Download (PDF format) - Europa Magazine

Curiosity je poslao rezultate kojima se potvrđuje postojanjegline na ovoj planeti (s tim da je ostalo nejasno da li je onamožda vulkanskoga porijekla). U svakom slučaju Curiosity ćejoš dugo rovariti površinom Marsa i pobuđivati našu znatiželju.S druge strane, neke od posljednjih informacija koje NA-SA-ini naučnici predočavaju javnosti (29. novembra 2012.)govore o tome kako je svemirska letjelica Messenger, pretražujućidio planete Merkur koji “vječito” ostaje u sjenci, kojaje najbliža Suncu i za koju se kaže da je najvrelija u našemsunčevom sistemu (temperature mogu ići i preko 400 stepeni),pronašla tragove zaleđene vode i organskih materijala vjerovatnodospjelih tu putem kometa koje su udarile Merkur.Kvantni svijetU komercijalnoj računarskoj industriji, korporacija Intelje prošle godine tokom aprila predstavila prvi 22-nanometarskimikročip imenovan kao Ivy Bridge, tokom septembra istakorporacija je predstavila i novu seriju mikročipova nazvanukao Haswell, istog promjera jezgre ali – kako tvrde – sa “neslućenomnogo više računarske moći i boljim mogućnostimaštednje energije”.U isto vrijeme, u daljnjem razvoju računarstva kao jedanod najvažnijih tokova nameće se “kvantno računarstvo”, sljedećikorak u razvoju još snažnijih i kompleksnijih računarskihtehnologija, koje se u raznim informatičkim laboratorijimakontinuirano izučava još od 1970-ih, a ozbiljnu praktičnu primjenu,prema onome što se može pročitati u medijima, trebalibi doživjeti negdje oko 2020. godine. No s obzirom na tokoliko se pažnje razvoju ovog vida računarstva posvećuje, netreba čuditi ako se rezultati u stvarnosti počnu primjenjivati imnogo ranije.Prošle godine Nobelovu nagradu u polju fizike dobili suSerge Haroche i David J. Waneland za osmišljavanje “revolucionarniheksperimentalnih metoda koje omogućavaju mjerenjei manipulaciju pojedinačnih kvantnih sistema”. Najvećakorist rezultata njihovog rada očekuje se upravo u kvantnomračunarstvu gdje se radi na iskorištavanju mogućnosti atoma imolekula u izvođenju memorijskih i zadataka obrade podataka.Kvantni računari trebali bi biti u stanju izvoditi određenekalkulacije mnogo brže od bilo kojeg računara koji se zasnivana silikonskoj jezgri.Uz razvoj kvantnih računara, austrijski naučnici su npr.19. januara 2012, izvijestili i o osmišljavanju sistema kvantnekriptografije koja se zasniva na enkodiranim nizovima fotonadizajniranim tako da izgledaju kao da imaju nasumičneuzorke, što prema njihovim tvrdnjama omogućava enkripcijupodataka koju je nemoguće “probiti”, paralelno sa ovimkonceptima konstantno se radi na razvoju prenosa kvantnihinformacija koji bi na adekvatan način bio primjenjiv u budućnostiu mogućim kvantnim mrežama za prenos podataka skojima se već uspješno eksperimentira. Zapravo, u pojedinimmedijima posvećenim praćenju naučnih dostignuća spominju12. april 2012. kao mogući rođendan budućeg “kvantnog interneta”.Nevezan uz napredak u kvantnom računarstvu, ali svakakovrijedan pažnje jeste podatak da su naučnici sa Harvardau toku ljeta objavili kako su uspjeli izvršiti pohranjivanjedigitalnih podataka u DNK. Prema podacima iz navedenogistraživanja “1 gram DNK može sadržavati 700 terabajta po-naukaJANUAR 2013WWW.EUROPAMAGAZINE.INFO 35