Centralizirano mehanizirano skladište za otkoravan<strong>je</strong> četinjačaNa području šumari<strong>je</strong> ti<strong>je</strong>komove godine izvršit će se kroz proširenubiološku reprodukciju: pripremniradovi-podizan<strong>je</strong> na 1,53 ha,sadnja šumskog sadnog materijala1,53 ha, suzbijan<strong>je</strong> biljnih bolesti4,00 ha. U <strong>je</strong>dnostavnoj biološkojreprodukciji izvršit će se radovi: čišćen<strong>je</strong>tla od korova 1,70 ha, n<strong>je</strong>gapodmlatka 24,91 ha, n<strong>je</strong>ga mladika21.00 ha, čišćen<strong>je</strong> sastojina 35,00 ha,održavan<strong>je</strong> gospodarske pod<strong>je</strong>le40,00 ha.14 / Časopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>Veliki zadatak na s<strong>je</strong>čib<strong>je</strong>logoriceZadatak na s<strong>je</strong>či osobito b<strong>je</strong>logoriceod 18653 m-^ brutto drvne masedosta<strong>je</strong> velik pa ćemo se morati zaistapotruditi da ovaj plan na vri<strong>je</strong>meizvršimo. Zbog toga ćemo i ti<strong>je</strong>koml<strong>je</strong>ta prići s<strong>je</strong>či bukve pod listom»takozvana s<strong>je</strong>ča na suš«, a isporuka<strong>je</strong> već dogovorena i bit će usm<strong>je</strong>renauglavnom na domaću drvnu industriju»Finvestcorp« Čabar i lokalnimpilanama.Pos<strong>je</strong>ći ćemo i oko 1000 m^ javorakoji će se prodati uglavnom nameđunarodnim licitacijama, govoriupravitelj.Ove godine pos<strong>je</strong>ći će se 11382m^ crnogorice, koja će biti isporučenauglavnom domaćoj drvnoj industriji.U sastavu šumari<strong>je</strong> radi iCentralizirano mehanizirano stovarištegd<strong>je</strong> se vrši otkoravan<strong>je</strong> crnogorice.Godišnji kapacitet CMS-a<strong>je</strong>25000 do 30000 m^, a u prva četirim<strong>je</strong>seca ove godine otkorano <strong>je</strong> 6194m^.Svi ovi poslovi usp<strong>je</strong>šno su obavl<strong>je</strong>nizahvaljujući velikom trudu izalaganju svih zaposlenika, a na čemusam im ja vrlo zahavalan govoriUpravitelj.Zadovoljni su i time što će se od1. srpnja ove godine vratiti natrag ušumari<strong>je</strong> traktori, a smatraju da će senjihovim povratkom efekti rada uproizvodnji povećati, <strong>je</strong>r će raditistalno na domaćem terenu, a neće sekao do sada seliti po potrebi posla ina terene drugih šumarija. Ti<strong>je</strong>komzime znakovita <strong>je</strong> uloga traktora i učišćenju šumskih prometnica.Usel<strong>je</strong>n<strong>je</strong> u novu zgraduProšla godina za zaposlenike šumari<strong>je</strong>Gerovo bila <strong>je</strong> posebno li<strong>je</strong>pa,<strong>je</strong>r su se uselili u novi poslovni prostor,vrlo li<strong>je</strong>po i funkcionalno uređen.Predstoji nam još uređen<strong>je</strong>parkirališnog prostora i okoliša šumari<strong>je</strong>.Zahvalni smo Šumarskomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu štonam <strong>je</strong> darovao izv<strong>je</strong>snu količinuukrasnog bilja za uređen<strong>je</strong> našegokoliša govori upravitelj.U šumariji <strong>je</strong> trenutno zaposleno54 d<strong>je</strong>latnika, od čega polovina uproizvodnji. Šumarija ima 11s<strong>je</strong>kača, 16 radnika na uzgoju, 3 radnikau CMS. Od stručnog osobljazaposleno <strong>je</strong> 7 revirnika i 12 pomoćnikarevirnika, te upravitelj.Šumarija Gerovo ima 1.056.646m^ drvne zalihe b<strong>je</strong>logorice i997.382 m-^ crnogorice. Desetgodišnjiprirast b<strong>je</strong>logorice iznosi227.128 m3, a crnogorice 145.227m-^. Otvorenost cestama <strong>je</strong> 18 km/1000 ha.*P' Vesna Pleše
PREDSTAVLJAMO VAM ŠUMARIJU SINJNikad novca za zgradu šumari<strong>je</strong>Dalmatinskoj zagori na području gradovaSinja, Trilja, Vrlike i općina Hrvače,Dicmo i Otok, sm<strong>je</strong>štena <strong>je</strong>Šumarija Sinj. S<strong>je</strong>dište ove šumari<strong>je</strong> se nalaziu povi<strong>je</strong>snom hrvatskom gradu alkara i Gospinasvetišta, Sinju koji sa svojih 20-ak tisućastanovnika predstavlja i urbano središte Sinjskekrajine. Uostalom i ci<strong>je</strong>li prostor Šumari<strong>je</strong>ima svo<strong>je</strong> prirodno gravitacijsko područ<strong>je</strong>usm<strong>je</strong>reno prema kotlini sinjskog polja.Šumarija na svojoj s<strong>je</strong>veroistočnoj strani prekoKamešnicc u dužini od 80 km graniči sBosnom i Hercegovinom. S druge strane <strong>je</strong>planina Svilaja na kojoj se nalazi tromeđa šumarijaSplit, Drniš i Sinj, a na jugoistočnojstrani ova šumarija graniči s ŠumarijomImotski.Sa svojih 66.290 ha površine ulazi u skupinuvelikih šumarija u Upravi šuma Split odčega <strong>je</strong> obraslo 52702 ha, a na neplodnupovršinu otpada tek 268 ha.U Šumariji Sinj susrećemo upraviteljaŠumari<strong>je</strong>, Vlatka Kuterovca dipl. ing. šum. kojinas pobliže upozna<strong>je</strong> s životom ove šumari<strong>je</strong>.Ipak u tom susretu prva zanimljivost s kojomse susrećemo <strong>je</strong> sam upravitelj koji u svomradnom vi<strong>je</strong>ku već ima uknjiženih 13 godinarada u Šumariji Cerna u Slavoniji. Pri prvomsusretu nam <strong>je</strong> jasno da po fenotipskim karakteristikamapred nama stoji tipični otvoreniSlavonac koji to ničim ne želi prikriti.Na upit o Šumariji i odnosima s lokalnimupravnim za<strong>je</strong>dnicama, g. Kuterovacodgovara: - Iako <strong>je</strong> Šumarija sm<strong>je</strong>štena na<strong>je</strong>dnom širokom prostoru sto<strong>je</strong> neusporedivosa šumarijama u unutrašnjosti, prim<strong>je</strong>riceu Slavoniji, nastojim izbalansirati proizvodnjupo svim di<strong>je</strong>lovima šumari<strong>je</strong> kako bi lokalnostanovništvo bilo zadovoljno. Cesto <strong>je</strong>to teško ostvarivo zbog ograničenih sredstava.Naime, Šumarija <strong>je</strong> podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>na u 11 gospodarskih<strong>je</strong>dinica od čega su samo četiriuređene (Kamešnica, Tijarica, Jclinak-Tovar-Premda se kaže da <strong>je</strong> kuća ogledalodomaćina, za zgradu ove šumari<strong>je</strong>to ne možemo reći, <strong>je</strong>r <strong>je</strong> dotrajala iveć godinama neobnavljana, dok uisto vri<strong>je</strong>me šumarija prednjači ustručnim poslovima splitske upravenica i Kopršnica), pa smo često prisil<strong>je</strong>ni soskudnim sred.stvima pratiti proizvodnjomsamo program uređenih gospodarskih <strong>je</strong>dinicazbog čega se ponekad pojavlju<strong>je</strong> nerazumi<strong>je</strong>van<strong>je</strong>kod lokalnog stanovništva. Takođernam probleme u odnosima s lokalnomsamoupravom donose neuređeni prostorniplanovi, koji se u zadn<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>me ipak sređuju.Održano <strong>je</strong> niz javnih rasprava na tutemu tako đa će i taj problem s vremenombiti ri<strong>je</strong>šen. Naime, tu se u prvom redu mislina proces legalizaci<strong>je</strong> kamenoloma na područjuŠumari<strong>je</strong> Sinj kojih <strong>je</strong> oko dvadeset.Šumarija Sinj zapošljava 40 stalnihd<strong>je</strong>Jatnika od čega su tri inžen<strong>je</strong>ra i petnaestšumarskih tehničara. U 1998. godini šumarija<strong>je</strong> sa povremenim zaposlenicima u kontinuitetuimala oko 100 radnika. Pri<strong>je</strong> rata,Šumarija <strong>je</strong> bila podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>na u 30 lugarija dabi danas imala tek 17 od planiranih 22. Akose poigramo brojkama onda to iznosi više od4000 ha površine čuvanja državnih šuma po<strong>je</strong>dnom čuvaru. Ovaj problem ni<strong>je</strong> samo slučaju ovoj šumariji već on prati i niz drugihšumarija na kršu gd<strong>je</strong> još struka, ali i praksani<strong>je</strong> dala jasan odgovor na taj problem. No,mnogi stručnjaci misle da <strong>je</strong> to ipak previ.šeza učinkovit rad čuvara <strong>šume</strong>.Ova šumarija u svom uobičajnom godišn<strong>je</strong>mplanu ima oko 4000 m"* s<strong>je</strong>če koja seplasira kao ogr<strong>je</strong>vno drvo i realizira se u samoizradi,zatim se izvršava 120-150 ha pošumljavanjate oko 150 ha n<strong>je</strong>ge i čišćenja. Uovoj godini su planirane i tri dionice šumskogputa u svrhu zaštite šuma od požara sPremda <strong>je</strong> rasadnik malen po površini proizvodi i više od milijun i 400 tisuća sadnicaUpravitelj Slavonac koji se dobro snašao uDalmaciji - Vlatko Kuterovac, dipl. inž.elementima šumske ceste u ukupnoj dužiniod 16 km. Šumarija Sinj kao i sve šumari<strong>je</strong>ko<strong>je</strong> su ti<strong>je</strong>kom rata bile na crti bojišniceimaju problema s miniranim terenima što uodređenim pred<strong>je</strong>lima znatno onemogućavarad. Inače ti<strong>je</strong>kom domovinskog rata 13,5tisuća hektara ove šumari<strong>je</strong> <strong>je</strong> bilo pod okupacijom.U ovoj prilici značajno <strong>je</strong> spomenuti irasadnik Šumari<strong>je</strong> Sinj koji <strong>je</strong> vrlo važan uproizvodnim procesima Uprave šuma Split.U dogovoru s gradom Sinjom povećana mu<strong>je</strong> površina od 0,8 ha i u ovoj godini <strong>je</strong> planiranoproizvesti oko 600.000 sadnica uglavnomkonteinerskog materijala (450.000 crnibor i 150.000 meduriac). Ovaj rasadnik <strong>je</strong> do1998. proizvodio 200 do 300 tisuća sadnicada bi u prošloj godini doživio <strong>je</strong>dan neprirodanskok na 1,4 milijun sadnica. Moglo bi sereći da se ci<strong>je</strong>la n<strong>je</strong>gova proizvodnja odvija naimprovizaciji u koju <strong>je</strong> uložen maksimalnitrud zaposlenika od čega valja posebno istaknuti_/i3(/rđ«feu Bulj. Na ovaj problem takođerupozorava i upravitelj Kuterovac:— Ukoliko se želi zadržati ova količinaproizvodn<strong>je</strong> mora se nešto hitno poduzeti.Prošle godine su vođeni ozbiljni razgovori onabavi sadilica, punilica što se za sada sveobavlja ručno, međutim izgleda da<strong>je</strong> na razgovorimapriča i stala. Međutim mi na tomene inzistiramo toliko puno <strong>je</strong>r imamo i većihbriga od rasadnika. Prim<strong>je</strong>rice, naša upravnazgrada koja <strong>je</strong> stara više od 100 godina i ukoju ni<strong>je</strong> ulagano tko zna od kada. S punimpravom se može reći da <strong>je</strong> rad u njoj upotpunosti neadekvatan. Tu bih mogao početipriču od drvenih podova koji se urušavajudo neprim<strong>je</strong>renog sanitarnog čvora.Nažalost još od 1993. postoji pro<strong>je</strong>kt rekonstrukci<strong>je</strong>zgrade, ali <strong>je</strong> v<strong>je</strong>čno prisutan nedostataknovca. U zadnjih pet godina zgradaulazi u plan investicija da bi se u <strong>je</strong>sen u rebalansuizostavila.Zahvaljujući domaćinima na gostoprimstvu,ostavljamo ih u nadi da će i ovakav glaspridoni<strong>je</strong>ti u r<strong>je</strong>šavanju životnih problemaŠumari<strong>je</strong> Sinj. "^ft- I. SimiĆČasopis <strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> / 15
Change language