1 - Hrvatske šume

A Zi A L C JPismo Ministarstvuzaštite okolišai prostornog uređenjaOčitovanje oproblematici uprovedbi zaštite prirode5-7Ritske šume u Hrvatskoj- spomenik prirode8-11Šumarija Koprivnica: Naširadnici garancija sukvalitete naših poslova15Mehanizacija d.o.o. -nužno obnovitistrojni park18Šumarija Ravna Gora:Plaće su male, ali suredovite19-21Na europskom skijaškomnatjecanju:Nastupili i hrvatskišumari12»Valmet 860«- Mehanizacijaza 21. stoljeće2-4Poslovanje:Zaustavljenanegativnakretanjau šumarstvu22-23Na područjuPožeštine: Prošlagodina u znakuelementarnihnepogoda24-25Lovački dom iznadDelnica: Poznatookupljalište šumarai lovaca26-31Vijesti iz naših Uprava32Prvi ovogodišnji izletu Paklenicu13-14Nestašica vode- gorući problem21. stoljećarm16-17Fotoreportaža:U potrazi zaizgubljenom topolomHRVATSKEŠUMEMjesečnik »Hrvatskih šuma« p.o. Zagreb, Izdavač: »Hrvatske šume« p.o.Zagreb, Lj. F. Vukotinovića 2, Direktor: Ivan Tarnaj, dipl. inž. šum.Glavni i odgovorni urednik: Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž.Uredništvo: mr. Josip Dundović, dipl. inž., Hranislav Jakovac, dipl. inž.,Antun-Zlatko Lončarić, dipl. inž., Josip Maradin, dipl. inž., Branko Meštrić, dipl. inž., MiroslavMrkobrad, dipl. pol,. Zvonko Peičević, Vesna Pleše, dipl. pol., Ivan Simić, dipl. inž.. Ivica Tomić, dipl. inž. Novinari: A. Z. Lončarić,M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomić Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinovića 2, Zagreb tel. 01/4804 169 e-mail: direkcija@hrsume.hrUredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje, priprema i tisak: Vjesnik d.d. ZagrebNaklada: 8000Nasloma stranka: Autohtona baranjska bijela topola (Foto: A. Z. Lončarić)-JiZajK/'đ stranica: Mlada bukova sastojina (Foto: M. Mrkobrad)

MINISTARSTVU ZAŠTITE OKOUSA I PROSTORNOG UREĐENJAii nrovedhi,(.'/ /. ? /.as li i evnroaeMinistru, gosp. BoziKovačevimUpovodu osnivanja Ministarstva zaštiteokoliša i prostornoga uređenja, a glededosadašnjih nesporazuma s politikomzaštite prirode od bivše Državneuprave za zaštitu prirode i okoliša, šumarskastruka smatra potrebnim obratiti Vam seposebice zbog obostranoga interesa ibuduće suradnje na zaštiti prirode šumovitogakrajobraza Republike Hrvatske.Već više od dvije godine svjedoci smoi akteri apsurdnih sukoba i nepotrebnihnesporazuma na relaciji bivše Državneuprave za zaštitu prirode i okoliša i hrvatskogašumarstva (»Hrvatske šume« p.o.Zagreb, Hrvatsko šumarsko društvo. Akademija šumarskih znanosti.Šumarski fakultet. Šumarski institut Jastrebarsko).Ovim pismom želimo vas upoznati s problemima, našimgledištima i zamoliti za aktivno sudjelovanje u kreiranju ciljeva iprograma zaštite prirode, koji će osigurati upravljanje idopustivo gospodarenje zaštićenim objektima prirode na osnovamaznanstvenih i provodljivih studija uz stručno kompetentnukontrolu.Želimo Vas upoznati sa činjenicama o hrvatskim šumama(80 posto su državne šume) koje se zanemaruju, a možda iprešućuju, iako su bitne za zaštitu šumovitoga krajobraza, ali i zaopću zaštitu prirode.Šume u Hrvatskoj su za razliku od onih u Europi prirodne,a znanstveno-stručnim postupcima koji se neprekidnounapređuju kroz zakone o šumama, osigurana je potrajnost(održivi razvoj), biološka raznolikost, stabilnost i proizvodnost.U dvjestogodišnjcm djelovanju hrvatska šumarska strukadokazala se u očuvanju prirodne šume, pa gotovo sve hrvatskešume zadovoljavaju danas stroge kriterije za kategoriju parkaprirode, a velik dio i za kategoriju nacionalnoga parka. Hrvatskaje tu, u odnosu na Europu, u velikoj prednosti jer dalekopremašuje željeni postotak površine zaštićene prirode.Prema suvremenim stajalištima zaštite prirode i okoliša(Agenda 21 iz Rio de Janeira, skupovi u Helsinkiju, Portugalu idr.), šume Zapadne Europe i SAD ne zadovoljavaju zaštitarskekriterije budući da se sastoje od neprirodnih monokultura, aprimjerice Njemačka troši danas golema sredstva kako bi vratilamakar mali dio imištene prirode. Europa nam ne može biti uzoru zaštiti prirode, a posebice ne u zaštiti šumovitoga krajobraza.Suprotstavljamo se brzopletim i agresivnim akcijama bivšeDUZPO na proglašenju zaštićenih objekata prirode (nacionalniparkovi, parkovi prirode) bez prostornih planova, znanstvenihstudija i osiguranja kriterija provodljivosti, temeljenih, nažalostsamo na deklarativnim postavkama o zaštiti prirode. Ovdje jepotrebno spomenuti kako redovito šumarsko gospodarenje uzaštićenim objektima, temeljno na principima šumarske struke iznanosti ne ugrožava prirodnost, biološku raznolikost, stabilnostU posljednjih nekolikogodina svjedoci smo isudionici apsurdnihsukoba i nepotrebnihnesporazunna izmeđubivše Državne upraveza zaštitu prirode iokoliša i hrvatskogašumarstvai ekološku ravnotežu šume. To dokazuje idosadašnje gospodarenje gdje se zaštićujušumski ekosustavi velike kakvoće, a rezultatsu stoljetnoga redovitoga stručnogašumarskog postupka.Upozoravamo na vrlo jasno predvidljivei negativne posljedice u pogleduodrživog gospodarenja prirodom i njenimzaštićenim objektima. Isto takoukazujemo na dobro stanje u smisluočuvanja prirodnosti izdvojenih i izuzetihiz gospodarenja 46.966 ha šuma s nemalo12 milijuna m-^ drvne zalihe i 235.000 m-'tečajnog godišnjeg prirasta u nacionalnimparkovima Plitvička jezera, Risnjak iSjeverni Velebit, dok je samo u novoproglašenim parkovima prirode Kopački rit, Papuk, Žumberak iUčka pod poseban režim gospodarenja stavljeno 81.018 ha šumas drvnom zalihom od 12 milijuna m^ i 374.000 m' godišnjegtečajnoga prirasta. To će se zasigurno odraziti na šumskom gospodarstvui preradi drva, jednog od ekološki najčišćih industrija,a posebice na povećanju postotka nezaposlenih.Ukazujemo i na nepoštivanje Zakona o šumama i Zakona ozaštiti prirode prilikom izdvajanja šumskih površina navedenihnacionalnih parkova i parkova prirode.U novo proglašenim upravama parkova prirode Papuk,Žumberak, Učka i Kopački rit, nitko nije sagledao koliko je financijskihsredstava potrebno za fiinkcioniranje novo ustrojenihjavnih ustanova, kod kojih se u slučajevima kad je pretežitapovršina zaštićenih objekata šuma, stvara nepotrebni i preskupiupravljački paralelizam.Predlažemo da pokrenete i osigurate otvorenu, stručnokompetentnu raspravu o projekcijama zaštite prirode i okoliša uskladu s Programom prostornoga uređenja Republike Hrvatskei da upravljanje i postupanje s onim objektima prirode čiji jepretežiti fenomen šuma, prepustite »Hrvatskim šumama« p.o.Zagreb koje će svojom Službom za ekologiju osigurati najkompetentnijuintegralnu zaštitu, upravljanje i gospodarenje bez financijskepodrške državnoga proračuna.Uz iskrene čestitke na izboru za ministra u Ministarstvuzaštite okoliša i prostornoga uređenja, nadajući se dobroj suradnji,srdačno Vas pozdravljamo! .^^Šumarski fakultetSveučilišta u ZagrebuDekanprof. dr. se. Joso VukelićŠumarski institutJastrebarskoRavnateljdr. se. Joso GračanHrvatsko šumarskodruštvoPredsjednikprof. dr. se. Slavko MatićAkademijašumarskih znanostiGlavni tajnikprof. dr. se, Branimir Prpić»Hrvatske šume« p.o. ZagrebIvanTarnaj.dipl.ing., direktorČasopis Hrvatske šume / 1

POSLOVANJEAnaliza poslovanja »Hrvatskih šuma«, p. o. Zagreb od 1. srpnja 1998. do 31. prosinca1999. godine,a.'H:iC(A'i^ij(':nci ^rKiucicvu-nci/I.) 'i>U'^iii-njci '//-s-H-rrui-r') tv-hiPoslovanje »Hrvatskih šuma«, p. o.Zagreb u razdoblju od 1. srpnja 1998.do 31. prosinca 1999. godine odvijalase putem poslovne politike Upravnogaodbora Poduzeća, koju je provodio menadžmentna čelu s direktorom Poduzećadipl. ing. Ivanom Tarnajom.Vlada Republike Hrvatske imenovalaje 11. lipnja 1998. godine šest članovaUpravnoga odbora Poduzeća i direktoraPoduzeća. Nakon imenovanja Upravnogaodbora i direktora utvrđeni su temeljniciljevi poslovanja Poduzeća. Njihovimostvarenjem postignuti su ovi glavnirezultati:1. Tijekom 1998. međunarodna revizorskakuća Deloitte & Touche d.o.o.Osijek - Ured Zagreb, izvršila je revizijutemeljnih financijskih izvješća sastanjem na dan 31. 12. 1996., 31. 12.1997. 1 30. 6. 1998. godine, te za godinukoja je završila 31. prosinca 1998., uskladu s Međunarodnim revizijskimstandardima.U tijeku je revizija i za poslovnu 1999.godinu.2. Izrađena je analiza zaposlenih i zaposlenostiu Poduzeću (1990-1998).3. Određene su smjernice programarazvoja zapošljavanja u Poduzeću zaiduće razdoblje.4. Napravljen je prijedlog mjera zaprovođenje programa zapošljavanja.5. Nastale su značajne promjene upovećanju strukture prihoda Poduzeća,i to kroz:a) povećanu proizvodnju glavnihšumskih proizvoda,b) bolje iskorištavanje sporednihšumskih proizvoda ic) bavljenje sporednim djelatnostimapoduzeća.6. Uređenjem odnosa s drvnom industrijomdefinirani su uvjeti i načiniprodaje drvnih sortimenata.7. Racionalnim i ekonomičnim poslovanjemsustavno se smanjuju rashodiPoduzeća, porastom proizvodnosti,motivacijom zaposlenih, ali i provođenjemkontrolinga na svim organizacijskimrazinama Poduzeća i Grupe.2 / Časopis Hrvatske šume8. Ostvarenje ciljeva Programa razvojaPoduzeća (1991-2025) aktivnom politikomulaganja u osposobljavanje svihzaposlenika, a poglavito proizvodnihzaposlenika, u razvoj poduzetništva, ubiološke i tehničke investicije, u znanstvenoistraživačkirad, bez kojeg nemarazvoja hrvatskoga šumarstva.9. Potpisan je Kolektivni ugovor, čije seodredbe ostvaruju.Uvođenje i provedba navedenihciljeva dalo je, unatoč posljedica ratnihzbivanja (12 posto površine je minirano) iispravke temeljnih pogrešaka financijskihizvješća iz ranijih godina, bolje rezultateveć u drugom polugodištu 1998., a u 1999.godini u usporedbi sa 1998. bilježimo realnoi objektivno poboljšanje.Ako se usporede neki osnovni naturalnii financijski pokazatelji, a to suproizvodnja, prodaja drvnih sortimenata,obveze prema dobavljačima, potraživanjaod kupaca, troškovi osoblja, investicije (redovitei obnova) i financijske rezultate poslovanja,dobiva se sljedeća slika:I. Ostvarenje plana proizvodnje 1998. i 1999. god,1. Sumskouzgojni radoviJednostavna biološka reprodukcija šumaGodina1999.1998.1999/1998.Planiranavnjednost radova308 649 597269 794 156114,4Radovi jednostavne biološke reprodukciješuma izvršeni su u 1999. sa304 210 516 kn ili 98,6 posto u odnosu naOstvarenavrijednost radova304 210 516241 976 259125,7u knOstv./Plan 1% I98,6 189,7 i^..^^^^^...^planiranu vrijednost radova, a u odnosuna 1998. godinu veći su za 62 234 257 knili 25,7 posto.

Proširena biološka reprodukcija šumaGodina1999.1998.1 1999/1998.Planiranavrijednost radova131 991 60258 433 364225,9Ostvarenavrijednost radova117 573 16348 512 757242,4Ostv/Plan%89,183,0u kniRadovi proširene biološke reprodukciješuma ostvareni su u 1999. godini sa117 573 163 kn ili sa 89,1 posto u odnosuna planiranu vrijednost radova, a u odnosuna 1998. godinu veći su za 69 060 405kn ili 142,4 posto.2. Proizvodnji j drvnih sortimenatau 000. m3i Godina1 1999.1 1998.1 1999/1998.Oblovina1 6781 645102,0PlaniranoProstorno1 5871 72592,0Ukupno3 2653 37096,9Oblovma1 7281 638105,5OstvarenoProstorno1 4621 434102,0Ukupno3 1903 072103,9Ukupno 1Ost./Plan % 197,7 191,21Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata veća je u 1999. uodnosu na 1998. godinu za 3,9 posto ili 121 980 m''.odnosno proizvodnja trupaca izvršena je za 102 640 m^ više,stoje povećanje od 6,5 posto.3. Zalihe drvnih sortimenata1iiGodina31. 12. 1999.31. 12. 1998.1999./1998.Trupci221 764232 88295,2OblovinaTO10 0995 920170,6Ukupno231 863238 80797,1Prostornodrvo172 939233 20874,2SVEGA404 802472 01585,8u m''1,iUkupne zalihe drvnih sortimenata iznose 31. 12. 1999.404 802 m' i manje su za 67 213 m' ili 14,2 posto u odnosuna 31. 12. 1998.Stvarne zalihe drvnih sortimenata iznose 31. 12. 1999.382 921 m^ i manje su za 89 094 m^ ili 18,9 posto u odnosu na31. 12. 1998., budući da se dio drvnih sortimenata nalazi nakonsignaciji kod kupaca.II. Prodaja drvnih sortimenata 1998. i 1999. god.u odnosima s drvnom industrijom Poduzeće je i podcijenu vlastite nelikvidnosti produžilo rokove plaćanja kupcimapo ugovoru (pilanskih trupaca sa 45 na 60 dana, furnirskih trupacana dvanaestine i drva za preradu sa 60 na 90 dana) i sklopilo sa18 kupaca izvoznika petogodišnje ugovore (488 700 m' trupaca)želeći i na taj način pridonijeti njenom ozdravljenju, što ćeznačajno olakšati njihovo poslovanje u prvim godinama ulaskaHrvatske u •WTO.Prodaja drvnih sortitnenata_ _ _ _ _ _ _1 GodinaOblovina1999.1 678PlaniranoProstorno1 584Ukupno3 2B2Oblovina1 710OstvarenoProstorno1 529Ukupno3 239000. m3Ukupno iOst./Plan % 199,31998.1 1999/1998.1 660101,11 71092,63 37096,81 553110,11 415108,12 968109,188,1 1iU 1999. godini ostvarena je ukupna prodaja drvnih sortimenataod 3 239 139 m-' ili 9,1 posto više nego u 1998. i ostvarenje prihod od 1 014 528 450 kn ih 12,5 posto više nego u 1998.godini.III. Obveze prema dobavljačima 1998. i1999. god.Stupanj podmirenja dospjelih obveza sa 31. 12. 1999. je85,2 posto i veći je za 17,3 posto u odnosu na 2. 7. 1998.Stupanj podmirenja dospjelih obveza sa 2. 7. 1999. je72,6 posto i veći je za 6,3 posto u odnosu na 2. 7. 1998. Dospjele,a nepodmirene obveze iznose 57 178 944 kn i manje su za čak15 031 499 kn ili 20,8 posto.rV. Potraživanja od kupaca 1998. i1999. god.Stupanj naplate dospjelih potraživanja na dan 31. 12.1999. je 90,7 posto i veći je za 20,4 posto u odnosu na dan 3.srpnja 1998. godine.Stupanj naplate dospjelih potraživanja na dan 1. 7.1999. je 84,6 posto i veći je za 12,4 posto u odnosu na dan 3.srpnja 1998. godine. Manja su dospjela potraživanja za 49 800 784kn ili 31 posto iako je ukupni promet potraživanja porastao za 19posto i iznosi 845 614 037 kn.Časopis Hrvatske šume / 3

SA SJEDNICE POVJERENSTVA ZA TOPOLUj , -7" « , •Ritske šume uz Dravu i Dunai' pravo su bogatstvo koje treba zaštititi i predstaviti luiropiRedovna četvrta sjednica Hrvatskogapovjerenstva za topoluodržana je 10. ožujka u Bilju,u Dvorcu Uprave šuma Osijek,osim članova Povjerenstva, sjednicisu prisustvovali i direktor »Hrvatskihšuma« dipl. ing. Ivan Tarnaj,akademik Mirko Vidaković i pomoćnikministra za šumarstvo dipl. ing.Zeljko Rendulić.Hrvatsko povjerenstvo za topolujedno je od prvih naših strukovnihudruženja koje je primljeno u jednumeđunarodnu asocijaciju - uMeđunarodnu komisiju za topolu,već u rujnu 1992. godine, prijeopćeg članstva u FAO-u, što jeznačajno priznanje našim šumarskimstručnjacima, poglavito onimakoji se bave topolama.Rješenjem Ministarstva poljoprivredei šumarstva od 21. travnja1999. godine, Hrvatsko povjerenstvoza topolu čine: predsjednik tnr. se.Pavk Vratarić, prof. dr. Joso Vukelić,prof. dr. Stavko Matić, doc. dr. DavorinKajba, doc. dr. Boris Hrašovcc, dr. JosoU poplavnim područjima riječnihaluvijalnih tala nalaze se najočuvanijeprirodne šume topola i vrba, a njihovoočuvanje glavna je zadaća Povjerenstva- istaknuto je na sjednici u BiljuGračan, tnr. se. Ondrej Lovaš, dipl. ing.Robert Laginja, dipl. ing. Mile Dodan,dipl. ing. Mirko Kovačev, dipl. ing. MilanZgela, dipl. ing. Tomislav Motnčitiović,dipl. ing. Stanko Antunović, dipl.ing. Dragan Fajfer i dipl. ing. Ivan Istok.I upravo na toj sjednici članoviPovjerenstva utvrdili su i prihvatiliIzvješće o radu Hrvatskoga povjerenstvaza topolu, za razdoblje1996.-1999. godine kc:>jc će biti podnesenona zasjedanju Međunarodnogakomiteta za topolu.Iz Izvješća saznajemo kako se uHrvatskoj pod topolom i vrbom nalazi32.313 ha plantaža, kultura i prirodnihsastojina, od čega je čak15.000 ha vraćeno nakon mirne integracijePodunavlja Republici Hrvatskoj,a od toga je još 5.888 ha radnonedostupno zbog nerazminiranostiterena. Žalosna je činjenicakako će čak 3.300 ha plantaža i intenzivnihkultura prestariti i propastibudući da su već odavno dospjele zasječu. Prošle 1999. godine Upravašuma Osijek vlastitim je sredstvimarazminirala uz rijeku Dravu pojasdužine 3,5 km i širine 15 m, te jetako postalo dostupno oko 2000 haza sječu zrelih kultura euroameričketopole.Isto tako, vidljivo je, kako se od1998. g. povećava sadnja naČasopis Hrvatske šume / 5

članovi Povjerenstva za topolu, snimljeni na obali Dunava, u Vukovarupodručju Podunavlja - 250 ha u1998. i 350 ha u prošloj godini,ponajviše zahvaljujući programu obnoveratom devastiranih šuma.Naglašena je potreba promidžbei praćenja stanja topolarstva, nesamo u okviru »Hrvatskih šuma« veći kod drugih gospodarskih subjekatai privatnika, gdje postoje mogućnostiintenzivne proizvodnje drvetatopole i vrbe. Treba obnoviti sadnjuuz kanale i ceste, te uz rijeke i vodotokove,što se posljednjih godina zanemarivalo.Značajna pozornost u Izvješćudata je i očuvanju genetskih resursaeuropske crne topole metodom »exsitu« započete selekcijom i autovcgetativnimrazmnožavanjem adultnihstabala tijekom posljednjih nekolikogodina. Selekcija se obavlja napodručju rijeka Save, Drave i Mure,a ovih dana upravo je otpočela i uslivu Dunava, na terenima koji sudostupni, jer to područje kao i onojoš nerazminirano predstavljanajvrijednije područje ritskih šuma seuropskom crnom topolom.Nakon uspješne reprodukcijeadultnih stabala europske crne topole,još u proljeće 1995. godine oformljenjeu Šumariji Čakovec Salicetum— klonski arhiv s ukupno 83 klona,a u proljeće 1998. u ŠumarijiDarda, za sada drugi arhiv koji sadrži63 klona, a koji će se neprekidnonadopunjavati.Očuvanje europske crne topole iprirodnih sastojina topola, metodom»in situ«, uvršteno je pod trajnuReznice crne topole, produžit će vijek nekada brojnimstablima u baranjskim ritovimazaštitu u Parku prirode Kopački rit,specijalni rezervat šumske vegetacijeVukovarske dunavske ade i napodručju ritskih šuma uzrijeku Dravu - Slatinskepodravske šume i Osječkedravske šume.S tim programom očuvanjagcnofonda europskecrne topole uključeni smo ueuropski program Euforgcn.Pripreme za organizacijusastanaka Euforgen 2001.započele su upravo na ovojsjednici, jer kako je prisutneobavijestio dr. Davorin Kajba,iduće godine Hrvatska jeprvi puta domaćin skupu europskihstručnjaka topolara,koji bi se trebao održati6/ Časopis Hrvatske šurne

upravo u Baranji, u listopadu 2001.godine.Do toga događaja trebalo bizavršiti i tiskanje monografije o topolamai vrbama Hrvatske, a - naglasioje prq/[ dr. Stavko Matić, za urednikaizdanja zadužen je mr. Vratarić.Mr. se. Pavte Vratarić, upraviteljUprave šuma Osijek i ujedno predsjednikHrvatskoga povjerenstva zatopolu, istakao je značenje topole unekim europskim zemljama, alikako i sam priznaje, u Hrvatskoj topolanema još svoje pravo mjestokao u Italiji i Španjolskoj, a to jeneopravdano.Prof. dr. Slavko Matić je istakaokako niti jedna europska zemljanema to što ima Hrvatska - prirod-Odnosi s drugimau ime Hrvatske komisije za topolu, međunarodnu suradnjusu ostvarivali Ministarstvo za poljoprivredu išumarstvo. Šumarski fakultet Zagreb, Šumarski institutJastrebarsko i Javno poduzeće »Hrvatske šume«.Posebice treba istaknuti suradnju s: IPGRI (InternationalPlant Genetic Resources Institute), Via della SetteChiese 142, 00145 Rome, Italy; ISP Casale Monferrato,Italy; INRA Institut National de la Recherche Agronomique),Centre de Recherches d'Avignon, France; Institutefor Forestry and Game Management, Gaverstraat 4, B-9500, Geraardsbergen, Belgium; Faculty of Forestry, Universityof Toronto, 33 W!llcocks Street, Canada; HessischeLanddewsanstalt Forsteinrichtung Waldforschung undWaldoekologie, Oelkers Str. 6, 34346 Hann. Muenden,Germany; Institute for Forest Genetics and Forest TreeBreeding, Siekerlandstrasse 2, 22927, Grosshandorf, Germany,ALTERRA Green Wor!d Research, 6700 AA Wageningen,The Netherlands; Poplar Research Institute, 41001Izmit, Turkey.ne ritske šume uz rijeke Dravu iDunav. Nedavno su te šume razgledalinjemački šumarski stručnjaci iocijenili ih pravim šumarskimhitom u Europi, dok kod nas nisudovoljno cijenjeni, a to je pravi prirodnispomenik Hrvatske.Dojučerašnji naš kolega, a danaspomoćnik ministra za šumarstvodipt. ing. Željko Rendulie, u svom prvomnastupu među šumarimaistakao je kako će se uvijek zalagatiza priznanje naše struke kako bišumarstvo dobilo onaj rejting koji izaslužuje unutar Ministarstva poljoprivredei šumarstva. Ali pojedinactu ne može sam, već se svi zajednomoramo uhvatiti u koštac s tim problemom- statusom boljega položajašumarstva u Hrvatskoj i naših radnihuspjeha.Naša struka, koja ima svojudugu i zavidnu tradiciju ima što pokazatii reći svijetu, stoga ću se zalagatida naši šumarski stručnjacibudu zastupljeni na europskim isvjetskim stručnim skupovima i natome ne smijemo štedjeti - istakaoje doministar Rendulić. .Jj^A. Z. LončarićČasopis Hrvatske šume / 1

KOPl^rVNICA - ŠUMARIJA NA KRAJU GRADA^/ ) ) )cm mmnci {^arci-ficija y nJiV kpVŠumarija Koprivnica prošleje godine financijski uspješnoposlovala i takopridonijela dobrom ukupnomrezultatu Uprave šuma Koprivnica,jedne od najuspješnijih u»Hrvatskim šumama«. Šumarijeu većim gradovima češćenailaze na probleme od šumarijau manjim mjestima. Najčešćegospodare dijelovima gradskihili prigradskih šuma kojespadaju pod različite vrstezaštićenih objekata prirode štoznači da se njima upravlja naposeban način, drugim riječimada ne donose dobit. A bilokakve intervencije, čak i sanitarnesječe koje se moraju obavljati,izazivaju reakcije kodneupućenih. Tako, oko gradskihšuma koje su u ranijimrazdobljima prekomjerno korištenezbog povećanih potrebadanas ekonomski gledano, nevrijede baš previše. Koprivničkašumarija nema takvih probleiJitie^e 'ficisi'fi -poslovaOblovinu u cijelosti siječemo iizrađujemo sami, jer tada smo sigumida će to biti napravljeno kvalitetno ina vrijeme - govori nam upraviteljdipl. ing. Marijan Šajfarma. Gospodareći sa 6.711 haočuvanih bukovih i hrastovihšuma u tri gospodarske jedinice,Dugačkom brdu. Koprivničkimnizinskim šumama iNovigradskoj planini, koprivničkišumari potrajnim gospodarenjemnastoje iza sebe ostavitinešto i budućim generacijama.Na to ih, uostalom, obvezujei dugogodišnja tradicija organiziranogbavljenja šumarstvomu Podravini pa i pojedinišumski predjeli koje vrijedi vidjetii koje bi, kad bi bilomoguće, trebalo ostaviti »zaizložbu«! Jedan od takvih je iRajčcvica u gospodarskoj jediniciNovigradska planina sbukvom i kitnjakom gdje drvnazaliha doseže i 700 kubika pohektaru!Šumarija u Koprivnici osnovanaje 1889./90. u okviruondašnje imovne općine Đurđevackoja je nastala 1874. godineDiobenom odlukom Cesarsko-kraljevskogpovjereništva.Iz povijesti koprivničkogašumarstva treba spomenutii 1945. godinu kada je osnovanoZemaljsko šumsko poduzećeHrvatske, a šumarija Ko-Lužnjakova branjevina u Novigradskoj planini. Konverzija u grabiku, žir sađen pod motiku8 / Časopis Hrvatske šume

To treba vidjeti: bukova sastojina (s kitnjakom) u predjelu Rajčevica s drvnom zalihom od 700 kubikapo hektaru!privnica prošla je do danas kroz20-ak reorganizacija. Ponovnimutvrđivanjem šumsko-privrednihpodručja 1963. godinešumarija je zaokružila svoje gospodarskejedinice kojima i danasgospodari, Dugačko brdona istočnim obronciina Kalnika(oko 2.122 ha), Novigradskuplaninu (2.879 ha) na dijelu Bilogorete Koprivničke nizinskešume (oko 1710 ha) koje se prostiruod Bilogore prema Dravi.Sve teže dosezonacaPrema propisu Osnove,šumarija Koprivnica godišnjesiječe preko 41.000 kubika, (odčega blizu 26.000 kubika glavnogprihoda) i spada medu većešumarije koprivničke uprave.- Nemamo problema sizvršenjem plana, kako uzgojnihradova tako ni onih uiskorištavanju šuma, kaže upraviteljšumarije dipl. ing. MarijanSajfar. Oblovinu u cijelostisiječemo i izrađujemo sami, nastojimozapravo što više obavitisami jer smo tada sigurni da ćebiti napravljeno kvalitetno. Sobzirom da imamo dosta invalidarada, čak 11, i to mahombivših sjekača, jasno je da cijelietat ne stignemo obaviti sami.Prostorno drvo dijelom dajemou samoizradu, a nešto preuzimajui poduzetnici. Posloveprivlačenja i prijevoza obavljakoprivnička »Mehanizacija iprijevoz«, d.o.o., osim u slučajevimakad kupci imaju svojtransport.Premda su sva sela u Podraviniplinoficirana i seljacikupuju sve manje ogrjeva.Šumarija nema problema s plasmanomprostornog drveta!Dio ide za Belišće, a određenukoličinu uzimaju privatnici kojito plasiraju dalje, reći će Sajfar.Stoga se i koprivnička šumarijamože pohvaliti onim čime semože rijetko koja - malim zalihama.U ovome trenutkuimamo tek 135 prm ogrjevahrasta te nešto preko 400 prmgraba i bukve, konkretan jeupravitelj. U Koprivnici nemajuproblema niti s plasmanomoblovine, jer šumarija je ublizini velikih drvnih industrija,»Drvo Bilokalnika« iz Koprivnicei »Cesine« iz Bjelovara.- S »Drvom Bilokalnikom«godinama dobro surađujemo,nema problema oko isporukedrveta, ali niti s plaćanjem kojeje za ovo vrijeme sasvim solidno,veli Sajfar.U dobromokruženjušumarija Koprivnica sasvojim ukupnim godišnjimprihodom ipak je, ne može sereći kap u moru, ali manji gospodarskisubjekt u okruženjumoćnih industrijskih divova,grada s nepunih 30.000 žiteljaMjesto nekadašnje utvrde Kamengrad, na silazu s Bilogore prema gradu, iz koje se razvila KoprivnicaČasopis Hrvatske šume I 9

80-godišnja sastojina bukve s kitnjakom u Dugačkom brdukoji daje i osobni pečat razvoju ibogatstvu cijeloga sjeverozapadnogdijela Hrvatske. RijekaDrava, plodna podravska zemljate idealan zemljopisni prometnismještaj samoga grada naraskrižju putova, kroz stoljećasu bili temelj podravske samobitnosti,na kojem su nikle pričeo maru podravskoga čovjeka (pai brojni vicevi o podravskoj škrtosti),temelj sadašnje podravskeprepoznatljivosti.U pisanim dokumentimaKoprivnica se prviput spominje1272. godine pod nazivom KO-VAR ili KWAR, 1308. godinepostaje comunitas-općina. Anovija povijest grada počinjerazvojem feudalnih posjeda -naselja Kamengrad (na ulazu ugrad s Bilogore, kod današnjegPodravkinog rekreacijskog centra)i naselja Koprivnica u tadamočvarnoj dolini, u 14. stoljeću.Poveljom Ludovika I.-1356. godine, Koprivnica bivaproglašena »slobodnim kraljevskimgradom«, a važno strateškoznačenje u Vojnoj krajinidobiva u 16. i 17. stoljeću zavrijeme nadiranja Turaka. Zadaljnji razvoj cijeloga krajavažna je izgradnja željezničkepruge Budimpešta - Koprivnica- Zagreb - Rijeka 1870. godi-Ing. Goran Klos i ing. Marijan Sajfar u Posebnom rezervatu šumske vegetacije u Dugačkom brdu10/ Časopis Hrvatske šume

u rasadniku Močile uzgaja se i ukrasno biljene, a početkom 20. stoljeća ničui prvi industrijski kapaciteti(tvornica umjetnih gnojiva,tvornica vijaka, ulja).Koprivnica je danas gospodarskoi kulturno središte Podravinei Podravsko-križevačkcžupanije. Veliki metalni pijevacte žlica ogromnih razmjera,ispred Podravkinc scdmerokatnice,zaštitni su znak grada isame Podravke, prehrambeneindustrije koja je odredilabudućnost Koprivnice i cijelePodravine. »Podravka juhe« inajznačajniji hrvatski izvozniproizvod, »Vegeta« pronijeli suime tvornice daleko izvan hrvatskihgranica. No tu su i drugiznačajni gospodarski subjekti(Drvo Bilokalnik, Sloga, tekstilnaindustrija, proizvodnjalijekova, trgovačka poduzeća,brojni manji privatni pogoni)koje čak ni pretvorba a ni privatizacijana hrvatski način nijeuništila (možda tek neke)!Možda i zbog toga što Podravcinisu dozvolili da im se u dobrouhodani posao upetlja netko sastrane i »pretvori« (čitaj pokrade)i opustoši dobra poduzeća,kako se to obično događalo.Osim brojnih kulturnihodredišta i kulturnih događanja,ugostiteljsko turističkihobjekata, građani Koprivnicedanas mogu posjećivati i mnogesportske priredbe. S obzirom nabroj stanovnika, Koprivnica jemožda najsportskiji grad u Hrvatskoj.Tu su rukometašice,rukometaši, nogometaši, kartingaši,kuglašice i mnogi drugisportovi u visokim rangovimanatjecanja. A uspješan sport,nije nikakva tajna, može serazviti samo u privredno jakojsredini.U neposrednoj blizini gradanalazi se i rekreacijska šumaCrna gora, zaštićeni objekt prirode,kojim gospodari koprivničkašumarija. Ona je usvojevrsnom okruženju još jednerekreacijske zone rasprostrtepo padinama Bilogore nadomakgrada - predjela »gorice i kleti« ukojima Podravci nalaze smisaoživljenja nakon radnoga dana.Šumarija pak, gospodari sjoš tri zaštićena objekta prirode- Specijalnim rezervatomšumske vegetacije u gospodarskojjedinici Dugačko brdopovršine 10 ha, koji je osnovanna poticaj Šumarskoga fakultetau Zagrebu (radi se o bukovojsastojini na kojoj se obavljajusamo sanitarne sječe); zatimšumskim predjelom u sastavuSpomen područja Danica, teOrnitološkim rezervatom Pažut.- Rezervat Pažut površine72 ha nalazi se na ušću Mure uDravu i zanimljiv je po mnogočcmu,ističe upravitelj Šajfar.To je područje naplavina nakojima se javlja pionirska vrsta,vrba. No Drava je ovdje hirovitai moćna, nekad prije odnijelaje jedan cijeli odsjek, mijenjaobalu i krajolik, a ušće setijekom vremena zbog nastalihnanosa spustilo kilometarnizvodno i vodoprivrednici većrade na tom da se to vrati u starostanje.Umirovljenici kaosezonci najsigurnijiŠumarija u cijelosti izvršavai propisane uzgojne radove.Prema gospodarskim osnovama,spominjemo glavne uzgojnezahvate, godišnje se obavipriprema staništa na blizini 73ha, popunjavanje na 18 ha,unošenje žira u sastojine na oko17 ha, pošumljavanja na 16 ha,njega pomlatka i mladika na 118ha, čišćenje na 50 ha. U proširenojbiološkoj reprodukcijijoš je obveza pošumljavanjačistina, njege i zaštite.U gospodarskoj jediniciDugačko brdo nema problemas prirodnim pomlađenjem,ističu u šumariji o čemu svjedočei branjevine bukve ikitnjaka. Sa 69 stalno zaposlenai 10 radnika na određenovrijeme koprivnički šumarinajveći dio posla obave sami.Četiri revirnika, mladi inženjeriGoran Klos, Zoran Simić,Kruno Jurić i Tomislav Ledinskiraspoređeni su po gospodarskimjedinicama, od šumarskihinženjera tu su još Damir Sešo iJelena Androić koja vodi rasadnikMočile.Šumarija raspolaže isolidnom uzgojnom mehanizacijom(traktor Steyr, pa maliTomo Vinković i jedan stariIMT s potrebnim priključcima iuzgojnom opremom). Kako nemogu sami obaviti sve uzgojnezahvate za vrijeme ljetne kampanje(njega, a kasnije ipošumljavanje) koriste sezonce.- Do seljaka je sve težedoći, kaže upravitelj, pa svečešće upošljavamo umirovljenike.Imamo jednu dobrouhodanu grupu koja već godinamakvalitetno radi na poslovimačepovanja i njege, na obostranozadovoljstvo.Najveći dio sadnoga materijalašumarija proizvodi sama udva velika rasadnika, Močilamai Drnju dok se u rasadnikuMočile još proizvodi i ukrasnobilje za potrebe građana.T ^ Tekst i snimci:IVIiroslav l\/lrl

PRVA GODINA RADA VALMETA U SLAVONIJIMehanizacija za 21. stoljećeveć je ušla u naše šumeProšle godine u broju od mjeseca ožujka, prikazali smo probni radnovoga farvardcra tipa »Valmet 860« finske proizvodnje. Tijekomdva mjeseca testiranja novih forvardera, u našim najtežim uvjetimau spačvanskim šumama, »Valmet« koji nam je bio na raspolaganju zaprobni rad, svojim učincima u izvlačenju trupaca do stovarišta zadivio jei oduševio ne samo naše vozače i stručne suradnike, već i sve prisutnekad je s lakoćom natovaren s petnaestak kubika drvne mase, kroz blatočak i iznad kotača, svladavao sve prepreke i dovozio trupce na stovarište.Krajem travnja u Vinkovcima na Pikovom stanu, bilo je upriličenoprecizno kompjutorsko testiranje opterećenja novoga stroja, kojega sutestirali profesori sa Šumarskoga fakulteta i Instituta kojem su prisustvovalii predstavnici tvrtke Partek Forest iz Finske uz nazočnost finskogaveleposlanika u Hrvatskoj, gosp. Osmo Lipponena.Rezultat .svih dh aktivnosti konačno je ostvaren 30. rujna prošle godine,kada su na vinkovački teretni kolodvor stigla dva nova »Valmcta860« za naše uprave šuma Vinkovci i Osijek.Tijekom jeseni i ovoga proljeća sva tri »Valmcta« rade u svojimUpravama na izlaženju drvne sirovine.Petorica naših mehaničara bili su na obuci u Finskoj kako bi biliosposobljeni za otklanjanje manjih nedostataka ili zastoja u radu.Do zaključenja ovoga broja našega lista nismo mogli dobiti točneradne učinke novih strojeva, pa ćemo to u idućem broju svakako objaviti.Ipak, istaknimo, kako je u naše šume već počela stizati mehanizacijaza 21. stoljeće. Nadamo se da će ove godine stići još pokoji »Valmet«, jerizvlačenje drvne mase usko je grlo u proizvodnji u našim JJpravama.(Z. L)Poslije desetak i više godina zastoja u nabavci tešicemehanizacije, nova tri forvardera finsice proizvodnjeuspješno su obavili svoj zadatak prve godine u SlavonijiObećanja koja je 23. travnja 1999. dao veleposlanik Finske uHrvatskoj, gosp. Osmo Lipponen na sastanku u Vinkovcima, kako ćenaša zemlja, odnosno naše šumarstvo, imati određene privilegije kodnabavke »Valmeta« tijekom ljeta su se i ostvarilaKrajem rujna iz tvrtke PARTliK i-ORllST ()y Tampere iz Finske,krenula su vlakom dva forvardera, a istovarena su 30. rujna nakolodvoru u VinkovcimaNa Pikovom stanu u Vinkovcima, prvi »Valmet« koji je puna dvamjeseca radio na izvlačenju drvne mase iz spačvanskih šuma, bio jetemeljito testiran najsuvremenijim uređajima s kojima raspolažeŠumarski jakultet i prošao sve test kontrole na opće zadovoljstvo1 ijthoiii jisiiu i zuiic, kao i ovoga proljeća »Valmet« je uneprekidno radio na izvlačenju trupacatnkovLimaI osječki »Valmet« je neprekidno radio cijelu jesen i zimu na područjuBaranje na izvozu trupaca, a ovih se dana nalazi na područjušumarije Levanjska Varoš12 / Časopis Hrvatske šume

u POVODU 22. OŽUJKA - SVJETSKOG DANA VODAUprvoj polovici prošle godineu Parizu je održanameđunarodna konferencijao problemu pitke vodei razvoja na kojoj su se okupilipredstavnici iz 84 zemlje i 50 organizacija.Sudionici konferencijezaključili su, ako se u kratkomvremenu ne promijenipristup crpljenju, potrošnji ipročišćavanju vode, da će dogod. 2005. dvije trećine svjetskogapučanstva trpjeti od teškenestašice pitke vode. Već sadasvake godine pod utjecajemonečišćene vode umre u svijetunajmanje sedam milijuna ljudi.Sudionici pariške konferencijepripremili su šestogodišnji plano očuvanju voda, koji su kasnijepredstavili Programu za razvojUN-a.Oko sedmini europskogapučanstva nije dostupna sigurna,zdrava neškodljiva pitkavoda, stoga nije iznenađenje štose na starom kontinentu ponovnopojavljuju već davno protjeranebolesti, medu njima kolerai tifus. To je bio samo jedan odrazloga za posebnu ministarskukonferenciju o okolišu i zdravlju,kojaje održana u Londonuu lipnju 1999. godine. Na trcidnevnojkonferenciji okupilo se70 ministara za okoliš i zdravljeiz 51 zemlje članice europskogureda Svjetske zdravstvene organizacije(WHO). Sitdionici suprihvatili i potpisali deklaracijuo okolišu i zdravlju, ispravu otransportu, okolišu i zdravlju, teprotokol Voda i zdravlje.Svjetski političari oproblemu pitkevodeu sljedećih četvrt stoljećanajmanje četvrtina svjetskogapučanstva bit će izvrgnutanestašici vode, poručujt: rezultatiistraživanja japanske vlade iAmeričke agencije za međunarodnirazvoj (USAID). Premarezultatima toga najnovijegistraživanja koje su zajedničkiproveli američki i japanskiNestašicahlc:,,^ •J ,^y.y.^ -,-. jyy^ ,. , P . 1. 1, 1VOL nL,, stoVoda ima nezamjenjivu prehrambenu i ljekovitu moć.Bez vode život na Zemlji bi stao, vjerojatno i zamro,zauvijek nestao...u našoj zemlji gotovo svi vodotoci su s pitkom vodom, a dobrimdijelom to možemo zahvaliti našim očuvanim i zdravim šumskimpovršinamastručnjaci, nestašice vode moglebi postati jedan od vodećihsvjetskih problema u stoljećupred nama.U mnogim područjimaZemlje u sljedećim se desetljećimaočekuju ozbiljne nestašicevode, a kako je već sada 1,3milijarde ljudi suočeno s nedostatkompitke vode, jasno je daće nestašice biti najveća prijetnjaprozvodnji hrane i ljudskomezdravlju, upozorava istraživačIsmail Serageldin.Prosječna potrošnja vodepo stanovniku procjenjuje seizmeđu 680 i 800 m^ godišnje.Potrošnja vode raste brže negošto raste svjetsko pučanstvo.U usporedbi s god. 1950.danas je prosječna potrošnjavode po stanovniku 50 postoveća. Za sve potrošače vode veomajeznatna potrošnja upotrijebljenevode, posljedica koje jemanjak i sve veća onečišćenostvodenih izvora. Nestašica vodetakođer je posljedica sve češćihsuša, a i smanjivanja površinejezerai nestajanja močvara. Sviveliki regulacijski projekti veomasu skupi i često utiištavajuokoliš. Sve više vode za ljudskepotrebe znači manje vode zan Cl. iuzdržavanje ekosistema, koji usve većim područjima svijetagube neravnopravnu bitku zavodu. Prirodno bogatstvo postanovniku pojedine državeobično se prikazuje trima pokazateljima:biološkom plodnošćuzemlje, mineralima i fosilnimgorivom. Nestašica vode svjedočikako bi bilo pametno dodatisve više pokazatelja o raspoloživimi kvalitetnim količinamavode po stanovniku. Posvudapo svijetu površinske suvode veoma onečišćene od svevećih količina otpadnih voda.Istoje tako u razvijenim zemljamaonečišćenost rijeka jošuvijek veoma velika premda sezbog strožega zakonodavstva izbog uvođenja različitih postupakačišćenja opća klasičnaonečišćenost rijeka i jezerasmanjila. U industrijaliziranimzemljama OECD-a bilježimoodređene uspjehe u nadzoruonečišćenja tzv. točkastih izvoraotpadnih voda u poduzećima.Nadzor površinskoga, raspršenogavodenoga onečišćenja izpoljodjelskih površina (ostacimineralnoga gnojiva i pesticida),pa komunalnog i prometnogonečišćenja (teške kovine,ugljikovodici, soli) teži je i skuplji.Što se tiče specifičnih oblika(teške kovine, pesticidi, nitrati,fosfati, itd.) onečišćenost europskihi sjevernoameričkihpovršinskih vodaje u porastu, aosobito se smanjilo organskoonečišćenje rijeka. Zbog posljedicakiselih kiša nije primjerenaza piće jezerska voda iztisućujezera Skandinavije i drugihzakiseljenih područja, prijesvega Europe i Sjeverne Amerike.Onečišćenje zraka, pak,također utječe na kakvoću morskevode, osobito Baltičkoga,Sjevernoga i Sredozemnogmora. Sve je veći problemonečišćenje površinskih voda,podzemnih voda i krških izvorazbog iscjednih voda brojnihneuređenih odlagališta komunalnih,industrijskih i vojnihotpadaka posvuda po svijetu.Časopis Hrvatske šume / 13

Ugroženost vodenih izvora,osobito kopnenih, postajedegradacijski proces planetarnihrazmjera, koji već bitnoutječe na regionalnu nestašicukvalitetne vode. Svaki dan usvijetu ima više od 25.000 ljudizbog bolesti što ih uzrokujuonečišćene vode. Više od 230milijuna ljudi suočava se snajtežim oblikom nestašice pitkevode. Zato je opravdanoočekivanje da će ubuduće borbaza pitku vodu, a ne za naftu, bitisredišnja tema svjetskih, meduregionalnihi međudržavnihkonflikata.Kruženje vode, planetarnihidrološki ciklus, jedan je odsredišnjih materijalno-energetskihpodsustava geosferc. Vodaje za život najvažniji krugotok,koji pokreće Sunčeva energija.Planet Zemlja zapravo je vodeni,plavi planet, jer vodenepovršine pokrivaju više od 70posto svekolike Zemljine površine.Premalo pitke vodePremda više od dvije trećineZemljine površine pokrivavoda, činjenica je kako se svijetzbog nestašice pitke vode približavakrizi. U te crne prognozeulaze i najnovija opsežnaistraživanja za 21. stoljeće, kojapredviđaju pojavu najvećih sušnihpodručja u povijesti.Rezultati tih istraživanjasvjedoče kako će do god. 2025.na svijetu biti 20 posto manjevode nego danas, unatoč tomešto će svaka zemlja provoditinajdjelotvornije programe naplanu štednje voda.Prema mišljenju spomenutogIsmaila Serageldina uzrocitoj krizi bit će porast brojapučanstva, sve veće potrebe zavodom i neprestano onečišćavanjezatečenih zaliha pitkevode.»Voda je život«, tvrdi Serageldin.»Nestašica slatke vodepostaje najistinitija zapreka očuvanjuproizvodnje hrane, uklanjanjusiromaštva i zaštitiokoliša. Zato će to nedvosmislenobitijedan od središnjihproblema 21. stoljeća«.Svjetska komisija, tj. međunarodnistručnjaci koje financirajuSvjetska banka i Ujedinjeninarodi, dobro su upoznatis tim problemom. »Ako budemoučinili sve stoje u našojmoći, postići ćemo veću djelo-IZVOR ŽIVOTAVoda čini sva živa bića. O svestranosti vode raspredačitifo, znanstveno, čak i poetski Karin Schutty prelijepoj knjizi: Voda - izvor zdravlja i ljepote.- Kao i Afrodita, rođena iz morske pjene, i naš postanakpovezujemo s morem, s nekom vrstom slaneprafuhe, koje se dijelovi i danas mogu naći u našimtjelesnim stanicama. Voda za piće, tekućina bez boje,mirisa i okusa, životni j© eliksir bez kojega ne bismopreživjeli ni tri dana.Kao rijetko koji drugi element, voda raznolikodjeluje na osjećaj ugode. Jača otpornost organizma,iz njega izbacuje ono što u nj ne pripada. Voda utječena izgled tijela i omogućuje nestanak viška kilograma.Potiče tjelesnu izdržljivost i postignuće visokihradnih i umnih rezultata. Voda ima nezamjenljivuprehrambenu i ljekovitu moć. Bez vode život bi naZemlji stao, vjerojatno i zamro, zauvijek nestao. Uzasva zlata svijeta, dragocjenijeg elementa od vodertema!Voda se nalazi gotovo u svakoj materiji. Ne možese uništiti ako čovjek i čovječanstvo ostane na visinispoznaje o predragocjenoj univerzalnosti vode. Onaće nas i nadalje hraniti dajući lice i savršen obliknašem planetu jer mu je baš ona voljom Božjompraizvor života.Svi smo vidjeli slike koje su preko satelita stigle unaše domove. Gledajući iz svemira u potražnji ima livode još i gdje, neporecivo je da je Zemlja potpunoplava kugla. Koje li čarolije: premda bezbojna tekućina,voda u velikim količinama, primjerice u jezerima,rijekama i morima, dobiva plavkastu boju. Vodaokružuje, kao što se zna, dvije trećine zemaljske kugle,a često je i veći dio Zemljine mase pokriven oblacima,tj. vodom u plinovitom stanju. Uz to imamovječni led na polovima, a čak i u dubokim slojevimaZemlje snivaju ili vriju svojebitne količine predragocjenevode.i , ip, i A I \/I \>/r\\nrtvornost melioracijskoga poljodjelstva,premda će čovječanstvounatoč tomu još uvijek trebatibarem 17 posto više slatkevode od one koju danas ima.Samo bi se tako, naime, mogleosigurati prehrambene potrebe«,uvjerenje Serageldin i nastavlja;»Ako se i dalje budemoponašali kao dosad, vodenepovršine trebat će 56 posto viševode. Gradovi će se natjecati spoljodjelskim područjima zavodu, a države će se boriti za dostupdo vodenih izvora.«Svjetska komisija poručujekako je nestašica vode u pojedinimdijelovima svijeta već sadapogubna za život, zdravlje i zadovoljstvomnogih ljudi. Sudećiprema tim ocjenama, 1,4 milijardeljudi živi bez čiste pitkevode, a daljih 2,3 milijarde ljudiživi bez primjerenih higijenskihuvjeta. Polovica rijeka i jezera nanašem planetu stvarno jeonečišćeno, isto tako i mnogosvjetskih velikih tokova, npr.Vangtze u Kini; velik dio vodeponire u tlo, a velik dio te vodene dotječe do mora.Svjetska komisija ocjenjujekako se oko 450 milijuna ljudisamo u 29 zemalja svijeta svakidan suočava s teškoćama zbogmanjka vode. U sljedećih 50 godinaprema predviđanjima komisijemanjak vode upoznat ćeSlatka voda na kontinentimaLežište vodeVoda na polarnims krugovimai u ledenjacimaPodzemne vode (do dubine od 4.000 m)Voda u jezerimaVlaga u tluGodišnje otjecanjeIzvor: UNVoda na našem planetuSlana vodaSlatka voda na kontinentimaVoda u atmosferiIzvor: UN.čak 2,5 milijarde ljudi iz 55 zemalja.Glavni je problem štobroj pučanstva raste ondje gdjeje pitke vode sve manje. Dvijetrećine pučanstva živi napodručjima koja dobiju samočetvrtinu svjetske godišnjekoličine kiša.Stručnjaci su mišljenja daće obalna područja SjeverneAfrike, Indije, pojedinih dijelovaKine, većine podsaharskeAfrike i širi predjeli Sjeverne iJužne Amerike biti izvrgnuti velikojnestašici vode. Polovicaslatkovodnih jezera u Europi,koja su jedan od najznatnijihizvora pitke vode, veoma jeonečišćena, a zbog ljudskogaponašanja onečišćenje će se iproširiti.Voda na našem.?ii iiIII't IIStrah od žeđi ugrađen jegotovo u sve mitove svih civilizacijau tijeku povijesti. Ipak, svedo druge polovice 20. stoljećaljudi svojim postupcima nisudovodili u pitanje svoj vlastitiopstanak. Covjekjc, kao i planetna kojem je poniknuo, najvećmagrađen od vode. I valjdaupravo zato, strah od žeđi primordijalni(praiskonski) je strahu nama. Statistički gledano,kako doista stojimo s vodom?Prema procjenama stručnjakaUjedinjenih naroda, potrošnjavode na Zemlji dramatično sepovećava. Ne samo zbog većepotrošnje nego i zbog povećanogisparavanja, koje nastajepod utjecajem općega zatopljavanjanaše mikroklime. Pa ipak,posebnoj panici nema mjesta.Vode još uvijek ima dovoljno.Njezina kvaliteta, pak, malo jeviše upitna. (Tablica).4(^ru m^Količina29.200.0008.350.000125.00067.00038.8301.320,0 mll38,7 mil13.000,00 mil.Hripr emio: A. Z. Lončarić14 / Časopis Hrvatske šume

»TRANSPORT, MEHANIZACIJA I GRADITELJSTVO«, D.0.0. POŽEGAKao jedno od 12 Društavas ograničenomodgovornošću unutar »Hrvatskihšuma«, »Transport,mehanizacija i graditeljstvo«,d.o.o. Požega osnovano je u listopadu1997., a počelo je s radomu siječnju 1998. godine.Društvo ima 53 zaposlenika,na čelu kojih je direktor dipl.ing. Ivan Gašpar. Uz tri administrativnadjelatnika, njegovinajbliži suradnici su jedanstručni suradnik za mehanizaciju,dipl. ing. šumarstva, jedanprometni i jedan šumarskitehničar. U mehaničkoj radioniciuposleno je 17 radnikarazličitih struka, a na transportudrvnih sortimenata radiosam vozača. U građevinskomdijelu ima s poslovođom devetizvršitelja.Vratiti d.o.o. ušumarstvo- Tijekom dosadašnjegadjelovanja pokazalo se da smojedna od faza rada u šumarstvu,a onaj tko kontrolira transportdrvnih sortimenata kontrolirai njihovu cijenu. Premdasmo u prvih šest mjesecipočeli funkcionirati na tržištu,smatram kako je od toga koristimala jedino drvna industrija.Naime, dio usluga prijevozasami smo pogađali na slobodnomtržištu, a dio s »Hrvatskimšumama«. DolaskomU šumarskutehniku itehnologijugodinama se nijeulagalo, stogadanas imamozastarjele ineispravnestrojeve i vozila- ističe ing.Gašpardipl. ing. Ivana Tarnaja namjesto direktora »Hrvatskihšuma« počelo se razmišljatikako Društva s ograničenomodgovornošću treba vratitiunutar šumarstva i tada smo sečvršće povezali sa centralom uZagrebu. Odnosi između šumarstvai drvne industrije suse normalizirali u smislu vraćanjau jednu cjelinu - naglašavaing. Gašpar, napominjućidaje navedeno stanje idalje nedefinirano, no vodi sepolitika vraćanja Društva uokvire šumarstva, koje morashvatiti da je transport jednaod njegovih faza. Smatra da jenormalan put da šumarstvo, uzdefinirane normative i cjenike.Dipl. ing. Ivan Gašpar:»Vratiti Društvo sograničenom odgovornošćuu šumarstvo«nastupa prema drvnoj industriji,a u prilog tome govoreslovenska iskustva i vraćanjemehanizacije u šumarstvo.Prema riječima direktoraGašpara, u tehniku, tehnologijui sredstva za rad u mehanizacijii građevinarstvu godinamase nije ništa ulagalo. -Stoga danas imamo zastarjelutehnologiju i neispravne strojevei vozila, a tek nedavnosmo, nakon 12 godina, nabavilinovi kamion MAN. Zbog pomanjkanjanovca za nabavupojedinih dijelova, buldožer jeizvan proizvodnje čak šestmjeseci. Tijekom ove godineočekujemo dopremu novogagrejdera i rovokopača, kojesmo posljednji put kupili prije13 godina - kaže ing. Gašpardodajući kako su unatoč navedenimproblemima prošle godineprevezli 61.000 m^ drvnihsortimenata i proizveli 29.000m^ drobljenoga kamena za potrebepožeške, vinkovačke iosječke Uprave šuma.Zadovoljavajućauposlenosti ispravnost- Bez obnove voznoga istrojnoga parka praktički nemamošanse opstati na tržištu.Pod uvjetom da se vratimo ušumarstvo, a uz garancije šumarstva,moći ćemo iznijetikreditne i druge obveze te izmijenitidosadašnje bremenitei nedorečene odnose izmeđuUprava šuma. Direkcije iDruštva ograničene odgovornosti- izričit je Gašpar. Dodajekako se unatoč zastarjelojtehnici u mehaničkoj radionici,mehaničari i drugi uposlenitrude održavati vozni park papostižu uposlenost kamiona 71posto, a ispravnost 73 posto. Sobzirom na postojeće stanjestrojnoga i voznoga parka, direktorsmatra kako je tozadovoljavajući podatak. Ističeslabo održavanje šumskih cestai promjenjljivost tržnih prilika,što sve utječe na to da šumarinerijetko odstupaju od svojihplanova i prilagođavaju se tržišnimzahtjevima, radeći kampanjski,uz niz zastoja kojirezultiraju velikim problemimai pri optimalnom korištenjutransportnih kapaciteta.Mehanička radionica »Transport, mehanizacija i graditeljstvo«, d.o.o. u PožegiSnimci: I. TOMICU ovoj godini požeški»Transport, mehanizacija i graditeljstvo«,d.o.o. planira prevesti72.000 m^ drvnih sortimenata,proizvesti 32.000 m^kamena te ostvariti 8,7 milijunakuna bruto prihoda. Premariječima ing. Gašpara, na građevinskimposlovima pozornostće biti poglavito usmjerenana održavanje šumskih prometnica,gradnju vlaka i proizvodnjukamcna:Jtl. TomićČasopis Hrvatske šume / 15

Fotoreportaža sa uz/mU pri' [l'\'A['/,/\Penjači iz Šumarije Vrbovec,Vlado Volarić i Marijan BožićII baranjskim prostranstvimapronalaze i zakidajudragocjene grančice većnestalih orijaških topola kakobi ih sačuvali za budućastoljećaC'/(rUlTijekom veljače primili smo prvi put uŠumariji Darda nesvakidašnje goste.Stigli su nam iz Šumarije Vrbovec. Tajnezaboravni tjedan proveli smo s pcnjačima(ne alpinistima na stijene) Vladom Volarićemi Marijanom Božićcm, te njihovim»tehnikom« dipl. ing. Zeljko Gubijanom.Zadatak je bio skupiti rczni materijal sastarih stabala crne topole. I ovaj put visokevode Dunava uvjetovale su našim radovima.Reznice su skidane praktično iz čamaca,jer je jedini način pristupa bila plovidbaHulovskim kanalom od stabla do stabla, uzkorištenje onih dvadesetak metara kopnakoliko je tih dana virilo iz poplavne vode.Penjači su se hrabro penjali pomoćualuminijskih Ijestava, dok su naši fotoreporteriiz raznih kutova pokušavali snimati najzanimljivijetrenutke, a domaćini su bili priruci i brinuli se o »logistici«.U tijeku tri radna dana skupljen je reznimaterijal s desetak odabranih stabala. Odimenzijama tih stabala najbolju priču ispričatće snimljene fotografije. Ukratko,ništa ispod 1,5 m prsnog promjera i ništaispod 35 m visine. Sva stabla su plus stablapo svom fenotipu. Rezni materijal će poslužitiza očuvanje genofonda ove vrstekojoj prijeti nestanak, a pokušat ćemo uzgojitii sadni materijal koji će biti sposobanza pošumljavanje izvan živih arhiva u otvorenojprirodi.Krajem iduće zime očekujemo nastavakzapočetoga posla. Ako to Dunav dozvolimožda ćete čitati o kopnenoj ekspedicijiprostranstvima tikvcških šuma, čija gorostasnastabla čekaju naše hrabre pcnjače iz Vrbovca.• ^ Tekst;^ D. FajferSnimci: Ž. GubijanZ. Turnišl

f/a reznica crnih topolaIJl'.iMOiVn'OPOT.Odaberi i obilježi plus stablo - nek' se zna tko je rasplodnjakPravom oku umjetnika i svakodneviu posao može bitt zahvalnatema za nesvakidašnju fotografijuČasopis Hrvatske šume / 17

KRATAK POSJET SJECINI ŠUMARIJE RAVNA GORAni cl c.e V) I V •ni

SPORTU Totdnauu u Njemačkoj održano 32. europsko šumarsko skijaške natjecanje unordijskim disciplinamaNmtu^Jli i hnmđsM šmmmmSve je započelo prije trigodine, nastupom hrvatskihšumara na 30. europskomskijaškom natjecanjuu nordijskim disciplinama uAustriji. Za hrvatsku momčadtada su nastupila tri natjecatelja:Franjo Jakovac, Denis Štimaci Mladen Sporer. Lani jenatjecanje održano u Sloveniji,na Bledu i Pokljuki, a uz većgore spomenutu trojku u hrvatskojmomčadi šumara bili sujoš Andrija Crnković i TomislavKranjčević.Osim Tomislava Kranjčevićaiz Uprave šuma Karlovac,ostali natjecatelji su zaposleniciUprave šuma Delnice.Uz natjecatelje na oba natjecanjabilo je i stručno vodstvou sastavu: dipl. ing. HranislavJakovac, tajnik HŠD, dipl.ing. Damir Delač predsjednikHŠD ogranak Delnice, mr. se.Boris Pleše dipl. ing. i dipl. ing.Robert Abramović.S dovoljno natjecateljskogaiskustva i na 32. natjecanje uTotdnau (Njemačka) u pokrajiniSchwarzwald, uputila seista natjecateljska momčad istručno vodstvo koje jesudjelovalo i u Sloveniji.Natjecanje u Njemačkojodržavalo se od 21. do 26.veljače 2000. g. Nastupilo je1800 sudionika iz 17 europskihzemalja. Natjecanje se odvijalou dvije discipline, biatlonu ištafeti 4x8 km. U jakoj konkurencijiod 233 natjecatelja u biatlonu,naši su natjecatelji zauzelisljedeća mjesta: MladenSporer 68., Tomislav Kranjčević80., Andrija Crnković 99., i DenisŠtimac 109. Od 150 štafeta,naša štafeta u sastavu Jakovac,Kranjčević, Crnković i Sporerzauzela je 44. mjesto.Stručno vodstvo našemomčadi za to vrijeme prisustvovaloje stručnim seminarimai sastancima, a bili sunazočni i izbornoj skupštiniEFNS (Europaische FortslichcNordische Skiwettkampfe)kako se ove igre i službenozovu i pod kojim su nazivompoznate medu europskimšumarima.Kako je raspored ovih natjecanjaplaniran nekoliko godinaunaprijed, sljedeće 33. natjecanješumara, održat će seod ll.dol8. veljače 2001. g. uOtepaa u Estoniji.Znakovita međunarodnamanifestacijaO ulozi i značenju ovemanifestacije šumara, te ouključivanju Hrvatske u nju,izrekao nam je svoje mišljenjei jedan od članova našegastručnoga vodstva, dipl. ing.Damir Delač.Sudjelovanje na EFNS-uodlična je prilika za povezivanješumara iz cijele Europe.EFNS nije samo sportsko oku-Medu sedamnaest zemaljasudionica natjecanja, nastupili ipredstavnici HrvatskeAndrija Crnković na startu trkepljanje šumara, već postaje iznačajna stručna organizacija,gdje se razgovorima razmijenjujustručna mišljenja ošumarskim temama iz pojediniheuropskih zemalja, a istotako i rješavaju globalni problemiprisutni u europskomšumarstvu.EFNS je, dakle, značajnastručna organizacija u Europikoja ima i svoja stalna tijela:Skupštinu, predsjednika tečetiri dopredsjednika, koji sebiraju »po ključu« regionalnezastupljenosti pojedinih zemaljaEurope. Drago nam ješto je i naša zemlja postala stalnomčlanicom EFNS-a, i štoćemo u budućnosti zajedno sašumarima europskih zemaljasudjelovati u njenome radu ina taj način pridonijeti pro-Časopis Hrvatske šume I 19

Hrvatska momčadzajedno sa svojimdomaćiiiiiuamidžbi Hrvatske i hrvatskogašumarstva.Postignutim rezultatimana ovogodišnjem natjecanjusmo zadovoljni, jer treba imatina umu, da uz postojeću brojnostmomčadi iz drugih zemalja,te masovnost aktivnihsportaša u Hrvatskoj koji sebave skijanjem, i koji se mogui:ključiti u ovo natjecanje nijemnogo, pa su, tim više, ovirezultati vrijedniji. Inače u ovošiUTiarsko natjecanje mogu seosim šumara uključiti i svi onikoji su na bilo koji način vezaniuz šumu i šumarstvo, patako i vlasnici šume.Kako natjecanje imameđunarodni karakter, upotpunosti se poštuju sva onapravila koja vrijede na drugimtakvim sportskim natjecanjima,od otvaranja natjecanja, dizanjastijega, pozdravnih govora,te svečanoga uručivanja nagradai zatvaranja. Ponosnismo što se medu sedamnaestzemalja Europe na natjecanjuvijorio i stijeg naše zemlje, govoriing. Delač.I na kraju ovim putemzahvaljujemo svima onimakoji su nam pružili potporu uorganizaciji puta i bez čije bismopomoći teško mogli otićina natjecanje u Njemačku, a tusu prije svega. Hrvatskošumarsko društvo Zagreb,naše Poduzeće »Hrvatskešume« p. o. Zagreb, te Upravašuma Delnice. Za razliku odranijih dviju godina, ove smogodine otišli organiziranije ibolje pripremljeni za natjecanje,što nam je posebnodrago, a ujedno time dokazujemokako se naša šumarskastruka želi uključiti u ovumanifestaciju i pridonijeti promidžbihrvatskoga šumarstva iizvan granica Lijepe naše,završio je ing. Delač. .J^Tekst: Vesna PlešeSNIMCI: Borko PlešeZajednički snimaknatjecatelja ivodstva momčadi uTotdnaun -Njemačka20 / Časopis Hrvatske šume

ŠPORTNaši skijaši-trkači nastupili u SlovenijiZadvvoljm ^mtignutimOsmi po redu zimsko sportski susretišumara Alpe-Adria održani su sredinomveljače u Sloveniji napodručju Nacionalnoga parka Triglav. Nanatjecanju su se okupili sudionici iz višepokrajina Austrije, Italije i domaćina Slovenije,a prvi je puta na tom natjecanjunastupila momčad »Hrvatskih šuma« p.o.Zagreb. Hrvatsku momčad uglavnom supredstavljali šumari iz Uprave šumaDelnice, te jedan član iz Uprave šumaKarlovac.Šumari iz Hrvatske u ovo natjecanjeuključili su se na poziv kolega iz Slovenijei premda su prviput nastupili na tomnatjecanju, postigli su dobre rezultate.Nastupalo se u tri discipline: biatlonu,veleslalomu i alpskoj štafeti. U alpskojštafeti, od 27 štafeta koje su sudjelovale,momčad Hrvatske zauzela je u ukupnomplasmanu peto mjesto. U biatlonu našnatjecatelj Mladen Šporer u ukupnomplasmanu zauzeo je četvrto mjesto od tridesetaknatjecatelja.Momčad »Hrvatski šuma« na natjecanjeu Sloveniju otišla je u organizacijiŠumarskoga društva Delnice i uz potporuHŠD središnjice iz Zagreba. U sličnomsastavu, momčad »Hrvatskih šuma«U Sloveniji održani osmi zimsko sportski susretišumara Alpe-Adria, momčad »Hrvatskih šuma« prviputa na natjecanju zadovoljna postignutim rezultatimaMomčad »Hrvatskih šuma« s vodstvom na natjecanju »Alpe-Adria«Na startu trke -Franjo Jakovacnastupila je po treći puta i na europskomnatjecanju šumara koje se ove godineodržalo u Njemačkoj od 21. do 26. veljače.Želja je naših šumara, da se jedno odsljedećih natjecanja Alpe-Adria održi i kodnas u Hrvatskoj, a isto tako, tijekomsljedeće godine namjeravamo na područjuGorskoga kotora organizirati natjecanješumara Hrvatske u skijaškim disciplinama,ističu u Sumarskome društvu Delnice.Ova natjecanja prilika su ne samo zadruženja šumara iz pojedinih europskihzemalja, već i nastojanja da se hrvatskomešumarstvu i struci da što veći značaj iuloga, ne samo kod nas već i izvan granicaLijepe naše. Zato su sva ta nastojanja i trudvrijedni naše pozornosti i pohvale za sveono što je do sada na tome planunapravljeno, i što će u budućnosti bitiostvareno, jer time uz šumarstvo dobivana promidžbi i naša zemlja, njena ljepota,i njene mogućnosti, a prije svega turističkaponuda. J^V. P.časopis Hrvatske šume I 21

ZAŠTITA ŠUMA NA PODRUČJU POŽEŠTINE- • ^t VO."^ L i-7 T111 n•np j p 7 '7 -7 p -) T -.'• .-7^7 T -1 lq 7 j p 7 -> ,p ^p^ ps - / pLani su požeški šuman usklopu protupožarnezaštite, provodeći preventivnemjere, prosjekliukupno 46,50 ha protupožarnihprosjeka, postavili odgovarajućibroj znakova, kompletiraliprotupožarnu opremuza gašenje šumskihpožara, organizirali protupožarnuopažačku službu teformirali po šumarijama vatrogasnaodjeljenja. Premariječima dipl. ing. ZlatkaLisjaka, rukovoditelja za ekologijui zaštitu požeškeUprave šuma, uspostavljenaje dobra suradnja s Vatrogasnomzajednicom Županije,priređena je karta šumskihpredjela s iskazanim stupnjevimaugroženosti od požara,a izrađena je i precizna kartaprivremeno nedostupnogdijela gospodarske jedinice»Istočni Psunj« za potrebeizrade Plana razminiranja.Lani su evidentirana dvašumska požara koja su se dogodilapočetkom ožujka napovršini oko 6 ha. Nagašenju je sudjelovalo dvadesetnaših radnika i 46 vatrogasaca,a šteta je procijenjenana oko 30.000 kuna.U sklopu zaštite šuma odbolesti obavljeno je tretiranjeprotiv pepelnice (Microspheraalphitoides) i crveno-smeđepjegavosti borovih iglica,kojoj je uzročnik gljiva Scirrhiapini. Protiv pepelnicehrastova podmlatka tretiralose na površini 2,27 ha, sa sistemičnimfungicidom TIL-TOM, u koncentraciji 0,015posto. U šumsko-hortikulturnomrasadniku »Hajderovac«kod Kutjeva obavljeno jeviše puta tretiranje na 3 ha, aLani je na području požeške Uprave šumasnažni olujni vjetar oštetio oko 56.300 m^drvne mase, a najveća šteta evidentiranaje na prostoru šumarije Velikakorišteni su TLT (0,01%) AN-VIL (0,03%), RUBIGAN(0,03%) 1 TOPAS (0,02%).Fungicidom CUPERBLAUom(0,3%) tretirana je borovakultura tijekom 1997. i 1998.godine na oko 3 ha, dok triplanirana tretiranja lani nisuizvršena. Činjenica je da jezdravstveno stanje borovekulture znatno popravljeno.Intenzivan napadpotkornjakaU okviru zaštite protivpojedinih šumskih štetnikaBukove vjetroizvale u g.j. »Južni Papuk« (šumarija Velika)obavljana je kontrola populacijepotkornjaka s feromonimau Backcovim klopkamana 17 lokaliteta na područjušumarija Kamenska, Caglin,Kutjevo, Plcternica i Požega.Najintenzivniji napad potkornjakaustanovljen je u gospodarskojjedinici »ZapadniPapuk« I (šumarija Kamenska),a u suradnji sa stručnjacimajastrebarskoga Šumarskoginstituta postavljenesu barijerne lovke tipa Theyson(32) i Ecotrap (20). Urazdoblju od travnja do rujnaulov potkornjaka skupljao sesvaki tjedan, a zabilježene sudvije kulminacije, u travnju ilipnju. Konačni kvantitativnipodaci bit će utvrđeni u Institutu.Treba istaknuti, kažeing. Lisjak, kako je riječ ovrlo jakim napadima smrekovihpotkornjaka koji uspijevajurazviti i tri generacijegodišnje, u vrlo kratkomroku se prenamnožiti i dovestipojedine smrckove i drugekulture četinjača do ozbiljnihsušenja. Na područjušumarije Kamenska osušilo22 / Časopis Hrvatske šume

se gotovo 1800 m-^ smreke, štoje i najveće zabilježeno sušenje,u šumariji Kutjcvo 188 m', uCaglinu 70 m\ Požegi 30 m' iPleternici 10 m^.Bez opasnosti odgubara i mrazovacaNakon prošlojesenskogprebrojavanja legla gubara(Lymantria dispar) na površini10.468 ha uobičajenom»maršrutnom« metodom,ustanovljena je zaraza na7737 ha, od čega je pretežito(6.662 ha) u stupnju zaraze 1posto, a manji dio (1075 ha)nalazi se u intervalu zarazeizmeđu 1,1 i 5 posto. Iz tih sepodataka može zaključitikako nema kritičnoga brojaženki ovoga štetnika, odnosnonijedna gospodarska jedinicau požeškoj Upravišuma nije ugrožena. Kritičanbroj ženki nije ustanovljen nina jednoj plohi poslijepraćenja velikog (Hiberniađefoliaria) i malog (Operopterabrumata). Opažanje jeobavljeno na 31 plohi na 310stabala s ljepljivim prstenovima.Na požeškomc područjuopažcno je širenje novih štetnikana bagremovom lišću.Riječ je o bagremovim minerima(Parectopa robinella,Phyllonorycter robinella),kada je u cilju zaštite drvnihsortimenata prošloga proljećaizvršeno tretiranje 1054 m'hrastove oblovinc, a upotrijebljenje insekticid DELTA-CID (0,5-ll/m^).Tuča i olujni vjetarPolovicom svibnja prošlegodine rijetko viđena tuča(grad) učinila je štete našumskim površinama šumarijePleternica (gj. »Požeškagora«). Ustanovljeno je da jedrveće u vršnim dijelovimaostalo bez lišća, polomljene sumnoge grančice, uglavnommladi izbojci, a grane su znatnoozlijeđene. Početkomtreće dekade lipnja napodručju četiriju šumarija(Kamenska, Kutjevo, Požega iVelika) snažni olujni vjetaroštetio je mnoge šumske sa-Jak napad smrekovih potkornjaka u šumskom predjelu Macutan na »Zapadnom Papuku« (ŠumarijaKamenska)SNIMCI: Z. LISJAKstojine u kojima se našlo nizvjetroizvala i vjetroloma,ponajviše bukve, ali i znatnekoličine hrasta, četinjača i drugihvrsta. Djelomično suuništeni lisna masa i vršnidijelovi krošanja, a osobito trebaistaknuti štete u priznatojbukovoj sjemenskoj sastojiniu gj. »Južni Papuk«. Ukupnoje oštećeno oko 56.300 m-' drvnemase, a najveća šteta evidentiranaje na područjušumarije Velika (25.800 m^).Drvna masa je uglavnomizrađena i realizirana.Prema riječima ing.Lisjaka, gospodarenje šumamapodrazumijeva višenamjenskokorištenje šuma išumskoga zemljišta i temeljise na povezanosti proizvodnihi općekorisnih funkcijašuma pa osim ekonomskogaima i ekološki karakter. Stogaje zadaća šumara-ckologa poraditina promidžbi uloge šumeu zaštiti čovjekova okoliša,te u tom smislu surađivati sobrazovnim institucijama,društvenim organizacijama inevladinim udrugama koje sebave zaštitom čovjekovaokoliša, a prema potrebi i spredstavnicima lokalne uprave,Županije itd. Radi ispravnevalorizacije šume u krajoliku,zaključuje Lisjak, šumari-ckolozitrebaju kod utvrđivanjanamjene prostorasurađivati zajedno s drugimstrukama, kao što su urbanizam,cestogradnja, elektroprivreda,vodoprivreda, mđu-I. TomićČasopis Hrvatske šume / 23

LOVAČKI DOM IZNAD DELNICAPoznato okupljalištešutnafa i lovaca"« ' ^*'^ **^ 'V " ;-'«*t3K'T»T'YT''.JUz glavnu djelatnostpoduzeća, gospodarenješumama i šumskimzemljištem »Hrvatskešume« p.o. Zagreb u djelokrugusvoga rada bave seugostiteljstvom i turističkomdjelatnošću.Ugostiteljskim objektimau vlasništvu poduzećasmatraju se hoteli, odmarališta,apartmani koji suuglavnom zatvorena tipa, anjima se koriste zaposlenici ičlanovi njihovih obitelji zasvoje potrebe, najčešće zagodišnjih odmora. Objektiotvorena tipa, koji rade u sastavu»Hrvatskih šuma«okrenuti su tržišnom načinuposlovanja i otvoreni zasvekoliku javnost.('gostiteljski objekt »Lovački dom« u DelnicamaA Lovački dom u Delnicamaupravo je takav objekt.Smješten na obroncimaJaplenškoga vrha ponad Delnica,poznat je mnogobrojnimšumarima i široj javnostipo dobroj ugostiteljskojponudi zasnovanoj napedesetgodišnjoj turističkojtradiciji. Izgrađen daleke1947. g. u prvobitnojnamjeni kao okupljalište lovacai gostiju u tranzitu.Tijekom svih tih godinapotvrdio je svoju ulogu urazvijanju i promidžbi turizmakako na goranskomepodručju tako i šire.Sudbina toga bisera goransketurističke ponude bilabi tko zna kakva da ga prijepetnaestak godina nije podsvoje okrilje uzelo šumarstvo.Godinama zatvoren izapušten, objekt doživljavapreporod u pravome smislute riječi 1985. g. kada počinjeraditi u sastavu bivšegaOOUR-a za uzgoj i zaštitušuma Delnice, GoranskoprimorskogaSG Delnice.Šumarstvo je objekt upotpunosti obnovilo iproširilo, pa je Lovački dompostao jednim od najreprezentativnijihugostiteljskihobjekata na području Gorskogakotara, poznatookupljalište šumara ali i turistakako domaćih tako i stranih.Od 1991. g. objekt radiu sastavu »Hrvatskih šuma«p.o. Zagreb kao Radna jedinica,a od 1. siječnja 1999. g.kao d.o.o. za ugostiteljstvo,turizam i trgovinu.U posljednjih godinudana otkad smo drugačijeorganizirani, naši prioritetisu tržišni način poslovanja iborba za svakoga gosta, ističeupravitelj Lovačkoga domaZivko Malnar.Zbog već poznatih razloga,rata i smanjene platežnemoći i ugostiteljstvosvakodnevno trpi posljedice,pa je zaista pravo umijeće utakvim uvjetima normalnoposlovati i ostvariti zadovoljavajućefinancijske rezultate,osobito sada kada inoramoo svemu sami brinuti,počevši od održavanja zgradepa do osiguranja plaća zaposlenima.24 / Časopis Hrvatske šume

U ovoinc trenutku dobrobi nam došla i financijskapomoć »Hrvatskihšuma« za najnužnije popravkena zgradi i obnovu dotrajalogainventara, jer mi tos postojećim prometom nismou mogućnosti sami financirati,ističe gospodinMalnar.No moramo istaknutikako se i sami zaposlenici,njih trinaestero, trude datisvoj osobni doprinos uređenjuzgrade vlastitim radom.Tako su prije dvije godine,gotovo svi sudjelovali uličenju prostorija, a ovećemo godine u vlastitomearanžmanu popraviti i stolceu restoranu, govori upravitelj.PerspektiveLovačkoga domaObjekt raspolaže sa 20ležaja, restoranom od stosjedcćih mjesta, aperitiv baromi društvenim salonom.Cijeli prostor uređen je kaosvojevrsni atelier s izloženimslikama poznatoga akademskogslikara Grge Marijanovića.Radno vrijeme objekta jeod 7 do 22 h, kada radi ikuhinja, a najpoznatiji su imOkoliš Lovačkog doma i njegov zaštitni znak srnjakbolje bi bilo kada bi objekat idalje radio u sklopu šumarstvakao djelatnosti, s ugostiteljskomponudom baziranomkao i do sada na lovnometurizmu, organiziranjuposlovnih sastanaka i seminara,ugošćivanju sportskihmomčadi. A kako bi se privukloi stalne goste, trebalobi dodatno poraditi na promidžbine samo ovogaobjekta već kompletno cijelogaGorskoga kotara injegove turističke ponude.Nadajmo se da to neće ostatisamo želje, već poboljšanjemstanja u gospodarstvu da seto i ostvari, kako bi Lovačkidom opet radio punim kapacitetomi zasjao sjajem stareslave kako mu to i priliči.Uvijek nasmiješena Marija, rado uslužiijc naše goste čašicom aperitiva"Ir V. Plešespecijaliteti od jelenske isrneće divljači do vepra imedvjeda. Za one, pak, kojitraže prenoćište, objekt jeotvoren od 0 do 24 h.Ovaj motel s jednomzvjezdicom, okružen je velikimparkiralištem, a zahvaljujućiuređenim šumskimstazama i blizinom gradskogaparka moguće su iugodne šetnje.Unatoč trenutačnimpoteškoćama. Lovački domDelnice ima svoju budućnostali i perspektivu. Pomišljenju zaposlenih naj- Unutrašnjost doma u kojem se osjeća lovački štihČasopis Hrvatske sume I 25

UPRAVA SUMA KOPRIVNICAU očekivanju dobrih financijskihrezultataNaturalno izvršnje plana proizvodnjegarancija je bar neke dobiti. U očekivanjukonačnih financijskih rezultata, kojihtijekom veljače još nema, u Upravi šumaKoprivnica zadovoljni su ostvarenimfizičkim opsegom proizvodnje i izvršenjemrebalansiranog plana za 1999. godinu.- Posječeno je i izrađeno 103 postoplaniranoga što znači da smo se trudili i dasu šumarije bile na visini zadatka, kažerukovoditelj proizvodnje u koprivničkojUpravi dipl. ing. Josip Gregurec. Medušumarijama, naravno, postoje razlike u poslovanjušto je i normalno, pa je zaočekivati kako će šumarije koje su ostvarileslabije rezultate dogodine biti bolje.Treba reci kako je prošlogodišnji plan biorealan, kako nije bilo kalkuliranja i da smonajveći dio posla obavili sami, a tek manjidio s poduzetnicima. To se posebno odnosina najvrijedniji dio mase gdje su uglavnome prihodu 87 posto posla obavilinaši radnici. Nema ni jedne šumarije, veliGregurec, u kojoj se s vanjskim uslugamaobavilo više posla nego s vlastitom radnomsnagom.Ukupni prošlogodišnji etat realiziranje sa 103 posto (270.115 kubika). Kodoblovinc (oko 149 tisuća kubika) plan jeprebačen dok je u sječi i izradi prostornogadrvcta (preko 121 tisuća kubika) zabilježenmanji podbačaj. Ukupno gledajućiu vlastitoj je režiji obavljeno 64 posto po-Prirodno pomlađena branjevina bukve ikitnjaka stara šest godinasla, poduzetničkih usluga 17 posto, manjidio su posjekli i izradili radnici MlP-ad.o.o. (2 posto), te seljaci u samoizradiogrjeva oko 17 posto.Kod poslova iskorištavanja šuma trebajoš reći kako je izvlačenje drvne mase izšume obavila uglavnom šumska mehanizacijaiz MlP-a d.o.o. Đurđevac (64 posto),značajan dio poduzetnici (32 posto),te vrlo mali dio (4 posto) same šumarije.- Zalihe na kraju godine nisu velike imogu se svrstati u kategoriju normalnih,ističe važan detalj poslovanja ing. Gregurec.No tu je i jedna anomalija kojaukazuje na zabrinjavajući trend u gospodarenju.Nikad dosad nije bilo tolikih zalihafijrnira lužnjaka - oduvijeknajtraženije i najskuplje robe. Znači li toda drvne industrije nemaju novaca, da jeprodaja fijrnira sve teža ili su, pak, kupci izvelikih drvnih industrija postali izbirljivi.Ako se takav trend nastavi i ove godine,nastat će problemi u poslovanju.S obzirom na iskorištavanje šuma,uzgojni radovi bili su opsežni i realiziraniu skladu s rebalansiranim planom neštomanje od 100 posto. Stalan problem jeosiguranje sredstava jer 20 postoizdvajanja po propisu ne osigurava dovoljnonovca kao ni njegov ravnomjeran priljev.Osobito za ljetne kampanje kada sekoristi velik broj sezonaca na poslovimanjege koje treba promptno plaćati. U poslovese uključuje i nekoliko poduzetnikakoji osim njege preuzimaju i poslovepošumljavanja. Ing. Gregurec spominjejoš i problem vezan za uzgoj - velik brojrasadnika u koprivničkoj Upravi. Premdaod viška ne bi trebala boljeti glava, »rasadnicisu ipak prekapacitirani i u budućnostibi se trebali svesri na potrebnu mjeru ispecijalizirati samo za proizvodnjuodređenih vrsta sadnica ili ukrasnoga bilja«,(m)UPRAVA SUMA ZAGREBTeško prvo tromjesečjeViše o problemima u siječnju i veljači,a manje o prošlogodišnjim rezultatimarazgovaralo se na sastanku upraviteljašumarija zagrebačke Uprave šuma nakojem je analizirano poslovanje Uprave1999. godine te početni rezultati tekuće2000.- Proizvodni plan ostvaren je sa 101posto, kod uzgojnih radova zbog nepovoljnavremena nije se stiglo pošumiti planiranepovršine, te će se za prvih lijepihdana ove godine nastaviti s pošumljavanjem,bio je kratak u ocjeni prošlogodišnjihizvršenja upravitelj zagrebačkeUprave dipl. ing. Ante Tustonjić. Posječenoje 240 tisuća kubika drvne mase, od čegaoko 131 tisuću tehničke oblovine. Tu jeplan premašen dok je kod prostornogadrva zabilježen manji podbačaj.I plan prodaje, kaže rukovoditelj komercijalnogodjela dipl. ing. Franjo Delić,bio je realan i to je naš domet. Trebaostvariti blizu 80 milijuna kuna u ovakvimtržišnim uvjetima, kada se događa kaonikad ranije, da ne možete prodati fiarnir,naš najvrijedniji sortiment.Problema je (u nekim šumarijama)bilo s inventurom, a moglo bi ih biti i višeako se tijekom godine zanemari praćenjeproizvodnoga programa HsPro. Iako nijesavršen i premda se terenski pokusi obavljajus novim sustavom, kompjutorskopraćenje proizvodnje i pravovaljano razduživanjcje nužno i na tome će se ovegodine svakako ustrajati.Ova radna godina počela jezabrinjavajuće zbog više neradnih dana usiječnju, a povremeno i lošega vremena.što može biti izvjesno opravdanje daproizvodni rezultati tijekom siječnja pa ido polovice veljače previše zaostaju za planinarima.Do kraja prvoga tromjesečja,rečeno je, u svim će se šumarijama moratidobro »zapeti« kako bi se dostigle planiraneveličine. A iz izvještaja upraviteljašumarija vidljivo je kako, zapravo, postojeproblemi. Negdje se kasni sa sječom, a udijelu šumarija (Lipovljani, Popovača,Novoselcc, na primjer) problem jeizvlačenje. Poteškoće stvaraju i poduzetnicikoji na licitacijama preuzmu posao aonda ga ne izvrše. Proizvodni će odjelUprave, rečeno je, u dogovoru sa šumarijamana licu mjesta napraviti rasporedkorištenja mehanizacije za izvlačenje drvnihsortimenata kako bi bila najučinkovitijeiskorištena, (m)26 / Časopis Hrvatske šume

UPRAVA SUMA SISAKUništene šumske prometnice- Prošlogodišnji smo etat prebacili,najviše u tehničkoj oblovini, što nam jepoboljšalo financijsku situaciju. Ipak, uprodaji nismo uspjeli postići predviđenecijene jednostavno zato što je planskacijena bila previsoka - ocjenjuje prverezultate poslovanja Uprave šuma Sisakupravitelj dipl. ini;. Zvonko Rožić.U sisačkoj Upravi posječeno je 180tisuća kubika bruto mase od čega 80 000kubika oblovine. Takav prošlogodišnji etatu Upravi koja je prije Domovinskoga ratasjekla znatno više dozvoljava povećanjesjcčive mase, a što svakako ovisi omogućnostima same Uprave i vanjskimutjecajima. Kako sada stvari stoje, izglediza neko veće povećanje opsega radovanisu preveliki, zbog još uvijek miniranihpodručja, a takvih je u sisačkomc krajudosta, kao i o ponudi i mogućnostima poduzetnikada obave dio posla. Jer, uovakvoj financijskoj situaciji i drugimprioritetima teško da će se razminiratineko šumsko područje, misli Rožić. Najavljenoje kako će Centar za razminiranjeove godine trakama ponovno obilježitiminirana područja. Isto tako na ovompodručju nema dovoljno kvalitetnih poduzetnikakoji bi bili spremni prihvatiti,točnije obvezati se da će sve posloveizvršiti. Zato će se sisačka Uprava oslonitinajprije na vlastite snage, na 300-tinjak zaposlenihi postojeću mehanizaciju. A kodmehanizacije stvari kreću nabolje. Odobrenoje osnivanje radne jedinice zaprijevoz u okviru sisačke Uprave koja bibila smještena u Glini, jer tamo otprijepostoje dobri uvjeti za to: velika hala,mehaničarska radionica, poslovni prostor.Budući da imamo jedan Timberjack ijedan traktor Ekotrack, veli Rožić, radnaće jedinica uskoro profunkcionirati.Sisačka je uprava prošle godine skorou potpunosti obavila i uzgojne radove.Obavljeno je 97 posto, precizira Rožić, štoznači da zbog ranoga snijega nismo stiglipošumiti samo manji dio površina a to jeveć napravljeno ove godine.Lani su najveći problem ove Upravebile šumske prometnice. Ne toliko njihovnedostatak, koliko stanje u kojem se nalaze.U devet ratnih godina šumske cesteuopće nisu održavane. Kiše i silne vodevećinu su putova i šumske vlake potpunouništile, tako da je u nekim šumarijama(Glina, Rujevac, Petrinja) na njihovokakvo-takvo održavanje trošen silan novac.Ove se godine planira izgraditi jednanova šumska cesta dužine 1,5 km te popravaknajlošijih, (m)ŠUMARIJA NOVI VINODOLSKIMeđuS prosječnih 72.180 kubika šumarijaNovi Vinodolski gotovo u potpunosti jeizvršila prošlogodišnji planirani etat i ostvariladobit od 2,9 milijuna kuna. Time jejedna od dvije najvažnije šumarije senjskeUprave šuma (druga je Šumarija Krasno)koja je nastavila s tradicijom dobrih poslovnihrezultata i koji je svrstavaju medunajuspješnije hrvatske šumarije uopće.- Oko 65 posto izradili smo sami, zapreostalih 35 posto koristili smo uslugedrugih. Najvećim dijelom bila je to pomoćiz drugih šumarija, prije svega iz ŠumarijeKamensko iz požeške Uprave s kojom većniz godina dobro surađujemo. Naispomoći su bili i sjekači susjedne namŠumarije Krasno, a tek mali dio radili supoduzetnici, objašnjava upravitelj novovinodolskešumarije dipl. ing. Boris Miklić.Šumarija Novi Vinodolski spada urijetke šumarije koja izvlačenje drvne maseobavlja vlastitim kapacitetima. To imasvojih prednosti, ali i nedostataka, ustvrditće upravitelj. Sa svojih osam traktora kojisu i stari a često se i kvare, prilično senamučimo, no sigurni smo da ćemo posaona bilo koji način obaviti. Bilo bi sigurnolakše kad bi to radili drugi, ili iz našihprijevoznih jedinica ili poduzetnici. Kad jenajuspješnijimariječ o privatnicima koji ne žele raditi posvakojakom vremenu i lomiti strojeve,nikada ne bismo bili sigurni hoće li se posaoobaviti na vrijeme. Upravo radimo naKapeli, na radilištima Lukovo, Breza i Vodiceu teškim uvjetima, gdje ima snijega ileda, 1 gdje je problem prijevoza drveta i tekako prisutan.Šumarija je u potpunosti obavila i sveuzgojne radove. Priprema za obnovu sastojinanapravljena je na oko 11 ha, njegapomlatka, mladika te čišćenje iprorjeđivanje sastojina na 158 ha, ili 102posto od planiranoga, u okviru zaštite šumaod požara izrađeno je 7 km novih protupožarnihprosjeka s elementima ceste. Uproširenoj biološkoj reprodukciji pripremniradovi za podizanje novih sastojina obavljenisu na 11 ha, pošumljavanje sjetvomsjemena na 51 ha, sadnja šumskih sadnicana 14 ha, te popunjavanje na 12 ha. U okviruproširene reprodukcije njega sastojinanapravljena je na blizu 70 ha. Nisukorišteni sezonci nego je deset šumarijskihradnika za stalno raspoređeno na uzgoj.Riječ je o radnicima koji su dobili statusinvalida rada i koji više nisu mogli (nismjeli) raditi na iskorištavanju već suprebačeni na lakše uzgojne poslove, (m)Časopis Hrvatske šume I 27

ŠUMSKA MEHANIZACIJANove katnionske ekipaže u proizvodnjiIPrvih pet kamionskih kompozicija(ekipaža) od ukupno 16 koliko su ih kupile»Hrvatske šume«, p.o. Zagreb predanoje korisnicima i krenulo u proizvodnju.Kamioni poznate marke MAN 33 486 nabavljenisu u Njemačkoj, a prikoliceNARKO, dizalice Jonsered i šticc tvorniceExte dolaze iz Švedske. Dizalice na prikolicete šticc na kamione i prikolice montiranesu u privatnoj tvrtki »Hidraulika Kurelja«u Donjoj Stubici.Ključeve novih ekipaža korisnicima jena prigodnoj svečanosti predao zamjenikdirektora »Hrvatskih šuma« dipl. ing. DamirMoćan i istakao važnost ulaganja umehanizaciju šumarstva i prijevozne kapacitete.Radi se, inače, o modernim i snažnimprijevoznim kapacitetima. Motori u kamionimasu, kaže rukovoditelj razvojneslužbe u poduzeću mr. Stjepan Puljak, izS predaje novih kamionskih ekipača u »Hidraulici Kurelja«u D. Stuhicinove generacije Euro 2, dvije dizalice naprikolicama su snage 25 t/m a tri 10 t/m,dok su na ekipaže ugrađene najmoderniještice svjetski priznatog proizvođača Exte.Dvije ekipaže predane su društvima sograničenom odgovornošću koja se baveprijevozom sortimenata u Upravi šumaNašice, a po jedna u Bjelovar, Koprivnicui Kutinu. Prema riječima mr. Puljaka, preostalekamionske ekipaže korisnicima bitrebale biti predane do kraja ožujka, (m)ZAŠTITA SUMA NA NOVOGRADISKOM PODRUČJUNema opasnosti od golohrstau okviru poslova na zaštiti šumanovogradiški šumari utvrđivali su tijekomprošle godine brojno stanje gubara i mrazovcate proveli tretiranje protiv pojedinih bolestii štetnika. I ove godine osobita pozornostusmjerena je na preventivno djelovanjeprotiv gubara, koji kao polifagni štetnik znaza masovnih pojava znatno obrstiti šumskesastojine, posebice hrastove, na velikimpovršinama. Posljedica izravnih šteta je gubitakprirasta drvne mase te izostajanje urodažira.Obavljen je pregled šumskih sastojinastarijih od 30 godina, a zaraza je utvrđivanauobičajenom »maršrutnom« metodom premajajnim leglima u svakom odjelu šumarije.Pregledana su sva stabla na zamišljenim dijagonalnimlinijama i to od podnožja debla dokrošnje. U propisane obrasce razvrstani supodaci o zaraženim i nezaraženim stablimate su izračunati pojedini pokazatelji, kao štosu prosječan broj legala po svakom stablu istupanj zaraze na određenoj površini.Obuhvaćen je pritom svaki šumski predjel,gospodarska jedinica i šumarija na cjelokupnompodručju Uprave šuma.Prema riječima dipl. ing. Ivana Prgiča,stručnog suradnika za zaštitu šuma, pregledanoje 8488 ha, a ustanovljeno daje 3060 hazaraženo. Najveći dio zaraženih površina je uintervalu stupnjeva zaraze između 1,1 i 5,5posto (1326 ha) i do 1 posto (1102 ha). Urazmaku od 5,1—20 psoto zaraženo je 575 ha,a između 20,1 i 50 posto tek 49 ha. Zarazanije registrirana u razmaku koji obuhvaćaviše od 50 posto zaraze. Gledajući navedenepokazatelje, može se zaključiti da ne postojiopasnost od golohrsta, a zaraza je zanemariva.Najveća zaraza u intervalima zaraze do 1posto (781 ha) i od 1,1-5 posto (557 ha)ustanovljena je na području šumarije Trnjani,a u intervalima 5,1-20 posto (246 ha) i20,1-50 posto (49 ha) na prostorujascnovačke šumarije.Od početka listopada prošle do polovicesiječnja ove godine obavljeno je na 31 plohi i304 stabla s ljepljivim prstenovinia, širine8-10 cm i debljine oko 2 mm, praćenje zarazevelikog (Hibernia defoliaria) i malog mrazovca(Opcrophtcra brumata). Pri svakojkontroli ljepljivih pojaseva opažači su čistiliprstenovc od mužjaka navedenih leptira,drugih kukaca i možebitnih nečistoća, aženke su pobrojane, evidentirane u propisaneobrasce te također uklonjene s prstena. Izomjera ukupnog broja uhvaćenih ženki nasvim stablima i ukupnog opsega stabalaizračunat je prosječan broj ženki po centimetruopsega stabla na plohi. Od ing. Prgićadoznali smo kako se prosječan broj ženkivelikog i malog mrazovca po centimetru opsegana svim plohama kretao od 0,01 do0,074, što je znatno manje od kritičnogabroja ženki te nema opasnosti od golohrsta.(I. T.)28 / Časopis Hrvatske šume

KONSTITUIRANO NOVO GLAVNO ZAPOSLENIČKO VIJEĆEVlado Droždan novi predsjednikU čak pet Uprava šuma nisukonstituirana Zaposlenička vijeća nitiizabrani članovi, pa će u njimanjihovu ulogu preuzeti članovisindikataDva i pol mjeseca nakon isteka mandatačlanovima Glavnoga zaposleničkog vijećau ranijem sazivu, na konstituirajućoj je sjednici,održanoj (i prekinutoj) 28. siječnja inastavljenoj 10. veljače ove godine, osnovanonovo Glavno zaposleničko vijeće »Hrvatskihšuma«. Za predsjednika GZV tajnim jeglasanjem između četiri kandidata izabranVlado Droždan iz Uprave šuma Zagreb a zanjegovog zamjenika dipl. iur Ivica Kodžomaniz splitske Uprave. Članovi GZV-a pofunkciji su predsjednici 11 zaposleničkihvijeća izabranih po upravama šuma i u Direkciji,od ukupnol6 uprava »Hrvatskihšuma«, u kojima su održane osnivačke sjednice.Nova zaposlenička vijeća s novim predsjednicima(negdje i starim) izabrani su uupravama šuma Bjelovar (Zeljko Cutvarić),Zagreb (Vlado Droždan), Delnice (SlavkoMedved), Požega(ZeljkoMatajić), Buzet(Milenko Pajić),Split (IvicaKodžoman),Senj (CedomirDunato), Gospić(ZeljkoKrešić), Vinkovci(MatoŠarčević), noovdje je naknadno izabran novi), Sisak (IvicaMedved) i u Direkciji (Mladen Slunjski). Ukarlovačkoj je upravi konstituirano novoZaposleničko vijeće ali nije izabran predsjednik,dok u upravama šuma Osijek, Našice,N. Gradiška, Koprivnica i Ogulin nova vijećauopće nisu izabrana. Iz tih uprava, osimNašica, nastavku konstituirajućc sjedniceGZV prisustvovali su predstavnici sindikata.Mandat članovima prethodnoga sazivaGZV, podsjećamo, istekao je 22. studenoga1999. godine i u proteklih nešto više od dvamjeseca GZV se nije sastajalo. Razlogom štou svim upravama u tom razdoblju nisu izabrananova vijeća, a u pet spomenutih upravani do danas, je i prekid prve konstituirajućcsjednice, budući daje prisustvovalo .samo sedamnovoizabranih predstavnika. Pravne iproceduralne nedoumice tko uopće možesazvati sastanak i može li samo sedam prisutnihčlanova odlučivati, riješene su time što sena poziv za sastanak potpisao Ivan Zovak kao»dosadašnji predsjednik GZV-a«, a nakondvosatne rasprave odlukom o osnivanju»Glavnoga zaposleničkog vijeća u konstituiranju«,prekidom sjednice te nastavkom ikonačnim osnivanjem GZV.Novi predsjednik Glavnoga zaposleničkogvijeća Vlado Droždan (23 godine ušumarstvu, trenutačno na poslovima stručnogasuradnika za obranu i zaštitu idruštveni standard) najavio je kako će osnovnisadržaj rada Vijeća biti praćenje izvršenjaodredbi Kolektivnoga ugovora.- Ne želimo svađu i povlačenja po suduveć dogovor s poslodavcem u interesu svihzaposlenika, kaže Droždan. Ako se u preostalimupravama ne konstituiraju zaposleničkavijeća, ponudit ćemo njihovim glavnimsindikalnim povjerenicima sudjelovanjeu radu GZV. Jer zanimanje sindikata izaposleničkih vijeća je isto - zaštita radničkihinteresa, (m)UPRAVA ŠUMA DELNICEBroj ozljeda u opadanju, ali težina ozljeda većaBroj ozljeda na radu tijekom 1999. g. jeu opadanju, ali je u porastu težina ozljeda.Lani je bilo 35 ozljeda na radu, od čegasu četiri bile teže. Izgubljeno je 1629 dana,što je isto kao da nije radilo sedam zaposlenikacijelu godinu. Prosječan broj izgubljenihradnih dana po ozljedi iznosi 47 dana,stoje devet dana više u odnosu na prethodnugodinu.Najčešći izvori ozljeda na radu, u 1999.g. kao i prethodnih godina uglavnom su padovi.Prošle godine padovima je izazvano 10ozljeda. Drugi izvor ozljeđivanja bila je zategnutagrana (6 ozljeda), dok je treći motornalančana pila (4 ozljede).Najvi.še ozlijedivani dijelovi tijela bili supotkoljenica (6 slučajeva), šaka s prstima (6ozljeda), dok su četiri ozljede bile na ostalimdijelovima glave, nadkoljenici, koljenu, tevišestruke ozljede. Na ostalim dijelovimatijela bilo je mnogo manje ozljeda.Najvi,še ozljeda na radu dogodilo se umjesecu lipnju (6), u srpnju (5) po četiri uožujku, te po tri u (kolovozu, rujnu, siječnjui prosincu).Najviše ozljeda bilo je u ponedjeljak(11), po šest u utorak, srijedu i petak, pet učetvrtak.Prema satima rada u kojima su se dogodile,najviše ozljeda zabilježeno je u trećem ičetvrtom satu rada (6 ozljeda), po pet u sedmomsatu rada, te po četiri u drugom, petomi šestom satu rada.Prema dobnim skupinama najviše jebilo ozlijeđenih u dobnoj skupini od 41-45godina starosti, (10 ozljeda), stoje 28 postood ukupnoga broja povreda. U toj dobnojskupini svaki petnaesti zaposlenik doživio jeozljedu na radu, a ukupno gledano na Upravušuma Delnice to se dogodilo svakom dvadesetdrugomzaposleniku. Od ostalih dobnihskupina najviše ih je ozlijeđeno u dobnojskupini od 31-35 godina (sedam), po petozljeda zabilježeno je u dobnim skupinamazaposlenika (26-30 g., 36-40 g., 46-50 g.).Prema godinama radnoga staža provedenogau šumarstvu, najviše ozljeda (poosam) dogodilo se kod zaposlenika sa 15-17godina i 18—20 godina, a po sedam kod zaposlenikasa 4—6 i 10—12 godina radnoga staža ušumarstvu. Krajnji podaci nam govore kakoje pet posto zaposlenika Uprave šuma Delniceu 1999. g. doživjelo ozljedu na radu iliozljedu vezanu uz rad.Uzroci ozljeđivanja su: u 71 postoslučajeva nedovoljno pripremljene radnepovršine, te klizavost i zakrčenost površinana kojima se obavlja rad (25 ozljeda na radu),u 6 posto slučajeva uzroci su poremećaji utehnološkome procesu rada. U 14 postoslučajeva su neprimjena osnovnih pravilazaštite na radu i u osam posto slučajeva prometnenezgode.Iz svega možemo zaključiti kako se kodnajvećeg broja ozljeda kao uzroci navodepokliznuča i padovi. Stoga valja posebnu pozornostusmjeriti na kvalitetu osobnihzaštitnih sredstava za zaštitu nogu - obuću,te obveznu uporabu osobnih zaštitnih sredstavakod proizvodnih radnika. Tu je važnauloga zaposlenika sa posebnim ovlaštenjima iodgovornostima iz zaštite na radu, koji naterenu imaju mogućnost redovite kontrolekorištenja osobnih zaštitnih sredstava i njihoveprimjene kod radnika.Gledano po šumarijama Uprava šumeDelnice, najviše ozljeda na radu dogodilo ušumariji Vrbovsko (8), po četiri u šumarijamaGerovo, Prezid i Delnice, tri u Ravnoj gori,dvije u Gomirju, Klani i Mrkoplju, te po jednau Crnom lugu, Fužinama, Lokvama iStručnim službama.V. PlešeČasopis Hrvatske šume I 29

SINDIKALNO POVJERENIŠTVO US DELNICETerenski dodatak ugraditi u plačuSindikalno povjereništvo Upravešuma Delnice, na sastanku održanom uSkradu početkom veljače, na kojem jebila nazočna i predsjednica HSS GordanaColnar, raspravljalo se o nizu aktivnosti,ali najveće zanimanje i raspravu izazvalaje točka dnevnoga reda posvećena Pravilnikuo izmjenama i dopunama Pravilnikao porezu na dohodak kojega je krajemgodine donio ministar financija. Premaspomenutom Pravilniku terenski dodataksastavni je dio plaće na koga se obračunavajuporezi i doprinosi. Kako novininačinom obračuna terenskog ne bi bilizakinuti zaposlenici Poduzeća, u smislusmanjenja naknada za teren. Hrvatskisindkat šinnarstva poduzeo je niz mjerada do toga ne dodc. Polovicom siječnjaodržan je sastanak predstavnika Sindikatai »Hrvatskih šuma« gdje je dogovorenona koji će se način ubuduće obračunavatiterenski. Na taj način zaposlenici će ustartu dobivati neznatno manji iznos terenskog,nego po dosadašnjem obračunu,ali je značajna novina to što će terenskiubuduće kao sastavni dio plaće povećavatii iznos naknada za godišnji odmor ibolovanje, a ući će i u osnovicu za mirovinskoosiguranje. Novim obračunom terenskogostvaren je značajan napredak uostvarivanju prava zaposlenika.Sindikalni povjerenici Uprave šumaDelnice imali su zadatak o toj važnojtemi izvijestiti i svoje članove Sindikatapo šumarijama i radnim jedinicama.Nakon održanih sastanaka Sindikalnopovjereništvo Uprave šuma Delnice, nasastanku u Skradu moglo je po povratniminformacijama s terena o tom pitanjuraspravljati a donijeti su iodgovarajući zaključci.S novim načinom obračuna terenskogadodatka uglavnom su zadovoljni»terenci«, dok se ljudi na administrativnimposlovima u šumarstvu tak\dmobračunom terenskoga osjećaju zakinutim,pa je stoga na sastanku predloženoda se ovaj problem pokuša riješiti štobolje i pravednije za sve zaposlenike. Utom smislu prioritet je izmjena Pravilnikao plaćama i izrada nove sistematizacijeradnih mjesta s čime su se svi jednoglasnosložili.U raspravu se uključila i predsjednicaHSS Gordana Colnar i istaklaznačenje terenskoga dodatka za zaposleneu šumarstvu, a kojima je obuhvaćeno oko6500 zaposlenika. S obzirom na složenostproblema nastojali smo u datom momentušto žurnije djelovati i naše članovena vrijeme izvijestiti o nastalimpromjenama.Ovaj problem terenskih trebaubuduće riješiti na adekvatan način, kakonitko od zaposlenika ne bi bio zakinut,mišljenja je dipl. oecc. Viktor Sporčić, predsjednikNadzornog odbora HSS.PROGRAM RADA U 2000.Tijekom 2000. g. Hrvatski sindikatšumarstva radit će po određenom programukoji je usvojen i na Glavnomeodboru 31. siječnja 2000. godine.Prioriteti u radu bit će radno-socijalnozakonodavstvo te pružanje radno pravnezaštite članovima, kolektivni ugovori provođenje u život njegovih odredbi, aZNANSTVENO-ISTRAZIVACKI RAD U ŠUMARSTVUPut prema europskimradit će se i na međunarodnoj suradnjisa sindikatima drugih zemalja.Kako Hrvatski sindikat šumarstva22. studenoga 2000. g. obilježava desetuobljetnicu svoga postojanja, uz taj danbit će održano i niz prigodnih manifestacija,sportskih susreta i si.I ove godine Sindikat će se uključitiu obilježavanje Dana hrvatskoga šumarstvakoji će se održati napodručju Uprave šuma Buzet,a najboljim radnicima ušumarstvu dodijelit će se iprigodne nagrade.Puna pozornost bit će idalje usmjerena na primanjenovih članova u Sindikat, aza sindikalne povjerenike poupravama šuma organiziratće se seminari vezani uz rad iaktivnosti u sindikatu.Svoj doprinos HSS datće i prigodom biranja članova iz redovazaposlenika u Upravni odbor Javnogapoduzeća »Hrvatske šume« p.o. Zagreb. Ipo tome pitanju stav Sindikata se zna,treba birati sposobne ljude koji će se znatiboriti za prava zaposlenika i koji su sedosadašnjim radom u tome i dokazali.standardimaV. PlešeHrvatske će šume ove godine zaznanstveno istraživački rad, što ga zapotrebe ovog poduzeća obavljajuŠumarski institut Jastrebarsko i Šumarskifakultet u Zagrebu, izdvojiti osammilijuna kuna. Toliko sredstava bilo jeosigurano i lani (a utrošeno neštomanje), u skladu s petogodišnjim planomznanstveno istraživačkih radova ukojem je tekuća 2000. godina posljednja.Ako, osim već ranije zacrtanihosnovnih programa istraživanja. Hrvatskešume kao naručitelj, postave predznanstvenike neke nove zadatke, to ćese regulirati dodatnim sredstvima, dogovorenoje na sastanku posebnogaPovjerenstva za znanstveno istraživačkirad Hrvatskih šuma koje čine istaknutišumarski stručnjaci i znanstvenici Hrvatskihšuma, Šumarskoga instituta iŠumarskoga fakulteta. Obje znanstveneinstitucije svoje su programe rada za2000. godinu s nositeljima pojedinihprojekata bile dužne napraviti do krajasiječnja ove godine.Članovi Povjerenstva prihvatili sui inicijativu da Hrvatska nakon više godinaodgađanja, među ostalim i zbogratnog stanja i sigurnosne situacije,krajem lipnja ove godine budedomaćin međunarodnoga interkalibracijskogatečaja za mediteranske zemljena kome će se obaviti procjena stanjakrošanja. Hrvatsko šumarstvo,ocijenjeno je, time potvrđuje ulaznicuza Europu i visoki rejting što ga ušumarskim krugovima kontinenta ima.(m)30 / Časopis Hrvatske šume

IZ NOVOGRADISKOG ODJELA ZA UREĐIVANJE SUMAU planu Je šest gospodarskih jedinicaNovogradiški Odjel za uređivanješuma u potpunosti je tijekom prošle godineizvršio svoje planske zadatke uokviru pripremnih, terenskih i završnihradova. Od ukupno 9544 ha, u gospodarskojjedinici »Ješevik-Briknjevača« radilose na 897 ha, u gj. »Stupničko brdo- Cerje« na 3184 ha, a u »Južnoj Babjojgori« na 5643 ha. Prema riječima rukovoditeljanovigradiške taksacije dipl. ing.Ivana Štanfera, osim navedenih poslovaizrađeni su godišnji planovi gospodarenjaza spomenute gospodarske jedinicei gospodarsku jedinicu »Zapadni Psunj«,s ukupnom površinom 12.308 ha. U listopadui studenome načinjena je izvanrednarevizija u gospodarskoj jedinici»Južni Psunj« (6637 ha), a odobrena jetijekom prosinca. U planu za ovu godinuradit ćemo u četiri gospodarske jedinice;obnovit ćemo »Ilijansku kosu«(1535 ha), načiniti reviziju gj. »Radinje«(2647 ha) te obnoviti »Krapje dol« (1573ha) i »Trstiku« (1920 ha), stoje ukupno7775 ha - kaže ing. Štanfar dodajućikako uz navedene jedinice treba još napravitigodišnje planove gospodarenja zadvije gospodarske jedinice, ili stoje ukupanposao od 14.563 ha u šest gospodarskihjedinica.Lani je, kako smo doznali od rukovoditeljataksacije, broj zaposlenih varirao,a stalno su bili uposleni jedan samostalnitaksator, tri taksatora i dva geometra.Dva su taksatora i jedan geometar radilina određeno vrijeme, a tijekom godineobvezni dio pripravničkoga staža uOdjelu za uređivanje šuma odradila sučetiri pripravnika.Na upit, susreću li se novogradiškitaksatori s određenim problemima usvome radu, ing. Štanfar naglašava kakoje glavni i gotovo jedini problem, uz dotrajalui zastarjelu opremu, posebicekada je riječ o starom kopirnom aparatuza karte, česta promjena samostalnih taksatorai taksatora.I. TomićKAKO VRATITI NJEMAČKE LOVCE?Hoće li PJDV otjerati strane lovce?Povratak stranih lovaca u lovišta Hrvatskihšuma poslije višegodišnjeg izbivanjazbog Domovinskog rata te u novijevrijeme otkazivanja nekih već sklopljeniharanžmana nakon nesretnogslučaja sa austrijskim lovcima, jedno jeod ključnih pitanja lovstva koje se morariješiti i o kojem se među ostalim razgovaraloi na nedavnom skupu stručnjakaodgovornih za lovstvo u poduzeću.Prvi korak u tom pravcu bio je boravakgrupe lovaca iz Njemačke ulovištima Hrvatskih šuma u Đakovu, naPeskima i u Repašu i razgovor s voditeljemagencije Adler Adventure Toursiz Tangerhuttea u Njemačkoj koja sebavi lovnim turizmom, gospodinom JensomVockeom oko sklapanja aranžmana zadovođenje njemačkih lovaca.- Hrvatske šume gospodare sa 40lovišta koja su doduše, različito opremljena,ali koja možemo ponuditi, istakaoje mr. se. PetarJurjević, rukovoditelj službeza lovstvo u Hrvatskim šumama,naznačivši potom još neke detalje okolova i lovne politike poduzeća. Pojedinostii detalji još više su zanimali Nijemcekoji žele imati informaciju o svakomlovištu, vrstama divljači, broju čeka, planiranomodstrijelu, mogućnosti smještajai drugom, kako bi potom izabralinekoliko lovišta. Pedantne kakvi jesu,zanimale su ih konkretne stvari »jer to ćenajprije zanimati i naše lovce ako odlučedoći ovamo«. Dakle ne samo cijene inačin plaćanja nego i PDV o kojem sveznaju, jer »jedno je čisto knjiženjeračuna putovanja, a drugo što lovac plaćana licu mjesta«. S porezom na dodanuvrijednost je i inače, za razliku do drugihkonkurentskih zemalja, dosad bilo problema.Hrvatska se u ovom trenutku,misle njemački lovci i poslovni ljudi,cijenama divljači ne bi trebala ugledati uneka poznata i afirmirana lovnaodredišta. Pohvalili su inače stručnost,ljubaznost pa i znanje jezika lovnika skojima su bili, »jer i to je vrlo bitno i akosu svi o.sposobljeni ovako kao lovnici ulovištima u kojima smo bili, problemane bi trebalo biti«.Konkretna ponuda njemačke turističkeagencije, koja usput, traži ekskluzivitetza lovišta koje odabere, doći će premariječima njenog vlasnika vrlo brzo.Jer Nijemci jesu zainteresirani za ponovnidolazak u ove krajeve u kojima sunekad bili vrlo česti i dobri gosti.Miroslav MrkobradČasopis Hrvatske šume / 31

IZ RADA PLANINARSKOGA DRUŠTVA »ŠUMAR« ZAGREBj yJ jPoslije duže zimske stanke, kada susamo oni najiskusniji članovi upojedinačnim izletima pohodili planine,bilo na skijanju ili u zimskim usponima,prvi je izlet bio početkom ožujka uNacionalni park Paklenicu.Prema prognozi vremena, uoči vikenda,koja nije obećavala ništa dobro, nekolicinanaših članova odustala je uoči puta.Te subote na ulazu u NP Paklenicu pojavilose tek petnaestak članova iz osječkoga,zagrebačkoga, zadarskoga i splitskogaogranka. Srećom subota je bila bez kiše ido Borisovoga doma stigli smo u popodnevnimsatima, poslije kraćih uspona doManite peći.Ali drugoga dana, poslije olujne noći skišom i snijegom, osvanuo je sunčan zimskidan. Oni najspremniji, poslijedoručka, krenuli su na Crni vrh i točno upodne uživali u prrekrasnom vidiku na gotovosve sjevernojadranske otoke i preiriasjeveru najužnovelebitske vrhunce prekrivenesnijegom - Vaganski vrh (1758 m).Sveto Brdo (1753 m), Badanj 1638, Malovan1709 m. i brojni drugi prekrivenisnježnim prekrivačem bili su najveća nagradaonima najupornijima koji su došli doCrnoga vrha 1115 m.Do vrha su stigli i dječaci Mladen iFilip, te Dijana i Danijela kojima je to inajviši vrh do sada, k^^T Tekst i snimci: Z. L.Boiisoi' dom u Paklenici uf^osdo je planinare iz naših of^ranaka iz Osijeka, '/Zagreba,Zadra i SplitaPo prekrasnom sunčanom ali hladnom danu, deset najupornijih popelo se na Crni vrh1.115 m (dvojica slikaju)32 / Časopis Hrvatske šume

STRANICA NAŠIH ČITATELJA / 17 ŠUMARSKOMMILJEU^ ' ^ ' " ' - ->•*Za danas smo izdvojili tri zimske fotografije našihdjelatnika, koji se javljaju prvi puta na našimstranicama.Dipl. ing. Ljerka Pehar nam šalje sliku lovačke kućePast, Šumarije Strošinci snimljenu pod debelimsnijegom, a dipl. inž. Krunoslav Filipović - zimskimotiv iz Đakovačkog parka, dok nam mr. Boris Plešešalje sliku novih vizura Gorskog kotara.UrednikZimski ugođajStrossmajerovog parkaNovi pogled na jezeroBajer - Fužine