Izvršni direktor <strong>PALGO</strong> centraDušan DamjanovićUsud regionalizacijePred vama je novo izdanje AGENDE posvećeno čitavomnizu različitih aspekata regionalizacije Srbije,ali i regionalizacije uopšte, a u kontekstu neophodnostisuštinske promene svesti o potrebi političko-administrativnogpreuređenja naše države i stvaranja srednjegnivoa vlasti. Na narednim stranama možete čitati o tipičnimnadležnostima regionalne samouprave u EU, modalitetimafinansiranja regionalnih projekata i regionalnihrazvojnih politika, principima supsidijarnosti i dobrogupravljanja, kao i o neophodnoj solidarnosti u ostvarenjuravnomernog razvoja.Dugo smo uskraćeni za realno i utemeljeno tumačenjeizazova političke regionalizacije, odnosno uspostavljanjaregionalne samouprave na celoj teritoriji Republike Srbije.Čini nam se da pokrajinska autonomija na jednomdelu teritorije, odnosno odsustvo bilo kakvih istorijskihili infrastrukturnih pretpostavki za uvođenje regionalnesamouprave na drugom delu teritorije (istočna Srbija),zahteva traganje za širim društvenim konsenzusom otoku i načinu buduće regionalizacije. Dok se u primenuevropske metodologije statističke podele, odnosno ustatističku regionalizaciju, bezrazložno požurilo, dotle sepromišljanje političke regionalizacije dosledno i uporno,a jednako bezrazložno, izbegava.U ovom broju AGENDE možete pronaći kratke analize iosvrte u kojima se govori o principima asimetričnog regionalizma,modelu decentralizacije u više brzina, uvođenjufakultativnih nadležnosti u razvijenim gradovima, ili omehanizmima međuopštinske saradnje.Jedan od autora se bavi i fenomenima polarizacije i dihotomijecentra i periferije, i ističe da gradovi i njihova regionalnaokruženja, iako prirodno upućeni jedni na druge, čestonisu imali zajednički okvir planiranja, te su se i veze izmeđunjih razvijale spontano, interesno, najčešće u korist centralnogmesta, dakle neravnomerno, čak jednosmerno. Tajprostorni rascep pokušava se premostiti obuhvatom funkcionalnihurbanih područja, definisanih Prostornim planomRS 2010, pre svega na temelju analize stepena urbanosti idnevnih migracija, koja može poslužiti i kao jedna od profesionalnoutemeljenih smernica za političku regionalizaciju.Drastične i sve veće razlike u kapacitetima naših gradovai opština dovode, uvek iznova, u pitanje uporno istrajavanjena monotipskom sistemu lokalne samouprave, anameću ideju o uvođenju fakultativnih nadležnosti zaekonomski jake i propulzivne gradove, odnosno ideju oudruživanju manjih opština preko različitih projekata međuopštinskesaradnje.AGENDA, broj 5, <strong>2012.</strong> |Uvodna reč|