12.07.2015 Views

Текст - Herceg-Novi

Текст - Herceg-Novi

Текст - Herceg-Novi

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Naručilac:Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN»BLACA - JOŠICA«Predlog planaGrafički priloziObrađivač:Agencija za izgradnju i razvoj<strong>Herceg</strong> Novog<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>avgust, 2011.


DETALJNI URBANISTIČKI PLAN„BLACA – JOŠICA“Predlog planaGrafički prilozi<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>Avgust, 2011.


Naručilac:Vrsta planskogdokumenta:Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>Detaljni urbanistički plan„Blaca - Jošica“Predlog plana(Sl. list CG Opštinski propisi broj 01/10)avgust, 2011.Radni timObrađivač:„Agencija za izgradnju i razvoj <strong>Herceg</strong> Novog“ d.o.o.<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>Direktor: Slobodan Popović, dipl. ing. arh.Rukovodilacizrade plana:Urbanizam:Odgovorni planer:Snežana Šunić, dipl. ing. arh.Snežana Šunić, dipl. ing. arh.M.P.Podobrađivači:Saobraćaj:„Profiling“ d.o.o. BarDirektor: Edvard Spahija, dipl. ing. građ.Planer:Edvard Spahija, dipl. ing. građ.Saradnik:Nikola Trtica, dipl. ing. saob.Elektroenergetika:„SBC Inženjering“ d.o.o. <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>Direktor: Slavica Ukropina, ing. građ.Planer:Ljiljana Konjević, dipl. ing. el.Telekomunikacije:„MM Projekt“ d.o.o. PodgoricaDirektor: Željko Maraš, dipl. ing. elPlaner:Željko Maraš, dipl. ing. el.Hidrosistemi:„Virmont“ d.o.o. BarDirektor: Bojan RajkovićPlaner:Vojo Rajković, dipl. ing. građ.Pejzažna arhitektura:„Itea“ d.o.o. <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>Direktor: Milica Berberović, dipl. ing. pejz. arh.Planer:Milica Berberović, dipl. ing. pejz. arh.Protivpožarna zaštita:„PREV & ing“ d.o.o. PodgoricaDirektor: Ivana MilanovićPlaner:dr Batrić Milanović, dipl. ing. el. arh.M.P.M.P.M.P.M.P.M.P.M.P.


S A D R Ž A JI/ OPŠTI DIO1. Odluka o dodjeli izrade Planskog dokumenta2. Dokumentacija Obrađivača3. Dokumentacija podobrađivača• Saobraćaj• Elektroenergetika• Telekomunikacije• Hidrosistemi• Pejzažna arhitektura4. Odluka o pristupanju izradi plana i Programski zadatakII/ TEKSTUALNI DIO1. Uvod1.1. Motivi i cilj izrade plana1.2. Granica zahvata plana1.3. Metodologija izrade1.4. Postojeća dokumentacija2. Prirodni uslovi3. Stvoreni uslovi3.1. Postojeće stanje fizičkih struktura4. Koncept organizacije prostora4.1. Polazni stavovi i principi4.2. Izvodi iz planske dokumentacije višeg reda4.3. Ekonomsko demografska analiza4.4. Prostorna organizacija


4.4.1. Planirane namjene4.5. Rekapitulacija planiranih bruto površina po namjeni4.6. Faze realizacije plana5. Opšti urbanističko tehnički uslovi5.1. Uvod5.2.5.3.Građevinsko područjeOpšti uslovi uređenja prostora5.3.1. Urbanistička parcela u građevinskom području naselja5.3.2. Regulaciona i građevinska linija, udaljenost objekta odsusjednih granica parcela5.3.3. Ukupna bruto građevinska površina objekta (BGP) indeksiizgrađenosti i pokrivenosti5.3.4. Visina5.3.5. Suteren i podrum5.3.6. Potkrovlje i visina nadzitka5.3.7. Visina objekta5.3.8. Oblikovanje objekta i uređenje parcele5.4. Smjernice za izgradnju stambenih objekata5.5. Smjernice za izgradnju turističkih objekata5.7. Uslovi i mjere zaštite od elementarnih nepogoda i drugih većihnepogoda i uslovi od interesa za odbranu5.8. Uticaj na životnu sredinu i mjere zaštite6. Saobraćajno rješenje6.1. Postojeće stanje6.2. Planirano stanje7. Elektroenergetika7.1. Opšti dio7.2. Postojeće stanje energetske mreže7.3. Planirano stanje energetske mreže8. Telekomunikacije8.1. Postojeće stanje8.2. Planirano rješenje9. Hidrotehnička infrastruktura9.1. Postojeće stanje hidrotehničke infrastrukture9.2. Planirano rješenje hidrotehničke infrastrukture10. Pejzažna arhitektura10.1. Osnovne smjernice10.2. Postojeće stanje


10.3. Planirano stanje11. Ekonomsko tržišna projekcija11.1. Orjentacioni predmjer i predračun radova na izgradnji saobraćajneinfrastrukture11.2. Orjentacioni predmjer i predračun radova na izgradnjielektroenergetske infrastrukture11.3. Orjentacioni predmjer i predračun radova na izgradnji vodovodno –kanalizacione mreže11.4. Orjentacioni predmjer i predračun radova na izgradnjitelekomunikacione kanalizacije11.5. Investiciona vrijednost na pejzažnom uređenju javnih površina ipovršina od javnog interesa11.6. Orjentacioni investiciona vrijednost izgradnje infrastrukturne ikomunalne mreže11.7. Udio vrijednosti infrastrukturno komunalne mreže u ukupnojinvesticionoj vrijednosti11. Koordinate graničnih tačaka urbanističkih parcelaIII/ GRAFIČKI PRILOZI1. Geodetska podloga sa granicom zahvata 1: 1 0002. Izvodi iz PPO <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> 1: 10 0003. Prirodni uslovi – pogodnost terena za urbanizaciju 1: 1 0004. Postojeće stanje – fizičke strukture 1: 1 0005. Postojeća namjena površina 1: 1 0006. Planirana namjena površina 1: 1 0007. Generalno rješenje 1: 1 0008. Plan parcelacije i preparcelacije – planirano stanje 1: 1 0009. Saobraćajno rješenje – Plan regulacije 1: 1 00010. Saobraćajno rješenje – Plan nivelacije 1: 1 00011. Uzdužni profili 1:1000/10012. Elektroenergetika – postojeće stanje 1: 1 00013. Elektroenergetika – planirano stanje 1: 1 00014. Telekomunikacije – postojeće stanje 1: 1 00015. Telekomunikacije – planirano stanje 1: 1 00016. Hidrosistemi – postojeće stanje 1: 1 00017. Hidrosistemi – planirano stanje 1: 1 00018. Pejzažna arhitektura – postojeće stanje 1: 1 00019. Pejzažna arhitektura – planirano stanje 1: 1 000


SADRŽAJ GRAFIČKIH PRILOGA1. Geodetska podloga sa granicom zahvata 1: 1 0002. Izvodi iz PPO <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> 1: 10 0003. Prirodni uslovi – pogodnost terena za urbanizaciju 1: 1 0004. Postojeće stanje – fizičke strukture 1: 1 0005. Postojeća namjena površina 1: 1 0006. Planirana namjena površina 1: 1 0007. Generalno rješenje 1: 1 0008. Plan parcelacije i preparcelacije – planirano stanje 1: 1 0009. Saobraćajno rješenje – Plan regulacije 1: 1 00010. Saobraćajno rješenje – Plan nivelacije 1: 1 00011. Uzdužni profili 1:1000/10012. Elektroenergetika – postojeće stanje 1: 1 00013. Elektroenergetika – planirano stanje 1: 1 00014. Telekomunikacije – postojeće stanje 1: 1 00015. Telekomunikacije – planirano stanje 1: 1 00016. Hidrosistemi – postojeće stanje 1: 1 00017. Hidrosistemi – planirano stanje 1: 1 00018. Pejzažna arhitektura – postojeće stanje 1: 1 00019. Pejzažna arhitektura – planirano stanje 1: 1 000


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana1. UVOD1.1 Pravni osnovIzrada Detaljnog urbanističkog plana »Blaca – Jošica« je zasnovana naOdluci o izradi plana br. 01-1-510/09 od 08. 07. 2009. (»Sl. list CGOpštinski propisi broj 01/10), donešenoj od strane predsjednikaOpštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> na osnovu člana 31 Zakona o uređenju prostora iizgradnji objekata (»Sl. list CG broj 51/08«).Prema gore navedenoj Odluci, Plan se izrađuje za period do 5 godina.Obradjivač plana je Agencija za izgradnju i razvoj <strong>Herceg</strong> Novog.1.2. Motivi i cilj izrade planaMotivi izrade DUP-a »Blaca – Jošica« sa sadržani u sledećem:• Postojeći DUP »Bijela-centralna zona« zahvata samo dio ovogpodručja, i s obzirom na starost i predviđena rješenja nepredstavlja više odgovarajući dokument za donošenje planskihodluka i odgovora na iskazane potrebe i interese građana izainteresovanih investitora.• Značajnu površinu u okviru zahvata obuhvata kompleks Hotela»Park« za koje postojećim planskim dokumentom nije predviđenoproširenje kapaciteta kao i izgradnja pratećih sadržajaneophodnih za turističke komplekse više kategorije, što biizradom ovog DUP-a bilo razrješeno.• U okviru kompleksa je smješten objekat Regionalnog centra zakontrolu na moru i obuku ronilaca. Budući da postojiinteresovanje za širenjem obuhvata rada i povezivanja saturističkom djelatnošću, neophodno je obezbijediti planski osnov,što bi se izradom i donošenjem ovoga DUP-a i učinilo.• Ovim DUP-om se obezbeđuju uslovi za izgradnju što je u skladusa iskazanim potrebama i interesima građana i privrednihsubjekata. Kroz izradu ovog DUP-a omogućiće se planskaizgradnja i uređivanje površina u skladu sa karakterom područja,prirodnim karakteristikama, namjenama i prostornimpokazateljima definisanim višim planskim dokumentima, u ciljustvaranja kvalitetnog prostora u ambijentalnom i funkcionalnomsmislu.1


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaPlaniranje ovog prostora treba uraditi na način koji će obezbijeditiuklapanje u širi kontekst područja, uklapanje u odnosu na kontaktnezone, uspostavljanje kvalitetnog odnosa sa sadržajima uz more,prožimanje sa zaleđem, zaštitu i unapređenje postojećeg zelenog fonda iplaniranje novog, kako bi se unapredile ambijentalne vrijednosti ovogpodručja.1. Utvrditi i prostorno definisati zone izgradnje i lociranja novihsadržaja i aktivnosti u skladu sa procjenjenim prostornimpotencijalima i utvrđenim kapacitetima sredine. Predvidjetiusklađivanje ljudskih aktivnosti sa racionalnim korišćenjemzatečenih vrijednosti, uz poštovanje principa održivog razvoja.2. Prioritet investicionih ulaganja neophodno je usmjeriti kapostojećem kompleksu hotela »Park«. Kroz izradu ovog planskogdokumenta treba obezbjediti takva rješenja koja podižu kvalitetponude i dovode ovaj hotel u rang koji doprinosi razvoju turizmana teritoriji opštine i stimuliše otvaranje novih radnih mesta.3. Utvrditi saobraćajna rješenja dijela Jadranske magistrale, ugranicama DUP-a, koje će omogućiti nesmetano odvijanjesaobraćaja i razriješiti postojeće konflikte i nedostatke.4. Utvrditi rješenja za sve vidove infrastrukturnog opremanjaprostora u granicama DUP-a.5. Utvrditi urbanističke i tehničke parametre za izgradnju ugranicama DUP-a.Odlukom o pristupanju izradi Detaljnog urbanističkog plana »Topla –od Šetališta do Njegoševe« date su i osnovne smjernice prostornogplaniranja područja u zahvatu Plana:• dalja razrada namjene prostora prema planovima višeg reda,• funkcionalna organizacija prostora treba da omogućiravnomjernu distribuciju sadržaja, afirmaciju ambijentalnih iarhitektonskih vrijednosti naselja, uređenje i opremanjegrađevinskog fonda, javnih površina, poprečnih komunikacija itehničke infrastrukture, vodeći računa o očuvanju zelenog fonda iuslovima zaštite životne sredine.1.3. Granica zahvata planaPodručje za koje se izrađuje ovaj Plan definisano je Izmjenama idopunama Programskog zadatka (01-1-307/10 od 17.05.2010.Granica zahvata Detaljnog urbanističkog plana “Blaca-Jošica” kreće odtačke 1(X=6554816.4400, Y=4701483.8300 ) i nastavlja se duž jugozapadnihgranica kat. parcela 514, 515/1 i 516/1 KO Bijela sve dotačke 2( X=6554743.6900, Y=4701610.6400 ), i dalje do tačke3(X=6554725.9400, Y=4701625.6500). Potom se nastavlja zapadnimgranicama kat. parcela 463, 462, 467/7, 467/11 i 467/1 K.O. Bijela,2


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planasve do tačke 4 (X=6554629.8168, Y=4701785.1078 ), i dalje ide prekotačaka 5( X=6554835.9100, Y=4701909.6900 ), 6(X=6555093.8643,Y=4701923.1481 ) i 7( X=6555202.7400, Y=4701820.7600 ). Odatle senastavlja duž istočnih granica kat. parc. 321, 320/1 i 315 KO Jošica dotačke 8(X=6555246.7000, Y=4701709.9900 ), i preko tačke 9(X=6555254.7100, Y=4701697.8300 ) dalje ide istočnom granicomk.p.313 K.O.Jošica do tačke 10( X=6555257.9600, Y=4701662.9900 ).Od tačke 10 do početne tačke 1 granica ide gornjom ivicom priobalnogputa ( k.p. 372 K.O. Jošica i k.p. 1717 K.O. Bijela), u kojoj se zatvara.Područje zahvata Plana nalazi se u okviru katastarskih opština Bijela iJošica, a površina zahvata Plana iznosi cca 16,6 ha.Grafički prikaz prostora u zahvatu ovog planskog dokumenta datje u prilogu Izmjena i dopuna Programskog zadatka.1.4. Metodologija izrade DUP-a »Blaca - Jošica«Prostorni koncept DUP-a zasnovan je na smjernicama datimProgramskim zadatkom za izradu Detaljnog urbanističkog plana »Blaca- Jošica«, 01-1-510/09 od 08. 07. 2009. godine, smjernicama planskihdokumenata višeg reda, rezultatima analize postojećih prirodnih istvorenih uslova, kao i na rezultatima analize potreba i zahtjevakorisnika prostora. Planerska rješenja prostornog razvoja područja uzahvatu predmetnog plana obrazložena su u tekstualnom dijelu plana,koji predstavlja sintezni prikaz rezultata izvršenih analiza i, na osnovuistih, definisanih smjernica i uslova kako za izgradnju objekataplaniranih namjena, tako i za izgradnju infrastrukturalnih ikomunalnih objekata. Shodno članovima 26 i 50 Zakona o uređenjuprostora i izgradnji objekata (»Sl. list CG broj 51/08«), predmetniplanski dokument sadrži sve potrebne grafičke priloge, rađene urazmjerama 1:10000 i 1:1000.1.5. Postojeća dokumentacijaObrađivač je tokom izrade ovog plana koristio sledeću raspoloživuplansku dokumentaciju:• Prostorni plan Prostorni plan Crne Gore do 2020.(„Montenegroinženjering”, Podgorica, Institut za arhitekturu iurbanizam Srbije, Beograd, Urbanistički inštitut RepublikeSlovenije, Podgorica, 2008. godine, Sl. list CG“ op. propisi broj24/08)• Prostorni plan posebne namjene Morsko Dobro („Sl. list RCG“br.30/07);3


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Prostorni plan opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> (MonteCEP – Centar zaplaniranje urbanog razvoja, Kotor, 2008. godine, Sl. list CG op.propisi broj 07/09)• Generalni urbanistički plan Opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> (Zavod zaprojektovanje i urbanizam, <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, 1989.godine, Sl. list RCGop. propisi broj 1/89)• Detaljni urbanistički plan zone individualnog stanovanja Bijelacentralnazona (Zavod za projektovanje i urbanizam, <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>,1997.godine, Sl.list RCG op.pr. br.12/92 i 17/97).Osim navedene planske dokumentacije koje daju smjernice za izraduDUP-a »Blaca - Jošica«, korišteni su zakonski propisi iz različitihoblasti koji propisuju, usmeravaju ili ograničavaju izgradnju objekata iliuređenje prostora, i to:• Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata (»Sl. list CG broj51/08«)• Zakon o morskom dobru – «Službeni list RCG», br. 14/92;• Zakon o strateškoj procjeni uticaja na životnu sredinu – «Službenilist RCG», br. 80/05;• Zakon o procjeni uticaja na životnu sredinu – «Službeni list RCG»,br. 80/05;• Zakon o integrisanom sprječavanju i kontroli zagađivanja životnesredine – «Službeni list RCG», br. 80/05;• Zakon o upravljanju otpadom – «Službeni list RCG», бр. 80/05;• Zakon o zaštiti od elementarnih i drugih većih nepogoda.• Zakon o zaštiti i spašavanju – «Službeni list CG», бр. 13/07;4


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaSeizmičnost: Zona C3Qmax 0,24 (g)Ks 0,12(MCS) IXSeizmičke karakteristikezonaa max[g]t =50qksintenzitet(MCS)karakteristične osobineseizmičkih zona ipodzonaC2 0,20 0,10 IX - sitni i krupnoklastičnisediment – fliš – gornjieocen do oligocen;- aluvijalni nanosi;Vp[m/sek]25001700Vs[m/sek]10001300-1100-450-200-500tabela 2γ[kN/m³]19-2117-191900C3 0,24 0,12 IX - deluvijalni nanosi; 900-350-55018-21Stabilnost i nosivost terenaStabilnost terena: Najveći dio područja pripada uslovno stabilnimterenima. To su područja izgrađena od čvrstih glinovitih stijena, snjihovim rastrošenim ili deponovanim pokrivačem i na kojima, uprirodnim uslovima, nisu zabilježene pojave nestabilnosti. Uslovnostabilni tereni podliježu pojavi i razvoju fizičko-geoloških procesa pa jeprije izvođenja inženjerskih radova potrebno izvršiti detaljna istraživanjada ne bi došlo do intenziviranja ovih procesa, što bi ove terene mogloučiniti nestabilnim. Na grafičkom prilogu br.3 Prirodni uslovi -Pogodnost terena za urbanizaciju prikazane su zone prema kategorijamai stabilnosti terena.Nosivost terena:nosivost 12 – 20 N/cm², vezana je, uglavnom, zagrupu poluvezanih naslaga, u čijem sastavupreovladavaju pjeskovita glina, odlomci i blokovikrečnjaka; geološki, to su kvartne tvorevine,kosolidovan sipar, krečnjačke breče, konglomerati idijelovi aluvijalnih naslaga;6


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaSve ove vrijednosti date su načelno jer se nosivost terena moraeksperimentalno utvrditi od lokacije do lokacije, prilikom projektovanjaobjekata.Reljef i morfologijaAnalizom morfoloških karakteristika područja, može se uočiti da je reljefje prilično ujednačen. Nagib terena se kreće od 0° – 10°.Meteorološke i klimatske karakteristikeMjerenja i osmatranja meteoroloških i klimatskih faktora vrše se umeteorološkoj stanici <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>. Opsta karakteristika ovog bazena jenjegova otvorenost prema juznom sektoru u pravcu otvorenog mora.Ova karakteristika i visoki planinski lanac prema sjeveru daju posebnoobiljezje ovom bazenu, koji se u klimatoloskom pogledu bitno razlikujeod lokacija na otvorenom dijelu Crnogorskog primorja i Tivatskog zaliva.Temperatura vazduha: Najniža srednja mjesečna temperatura je ujanuaru mjesecu i iznosi 8 º- 9º C, a najviša srednja mjesečnatemperaturaje u augustu sa 24º - 25º C.U <strong>Herceg</strong> Novom ima prosječno godišnje 105 dana sa temperaturompreko 25º C i 33 dana sa temperaturom preko 30º C, dok samo 3,3dana prosječno godišnje, temperatura pada ispod 0º C.U pojedinim mikrolokalitetima (Topla), vrijednost navedenih prosjeka jeviša i po nekoliko º C.Godišnja suma ljetnjih dana za <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> iznosi 104,7, a tropskih32,9, što znači da je skoro svaki treći dan u godini ljetnji, a da je je višeod 30 dana u godini tropskih, sa temperaturom većom od 30 ºCBroj dana sa mrazom je neznatan, 3,3 dana godišnje.Visoke ljetnje temperature u Bokokotorskom zalivu su posljedica golihkrečnjačkih stijena, koje se u ljetnjim mjesecima jako zagrijavaju, avisoko zaleđe štiti od hladnih prodora.Oblačnost: Prosječna godišnja oblačnost je prilično visoka, tako dasrednja mjesečna i godišnja oblačnost u 1/10 pokrivenog neba iznosi5/10.Najviše oblačnih dana ima u novembru, a najmanje u augustu. Učešćevedrih dana je suprotnooblačnosti, tako da imamo sljedeći odnosprosječno godišnje vedrih 101,8 dana, a oblačnih 102,8 dana.Najveći broj oblačnih dana je u novembru, a najmanji u augustumjesecu.Insolacija: Trajanje osunčanosti se kreće oko 2430 sati u prosjekugodišnje ili 6,6 sati na dan.7


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaMjesec juli ima najviši prosjek sa 11,5 časova na dan, a decembar ijanuar najmanji, sa 3,1 časova na dan.Ovo je izuzetno važna fenološka i klimatološka pojava, koja utiče navegetaciju, na stasavanje i dozrijevanje plodova i na povećanje kvalitetai arome voća i povrća, a posebno mediteranskih kultura.Padavine: Obilne padavine koje su poznata karakteristika ovogpodručja, rezultat su izraženih uslova reljefa. Prisustvo visokihplaninskih vijenaca u neposrednom zaleđu, uslovljava izdizanjevazdušnih masa, kondenzaciju i obilne padavine, tako da su Crkvicepoznate kao mjesto sa najviše padavina u Evropi.Broj dana sa padavinama većim od 1 mm, u <strong>Herceg</strong> Novom iznosi 128godišnje, maksimum je u Novembru, a minimum u julu. Srednjagodišnja količina vodenog taloga iznosi 1990 mm.Karakteristike vjetrova: Opsta godisnja karakteristika je pojavavelikog procenta tisina (41%), a tokom sezone krece se od 35% zimi do47% ljeti. Najucestaliji godisnji smjerovi su E-SE-NW, koji suzastupljeni sa po 10-12% dok su ostali znatno manje ucestalosti oko5%. Za utvrđivanje karakteristike vjetrova na području <strong>Herceg</strong> Novog,raspolagalo se rezultatima mjerenja vjetrova na meteorološkoj stanici<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, u periodu od 1981 do 1995. godine. S obzirom da semeteorološka stanica <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>nalazi u zalivu, bilo je potrebnoprovjeriti da li su karakteristike vjetrova iz sektora SSE slične onimakoje su izmjerene na stanicama koje su direktno izložene vjetrovima saotvorenog mora. Zbog toga je za pravce vjetrova S, SSE i SE izvršenoupoređenjevrijednosti maksimalnih brzina vjetrova i učestalosti zastanice <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, Bar i Budva.tabela 3poređenje maksimalnih brzina vjetrova (m/s) za stanice <strong>Herceg</strong><strong>Novi</strong>, Budva iBar u periodu 1981-1985. god.stanica SE SSE S<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> 17,0 12,0 12,0Budva 14,0 15,0 17,5Bar 12,0 11,0 12,5Može se uočiti da se maksimalne brzine vjetra iz ova tri pravca, uperiodu od 1981-1985. god., kreću od 11,0 do 17,5 m/s. Vrijednostimaksimalnih brzina vjetrova na stanici <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> ne razlikuju sebitno od onih na stanicama Budva i Bar, što znači da ne postoji efekatzaštićenost stanice od dejstva vjetrova sa otvorenog mora.tabela 4Učestalost vjetrova (%) za stanice <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, Budva i Bar u periodu1981-1985. god.stanica SE SSE S<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> 2,6 2,8 4,1Budva 4,3 1,9 14,4Bar 3,3 2,6 3,18


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaIz tabele 2 je vidno da su procentualne vrijednosti učestalosti vjetrovaza ova tri pravca manja od 5%, osim za stanicu Budva gdje je učestalostvjetra iz pravca S 14,4%.U pogledu karakteristika vjetrova u široj okolini <strong>Herceg</strong> Novog, takođersu bili raspoloživi podaci o mjerenju vjetrova na rtu Oštra. Ta mjerenjasu vršena u periodu od šest godina, krajem šezdesetih i početkomsedamdesetih godina. Mjerenja je izvršio Hidrografski institut JRM izSplita. Rezultati mjerenja brzina vjetrova su izraženi u boforima, pomjesecima u zimskom periodu. Maksimalna izmjerena brzina vjetraiznosila je 5 bofora i bila je registrovana pri dejstvu vjetra iz južnogpravca u decembru mjesecu. Potrebno je naglasiti da snazi vjetra od 5bofora odgovara brzina vjetra od 8,0 do 10,7 m/s. Učestalost vjetrova izjužnog pravca iznosila je čak 23% tokom mjeseca decembra.9


3. Stvoreni usloviOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana3.1. Postojeće stanje fizičkih strukturaPodručje koje se obrađuje ovim Planom obuhvata krajnji, istočni dionaselja Bijela. Proteže se od morske obale ka zaleđu, u dubinu od 190do 250 m, odnosno do kote 35-65 m nadmorske visine iznad Jadranskemagistrale. Površina zone iznosi 16,6 ha.Prostor je neravnomjerno izgrađen. Objekti su većinom skoncentrisanina nekoliko lokacija između kojih su veće neizgrađene površine,uglavnom pod prirodnim, neuređenim zelenilom.U ovom dijelu naselja je najvećim dijelom zastupljena stambenanamjena. Izgrađeno je ukupno 70 stambenih objekata sa cca 200domaćinstava uz koje se nalaze pripadajući pomoćni objekti (garaže,ostave, spremišta...). Većinom se radi o slobodnostojećim objektima naposebnim građevinskim parcelama. Spratnost objekata varira zavisnood nagiba terena i kreće se od jedne do četiri nadzemne etaže, s tim danajveći broj objekata ima spratnost P+1+Pk.Slobodne površine oko objekata su uređene kao dvorišta s baštama ivoćnjacima, koje odlikuje raznovrsnst biljnog materijala kao i različitkvalitet uređenja.U okviru predmetne zone nalazi se Hotel “Park” sa ukupno 50 soba,odnosno 100 ležaja. U okviru kompleksa hotela smješten je objekat10


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaRegionalnog centra za kontrolu na moru i obuku ronilaca, nekadašnjaporodična kuća porodice Đurković, koja elementima arhitektonskogoblikovanja pripada mediteranskom graditeljstvu s početka XX vijeka, tepredstavlja jedan od značajnih repera u prostoru naselja. U sklopukompleksa nalazi se i parkovska površina (ranije vrt uz porodičnu kućuĐurkovića) sa stablima pinija izuzetnih dimenzija.Na području zahvata plana, nalazi se autokamp sa 25 kamp jedinica.Postojeće stanje fizičkih struktura i namjena površina prikazani su ugrafičkim prilozima br. 4 – Postojeće stanje fizičkih struktura i br. 5 –Postojeća namjena površina.Bilans postojećih površinaNAMJENA površine (ha) postojeće / PO (%)Površine u funkciji5,36 32,28stanovanjaPovršine u funkciji javnih1,14 6,86objekata• Hotel „Park“ 0,57 3,43• Auto kamp 0,48 2,89• Centar za obuku0,09 0,54ronilacaUKUPNO IZGRAĐENE6,50 39,15POVRŠINE:POLJOPRIVREDNE0,66 3,97POVRŠINE:POVRŠINE POD7,46 44,93PRIRODNIM ZELENILOM:UREĐENE ZELENE0,29 1,74POVRŠINE:OSTALO (slobodne javne1,69 10,18površine, saobraćajnice isl).):UKUPNO: 16,60 100* PO (površina obuhvata)11


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana4. Koncept organizacije prostora4.1. Polazni stavovi i principiPlaniranjem djelatnosti, prostornom organizacijom i režimom uređenjapodručja u zahvatu plana neophodno je primjeniti planerske principekojima će se osigurati ekološka, funkcionalna i perceptivnaprihvatljivost predmetnog područja.Detaljni urbanistički plan «Blaca - Jošica» bavi se izradom programskihelemenata za neposredni budući razvoj prostora u narednih pet godina.Ti programski elementi predstavljali su osnovno polazište u prostorno –funkcionalnoj organizaciji naselja. Program razvoja i dimenzionisanjedjelatnosti zasnovani su na sljedećim polazištima:- specifičnosti dosadašnjeg razvoja naselja,- ocjena stanja, dijagnoza, potencijali razvoja naselja,- smjernice i opredjeljenja Planske dokumentacije višeg reda,- smjernice Programskog zadatka za izradu DUP-a- potrebe i stavovi subjekata planiranja /mjesne zajednice,građana.../.4.2. Izvodi iz planske dokumentacije višeg reda4.2.1. Izvod iz PP Crne Gore do 2020. godineU PPRCG definisana su tri regiona, koji se izdvajaju po prirodnimkarakteristikama, načinu korišćenja i uređenja prostora, privrednimaktivnostima i različitim komparativnim prednostima za razvoj. <strong>Herceg</strong><strong>Novi</strong> pripada 1. Primorskom regionu. <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> i Kotor u sprezi saTivtom i čitavim Bokokotorskim zalivom stvaraju centar od regionalnogznačaja.Politike za prostorni razvoj Primorskog regionaSkladan razvoj gradova u zalivu Boke Kotorske treba obezbijediti krozodgovarajući prostorni plan i jaku međuopštinsku saradnju. Predviđase da će sljedeći gradovi uspostaviti snažnu konurbaciju, zasnovanu nadobro koordiniranim programima razvoja: Kotor treba da bude centarkulturnih, poslovnih i naučnih aktivnosti; Tivat, čiji će razvoj bitipovezan sa razvojem vazdušnog saobraćaja i nautičkog turizma, kao icentar za razvoj turizma na području Luštice sa <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>m; <strong>Herceg</strong><strong>Novi</strong> koji će biti glavni turistički centar, specijalizovan za zdravstveniturizam, sa kulturnim funkcijama kao važnom komponentom njegovograzvoja12


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaRazvojne zone Primorskog regionaRazvojna zona: BOKA KOTORSKAOva zona, homogena sa geografskog, ambijentalnog i kulturnoistorijskogstanovišta, obuhvata podzone <strong>Herceg</strong><strong>Novi</strong>, Kotor i Tivat.Podzona HERCEG NOVISa područjima specifične problematike obuhvata: Njivice, Igalo iSutorinsko polje (A), <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> (B), Zelenika—Bijela (C), priobalje naotvorenom moru, poluostrvo Luštica (D), planinsko zaleđe (E).Resursi i potencijali: Izgrađeni kapaciteti zdravstvenog centra ikompleks plodnog poljoprivrednog zemljišta, tehnički građevinskikamen (A); atraktivan gradski ambijent sa starim istorijskim jezgrom,spomenik prirode Savinska Dubrava, izgrađeni bolničko – medicinskirehabilitacioni kompleks Meljine (B); slikoviti niz mali naselja duž obale,i izgrađeni kapaciteti brodogradilišta (C), slikoviti ambijenti luštičkihsela sa neizgrađenim prostorima za razvoj turizma visoke kategorije sapratećim sadržajima (pjeskovite plaže i kamenite obale), tradicionalnepoljoprivredne proizvodnje mediteranskog tipa, fortifikacijski objekti naArzi i Lastavici, oslobođeni kompleksi koji se više ne koriste u vojnesvrhe (D), tradicionalni ambijenti sela hercegnovskog zaleđasa zastupljenom poljoprivredom (E).Prioriteti razvoja: Funkcija turizma sa zdravstvenom komponentom iintenzivna poljoprivreda (A); funkcije kulturnog i uslužnog centra icjelogodišnji turizam, zdravstveno rehabilitacioni turizam i funkcijebolničkomedicinskog centra (B); proizvodne funkcije u vezi sabrodogradilištem, proizvodnim zanatstvom i stanovanjem, nautičkimturizmom i turističkim kapacitetima u naseljenim mjestima duž rivijere(C), turizam visoke kategorije i specijalizovana poljoprivreda (D i E).Ograničenja: U Njivicama, Igalu i Sutorinskom polju (A): strogoograničiti bilo kakve industrijske funkcije i ograničiti dalju ekspanzijuturizma; ograničiti sve programe razvoja (uključujući stanovanje) u zonizdravstvenog centra; u Sutorini, sprovoditi samo programe koji sustrogo povezani sa obrađivanjem zemljišta i korišćenjem u sportskorekreativnesvrhe, bez izgradnje objekata za stanovanje.U <strong>Herceg</strong> Novom (B): ograničiti lociranje novih industrijskih postrojenja;izmjestiti postojeće aktivnosti industrijskog karaktera u područje E;ograničiti dalje povećanje gustine stambenom i turističkom izgradnjom.Na potezu Zelenika – Bijela (C): ograničiti razvoj luke Zelenika nadjelatnosti koje ne ugrožavaju elemente životne sredine i u istom smisluograničiti dalji razvoj brodogradilišta u Bijeloj.Na poluostrvu Luštica (D): voditi računa i ograničiti izgradnju objekata iinfrastrukture koji mogli ugroziti visoku vrijednost prirodnog ikulturnog pejzaža.Ograničiti izgradnju objekata i infrastrukture koji bi ugrozili funkcijubolničko-medicinskog centra „Meljine“ (B);Konflikti: U čitavoj podzoni postoji konflikt između izgrađenosti i nivoakoncentracije raznih funkcija, s jedne, i visokog seizmičkog hazarda, sdruge strane, kao i konflikt između ograničenog prostora i potreba za13


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaekspanzijom i modernizacijom saobraćajnog sistema (uključujućikontinuiranu pješačku komunikaciju od Igala do Zelenike ugroženusadržajima kupališta).U Igalu i Sutorinskom polju prisutni su: konflikti između izuzetneprivlačnosti područja za intenzivan, multifunkcionalan razvoj i zahtjevazdravstvenog centra; konflikt između arhitektonskih ambicija ivrijednosti prirodnog pejzaža i konflikt interesa i prioriteta izmeđuzdravstvenog i ostalih vidova turizma.U <strong>Herceg</strong> Novom sagledani su: konflikt između već postojeće gustineizgrađenosti i očekivanja turista, u pogledu ambijentalnih vrijednosti ivrijednosti pejzaža; turistički smještajni kapaciteti i stambena izgradnja,nasuprot kapacitetu plaža; konflikt između trendova daljeg rasta ipostojećeg ograničenja prostora; razni konflikti u svakodnevnomdjelovanju prioritetnih funkcija, prouzrokovani preizgrađenošću napojedinim lokalitetima.U podzoni Zelenika i Bijela prepoznati su: konflikt luke Zelenika sanaseljskom, saobraćajnom i turističkom infrastrukturom, kao i zaštitomživotne sredine; konflikti između već razvijenih funkcija brodogradilišta,zaštite životne sredine i turizma; konflikt između pejzaža i ambijentaBoke i razvoja industrije na obalnoj liniji i konflikt širokih razmjeraizmeđu opštih potreba za zaštitom jedinstvenih kvaliteta sredine ištetnih industrija.Pragovi: U čitavoj podzoni, nedostatak zemljišta za razvoj i potreba dase dio planirane stambene izgradnje locira na nižim padinama brda,zahtijevaće suštinsko prestrukturiranje sistema komunalneinfrastrukture. Najkritičniji funkcionalni prag je vodosnabdijevanje, kaoi neadekvatna putna mreža, uključujući tranzitnu saobraćajnu liniju -Jadransku magistralu. Dok se ne riješe saobraćajni problemi, trebarazmotriti opravdanost realizacije svih važnijih projekata.Zahtjevi okruženja: Puna zaštita lokalne mikroklime, do čije promjenemože doći zbog veće gustine izgradnje, i promjene prostornihkarakteristika Sutorinskog polja i zaštita lokalne sredine od zagađivanjavazduha i buke (A); zaštita i revitalizacija Starog grada i drugihkulturnih i arhitektonskih obilježja (B); zaštita od buke i zagađenja oddjelatnosti brodogradilišta i luke, kao i kontrola odlaganja otpadnihmaterija (C); sanacija pejzaža – kamenolomi Podi i Đurići (E); formiranjenacionalnog parka Orjen uz odgovarajuću saradnju sa susjednimopštinama i državama; zaštita morske vode od zagađenja (A, B i C).Kontrola seizmičkog rizika, tehničkih akcidenata i elementarnihnepogoda zahtijeva ispunjenjeodređenih uslova: Poboljšanje pristupačnosti, organizovanje otvorenihprostora i izolacionih pojaseva, evakuisanje opasnih aktivnosti iskladišta zapaljivih materijala i eksploziva iz područja, ograničavanjeizgradnje novih objekata — bez istovremenog stvaranja susjednihotvorenih površina; projektovanje objekata i zgrada u skladu sazahtjevima jednostavnosti i otpornosti na zemljotrese; izradu planovapripremljenosti za slučaj zemljotesa i uspostavljanje sistema imehanizma pripremljenosti, što je, s obzirom na povredljivost urbanogsistema cijele Boke Kotorske, posebno važno.14


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaPreduslov: Definisanje zona pod specijalnom zaštitom u zonimineralnih izvora i blata (A); formiranje posebnog tijela koje će imatiovlašćenja da kontroliše razvojne aktivnosti i mjere zaštite.TurizamRazvoj turističkog smještaja na primorju treba veoma pažljivo planirati,jer je kapacitet nosivosti opština u ovom regionu već gotovo iscrpljen.Broj turista u glavnoj sezoni od jula do avgusta stvara negativne efekte,kao što su preopterećenje saobraćajne infrastrukture, zakrčenjegradskih centara, zbog nedostatka parking prostora, nestašica vode,zagađenje plaža i kolovoza, itd. Razvoj turističkog smještaja bićefokusiran na:- Oblast opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, pretežno na lokacijama: Kobila, Njivice,Savina, Meljine-Lalovina, Zelenika, Kumbor, Baošići, Arza-Mirište-Žanjice, i Luštica.4.2.2. Izvod iz PPO <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> do 2020. godineNamjena površinaPovršine, odnosno prostor Opštine, imaju namjenu kao:I. Površine unutar granevinskog područja za:- urbano područje mješovitih namjena- urbano područje za privrednu namjenu – poslovanje- urbano područje za privrednu namjenu – ugostiteljsko-turistička- urbano područje za društvene djelatnosti- urbano područje za sportsko-rekreativnu namjenu- urbano područje za posebnu namjenu- površine infrastrukturnih sistema i komunalnih potreba- ruralno područje mješovite namjeneIstovrsna i mješovita namjena prostoraIstovrsnu namjenu ima prostor čije je korišćenje odreneno u jednojfunkciji. U zoni istovrsne namjene mogu se izgraditi i drugi sadržaji, kojiproizilaze iz potrebe osnovne namjene, a to se pravilo odnosi na pratećezgrade, zgrade infrastrukture i vodoprivrede. Izrazit je za ovo primjer,izmenu ostalih, prostor ugostiteljsko-turističke namjene ili prostoriekonomske namjene – proizvodna i poslovna .Mješovitu namjenu ima prostor koji koristi više različitih korisnika(namjena), a tek je neka preovladava. Izrazit je primjer za to urbanopodručje naselja.Zadnjih godina, počinje sve više da se prihvata compact city konceptplaniranja i urenenja gradova, koji za polazište ima racionalnost ukorišćenju prostora kroz pogušćavanje izgradnje do maksimalnogiskorišćenja prostornih i infrastrukturnih resursa. Sa takvih polazištase predvinaju i ove preporuke, jer je svakako realnije i racionalnije15


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planadomaćinski iskoristiri prostor i infrastrukturu kojima raspolažemo negozauzimati nove teritorije uz velike troškove komunalnog opremanja i uzistovremeno uništavanje prirodnih zelenih površina.Postojeća kategorizacija stambenih zona i objekata na kolektivno iindividualno stanovanje je naslijenena i po mnogo čemu prevazinena.Ona je bila pogodna u vremenu socijalizma kada su postojaliindividualni investitori koji su gradili porodične kuće i kolektivi (preduzeća i ustanove ) koji su gradili zgrade sa stanovima za svojezaposlene. U tom smislu, individualno stanovanje je zapravonesrećna urbanistička zamjena za ekonomski pojam individualnestambene izgradnje, a kolektivnon stanovanje za pojam kolektivnestambene izgradnje.Danas, u promijenjenim društveno ekonomskim odnosima, gotovo danema investitora u prethodnom smislu. U arhitektonsko –urbanističkom smislu, individualno stanovanje je stanovanje pojedinacau samačkim hotelima ili u zatvorskim samicama, a kolektivnostanovanje je stanovanje u internatima, bilnicama, zatvorima,kasarnama i slično. Mnogo je praktičnije, a i vjerodostojnije,kategorisati stambene zone prema gustini nastanjenosti, relativizujućikriterijume gustine prema širim cjelinama ( opština, region i slično )Izvršiti prekategorizaciju površina pod namjenom stanovanja na sljedećinačin:Sadašnja odrednica Predlog izmjenePorodično stanovanjeStanovanje niskih gustina do 150 st/haMješovito stanovanje (ne postoji kao odrednica, ali postoji u stvarnosti)Stanovanje srednjih gustina od 150 do 250 st/haGradsko stanovanje Stanovanje većih gustina preko 250 do (okvirno)450 st/haTurizamProjekcije turističkih (hotelskih) smeštajnih kapaciteta date uMasterplanu ukazuju da 2020 godine turistička ponuda Crne Goretreba da se sastoji iz kvalitetno izgranenih i savremenim standardimaprilagonenih hotelskih objekata.<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> u turističkim aktivnostima Crne Gore ostvarivao je visokstepen učešća delujući sa nekoliko drugih opština, pre svega saBudvom kao vodeće turističko područje Crne Gore. Prethodno strateškoopredeljenje budućeg razvoja i kvalitativnog menjanja strukture ponudeturizma Crne Gore biće moguće ostvariti jedino ukoliko u njemu <strong>Herceg</strong><strong>Novi</strong> sa svojim turističkim resursima i potencijalima bude učestvovao.Ona nisu mala i zanemariva već značajna i za Crnu Goru iopredeljujuća. Jedostavnije rečeno u prethodnoj projekciji smeštajnihkapacieta i ostvarenih prihoda sigurno je da će <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> učestvovatisa petinom, ako ne i više. Orijentaciono na području <strong>Herceg</strong> Novogkrajem 2020 godine bi trebalo da funkcioniše 2000 hotelskih kreveta sa16


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planapet zvezdica, 8000 kreveta sa četiri zvezdice, 20.000 ležaja uapartmanima 10.000 ležaja u privatnim sobama itd. Prihod odturističke delatnosti zadržavajući iste relacije trebao bi da pomenutegodine na području <strong>Herceg</strong> Novog iznosi 250 miliona evra. Projekcije,menutim, moguće je prihvatiti kao uslovne i orijentacione kaokvantificirane ciljeve kojima treba težiti.Turistička destinacija, <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, shodno potrebi stalnog razvoja ispremnosti reakcije na tržišne promjene, može primijeniti slijedećeopšte strategije:1. Izlazak na nova tržišta (inostrana) sa postojećim proizvodima2. Modifikacija postojećih proizvoda i izlazak na nova tržišta3. Plasman novih proizvoda na nova tržištaPrimjena navedenih strategija se zasniva na konkurentskoj prednostihercegnovske destinacije u odnosu na ostale sa crnogorskog tržišta.Osnovom konkurentske prednosti sprovodi se strateške marketingaktivnosti diferenciranja destinacijskog proizvoda. U kombinaciji saaktivnostima profilisanja imidža i pozicioniranja turističke destinacije.Konkurentska prednost turističkog proizvoda hercegnovske destinacijese izražava mogućnošću razvoja više selektivnih vidova turizma kaoravnopravnih segmenata uz uobičajeni odmarališni (godišnjeodmorski)ljetnji turizam.Kao posebni trendovi i kretanja od značaja za hercegnovsko receptivnoturističko tržište izdvajaju se:− stagnacija i postepen pad domaće tražnje− porast inostrane tražnje posebno s emitivnih tržišta Rusije, BiH,Norveške, Slovenije, Manarske, Njemačke, Makedonije, Italije, Češke iSlovačke− porast domaće i inostrane tražnje za kongesno-poslovnim sadržajimaturističke ponude− porast domaće i inostrane tražnje za sportsko-rekreativnimsadržajima turističke ponude− pojava i porast tražnje za sadržaje tranzitnog turizma− pojava i porast tražnje za sadržaje planinskog (zimskog-ski) i lovnogturizma− pojava i porast tražnje za sadržaje nautičkog turizma− pojava i porast tražnje za sadržaje turizma "trećeg doba" sa ino tržištaposebno u zimskoj sezoni− povećanje interesovanja inostrane tražnje za sadržaje naturizma− znatno veći porast inostranog turističkog prometa u osnovnim uodnosu na komplementarne kapacitet− pojava i porast tražnje za sadržajima specifičnih oblika turizma(turizam »šetačkih tura« i »biciklističkih tura /Hiking & biking tours),sistem timeshearinga, condo hotela i selfcateringa, seoski turizam)− porast interesa za »backpacking« turama orijentisanim na srednje iniže17


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planakvalitativne kategorije smještaja i nisko tarifni avio prevoz.− zadržavanje dobne strukture sa većim učešćem mladjih dobnihskupina posebno u ljetnoj sezoni− zadržavanje dominantnog učešća uobičajenog (godišnjeodmorskog)odmarališnog turizma− (summer resort holidays)− veća dekoncentracija boravka gostiju izvan ljetneg periodaParkiranje vozila neophodno rješevati isključivo uz objekte napripadajućimparcelama, prema zahtjevima koji proističu iz namjene objekata, a uskladu savažećim standardima i normativima i to kako za putnička vozila tako izaautobuse i teretna vozila.U zoni objekata turističkih kompleksa parkiranje vozila se morarješavatiisključivo u okviru pripadajuće parcele, na otvorenim/površinskimparkiralištima ili u garažama na pripadajućoj parceli a premanormativima datimovim Planom.Normativi za proračun potrebnog broja parking mjesta:postojeće stanovanje: 1 PM / stanuplanirano stanovanje: 1,4 PM / stanuturizam (hoteli): 1PM na 2 do ili 4 sobeturizam (hoteli apartmanskog tipa): 1,5 PM na 2 apartmanaugostiteljstvo: 1PM na četiri stolicetrgovina: 1 PM na 30m2 BRGPpijace: 1 PM na 3 tezgeposlovanje i administracija: 1 PM na 60m2 BRGPškole: 1PM na svaku učionicusport: 1PM/12 sedištadom zdravlja, ambulanta, apoteka: 1PM na 30 do 55 m2 BRGPKatastarska parcela u granevinskom području nije odmah iurbanistička parcela. Ona će to postati samo planskom parcelacijomizvršenom planom nižeg reda, jer dio površina u okviru granevinskogpodručja mora biti namjenjen ili će planom nižeg reda biti namjenjen,saobraćajnicama, «zelenim površinama» i drugim slobodnim javnimpovršinama različite namjene, koje se pojavljuju u okviru naselja.Parcelacija zemljišta u svrhu osnivanja urbanističkih parcela može seobavljati samo unutar granevinskog područja. U postupku pribavljanjarješenja o lokaciji i urbanističko-tehničkih uskova, obavezno je predlogparcelacije za urbanističku parcelu na kojoj se predvina izgradnjaizraditi na osnovu geodetskog snimka postojećeg stanja i reambuliranekatastarske podloge za predmetnu parcelu.1. Urbanističkom parcelom smatra se zemljište, koje po površini i obliku18


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaodgovara uslovima ovog Plana utvrnenim za izgradnju, a ima:a) Direktan pristup sa javne površine kolske ulice, pješačke ulice ilistepeništab) Omogućen direktan priključak na elektroenergetsku mrežuc) Omogućen priključak na javnu vodovodnu mrežu, izuzetno rješenjasnabdijevanja vodom na higijenski način prema lokalnim prilikamad) Omogućen priključak na javnu mrežu za odvonenje otpadnih voda,izuzetno ako ne postoji mogućnost priključka:d.1) za objekte veličine do 10 Ekvivalent Stanovnika predvidjetiizgradnju propisne, vodonepropusne sanitarno ispravne sabirne jame sosiguranim odvozom prikupljenog efluenta u sisetem sa adekvatnimurenajem za prečišćavanje i ispuštanje otpadnih voda.d.2) za objekte veličine veće od 10 Ekvivalent Stanovnika, otpadne vodepotrebno je tretirati na ličnom, adekvatnom urenaju za prečišćavanjeprije ispuštanja u recipijent, zavisno od količine i karakteristikaotpadnih voda i prijemnim mogućnostima recipijenta (tlo putem upojihbunara, vodotok ili priobalno more putem ličnog podmorskog ispusta.)2. Urbanističke parcele se precizno definišu planovima nižeg reda.Van zahvata planova nižeg reda i tamo gdje nema obaveze izrade tihplanova, urbanistička parcelacija se radi na osnovu postojećeparcelacije zemljišta, odnosno uz maksimalno poštovanje postojećihkatastarskih parcela a sa ciljem obezbjenenja što boljih preduslova zaveću sprovodljivost plana. To znači da su postojeće katastarske parcelepostale urbanističke ukoliko se :- ne nalaze na planiranim saobraćajnim i infrastrukturnim koridorimaili zonama namjenjenim zelenim ili drugim javnim površinama- ukoliko se radi o parcelama na kojima su već izgraneni objekti i imajuobezbjenen kolski ili makar pješački pristup3. Ako se katastarska parcela svojim manjim dijelom nalazi na površinina kojoj je gradnja dozvoljena, a izuzev ove površine ima uslove iz stava1 ovog člana, može se osnovati urbanistička parcela iz dijelakatastarske parcele koja se nalazi na površini na kojoj gradnja nijedozvoljena, do ukupno veličine najmanje urbanističke parcele propisanePPO (300m2). U tom slučaju propozicije za izgradnju odrenuju se uskladu sa PPO i odnose se na cijelu urbanističku parcelu.4. Isto pravilo važi kad se urbanistička parcela osniva od višekatastarskih parcela ili njihovih dijelova.5. Objekat na tako osnovanoj urbanističkoj parceli postaviće se nadijelu urbanističke parcele koji se nalazi na površini na kojoj je gradnjadozvoljena.6. Ako postojeća katastaska parcela većim dijelom, koji je dovoljan zaosnivanje Urbanističke parcele propisane PPO, nalazi na površini nakojoj je gradnja dozvoljena može se zadržati kao katastarska parcela. U19


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planatom se slučaju uslovi za gradnju odreneni PPO odnose na dio parcelekoji se nalazi na površini na kojoj je gradnja dozvoljena.7. Detaljno razgraničenje izmenu pojedinih namjena površina datihovim planom, granice koje se grafičkim prikazom ne mogu utvrditinedvosmisleno, odrediće se detaljnim planovima ili urbanističkotehničkimuslovima odrenenim za zahvat u prostoru. U razgraničenjuprostora granice se odrenuju u korist zaštite prostora i ne smiju ići naštetu javnog prostora.8. Detaljnim razgraničenjem pojedinih namjena površina ne može seosnovati urbanistička pracela iza urbanističke uz ulicu (drugi redgradnje).9. Detaljno razgraničenje izmenu površina različitih namjena obavlja seuz saglasnost nadležnog Organa.Kod dvije, ili više grupisanih urbanističkih parcela potrebno jepriključak na javni put riješiti ne pojedinačno već sabirnom (servisnom)ulicom ili po mogućnosti sa jednim priključkom za više urbanističkihparcela.Najmanja širina priključne-sabirne ulice iznosi 6,0m, osim ugusto izgranenim dijelovima naselja, gdje nasleneni uslovi to neomogućuju.U tom slučaju, širina priključne kolske saobraćajnice možebiti:- kada se povezuju dvije urbanističke parcele širine 3,0 m najvišedužine 45,0m, odnosno 3,50 m najviše dužine 70,0 m;- za povezivanje više od dvije urbanističke parcele širine 5,0 m najvećedužine 100,0 m, sa obaveznim okretište.Uslovi uređenja prostora1. Uređenje prostora unutar zahvata Plana, kao što je izgradnjaobjekata, uređenje zemljišta kao i obavljanje drugih djelatnosti iznad,na ili ispod površine zemlje, može se obavljati isključivo u skladu saovim Planom, odnosno odredbama koje iz njega proizilaze, kao i naosnovu onih odredbi postojećih planova, koje nisu u suprotnosti saovim Planom.2. Planom su odrenena područja sa sledećim uslovima uređenjaprostora i izgradnje.a) uslovi u okviru vrijednih urbanih ili ruralnih cjelina koje suregistrovane (gradsko-seoskih obilježja i seoskih obilježja). Određene sudvije podkarakteristike:a1) uslovi za zonu stroge zaštite – za sve izgradnje i rekonstrukcije jepotrebna saglasnost Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika, apreporučuje se pribavljanje mišljenja za cjeline vrijedne registracije.a2) uslovi za zonu umjerene zaštite – ovim Planom nalaže se čuvanjematrice, izrazita usklanenost volumena, usklanenost sa tradicionalnimarhitektonskim oblicima (pri rekonstrukciji i izgradnji novih objekata)20


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planab) uslovi za graditeljsko naslene-ambijentalne celine, grupacije objekataili pojedinačne objekte koji nose karakteristike tipične za arhitekturu iorganizaciju primorske kuće ili urenenje terena u naselju, koji nisuobuhvaćeni registrima i zakonskom regulativom zaštite arhitektonskih ikulturnih spomenika, a imaju nesumnjive kulturne vrednosti iodražavaju duh mjesta, moraju se valorizovati, i na odgovarajući načintretirati u planskoj dokumentaciji i prilikom propisivanjaurbanističko tehničkih uslova (separata). Pod elementima sepodrazumevaju: kameni zidovi, tradicionalna konstrukcija/masivnikameni zidovi, drvene grede, prozori sa kamenim drvenim šembranama,drvenim kapcima, škurama, volte, kapije, dvorišta, kameni podovi ipopločavanja, krovovi četvorovodni ili dvovodni sa ćeramidom, dimnjaci,kameni pižuli (klupe uz kuću), nardini, kameni parapeti, itd.U slučaju grupacija objekata ili ambijentalnih celina, u odgovarajućojplanskoj dokumentaciji ili separatima sa urbanističko tehničkimuslovima, moraju se utvrditi granice područja na koje se ove meraodnosi.c) uslovi za sva ostala naselja Opštine u izgranenom i neizgranenomdijelu granevinskog područja (izvan alineje a i b ovog stava)d) uslovi u okviru izdvojenih granevinsklih područja izvan granevinskogpodručja naselja. Tradicionalna ruralna naselja odnosno tradicionalnaseoska arhitektura tipična za kraški predeo moraju biti valorizovanakao kulturno i graditeljsko naslene i na odgovarajući način tretirano.Nije dozvoljeno rušenje ovakvih naselja ili objekata, ili menjanje njihovihoblikovnih i estetskih karakteristika kroz rekonstrukciju i dogradnju.U slučaju grupacija objekata ili ambijentalnih celina ili naselja kaoceline, moraju se utvrditi granice područja na koje se ove mjera odnosi.e) uslovi izvan granevinskog područja: odgovarajućom planskomdokumentacijom,3. Građevinsko područje ne može se planirati (nije planiranokonzmirati) na područjima na kojima su utvrneni sledeći faktoriograničenja:a) nepovoljni mikroklimatski uslovi za stanovanjeb) klizištac) polja za ekspoloatacijud) zemljišta nedovoljene nosivostie) predjeli ugroženi elementarnim ili drugim nepogodamaf) šume i šumska zemljištag) intenzivno obranivana poljoprivredna zemljišta i druga vrijednapoljoprivredna zemljištah) područja zahvata zaganenja odrenenim privrednim aktivnostimai) zaštitna područja i druga područja pod zaštitom (izuzetno uz dozvolenadležnih institucija)j) strma zemljišta čiji nagib prelazi odnos 1:1 (100% ili 45°) (osim uslučaju da planovi nižeg reda koji su stupili na snagu prije donošenjaovog plana, planiraju ovakvo zemljište za izgradnju, u kom slučaju jeneophodno uz zahtijev za rješenje o lokaciji priložiti i geomehaničkielaborat kojim se opravdava izgradnja na toj lokaciji i definišu uslovi zatakvu izgradnju)21


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planak) zemljište koje zbog njegovog položaja nije ekonomično komunalnoopremiti.4) Dozvoljava se izgradnja na kosom terenu (strmijem od 1:3 ili 33,33%ili 20,5°), uz posebne uslove koji će se definisati planovima nižeg reda iliseparatom o urbanističko tehničkim uslovima.Osnovni kriterijumi za planiranje objekata u građevinskompodručju naselja1. veličina, odnosno volumen prihvatljiv za sliku odrenenog ambijenta (a ne broj samostalnih stambenih jedinica, apartman, površinaposlovnog prostora i sl; jer su površine, odnosno broj jedinicapromjenjljivi ), i2. zadovoljavanje planskih kriterijuma ovog Plana ( posebno u smislupokrivenosti urbanističkih parcela, izgranenosti urbanističkih parcela,veličine urbanističke parcele i osiguravanja parking mjesta nasopstvenoj urbanističkoj parceli i sl.).Građevinsko područje naselja1. Građevinsko područje naselja predstavlja onaj dio prostora unutarzahvata Plana, koji je predvinen za razvoj i urenenje naselja.Granevinsko područje se sastoji od izgranenog (postojećeg) ineizgranenog (proširenog) dijela.a) Izgrađenim područjem se smatra uređeno građevinsko zemljište nakojem izgranene urbanističke parcele, izgranene infrastrukturnegranevine i površine, i privedene namjeni ostale površine (parkovi,igrališta, urenene plaže, i sl.).U slobodnom prostoru izgranenog dijelagranevinskog područja naselja prioritetno treba planirati granevine ilipovršine društvenih djelatnosti i infrastrukturu.b) Neizgrađeni dio granevinskog područja je prostor predvinen zaproširenje izgranenog dijela, odnosno formiranje novog granevinskogpodručja. Neizgraneni dio građevinskog područja može biti neuređen iuređen.2. Građevinsko područje naselja na nivou ovog Plana predstavljapodručje mješovite namjene, u kome preovladava stambena namjena(primarna namjena), a nalaze se i drugi sadržaji, koji prate stanovanje(sekundarne namjene).3. U urbanom građevinskom području naselja nalaze se:a) predjeli za stanovanje, stambene i mješovite funkcionalne namjenezgrada (stanovanje većih gustina, mješovito stanovanje i porodičnostanovanje)b) predjeli za poslovne, društvene i slične djelatnostic) predjeli za privredne, ugostiteljsko-turističke, servisne, uslužne islične djelatnosti, sve bez štetnih uticaja na okolinud) saobraćajna infrastruktura i pojasevie) predjeli za infrastrukturne i komunalne građevine i uređaje sve bezštetnih uticaja na okolinu22


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaf) predjeli za parkovske površine, sportsko-rekreativne površine, dječijaigrališta i slične površineg) i druge slične namjene koje nisu nespojive sa prethodno navedenim,pa se mogu planirati u naselju a što se prostorno razrađuje planovimanižeg reda.4. Ruralno građevinsko područje čine površine mješovite namjene ukojima preovladava stambena izgradnja niskih gustina zelene ipoljoprivredne površine, a nalaze se i svi sadržaji naselja koji pratestanovanje (javni i društveni sadržaji, sportsko-rekreativni, poslovnoservisni,turističko-ugostiteljski, kao i infrastrukturni i komunalniobjekti i uređaji bez štetnih uticaja na okolinu).Naziv „ruralno“ odnosise prije svega na arhitektonsko-urbanističke karakteristike ambijenta.5. Građevinska područja naselja prikazana su i utvrđena na grafičkomprilogu.6. Ovim Planom, gdje se smatralo potrebnim, u okviru građevinskogpodručja naselja razgraničene su i površine ugostiteljsko-turističke,sporstsko-rekreativne i parkovske namjene. One su posebno označene iiako im je namjena posebno definisana, smatraju se dijelomgrađevinskog područja naselja, a ne izdvojenim građevinskimpodručjem posebne namjene (koja su označena na drugi način).Rješavaju se planiranim prostornim planom nižeg reda.4.2.4. Preporuke GUP – aProstorni sistem <strong>Herceg</strong> Novog spada u vrstu linearnih gradova kaomodela spontanog razvoja uzrokovanog gravitacijom obale mora sasvojim posebnim karakteristikama.Konurbacija koja je na prostoru Boke zatvorena skoro 70% obale, a uOpštini <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> 95% nastala je obostranim razvojem prvobitnih“embriona” naselja koja su se izgradnjom uz obalu postepeno približila inegdje i potpuno spojila.Kontakt zona izmedju dva naselja se naziva “šavom”.Šavovi "Igalo - <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>", "<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> - Meljine", "Kumbor -Djenovići - Baošići - Bijela" su potpuno zatvoreni, dok su se zadržaliuglavnom nerealizovani na prirodnim manje pogodnim preprekama zaizgradnju.Tip "Bokapolis” se može razviti u prostorima prostornih i dubokihzaliva, kao što je Boka Kotorska. To uslovljava ambijentalnu strukturuuz obalu, koja ima izlaz na pučinu, tj. "poluotvoreni” tip (za razliku od"zatvorenog” tipa na jezerima ili "otvorenog” na obalama direktnoguticaja mora).Uzan pojas sa relativnim pogodnostima za izgradnju, izmedju obalemora i stranih obronaka planinskih masiva u pozadini, čime jeostvarena visoka gradjevinska koncentracija pogodnijih uskih prostora.23


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaŠirina fronta izlaska na more do “susreta” sa susjednim segmentimaiznosi 2-5 km.Model razvoja Bokapolisa bi mogao imati slijedeće karakteristike napodručju <strong>Herceg</strong>-Novog:Funkcionalni zoning• Priobalna područja treba privoditi turističkoj ponudi;• Drugi pojas namijeniti stalnom i povremenom stanovanju, premamorfološkim mogućnostima ili prodorom prema “slivovimanaselja” zaledja;• Saobraćajna diferencijacija mora biti u namijeni priobalne trasepješacima srednjih trasa i nivoa lokalnom gradskom i naseljskomsaobraćaju, a izvan naselja i na višim kotama tranzitnasaobraćajnica sa povremenim vezama sa srednjim nivoima.• Mješoviti društveni centri će se formirati takodje u toj kontaktzoni u cilju opsluživanja obilja dominantne funkcije.• Industrija, odnosno tehnički sistemi, bi se mogli locirati u zaledjustanovanja i to u obodnim zonama iznad “šavova”.• Zaledje svega toga je poljoprivreda i šume.Fizičke karakteristike:• Povoljnost prodora u dubinu je relativna, jer se povećavanadmorska visina, a u nižim delovima gubi kontakt sa resursommora,• Seizmičnost i geološke podloge, diktiraju nižu spratnost upriobalnim djelovima i eventualno veću u podnožjima i naobroncima planinskih kompleksa.• U ambijentalnom i arhitektonskom smislu (zbog izraženogseizmičkog hazarda), forme moraju biti jednostavne i pravilne, bezkomplikovanih struktura i kombinacija, što diktira i izboraseizmičkih konstrukcija.Sprovodjenje GUP-aGeneralni urbanistički plan <strong>Herceg</strong>-Novog, kao sredstvo ostvarivanjazajedničkih interesa i ciljeva prostornog razvoja grada, ostvarivaće se isprovoditi:- izradom i donošenjem regulacionih planova pojedinih blokova nagradskom gradjevinskom zemljištu i izradom ostale urbanističkotehničkedokumentacije.- kontinuiranim praćenjem sprovodjenja GUP-a i permanentnimplanskim zahvatima primjenjivanje novih saznanja u odnosu naprostor;24


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana- sistemskim formiranjem informacione osnove za potrebe prostornogplaniranja (geodetske podloge, zemljišne knjige i dr.), kao i priprema zaorganizovanje informacionog centra za prostorno planiranje.Režimi korišćenja prostoraNačin korišćenje prostora utvrđen je namjenom površina (grafički prilog- namjena površina u razmjeri 1:5000) i to:- kolektivno stanovanje,- individualno stanovanje,- turistički kompleksi i zone,- tehnički sistemi (industrija, servisi, skladišta, građevinarstvo,komunalni kompleksi),- društevene djelatnosti (mješoviti centri, kultura, obrazovanje,zdravstvo, sportski centri, socijalna zaštita).- sportski centri i površine za rekreaciju,- saobraćaj i infrastruktura,- zelenilo i zaštičene prirodne vrijednosti,- poljoprivredne površine,- rezervisana površina i- druge namjene.Realizacija postavki GUP-a i privođenje površina utvrđenoj namjeniodvijaće se prema sledećim režimima:- režim izgradnje na slobodnim površinama;- režim intenzivne rekonstrukcije izgrađenih površina;- režim djelimične rekonstrukcije izgrađenih površina;- režim adaptacije objekata;- režim promjene načina korišćenje prostora;- režim zabrane građenja (u cilju zaštite graditeljskog nasleđa,prirodnih vrijednosti ili zaštitnih koridora saobraćajnica iinfrastrukturnih vodova) i- režim privremenog korišćenje prostora.Režim izgradnje na slobodnim površinama primjenjuje se za izgradnjunovih objekata u cilju privođenja određenih površina namjenamautvrđenih GUP-om.Režim intenzivne rekonstrukcije se primjenjuje na površinama nakojima je započeta izgradnja objekata sa namjenom iz GUP-a.Na ovim površinama će se vršiti dogradnja i adaptacija postojećihobjekata, izgradnja novih objekata na slobodnim površinama kao iizgradnja infrastrukturnih objekata, a u cilju završavanja navedenihcjelina.Režim djelimične rekonstrukcije se primjenjuje na površinama koje suizgradnjom objekata i infrastrukture privedene namjeni određenojPlanom.25


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaRežim adaptacije objekata primjenjuje se na već završenim područjimaizgradnje urbanističkih cjelina u skladu sa namjenama iz GUP-a.Režim promjene načina korišćenja se primjenjuje u urbanističkimcjelinama u kojima će postojeći objekti, promjenom načina korišćenja,biti privedeni namjenama određenim u GUP-u.Režim zabrana građenja se primjenjuje u cilju zaštite prirodnih i radomstvorenih vrijednosti, a ostvarivaće se na područjima koja se Planom iovom Odlukom odrede.Režim privremenog korišćenja se utvrđuje za obezbjeđenje zatečenognačina korišćenja onih područja kojima se mijenja namjena, kao i zaodređivanje privremenih namjena, a do privođenja površina namjenamau GUP-u.Generalnim urbanističkim planom opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> (Zavod zaprojektovanje i urbanizam <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, maj, 1988), na područjuzahvata plana se planiraju zone sljedeće namjene:• zona individualnog stanovanja,• zona hotela,• vinogradi• voćnjaci• degradirane šume i makija.• Minimalna površina lokacije – parcele je 300 m2.• Maksimalna korisna površna objekta 300 m2• Maksimalni broj stanova u objektu – 3.• Za svaki objekat obavezno obezbijediti kolski ili pješački prilaz.• Minimalna udaljenost stambenog objekta od granice parcele je2,5 m, čime se obezbjeđuje optimalan odnos između objekata upogledu insolacije i obrušavanja (ova udaljenost može biti i 1,5m, ukoliko parcela graniči sa gradskim zelenilom, zaštitnimzelenilom ili površinom na kojoj se ne planira izgradnja objekata).• Arhitektonski sklop objekata treba da odgovara podneblju za kojese gradi, obavezan je kosi krov nagiba 21-26°, dvovodan ilirazuđen.• Najpovoljnija spratnost je P+1+Pk na terenima nagiba do 25°, ana terenima sa nagibom većim od 25°, predviđa se modifikacija tespratnosti (S+P+1).• Potkrovlja treba, u arhitektonskom pogledu graditi prematradicionalnim karakteristikama. Uslovljava se upotrebaprirodnih materijala i elemenata: kamen, drveni kapci i grilje,kanalica, tremovi, pižuli, adekvatan izgled dimnjaka van ravnikrova, unutrašnje dvorište iza ogradnog kamenog zida sakapijom, pergole, polunatkrivene i natkrivene terase okrenutemoru i drugo.26


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana4.3. Ekonomsko-demografska analizaBroj stalnog stanovništva, kao i broj posjetilaca, predstavljaju jedan odnajznačajnijih ulaznih podataka za programiranje kapaciteta pojedinihsadržaja. Na području zahvata Plana trenutno stanuje cca 540 stalnih i230 povremenih stanovnika. U izradi programa za ovaj Plan računalo seda će u postplanskom periodu na ovom području stanovati ukupno1069, odnosno 749 stalnih stanovnika i 320 povremenih (30% odukupnog broja stalnih stanovnika). Na području zahvata planaplanirana je izgradnja cca 90 novih stambenih objekata što sapostojećim čini ukupno cca 160 stambenih objekata, odnosno 420domaćinstava.4.4. Prostorna organizacijaPredloženi model organizacije prostora rezultat je usklađivanja zatečenestrukture sa odredbama planske dokumentacije višeg reda, uzimajući uobzir zahtjeve i potrebe korisnika prostora, kao i opštu strategijurazvoja Opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>. Planom su obezbjeđene i prostornodefinisane osnovne naseljske funkcije i obezbjeđene odgovarajućepovršine za izgradnju objekata planiranih namjena kao iinfrastrukturne mreže u skladu sa važećim normativima i propisima.4.4.1. Planirane namjeneNa područje zahvata plana, ukupne površine cca 16,6 ha, planirane susljedeće namjene:• stanovanje• turizam• javni sadržaji• zelene površineStanovanjeStanovanje je najzastupljenija namjena u zahvatu DUP-a. Planirane susve dvije kategorije stanovanja:• stanovanje malih gustina – do 150st/ha• stanovanje srednjih gustina – od 150 do 250 st/haZona stanovanja je namjenjena za izgradnju stambenih objekata ipratećih sadržaja kompatibilnih stanovanju, koji ne narušavajuekološku ravnotežu u okolini, te saobraćajnica i raznih oblika urbanogzelenila. Ovim Planom se definiše zona stanovanja uklapanjempostojećih objekata i planiranjem novih. Karakter i način stambeneizgradnje, kao i rekonstrukcije postojećih objekata, definisan jesmjernicama i parametrima koji su sastavni dio ovog plana.27


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaUtvrđeno je da je na području zahvata plana stalno nastanjeno cca 540stanovnika, a povremeno boravi 230 stanovnika. Za naredni planskiperiod predviđa se povećanje broja stanovnika na 1069, odnosno 749stalnih i 320 povremenih stanovnika.Ukupna programska opredjeljenja kad je stanovanje u pitanju su:- postojeći broj stanovnika na području zahvata je 770;- planirani broj stalnih stanovnika za postplanski broj od deset godina– 749;- planirani broj povremenih stanovnika za postplanski period – 320(30% od ukupnog broja stalnog stanovništva);- ukupan broj stanovnika za postplanski period – 1069;- razlika između planiranog i postojećeg broja stanovnika – 299;- veličina domaćinstva – 3.1;- veličina stana u individualnoj izgradnji – 60 m2 + 30 m2 (zaturističku i poslovnu ponudu);- veličina parcele individualne gradnje – 300 - 1000 m2;pros. 650 m2 + 25% = 812 m2 brutto zone- u zahvatu plana su planirane sljedeće kategorije stanovanja:stanovanje male gustinestanovanje srednje gustineUkupna površina stanovanja na području DUP-a „Blaca - Jošica“ iznosi:stanovanje male gustine 1,73 hastanovanje srednje gustine 7,02 haUKUPNO8,75 hašto obuhvaća 52,71% površine plana.U objektima stanovanja, dio stambene površine može se koristiti zapruženje usluga turističkog smještaja, i to u apartmanskim jedinicamaili sobama. Dio stambene površine se može namijeniti i za ostaleposlovne sadržaje komplementarne stanovanju (ugostiteljstvo, trgovina,usluge), s tim da površina namjenjena za poslovanje ne prelazi 40%ukupne bruto površine objekta.TurizamNa područu zahvata Plana turistička djelatnost je skoncentrisana na tripunkta – kompleks Hotela „Park“, apart hotel i autokamp „Zloković“Kompleks Hotel „Park“Detaljnim urbanističkim planom „Blaca – Jošica“ predviđa se proširenjekapaciteta i izgradnja pratećih sadržaja u okviru kompleksa Hotela„Park“.28


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaHotel „Park“ trenutno raspolaže sa 50 smještajnih jedinica, odnosno100 ležaja. U okviru kompleksa su i sadržaji u funkciji Regionalnogcentra za kontrolu na moru i obuku ronilaca, dijelom smješteni uobjektu porodične kuće Đurković u neposrednoj blizini hotelskog parka,a dijelom u samom objektu hotela. Ovim planom se predviđa proširenjeprostornih kapaciteta Regionalnog centra za kontrolu na moru i obukuronilaca, kao i njihovo povezivanje sa turističkom djelatnošću.Detaljnim urbanističkim planom „Blaca – Jošica“ planira serekonstrukcija postojećeg ili izgradnja novog objekta koji bi poredjedinica hotelskog smještaja u kategoriji četiri zvjezdice, obuhvatao isadržaje ugostiteljstva, rekreacije, wellnesa, trgovine, djelimično iposlovanja, kao i kulture, te ostale sadržaje predviđene kategorizacijom.Predviđeni sadržaji u objektu Hotela obuhvataju :1. Smještajne jedinice : sobe i apartmane2. Ugostiteljske sadržaje : restorani i kafei raznih vrsta3. Rekreativne djelatnosti : sportski i wellness sadržaji4. Dopunski sadržaji : sadržaji u funkciji Regionalnog centra zakontrolu na moru i obuku ronilaca, barokomora, prostoriposlovanja, kulture i sl.5. Prostori hotelsko – prostorne tehnologije: uprava, recepcija iodržavanje6. Tehnički prostori7. Smještaj vozilaRekapitulacija planiranih kapacitetaHotel „Park“Površina kompleksa8 906 m2• Površina UP 5 911 m2• Površina uređene parkovske površine u2 995 m2sklopu kompleksaPlanirani broj smještajnih jedinica 75Planirani broj ležaja 150Planirana bruto površina objekta12 000 m2Autokamp „Zloković“Planom se zadržava postojeći autokamp. U okviru kampa se mogugraditi smještajne zgrade (vile, paviljoni, bungalovi i sl.) sa prosječnombruto površinom od 40 m2 po ležaju, uz uslov da se najmanje 30%ukupne površine urbanističke parcele namjeni za uređene zelenepovršine i sportsko-rekreacione sadržaje.29


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaSmještajne jedinice ne mogu se čvrsto povezivati s tlom, a pratećisanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100 m odobalne linije.Hotel „Park“Površina kompleksa3 041 m2Planirani broj kamp jedinica 25Apart hotelU zahvatu DUP-a „Blaca Jošica“ planira se rekonstrukcija postojećegobjekta na k.p. 514/2 (UP 108) u apart hotel. Pod apart hotelima sepodrazumijevaju objekti za pružanje usluge smještaja, sa, po pravilu,najmanje 7 potpuno opremljenih i namještenih apartmana za turiste.Apart hotelPovršina lokacije553 m2Planirani broj smještajnih jedinica 14Planirani broj ležaja 42Planirana bruto površina objekta663 m2Javni sadržajiObjekat u funkciji Regionalnog centra za kontrolu na moru i obukuronilaca, nekadašnja kuća porodice Đurković, se zadržava u postojećimgabaritima. Radi se o objektu koji elementima arhitektonskogoblikovanja karakteriše mediteransko graditeljstvo s početka XX vijeka,te predstavlja prepoznatljiv reper u prostoru naselja.30


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana4.5. Rekapitulacija planiranih bruto površina po namjeniPlanirane BRGP objekataUKUPNAPOVRŠINA ZONEm2 brutoUKUPNASTAMBENAPOVRŠINAm2 brutoUKUPNI BROJOBJEKATAUKUPNI BROJSTANOVA91 887 83 055 cca 160 485∗∗Podacima je obuhvaćeno postojeće i planirano stanje.30% turisticko stanovanjePOVRŠINA ZONE UKUPNA BRGPm2 brutom2BROJ LEŽAJEVAHotel „Park“ T15 911 12 000 150Apart hotel T2553 663 42Autokamp T33 041 - 25 (kamp jedinica)UKUPNAPOVRŠINA ZONEm2UKUPNA BRGPm2UKUPAN BROJLEŽAJA9 505 12 663 192POVRŠINA ZONEm2 brutoUKUPNA BRGPm2Javni objekti(Regionalni centar za kontrolu namoru i obuku ronilaca)962 22031


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaPostojeće stanjePlansko rešenjeNamjenapovršina(ha)učešće uukupnojpovršinizahvata(%)površina(ha)učešće uukupnojpovršinizahvata(%)1239Površine za stanovanje 5,36 32,28 8,75 52,71SMGSSstanovanje malegustinestanovanje srednjegustine/ / 1,73 10,42/ / 7,02 42,28Površine za turizam 0,95 5,48 0,98 5,90T1 Hotel „Park“ 0,57 3,43 0,59 3,55T2 Apart hotel / / 0,05 0,30T3 Autokamp 0,34 2,05 0,34 2,05Površine u sklopu javnihobjekataPoljoprivredne površine(voćnjaci, vinogradi,maslinjaci)0,09 0,54 0,09 0,540,66 3,97 0,66 3,97Zelene površine 7,75 46,68 4,12 24,81OP prirodno zelenilo 7,46 44,93 3,30 19,901011S skver / / 0,51 3,07ZUSzelenilo uzsaobraćajnice/ / 0,07 0,47Ostale uređene zelene površine 0,29 1,74 0,24 1,45Ostale površine(neuređene zelene površine,saobraćajnice, slobodnepovršine i sl.)1,79 10,78 1,80 10,84UKUPNO 16,6 100,00 16,6 100,004.6. Faze realizacije planaSve parcele su posebno numerisane i data je njihova površina ugrafičkim prilozima Plana br.7 Generalno rješenje i br. 8 Planparcelacije. Zadati indeks izgrađenosti,zauzetosti parcele i maksimalnaspratnost objekata se kombinuju u skladu sa potrebama investitora i32


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planana taj način, u zavisnosti od površine parcele, u svakom konkretnomprimjeru dobije konačan gabarit objekta.Budući se radi o uslovno stabilnim terenima, prije graditeljskihintervencija neophodno je izvršiti geotehničko ispitivanje tla, na osnovukojeg će se izraditi Elaborat o geotehničkim i seizmičkim uslovima,kojim će se dokazati mogućnost i opravdanost gradnje. Prilikomutvrđivanja odnosa stanovanja i poslovanja u stambenim objektimavoditi računa da se na UP mogu obezbijediti dovoljan broj parkingmjesta.Izdavanje građevinske dozvole na osnovu smjernica ovog Planausloviti prethodnom infrastrukturnom opremljenošću u stepenukoji podrazumijeva završetak svih radova na sekundarnoj tehničkojinfrastrukturi, osim završne obrade kolovoza ulične i putne mreže.33


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana5. Opšti urbanističko tehnički uslovi5.1. UvodUrbanističko-tehnički uslovi za područje u zahvatu Detaljnogurbanističkog plana „Blaca Jošica“ imaju svoju osnovu u smjernicama iodredbama uređenja prostora datim u Prostornom planu opštine <strong>Herceg</strong><strong>Novi</strong> i Zakonu o uređenju prostora i izgradnji objekata (»Sl. list CG broj51/08«).Osnovne smjernice, date planskim dokumentom višeg reda, ovim suPlanom detaljno razrađene i definisane, te predstavljaju polaznu osnovuu definisanju Urbanističko-tehničkih uslova za svaki pojedini objekat,kao konačne informacije za projektovanje. Parametre, utvrđene ovimPlanom, je neophodno definisati u Urbanističko-tehničkim uslovima zasvaki planirani objekat.Prema tome, izrada Urbanističko-tehničkih uslova, na osnovuinformacija iz ovog Plana, predstavlja kreativan proces, kome je Plansamo polazna osnova, tj. Urbanističko-tehnički uslovi nisu izvod izPlana, nego se rade (planiraju, projektuju) na osnovu Plana. Sistemomkontinuiranog stručnog nadzora i poštovanjem postavki ovog Planaostvariće se uslovi za njihovo kvalitetno sprovođenje, a ujedno će seizbjeći stvaranje novih konfliktnih situacija.Urbanističko-tehnički uslovi se moraju izraditi za sve objekte, i to:▪ zgrade,▪ saobraćajnice,▪ instalacije,▪ slobodne površine.5.2. Građevinsko područjeGrađevinsko područje je onaj dio područja koji je utvrđen za izgradnjunaselja. Sastoji se od već izgrađenog dijela i dijela na kome se planiradaljnje širenje naselja.Izgrađenim područjem se smatra uređeno građevinsko zemljište nakojem su izgrađene urbanističke parcele, izgrađene infrastrukturnegrađevine i površine i ostale površine privedene namjeni (parkovi,igrališta, uređene plaže, i sl.).U slobodnom prostoru izgrađenogdijela građevinskog područja naselja prioritetno treba planiratigrađevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukturu.Neizgrađeni dio građevinskog područja je prostor predviđen zaproširenjeizgrađenog dijela, odnosno formiranje novog građevinskogpodručja. Neizgrađeni dio građevinskog područja može biti neuređen iuređen.Građevinsko područje se ne može širiti na zemljištima na kojima suutvrđeni sljedeći faktori ograničenja:34


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana▪ nepovoljni mikroklimatski uslovi;▪ klizišta;▪ tektonski rasjedi i zone visoke seizmičnosti;▪ postojeća planirana ili postojeća eksploataciona polja;▪ nesanirana napuštena eksploataciona polja,▪ strma zemljišta;▪ zone ugrožene od elementarnih i drugih nepogoda;▪ šume i šumska zemljišta;▪ uređena poljoprivredna zemljišta, intenzivno obrađivanapoljoprivredna zemljišta i druga vrijedna poljoprivredna zemljišta (I iII kategorija);▪ zemljišta koja se koriste ili su rezervisana za posebne privredneaktivnosti;▪ zone dometa zagađenja od određenih privrednih aktivnosti;▪ infrastrukturni zaštitni pojasevi;▪ rezervni koridori;▪ zaštitna područja i druga područja pod zaštitom;▪ zone vrijedne okoline;5.3. Opšti uslovi uređenja prostora5.3.1. Urbanistička parcela u građevinskom području naseljaUrbanistička parcela mora imati oblik i površinu koja omogućava njenoracionalno i funkcionalno korišćenje i izgradnju sa odredbama ovogplana.Minimalna površina urbanističke parcele iznosi:• 300 m2 za slobodnostojeće objekte• 250 m2 za dvojne objekte• 150 m2 za izgradnju objekata u nizu (ugrađeni objekti)Urbanistička parcela na kojoj je predviđena izgradnja stambenihobjekata ne može biti veća od 1000 m2.Na urbanističkim pacelama na kojima se nalaze postojeći objekti, a čijaje površina manja od 300 m2, moguća je zamjena postojećeg objektanovim, kao i njegova dogradnja, ali pod uslovom da je njegovaveličina u skladu sa parametrima koji se odnose na bruttoizgrađenost, a dati su ovim planom.Na jednoj urbanističkoj parceli može se graditi samo jedan objekatosnovne namjene.Uz objekte stanovanja mogu se graditi pomoćni objekti i određene vrsteposlovnog prostora ukoliko ne predstavljaju izvor zagađenja, a koji sastambenim objektom čine stambenu i ekonomsku cjelinu i ukoliko suispoštovani propisani maksimalni indeksi zauzetosti i izgrađenosti, kao iispunjeni uslovi međusobne udaljenosti objekata tako da su ispoštovani35


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planai uslovi protivpožarne zaštite.Pomoćni objekti su spratnosti P, lociranisu iza glavnog objekta i na udaljenosti od ganice susedne parcelenajmanje 2.5 m u izgrađenim dijelovima naselja, odnosno 3 m uneizgrađenim dijelovima naselja.Izuzetno kada su objekti pratećeg sadržaja namenjeni trgovini,ugostiteljstvu, ličnim i intelektualnim uslugama mogu se postaviti nagrađevinskoj liniji utvrđenoj ovim planom.Pomoćnim objektima se smatraju garaže, drvarnice, spremišta i sl.Mali poslovni objekti za tihe i čiste djelatnosti, bez opasnosti od požara ieksplozije su:• krojačke, frizerske, obućarske, i fotografske radionice,• prodavnice mješovite robe, specijalizovane prodavnice• kafei, bifei i sl.Za ove djelatnosti može se namjeniti i dio stambenog prostora.Mali poslovni objekti za bučne djelatnosti su:• automehaničarske radionice,• limarije,• lakirnice,• bravarije,• stolarije,• ugostiteljski objekti sa muzikom i sl.Svakoj urbanističkoj parceli treba obezbijediti kolski ili pješački prilaz.Ukoliko urbanistička parcela ima obezbjeđen kolski prilaz, u okviruparcele je obavezno obezbijediti prostor za parkiranje svih voziladomaćinstva.5.3.2. Regulaciona i građevinska linija, udaljenost objekta odgranica susjednih parcelaU grafičkom prilogu br. 9 Plan parcelacije i regulacije grafički sudefinisane građevinske i regulacione linije, te njihova međusobnaudaljenost. Građevinskom linijom je određena udaljenost objekta odregulacione linije, a ujedno određuje poziciju na kojoj se objekat moragraditi, odnosno pravac pružanja glavnog, uličnog pročelja objekta.1. Udaljenost između građevinske i regulacione linije za stambeneobjekte u okviru zona srednje i niske gustine stanovanja ne smijebiti manja od 5 m, osim u slučajevima interpolacije novihobjekata u izrađenim dijelovima naseljima u kojima je rastojanjegrađevinske i regulacione linije postojećih objekata manje. U tomslučaju se građevinska linija novih objekata prilagođava36


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planagrađevinskim linijama susjednih bočno postavljenih objekatakako je definisano grafičkim prilogom Plan parcelacije, prilog br.8.2. Udaljenost objekata u zonama veće gustine stanovanja, kao iobjekte drugih namjena, udaljenost između građevinske iregulacione linije jednaka je zoni urušavanja, odnosno ½ visineobjekta, mjereno od konačno uređenog terena do vijenca, odnosnosljemena objekta, pri čemu je mjerodavna ona visina koja jeorjentisana prema javnoj površini. Pri tom, udaljenost izmeđugrađevinske i regulacione linije ne može biti manja od 5 m.3. Na strmim terenima postoji mogućnost postavljanja garaže naregulacionoj liniji, ukoliko nije moguća njena izgradnja u dubiniterena, te ako nekim drugim propisima nije drugačijeodređeno.Ovako postavljen objekat ne smije narušavatipreglednost na tom dijelu i njeno korišćenje ne smije ugrožavatijavni saobraćaj.4. Minimalna udaljenost slobodnostojećih objekata od granicasusjednih parcela je• u izgrađenim dijelovima naselja – 2,5 m.U izgrađenim dijelovima naselja, kada je to uslovljeno oblikomparcele, udaljenost objekta od jedne od granica susjednih parcelamože biti manja, ali ne manja od 1,5 m, pri čemu je neophodnasaglasnost vlasnika susjedne parcele.5. Dvojni objekti se jednom svojom bočnom stranicom grade nagranici susjedne parcele, a za udaljenost dvojnog objekta odostalih granica susjednih parcela važi odredba iz prethodnogčlana.Dvojni objekti i objekti u nizu moraju se graditi u skladu savažećim propisima i standardima građevinarstva i posebnimuslovima bezbjednosti. Zid na zajedničkoj granici parcele morabiti vatrootporan, a sljeme krova mora biti okrenuto upravno nasusjednu granicu parcele na kojoj se objekat gradi i bez krovnogprepusta.6. U slučaju da se na susjednoj parceli ne nalazi objekat, niti seplanira izgradnja, udaljenost objekta od međe je minimalno 1,5m.7. Udaljenost od bočnih granica se mjeri od pročelja zgrade premabočnoj međi i, u slučaju različitih vrijednosti, mjerodavna jemanja vrijednost.8. Pri rekonstrukciji postojećih objekata koji ne zadovoljavaju usloveregulacije propisane ovim planom, planirana dogradnja inadogradnja mora biti u skladu sa uslovima regulacije datimovim planom. Ukoliko je udaljenost postojećeg objekta od granicasusjedne parcele manja od udaljenosti propisane ovim planom,37


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaobjekat se može dograđivati u postojećim gabaritima bezsaglasnosti vlasnika susjedne parcele, s tim da budu zadovoljenipropisani parametri i uslovi regulacije (udaljenost oda regulacionelinije).5.3.3. Ukupna bruto građevinska površina objekta (BGP),indeksi izgrađenosti i pokrivenostia. Obračun ukupne bruto građevinske površine objekata nagrađevinskoj parceli («BGP»), obračun indeksa pokrivenosti(zauzetosti) građevinske parcele («Kp»), obračun indeksaizgrađenosti urbanističke parcele («Ki») usklađeni su zakonompropisanim načinom obračuna.b. Otvoreni (nenatkriveni) bazen ulazi u obračun BGP sa 20%pripadajućepovršine prilikom obračuna propisanog indeksa izgrađenosti («Ki»), alii propisanog indeksa zauzetosti («Kp»). Svi drugi pomoćni, ekonomskiobjekti i natkrivene terase vezane za bazen, prema posebnompropisu, uračunavaju se u propisne indekse.c. U okviru građevinskih područja za razvoj naselja zauzetosturbanističke parcele i indeks izgrađenosti urbanističke parcele upozitivnoj su korelaciji sa njenom veličinom.d. U okviru različitih režima korišćenja izgrađenih dijelova građevinskihpodručja naselja planiraju se različiti indeksi izgrađenosti irazličitiindeksi zauzetosti urbanističkih parcela, u skladu sa pojedinačnimambijentom.5.3.4. VisinaUkupna visina objekta mjeri se veritikalno na zabatnoj strani objekta odkonačno zaravnatog i uređenog terena na njegovom najnižem dijelu(dijelukoji je ispod sljemena) do sljemena krova.Visina vijenca objekta mjeri se uz objekat od konačnog zaravnatog iuređenog terena (uz objekat) na njegovom najnižem dijelu do visinevijenca. Visinom vijenca u ovom Planu smatra se kota donje ivicekrovnog vijenca objekta.Etaže objekta su:• podrum koji se skraćeno označava sa «Po»• suteren koji se skraćeno označava sa «S»• prizemlje koje se skraćeno označava sa «P»• sprat (tipiski) koji se skraćeno označava sa arapskom brojem kojioznačavabroj spratova («+1»: jedan sprat, «+2»: dva sprata itd.). Pod38


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaspratomsesmatra dio objekta između dva poda iznad prizemlja (P)• potkrovlje može biti: nestambeno (tavan) koje se ne označava istambeno koje se označava «Pk»U strukturi etaža, podrum može imati jednu ili više etaža, brojsuterenskih etaža se određuje na prema nagibu terena na kojem seobjekat gradi, prizemlje takođe može imati samo jednu etažu, potkrovljemože imati samo jednu etažu koja može biti smaknuta, a broj spratovase određuje prema urbanističkim i tehničkim uslovima.5.3.5. Suteren i podrumSuterenom se smatra dio objekta čiji se prostor nalazi ispod poda prizemljai ukopan je sa 50% svoga volumena u konačno uređeni i zaravnani teren uzpročelje objekta, odnosno da je jednim svojim pročeljem iznad terena.Uređeni teren iza objekta mora se u potunosti naslanjati na objekat i nemože biti od objekta odvojen potpornim zidom (škarpom). Namjenasuterena može biti za garažiranje i za druge namjene (stanovanje,poslovanje, i ostalo...).Objekat može imati jedan ili dva suteren, zavisno odnagiba terena na kojem se objekat gradi. Na terenu nagiba >20.5°,dozvoljena je gradnja dva suterena.Površina suterenske etaže ne ulaze u obračun indeksa zauzetosti iizgrađenosti samo u slučaju da se suteren koristi kao garaža ili prostorija zatehničke instalacije. nije dozvoljena prenamjenagaražausuterenu u drugenamjene.Podrum je u potpunosti ukopani dio objekta čiji prostor se nalazi ispodpodaprizemlja, odnosno suterena. Objekat može imati više podrumskihetaža. Namjena podruma može biti isključivo za garažiranje, tehničkeprostorije i pomoćne prostorije-ostave. Maksimalna dozvoljena svijetlavisina podruma iznosi 2,4m. Površine podrumskih etaža ne ulaze uobračun indeksa zauzetost I iizgrađenosti.Ukoliko se podrum koristi kao garažni prostor moguće je sa jedne stranepodruma planirati izgradnju rampe za ulazak vozila, koja nužno otkrivajedno podrumsko pročelje sa najvećom dopuštenom svijetlom širinomrampe do 8,0m. Nagib rampe mora biti prema uslovima za kolski i pješačkisaobraćaj, što je definisano posebnim propisima. Kod strmih terena mogućeje osloboditi jedno podrumsko pročelje za ulaz u garažu, ali da ostala buduu potpunosti ukopana.5.3.6. Potkrovlje i visina nadzitkaPotkrovlje je etaža ispod kosog krova, sa nazidkom u ravni pročelja najvećesrednje visine 1,50 m, koja može imati stambenu ili drugu namjenu.Potkrovljeulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti sa 85% od BGP. Ukoliko je srednja39


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planavisina nazitka veća od 1,50 m potkrovlje ne može imati oznaku „ PK" , većoznaku sprata i ulazi u obračun koeficijenta izgrađenosti sa 100% od BGP.Tavan je prostor ispod kosog krova, sa nazidkom u ravni pročelja najvećevisine do 60cm koji ne predstavlja etažu građevine, osim ako nemastambenu, poslovnu ili drugu namjenu.Visina nadzitka potkrovlja mjeri se od gornje kote poda potkrovlja («Pk») dodonje kote horizontalnog vijenca pročelja. Srednja visina nazitka potkrovljaje srednja vrijednost zbira visina nazidaka pročelja ili njihovih projekcija(projekcija kose ravni krova) nad osnovnim gabaritom (etaža ispodpodkrovlja).5.3.7. Visina objektaApsolutna visina objekta je visina u metrima, koja se mjeri od najniže kotezaravnatog ili uređenog terena uz građevinu do gornje ivice krovnogvijenca, tj. sljemena objekta.Najveća dozvoljena visina pročelja objekta, mjeri se od konačno zaravnatog iuređenog terena uz pročelje objekta na njegovom najnižem dijelu do donjeivice horizontalnog vijenca pročelja, i iznosi prema broju nadzemnih etaža:a) za (P) 4,00mb) za (P+Pk) 5,50mc) za (P+1) 8,00md) za (P+1+Pk) 9,50me) za (P+2) 12,00m,f) za (P+2+Pk) 13,50mNajveća dozvoljena visina do vijenca i broj etaža moraju biti zadovoljene, alispratne visine mogu biti različite, naročito visina prizemlja.Zabranjeno je smanjivanjem međuspartnih visina omogućiti veću visinunadzitka stambenog potkrovlja od onog propisanog ovim Odredbama, jertime etaža potkrovlja postaje puni sprat uprkos poštovanju visine dohorizontalnog vijenca. Time dolazi do neprimjerenih oblikovnihrješenja otvora na tako dobijenom spratu (etaži) što je oblikovnonedopustivo .5.3.8. Oblikovanje objekata i uređenje parceleArhitektonsko oblikovanje objekata mora se prilagoditi postojećemambijentu. Objekti se mogu oblikovati u skladu sa lokalnim tradicionalnimoblicima,bojama i materijalima. Oblikovanje objekata valja uskladiti sapejzažom i sa tradicionalnom slikom naselja. Horizontalni i vertikalnigabariti objekta, oblikovanje fasada i krovišta, kao i upotrebljenigrađevinski materijali moraju biti usklađeni sa postojećim objektima ipejzažem. Preporučuje se gradnja objekata na principima tradicionalneambijentalne arhitekture.40


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaSlijedeći savremeni razvoj arhitektonske i urbanističke misli, uzodgovarajući kritički pristup, dozvoljena su i arhitektonska rješenjau kojima se polazeći od izvornih vrijednosti graditeljske baštinesredine, ne preuzimajući direktno oblike starih estetika, ostvarujunove vrijednosti koje predstavljaju logičan kontinuitet u istorijskomrazvoju arhitekture, interpretirajući tradicionalne elementesavremenim oblikovnim izrazom.Krovovi mogu biti ravni, kosi, dvovodi i složeni nagiba između 21ºi 30º. Ravni krovovi se ozelenjavaju ili se koriste Sljeme krovamora se postaviti po dužoj strani objekta, a na nagnutom terenupreporučuje se da je paralelno izohipsama. Nije dozvoljenomijenjati nagib krovne ravni od vijenca do sljemena, jer cijela krovnaraven mora biti istovjetnog nagiba. Može se odstupiti samo u širinikrovnih nadozidanih prozora (tkz «belvederi») u kom slučaju taj diokrovne ravni ima manji nagib, koji se može završiti, ili nasljemenu krova ili prije njega.Potkrovlja treba graditi natradicionalnim principima. Stambena potkrovlja osvijetliti prozorskimotvorima na zabatnim zidovima ili krovnim prozorima tipa: viđenica,lukijerna ili ležeći. Dozvoljena je izgradnje nadozidanih krovnihprozora (tkz «belvederi» jednovodih, dvovodih I rovodih, bezupotrebelučnih ili sličnih nepravilnih nadvoja i krovnih oblika. Nagibkrovne ravni nadozidanih jednovodih krovnih prozora može biti od15°do 26°. Krov mora biti pokriven crijepom: kupa kanalica ili mediterancrijep. Zabranjuje se upotreba lima ili valovitog salonita u bilo kojojboji i za pokrivanje bilo kojih površina, osim na većim poslovnim,sportskim i javnim objektima.Ako se izvodi vijenac zbogo dvođenja krovne vode onda je onarmiranobetnski ili kameni sa uklesanim žlijebom na kamenimkonzolama istaknut od 0,20 m do 0,30 m od ravni pročeljnih zidovaobjekta. Vijenac je moguće izvesti i kao prepust crijepa. U ovomslučaju vijenac je minimalan. Preporučuje se izvođenje vijenca uskladu sa lokalnim tradicionalnim rješenjima. Krovni prepust nazabatu može biti istaknut do 0,20m.Fasade se po pravilu izvode od maltera, ofarbane »ublaženom« bijelom ilivrlo svijetlom pastelnom bojom, kamena (tradicionalni pravougaonislog).Objekti koji se izgrađuju na poluotvoreni način ili u nizu, moraju saobjektom na koji su naslonjeni činiti arhitektonsku cjelinu.Osnovni objekat po pravilu se na urbanističkoj parceli podstavlja premaulici, a pomoćni i ekonomski objekti postavljaju se u pozadini. Duža stranaobjekta mora pratiti smijer izohipsi, a sljeme krova mora pratiti smijerdužeg dijela objekta. Može se dozvoliti i drugačiji smještaj objekata naparceli ukoliko oblik terena i oblik parcele, kao i tradicionalni načinizgradnje dozvoljava izuzetak.41


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaDenivelisani teren treba koristiti za postavljanje pomoćnih sadržaja usuterenu (ili na međuspratu), koji moraju biti u sklopu jedinstvenoggabarita.Teren oko objekta, potporne zidove, terase i sl. treba urediti tako da sene narušava izgled naselja, te da se ne promijeni prirodno oticanjevode na štetu susjednih parcela i objekata. Potporni zidovi, vidljivisa javnih površina, moraju biti izgrađeni od kamena. Najveća dozvoljenavisina potpornih zidova iznosi 2,0 m. Kod izgradnje potpornih zidovauz javnu površinu, lice zida ne smije biti u betonu već se moraobložiti lomljenim kamenom u maniru suvomeđe.Parcela je ograđena zidanom kamenom ili živom ogradom ilikombinacijom zidane kamene ograde, v = 40 – 60 cm i željezne (kovane)ograde, v = 90 – 110 cm. Maksimalna visina ograde iznosi 150 cm.Terase su ograđene zidanom kamenom ogradom, a preporučuje senatkrivanje terasa pergolama. Metalne, drvene i žičane ograde, kao nimontažne ograde od prefabrikovanog betona nisu dozvoljene.Ograda se postavlja na regulacionu liniju i to tako da ograda, stuboviograde i kapije budu na parceli koja se ograđuje. Kapije na uličnojogradi ne mogu se otvarati izvan regulacione linije.Ograda se postavlja po graničnoj liniji parcele i to uz saglasnostvlasnika susjedne parcele.Zelene-žive ograde prema susjednim parcelama sade se po graničnojliniji parcele, a zidane i transparentne ograde postavljaju se premakatastarskom operatu, i to tako da stubovi ograde budu na zemljištuvlasnika parcele koji postavlja ogradu.Ograde parcela na uglu ne mogu biti više od 0.50m računajući od kotetrotoara, zbog zaštite vizuelne preglednosti raskrsnice.Zatečene ograde koje odstupaju od navedenih pravila moraju se porušitiu cilju zaštite opšteg interesa (bezbednost, estetski izgled i slično).Postojeće zelenilo, na parceli, treba maksimalno zadržati. Ozelenjavanjevršiti autohtonim vrstama. Autohtone pejzazne ambijente valja čuvatii omogućiti nastajanje novih, kao što su borici, šumarci i gajevi,skupine stabala i samonikli drvoredi duž ulica, staza i sl.5.4. Smjernice za izgradnju stambenih objekata5.4.1. Stanovanje male gustine SMGStambeni objekti u okviru granica DUP-a grade se uglavnom kaoslobodnostojeći objekti, dvojni ili objekti u nizu.Za izgradnju objekata primjenjuju se odredbe iz člana 5.1. 5.2. i 5.3. ovogplana, te sljedeći parametri:42


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• minimalna površina parcele: 300 m2• maksimalna površina parcele: 1000 m2• maksimalni indeks izgrađenosti: 0,8• maksimalna bruto površina objekta : 500 m2• maksimalni indeks pokrivenosti: 0,4• spratnost prilagodljiva konfiguraciji terena:objekti na ravnim terenima P +1objekti na terenu nagiba >25º S +Pbroj podrumskih etaža je neograničen• prilikom planirane izgradnje i rekonstrukcije objekata planiratispratnost prema uslovima insolacije i tako da se ne zaklanjajuvizure ka moru objekata koji se nalaze iza planiranog objekta,odnosno objekta koji se rekonstruiše• postojeći objekti, čija BRGP, spratnost i položaj naurbanističkoj parceli odstupaju od parametara datih ovimPlanom, se zadržavaju u postojećim vertikalnim ihorizontalnim gabaritima, s mogućnošću rekonstrukcijeisključivo u okviru postojećih gabarita• u slučaju da se na poziciji postojećeg objekta želi izgraditinovi objekat (drugačijih vertikalnih i horizontalnihgabarita) primenjivaće se urbanistički parametri propisaniovim Planom, uz obavezno poštovanje uslova regulacije• odluku o tome da li će se postojeći objekat, koji je veći odobjekata propisanih ovim Planom, zadržati ili će se napoziciji istog graditi novi u skladu sa odredbama ovogPlana (vidi prethodne dvije boldovane stavke), donosivlasnik (ili vlasnici) objekta i o tome podnose zahtjevnadležnom Sekretarijatu u redovnoj zakonskoj proceduri• postojeći objekti u granicama DUP-a, čija je BRGP manja odpropisane, rekonstruišu se, odnosno dograđuju i nadgrađujupo urbanističko-tehničkim uslovima propisanim za izgradnjunovih objekata, a u okviru propisanih parametara i uzobavezno poštovanje uslova regulacije• minimalna udaljenost objekata od susjedne parcele naneizgrađenim površinama je 3,0 m, , a na izgrađenimpovršinama 2,5 m• udaljenost od granice parcele na kojoj se ne planira izgradnjaobjekata, može biti 1.5 m• postojeći objekti čija je odaljenost od granica susjednih parcelamanja od udaljenosti propisane ovim planom, rekonstruišu se(dograđuju i nadograđuju) u postojećim gabaritima, uzobavezno poštovanje građevinske linije prema javnoj površini• u slučaju zamjene postojećeg objekta novim, u izgradnji novogobjekta moraju se primjeniti parametri dati ovim planom• parkiranje ili garažiranje motornih vozila se obezbeđuje naparceli, izvan javnih površina, prema slijedećim kriterijumima ito, 1.5 mjesto/1 stambenoj jedinici ili turističkom aparmanu43


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• ukoliko stambena jedinica ili turistički apartman ima BRGPveću od 100m2, na svakih 50m2 broj parking mjesta sepovećava za 0,5Za sve objekte stanovanja minimalni procenat ozelenjenih površina uokviru urbanističke parcele mora iznositi 30%. Pri ozelenjavanjukoristiti autohtone vrste.U materijalizaciji fasada (najmanje 25% od ukupne površine fasada),popločavanju staza i terasa i izgradnji potpornih i ogradnih zidovavidljivih sa javnih površina neophodno je koristiti autohtoni kamen.5.4.2. Stanovanje srednjih gustina SSStambeni objekti u okviru granica DUP-a grade se uglavnom kaoslobodnostojeći objekti, dvojni ili objekti u nizu. Minimalna imaksimalna površina urbanističke parcele na kojoj se mogu graditiporodični stambeni objekti data je odredbama u članu 5.3.1.Svi planirani stambeni objekti u prizemlju mogu imati namjenuposlovanja sa maksimalnom visinom prizemlja od 3.00m. Dio stambenepovršine može se koristiti za turistički smještaj i to u apartmanskimjedinicama ili turističkim sobama, kao i za ostale djelatnostikomplementarne stanovanju (trgovina, ugostiteljstvo, usluge), s tim dapovršina namjenjena poslovnim sadržajima ne prelazi 40% ukupnepovršine objekta.Za izgradnju objekata između Jadranske magistrale i obaleprimjenjuju se odredbe iz člana 5.1. 5.2. i 5.3. ovog plana, te sljedećiparametri:• minimalna površina parcele: 300 m2• maksimalna površina parcele: 1000 m2• maksimalni indeks izgrađenosti: 0,8• maksimalni indeks pokrivenosti: 0,4• maksimalna površina objekta: 500 m2• spratnost prilagodljiva konfiguraciji terena:objekti na ravnim terenima P +1+Pk ili P+2objekti na terenu nagiba >25º S +P +1 ili S+P+Pkbroj podrumskih etaža je neograničen• prilikom planirane izgradnje i rekonstrukcije objekata planiratispratnost prema uslovima insolacije i tako da se ne zaklanjajuvizure ka moru objekata koji se nalaze iza planiranog objekta,odnosno objekta koji se rekonstruiše• postojeći objekti, čija BRGP, spratnost i položaj naurbanističkoj parceli odstupaju od parametara datih ovimPlanom, se zadržavaju u postojećim vertikalnim ihorizontalnim gabaritima, s mogućnošću rekonstrukcijeisključivo u okviru postojećih gabarita44


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• u slučaju da se na poziciji postojećeg objekta želi izgraditinovi objekat (drugačijih vertikalnih i horizontalnihgabarita) primenjivaće se urbanistički parametri propisaniovim Planom, uz obavezno poštovanje uslova regulacije• odluku o tome da li će se postojeći objekat, koji je veći odobjekata propisanih ovim Planom, zadržati ili će se napoziciji istog graditi novi u skladu sa odredbama ovogPlana (vidi prethodne dvije boldovane stavke), donosivlasnik (ili vlasnici) objekta i o tome podnose zahtjevnadležnom Sekretarijatu u redovnoj zakonskoj proceduri• postojeći objekti u granicama DUP-a, čija je BRGP manja odpropisane, rekonstruišu se, odnosno dograđuju i nadgrađujupo urbanističko-tehničkim uslovima propisanim za izgradnjunovih objekata, a u okviru propisanih parametara i uzobavezno poštovanje uslova regulacije• minimalna udaljenost objekata od susjedne parcele naneizgrađenim površinama je 3,0 m, , a na izgrađenimpovršinama 2,5 m• udaljenost od granice parcele na kojoj se ne planira izgradnjaobjekata, može biti 1.5 m• postojeći objekti čija je odaljenost od granica susjednih parcelamanja od udaljenosti propisane ovim planom, rekonstruišu se(dograđuju i nadograđuju) u postojećim gabaritima, uzobavezno poštovanje građevinske linije prema javnoj površini• u slučaju zamjene postojećeg objekta novim, u izgradnji novogobjekta moraju se primjeniti parametri dati ovim planom• parkiranje ili garažiranje motornih vozila se obezbeđuje naparceli, izvan javnih površina, prema slijedećim kriterijumima ito, 1.5 mjesto/1 stambenoj jedinici ili turističkom aparmanu• ukoliko stambena jedinica ili turistički apartman ima BRGPveću od 100m2, na svakih 50m2 broj parking mjesta sepovećava za 0,5Za sve objekte stanovanja minimalni procenat ozelenjenih površina uokviru urbanističke parcele mora iznositi 30%. Pri ozelenjavanjukoristiti autohtone vrste.U materijalizaciji fasada (najmanje 25% od ukupne površine fasada),popločavanju staza i terasa i izgradnji potpornih i ogradnih zidovavidljivih sa javnih površina neophodno je koristiti autohtoni kamen.Za izgradnju objekata u zoni stanovanja srednje gustine, u dijelu naseljaiznad Jadranske magistrale, primjenjuju se odredbe iz člana 5.1. 5.2. i5.3. ovog plana, te sljedeći parametri:• minimalna površina parcele: 300 m2• maksimalna površina parcele: 1000 m2• maksimalni indeks izgrađenosti: 1.245


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• maksimalni indeks pokrivenosti: 0.4• maksimalni broj stambenih jedinica po objektu: 3 po etaži• spratnost prilagodljiva konfiguraciji terena:objekti na ravnim terenimaP+2+Pkobjekti na terenu nagiba >25º S+P+1+Pkbroj podrumskih etaža je neograničen• prilikom planirane izgradnje i rekonstrukcije objekata planiratispratnost prema uslovima insolacije i tako da se ne zaklanjajuvizure ka moru objekata koji se nalaze iza planiranog objekta,odnosno objekta koji se rekonstruiše• postojeći objekti, čija BRGP, spratnost i položaj naurbanističkoj parceli odstupaju od parametara datih ovimPlanom, se zadržavaju u postojećim vertikalnim ihorizontalnim gabaritima, s mogućnošću rekonstrukcijeisključivo u okviru postojećih gabarita• u slučaju da se na poziciji postojećeg objekta želi izgraditinovi objekat (drugačijih vertikalnih i horizontalnihgabarita) primenjivaće se urbanistički parametri propisaniovim Planom, uz obavezno poštovanje uslova regulacije• odluku o tome da li će se postojeći objekat, koji je veći odobjekata propisanih ovim Planom, zadržati ili će se napoziciji istog graditi novi u skladu sa odredbama ovogPlana (vidi prethodne dvije boldovane stavke), donosivlasnik (ili vlasnici) objekta i o tome podnose zahtjevnadležnom Sekretarijatu u redovnoj zakonskoj proceduri• postojeći objekti u granicama DUP-a, čija je BRGP manja odpropisane, rekonstruišu se, odnosno dograđuju i nadgrađujupo urbanističko-tehničkim uslovima propisanim za izgradnjunovih objekata, a u okviru propisanih parametara i uzobavezno poštovanje uslova regulacije• minimalna udaljenost objekata od susjedne parcele naneizgrađenim površinama je 3,0 m, , a na izgrađenimpovršinama 2,5 m• udaljenost od granice parcele na kojoj se ne planira izgradnjaobjekata, može biti 1.5 m• postojeći objekti čija je odaljenost od granica susjednih parcelamanja od udaljenosti propisane ovim planom, rekonstruišu se(dograđuju i nadograđuju) u postojećim gabaritima, uzobavezno poštovanje građevinske linije prema javnoj površini• u slučaju zamjene postojećeg objekta novim, u izgradnji novogobjekta moraju se primjeniti parametri dati ovim planom• parkiranje ili garažiranje motornih vozila se obezbeđuje naparceli, izvan javnih površina, prema slijedećim kriterijumima ito, 1.5 mjesto/1 stambenoj jedinici ili turističkom aparmanu• ukoliko stambena jedinica ili turistički apartman ima BRGPveću od 100m2, na svakih 50m2 broj parking mjesta sepovećava za 0,546


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaZa sve objekte stanovanja minimalni procenat ozelenjenih površina uokviru urbanističke parcele mora iznositi 30%. Pri ozelenjavanjukoristiti autohtone vrste.U materijalizaciji fasada (najmanje 25% od ukupne površine fasada),popločavanju staza i terasa i izgradnji potpornih i ogradnih zidovavidljivih sa javnih površina neophodno je koristiti autohtoni kamen.UP 47Na predmetnoj lokaciji se planira izgradnja stambenog kompleksa kojibi u funkcionalnom i oblikovnom smislu predstavljao jedinstvenucjelinu. Osim osnovne namjene-stanovanja, u objektima se moguplanirati i ostali sadržaji kompatibilni osnovnoj namjeni. Planiranistambeni objekti na predmetnoj lokaciji mogu se graditi kaoslobodnostojeći objekti, dvojni ili objekti u nizu. Prilaz objektimaplaniran je sa Jadranske magistrale tako što se na dijelu urbanističkeparcele, između regulacione i građevinske linije, planira formiranjeputne trake kojom bi se obezbijedio ulaz/izlaz u garažni dio kompleksa injegova veza sa magistralom. Između planirane saobraćajne trake imagistrale formira se pojas zaštitnog zelenila uz saobraćajnicu.Za izgradnju objekata primjenjuju se odredbe iz člana 5.1. 5.2. i 5.3. ovogplana, te sljedeći parametri:• minimalna površina parcele: 300 m2• maksimalna površina parcele: 1000 m2• maksimalni indeks izgrađenosti: 1.2• maksimalni indeks pokrivenosti: 0.4• maksimalni broj stambenih jedinica po objektu: 3 po etaži• spratnost prilagodljiva konfiguraciji terena, maksimalno četirietaže• broj podrumskih etaža je neograničen• objekti se grade kaskadno, prateći konfiguraciju terena• prilikom planirane izgradnje objekata planirati spratnost idispoziciju objekata prema uslovima insolacije i optimalnihvizura• udaljenost objekata od granica susjedih parcela je minimalno2.5 m• udaljenost objekata od granica parcela na kojima se ne planiraizgradnja je minimalno 1.5 m• parkiranje ili garažiranje motornih vozila se obezbeđuje nalokaciji, izvan javnih površina, prema slijedećim kriterijumimai to, 1.5 mjesto/1 stambenoj jedinici• ukoliko stambena jedinica ima BRGP veću od 100m2, nasvakih 50m2 broj parking mjesta se povećava za 0,5Minimalni procenat ozelenjenih površina u okviru urbanističkeparcele mora iznositi 30%. Pri ozelenjavanju koristiti autohtonevrste.47


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaU materijalizaciji fasada (najmanje 25% od ukupne površinefasada), popločavanju staza i terasa i izgradnji potpornih iogradnih zidova vidljivih sa javnih površina neophodno je koristitiautohtoni kamen5.5. Smjernice za izgradnju turističkih objekata5.5.1. Kompleks Hotela “Park”Detaljnim urbanističkim planom „Blaca – Jošica“ predviđa se proširenjekapaciteta i izgradnja pratećih sadržaja u okviru kompleksa Hotela„Park“.Za izgradnju i rekonstrukciju objekata primjenjuju se odredbe iz člana 5.1.5.2. i 5.3. ovog plana, te sljedeće smjernice i parametri:• maksimalni indeks izgrađenosti: 2.0• maksimalni indeks pokrivenosti: 0.4• osnovna namjena unutar zone ili kompleksa mora zauzimati 50-70% od njegove bruto površine• 30-50 % objektom nepokrivenog dijela parcele mora bitinamjenjeno za zelenilo, sport i rekreaciju• maksimalna spratnost – P+4• broj podrumskih etaža je neograničen• garažiranje automobila se ostvaruje u okviru objekata, a parkiranje uokviru slobodnih površina lokacije i to, 1 parkirno mjesto na 2 sobe• podzemne garaže se takođe mogu organizovati ispod ozelenjenihpovršina van objekata, a u skladu sa tehničkim i geotehničkimuslovima terena, a bez ograničavanja broja podzemnih etaža• površine suterenskih i podrumskih etaža namjenjenih garažiranju ilismještaju tehničkih prostorija, ne ulaze u obračun indeksaizgrađenosti• prenamjena garaža u druge sadržaje nije dozvoljena• objekat hotela se može rekonstruisati u postojećim gabaritima uzpoštovanje smjernica i parametara datih ovim Planom• u slučaju zamjene postojećeg objekta novim, primenjivaće seurbanistički parametri propisani ovim Planom, uz obaveznopoštovanje uslova regulacije• u okviru urbanističke parcele je moguća izgradnja osnovnogobjekta sa vilama ili depadansima, s tim da osnovni objekat morazauzimati najmanje 70% ukupne površine prostora• ukoliko se pored osnovnog objekta planira izgradnja pratećihobjekata (vile, depadanse), udio smještajnih kapaciteta uosnovnom objektu mora biti najmanje 70%• prosječna bruto razvijena građevinska površina po jednom ležajune može biti manja od 80 m248


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• objekti se postavljaju na ili iza građevinskih linija datih u grafičkomprilogu br. 8 – Plan parcelacije• minimalna udaljenost objekata od granica susjednih parcela je 3 m• pri projektovanju i izgradnji objekata koristiti savremenegrađevinske materijale prilagođene podneblju• oblikovanje i arhitekturu objekata prilagoditi karakteruprimorskog naselja, kao i namjeni objekta5.5.2. AutokampU okviru kampa se mogu graditi smještajne zgrade (vile, paviljoni,bungalovi i sl.) sa prosječnom bruto površinom od 40 m2 po ležaju, uzuslov da se najmanje 30% ukupne površine urbanističke parcelenamjeni za uređene zelene površine i sportsko-rekreacione sadržaje.Smještajne jedinice ne mogu se čvrsto povezivati s tlom, a pratećisanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 100 m odobalne linije.Za izgradnju objekata primjenjuju se odredbe iz člana 5.1. 5.2. i 5.3. ovogplana, te sljedeći parametri:• minimalna površina parcele: 300 m2• maksimalna površina parcele: 1000 m2• maksimalni indeks izgrađenosti: 1.2• maksimalni indeks pokrivenosti: 0.4• spratnost prilagodljiva konfiguraciji terena:objekti na ravnim terenimaP+2+Pkobjekti na terenu nagiba >25º S+P+1+Pkbroj podrumskih etaža je neograničen• minimalna udaljenost objekata od susjedne je 3,0 m• parkiranje ili garažiranje motornih vozila se obezbeđuje naparceli, izvan javnih površina, prema slijedećim kriterijumima ito, 1.5 mjesto/1 stambenoj jedinici ili turističkom aparmanu• ukoliko stambena jedinica ili turistički apartman ima BRGPveću od 100m2, na svakih 50m2 broj parking mjesta sepovećava za 0,55.5.3. Apart hoteliPlanom se predviđa rekonstrukcija postojećeg objekta na UP 108, odnosnok.p. 514/2 KO Bijela i njegova prenamjena u apart hotel sa “junior”apartmanima. U postojećem objektu nalazi se 10 smještajnih jedinica saukupno 30 ležaja. Rekonstrukcijom se planira povećanje kapacitena na 14smještajnih jedinica, odnosno 42 ležaja.• minimalna površina parcele: 300 m2• maksimalna površina parcele: 1000 m249


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• maksimalni indeks izgrađenosti: 1.2• maksimalni indeks pokrivenosti: 0.4• spratnost prilagodljiva konfiguraciji terena:objekti na ravnim terenimaP+2+Pkobjekti na terenu nagiba >25º S+P+1+Pkbroj podrumskih etaža je neograničen• minimalna udaljenost objekata od granica susjednih parcela je2,5 m• parkiranje motornih vozila Investitor će obezbijediti na lokacijikoja se nalazi van zahvata predmetnog Plana, a koja je uneposrednoj blizini lokacije planiranog apart hotela, a premaslijedećim kriterijumima i to, 1.5 mjesto/1 stambenoj jediniciili turističkom aparmanu• ukoliko stambena jedinica ili turistički apartman ima BRGPveću od 100m2, na svakih 50m2 broj parking mjesta sepovećava za 0,55.6. Mjere zaštite kulturnog i prirodnog nasljeđaIdeja vodilja za obnovu i očuvanje prirodne i graditeljske baštine ovogpodručja mora biti podređena očuvanju vrijednosti cjeline, odnosaprema prirodnom okruženju i unapređenju stanja baštine u mjeri kojomće se zaustaviti nepovoljni trendovi i skrenuti pažnja na oblikekorišćenja, koji su kompatibilni sa njenim karakteristikama.Prostornim planom Opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> predviđa se da ( usloviuređenja prostora, 3.1.4, 2, b): „ Uslovi za graditeljsko nasljeđeambijentalnecjeline, grupacije objekata ili pojedinačne objekte koji nosekarakteristike tipične za arhitekturu i organizaciju primorske kuće iliuređenje terena u naselju, koji nisu obuhvaćeni registrima i zakonskomregulativom zaštite arhitektonskih i kulturnih spomenika, a imajunesumnjive kulturne vrijednosti i odražavaju duh mjesta, moraju sevalorizovati, i na odgovarajući način tretirati u planskoj dokumentaciji iprilikom propisivanja urbanističko-tehničkih uslova.“Nacrt zakona o kulturnom dobru Crne Gore donosi definicijukulturnog dobra: „Kulturno dobro je nepokretna ili pokretna stvar,grupa, vrsta stvari ili dio stvari, koja je nastala ljudskim radom istvaralaštvom ili uzajamnim djelovanjem čovjeka i prirode, koja svjedočio čovjekovom prisustvu u prostoru i vremenu, kao i nematerijalni oblikili pojava ljudskog stvaralaštva u prošlosti, za koju je, u skladu sa ovimzakonom, utvrđeno da ima kulturnu vrijednost.«Na osnovu zakonskih propisa (Zakon o zaštiti prirode, zakon o uređenjuprostora i izgradnji objekata, Prostornog plana) kao i konvencija o zaštitikulturnog i prirodnog nasljeđa (Konvencija o zaštiti svjetske kulturne iprirodne baštine, Konvencija o istorijskim vrtovima, Konvencija o50


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planapodručja, čime bi se smanjili njihovi negativni efekti uprostoruNa području zahvata Plana ne nalaze se ambijentalne cjeline, grupacijeobjekata ili pojedinačni objekti koji su obuhvaćeni registrima ilizakonskom regulativom zaštite arhitektonskih i kulturnih spomenika.Ipak, ali je neophodno izdvojiti objekat u funkciji Regionalnog centra zakontrolu na moru i obuku ronilaca, poznatog kao kuća porodiceĐurković, koji elementima arhitektonskog oblikovanja karakterišemediteransko graditeljstvo s početka XX vijeka, te predstavljaprepoznatljiv repere u prostoru naselja.U cilju očuvanja graditeljskog i kulturnog nasljeđa, na navedenomobjektu, nisu dozvoljene nikakve građevinske intervencije kojimabi se promijenila spratnost ili horizontalni gabariti objekta. Mogućisu samo radovi na njihovom održavanju.5.7. Uslovi i mjere zaštite od elementarnih i drugih većihnepogoda i uslovi od interesa za odbranuU cilju civilne zaštite i zaštite od elementarnih nepogoda, neophodno jepostupiti u skladu sa• Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju sklonista (Sl.list SFRJ br. 55/83)• Zakonom o zaštiti od elementarnih nepogoda (Sl. list RCG br.57/1992)• Pravilnikom o mjerama zastite od elementarnih nepogoda (Sl. listRCG br. 8/1993).Pored mjera zaštite koje su postignute samim urbanističkim rešenjemovim uslovima se nalazu obaveze prilikom izrade tehničkedokumentacije kako bi se ostvarile sve potrebne preventivne mjerezaštite od katastrofa i razaranja. Radi zaštite od elementarnih idrugih većih nepogoda, zbog konstatovanih nepovoljnostiinženjersko-geoloških, hidroloških i seizmičkih uslova tla, svarješenja za buduću izgradnju i uređenje prostora moraju se zasnivatina nalazima i preporukama elaborata inženjersko-geološkihistraživanja sa seizmičkom mikrorejonizacijom terena za područje<strong>Herceg</strong> Novog.Neophodno je sprovesti naknadna geotehnička istraživanja u pogleduhidrogeoloških svojstava tla, kao i konstatovanje drugih relevantnihelemenata za temeljenje objekata, postavljanje saobraćajnica i objekatakomunalne infrastrukture.Zbog visokog stepena seizmičke opasnosti, potrebno je proračuneseizmičke stabilnosti objekata zasnivati na posebno izrađenim podacimamikroseizmičke rejonizacije, a objekte od opšteg interesa računati najedan stepen seizmičke skale veći od opšte seizmičnosti kompleksa.52


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaRadi smanjenja opasnosti od poremećaja postojeće ravnoteže stanjastabilnosti tla, kao i aktiviranja potencijalnih klizišta, terene ocjenjenekao nestabilne i uslovno stabilne, ne treba koristiti za izgradnju objekatabez prethodnih sanacionih zahvata.Pri planiranju saobraćajne mreže ili objekata koji u većoj mjerizahtijevaju intervencije u tlu (dubina veća od 2,0m), potrebno je izvestiodgovarajuće sanacione radove, a posebno treba obratiti pažnju da sepredvide mjere za biološko konolidovanje tla ozelenjavanjem.U pogledu građevinskih mjera, svi objekti supra- i infrastrukture trebada budu projektovani i geađeni u skladu sa važećim tehničkimnormativima i standardima za odgovarajući sadržaj. Svi ostali elementi uvezi zaštite materijalnih dobara i stanovnika treba da budu u skladu savažećim propisima o zaštiti od elemetrarnih nepogoda i požara tako da jeza svaku gradnju neophodno pribaviti uslove i saglasnost na tehničkudokumentaviju i izvedeni objekat od strane nadležnog organa.Osnovna mjera civilne zaštite je izgradnja skloništa u skladu saPravilnikom o normativima za izgradnju skloništa (Sl. List SFRJ br.55/83).5.7.1. Protivpožarna zaštitaPlanirane fizičke strukture su podijeljene međuprostorima zelenila,planiranim pješačkim i kolskim saobraćajnicama i slobodnimpovršinama, što obezbjeđuje osnovni nivo zaštite u prenošenju požara uokviru predmetnog područja, kao i laku intervenciju u slučaju požara injegovu lokalizaciju.Projektom infrastrukture i nivoom tehničke opremljenosti prostora (PPuređaji) upotpuniće se sistem i mjere protivpožarne zaštite.Prilikom izrade investiciono-tehničke dokumentacije, obavezna je izradaprojekta ili elaborata zaštite od požara (i eksplozija, ukoliko se radi oobjektima u kojima se definišu zone opasnosti od požara i eksplozija),planovi zaštite i spašavanja prema izrađenoj procjeni ugroženosti zasvaki hazard posebno, te na navedeno pribaviti odgovarajuća mišljenja isaglasnosti u skladu sa Zakonom.Za objekte u kojima se skladište, pretaču, koriste ili u kojima se vršipromet opasnih materija, obavezno je pribaviti mišljenje na lokaciju odstrane Ministarstva unutrašnjih poslova – Sektor za vanredne situacije icivilnu bezbjednost, što je utvrđeno posebnim propisima, kako oviobjekti i instalacije ne bi ugrozili susjedne objekte.U izradi ovog planskog dokumenta korišćeni su zakonski i drugi propisii to:- Zakon o zaštiti i spašavanju (Sl.list CG br. 13/07)- Smjernice nacionalne strategije za varnredne situacije ,nacionalni i opštinski plan zaštite i spašavanja i opštinski planzaštite od požara.53


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana- Drugi zakonski i tehnički propisi iz oblasti zaštite od požara ieksplozija.Planirane fizičke strukture su oivičene saobraćajnicma preko kojih seobezbjeđuje osnovni nivo zaštite u prenošenju požara u okvirukompleksa KC. Projektom infrastrukture i nivoom tehničkeopremljenosti prostora ( PP uređaji) upotpuniće se sistem i mjereprotivpožarne zaštite.Za svaki novoplanirani,rekonstruisani objekat,kao i kod objekata gdjese vrši prenamjena, obavezno je izraditi protivpožarni elaborat u skloputehničke dokumentacije i pribaviti saglasnost na isti.Smjernice za protivpožarnu zaštitu na osnovu kojih se radi ovaj planskidokument, kojim se rješava problem protivpožarne zaštite, obavezujućesu za sve ostale faze projektne dokumentacije. Kao polazni dokumentprojekatza fazu protivpožarne zaštite mora biti usaglašen sa zakonskimi tehničkim propisima, a i sa drugim projektima i odobren kao takav.Detaljni urbanistički plan svojim elementima zaštite od požarapredstavlja osnovu za izradu glavnog projekta protivpožarne zaštite iplanova zaštite od požara kao i planova mjera i akcija u slučajuizbijanja požara na bilo kojem od objekata predviđenog DUP Jošica-Bijela, Nacrt Plana.Kod DUP-ova, kao što je ovaj, potrebno je dati kompletno rješenjepožarne zaštite odnosno sve elemente požarne zaštite koji će se krozostale faze glavnih projekata, za sve objekte, realizovati.Jedinstveno rješenje požarne zaštite obuhvata osnovne elemente ppzaštite: ručnu-mobilnu opremu, signalizaciju požara, vatrogasna i drugaspecijalna vozila, stabilne sisteme po pojedinim objektima-prostorima iodgovarajuću protivpožarnu organizaciju unutar samih objektata.Nabrojane osnovne elemente potrebno je definisati već u faziurbanističkog projekta objekata a onda kroz nacrt DUP-a, odnosnokroz projektni program požarne zaštite.Ovo definisanje znači određivanje osnovnih tehničkih-funkcionalnihkarakteristika protivpožarne opreme koja se planira. Projektne zahtjevetreba da ispunjavaju glavni projekti: građevinsko-arhitektonski,tehnološko-mašinski, elektro, vodovoda i kanalizacije i projekatspoljnjeg uređenja. U građevinskim projektima se nalaze zahtjevi za :konstrukcijom objekta, komunikacijama unutar objekta, međuetažnimkonstrukcijama i dr.U projektima vodovoda i kanalizacije su zahtjevi za instalacijama:hidrantska mreža (unutrašnja i spoljašnja), drenaža i kanalizacija,stabilni sistemi za gašenje požara i sl.U projektima el. instalacija se postavljaju zahtjevi za: stepenom zaštiteel.uređaja prema zonama požarne opasnosti, statički elektricitet,gromobranska zaštita, sistemi automatske dojave požara, sistemisignalizacije donje granice eksplozivnosti »CO« u garažama i dr.54


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaU tehnološko-mašinskim projektima se obezbeđuju informacije o svimtehničkim veličinama koje mogu izazvati požar, regulisanje tih veličina,blokada pojedinih zona itd.Svi ovi projekti moraju biti usaglašeni zbog jedinstvenosti požarnezaštite DUP-a.Na osnovu zahtjeva iz Programskog zadatka koncipirano je prostornorješenje, obim i struktura pojedinih programskih elemenata koji bitrebalo da zadovolje potrebe zahvata DUP-a, kontaktnih zona i grada.Ono što je specifično kod nacrta DUP-ova ovih karakteristika to je daposebnu pažnju treba obratiti na :Podzemne garaže u novim objektima- podzemna garaža sa korisnom površinom većom od 1500 m 2mora imati minimalno jedan ulaz sa dvije vozne trake inezavistan izlaz takođe sa dvije vozne trake, ulazom iodgovarajućim brojem rezervnih izlaza za osoblje i korisnikegaraže, što je smjernica koja mora biti ispoštovana,u skladu savažećim tehničkim standardima, prilikom izrade daljeprojektne dokumentacije,- Ako pomoćni izlaz za korisnike garaže vodi u prostorije različitenamjene, zavisno od same namjene objekta, veza se ostvarujepreko tampon prostorije u kojoj će se nadpritisak od 20 Pa do80 Pa ostvarivati posredstvom ventilatora aktiviranog odstrane centralnog uređaja za otkrivanje prisustva gasa ili dima,koji dio se predviđa kroz projekat mašinskih instalacija,- Vrata tampon prostorije prema garaži moraju bitivatrootporna, vatrootpornosti minimum 60 minuta, dok vratatampona prema stambenoj ili poslovnoj zgradi moraju bitidimno nepropusna, koji dio će se ispoštovati kroz Glavneprojekte objekata,- Zbog mogućeg brzog razvoja i širenja požara, kao i otežaneintervencije vatrogasaca u garaži uz hidrantsku mrežu morabiti obezbeđena stabilna instalacija za gašenje požara, kaosredstvo za gašenje može se koristiti raspršena voda, predviđase sprinkler sistem sa vodom,- Radi eliminisanja opasnih ugljovodoničnih gasova moraju sepredvidjeti instalacije dojave ugljenmonoksida i prinudneventilacije,- Pored sistema prinudne ventilacije za ovakvu vrstu garažapotrebna je i instalacija odimljavanja, ( oba sistema mogu bitikao jedan ali se mora voditi računa o izboru ventilatora sobzirom na temperature dima i toplih gasova pri požaru) ,- Na prelasku kanala za odimljavanje iz garaže prema ostalimetažama obavezna je ugradnja protivpožarnih klapnivatrootpornosti 1 sata, ovaj uslov mora biti ispoštovan krozGlavne projekte objekata.55


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaProjektantske smjernice za protivpožarnu zaštitu1. Valorizujući faktori- osiguranje dovoljnih količina vode za gašenje požara (stabilnisistem i hidrantska mreža), spoljna i unutrašnja »H« mreža,- osiguranje pristupnih puteva za vatrogasna vozila, ( visinagaraže, ulaz u zonu kompleksa i t.d.- udaljenost između objekata.2. Požarno razdvajanje- zone garaže od ostalih cjelina- zone poslovnih cjelina od stambenih sadržaja- specifičnih objekata od ostalih cjelina.3. Svaku zonu treba ograničiti uspostavljanjem pojedinihpožarnih sektora, svi objekti-cjeline moraju imati nosive zidoveod teško gorivih materijala i negorivi pokrov na objektimagornjih spratova.4. Kod određivanja međusobne udaljenosti objekata, treba voditiračuna o :- namjeni objekata odnosno pojedinih sadržaja istih- požarnom opterećenju objekta-cjeline,- vatrootpornosti objekta-cjeline- visini objekta.5. Javne saobraćajnice- potrebno je izbjeći uske komunikacije- dvosmjerne saobraćajnice min. širine 6,0 m- jednosmjerne min. 3,5 m- radijus zakrivljena 6-8 m i više- visina etaže gdje treba da uđu vatrogasna vozila treba da iznosimin. H=4,8 m(podzemne garaže i dr.)Identifikacija prostora većeg požarnog rizika obavezuje sve faziste, naizradi Glavnog projekta, da ih posebno tretiraju kroz aspekt zaštite odpožara.Posebnu opasnost prestavljaju:- javne podzemne garaže- magacin tehničke robe- magacini zapaljivih materija- turističke cjeline i objekti gdje se okuplja veći broj osoba6. Evakuacija velikog broja ljudi sa jedne ili dvije etaže se nemože po nahođenju ubrzati, zato se sistemima protivpožarnogalarmiranja skraćuje vrijeme otkrivanja požara, uzbunjivanja ievakuacije. Automatski sistemi dojave požara su obavezni u:podzemnim garažama, javnim objektima, velikim poslovnimprostorima, a prema projektnom zadatku i namjeni pojedinihprostorija od podruma pa do zanjih etaža.56


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana7. Zidovi i međuetažne ploče svih etaža sa pripadajućim glavnimhodnicima i stepeništima specifičnih objekata - objekata gdjese skuplja veći broj ljudi, moraju biti sa 3-sata vatrootpornosti.8. Pristupi od stepeništa na hodnike ili holove moraju na svimspratovima biti zatvoreni vratima, koja su za dim nepropusna ikoja se sama zatvaraju.9. Za ovakvu vrstu objekata zabranjena je izgradnja konzolnihstepeništa.10. Ako jedna etaža prima više od 360 korisnika mora sepredvidjeti još jedno sporedno stepenište.11. Svijetla širina glavnih stepeništa, mjerena između rukohvata,mora iznositi min.150 cm, ako je na njega upućeno do 200korisnika a za svakih daljih 100 korisnika mora se dodati 30cm.12. Glavni hodnici koji vode direktno u slobodan prostor morajuimati širinu od najmanje 200 cm.13. Vertikalni otvori moraju biti tako izgrađeni da se preko njih nemože širiti požar ili dim.14. Skladišta, radionice i administrativni dio moraju bitimeđusobno odijeljeni zidovima 90-minutne vatrootpornosti.15. Korišćena ambalaža se privremeno odlaže u posebne prostorije90-minutne vatrootpornosti, a nakon radnog vremena ukontejnere van objekta.16. Prostori bez dovoljnog ozračenja-prirodne ventilacije, morajuimati prisilnu ventilaciju. Ventilacioni uređaji moraju bitipodešeni tako da za slučaj požara ostaje u pogonu odsisnisistem.17. Za ovakvu vrstu objekata obavezan je dopunski izvorelektrične energije: dizel električni agregat, za svaki objekatposebno kao i svetiljke sa sopstvenim izvorom napajanja-panikrasvjeta, (obavezujući je za garažu a i ostale etaže do gornjihspratova).18. Liftovi moraju imati vlastito okno u 90-minutnojvatrootpornosti. Okno mora imati ventilaciju.Svi ovi elementi su obavezujući za izradu Glavnih projekata.5.7.2. Smjernice za aseizmičko projektovanjeU cilju što potpunije zaštite cjelokupnog prostora od posljedicazemljotresa, date su preporuke za arhitektonsko projektovanjezasnovane na geomehaničkim i dinamičkim karakteristikama tla, teodredbama postojećih propisa za aseizmičko projektovanje.Preporuke za planiranje i projektovanje aseizmičkih objekatapredstavljaju dalju razradu preporuka za urbanističko planiranje iprojektovanje i njihovu konkretizaciju, povezujući se sa njima u procesuprojektovanja:• Zaštita ljudskih života kao minimalni stepen sigurnosti kodaseizmičkog projektovanja,57


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Zastita od djelimičnog ili kompletnog rušenja konstrukcija za vrlojaka seizmička dejstva i• Minimalna oštećenja za slabija i umjereno jaka seizmička dejstva.Iskustvo sa zemljotresima u svijetu pokazuje da objekti koji posjedujudovoljnu čvrstoću, duktilnost i krutost imaju dobro ponašanje i velikuotpornost na zemljotrese. Pored toga, objekti sa jednostavnim iprostim gabaritom i simetričnim rasporedom krutosti i masa u osnovi,pokazuju isto tako, dobro ponašanje kod seizmičkog dejstva.Od osobitog značaja je i ravnomjerna distribucija krutosti i masekonstrukcije objekta po visini. Nagla promjena osnove objekta po visinidovodi do neujednačene promjene krutosti i težine što, obično,prouzrokuje teška oštećenja i rušenja elemenata konstrukcije.Izbor materijala, kvalitet materijala kao i način izvođenja objekta odbitnog su značaja za sigurnost i ponašanje objekta, izloženihseizmičkom dejstvu.Armirano-betonske i čelične konstrukcije dobro projektovane,raspolažu dovoljnom čvrstoćom, žilavošću i krutošću, tako da i za jačezemljotrese ove konstrukcije posjeduju visoku seizmičku otpornost.Naprotiv, zidane konstrukcije izvedene od obične zidarije, kamena ilitečnih blokova, ne posjeduju žilavost i obzirom na njihovu težinuprilično je teško da se konstruišu kao aseizmičke konstrukcije.Od posebnog značaja za stabilnost konstrukcija je kvalitet realizacije iizvođenja uopšte. Postoje mnogi slučajevi rušenja konstrukcija kaorezultat nekvalitetnog izvođenja građevinskih radova.Kod projektovanja konstrukcija temelja prednost imaju onekonstrukcije koje sprečavaju klizanje u kontaktu sa tlom i pojavuneravnomjernih slijeganja.Proračun aseizmičkih konstrukcija vrši se u saglasnosti sa propisima zagrađenje u seizmičkim područjima. Određuju se ekvivalentnehorizontalne proračunske seizmičke sile, sa kojima se proračunavaju idimenzioniraju elementi konstrukcije. U slučajevima kada jepotrebna bolje definisana sigurnost konstrukcije objekta, vrši sedirektna dinamička analiza konstrukcije za stvarna seizmička dejstva.Kod ovog proračuna optimizira se krutost, čvrstoća i žilavostkonstrukcije čime se može definisati kriterijum sigurnosti u zavisnostiod uslova fundiranja, seizmičnosti terena i karakteristikaupotrijebljenog materijala i tipa konstrukcije.Na osnovu opštih principa projektovanja aseizmičkih konstrukcijapreporučuje se sledeće:• Na predmetnom području moguča je gradnja objekata različitespratnosti uz primjenu svih standardnih građevinskih materijalaza konstrukcije i oblikovanje objekata.• Mogu biti zastupljeni najrazličitiji konstruktivni sistemi.• Kod zidnih konstrukcija preporučuje se primjena zidarije,ojačane sa horizontalnim serklažima i armirane zidarijerazličitog tipa.• Pored ramovskih armirano-betonskih konstrukcija može bitiprimijenjena izgradnja objekta ramovskih konstruktivnih sistemaojačanih sa armirano-betonskim dijafragmama (jezgrima), kao ikonstrukcija sa armirano-betonskim platnima.• Kod primjene prefabrikovanih armirano-betonskih konstrukcijapreporučuje se primjena monolitnih veza između elemenatakonstrukcije.58


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Preporučuje se primjena dovoljno krutih međuspratnihkonstrukcija u oba ortogonalna pravca, koje treba daobezbijede distribuciju seizmičkih sila u elementimakonstrukcije prema njihovim deformacionim karakteristikama.• Moguća je primjena najrazličitijih materijala i elemenata zaispunu. Prednost imaju lake prefabrikovane ispune, koje bitnone utiču na ponašanje osnovnog konstruktivnog sistema.Ukoliko se primjenjuje kruta i masivna ispuna (opeka ili blokovinajrazličitijeg tipa) treba uzeti u obzir uticaj ispune na osnovnikonstruktivni sistem.Projektovanje temelja konstrukcije objekta za dejstvo osnovnihopterećenja treba zasnovati na sledećim načelima:• Temelje konstrukcije treba projektovati tako da se za dejstvoosnovnog opterećenja izbjegnu diferencijalna slijeganja;• Temelje objekta treba izvoditi na dobrom tlu;• Temeljenja djelova konstrukcije ne izvode se na tlu, koje sepo karakteristikama razlikuje značajno od tla na kome jeizvršeno temeljenje ostalog dijela konstrukcije.Ako to nije moguće, objekat treba razdvojiti na konstruktivne jediniceprema uslovima tla.• Primjenu dva ili više načina temeljenja na istom objektuizbjegavati, osim ako se svaki način temeljenja primjenjujepojedinačno po konstruktivnim jedinicama.• Opterećenje koje se prenosi preko temeljne konstrukcije natlo mora da bude homogeno raspoređeno po cijelojkonstruktivnoj površini.• Treba obezbijediti dovoljnu krutost temeljne konstrukcije, aposebno na spojevima temeljnih greda sa stubovimakonstrukcije.• Prije početka projektovanja neophodno je uraditi geomehaničkoispitivanje tla.5.8. Uticaj na životnu sredinu i mjere zaštiteCilj izrade planske dokumentacije jeste usmjereno planiranjeekonomskog i drugog razvoja na nekom području uz maksimalnoočuvanje prirodnih resursa. To, ujedno čini osnovu koncepta održivograzvoja, kojem je cilj osigurati ostvarenje potreba danas, korištenjemresursa do one granice koja još uvijek omogućava njihovo prirodnoobnavljanje.Ovim Planom se ne predviđa postavljanje većih zagađivača vazduha,kopna i voda. Naselje ima urednu infrastrukturu : snabdjevanje vodom ikanalisanje otpadnih i kišnih voda i odvođenje krutog otpada, čime suobezbjeđeni ekološko-higijenski uslovi. Takođe, ugradnjom biološkogprečištača za fekalne i upotrebljene vode, sa specijalnim sakupljačimamasti i deterdženata iste materije neće odlaziti u more, i zagađivatipriobalje, već će biti deponovani na lokacijama propisanim od strane JP«Vodovod i kanalizacija», odnosno opštinske komunalne inspekcije59


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Mogući uticaji na životnu sredinu na predmetnoj lokaciji kojimogu nastati kao posljedica planiranih aktivnosti su:• Zagađenje vazduha, tla i podzemnih voda radom objekata kojinisu u skladu sa važećim tehničkim normativima za izgradnju uzprimjenu tehnologija i procesa koji ne ispunjavaju propisanestandarde zaštite životne sredine,• Zagađenje podzemnih voda usljed neadekvatne opremljenostilokacije i objekata komunalnom infrastrukturom inekontrolisanog prihvata atmosferske vode sa svih saobraćajnih imanipulativnih površina,• Zagađenje vazduha, zemljišta i podzemnih voda usljedneadekvatnog načina prikupljanja i postupanja sa otpadnimmaterijalima,• Uništavanje humusnog sloja zemljišta koje se trenutno nalazi napredmetnoj lokaciji,• Uništavanje authtone vegetacije,• Narušavanje vizuelnih vrednosti područja obuvaćenog planomkao i šireg• okruženja,• Povećanje nivoa buke radom ugostiteljskih objekata.Zaštita životne sredine logično podrazumijeva poštovanje navedenihopštih mjera zaštite životne sredine i prirode kao i svih tehničkotehnološkihmjera i propisa utvrđenih pozitivnom zakonskomregulativom i uslovima nadležnih organa i institucija.Na osnovu analiziranog stanja životne sredine u planskom području injegovoj okolini, usklađenosti sa višim Planskim dokumentima iprocjenjenih mogućih i negativnih uticaja planiranih aktivnosti naživotnu sredinu, u planu su definisane mjere zaštite. Mjere zaštite imajuza cilj sprečavanje ugrožavanja životne sredine i zdravlja ljudi, tako štoće negativne uticaje na životnu sredinu u okviru planskog područjasvesti u granice prihvatljivosti. One omogućavaju razvoj i sprečavajuekološke konflikte na datom prostoru što je u funkciji realizacije ciljevaodrživog razvoja. Na osnovu analize stanja životne sredine, prostornihodnosa predmetne lokacije sa svojim okruženjem, planiranih aktivnostiu planskom području, procenjenih mogućih značajnih negativnihuticaja nakvalitet životne sredine utvrđene su sljedeće mjere zaštite:5.8.1. Mjere zaštite i sanacije vodaNeophodna je zaštita izvorišta u higijenskom smislu, a topodrazumijeva:• određivanje zona uticaja,• dislociranje emitera zagadenja: septičke jame, otpad,• izrada detaljnog programa zaštite,• redovne labaratorijske analize po kvalitativnim i kvantitativnimparametrima.60


Mjere zaštiteOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Najvažnija mjera za očuvanje ili uspostavljanje higijenski ispravnevode je sprečavanje bilo kakvog zagađenja, a očuvanjem kvalitetavode u zonama zaštite štiti se i izdašnost izvorišta, što znači da supotrebne stalne laboratorijske analize kvaliteta i praćenjeizdašnosti u različitim periodima godine,• Zabranjena je izgradnja investicionih objekata koji u svomproizvodnom procesu ili pružanju usluga, koriste ili produkujuhemikalije koje se svrstavaju u kategoriju opasnih i štetnihmaterija za podzemne i površinske vode kao na primjer: nafta injeni derivati, kiseline, baze, razni otrovi, razređivači i sl.• Prije početka bilo kakvih radova na investicionoj izgradnjiobjekata neophodno je projektovati i izgraditi uličnu vodovodnu ikanalizacionu mrežu.• Potrebno je zaštititi postojeće i obezbijediti koridore za budućeinstalacije vodovoda i kanalizacije.Definisanjem trase (koridora)obezbediti da svaki objekat može da dobije priključak sa uličnemreže, a koridore provući van saobraćajnice. Vodovodnu mrežupredvidjeti sa vezivanjem u prsten (izbegavati slepe završetkemreže).• Za rješavanje pitanja odvođenja otpadnih voda potrebno je uraditiidejno rešenje sa tehno-ekonomskom analizom u ciljupronalaženja najcjelishodnijeg načina kanalisanja.Kanalizacioni sistem mora biti rešen po separacionomsistemu, odnosno odvojeno odvođenje fekalnih i atmosferskihotpadnih voda.• Atmosferske vode sa uličnih i krovnih površina, evakuisatiotvorenim uređenim kanalima do konačnog recipijenta.• Potencijalno zauljene atmosferske vode sa saobraćajnica iparkinga preko slivničkih rešetki posebnim drenažnim sistemomsprovesti do taložnika separatora ulja i masti i poslije tretmanaupuštati u recipijent. Separtore ulja i masti dimenzionisati naosnovu slivne površine i mjerodavnih padavina, odnosno daprihvati kiše sa povratnim periodom od 2 (dve) godine.• Zaštita podzemnih voda zahtijeva poseban tretman u slivnimpovršinama zbog izgrađenosti područja, izmještanja i skretanjapodzemnih i površinskih tokova, te tako njihove teškeidentifikacije, a slabe autopurfikacije podzemlja, te je neophodnaanaliza hidrogeoloških osobina terena, praćenje stepenaurbanizacije i izdvajanje zona zaštite: neposredna, ograničenja išira uticajna.5.8.2. Mjere zaštite vazduha i zaštite od bukePlanirana je realizacija zaštitnog zelenila koje podrazumeva linearnozelenilo odnosno drvorede uz postojeće i novoformirane saobraćajnice, aposebno prema zonama stanovanja. Takođe, unutar turističkog61


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planakompleksa i u okviru površina namjenjenig za stanovanje, predviđa seformiranje pojaseva zaštitnog zelenila niskog i srednjeg rastinja dugogvegetacionog perioda sa ciljem njihovog funkcionalnog razdvajanja kao idodatnog smanjenja aerozagađenja i buke. Uz sve navedenopodrazumijeva se kontrola i mjerenje buke lokalnim emiterima ilimitiranje u skladu s opštinskim propisima.5.8.3. Mjere zaštite tlaSa ciljem zaštite zemljišta i podzemnih voda od zagađenja, u skladu saposebnim zakonima obezbijediti odgovarajuće skladištenje sirovina,poluproizvoda i proizvoda i način prikupljanja i postupanja saotpadnim materijama. Kontejneri za primarno odlaganje smeća iotpadaka planirani su za postavljanje u okviru svake pojedinačnelokacije, na odgovarajućim betonskim površinama. Trajno deponovanjeili odlaganje otpadnih materija bilo kakvog otpada na predmetnojlokaciji i izvan specijalnih sudova je zabranjeno. Prije početka radova naizgradnji bilo kog objekata u okviru radne zone neophodno je uklonitihumusni sloj i zasebno ga deponovati i obezbijediti od raznošenja.Humus nakon okončanja radova iskoristiti za sanaciju svake lokacijena kojoj je predviđena izgradnja.5.8.4. Mjere ozelenjavanja• Gdje god je to moguće, planirani su odgovarajući profili ulica zapostavljanje novih drvoreda, a naročito odgovarajuće zelene zaštitnepojaseve, uz saobraćajnice, stambene zone i objekte, kao i uz drugeinfrastrukturne objekte koji mogu negativno da utiču na kvalitet životnesredine. Izbor zelenila treba usaglasiti sa uslovima zaštite i njegovomnamenom,• Zelene površine unutar kompleksa se uklapaju sa okolinom, odnosnosistemom zelenila grada. Sve površine se ozelenjavaju visokodekorativnim vrstama zelenila.• Raspored visokog drveća poštovaće položaj objekta, namene, senkekoju prave u toku dana i rasporeda prilaznih staza i internihsaobraćajnica. Dispozicija sadnje visoke vegetacije biće usaglašena satrasama podzemnih instalacija. Izbor vrsta za ozelenjavanje će se raditipoštujući uslove sredine, a prevashodno će se koristiti one koje imajusposobnost veće apsorpcije štetnih gasova i nemaju posebnih zahteva zaodržavanje. To podrazumeva da se, pored postojeće kvalitetnevegetacije, koriste autohtone vrste lišćara, četinara i šiblja.• Za zasenu parking mesta primenjivaće se drvoredne sadnice visokihlišćara. U zavisnosti od namene i mesta parkinga u okviru kompleksasadnjom drvenastih vrsta se obezbeđuje prirodna zasena, a posebno gdeje u okviru parkinga predviđena pešačka staza.5.8.5. Preporuke62


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana1. Ozelenjavanju svih slobodnih površina pokloniti naročitu pažnju.2. Rješiti deponovanje šuta i građevinskog materijala tako da isti nedospjeva u priobalje, u skladu sa PUP-om <strong>Herceg</strong> Novog, koji je ufazi pripreme.3. Spratnost objekata treba da bude takva da objekti gledajući sputa ne djeluju kao visoki bedemi, a takođe i gledani s mora daprate liniju terena i ne zaklanjaju pogledom, evenetualno,postojeće objekte stanovanja ili turističke namjene.4. Da bi se ublažili negativni uticaji otpada na životnu okolinu,neophodno je da opština, kao nadležni organi za uklanjanjeotpada razradi strategije za upravljanje otpadom. Ova strategijemora obuhvatiti pristup sakupljanja otpada i deponovanja otpadau skladu sa uspostavljenom međuopštinskom saradnjom.5. Ogranizacija odvođenja komunalnog otpada mora biti uređena nataj način da se dozvola za rad objektima turističke i tržišnenamjene ne može izdati bez posebnog ugovora sa komunalnimpreduzećem.6. Infrastrukturni objekti snabdjevanja vodom i kanalisanjaotpadnih voda treba da budu rješeni u potpunom skladu sarazvojnim programom sistema snabdjevanja vodom i kanalisanjaotpadnih voda opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, bez upuštanja upotrebljenihvoda podmorskim ispustom u more.63


6. SaobraćajOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana6.1. Postojeće stanjePrimarnu saobraćajnicu u obrađivanoj zoni DUP-a predstavljaJadranska magistrala, dok sekundarnu mrežu saobraćajnica činekolsko pješačke saobraćajnice koje su stihijski nastajale i priključivalese na magistralni put. Te kolsko pješačke ulice su izvedene sanekvalitetnim betonskim kolovozom, nejednake širine, sa nedefinisanimgeometrijskim elementima situacionog plana i nivelaciono neusklađene.Širina ovih saobraćajnica kreće se u rasponu od 3,00-5,00m, sausponima koji na pojedinim dionicama prelaze dozvoljene vrijednosti.Nema izgrađenih pješačkih staza i trotoara, pa se pješačka kretanjaobavljaju po kolovozu kolsko pješačkih saobraćajnicama.Javni gradski i prigradski prevoz putnika se odvija Jadranskommagistralom na lokalnim i medjugradskim linijama.6.2. Planirano stanjeKako bi se omogućilo efikasnije odvijanje saobraćaja, prvenstveno zbogčestih i nepovoljnih lijevih skretanja, ovim rješenjem Jadranskamagistrala je proširena i planirana sa 3 saobraćajne trake, ukupneširine kolovoza š = 3 × 3.25 = 9,75m i obostranim trotoarima širine po1,50m.Postojeće autobusko stajalište je na istoj lokaciji projektovano, saglasnopropisima.U mjeri u kojoj je to bilo moguće, planiranim rješenjem eliminisane subočne smetnje na Jadranskoj magistrali, koje su bile izazivanenekontrolisanim priključcima. To se postiglo izgradnjom saobraćajnicaparalelnih magistrali koje su objedinile sve prilaze i planiranjemravnomjerno raspoređenih raskrsnica na Jadranskoj magistrali.Prostornim planom Opštine <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, u zoni zahvata ovog DUP-aodređena je trasa saobraćajnice koja će predstavljati vezu izmeđuJadranske magistrale i tzv. „brze saobraćajnice“ crnogorskog primorja.Međutim zbog izrazito velikih uzdužnih nagiba koji se ne bi mogli izbjećii zbog činjenice da prelazi preko postojećih objekata, trasa jeprilagođena uslovima na terenu, kako situacionim tako i nivelacionim.Ovim DUP-om, veza Jadranske magistrale sa „brzom saobraćajnicom“planirana je preko saobraćajnica „C“ i „B“. Saobraćajnica „C“ i zonaraskrsnice saobraćajnice „B“ planirane su sa četiri saobraćajne trake ipropisanim uzdužnim nagibima. Širina kolovoza na saobraćajnici „B“iznosi š=6,50m.64


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaElementi situacionog planaSAOBRAĆAJNICA DUŽINA [m]ŠIRINAKOLOVOZA TROTOAR[m] JS/OSM(proširivanjemagistrale566.80 9.75 2x1.50za cca 2.50m)A 579.85 6.50 1x1.50B 457.64 6.50 1x1.50C 121.42 9.75 1x1.50D 141.10 5.50 -F 147.04 4.50 -G 104.56 3.50 -H 92.09 3.50 -I 69.80 3.50 -J 112.20 5.50 1x1.50tabela 1. Prikaz osnovnih karakteristika saobraćajnicaU tabeli 1 date su osnovne karakteristike svih saobraćajnica planiraneovim DUP-om.Koordinate tjemena i ostali elementi situacionog plana dati su tabelarno ugrafičkom prilogu „Plan regulacije“.Upotrebljeni radijusi horizontalnih krivina kreću se od R=25m doR=1000m. Na mjestima gdje su upotrebljeni radijusi krivina R= 25 – 200m,prilikom izrade glavnih projekata potrebno je izvršiti proširenje kolovoza ukrivinama, u skladu sa propisima.Prilikom izrada saobraćajnica potrebno je odgovarajućom projektnomdokumentacijom definisati javnu rasvjetu i horizontalnu i vertikalnusaobraćajnu signalizaciju. Takođe je neophodno definisati sve potrebneulične instalacije i izvesti ih prije izvođenja radova na izgradnjisaobraćajnica.Mirujući saobraćajPlanirani stepen motorizacije usvojen je prema važećem GUP-u. Normatividaju potreban broj parkirnih mjesta za određeni stepen individualnemotorizacije, sagledavajući pri tome i mogućnosti prostora.65


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaParkiranje vozila na svim parcelama koje imaju kolski prilaz obavlja se nasamoj parceli ukoliko je to fizički moguće i ako ne postoji velikadenivelacija između saobraćajnice i parcele.Znači, na svim parcelamaindividualnih stambenih objekata potrebno je obezbjediti minimum jednoparkirno mjesto ili garažu.Ovim DUP-om je predviđeno da svaki novi objekat koji se gradi treba dazadovolji svoje potrebe za parkiranjem vozila na parceli na kojoj se objekatgradi po normativima iz GUP-a.Određivanje potrebnog broja parking mjesta se određuje normativnommetodom, uzimajući u obzir podatke iz GUP-a. Naime, potrebno jeobezbjediti 1-1.2 parking mjesta po stambenoj jedinici i 1 parking mjestona 50m 2 uslužnih djelatnosti. Za hotele i objekte apartmanskog sadražajase uzima da je potrebno 1 parking mjesto na 4-6 ležajeva.Ostale potrebe za parkiranjem vršiće se na urbanističkim parcelama,poštujući navedene normative iz GUP-a, izgradnjom parking garaža namjestima velike denivelacije ili u sklopu arhitektonskog rješenja objekta.Ukoliko se pokaže potreba za dopunskim kapacitetima za parkiranjemvozila iste treba rješavati podzemnim garažama u okviru urbanističkihparcela.Obaveza investitora je da na svakoj urbanističkoj parceli, u sklopuobjekta ili na parkingu u okviru urbanističke parcele, obezbjedi potrebanbroj parking mjesta prema propisanim standardima i normativima.Parkiranje se može obavljati i u višeetažnim podzemnim garažama,višeetažnim spratnim garažama, suterenskim garažama, na pločama iznadsuterena ili podruma. Parking prostor treba izrađivati od asfalt betona iliraster elemenata.namjena objektahotelistambeni objektisportski objektitabela1. Normativi za parkiranje1 parking mjesto na2 – 10 kreveta, zavisno od kategorije80m2 bruto etažne površine8 gledalaca, prema max kapacitetuElementi nivelacionog planaUzdužni profili urađen je za saobraćajnicu „B“, koja kao što je pomenutopredstavlja dio veze Jadranske magistrale sa planiranom „brzomsaobraćajnicom. Ova saobraćajnica projektovana je sa nagibom koji je uskladu sa propisima i iznosi 11,80%.Takođe, svi ostali uzdužni nagibi planiranih saobraćajnica su projektovanisaglasno propisima za pojedine kategorije saobraćajnica.Poprečni nagibi saobraćajnica kreću se u granicama od ip = 2.50 – 7.00%.Nagibi trotoara iznose ip = 1.50% i usmjereni su ka kolovozu.66


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaPješački saobraćaj i uslovi za kretanje invalidnih licaSve saobraćajnice planirane su sa jednostranim (obostranim)trotoaromširine 1.50m, koji će služiti za pješačka kretanja.Ostale pješačke komunikacije odvijaće se posebnim pješačkim stazama.Zbog velike denivelacije terena, obrađivana zona je veoma neuslovna zasamostalno kretanje invalidnih lica. Na mjestima gdje je to mogućepotrebno je prilagoditi pješačke staze, trotoare i sve pristupe objektimajavnih sadržaja njihovim potrebama. U tom smislu neophodno je obratitipažnju na definisanje posebnih rampi na trotoarima i prilazima javnimobjektima. Za lica smanjene pokretljivosti potrebno je obezbjediti prilaze(rampe) svim javnim objektima i to bez korišćenja stepenika. Rampa moraispunjavati sledeće uslove:- za savladavanje visinske razlike do 120cm dopušteni nagib je 1:20(5%), a minimalna širina 120cm- za visinsku razliku od 76cm dopušteni nagib smije biti do 1:12(8.33%)Takođe, u okviru objekata javnog sadržaja potrebno je obezbjediti i određenbroj parkirnih mjesta za osobe sa invaliditetom. Najmanja širina ovogparking mjesta iznosi 3,60m.Kolovozna konstrukcijaKolovoznu konstrukciju potrebno je dimenzionisati za odvijanje lakog dosrednje teškog saobraćaja.Na djelovima saobraćajnica sa velikim uzdužnim nagibom planiratiizgradnju habajućeg sloja od agregata eruptivnih svojstava kako bi seizbjeglo klizanje iproklizavanje pneumatika vozila u nepovoljnimvremenskim uslovima.67


7. Elektroenergetika7.1. Opšti dioOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaOd priloga u Detaljnom urbanističkom planu „Blaca -Jošica“ dati su :- snimak postojećeg stanja energetske mreže- planirano i postojeće stanje energetske mreže7.2. Energetska mreža - postojeće stanjeU granicama zahvata Detaljnog urbanističkog plana „Blaca -Jošica“nalaze se dvije postojeće trafo stanica i to:- MBTS 10/0,4 kV 630 kVA “NTC Bijela”- TS 10/0,4 kV 400 kVA “Hotel Park”Trafostanica TS “Hotel Park” povezana je kablovski sa postrojenjem35/10 kV“ Bijela”. Trafostanice iz zahvata ovog DUP-a su vezane u “prsten”.Kroz područje koje tretira naš plan prolaze 35 kV-ni dalekovod i 10kV-ni dalekovod na željezno-rešetkastim stubovima. Kabliranje 35kV i10kV dalekovoda je u okolnim područjima djelimično već urađeno .Što se tiče primarne niskonaponske mreže, možemo reći da jevazdušna i djelimično podzemna. Vazdušna mreža je izvedena golimbakarnim provodnicima ili samonosivim kablovskim snopom SKS,položenim na drvenim i betonskim niskonaponskim stubovima. Sa ovihvodova priključeni su vazdušno ili kablovski individualni stambeniobjekti. Vazdušni priključci izvedeni su uglavnom pomoću samonosivogkablovskog snopa i zidnih ili krovnih konzola, a kablovski priključciizvedeni su kablom tipa PP41 ili PP00 koji se završavaju u kućnimdistributivnim ormarićima KPO, ugrađenim u zidu na fasadamaobjekata.Što se tiče javne rasvjete ista je urađena uz magistralni pojas i našetalištu, dok u ostalom dijelu naselja javna rasvjeta ne zadovoljavaminimalne tehničke parametare javne rasvjete ili je uopšte nema.7.3. Planirano stanjeU granicama zahvata DUP-a „Blaca -Jošica“predviđeno je:od novih objekataU dijelu zahvata iznad magistrale, predviđena je izgradnjaindividualnih stambenih objekata ( zona stanovanja male gustine - SMG), a uz magistralu i ispod nje je predviđena zona stanovanja srednjegustine (SS). Planirano je proširenje kapaciteta u Hotelu “Park” sapostojećih 100 ležaja na cca 150. Planirano je i izgradnja apart-hotelasa 20 ležaja .68


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaNa području zahvata plana imamo ukupno 160 objekata sa 420stambenih jedinica ( domaćinstava) .Energetska mreža- planirano stanjeZa predloženi plan elektroenergetskih objekata na području koje jeobuhvaćeno ovim DUP-om razmatrani su sledeći faktori:• Potrebe u snazi i dispozicija elektroenergetskih objekata• Sigurnost snabdijevanja električnom energijom• Savremena tehnička rješenja• Važeći propisi, standardi i preporukePOTREBE U ELEKTRIČNOJ SNAZIPotrebe kompleksa za električnom snagom, obuhvaćenog DUP-om„Blaca -Jošica“, a u zavisnosti od strukture i namjene objekta određenesu proračunom vršnog opterećenja.Vršno opterećenje se sastoji od vršnog opterećenja:• Domaćinstava ( stanovanje)• Turističkih kapaciteta hotelsko-apartmanskog tipa i poslovnihsadržaja• Javnog osvjetljenjaVršna opterećenja određena su analitičkom metodom koja je baziranana standardu elektrificiranosti domaćinstava ( stanova), kao ipreporukama za vršna opterećenja tercijarnih djelatnosti i javnogosvjetljenja.Kao osnovni elemenat prognoze, uzima se standard elektrificiranostistana, a kao prosječni stan je uzet trosoban stan sa instalisanomsnagom za viši standard stanovanja.Vršno opterećenje stanovanjaNa planom obuhvaćenom području predviđeno je 420 stambenihjedinica u individualnim objekatima. Namjena objekata je stalnostanovanje i povremeno stanovanje turista.Vršno opterećenje svih novih stanova računa se na osnovu obrasca:P VS = P V1S x n x k n (W)Gdje je:- P V1S = 16734 W vršno opterećenje jednog stana- n = 420 broj stanova- k n =0,225 faktor jednovremenosti grupe stanovaZa utvrđivanje vršnog opterećenja jedne stambene jedinice, kao osnovnielement prognoze, uzima se standard elektrificiranosti stana, a kao69


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaprosječan stan uzet je stan korisne površine 100 m 2 . Vršno opterećenjejednog stana dobijeno je na osnovu instalisanog opterećenja i faktorajednovremenosti ( dijagram), dok se faktor jednovremenosti grupestanova određuje relacijom:k n = k 1 + ( 1 – k 1 ) / √ngdje je:- k 1 = 0,186 faktor jednovremenosti zavisan od vrijednosti vršnogopterećenja stanaProsječno instalisano opterećenje stana za viši standard stanovanjaiznosi:Pi V1S = 37860 WVršno opterećenje po stanu uz faktor jednovremenosti f P = 0,442 ( sadijagrama izrađenog na osnovu analize određivanja faktora potražnje uvisoko razvijenim zemljama) iznosi:P V1S = f P x Pi V1S = 0,442x37860P V1S = 16734 WIz dijagrama 1, nalazimo da je k 1 = 0,186Na osnovu navedenih podataka i matematičkih relacija dobijamo da ćevršno opterećenje, koje potiče iz stanova, iznositi :P VS = P V1S x n x k n (W)P VS = 1581kWVršno opterećenje apart-hotelskih kapaciteta:Vršnu snagu apart- hotelskih kapaciteta dobijamo množenjem brojaležaja sa prosječnim opterećenjem od 1500W / ležaju.Pvhk= 20 x 1500W = 30kWVršno opterećenje hotelskih kapaciteta:Vršnu snagu hotelskih kapaciteta( hotel Park-cca 150 ležaja) dobijamomnoženjem broja ležaja sa prosječnim opterećenjem od 3000W / ležaju.Pvhk= 150 x 3000W = 450kWVršno opterećenje javnog osvjetljenjaVršno opterećenje javne rasvjete u ukupnom vršnom opterećenjukompleksa, kreće se po preporukama do 5 % od ukupnog vršnog70


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaopterećenja na tom konzumu. Za ovaj slučaj je uzet procenatopterećenja od 2%. Dakle, imamo:P Vjo = 0,02 x P VUP Vjo = 0,02 x 1892=38kWVršno opterećenje svih potrošača u okviru plana :Ukupna vršna snaga svih potrošača u okviru zahvata dobijena jezbirom izračunatih vršnih opterećenja :Pvk = 1581+450+30+38 =2099 kWUkupno vršno opterećenje svih potrošača u posmatranom zahvatuiznosi :S Vk =2099 kVAPLANIRANI ELEKTROENERGETSKI OBJEKTITrafostaniceOva snaga se može obezbijediti iz jedne nove i rekonstruisanetrafostanice “Hotel Park”. Zbog specifičnog rasporeda potrošača irazličite gustine opterećenja, planom se predviđaju sledeće trafostanice10/0,4 kV:• MBTS” Jošica- nova” 10/0,4kV 630 kVA• TS” Hotel Park -Nova” 10/0,4kV (400kVA ) 2x630kVAUkupna instalisana snaga planiranih trafostanica iznosi:S itn = 1890 kVAUkupna instalisana snaga postojećih trafostanica iznosi:- MBTS 10/0,4 kV 630 kVA “NTC Bijela”S itp = 630 kVADakle, ukupna instalisana snaga svih trafostanica iznosi:S it = 2099 kVAProsječna opteretivost trafostanica je:71


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaK = S V/S it = 2099/2520 = 0,83Odnosno 83%, pa se može zaključiti da trafostanice neće bitipreopterećene, naprotiv, imaće rezerve u snazi.Prostornim planom opštine HN je predviđeno potpuno ukidanjevazdušnih vodova 35kV i 10kV dalekovoda što je djelimično već iurađeno u graničnim zonama, međutim po dobijenom dopisu iz EDHNne planira se da to bude uskoro , tako da postojeći dalekovodi ostaju donjihovog kabliranja.Od TS 35/10 kV “Bijela” treba položiti novi 10kV vod za TS” Hotel Park-Nova” 10/0,4kV (400kVA ) 2x630kVA i pri tome treba izvršitirekonstrukciju postojeće trafostanice Bijela 35/10kV, tako što bi seformirale nove 10kV ćelije .Veze novih trafostanica sa postojećim date su u grafičkom prilogupostojećeg i planiranog stanja energetske mreže.Što se tiče primarne N.N. mreže, ista je predviđena isključivo kablovska,izvedena kablovima PP 41 ili PP00 položenim u zemlji u kablovskomrovu, od trafo stanica do slobodnostojećih ormara koji su izvedeni odarmiranog poliestera i ugrađeni na terenu sa većom koncentracijomindividualnih objekata. Iz ovih ormara predviđen je kablovski priključakindividualnih objekata.Način priključenja individualnih objekata biće riješen kroz izdavanjeel.energetskih saglasnosti od strane nadležne službe uElektrodistribuciji, posebno za svaki objekat i izradom glavnih projekataenergetskih priključaka posebno za svaki objekat.Za sve saobraćajnice koje ne posjeduju javnu rasvjetu, ista se morauraditi kako u cilju bezbijednosti učesnika u saobraćaju, tako i u ciljubezbjednosti samih pješaka. Kako postojeća rasvjeta magistrale, nakonplaniranja proširenja magistrale , ostaje u putu to je potrebno njenoizmještanje van ivice magistrale.Napajanje stubova javne rasvjete izvoditi isključivo kablovski sa poljajavne rasvjete najbližih trafo stanica, a u svemu prema urađenimglavnim projektima.Trafostanice 10/0,4 kVPri izboru lokacija se vodilo računa da:• Trafostanice budu što bliže težištu opterećenja• Priključni vodovi niskog i visokog napona budu što kraći, a njihovrasplet što jednostavniji• Da do trafostanica postoji lak prilaz radi montaže građevinskihdijelova, energetskog transformatora I ostale opreme72


Tip trafostanicaOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaZa ovaj tip naselja predviđene su dvije nove trafostanice 10/0,4 kV i toza spoljašnju montažu u armirano-betonskom kućištu tip MBTS.Trafostanice tip MBTS moraju biti urađene u skladu sa Tehničkompreporukom EPCG TP-1b i svojim oblikom, bojom fasade i adekvatnimarhitektonskim rješenjem kućice, prilagođene okolini. U ciljuracionalnog korištenja prostora ugrađivati tip trafostanica sarukovanjem spolja. Opremu trafostanice predvidjeti u skladu sapreporukama donesenim od strane Sektora za distribuciju <strong>Herceg</strong> –<strong>Novi</strong>, “Elektroprivreda Crne Gore”. Predviđene trafostanice su satipiziranom opremom. Sastoje se od 10 kV postrojenja, 1 ili 2transformatora snage 630 kVA i 0,4 kV postrojenja. Srednje naponsko-10 kV postrojenje je tip RMU ( RING MAIN UNIT ) za snagu kratkogspoja 250 kVA na sabirnicama 10 kV. Transformatori su trofazni, uljni,ispitani prema važećim JUS.N.H1.005, sa ili bez konzervatora, samogućnošću termičkog širenja ulja, bez trajne deformacije suda.Niskonaponski razvdni blok se izvodi i oprema u skladu sa TP-1b isavremenim tehničkim rješenjima.Novoplanirane trafostanice TS 10/0,4 kV se postavljaju u namjenskiprojektovanom prostoru, odnosno u posebnim montažno-betonskimkućicama, u ravni terena. Raspored opreme I položaj energetskogtransformatora moraju biti takvi da obezbijede što racionalnijekorišćenje prostora, jednostavnost rukovanja, ugradnje i zamjenepojedinih elemenata i blokova i omogući efikasnu zaštitu od direktnogdodira dijelova pod naponom. Kod Izvođenja, izvođač je dužan uskladitisvoje radove sa ostalim građevinskim radovima na objektu, kako ne bidoazilo do oštećenja već izvedenih radova i poskupljenja gradnje. Za svetrafostanice projektima uređenja terena obezbijediti kamionski pristup,najmanje širine 3 m.Visokonaponska 10 kV mrežaPlanom je predviđeno da se priključak planiranih trafostanica 10/0,4kV izvede podzemnim kablovima kao što je prikazano na grafičkomprilogu. Za podzemnu 10kV mrežu preporučuju se kablovi XHE 49 A-3x(1x240) mm 2 , 10 kV. Odnosno, kompletnu planiranu 10 kV mrežuizvesti kablovima čiji će tip i presjek odrediti stručna služba nadležneelektrodistribucije.Kablove polagati u slobodnom kablovskom rovu, dimenzija 0,4 x 0,8 m,a na mjestima prolaza kablova ispod saobraćajnica, kao i na svimmjestima gdje se može očekivati povećano mehaničko opterećenje kabla,kroz kablovsku kanalizaciju smještenu u rovu dubine 1 m.Polaganje svih kablova izvesti prema važećim tehničkim uslovima za ovuvrstu djelatnosti. Na mjestima gdje se energetski kablovi vode paralelnoili ukrštaju sa drugim vrstama instalacija voditi računa o minimalnomrastojanju koje mora biti sledeće za razne vrste instalacija:73


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Pri paralelnom vođenju energetskih I telekomunikacionih kablovanajmanji horizontalni razmak je 0,5 m za kablove 1 kV, 10 kV,odnosno 1 m za kablove 35 kV. Ukrštanje energetskog itelekomunikacionog kabla vrši se na razmaku od 0,5 m.Energetski kabl se polaže na većoj dubini od telekomunikacionogkabla. Ukoliko se razmaci ne mogu postići energetske kablove natim mjestima provući kroz cijev. Pri ukrštanju energetskihkablova sa telekomunikacionim kablovima potrebno je da ugaobude što bliži pravom uglu. Ugao ukrštanja treba biti najmanje 45stepeni. Pri ukrštanju kablova za napone 250 V vertikalnorastojanje mora da iznosi najmanje 0,3, a za veće kablove 0,5 m.• Pri horizontalnom vođenju energetskog kabla sa vodovodnom ilikanalizacionom infrastrukturom (cijevi) najmanji razmak iznosi0,4 m. Energetski kabl se pri ukrštanju polaže iznad vodovodne ilikanalizacione cijevi na najmanjem rastojanju od 0,3 m. Ukolikose ovi razmaci ne mogu postići, na tim mjestima energetski kablpoložiti kroz zaštitnu cijev.• Pri paralelnom vođenju kablova i toplovoda najmanje rastojanjeizmeđu kabla i spoljne ivice toplovoda mora da iznosi 0,7 m za 10kV-ni kabl. Nije dozvoljeno polaganje kablova iznad toplovoda. Priukrštanju energetskih kablova sa kanalima toplovoda minimalnovertikalno rastojanje treba biti 0,6 m. Energetske kablove priukrštanju položiti iznad toplovoda. Na ovim mjestima obezbijedititoplotnu izolaciju od izolacionog materijala (pjenušavi beton)debljine 0,2 m. Pri paralelnom vođenju i ukrštanju energetskogkabla za javno osvjetljenje I toplovoda najmanji razmak je 0,1 m.Nakon polaganja,a prije zatrpavanja kabla, investitor je dužanobezbijediti katastarsko snimanje tačnog položaja kabla u skladu sazakonskim odredbama. Na tom snimljenom grafičkom prilogu trasekabla, treba označiti tip i presjek kabla, tačnu dužinu trase i samogkabla, mjesto njegovog ukrštanja, približavanje ili paralelnog vođenja sadrugim podzemnim instalacijama, mjesta položene kablovskekanalizacije sa brojem korišćenih I rezervnih cijevi.Ukoliko to zahtijevaju tehnički uslovi stručne službe Elektrodistribucije<strong>Herceg</strong> – <strong>Novi</strong>, zajedno sa kablom na oko 0,4 m dubine u rov položiti itraku za uzemljenje FeZn 25x4mm.Duž trase kablova ugraditi standarne oznake koje označavaju kabl urovu, mjesta kablovskih spojnica, početak i kraj kablovske kanalizacije,ukrštanje, približavanje ili paralelno vođenje kabla sa drugim kablovimai ostalim podzemnim instalacijama i sl. Eventualna izmještanjapostojećih kablova, zbog novih urbanističkih riješenja, vrši uzobavezno prisustvo elektrodistribucije i pod njihovom kontrolom. U timslučajevima, otkopavanje kabla mora biti ručno, a sam kabl mora biti ubeznaponskom stanju.Pri izvođenju radova preduzeti sve potrebne mjere zaštite radnika, vozilai građana, a zaštitnim mjerama omogućiti odvajanje pješačkog i74


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planamotornog saobraćaja. Na mjestima gdje je, radi polaganja kablova,izvršeno isjecanje regulisanih površina, iste dovesti u prvobitno stanje.Investitori su dužni da obezbjede projektnu dokumentaciju za izvođenjekablovskih 10kV-nih vodova, kao i da obezbjede tehničku kontrolu tihprojekata. Investitori su dužni da obezbjede potrebnu dokumentaciju zaizdavanje građevinske dozvole kao i stručni nadzor nad izvođenjemradova, investitor je dužan zahtijevati vršenje tehničkog pregleda inakon njega podnijeti zahtijev za izdavanje upotrebne dozvole.Niskonaponska mrežaOd novih trafo stanica se polažu niskonaponski 1kV-ni kablovi zanapajanje električnom energijom potrošača kao i za osvijetljenje ulica(saobraćajnica). Presjek kablova niskonaponskih potrošača kao iulične rasvjete biće odrađen uslovima nadležne elektrodistributivneorganizacije u glavnim projektima objekata na osnovu stvarnihjednovremenih snaga objekta.Priključenje novih potrošača na niskonaponsku mrežu vršiće sepolaganjem podzemnih kablova do kablovskih priključnih ormarapostavljenih na fasadi objekta. Kablovski priključni ormar kao i napojnikabal biće definisani u glavnim projektima elektroinstalacija novihobjekata a uvod kablova u objekte mora se obezbijediti polaganjemPVC cijevi prečnika 110mm.Za izvođenje niskonaponskih vodova, primjenjuju se uslovi već navedeniranije u tekstu.Javno osvjetljenjeDuž saobraćajnica, prilaza i trotoara, đačkih komunikacija, parkingprostora potrebno je izvesti javnu rasvjetu. Planom nije definisan sistemjavne rasvjete, već će se isto riješiti u sklopu riješenja uređenjakompleksa. Ovim planom se samo postavlja uslov da prilikom izradeprojekta instalacija javne rasvjete budu ispoštovani svjetlotehničkikriterijumi dati u preporukama CIE (Publication CIE 115,1995.god).Planom se dijelom definiše javno osvijetljenje kao sastavni diourbanističke cijeline tako da ga treba i izgraditi u skladu saurbanističkim i saobraćajno-tehničkim zahtijevima, a težeći dainsalacija osvjetljenja postane integralni element urbane sredine. Priplaniranju osvijetljenja saobraćajnica i ostalih površina mora seosigurati minimalni osvijetljaj koji će obezbijediti kretanje uz što većusigurnost i konfor svih učesnika u noćnom saobraćaju, kao i u tomeinstalacija osvijetljenja ima i svoju dekorativnu funkciju. Zato se prirješavanju uličnog osvjetljenja mora voditi računa o sva četiri osnovnaparametra kvaliteta osvjetljenja:• Nivo sjajnosti kolovoza• Podužna I opta ravnomjernost sjajnosti75


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana• Ograničavanje zaslijepljivanja ( smanjenje psihološkog blještanja)• Vizuelno vođenje saobraćajaNapajanje instalacije javne rasvjete predviđeno je sa NN polja utrafostanicama, kao i upravljanje istom sa fotorelejom ili uklopnimsatom.Zaštitne mjereZaštita niskog naponaMrežu niskog napona treba štititi od struje KS sa NN visokoučinskimosiguračima, ugrađenim u NN polju pripadajuće TS 10/0,4 kV. Upriključnim kablovskim ormarićima zaštititi ogranke za objekteodgovarajućim osiguračima.Zaštita TS 10/0,4 kVU TS 10/0,4 kV za zaštitu transformatora snage 630 kVA predviđen jeBuholcov relej. Za zaštitu od kvarova između 10 kV i 0,4 kV služeprimarni prekostrujni releji, kao i NN prekidači sa prekostrujnom itermičkom zaštitom.Zaštita od visokog napona dodiraUzemljenje instalacija svih objekata povezaće se na zaštitno uzemljenjetrafostanica i javne rasvjete, tako da se dobije sistem zajedničkoguzemljivača i da se pri tom postigne jedan od sistema zaštite ( TN-C-S,TN-S ili TT), a uz saglasnost nadležne Elektrodistribucije.Radi postizanja uslova iz tehničkih propisa i izjednačenja potencijalasvih uzemljenja ovih TS 10/0,4 kV, objekata i javne rasvjete međusobnopovezati.Zaštita mreže visokog naponaPitanje zaštite mreže VN treba riješiti u sklopu čitave mreže 10 kV napodručju TS 35/10 kV “<strong>Herceg</strong> – <strong>Novi</strong>”76


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaDijagram br.1- koeficjent jednovremenosti za jednu stambenu jedinicu;Dijagram br.2- koeficjent jednovremenosti za grupu stambenih jedinica.77


8. Telekomunikacije8.1. Postojeće stanjeOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaUpravo u posmatranoj zoni ‘’Blaca-Jošica’’ u <strong>Herceg</strong> Novom ,dominantni operater fiksne telefonije , Crnogorski Telekom , je 2003godine , u skladu sa svojim razvojnim planovima , montiraotelekomunikacioni čvor ‘’Bijela Školjka’’ , sa kojih se napajajupretplatnici sa ovog podrucja , a u okviru glavnog telekomunikacionogcvora <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> .Telekomunikacioni cvor ‘’Bijela Školjka’’ su povezani optickim kablomsa glavnim telekomunikacionim cvorom <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> .Telekomunikacioni cvor ‘’Bijela Školjka’’ je tako lociranan da kompletnopodrucje naselja Blaca-Jošica , imajuci u vidu duzinu pretplatnickepetlje – rastojanje od tk cvorova do pretplatnika , u odnosu na novestandarde u pruzanju savremenih tk servisda , kao sto su ADSL , ADSL2+ , VDSL , EXTRA TV i dr. , mogu da snadbijevaju navedenimservisima .Cjelokupna telekomunikaciona mreza na ovom tk cvoru izgradjena jetakodje 2003.godine , i to iskljucivo kablovima tipa TK 59GM ,provucernim kroz PE i PVC cijevi u tk kanalizaciji , tako dakarakteristike i kapaciteti izgradjene tk mreze zadovoljavaju potrebe zanovim prikljuccima i novim tk servisima .Stanje postojece tk mreze u naselju ‘Blaca-Jošica’’ je , generalnogovoreci , apsolutno zadovoljavajuce .8.2. Planirana TK kanalizacijaKako je receno u opisu postojeceg stanja , u posmatranoj zoni ovogDUP-a , postoji novoizgradjena tk kanalizacija , novoizgradjena tk mrezai novoizgradjeni telekomunikacioni cvor ‘’Bijela školjka’’.Kapacitet i kvalitet primarne i sekundarne tk mreze zadovoljava potrebesadasnjih korisnika unutar zone za dodjelom novih prikljucaka i novihservisa , jer na svim kablovskim pravcima postoji rezerva .Medjutim , postojeca tk mreza ne moze zadovoljiti potrebe svihplaniranih sadrzaja u zoni obuhvata ovog DUP-a .Dodjela novih prikljucaka i savremenih servisa , sa izgradnjom dijelanove tk kanalizacije i nove tk mreze , je lako ostvarljiva , jer je rastojanjeod postojecih tk cvorova do najudaljenijih pretplatnika uzadovoljavajucim granicama .78


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaPri planiranju se moraju u obzir uzeti podaci o planiranimgradjevinskim površinama , površinama namijenjenim stambenim ,poslovnim i uslužnim djelatnostima , broju stanovnika unutar zone i drZbog toga je , u skladu sa naprijed iznijetim cinjenicama , uz podatke opostojecoj tk kanalizaciji na ovom terenu , dobijenih od TK Centra<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> , predvidjena izgradnja nove tk kanalizacije na svimpotezima gdje je to neophodno , sa 3 odmosno sa 2 PVC cijevi 110mm .U zoni DUP-a , radice se sa tk kanalizacija sa 3 PVC cijevi 110 mm uukupnoj duzini od oko 52 metara , a sa 2 PVC cijevi u ukupnoj duziniod oko 2049m .Planirano je i da se uradi i 34 tk okana sa lakim poklopcem .Planiranim rjesenjima u dijelu tk kanalizacije , ona se logicno veze napostojecu tk kanalizaciju u naselju Blace-Jošica , tako da objedinjenecine cjelinu tk kanalizacije na tk cvoru Bijela Školjka .Trasu planirane tk kanalizacije potrebno je , gdje god je to moguce ,uklopiti u trase trotoara ili zelenih površina , jer bi se u slucaju da setk okna rade u trasi saobracajnice ili parking prostora , morali ugradititeški poklopci sa ramom i u skladu sa tim uraditi i ojacanje okana , štobi bilo neekonomicno .Tk kanalizaciju koja je planirana u okviru ovog DUP-a , kao i tk okna ,izvoditi u svemu prema važecim propisima i preporukama ZJ PTT iz oveoblasti .Jedna PVC cijev o 110 mm planirana je iskljucivo za potrebe KDSoperatera i provlacenja njihove infrastrukture .Od postojecih i DUP-om planiranih tk okana , Projektima za pojedineobjekte u zoni obuhvata , potrebno je definisati plan i nacin prikljucenjasvakog pojedinacnog objekta .Tk kanalizaciju pojedinacnim projektima treba predvidjeti do samihobjekata .Kucnu tk instalaciju u kolektivnim stambenim objektima , treba izvoditiu tipskim ormaricima ITO LI , lociranim u ulazu u objekte napropisanoj visini .Na isti nacin izvesti i ormarice za koncentraciju instalacije za potrebekablovske distribucije TV signala , sa opremom za pojacavanje TVsignala .Kucnu tk instalaciju u svim prostorijama izvoditi sa provodnikom IyStyili drugim kablovima slicnih karakteristika i provlaciti kroz PVC cijevi ,79


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planasa ugradnjom odgovarajuceg broja kutija , s tim da u svakomposlovnom prostoru treba predvidjeti minimalno po 4 tk instalacije , au stambenim jedinicama minimalno po 2 tk instalacije .U slucaju da se trasa tk kanalizacije poklapa sa trasom vodovodnekanalizacije i trasom elektro instalacija , treba poštovati propisanarastojanja , a dinamiku izgradnje vremenski uskladiti .U objektima funkcionalne namjene kao što su škole , vrtici , restorani ,hoteli, tržni centri itd. , predvidjeti mogucnost montaže javnihtelefonskih govornica .80


9. HidrosistemiOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana9.1. Postojeće stanjeU zona DUP-a Josica zahvata postoji izgradjen odredjeni nivohidrotehničke infrastrukture koja ,uslovno, zadovoljava potrebepostojećeg stanja razmatrane zone.Sobzirom na stanje mreže ,posebno imajući u vidu profile i vrstumaterijala te položaj odredjenih krakova, može se dati zaključak da istutreba u većem domenu rekonstruisati i dopuniti, a sve u skladu satehničkim propisima i novim urbanističkim rješenjem.VodosnabdijevanjeDuž magistralnog puta postoje cjevovodi hercegnovskog vodovodnogsistema ČC Ø600 mmi PVC 200 mm sa kojih se razvijala sekundarnamreža unutar naselja.Sobzirom na vrstu materijala i profile cjevovodamože se zaključiti da su svi,starijeg datuma izgradnje sa skromnimprofilima i od materijala koji se više ne koristi za vodovodnu mrežu,te dase ne mogu uzeti u konačnom rješenju distributivne mreže razmatranogprostora.Fekalne vodeU zoni zahvata DUP-a ,po trasi šetališta, postoji fekalni kolektorhercegnovskog sistema fekalne kanalizacije profila 400 i 300 mm.sakoga je izveden ispust pod morem skromne dužine. Na ove kanale supriključeni visočiji objekati sa kućnim priključcima skromnih profila.Svakako da ovakvo rješenje ne može biti i perspektivno,već se rješenjetreba tražiti u sklopu ukupnog rješenja fekalnog kanalizacionog sistemaH.Novog.Atmosferske vodeU naselju ne postoji izgradjen sistem atmosferske kanalizacije koja biprihvatila i odvela oborinske vode sa uredjenih i neuredjenih površinanaselja. Postojeći bujični kanal prihvata vode od visočijih zona iprostora neposredno uz njega, kroz razmatranu zonu i odvodi do mora.Ostale vode se nekontrolisano slivaju prema šetalištu i shodnokonfiguraciji terena teku prema šetalištu i dalje u more.9.2. Planirano stanjeZa buduće – planirano stanje jasno je da se prostor navedene zone moraopremiti sa sve tri uobičajne vrste hidroinstalacija. Za to postoje solidniuslovi uzimajući u obzir činjenicu da je stvorena solidna osnova u81


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planapostojećim primarnim objektima vodovodne mreže i kanalizacionimkolektorima.Postojeću primarnu vodovodnu mrežu neophodno razvijati u sklade sausvojenim konceptomrazvoja ukupnog distributivnog sistema,a sekundarnu razviti dužplaniranih saobraćajnica novim cjevovodima adekvatnih profila i odsavremenog materijalaFekalni kanalizacioni sistem takodje je neophodno dopuniti i razvitičime će se omogućiti da se na tehnički ispravan način priključe sviobjekati odnosno prihvat svih upotrebljenih voda,njihov tretman ikonačna dispozicija.Propisno formiranje ulica i šetališta ,sa ivičnjacima i trotoarima,zatimveća pokrivenost naselja sa krovovima,asfaltom,betonom i takvimnepropusnim površinama,dovesti će doznatnog povećanja koeficijenta oticanja odnosno koncetracije padavina iformiranja površinskih tokova.To se može riješiti jedino sa izgradnjom atmosferskih kanala sakontrolisanom odvodnjom kišnih voda. Takodje je neophodno,u sklopuurbanog razvoja naselja, izvršiti uredjenje postojećeg vodotoka koji,sobzirom na konfiguraciju naselja, čini jedan od recipjenataatmosferskih voda.Vodovodna mrežaZa razvoj buduće distributivne mreže u zoni planira se:- Sa primarnog cjevovoda duž magistrale DN200 mm razvijatisekundarnu mrežu krozurbano naselje- duž šetališta se planira cjevovod profila 150 mm koji će sapoprečnim vezama sanavedenim DN 200 činiti primarni vodovodni prsten naselja- sporednim i tzv. slijepim ulicama planira se mreža profila 100 i 80mm- tako izvedena mreža omogućit će da priključenje svih novih ipostojećih objekata aneadekvatna postojeća mreža će se stavi van funkcije.- takodje je predvidjeno opremanje primarne mreže protivpožarnimhidrantimaProcjena potreba u vodiU naselju se planiraju sljedeći kapaciteti:- Hotel „Park“ sa 75 smještajnih jedinica i 150 ležaja- Apart hotel sa 7 apartmana i 20 ležajeva- Autokamp sa 25 kamp jedinica sa oko 100 korisnika- Stanovanje male i srednje gustine sa ukupno 250 stambenih jedinicasa 420 domaćinstava, odnosno 1069 stanovnika82


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaZa planirane kapacitete naselja usvojene su sljedeće specifične normepotrošnje :- Hoteli .................... 350 l/dan/lež.- Stalni stanovnici .................... 250 l/dan/st.- Kampovi .................... 200 l/dan/kor.Za koeficijent dnevne neravnomjernosti predložen je Kd = 1,30 , dok začasovnu neravnomjernost, prema kojem se dimenzioniše mrežadistributivnog sistema preporučen je koeficijent Kč = 1,3Tendencije u svijetu ugradjene u kriterijume svjetskih finansijskihinstitucija idu ka smanjenju specifičnih normi potrošnje te shodno tomepreporučuje se :- prosječna bruto potrošnja za stanovnike ..................... 300l/st.dan„ u hotelima .................... 400l/dan/lež.- „ u kampovima .................... 250l/dan/kor.Shodno navedenom,a u odnosu na planirane kapacitetenaselja,maksimalna dnevna potreba u vodi je:- Hoteli i apartmani ................... 170 ležaja x 400,0 l/lež./dan= 68,00 m3/dan- Stanovnici ................... 1.069 stan. x 300,0 l/st.dan= 320,70 m3/dan- Kampovi ................... 100 kor. x 250,0 l/k/dan= 25,00 m3/danP max = 413,70 m3/danq max = 4,8 l/sec.Sobzirom da distributivna mreža treba da obezbijedi tzv. maksimalnučasovnu potrošnju na-selja,koja je uglavnom zavisna od brojapriključenih objekata,odnosno potrošača, preporučujemo koeficijentčasovne neravnomjernosti od Kč = 1,3Shodno navedenim koeficijentima maksimalna časovna potrošnja u zoniiznosi :q max.čas = 4,8 x 1,30 = 6,24 l/sŠto se tiče vrste materijala za izradu distributivne mreže dva sumaterijala koja se zadnjih godina koriste u vodovodnom sistemuH.Novog i to PEHD cijevi i cijevi od DUKTILA.Fekalna kanalizacijaZa sistem kanalizacije prihvaćen je osnovni koncept usvojen u svimopštinama crnogorskog primorja sa sljedećim stratešnim odrednicama :83


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana- Ukupni kanalizacioni sistemi se rješavaju kao separacioni,odnosnonezavisni fekalni iatmosferski sistemi- Fekalni sistemi se rješavaju kao grupni sistemi za pojedine grupeobližnih naselja sapostepenim povezivanjem u veće cjeline.- Obaveznost svih korisnika da se priključe na kanalizacionu mrežu- U prvoj fazi otpadne vode se mogu upuštati u more nakonmehaničkog prečišćavanjapodmorskim ispustima koji su planirani u skladu sa kretanjimamorskih struja.U kasnijim fazama veće grupne sisteme treba zaokružiti realizacijompostrojenja zaprečišćavanje otpadnih voda.Proračun količina otpadnih vodaJedinični rashodi otpadne vode su detaljno analizirani u brojnimprethodnim elaboratima i projektima kanalizacija gradova nacrnogorskom primorju .Preporučuju se norme 10-15 % niže od normi vode za piće što bi zastalno stanovništvo iznosilo oko 250 l/dan, a za hotele oko 350 l/dankao dnevni maksimum.Shodno planiranoj strukturi korisnika maksimalna dnevna količinaotpadnih voda :Q max.dan = 1.069 x 250 + 170 x 350 + 100 x 200 = 267,25 +59,5 + 20,0Q max = 346,75 m3/danq max dan = 4,01 l/sProračun maksimalnih časovnih protoka , mjerodavnih zadimenzioniranje kanalizacionih objekata takodje zavisi odtzv.koeficijenta časovne neravnomjernosti koji smo,za navedeni brojkorisnika, usvojili Kc = 1,3Na osnovu prednjih vrijednosti maksimalna časovna protoka za cijelopodručje iznosi :q max. čas = 4,01 x 1,3 = 5,21 l/sRješenje kanalizacijePostojeći obalni kolektori će se usaglasiti sa planiranim konceptomfekalnog kanalizacionog sistema H.<strong>Novi</strong>.Sobzirom na povećanje kapaciteta naselja i formiranje novihsaobraćajnica i prilaza planira se izgradnja nove mreže što će omogućiti84


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planapriključenje svih postojećih i planiranih objekata na tehnički adekvatannačin.Što se tiče same kanalizacione mreže preporučuje se profil 250 mm stimda minimalni profil kanala ne bude manji od DN 200 mm sastandardnim revizionim oknima na mjestima koja propisuju tehničkiuslovi za ove vrste instalacija.Atmosferska kanalizacijaOdvodjenje atmosferskih i površinskih voda ostvaruje se sa dvije vrsteobjekata :- uredjenjem postojećih vodotoka- odvodjenjem kišnih voda u naselju i sa saobraćajnih i javnih površinasistemomatmosferske kanalizacijeRješenje kanalizacijeU sklopu rješenja prihvata i odvodnje atmosferskih voda sa krovovaobjekata,saobraćajnih i drugih uredjenih površina planirana jeizgradnja sistema atmosferske kanalizacije duž planiranih primarnihsaobraćajnica u naselju. Smjerovi i podužni padovi kanala prilagodjenisu projektovanim podužnim padovima saobraćajnica. Minimalni profilkanala planiran je DN 250 mm . Voda se sa površina prihvata kišnimuličnim slivnicima sa priključenjem na kanali-zaciju u revizionimkanalizacionim šahtama. Oborinske vode iz kanalizacije usmjeravaju seupostojeći bujični tok ili u more. Za bujični tok predvidjaju se odredjenihidrotehnicki radovi u smislu njihovog regulisanja..2.3. Razmještaj instalacijaKao neki načelan raspored za polaganje hidrotehničkih instalacija možese prihvatiti :- postavljanje atmosferskih kanala shodno saobraćajnom rješenjuu samom trupusaobraćajnice a prema poprečnom padu saobraćajnice- vodovodnu mrežu polagati uglavnom u trotoarima sa jedne ilidruge strane ulice- fekalnu kanalizaciju polagati po mogućnosti u trotoarima a istuprilagoditipostojećim fekalnim izlazima iz objekata,odnosno omogućitipriključenje svih objekata.85


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaDetaljna analiza položaja instalacija svakako će se sagledavat kodizrade glavnih projekata saobraćajnica ,kada će se uzeti u obzir sviparametri bitni za adekvatni raspored svih instalacija.86


10. Pejzažna arhitektura10.1. Osnovne smjerniceOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaDUP Blaca –Jošice je dio naselja Bijela u Opštini <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, smještenouz morsku obalu u Bokokotorskom zalivu. Od nekadašnjeg naselja samanjeg uz morsku obalu, danas je to već veliko naselje sa tendencijomdaljeg širenja. Širenje naselja Bijela vezuje se za razvoj Jadranskogbrodogradilišta što je uticalo na razvoj i izgradnju ovog naselja a time ina izgradnju novih zelenih površina svih kategorija ( zelene površinejavnog korištenja, zelene površine ograničenog korištenja i zelenepovršine specijalne namjene).Smjernice za izradu DUP-a Blace - Jošica - faza pejzažnearhitekture, nalazimo u planovima višeg reda ( Prostorni plan Opštine<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>, GUP <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>), zatim u zakonskoj regulativi ( Zakono zaštiti prirode Sl. list CG 51/08 od 22.08.2008., Zakon o izgradnjiobjekataSl. list CG 51/08 od 22.08.2008., Zakon o zaštiti životnesredine Sl. list CG 48/08 .08.2008., Evropska Konvencija o predjelima24.0.2008.), u programskom zadatku....Smjernice se odnose na očuvanje prirodnog i kulturnogpejzaža, zatim očuvanje i obnavljanje tradicionalne, mediteranskevrtne arhitekture koja podrazumijeva specifične elemente uređenjavrtova i okućnica: „odrine“, „pižuli“, terasasta obrada imanja,..10.2. Postojeće stanjeKulturni pejzaž/predio„Predio je područje, viđeno ljudskim okom, koji je nastao kaorezultat djelovanja prirode i/ili čovjeka.“Izglasavanjem zakona o ratifikaciji Evropske konvencije opredjelima Crna Gora, kao država potpisnica se obavezuje da, izmeđuostalog, zakonom prizna predio kao važan element čovjekovogokruženja, raznolikosti zajedničke kulturne i prirodne baštine, kao i dasprovodi predjelne politike koje imaju za cilj zaštitu predjela,upravljanje i planiranje i integriše predjele u politike regionalnogplaniranja i planiranja grada.Konvencija polazi od činjenice da predio ima važnu ulogu ukvalitetu života ljudi kako u gradovima i na selu, tako i u degradiranimpodručjima, u područjima očuvanog kvaliteta života i područjimaprepoznatljivim po izuzetnoj ljepoti; isto tako, da predio doprinosistvaranju lokalnih kultura i osnovna je komponenta evropske prirodne ikulturne baštine, doprinosi dobrobiti ljudi i jačanju evropskogidentiteta. Konvencija se odnosi na predjele koji se mogu smatratiposebnim kao i na uobičajene ili degradirane, zatim na sve oblikepejzaža/predjela od prirodnih, ruralnih do urbanih, a obuhvata kopno,područja kopnenih voda i morska područja.Kulturni pejzaž, po definiciji UNESCO-ovog Komiteta Svjetskog87


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plananaslijeđa, je definisan kao geografsko područje, koji uključuje ikulturne i prirodne resurse, biljni i životinjski svijet, istorijskonaslijeđe, ili neke druge kulturne, istorijske,estetske vrijednosti.Prirodna vegetacijaNa formiranje vegetacije nekog područja utiču mnogi faktori:temperatura, padavine, konfiguracija terena, nagib, ekspozicija,...Prostor koji je obuhvaćen izradom ovog DUP-a pripadavegetacijskoj asocijaciji Orno-Quercetum ilicis, zajednici zimzelenoghrasta. To je kserotermna, zimzelena zajednica hrasta česmine čijivegetacioni period traje 7-8 mjeseci što se odražava na bujnosti ovevegetacije, koju znatnije poremeti samo sušni ljetnji period. Tadapojedine vrste prelaze u stanje mirovanja. Ova zajednica ima strukturusličnu tropskoj šumi, jer je prostor ispod prvog sprata, koju izgrađujeuglavnom česmina, ispunjen sitnijim drvećem, krupnijim i sitnijimgrmljem i gusto ispreplitan puzavicama.Njen osnovni floristički sastav je: Quercus ilex (česmina),Fraxinus ornus (jasen), Olea oleaster (maslina), Laurus nobilis(lovorika), Myrtus communis (merslin), Viburnum tinus (lemprika), Rosasempervirens (divlja ruža), Carpinus orientalis (grabić), Ostryacarpinifolia (crni grab), Arbutus unedo (maginja), Pistacia lentiscus(tršlja),... .Međutim, pod uticajem čovjeka prvobitna zajednica je uglavnomnestala a postoje samo njeni degradacioni stadijumi: makija, garig ikamenjar, a na području koje je obuhvaćeno ovim planom nalazi sesamo makija kao degradacioni stadijum zimzelenih šuma česmine.Pod pojmom makije podrazumijeva se antropogena zajednicagrmolikih sastojaka sa kožastim lišćem, koju čine niske šume i šikaregusto isprepletene puzavicama te su postale neprohodne. Po izgledu istrukturi makija se znatnije razlikuje od iskonskog tipa šume česmine.U makiji nema izraženog sloja drveća, nego se javlja niz krupnijeg isitnijeg grmlja, koje je isprepleteno brojnim puzavicama. U njoj česminanema dominantnu ulogu kao u šumi. Makija ima zaštitnu ulogu uočuvanju zemljišta od erozije.Makija je bogata biljnim vrstama uprkos njenom jednoličnomizgledu. Floristički sastav veoma sličan šumi hrasta česmine, srazlikom što u sastav makije ulaze rezistentniji elementi kao što jeQuercus coccifera (prnar, oštrika), Juniperus oxycedrus ( primorskakleka), Juniperus phoenicea ( somina), Rubus fruticans (kupina),Paliurus aculeatus (drača)...Zelene i slobodne površine javne namjeneZelenilo uz saobraćajniceOva kategorija podrazumijeva pojas zelenila koji se stvara dužsaobraćajnica i ulica radi zaštite naselja od neželjenih i negativnihuticaja npr vjetrova, zagađenja vazduha, buke, ...jer je poznato da88


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planavegetacija pozitivno utiče na svjetlosni režim, temperaturni režim,vlažnost vazduha, eroziju, aerozagađenja, i dr činioce u naselju.Na ovom području ova kategorija zelenila je predstavljena unajvećem dijelu, uskom trakom zelenila uz Jadransku magistralu.Samo na jednoj lokaciji ove kategorija zelenila ima veću širinu iispunjava svoju sanitarno-higijensku funkciju. Zelenilo je sastavljeno odbiljnih vrsta koje sačinjavaju makiju ( Pistacia sp., Myrtus communis,...) uz dodatak subspontano razmnoženih vrsta drveća: bagrema(Robinia pseudoacacia) i kiselog drveta (Ailanthus altissima).Zelene i slobodne površine ograničene namjeneZelenilo turističkih objekataU ovu kategoriju zelenila spadaju zelene površine hotela „Park“i zelene površine auto kampa.Površine oko hotela „Park“ su nekada bile u sklopu privatnogvrta porodice Đurković. Karakteriše ih prisustvo borova pinija (Pinuspinea), kedrova (Cedrus libani), kaki jabuka (Diospyros kaki), palmi(Washingtonia filifera), feoja (Feijoa sellowiana),... Stabla pinije suizuzetnih dimenzija i uočavaju se sa većih udaljenosti, kao i jednostablo kiselog drveta (Ailanthus altissima)Zbog svojih izuzetnih karakteristika i velike kolekcije egzotičnogbilja, u toku 1968. godine pokrenuta je inicijativa za zaštitu ovihpovršina kao botaničkog i hortikulturnog objekta od strane Opštine<strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong> tj Savjeta za prosvjetu i kulturu Opštine. Međutim dorealizacije ove ideje nije nikada došlo. Nažalost, danas mnogih, tadazabilježenih vrsta, više nema.Auto kamp je organizovan na površinama oko individualnogstambenog objekta koje se karakterišu sadnicama maslina, smokava idrugih voćnih vrsta. Žbunastih vrsta nema sem oko objekta u kojem jerestoran i individualnog stambenog objekta.Zelenilo individualnih stambenih objekataNa području koje je obuhvaćeno ovim planskim dokumentom,najveći procenat odlazi na zelene površine oko individualnih stambenihobjekata.Vrtna arhitektura mediteranskog tipa se ne može zamisliti bezkamene terase, kamenih „pižula“ (zidići za sjedanje), kao i obavezne„odrine“ (pergola) na kojoj je rasla loza, a u novije vrijeme kivi. Naterasama, balkonima i duž stepeništa se nalazi puno „pitara“ (saksija)sa cvijećem, naročito ako oko objekta nema mnogo zemljišta koje bi sekoristilo za „đardin“ (vrt).Zelenilo oko individualnih stambenih objekata se odlikujeraznovrsnošću biljnog materijala kao i različitim kvalitetom uređenja iodržavanja slobodnih površina oko njih. Od vrsta koje najčešćesrećemo na ovim površinama su razne vrste agruma (naranče, limuni),zatim magnolije, mimoze, primorski borovi, kivi, vinova loza, bogumile,kamelije, palme, cikasi, agave, oleanderi... i mnoge druge autohtone iodomaćene alohtone biljne vrste.89


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaNa ovom području se nalaze neke od najkvalitetnijih privatnihzelenih površina u opštini (porodica Ilić, Vuković). Odlikuju se visokimkvalitetom održavanja, bogatstvom biljnih vrsta, skladno uklopljenimvrtno-arhitektonskim elementima.10.3. Planirano stanjeOsnovne smjernicePlanom se predviđa:- očuvanje i zaštita kulturnog pejzaža kao i očuvanje tradicionalnognačina uređenja slobodnih površina: terasasto oblikovanje,podzide od kamena- zaštita maslinjaka- uspostavljanje optimalnog odnosa između izgrađenih i slobodnihpovršina;- povezivanje planiranih zelenih površina u jedinstveni sistem sapejzažnim okruženjem;- usklađivanje kompozicionog rješenja zelenila sa namjenom(kategorijom) zelenih površina- maksimalno očuvanje i uklapanje postojećeg vitalnog ifukcionalnog zelenila u nova urbanističko-arhitektonska rješenja- potrebu korištenja biljnih vrsta otpornih na postojeće uslovesredine i usklađene sa kompozicionim i funkcionalnim zahtjevima.Zaštita kulturnog pejzaža/predjelaZakon o zaštiti prirode (čl27) propisuje da se „Zaštita predjelavrši planiranjem i sprovođenjem sveobuhvatnih mjera kojima sespriječavaju neželjene promjene i degradacija prirodnih ...ili stvorenihpredjela radi očuvanja značajnih obilježja i karaktera predjela,raznovrsnosti, jedinstvenosti i estetske vrijednosti....“Kulturni pejzaž Bijele, kao dio kulturnog pejzaža Boke Kotorske,jednog od najljepših zaliva na svijetu, mora sačuvati svoj identitet,karakter i estetsku vrijednost. Mjere za zaštitu predjela najprije seogledaju u urbanističko-tehničkim uslovima za izgradnju objekata kojise odnose na stepen izgrađenosti, koeficijent korišćenja zemljišta uzograničavanje spratnosti objekata. Zaštita pejzaža još obuhvata:racionalno korištenje već zauzetog prostora, zaštita mediteranskevegetacije, maslinjaka i šumskih kompleksa, očuvanje vrijednih grupaegzota uz šetališta i saobraćajnice, zabranu gradnje objekata čijefunkcionisanje zagađuje sredinu,....Zaštitu kulturnog pejzaža treba planirati u skladu sakapacitetom prostora i uz integrisanje parametara održivog razvoja.90


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaZelene i slobodne površine javne namjeneSkverManje površine koje nastaju regulacijom saobraćaja čijeveličina,po definiciji, se kreće od nekoliko desetina do 5.000 m².Obzirom da se radi o malim površinama, najvažniji uslov koji moraispuniti je da zelenilo ne ometa saobraćaj. Ove površine riješiti kaoodmorišta, u zavisnosti od njihovog položaja, veličine, konfiguracijeterena,.. planirati njihovo uređenje kao isključivo zelene oaze iliodmorišta.Skverom se može smatrati i površina kod hotela „Park“ za kojuse predlaže promjena namjene od ograničenog korištenja u javnokorištenje. Kroz izradu projektne dokumentcije za ovu zelenu površinupotrebno je obuhvatiti sve potrebne parametre za stvaranjevisokokvalitetne zelene površine: staze, klupe, dječije igralište, fontanu,rasvjetu,... uz prethodno izrađenu pejzažnu taksaciju i izradu procjenakvaliteta postojećeg zelenog fonda. Na osnovu ovako izrađenevalorizacije ovog prostora, stvaraju se preduslovi za uspješnurekonstrukciju zelene površine koja treba da odražava duhmediteranske vrtne kulture sa kamenim terasama, sa kamenim„pižulima“ i „odrinama“ i naravno, sa bujnom vegetacijom.Uređenje obalaPostojanje bujičnih potoka tj. povremenih vodotoka, stvarauslove za nastajanje još jedne kategorije zelenih površina. Površine kojepripadaju ovim vodenim tokovima, potrebno je pejzažno-arhitektonskioblikovati tako da prvenstveno ispunjavaju svoju funkciju , a da pritomsvojim izgledom upotpunjavaju pejzaž.Zelenilo uz saobraćajnice –Pod zelenilom uz saobraćajnice smatraju se drvoredi, zelenilo naparkinzima, i zaštitno zelenilo duž Jadranske magistrale.Predmetnim planom se predviđa podizanje drvoreda uz izgradnjuulica i proširenja magistralnog pojasa.Drvoredi se planiraju duž ulicagdje poprečni profili to omogućavaju, tamo gdje svojim prisustvom nepometaju bezbjedno odvijanje saobraćaja, , kao i unutar urbanističkihparcela između regulacione i građevinske linije. Izbor biljnih vrste zaformiranje drvoreda je od izuzetnog značaja, jer biljke moraju daodgovore na mnoge zahtjeve: moraju biti pravilnog rasta, širokekrošnje, otporne na aerozagađenja, da trpe povremeno orezivanje,...Prilikom izrade projektne dokumentacije za izgradnjusaobraćajnica neophodno je da se izvrši potpuna inventarizacijapostojećeg biljnog fonda, i valorizacija u cilju očuvanja kvalitetnogbiljnog materijala. Na mjestima gdje se ne mogu sačuvati planiratipresađivanje ili sadnju odgovarajućih vrsta.Izbor biljnih vrsta koje se koriste za ozelenjavanje saobraćajnica trebada se bazira na autohtonim biljnim vrstama kao što je Nerium oleander(oleander), Punica granatum (šipak), Myrtus communis (mirta),...91


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaZelene i slobodne površine ograničene namjeneZelenilo turizmaU ovu kategoriju ubrajamo zelenilo oko hotela „Park“ i zeleniloauto kampa. Iako je trenutno stanje kvaliteta ovih površinazadovoljavajuće, potrebno je njihov kvalitet unaprijediti.Uređenje slobodnih i zelenih površina oko ovih objekata zavisiod njihove funkcije, koje je u ovom slučaju, najprije estetska, pa tekzatim sanitarno-higijenska i zaštitna. Ove površine prve uspostavljajukontakt sa posmatračem i eventualnim korisnicima te je njihov izgledod presudnog uticaja na odluku o koriđćenju turističkih kapaciteta.Takođe, ova kategorija zelenila ima veliki značaj za ukupan izgledprostora u kom se nalaze i stvaranju kvalitetnijeg pejzaža naselja.Prije početka radova na izradi projektne dokumentacijepotrebno je da se izradi pejzažna taksacija sa registovanjem svihpostojećih vrsta drveća i žbunja radi očuvanja postojećeg kvalitetnogbiljnog materijala i njihovog uklapanja u nova rješenja.Prilikom projektovanja ove kategorije zelenih površina potrebnoje posebnu pažnju posvetiti ulazu u objekat i prilaznim površinama.Zelenilo rješavati parterno (perene, sezonsko cvijeće, nisko ukrasnožbunje) sa stvaranjem grupacija visoko dekorativnih biljnih vrsta uzizgradnju neke fokalne tačke u prostoru – fontane ili skulpture. Materijalii estetska rješenja vrtno arhitektonskih elemenata moraju dakorespondiraju sa materijalima koji se nalaze na objektima kao injihovom estetskom izgledu.Za ozelenjavanje je potrebno koristiti visoko dekorativne biljnevrste autohtone ali i odomaćene alohtone (Kamelije, cikasi, mimoze,...).Zelenilo individualnih stambenih objekataOva kategorija je procentualno najviše zastupljena na područjukoje je obuhvaćeno izradom ovog planskog dokumenta. Njihov kvalitetje evidentan, naročito površina oko objekata koji se nalaze uz morskuobalu.Postojeće površine treba rekultivisati, a nove usloviti izgradnjomfunkcionalnog zelenila u prednjem dijelu okućnice. Zadnji dio okućnicekoji se ne vidi sa ulice može se koristiti za odmor i rekreaciju ili zavoćnjak i povrtnjak, u zavisnosti od veličine okućnice. Kompozicijazelenila ne smije da zaguši prostor. Koristiti autohtone i odomaćenealohtone biljne vrste, iako se na izbor biljnih vrsta, u okviru ovekategorije zelenila, može malo uticati. Ona zavisi od interesa i sklonostivlasnika objekta.Kod izrade projektne dokumentacije za izgradnju novih ilirekonstrukciju ili sanaciju već postojećih individualnih stambenihobjekta, potrebno je iznaći rješenje za očuvanje postojećih kvalitetnihsadnica, i njihovo uklapanje u novoplanirane površine.92


Vertikalno zeleniloOpština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaDio estetskog podsistema i namjena mu je isključivodekorativna. Služi za ukrašavanje fasada, „odrina“, terasa i potpornihzidova. Dopunjava i obogaćuje arhitektonski izgled objekta i povezujezelenilo enterijera sa vegetacijom slobodnih površina. Ovaj tip zelenilaplanirati u okviru terasa svih vrsta objekata. Vrste koje se ovomprilikom koriste su najvećim dijelom penjačice i puzavice.Predlog biljnih vrsta koje se mogu koristiti u ozelenjavanju:Pored autohtonih vrsta mogu se koristiti i alohtone biljnevrste koje su se prilagodile uslovima sredine. Važno je da svaka sadnicaispunjava zdravstvene i estetske standarde, tj. da je pravilno razvijena(da ima pravilan habitus karakterističan za svoju vrstu) i da je zdrava(bez biljnih bolesti i štetočina). Takođe, sadnju vršiti po svimstandardima i pravilima za ovu vrstu djelatnosti.- Phoenix canariensis – kanarska datula- Trachcarpus excelsa – visoka žumara- Chamaerpos humilis- Cupressus sempervirens - čempres- Pinus pinea – pinija- Pinus maritima- Quercus ilex - česmina- Olea europaea - maslina- Laurus nobilis - lovorika- Ceratonia siliqua - rogač- Eucaliptus globulus - eukaliptus- Citrus bigaradia – gorka naranča- Pittosporum tobira – pitospor- Tamarix sp. – tamaris- Nerium oleander – oleander- Vitex agnus castus – konopljika- Arbutus unedo - maginja- Lagerstroemia indica – lagerstremija- Punica granatum – šipak, nar- Cammelia japonica - kamelija- Callistemon lanceolatus - kalistemon- Cordylina australis - kordilina- Yucca gloriosa - juka- Aucuba japonica - aukuba- Cistus sp. - bušini- Agava americana – agava- Cycas revoluta- ...93


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana11. Ekonomsko-tržišna projekcija11.1. Orjentacioni predmjer i predračun radova naizgradnji saobraćajne infrastrukture94


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana11.2. Orjentacioni predmjer i predračun radova naizgradnji elektroenergetske infrastrukture(gruba procjena)R.br. Objekat j.mj. Kol. Cijena˙(€) Iznos(€)1. TrafostaniceMBTS 10/0,4 kV, 1x630 kVA kom 1 40000,00 40000MBTS 10/0.4kV, 2x630kVA kom 1 65000,00 650002. Mreža 10 kVPodzemna 10 kV mreža kablom XHE 49 A – 3 x(1x240) mm2, 10 kV. m 650 120,00 780003. Javna rasvjetaObračun po metru dužnom saobraćajnice m 2200 40,00 880004. Učešće u izgradnji objekata višeg naponskognivoaPrema radnom materijalu EPCG Metodologijapravedne participacije u priključku potrošača,zbog angažovane snage na naponu 10 kV bićepotrebno uložiti u povećanje kapaciteta objekatana višem naponskom nivou, 100 €/1kWkW 1930 100,00 193000SVEGA (1+2+3+4 46400095


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana11.3. Orjentacioni predmjer i predračun radova naizgradnji vodovodno-kanalizacione mreže1. Vodovodna mrezaIzgradnja vodovodne mreze u naselju sa svim gradjevinskim iinstalaterskimradovima. U cijenu uracunata ugradnja nadzemnihprotivpozarnihidranata. Obracun po m cjevovoda profila 90 do 150 mmØ 150-80 mm m 3.350,00 x 150,00 =502.500,00--------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno vodovodna mreža502.500,002. Fekalna kanalizacijaNabavka svog potrebnog materijala i izgradnja fekalnekanalizacionemreze. U cijenu obracunati svi gradjevinski i instalaterski radovizakompletnu izgradnju mrezeØ 250 i 200 mm mm m 3.100,00 x 200,00 =620.000,00--------------------------------------------------------------------------------Ukupno fekalna kanalizacija620.000,003. Atmosferska kanalizacijaNabavka svog potrebnog materijala i izgradnja atmosferskekanalizacinemreze. U cijenu uracunati svi gradjevinski i instalaterskiradovi zakompletnu izgradnju mreze.Ø 250-400 mm m 1.700,00 x 200,00= 340.000,00-------------------------------------------------------------------------------------------------Ukupno atmosferska kanalizacija340.000,004. Regulacija bujičnog kanala96


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog planaIzvodjenje regulacionih radova na bujicnom toku u naselju. Ucijenu mlregulisanog kanala uracunati svi gradjevinski radovi shodnoprethodnouradjenoj tehnickoj dokumentaciji. Obracun po ml regulisanogkanala.m 300,00 x 500,00 =150.000,00-----------------------------------------------------------------------------------------------UKUPNO REGULACIJA BUJICNIH KANALA150.000,00-----------------------------------------------------------------------------------------------SVE UKUPNO1.612.500,0097


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana11.4. Orjentacioni predmjer i predračun radova naizgradnji telekomunikacione kanalizacijeA / MATERIJAL1. Isporuka PVC cijevi o 110 mm / 6 m kom 696 x 12,00 =8352,00 €2. Isporuka lakih tf poklopaca sa ramom kom 34 x 120,00 =4080,00 €B / GRADJEVINSKI I MONTAŽNI RADOVIU K U P N O :12432,00 €1. Izrada tk kanalizacije sa 3 PVC cijevi met 52x 15,00 =780,00 €(iskop rova dim. 0,35x0,70 u zemljištuIV kategorije , komplet rad i materijal )2. Izrada tk kanalizacije sa 2 PVC cijevi met 2049x 15,00 =30735,00 €(iskop rova dim. 0,35x0,60 u zemljištuIV kategorije , komplet rad i materijal )3. Izrada tk okna un.dim. 1,50x1,20x1,00 kom 34x700,00 =23800,00 €sa lakim poklopcem sa ramom(iskop rupe dim. 1,90x1,60x1,40 u zemljištuIII/IV kategorije , komplet rad i materijal )U K U P N O :55315,00 €S V E U K U P N O A+B :67 747,00 €98


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana11.5. Investiciona vrijednost na pejzažnom uređenjujavnih površina i površina od javnog interesaKategorijaJed.Jed.cijena Ukupna (mjere Površina€)1. Skver m² 5.490 25 137.250,002. Zelenilo uzm² 6.498 20 129.960,00saobraćajnice3. Uređenje obala m² 2.584 20 51.680,00UKUPNO m² 14.572 318.890,0011.6. Orjentaciona investiciona vrijednost izgradnjeinfrastrukturne i komunalne mreže1. Saobraćajna mreža 908. 830, 41 €2. Elektroenergetska mreža 464.000,003. Telekomunikacije 67 747,00 €4. Vodovodno-kanalizacijskamreža1.612.500,00 €UKUPNO: 3. 053. 077, 41 €11.7. Udio vrijednosti infrastrukturno komunalne mrežeu ukupnoj investicionoj vrijednosti3. 053. 077, 41 €78.810 m2 = 38.73 €/m299


Opština <strong>Herceg</strong> <strong>Novi</strong>DETALJNI URBANISTIČKI PLAN „BLACA - JOŠICA“Predlog plana12. Koordinate graničnih tačaka urbanističkihparcela* napomena: koordinate graničnih tačaka će biti date u Predlogu plana100

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!