Kasno je gasiti, treba spriječiti - Hrvatske šume

Propise uređajnog elaboratapodrediti ekonomičnostiNjega šume proredom mora bitikompromis između uzgojnog zahtjevai zahtjeva tržišta, ističe dipl. inž.Tomislav Starčevićređivači »Hrvatskih šuma« sastali su se polovicom lipnja ušumsko-hortikulturnom rasadniku »Hajderovac«, na područjupožeške Uprave šuma, gdje su održali svoj redovni sastanak.Osim stručnjaka iz Direkcije te rukovoditelja taksacija pojedinihuprava šuma i dvojice upravitelja šumarija, na skupu su bili nazočnipredstavnici Državnog inspektorata za šumarstvo i Šumarskog institutaJastrebarsko. Najprije je na području šumarija Caglin i Kutjevoodržan terenski kolokvij o gospodarenju jednodobnim sastojinamasmanjenog obrasta, a u rasadniku je, pored rasprave o ovoj problematici,bilo riječi o izvršenju planskih zadataka za prvih pet mjesecite o uređivanju privatnih šuma.Manje brige za nekvalitetne sastojineu odsjeku 4b, koji je u sastavu gospodarske jedinice »JužnaKrndija čaglinska«, u sedamdesetgodišnjoj sjemenjači sladuna predviđenojza proredu, površine oko 7 ha, obrast je 0,86 a intenzitetprorjcđivanja tek 15 mMia, pa je postavljeno pitanje je li gospodarskiekonomično u takvoj sastojini obaviti proredni zahvat. Dipl, ing.Tomislav Starčević iz Direkcije istaknuo je da njega šuma proredommora biti kompromis između uzgojnog zahtjeva i zahtjeva tržišta.Nema te sastojine, kazao je, u kojoj ne treba poduzeti neki uzgojnizahvat, ali cjelokupni proces biološke proizvodnje mora imatifinancijski izvor, te se šumari trebaju ponašati na marketinški način.Napomenuo je da na požeškom području ima znatan broj nekvalitetnihsastojina o kojima ne trebamo brinuti kao o kvalitetnimsastojinama hrasta lužnjaka. U ovom slučaju treba provesti uzgojnipostupak, ali proredu je neekonomično raditi te ju treba odgoditi.Rukovoditelj požeške taksacije mr. Zeljko Najvirt također se osvrnuona ovaj problem, naglasivši da je na području Uprave šuma Požegaevidentirano čak 16 posto drvne mase sušaca od ukupnog etatakitnjaka. Dipl. ing. Ivica Milković, rukovoditelj Službe za uređivanješuma iz Direkcije, napomenuo je da se dosad nikad nije odredilokoja je to donja granica obrasta pri kojoj se može prorjeđivati i kojije smisao toga uzgojnog zahvata u sastojinama s intenzitetom ispod20 m'/ha. Tijekom diskusije postavljeno je pitanje što bi se dogodiloda se proreda ne izvrši u idućem polurazdoblju. Sudionici kolokvijabili su jednodušni u ocjeni da se šumi ne bi dogodilo ništa i daproredu, osim stabala za sanitarnu sječu, ne treba obaviti.Na drugom stajalištu, u odjelu 94b, na području šumarijeKutjevo, u gotovo čistoj kvalitetnoj srednjodobnoj sastojini hrastakitnjaka, obrasta 0,83 i starosti 75 godina, planirana je proreda. Iovdje je intenzitet prorjeđivanja nizak te iznosi 18 m^/ha, a odsjekspada u grupu sastojina sa smanjenim obrastom. Zaključeno je da uovom slučaju proredu treba ipak provesti, težeći prema uspostavinormalne sastojine.Produžiti intervale prorjeđivanjaDiskusija je nastavljena u sindikalnoj sali kutjevačkog rasadnika,a stručni suradnik za uzgajanje šuma u Direkciji, mr. Ondrej Lovašpredložio je da se u sastojinama smanjenog obrasta u razdoblju od 20godina produže intervali prorjeđivanja. Naglasio je da prorede nedonose nikakav profit. Na području Uprave šuma Osijek postoje sastojinestare oko 95 godina, s punim obrastom, u kojima se nema štopropisivati, jer su ranijim proredama dobro iznjegovane. PropisiOsnove gospodarenja, istaknuo je mr Lovaš, ne trebaju biti imperativ,moramo biti tolerantni, a trebalo bi poraditi na izmjenamaPravilnika o uređivanju šuma i tako omogućiti uređivačima da budukreatori. Tamo gdje zbog bilo kojega razloga dolazi do poremećaja usastojini, ne bi trebalo propisivati prorede. Uređajni elaborati vrijededeset godina, a promjene u šumskim sastojinama događaju setijekom dužega razdoblja. Dr. Tono Kružić iz Direkcije, napomenuoje da je uređivanje šuma planiranje, a za to treba imati informacijeodnosno obrađene podatke, no informacijski sustav nam je najslabijakarika u šumarstvu. Dr. Miroslav Benko iz Šumarskog instituta Jastrebarsko,govorio je o problemu tarifa koje su nastale u vrijeme kadanije bilo kompjutora, a tako je i s debljinskim stupnjevima izaokružbenim promjerkama. Dobro je izmjeriti visine i što preciznijeutvrditi drvnu zalihu, a prosjeci i procjene su osobit problem.Dipl. ing. Tomislav Starčević naglasio je nužnost terenskih instruktažas uređivačima, koji trebaju imati što veći broj podataka i informacija.O tome da bi se u izradu propisa Osnove gospodarenja trebalouključiti više šumarskih stručnjaka, da »ne padne sve na pleća« taksatora,govorio je dipl. ing. Dubravko Janeš, a dipl. ing. Zeljko Ledinskipredlaže bolju suradnju između Ministarstva, inspekcija i uređivača.Više suradnje s MinistarstvomRukovoditelj vinkovačkog Odjela za uređivanje šuma dipl. ing.Josip Grgljanič ističe problem krutosti članova Komisije za pregledOsnove gospodarenja, koji se strogo drže Pravilnika o uređivanjušuma, te smatra da Pravilniku ne treba robovati. Potrebno je višeelastičnosti i suradnje između Ministarstva i uređivača. Dipl. ing.Franjo Prebanić iz Državnog inspektorata za šumarstvo smatra da unavedenim komisijama trebaju biti verificirane osobe, a rukovoditeljdelničke taksacije dipl. ing. Boris Pleše informirao je nazočne o tomeda u Upravi šuma postoji interna komisija za odobrenje uređajnogelaborata, a tek nakon toga pregleda slijede daljnji postupci. Ovelikoj fluktuaciji ljudi u Uređivanju šuma govorio je rukovoditeljove službe u Direkciji, istaknuvši problem kontrole izmjere visina iprirasta stabala. Napomenuo je da, kada je riječ o prirasno-prihođnimtablicama i normalama, nedostaju modeli za mješovite sastojine.Predstavnici pojedinih uprava šuma podnijeli su izvještaje oizvršenju pripremnih, završnih i terenskih radova na uređivanjušuma, a istaknuti su problemi nerazminiranoga terena, manjkaterenskih vozila i opreme, velikih udaljenosti terena. Primjerice, mr.Ivica Grginčić iz Uprave šuma Karlovac upozorio je na problemneizvršenja oko 14.000 ha terenskih radova zbog manjka terenskihvozila. U Upravi šuma Gospić prosječne terenske udaljenosti su oko200 km, u UŠ Buzet nedostaju šumarski inženjeri, u UŠ Ogulinzavršni radovi kasne...Bez novca za privatne šumeKada je riječ o uređivanju privatnih šuma, mr. Grginčić napominjeda na karlovačkom području treba razlikovati gospodarenje ivlasničke odnose. Naime, ima dio uzurpiranih šuma a ove čestice ireguliranje vlasničkih odnosa trebala bi rješavati Županija. Stoga oduređivanja takvih šuma neće biti ništa, dok se to ne riješi. Sudionicisastanka zaključili su da se moraju pokrenuti radovi na uređivanjuprivatnih šuma, no prethodno treba utvrditi po pojedinim upravamaizvore financiranja. Konstatirano je da većina uprava nema za tunamjenu potrebna sredstva.k^"^r I. TomićČasopis Hrvatske šume / 29