11.07.2015 Views

UPU Karting centar - I. Obrazloženje - Grad Biograd na Moru

UPU Karting centar - I. Obrazloženje - Grad Biograd na Moru

UPU Karting centar - I. Obrazloženje - Grad Biograd na Moru

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE1.1.5. Obveze iz Prostornog pla<strong>na</strong> uređenja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong><strong>Karting</strong> (R7)Na površi<strong>na</strong>ma Sportsko-rekreacijske <strong>na</strong>mjene R7-karting mogu se graditi karting staze spratećim sadržajima: svlačionice, klupske prostorije, ugostiteljski sadržaji, gledališta,tribine, garaže, spremišta i slično. Ukup<strong>na</strong> tlocrt<strong>na</strong> bruto površi<strong>na</strong> zatvorenih i <strong>na</strong>tkrivenihgrađevi<strong>na</strong> može iznositi <strong>na</strong>jviše 10% zone. Za izgradnju i uređenje ove zone potrebno jeprethodno izraditi cjeloviti <strong>UPU</strong> koji će propisati detaljne uvjete za gradnju.1.1.6. Ocje<strong>na</strong> mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu<strong>na</strong> demografske i gospodarske podatke te prostornepokazatelje<strong>Grad</strong> <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> gospodarskim potencijalima odnosno samim položajem terazvojem <strong>na</strong>pose cestovnog prometa u državi iskazuje potrebu za omogućavanjemvećeg <strong>na</strong>seljavanja odnosno gradnju stambenih i poslovnih objekata, te objekatagospodarske <strong>na</strong>mjene, a <strong>na</strong>pose turističkih kapaciteta te sportsko-rekreacijskih sadržaja.Upravo jedno takvo područje predstavlja i obuhvat <strong>UPU</strong> „<strong>Karting</strong> <strong>centar</strong>“.Kako je područje obuhvata predmetnog Pla<strong>na</strong> potpuno neizgrađeno nema nikakvihograničenja u planiranom razvoju zone, te su ostvarive sve mogućnosti koje supredviđene i Prostornim planom uređenja <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.ARHEO d.o.o. - Zagreb7


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE2. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJACiljevi razvitka utvrđuju se <strong>na</strong> temelju vrednovanja prethodnih razdoblja i zatečenogstanja, te realnog ocjenjivanja mogućih promje<strong>na</strong>. Posebno treba <strong>na</strong>glasiti strategijskurazvojnu ulogu pogodnosti i ograničenja prostora. Vizija budućeg razvitka definira se kaopoželjno buduće stanje kojem treba težiti, a planirati treba <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se <strong>Grad</strong>u omogućiprihvaćanje potrebnih promje<strong>na</strong>.2.1. Ciljevi prostornog uređenja gradskog z<strong>na</strong>čajaCiljevi prostornog uređenja su stvaranje gospodarskih preduvjeta (između ostalog iformiranje novih sportsko rekreacijskih zo<strong>na</strong>) za stimuliranje demografskog razvoja ipostizanje gospodarskog razvitka temeljenog <strong>na</strong> obnovljivom korištenju resursa iodrživom razvoju.2.1.1. Demografski razvojDemografski razvoj područja ovakve <strong>na</strong>mjene nemoguće je promatrati izdvojeno, jer je topotpuno ne<strong>na</strong>stanje<strong>na</strong> zo<strong>na</strong>, u kojoj će se boraviti povremeno koristeći ponuđenesadržaje unutar zahvata.Budući korisnici i posjetioci prostora dolaze s ostalih dijelova grada i šireg područja.2.1.2. Odabir prostorne i gospodarske struktureOdabiru prostorne i gospodarske strukture potrebno je u prvom redu zaštiti postojećevrijednosti prostora i krajobraza kako se to <strong>na</strong>vodi u PPUG-a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.Na odabir prostorno razvojne strukture posebno utječu:- <strong>na</strong>slijeđe<strong>na</strong> urba<strong>na</strong> struktura i fizičke datosti prostora- aktualni procesi urbanizacije- restrukturiranje gospodarstva- politika korištenja i uređenja prostoraBuduće uređenje prostora temeljiti će se <strong>na</strong> prostornoj i funkcio<strong>na</strong>lnoj transformacijineizgrađenog prostora u novu urbanu cjelinu područja <strong>Grad</strong>a sportsko-rekreacijske<strong>na</strong>mjene.2.1.3. Promet<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> infrastrukturaCilj prostornog uređenja u odnosu <strong>na</strong> prometnu i komu<strong>na</strong>lnu infrastrukturu je prvenstvenokompletiranje tj. izgradnja prometne mreže u smislu osiguranja potrebnih profilaprometnica ili ulica radi racio<strong>na</strong>lnog korištenja prostora. U<strong>na</strong>pređenju će isto takodoprinijeti izgradnja svih planiranih vodova infrastrukture.2.1.4. Očuvanje prostornih posebnosti sportsko rekreacijske zonePodručje obuhvata pla<strong>na</strong> je obraslo gustom borovom šumom, te je planiranu gradnjupotrebno planirati <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se veći dio šume zadrži, a planirani sadržaji uklope u daniprostor.ARHEO d.o.o. - Zagreb8


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE2.2. Ciljevi prostornog uređenja sportsko rekreacijske zone2.2.1. Racio<strong>na</strong>lno korištenje i zaštita prostora u odnosu <strong>na</strong> postojeći iplanirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, obilježjaizgrađene strukture, vrijednost i posebnosti krajobraza,prirodnih i kulturno- povijesnih i ambijentalnih cjeli<strong>na</strong>Razmještaj cestovnih pravaca unutar zone obuhvata Pla<strong>na</strong> formira pojedine blokovekojima je za cilj grupirati sadržaje sportsko rekreacijske <strong>na</strong>mjene uz što manje troškovekomu<strong>na</strong>lnog opremanja svakog pojedinog bloka, a time i svake pojedine građevnečestice unutar bloka.Jedan od ciljeva takvog pristupa je da se realizaciji planskih zahvata može pristupitifazno tj. uz manje troškove opremanja prostora.To bi se ostvarilo tako da <strong>na</strong>kon realizacije početne faze o<strong>na</strong> sama inicira i fi<strong>na</strong>ncirapostepenu realizaciju čitavog pla<strong>na</strong>, a potom po potrebi i šire.2.2.2. U<strong>na</strong>pređenje uređenja sportsko rekreacijske zone i komu<strong>na</strong>lneinfrastruktureKako se radi o potpuno neizgrađenom području ne može se govoriti o u<strong>na</strong>pređenjuuređenja već kako je prije rečeno stvaranju potpuno novog identiteta ponuđenog prostorau smislu razmještaja sportsko – rekreacijskih sadržaja.ARHEO d.o.o. - Zagreb9


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA3.1. Program gradnje i uređenja prostoraProgram gradnje i uređenja prostora <strong>na</strong>pravljen je <strong>na</strong> osnovu a<strong>na</strong>lize postojećeg stanja irazvojnih mogućnosti te obveze iz PPUG <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.Prostor obuhvata Pla<strong>na</strong> određen je kao sportsko rekreacijska zo<strong>na</strong> <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong>smještaju karting centra.U sklopu zone karting centra planira se izgradnja karting staze i pratećih sadržaja,klupskih prostorija, prostora za gledatelje i posjetitelje, parkirališta te uređenje zelenihpovrši<strong>na</strong>.Ovo područje treba doživjeti transformaciju iz neuređenog, neizgrađenog područja, uuređenu sportsko rekreacijsku zonu. Ista će se moći realizirati podizanjem standardapodručja gradnjom nove prometne mreže koju treba pratiti opremanje prostorakomu<strong>na</strong>lnom infrastrukturom. Osim cestovne mreže kompletan prostor obuhvata Pla<strong>na</strong>pokriven je komu<strong>na</strong>lnom infrastrukturom (plin, struja, vodovod, ka<strong>na</strong>lizacije itelekomunikacije) čije trase prate koridor prometnog sustava.3.2. Osnov<strong>na</strong> <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> prostoraRazgraničenje <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> površine unutar obuhvata Urbanističkog pla<strong>na</strong> uređenja „<strong>Karting</strong><strong>centar</strong>“ prikazan je <strong>na</strong> grafičkom prikazu 1. Korištenje i <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> u mjerilu1:1000.Područje obuhvata prema <strong>na</strong>činu korištenja i <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> definirano je kao:R7 – sportsko – rekreacijska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> – kartingP – parkirališteIS – površine infrastrukturnih sustavaSportsko – rekreacijska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> – karting – R7Na površi<strong>na</strong>ma Sportsko-rekreacijske <strong>na</strong>mjene R7-karting mogu se graditi karting staze spratećim sadržajima: svlačionice, klupske prostorije, ugostiteljski sadržaji, gledališta,tribine, garaže, spremišta i slično.Parkiralište - PNa površi<strong>na</strong>ma parkirališta osigurava se smještaj vozila u mirovanju.Površine infrastrukturnih sustava - ISPovršine infrastrukturnih sustava (IS) su površine <strong>na</strong> kojima se mogu graditi komu<strong>na</strong>lnegrađevine i uređaji i građevine infrastrukture <strong>na</strong> posebnim prostorima i građevnimčesticama, te linijske i površinske građevine za promet.10ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE3.3. Iskaz prostornih pokazatelja za <strong>na</strong>mjenu, <strong>na</strong>čin korištenjai uređenja površi<strong>na</strong>Ukup<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> obuhvata Urbanističkog pla<strong>na</strong> uređenja„<strong>Karting</strong> <strong>centar</strong>“4,68 ha1) Sportsko - rekreacijska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong> – karting (R7) 3,91 ha2) Parkiralište (P) 0,47 ha3) Površine infrastrukturnih sustava (IS) 0,3 haUnutar površine sportsko rekreacijske <strong>na</strong>mjene – karting (3,91 ha) ukup<strong>na</strong> površi<strong>na</strong>zatvorenih i <strong>na</strong>tkrivenih građevi<strong>na</strong> (klupske prostorije, mjesta za gledatelje) iznosi 2390m2, odnosno 6,1% ukupne površine zone sportsko rekreacijske <strong>na</strong>mjene odnosno 5,1%ukupne površine obuhvata Pla<strong>na</strong>.3.4. Promet<strong>na</strong> i ulič<strong>na</strong> mreža3.4.1. Ulič<strong>na</strong> mrežaPodručje obuhvata Pla<strong>na</strong> potpuno je neizgrađeno te nema ni prometne infrastrukture. Uneposrednoj blizini, jugozapadno od obuhvata Pla<strong>na</strong>, predviđa se križanje državne cestei planirane prometnice (križanje više razine usluge).Osnov<strong>na</strong> ulič<strong>na</strong> mreža unutar obuhvata Pla<strong>na</strong> sastoji se od dvije novoplaniraneprometnice.Planirani cestovni profili unutar zone obuhvata imaju širinu od 14,50 i 15,50 m.Unutar prometnice širine 14,50 m predviđene su kolne površine dvosmjernog prometa uširini 6,0 m (2x3,0m), jednostrano pješačke površine u širini 3,5 m i jednostrano parking uširini od 5,0 m.Unutar prometnice 15,50 m predviđene su kolne površine dvosmjernog prometa u širini6,0 m (2x3,0m), jednostrano pješačke površine u širini 3,5 m uz koje je predviđen pojaszelenila u širini 1,0 m te jednostrano parking u širini od 5,0 m.Promet<strong>na</strong> mreža postavlje<strong>na</strong> je tako da svi sadržaji zone budu dostupni opskrbnim iservisnim vozilima, osobnim vozilima i pješacima.Parkirališne potrebe rješavati će se u sklopu predviđenog parkirališta (P) te unutarplaniranih cestovnih koridora.Za sve javne površine uvjetuje se izvedba bez urbanističko-arhitektonskih barijera.Ulič<strong>na</strong> mreža prikaza<strong>na</strong> je u kartografskom prikazu 2. – Promet<strong>na</strong>, ulič<strong>na</strong> i komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong>infrastruktur<strong>na</strong> mreža, 2.1. – Promet u mjerilu 1:1000.11ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE3.4.2. Pošta i telekomunikacijeTelekomunikacijeU obuhvatu pla<strong>na</strong> predviđe<strong>na</strong> je izvedba elektroničke komunikacijske infrastrukture uplaniranim prometnicama kojom se osigurava priključak planiranih građevi<strong>na</strong> <strong>na</strong>komunikacijsku mrežu. Izgradnja komunikacijske infrastrukture vršit će se polaganjemdvije cijevi Ø 50, koje se, izvan prostora obuhvata Pla<strong>na</strong>, vežu <strong>na</strong> širu mrežu <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a.Kod izrade projektne dokumentacije za lokacijsku dozvolu, odnosno drugi ekvivalentniakt za građenje, novih ili rekonstrukcije postojećih objekata, ove se trase mogu korigiratiradi prilagodbe tehničkim rješenjima, imovinsko-pravnim odnosima i stanju <strong>na</strong> terenu.Korekcije ne mogu biti takve da onemoguće izvedbu planom predviđenog cjelovitogrješenja.Za izgrađenu komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih uslugaputem komunikacijskih vodova, planira<strong>na</strong> je rekonstrukcija te eventualno proširenjeizgradnjom novih građevi<strong>na</strong>, radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosnopotreba novih operatora, vodeći raču<strong>na</strong> o pravu zajedničkog korištenja od strane svihoperatora koji posjeduju propisanu dozvolu za pružanje komunikacijskih usluga za kojenije potreb<strong>na</strong> uporaba radiofrekvencijskog spektra.Nova komunikacijska infrastruktura za pružanje komunikacijskih usluga putemelektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, planira<strong>na</strong> je postavom baznih stanicai njihovih antenskih sustava <strong>na</strong> rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima.Distribucija antenskih stupova vršit će se u skladu sa planovima višeg reda premaZakonu o elektroničkim komunikacijama ( ZEK, NN 73/08, 90/11.)Postavljanje antenskih stupova izvodit će se prema važećem Pravilniku o jednostavnimgrađevi<strong>na</strong>ma i planovima operatera, s ciljem pokrivanja prostora radijskim sig<strong>na</strong>lom.Treba poštivati <strong>na</strong>čela zajedničkog korištenja od strane svih operatora-koncesio<strong>na</strong>ra,gdje god je to moguće.Prikaz telekomunikacijske mreže dan je <strong>na</strong> kartografskom prikazu 2.2.Telekomunikacije ienergetski sustav mjerilu 1:1000.3.5. Komu<strong>na</strong>l<strong>na</strong> infrastruktur<strong>na</strong> mreža3.5.1. VodoopskrbaS obzirom da <strong>na</strong> području obuhvata Pla<strong>na</strong> ne postoji izgrađe<strong>na</strong> vodovod<strong>na</strong> mreža,planira se izgradnja novog cjevovoda i to od cjevovoda V. Straža – V. Kostelj.Novi ulični cjevovod izgraditi od PEHD DN 110 (do profila 110), iz<strong>na</strong>d profila DN 110 odductila i postaviti <strong>na</strong> udaljenosti od ruba prometnice do 1,0 m u kolniku ili ako postojimogućnost u samu pješačku zonu (dalje od drveća). Cjevovod postaviti u iskopani ka<strong>na</strong>ldubine 1.10 m, širine 0,80 m <strong>na</strong> uređenu posteljicu kako bi cijevi cijelom dužinompravilno <strong>na</strong>lijegale <strong>na</strong> posteljicu. Posteljica za cijevi mora biti od sitnog kamenogmaterijala krupnoće zr<strong>na</strong> do 8,0 mm i to 10,0 cm ispod i 30,0 cm iz<strong>na</strong>d tjeme<strong>na</strong> cijevi.12ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJENa svim križanjima moraju se predvidjeti vodonepropus<strong>na</strong> AB vodovod<strong>na</strong> ok<strong>na</strong> u kojimamoraju biti ugrađene stupaljke za ulazak u okno. Prva stupaljka 60 cm od niveletepoklopca. U AB ploči ugraditi LŽ okvir sa poklopcem 600x600 mm kao otvor za ulazak uokno. Okno mora biti minimalne visine 1,50 m svijetlog otvora kako bi nesmetano mogliobavljati redovite poslove popravka i zamjene u oknu. U svim oknima predvidjeti (T ili TT)križne komade, zasune za sve pravce križanja cjevovoda, LŽ fazone za prolaz kroz zid,MDK i kratki FF komad između zasu<strong>na</strong> i MDK komada.Protupožarne hidrante predvidjeti sukladno Pravilniku o tehničkim normativima zahidrantsku mrežu za gašenje požara. Na mjestima gdje nije moguće postaviti <strong>na</strong>dzemnehidrante predvidjeti podzemne hidrante. Ispod „N“ komada hidranta i armatura betoniratibetonski blok – oslo<strong>na</strong>c 40x40x10 cm. Vodovodni priključci izvode se od čeličnihpocinčanih cijevi, ogrlice s ventilom – <strong>na</strong> cijevi, dekorodal trakom kao izolacijom cijevi,kudelja češlja<strong>na</strong> i pripadajući fitinzi – spojni komadi. Vodomjer<strong>na</strong> ok<strong>na</strong> moraju bitipostavlje<strong>na</strong> <strong>na</strong> stalno dostupnim mjestima. Svi cjevovodi moraju se ispitati <strong>na</strong>vodonepropusnost, dezinficirati, isprati i ispitati zdravstvenu ispravnost vode za piće.Mora se izvršiti geodetski snimak izvedenog stanja cjevovoda i u digitalnom oblikudostaviti Komu<strong>na</strong>lcu d.o.o. <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.Kod paralelnog vođenja vodovoda s drugim instalacijama pridržavati se pravila da sevodovod i elektroenergetski ka<strong>na</strong>li moraju predvidjeti <strong>na</strong> suprotnim stra<strong>na</strong>ma kolnika.Minimalni razmaci vodovoda i drugih instalacija u horizontalnoj projekciji moraju iznositi:- od ka<strong>na</strong>lizacije <strong>na</strong>jmanje 1,0 m- od visoko<strong>na</strong>ponskog kabela <strong>na</strong>jmanje 1,5 m- od nisko<strong>na</strong>ponskog kabela <strong>na</strong>jmanje 1,0 m- od TK voda <strong>na</strong>jmanje 1,0 mVodovod se obavezno planira iz<strong>na</strong>d ka<strong>na</strong>lizacije, a samo iznimno i kad nije mogućedrugačije, i to uz posebno tehničko – projektno rješenje zaštite vodovoda, može sedopustiti odstupanje od tog pravila kao i smanjenje razmaka u slučaju paralelnogvođenja. Cjevovode planirati u nogostupu ili zelenom pojasu dalje od drveća i njihovogkorijenja, a u kolniku se smiju planirati samo kod prelaska s jedne <strong>na</strong> drugu stranuprometnice. U korištenju nogostupa ili zelenog pojasa vodovodu treba dati prednost uodnosu <strong>na</strong> druge instalacije jer u slučaju kvara jedino kod vodovoda, ako je smješten ukolniku, <strong>na</strong>staje izne<strong>na</strong>dni faktor oštećenja asfalta, ugrožavanja prometa i opasnosti(izdizanje kolnika, voda <strong>na</strong> kolniku s mogućnošću poledice, ulegnuće kolnika i sl.), ačest je slučaj otežanog pristupa za popravak vodovoda i izvođenje kućnih priključakakad su u pitanju elektro ili TK kabeli koji su redovito plići tako da se u slučajuotkopavanja vodovoda događaju i oštećenja podzemnih kablova pri čemu postoji iopasnost od <strong>na</strong>po<strong>na</strong>. Vodovod<strong>na</strong> mreža u <strong>na</strong>čelu ne smije prolaziti parkiralištem, aizričito je zabranjeno ako <strong>na</strong> takvim mjestima postoji mogućnost izvođenja vodovodnihpriključaka. To z<strong>na</strong>či da poklopci vodomjernih oka<strong>na</strong> i kape uličnih ventila <strong>na</strong> početkupriključnih vodova ne smiju biti <strong>na</strong> parkiralištu, tj. moraju biti <strong>na</strong> dostupnom mjestu.Potrebno je, za svaki dio ulične vodovodne mreže koji bi se samostalno realizirao, izraditiprojekt kojeg projektant (ili investitor), u vidu radne verzije ili gotovog projekta moradostaviti Komu<strong>na</strong>lcu d.o.o. <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> <strong>na</strong> pregled i suglasnost.13ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJEMontažu novih cjevovoda i vodovodnih priključaka izvodi Komu<strong>na</strong>lac d.o.o. <strong>Biograd</strong> <strong>na</strong><strong>Moru</strong>, a zemljane radove <strong>na</strong>ručitelj prema uputama tehničke službe ovog poduzeća. SviLŽ poklopci koji su smješteni <strong>na</strong> prometnici moraju biti nosivosti 400 KN.Naprijed opisa<strong>na</strong> vodoopskrb<strong>na</strong> mreža i prikazane dimenzije vodoopskrbnih cjevovodavezani su sa predviđenom <strong>na</strong>mjenom zone odnosno budućim sadržajima i objektima.Prikaz vodoopskrbne mreže dan je <strong>na</strong> kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarskisustav u mjerilu 1:1000.3.5.2. OdvodnjaNa području obuhvata Pla<strong>na</strong>, izvesti će se kompletan sustav odvodnje otpadnih ioborinskih voda i to kao separatni.Za ka<strong>na</strong>lizacijski sustav otpadnih i oborinskih voda predviđeni su orijentacioni koridori.Točne trase će se definirati idejnim projektom u postupku ishođenja lokacijske dozvole iliodgovarajućeg akta za građenje.Otpadne vode prikupljaju se u sustav zatvorene ka<strong>na</strong>lizacije te se putem gravitacijskih icjevovoda usmjeravaju prema glavnom dovodnom ka<strong>na</strong>lu (kolektoru) i uređaju zapročišćavanje otpadnih voda lociranog <strong>na</strong> području rta Kume<strong>na</strong>t te prema podmorskomispustu <strong>na</strong> južnom rtu otoka Pašma<strong>na</strong> čija je predviđe<strong>na</strong> duži<strong>na</strong> ispusta 2.800 m sdifuzorom <strong>na</strong> dubini od 30 m.U sustav javne odvodnje ne smiju se ispuštati otpadne vode i tvari kojima se ugrožavapredviđeni hidraulički režim toka odvodnje otpadnih voda, vodonepropusnost cjevovoda,rad ka<strong>na</strong>lizacijskih crpki, tekući <strong>na</strong>dzor i održavanje objekata ka<strong>na</strong>lizacije ili povećavajutroškovi eksploatacije, kao i tvari koje miješanjem s prijemnikom stvaraju taloge.Do realizacije sustava javne fekalne odvodnje neophod<strong>na</strong> je izgradnja vlastitih uređaja zabiološko pročišćavanje fekalnih otpadnih voda prije upuštanja istih u teren putem upojnihbu<strong>na</strong>ra odgovarajućeg kapaciteta <strong>na</strong> samoj čestici. Tehnološke otpadne vode prijepriključka <strong>na</strong> javni sustav odvodnje treba svesti <strong>na</strong> kvalitetu kućanskih otpadnih voda uskladu s važećim Pravilnikom o graničnim vrijednostima opasnih i drugih tvari u otpadnimvodama odnosno treba ostvariti sveukupno biološko pročišćavanje u slučaju ispuštanjaistih neposredno u recipijent. Odvodnju otpadnih voda treba projektirati sukladnoodredbama važećih zako<strong>na</strong> i smjernicama Hrvatskih voda.Cjevovode izvesti od PP ili PE cijevi min. čvrstoće SN 8 te postaviti u iskopani ka<strong>na</strong>l iuređenu posteljicu tako da cijev cijelom dužinom <strong>na</strong>liježe <strong>na</strong> posteljicu. Niveletu ka<strong>na</strong>laizvesti sa minimalnim padovima i <strong>na</strong> dubi<strong>na</strong>ma koje osiguravaju nesmetano križanje sostalim instalacijama. Posteljicu i zatrpavanje cijevi izvesti od sitnog kamenog materijalakrupnoće zr<strong>na</strong> do 8 mm i to 10 cm ispod i 30 cm iz<strong>na</strong>d tjeme<strong>na</strong> cijevi, ostatak ka<strong>na</strong>lazatrpati materijalom iz iskopa. Na svakom lomu trase ka<strong>na</strong>la, križanjima i priključcimapredvidjeti revizijska ok<strong>na</strong>. Ok<strong>na</strong> predvidjeti od prefabriciranih PP ili PE koja mogu bitiizvede<strong>na</strong> u jednom dijelu ili sastavlje<strong>na</strong> od više dijelova (dno, tijelo ok<strong>na</strong>, vrat ok<strong>na</strong> –konus i AB prsten). Sva ok<strong>na</strong> predvidjeti unutarnjeg promjera DN 1000, sa ugrađenimstupaljkama od nehrđajućeg materijala izvede<strong>na</strong> u jednom komadu ili s mogućnošćuprilagodbe visine, te ugrađenim LŽ okvirom sa poklopcem Ø600 i AB prstenom koji jeneovisan o oknu i koji mora primiti statička i di<strong>na</strong>mička opterećenja. Opterećenje koje14ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJEpreuzima AB prsten ne smiju se prenositi <strong>na</strong> PP ili PE okno. Na svim križanjimaprometnica predvidjeti odvojke kako se uređe<strong>na</strong> prometnica ne bi stalno prekopavala.Isto tako moraju se predvidjeti i odvojci za priključke svih čestica koje treba izvesti doruba čestice. Izvedeni vodovi moraju se ispitati <strong>na</strong> vodonepropusnost te izvršiti geodetskisnimak izvedenog stanja koji se u digitalnom obliku mora dostaviti Komu<strong>na</strong>lcu d.o.o.<strong>Biograd</strong> <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>.Oborinske vode s prometnica, parkirališta većih od 10 parkirnih mjesta, radnih imanipulativnih površi<strong>na</strong> prikupljaju se preko cestovnih ka<strong>na</strong>la i slivnika u zasebnecjevovode te moraju proći odgovarajući predtretman <strong>na</strong> separatorima ulja i masti te sezatim upuštaju u recipijent. Obzirom da <strong>na</strong> predmetnom području nema vodotoka koji bibili recipijenti oborinske ka<strong>na</strong>lizacije kao recipijent čistih i pročišćenih oborinskih vodapredviđaju se dva upoj<strong>na</strong> bu<strong>na</strong>ra.Radi smanjenja opterećenja sustava javne oborinske odvodnje i time i manjih dimenzijaiste, predvidjeti da se oblikovanjem parcela i izgradnjom osigura što manji koeficijentotjecanja sa građevinske parcele uz mogućnost da se vlastite oborinske vode sa „čistih“površi<strong>na</strong> upuštaju u teren <strong>na</strong> samoj građevinskoj čestici putem manjih upojnih bu<strong>na</strong>radimenzioniranih <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se osigura sigurnost od plavljenja okolnog zemljišta iobjekata. Isto je moguće učiniti i s oborinskim vodama s parkirnih površi<strong>na</strong> <strong>na</strong> čestici pougradnji vlastitih separatora ulja i masti adekvatnih dimenzija.Prikaz ka<strong>na</strong>lizacijske mreže dan je <strong>na</strong> kartografskom prikazu 2.3. Vodnogospodarskisustav, u mjerilu 1:1000.3.5.3. ElektroopskrbaNa čitavom području <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a kako je predviđeno programom razvojaelektroenergetske mreže planira se prebacivanje 10kV <strong>na</strong>ponskog <strong>na</strong> 20kV i to isključivokabliranjem. Sve planirane trafostanice 10(20k)V/04 izvodit će se prema potrebamakorisnika odnosno prema zahtjevu za izgradnjom <strong>na</strong> dijelu područja.Konzum zoneU zoni je potrebno izgraditi 1 novu transformatorsku stanicu 400-1000 kVA s <strong>na</strong>slovaelektroenergetske potrošnje ukupne i planirane izgradnje.Trafostanice se mogu osim predviđene, postavljati i <strong>na</strong> drugim lokacijama, u skladu sidejnim rješenjem i lokacijskom dozvolom ili drugim odgovarajućim aktom za građenje.Trafostanice se mogu postavljati i u zelenim zo<strong>na</strong>ma.Minimal<strong>na</strong> površi<strong>na</strong> građevne čestice za trafostanicu 10/0,4Kv iznosi 60 m².Trafostanicu predvidjeti kao samostojeći objekt te je obvezno hortikulturno uređenjeokoliša oko trafostanice. Udaljenost transformatorske stanice od kolne ceste iznosi<strong>na</strong>jmanje 3,0 m, a od susjedne međe <strong>na</strong>jmanje 1,0 m.Svaka postojeća i novo planira<strong>na</strong> građevi<strong>na</strong> priključuje se <strong>na</strong> elektromrežu <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin kakoto propisuje javno poduzeće.15ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJEElektromreža se projektira i izvodi sukladno posebnim propisima prema planskimrješenjima.Svi podzemni elektrovodovi izvode se kroz prometnice, odnosno priključci za pojedinegrađevine kroz priključne kolne putove.Instalacije javne rasvjete u pravilu se izvode postojećim, odnosno planiranimnogostupom uz prometnice. Prilikom odobravanja izvedbe javne rasvjete, rasvjet<strong>na</strong> tijelatreba definirati, sukladno građevi<strong>na</strong>ma <strong>na</strong> području kojih se jav<strong>na</strong> rasvjeta izvodi.Prikaz elektroopskrbne mreže dan je <strong>na</strong> kartografskom prikazu 2.2.Telekomunikacije ienergetski sustav, u mjerilu 1:1000.3.5.4. PlinoopskrbaZa potrebe plinoopskrbe područja južne Hrvatske planiran je magistralni plinovod DN1000 (trasa Bosiljevo – Split) koji prolazi sjeveroistočno od jadranske autoceste A1 <strong>na</strong>udaljenosti cca 40 m. Za potrebe razvoja energetske infrastrukture područja <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> trebati će predvidjeti visokotlačni čelični plinovod DN 250, max.radnog tlaka 6 – 12 bara predtlaka, do buduće redukcijske stanice RS.U ostalim ulicama promatranog područja predviđa se izgradnja srednjetlačnihpolietilenskih plinovoda max. radnog tlaka 4 bara pretlaka.Ulične plinovode izvoditi od atestiranih cijevi, tako da su isti postavljeni u zemlju daprosječ<strong>na</strong> dubi<strong>na</strong> polaganja plinovoda mjereno od gornjeg ruba cijevi iznosi zasrednjetlačne plinovode 0,8 – 1,5 m, za niskotlačne plinovode 0,8 – 1,3 m, a za kućnepriključke 0,6 – 1,0 m. Pri tome dubi<strong>na</strong> polaganja ne bi smjela prijeći 2 m.Prikaz plinske mreže dan je <strong>na</strong> kartografskom prikazu 2.2. Telekomunikacije i energetskisustav u mjerilu 1:1000.3.5.5. Opći uvjeti za izgradnju i međusobni raspored vodova komu<strong>na</strong>lneinfrastruktureIdej<strong>na</strong> urbanistička rješenja su <strong>na</strong> razini koncepcije prikaza<strong>na</strong> po pojedinim vrstamakomu<strong>na</strong>lne infrastrukture <strong>na</strong> grafičkim prikazima <strong>na</strong> kartama u mjerilu 1:1 000.U grafičkom dijelu Pla<strong>na</strong> dani su <strong>na</strong>čelni poprečni presjeci prometnica i prometnihpovrši<strong>na</strong> s prikazom principa rasporeda pojaseva vodova komu<strong>na</strong>lne infrastrukture kojiobuhvaćaju i jedinstveno prikazuju međusobni odnos pojedinih pojaseva vodovakomu<strong>na</strong>lne infrastrukture s jedne strane, te njihov položaj u odnosu <strong>na</strong> planiranu glavnuos odnosno regulacijske linije.Prijedlog rješenja u osnovi polazi od uvažavanja odnosno zadržavanja položaja onekomu<strong>na</strong>lne infrastrukture za premještanje koje nije bilo opravdanja u funkcijskom smisluili je pak bilo moguće pro<strong>na</strong>ći takvo rješenje koje ne zahtijeva njezino premještanje. Utakvim slučajevima je položaj planirane komu<strong>na</strong>lne infrastrukture u poprečnom profiluraspoređen uz uvjet poštivanja pojasa postojeće, zadržane infrastrukture i u prostornofizičkomsmislu raspoređen unutar raspoloživog prostora.16ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJEDrugi osnovni uvjet za izradu ovog rasporeda pojaseva vodova komu<strong>na</strong>lne infrastrukturepolazi od njihovog međusobnog odnosa i rasporeda koji <strong>na</strong>stoji u cijelosti poštivativažeće propise, te je u pogledu širi<strong>na</strong> pojaseva zadržala njegove odrednice.Poprečne prijelaze infrastrukture treba u pravilu izvoditi u zoni križanja prometnica. Svepoprečne prijelaze infrastrukture treba osigurati <strong>na</strong> odgovarajući tehnički ispravan <strong>na</strong>čin(zaštitne cijevi i sl) i ovo se smatra obvezom prilikom izgradnje ili rekonstrukcije biloprometnih površi<strong>na</strong>, bilo infrastrukture.Prostor za razvoj instrastrukture treba planirati i ostvariti po <strong>na</strong>jvišim standardima zaštiteokolilša.Trase prometnih i komu<strong>na</strong>lnih infrastruktura u ovom Planu dani su <strong>na</strong>čelno i shematski.3.6. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite površi<strong>na</strong>Na prostoru obuhvata pla<strong>na</strong> <strong>na</strong> osnovu obaveza iz Prostornog pla<strong>na</strong> uređenja <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong>, te a<strong>na</strong>lizom postojećeg stanja određeni su oblici korištenja zapodručje obuhvata Pla<strong>na</strong>.Kompletno područje obuhvata ovog pla<strong>na</strong> je neizgrađeno, te potpuno komu<strong>na</strong>lnoneopremljeno.Za čitav prostor obuhvata predviđen oblik korištenja i planira<strong>na</strong> izgradnja moći će serealizirati <strong>na</strong>kon što se izvede planira<strong>na</strong> cestov<strong>na</strong> mreža s pratećom komu<strong>na</strong>lnominfrastrukturom.3.6.1. Uvjeti i <strong>na</strong>čin gradnjePredmetno područje, definira se ovim planom u svom budućem razvitku kao zo<strong>na</strong> kartingcentra – R7 sa svim pratećim sadržajima: svlačionice, klupske prostorije, ugostiteljskisadržaji, gledališta, tribine, garaže, spremišta i slično.Unutar obuhvata pla<strong>na</strong>, definirani su uvjeti i <strong>na</strong>čin gradnje <strong>na</strong> površi<strong>na</strong>ma pojedinih<strong>na</strong>mje<strong>na</strong> koje su definirane kao:- sportsko-rekreacijska <strong>na</strong>mje<strong>na</strong>- karting <strong>centar</strong> R7- parkiralište P- površine infrastrukturnih sustava ISU Odredbama za provođenje detaljno su <strong>na</strong>vedene veličine, sadržaji i <strong>na</strong>čin oblikovanjaza sve građevine i prostore koje će se raditi <strong>na</strong> prostoru obuhvata.17ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE3.6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti o posebnosti ikulturno - povijesnih i ambijentalnih cjeli<strong>na</strong>Prirod<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong>Područje obuhvata Pla<strong>na</strong> <strong>na</strong>lazi se unutar Među<strong>na</strong>rodno važnog područja za ptice„Ravni kotari HR1000024“ te je potrebno uzeti u obzir smjernice za mjere zaštite za<strong>na</strong>vedeno područje.Područje obuhvata pla<strong>na</strong> je obraslo gustom borovom šumom, te je planiranu gradnjupotrebno planirati <strong>na</strong> <strong>na</strong>čin da se veći dio šume zadrži, a planirani sadržaji uklope u daniprostor.Na području obuhvata Pla<strong>na</strong> rasprostire se područje među<strong>na</strong>rodno važno za ptice.Šifra područja <strong>na</strong>ziv Smjernice zaštiteUnutar obuhvata Pla<strong>na</strong>HR1000024 Ravni Kotari 7;8;9;11Smjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže:broj7 Regulirati lov i sprječavati krivolov8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom9 Osigurati poticaje za tradicio<strong>na</strong>lno poljodjelstvo i stočarstvo11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnostiKultur<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong>Unutar obuhvata Pla<strong>na</strong> nema zaštićenih kulturnih dobara.Ukoliko se pri izvođenju planiranog zahvata <strong>na</strong>iđe <strong>na</strong> arheološke <strong>na</strong>laze, izvođač radova iinvestitor dužni su postupati sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnihdobara, odnosno prekinuti radove i o <strong>na</strong>lazu bez odgađanja obavijestiti <strong>na</strong>dležnikonzervatorski odjel.3.7. Sprečavanje nepovolj<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš"Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda i more, klima, biljni i životinjski svijet uukupnosti uzajamnog djelovanja i kultur<strong>na</strong> bašti<strong>na</strong> kao dio okruženja kojeg je stvoriočovjek." Okoliš, prirodnu i kulturnu baštinu često je teško, ako ne i nemoguće zasebnorazmatrati zbog međusobne isprepletenosti i po definiciji, odnosno zakonskoj regulativi, aposebno utjecaju ljudskih aktivnosti.U urbanističkom kao i u prostornom planiranju kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterijplaniranja, odnosno zaštita okoliša je sadrža<strong>na</strong> u <strong>na</strong>čelu integralnog pristupa planiranju iuređenju prostora kao kontinuira<strong>na</strong> i u svim segmentima prisut<strong>na</strong> komponenta. Stoga jesprječavanje nepovolj<strong>na</strong> utjecaja <strong>na</strong> okoliš sadržano u svim dijelovima Pla<strong>na</strong> krozutvrđivanje mogućnosti i ograničenja korištenja prostora i planiranjem razvoja putemizbora <strong>na</strong>jpovoljnijih opcija.18ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJEGlavni cilj zaštite okoliša je očuvanje prostora i dostizanje više razine kakvoće života.Zbog toga je potrebno ustanoviti postojeće stanje okoliša i prirodne baštine, zatečenostanje prema potrebi sanirati i nove aktivnosti u prostoru usuglašavati s <strong>na</strong>prednimeuropskim i hrvatskim zakonodavstvom. Stoga treba težiti s jedne strane ostvarivanjuodrživog razvitka <strong>na</strong>selja i kvalitete življenja stanovnika u njima, a s druge strane trebasačuvati i prirodni krajolik, te prirodnu raznolikost pojedinih područja.Naglasak se stavlja <strong>na</strong> subjekte koji <strong>na</strong> bilo koji <strong>na</strong>čin koriste prostor kao resurs i svojomdjelatnošću vrše utjecaj <strong>na</strong> okoliš, da se isti dosljedno pridržavaju i provode svezakonske propise kojima se regulira zaštita prostora i okoliša. Planska usmjerenja<strong>na</strong>stoje da se sektorski i detaljno jača svaka pojedi<strong>na</strong> kategorija zaštite:ZrakNa području obuhvata Pla<strong>na</strong> nema velikih energetskih postrojenja, a osnovni energenti ugospodarstvu će biti električ<strong>na</strong> energija i plin, odnosno takozvani čisti energenti.U smislu zaštite potrebno je, kako bi se pravodobno i <strong>na</strong> utemeljen <strong>na</strong>čin mogaousmjeravati i kontrolirati razvoj u ovom području i izgradnja u prostoru, osigurati praćenjekoliči<strong>na</strong> ispuštanja štetnih tvari u zrak iz pojedi<strong>na</strong>čnih ispusta iz stacio<strong>na</strong>rnih izvora krozKatastar emisija u okoliš.VodaGlavni izvori onečišćenja <strong>na</strong> području obuhvata Pla<strong>na</strong> bit će otpadne vode karting staze.Najopasnije je ispuštanje opasnih tvari kao što su ulja, teški metali i kemikalije, ako senekontrolirano bacaju <strong>na</strong> polulegal<strong>na</strong> i divlja odlagališta otpada (često uz same vodotoke)i ispiru u tlo i vodotoke.Zbog zaštite i sprječavanja nepovoljnih utjecaja <strong>na</strong> podzemne vode i vodotoke potrebnoje poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:- planiranje i izgradnju sustava za odvodnju otpadnih voda- ka<strong>na</strong>lizacijski sustav područja obuhvata spojiti <strong>na</strong> ka<strong>na</strong>lizacijski sustav <strong>Grad</strong>a<strong>Biograd</strong>a te <strong>na</strong> uređaj za pročišćavanje otpadnih voda-potrebno je uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućitidugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada, te organizirano i kontroliranopostupanja s otpadomTloTlo se onečišćuje <strong>na</strong> više <strong>na</strong>či<strong>na</strong>, a zbog zaštite i sprječavanja ovakvih nepovoljnihutjecaja <strong>na</strong> tlo potrebno je poduzimati slijedeće mjere i aktivnosti:• potrebno je dugoročno kvalitativno i kvantitativno osigurati i održavati funkcijetla,• spriječiti zagađivanja zraka iz kojeg se štetni spojevi i teški metali talože u tlo,posebice u blizini industrijskih objekata i duž z<strong>na</strong>čajnijih prometnica,• riješiti odvodnju i zbrinjavanje otpadnih voda, a <strong>na</strong>ročito prometnih površi<strong>na</strong>,• uspostaviti sustav gospodarenja otpadom koji će omogućiti dugoročno,organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom,19ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJE• poduzeti pravodobne mjere za saniranje posljedica mogućih akcida<strong>na</strong>ta koji biuzrokovali onečišćenja tla (prometne nezgode <strong>na</strong>kon kojih je u okoliš istekla<strong>na</strong>fta ili <strong>na</strong>ftni derivati, nezgode pri prijevozu opasnih otpada i sl.),BukaNa području obuhvata Pla<strong>na</strong> veliki izvor buke su trase prometnica i karting staze. Zaštitaod buke uz prometne koridore postiže se putem režimskih ograničenja prometa,Zo<strong>na</strong> karting centra okruže<strong>na</strong> je tamponom zelenila (živa ograda) da se smanji širenjebuke.OtpadS obzirom da okoliš ugrožava neorganizirano i nekontrolirano odlaganje svih vrstaotpada, <strong>na</strong> području obuhvata Pla<strong>na</strong> potrebno je uspostaviti sustav gospodarenjaotpadom koji će omogućiti dugoročno i sveobuhvatno zbrinjavanje otpada. Potrebno jesve gospodarske objekte obuhvatiti organiziranim prikupljanjem otpada. Nužno je shvatitida otpad mora proći određeni predtretman prije završnog zbrinjavanja, te da je velik diootpada iskoristiv.Mjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju:o izbjegavanje i smanjenje <strong>na</strong>stanka otpada,o maksimalno korištenje vrijednih svojstava otpada kada njegov <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k nijemoguće izbjeći,o sigurno odlaganje neiskoristivog otpada sa svim prethodnim i pratećimmjerama i postupcima osiguranja od bilo koje vrste štetnog djelovanja.Sve ove mjere sadržane su u zakonskoj regulativi, pa je Urbanističkim planom uređenja<strong>na</strong>glaše<strong>na</strong> potreba nje<strong>na</strong> poštivanja, te uvažavanja <strong>na</strong>čela racio<strong>na</strong>lnog i dobroggospodarenja prostorom.Zaštita od požaraOvim planom su osigurane mjere zaštite koje su obvezne za ovu vrstu urbanističkedokumentacije. Efikasnost zaštite od požara postiže se adekvatnom organizacijomprostora: <strong>na</strong>činom uređenja, razmještaj građevi<strong>na</strong>, visinom građevi<strong>na</strong> i pristupnosti javnihkolnih površi<strong>na</strong> do građevine. Iz grafičkih prikaza je vidljivo da je osiguran kolni pristup dosvih građevi<strong>na</strong> kao i glavni požarni putovi postojećim i novoplaniranim prometnicama.Tehnička protupožar<strong>na</strong> (preventiv<strong>na</strong>) zaštita postiže se adekvatnom primjenomgrađevnog materijala, tehnički propisanim i zaštićenim instalacijama.Efikasnost gašenja požara postiže se funkcio<strong>na</strong>lnom instalacijom obojene telefonskelinije, vodovodne mreže, vanjske i unutarnje hidrantske mreže i uređaja koji trebajuosigurati potrebni tlak i količinu vode.Potrebno je osigurati sljedeće elemente tehničke zaštite:- osiguranje potrebne količine vode- osiguranje potrebnog tlaka vode- raspored uređaja (hidra<strong>na</strong>ta)20ARHEO d.o.o. - Zagreb


URBANISTIČKI PLAN UREĐENJA „KARTING CENTAR“I. OBRAZLOŽENJEU svrhu spriječavanja širenja požara <strong>na</strong> susjedne građevine, građevi<strong>na</strong> mora bitiudalje<strong>na</strong> od susjednih građevi<strong>na</strong> <strong>na</strong>jmanje 4m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzirpožarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne kerakteristike materijala građevine,veličinu otvora <strong>na</strong> vanjskim zidovima građevine i dr. da se požar neće prenijeti <strong>na</strong>susjedne građevine ili mora biti odvojen od susjednih građevi<strong>na</strong> požarnim zidomvatrootpornosti <strong>na</strong>jmanje 90 minuta, koji u slučaju da građevi<strong>na</strong> ima krovnu konstrukciju(ne odnosi se <strong>na</strong> ravni krov vatrootpornosti <strong>na</strong>jmanje 90 minuta) <strong>na</strong>dvisuje krovgrađevine <strong>na</strong>jmanje 0,5m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine<strong>na</strong>jmanje lm ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala <strong>na</strong> dužinikonzole.Radi omogućavanja spašavanja osoba iz građevi<strong>na</strong> i gašenja požara <strong>na</strong> građevi<strong>na</strong>ma iotvorenom prostoru, građevi<strong>na</strong> mora imati vatrogasni prilaz određen prema posebnompropisu, a prilikom gradnje ili rekonstrukcije vodoopskrbnih mreža, mora se ukoliko nepostoji predvidjeti unutarnja i vanjska hidrantska mreža.Građevine moraju biti projektirane i izgrađene tako da ispunjavaju bitne zahtjeve izpodručja zaštite od požara utvrđenom Zakonom o zaštiti od požara ( Narodne novine92/10) i <strong>na</strong> temelju njega donesenih propisa, te uvjetima zaštite od požara utvrđenomposebnim zakonom i <strong>na</strong> temelju njih donesenih propisa.Ostale mjere zaštite od požara projektirati u skladu s važećim hrvatskim propisima inormama koji reguliraju ovu problematiku.Zaštita od potresaProstor obuhvata Pla<strong>na</strong> prema seizmičkim kartama <strong>na</strong>lazi se u zoni VI° seizmičnosti (poMCS).Izgradnja i saniranje građevi<strong>na</strong> treba se provoditi u skladu s zakonskom regulativom zaprotupotresnu izgradnju.Mjere zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnostiPrema gabaritima i mogućim površi<strong>na</strong>ma planiranih građevi<strong>na</strong> kao i njihovim <strong>na</strong>mje<strong>na</strong>madvo<strong>na</strong>mjenska skloništa osnovne zaštite odnosno zakloni mogu se planirati u sklopuklupskih prostorija.Skloništa za zaštitu stanovništva <strong>na</strong> području obuhvata Pla<strong>na</strong> u slučaju ratne opasnostimogu se graditi za potrebe posjetitelja i djelatnika u objektima. U Postornom planuZadarske župnije i Prostornom planu <strong>Grad</strong>a <strong>Biograd</strong>a <strong>na</strong> <strong>Moru</strong> ugrađene su potrebnemjere zaštite od prirodnih i drugih nesreća te se iste primjenjuju u ovom planu.Nesmetano kretanje invalidnih osobaPristupne putove treba predvidjeti da je moguć pristup invalida do svih građevi<strong>na</strong> prekoskošenih rubnjaka. Kod projektiranja potrebno se pridržavati važećih propisa oprostornim standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanjeurbanističko-arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.21ARHEO d.o.o. - Zagreb

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!