SADRŽAJ

BILJKE I ŽIVOTINJE> ZAŠTO SULISTOPADNE ŠUMEBOGATE ŽIVOTOM?U listopadnim ili bjelogoričnimšumama rastu brojnomalo drveće, grmlje i zeljastebiljke koje svojom raznolikošćupružaju hranu mnogimživotinjama.Listopadne šume nekoć supokrivale čitavo umjerenopodručje sjeverne polutke.Danas u tom predjelu postojesamo tri velika područja listopadnihšuma. Najraznolikijabjelogorična šuma raste naU evropskih listopadnim šumamaveliki broj ptica provodicijelu godinu. Od svejedatu nalazimo kosove kojise hrane kukcima, crvimai bobicama, zatim drozdovecikelje koji obožavaju puistokuAzije, a sastoji se odmagnolija, tulipovaca, gumijevaca,divljih kestenova,hrastova, bukvi, likvidambara,grabova, hikorijai mnogih drugih vrsta. Velikbroj takvog drveća raste i u listopadnimšumama na istokuSjeverne Amerike, premdatamo nalazimo manje vrsta.Evropske bjelogorične šumesastoje se od samo dvadesetakvrsta. Najzastupljenije suhrast, jasen, breza, grab, javor,bukva i joha.Listopadne šume sastoje seod nekoliko slojeva vegetacije.Gornji sloj tvori visokoževe, te sojke čija su glavnahrana jaja i ptići, iako jedui miševe i guštere. Male sjemenkei kukci glavna suhrana zeba, palčića i češljugara.Batokljun hrani se koštunjičavimvoćem i velikimsjemenkama. Sjenice, primjericevelika i plavetna sjenica,jedu uglavnom kukce, ali ćese zadovoljiti j bobicamai sjemenjem. Žune tražekukce pod oslabljenim komadimakore, a puzavci izvlačekukce iz malih pukotina.Divlji golub hrani se lišćem,pupoljcima i sjemenkama.U ljetne posjetioce listodrveće;zatim dolazi manjedrveće i sloj grmlja poput božikovine,kozje krvi, trnjine,bazge i lijeske. Ispod njeganalazi se sloj zeljastih biljakakao što su zvončići, jaglacii resulje. Na kraju je prizemnisloj mahovina i niskihbiljaka.Lišće svih navedenih biljakamnogo je mekše odiglica četinjača, pa privlačimnoštvo životinja koje senjime hrane. Bogatstvo sjemenkii plodova takođermami biljojede, a oni suizazov grabežljivcima.> KOJE ŽIVOTINJE ŽIVEU LISTOPADNOJ SUMI?Biljojedi listopadne šume javljajuse u rasponu od velikihživotinja poput jelena do malihvrsta kao što su miševii voluharice. Među grabežljivcimasu lisice i lasice.Među velike evropske biljojedeubrajamo srnu, crvenogjelena, jelena kopitara i divljusvinju. U Sjevernoj Americipočeo se povećavati brojbjelorepih jelena, koji su nekoćgotovo izlovljeni.Među manje evropske bi-Ijojede ubrajamo crvene vjeverice,puhove, voluharice,šumske miševe, ježeve i zečeve.U Americi žive sličneživotinje, primjerice siva vjeverica,prugasta vjeverica,bjelonogi miš i voluharica.Najveći grabežljiva, poputvuka i risa u Evropi, te planinskoglava u SjevernojAmerici, gotovo su nestali izšuma bjelogorice, pa su danasglavni lovci lisice, primjericeevropska crvena lisica,te sjevernoamerička crvenai siva lisica. U Americi nalazimoi kanadskog risa, sjevernoameričkuprstenastumačku, rakuna, američkogsmrdljivca, dugorepu lasicui kratkorepu rovku, dokevropski grabežljiva uključujulasice, zerdave, kunei tvorove. Jazavci se hranebiljkama, ali i malim životinjama.Beskralježnjaci imajuvažnu ulogu u životu listopadnešume. Crvi, kornjašii mravi olakšavaju pretvaranjeotpalog lišća u humus,a brojnim kukcima hrane septice.> KOJE PTICE ŽIVEU LISTOPADNOJ ŠUMI?U listopadnim šumama širomsvijeta gnijezdi se i hrani golemibroj ptica. Uglavnomjedu kukce, sjemenke, bobice,pupoljke i lišće, dokptice grabljivice love maleptice i sisavce.46padnih šuma ubrajamo slavujekoji se hrane kukcima,legvane koji otvorenim kljunomhvataju krilate kukce, temuharice, sjeničice i grlice.Najčešće ptice grabljivicešto se zadržavaju u listopadnimšumama su kobac, lunjai škanjac.U sjevernoameričkim bjelogoričnimšumama nalazimoslične ptice, među njima i nekolikovrsta žuna te plavusojku. Od ljetnih posjetiocanalazimo velik broj grmuša,virea i tangari.