SADRŽAJ

SADRŽAJPLANETZEMLJA10 Gdje se nalazi grinički meridijan!"10 Gdje se Sunce može vidjeti i u ponoć?10 Gdje se nalazi sjeverni magnetski pol?11 Gdje se jednom nogom može stajati u četvrtak,a drugom u petak?11 Gdje je horizont?20 Kako nastaje mraz?21 Gdje su najvlažnija mjesta na svijetu?21 Gdje se nalaze najsuša mjesta na Zemlji?22 Gdje se nalaze najdulji ledenjaci?22 Gdje se nalaze najveća ledena prostranstva?22 Gdje nalazimo permafrost?23 Gdje nalazimo najveće ledene bregove?23 Gdje se tope ledeni bregovi?23 Gdje nalazimo ledenjačke pukotine?24 Gdje se javlja najjača oceanska struja?24 Gdje je područje zatišja?24 Gdje se javlja Golfska struja?25 Gdje se nalaze podmorske ravnice?25 Koji su dijelovi oceana najdublji?25 Koje je more najslanije?26 Gdje se nalazi najveći arhipelag?26 Gdje se javljaju plimni valovi?26 Gdje se javljaju najveće plime?27 Gdje se nalazi najdulji greben na svijetu?27 Gdje nalazimo fjordove?Gdje se stvara Zemljina kora?Gdje nestaje Zemljina kora?Gdje se nalazi rasjed San Andreas?Gdje se nalazi Velika rasjedna dolina?Gdje će se kontinenti nalaziti za 50 milijunagodina?Gdje se nalaze najstarije stijene?Gdje se mogu vidjeti slojevi stijena stari višeod 1,5 milijardi godina?Gdje nastaju kristali?Gdje nalazimo dijamante?Gdje je najbolje tražiti zlato?Gdje se nalazi najveći planinski lanac nasvijetu?Gdje se nalazi najviša planina na svijetu?Gdje se nalazi najveći aktivni vulkan?Gdje je vulkan stvorio otok?Gdje se dogodila najveća vulkanska erupcija?Koji je vulkan uništio drevni rimski grad?Gdje se nalazi pacifički »Vatreni prsten«?Gdje zabilježeni najjači potresi?Gdje blato ključa?Gdje se nalazi epicentar potresa?Gdje su najtoplija mjesta na svijetu?Gdje su najhladinja mjesta na svijetu?28 Koja je rijeka najdulja?28 Koja je rijeka najveća?28 Gdje se nalaze najviši vodopadi?29 Gdje su zabilježena najveće poplave?29 Gdje se nalazi najveće jezero?29 Gdje se nalazi najviše jezero?30 Gdje se nalazi najveća spilja?30 Koja je spilja najdublja?30 Gdje nalazimo najveće stalaktite i stalagmite?31 Gdje se nalaze najveće pješčane dine?31 Gdje nalazimo arteške bunare?31 Gdje nastaju pustinje?32 Gdje je isušivanjem tla podvostručena veličinadržave?32 Koje je mjesto na Zemlji najosamljenije?33 Gdje se nalazi najveće umjetno jezero?33 Gdje se nalazi najveća jama stvorena čovječjomrukom?33 Gdje se javljaju kisele kiše?34 Gdje se uzgaja riža?34 Odakle potječe pamuk?34 Gdje se uzgaja čaj?35 Odakle potječe guma?35 Gdje je prvi puta uzgojen kukuruz?35 Odakle potječe kakao?36 Gdje se nalazi Dolina spomenika?36 Gdje uz ekvator nalazimo snijeg?

37 Gdje se nalazi Divov prijelaz?37 Gdje se nalazi »Stijena val«?37 Gdje se nalazi najtočniji gejzir na svijetu?BILJKE I ŽIVOTINJE38 Gdje se nalaze i što su to biomi?39 Zašto neke životinje žive samo u određenimpodručjima?40 Gdje se pingvini pare?50 Što su savane?50 Koje ptice žive u savani?50 Koje savanske životinje žive u krdima?51 Koje su životinje savanski lovci?51 Zašto u savani zajedno živi toliko životinja?52 Koje su pustinje zimi hladne?52 Mogu li ribe preživjeti u toploj vodi?52 Gdje rastu kaktusi?53 Koja je pustinja najveća na svijetu?53 Kako preživljavaju pustinjske životinje?54 Gdje se nalazi najveća kišna šuma na svijetu54 Koje ptice žive u kišnim šumama?55 Koji sisavci žive u kišnoj šumi Amazone?55 Koji sisavci žive u afričkim kišnim šumama?56 Gdje žive lemuri letaši?56 Gdje žive tigrovi i nosorozi?56 Gdje rastu mangrove šume?57 Gdje žive orangutani?40 Koji tuljani žive na Antartici?41 Gdje žive sjeverni medvjedi?41 Koje se ptice gnijezde na Arktiku?41 Gdje živi karibu?42 Gdje žive američki mufloni?42 Gdje žive kozorozi?42 Gdje žive jakovi?43 Gdje žive pande?43 Gdje žive ljame?43 Gdje rastu najčudnije planinske biljke?44 Gdje raste većina četinjača?-45 Koje ptice žive u vazdazelenoj šumi?45 Koji sisavci žive u vazdazelenoj šumi?58 Gdje žive rajske ptice?58 Gdje rastu banksije?59 Čime se hrane tobolčari?60 Koliko ima vrsta havajki?60 Zašto se otočne životinje razlikuju od ostalih60 Koje životinje žive na Galapagoskom otočju61 Gdje živi većina ptica neletačica?61 Gdje se rakovi penju po drveću?62 Zašto se ptice sele?62 Kamo odlaze zovoji?62 Zašto se kitovi sele?46 Zašto su listopadne šume tako bogate životom?46 Koje životinje žive u listopadnoj šumi?46 Koje ptice žive u listopadnoj šumi?48 Gdje žive kojoti?48 Gdje prerijski psi grade svoja skloništa?48 Što se dogodilo s bizonima?49 Gdje žive viskače?49 Zašto na travnatim ravnicama ima tako malodrveća?63 Kamo odlaze leptirovi monarsi?63 Gdje goleme želve polažu jaja?63 Gdje se mrijeste jegulje?PROŠLOST64 Gdje su pronađeni najstariji otisci čovječjegstopala?64 Gdje su uzgojeni prvi usjevi?65 Gdje su prvi puta upotrijebljena kola skotačima?65 Gdje je izmišljeno pismo?65 Gdje je prvi puta proizveden papir?

66 Gdje je prvi puta proizvedena svila?66 Gdje je izumljeno lončarsko kolo?66 Gdje su održane prve Olimpijske igre?67 Gdje su Grci osnovali kolonije?67 Gdje su ljudi počeli upotrebljavati novac?67 Gdje su sagrađene prve popločene ceste?68 Gdje je izumljen plug?68 Gdje su prvi puta upotrijebljene životinje zarad na polju?68 Gdje je izumljena brava s ključem?68 Gdje je prvi puta rastaljeno željezo?69 Gdje je u ratu prvi puta upotrijebljeno željeznooružje?69 Gdje su ispaljene prve rakete?70 Kad je izumljeno centralno grijanje?70 Kamo je Aleksandar vodio svoju armiju?70 Gdje su Rimljani gradili velike akvadukte?71 Kako je propalo Rimsko carstvo?71 Gdje su osnovana prva sveučilišta?71 Gdje je pronađena najstarija Biblija?727272737373747474757575767676777777Kamo je pobjegao Muhamed?Koji je evropski grad bio glavni grad islamskogcarstva?Gdje je bio Kitaj?Odakle su srednjovjekovni Evropljani nabavljalizačine?Gdje su tiskane prve knjige?Gdje je luk odlučio o ishodu borbe?Odakle potječu američki Indijanci?Gdje je bilo carstvo Songhai?Gdje bi trebao biti El Dorado?Gdje su se u Sjevernoj Americi naselili prvidoseljenici?Gdje je čajanka uzrokovala revoluciju?Gdje je izbio Opijumski rat?Gdje su američki robovi osnovali slobodnuzemlju?Gdje je bio Bokserski ustanak?Gdje su u ratu prvi puta upotrijebljenitenkovi?Gdje je nastala Liga naroda?Gdje su bačene prve atomske bombe?Gdje se vodio šestodnevni rat?LJUDII MJESTA78 Gdje ljudi žive u šatorima?78 Gdje ljudi žive u drvenim kućama?79 Gdje ljudi žive u kućama podignutim nakolju?79 Gdje ljudi žive u kućama od blata?79 Gdje ljudi žive u čamcima?80 Gdje još uvijek žive ljudi iz kamenog doba?80 Gdje žive Masaji?80 Gdje žive Bušmani?81 Gdje žive Šerpasi?

90 Gdje je Ponte Vecchio?90 Gdje je Kosi toranj?90 Gdje je Escorial?91 Gdje je Alhambra?91 Gdje je Kremlj?91 Gdje je Crveni trg?81 Gdje živi narod Ainu?81 Odakle potječu Romi?82 Gdje žive aboriđini?82 Gdje žive Maori?82 Gdje žive Tuarezi?83 Gdje žive Pigmejci?83 Gdje žive Eskimi?83 Gdje žive Laponci?84 Gdje su obnovljeni drevni hramovi?84 Gdje je Dolina kraljeva?84 Gdje se nalazi najveći rimski amfiteatar?85 Gdje su u džungli pronađene piramide?85 Gdje je izgubljeni grad Inka?85 Gdje se nalazi Angkor Vat?92 Koji je veliki grad imao četiri imena?92 Gdje se nalazi »Krak vitezova«?92 Koje su zemlje najbogatije?93 Gdje se nalazi Isfahan?93 Gdje je Bangladeš?93 Gdje su vrata Indije?94 Gdje se nalazi Taj Mahal?94 Gdje se nalazi Zlatna pagoda?94 Gdje se upotrebljavaju slonovi za pomoću radu?95 Koji grad ima »klongove«?86 Gdje se nalazi sveti grad triju religija?86 Gdje je Zid plača?86 Gdje je središte Rimokatoličke crkve?87 Gdje je sveti grad Hinda?87 Kamo kršćani odlaze na hodočašće?87 Gdje se nalazi najveći kip Budhe?95 Koji azijski grad i država imaju isto ime?95 Što su kineske pagode?96 Gdje se održava ceremonija čaja?96 Koji je najveći grad na svijetu?96 Gdje je Ginza?97 Gdje se nalazi Zabranjeni grad?97 Koja je zemlja najnapučenija?97 Gdje ljudi kamenjem uređuju vrtove?88 Koji su gradovi sagrađeni na kanalima?88 Gdje su zemlje Beneluxa?88 Gdje se nalazi Crna šuma?89 Gdje se nalazi Versailles?89 Gdje nalazimo gotičke katedrale?89 Gdje se održava mimohod u počast zastavi?98 Gdje možemo vidjeti kazbe?98 Gdje nalazimo suke?98 Gdje se nalazi Timbuktu?99 Gdje je najveći afrički nacionalni park?99 Gdje se održava satari?99 Gdje su najstarije afričke crkve?100 Gdje nalazimo oaze?100 Gdje se nalazi najveći kanal?100 Gdje je bilo Beninsko kraljevstvo?

101 Gdje se nalazi Veliki Zimbabve?101 Gdje se nalaze Viktorijini slapovi?101 Gdje živi narod Zulu?102 Gdje se nalazi Kip slobode?102 Gdje se nalazi Manhattan?102 Gdje se nalazi Bijela kuća?103 Gdje se nalazi Cape Canaveral?103 Gdje se nalazi Disneyland?103 Gdje se nalazi najduži umjetni morski prolaz?104 Gdje su živjeli Olmeci?104 Gdje su u stijeni uklesana četiri američkapredsjednika?104 U kojem se gradu nalaze ploveći vrtovi?105 Gdje žive sjevernoamerički Indijanci?105 Gdje nalazimo totemske stupove?105 Gdje se nalazi Mesa Verde?106 Gdje se nalazi Ognjena zemlja?106 Gdje žive gauči?112 Gdje se nalazilo sedam svjetskih čuda?112 Gdje se nalazi Uskršnji otok?11 3 Gdje se nalazi dom jetija?113 Gdje se nalazi bermudski trokut?113 Gdje je bila Atlantida?PROMET114 Gdje se nalaze najprometniji vodeni putovi?114. Gdje su glavni putovi za prijevoz nafte?115 Koja je luka najprometnija?115 Gdje plove ledolomci?115 Gdje se grade svjetionici?115 Gdje se na brodu nalaze navigacijska svjetla?116 Gdje se nalazi najdulja željeznička pruga?116 Gdje je nekoć vozio Orijent ekspres?117 Koja je prometnica najdulja?117 Gdje se koriste rikše?11 7 Gdje je sagrađena prva podzemna željeznica?106 Koji je glavni grad najviši?107 Gdje je izgrađena Brazilija?107 Gdje se održava najraskošniji karneval?108 Koja je zemlja najveći proizvođač vune?108 Gdje se nalazi ravnica Nullarbor?108 Koji je australski grad najveći?109 Gdje se nalazi najveća stijena na svijetu?109 Gdje je australsko »zaleđe« ?109 Odakle potječu stanovnici pacifičkih otoka?118 Koliko visoko lete avioni?118 Koji je aerodrom najveći?118 Koji su zračni putovi najopterećeniji?119 Gdje se dogodila najveća avionska nesreća?119 Gdje se nalazi i što je »crna kutija«?119 Gdje se na avionu nalaze motori?110 Gdje se nalazi najdulji most?110 Koja je država najveća?111 Gdje se nalazi najviša zgrada?111 Gdje se nalazi najdulji tunel?"11 Koja je država najmanja?

V G D J E SE NALAZIGRINICKI MERIDIJAN?Meridijani označavaju zemljopisnudužinu - to su zamišljenelinije na Zemljinoj površini,koje povezuju Sjevernii Južni pol. Grinički meridijanoznačava nulti stupanj zemljopisneduljine. Prolazi krozKraljevski opservatorij u Greenvvichu,danas dijelu Londona.Kraljevski opservatorij sagrađenje 1675. na brežuljku iznadkraljevske palače u Greenvvichu.U prošlom stoljećutu je postavljen novi pasažniteleskop za mjerenje prolaskazvijezda. Meridijan na kojemse teleskop nalazi označen jekao nulti stupanj. Taj je meridijan1884. prihvaćen kaoprvi meridijan. Sve se drugezemljopisne dužine računajuistočno i zapadno od Greenvvicha.sjevernipolarni krug 'V G D J E SE S U N C EM O Ž E VIDJETII U P O N O Ć ?Uz Sjeverni i Južni Zemljinpol ljeti nikad ne postajetamno. Sunce se može vidjeticijeli dan i cijelu noć - osimako je oblačno.Kao što prikazuje crtež, zem-Ijina os je nagnuta. U lipnjuje prema Suncu okrenut Sjevernipol. Vrtnjom Zemljeoko svoje osi, svagdje unutararktičkog kruga ostaje dan.Tako se Sunce iznad horizontavidi čak i u ponoć.U prosincu je premaSuncu okrenut Južni pol, paje prema tome na Antarkticiljeto. Sunce se u ponoć vidisvagdje unutar antarktičkogkruga. Za razliku od toga,u prosincu se unutar arktičkogkruga Sunce nikad nediže iznad horizonta.V G D J E SE NALAZISJEVERNI MAGNETSKIPOL?Kompasova igla uvijek pokazujeprema sjevernom magnetskompolu. Danas se onnalazi blizu otoka Bathurstu sjevernoj Kanadi - više od1500 kilometara udaljen odgeografskog Sjevernog pola.James Clark Ross je 1831.godine otkrio sjeverni magnetskipol pokraj poluotokaBoothia u sjevernoj Kanadi.Danas se sjeverni magnetskipol nalazi 800 kilometarasjevernije od te točke. Položajpola uvjetuju kretanjaunutar Zemlje, koja čine našplanet divovskim magnetom.U vrlo dugom razdobljuZemljino magnetsko polje seokreće, pa se sjeverni magnetskipol premješta na Antarktiku.To se u posljednjihpet milijuna godina dogodilo30 puta.10

A GDJE SE JEDNOMNOGOM MOŽE STAJATIU ČETVRTAK,A DRUGOM U PETAK?Datum se mijenja na međunarodnojdatumskoj liniji kojaotprilike slijedi 180° meridijan.Taj se meridijan nalazina suprotnoj strani svijeta odgriničkog meridijana.Zemlja se u 24 sata okrene za360°. Prema tome, za svakih15° zemljopisne duljineimamo jedan sat. Od 1883.godine svijet je podijeljenu standardne vremenskezone.Kad se Sunce podiže u petaku 6 sati u Londonu (kojise nalazi na 0° zemljopisnedužine), u Dacci (na 90°istočno) već je podne, a naotočju Fiji (na 180° istočno)je 18 sati. No, zapadno odLondona vrijeme kasni za griničkimmeridijanom. I tako,kad je 6 sati u petak u Londonu,u Chicagu (koji se nalazina 90° zapadno) još jeponoć u četvrtak. Na otočjuSamoa (1 70° zapadno) je 19sati u četvrtak. Kad je petakuvečer na Fijiskom otočjus jedne strane datumske linije,sa Samoanske strane jošje četvrtak navečer.> GDJE JE HORIZONT?Horizont ili obzor je granicana kojoj se nebo prividno susrećesa zemljom ili morem.Budući da je Zemljina površinazakrivljena, čini se kaoda predmeti nestaju iza horizonta.Što se nalazimo na višemmjestu, dalje vidimo. Za ve-::ra dana možemo s morskeobale promatrati kako brod^estaje iza horizonta. ZakrivenostZemlje sprečava nasda vidimo dalje. Nalazi li senaše oko 1,5 metara iznadmorske razine, horizont kojividimo nalazi se 4,5 kilometaradaleko.Popnemo li se na vrh brijega,vidjet ćemo mnogo dalje,kao što je prikazano nagornjem crtežu. Kad bismo sepopeli na planinu koja se nalazi3000 metara iznad morskerazine, horizont bi bioudaljen 200 kilometara - akobi vrijeme bilo dovoljno vedroda vidimo toliko daleko.11

V G D J E SE STVARAZEMLjINA KORA?Novu građu za Zemljinu korudaju vulkani. Većina lave jerastaljena tvar iz dijela Zemljekoji nazivamo plašt, a kojise nalazi ispod krute kore.Neki se vulkani nalaze nakopnu, no mnogi su smješteniduboko ispod oceanagdje lava teče izravno namorsko dno.Zamislimo gotovo okruglojaje s ljuskom koja je puklana nekoliko mjesta. Takosmo dobili dobru sliku našeZemlje. Zemljin vanjski omotač,kora, donekle je nalikljusci jajeta. On je krut,a ujedno je i vrlo tanak kadse usporedi s promjeromZemlje; uz to je raspukaou mnoštvo većih i manjih dijelovakoje nazivamo pločama.Neke ploče, poput pacifičke,sastoje se samo od oceanskogdna. Mnoge ploče uključujučitave kontinente, kaoi dijelove oceanskog dna. Tedivovske ploče se vrlo sporopomiču, a s njima putujui kontinenti.Na nekim mjestima pločese razmiču. Tom se prilikomrastaljena tvar, koja dolaziispod kore, izdiže i prianjana rubove svake ploče. Takvese granice nazivaju konstruktivnimgranicama ploča,a postupak dodavanja novogmaterijala svakoj ploči nazivase širenjem morskog dna.Srednjoatlantski hrbat jejedno od mjesta gdje se novaZemljina kora stvara na tajnačin. Sjevernoameričkai južnoamerička ploča se polakoodmiču od evroazijskei afričke ploče.A G D J E NESTAJEZEMLJINA KORA?Većina znanstvenika vjerujeda se površina Zemljine korene mijenja. Dok se tvar nakupljana spojnici nekihploča, na spojevima drugihploča se gubi.Polaganim širenjem Atlantskogoceana obje Amerike seodmiču od Evroazije i Afrike,a tvar iz Zemljine kore nestajeoko rubova Tihog oceana.Na rubovima ploča okoTihog oceana mnoštvo je dubokihoceanskih jaraka, otprilikedva puta dubljih oddrugih dijelova oceana.Znanstvenici vjeruju da su topodručja gdje se dno Tihogoceana polako povlači ispodsusjednih kontinentalnihploča.Ta vrsta granice naziva sedestruktivnom zonom. Dnooceana se pod kutom podvlačipod plašt Zemlje. Taj seproces naziva podvlačenjem.Tijekom podvlačenja stijenese tale. Rastaljeni materijalse podiže kroz pukotinei stijene, te stvara vulkane.Klizanjem ploča jedne prekodruge često se javljaju potresi,a gornja kontinentalnaploča se nabire tako da sestvaraju planine.Primjer nedavne destruktivneaktivnosti pomicanjaploča bila je erupcija vulkanaSt Helens u SAD. Taj vulkanjedan je u nizu vulkana kojisu nastali povlačenjem pločeSan Juan de Fuca ispod sjevernoameričkeploče.12

PLANET ZEMLJA> G D J E SE NALAZIRASJED SAN ANDREAS?Rasjed San Andreas nalazi seu zapadnoj Kaliforniji, uz tihooceanskuobalu SAD. Naz-\an je po jezeru južno odSan Francisca.Rasjed San Andreas i nešto•nanje poznat rasjed Fairweatherna Aljasci tvore granicuzmeđu tihooceanske i sjevernoameričkeploče. Tihooceanskaploča se polako okrećeu smjeru suprotnom od kazaljkena satu. Zapadno odrasjeda San Andreas tlo sepomiče prema sjeverozapadu.Zbog toga se tlo dužine2400 kilometara, što seproteže od San Francisca dovrha Baja Kalifornije, godišnjepolako pomiče uz obaluprosječnom brzinom od 3,5centimetara. To se gibanjezbiva u nizu skokova, uzrokujućipotrese uzduž rasjeda.Tako je San Francisco teškooštećen zemljotresom1906,kad se rasjed pomakaoza 6,5 metara. Sljedeći velikiskok će se vjerojatno dogoditinedaleko Los Angelesa, štoleži južnije uz rasjed.< G D J E SE NALAZIVELIKA RASJEDNADOLINA?Velika rasjedna dolina je nizpovezanih rasjednih dolinašto se protežu 6500 kilometarasjeverno od rijeke Jordan,preko Mrtvog i Crvenogmora, kroz Etiopiju i istočnuAfriku do obale Indijskogoceana nedaleko ušća rijekeZambezi.Rasjedna dolina nastaje kadse uski dio Zemljine korespusti između gotovo paralelnihrasjeda. Velika rasjednadolina široka je između 30i 60 kilometara i s obje straneima strme padine. Jedan njendio ispunjava Crveno more.Na drugim mjestima se nalazeduga, uska, duboka jezerakao što su Turkana, Mobutu,Tanganyika i Malawi.U istočnoj Africi se rasjednadolina dijeli u dvije grane, sasvake strane jezera Viktorija.Rasjedanje je vjerojatno započeloprije otprilike 1 3 milijunagodina, a tektonsku aktivnostsu slijedili potresii vulkani.> G D J E ĆE SEKONTINENTI NALAZITIZA 50 MILIJUNAG O D I N A ?Ma karti vidimo gdje će sekontinenti nalaziti ako se nastavepomicati današnjom brzinom.Osim položaja, mijenjatće se i oblici kontinenata.Prije otprilike 250 milijunagodina, drevni su se kontinentispojili u jednu kopnenumasu (Pangea) i jedan oceanPanthalassa). Prije 150 mili--una godina Pangea se počelaomiti, a taj se proces nastavljai danas. Tihi ocean jeostatak Panthalasse, a vjerojatnoće postati još i manji.Američki kontinenti će se pomicatidalje na zapad, i međusobnoće se razmaknuti širenjemAtlantskog oceana. Australijaće se pomaknuti daljena sjever, a Evroazija na jugi istok.Pomicat će se i manji dijelovikopna. Kalifornija će seodvojiti od Sjeverne Amerikei pomaknuti prema Aljaski,dok će se Afrika rascijepitii smanjiti Sredozemno more.13

PLANET ZEMLJA< GDJE SE NALAZENAJSTARIJE STIJENE?Najstarija stijena bila je diognajsa iz fjorda Ameraliku zapadnom Grenlandu.Stara je oko 3,8 milijardi godina.Gnajs je metamorfna stijena,nastala pod utjecajemtopline i tlaka. To je jednaod mnogih drevnih stijenakoje tvore Grenland i susjedniKanadski štit. Te stijenesu drevna osnova sjevernoameričkogkontinenta.Starost stijene je procijenjenamjerenjem radioaktivnograspada malih količinarubidija i stroncija u stijeni.Vrlo je značajno to što sunajstarije stijene pronađenena kopnu. To pokazuje kolikosu dugotrajne lakše stijenekontinenata. Najstarijestijene na dnu oceana nisustarije od 200 milijuna godina.Upravo se ispod oceanastvara i uništava Zem-Ijina kora.A GDJE SE MOGUVIDJETI SLOJEVI STIJENASTARI VIŠE OD 1,5MILIJARDI GODINA?Pustinja Kolorado na jugozapaduSAD ima slojeve stijenakoje su nastale u razdobljuod oko 1,6 milijardi godina.Rijeka Kolorado i njene pritokeprobijale su se kroz teslojeve u Velikom kanjonui drugim obližnjim kanjonima.14Područje Velikog kanjona jejedino mjesto na Zemlji gdjegeolozi mogu proučavati tolikoslojeva nedirnute stijeneu gotovo savršenom slijedufosila.»Granitni kanjon« na dnuVelikog kanjona urezan jeu stijene koje čine osnovu većineSjeverne Amerike. Tedrevne stijene stvorene suprije otprilike 1,7 milijardigodina. Pokopane su ispodvodoravnih slojeva stijene.Na dnu te hrpe nalazi sepješčenjak star 570 milijunagodina, a na vrhu, na rubukanjona, vapnenac star oko270 milijuna godina. S vrhaVelikog kanjona erodirale sumlart° stijene.Stijene na vrhu Velikog kanjonatvore osnovu kanjonaZion. Taj je kanjon urezanu pješčenjake stare 150 do200 milijuna godina. Najmlađestijene kanjona Zion suosnova kanjona Brvce, gdje60 milijuna godina stari pješčenjacii vapnenci tvore nebrojenešiljke. Najmlađe stijeneplatoa Kolorado stare su37 milijuna godina.

PLANETZEMLJAGDJE NASTAJU KRISTALI?V GDJE NALAZIMODIJAMANTE?V GDJE JE NAJBOLJETRAŽITI ZLATO?Dijamanti nastaju na mjestimagdje isparava otopina ili serastaljena stijena polakohladi ispod Zemljine površine.Najbolji kristali su onikoji imaju mjesta i vremenada polako nastanu.Kristale soli možemo načinitiostavljajući morsku vodu (ilizasićenu otopinu soli) da polakoisparava.Na mjestima gdje vrućemineralne otopine izlazekroz pukotine na ZemljinuDijamanti su stvoreni pod visokimtlakom i temperaturomduboko u unutrašnjostinašeg planeta. Na fotografijamavidimo sirovi i brušenidijamant.Umjetne dijamante možemostvoriti u tvornici. Čisti ugljikse peče pod velikim tlakomna temperaturi višoj od1400°C. Prirodni dijamantisu vjerojatno nastali pod sličnimuvjetima.Smatra se da su dijamantiZlato nalazimo u mineralnimžilama ili u šljunku ispranoms područja gdje ima zlatau stijenama. Kao što se vidina slici, tragači za zlatomprosijavaju šljunak u potocimai rječicama.Zlato ponekad pronalazimou kvarcnim žilama, posebiceu pukotinama i sastavima stijenagdje su se hladile iznimnovruće otopine s rasta-Ijenim zlatom. Bogate žilenalazimo u područjima nedavnevulkanske aktivnosti,u područjima potresa i namjestima gdje nastaju planine,primjerice na zapadnomrubu američkih kontinenata.Na Aljasci, u Kalifornijii na Andama su se javile čuvene»zlatne groznice«,a 1980. godine je u čileanskimAndama pronađeno bogatonovo nalazište.Rijeke ili led nanose šljunakbogat zlatom. Veći diojužnoafričkog zlata potječe izrudnika drevnog šljunka kojije tvorio stijenu zvanu konglomerat.površinu i tu se polakohlade, kristali nastaju u svimraspoloživim prostorima.Prekrasne kristale kvarca ilikalcita naći ćemo u stijenamakroz koje je prije višemilijuna godina protjecalaotopina minerala. Eruptivnestijene nastale hlađenjemrazličitih rastaljenih minerala.Akose vruća stijenahladi vrlo sporo, kristali ćebiti vrlo veliki. Granit je stijenakoja se ohladila dubokounutar Zemljine kore.Pogledamo li uzorak gramima.,vidjet ćemo kristalekvarca i ortoklasa.nastali prije mnogo milijunagodina od ugljika koji je »zarobljen«u rastaljenim stijenamaduboko u Zemljinojkori. Te rastaljene stijene suna nekoliko mjesta izbile napovršinu u obliku »cijevi«.Njihovim hlađenjem nastalaje stijena nazvana kimberlit.Kimberlitne »cijevi« su glavniizvor dijamanata u južnojAfrici, Tanzaniji i Sibiru. Alimnogo dijamanata potječeod riječnih šljunaka koji dolazes mjesta gdje ima kimberlitnih»cijevi«. Takve dijamantenalazimo u mnogimzemljama.15

PLANET ZEMLJAV G D J E SE NALAZINAJVEĆI PLANINSKILANAC NA SVIJETU?Najveći planinski lanac nakopnu je lanac Himalaja-Karakoramna sjeveru Indije.U njemu se nalazi većina najvišihvrhova svijeta. JužnoameričkeAnde su dulji, aliniži planinski lanac. Oceanskodno također pokrivaju velikiplaninski lanci, a najvećiod njih proteže se od Adenskogdo Kalifornijskog zaljeva.Na sanskritu, drevnom indijskomjeziku, »Himalaja«,znači »područje snijega«. Tajveliki planinski lanac dug jeoko 2500 kilometara, a širok80 do 150 kilometara. Njegovih79 vrhova prelazi visinuod 7500 metara.Himalaja je nastala u posljednjih35 milijuna godinana granici između indijskei evroazijske ploče. Kad suse rubovi tih dviju Zemljinihploča sudarili, deformiralisu se i stvorili veliki planinskilanac.V G D J E SE NALAZINAJVEĆI AKTIVNIVULKAN?Najviši aktivni vulkani nakopnu nalaze se u južnoameričkimAndama. No još većivulkani uzdižu se na tihooceanskomdnu i tvore Havajskootočje.Mauna Loa na Havajima jevjerojatno najveći aktivni vulkanna svijetu. Uzdiže se4170 metara iznad morskerazine, ali mu se osnova nalazi5180 metara ispod mora.Ta osnova je donekle ovalna:dugačka je 119, a široka 85kilometara! Prema tome, ta jeplanina građena od golemihkoličina vulkanskog materijala.Lava havajskih vulkanalako teče na velike udaljenosti.Mauna Loa oživi otprilikesvake tri i pol godine. KraterKilauea, jugozapadno odglavnog vulkana, ispunjen jejezerom crveno usijane lavenazvane Halemaumau, »Vatrenogrotlo«.Vulkani u Andama višisu od Mauna Loe. Ojos delSalada, na granici Argentinei Čilea, visok je 6885 metara.A G D J E SE NALAZINAJVIŠA PLANINA NASVIJETU?Najviša planina na kopnu jeMount Everest, visok 8848metara. Nalazi se u Himalaji,na granici Nepala i Tibeta.Visina Mount Everesta izmjerenaje 1852. godine. Planinaje nazvana po Sir GeorgeuEverestu, tadašnjem glavnomdržavnom geodetu Indije. Nanepalskom se naziva Sagarmatha,a na tibetskom MitiĆuti Chapu Long-na.Poput drugih visokih vrhovaHimalaje, Everest je čitavegodine pokriven snijegom.Tu su česte lavine,a doline ispunjavaju ledenjaci.Sve to predstavlja veliketeškoće za penjače.lako je vrh Everesta najvišatočka Zemljine površine, onnije najviša planina mjerimoli ga od osnove do vrha. MaunaKea na Havajima visokaje 10,023 metra, no od togaje samo 4205 metara iznadmorske razine, a ostalih 5818metara nalazi se ispod Tihogoceana.16

PLANET ZEMLJA> G D J E JE V U L K A NSTVORIO OTOK?Fotografija pokazuje Surtsey,otok uz obalu Islanda koji jenastao u pari i uzavrelommoru u studenom 1963. godine.To je samo jedan od tisućavulkanskih otoka. Vulcanotalijanski otok što seuzdiže iz Sredozemnogmora, dao je ime svim vulkanimaSrednjoatlantski hrbat jeustvari niz vulkana u srediniAtlantskog oceana. Pritjecanjemnovog materijalau Zemljinu koru, ti vulkaničesto postaju aktivni. Hrbatse na Islandu, gdje postojimnogo aktivnih vulkana, tokovalave, gejzira i vrućih izvora,podiže iznad morskerazine. Tristan da Cuhnadrugi je vulkan na istomhrptu, ali u južnom Atlantiku.Na Tihom oceanu mnoštvoje vulkanskih otoka. Uzmnoge dubokomorske jarkeobično nalazimo čitave nizovevulkanskih otoka, primjericeAleutski otoci. Drugivulkani uzdižu se iz oceanskogdna iznad »vrućih točaka«ispod Zemljine kore.Takvi su Havajsko otočjeu Tihom oceanu i Azori u Atlantiku.G D J E SE D O G O D I L ANAJVEĆA VULKANSKAERUPCIJA?Najveća eksplozija u povijestizabilježena je 1883. godinekad je otok Krakatau, u Indoneziji,potpuno uništen.Drugi indonezijski otok,'iinbora, stvorio je 1815.godine najviše novog materijala.Krakatau je bio otok u Sundskomprolazu između Sumatrei Jave. Prije 1883. godinepekrivao je 47 četvornih kilometara.Erupcija 27. 8.1883. probudila je stanovnikeAustralije i Indije, udaljene3000 kilometara. Stijenesu izbačene 55 kilometarauvis, a vulkanska prašinaje padala i na mjestima udaljenim5000 kilometara.Plimni valovi su uzrokovalimnogo više štete i pomoranego sama erupcija. Tri godinenakon eksplozije Krakatauaprašina je u visokim slojevimaatmosfere hladila zraki stvarala čudesne zalazeSunca u Evropi. Danas se natome mjestu nalaze samoostaci starog vulkana.17

PLANET ZEMLJAV KOJI JE VULKANUNIŠTIO DREVNI RIMSKIGRAD?Planina Vezuv se uzdiže iznadNapuljskog zaljeva u južnojItaliji. Godine 79. našeere taj se vulkan probudioi razorio Pompeje, Herkulanumi druge rimske gradove.Vezuv je bio uspavan više od800 godina. Malo je biloonih koji su znali da je tovulkan, a i oni su mislili da seugasio. U Napuljskom zaljevuizgrađeno je mnogolijepih gradova, a bogato tlona padinama Vezuva služiloje kao obradiva zemlja.Tada je 24. 8. 79. godineVezuv iznenada proradio.Plinovi su u njemu stvorilitakav tlak da je vulkanizbacio tone lave, vulkanskihstijena i pepela.Tri su dana Pompeji bombardiranistijenama i pepelom.Poginulo je oko 16 tisućaljudi. No taj je pepeo zasuvremene arheologe sačuvaosve pojedinosti rimskogaživota.Obližnji Herkulanum bioje zatrpan slojem kipućegblata debljine trinaest metara.Prilikom erupcije Vezuvse djelomično raspao.V GDJE SE NALAZIPACIFICKI »VATRENIPRSTEN«?Kad se svi vulkani svijeta ucrtajuna kartu, čini se da jeTihi ocean okružen prstenomvatrene vulkanske erupcije.Tihi ocean okružuje mnoštvoaktivnih vulkana. Neki odnajviših vulkana na svijetunalaze se na Andama i planinamaSredišnje Amerike.Drugi se vulkani nalazeu planinama zapadnih dijelovaSAD i Aljaske. Aleuti suniz vulkanskih otoka. Još ak-Potresi se obično mjere ljestvicomkoju je 1954. godineizmislio Charles Richter. Od1977. najjači potresi se bilježepo novoj ljestvici Kanativnihvulkana naći ćemo napoluotoku Kamčatka u SSSRu,te u Japanu, na Novoj Gvinejii na Novom Zelandu. Uzto, divovski vulkani se uzdižus dna Tihog oceana i tvoreHavajska i druga otočja.Većina vulkana koji okružujuTihi ocean nalaze se uzduboke jarke na rubovimaoceana. Nastaju uništavanjempacifičke oceanskeploče, odnosno njenim nestajanjemispod kontinentalnihploča koje je okružuju.18A GDJE SU ZABILJEŽENINAJJAČI POTRESI?U ovom stoljeću najjači potresizabilježeni su u Kolumbiji(1906); San Francisku,SAD (1906); Kini (1920i 1976); Japanu (1923); Assamu,Indija (1950); Kamčatki,SSSR (1952); Aleutima(1957); Čileu (1960) i Aljaski(1964).mori. Prema toj ljestvici najjačipotres u ovom stoljećudogodio se u Čileu 22. 5.1960. godine. Imao je jačinu9,5 stupnjeva. Tada se dioobale dug 300 kilometaraspustio dva metra u Tihiocean. Udarni valovi osjećalisu se još dva tjedna u čitavomsvijetu.Mnogi jaki potresi događajuse oko Tihog oceana.Poput vulkana, i oni su uzrokovanipokretanjem rubovazemaljskih ploča.

PLANET ZEMLJAGDJE BLATO KLJUCA?Kipuće blato je jedna od posljedicavulkanske aktivnosti.Vruća voda i plinovi što dolazeispod površine zemljeprobijaju se kroz blato, takoda ono izgleda poput zdjelevruće kaše!Vruće blato ćemo pronaćina mnogim vulkanskim područjimau svijetu. Vulkanski plinovipoput sumpora, kojigriju blato, obično daju karakterističanmiris. No smatrase da minerali iz blata pomažuu liječenju, pa tako teblatne kupke često postajulječilišta.Talijanski otok Vulkanposjećuju oni koji se želeblatnim kupkama izliječiti odreumatizma. Slična lječilištanaći ćemo pokraj vrućihblatnih bazena i izvora navulkanskim platoima na sjevernomotoku NovogZelanda.Vruće blato nalazimo i namjestima gdje vulkani većstoljećima miruju, primjericena karipskom otoku Santa Luda.To pokazuje da iz dubinezemlje još uvijek dopiretoplina.GDJE SE NALAZIEPICENTAR POTRESA?Epicentar potresa je točka naZemljinoj površini točnoiznad mjesta gdje jepokretanje Zemljine koreuzrokovalo udarne valove.Potresi se javljaju na mjestimagdje se slojevi stijenameđusobnosudaraju. Naglooslobađanje napetosti stvaraudarne valove(nazvanesezmičkim valovima) koji sešire u svim smjerovima. Točkaiz koje potječu seizmičkivalovi naziva se žarištem. Kaošto pokazuje gornji crtež,epicentar je točka naZemljinoj površini iznadžarišta.Dubina potresa jeudaljenost između žarištai epicentra. Seizmolozi(stručnjaci što proučavajupotrese) smatraju potresplitkim ako je njegovo žarištemanje od 50 kilometara ispodepicentra, i dubokim ako sežarište nalazi više od 200kilometara ispod epicentra.Kako je epicentar najbl ižatočka žarištu, tamo se najprijeosjeti udar i štete su običnonajveće. Površinski valovi širese od epicentra i uništavajuokolni prostor.Duboki potresi osjećaju sena većim udaljenostima.Potres u Assamu 1897. bio jejedan od najdubljih. Osjetiose čak i u Rimu, Strasbourgui Edinburghu.Plitki potresi moguuzrokovati veliku štetunedaleko epicentra, alizahvaćaju mnogo manjepodručje. Naprimjer, potresu Agadiru, u Maroku, 1960.godine porušio je središtegrada, no samo kilometardalje šteta je bila vrlo mala.19

PLANETZEMLJAA G D J E SU NAJTOPLIJAMJESTA NA SVIJETU?Najviša temperatura od 58°Cu hladu zabilježena jeu rujnu 1922. godine u oaziAl'Aziziyah u libijskom dijeluSahare. Gotovo isto tolikovruće, 56,7°C, zabilježeno jeu Dolini smrti, u SAD, u srpnju1913.Možda biste očekivali da sunajtoplija mjesta uz ekvator.Premda su ekvatorska područjatopla tijekom čitavegodine, tamo je obično vrlooblačno. Vruće pustinje nalazese u blizini obratnicagdje sredinom ljeta Suncestoji točno iznad glave. Budućida tamo ima vrlo malokiše, malo je i oblaka, pa jesunčano i toplo čitav dan.Istočna Sahara je višeobasjana suncem nego bilokoji drugi dio Zemlje: ondjese Sunce vidi čak 4300 satigodišnje, što je u prosjeku 11sati i 47 minuta dnevno.Zbog toga ne začuđuje da jenajviša temperatura zabilježenabaš u Sahari.Fotografija prikazuje Dolinusmrti, pustinjsko područjegdje ljeti temperaturenerijetko prelaze 50°C.A G D J E SUNAJHLADNIJANA SVIJETU?MJESTANajniže temperature zabilježenesu zimi na Antarktici.U srpnju 1983. godine sovjetskiznastvenici su izmjerilidosad najnižu temperaturukoja je iznosila - 89,2 °C.Sve dok na Antarktici nisupostavljene suvremene vremenskepostaje, najniže temperaturezabilježene su u Sibiru:1892. godine u Verhojanskuje izmjereno - 68°C.Verhojansk drži rekord zanajveći toplinski raspon: odnajniže zimske temperature- 68 °C do najviše ljetne temperature36,7°C.Arktički »pol hladnoće«pomaknut je od Sjevernogpola zbog utjecaja Arktičkogoceana. Mora ublažavajuklimu obalnih područja. Verhojanskse nalazi daleko odArktičkog ocena ili bilo kojegdrugog mora. Divovskokopno Evroazije ljeti se čaki na sjeveru brzo zagrije doprilično visokih temperatura,ali se zimi vrlo brzo ohladi.A KAKO NASTAJEMRAZ?Mraz se sastoji od malih kristalimaleda koji prijanjaju uzgrančice, vlati trave ili prozore.Stvara se kad je temperaturadovoljno niska da sevodena para u zraku kondenzirau led, a ne u kapljicevode.Zrak koji nas okružuje uvijeksadrži nešto vodene pare.Hladan zrak može sadržavatimanje vodene pare nego topli.Na kraju toplog danazrak se hladi. Ako je hladani miran, nešto vode će sekondenzirati u maglu ili rosu.Padne li temperatura ispodtočke smrzavanja, umjestokapi vode stvorit će se kristalileda. Takvi kristal ići leda nazivajuse mrazom.Mraz se najčešće javlja zavedrih, mirnih noći. Nema lioblaka koji djeluju poput pokrivača,toplina s površine ćebrzo otići u atmosferu i temperaturaće padati. Kako jehladni zrak teži od toploga,mraz se javlja u udubinamai dolinama, ali ne i na padinamabrežuljaka.20

PLANET ZEMLJANajviše kiše pada na mjestimagdje topli, vlažni vjetroviprelaze preko preprekanaZemljinoj površini. Hlađenjemzraka vodena para sekondenzira i javlja se kiša.Cherrapunji u indijskoj pokrajiniAssam nalazi se na padinamabrijega, pa se suočavasa snažnim srpanjskimmonsunskim vjetrovima štopušu od Indijskog oceanaprema sjeveru. Kako se topli,vlažni vjetrovi uzdižu premaHimalaji, u nekoliko tjedanagodišnje tamo padne obiljekiše. Na fotografiji vidimogustu kišnu šumu Assama.Havajske planine suvlažne čitave godine. Nalaze> GDJE SU NAJVAŽNIJA MJESTA NA SVIJETU? je palo 9299 milimetara kiše.se na udaru sjeveroistočnihTamo je izmjerena i najvećapasata koji donose vlagugodišnja količina padalina:s nepreglednog Tihog oceana.Zbog toga na planinido 31. 7.1861. palo jeU Cherrapunji u Indiji je izmjerenadosad najveća količina nina kiše VVai-'ale-'ale u jednom mjesecu: na Hava-u srpnju 1861. godine tamo26.461 milimetar kiše. Pla­VVai-'ale-'ale pada najvišekiše. Tamo kiša pada 350jima ima najviše kišnih danadana godišnje.u godini (350).GDJE SE NALAZE NAJSUŠNIJA MJESTA NA ZEMLJI'?Pustinja Atacama se prostireizmeđu Tihog oceana i Anda.Ande zatvaraju prolaz svimvjetrovima s istoka. Poputdrugih vrućih pustinja svijeta,Atacama se nalazi na obratnicigdje je tlak zraka vrlo visok.Zrak se spušta, pa jezbog toga topao i suh. Gotovouvijek je vedro, pa susunčani dani vrući, a noćivrlo hladne.Pustinja Atakama je neobičnosuha, ali nisu ni drugapustinjska područja mnogovlažnija. U Kairu na istokuSahare godišnje padne oko20 milimetara kiše. U Bahrainu,na rubu Arapske pustinjepadne 81 milimetar kiše. Noprosječne vrijednosti za godišnjukoličinu padalinamogu zavesti: ondje nekolikodana bjesne velike oluje,a zatim slijedi nekoliko godinasuša.Međutim, ne znači da susva sušna područja zemljevruća. Velika područja središnjeAzije su visokim planinamazaštićena od vjetrovašto nose vlagu. Zato su onesuhe iako su zimi vrlohladne. Suša vlada i na polarnimpodručjima, iako sevoda tamo akumulirau obliku snijega.Na fotografiji vidimo pustinju Atacama u sjevernom Čileu, gdje je 1971. pala prva kiša u posljednjih 400 odina.21

PLANET ZEMLJAV G D J E SE NALAZENAJDULJI LEDENJACI?Osam od ukupno deset najduljihledenjaka nalaze se naAntarktici. Najdulji je Lambert-Fisherovledeni prolaz,čija ukupna duljina iznosi515 kilometara.Petermannov ledenjak naGrenlandu je najveći ledenjakna sjevernoj polutki,a ulazi 40 kilometara umore.Najveći ledenjaci odnoseled s velikih leden;!, ookrovaAntarktike i Grenlanaa.Na Grenlandu se nalazinajbrži ledenjak: Quarayaqdnevno napreduje 20 do 24metra.Prekrasne ledenjake nalazimoi na drugim mjestimana Zemlji. Najdulji himalajskiledenjak je Siachen (dužine76 kilometara) u planinamaKarakoram. Na Himalajise nalaze i ledenjaci Hispari Biafo, koji se spajajui tvore ledeni prolaz dužine122 kilometra.Među dvadeset najduljihledenjaka ubrajamo i oneu Sjevernoj Americi (naAljasci), Aziji (u Parnim),na Novom Zelandu i uAlpama.V G D J E SE NALAZENAJVEĆA LEDENAPROSTRANSTVA?Led pokriva nešto više od 10posto kopna. Većina leda (87posto) nalazi se na Antarktici.Arktik pokriva oko 12,5posto (uglavnom na Grenlandu),a preostalih 0,5 postosačinjava ledenjake koje nalazimona svim kontinentima.Antarktiku pokriva najveći ledenipokrivač na svijetu, kojise prekida samo na nekolikomjesta na obali. Ukupnoondje nalazimo oko13.600.000 četvornih kilometaraleda. Najveća zabilježenadubina leda iznosi 4776metara.Najveće kopno u oceanskompodručju Sjevernogpola, Grenland, pokriven jes 1.700.000 četvornih kilometaraledenog pokrivačačija dubina u središtu iznosioko 3000 metara.Ukupna količina leda izvanpolarnih područja je vrlomala. Najviše ga ima naIslandu, gdje pokriva površinuod oko 8800km 2 .22A G D J E N A L A Z I M OPERMAFROST?Permafrost je naziv za trajnozamrznuto tlo koje nalazimoispod vječnog snijega i leda,te na velikim područjimaoko Arktičkog oceana gdjese ljeti, kad se otopi snijeg,odmrzne samo nekolikopovršinskih centimetaratla.Permafrost zauzima područječitave Antarktike. Na Arktikuje najplići uz obalu i najdubljiu unutrašnjosti, gdje jeklima najhladnija, dok jeu Sibiru pronađen permafrostdubine 1 370 metara.Kad se ljeti otopi snijegi odmrzne površina zemlje,voda ne može otjecati krozzamrznute slojeve tla, te cijelopodručje postaje močvarno.Na permafrostu je vrlo teškograditi. Grijane zgrade semoraju izolirati od tla, jeru suprotnom otapaju zemljui tonu u blato. On je, također,velika prepreka za kopanjenaftnih bušotina i rudnika.Međutim, u njemu su sačuvaniostaci drevnih životinja,primjerice mamuta.

PLANET ZEMLJAGDJE NALAZIMONAJVEĆE LEDENE BREGOVE?Najveću površinu maju pločstiledeni bregovi koji seotkidaju s Antartike.Najvećiledeni bregovi otrgnutis Rossovog ledenog šelfa.Na tom se mjestu antarktičkiledeni pokrov protežeu more i tvori ledeni šelf veličineFrancuske, čiji se ledeniklifovi izdižu 50 metaranad morem. Duž njegoveobale duljine 650 kilometaranastaju pukotinekoje se podižu i spuštajus izmjenama plime i oseke,pa se pojedini dijelovi otkidajui kao ledeni bregoviplutaju Tihim oceanom.Vrlo visoki arktički bregovisu posebno opasni.V GDJE NALAZIMOLEDENJAČKE PUKOTINE?Ledenjačke pukotine nalazimou ledu. Često su vrlouske, ali neobično dubokei opasne, posebno ako suskrivene tankom korom zamrznutogsnijega.od njih imao je površinu oko 31.000 četvornih kilometarašto je veće od Belgije. Najviši ledeni bregovi potječu s Grendlanda.Ledeni brijeg najveć površine opažen je 1956.godine u južnom dijelu Tihog oceana. U tom području plovePovršinski slojevi ledenjakasu uvijek kruti i krhki. Klizanjemvelike mase snijegai leda niz padinu, različitislojevi ledenjaka pomiču serazličitom brzinom: površinskisloj se kreće brže od onoguz osnovicu, isto kao što sesredište kreće brže od rubnihdijelova.Različite brzine toka stvarajunapetost u ledu i uzrokujupucanje površinskogsloja. Kad ledenjak zavijaoko neke krivine, prelazipreko neravnine ili zbog nekogdrugog razloga mijenjabrzinu, u ledu se stvaraju pukotine.Na vrhu planinskog ledenjakanalazi se posebno velikapukotina nazvana»Bergschrund«. Ona nastajena mjestu gdje se ledenjačkiled otkida od vječnog snježnogpokrova na planinskojpadini.>GDJE SE TOPE LEDENIBREGOVI?Plutajući prema ekvatoruledeni bregovi se, obasjanisuncem i okruženi toplijomvodom, polako tope. PoredPlutajući od polarnih područja,ledeni bregova se postupno otapaju. toga, Koliko erodiraju to traje, ih valovi ovisi o veličini ledenog brijega i temperaturi morima.Ledeni bregova se mogu vidjeti čaki kiše.i u tropskimPonekadmorima.i puknu paU sjevernom Atlantiku je 1935. godine na 28,5 sjeverse, ako to poremeti ravnotežu,mogu prevrnuti. Rastapanjemledenog brijega stijeneuhvaćene u ledu tonu namorsko dno.Hladne oceanske strujeodnose ledene bregove dalekood mjesta njihova nastanka.Ako hladna Labradorskastruja krene južnije, donosiledenjake na plovne putoveAtlantskog oceana.23

PLANET ZEMLJAV G D J E SE JAVLJANAJJAČA OCEANSKASTRUJA?Najjača oceanska struja jeAntarktička cirkumpolarnastruja. Njene hladne vode nastajuuz obale Antarktikei okružuju taj kontinent.Struju tjeraju jaki zapadnivjetrovi.Antarktička cirkumpolarnastruja ima širinu od 200 do300 kilometara. Njen površinskitok iznosi manje od1 kilometra na sat. Mjerenjaprovedena u Drakevom prolazu,gdje struja prolazi izmeđuJužne Amerike i Antarktike,pokazala su da ondjeu sekundi proteče oko 270milijuna prostornih metaravode - tri puta više negou Golfskoj struji.Antarktičku cirkumpolarnustruju pokreću jaki zapadnivjetrovi što pušu južnom polutkom.Zovemo ih RoaringForties\er pušu između 40°i 50° južne geografske širine.Tako daleko na jugu malo jekopnenih zapreka za vjetar ilioceansku struju. Zbog togaovdje možemo doživjeti najopasnijamora i najjačeoluje.V G D J E JE P O D R U Č J EZATIŠJA?Zatišje je područje oko ekvatoragdje su vjetrovi vrloslabi i nesigurna smjera, pasu na tom mjestu jedrenjacičesto mirovali.Za mornare na jedrenjacimapodručje zatišja je predstavljaloveliki kontrast premapodručju između ekvatorai obratnica gdje neprestanopušu pasati. Sjeveroistočnii jugoistočni pasati pušu odekvatora gdje je zračni tlaknizak i gdje se zrak uzdiže.Budući da se nad ekvatoromzrak uzdiže, ondje padamnogo kiše. Često se javljajuiznenadni pljuskovi i jakeoluje, iako, općenito, vjetrovinisu jaki. U takvim uvjetimaje jedrenje gotovo nemogućejer vjetar ne nosi brod niu kojem određenom smjeru.Točno područje zatišja pomičese ovisno o godišnjemdobu. U lipnju je ono 5° sjevernijeod ekvatora, dok jeu prosincu oko 5° južnije.V G D J E SE JAVLJAGOLFSKASTRUJA?Golfska struja je topla oceanskastruja koja nastaje u Meksičkomzaljevu i preko sjevernogAtlantika teče premaEvropi.Golfska struja iz Meksičkogzaljeva prolazi kroz Floridskiprolaz između SAD i Kubei ulazi u Atlantik. Duž američkeobale prolazi sve do rtaHatteras, a zatim skreće nasjeveroistok prema Evropi.Preko otvorenog oceana tjerajuje zapadni pasati.Golfska struja je tok vodeširok oko 100 kilometara.Prosječna brzina joj iznosimanje od kilometra na sat.Sjeverno od Golfske strujevoda naglo postaje hladna.Kako se radi samo o površinskojstruji, na dubini od 350metara temperatura vode iznenadapada.Topla voda Golfske strujevrlo je važna za sjevernuEvropu. Njene luke nisu okovaneledom, a vrijeme je dovoljnotoplo za poljoprivredu,za razliku od klimeu nešto južnijoj Kanadi smještenojs istočne strane Atlantika.24

PLANET ZEMLJAGDJE SE NALAZEPODMORSKE RAVNICE?< KOJI SU DIJELOVIOCEANA NAJDUBLJI?Podmorske ravnice su oceanskadna. Kao što se vidi nadesnom crtežu, nalaze se gotovo4000 metara ispod oceana.Velika područja podmorskihravnica su gotovoposve ravna, pa ih često nazivamo»najravnijim površinamana Zemlji«. Međutim,na nekim mjestima su prekinutedubokim ponorimai podmorskim planinama.3odmorska ravnica prekrivaoko dvije trećine oceanskogdna. Započinje uz podnožjestrmih kontinentalnih padina;dje se skupljaju sedimentiulaze u blatnjave struje. Štosmo dalje od kontinentalnihoadina, sloj sedimenata je tanjii nagib podmorske ravniceoostaje sve slabiji.Površinu podmorskih ravnicaprekidaju duboki oceanskijarci ili podmorski vulkani,koji se obično nalazena rubovima ploča Zemljinekore. Postoje također i izdvojenepodmorske planine, odKojih neke dosežu do površinei tvore otoke.Najdublji dijelovi oceanapronađeni su 1951. godinesondom Challenger. Mjerenjaeholokatorom pokazala su dasu dijelovi Marijanskog jarka,južno od Japana, duboki višeod 10.900 metara. Batiskafameričke mornarice Triestespustio se 1960. godine nadno dubine Challenger.Marijanski jarak je jedan odmnogih dubokomorkih jarakana rubovima Tihog oceana.To su jarci u obliku slova V,paralelni s kontinentom iliotočnim nizom.Dubokomorski jarak protežese duboko ispod podmorskeravnice. Na vrhumože biti širok 50 do 100 kilometara,ali na dnu ne prelaziširinu od nekoliko kilometara.Većinom ih nalazimou Tihom oceanu, ali ih imai na Karibima, u južnom Atlantikui Indijskom oceanu.Dubokomorski jarci označavajumjesta gdje se oceanskodno podvlači pod kontinentalnuploču.< KOJE JE MORENAJSLANIJE?Mrtvo more što se protežena granici Izraela i Jordananajslanije je more na svijetu.Ono je više od deset puta slanijeod prosječnog oceana.Mrtvo more nema izlaza. Većinuvode donosi mu rijekaJordan na sjeveru. Mineralniizvori na dnu i uz obale Mrtvogmora povećavaju slanostvode. Budući da ondje vladavrlo topla i suha klima, vodabrzo isparava, pa je povećanakoncentracija soliu moru. Ona se i vadi u plitkimbazenima za isparavanje.Na fotografiji vidimo prirodnenaslage u Mrtvomemoru.Obale Mrtvog mora su najnižidijelovi kopna na Zemljinojpovršini: nalaze se 393metra ispod morske razine.Na jugu se nalazi Crvenomore, jedan od najslanijih dijelovaotvorenog mora. I ovdjeje velika koncentriracijasoli jer na jakom suncu vodabrzo isparava, a nove vodemalo pritječu iz okolnih pustinja.25

PLANET ZEMLJAV G D J E SE NALAZINAJVEĆI ARHIPELAG?Arhipelag je more s mnogootoka. Ta riječ je u početkuoznačavala Egejsko mores mnoštvom grčkih otoka.Najveći arhipelag se nalazina jugoistoku Azije, gdje tisućeotoka sačinjava Indoneziju,istočnu Maleziju i Filipine.Indonezija leži na više od 13tisuća otoka, od kojih je oko3000 naseljenih. Otoci seprotežu na površini od 5000kilometara, od Malajskog poluotoka,na zapadu, do NoveGvineje. Mnogi indonezijskiotoci su vulkanski. Sa sjevernestrane oni omeđujudubokomorski Javanskijarak.Indonezija dijeli dva otokas drugim državama. Diootoka Borneo pripada istočnojMaleziji, dok Papua-Nova Gvineja dijeli otok saZapadnim Irijanom.Filipinima pripada više od7000 otoka, iako oko 90 postopovršine otpada na 11najvećih otoka.V G D J E SE JAVLJAJUPLIMNI VALOVI?Plimni val je visoki val što seprilikom dolaska plime penjeuz estuarij rijeke. Javljaju sesamo na mjestima velikihplimnih razlika i u Ijevkastimestuarijima.Dolaskom plime u riječniestuarij, plitka voda i tok rijekesprečavaju njen prolaz.Zbog toga se voda skupljai pomiče prema rijeciu obliku velikog, prelamajućegvala.Najveći plimni valovi seviđaju na rijeci Ch'ient'ang-'kian koja utječe u zaljevHangzhou u Kini. Za visokihplima val doseže visinu od7,5 metara i putuje brzinomod 24 kilometra na sat. Njegovse zvuk čuje i s udaljenostiod 22 kilometra!Plimni val najvećegobujma prolazi duž glavnogizlaza Amazone, Canal doNortea. Jedan od najbržihplimnih valova javlja se narijeci Hooghlv, ogranku Gangesa.Za razliku od toga, plimnival u engleskoj rijeci Severnviši je od jednog metra.26A G D J E SE JAVLJAJUNAJVEĆE PLIME?Najveći raspon plime i osekezabilježen je u zaljevu FundyizmeđuNevv Brunsvvickai Nove Škotske u istočnomdijelu Kanade. Prosječnaplima je visoka 14,5 metara,ali je zabilježeno i rekordnih16,3 metra.Vode Atlantskog oceanaulaze u uski zaljev Fundyi stvaraju velike plimei oseke. Taj golemi plimni rasponstvara u zaljevu plimnival, iako se ne radi o estuarijuvelike rijeke. Tok plimeobogaćuje živi svijet u vodi,pa je taj zaljev pravi raj zaptice močvarice.Veliki plimni raspon imai estuarij rijeke Rance u Francuskoj.Na tom je mjestu izgrađenaprva hidroelektričnacentrala na svijetu.Neočekivano visoke plimemogu uzrokovati velike štete.Obično su posljedica velikihplimnih valova uzrokovanihjakim vjetrovima i niskimzračnim tlakom u vrijemekad se očekuje visoka plima.

F**l /VNliiii I ZEI\/1I_JA> GDJE SE NALAZI NAJDUBLJI GREBEN NA SVIJETU? pue do središta kvinslandskeobale.Koraljni grebeni nastaju samou tropskim morima gdje jevoda topla i plitka, pa se razviobogati svijet morskih polipa.Poput mogih drugih grebenova,Veliki koraljni grebenobrušava se u vodu kojaje preduboka da bi danas ondježivjeli koralji. Međutim,u vrijeme kad se greben počeostvarati, morska razinaje vjerojatno bila mnogoniža.Veliki koraljni greben uz sjevernoistočnuobalu Australije najdublji je greben na svijetu. Dugačak je više od 2000 kilometaraVeliki koraljni greben je 45do 60 kilometara udaljen odaustralske obale. Na sjeveruje širok svega 15 do 20 kilometara,ali se na jugu proteže325 kilometara u more. Samoje oko deset sigurnih prolazakroz greben, pa je to vrloopasno područje za plovidbu.Na grebenu je pronađenoviše od 340 podvrsta koraljaneopisivih boja i oblika, međukojima se skrivaju brojne prekrasneribe i druga morskastvorenja. Odnedavna dijelovegrebena uništavaju nekevrste morskih zvijezda kojeskidaju žive polipe s njihovatvrdog podnožja.I G D J E N A L A Z I M O FJORDOVE?Fjordovi su dugi, uski, strmimorski zaljevi. Stvorili su ihledenjaci koji su produbljivalidoline kroz koje su tekli. Nestankomledenjaka, dolineu obliku slova U ispunilo jemore.Fjordove nalazimo na planinskimobalama koje su erodiraliledenjaci. Najpoznatijii najdulji su norveški fjordovi.Fjord Sogne se protežeod mora do Lusterfiorda i dugje 183 kilometra. Njegovaprosječna širina iznosi 4,75kilometara. Poput većine fjordova,neobično je dubok, aliuz obalu postaje sve plići. Nanajdubljem mjestu fjordSogne je dubok 1245 metara.Fjord Nordvest na istokuGrenlanda je još dulji. Njegovaduljina iznosi 313 kilometara.Fjordove nalazimo i naobalama Islanda, duž pacifičkeobale Kanade i Aljaske,na jugu Čilea i na južnomotoku Novog Zelanda. Na fotografijividimo selo na krajunorveškog fjorda.27

PLANET ZEMLJA< KOJA JE RIJEKANAJDULJA?Tri najdulje rijeke na svijetusu Nil u Africi, duljine 6670kilometara, Amazona u JužnojAmerici, duljine 6448 kilometarai Mississippi-Missouriu Sjevernoj Americi, duljine5970 kilometara.Različiti stručnjaci daju različitepodatke o duljiniovih triju velikih rijeka. Razlogtome je što nije lakotočno odrediti gdje rijekapočinje, a gdje završava. Sveimaju brojne pritoke,a u deltama imaju mnogokanala.Počinje li Nil u jezeru Viktorija,kao što kažu nekeknjige? Najdalji izvor Nila jeLuvironzo u Burundiu koji utječeu Kageru, a zatim u jezeroViktorija.Najdalji izvor Amazonepronađen je u Peruu 1953.godine. Ali gdje rijeka završava?Kanal do Norte seobično smatra njenim glavnimizlazom. Međutim, rijekaPara je također prometna, paako nju smatramo izlazom,Amazona je dugačka 6750kilometara.> KOJA JE RIJEKANil teče prilično sporo zaNAJVEĆA?tako veliku rijeku: u sekundinjegovim koritom prođe okoAmazona je veća od Nila. 3120 prostornih metara. SveVode Amazone potječu s područjavelike svjetske rijeke, osimgotovo dvostruko ve­ćeg nego vode Nila. SadržiMurrav-Darlinga u Australiji,imaju veći protok vode.daleko više vode i plovna je većim dijelom svoga toka.Od svih rijeka Amazona/>os) ns/v/še vode. • kroz

5LANET ZEMLJA> GDJE SU ZABILJEŽENE podiže njeno korito i mijenjajoj tok. Tisućama godinaNAJVEĆE POPLAVE?ljudi duž rijeke podižubrane da bi spriječili poplave.Međutim, ponekad seNeke od najvećih poplava nasvijetu javile su se kad se kineskarijeka Hwang-ho izlila iz svog korita. U poplavama 1931. godine poginulo je više od 3,5 milijuna ljudi.brane preliju i dolazi do ka­TASTROFA^Hwang-ho, ili »žuta rijeka«,je najblatnija rijeka na svijetu.Ona protječe 4800 kilometarakroz sjeverni dioKine i sa sobom nosi više od1,5 milijardi tona mulja.Oko četvrtine tog mulja setaloži oko riječnog ušća,među srpnja i rujna, za najvećihkiša. Teškoće se javljajui u proljeće, kad se južni dijeloviotapaju, dok je velikapetlja na sjeveru još uvijekzamrznuta. Danas se za kontroluriječne razine i navodnjavanjekoriste posebnebrane poput ovih na fotografiji.< G D J E SE NALAZINAJVEĆEJEZERO?Najveće jezero na svijetu jeKaspijsko more, što se protežeizmeđu Irana i SovjetskogSaveza, lako se nazivamorem, ono nije povezanos oceanima; to je vrlo velikokontinentalno jezero.Ukupna površina mu iznosi371,800 četvornih kilometara.Razina Kaspijskog mora nalazise 28 metara ispod morskerazine, a na najdubljemmjestu je još 980 m niže.U Kaspijsko more utječuVolga i Ural, ali iz njega neistječe ni jedna rijeka. Nalazise u pustinjskom području,tako da mnogo vode isparava,dok je preostala vodavrlo slana. Kako se vode pritokasve više iskorištavaju zanatapanje i industriju, manjeih utječe u Kaspijsko more.Tako najveće jezero na svijetupostaje sve manje.Najveće slatkovodno jezeroje Superior, što se protežeizmeđu SAD i Kanade.Ono pokriva 82.350 četvornihkilometara.> G D J E SE NALAZINAJVIŠE JEZERO?Najviše jezero na svijetu jeneimenovano ledenjačko jezeronedaleko Mount Everesta,što leži 5880 metara iznadmorske razine. Najvećetibetsko jezero, Nam Tso, nalazise 4578 metara iznadmora. Najveće plovno jezerona svijetu je Titicaca (na fotografiji),što se proteže nagranici između Perua i Bolivije.Smješteno je 3811 metaraiznad mora i po njemuplove jezerski brodovi.Ukupna površina jezera Titicacaiznosi oko 8300 četvornihkilometara, a na najdubljemmjestu duboko je 370metara. Voda u njega pritječeu nekoliko planinskih rijekau Andama, a izlijeva se u jezeroPoopo, te nestaje u suhomaltiplanu (visokoj ravnici).Područje oko jezera Titicacaje posve ravno i bez drveća.Čvrstu travu pasu ljamei vikunje. U jezeru rastu totorotrske koje lokalni Indijanciupotrebljavaju zaizradu čamaca, kuća, pa čaki otoka na kojima žive.29

PLANET ZEMLJAA G D J E SE NALAZINAJVEĆA SPILJA?Najveća spiljska dvorana nasvijetu je dvorana Sarawaku istočnoj Maleziji, otkrivena1980. godine.Najveći spiljski sustav nalazise pod nacionalnim parkomMammoth Cave u američkojdržavi Kentucky.Sarawak je dio istočne Malezijei nalazi se na otoku Borneo.Dvorana Sarawak prostirese ispod nacionalnogparka Gunung Mulu. Pronađenaje 1980. godine, i utvrđenoje daje duga 700, širokau prosjeku 300 i visoka barem70 metara.U nacionalnom parkuMommoth Cave (na fotografiji)nalazi se čitav niz spiljai prolaza na različitim razinama.Čitav sustav je dugviše od 307 kilometara.Svega 4 kilometra od ulazau spilju Mommoth ulazi seu sustav spilja Flint Ridge.Gospođa P. Crowther je1972. godine pronašla podzemniput koji povezuje tadva sustava.A KOJA JE SPILJAN A J D U B L J A ?Najdublja do danas pronađenaspilja je Gouffre JeanBernard u francuskim Alpama.Ekipa francuskih speleologase 1982. godine spustila1494 metra ispod površine.Tijekom petodnevne ekspedicije,1982. godine, francuskaekipa Groupe Speleo Vulcainje postavila novi dubinski rekordza speleologe. Na svomputu u podzemlje preronili susifon duljine 40 metara kojiih je odveo u novi niz prolaza.Tada su doprli do dubineod 1494 metra ispod površinezemlje.U Francuskoj postojei druge duboke spilje. SpiljeGouffre Berger nedaleko Grenobleaduboke su 1100 metara.Danas se zna da je spiljaGouffre da la Pierre Saint-Martin u Pirenejima duboka1350 metara.Druga najdublja spilja nasvijetu je Snježnaja u SovjetskomSavezu. Istraživači suse kroz njene hodnike spustili1350 metara ispod površine.A G D J E N A L A Z I M ONAJVEĆE STALAKTITEI STALAGMITE?Najveći stalaktiti vise sa svodovašpanjolskih spilja, dokse najveći stalagmiti uzdižus podova francuskih spilja.Stalaktiti i stalagmiti nastajuu spiljama gdje voda zasićenakalcij karbonatom neprestanokaplje sa svoda. Pritomse vrlo sporo skupljajutaloži, pa za nastanak velikihstalaktita i stalagmita trebaproći više tisuća godina.Najveći poznati stalaktit jestup koji visi 59 metara sasvoda spilje Cueva de Nerja,istočno od Malage u Španjolskoj.Tu divovsku spilju je1959. godine pronašao pastirtražeći izgubljenu loptu. Danasje to podzemna dvoranaza koncerte i balete.Najdulji slobodni stalaktitdugačak je sedam metara,a visi u spilji Poli an lonainu Country Clareu u Irskoj.Veliki stalagmit u francuskojspilji Aven Armand najvišije na svijetu. Uzdiže se29 metara uvis.30

PLANET ZEMLJA> GDJE SE NALAZENAJVEĆE PJEŠČANEDINE?Najviše zabilježene pješčanedine nalazimo u središnjemAlžiru u Sahari. One se pone-Ikad izdižu do 430 metara.Samo desetinu Sahare prekri-.aju vjetrom nošene dine.Ostatak zauzimaju ravnice,olatoi i planine. Većinu pije-~Na nalazimo u 25 velikih područjazvanih ergovi. Oni seodlično razlikuju od okolnihdijelova pustinje bez pijeska.Najviše dine nalazimoA GDJE NALAZIMOARTEŠKE BUNARE?Arteški bunari su izvori podzemnevode koje pod prirodnimtlakom izviru na površinu.Ime im potječe od francuskogmjesta Artois, gdje jeu ergu Isaouane-n-Tifernine,sjeverno od planina Hoggar.Najveće područje pješčanihdina u Sahari je Veliki istočnierg na granici Alžira i Tunisa.Tu pijesak prekriva oko 518tisuća četvornih kilometara.Najveća površina prekrivenadinama je Rub'-al-Khali, ili »prazan prostor«,u Arapskoj pustinji. Zauzimaoko 650 tisuća četvornih kilometarajužne SaudijskeArabije. Središnje pješčaneplanine uzdižu se do 250metara.u vapnenačkom sloju iskopanomnogo takvih bunarada bi se došlo do vode.Crtež pokazuje kako nastajearteški bunar. Kiša koja padana više tlo protječe kroz slojevepropusnih stijena. Na niskimdijelovima tla poroznestijene su stiješnjene izmeđunepropusnih slojeva. Sloju kojem se zadržava vodazovemo akvifer.Probijemo li u dolini slojnepropusnih stijena, doprijetćemo do akvifera. Budući daje razina podzemne vodeviša od površine bunara, onapod vlastitim tlakom izvire napovršinu.Najveći arteški bunar nasvijetu nalazi se u Australiji.< GDJE NASTAJUPUSTINJE?Rubovi nekih pustinja se lošimgospodarenjem i nepravilnomobradom tla polakošire.Polupustinjska područjaimaju osjetljiva tla i lošuklimu. Nakon nekoliko dobrihgodina obično slijedi nekolikološih godina. Za dobrihgodina ratari proširujukultivirano tlo, povećavajubroj svoje stoke i kopaju višebunara. Međutim, u nizu sušnihgodina usjevi propadaju,životinje iscrpljuju pašnjake,golo tlo uništava vjetar,a mnogi bunari presušuju.Takve su teškoće početkomtridesetih godina stvorileu SAD »zdjelu prašine«, a sedamdesetihgodina proširileSaharu.Zbog teškoća u pronalaženjuogrijeva mnoge polupustinjesu ostale bez drvećai grmlja, pa je tlo postalomnogo podložnije eroziji.Neka su područja preobraženasustavima za navodnjavanje,ali loše gospodarenjevodom može štetitizemljištu.31

GDJE JE ISUŠIVANJEMTLA PODVOSTRUČENAVELIČINA DRŽAVE?Nizozemska je jedna od najmanjihevropskih država. Paipak, polovica njenog područjadobivena je isušivanjemmočvara, jezera i mora.Nizozemska leži na delti kojutvore rijeke Rajna, Meusei Scheldt. Većina tla nalazi se30 metara ispod razine mora,a polovica ukupne površineje ispod razine visoke plime.Područja zemlje otetamoru nazivamo polderima.Okruženi su nasipima koji ihštite od poplava i ispresijecanijarcima za isušivanje.Voda se nekoć odstranjivalavjetrenjačama, ali danas dieselcrpkama.Glavni suvremeni projektiisušivanja tla uključuju ZuiderZee i Delta projekt. ZuiderZee je 1932. godine branomdugom 32 kilometraodsječen od mora. Nekadašnjizaljev je pretvoren u slatkovodnojezero Ijssel, a danasna tom mjestu nalazimo2260 četvornih kilometaranove zemlje podijeljene u petgolemih poldera. Delta projektje zatvorio sve izlazeosim dva izlaza Rajne i Meusai Scheldta. Time se zemljaštiti od poplava i stvaraspremište vode s novih150 km 2 kopna.> KOJE JE MJESTO NAZEMLJINAJOSAMLJENIJE?Samo je petina kopna gustonaseljena, pa još uvijek imamnoštvo pustih mjesta. Najosamljenijenaseljeno kopno jeTristan da Cunha, vulkanskiotok u južnom Atlantiku.Najbliže naseljeno tlo odnjega je udaljeno 2000 kilometara.Četiri petine Zemljinogkopna je presuho, prehladno,prebrdovito ili prešumovitoda bi ga mogli nastaniti ljudi.Najrjeđe naseljeni kontinentje Antarktika na kojoj nematrajnih naselja, dok je najrjeđenaseljena zemlja Grenland.Najosamljeniji otok je Bouvet,nenaseljeni norveškiprotektorijat u južnom Atlantiku.Najbliže kopno, nenaseljenaobala Antarktike, udaljenoje 1 700 kilometara.32Najudaljeniji naseljeniotok, Tristan da Cunha, velikje samo 98 četvornih kilometara.Najbliže naseljenokopno je otok Sv. Helena,udaljena 2120 kilometara sjeveroistočno.Na otoku Tristan da Cuhnaje 1961. godine proradio vulkan.Tada su svi stanovnicibili evakuirani, ali su se nakondvije godine vratili, lakoje otok vrlo osamljen, njegovistanovnici su vrlo sretni.

\NETZEMLJAA GDJE SE NALAZINAJVEĆE UMJETNOJEZERO?Umjetno jezero najveće površineje Volta u Ghani, u zapadnojAfrici. RezervoarBratsk na rijeci Angariu SSSR-u je umjetno jezeros najvećom količinom vode.Rijeka Volta je 1965. godinepregrađena branom Akosombokoja je izgrađena najužnom dijelu kanjona radihidrocentrale.Iza brane se u dolini rijekeVolte i njenih glavnih pritoka,Bijele i Crne Volte, počelostvarati jezero. Danas jezeroprekriva površinu odoko 8482 četvornih kilometra,a obala mu je duga 7250kilometara. Stanovnici koji sunaseljavali potopljena područjapreseljeni su na noveobale jezera.Jezero Volta je veliko, aliprilično plitko, pa mjestimiceiz vode izviruju ostaci potopljenihšuma. Njegov ukupnivolumen iznosi svega 148prostornih kilometara, dokrezervoar Bratsk u SSSR-uobuhvaća 169,25.A GDJE SE NALAZINAJVEĆA JAMASTVORENA ČOVJEČJOMRUKOM?Najveći suvremeni kamenolom,u kojem se kopa strojevima,je rudnik bakra BinghamCanyon (na slici) u državiUtah, u SAD. Prostire sepovršinom od 7,2 četvornihkilometara, a dubok je 774 m.»Velika jama« Kimberleyau južnoj Africi je stari rudnikdijamanata koji su u prošlomstoljeću lopatama i krampovimakopale tisuće rudara.Promjer mu iznosi oko 500m,a dubok je gotovo 400 m.Godine 1871. na farmi gdjeje kasnije podignut rudnikKimberley pronađeni su dijamanti.Do 1872. godine dijamanteje tražilo više od 3500rudara. Kopajući kimberlitnustijenu načinili su velikujamu. Iskopano je više od 25milijuna tona stijene i oko tritone dijamanata.Kopanje na otvorenomkopu prestalo je kad suodroni postali prečesti. Rudnikje zatvoren 1915. godine,a danas je do polovice ispunjenvodom.A GDJE SE JAVLJAJUKISELE KIŠE?Kiša je uvijek donekle kisela,ali \e vzx\ad uvlustu^kih područjaSjeverne Amerikei Evrope kiselija jer upija otpadneplinove koji zagađujuatmosferu.Kišnica reagira s ugljik dioksidomu zraku i postaje vrloslaba ugljična kiselina kojamože otopiti alkalnu vapnenačkustijenu.Kišnica može reagiratii s plinovima koje ispuštajutvornice, elektrane i automobili.Vjetrovi raznose plinove,pa se često događa da razblaženasumporna i dušična kiselinapadaju vrlo daleko odizvora zagađenja. To zovemokiselom kišom, jer je kiselostkiše podignuta na umjetannačin.Kisele kiše povećavaju erozijustijena i građevinskog materijala,posebno vapnenca.Jezera i rijeke se polako truju,ugrožavajući živi svijet. Licekamenog kipa na fotografijiizgriženo je kiselom kišom.33

PLANET ZEMLJA< GDJE SE UZGAJARIŽA?Riža hrani više ljudi od bilokoje druge žitarice. Većinistanovnika istočne Azije rižaje osnovni izvor ugljikohidrata.Za uzgoj riže potrebni su toplovrijeme i mnogo vode.Voda može pritjecati od jakihkiša, primjerice monsunskihu Aziji, ili navodnjavanja.Uzgaja se na ravnicama jerse razina vode na poljimamora strogo kontrolirati.Zbog toga su na mnogimazijskim brežuljcima napravljeneterase. Neke od njihstare su stotine godina.Rižine se sadnice uzgajajuu posebnim klijalistima, a zatimse presađuju na potpo-Ijena polja. Nakon četiri dopet mjeseci riža je spremnaza žetvu, pa se polja isušuju.Osim u Aziji, riža se danasuzgaja i u drugim toplim,vlažnim dijelovima svijeta.Mehaniziranom obradomu SAD i južnoj Evropi rižase uzgaja za izvoz.> ODAKLE POTJEČEPAMUK?Pamučne niti kojima šijemoili koje tkamo u tkaninu dobivajuse od celuloznih vlakanaovijenih oko sjemenki.Grmoliki pamuk je jednogodišnjabiljka. Vrlo brzo rastei cvjeta, te razvija male, zelenetobolce sa sjemenjemokruženim dlačicama.Kad tobolac sazre, puca iiz njega izviruje meki, bijelipamuk.Nakon berbe, pamuk trebaočistiti. Pritom se pamučna> GDJE SE UZGAJA ČAJ?Čaj koji pijemo dobiva se odizmrvljenih listića zimzelenoggrma što se uzgaja u područjimatople, vlažne klime.Najbolje uspjeva u tropskojklimi na visinama do 2300metara.Čaj je u Evropu uvezen izKine. Kako je postajao sveomiljeniji, Nizozemci u Indonezijii Britanci u Indiji i SriLanki zasadili su prve evropskeplantaže. Danas se grmovičaja uzgajaju i u Japanu,istočnoj Africi te navlakna odvajaju od sjemenki,a zatim peru, češljaju itkaju.Pamuk je bio glavna industrijskabiljka na istoku SAD.Dovedeni su mnogi Afrikancikoji su kao robovi radili naplantažama. Na SAD još uvijekotpada gotovo petinasvjetske proizvodnje. Egipati Sudan također izvoze pamuk,a sve se češće uzgajai u dijelovima istočne Afrikei Južne Amerike, te u Indiji,Pakistanu i Kini.brežuljcima Gruzije uSSSR-u.Da bi čaj uspijevao, trebamu toplina, vlaga i propusno,plodno tlo. Na plantažama segrmovi podrezuju na visinuod 1,5 metra, tako da ih jelako brati. Ubiru se samomladi listići na vrhovimagrančica, te se šalju u tvornicegdje se najprije suše, zatimsavijaju i ostavljaju dafermentiraju. Zagrijavanjemi sušenjem daje se konačniokus čaju koji je zatim spremanza tržište.34

PLANET ZEMLJAODAKLEGUMA?POTJEČEPrirodna guma dobiva se odLateksa, tekućine koja se naazipod korom gumijevca.ske kišne šume i raste u toplim,vlažnim, ekvatorijalnimpodručjima.Amazonski Indijanci su prviskupljali lateks i od njegaizrađivali vrstu gume. Goodvearje 1842. godine pronašaonačin za skrućivanje gume.Pojavom bicikla i automobila,potražnja za gumom jerasla i u područje Amazonese useljavalo sve više ljudi.Londonski botanički vrtu Kewu prenio je gumijevacu jugoistočnu Aziju. Plantažeu Maleziji i Indoneziji sugumu. Manje količine dolazeiz Zaira i zapadne Afrike.Kora gumijevca se zarezujetako da se lateks slijevau posudu učvršćenu gumom.Lateks se zatim dimi i vulkanizira,te tako nastaje guma.Danas se guma dobiva i preradomnafte.< GDJE JE PRVI PUTAUZGOJEN KUKURUZ?Kukuruz je važna žitaricakoja se danas uzgaja u mnogimdijelovima svijeta s toplimljetima. Potječe iz Amerike,gdje je prije dolaskaEvropljana bio vrlo važnahrana za indijanska plemena.Porijeklo suvremenog kukuruza(Zea mays) još je uvijektajanstveno. To je jednogodišnjabiljka koja danas ovisio ljudima. Možda je srodnas travom Thea sinte koja rasteu Meksiku i čiji su plodovi< ODAKLE POTJEČEKAKAO?Kakao se dobiva od sjemenkikoje se stvaraju u velikoj bobikakaovca. Kakao su u SrednjojAmerici pili Azteci i prijedolaska Evropljana. Kakaovac^^"inH^Ti^gaja u vrućim,vlažnim dijelovima Srednjei Južne Amerike, ali se danasvećinom dobiva iz zapadneAfrike.Tropski kakaovac rasteu vlažnim šumama uz ekvator.Velike bobe dugačke 15do 35 centimetara izrastajuvrlo slični klipu kukuruza. Tase biljka može razmnožavatiu divljini.Thea sinte se može križatis kukuruzom da se dobijuveći klipovi, veoma nalikonima koje su arheolozi pronašliu Novom Meksiku,a vjeruje se da su stari oko2000 godina.Za prve Evropljane koji sustigli u Ameriku »indijanskikukuruz« je često bio od životnogznačaja. Danas seuglavnom koristi kao stočnahrana, ali se prerađuje i u kukuruznepahuljice ili brašno.izravno iz grana i debla.Svaka boba sadrži 30 do 40sjemenki. Sjemenke se ostavljajuda fermentiraju, te sesuše i prerađuju u kakao iličokoladu.Španjolskim konkvistadorimaprijao je gorki napitaku Srednjoj Americi, a do 1 7.stoljeća su ga prihvatilii drugi Evropljani. Britancii Francuzi su donijeli kakaovceu zapadnu Afriku, kojaje danas glavni proizvođačkakaa.35

PLANET ZEMLJAA G D J E SE NALAZIDOLINA SPOMENIKA?Dolina spomenika (MonumentValley) je dio visoravniKolorado u suhom, jugozapadnomdijelu SAD. Tornjevi,stupovi i dvorcimanalik masivi, koje ondjenalazimo, prirodnog suporijekla.Dolinu spomenika uglavnomsačinjavaju vapnenci pomiješanis nekim drugim taložnimstijenama koje su se nabralei stvorile ispupčenja. Prilikomtoga drugi su se slojevi razvuklii oslabili. Na rubovima sunastali rasjedi, koje su ispunilajezera, a duž oslabljenihdijelova stijena protjecale surijeke. Kako su se stijene polakouzdizale, rijeke su produbljivaledoline.Tijekom milijuna godinastijene su erodiralale. Otpornijestijene su ostale stajatipoput stupova i otoka u nepostojećemmoru. Na dnudoline često nalazimo ostatkesrušenih stupova. Danas ondjevlada pustinjska klima,a suho tlo i dalje erodirajuvjetrovi i bujice.V G D J E UZ EKVATORN A L A Z I M O SNIJEG?Na mjestima gdje je temperaturadovoljno niska, snijegpokriva tlo tijekom čitave godine,lako je uz ekvatoru morskoj razini vrlo toplo,na vrhu visokih planina možebiti zaista hladno. Neke ekvatorskeplanine, primjericeKilimandžaro u istočnojAfrici i Ande u Ekvadoru, dovoljnosu visoke da se snijegnikada ne topi.Kilimandžaro je vulkan što seuzdiže visoko nad istočnoafričkimravnicama na graniciKenije i Tanzanije. Najvišivrh te planine nalazi se5894 metra iznad morskerazine.Mjesto na kojem počinjevječni led i snijeg naziva sesnježnom linijom. Visina telinije ovisi o temperaturi i količinipadalina. Na polovimase snježna linija nalazi na razinitla. Kod 40° zemljopisneširine nalazi se na visini između2500 i 5000 metara,ovisno o suhoći klime, dokuz ekvator snijeg počinje neštoiznad 5000 metara.36

PLANET ZEMLJAV G D J E SE NALAZI»STIJENA VAL«?Stijena val (VVave Rock) nalazise na zapadu Australije,oko 300 kilometara odPertha. To je velika granitnastijena visine 15 metara, zakrivljenapoput neobičnog,divovskog vala.E SE NALAZI* PRIJELAZ?prijelaz (Giant's Ca-""wm nalazi se na sjever-Sjeverne Irske. To^^•hrtvna izrezana ploča^^BNF ^ uzdižu visoke ba-^Bhar cijene. Ta nekoć ra-^^•pna stijena je u vrijemeamiiu: *e - adila stvorila niz sturmakeltskoj legendi,-agradio div Fillili Fingal) da bi poiŠkotsku. Sličneblike nalazimoskoj, primjerice naiiimat Starta, gdje je more: Fmgalovu spilju.Tiilijuna godina suazaltne lave prekrilidručja sjeverne Irskei ! • v Škotske. Lava seHnladila stvarajući tamnuN'jenim hlađenjemanjem nastale su pu-^HbK tprilično pravilna raz-~ako su nastali bez->tokutni stupovi.• - ~ a stupova jestvara neobične lišeod 1 60 metara. Nae stupove erodiraloH k . tako da oni stvaraju-~e stepenice i pločnike.Stijena val je dio velikog granitnogmasiva nazvanog Havdenovestijene. Najbliže naseljeje Havden, malo mjestos manje od 200 stanovnika.Obližnje granitne stijene sumeđu lokalnim stanovništvompoznate kao Zijev nilskog konja,Kraljeve stijene i Brežuljci.Stijene od kojih se sastojiStijena val stare su oko 2,7milijardi godina. To je jednaod stijena koje sačinjavajudrevnu osnovu Australije.Kao što se vidi na fotografiji,stijena je prošarana uspravnimprugama u rasponu odsive do crvene boje, što potječeod različitih oksida.Područje oko Stijene valaje vrlo suho. Posjetioci moguistraživati biljni i životinjskisvijet u rezervatu oko stijene,gdje žive mnoge jedinstvenevrste.A G D J E SE NALAZINAJTOČNIJI GEJZIR NASVIJETU?Gejzir »Old Faithful« (Staripouzdanko) je jedan od mnogihgejzira i vrućih izvorau nacionalnom parku Yellowstoneu zapadnom dijeluSAD. Naziv je dobio jer jesvakih 66 minuta izbacivaostup vode i pare visok 30 metara.Međutim, danas više nijetako »pouzdan«Gejziri se javljaju na mjestimagdje voda prodire krozslojeve stijena, a zagrijava sevulkanskom aktivnošću. Pregrijanavoda se u obliku parepod visokim tlakom izbacujena površinu.Nacionalni park Yellowstoneje smješten iznad lavomispunjene rupe u Zemljinojkori. Nekoć je tu bio vulkan,koji je tako snažno eruptiraoda se krater raspao i cijeloje područje propalou kalderu, ostatke kratera.U tom dijelu SjedinjenihAmeričkih Država zimi imamnogo padalina, pa se napovršini ili neposredno ispodnje zadržava voda koja počinjeključati.37

GDJE SE NALAZEI ŠTO SU TO BIOMI?Biljke i životinje žive u zajednicamanazvanim biomi.Među biome ubrajamo zajednicevazdazelene šume, listopadnešume, pašnjaka, pustinja,tundri i planina.Biome određuju biljne vrstenekog područja. Najvažnijifaktor koji utječe na biljni svijetje klima. Temperatura,vjetar i padaline u određenimKrajevima pogoduju samo nekimvrstama biljaka.Na Zemljinim polovimatemperatura je toliko niska dane može preživjeti nijednabiljna vrsta, dok se nešto južnijerazvio oskudni biljni svijetnazvan tundrom. Na tundruse nastavljaju šume četinjača,koje na sjevernoj polutkitvore široki pojas. Jošjužnije šire se listopadnesume. f^ocrfucja s manjevfage zauzimaju pas*hj'acf,dok u vrlo suhim krajevimapreživljavaju samo pustinjskebiljke. S druge strane, u prostorimas velikom količinomoborina bujaju tropske kišnešume.U svakom biomu živeodređene vrste životinja. Međutim,postoji još jedan činilackoji određuje biljne i životinjskevrste različitih područja.Nekadašnji i današnji izgledZemlje izazvao je pojavu nekihvrsta samo na određenompodručju. Tako, primjerice,lavovi žive samo u Africi.38

BILJKE I ŽIVOTINJEZAŠTO NEKEŽIVOTINJE ŽIVE S A M OU O D R E Đ E N I MP O D R U Č J I M A ?Mora, planine i pustinje prirodnesu prepreke životinjamau njihovu kretanju.Karta prikazuje neke od životinjskihvrsta što žive samou određenim dijelovima svijeta.U Južnoj Americi i Australijiživi jedinstven svijetsisavaca jer su ta područjau vrijeme njihove evolucijebila odijeljena od ostalogkopna. U drugim je krajevimaširenje sisavaca ograničenoklimom, pustinjamai planinskim lancima.39

BILJKE I ŽIVOTINJE> G D J E SE PINGVINIPARE?Svi pingvini žive na južnojzemaljskoj polutki, a većinase pari na Antarktici i u subantarktičkimpodručjima.Veći dio života pingvini provodeu moru, ali se u vrijemeparenja vraćaju na kopno.Na obalama Antarktike parese samo dvije vrste - adelijskii carski pingvin.Carski pingvini, najvećimeđu pingvinima, pare seu vječnoj tami antarktičkezime. Okupljaju se u velikekolonije na ledu i ne gradegnijezda. Mužjaci sjede najajima dva mjeseca. Adelijskipingvini gniježđenje započinjuu rujnu i listopadu.Kraljevski, žutouhi, ogrličastii žutonogi pingvini parese na subantarktičkim oto-cima. Kraljevski pingvin bliskije srodnik carskome, alise poput adelijskog pingvinau proljeće pari na kamenitimobalama Antarktike. Mužjacii ženke te vrste naizmjeničnosjede na jajima.Preostalih 11 vrsta pari seu sjevernijim područjima.Viktorijski se pingvin, naprimjer,gnijezdi na otocimaAntarktičkog oceana, dokdruge nalazimo na obalamajužnih kontinenata.> KOJI TULJANI ŽIVENAANTARKTICI?U vodama Antarktike živisamo četiri vrste tuljana. Tosu: tuljan rakojed, vedelskii rosovski tuljan, te morski leopard.Svaka od četiri vrste antarktičkihtuljana ima osobeni načinživota. Tuljan rakojedživi duž obale i hrani se račićima.Rosovske tuljane, najmanjeod svih antarktičkih vrstatuljana, najčešće viđamo namorskome ledu, a već se ponjihovoj građi vidi da su vještiplivači. Hrane se lignjama,ribama i račićima. Prilikomlova liganja viđeni su kako seigraju sa kitovima ubojicama.Vedelski tuljani žive uzobale Antarktike, i najmirnijasu antarktička vrsta. Hrane seribama poput antarktičkogi i • ±- _..svojim ronilačkim sposobnostima.Mogu zaroniti na dubinuod 300 metara i ostatipod vodom više od 40 minuta.Njihov krvožilni sustavtome je posebno prilagođen.Zimi, kad ledeni pokrivačprekrije područja gdje sehrane, vedelski tuljani probijajurupe u ledu da izađu napovršinu.Morski leopard najokrutnijije antarktički tuljan. Živi uzrubove naslaga leda i hrani seribama, pingvinima, pa čaki mladuncima drugih tuljana.40

5ILJKE I ŽIVOTINJEA GDJE ZIVE SJEVERNIMEDVJEDI?Sjeverni ili bijeli medvjedižive na nepreglednim snježnimpovršinama Arktika. Prevaljujumnogo kilometarau lovu na tuljane i druge životinje.Bijeli medvjedi žive najsjevernijeod svih sisavaca. Zimiprelaze preko ledenog pokrovaArktičkog mora. Tulove tuljane, posebno kolutastogtuljana kojeg vrlo vještohvataju. Povremeno se hranei mladim morževima te nasukanimkitovima.U proljeće i ljeto sjevernimedvjedi na ledenim santamaputuju prema jugu.U tundri jedu biljnu hranu,primjerice lišajeve, mahovinu,travu i bobice. Dobri suplivači, premda obično izbjegavajuplivanje na velikeudaljenosti. Zahvaljujući dlakavimšapama koje se nekližu, lako hodaju po ledu.Sjeverni medvjedi pare seu proljeće, a mladunčad koteu prosincu ili siječnju. Skotneženke sklanjaju se u »porodiljskejazbine« iskopaneu zapuhu snijega.A KOJE SE PTICEGNIJEZDE NA ARKTIKU?Ljeti se na Arktiku gnijezdiviše od stotinu vrsta ptica, aliih zimi ondje ostaje sveganekoliko.Arktičko ljeto traje samo okotri mjeseca. Međutim, u tomrazdoblju mnoge ptice gradegnijezda i podižu svoju mladunčad.U ljetne posjetioce Arktikaubrajamo patke, primjericepatku ledaru, zatim guske,poput grivaste guske, te labudove.Te ptice u vlažna područjatundre bogate raslinjemdolaze u potrazi za hranom.Ličinke kukaca privlačeptice močvarice poput liskonoge,kameničarke, žalarai žalara cirikavca. Zviždaci,bjeloguze, drozdovi bravenjacii žute strnadice dolazeprateći leteće kukce. Arktičkečigre i pomornici hrane se ribama.Krajem ljeta mnoge pticeodlijeću na jug da izbjegnuoštru arktičku zimu. Jedna odptica koje ostaju je snježnica,koja gubi svoje smeđe perjei zamjenjuje ga posve bijelim.Zimi se ta vrsta sklanjau tunele iskopane u snijegu.A GDJEZIVI KARIBU?Sjevernoamerički karibu zajednos brojnim drugim sisavcimaluta nepreglednim ravnicamatundre. Sjeverni sobje polupripitomljena vrsta karibuakoja živi na sjeveruEvrope i Azije.Karibu i mošusno govedo velikisu biljojedi koji nastanjujutundru. Ljeti lutaju tundromhraneći se različitim vrstamabiljaka. Njihovi glavnineprijatelji su vukovi, a ponekadi medvjedi. U manjemesojede koji haraju tundromubrajamo lisice i lasice.Njihov glavni plijen su rovke,leminzi, vjeverice i arktičkizečevi.Zimi karibui kreću premajugu i hrane se sobovskim lišajem,te grančicama drvećapoput breze ili jasike. Mošusnagoveda zimu provodesjevernije. Za hladnijih danaokupljaju se u gomile da zadržetoplinu.Manji sisavci kopaju tuneleu snijegu da se zaštiteod oštrog vjetra. Hrane sesjemenkama i travom.41

BILJKE I ŽIVOTINJEV G D J E ŽIVE AMERIČKIM U F L O N I ?Američki mufloni žive naStjenjaku. Kao i američkeplaninske koze iz tog područja,mufloni su vješti penjači.U Sjevernoj Americi postojetri glavna planinska lanca.Na istoku se od Labradora doCeorgije proteže gorje Apalači.Na zapadu se nalazeobalni lanci koji tvore tihooceanskirub, te Stjenjak štose proteže od Aljaske doMeksika.Na tim planinama živebrojne životinje. Američkimufloni se vješto penju pokamenju. Planinske kozeamerička su vrsta kozjih antilopa.Pored ovih životinja naStjenjaku žive pume, kanadskirisovi, dabrovi, svisci, zečevii još mnogi mali glodavci.Na nižim planinamanalazimo prerijskog bjelorepogjelena.Stjenjak je i dom lešinara,primjerice crvenoglavogameričkog lešinara, i pticagrabljivica poput surog orla,bjeloglavog štekavca i bukoča.V G D J E ŽIVEK O Z O R O Z I ?Kozorozi su divlje koze. Naplaninama Evrope, Azijei Sjeverne Amerike živi sedamvrsta kozoroga.U Evropi nalazimo iberskogi alpskog kozoroga.Tri glavna planinska lancaEvrope - Karpati, Alpe i Pireneji- ostaci su posljednjegledenog doba. Povlačenjemledenjaka te su planine ostaleledeni »otoci« u mnogo toplijojEvropi.V G D J E ŽIVE JAKOVI?Jak je najveći himalajski sisavac.Divlja stada žive na visoravnimaTibeta, a pripitomljenejakove nalazimou brdovitim predjelima srednjeAzije.Himalaja je dom mnogih jedinstvenihsisavaca. Osimjaka, ondje žive i brojni drugipapkari, primjerice tibetskidivlji magarac, tar, barali najveća od svih ovaca, gorskiargali. Sibirski kozorogglavni je plijen veličanstvanogi rijetkog snježnog leoparda.Manje životinje togpodručja su planinski svizaci voluharica. Velikouhi zviždarposeban je po tome štozimi ne spava zimskim snom,već se sklanja u jazbinei hrani sijenom i drugim suhimbiljkama koje je skupiotokom ljeta.Od planinskih ptica na Himalajižive galice, gavranii lerve. Česti su i mesojedipoput kostoberine, himalajskogsupa i crnog lešinara.Kozorozi su odlični penjači.Ponekad za pomoću penjanju koriste rudimentarniprst s unutrašnje stranenogu. Drugi papkari iz planinskihpodručja su mufloni(divlje ovce) i divokoze(kozje antilope).U planinske životinje ubrajamojoš risa, svisca i evropskupodzemnu vjevericu. Pirenejisu dom vodenkrtice,desmane, vodenog srodnikakrtice, te brojnih planinskihptica poput žutokljune galice,planinskog kosa, crvenokriloglitičara i ptica grabljivicakao što je suri orao.42

BILJKE I ŽIVOTINJEV G D J E ŽIVE PANDE?Istočno od Himalaje nalazi seSzechvvan (Sečuan), visoravanu jugozapadnoj Kini. Visokou njegovim planinamarastu guštici bambusa kojimse hrane pande.U dolinama Sečuana nalazimosuptropske zajednicekoje na većoj visini prelazeu listopadne šume, šume četinjačai planinske livade, svedo snijegom prekrivenih vrhovaplanina. Na nadmorskojvisini između 1800 i 2500metara zimzelenu šumu zamjenjujuguštici bambusa i rododendrona.Ondje živi velikipanda, hraneći se izdancimabambusa i drugih biljaka,a ponekad čak i malimživotinjama.U tom području nalazimoi malog pandu. Premda se takođerhrani izdancima bambusai drugim plodovima,nije u bliskom srodstvu s velikimpandom.Sečuan je dom triju kozjihantilopa - takina, gorala i serova,te primitivnih rovki poputkrtolike rovke, himalajskevodene rovke i tibetske vodenerovke.V G D J E ŽIVE LJAME?Ljama je domaća tegleća životinjakoja živi na južnoameričkimAndama. Alpaka,gvanko i vikunja njeni su bliskisrodnici.Indijanci s Anda pripitomilisu ljamu prije više od 4000godina. Smatra se da suljama i alpaka uzgojene odgvanka, iako gvanko, kao nivikunja, nije nikada pripitomljen.Sve ove životinje dobrosu prilagođene životu u područjimaprorijeđenoga zraka.Imaju velika pluća i mnogocrvenih krvnih tjelešaca.U sjevernom dijelu Andanalazimo prostrane visoravni.One su dom mnogih životinja,primjerice medvjeda naočara,južnoameričkog planinskogtapira, te ekvadorskogjelena pudua.Na visinama Anda živebrojne ptice. Veliki kondorleti i jedri visoko među planinskimvrhovima. Sivogrlastrnadica gradi gnijezdo međubodljikavim lišćem puje, dokpatke potočarke nastanjujubrze potoke.V G D J E RASTUN A J Č U D N I J E PLANINSKEBILJKE?U nekim planinskim područjimanalazimo vrlo neobičnebiljke. Na planinama Afrikerastu divovske lobelije i kostriši,Ande su dom divovskihvučika i bromelija, dok jearaukarija jedna od malobrojnihpreostalih južnoameričkihčetinjača.Planinske se biljke morajuprilagoditi jakoj hladnoći. Tosu obično niske puzavice,koje na tlu tvore mekane zelenejastučiće. Međutim, divovskeafričke i južnoameričkebiljke vrlo su neobičneiznimke.Divovske lobelije i kostrišinarastu do visine od oko šestmetara. Njihovo je lišće takoraspoređeno da se noću zatvarau »pupoljke«. Donjastrana lišća pokrivena je gustim,pustenim dlačicamakoje »pupoljke« štite od hladnoće.Slične su i divovske biljkeAnda. Jedna od najosobitijihje divovska puja, Puya raymondii,koja se sastoji od deblanalik palminom, rozete listovai dugog klasa cvjetovakoje oprašuju ptice.43

BILJKE I ŽIVOTINJEA G D J E RASTE VEĆINAČETINJAČA?Na sjevernoj polutki ispodtundre prostire se široki pojassiromašnog tla preostalogjoš iz posljednjeg ledenogdoba. U tom hladnom područjutlo je većinom pokrivenovazdazelenim šumama.Područje koje zauzima sjevernavazdazelena šuma zovemotajgom. Sjevernoameričkasjeverna šuma, prikazanana gornjoj slici, sastojise od drveća poput bijelei crne smreke, sitkanskesmreke, usukanog borai ariša. U vlažnim dijelovimaraste malobrojno listopadnodrveće, primjerice jasika,vrba i breza.U vazdazelenoj šumi sjeverneEvrope prevladavajunorveška smreka i škotskibor. Međutim, dalje na istoku,u sibirskoj tajgi (slika na suprotnojstranici), šuma postajemiješana. Najčešće četinjačetog područja su sibirskajela, sibirski ariš i sibirskasmreka. Pojedini dijelovievroazijske tajge zbog čestihse požara razlikuju po starostiraslinja. Na područjima kojimasu nedavno harali požarinajprije se javljaju bukve i jasike.Evroazijska tajga najvećaje šuma na svijetu. Zauzimaotprilike za trećinuveću površinu od SjedinjenihAmeričkih Država.U tajgi nalazimo vrlo malozeljastih biljaka, jer je suvišehladno i mračno (četinjačesprečavaju prodiranje svjetlosti).Osim toga, raspadanjemiglica nastaje vrlo kiseli humus.Brojne vrste gljivica potičurazlaganje humusa, paneke biljke ipak prežive načistinama.44

KOJE PTICE ŽIVEU VAZDAZELENOJ ŠUMI?Sjeverna šuma pruža hranubrojnim pticama koje jedusjemenke i kukce. Jastrebovii sove hrane se malim pticamai sisavcima.Tijekom ljeta u tajgi se pojavljujudivovski rojevi komaraca,ušenaca i drugih kukacakoji pticama selicamapoput grmuša pružaju obiljehrane. Ptice stanarice što tužive su žune i sjenice.Vrlo su česte i ptice što sehrane sjemenjem. Međunjima su krstokljun, sjevernasojka i velika rujnica. Kugarase osim sjemenkama hranii bobicama, dok članovi porodicetetrijebova, primjericetetrijeb gluhan i Iještarka,jedu sjemenje, lišće, pupoljkei bobice.Od ptica grabljivica u šumičetinjača nalazimo američkuušaru, planinsku sovu i nekolikovrsta jastrebova, primjericejastreba kokošara. Dvijeneobične ptice iz tajge su velikironac i patka batoglavica,koje se gnijezde u napuštenimdupljama žuna.A KOJI SISAVCI ŽIVEU VAZDAZELENOJ ŠUMI?Vazdazelenu šumu SjeverneAmerike i Evrope nastanjujui mesojedi i biljojedi. Biljojedise hrane lišćem, sjemenkamai korom drveća, a predstavljajuplijen mesojeda. U timpodručjima razvile su seslične, ali ipak različitevrste.Najveći biljojed sjevernoameričkihšuma je los, ili sjevernijelen, koji se hrani niskimbiljkama i lišćem listopadnogdrveća. Zimi u šumupovremeno zalazi i karibu.Među životinje što se hranesjemenkama ubrajamo pozemnevjeverice, obične vjeverice(poput sive vjeverice),zlatnu prugastu vjevericu,smrekovog miša i američkunaborušu. Leteće vjevericei sjevernoamerička crvenavjeverica hrane se češerimai gljivama, ali će se zadovoljitijajima i mladuncima malihptica. Američki dikobrazijedu lišće i mace, a zimi gulekoru s drveća i uzrokuju velikeštete.Mesojedi što haraju sjevernoamerlčkomsjevernom šu-mom su vuk, mrki medvjed,crni medvjed, američki vizoni žderonja.Slične životinje nastanjujui sibirsku tajgu. To su losovi,mrki medvjedi, sibirske prugastevjeverice, šumski leminzi,sibirske lasice, samurii kune. Od glodavaca čestesu leteće vjeverice, pozemnevjeverice i obične vjevericepoput evropske crvene vjeverice.Žderonje se hrane sivoriđomvoluharicom, dok surisovi ovisni o bijelimzečevima.45

BILJKE I ŽIVOTINJE> ZAŠTO SULISTOPADNE ŠUMEBOGATE ŽIVOTOM?U listopadnim ili bjelogoričnimšumama rastu brojnomalo drveće, grmlje i zeljastebiljke koje svojom raznolikošćupružaju hranu mnogimživotinjama.Listopadne šume nekoć supokrivale čitavo umjerenopodručje sjeverne polutke.Danas u tom predjelu postojesamo tri velika područja listopadnihšuma. Najraznolikijabjelogorična šuma raste naU evropskih listopadnim šumamaveliki broj ptica provodicijelu godinu. Od svejedatu nalazimo kosove kojise hrane kukcima, crvimai bobicama, zatim drozdovecikelje koji obožavaju puistokuAzije, a sastoji se odmagnolija, tulipovaca, gumijevaca,divljih kestenova,hrastova, bukvi, likvidambara,grabova, hikorijai mnogih drugih vrsta. Velikbroj takvog drveća raste i u listopadnimšumama na istokuSjeverne Amerike, premdatamo nalazimo manje vrsta.Evropske bjelogorične šumesastoje se od samo dvadesetakvrsta. Najzastupljenije suhrast, jasen, breza, grab, javor,bukva i joha.Listopadne šume sastoje seod nekoliko slojeva vegetacije.Gornji sloj tvori visokoževe, te sojke čija su glavnahrana jaja i ptići, iako jedui miševe i guštere. Male sjemenkei kukci glavna suhrana zeba, palčića i češljugara.Batokljun hrani se koštunjičavimvoćem i velikimsjemenkama. Sjenice, primjericevelika i plavetna sjenica,jedu uglavnom kukce, ali ćese zadovoljiti j bobicamai sjemenjem. Žune tražekukce pod oslabljenim komadimakore, a puzavci izvlačekukce iz malih pukotina.Divlji golub hrani se lišćem,pupoljcima i sjemenkama.U ljetne posjetioce listodrveće;zatim dolazi manjedrveće i sloj grmlja poput božikovine,kozje krvi, trnjine,bazge i lijeske. Ispod njeganalazi se sloj zeljastih biljakakao što su zvončići, jaglacii resulje. Na kraju je prizemnisloj mahovina i niskihbiljaka.Lišće svih navedenih biljakamnogo je mekše odiglica četinjača, pa privlačimnoštvo životinja koje senjime hrane. Bogatstvo sjemenkii plodova takođermami biljojede, a oni suizazov grabežljivcima.> KOJE ŽIVOTINJE ŽIVEU LISTOPADNOJ SUMI?Biljojedi listopadne šume javljajuse u rasponu od velikihživotinja poput jelena do malihvrsta kao što su miševii voluharice. Među grabežljivcimasu lisice i lasice.Među velike evropske biljojedeubrajamo srnu, crvenogjelena, jelena kopitara i divljusvinju. U Sjevernoj Americipočeo se povećavati brojbjelorepih jelena, koji su nekoćgotovo izlovljeni.Među manje evropske bi-Ijojede ubrajamo crvene vjeverice,puhove, voluharice,šumske miševe, ježeve i zečeve.U Americi žive sličneživotinje, primjerice siva vjeverica,prugasta vjeverica,bjelonogi miš i voluharica.Najveći grabežljiva, poputvuka i risa u Evropi, te planinskoglava u SjevernojAmerici, gotovo su nestali izšuma bjelogorice, pa su danasglavni lovci lisice, primjericeevropska crvena lisica,te sjevernoamerička crvenai siva lisica. U Americi nalazimoi kanadskog risa, sjevernoameričkuprstenastumačku, rakuna, američkogsmrdljivca, dugorepu lasicui kratkorepu rovku, dokevropski grabežljiva uključujulasice, zerdave, kunei tvorove. Jazavci se hranebiljkama, ali i malim životinjama.Beskralježnjaci imajuvažnu ulogu u životu listopadnešume. Crvi, kornjašii mravi olakšavaju pretvaranjeotpalog lišća u humus,a brojnim kukcima hrane septice.> KOJE PTICE ŽIVEU LISTOPADNOJ ŠUMI?U listopadnim šumama širomsvijeta gnijezdi se i hrani golemibroj ptica. Uglavnomjedu kukce, sjemenke, bobice,pupoljke i lišće, dokptice grabljivice love maleptice i sisavce.46padnih šuma ubrajamo slavujekoji se hrane kukcima,legvane koji otvorenim kljunomhvataju krilate kukce, temuharice, sjeničice i grlice.Najčešće ptice grabljivicešto se zadržavaju u listopadnimšumama su kobac, lunjai škanjac.U sjevernoameričkim bjelogoričnimšumama nalazimoslične ptice, među njima i nekolikovrsta žuna te plavusojku. Od ljetnih posjetiocanalazimo velik broj grmuša,virea i tangari.

BILJKE I ŽIVOTINJE

BILJKE I ŽIVOTINJEV GDJE ŽIVE KOJOTI?Sjevernoameriče prerije protežuse između rijeke Mississippii Stjenjaka (Rocky Mountains).To je dom brojnihbiljojeda, a kojot je jedan odglavnih grabežljivaca.Sivi vuk nekoć je bio priličnočest stanovnik sjevernoameričkihprerija, ali ga je zamijeniomanji i znatno prilagođenijikojot ili prerijski vuk.Kojoti se hrane divljim zečevima,kunićima, prerijskimpsima i drugim glodavcima,ali i strvinama.Kojoti su poznati po svomzavijanju. Noću često istovremenozavija nekoliko kojota,pa se tada čuje jezovito»pjevanje« koje je dalo povodanastanku mnogih legendi.U prerijske grabežljivceubrajamo i planinskog lava,crnonogog tvora i američkogjazavca. Omiljena hranaameričkog jazavca su prerijskipsi. Jazavac zapanjujućombrzinom kopa podzemnaskloništa. Za razlikuod evropske vrste, lovi i danjui noću.V GDJE PRERIJSKI PSIGRADE SVOJASKLONIŠTA?Prerijski psi naziv su dobilipo kratkom zovu nalik lajanju.U sjevernoameričkimprerijama nalazimo velikekolonije podzemnih skloništatih životinja. To su glodavciiz porodice vjeverica.Kolonije ili »naselja« prerijskihpasa mogu biti vrlo velike.Godine 1901. izmjerenaje kolonija površine 60.000četvornih kilometara. Smatrase da je u njoj živjelo oko400 milijuna životinja. Međutim,danas su naselja prerijskihpasa znatno manja.Svako naselje je podijeljenona brojne odjeljke, kojisu opet podijeljeni na koterije.To su osnovne obiteljskejedinice. Članovi pojedinihkoterija timare jedni druge,zajedno se hrane i tjerajuuljeze.Prerijski psi hrane se travomi drugim malim biljkamabrzoga rasta. Imaju mnogoneprijatelja, ali je zov za uzbunujednog prerijskog psadovoljan da sve životinjeu domašaju zvuka pobjegnuu svoja skloništa.V ŠTO SE DOGODILOS BIZONIMA?Nekoć su sjevernoameričkimprerijama lutala velika krdabizona, ali su tijekom 18. stoljećagotovo u potpunostiistrijebljena.Američki bizon potječe odazijskog bizona (danas izumrlavrsta) koji je prešaou Ameriku preko Beringovogkopnenog mosta što je prijemilijun godina povezivao dvakontinenta. Nekoć je SjevernomAmerikom paslo oko 50milijuna bizona, ali je do1889. godine ostalo svega540 primjeraka. Bezbroj ježivotinja ubijeno radi mesa,kostiju, kože ili jednostavnoiz razonode. Međutim, otkakosu bizoni zaštićena vrsta, njihovbroj se počeo povećavati.Slična je životna pričao rašljorogim antilopama.Prije 20 milijuna godina vjerojatnoje živjelo oko 40 milijunatih životinja. U 19. stoljećuevropski su ih doseljenicilovili u velikom broju, teih je do 1925. godine ostalosvega oko 30 tisuća. Međutim,danas se njihov brojpovećao na oko 400 tisuća.48

ILJKEI ŽIVOTINJEGDJE ŽIVE VISKAČE?jžnoameričke pampe sudom nekih jedinstvenih životinja,poput pasanaca, viskača,pampskih zečevamara)i divljih zamoraca.Livade južnih umjerenih područja,poznate kao pampe,nalazimo na ravnicama Argentinei Urugvaja. Ondje jenoguće putovati stotinamavilometara a da se ne naiđeniti na jedno drvo.U pampama živi nekoliko.elikih biljojeda. Najveći je'ijetki pampski jelen, a ponekadse viđaju krda gvanka.Od biljojeda tu nalazimobrojne jedinstvene južnoameričkeglodavce. Viskačegrade podzemne nastambenalik labirintima, dok pampskizečevi kopaju dubokaskloništa pod zemljom.Pampski zečevi žive i u južnijimdijelovima, na suhimpatagonskim stepama, pa suprilagođeni životu bez vode.Drugi glodavci s travnatihravnica su divlji zamoraci tuko-tuko. Divlji zamoracne živi pod zemljom, već seskriva u busenju trave.U pampama živi i nekolikovrsta pasanaca. To su: devetopasni,golemi, dlakavi i vilinskipasanac. Prostranstvimatravnatih ravnica lutai divovski mravojed.Od grabežljivaca u pampamanalazimo sivu lisicu,dugonogog grivastog vukai rijetke pampske mačke.Najčešće pampske ptice sunandui, ptice pekari i ćukovijamari, koji žive i u sušnimpodručjima Sjeverne Amerike.Nalazimo i nekoliko vrstitinamua, plahih ptica kojemogu letjeti, ali se rijetko odvaževinuti u zrak.< ZAŠTO NATRAVNATIMRAVNICAMA IMA TAKOMALO DRVEĆA?Travnate ravnice nalazimona mjestima gdje je količinaoborina mala, a kiše padajusezonski. Požari i biljojedisprečavaju rast drveća.Neki umjereni dijelovi svijeta,posebno središta velikihkontinenata, većinu oborinaprimaju u određeno doba godine.Ljeti je ondje suhoi vruće, a zimi tlo često pokrivadebeli sloj snijega.U takvim uvjetima drvećeloše uspijeva, pa su ravniceuglavnom pokrivene travomi niskim zeljastim biljkama.Za suha vremena često sejavljaju požari, te sprečavajurast drveću. Biljojedi takođerodržavaju jednolikost raslinja,jer pasu mlade izdankei drveće prije nego uspijenarasti.U umjerene travnate ravniceubrajamo stepe u središnjojAziji, sjevernoameričkeprerije, južnoameričkepampe i južnoafrički veld.49

ŠTO SU SAVANE?Savane su tropske livadeu područjima sa sezonskimkišama. Najpoznatija jeafrička savana.Afrička savana je suho,prašno područje, gdje kišnasezona traje svega četiri mjeseca.Tlo uglavnom pokrivacrvena trava ovis iz koje izvirujuakacije i baobabi. Mjestimiceu savani nalazimoveće skupine drveća.> KOJE PTICE ŽIVEU SAVANI?Afrička savana je dom mnogihptica što jedu kukce i sjemenke.Najpoznatije savanskeptice su nojevi.Nojevi su najveće ptice nasvijetu. Ne mogu letjeti,a hrane se plodovima, sjemenkamai malim životinjama.Savana je dom najvećeptice letačice, korija,koji teži više od 50 kg. Korise također hrani i biljkamai životinjama.Govedari su također čestistanovnici savane. Oni sjedena leđima preživača i hrane sekrpeljima i drugim nametnicima.U savanske ptice ubrajamojoš bulbule, svračke,marabue, ždralove i pozemnekljunorošce. Ptice pletiljegrade na drveću složena,viseća gnijezda. Velika jatapletilja na drveću mogu prouzročitivelike štete.Ptice grabljivice uključujusekretara i krškog sokola. Nalazimoi nekoliko vrsta strvinarakoji se hrane tijelimamrtvih životinja.A KOJE SAVANSKEŽIVOTINJE ŽIVEU KRDIMA?Savana je naseljena velikim,ponekad i divovskim krdimapreživača kopitara. Neka odnajvećih krda tvore zebrei gnuovi.Osamljena antilopa što paseu savani bila bi izložena napadugrabežljivaca, pa binjene mogućnosti za preživljavanjebile zaista male.S druge strane, članovi krdapružaju jedni drugima svojevrsnuzaštitu. Pojedinac unutarkrda ima mnogo manjumogućnost da će grabežljivacizdvojiti baš njega. Kadgrabežljivac napadne, komešanjekrda u trku može gazbuniti.Najbrojniji kopitari su gnuovi,zebre, oriks-antilopei Thomsonove gazele.Obično žive u malim, raštrkanimkrdima, ali se u vrijemeteljenja zbog većesigurnosti okupljaju u većakrda. Tokom suhog razdobljapapkari se u velikim krdimasele u vlažnije krajeve.50

BILJKE I ŽIVOTINJE< ZAŠTO U SAVANIZAJEDNO ŽIVI TOLIKOŽIVOTINJA?Kad bi svi savanski biljojedipasli na isti način, ubrzo biim ponestalo hrane. Međutim,svaka se vrsta hrani na specifičannačin, a hranidbene navikejedne vrste ponekad koristedrugima.A KOJE SU ŽIVOTINJESAVANSKI LOVCI?Razumljivo je da na mjestugdje živi toliko biljojeda imai mnogo mesojeda. Svaki grabežljivaclovi na svoj način.Najpoznatiji savanski lovacje lav, »kralj životinja«. Lavoviobično love u čoporu,s time da glavni dio poslaobavljaju Tavice.Najbrža životinja na svijetu,gepard, također lovi savanom.Tiho se približi žrtvina udaljenost manju od 100metara a potom je ulovi zahvaljujućivelikoj brzini. Suprotnotome, leopard će radiječekati žrtvu skriven izadrveta ili žbunja. Kad se nekaživotinja približi, ubija jekratkim, brzim napadom.U savanske lovce ubrajamoi dvobojnog jazavca,servala, ušatu lisicu, cibetkui prugastog mungosa. Šakalii hijene love manje životinje,ali su i strvinari, pa jeduostavljeni plijen većih grabežljivaca.Savanski biljojedi ne morajuse boriti za hranu. Na travnatimravnicama Nacionalnogparka Serengeti zebre popasugrube vrhove trave, te se tektada pomiču na druga područja.Iza njih dolaze gnuovii topi-antilope, koje jedulisnati, središnji dio. Na krajudolaze gazele i skupljaju s tlaotpalo sjemenje i mlade izdankebiljaka. Prehrana većihživotinja koristi gazelama, jerlakše pronalaze hranu kad jetrava izgažena ili pojedena.U šumovitim dijelovimasavane borba za hranu izbjegavase na sličan način. Bradavičastesvinje pasu travu iliiskapaju iz zemlje lukovicei gomolje. Sajge skakačice sehrane pretežno travom, dokdruge vrste antilopa pasutravu i brste lišće i mlade izdankegrmova i drveća.Svaka vrsta antilopa jedeodređenu hranu koja joj najvišeodgovara. Kirkovi dik-dikovi,kozlići kamenjari,Grantove gazele, nijala-antilope,eland-antilope i bijelinosorozi brste lišće s višihgrana grmlja i drveća. Lišćems najviših grana hrane se žirafei slonovi, koji često uništecijelo drvo.51

BILJKE I ŽIVOTINJEV KOJE SU PUSTINJEZIMI HLADNE?U pustinjama središnje Azijeljeti vladaju velike vrućine,i tlo se u potpunosti osuši.Zimi su pak izložene ledenomzraku s Arktika. Unatočtome, u njima žive brojne životinje.Srednjoazijske pustinje protežuse od Kaspijskog morana istoku do pustinje Gobiu Mongoliji. Među najčešćestanovnike tog područjaubrajamo brojne vrste skočimiševa.Od glodavaca tu jošnalazimo pustinjskog i dugouhogježa. Velike životinjebrojnije su nego u drugim pustinjama.U pustinji Gobi žividvogrba deva, a u pustinjamaAzije lutaju divlji magarcii perzijske gazele (žive najsjevernijeod svih vrsta gazela).Vrlo su česte zmijei gušteri. Najveća pustinjskazmija je levantska ljutica.U azijskim pustinjama živibezbroj ptica, naročito u proljećekad ondje ima mnogohrane. To su pustinjske grmuše,pustinjske ševe, ugare,pustinjski svračci, sadže isokoli.V M O G U LI RIBEPREŽIVJETI U TOPLOJVODI?Na jugu Doline smrti u Nevadi,SAD, nalazi se niz malihjezera i potoka. To je dompustinjskih riba roda Cyprinodonkoje žive u vodi čija bitemperatura ubila većinudrugih riba.Potoci i bare gdje žive riberoda Cyprinodon u vrijemeA GDJE RASTUKAKTUSI?Kaktusi su najčešće pustinjskebiljke. Međutim, ne nalazimoih u svim pustinjama,već samo u Sjevernoj i JužnojAmerici. Važni su za životmnogih pustinjskih životinja.Premda i rašljoroge antilopeponekad zalaze u pustinjei jedu kaktuse i grmlje, većinasjevernoameričkih pustinjskihživotinja mnogo jemanja. Američki skočimiš kesičarskačući je glodavac kojikopa tunele u pijesku i sklanjase u njih tokom dana,a noću izlazi i jede sjemenjei druge dijelove biljaka.Vodu, vjerojatno, nikada neposljednjeg ledenog dobaprekrivale su veći dio današnjepustinje. Cyprinodoni sehrane algama koje rastu u toplojvodi. Mogu preživjetitemperature do 42°C.Nekoć su populacije tihriba brojile na desetke tisuća,ali su grabežljiva i sistemi zanavodnjavanje danas znatnosmanjili njihov broj.pije. Ostali mali biljojedi subjelorepi kunić, drvni štakori miš kesičar. U pustinjskelovce ubrajamo kanadskogrisa i pustinjsku lisicu nalikfeneku.Među brojnim zmijamai gušterima nalazimo američkučegrtušu i otrovnog bradavičara,jednog od dvaotrovna guštera. Ptice kukcojediuključuju crnoglavogvranjaka, palčića kaktusarai mrkog legnja koji spavazimskim snom. Patuljasti ćukgnijezdi se u napuštenim gnijezdimadjetlića u stabljicikaktusa Sereus giganteus, dokćuk jamar dijeli podzemnaskloništa s drugim životinjama,ponekad čak i sa čegrtušom!

BILJKE I ŽIVOTINJEKOJA JE PUSTINJANAJVEĆA NA SVIJETU?Najveća pustinja na svijetu jevinara, koja zauzima širokpojas u Sjevernoj Africi. Godišnjakoličina padalina ondjerijetko dosegne 100 milimetara,pa je to jedno odnajtoplijih područja naZemlji.O pustinjama obično razmi-- amo kao o beskrajnim prostranstvimapješčanih dina.Međutim, iako Sahara sadržimora dina (poznata kao ergovi),ondje postoje i drugitipovi pustinje. To su uzdignutekamenite visoravni poznatekao hamade, te velika,ravna, stjenovita područjazvana regovi.Unatoč pustom krajoliku,Sahara je puna života. Jake,otporne biljke hrana su mnogihkukaca poput kornjaša,skakavaca i cvrčaka. Nakonpovremenih kiša pojavljujuse čak leptirovi i moljci.Kukci su hrana guštera,zmija, škorpiona, skočimiševa,pustinjskih štakora i pustinjskihježeva. Od većih životinjaondje nalazimo pustinjskulisicu koja lovi maleglodavce, i adaksa - pustinjskuantilopu. Najčešće pustinjskeptice su sadže, ševei vrste koje dolijeću u potraziza sjemenjem i kukcima._ KAKOPREŽIVLJAVAJUPUSTINJSKE ŽIVOTINJE?Pustinje pred svoje stanov--ike postavljaju mnoštvo te-^oća. Najveće su kako sezaštititi od vrućine i kako priskrbitidovoljno vlage. Kod-tinjskih su se životinja-azvile brojne prilagodbe«oje im omogućuju preživljavanje."ioge pustinjske životinje~aju velike uši, šape i rep.Oni služe kao radijatori: mogućavaju oslobađanjetopline. Velike uši~aju dodatne prednosti jernjihovi vlasnici čuju i najslaezvukove u mirnom pulskomzraku. Posebno jeoštar sluh pustinjske lisice.Većina se životinja tokomdana sklanja od sunčeve topline,a aktivne su noću ilirano ujutro i navečer. Međutim,neke životinje aktivnesu danju. Pustinjski skakavacsprečava pregrijavanje okrećućiglavu prema suncu, takoda je vrelini izložen najmanjimogući dio tijela.Budući da u pustinjamaima vrlo malo vode, životinjemoraju onu malu količinuiskoristiti na najbolji mogućinačin. Mnoge se pustinjskeživotinje ne znoje i izlučujuvrlo koncentriranu mokraćui suhi izmet. Najveće teškoćeimaju veliki biljojedi koji sene mogu skloniti u podzemnenastambe. Eland-antilopa,koja živi na rubnim područjimaSahare, uspijeva pronaćizaklon i nešto vode. Međutim,adaks i oriks žive u najtoplijimdijelovima bez pića.Oni svu vodu dobivaju odrose i siromašne vegetacije.U pustinji se gnijezdi maloptica, a sadža je jedna od iznimaka.Ona prelazi velikeudaljenosti u potrazi za vodomkoju do gnijezda nosinatopivši perje oko kljuna.Kretanje po pjeskovitimpodručjima nije lako, pamnogi pustinjski glodavci nehodaju, nego skaču. Rogataljutica iz Sahare postrancegmiže pijeskom.53

BILJKE I ŽIVOTINJE> GDJE SE NALAZINAJVEĆA KIŠNA ŠUMANA SVIJETU?Tropske kišne šume rastuu toplim, vlažnim ekvatorijalnimpodručjima. Najveća površinapokrivena kišnom šumomje sliv Amazone u JužnojAmerici.U kišnim šumama nalazimonajraznolikije životinjskeoblike. Razlog tome je što tapodručja primaju obilje topline,sunčeve svjetlostii kiše. U najvlažnijim područjimabiljke rastu, cvjetajui daju plodove tokom cijelegodine, hraneći tako desetputa više životinja nego štoživi u listopadnoj šumi.Tropska šuma sastoji se odpet slojeva. U bogatim naslagamatrulog lišća rastu gljivice,mahovine i papratnjače.Drugi sloj čine drvenastepaprati, grmlje i lijane.Slijedi sloj krošnji mladog drveća,a nad njim se nalazisvod kišne šume - krošnjeodraslih stabala. Peti sloj sastojise od pojedinačnog drvećakoje izviruje iznadsvoda.Kišne šume obiluju kukcima.Ondje žive bezbrojnileptirovi, kornjaši, bogomoljke,paličnjaci i cvrčci.Mnogi od njih imaju iznenađujućesposobnosti za mimikriju,dok drugi nose upozoravajućeboje koje zbunjujugrabežljivce.Brojni su vodozemcii gmazovi. U amazonskojšumi kukce i druge male životinjevrebaju otrovne gatalinkei rogate žabe. Najčešćezmije tog područja su anakonde,carski udavi i koraljnezmije. Od guštera tu nalazimozelene legvane, anolisei tegue.54A KOJE PTICE ZIVEU KIŠNIM ŠUMAMA?Svod tropskih šuma hrani velikibroj ptica. Tu će one naćinektar, plodove i sjemenjedrveća.Jarko obojene ptice amazonskešume stapaju se sa svijetlo-zelenom,crvenom i žutombojom cvijeća i lišća.Tukani, papige, jandaje, arei guani hrane se brojnim plodovimakišnih šuma. Od manjihse ptica plodovima hranemanakini, kotinge i bijele brkošiće.Kukcojedi obuhvaćajujakamare, hakurue, trogonei tangare. Kolibrii medne tangare hrane senektarom.Najneobičnija ptica amazonskešume je hoacin, čijimladunci na krilima imajupandže za penjanje po drveću.Jedna od rijetkih pticagrabljivica je harpija.Sličan broj ptičjih vrsta nalazimoi u afričkoj kišnojšumi. Kao i u Južnoj Americi,ondje živi velik broj papiga,ali su tukane zamijenili kljunorošci.

BILJKE I ŽIVOTINJE< KOJI SISAVCI ZIVEU KIŠNOJ ŠUMIAMAZONE?Tropske šume naseljava velikbroj majmuna. Amazonskašuma također je dom Ijenivacai drugih sisavaca penjača.Majmuni Novog svijeta vrlosu brojni stanovnici amazonskekišne šume. Svod šumenaseljavaju čopori kapucina,nvataša, pinč-majmunčića,tamarina i marmozeta (najmanjihmeđu majmunima),

BILJKE I ŽIVOTIN,A GDJE ZIVE LEMURILETAŠI?Lemure letaše ili kolugoe nalazimou tropskim šumamajugoistočne Azije. U tim šumamaživi i velik broj primata.Naziv »lemur letaš« navodina krivu pomisao. Ova životinjazapravo ne leti, niti jesrodna pravim lemurimas Madagaskara. Međutim, lemuriletaši odlično jedre zrakom,i na taj način s nevjerojatnomtočnošću prelaze s drvetana drvo. Po svojstvimasu slični šišmišima i kukcojedima,a svrstavamo ih u zasebanred sisavaca.Lemuri letaši nisu jedineživotinje što jedre zrakom.U tropskim šumama nalazimoleteće vjeverice, žabe,guštere pa čak i zmije.Azijske šume dom su primitivnihdrvnih rovki i brojnihprimata, poput malenihavetnjaka i lorija. Dvijeglavne skupine majmuna sulanguri i makaki, a nalazimoi dvije vrste čovjekolikih majmuna- gibone i orangutane.56AIGDJE ZIVE TIGROVINOSOROZI?Nosorozi žive u Africi i jugoistočnojAziji, dok tigrove nalazimosamo u Aziji.Danas postoji pet vrsta nosoroga.Dvije od njih, crni i bijelinosorog, žive u Africi.Obje afričke vrste imaju dvaroga.U Indiji, na Sumatri i Javižive tri vrste nosoroga s jednimrogom. Sve su u opasnostida izumru, a najugroženijije javanski koji postoji samou jednom rezervatu.Tigar je vrlo prilagodljivaživotinja. Potječe iz hladnihsjeveroistočnih dijelova Kine,odakle se proširio na sjeveru snijegom pokrivena prostranstvaSibira, na zapad doKaspijskog mora i na jugu tropske kišne šume Indijei jugoistočne Azije. Danasprirodnjaci razlikuju osam vrstatigrova, koje se razlikujusamo po šarama. Nekoć susve vrste bile široko rasprostranjene,ali su danas ozbiljnougrožene.

A GDJEZIVEORANGUTANI?Orangutani žive samo u kišnimšumama Sumatre i Kalimantana(Borneo). Nekoć subili rašireni jugoistočnomAzijom, ali im danas prijetiopasnost od izumiranja jer jevećina kišnih šuma iskrčena,a mlade orangutane odvodeu zoološke vrtove._ GDJE RASTUVtANGROVE ŠUME?Mangrove močvare javljajuH na mjestima gdje kišneHjme graniče s morem. Mangroverastu u mnogim tropskimdijelovima svijeta._ tropskim kišnim šumamaeke duž obala i estuarija-anose obilje organskog materijalakoji za plime stvaraelike muljevite ravnice. Plo-:ovi drveća i grmlja puštaju"lulju korijenje. Najpoznaedrvo je mangrove. Većinar-veća mangrove ima korijenjenalik štakama. Drugo imaposebno korijenje koje izvirujeiz mulja i uzima kisik izzraka (mulj sadrži vrlo malokisika). Bujna vegetacijamangrove sprečava ispiranjemulja, te se kopno tako postepenoproširuje.U jugoistočnoj Aziji nalazimovelike površine podmangrovom. Šume Kalimantana(Borneo) dom su nekolikovrsta langura, poput svijetlosmeđegi srebrnastog langura,neobičnog dugorepognosana i makaka rakojeda.Naziv orangutan znači »šumskičovjek«. Poput ljudi,orangutani se međusobno razlikujupo crtama i izrazulica. Međutim, orangutani sudalji srodnici čovjeka od čimpanzaili gorila.Poput gibona (drugi azijskičovjekoliki majmun), orangutanižive na drveću. S velikomlakoćom skaču s drvetana drvo i hodaju po granama.Odrasli mužjaci većinuvremena provode sami. Velikimvrećama na grlu proizvodeglasne, prodorne zvukove.Ženke obično putujuu malim skupinama sa svojimmladuncima. Noću orangutanispavaju u na brzinu sklepanim»gnijezdima« na drveću.57

GDJE ŽIVE RAJSKEPTICE?Rajske ptice ubrajamo u najneobičnijei najšarenije pticena svijetu. Većina od 43 poznatevrste živi u šumamaNove Gvineje.Predak rajskih ptica vjerojatnoje bila neugledna pticanalik vrani, koja je na NovuGvineju stigla iz Azije. Danaspostoji nekoliko jednobojnihčlanova te porodice, no većinaima zapanjujućeboje.Kao kod većine ptica,mužjaci rajskih ptica su raskošniji.Njihovo obojeno,dugo perje privlači ženke.Udvaranje se među vrstamarazlikuje, što omogućuježenki da lako prepozna mužjakasvoje vrste. Neki mužjacise čak udvaraju okrenutinaglavce! Nakon parenja,ženka odlijeće izgraditi gnijezdoi sama podiže svojeptiće.Nekoć se perje ovih pticakoristilo za ukrašavanje šešira,pa je svake godine ubijenona tisuće primjeraka.Međutim, danas su rajskeptice zaštićene.A GDJE RASTUBANKSIJE?Jugozapadni dio Australijeima veliku količinu padalina,a zbog toga i raskošan biljnisvijet. Od ostalih dijelova Australijeodsječen je pustinjom,pa je dom jedinstvenihbiljaka i životinja. Među njimasu cvatuće banksije i životinjekoje oprašuju njihovecvjetove.Cvijeće najizrazitijih bojaobično oprašuju kukci. Međutim,cvjetove banksijeoprašuju ptice medarice kojedolaze po nektar. Cvjetoveposjećuju i mali tobolčari poputmišolikog medojeda. Onidugim jezikom ližu nektarduboko u cvjetovima, pričemu se za njihovo lice hvatapelud, pa ga prenose do drugogcvijeta.U Australiji rastu i drugebiljke koje oprašuju ptice. Tuubrajamo određene vrsteeukalipta što oprašuju Ion papigice.One imaju dugi jezikna čijem kraju se nalazi organnalik četkici. »Četkica«upija nektar i skuplja peludkoji se zatim prenosi na drugicvijet.58

BILJKE I ŽIVOTINJEA CIME SE HRANETOBOLČARI?U Australiji su plodvaši priličnorijetki, a većinu sisavacačine tobolčari. Zauzimajugotovo sve životne niše,a nalazimo ih u opsegu odbezopasnih preživača, do krvoločnihmesojeda.U Americi, Evropi i Azijitravu i grmlje brste kopitari.U Australiji nema mnogo takvihživotinja, pa su ih zamijeniliklokani i valabiji. Oni seavljaju u opsegu od velikogsivog i crvenog klokana donalenog štakora-klokana.J tu skupinu ubrajamošumske preživače poputklokana penjaša i valabija.U Australiji nema primatali glodavaca koji žive na dr-• eću jer su njihov životni: r ostor zauzeli penjaši i nanoruše.Kuskus je penjaš na-•s majmunu, dok drugi penjašii naboruše nalikuju vje-.ericama. Leteći penjaš, po-: Jt zlatnoga, izgleda kao le-:eća vjeverica. Većina tih ži-.otinja hrani se biljkama, alivukcima, jajima ili ptićima.\oale jedu lišće određene vr--:e eukalipta.Kad su u Australiju uvezenizečevi i mali glodavcišto žive na tlu, počeo se smanjivatibroj vombata i bandikutijasličnih navika. Ostaliaustralski stanovnici tla su tobolčarskakrtica, koja je gotovojednaka običnoj krtici,te prugasti tobolčar mravojed.Od mesojeda u Australijižive razne vrste tobolčara,poput tobolčarske pjegavemačke. Ona više nalikujemungosu nego mački, ali jevješti penjač i vreba plijen.Tobolčarski miševi najmanjisu mesojedi. Najveći su psoglavivučak i crni koljaš, kojiosim živog plijena jede i strvine.Obje životinje živesamo na Tasmaniji, a mogućeje da je psoglavi vučakveć izumro.59

V KOJE ŽIVOTINJE ŽIVENA GALAPAGOSKOMOTOČJU?Galapagosko otočje nastaloje prije otprilike dva milijunagodina. Do danas se ondjeevolucijom razvilo nekolikojedinstvenih vrsta. Poredzeba, to su divovske kornjače,morski legvani i kormoranineletači.Galapagoske divovske kornjačeponekad premašuju duljinuod jednog metra. Nekovrijeme svaki je otok imaovlastitu vrstu kornjača, ali sutijekom 17. i 18. stoljećamornari, koji su posjećivaliotoke radi hrane, ubili velikbroj tih životinja, pa su nekevrste potpuno nestale.Legvani su vjerojatno stigliiz Južne Amerike plutajući nadeblima. Na otocima nijebilo lako pronaći vodui hranu, pa su se legvani prilagodilina dva načina. Danaspostoje kopneni legvanikoji se hrane plodovimai kaktusima, te morski legvanikoji jedu morsku travu.Otoci su mjesto gniježđenjamnogih ptica.A KOLIKO IMA VRSTAH AVAJ Kl?Na dalekim Havajskim otocimahavajke brojnošću nadmašujuDarvvinove zebe. Postojaloje oko 23 vrste, a 14postoji i danas.Preci havajki bile su vjerojatnoptice nalik zebama(možda tangarama) koje suuspjele doletjeti iz 3500 kmudaljene Sjeverne Amerike.Ptice havajke koje su se razvileod tih doseljenika razlikujuse veličinom i bojom.Međutim, glavna razlika međunjima je način hranjenja,o čemu ovisi i oblik njihovakljuna.Neke havajke imaju dugi,uvinuti kljun i jezik s »četkicom«za lizanje nektara.Druge uvijenim kljunomtraže kukce. Havajke s kraćimkljunom poput djetlićaskidaju koru s drveća i podnjom traže kukce. Vrste kojese hrane plodovima i sjemenkamaimaju kratki, čvrstikljun nalik zebinom.60A ZAŠTO SE OTOČNEŽIVOTINJE RAZLIKUJUOD OSTALIH?Na izdvojednim područjimaevolucijom se razvijaju novevrste. Pusti otoci sa stabilnomklimom pružaju idealneuvjete za razvoj novih vrsta.Nastane li daleko od nekogvelikog kontinenta novi otok,proći će mnogo vremena dokga ne nasele životinje. Malobrojneživotinje koje stignuna novo tlo moraju se prilagoditinovoj okolini. One kojimato uspije imaju velikuprednost. Neometane grabež-Ijivcima koji ih inače lovei suparnicima u borbi zahranu, one mogu preuzetisve životne niše.Taj proces najbolje se vidina primjeru Darvvinovih zebas Galapagoskog otočja. Precitih zeba vjerojatno su doletjeliiz Južne Amerike. Tijekomdugog razdoblja razvilose 15 različitih vrsta koje danaspostoje. Svaka se prilagodilaodređenom staništu i načinuhranjenja.

BILJKE I ŽIVOTINJE7 GDJE ZIVI VEĆINAPTICA NELETAČICA?Ptice neletačice žive uglavnomu područjima gdje imamalo grabežljivaca. Mnoštvotakvih ptica živi u Australijii na Novom Zelandu.leđna od glavnih prednostiieta je mogućnost da se pobegnegrabežljivcima. Međutim,kod ptica koje su serazvile na mjestima gdjenema prirodnih neprijatelja taje sposobnost postala manjevažna, pa su je mnoge vrstezgubile.Na nesreću, ptice neletačiceizložene su opasnosti oduvezenih grabežljivaca,primjerice mačaka i lisica, tedrugih životinja poput štakora,koji jedu njihova jajai suparnici su im u borbi zahranu. Osim toga, te ptice sučesti plijen lovaca. Neke odnjih, primjerice madagaskarskaslonovska ptica, novozelandskamoa, brojne pacifičkeštioke, te dodo s otokaMauricijusa, do danas su izumrle.Na Novom Zelandu jošuvijek živi nekoliko ptica neletačica.Tri vrste kiviia noćnisu stanovnici šuma, što im jevjerojatno pomoglo da prežive.Veka, jedna od rijetkihpreživjelih štioka, živi zahvaljujućiuvezenim životinjama:hrani se miševimai štakorima! S druge strane,sultanka nalik liski (još jedančlan obitelji štioka) u opasnostije da izumre.Emu je još uvijek priličnočest stanovnik australskihšuma. Međutim, preostala jejoš samo jedna od nekolikovrsta emua.> GDJE SE RAKOVIPENJU PO DRVEĆU?Neke otočne životinje priličnosu neobične. Rak pljačkašs otoka u Indijskom i Tihomoceanu vješto se penjepo drveću.O rakovima obično razmišljamokao o morskim stvorenjima,no rak pljačkaš i drugi

AZAŠTO SE PTICE SELE?Ptice selice putuju od ljetnogpodručja gniježđenja do zimskogpodručja hranjenja. Razlozitih selidbi su potraga zahranom i izbjegavanje prevelikehladnoće.Selidbe ptica iz sjevernih krajevazapočele su vjerojatnokrajem posljednjeg ledenogdoba. Kako se ledeni pokrivačtopio, neke su ptice ljetiodlazile na sjever radi obiljahrane. Svake zime ponovnosu se vraćale na jug, no postepenosu njihova putovanjapostajala sve duljima.Većina ptica sa sjevera odlazina jug da izbjegne arktičkuzimu. Arktičke čigreprelaze zaista velike udaljenosti:sele sve do Antarktike.Ptice selice iz južnijih područjauglavnom su kukcojedikoji zimi ne mogu naćihranu. Ptice što se hrane sjemenjemi drugom hranomobično ostaju na istompodručju tokom cijelegodine.A KAMO ODLAZEZOVOjI?Zovoji su morske ptice kojesvake godine na istome mjestupodižu mladunče u velikimkolonijama. Izvan sezoneparenja neki zovoji odlazena duga putovanja.Mali zovoj podiže ptiće samona nekim obalama Evrope.Međutim, veći dio godine lutaAtlantskim oceanom. Golemizovoj u studenom i travnjupolaže jaja na otoku Tristanda Cunha, a srpanj i kolovozprovodi na sjevernom dijeluAtlantskog oceana.Tankokljuni zovoji mladunčepodižu na bezbrojnimobalama Tasmanije i jugoistočneAustralije, gdje boraveod listopada do ožujka.U ožujku kreću na putovanjaoko Tihog oceana, da iskoristeobilje riba koje im pružanjegov sjeverni dio.A ZAŠTO SE KITOVISELE?Većina životinja koje se seleizliježe mladunče na sjevernojpolutki. Međutim, sjevernikitovi se u vrijeme kočenjasele na jug, dok njihovi srodnicis juga putuju u suprotnompravcu.Najpoznatija je selidba kalifomijskog sivog kita. Ta životinjase ljeti hrani u vodamaBeringovog mora, a ujesenodlazi na putovanje dužsjevernoameričke obale, svedo laguna uz kalifornijskuobalu.Od kitova sele još plavetnii grbavi kit. Populacije tih kitovanalazimo i na sjevernoji na južnoj polutki. Sjevernapopulacija ljeti putuje na jugdo mjesta gdje podiže mladunče,a južna populacijaodlazi na sjever. Međutim,budući da se sezona njihovaparenja razlikuje, ove dvijepopulacije nikada se ne susreću.62

V KAMO ODLAZELEPTIROVI MONARSI?U Sjevernoj i Južnoj Americinalazimo dvije glavne populacijeleptirova monarha.Ujesen obje populacije seleprema ekvatoru.Većina leptirova povremenooutuje, ali leptirovi monarsiviše od svega vole daleka putovanja.Ponekad do zimskihorebivališta lete više od 3000silometara.Ljeti je sjevernoameričkapopulacija monarha raširenapo južnoj Kanadi i sjevernomdijelu Sjedinjenih AmeričkihDržava. Ujesen se leptiroviokupljaju u skupine i lete najug sve dok čitava populacijane prijeđe u južne dijeloveSjeverne Amerike. Ondjeu velikim grupama provodezimu.U proljeće se pare i krećuoonovno na sjever. Međutim,odrasli leptirovi koji suujesen krenuli na put nećedoći u Kanadu. Do povratkau sjeverna područja ponekadse izmijene dvije do tri generacije.V GDJE GOLEME ŽELVEPOLAŽU JAJA?Poput svih morskih kornjača,i goleme želve polažu jaja nakopnu. Ostali dio života provodeu moru, ali se svake godinevraćaju na istu obalui polažu jaja.Goleme želve nalazimou tropskim i suptropskim morimaširom svijeta. Nekoć subile brojne, ali su zbog vrlocijenjenog mesa izlovljene.Danas postoji još svega desetakobala gdje te kornjače polažujaja. Obično su to obaleotoka. Kornjače ponekad morajuprijeći više od 2000 kilometarada stignu do svojeobale za gniježđenje.Uz obalu ženka čeka dapadne mrak. Potom izađe izmora te iskopa gnijezdou koje položi stotinjak jajašcai pokrije ih pijeskom. Nakonosam tjedana iz jajašca seizležu mladi. Ne napuštajuodmah gnijezdo, već uz njegovupovršinu borave nekolikodana. Tada tokom noćiizlaze i kreću prema moru.Mnogi postaju žrtve grabež-Ijivaca poput rakova, mačaka,ptica i morskih pasa.V GDJE SE MRIJESTEJEGULJE?Jegulje žive u slatkoj vodi,a u more odlaze samo u vrijememriještenja. Pare sesamo u Sargaškom moru.U dobi između 7 i 12 godinaženke napuštaju rijekei kreću prema Atlantskomoceanu (u slučaju mužjaka,to se događa u dobi od 4 do8 godina). Mrijeste se tek kadstignu u Sargaško more.Odrasle jegulje ugibaju,a iz jajašca se izliježe mlađ.Na putu iz Sargaškog morapostepeno odrastaju, te u rijekudolaze kao potpunoodrasle ribe.O evropskoj i američkojjegulji obično govorimo kaoo dvije različite vrste, dok seone, ustvari, vrlo malo razlikuju.Ako je riječ o različitimvrstama, pitanje je kakomlade jegulje biraju put naodlasku iz Sargaškog mora?Jedno od rješenja te zagonetkeje pretpostavka daevropske jegulje niti ne dosegnupodručje mriještenja,već se i evropske i američkejegulje izliježu iz jajašacaameričkih riba.63

V GDJE SU PRONAĐENINAJSTARIJI OTISCIČOVJEČJEG STOPALA?Prije gotovo četiri milijunagodina Zemljom su hodalastvorenja nalik današnjemčovjeku. To znamo zahvaljujućiotiscima stopala koje suostavili.Znanstvenici su u kanjonuOlduvai u Tanzaniji, u istočnojAfrici, pronašli neke odnajstarijih poznatih čovječjihostataka. Iskopali su kosti,kameni alat, pa čak i ostatkejednostavnih kamenih skloništa.U obližnjem nalazištu Laetoliotkriven je još čudesnijinalaz - tri para otisaka čovječjihstopala sačuvanihu sloju vulkanskog pepela.Oni pokazuju da je prije otprilike3.700.000 godina timputem prošlo troje ljudi(dvoje odraslih i dijete).V GDJE SU UZGOJENIPRVI USJEVI?Ne zna se točno gdje je otkrivenokako uzgajati biljke zahranu. Bilo je to negdje naBliskom istoku, vjerojatnou plodnoj dolini neke rijeke,prije otprilike devet tisućagodina.Prije nego su postali ratari,ljudi su skupljali plodove i loviliživotinje za hranu. Ratarstvose javilo kad su počeližeti divlju pšenicu i zob. Međutim,do početka skupljanjasjemena, krčenja tla i sadnjepolja trebalo je učiniti mnogoveći korak.Prvi ratari nisu više lutali,već su se zaustavili na jednommjestu i uzgajali svojeusjeve. Prestali su loviti,a umjesto toga su držali krdaživotinja poput ovaca, koza,svinja i goveda.Uzgoj hrane predstavljaoje začetak civilizacije. Prodajomhrane susjedima, razvilase trgovina. Sječom drvećai krčenjem šuma čovjek jepočeo mijenjati svoj krajolik.64

GDJE SU PRVI PUTA- POTRIJEBLJENA KOLAS KOTAČIMA?Nekoliko je izuma u povijestiudskog roda promijenilo tok-azvoja civilizacije, a tvrdise. da je izum kotača jedan:d najvažnijih.-lileda da je kotač izumljeni raznim mjestima Bliskogscoka i Azije u gotovo isto.'ijeme - oko 3000. godine-" je naše ere. Kotaču je- ožda prethodilo lončarskocolo.Primitivni su ljudi za pre-" :šenje tereta koristili samice.Međutim, netko se dosetioi pod saonice podmet-_.o neku oblicu te tako olakšaonjihovo povlačenje. Poavljanjeosovine s kotačemna oba kraja bio je mnogorži korak.Prvi kotači vjerojatno suzrezani od debla, pa su bili:uni i nezgrapni. Kotači sa:oicama pojavili su se kas-" je, oko 2000. g. p. n. e.Da se kotač najbolje isko-- sti, za vuču kola je potrebna~eka životinja. U početku su\ola vukli ljudi, no s vremenomsu taj posao preuzeleživotinje.V GDJE JE IZMIŠLJENOPISMO?Ljudi kamenog doba »pisali«su crtežima. Vremenom su secrteži pretvorili u »slikovneznakove«, i to je bio početakupotrebe pisma.Prije otprilike 6000 godina,narodi Babilona, Kinei Egipta naučili su upotrebljavatislikovno pismo. Štapićimaili prstima urezivali suoznake u vlažnoj glini. Crtežsunca je, naprimjer, označavaotoplinu.Kasnije su se za prikazivanjerazličitih zvukova i misliumjesto slika počeli upotrebljavatirazni znakovi. Sumeranisu, naprimjer, pisali klinastimpismom. Štapićima suurezivali znakove u glinenimpločicama. Račune koje suvodili svećenici zbog pregledanad stvarima i životinjamaubrajaju se među prvepisane zapise.Feničani su oko 1500 godinaprije naše ere izmisliliabecedu koja se temeljila nazvukovima. Od nje su se razvileabecede koje danas koristimo.V GDJE JE PRVI PUTAPROIZVEDEN PAPIR?Papir je najčešći materijal kojimse danas služimo za pisanje.U drevnim je vremenimabio nepoznat sve dok Kinezinisu pronašli način njegoveproizvodnje.Drevni Egipćani pisali su nasvicima papirusa, Babiloncisu oznake urezivali na pločicamaod vlažne gline, dok suRimljani za pisanje upotrebljavalipergament (vrlo tankakoža).Oko 100. godine naše ere,Kinezi su pronašli način da seiz kaše vlakana i tkanine dobijuvrlo tanki listovi. Tu sutajnu stotinama godina čuvaliza sebe.Tajnu su najprije otkriliArapi, a Evropom se umjetnostizrade papira proširilatek mnogo kasnije. Početkom14. stoljeća tvornice papirapostoje u Francuskoj, Španjolskoj,Italiji i Njemačkoj.Otkriće tiskarskog strojasredinom 15. stoljeća doveloje do znatnog povećanjaupotrebe papira. Bez papirane bi došlo do naglog porastatiskanja knjiga i širenja znanja.65

GDJE JE PRVI PUTAPROIZVEDENA SVILA?Svila je prvi puta proizvedenau Kini. Niti koje stvarajuličinke dudovog svilcaprele su se na kolovratu, tepotom tkale u finu tkaninu.Kinezi su način izrade svilepronašli prije više od 5000godina, ali su tajnu čuvali zasebe jer je svila bila rijetkii vrlo skupi proizvod. Trgovcisu odlazili na duga putovanjaduž »Puta svile« kako bi kupilikinesku svilu.Međutim, 552. godine našeere dva perzijska svećenikaprokrijumčarila su tajnuizrade svile izvan granicaKine. Sakrili su jajašca dudovasvilca u šuplje bambusoveštapove i uzeli sjemeduda čijim se lišćem hraneličinke.Vremenom su Evropljaninaučili uzgajati ličinke dudovogsvilca i proizvoditi svilu.Za izradu svile potrebno jeodmotati nježnu nit koju ličinkasvilca omotava oko čahure.S jedne čahure može seodmotati nit duljine 300 metara.> GDJE JE IZUMLJENOLONČARSKO KOLO?Lončarstvo je bilo jedan odprvih zanata. U početkulonci su se ručno oblikovaliod vlažne gline, a tek kasnijesu se počeli izrađivati na lončarskomkolu.Lončarsko kolo izumljeno jeu Sumeriji, Babilonu i drugimpodručjima Bliskog istokaoko 3000. godine prije našeere. Glinene posude izrađivalesu se već više od 5000godina, ali su bile grube ičesto su se lomile.Izrada glinenih posudazahtijeva veliku vještinu.Osim okretanja kola kojeomogućuje pravilno oblikovanjeposude, lončar morau sušionici ispeći lonac daočvrsne. Prvi lončari naučilisu posude prekrivati raznimtvarima da ih učine čvršćimi ljepšim.Izum lončarskog kola vodioje do razvoja lončarstva.Vješti lončar mogao je izraditidovoljno posuda da ihzamijeni za hranu ili prodaza novac.< GDJE SU ODRŽANEPRVE OLIMPIJSKE IGRE?Grci su još od 776. godineprije naše ere svake četvrtegodine održavali veliku svečanostna kojoj su se okupljaliumjetnici, pisci i atletičari,te iskazivali počast velikombogu Zeusu. Natjecanjasu se održavala u Olimpiji,pa su nazvana Olimpijskimigrama.Prve Olimpijske igre nisu bileisključivo sportsko natjecanje.Pored utrka održavale suse predstave i recitali pjesnika.Grcima su igre značilesjedinjenje duha i tijela,borbu za pobjedu i iskazivanjepočasti Zeusu, kralju bogova.Igre su trajale tri dana. Atletičarisu trčali, rvali se, jahalii vozili bojna kola. Igresu počinjale olimpijskom zakletvom,a završavale podjelomnagrada i gozbom.Olimpijske igre održavanesu sve do 393. godine našeere. Obnovljene su na prijedlogPierradeCoubertina 1896.Otada se redovito održavajusvake četvrte godine, osim zavrijeme svjetskih ratova.66

PROŠLOST> GDJE SU GRCIOSNOVALI KOLONIJE?• adari drevne Grčke poticalisu narod da kreće na putovanjai na drugim obalama-iora osniva kolonije.:"anovništvo Grčke se do 8."jljeća prije naše ere toliko: ovećalo da je ponestalo~"ane. Vladari grčkih gra-: :va-država bojali su se nezadovoljstva,pa su s odobra--anjem gledali kako neki grar2ni napuštaju svoje domovevoljno zemlje za sve.Neki grčki kolonisti otputovalisu na istok, prema Crnommoru, ali većina se uputilaprema zapadu, u Italiju,Siciliju i južnu Francusku.Neki od njih stigli suu Afriku, uključujući i Egipat.Svaka grčka kolonija postalaje »mala Grčka« na stranometlu. Grčki doseljenicitrgovali su s gradovima iz kojihpotječu. Tako su grčkevještine i zamisli preneseneu nove države duž Sredozemlja.odlaze osnovati grčke kolonijena mjestima gdje ima do-< KADA SU LJUDIPOČELIUPOTREBLJAVATINOVAC?Danas novcem možemo kupitisve što nam je potrebno.Međutim, kad se prije nekolikotisuća godina razvila trgovina,novac još nije postojaopa su ljudi mijenjali robu.Pojava novca znatno je pojednostavilatrgovinu.Prvi metalni novac iskovan je800 godina prije naše ere.Prije toga trgovina se obavljalazamjenom robe.Razvojem civilizacije trgovinaje postala mnogo složenijom,pa je zamjena robepostala vrlo nepraktičnom.Trgovcima su trebali malipredmeti koje bi lako razmjenjivali,no oni su morali imatineku vrijednost. Zato su prvekovanice kovane od metala,najčešće od zlata i srebra.Zlatne kovanice imajustvarnu vrijednost, dok je papirnatinovac tek znak vrijednosti.Sam papir je bezvrijedan.Prve papirnate novčaniceizrađene su u Kini u 9.stoljeću.> GDJE SU SAGRAĐENEPRVE POPLOČANECESTE?L početku su ljudi putovaliutabanim stazama. Putovi su>e počeli popločavati tek poavomkola s kotačima.3rve popločane ceste sagra-5ene su u Babilonu pri[e otpriiike4000 godina. Kako suljudi počeli stanovati u gradovimai trgovati sa svojimsusjedima, javila se potrebaza boljim prijevozom. Kolase nisu mogla voziti bespućemjer je uvijek postojalamogućnost da se slomi osovinaili da kotač upadne u pijesakili blato.Mnogi drevni gradovi imalisu popločane putove čijiostaci postoje i danas. Međutim,najbolji graditelji cestabili su Rimljani. Njihove suceste izravno povezivale gradove.Rimske ceste gradili suvioyr\\ vrsifef^v vTgtatterie suod kamenja i šljunka, s nagibomkoji je omogućio otjecanjevode. Rimska vojska brzoje napredovala tim cestamai čuvala mir u Carstvu.

PROŠLOS'V GDJE JE IZUMLJENPLUG?Prvi ratari zemlju su obrađivaliručnim plugom, kao štose to danas radi motikom.Međutim, oko 4000 godinaprije naše ere mezopotamskisu ratari za povlačenje plugapočeli upotrebljavati volove.Plug je vjerojatno izumljenprije kotača. U početku jebio grubi drveni alat za vučenjepoljem kako bi zagrebaopovršinu tla. Ratari su u kanaleiskopane plugom sadilisjemenje.Oko 500. godine prijenaše ere izrađen je plug sasječivom okovanim željezom,a bio je tako oblikovanda nož prevrće zemlju tvorećibrazdu.Na Bliskom je istoku maliplug odlično služio svrsi. Međutim,za obradu teškog, brežuljkastogtla sjeverne Evropetrebao je mnogo veći plug.Neki plugovi bili su toliko teškida su ih vukle skupine odosam volova. Budući da volovinisu mogli brzo skrenuti,polja su postajala sve većima.Svako polje podijeljenoje u dugačke pojasoveodvojene kanalima za otjecanjevode.V GDJE SU PRVI PUTAUPOTRIJEBLJENEŽIVOTINJE ZA RAD NAPOLJU?Prvi ratari zemlju su obrađivaliručno, koristeći jednostavnealate. Dresiranje životinjaza vuču plugova i kolaje, kao i upotreba strojeva,znatno olakšalo život zemljoradnicima.Vol je mnogo snažniji odčovjeka, pa može vući težiplug i dnevno obraditi većupovršinu. Kao pomoć u poljupočeli su se koristiti otprilike4000 godina prije naše ereu »plodnom trokutu« Mezopotamije,gdje je nastalo i ratarstvo.Radu su naučene životinjekoje žive u krdima, primjericegoveda, magarci, konjiili deve. Volovi su uprezanijarmom koji im se stavljaooko vrata. Međutim, jaramnije bio pogodan za konje,pa su se oni koristili samo zajahanje, sve dok mnogo kasnijenije izumljen i ham.Na Bliskom istoku životinjesu pokretale i jednostavnestrojeve poput crpki za natapanjepolja.V GDJE JE IZUMLJENABRAVA S KLJUČEM?Povećavanjem bogatstvaljudi trebalo je pronaći načinzaštite vlasništva. Prve braveizrađene su u Egiptu 2000 godinaprije naše ere. Bile sunezgrapne, ali su služile svrsi.Stari su Egipćani ključaniceizrađivali od drveta. Zamisaoje bila jednostavna. Vrata suzatvarana zasunom koji jeulazio u utor na okviru vrata.Zasun je na sebi imao nekolikourezanih otvora. Kad bise vrata zatvorila, perau bravi upadala su u otvore,i zasun je čvrsto stajao.Da se vrata otključaju, trebaloje osloboditi pera. To seradilo ključem koji se umetaou rupu u zasunu. Vrata jemogao otvoriti samo odgovarajućiključ s ispravnim brojemurezanih utora.Egipćani su mnogo pažnjeposvećivali osiguravanju faraonskihgrobnica od lopova.Unatoč tome, mnoge sugrobnice provaljene i opljačkane.68

PROŠLOST"V GDJE JE PRVI PUTARASTALJENO ŽELJEZO?Željezo se prije oblikovanjau razne alate mora zagrijatiu peći. Tajna »taljenja« željezaotkrivena je na Bliskomistoku oko 1500 g. pr. n. e.Ljudi su već u četvrtom tisućljećuprije naše ere izrađivalialat i oružje od bakra. Budućida je to prilično mekan metal,može se oblikovati i dokje hladan. Sumeranski kovačiotkrili su da se miješanjemoakra i kositra proizvodioronca.V GDJE JE U RATU PRVIPUTA UPOTRIJEBLJENOŽELJEZNO ORUŽJE?U drevno su doba ljudi ratovalina malom razmaku. Alii tada je, kao i danas, postojala»trka u naoružanju«. Prvivojnici koji su se koristili željeznimoružjem bili suAsirci.Prve prave vojske osnovanesu prije otprilike 3000 godinau Asiriji i Egiptu. Prije suu ratovima sudjelovale maleskupine ratnika. Egipćani suimali velik broj vojnika, ali jemalo njih imalo zaštitnuodjeću. Njihovi strijelci koristilisu se strijelama od trstikes kamenim ili bakrenim vrškom.Novi metal, željezo, bio jetvrđi i oštriji. Asirci su brzoshvatili kako ga iskoristitiu borbi, te su izradili željezneglave za svoja kopljai strijele. Za obranu su nosiliduge željezne ogrtače.Željezno oružje bilo jemnogo čvršće od bakrenogi brončanog. Sablje, koplja,oklopi i štitovi mogli su seizrađivati od željeza, pa su sepojavili »željezni ratnici« kojisu izazivali veći strah od njihovihneprijatelja.V GDJE SU ISPALJENEPRVE RAKETE?Rakete su izumili Kinezi. Odprvog jednostavnog vatrometapotekle su i današnjesvemirske rakete i projektili.Prve rakete izrađene su od cijeviispunjene barutom (mješavinomkalij-nitrata, drvenogugljena i sumpora). Kinezisu prije nekoliko tisućagodina otkrili da barut u dodirus vatrom eksplodira. Zatvorenu cijevi, barut izbacujemlaz vrućeg plina, gurajućicijev u suprotnom smijem.Kinezi su vatromete priređivaliiz zabave, ali su se raketamakoristili i kao oružjem.U srednjem vijeku taj se izumproširio Evropom. Britanskase vojska u ratovima početkom19. stoljeća koristila raketamaza bombardiranje Kopenhagena,1807. godine, teu bici kraj Leipziga 1813. godine.Preteča suvremenih projektiladalekog dometa bila jenjemačka raketa V2 korištenau drugom svjetskom ratu.Željezo je mnogo čvršćeod bakra ili bronce, pa je zanjegovo taljenje potrebnavrlo visoka temperatura.U stepeničastoj kuli u sumeranskomgradu Uru i u egipatskimgrobnicama pronađenisu stari željezni alati. Do1 3. stoljeća prije naše ere željezou potpunosti zamjenjujebakar i broncu.Vjerovalo se da željezoima čarobna svojstva, te da

PROŠLOSTV KAD JE IZUMLJENOCENTRALNO GRIJANJE?Sve do 20. stoljeća ljudiu hladnim područjima grijalisu se uz otvorenu vatru.0 centralnom grijanju razmišljamokao o suvremenomizumu, no Rimljani su gaupotrebljavali još prije 2000godina.Rimljani su bili izvrsni graditelji.Njihove kuće imale sukanalizaciju, a gradovi su bilidobro opskrbljeni vodom.Kuće bogatih Rimljana čestosu pod podom imale sustavza grijanje.Toplina je dolazila iz peći.Podovi su postavljani na stupoveod opeke, pa je toplizrak iz peći slobodno strujiopod njim i kroz posebneotvore dizao se u prostorije.Taj sistem grijanja naziva se»hipokaustika«. U termamase hipokaustikom grijala vodaza tople bazene i parne kupelji.Ondje su se Rimljaniokupljali da se opuste i uživajuu kupanju, a ponekad1 masaži.Centralno grijanje koristilose širom Rimske države.V KAMO JEALEKSANDAR VODIOSVOJU ARMIJU?Makedonski kralj Aleksandarbio je poznati ratnik. Nadimak»Veliki« stekao je jer jesvoju vojsku vodio iz pobjedeu pobjedu.Aleksandar Veliki rođen je356. godine prije naše ere.Tada je Makedonija bilamalo kraljevstvo u Grčkoj.Postavši kraljem u dobi od 20godina, krenuo je u čudesanosvajački pohod.Najprije je osvojio drugegradove-države u Grčkoj.Napao je moćno Perzijskocarstvo i osvojio ga. Tada jeupao u Egipat i osnovao gradAleksandriju.Međutim, njegove ambicijenisu ni tada zadovoljene. Poveoje vojsku u Indiju, ali sunjegove trupe bile zasićeneratovanjem. Odbile su daljeosvajanje i Aleksandar se moraovratiti.Punih 12 godina Aleksandarnije bio pobijeđen. Umroje kad mu je bilo samo 33godine. Nakon njegove smrtiveliko carstvo se raspalo.70A GDJE SU RIMLJANIGRADILI VELIKEAKVADUKTE?Akvadukt je most ili kanal izgrađenza dovod pitke vodeu grad. Rimski akvadukti građenisu toliko dobro da su seneki sačuvali do danas.Svaki rimski grad trebao jepouzdanu opskrbu vodom.Ponekad je trebalo izgraditiakvadukt da se voda dovedeiz obližnjeg jezera ili rijeke.Akvadukti su građeni kao kanaliili veliki mostovi na čijemse vrhu nalazila cijev.U blizini francuskog gradaNi mesa stoji vodovod koji jesagradio rimski generalAgripa. Sastoji se od tri katauzdignuta na lukovima. Najdužiakvadukt premašivao jeduljinu od 85 kilometara.Najpoznatiji akvadukt zvaose Aqua Appia. Izgrađen je312. godine prije naše ere zavodoopskrbu Rima, a bio jedugačak 16 kilometara.U blizini je prolazila cestaVia Appia. Izgradio ih je rimskivojni inženjer Apius ClaudiusCaecus.

PROŠLOST7 KAKO JE PROPALORIMSKO CARSTVO?7 GDJE SU OSNOVANAPRVA SVEUČILIŠTA?7 GDJE JE PRONAĐENANAJSTARIJA BIBLIJA?Rimsko Carstvo bilo je najvećeu drevnom dobu. VlastRima protezala se od Britanijena zapadu do Crnogmora na istoku, a trajala je500 godina.U početku je Rim bio malokraljevstvo na području današnjeItalije. Do 200. godineprije naše ere Rimljanisu osvojili Italiju, a zatimi ostale sredozemne zemlje tesjevernu Afriku. Na kraju sepod vlašću Rima nalazio većiNove znanosti su u srednjemvijeku dovele do osnivanjavelikih sveučilišnih središtaširom Evrope. Mnoga od tihsveučilišta postoje i danas.Do početka 14. stoljeća znanostisu brzo napredovale.Stoljećima je obrazovanjebilo prepušteno Crkvi. Međutim,tada se širom Evropeotvaraju sveučilišta.Velika sveučilišta osnovanasu u gradovima poputPariza, Bologne, Oxforda,Cambridgea i Praga. U početkuse u njima uče pravo,teologija (religija) i medicina.Jedna od prvih medicinskihškola otvorena je u 9. stoljećuna sveučilištu u Salernuu Italiji.Svakom svaučilištu dodjeljivalase kraljevska povelja.Njom su dobivene povlasticei pravo da studentima izdajupotvrde o završenom obrazovanju.Na sveučilišta su dolaziliznanstvenici iz svih dijelovaEvrope. Učili su na latinskome,»univerzalnom jeziku«.Danas sveučilišta postojeu mnogim zemljama,a na njima se uče brojnipredmeti.Čuvari koza su 1947. godineu spilji nedaleko Mrtvogmora pronašli drevne svitke.Sadržavali su dijelove Biblijenapisane oko 200. godineprije naše ere.Svici pronađeni kraj Mrtvogmora izazvali su među znanstvenicimaveliko zanimanje.Čitanje i zaštita svitaka tražilisu mnogo strpljenja i pažljivrad. Bili su smotani u vrčevima,pa ih je trebalo vrlopažljivo odmotati.dio zapadne i srednje Evrope.August je 27. godine prijenaše ere postao prvim rimskimcarom. Rimska vladavinadonijela je mir osvojenimzemljama. Međutim, rimskavojska bila je suočena s napadimabarbara koji su živjeliizvan granica Carstva.Godine 467. barbari suosvojili Rim. Carstvo je dotada oslabilo i podijelilo se.Opstalo je samo Istočno RimskoCarstvo s glavnim gradomKonstantinopolom, kojeje trajalo do 1453. godine,vad su ga Turci osvojili.Pronađeni su dijelovi gotovosvake knjiga Starog zavjeta.Najstariji odlomci Levitskogzakonika pisani su ranimkananskim oblikom hebrejskogjezika.Svitke su u spilju vjerojatnospremili Zidovi u vrijemekad je Palestina bilapod upravom Rima. Vrući,suhi pustinjski zrak sačuvaoje krhke svitke iz kojih smomnogo saznali o nastanku Biblije.71

PROŠLOST • • • •> KAMO JE POBJEGAOMUHAMED?Islamsku religiju osnovao jeprorok Muhamed. On je 662.godine morao pobjeći iz svogadoma u Meki u Medinu.Muhamed je rođen oko 570.godine naše ere u Meki, današnjojSaudijskoj Arabiji.U četrdesetoj godini počeo jepozivati narod na vjeru u jednogboga.Kad je počeo javno propovijedatisvoju vjeru, Muhameduse suprotstavio vladajućisloj u Meki, pa je bio> KOJI JE EVROPSKIGRAD BIO GLAVNIGRAD ISLAMSKOGCARSTVA?Mauri su bili muslimanski narodiz sjeverne Afrike. Stvorilisu veliko carstvo u sklopukojeg je bila i Španjolska, teproglasili Sevillu glavnim gradom.Mauri su u Evropu donijeliislamsku umjetnost,znanost i učenje.U početku su Mauri živjeli naberberskoj obali sjeverneAfrike. Godine 707. prihvatilisu islamsku vjeru. To je bilo72prisiljen s nekoliko svojihsljedbenika pobjeći u Medinu.Njegov bijeg poznat jekao hidžra, i od tada se počinjeračunati vrijeme u islamskomsvijetu. Nekoliko godinatrajao je rat između stanovnikaMeke i sljedbenikavrijeme naglog razvojaislama, a Mauri su u njegovomširenju odigrali važnuulogu.Mauri su prodrli u Španjolskui ostali na vlasti stotinamagodina. Osnovali su Sevillu,njihov glavni grad, koja jepostala središtem islamskekulture.Kršćanski vođe borili su seprotiv Maura, sve dok njihovamoć nije postepenooslabila. Godine 1238. povuklisu se u Granadu, posljednjemaursko kraljevstvou Evropi, a 1492. godineu potpunosti su istjerani.< GDJE JE BIO KITAJ?Evropljani su do 13. stoljećavrlo malo znali o Aziji. Zanjih je Kitaj (Kina) bio nepoznatazamlja. Prvi Evropljanikoji su stupili na tlo Kitaja bilisu iz obitelji Polo.Kineska civilizacija najstarijaje na Zemlji, no Kinezi nisumarili o tome što se događau vanjskom svijetu. U Evropise o »Kitaju« znalo samokroz priče.Braća Niccolo i MaffeoPolo su 1260. godine krenuliiz Venecije trgovati s Isto-Muhameda. Na kraju je Muhamed630. godine osvojioMeku.Muhamed je objavio da subožje riječi zapisane u Kuranu,a religija koju je osnovaoizrasla je u jednu od najvećihvjera.kom. Vratili su se 1269. godines mnoštvom priča o Kitaju,gdje su se susreli s njegovimmongolskim vladarom,Kublaj-kanom.Godine 1271. ponovno sunapustili Veneciju. S njima jepošao i Niccolov sin Marco.Putovanje do Kine kopnenimputem trajalo je četiri godine,a u Veneciju su se vratili tek1295. Marco je putovao Kinomu službi Kublaj-kana. Popovratku u domovinu napisaoje knjigu o svojim putovanjima.

A ODAKLE SUSREDNJOVJEKOVNIEVROPLJANINABAVLJALI ZAČINE?Za narode srednjovjekovneEvrope zima je bila teško razdoblje.Bilo je malo hrane zaGodine 1337. započeo je ratizmeđu Engleske i Francuskekoji je trajao više od stotinugodina. Engleska vojska je1346. godine dobila bitkukod Crecva. Svoj uspjeh Englezisu mogli zahvaliti vještinirukovanja lukom. Engleživotinje,pa su ljudi većinuubijali ujesen. Tijekom zimemeso se čuvalo i pripremalosa začinima iz Azije.Potreba za prikrivanjem lošegokusa pokvarenog mesa navelaje Evropljane da istra-žuju oceane. To je neobičnoali istinito, jer začini suu Evropu stizali sa Začinskihotoka u današnjem Malajskomarhipelagu.Putovanja kopnom bila sudugotrajna, pa su začini bilivrlo skupi. U 15. stoljećuEvropljani su počeli tražitinove pomorske putove do Indije.Kad je 1492. godine Kolumbopristao uz obale Novogsvijeta, mislio je da jestigao do Začinskih otoka.Nije bio u pravu, no potragaza začinima dovela je do otkrićanovog kontinenta.> GDJE JE LUKODLUČIO O ISHODUBORBE?U srednjem vijeku luk je bioglavno oružje »dalekog dometa«.Često su upravo strijelciodlučivali o ishodubitke.< GDJE SU TISKANEPRVE KNJIGE?Kinezi su prvi počeli tiskatiknjige na papiru. To su radilidrvenim blokovima. Mnogokasnije izumljena je mehaničkatiskarska preša.Prva poznata tiskana knjiganačinjena je oko 868. godinenaše ere. Zove se DijamantnaSutra, a tiskana je ručno, drvenimblokovima. Ta tiskarskatehnika bila je vrlo spora,ali ipak brža od prepisivanjarukom. U Evropi su se u tovrijeme sve knjige pisale ruskii velški strijelci su 1415.u bici kod Azincourta jošjednom porazili francuskuvojsku.Luk je bio moćno i točnooružje. Dobar strijelac jenjime mogao oboriti vitezas konja. Strijela se iz luka izbacujebrže nego iz samostrela.Srednjovjekovni kraljevipoticali su streljaštvokao sport.Strijelci su korišteni i naratnim brodovima. U trupuengleskog broda Mary Rose,koji je potonuo 1545. godine,pronađeno je mnogolukova.kom - to su obično radili svećenici.Bile su tako dragocjeneda su često za stoloveučvršćivane lancima.U 15. stoljeću Nijemac JohannesGutenberg izumio jetiskarski stroj. Upotrebljavaoje pojedinačna metalna slovaizlivena u posebnim kalupima.Slova su se slagala u riječitako da se pokrije čitavastranica, koja se zatim otiskivalavijčanom prešom. Tiskarskistroj omogućio je tiskanjeknjiga u mnogo većembroju.

PROŠLOST< ODAKLE POTJEČUAMERIČKI INDIJANCI?Kad je Kolumbo otkrio Ameriku,mislio je da je stigao doIndije u Aziji. Zato je narodkoji je tamo našao nazvao»Indijancima«.Američki Indijanci nalikujuMongolima koji još uvijekžive na istoku Azije. Indijancisu »kopnenim mostom« prešliiz Azije u Sjevernu Ameriku.Danas su ta dva kontinentaodijeljena tjesnacomzvanim Beringov prolaz.Indijanci su Ameriku po-Danas naziv »El Dorado« označavazamišljenu bogatuzemlju. Međutim, priče kojesu čuli prvi španjolski istraživačikad su u 16. stoljećuistraživali Južnu Ameriku govorilesu i o čovjeku, a ne sačelinaseljavati prije otprilike25 tisuća godina. Živjeli suod lova i uzgoja biljaka i životinja.Bili su podijeljeniu mnogo skupina ili plemena,a svako je imalo vlastiteobičaje i vjerovanja.Indijanci su morali putovatipješice, jer su konji kojisu nekoć živjeli u Americiizumrli prije njihova dolaska.Tek su u 16. stoljeću konjiponovno na brodovima Španjolacastigli u Ameriku.< G D J E JE BILOCARSTVO S O N G H A I ?U 16. stoljeću u zapadnojAfrici postojalo je bogatoi moćno carstvo. Bilo je tocarstvo Songhai, čiji su stanovnicibili vojnici, ratari i trgovci.Carstvo Songhai obuhvaćaloje zemlje koje danas znamokao Mali, Niger i Nigerija.Narod tog područja kontroliraoje trgovinu i ribolov dužvelike rijeke Niger. Od 9.stoljeća naše ere igrali suvažnu ulogu u događajima na< G D J E BI TREBAO BITIEL D O R A D O ?El Dorado na španjolskom jezikuznači »zlatni«. Prvi istraživačiJužne Amerike čuli sumnogo neobičnih pričao zemlji koja je toliko bogatada se njeni vladari kupajuu zlatu.zapadu Afrike. Kraljevi Songhaiaizazvali su islamske vladareiz carstva Malija, pa jemeđu njima izbio dugogodišnjirat.Narod Songhaia obogatiose prodajom soli i zlata. Kontroliralisu sve karavanske putoveprema sjeveru. Propastje uslijedila krajem 16. stoljeća.Oslabljeno svađamavladara, carstvo Songhai napalaje marokanska vojska.Marokanci su imali novo vatrenooružje, pa su uz njegovupomoć ubrzo osvojilivažne gradove Gao i Timbuktu.mo o zemlji i njezinu blagu.Govorilo se da je El Doradopoglavica plemena izpredivnog grada Omoa. Onse svake godine, za velikogsvetog obreda, kupa u zlatnojprašini jer je njegova zemljatoliko bogata da ima zlata kolikoi vode.Pretpostavljalo se da ElDorado živi na području današnjeKolumbije. Nijedanod španjolskih istraživačakoji je krenuo u potragu zagradom iz priče nije imaouspjeha. Međutim, širomJužne Amerike zaista je pronađenoobilje zlata.74

PROŠLOST> GDJE SU SEU SJEVERNOJ AMERICINASELILI PRVIDOSELJENICI?U studenom 1620. uz obaluSjeverne Amerike pristao jemali brod. Zvao se Mayflower.Na brodu je bilo 35 doseljenikaiz Engleske, koje danaszovemo Pilgrim fathers.Evropa je u to vrijeme bilarastrgana vjerskim sukobima.Pilgrim fathers željeli su pronaćimirno mjesto za osnivanjevlastite crkve, pa su krenuliprema Americi.> GDJE JE ČAJANKAUZROKOVALAREVOLUCIJU?Američkim kolonistima biloje dosta starih običaja. Željelisu vlast. Kad je britanskavlada pokušala nametnutiameričkim kolonijama poreze,kolonisti su se pobunili,te je izbila američka revolucija.Sredinom 18. stoljeća u Americi je postojalo 13 kolonija.Kolonije su stvorile vlastitelokalne zakone, ali je britanskavlada i dalje upravljala> GDJE JE IZBIOOPIJUMSKI RAT?Opijumski rat vodio se izmeđuVelike Britanije i Kineod 1840. do 1842. godine.Počeo je kad je kineska vladapokušala spriječiti Evropljaneda potajno unose opijumu Kinu.Stotinama godina Kina je nastojalaspriječiti ulazak stranihtrgovaca, ali su Evropljanižudjeli za zaradom koju sustjecali prodajom opijuma,droge što se puši lulama.Kineska vlada pokušala jeNamjeravali su plovitidvama brodovima. Međutim,kad se pokazalo da jedanbrod nije pouzdan, svi putnicisu se smjestili na brodMayflower. Putovanje je biloneugodno zbog čestih oluja,ali su stigli do Amerike i naselilipodručje današnjeg Plymoutha,država Massachusetts.Tijekom prve zime polovicadoseljenika je umrla.Nekolicina preživjelih jeu studenom 1621. godinepožnjela prve usjeve. Tajdan, 24. studeni, u SAD seslavi kako Dan zahvalnosti.novcem i trgovinom.Britanija je 1 763. godinedobila kontrolu nad francuskimteritorijem u SjevernojAmerici. Britanska vlada pokušalaje kolonistima nametnutiporeze. Zbog poreza načaj Amerikanci su se pobunili.Godine 1773. skupinakolonista se prikrala na brodoveu bostonskoj luci. Maskiraniu Indijance, bacili suteret u more. »Bostonskačajanka« bila je početak revolucijekoja je 1783. godinedovela do nezavisnostiAmerike.zaustaviti tu trgovinu, pa jeuništila zalihe britanskih trgovaca.Međutim, Britanija jeobjavila rat i napala Kinu.Opijumski rat završio je1842. godine mirom u Nankingu.Kinezi su morali britanskimtrgovcima otvorili petluka i ustupiti Hong Kong, teplatiti ratnu odštetu.Time je u Kini započelorazdoblje strane vladavine,koja je kasnije uzrokovala»bokserski ustanak«.75

PROS LOS'> GDJE SU AMERIČKIROBOVI OSNOVALISLOBODNU ZEMLJU?Tijekom 18. stoljeća mnogoje Afrikanaca odvedenou ropstvo u Ameriku. Godine1822. u Africi je stvorenazemlja oslobođenih robova,a nazvana je Liberijom.U Americi su bogati bijelciposjedovali mnoštvo crnihrobova. Međutim, neki su seborili protiv ropstva. Ti sukobisu na kraju u današnjimSAD doveli do građanskograta (1861-1865).Nekolicina crnih robovadobila je slobodu prije početkagrađanskog rata, ali nisuimali gdje živjeti. Odlučili suse vratiti u Afriku, odakle suna brodovima trgovaca robljemodvedeni njihovi preci.Liberija, zemlja slobode,osnovana je 1822. godine.Njen glavni grad, Monrovija,dobio je ime po predsjednikuSAD Jamesu Monroeu. Danasje Liberija nezavisna republika.Mnogi njeni stanovnicipotomci su prvih bivših američkihrobova.< GDJE JE BIOBOKSERSKI USTANAK?Devedesetih godina prošlogastoljeća moćne evropskezemlje upravljale su trgovinomu Kini. Kineska pobunaprotiv te nepravedne upravenaziva se »bokserski ustanak«.»Bokseri« su bili članovi tajnogpatriotskog udruženjazvanog »Udruženje pravednihi složnih šaka«. Oni nisuželjeli promatrati kako Kinasve više pada pod strani utjecaj,pa su 1900. godine podigliustanak protiv stranaca.Pobunjenike je podržala caricamajka Tzu-hsi.U glavnom gradu, Pekingu,Evropljani su se skloniliu svoje ambasade. OpsadaPekinga trajala je 55dana, dok se međunarodnavojska nije probila do gradai spasila Evropljane.Nakon bokserskogustanka, Evropljani su tražilida Kina plati odštetu. Bokserinisu uspjeli, ali su pokazalikoliko su oslabili kineski carevi.Godine 1911. Kina jepostala republikom.> GDJE SU U RATUPRVI PUTAUPOTRIJEBLJENITENKOVI?Prvi svjetski rat bio je ratstrašnih strojeva. Rovovskoratovanje ubilo je tisuće vojnika.Godine 1916. u rat jeušlo novo oružje - tenkovi.Generali nisu mogli shvatitinovi način ratovanja. Kad sučitave vojske zaglibile u blatnimrovovima evropskih ratišta,tražili su način proboja.Konjica je pojavom bodljikavežice i pušaka postalabeskorisna, pa je trebalo pronaćinovo oružje.U ljetu 1916. godine,u bici kraj Somme, Britancisu prvi put upotrijebili tenkove.Bila su to oklopljenakola s gusjenicama, na kojimasu se nalazili topovii mitraljezi. Čak ih ni rovovinisu mogli zaustaviti. Tenkovisu u borbu ulazili pojedinačno,kao pomoć pješadiji.Malo je ljudi uvidjelo dabudućnost tenkova leži u masovnimnapadima. To je dokazanou drugom svjetskomratu.76

PROŠLOST< GDJE JE NASTALALIGA NARODA?Nakon velikog krvoprolićau prvom svjetskom ratu,mnogi narodi su željeli očuvatiteško stečeni mir. Liganaroda stvorena je 1920. godineradi mirnog rješavanjameđudržavnih sukoba. Nastalaje u švicarskom graduGenevi, ali je bila osuđenana propast.Liga naroda zamišljena je kacsvjetsko vijeće, ali nije imalastvarne snage. Najzaslužnijiza stvaranje Lige bio je VVoo-drow Wilson, predsjednikSjedinjenih Američkih Država.Nažalost, Wilson nijeuspio navesti SAD da se pridružeLigi. Druge države,primjerice Njemačka, napustilesu Ligu čim je bilo osuđenonjihovo ponašanje.Liga nije mogla spriječitida svijet 1939. godine uđeu još jedan rat, te je propala.Godine 1945. sa sličnim jeciljem osnovana organizacijaUjedinjenih naroda. Ona imaviše uspjeha, ali joj još uvijeknedostaje snaga »svjetskevlade«.> GDJE SU BAČENEPRVE ATOMSKE BOMBE?Drugi svjetski rat je 1945.godine već gotovo završio,ali Japan još nije istupio izrata. Kako bi se rat okončao,upotrijebljno je strašno novooružje: atomska bomba.Tijekom drugog svjetskog rataobje su strane radile na izradiatomske bombe. Zbog togasu se u SAD okupili znanstveniciiz mnogih zemalja. Ondjeje 16. srpnja 1945. godineisprobana prva atomskabomba.Godine 1945. Njemačkaje poražena, ali se Japan još•jvijek borio. Kako bi dovođenjevojske u Japan bilo dugotrajnoi skupo,saveznici suodlučili upotrijebiti novooružje. Prva bomba bačenaje 6. kolovoza 1945. na japanskigrad Hirošimu,a druga 9. kolovoza na Nagasaki.Oba su grada potpuno uništena.Ubijeno je više od 100tisuća ljudi, a približno jednakbroj je ranjen. Rat je završen,ali je svijet strepio odrazarajuće snage atomskebombe.< GDJE SE VODIOŠESTODNEVNI RAT?Država Izrael stvorena je1948. godine. Otada je Izraelnekoliko puta ratovao sa susjednimArapima, a 1967. godinedobio je rat u svega šestdana.Država Izrael je stvorena namjestu nekadašnje Palestine.Židovi su dugo sanjali o svojojdomovini, obnovljenomIzraelu. Međutim, Arapi izPalestine i susjednih državasuprotstavljali su se njihovojzamisli.Nakon drugog svjetskograta mnogo je Židova odselilou Palestinu. Proglašena jenova država i 1948. je nastaoIzrael. Odmah je počeo ratizmeđu Izraela i njegovih susjeda.Od 1948. godine Izrael jevodio mnogo ratova. Godine1967. započeo je rat s Egiptomi Jordanom. Pomognutazračnim napadima, izraelskavojska dobila je rat u svegašest dana. Izrael je osvojiozapadnu obalu rijeke Jordante veliki komad egipatskogpodručja u Gazi i na Sinaju.77

V GDJE LJUDI ZIVEU ŠATORIMA?Većinu stanovnika šatora sačinjavajunomadi zapadnei središnje Azije. Nomadimasu potrebni domovi koje jelako seliti, jer u potrazi zasvježom pašom neprestanolutaju sa svojim krdima.Među poznate nomade kojižive u šatorima spadaju i Beduiniiz Arabije. Ti stanovnicipustinja žive u dugačkim, niskimšatorima napravljenimod tkanine izrađene od dlakecrne koze, koju drže motkei užad pribijena kolčićimau pijesak. Jedan komad tkaninesluži kao krov, a drugi jepostavljen sa strane kao zaštitaod vjetra. Beduinske šatoreje lako nositi i podizati.Kozaci i Mongoli iz središnjeAzije upotrebljavaju drugačijuvrstu šatora-yurte.Jurte su više nalik prenosivimkolibama nego šatorima. Sastojese od debelog sloja pustapoloženog na drveni okvir,s vanjske strane pokrivenogkožom ili platnom. Jurtesu jake i otporne na vjetar.V GDJE LJUDI ZIVEU DRVENIM KUĆAMA?Drvene kuće nalazimo u područjimakoja obiluju drvećem,primjerice u SjevernojAmerici, sjevernoj Evropi i naDalekom istoku.U Evropi drvene se kućegrade u planinskim dijelovimazemalja poput Austrije,Njemačke, Norveške i Švedske.Švicarske planinske kolibegrade se od borovih ilijelovih trupaca. Imaju masivnezidove i kosi, velikikrov.Evropski iseljenici prenijelisu svoju građevinsku vještinuu Sjevernu Ameriku. Gradilisu brvnare natkrovljene korom,slamom ili drvenim pločicamazvanim šindra. Danasse mnoge kanadske i američkekuće sastoje od drvenogokvira i vanjskih zidova načinjenihod drvenih dasaka.78

LJUDI I MJESTAV G D J E LJUDI ŽIVEU K U Ć A M AP O D I G N U T I M N AKOLJU?Nekoliko je mjesta na svijetugdje se grade sojenice. To suuglavnom područja gdje sekuće moraju graditi nad plitkimjezerima, ili gdje su čestepoplave.Mnoge sojenice izgrađene sunad plitkim, mirnim obalnimvodama jugoistočne Azijei otoka u Tihom oceanu.Jako, dugačko drveno koljezabijeno duboko u blatupredstavlja čvrsto postolje tihkuća.U lagunama Filipina iz plićakase izdižu čitava ribarskasela sojenica. Sastoje se oddrvenih podova i zidova, testrmog, slamnatog krova. Napolinezijskim otocima, u NovojGvineji, duž toka Amazonei na obalama zapadnoafričkihzemalja, poput Benina,nalazimo drugačije vrstesojenica izgrađenih od drvenihokvira.Sojenice se grade tisućamagodina. U Italiji i Švicarskojpronađeni su ostaci sojenicašto su u brončano doba stajalena obalama jezera.V G D J E LJUDI ŽIVEU K U Ć A M A OD BLATA?Kuće od blata grade seu vlažnim područjima gdjeima više blata nego drveća ilikamenja, a klima pogodujeda se ono osuši i stvrdne.Mnogi afrički narodi gradekolibe od blata. U Sudanuneke nubijske porodice posjedujuskupine od pet okruglihkućica od blata natkrivenihslamnatim krovom. Jednasluži kao spavaonica, drugakao ambar i tako dalje. Stanovnicisjevernog dijela Nigerijegrade kuće od blatau obliku kocke.Neobične domove odblata nalazimo i izvan Afrike.To su, naprimjer, kuće nalikkošnici koje grade Arapi u Sirijskojpustinji. U Meksikui jugozapadnom dijelu SjedinjenihAmeričkih Država nalazimoadobe- kuće odblata pomiješanog sa slamomi oblikovanog u opeke kojese suše izložene suncu.U područjima s vlažnomili hladnom klimom rijetko segrade kuće od blata, jer bikiše i hladnoća ubrzo ispraleblato ili ga pretvorile u prašinu.V G D J E LJUDI ŽIVEU Č A M C I M A ?U zapadnom svijetu nekiljudi žive na tegljačima i brodovimaravnog dna namijenjenimstanovanju. Međutim,većinu stanovnika brodovasačinjavaju narodi istočneAzije koji žive na mnogo manjimplovilima.Većina stanovnika brodovaživi u Kini, Japanu i na obližnjimotocima. Mnogi Kinezižive na brodovima usidrenimu blizini prenapučenog HongKonga. Budući da ondjenema prostora za gradnjukuće na kopnu, ili je to preskupo,tisuće obitelji nemajudrugog izbora do živjeti navodi.U hongkonškoj luci i navelikim kineskim rijekamamnogi žive na laganim čamcimazvanim sampanima.Sampan najčešće ima malukabinu natkrivenu krovom odprostirki. U toj kabini cijelaobitelj kuha, jede, radii spava.Životni prostor tih ljudi jeskučen, a ponekad su i njihoviživoti u opasnosti. Tropskeoluje i veliki valovi kojinastaju prilikom potresa ponekadpotope sampane.79

LJUDII M J E S T A< GDJE JOS UVIJEKŽIVE LJUDI IZ KAMENOGDOBA?U nekim zabačenim dijelovimasvijeta još uvijek živeljudi poput onih iz kamenogdoba. Ta mjesta su afričkapustinja Kalahari, amazonskašuma u Brazilu i otok NovaGvineja. Najprimitivniji ljudina svijetu su Tasadejcis otoka Mindanao, u filipinskomarhipelagu.Znanstvenici su prvi putaposjetili Tasaclejce 1971. godine.U spilji u kamenoj liticipronašli su 25 osoba. Tasadejciizrađuju i upotrebljavajukameno oružje i vatru, a jedinaim je odjeća lišće.Hrane se rakovima, ribamai punoglavcima koje tražepod kamenjem u planinskimbrzacima. Pored toga skupljajui kuhaju divlje biljke.Tasadejci su miran narod,i međusobno se vrlo dobroslažu. Među njima ne postojivođa. Jedan znanstvenik smatrada su oni najnježniji ljudina svijetu. Možda su našipreci iz kamenog doba živjelislično Tasadejcima.> GDJE ZIVE MASAJI?Masaji su afrički stočarski narodkoji živi istočno od jezeraViktorija, na visoravnimaKenije i Tanzanije.Područje Masaja presijecaekvator, a sa sjevera premajugu ga dijeli Velika rasjednadolina.Masaji su mršavi i visoki,uske glave i vitkih rukui nogu. Većina živi u selimas kružno postavljenim kolibamaod blata i granja. Obiteljse sastoji od muškarca,njegovih žena i njihovedjece. Mladi muškarci postajuratnici i žive u odijeljenimselima.Većina Masaja uglavnomse hrani kukuruzom i prosom,dok ratnici jedu mlijekoi krv. Krv dobivaju rezanjemvratne žile krave ili junca,a rez kasnije zaraste. Ponekadkolju ovce za hranu, nogoveda jedu samo ako uginuod ozljede ili bolesti. Stadačuvaju ratnici s kopljima ištitovima, a ponekad kradugoveda svojih susjeda.< GDJE ZIVE BUŠMANI?Bušmani žive u pustinji Kalahari,pustom dijelu jugozapadneAfrike. Neki još uvijeklove i skupljaju hranu, kaošto su to činili ljudi u kamenomdobu.Preci Bušmana nekoć su nastanjivaliveći dio južneAfrike, sve dok ih nisu protjeraliostali Afrikanci. DanasBušmani žive u pustinji Kalahari,nepreglednom prostranstvus vrlo malo vode i rijetkimdrvećem.Bušmani su niski, vitkiljudi žućkastosmeđe kožei kovrčaste kose. Ne uzgajajuživotinje ni usjeve, ali su vještilovci. Bušmani odličnooponašaju glasanje divljih životinja,te tako mame svojplijen. Antilope ubijaju lukomi strijelom, a manježivotinje love zamkama.Žene skupljaju jestivekukce, korijenje i bobice. Bušmaniznaju pronaći sočnelukovice, te iz vlažnog pijeskatrstikom izvući vodu.Oni će preživjeti u uvjetimau kojima bi većina ljudi brzoumrla od žeđi ili gladi.80

G D J E ŽIVE ŠERPASI?Šerpasi su otporan narod iz\epala, kraljevstva sjevernood Indije, okruženog visokimplaninama Himalaje.Šerpasi žive u dolini Khumbana sjeveroistoku Nepala,u blizini najvišeg vrha na svijetu,Mount Everesta. Uzgajajužitarice i krumpir, a odživotinja čuvaju ovce i goveda.Šerpasi su snažni ljudisrodni Tibetancima koji živedalje na sjeveru. Većina pripadabudističkoj vjeri. Poznatisu kao izdržljivi nosačikoji nose teret ekspedicijamana Himalaju. Šerpasi mogucijeli dan nositi na leđima težakteret, a prilagođeni suradu na visinama gdje bi većinaljudi osjećala vrtoglavicui slabost.Najpoznatiji Šerpas bio jeTenzing Norgav koji se u lipnju1953. godine, zajednos novozelandskim penjačemEdmundom Hilarrvom, popeona Mount Everest.< G D J E Z I V I N A R O DAINU?Ainu je narod s nekih otokau sjeverozapadnom dijelu Tihogoceana. Većina živi u.Japanu,ali se prilično razlikujuod Japanaca.Neki Ainui nastanjuju pustepredjele velikog japanskogotoka Hokkaido. Drugi živena obližnjim Kurilskim otocimai na otoku Sahalinu Sovjetskom Savezu. Živeuglavnom u ribarskim selima.Na neki način Ainui susličniji evropskim narodimanego japanskim precima.Krupne su građe, a čitavo tijeloim je pokriveno dlakom.Osim toga, kosa im je smeđa,dok većina ljudi istočne Azijeima crnu kosu. Neki stručnjacismatraju da su Ainuipotomci drevne skupine kojaje nekoć živjela u većem dijeluAzije.Ainui imaju vlastiti jezik,žive od lova i ribolova i poštujuduhove. Odijevaju seu odjeću izrađenu od kože ilikore drveta, ali njihovi drevniobičaji danas postepeno nestaju.> ODAKLE POTJEČUROMI?Romi su lutalački narod kojimožemo naći u mnogim dijelovimasvijeta, no njihova jedomovina vjerojatno bila Indija.Mnogi stručnjaci vjeruju da>u Romi prije otprilike šeststotina godina krenuli izsvoje domovine na zapaduIndije. Prošli su kroz Irani stigli do Sirije i Egipta. Do16. stoljeća neki su od njihdosegli Evropu. Mnogi su stigliu Rumunjsku, današnjuJugoslaviju, Mađarsku, Rusiju,Francusku, Španjolsku i Englesku.Nekolicina je čakprešla more i dospjela u SjevernuAmeriku.Tisuće Roma još uvijekprovodi život lutajući. Živeu karavanama i zapošljavajuse kao trgovci, kovači i muzičari.Neki rade na sajmovima,dok drugi prodaju konjeili polovne automobile.Romi su tamnoputi, imajutamnu valovitu kosu i velike,crne ili smeđe oči. Većinomgovore romskim jezikom kojise razvio iz drevnog indijskogjezika.81

GDJE ŽIVE PIGMEJCI?Pigmejci su vrlo niski ljudikoji uglavnom žive primitivnimživotom. Skupine pigmejacanaseljuju puste dijeloveAfrike, Andamanske otokeu Indijskom oceanu, Malezijui Filipine. Vrlo ih je malo,a brojnost im se i dalje smanjuje.Najpoznatiji pigmejci suafričKi, a nazivaju se još Negrilcima.Žive u toplim, vlažnimšumama središnje Afrike.Vrlo su nalik malim crncima.Odrasli Negrilac nije viši odRazličite skupine Lapoprosječnogdesetogodišnjegdjeteta.Afrički pigmejci skupljajudivlje biljke, love ribe i otrovnimstrelicama ubijaju životinjepoput majmuna i antilopa.Ne uzgajaju usjeve nitistoku.Negrilci nose malo odjeće,ali izrađuju torbe, loncei grade jednostavna skloništa.Neprestano lutaju, ali svakaskupina ima svoj teritorij. Negrilcimijenjaju meso za željeznialat i hranu koje proizvodecrnačka plemena.> GDJE ŽIVE ESKIMI?Eskimi žive u hladnim polarnimpodručjima SjeverneAmerike i sjeveroistočneAzije. Srodni su Kinezimai Japancima. Pretpostavlja seda su njihovi preci prije nekolikotisuća godina preselilina Arktik.Eskimi su građom tijela dobroprilagođeni dugim, hladnimarktičkim zimama. Njihovaniska, snažna tijela bolje zadržavajutoplinu nego tijelavisokih, vitkih ljudi.Eskimi su naučili kakosvladati hladnoću. Odijevajuse u tople ogrtače od krznai grade domove napola ukopaneu tlu. Zimi, lovci naledu grade skloništa od snijegazvane iglui.Eskimi su vješti lovci riba,tuljana i kitova. U lovu koristeuske kanue pokrivene kožomkoje zovu kajacima. Čestoza prijevoz alata i mrtvogplijena koriste skupine pasakoji vuku saonice. Stari običajiEskima danas izumiru,pa oni sve češće žive u gradovimau drvenim kućama.< GDJE ŽIVE LAPONCI?Laponci uglavnom žive u područjusjeverne Evrope kojezovemo Laponijom. Ona zauzimadijelove sjeverneŠvedske, Finske i SovjetskogSaveza.Laponci su niski, snažni ljudiravne crne kose, niskog čelai visokih jagodičnih kostiju.Većinom imaju ravan nosi tanke usnice. Laponci imajuvlastiti jezik. Odijevaju seu obojenu odjeću od vunei sobove kože.naca nalazimo u različitimpodručjima. Planinski Laponciprovode život lutajućiza stadima sobova. Svakaobitelj posjeduje svoj šator.Riječni Laponci žive mirnijimživotom uz obale rijeka.Pored sobova uzgajaju govedai ovce. Bave se lovomi ribolovom, a neki uzgajajui usjeve. Morski Laponci živeu drvenim ili zemljanim kućamaizgrađenim uz obalumora. Većinom su ribari.Preci Laponaca živjeli suu središnjoj Aziji.83

LJUDI I MJESTA< G D J E SUO B N O V L J E N I DREVNIH R A M O V I ?Kad je na Nilu igrađena Asuanskabrana, iza nje je nasstaloveliko jezero. Kako bise spriječilo da voda uništidva hrama u Abu Simbelu,oni su srušeni i ponovno izgrađenina povišenom mjestu.Egipatski faraon Ramzes II jeprije otprilike 3200 godinapodigao u Abu Simbelu dvahrama. Urezani su u litici štose uzdiže uz obalu rijeke Nil.Veliki hram je imao 14 soba< G D J E JE DOLINAKRALJEVA?Dolina kraljeva je uski, stjenovitiklanac u južnom dijeluEgipta. Ondje su drevni Egipćanipokapali mnoge svojekraljeve.Dolina kraljeva leži uz zapadnuobalu Nila, u blizinidrevnog egipatskog gradaTebe. Tamo je u pustinji pronađenošezdesetak grobnicaizgrađenih prije više od 3200godina.Svaka grobnica se sastojiod hodnika i prostorija ukle-< G D J E SE NALAZINAJVEĆI RIMSKIAMFITEATAR?Najveći drevni rimski amfiteatarje Kolosej u Rimu. Amfiteatrisu bili prvi sportski stadioni.Sastojali su se od središnjearene okružene stepenastimgledalištem. Nazivamfiteatar u prijevodu znači»gledalište sa dvije strane«.Ostaci Koloseja postoje joši danas u blizini središtaRima. Njegovi vanjski zidovisu visoki 49 metara, dug je187 i širok 157 m.koje su zadirale 60 metarau liticu. Ulaz u hram štitile sučetiri velike figure RamzesaII. Drugi hram čuvalo je šestvelikih figura.Šezdesetih godina ovogastoljeća Nil je pregrađen velikomAsuanskom branom i razinavode se podigla. Kako bispasili hramove, radnici su ihrazrezali u velike blokove težine20 do 30 tona koje supodigli na obližnju uzvisinui ondje ih ponovno sastavili.Oko 50 naroda dalo je novčanepriloge za taj veličanstvenpoduhvat.sanih duboko u stijeni. Kiparii slikari su na zidovima isklesalii obojili vjerske znakovei natpise. Kad je kralj umro,ljudi su njegovo tijelo zatvorenou kamenom kovčegupolegli u grobnicu. Uz njegasu ostavljali blago.Grobnice su imale skrivenavrata i duboke jamekoje su sprečavale ulazakpljačkašima. Međutim, s vremenomsu lopovi opljačkaligotovo sve grobove. Netaknutaje ostala samo grobnicamladog, nevažnog kralja Tutankamona.Na tribine podignute na lukovimamoglo je sjesti ili stati86.000 gledaoca koji su promatralidogađaje u ovalnojsredišnjoj areni. Inženjeri suponekad plavili arenu za prikazivanjepomorskih bitaka.Međutim, Rimljani su amfiteatrenajčešće koristili za borbeizvježbanih boraca, gladijatora,ili za borbe ljudi i divljihživotinja.Rimljani su Kolosej izgradilioko 80. g. pr. n. e. Nazivje dobio kad je car Hadrijanpostavio na ulaz colossus (velikikip) cara Nerona.84

LJUDI I MJESTA> G D J E SU U D Ž U N G L IP R O N A Đ E N E PIRAMIDE?Od kraja 18. stoljeća istraživačisu u Srednjoj Americipronašli ostatke brojnih starihpiramida koje su mnogostoljeća ranije izgradili američkiIndijanci.Stare kamene piramide pronađenesu u dijelovima Meksika,Belizea, Gvatemale,San Salvadora i Hondurasa.Korištene su kao hramovi,a većina je imala stepenicekoje su vodile do male prostorijena vrhu. Ovdje su sve-> G D J E JE IZGUBLJENIG R A D INKA?Izgubljeni grad Inka jeMachu Pichu u peruanskimAndama. Nazvan je »izgubljenim«jer ga je pleme Inkanapustilo, a istraživači ga nekolikostoljeća nisu uspjelipronaći.Machu Pichu se nalazi svega80 kilometara sjeverozapadnood grada Cuzco. Međutim,smješten je na uskomplaninskom hrptu oko 2060metara iznad morske razine.Odozdo ga zaklanja šuma,> G D J E SE NALAZIA N G K O R VAT?Angkor Vat je veliki hramkoji su izgradili Kmeri, narodiz jugoistočnog dijela Azije,a nalazi se u Kampućiji.Angkor Vat znači »gradhram«.Taj hram je najvećareligijska građevina na svijetu.Njegovi vanjski zidovi zatvarajupovršinu veću od 12 nogometnihigrališta.Unutar zidova nalazi senekoliko kamenih ograda,a svaka je viša od one izvannje. U sredini se uzdiže petćenici žrtvovali životinjei ljude svojim bogovima.Najstarije od tih piramidapodignute su prije više od3000 godina, a gradili su ihnarodi poput Zapoteka, Miksteka,Maja, Tolteka i Azteka.Neke od njih su najveće (aline i najviše) piramide na svijetu.S vremenom su piramidei obližnji gradovi napušteni.To se vjerojatno dogodilo kadna tom području više nijebilo dovoljno hrane i vode.pa je ostao nepoznat sve do1911. godine kad ga je pronašaoamerički istraživač HiramBingham. On je pronašaokuće, hramove i stotinustepeništa. Sve je bilo izgrađenood velikih blokova necementiranogkamena.Bingham je ostatke drevnoggrada nazvao MachuPichu (»Stari Vrh«) premaobližnjoj planini. Pretpostavljase da su Inke grad zvaliVilcabamba, u koji je 1580.g. pred Španjolcima pobjegaovladar Perua iz plemenaInka.visokih kamenih tornjevaoblikovanih poput cvijeta lopoča.Nekoć su ih pokrivaleploče kovanog zlata. Središnjitoranj je najviši, pa je cijelihram oblikovan kao divovskapiramida. Rezbarijena zidovima hodnika prikazujuprizore iz priča o Višni,hinduskom bogu.Angkor Vat je oko 1100.godine naše ere podigaol

LJUDI I MJESTAV G D J E SE NALAZISVETI G R A D TRIJUVJERA?Jeruzalem je sveti grad židovske,kršćanske i islamskevjere. Nekoć je bio podijeljenizmeđu Izraela i Jordana,a 1967. godine Izrael ga jecijeloga prisvojio.Ljudi različitih vjera iz različitihrazloga smatraju Jeruzalemsvetim mjestom. Za Židoveje to drevni hebrejskiglavni grad gdje je kralj Solomonizgradio hram. Kršćanimaje taj grad važan jer jeondje Isus propovijedaoi umro.' Muslimani vjeruju da seprorok Muhamed uzdigaou nebo s kamena u Jeruzalemu.Nad tim kamenom podignutoje veličanstveno svetište.Zapadni zid (»Zid plača«)posebno je svet Židovima.Mnogi kršćani vjeruju dacrkva Svetog groba označavamjesto gdje je Isus pokopan.Na slici su prikazani muslimanskihram i Zid plača. Židovise ispred Zida okupljajuna molitvu.V G D J E JE ZID PLAČA?Zid plača ili Zapadni zid visokije zid u istočnom Jeruzalemu.To je jedno od najstarijihi najsvetijih mjesta židovskepovijesti.Danas zid predstavlja diogranice s muslimanskim svetištem.Pravo mu je ime Zapadnizid. Čini se da su nekinjegovi dijelovi ostaci zapadnogdijela mnogo starijegzida koji je okruživao hramšto ga je prije gotovo 3000godina podigao kralj Solomun.Hram je nekoliko putarušen i obnavljan, a posljednjiputa su ga 70. godinenaše ere razorili Rimljani.Zid plača je dug oko 49metara i visok oko 12 metara.Sastoji se od velikih kamenihblokova postavljenih u 28slojeva. Samo najniži slojpotječe iz vremena kralja Solomuna.Židovi dolaze predzid moliti se. Žale zbog propastihrama i drugih nedaćakoje su prije mnogo godinazadesile njihov narod, temole Boga da im pomogneu budućnosti.A G D J E JE SREDIŠTERIMOKATOLIČKE CRKVE?Središte Rimokatoličke crkveje Vatikan, grad unutar glavnoggrada Italije, Rima. Vatikanskapalača je dom pape,poglavara Rimokatoličkecrkve.Papa upravlja iz Rima jer kršćanivjeruju da je Sv. Petaručinio Rim središtem rane katoličkecrkve. Oni vjeruju daje Isus Krist odabrao Petra zapoglavara crkve na Zemlji.Svetog Petra smatraju prvimrimskim biskupom, a papenjegovim nasljednicima.Vjeruje se da je Sv. Petarpokopan u Vatikanu na mjestugdje je izgrađena bazilikaSv. Petra (na fotografiji). To jenajveća crkva na svijetu, imaoblik križa i nadsvođena jevelikom kupolom. Pod kupolomse nalazi veliki brončanisvod što natkriva oltar. Namisama može prisustvovatido 50 tisuća ljudi. Mnogoviše ih se okuplja na prostranomTrgu Svetog Petra predcrkvom da slušaju papu kojipropovijeda s balkona.

LJUDI I MJESTAV K A M O KRŠĆANIODLAZE NAH O D O Č A Š Ć E ?Hodočašćem nazivamo putovanjeu sveti grad ili svetište.Kršćani na hodočašće najčešćeodlaze u francuski gradLourdes.VG D J E SE NALAZINAJVEĆI KIP B U D H E ?Najveći kip Budhe nalazi seu blizini Bamiana. To je gradu sjevernom dijelu Afganistana,države u zapadnojAziji koja graniči s Iranom,Pakistanom i SSSR-om.A G D J E JE SVETI G R A DHINDA?Sveti grad Hinda je Varanasi.Podignut je na rijeci Gangesu državi Uttar Pradesh nasjeveru Indije. Nekoć se zvaoBenares.Varanasi se nalazi na lijevojobali rijeke Ganges, u jugoistočnomdijelu Uttar Pradesha.Hindi taj grad smatrajujednim od najsvetijihmjesta na Zemlji. Oni vjerujuda molitva na rijeci donosiposebnu nagradu, te da će,umru li ondje, izbjeći preseljenjeduše.Svake godine u Varanasiodlaze na hodočašće milijunivjernika iz cijele Indije. Naposebnim mjestima, ghatsima,ulaze stepenicama u rijekuGanges.Hodočasnici se moleu 1500 hramova u gradu.S obale Gangesa uzdižu seredovi hramova, sveti I ištai palača, s predivnim uklesanimukrasima. Hindi najvažnijimsmatraju Zlatni hramposvećen bogu Šivi.Lourdes je grad u područjuHautes-Pvronoes, u bliziniPireneja. Rimokatolici vjerujuda se ondje 1858. godinejednoj djevojčici nekolikoputa ukazala Majka Božja.Četrnaestogodišnja BernadetteSoubirous je izjavila daju je ugledala u spilji krajobližnjeg Massabiellea. Rimokatoličkacrkva je 1862.godine proglasila da vjerujeda se Majka Božja ondjestvarno ukazala.Lourdes svake godine posjećujeviše od dva milijunahodočasnika iz svih dijelovasvijeta. Mnogi od njih su teškobolesni, i nadaju se da ćeim u ozdravljenju pomoći izvorskavoda u spilji za kojuse govori da ima iscjeljiteljskumoć.U Lourdesu je 1958. godineizgrađena velika podzemnacrkva, bazilika Sv.Pia X, za 20 tisuća ljudi.Bamian leži u dolini istoimenerijeke. Nalazi se nanadmorskoj visini od oko2600 metara, u planinamaHindukuš, zapadno od Himalaje.Budistički svećenici suprije otprilike 14 stoljećau mekoj litici što sa sjevernestrane zatvara dolinu izdublistotine spilja.Bamian je postao poznatkao središte budističke vjerei umjetnosti. Kipari su u stijeniurezali dva divovska kipaBudhe. Na kamen su dodalisloj žbuke koji daje dojamnabora na odjeći. Veći kip jevisok 53 metra, a nekoć jebio ukrašen dragim kamenjemi zlatom.U blizini tog grada nalazese ostaci najduljeg kipa nasvijetu, dugačkog više od 300metara. Izrađen je od kamenjaprekrivenog žbukom, a prikazujeBudhu u ležećem položaju.87

LJUDI I MJESTAV GDJE SU ZEMLJEBENELUXA?Zemlje Beneluxa čine Belgija,Nizozemska i Luxembourg.Nalaze se u sjeverozapadnojEvropi, a graniče s Francuskom,SR Njemačkom i Sjevernimmorem. Ponekad ihzovemo »niskim zemljama«jer se veći dio njihove površinenalazi ispod razinemora.Nizozemska je najniža zemljaBeneluxa. Oko 40 postonjene površine nekoć je pokrivalomore. Ta isušena po-dručja, polderi, su niža odmorske razine i okružena sunasipima. Strojevi neprestanocrpe vodu iz poldera u kanalei jarke. Nekoć su se zato koristile vjetrenjače.Belgija se nalazi južno odNizozemske. Sjeverni dio,Flandrija, nalazi se na niskimpolderima, ali u jugoistočnomnalazimo Ardene, brdovitopošumljeno područje.Luxemburg leži jugoistočnood Belgije, i također ima nizinskei brdovite dijelove. Toje jedna od najmanjih državaEvrope.A KOJI SU GRADOVISAGRAĐENI NAKANALIMA?Venecija i Amsterdam podignutisu na kanalima. Venecija,prikazana na slici, sagrađenaje na otocima koji suodijeljeni kanalima. Amsterdamse nalazi ispod razinemora, pa kanali služe za odvodnjavanje.Venecija se nalazi u sjeveroistočnojItaliji, na Jadranskommoru. Osnovali su je 452.godine narodi koji su pobjegliiz središnjih dijelova Italijepred najezdom Barbara.Kasnije je Venecija postalabogati trgovački grad, a nanjenim otocima sagrađene sumnoge velike palače i crkve.Venecija ima više od 1500kanala nad kojima je podignutooko 400 mostova. Većinakuća je izgrađena na drvenompostolju učvršćenomu blatu. Otoci danas tonu, paje voda oštetila mnoge kuće.Amsterdam je glavni gradNfzozemske. Osnovan je1275. godine, a u 16. stoljećupostao je važan trgovačkicentar.88> GDJE SE NALAZICRNA SUMA?Crna šuma je planinsko područjena jugu SR Njemačke.Nalazi se u pokrajini Baden-VVarttemberg, a graniči s rijekomRajnom. Na njemačkomse naziva Schvvarzvvald.Područje Crne šume dugo jeoko 160 kilometara, a u pojedinimdijelovima široko od16 do 40 kilometara. Sjevernidio pretežno je izgrađen odpješčenjaka, a južni od granita.Najviši vrh je Feldberg,visine oko 1500 metara.U Crnoj šumi izvire rijekaDunav.Na sjeveru gorje pokrivačamna šuma jela i smreka, počemu je to područje dobiloime. Na padinama rastu bukovei hrastove šume, a u dolinamase uzgaja loza i drugovoće.Crnu šumu posjećujubrojni turisti. Mnogi odsjedajuu gradovima poput Baden-Badena,s mineralnim izvorima.

V G D J E SE NALAZIVERSAILLES?Versailles je gradu sjevernoj Francuskoj,nekoliko kilometarajugozapadno od Pariza.Kraj grada je izgrađenaVersajska palaca.Versajsku palaču je krajem1 7. stoljeća podigao kralj LujXIV. Prije toga Versailles sesastojao od nekoliko kućau šumarku gdje su francuskikraljevi odlazili u lov.Palača je dulja od 800 metara,i ima na stotine soba.V G D J E N A L A Z I M OGOTIČKE KATEDRALE?Od 12. do 15. stoljećau Evropi su izgrađene mnogegotičke katedrale. Najstarijei najljepše od njih nalazimou sjevernoj Evropi.Gotičke katedrale su visoke,skladne građevine zašiljenihlukova i tankih stupova.Mnoge imaju prozore s obojenimstaklom jarkih boja.Rani kritičari su taj arhitektonskistil nazvali premabarbarskom plemenu,Gotima.Prva gotička katedrala izgrađenaje u Sensu na sjeveruFrancuske. Jedna od najraskošnijihje katedrala u Chartresu,također u sjevernom dijeluFrancuske. Građena je od1194. do 1225. godine.Katedrala u Chartresu imanajširu lađu i najviše zvonikeu Francuskoj. Njeni velikiprozori s obojenim staklomprikazuju svece i prizore izBiblije. U njoj se nalazi ilabirint kroz koji su vjernicinekoć puzali na koljenima.Katedrala se nalazi nabrijegu, pa se njeni visokizvonici vide s velikeudaljenosti.V G D J E SE O D R Ž A V AV O J N I M I M O H O DU POČAST ZASTAVI?U Londonu se svake godinena službeni rođendan britanskogmonarha održava vojnimimohod u počast zastavi.Mimohod u počast zastavi seodržava svake godine na konjaničkojsvečanosti početkomlipnja. Vojnu zastavuu stroju nose vojnici. Svakegodine počast se odaje zastavidruge dvorske brigade.To je tjelesna garda vladara,koji je titularni zapovjedniksvih brigada.Gardisti se poredaju duždviju strana trga, a potom sebrigadisti svrstavaju u redoveNa čelu mimohoda ide naredniks dva gardista nosećizastavu. Oni pozdravljajuvladara koji tada obavljasmotru povorke. Tada slijediodavanje počasti zastavi. Zastavesu se nekoć nosile nabojnim poljima, a označavalesu svaku vojnu jedinicu.Većina je prekrasno ukrašena.Palača gleda na velikipark s livadama i stazama zašetnju postavljenim tako datvore pravilne šare. U parkusu izgrađeni bazeni i vodoskoci,te kanal dug 1,6 kilometara.Kroz park vode putovido dvije manje palačezvane Veliki i Mali Trianon.U Versaillesu se odigralonekoliko povijesnih događaja.Sastanak francuskog parlamentaje 1 789. godine doveodo francuske revolucije, a1919. godine je u palači potpisanVersajski ugovor, kojimje završio prvi svjetski rat.89

V GDJE JE PONTEVECCHIO?Ponte Vecchio znači »starimost«. To je najstariji i najpoznatijimost u Firenci,glavnom gradu talijanske pokrajineToskane.Ponte Vecchio je izgrađennad rijekom Arno što protječekroz grad. Star je mnogo stotinagodina, a 1345. godineje obnovljen.Za razliku od suvremenihmostova, Ponte Vecchio imasa svake strane red zgradas trgovinama. Stražnji dio tihzlatarskih i draguljarskih trgovinaizviruje iznad rijeke nadrvenim nosačima. Na sredinimosta sa svake se straneumjesto trgovina nalaze triotvorena luka.Prije mnogo godina navrhu mosta je izgrađen prolazkoji je povezivao palaču Pittis južne strane i palaču Uffizina sjevernoj obali. U tokudrugog svjetskog rata prolazje oštećen. Ponte Vecchio jejedini most u Firenci koji nijeuništen u drugom svjetskomratu.V GDJE JE KOSITORANJ?Kosi toranj se nalazi u Pizi,gradu u talijanskoj pokrajiniToskani. Neki toranj smatrajujednim od čuda suvremenogsvijeta. Naginjati se počeoprije nekoliko stotinagodina.Kosi toranj je zvonik katedraleu Pizi. Visok je 54,5metra, a promjer mu uz osnovicuiznosi 15,8 metara.Vrh tornja je više od četirimetra pomaknut od osnovice.Toliko je nagnut da izgledakao da će se svakogtrenutka srušiti.Gradnja tornja započela je1174. godine, ali je završenatek 1350. godine. Kad je napolazavršen/tlo je potonulopod njegovom težinom itoranj se počeo naginjati.Od 1918. godine provodese mjerenja koja pokazujuda se nagib stalnopovećava.Toranj je izrađen od mramora,romanskim stilom. Nastupovima koji okružuju svihosam katova počivaju redovizaobljenih lukova. Posjetiocise stepenicama mogu popetido vrha tornja.A GDJE JE ESCORIAL?Escorial se nalazi u središnjojŠpanjolskoj, otprilike 50 kilometarasjeverozapadno odMadrida. To je velika zgradasastavljena od više dijelova,uključujući crkvu, samostan,palaču i kraljevsku grobnicute mnoštvo odaja za kraljevskuobitelj, poslugu i goste.Escorial se uzdiže među Guadarramaplaninama kao velikisivi granitni pravokutniks tornjem u svakom kutu. Ima86 stepeništa, 1200 vratai više od 2600 prozora.U njemu nalazimo i 1600slika, te veliku biblioteku.Escorial je jedna od najljepšihšpanjolskih građevinaiz 16. stoljeća. Izvana izgledasablasno, ali u unutrašnjostinalazimo raskošnesobe i dvorišta. Najpoznatijidijelovi Escoriala su crkvanadsvođena kupolom i samostans divnim vodoskokom.Kralj Filip II je Escorial izgradiokao mirno mjesto zaživot, molitvu i učenje, tekao kraljevsku grobnicu. FilipII i neki od kasnijih španjolskihkraljeva pokopani suu crkvi.90

LJUDI I MJESTAV G D J E JE A L H A M B R A ?Alhambra je poznata palačau Granadi, gradu u jugozapadnojŠpanjolskoj. Izgradilisu je Mauri, muslimanski narodkoji je u srednjem vijekuvladao Španjolskom.Alhambra se nalazi na brežuljkuiznad Granade, podnoplanina Sierra Nevada. Maurskivladari Granade izgradilisu Alhambru između 1248.i 1354. godine. To je posljednjamaurska tvrđava u Evropi.Naziv potječe od arapskeriječi što znači »crvena«,a dobila ga je vjerojatnozbog crvenih cigli navanjskom zidu.Zid sa 13 tornjeva ograđujepalaču i vrtove. Palača jemala ali lijepa. Njene sobei dvorišta ukrašavaju vitki stupovi,mramorni podovi,obloženi zidovi i reljefi nalikčipki. Na reljefima su ukrašenimarapskim pismom ispisaneriječi iz Kurana, sveteislamske knjige. U dvorištimai vrtovima rastu palmei druge suptropske biljke, a izbazena štrcaju vodoskoci.A G D J E JE KREMLJ?Kremlj je stari centar glavnoggrada Sovjetskog Saveza,Moskve. Njegovi zidovi i kuleuzdižu se s brežuljka na lijevojobali rijeke Moskve.Naziv kremlj potječe od ruskeriječi što znači »tvrđava«.Kremlj je skupina građevinaokružena visokim zidovimasa 20 tornjeva. U utvrdu seulazi kroz šestoro vrata. Zidovioblikuju trokut, a njihovaukupna duljina iznosi2,4 kilometra.Prvi zidovi su prije osamstotina godina izgrađeni oddrveta. Današnji veliki zidovipotječu iz 15. stoljeća. Unutarzidova raskošne katedralepozlaćenih kupola gledaju nasredišnji trg. Ovdje se nalazii Velika kremaljska palača.Kremlj je nekoć bio domruskog cara Moskova. Danasje to sjedište sovjetske vladei komunističke partije.U Kremlju ima mnoštvo umjetničkihpredmeta, a 1955.godine proglašen je nacionalnimmuzejom.A G D J E JE CRVENI TRG?Crveni trg leži uz sjevernoistočnizid Kremlja u Moskvi.Naziv mu dolazi od stare ruskeriječi što znači »crveni«ili »prekrasan«.Crveni trg je vrlo velik otvorenprostor duljine oko 400metara. On je najpoznatiji odtzv. središnjih trgova u srcuMoskve.Crveni trg je poznat po velikommimohodu što se ondjeodržava za proslava 1. svibnjai obljetnice oktobarskerevolucije. Tisuće ljudi satimaprolaze u povorci krajLenjinovog mauzoleja s kojegih promatraju sovjetski vođe.Na fotografiji vidimo Crvenitrg i zid Kremlja. IspredKremlja nalazi se Lenjinovgrob. Sovjeti svaki dan posjećujugrobnicu i iskazuju počastLenjinu, osnivaču SovjetskogSaveza. U pozadini senalazi katedrala Sv. Vasilijas mnoštvom obojenihkupola.91

LJUDI I MJESTA< KOJI JE VELIKI GRADIMAO ČETIRI IMENA?Istanbul, grad u sjeverozapadnojTurskoj, nekoć sezvao Konstantinopol ili NoviRim. Prije toga zvali su gaBizant.Istanbul je najveći turski gradi luka, i jedan od najstarijihgradova na svijetu. Jedan njegovdio je u Evropi, a drugiu Aziji. Grad razdvaja morskitjesnac - Bospor - koji povezujeCrno i Sredozemnomore.Prema legendi, Grk Bizas< GDJE SE NALAZI»KRAK VITEZOVA«?Ovaj veliki srednjovjekovnidvorac uzdiže se na planinamazapadne Sirije. To jejedan od najvećih dvoraca izgrađenihu 12. stoljeću, zaštićendebelim zidinama.»Krak vitezova« je u početkubio utvrda zvana Hisn el-Akrad, ili »Kurdski dvorac«.Križari su ga 1109. godineoduzeli muslimanima i obnovili.Koristeći kao modelistočnjačke utvrde, oko tvrđaveizgradili su zaštitni zid< KOJE SU ZEMLJENAJBOGATIJE?Odgovor na to pitanje ovisio tome kako mjerimo bogatstvo.Jedan od načina je izračunatiprosječnu imovinu postanovniku, uz pretpostavkuda je bogatstvo zemlje ravnopravnopodijeljeno. Mjerenona taj način, najbogatije državesu neke arapske zemljeu jugozapadnoj Aziji.Najbogatije arapske državesu one sa slabom naseljenošćui bogatim izvorimanafte. Dobit od prodaje nafteje 657. godine prije naše ereosnovao Bizant na evropskojstrani Bospora. Car Konstantinje 330. godine proglasioBizant glavnim gradom IstočnogRimskog Carstva. On gaje proširio i nazvao NovimRimom, ali je grad postaopoznat kao Konstantinopol(od grčke riječi što znači»Konstantinov grad«).Turci su 1453. godineosvojili Konstantinopol i nazvaliga Istanbul. To je turskaverzija grčkih riječi kojeznače »u gradu«.s visokim, povezanim kulama.Branioci Kraka stajali suu otvorima na vrhu vanjskogzida i na kulama te gađali neprijateljestrijelama i kamenjem,ili ih zalijevali vrućimkatranom.Krak je bio jedan od najvažnijihzamkova koji su braniligranice država što su ihuspostavili križari. Od 1142.do 1271. godine bio jeu vlasništvu vitezova reda hospitalera.poboljšala je u tim zemljamaživotni standard. Većina tihdržava nalazi se u Perzijskomzaljevu.Početkom ovog desetljećanajbogatije po glavi stanovnikabile su zemlje UjedinjenihArapskih Emirata. Onezajedno imaju manje od milijunstanovnika. Podijeli li sebogatstvo među svima, svakomčovjeku je 1980. pripadalo30.070 američkih dolara.Na fotografiji vidimonaftnu bušotinu u Perzijskomzaljevu.92

JUDI I MJESTA> G D J E SE NALAZIISFAHAN?Isfahan se nalazi u zapadnomIranu, oko 400 kilometarajužno od glavnog grada, Teherana.Isfahan je stari grads raskošnim građevinama.Naziv Isfahan potječe odstare perzijske riječi što znači»vojni tabor«, ali grad se razviokao trgovačko središtesmješteno u plodnom područjukoje natapa rijeka Zaindeh(»koja daje život«).Šah Abas Veliki je 1598.godine proglasio Isfahanglavnim gradom. Obnovio gaje tako da je postao jednimod najvećih i najljepših gradovana svijetu. Dodao jeprostrani Carski trg, palače,javne zgrade i džamije,a mnoge od tih građevina postojei danas.Fotografija prikazuje Masjid-i-Shah(carsku džamiju)na južnom dijelu Carskogtrga. Kupola džamije obloženaje plavim pocakljenimpločicama koje svjetlucaju nasunčevoj svjetlosti.Zapadno od Carskog trgaleži Ali Qapu (»visokavrata«).> G D J E JE BANGLADEŠ?Bangladeš je mala muslimanskazemlja u tropskoj Aziji.Gotovo je okružen Indijom,s kojom graniči sa zapadne,sjeverne i istočne strane. Najugu Bangladeša nalazi seBengalski zaljev.Ime Bangladeš znači »bengalskinarod«. Bangladeš senalazi uz Bengalski zaljev,gdje velike delte rijeka Gangesi Brahmaputra zadiruu more.Površina Bangladeša iznosimanje od dvije trećine Jugoslavije,ali je mnogostrukonapučenija. Na plodnom tlutoplih riječnih dolina i deltiratari uzgajaju rižu i drugetropske usjeve. Bangladeš jenajveći svjetski proizvođačjute, biljke čija se vlakna koristeza izradu vreća i pokrivača.Kad su 1947. godine Indijai Pakistan stekli nezavisnost,Bangladeš je postao dio Pakistanai nazvan je Istočnim Pakistanom.Nakon rata 1971.godine Bangladeš je proglašensamostalnom državom.> G D J E SU VRATAINDIJE?Vrata Indije su veliki prolaznadsvođen lukovima izgrađenu bombajskoj luci u zapadnojIndiji.Britanska vlada Indije izgradilaje Vrata Indije u čast velikogdogađaja - dolaska kraljaGeorga V i kraljice Maryu Indiju 1911. godine. U tovrijeme britanski vladar je bioujedno i vladar Indije.Arhitekti su Vrata Indije izgradilikao vrstu slavoluka.Taj oblik gradnje mnogo suranije koristili Rimljani. Međutim,lukovi i tornjevi su oblikovaniu indijskom stilu Gujaratiz 16. stoljeća.Činilo se da je bombajskaluka najbolje mjesto za gradnjuVrata. Pod britanskomvlašću ta luka u Arapskommoru postala je glavnim pristaništemevropskih i sjevernoameričkihbrodova. Duboka,zaštićena luka mnogoje pridonijela da Bombaj postanejednim od velikih azijskihgradova.93

GDJE SE NALAZI TAJMAHAL?Ta veličanstvena grobnicauzdiže se u vrtu izvan gradaAgre u sjevernoj Indiji. Mogulskicar Šah Jahan podigaoje Taj Mahal u znak sjećanjana svoju omiljenu supruguMumtaz Mahal.Šah Jahal započeo je gradnjuTaj Mahala 1631. godine,nakon smrti njegove supruge.Oko 20 tisuća radnika proveloje 20 godina gradećigrobnicu i uređujući njenvrt.Tijela Šaha Jahana i njegovesupruge položena suu grobnicu pod visokom građevinomod bijelog mramoraukrašenom divovskim lukovimai nadsvođenom predivnomkupolom. Mauzolej stojina sredini velikog mramornogpostolja, iz čijih se kutovauzdižu četiri visoka minareta.Pored mauzoleja nalaze sedvije jednake džamije odmramora i crvenog pješčenjaka.U ograđenom vrtu uzdižese skupina građevina,a u dugom bazenu reflektirase mauzolej s kupolom.> GDJE SE NALAZIZLATNA PAGODA?Zlatna pagoda je budističkosvetište iznad glavnog gradaBurme, Rangoona. Pravo imejoj je Shwe Dagon pagoda.Cio krov joj je prekrivenzlatom.Zlatna pagoda se uzdiže 112metara s vrha brežuljka nasjeveru Rangoona. Izgrađenaje od opeka i oblikovana poputdivovskog cunja. Takvečunjaste ili zvonaste pagodezovemo stupama. Čitav hramprekriva sloj kovanog zlata.Uz osnovicu pagode stojemanje stupe.Glavna stupa prekriva prostorijuza koju se vjeruje dasadrži osam Budhinih vlasi.Budisti zbog tih relikvija tugrađevinu smatraju posebnosvetom.U vrijeme budističkihpraznika u Zlatnu pagodu nahodočašće dolaze vjernici izcijele Burme. Oni meditirajui mole se na velikoj terasikoja okružuje podnožje pagode.< GDJE SEUPOTREBLJAVAJUSLONOVI ZA POMOĆU RADU?U azijskim zemljama poputIndije i Burme slonovi se koristekao tegleće životinje.Dresirani slonovi uglavnomse koriste za podizanje oborenihstabala. Surlom i kljovamapodižu manja debla.Odrasli slonovi su dovoljnosnažni da povuku debla težinedo dvije tone. Mladi slonovinajčešće se koriste zaraščišćavanje šikara.Svi se slonovi pokoravajunaredbama dresera, mahouta,koji sjede na njihovimleđima. Dobro uvježbani slonće poslušati naredbu da klekne,ustane ili krene, te daučini neke druge jednostavneradnje.Za razliku od konja i drugihpripitomljenih životinja,slonovi se rijetko razmnožavajuu zatočeništvu. Zato seslonovi hvataju u divljinii tada dresiraju za rad. Danasazijskim divljim slonovimaprijeti opasnost da izumru.94

KOJI GRAD IMA»KLONGOVE«?Klongovi su kanali koje nalazimou Bangkoku, glavnomgradu Tajlanda, države ujugozapadnom dijeluAzije.Klongovi su nekoć bili tolikovažni za život u Bangkoku dasu posjetioci sa zapada tajgrad zvali »istočnom Venecijom«.Tijekom 19. stoljećavećina ljudi živjela je u kućamapodignutim na stupovimaukopanim u mulj naobalama kanala i rijeke ChaoPh raya koja protječe krozgrad.Bangkok nije imao važnijeputove sve do 1864. godinekad je izgrađena Kraljevskacesta. Time je palača povezanasa zgradama gdje suživjeli strani službenici. Do1910. godine većina stanovništvanapustila je kolibe uzrijeku i preselila se u kuće uznove prometnice.Mnogi Tajlanđani još uvijekžive na klongovima i putujunjima. Velik dio hrane i građes tajlandskih farmi i šuma jošuvijek u Bangkok dolazi kanalima.< KOJI AZIJSKI GRADI DRŽAVA IMAJU ISTOIME?Singapur je glavni grad istoimenedržave u jugoistočnojAziji. Ime znači »grad lavova«.Singapur je jedna odnajbogatijih država Azije.Singapur obuhvaća skupinuotočića južno od Malajskogpoluotoka. Najveći otok, takođerzvan Singapur, otprilikeje iste površine kao Chicago.Grad Singapur nalazi seu južnom dijelu tog otoka.Kad su 1820. godine tamostigli britanski kolonisti, to jebilo malo ribarsko selo skrivenou džungli. U velikomzaljevu, na sjecištu trgovačkihputova koji su povezaliistok i zapad, sagradili suluku.Danas je grad Singapurjedno od glavnih trgovačkihi bankarskih središta Azije.Izgrađene su mnoge suvremenetvornice, neboderi ivelike poslovne zgrade.Većina singapurskog stanovništvaživi i radi u glavnomgradu.> ŠTOSU KINESKEPAGODE?Kineske pagode su visokegrađevine s više katova od kojihsvaki ima vlastiti krov. Pagodesu budistička svetišta.Pagode su obično osmerokutnegrađevine s ne više oddvanaest katova. Grade se oddrveta, opeka ili kamena.Svaki kat ima vlastiti krov odobojenih, pocakljenih pločicakoji se na strehamasavija.Pagode su kombinacija kineskogi indijskog stila grad-nje. Oblik pagoda potječe odstarih kineskih stražarskih tornjevakoji su također imaliviše katova. Međutim, zamisaoo tornjevima- svetištimadolazi od indijskih kula i kupolazvanih stupe. Poputstupa, mnoge kineske pagodesu natkrivene krovovime nalikkišobranima. To je znakda je građevina podignutau čast vladara.Kinezi su već 516. godinesagradili drvenu pagodu visokuoko stotinu metara. Prvedrvene pagode davno su srušene.Japanci su oponašali kineskistil gradnje.

LJUDI i MJESTAV KOJI JE NAJVEĆIGRAD NA SVIJETU?Najveći gradovi su Tokyo,Mexiko i Peking. Početkomosamdesetih godina grads najvećim brojem stanovnikabio je Tokyo, glavni gradJapana.Tokyo leži u Tokijskom zaljevuna istočnoj obali najvećegjapanskog otoka, Honshua.Prvi puta se spominjeu 15. stoljeću pod imenomEdo.Tokyo je 1980. godineimao više od 11,350.000 stanovnika.No, Tokyo i obližnjigradovi toliko su narasli da suse povezali. Tokyo i Jokohamazajedno s predgrađimatvore veliki lučki kompleksKehin. Početkom osamdesetihgodina njihova je populacijadosegla 28 milijuna. Belgijaima deset puta veću površinu,i svega oko deset milijunastanovnika, a ipak jesmatramo gusto napučenomdržavom.U Tokyu je razvijena metalurška,tekstilna i kemijska industrija,te industrija strojevai elektroničke opreme.A GDJE SE ODRŽAVACEREMONIJA ČAJA?Ceremonija čaja je tradicionalnijapanski običaj. Japancito zovu icha-no-yu, štojednostavno znači »vrućičaj«.Japanska ceremonija čajasvečani je obred koji se izvodiprema određenim pravilima.Ceremonija je povezanas budističkim vjerovanjemda ljepotu treba tražitiu stvarima iz svakodnevnogživota.Ceremonija čaja održavase u jednostavoj, tihoj prostorijikoja je obično posebnouređena u tu svrhu. Kad se gostiokupe, domaćica u jednostavnimposudama pripremačaj. Umače smrvljeno lišćeu vruću vodu i poslužuje tekućinuu zdjelici. Nakon štogost ispije čaj, zdjelica seispire, ponovno puni i dajesljedećoj osobi.U prostoriji gdje se održavaceremonija vlada bezbrižnai mirna atmosfera. Gostisjede nasuprot domaćicii govore samo o onome što seodnosi na obred.AGDJE JE GINZA?Ulica Ginza u istoimenoj tokijskojčetvrti veliko je trgovačkosredište glavnog gradaJapana. Ginza je japanska riječza srebrne predmete kojesu izrađivali zanatlije.Ulica Ginza prostire se odsjeveroistočnog prema jugozapadnomdijelu Tokya, izmeđuCarske palače i Tokijskogzaljeva. U ulici Nihonbashi,na sjevernom krajuGinze, nalaze se najboljerobne kuće u Tokyu. Noću jeulica raskošno osvijetljena.Ginza leži u blizini drugihvažnih dijelova Tokva.Obližnja carska palača domje vladara. Susjedna četvrtMarunouchi najveće je japanskoposlovno središte,a nedaleko se nalaze i zgradevladine uprave, te kulturnicentri.Velik dio tog područja nalazise u staroj jezgri Tokva.Požari su često uništavali drvenekuće Tokya. Kad je1872. godine veliki požar razorioGinzu, obnovljena jepo planovima britanskih inženjera,no ovaj puta su zagradnju korištene opeke.96

LJUDII M J E S T AV GDJE SE NALAZIZABRANJENI GRAD?Zabranjeni ili Purpurni gradstara je carska četvrt u glavnomgradu Kine, Pekingu.Obični ljudi nekoć nisu smjeliulaziti u taj dio grada.Zabranjeni grad (na slici) nalazise u središtu sjevernogdijela Pekinga. Ima oblik četverokuta,a okružuje ga 3,2kilometra dugački jarak i visokizid od opeke.Velika vrata u zidu vodeu unutrašnjost do brojnih građevinakojima su se nekoć koristilikineski carevi. U paviljonimaod bijelog mramoranatkrivenim zlatnim pločicamastoje impozantne prostorijes prijestoljima. U Zabranjenomgradu izgrađene subrojne palače i vrtovi. Danaste građevine služe kao muzeji,a smiju ih posjećivati i običniljudi.Drugi »zabranjeni grad« jeLhasa na Tibetu. Lhasa je religijskosredište budista, pa suTibetanci nekoć zabraniliulaz Evropljanima.V GDJE LJUDIKAMENJEM UREĐUJUVRTOVE?U Japanu je uređenje vrtovavrsta umjetnosti. Kamenje,pijesak i bazeni s vodom pažljivose raspoređuju da se dobijemiran i lijep krajolik.Na oblik japanskih vrtova utjecaoje zen budizam. Tavjera kaže da ljepotu trebatražiti u jednostavnosti. Prijemnogo godina japanski svećenicisu kamenju poslaganomna određen način davaliposebna imena. Tako u vrtumožemo naći ravan »molitveni«kamen ili osamljeni»zaštitnički« kamen.Dvije su glavne vrste japanskihvrtova. Jedna je hiraniwa(»razina zemlje«), kodkoje se kamenje slaže na poravnanupodlogu od bijelogpijeska. Druga vrsta \e,tsukiyama(»umjetni bregovi«),koja ima brežuljke i jezera.Kamenje se odabire tako daizgleda poput udaljenih vrhovai padina. U japanskimvrtovima raste vazdazelenogrmlje i drveće, ali vrlo malocvjetnjača. Poznati su i malikameni vrtovi u posudama,zvani bon-seki.A KOJA JE ZEMLJANAJNAPUČENIJA?Zemlja s najvećom populacijomje Narodna RepublikaKina. Sredinom osamdesetihgodina Kina je imala više odmilijardu stanovnika.Kina je po veličini treća zemljana svijetu, iza SSSR-a i Kanade,ali ima najveći broj stanovnika.Svaki četvrti stanovnikZemlje živi u Kini.Većina Kineza živi u gradovimai selima u dolinamaistočne Kine. Sjeverne pustinjei prostrana planinska područjana zapadu slabo sunaseljena.Stanovništo Kine je počelonaglo rasti napretkom u uzgojnimmetodama i zdravstvu.Kinezi su zabrinuti brzinomporasta stanovišta jer seboje da buduće generacijeneće imati dovoljno hrane.Vlada pokušava smanjiti natalitetodvraćajući obitelji odrađanja više djece.-

V GDJE SE NALAZITIMBUKTU?Timbuktu je drevni gradjužno od Sahare. Nekoć jebio jedan od najvećih, najbogatijihi najpoznatijih afričkihgradova.A GDJE MOŽEMOVIDJETI KAZBE?Kazbe su utvrde koje su gradiliplemenski poglaviceu zemljama sjeverne Afrike,primjerice Maroku i Alžiru.Kazbe su goleme tvrđave s velikimčetvrtastim kulama i visokimzidovima. Unutar zidovanalaze se stambene prostorije,ostave i dvorišta.Prastanovnici sjeverneAfrike, Berberi, izgradili suna Atlasu mnoge kazbe. Berberskipoglavice su vladali izkazbi baš kao što su evropskiplemići vladali iz srednjovjekovnihdvoraca.U oazama na rubnim područjimaSahare uz kazbe nalazimoi utvrđena sela. Izgrađenasu od blata, a služila sukao zaštita od protivničkihplemena i uljeza iz pustinje.Najpoznatije kazbe su vladinarezidencija u Alžirui kazba u Telouetu na Atlasu.Velika kazba u Tifoultoutuu jušnom Maroku obnovljenaje i pretvorena u hotel.A GDJE NALAZIMOSUKE?Suki su arapski sajmovi.U gradovima sjeverne Afrikesu svakodnevni, dok se u nekimzemljama održavaju jednomtjedno.U gradovima na sjeveruAfrike trgovine su smješteneu starim, uskim ulicama sazbijenim kućama. Mnogekuće u prizemlju imaju radionicei trgovine koje gledajuna ulicu. U tim trgovinama seprodaju predmeti izrađeniu radionici. Na sukima se kupujerazličita roba, od rukomizrađenog mjedenog posuđaili sagova do medenjaka ipečenog mesa. Trgovci ponekadponude kupcima šalicukave ili čaja dok pregovarajuo cijeni nekog proizvoda.Neka poljoprivredna središtaMaroka nazvana su potjednim sajmovima. TakoSouk-el-Khemis znači »Sajamčetvrtkom«. Tjedni sajmoviobično se održavaju u pustimdijelovima zemlje. Trgovci,postolari, kovači, brijači i seljacina sajmove dolaze pješiceili autobusima.Timbuktu leži uz rijeku Niger,u središtu republikeMali. Ovdje se pustinja susrećes plodnijim tlom najugu. Timbuktu se razvio namjestu gdje su ratari susrelinomade i počeli s njima trgovati.Njegovo ime znači»Mjesto Bukte«. Prema legendi,robinja Buktu je ostavljenana tom području dačuva posjede nomadskih gospodara.U srednjem vijeku Timbuktuje postao poznat pozlatu, soli i robovima. Tamosu se zaustavljale karavanedeva na dugim trgovačkimputovanjima Saharom. Do16. stoljeća Timbuktu je postaoveliko središte muslimanskevjere i imao je milijunstanovnika.Međutim, tada su slijedilestotine godina ratovanja. Kadsu ga 1893. godine osvojiliFrancuzi, od Timbuktua suostale još samo ruševine. Danasje Timbuktu mali grad.98

LJUDI I MJEESTAD> GDJE JE NAJVEĆIAFRIČKI NACIONALNIPARK?Najveći afrički nacionalnipark je Tsavo. Nalazi se u Keniji,državi u istočnoj Africi,i jedan je od najbogatijih rezervata.Nacioanalni park Tsavo ležiu južnom dijelu Kenije. Zauzimanešto veću površinuod Izraela. Sastoji se od suhihotvorenih ravnica prekrivenihtropskom travom i grmljem.Duž obala rijeka rastu uskipojasevi šume. Mjestimičnonalazimo duge kamene grebenei osamljene skupine stijena.Posjetioci iz cijelog svijetadolaze u park gledati mnogedivlje sisavce i ptice. Lavovi,leopardi i gepardi love antilopepoput gerenuka, elandai nijale, dok žirafe, crni nosorozii krda slonova lutajumeđu grmljem.U parku živi stotine vrstaptica, među njima divovskiorlovi, maleni medosasi, dostojanstvenečaplje, šarenepletilje i čvorci. Tamo nalazimoi osam vrsta kljunorožaca,ptica s velikim kljunom.A GDJE SE ODRŽAVASAFARI?Naziv »safari« potječe odarapske riječi što znači »naputu«. Safari je putovanje nakoje se odlazi radi lova ilipromatranja divljih životinja.Najčešće se ide u istočnuAfriku.Lovci su sve donedavno išlina safari da ubijaju velike životinje,kojih je na područjudanašnje Kenije, Ugande iTanzanije bilo zaista mnogo.Bijeli i crni lovci i seljaciubili su toliko životinja da suneke vrste gotovo iščezle.Danas mnoge životinje živeu zaštićenim nacionalnimparkovima ili rezervatima.Najpoznatiji nacionalniparkovi su Tsavo u Keniji teSerengeti i Ngorongoro krateru Tanzaniji. Ovdje ljudi nasafarije odlaze s kamerama,a ne puškama. Umjesto ubijanjaživotinja, oni ih promatrajui snimaju. Mnogi posjetiocidolaze autobusima iliavionima.lako su rijetke vrste životinjazaštićene zakonom, jošuvijek ih ubijaju lovokradice.A GDJE SE NALAZENAJSTARIJE AFRIČKECRKVE?Najstarije afričke crkve nalazese u sjeveroistočnojAfrici, u drevnoj afričkoj državiEtiopiji.Kršćanstvo je u današnju Etiopijustiglo u 4. stoljeću našeere, ali najpoznatije afričkecrkve potječu iz 11. stoljeća.Jedanaest od njih nalazi seu Lalibeli, malom graduu planinama sjeverne Etiopije.Radnici su crkve klesaliprimitivnim oruđem iz kamena.Najveća crkva je MedhaneAlem (»Spasitelj svijeta«).Dugačka je 33 metra, a visoka11. Njen se krov nalaziu ravnini s ostatkom stijene izkoje je isklesana. Duboki jarakdijeli crkvu od stijene.Etiopski graditelji su taj stilgradnje vjerojatno preuzeliod indijskih arhitekata.Prema legendi, kralj Lalibelaje većinu tih crkvi izgradioizmeđu 1181. i 1221. godine.99

LJUDI I MJESTAV GDJE NALAZIMOOAZE?Oaze su vlažna mjesta u pustinji.U njima uspijevajubiljke, a dovoljno vodei hrane omogućuju ljudimada prežive.Oaze nalazimo u Sahari, pustinjiGobi kao i u drugim velikimpustinjama. Javljaju sena mjestima gdje tlo sadržidovoljne količine vode.U sjevernoameričkim pustinjamaoaze najčešće nastajuu dolinama gdje tloupija vodu što se slijeva nizobronke planina. U Sahari seoaze javljaju na mjestimagdje izvire voda ili gdje sepodzemne vode nalaze dovoljnovisoko da se mogu dosećikopanjem bunara.Oaze se razlikuju oblikomi veličinom. Ponekad je tosamo skupina drveća okomalog izvora. Dolina Nilau Egiptu uska je oaza dugastotine kilometara. Rijeka Nilnatapa usjeve uzgajane dužnjenih obala. U toj velikojoazi raste dovoljno hrane zamilijune ljudi. U tropskimoazama najčešće se uzgajajudatulje, riža i pšenica.100V GDJE SE NALAZINAJVEĆI KANAL?Najveći kanal plovan za velikebrodove je Sueski. Prolazikroz Egipat i povezujeSredozemno i Crveno more.Sueski kanal dugačak je 160kilometara. Povezuje lukePort Said na sjeveru i Suez najugu. Prokopan je kroz najužidio Sueske prevlake, uskogkopna koje spaja Afrikui Aziju. Kanal prolazi kroznekoliko jezera, uključujućiMalo i Veliko gorko jezero.Sueski kanal građen je odA GDJE JE BILOBENINSKO KRALJEVSTVO?Benin je bio drevno kraljevstvou zapadnoj Africi.Središte mu se nalazilo ujugozapadnom dijelu današnjeNigerije, a ne u današnjojdržavi Benin.1859. do 1869. godine, a radoveje nadgledao francuskiinženjer Ferdinand de Lesseps.Time je put od VelikeBritanije do Indije skraćen za5600 kilometara.U početku je kanal bio duboksamo osam metara, i nanajužem dijelu širok 22 metra.Gradnjom većih brodovapostao je preplitak i preuzak.Danas je proširen i produbljentako da njime plove brodovipredviđeni za prijevoztereta do 225 tisuća tona.Crnačko kraljevstvo Beninprostiralo se šumovitim obalnimpodručjem koje danaszauzimaju Gana, Togo, Benini Nigerija. Benin je vrhunacmoći i napretka dosegaoizmeđu 14. i 17. stoljeća.Krajem 15. stoljeća beninskikralj, oba, upravljao je uzpomoć dobro izvježbane vojskekraljevstvom koje se prostiralostotinama kilometara.Glavni grad također se zvaoBenin. U kolibama okruženimzaštitnim zidom i jarkomživjelo je oko 80 tisuća stanovnika.Mnogi su bili vještizanatlije. Beninski kovači lijevalisu brončane i mjedeneglave, poput ove prikazanena slici.Grad Benin postao jevažno središte trgovine izmeđucrnaca u unutrašnjostii Evropljana s obale. Krajem19. stoljeća ratovi i odvođenjerobova su oslabili Benin.

V GDJE SE NALAZIVELIKI ZIMBABVE?Veliki Zimbabve je razrušenikameni grad u južnoj Africi.Njegovo ime znači »Kamenekuće«.Veliki Zimbabve nalazi seu dolini okruženoj stjenovitimplaninama jugoistočnogdijela države Zimbabve. Ruševinesu građene od granitnihblokova naslaganih bez upotrebecementa. Tri su skupinegrađevina, poznate kao Akropolia,Dolinske ruševinei Hram. Akropola se sastoji> GDJE SE NALAZEVIKTORIJINI SLAPOVI?Viktorijini slapovi su velikivodopadi u južnoj Africi. Nalazese na rijeci Zambezi,u dijelu gdje ona protječe izmeđuZambije i Zimbabvea.Obrušavanjem vode podižese oblak kapljica i maglekoji se vidi s nekoliko kilometara.Domoroci zato slapovenazivaju Mosi-oa-tunya(»Dim koji tutnji«). PrviEvropljanin koji je vidio vodopadebio je škotski istražiodmasivnih zidova, te labirintahodnika i stepeništa.Dolinske ruševine su manjegrađevine, dok visoki zidovihrama zatvaraju tajanstvenukulu.Arheolozi smatraju da suVeliki Zimbabve između1200. i 1450. godine izgradilibantuski Šone. Šonski suse vladari obogatili prodajomzlata. Vjeruje se da su ti vladari-svećeniciživjeli u VelikomZimbabveu. Njegovi visokizidovi skrivali su ih odpogleda ljudi koji su ih obožavaligotovo kao bogove.V GDJE ŽIVI NARODZULU?Zulu je narod bantu iz jugoistočneAfrike. Nekoć su bilipoznati ratnici.U sjeveroistočnom dijelu provincijeNatal u JužnoafričkojRepublici živi više od pet milijunaZulua. Njihova domovinase obično naziva Zululand,ali vlada JužnoafričkeRepublike to područje zoveKvvaZulu (»narod Zulu«).Zului su ljudi čvrste građe.Žive u kraalima, tipičnim naseljimagdje se u sredini nalazitor za stoku okružen kolibama.Mladići su nekoć biliu jedinicama zvanim impis,koje su radile i borile se zakralja.Početkom 19. stoljećaZulu je bilo malo, lokalnopleme. Tada je poglavicaČako sastavio snažnu vojskuratnika naoružanih laganimkopljima zvanim assegais.Njegove trupe su zastrašilesusjedna plemena i zagospodarilečitavim područjem današnjegNatala. Narod Zuluje 1879. godine pod vodstvomvrhovnog poglaviceCatywaya započeo rat protivbritanske vojske. Međutim,njihove su trupe poražene.Rijeka Zambezi je na vodopaduširoka oko 1,6 kilometara.Voda se niz liticu tvrdevulkanske stijene ruši u dubinuod 108 metara. Ispodvodopada voda protječe krozduboki, uski kanjon duljine64 kilometra. Jedini vodopadis više vode u Africi su Boyomana rijeci Zair.vač David Livingstone, kojiih je 1855. godine nazvao pobritanskoj kraljici Viktoriji.101

LJUDI I MJEST7< GDJE SE NALAZI KIPSLOBODE?Taj divovski kip uzdiže ses Otoka slobode u njujorškojluci. Kip slobode jedan je odnajvećih kipova na svijetu.Kip slobode prikazuje ženuodjevenu u haljinu, kojau desnoj ruci drži visoko uzdignutuzapaljenu baklju.U lijevoj ruci drži pločicu nakojoj je upisan datum Američkedeklaracije nezavisnosti(1776. godina).Kip je načinjen od tankihbakrenih limova učvršćenih< GDJE SE NALAZIMANHATTAN?Manhattan je otok u saveznojameričkoj državi NewYork. To je središte gradaNew Yorka.Otok Manhattan dug je oko21 kilometar i širok svegaoko 3,2 kilometra. Nalazi seistočno od rijeke Hudsoni zapadno od rijeke East River,na jugu je omeđen Njujorškimzaljevom, a na sjeverurijekom Harlem.Manhattan je jedno od najvećihsvjetskih poslovnih< GDJE SE NALAZIBIJELA KUĆA?Bijela kuća nalazi se u VVashingtonu,glavnom graduSjedinjenih Američkih Država.To je službena rezidencijapredsjednika SAD.Bijela kuća se nalazi u Pensilvanijskojaveniji na livadis mnoštvom drveća i cvijeća.Svake godine više od milijunljudi posjećuje dijelove kućeotvorene za javnost.Impozantna glavna zgradaima velik trijem nalik onimana drevnim hramovima.na željezni okvir koji drže čeličnistupovi. Teži više od200 tona, a postavljen je nadivovsko postolje visoko47 m. Sam kip visok je46m.Ljudi se dizalom ili spiralnimstepenicama uspinjuu unutrašnjost kipa. Noćubaklja svijetli jakom svjetlošću,a cijeli kip je obasjanreflektorima.Kip slobode je zamisliofrancuski skulptor Frédéric-Auguste Bartholdi. Načinjenje u Francuskoj i poklonjenSAD, gdje je u dijelovimabrodovima stigao 1885.i kulturnih središta. Na južnomdijelu otoka uzdižu seneki od najviših nebodera nasvijetu. Na Manhattanu senalaze i poznata brodvejskakazališta, njujorška burzai modne kuće u Petoj aveniji.Najpoznatije znamenitosti suzgrada Ujedinjenih naroda,najveći američki muzejii Central Park.Indijanci su otok zvaliMan-a-hat-ta, što znači »Nebeskazemlja«. Nizozemskikolonisti su ga od njih otkupiliza nekoliko svitaka tkaninei jeftin nakit.U unutrašnjosti se nalaze bogatoukrašene državne prostorije.Predsjednik živi u sobamana gornjem katu.Prema istoku i zapadu izvirujudugačke, niske galerije.Iza njih leži Istočno i Zapadnokrilo. U Zapadnomkrilu nalaze se uredi gdjerade predsjednik i njegovislužbenici. Ostalo osobljeradi u Istočnom krilu.Gradnja Bijele kuće započelaje 1 792. godine. Nakonšto su je 1814. godine zapaliliBritanci, obnovljena jei povećana. Ime je dobila pozidovima od vapnenca.102

G D J E SE NALAZI CAPECANAVERAL?Cape Canaveral je niski, pješčanirt u jugoistočnom dijeluSjedinjenih Američkih Država.To je glavna lansirnastanica za američke svemirskebrodove i projektile dalekogdometa.Cape Canaveral proteže se naistočnoj obali Floride. Tamose nalazi svemirska luka JohnF. Kennedy, koja obuhvaćalansirnu kontrolnu stanicuNASA (National Aeronauticsand Space Administration)> GDJE SE NALAZIDISNEYLAND?Disneyland je najpoznatijizabavni park na svijetu. Nalazise u Anaheimu u Kaliforniji,a izgradio ga je američkifilmski producent Walt Disney.Disneyland leži oko 40kilometara jugoistočno odLos Angelesa.Neki Disneyland smatrajujednim od sedam čuda suvremenogsvijeta. Milijuni roditeljai djece iz cijelog svijetadolaze ovamo uživati u glavnimzabavnim područjima> GDJE SE NALAZINAJDUŽI UMJETNIMORSKI PROLAZ?Najduži umjetni morski prolazje tjesnac St. Lawrence.Kroz njega prekooceanskibrodovi plove do Velikih jezeraduboko u unutrašnjostiSjeverne Amerike.Tjesnac St. Lawrence dugačakje oko 300 kilometarai prolazi rijekom St. Lawrence,koja povezuje jezeroOntario s Atlantskim oceanom.Da načine morski prolaz,inženjeri su jaružalomi prvu prateću stanicu projektilau lancu Atlantic MissileRange.Prvi američki satelit lansiranje iz Cape Cañavérala.Odatle su 1969. uzletjeli N.Armstrong i E. Aldrin i timepostali prvi ljudi koji su kročilina tlo Mjeseca. Cape Canaveralje polazište probnihprojektila koji se ispaljujuu južne dijelove Atlantika.Posjetioci Cape Cañavéralamogu pogledati izloženerakete i veliku zgradu u kojojse montirala Apollo kapsula.S njega se lansira i SpaceShuttle.parka. To su Zemlja pustolovina,Zemlja divljeg zapada,Zemlja mašte i Zemlja sutrašnjice.Posjetioci ovdje uživajuu mnogim zanimljivostima.Mogu se sanjkati niz patuljastuplaninu Matterhorn, juritisvemirskim prostranstvima,voziti u podmornicama podmorem, posjećivati kuće duhova,istraživati Divlji zapad,ići na safari džunglom, ili doživjetigusarski napad.Disneyland je otvoren godine1955, a otada je obogaćenmnogim novim sadržajima.izvadili pijesak iz dijelova rijekei tako produbili njenokorito. Prokopali su nove kanale,a stari kanal Weiland suprodubili. Izgradili su i ostavekoje poput divovskih »dizala«podižu i spuštaju brodoves jedne razine vode nadrugu.Tjesnac uglavnom prolaziizmeđu Ontaria u Kanadi i državeNew York u SjedinjenimAmeričkim Državama. Izgradilisu ga američki i kanadskigraditelji, a otvoren je 1959.godine. Veliki brodovi mogukanalom uploviti više od3700 km u unutrašnjost.103

LJUDI I MJESTAV G D J E SU ŽIVJELIOLMECI?Olmeci su Indijanci koji suu kamenom dobu živjeli napodručju Meksika. To jejedna od prvih civilizacijaSrednje Amerike.Kultura Olmeka bila je u naponusnage između 12. i 9.stoljeća prije naše ere, a prostiralase područjem današnjegMeksika i južno od Gvatemale.Naziv Olmek znači»gumeni narod«, a u početkuse koristio za Indijance jugoistočnogMeksika, gdje rastemnoštvo gumijevaca.Olmeci nisu imali metalnialat, ali su vješto klesali kamen.Izrađivali su kamene jaguare,patuljke i divovskeljudske glave. Najveća glavateži 15 tona, a visoka je oko2,7 metara. Debele usnei spljošten nos tih figura nepodsjećaju na suvremene Indijance.Izrađivali su i profinjenepredmete poput zrcala odbrušenog i izglađenog kamena.Njihovi reljefi ukazujuna to da su štovali boga kojegsu prikazivali kao čovjekajaguara.V G D J E SU U STIJENIUKLESANA ČETIRIAMERIČKAPREDSJEDNIKA?Te divovske rezbarije urezanesu u Crnim brdima(Black Hills) u Južnoj Dakoti,državi u sjeverozapadnomdijelu SAD. Ubrajaju seu najveće kipove svijeta.Reljef izviruje iz granitne liticezvane planina Rushmore,koja se uzdiže 40 kilometaraod grada Rapid City. Gledanoodozdo, prikazujeglave četiriju predsjednikaSjedinjenih Američkih Država:Georgea VVashingtona,Thomasa Jeffersona, TheodoraRoosevelta i AbrahamaLincolna. Divovske glave visokesu 18 metara, i vide ses udaljenosti od stotinu kilometara.Poznate su kao Nacionalnispomenik Rushmore.Spomenik je projektiraoamerički kipar Gutzon Borglum.Radovi su započeli1927. godine, a trajali su svedo šezdesetih godina. Radnicisu liticu probijali svrdlimai dinamitom. U radu suih vodili mali modeli lica.104A U K O J E M SE G R A D UNALAZE PLOVEĆIVRTOVI?U Mexiku, glavnom graduistoimene države, vrtovi plutajuna vodi. Nalazimo ihu Xochimilcu, južnom predgrađuMexika.Xochimilco se uzdiže na obalamajezera Xochimilco, pokojem plutaju vrtovi. Xochimilcojestara indijanska riječšto znači »mjesto cvijeća«.Prije mnogo godina, lokalniIndijanci uzgajali sucvijeće i povrće na splavimausidrenim na jezeru. Splavisu pleli od trstike i šiblja i pokrivaliih zemljom. Nakonnekog vremena, korijenje biljakaje probilo splav i doseglodo dna jezera.Danas vrtovi na vodi nalikujulivadama omeđenim cvijećemi jablanovima. Vodaizmeđu »livada« podsjeća nakanale«.Svake godine vrtove posjećujeviše tisuća turista. Mnogiputuju jezerom u kanuimaukrašenim cvijećem koji seodguravaju čakijom.

LJUDI I MJESTAV GDJE ŽIVESJEVERNOAMERIČKIINDIJANCI?U SAD i Kanadi mnogi Indijancižive na područjima kojesu za njih odredile državnevlasti. Ta područja zovemorezervatima.V GDJE NALAZIMOTOTEMSKE STUPOVE?Totemski stupovi su visoka,ravna debla istesana tako daprikazuju ljudske ili životinjskelikove poslagane jedaniznad drugoga. Izrađivali su ihsjevernoamerički Indijanci.V GDJE SE NALAZIMESA VERDE?Mesa Verde je nacionalnipark u jugoistočnom Koloraduu Sjedinjenim AmeričkimDržavama. Poznat je poindijanskim nastambama u litici.U Sjedinjenim AmeričkimDržavama postoji više od100, a u Kanadi više od 2000rezervata. Indijanci ne morajuondje živjeti, ali tako izbjegavajuplaćanje poreza.Svaki totemski stup prikazujetotem. Totem je životinjakoja predstavlja jedno pleme.U nekim društvima ljudi jošuvijek poštuju toteme i imajuzakone koji zabranjuju ubijanjete vrste životinja. Nekivjeruju da je totemska životinjanjihov predak.Najviši totemski stup podignutje 1973. godine u ZaljevuAlert na kanadskomotoku Vancouveru. Visok je52,7 metara. To područje jedom Indijanaca Kvvakiutl,koji su izrađivali totemske stupoveprije nekoliko stotinagodina. Reljef na stupugovori o povijesti togplemena.Indijanci Kvvakiutl podizalisu stupove prilikom gozbezvane potlatch koja je trajalanekoliko dana. Kako bi pokazaosvoju važnost, domaćingozbe je davao uzvanicimadijelove svoje imovine.Mesa Verde znači »zelenapovršina«. Park je ime dobiozbog šumovitih brežuljakas ravnim vrhom i strmim padinamanalik liticama dubokihkanjona.Mnogi Indijanci bave selovom, ratarstvom ili uzgajajustoku na tlu svoga plemena.Drugi napuštaju svojedomove i odlaze u rudnike,tvornice ili na tuđa dobra. Indijanciiz rezervata obično susiromašniji od većine stanovnikaSjeverne Amerike, ali suneki plemenski posjedi bogatimineralima i drvećem.Rezervati su različitih veličina.Najveći je rezervat plemenaNavaho koji se protežeArizonom i Novim Meksikom.Zauzima veću površinuod Portugala. Na fotografijividimo žene plemena Navahokako ručnim tkalačkimstanom pletu prostirke.Prije mnogo stoljeća Indijancisu pod podlokanim liticamagradili sela. Stijene suih štitile od neprijateljskihplemena.Neka od njihovih sela suKamena palača (Cliff Palače),Duga kuća (Long House)i Smrekina kuća (Spruce TreeHouse). Najveće je Kamenapalača. U njemu je u 200prostorija građenih od kamenai sušenog blata živjelo oko400 Indijanaca. Ponegdje suprostorije građene na četirikata.Indijanci su većinu naseljau liticama izgradili oko 12.stoljeća naše ere. Do 13. stoljećaotjerala ih je suša.105

UUDI I MJESTAV G D J E SE NALAZIO G N J E N A ZEMLJA?»Ognjena zemlja« je hrvatskiprijevod imena Tierra delFuego. To je naziv skupineotoka uz južni vrh JužneAmerike.Ognjena zemlja je neznatnomanja od Irske. Najveći otoktakođer se naziva Tierra delFuego. Od Južne Amerike dijelije Magellanov prolaz.Naziv otoka navodi nakrivu pomisao. Tamo je najčešćevlažno, vjetrovitoi hladno vrijeme. Ustvari,otoci su ime dobili zbog vatrikoje su palili Indijanci da bise grijali. Portugalski istraživačFerdinando Magellanugledao je vatre kad je 1520.godine prvi prošao kroz prolazkoji je po njemu dobioime.Danas Magellanov prolazi zapadni dio otoka pripadajuČileu, dok istočni dio glavnogotoka pripada Argentini.Ushaia na čileanskom dijeluotoka najjužniji je grad nasvijetu.> G D J E ŽIVE GAUČI?Gauči su južnoamerički kauboji.Uzgajaju stoku napampama, travnatim ravnicamaArgentine i Urugvaja.Nekoć su gauči bili kaubojilutalicekoji su bili sami sebigospodari. Nosili su šešir širokaoboda, šareni šal, svijetlukošulju, široki srebrnipojas, široke hlače i visokekožne čizme.Bili su vješti jahači poznatipo izdržljivosti i hrabrosti.Postali su stručnjaci za hvatanjegoveda bolom. To je vrstapraćke koja se ornata okonogu goveda u trku i obaraga-Prvi gauči bili su mješanciIndijanaca i Španjolaca. Živjelisu od lova i prodaje divljihgoveda. Kasnije se većinazaposlila kod vlasnika velikihkrda goveda. Kad su farmeriogradili svoje posjede, gaučisu morali napustiti život lutalica.Mnogi su se zaposlilikao radnici na farmama ilivojnici. Danas postoji jošsvega nakoliko pravih gauča.A KOJI JE GLAVNIG R A D NAJVIŠI?Glavni grad južnoameričkedržave Bolivije, La Paz, viši jeod svih ostalih političkihglavnih gradova.La Paz se uzdiže na nadmorskojvisini od oko 3660 metara.Nalazi se nedaleko jezeraTiticaca, na Andama,u zapadnoj Boliviji. Nad gradomse uzdižu visoki planinskivrhovi pokriveni snijegom.U La Pazu živi više od 500tisuća ljudi. Mnogi radeu tvornicama za proizvodnjubrašna, piva i kože.La Paz su 1548. godine osnovališpanjolski kolonisti.Paz na španjolskom znači»mir«. Službeno je glavnigrad Bolivije Sucre, ali je LaPaz središte vlade.106

LJUDI I MJESTA> G D J E JE IZGRAĐENABRAZILIJA?Brazilija je grad podignutu središtu Brazila. Godine1960. je zamijenio Rio de Janeirokao središte brazilskevlade.Brazilija se nalazi na visoravniudaljenoj oko 965 kilometarasjeverozapadno odRio de Janeira. Brazilski su seplaneri nadali da će gradnjomnovog glavnog gradau unutrašnjosti potaknuti razvojzemlje.Većina gradova nastaje postepeno,bez određenogplana. Međutim, Brazilija jepažljivo projektirana i izgrađena.Lucio Costa projektiraoje njen tlocrt tako da tvorioblik križa. Glavne zgradeprojektirao je brazilski arhitektOscar Niemeyer. Većinomsu to visoke građevina odbetona i stakla. Na Trgu trijusila, koji zauzima veliku trokutastupovršinu, nalaze sezgrade triju područja vlade.Gradnja Brazilije započelaje kasnih pedesetih godina.Danas stanovništvo togagrada broji oko milijunljudi.1A G D J E SE O D R Ž A V ANAJRASKOŠNIJIKARNEVAL?New Orleans i Nica su gradovigdje se održavaju vrlopoznati karnevali. Ipak, najraskošnijikarneval održavase u Rio de Janeiru, gradu najugoistočnoj obali Brazila.Građani Rio de Janeira održavajukarnevale svake godineza pokladnih dana. U njemusudjeluju gotovo svi stanovnici.Klubovi i društva semjesecima pripremaju za tajdogađaj. Održavaju se natječajiza izbor najboljih pjesamai najmaštovitijih kostima.U vrijeme karnevalazgrade se ukrašavaju zastavamaveselih boja i šarenimžaruljama. Na ulice izlaze tisućegrađana pjevajući i plešućizajedno s orkestrimai grupama koje svoje točkeizvode na kolima što prolazeulicama. Svi ljudi, siromašnii bogati, jednako se veselekarnevalu.U tom velikom gradumože se uživati i izvan karnevalskihdana. Blještavo bijeleplaže i visoki planinskivrhovi čine Rio de Janeirojednim od najčudesnijih gradovasvijeta. Nad gradom seuzdiže visoka Glava šećera(395 metara) i Corcovado(704 metara). Na vrhu Corcovadanalazi se kip Krista Izbaviteljavisine 30 metara. Najpoznatijeplaže su one uzIpanemu i Copacabanu.Rio de Janeiro je velikaluka i poslovno središte. Međutim,pored lijepih zgradaondje nalazimo kolibe.U daščarama na brežuljcimauz središte grada žive tisućevrlo siromašnih ljudi.107

LJUDII M J E S T AV KOJA JE ZEMLJANAJVEĆI P R O I Z V O Đ A ČV U N E ?U Australiji se proizvodi viševune nego u drugim zemljama.Više od četvrtinesvjetske vune potječe odaustralskih ovaca.Australija proizvodi velikekoličine vune jer je većinanjenog tla pogodna za uzgojovaca. Tamo nalazimo bogatepašnjake i nepreglednetravnate ravnice, presuhe zauzgoj usjeva. One daju dovoljnohrane za 150 milijunaovaca, što je oko 10 životinjapo stanovniku.Najpoznatija australskaovca od koje se dobiva vunaje merino. To je otporna pasminaraskošnog runa prilagođenaživotu u toploj i suhojklimi. Zahvaljujući merinu,Australija godišnje proizvedeviše od 700 tisuća tonavune.Ostale pasmine ovaca uzgajajuse uglavnom radimesa. Australija je jedan odnajvećih svjetskih proizvođačaovčetine i janjetine.Suše ponekad unište veliketravnate površine, pa se događada tisuće ovaca uginu odgladi i žeđi.108V G D J E SE NALAZIRAVNICA N U L L A R B O R ?Ime ove velike, puste ravnicedolazi od latinskih riječi nullaarbor, što znači »bez drveća«.Ravnica Nullarbor ležiu južnoj Australiji, nedalekoVelikog australskog zatona.Ravnica Nullarbor pokriva dijelovedržava Zapadnei Južne Australije. Veća je odJugoslavije, i približno jednakaNovom Zelandu.A KOJI JE AUSTRALSKIG R A D NAJVEĆI?Najveći australski grad jeSydney, glavni grad saveznedržave New South Wales.U njemu živi više od tri milijunastanovnika.Ravnica je niska, ravnai monotona. Kiše su vrlo rijetke,a kad padaju, voda otječekroz šupljine u vapnencui tvori podzemna jezera.Nema površinskihvoda, a jedine biljke su rijetkootporno grmlje poputpepeljuge.Uz prometnicu Eyrei trans-australsku prugu kojeprolaze ravnicom leži sveganekoliko naselja. Kroz ravnicuNullarbor proteže senajduži ravan komad prugena svijetu, duljine 478 kilometara.Ravnica je, također,središte za raketna istraživanja.Sydney se nalazi na jugoistočnojobali Australije, u jednojod najljepših prirodnihluka na svijetu. To je niz dubokihuvala na Tihom oceanu.Sydney je osnovan 1 788.godine kao kolonija britanskihkažnjenika. Prerastao jeu jedno od glavnih australskihsredišta poslovanja, proizvodnjei umjetnosti.U gradu se proizvode brodovi,automobili, tkanine,kemijski proizvodi i prerađujese hrana. Iz luka odlaze brodovinatovareni ratarskimproizvodima.Jedna od poznatijih građevinatog grada je most u zaljevuPort Jackson - najdužimost sa čeličnim lukom- koji povezuje središtes predgrađima na sjevernojobali luke. U luci se nalazii velika Opera dovršena1973. godine.

LJUDI I MJESTAV G D J E SE NALAZINAJVEĆA STIJENA NASVIJETU?Ayers Rock je divovska stijenau središtu Australije. Toje najveća stijena na svijetu.Stijena Ayers se nalazi u Sjevernomteritoriju, oko 440 kilometarajugozapadno odgrada Alice Springs. Stijena jedugačka oko 2,4 kilometrai široka 1,6 kilometara, a uzpodnožje joj opseg iznosi8 kilometara. Visoka je 335metara, a nalazi se u pješčanojnizini gdje rastu samomale, otporne biljke. Stijenaje nastala ispiranjem okolnihslojeva stijena erozijom.Iz zraka je stijena nalik velikomnasukanom kitu. Prilikomzalaska sunca njezinepuste pješčane padine poprimajusjajnu narančastu bojua zatim slabljenjem prelaziu purpurnu.Prije mnogo godina australskiAboriđini oslikali suzidove spilja u kamenu. PrviEvropljani koji su vidjeli AyersRock stigli su 1872. godine.Danas divovsku stijenuu središnjoj Australiji posjećujutisuće ljudi.A ODAKLE POTJEČUSTANOVNICIPACIFIČKIH OTOKA?Prije mnogo godina, u kamenomdobu, ljudi su naselili tisućedalekih pacifičkih otoka.Pojedine skupine su u različitovrijeme kanuima krenuleiz Azije.A G D J E JE AUSTRALSKO»ZALEĐE«?»Zaleđe« je naziv za pusto,divlje središte Australije. Ondježivi malo ljudi, jer većinaAustralaca živi u gradovimauz obalu.U australskom zaleđu vladasuha klima, i većinu površinepokrivaju pustinje. Ta pustapodručja obuhvaćaju prostranenizinske ravnice gdjerastu rijetki eukalipti i akacije.Nakon kiša pustinje čestopokrivaju sagovi divljegcvijeća.U područjima s više padalinanalaze se pašnjaci zaovce i goveda. U kišovitimdijelovima zaleđa, bliže obali,rastu divovske šume eukalipta.Prvi istraživači i doseljenicizaleđe su smatrali mjestomza pustolovine. Neki odnjih umrli su od gladi i žeđi ilise izgubili u pustinji. Čaki danas samo aboriđini vještilovci i skupljači hrane mogupreživjeti u negostoljubivim,suhim područjima u središtuAustralije.Tri su velike skupine pacifičkihotoka, a većina se nalaziu njegovom južnom dijelu.Jugozapadna skupina je Melanezija,ili »Crni otoci«. Stanovnicitih otoka imaju crnukožu i kovrčastu kosu, pa nalikujucrncima. Njihovi precivjerojatno su stigli iz Indonezije.Sjeverozapadne pacifičkeotoke zovemo Mikronezija,ili »Mali otoci«. StanovniciMikronezije su visoki, svijetlosmeđekože, i vjerojatno sustigli iz jugoistočne Azije.Većina otoka Melanezijei Mikronezije pripada Polinezijiili »Mnogim otocima«.Polinežani su visoki i čvrstiljudi, a koža im je svjetlijanego drugim otočanima. Nalazistarih oruđa pokazuju daPolinežani najvjerojatnijepotječu iz južne Kine.109

LJUDI I MJESTA> G D J E SE NALAZINAJDULJI MOST?Odgovor na ovo pitanje ovisio načinu mjerenja duljinemosta. Početkom osamdesetihgodina most s najvećomudaljenošću među potpornjimabio je most nad estuarijemrijeke Humber u sjeveroistočnojEngleskoj.Most nad estuarijem rijekeHumber uzdiže se nedalekograda Hulla. Glavni luk togvisećeg mosta dugačak je1410 metara. Luk je obješeno kablove koji drže dva visokastupa. Stupovi su viši od162 metra, a zbog zaobljenostiZemljine površine na vrhusu više razmaknuti nego uzpodnožje.Zajedno s dodatnim lukomsa svake strane, most je dug2220 metara, što znači da je323 metra kraći od mostaMackinac u Michiganu. SAD.Gradnja mosta trajala je od1972. do 1980. godine. Inženjerisu najprije napravili temeljeza stupove i uporišta zakrajeve mosta. Tada su podiglistupove, objesili glavnekablove i učvrstili ih na svakomkraju mosta. Naposljetkusu na kablove uzdiglicestu.> KOJA JE DRŽAVANAJVEĆA?Najveća zemlja na svijetu jeSSSR - Savez Sovjetskih SocijalističkihRepublika, ili kraćeSovjetski Savez. SSSR je višenego dvostruko veći oddruge države po veličini, Kanade.SSSR se prostire površinomvećom od 22,2 milijarde km 2i zauzima polovicu Evropei gotovo dvije petine Azije.Veći je od četiri od ukupnosedam kontinenata.Sovjetski Savez se protežeod Baltičkog i Crnog mora nazapadu do Tihog oceana naistoku. Na sjeveru graničis Arktičkim oceanom, a najugu s Turskom, Iranom, Afganistanom,Mongolijomi Kinom.Na području SSSR-a izmjenjujuse mnogi tipovi klimei reljefa. Na sjeveru nalaze se110prostranstva hladne, pustetundre i vazdazelenih šumakoje prema jugu prelaze u livade,planine i pustinje.U sklopu Sovjetskog Savezaje 15 republika, svakas vlastitom kulturom i jezikom.Najveća je Rusija kojase proteže od Evrope do Sibira.Rusi broje više od polovicestanovništva SSSR-a.Glavni grad, Moskva, nalazise u Rusiji, a službeni jezik jeruski.

LJUDI I MJESTAA GDJE SE NALAZINAJVIŠA ZGRADA?Najviša poslovna zgrada jeSears Tower (toranj) u Chicagu,u državi Illinois. Njennajviši krov doseže visinu od443 metra.Sears Tower uzdiže se u središnjojposlovnoj četvrti Chicaga.Ondje su gradilišta tolikoskupa da se poslovniuredi grade u visinu, a neu širinu.Sears Tower je poslovniblok koji izgleda poput devetuspravnih, uskih staklenihkutija različite veličine povezanihna stranama. Čeličniokviri u unutrašnjosti drže zidoveod aluminija i tamnogstakla. Zgrada ima 110 katova,16.000 prozora, 103dizala i 18 pokretnih stepeništa.U njoj radi oko 16.500ljudi.Zgrada je naziv dobila potvrtki Sears Roebuck andCompany koja ga je izgradilau razdoblju od 1970. do1973. godine. Neki televizijskitornjevi visinom premašujuSears Tower.A GDJE SE NALAZINAJDULJI TUNEL?Najdulji cestovni tunel nasvijetu je St. Gotthard kojiprolazi kroz švicarske Alpe.Tunel St. Gotthard nalazi seu južnoj Švicarskoj. Dugačakje 16,3 kilometara, a povezujeGoschenen i Airolo.Prokopan je kroz veliku planinuzvanu masiv St. Gotthard.Taj je masiv oduvijek sprečavaoprolaz kroz Švicarskuna putu između Italije i Njemačke.Nakon 1882. godineželjeznički tunel prokopankroz masiv olakšao je putovanje,ali je jedina planinskacesta zimi zbog duboka snijegabila vrlo opasna.Kopanje tunela St. Gotthardzapočelo je 1970. godine.Inženjeri su kopalis obje strane, i tako se približavalijedni drugima. Susrelisu se 1976. godine, a 1980.tunel je pušten u promet.Novi cestovni tunel je zadva sata skratio putovanje izsjevernog u južni dio Švicarske.Otvoren je tijekom čitavegodine.A KOJA JE DRŽAVANAJMANJA?Najmanja država na svijetuje Vatikan, službeno sjedištepape. To je nezavisna državaunutar Italije.Vatikan se nalazi u Rimu. Površinamu iznosi svega 0,44četvornih kilometara, pa nijeništa veći od većine parkova.U Vatikanu živi oko 700ljudi.Glavne zgrade u Vatikanusu crkva Sv. Petra (najvećacrkva na svijetu) i Vatikanskapalača s više od tisuću prostorija.U njoj se nalaze kapelice,apartmani, uredi, muzej,biblioteka i arhiv.U Palači službenici obavljajudnevne državne poslove.To je sjedište guvernera,državnog sekretara,pravnika i novčarskih stručnjaka,te legata (ambasadora)koji putuju u druge zemlje.Vatikan ima vlastitu policiju.Švicarska garda, kojastoljećima nosi uniforme nepromijenjenogizgleda, služikao papina tjelesna garda.Vatikan izdaje vlastite markei novine.111

UUDI I MJESTAV GDJE SE NALAZILOSEDAM SVJETSKIHČUDA?Te poznate građevine i kipovinapravljeni su u antici u područjuistočnog Sredozemlja.Njihov popis sastavio jeu drugom stoljeću naše ereAntipater Sidonski.Egipatske piramide su grobnicefaraona. Semiramidiniviseći vrtovi bili su terasastivrtovi na području današnjegIraka. Fidijin kip Zeusau Olimpiji stajao je u starojGrčkoj na mjestu gdje su održaneprve Olimpijske igre.Bio je visok 12 metara i izrađenod bjelokosti, zlata i dragogkamenja. Artemizij je bioveliki mramorni hramu Efezu, današnjoj Turskoj.U Turskoj se nalazio i Mauzolej,grobnica kralja Mauzola.Rodski kolos bio je divovskikip na otoku Rodu.Faros je bio egipatski svjetionikkraj Aleksandrije visok122 metra. Od svih tih drevnihgrađevina i kipova do danassu se očuvale samo egipatskepiramide.V GDJE SE NALAZIUSKRŠNJI OTOK?Uskršnji otok je mali, pustiotok u južnom dijelu Tihogoceana. Poznat je po tajanstvenimdivovskim kamenimglavama i nerazjašnjivom slikovnompismu.Uskršnji otok leži 3860 kilometarazapadno od Čilea,a od najbližeg naseljenogotoka, Pitcairna, udaljen jegotovo 2000 kilometara.Polinežani su Uskršnji otoknaselili prije više od tisućugodina. Njihovi potomci suna obali gradili kamene pogrebneterase, na kojima supodizali divovske ljudskeglave isklesane u kamenu.Svaka od njih težila je oko 50tona, a vjeruje se da su ihpodizali upotrebljavajući kamenialat, užad, kosine i šljunak.Stanovnici Uskršnjegotoka koristili su rongorongo,slikovno pismo koje još uvijeknije razjašnjeno.Do 1872. godine stanovniciotoka su zbog ratova,odvoženja robova i bolestigotovo nestali. Legende i nalazidrevnog alata pomogli suarheolozima da saznaju baremdio povijesti toga otoka.

UDI I MJESTAV G D J E SE NALAZID O M JETIJA?V G D J E SE NALAZIB E R M U D S K I TROKUT?V G D J E JE BILAATLANTIDA?Jeti je stvorenje nalik čovjekolikommajmunu, a govorise da živi visoko na planinamaHimalaje u Aziji.Jeti se ponekad naziva »strašnimsnježnim čovjekom«.Ljudi iz planinskih područjagovore da živi na visokimsnježnim obroncima, ali ponekadsilazi i napada sela.Opisuju ga kao veliko dlakavostvorenje nalik čovjekolikommajmunu, s rukamakoje vise do koljena. Govorise da poput čovjeka hoda nastražnjim nogama.Ljudi iz lokalnih plemenatvrde da su vidjeli stvorenje,ali to nije nikada dokazano.Britanski planinar Eric Shiptonfotografirao je »jetijeve«tragove u snijegu nedalekoMount Everesta. Međutim,takvi veliki tragovi mogu potjecatii od medvjeda. Članovidruge ekspedicije pronašli sutri »jetijeve« kože, za koje sepokazalo da potječu od rijetkogsisavca nalik kozi - serova.Neki vjeruju da su jetiji vrstaranih ljudi koji su na Himalajipreživjeli sve do danas.Bermudski trokut je popularninaziv trokutastog dijelaAtlantskog oceana jugoistočnood SAD. Govori se daje u području tog trokutamnogo brodova i aviona nestaloili doživjelo neobjašnjivenezgode.Mišljenja o točnom položajutrokuta razlikuju se. Nekitvrde da njegove kutove tvoreFlorida, Bermuda i Portoriko.Govori se da je u područjutrokuta nestalo više od 50brodova i 20 aviona. To jedaleko više nego što se možeočekivati od područja te veličine.U jednoj nesreći 1945.godine nestalo je 5 američkihbombardera. Priče govorei o brodovima koji su pronađenis posluženim toplimobrocima, ali bez posade.Nestanke brodova i avionapisci tumače podvodnim vulkanima,nepoznatim silamai smrtonosnim zrakama izsvemira. Međutim, uzrok nesrećamogle su biti i oluje,ljudske pogreške ili tehničkikvarovi.Prema legendi, Atlantida jebila moćno otočno kraljevstvou Atlantskom oceanukoje je odjednom potonulo.Arheolozi smatraju da je povodnastanku legende daostvarni otok.Atlantidu je prije više od2300 godina opisao grčki filozofPlaton. Prema njegovimpričama, Atlantida je nekoćbila veliko otočno kraljevstvo.Njena vojska je opustošilamnoge sredozemne zemlje,ali ju je porazila Atena.Pogođena potresima i poplavama,Atlantida je potonulau more.Mnogi su vjerovali u istinostte priče. Neki su čak mislilida se radi o Americi, Kanarskimotocima ili Bahamima.Šezdesetih godina arheolozisu otkrili da je na vulkanskomotoku zvanomThera, ili Santorini, u Egejskommoru cvjetala drevnacivilizacija. Oko 1450. godineprije naše ere vulkan jeeksplodirao i uništio civilizaciju.Moguće je da je Atlantidaustvari Thera.113

V G D J E SE NALAZENAJPROMETNIJI V O D E N IPUTOVI?Najprometniji vodeni putovisu uska područja kojim prolazimnogo teretnih i putničkihbrodova. Obično povezujuindustrijske zemlje.Kanal koji dijeli Engleskui Francusku jedan je od najprometnijihpomorskih putovana svijetu. Dugačak jeoko 563 kilometara, a na najužemdijelu, između Doverai rta Gris-Nez, širok je samo34 kilometara. Kanal povezujeAtlantski ocean i Sjevernomore.Kroz kanal svakodnevnoprolaze stotine brodova naputu prema velikim lukamasjeverne Evrope. Najčešće suto tankeri ili kontejnerski brodovinatovareni hranom, gorivom,mineralima ili tvorničkimproizvodima.V G D J E SU GLAVNIPUTOVI ZA PRIJEVOZNAFTE?Da stigne od proizvođača dokorisnika, nafta putuje morskimputovima dugim tisućamakilometara. Glavni putoviprelaze oceane.Putovi prijevoza nafte povezujuzemlje proizvođače nafte(primjerice Saudijsku Arabijui Iran u Perzijskom zaljevu,Indoneziju, Libiju u sjevernojAfrici i Venezuelu u JužnojAmerici), sa zemljama potrošačima(Sjedinjene AmeričkeDržave, države zapadneEvrope i Japan)Jedan od glavnih putovavodi od Perzijskog zaljeva doistočne obale Afrike, zaobilazijužni rt Afrike i nastavljaprema obalama SjeverneAmerike i zapadne Evrope.Veliki tankeri za prijevoznafte obično pristaju u terminalimasmještenim u dubokojvodi daleko od obale.V KOJA JE LUKANAJPROMETNIJA?Najprometnija luka nalazi seu Rotterdamu u Nizozemskoj.U njoj se pretovarujeviše tereta nego igdje drugdjeu svijetu.Lučki bazen Rotterdam-Europoortleži na obalama Rajninarukavca Nieuwe Maas.Sa Sjevernim morem povezanje Novim vodenim putom(Nieuwe Waterweg) dugim29 kilometara. Luka zauzimapovršinu od oko 100 km 2 ,a s Rotterdamom i drugim dijelovimaNizozemske uz rijekuRajnu te s Njemačkompovezana je kanalima.Početkom osamdesetih godinakroz luku je godišnjeprolazilo 253 do 286 milijunatona tereta. Svake godineu Rotterdamu pristaneviše od 29 tisuća prekooceanskihbrodova i oko 200 tisućariječnih teglenica.114

PROMETV GDJE PLOVELEDOLOMCI?Ledolomci su veliki brodovikoji uglavnom plove područjimagdje se na moru brzostvara led. Lomeći led, oslobađajuprolaz drugim brodovima.Neki sovjetski ledolomcirazbijaju led debljinečetiri metra.Ledolomci otvaraju prolazejezerima i morima pokrivenimaledom. Najčešće se viđajuna Velikim Jezerima, teu Baltičkom moru i Arktičkomoceanu.Ledolomci imaju jaki, teškipramac, oklopljeni trupi snažne pogonske strojeve.Pramčana statva je dubokopodrezana, pa se penju naled. Ponekad posada crpivodu u prednje balastne tenkove,pa brod svojom težinomlomi led. Led se moželomiti i premještanjem balastau bočnim spremnicima.Time se mijenja težište i brod»ljuljanjem razbija led«.Trup ledolomaca posebnoje ojačan i oblikovan da izdržipritisak sa strane. Trupmora biti širi da se napravidovoljno širok prolaz.A GDJE SE GRADESVJETIONICI?Svjetionici se najčešće gradena grebenima i poluotocimate u lukama i marinama.Neki upozoravaju na opasnost,dok drugi vode do sigurnogsidrišta.A GDJE SE NA BRODUNALAZE NAVIGACIJSKASVJETLA?Položaj navigacijskih svjetalaovisi uglavnom o tome što sena brodu događa te djelomičnoo veličini broda.Glavna navigacijska svjetlana brodu koji se kreće su jarbolno,krmeno i bočnasvjetla. Brodovi dulji od 50metara imaju dva bijela jarbolnasvjetla. Svjetlo na prednjemjarbolu nalazi se 6,12metara iznad trupa i vidljivoje iz svih smjerova. Svjetlo naglavnom jarbolu je još višei vidljivo je s udaljenosti oddeset kilometara.Dva su bočna svjetla. Nalijevom boku svjetlo je crveno,a na desnom zeleno.Bočna svjetla su niža negojarbolno, a vidljiva su sprijeda.Krmeno svjetlo (odostraga)je bijelo.Usidreni brod pokazujejedno ili više bijelih svjetala,a brodovi dulji od 100 metaramoraju imati osvijetljenupalubu. Tegljači na krmiimaju žuto svjetlo.Svjetionici se stoljećima koristeza upozoravanje na opasnostii kao pomoć u plovidbi.Najpoznatiji drevni svjetionikbio je Faros, koji su 300 godinaprije naše ere izgradiliEgipćani u blizini grada Aleksandrije.Prvi svjetionici bili su jednostavnidrveni tornjevi s metalnimkošarama na vrhuu kojima je gorjelo drvo iliugljen. Većina suvremenihsvjetionika izgrađena je od lijevanogželjeza i armiranogbetona. Svjetlo je pojačanolećama, pa se vidi s velikeudaljenosti. Najsjajniji svjetionikje Creac'h d'Ouessant,koji upozorava na podvodnestijene kraj obale sjeverozapadneFrancuske.Većina svjetionika ima sireneza šifrirana upozorenjaza maglu. Neki odašilju radio-signalekojima se koristebrodovi s uređajima za radionavigaciju.115

PROMETD> GDJE SE NALAZINAJDULJA ŽELJEZNIČKAPRUGA?Najdulja pruga na svijetu jeTranssibirska željeznica kojaprolazi kroz Sovjetski Savez.Transsibirska željeznica povezujeevropski dio SSSR-as Tihim oceanom na Dalekomistoku. Naziv željezniceznači »kroz Sibir«. Njenapruga prolazi Sibirom (sjevernidio Azije) u duljini od7407 kilometara, od Čeljabinskauz Ural do luke Vladivostokna Tihom oceanu.Putovanje je još dulje polazili se iz Moskve u evropskomdijelu SSSR-a. Udaljenostod Moskve do Nahodke,gdje pruga završava, iznosi9438 kilometara. To je najduljapruga na svijetu. Putovanjetraje osam dana, a vlakpritom staje na 97 stanica.Godine 1938. započeli suradovi na prečici kojom seizbjegava veliki luk oko Bajkalskogjezera. Da se položitaj dio pruge trebalo je premjestitivelike količine zemljei podignuti 3700 mostova.Nova linija dovršena je 1983.godine i skratila je putovanjeSibirom za 500 kilometara.> GDJE JE NEKOĆVOZIO ORIJENTEKSPRES?Orijent ekspres bio je poznatiluksuzni putnički vlakkoji je putovao Evropom saistoka prema zapadu i natrag.Njegovo ime potječe odriječi orijent što znači»istok«.Orijent ekspres je u putovanjavlakom unio otmjenost.U vlaku se nalazila knjižnica,soba za pušenje, ženski budoar,vagon-restoran i kolaza spavanje.Putnici su sjedili u crvenimbaršunastim stolicama, pralise u kupaonicama s mozaičkimpodovima i jeli u tapeciranomvagon-restoranus ukrašenim kožnim stropom.116Od 1883. godine kad jeOrijent ekspres počeo voziti,njegov put nekoliko se putamijenjao. S vremenom su ratovii druge teškoće onemogućileputovanje vlakovimaEvropom.Neko vrijeme putnici sumogli izravno putovati od Parizado turskog grada Istanbula,gdje se Evropa susrećes Azijom. Vlak je prolaziokrr^ Milano u Italiji, Beogradu Jugoslaviji i Sofiju u Bugarskoj.Danas slični vlakovi iduod Pariza do Beča u Austriji,te do Bukurešta u Rumunjskoj.Početkom osamdesetih godinaizmeđu Londona i Venecijepočeo je voziti Simplon-Orijent ekspres.

ROMETA KOJA JEPROMETNICANAJDULJA?Najdulja prometnica na svijetuje Panamerički autoput.Polazi sa sjeverozapada SjeverneAmerike i proteže sesve do dalekog juga JužneAmerike.Panamerički autoput protežese od Aljaske do Čilea. Tonije jedna cesta, već sustavprometnica koje povezujuzemlje Sjeverne i SrednjeAmerike s onima na zapadnojobali južnog kontinenta.Autoput, međutim, nije dovršen.Pojas močvarne tropskešume, zvan Darien Gap,odvaja Panamu od Kolumbijei tako presijeca put od Srednjedo Južne Amerike.Američke države su izgradnjuPanameričkoog autoputapočele planirati dvadesetihgodina. Južnoameričkezemlje plaćale su one dijeloveautoputa koji prolazekroz njihove teritorije. SjedinjeneAmeričke Države pomoglesu izgradnju dijela izmeđuTexasa i Paname.A GDJE SE KORISTERIKŠE?Stanovnici istočne i jugoistočneAzije rikše upotrebljavajukao taksije. To su laganavozila koja često vuče ili pokrećečovjek, a obično seu njima vozi jedan putnik.Naziv rikša dolazi od jinrikisha,složenice triju japanskihriječi: jin (čovjek), riki(snaga) i sha (vozilo).Rikše su vjerojatno izumilimisionari u Japanu oko 1870.godine. Sastojale su se odškoljke nalik stolici podignutojna oprugama i natkrivenojpokretnim krovom. Prvi modeliimali su dva velika kotačasa žicanim žbicamai dvije ručke. Putnik je sjediou stolici u stražnjem dijelurikše, a vozač stajao izmeđuručki i vukao vozilo. Povlačenjerikše zahtijevalo je velikifizički napor.Rikše su se proširile Kinom,Indijom i Afrikom. Danassu stare modele većinomzamijenile rikše s ugrađenimmotorom ili pedalama.A GDJE JE SAGRAĐENAPRVA PODZEMNAŽELJEZNICA?Prva podzemna željeznicasagrađena je u Londonu. Njenprvi dio otvoren je 1863. godine.Šezdesetih godina prošlogstoljeća u Londonu se javilapotreba za podzemnom željeznicom.Grad je brzo rastao,a njegove ulice zakrčilasu spora vozila s konjskomvučom.Budući da je London podignutna mekom glinenomtlu, bilo je prilično lako prokopatitunele pod gradom.Tako je sagrađena prva podzemnapruga kojom su vozilivlakovi s parnim lokomotivama.Kasnije su prokopani novi,dublji tuneli za električneputničke vlakove. Danas selondonska podzemna željeznicasastoji od mnoštva isprepletenihlinija duljine 410 kilometara.Do danas su podzemneželjeznice izgrađene u mnogimgradovima poput Pariza,Milana, New Yorkai Moskve.117

PROMETV KOLIKO VISOKO LETEAVIONI?Različite vrste aviona lete narazličitim visinama. Visinaleta uglavnom ovisi o namjeniaviona, te o naredbamanadležnih osoba koje upravljajuzračnim prometom.Mali avioni koje pokreću propelerinajčešće lete priličnonisko - na visini koja je dovoljnada se izbjegnu opasnostipoput planina i visokihgrađevina, ali ispod glavnihzračnih putova mlažnjaka.Mlažnjaci obično lete navisini od oko 9000 metara.Concorde, nadzvučni avion,leti čak i više. Letom na većimvisinama izbjegava seružno vrijeme. Kontrolorizračnog prometa određuju visinuleta pojedinih aviona dane dođe do sudara.Neki vojni avioni dosežuzapanjujuće visine. Američkišpijunski avion Lockheed SR-71 leti na visini od 30,5 kilometara,a ruski MiG-25 vinuose na nevjerojatnu visinu od37,7 kilometara.V KOJI JE AERODROMNAJVEĆI?Godine 1981. najveći aerodrombio je u Džedi, na zapaduSaudijske Arabije. Dvijegodine kasnije je u Rijadu,glavnom gradu SaudijskeArabije, dovršen još većiaerodrom, koji vidimo na fotografiji.Međunarodni aerodrom »KraljAbdul-Aziz« u Džedi izgrađenje za slijetanje aviona kojimasvake godine u Meku dolazidva milijuna hodočasnika.Aerodrom zauzima 116,6km 2 , ima dvije glavne pistei četiri terminala. Haj terminal,najveća natkrovljena gradevina na svijetu, zauzima1,5 km 2 . Stilom gradnje nalikujeskupini nomadskih šatora,ali ima mramorne zidovei krov od staklenih vlakana.U Rijadu je 1983. godineotvoren još veći aerodrom»Kralj Kaled«. Također imadvije glavne piste i četiri terminala.U njemu se nalazikraljevski paviljon, kao i natkrivenoparkiralište za 7700automobila, te zgrade zaljude koji ondje žive i rade.118A KOJI SU ZRAČNIPUTOVINAJOPTEREĆENIJI?Najopterećeniji zračni putovisu oni između istočnih gradovaSjeverne Amerike i zapadnogdijela Evrope.Dobar pokazatelj za mjerenjeprometnosti zračnih putovaje broj ljudi koji prođe različitimaerodromima. Aerodromomu Chicagu je 1980. godinednevno prolazilo gotovo250 tisuća ljudi, a tokom čitavegodine 43 milijuna ljudi.Većina je uglavnom putovalau druge američke gradove.Drugi po prometu je aerodrom»Hartsfield« u Atlanti,SAD. Novi terminal, otvoren1980. godine omogućuje muda godišnje primi do 60 milijunaljudi.Najprometnijimeđunarodniaerodrom je »Heathrovv«u Londonu. Njime godišnjeprođe više od 28 milijunaljudi.U prosjeku u SAD dnevnoleti dva i pol puta više ljudinego u sljedećim područjimapo prometu: Evropi i SSSR-u.

V GDJE SE DOGODILANAJVEĆA AVIONSKANESREĆA?Najveća nesreća u povijestiavionskih letova dogodila sena Tenerifu, jednom od Kanarskihotoka, uz obalu sjeverozapadneAfrike. Ondje je1977. godine u sudaru dvaju»jumbo jeta« pri uzlijetanjupoginulo više od 500 ljudi.Nesreća se dogodila 27. 3.1977. godine na aerodromuLos Rodeos. Aerodrom je biozakrčen avionima koji su stiglinakon što je na velikomaerodromu na obližnjemotoku eksplodirala terorističkabomba.Nizozemski KLM Boeing747 i američki Pan-Am Boeing747 su se u kiši i maglipripremali za uzlijetanje. Nizozemskiavion udario jeu američki i obje su se letjelicezapalile. Svih 248 putnikau nizozemskom avionuje poginulo, a u drugom avionuje stradalo 335 osoba.Preživjelo je nešto više od 60osoba. Nesreću su uzrokovalipogreška pilota, slaba vidljivosti nedostatak radara.V GDJE SE NA AVIONUNALAZE MOTORI?Motori mogu biti postavljenina bilo kojem mjestu na avionugdje ne ometaju ravnotežuaviona u letu.Motori se moraju smjestititako da do njih lako dotječegorivo iz velikih spremnika.Klipni, turbomlazni i turbopropelernimotori morajusprijeda usisati zrak, a stragaizbacivati vruće plinove kojitjeraju avion prema naprijed.Klipni i turbopropelernimotori pokreću propelerekoji vuku ili guraju avionkroz zrak. »Vučni« propelerinalaze se ispred motora postavljenihna kljun ili krilaaviona. Neki modeli imajupropelere »gurače« smještenesa stražnje strane motora obješeniho krila. Postoje čaki »guraj-vuci« motori s propelerimana oba kraja.Putnički avioni koriste turbomlaznemotore ugrađene iliobješene o krilo, ili na stražnjemdijelu trupa. Brzi lovciimaju turbomlazne motoreu trupu ili uz njega.A GDJE SE NALAZII ŠTO JE »CRNA KUTIJA«?»Crna kutija« je popularnoime za uređaj koji nose avioni,a služi za zapisivanje događajaprilikom leta. Onasluži da se saznaju uzrocikvarova koji se mogu javiti.»Crna kutija« pokazuje stanjeavionskih sistema. Daje obavijestio smjeru leta, visini,brzini, promjenama visinei slično. Na nekim se uređajimapodaci urezuju u metalnufoliju. Vrpce se nalazeu kutiji koja se ne može razbiti,otporna je na vatrui pluta. Prilikom nesreće kutijase izbacuje iz avionai kasnije pronalazi. Postojei digitalni uređaji koji informacijezapisuju binarnim kodom.Osim uređaja za praćenjeleta, avioni u pilotskoj kabiniimaju i uređaje za snimanjerazgovora posade. Stručnjacina temelju tih podataka saznajuuzroke nesreće čak i akosu svi u avionu poginuli.Takvi podaci pomažu konstruktorimada proizvode sigurnijeavione.Boeing 727(motori na stražnjemdijelu trupa)119