Samoanaliza (PDF) - Elektrotehnički fakultet Osijek - Sveučilište ...

SamoanalizaElektrotehničkog fakulteta OsijekSamoanalizu Elektrotehničkog fakulteta Osijek izradili su:Prof. dr. sc. Radoslav Galid, dekanProf. dr. sc. Damir Šljivac, (koordinator) prodekan za nastavuProf. dr. sc. Goran Martinovid,prodekan za znanostProf. dr. sc. Srete Nikolovski, prodekan za razvojProf. dr. sc. Tomislav Mrčela, prodekan za stručni studijDoc. dr. sc. Kruno Miličevid, pomodnik dekana za nastavuMirica Kneževid, dipl. iur., tajnica fakultetaNarcisa Vrbešid-Ravlid, mag. iur., pomodnica tajnice fakultetaStjepan Čalid, dipl. oecc., voditelj ureda računovodstveno-financijskih poslovaSpomenka Beck, voditeljica studentske referadeMarko Šimid, studentZdravka Vranješ, prof., lekturaIvanka Ferčec, prof., prijevodYvonne Liermann-Zeljak, prof., prijevodMartina Šuto, prof., prijevodDavor Vrandečid, ing., prijelomSamoanaliza Elektrotehničkog fakulteta Osijek donesena je na sjednici Fakultetskog vijeda dana 12.siječnja 2012. godine1

Naziv vrednovanoga visokog učilišta: Elektrotehnički fakultet OsijekNaziv sveučilišta u čijem se sastavu nalazi vrednovano visoko učilište: Sveučilište Josipa JurjaStrossmayera u OsijekuGodina osnutka: 1992.Adresa: Kneza Trpimira 2b, OsijekTelefon: 031 224 600Fax: 031 224 605Internetska adresa: www.etfos.hrElektronička pošta: etf@etfos.hr, dekan@etfos.hrZvanje, ime i prezime čelnika visokog učilišta:redoviti profesor u trajnom zvanju, dr. sc. Radoslav GalidNaziv banke i broj računa preko kojeg visoko učilište posluje:Hrvatska poštanska banka, 2390001-11000167772

1. Upravljanje visokim učilištem i osiguravanje kvalitetea) Navedite kratak opis razvoja vašega visokog učilišta i bitne događaje u posljednjih 10godina (organizacijske promjene, preseljenja, bitne probleme u radu).Visokoškolska nastava iz područja elektrotehnike u Osijeku utemeljena je 1978. godine kao tredistudij ovoga smjera u Republici Hrvatskoj inicijativom Sveučilišta u Osijeku tijekom 1977. i 1978.godine uz suradnju gospodarstva grada Osijeka te gravitirajudih opdina slavonsko-baranjske regije.Učilište je utemeljeno s ciljem da organiziranjem dvoipolgodišnjeg studija omogudi uvjete zapoboljšanje strukture tehničkih kadrova u gospodarstvu i javnom sektoru ovoga dijela Republike, gdjesu evidentno nedostajali stručnjaci iz područja elektrotehnike, a osobito značajno zbog činjenice da jepodručje slavonsko-baranjske regije bilo u trajnom zaostajanju za razvojem Hrvatske u pogledu stoperasta, društvenog proizvoda po stanovniku, strukture društvenog proizvoda po sektorima djelatnosti idrugim pokazateljima.Nastava na učilištu započela je akademske 1978./79. organizirana interfakultetski u uvjetimanedovoljnog učioničkog i laboratorijskog prostora u Društvenom domu OLT-a, „Elektroslavoniji“(pogon na Zelenom Polju) te na Pravnom fakultetu u Osijeku. Uz profesore sa zagrebačkih i osječkihfakulteta nastavu su izvodili i predavači inženjeri iz osječkih industrijskih poduzeda. Godine 1979. nastudiju je ved zaposleno šest nastavnika u stalnom radnom odnosu. U narednim godinama Studijnabavlja laboratorijsku opremu, nastava se održava u zasebnom dijelu zgrade Elektrometalskogškolskog centra, zapošljavaju se novi znanstveni djelatnici te početkom 1981. godine studijorganizacijski djeluje kao OOUR u okviru Elektrometalskog školskog centra u Osijeku. Te godineučilište stječe i status samostalne visokoškolske ustanove.Godine 1986. studij elektrostrojarstva ispunjava uvjete za rad prema Zakonu o usmjerenomobrazovanju kao znanstveno-nastavna organizacija za izvođenje programa usmjerenog obrazovanjaza organiziranje i izvođenje programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme šestogstupnja za profil inženjer elektrotehnike, smjer elektrostrojarstvo. Godine 1987. studij je upisan uregistar znanstvenoistraživačkih organizacija.Iako je postojalo veliko zanimanje za Studij elektrotehnike u Osijeku (na prvu godinu studija1987./1988. upisano je 160 studenata), za osiguravanje potrebnog nastavnog prostora nije bilorazumijevanja, Materijalno stanje na studiju te statusni problemi krajem 1987. godine ugrozili suopstanak učilišta. Izborom novog direktora studija dr. Radoslava Galida (koji prelazi s Građevinskogfakulteta Osijek) 1988. godine započet je novi ciklus na ovoj visokoškolskoj ustanovi. Iste godineStudij elektrostrojarstva mijenja ime u Studij elektrotehnike te s novim programom počinjeobrazovati inženjere elektrotehnike i elektronike, postupno napuštajudi program smjeraelektrostrojarstvo.Te 1988. na učilištu je u stalnom radnom odnosu 6 doktora i 13 magistara znanosti te 10 diplomiranihinženjera elektrotehnike, a do 1990. na Studiju elektrotehnike zapošljava se značajan brojznanstvenika i mladih asistenata.Godine 1989. u Hrvatskoj je usvojen zajednički nastavni plan i program iz područja elektrotehnike zaobrazovanje inženjera VI/1 stupnja sa smjerovima: Elektrotehnika i Elektronika, koji se po rješenju3

Ministarstva prosvjete primjenjuje i u Osijeku (do 2002./2003. godine). U isto vrijeme, zbog važnosti ipotreba za elektrotehničkim kadrom u ovom dijelu Hrvatske, a uz podršku Sveučilišta i gospodarstvaregije, započete su pripreme za prerastanje Studija elektrotehnike u fakultet s četverogodišnjimnastavnim programom, za profil diplomirani inženjer elektrotehnike.Tijekom razdoblja 1988.-1990. nakon niza rasprava, analiza i elaborata te uz značajnu potporuistaknutih znanstvenika, stručnjaka i dužnosnika doneseno je i usvojeno više važnih odluka uzpodršku Sveučilišta, da bi konačno 24. travnja 1990. g. Republički komitet za prosvjetu, kulturu,fizičku i tehničku kulturu donio rješenje kojim se odobrava Studiju elektrotehnike Osijek da u okvirusvoje djelatnosti organizira i izvede program usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spremesedmog (VII/1) stupnja obrazovnog profila diplomirani inženjer elektrotehnike s usmjerenjem naelektroenergetiku počev od akademske godine 1990./1991.Te godine Studij elektrotehnike prerasta u Elektrotehnički fakultet koji na prvu godinu studija upisuje50 studenata na VII/1 stupnju za stjecanje visoke stručne spreme (dipl. ing. elektrotehnike) i 113studenata na VI/1 stupnju (inženjer elektrotehnike).Intenzivan razvoj Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku privremeno je usporen agresijom JNA naHrvatsku (1991.-1992. godine) koja je prouzročila znatna razaranja i velike ljudske gubitke. Kaopripadnici Hrvatske vojske poginula su dva asistenta i pet studenata, a nekoliko je studenataFakulteta ranjeno. Fakultet je uz velike humane gubitke u vrijeme Domovinskog rata 1991.-1992.pretrpio i značajne materijalne gubitke: dio je opreme uništen ili ošteden kao i pojedini kabineti,laboratoriji i dijelovi zgrade. Nakon ratnih razaranja koja je Osijek pretrpio za vrijeme agresije naRepubliku Hrvatsku intenzivno se na Fakultetu obnavljaju radni prostori i opremaju uništenilaboratoriji, dijelom vlastitim sredstvima te sredstvima Ministarstva znanosti RH.Kvalitetno poboljšanje opremljenosti ostvareno je donacijama opreme i knjiga koje je Fakultet dobiood niza hrvatskih i inozemnih znanstveno-nastavnih institucija. Osobito ističemo pomod dr. ing.Cesare Cuzana, poduzetnika iz Milana za dvogodišnje stipendije za 100 studenata tehničkih znanostiSveučilišta u Osijeku, a čijim je sredstvima utemeljena i Osječka akademska zaklada (OAZ) kojastipendira studente tehničkih znanosti na fakultetima Sveučilišta u Osijeku te svake akademskegodine dodjeljuje nagradu najboljem studentu ETF-a.Fakultet je sredinom devedesetih godina koristio poseban blok zgrade EMŠC-a kao i prostorije nalokaciji Trg Lava Mirskog, što je činilo ukupno dvije velike predavaonice (po sto četrdeset mjesta),šest manjih predavaonica (po četrdeset mjesta), sedam laboratorija (po dvadeset radnih mjesta),dvadeset i dva kabineta za nastavnike i četiri ureda administracije.Još jedna u nizu posljedica za Elektrotehnički fakultet Osijek nastalih agresijom na Hrvatsku i nagli jeodlazak šest doktora znanosti i devet znanstvenih novaka i asistenata s Fakulteta, stoga je od 1992.-1994. godine zaposleno novih 8 nastavnika (6 doktora znanosti i 8 magistara znanosti) i 6 znanstvenihnovaka i mlađih istraživača.Krajem 1992. godine rukovodstvo Fakulteta izrađuje strategiju obnove i razvoja Fakulteta uz značajnupomod prof. dr.sc. Nedjeljka Perida s ciljem postizanja kvalitete srodnih fakulteta u Europi. Kadrovskiojačani profesori Elektrotehničkog fakulteta izrađuju novi nastavni plan dodiplomskog sveučilišnogstudija s dvama smjerovima – Elektroenergetika te Automatika i elektronika koji se nakonmeđunarodne recenzije i usporedbe s europskim fakultetima počinje primjenjivati ak. godine1995./1996. U rujnu 1997. godine Senat Sveučilišta u Osijeku prihvada program poslijediplomskogstudija Tehnika eksploatacije energetskih i industrijskih pogona na ETF-u Osijek.U razdoblju od 1992.-1995. godine izrađena je i projektna dokumentacija za nadogradnju III. katazgrade Fakulteta (površine 1900 m2), a 1996. godine započeta je izgradnja koja je zbog nedostatnih4

financijskih sredstava zastala 1998. godine. Nakon uspješno uspostavljene suradnje s tvrtkom„Siemens“ iz Zagreba sredinom 2001. godine sačinjen je elaborat za dovršenje započete dogradnje teza nabavku potrebne laboratorijske opreme koji je upuden Vladi RH. Uz razumijevanje čelnikaMinistarstva znanosti i tehnologije RH, odobreno je 20 milijuna kuna kredita za realizaciju planiranihinvesticija, koji se realiziraju preko Privredne banke Zagreb. Uz 12 milijuna kuna od vlastitih prihoda iiz drugih financijskih izvora, a uz suradnju i koordinaciju ministra prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevida,rektorice Sveučilišta prof. dr. sc. Gordane Kralik, direktora „Siemensa“ Mirka Barišida, dipl. ing idekana ETF-a prof.dr.sc. Radoslava Galida uspjeva se završiti započeta dogradnja III. kata i upotpunosti se izgrađuje dvorišna zgrada, tako da od 2002. godine Elektrotehnički fakultet Osijekraspolaže ukupnim poslovnim prostorom od 5000 m 2 . Izvršeno je opremanje 15 laboratorijamodernom opremom te je nabavljena potrebna nastavna oprema. Svečano otvorenje zgradeobavljeno je 20. prosinca 2002. godine uz nazočnost predsjednika Republike Hrvatske StjepanaMesida, ministra znanosti i tehnologije RH prof. dr. sc. Gvozdena Flege, prof. dr. sc. Hrvoja Kraljevida,predsjednika Odbora za znanost Sabora RH, prof. dr. sc. Gordane Kralik, rektorice Sveučilišta uOsijeku te brojnih predstavnika Ministarstva znanosti i tehnologije, čelnika slavonskih županija igradova, predstavnika svih hrvatskih sveučilišta, dekana elektrotehničkih fakulteta iz Hrvatske,Njemačke, Mađarske i Slovenije, dekana svih fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera tevodedih ličnosti kulturnog, vjerskog i gospodarskog kruga Slavonije i Baranje.U siječnju 2002. godine Senat Sveučilišta daje dopuštenje za provedbu stjecanja doktorata znanostiza znanstveno područje tehničke znanosti, znanstveno polje elektrotehnika. Od tada jeposlijediplomski studij organiziran na trima razinama: poslijediplomski magistarski studij,poslijediplomski doktorski studij i poslijediplomski doktorski studij (bez magisterija).2003. godine završena je izrada novih nastavnih planova i programa za sveučilišne i stručne studije(izrađeni prema europskim standardima) koji se nakon suglasnosti Senata Sveučilišta u Osijeku iNacionalnog vijeda za visoku naobrazbu RH počinju primjenjivati ak. 2003./2004. godine. Ovi nastavniplanovi pokrivaju područja elektrotehnike i računarstva sa smjerovima: Elektroenergetika,Automatika i procesno računarstvo, te Računarstvo i komunikacije na dodiplomskim studijima, teAutomatika, Elektroenergetika i Informatika na stručnim studijima.Akademske 2004./2005. godine Fakultet je uskladio nastavne planove i programe prema Bolonjskojdeklaraciji uvodedi model studija 3 + 2 + 2 koji se počinje primjenjivati od ak. god. 2005./2006.Tijekom lipnja 2005. godine na prijedlog Nacionalnog vijeda za visoko obrazovanje, ministar znanosti,obrazovanja i športa izdao je dopusnice za izvođenje novih sveučilišnih preddiplomskih i diplomskihstudija elektrotehnike i računarstva te stručnih studijskih programa na Elektrotehničkom fakultetu uOsijeku, usklađenih s Bolonjskom deklaracijom.Senat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 20. veljače 2006. donio jeodluku o ustroju i izvedbi sveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika sasmjerovima: Elektroenergetika, te Komunikacije i informatika na ETF-u u potpunosti usklađenim sBolonjskom deklaracijom, a nešto kasnije uvode se i specijalistički poslijediplomski studijiElektroenergetika u tržišnom okruženju, Napredne komunikacijske tehnologije, te Procesnoračunarstvo.U akademskoj 2006./2007. godini Fakultetu je dodijeljena na uporabu zgrada u okviru Sveučilišnogkampusa u prostoru bivše vojarne „Drava“ ukupnog raspoloživog prostora od oko 3600 m 2 .Obnovom dovršenom u 2009. godini za nastavu je u prostoru bivše vojarne „Drava“ osposobljeno 6visokokvalitetnih učionica i 9 suvremenih računalnih laboratorija, uključujudi i jedan laboratorij izosnova elektrotehnike i elektronike. Prostor bivše vojarne „Drava“ namijenjen je za nastavni i5

Stručni kolegijProdekanski kolegijSveučilište Josipa Jurja Strossmayera u OsijekuElektrotehnički fakultetDekanTajnicaPredstavnik uprave za kvalitetuProdekan za nastavu Prodekan za znanostProdekan za razvoj Prodekan za stručne studijeZavod za zajedničkepredmetePredstojnik zavodaZavod za računalno iprogramskoinženjerstvoPredstojnik ZavodaZavod za industrijskapostrojenja iautomatizacijuPredstojnik zavodaZavod zaelektroenergetikuPredstojnik zavodaZavod zaelektrostrojarstvoPredstojnikzavodaZavod zakomunikacijePredstojnikZavodaTajništvoTajnicaPododsjek upodručnoj službiKnjižnicaVoditeljknjižniceKatedra zamatematiku ifizikuKatedra zastrojarstvo istrane jezikeKatedra zaračunalnoinženjerstvoKatedra zaprogramskoinženjerstvoKatedra zaelektričnepogonskesustaveKatedra zaautomatiku irobotikuKatedra zaelektroenergetske mreže ipostrojenjaKatedra zaelektrane ienergetskeproceseKatedra zaelektričnestrojeve ienergetskuelektronikuKatedra zaosnoveelektrotehnike imjeriteljstvoKatedra zaelektronikuKatedra zaradiokomunikacije itelekomunikacijeLaboratorij zaVF mjerenjaStudentska referadaVoditelj uredaUred zaračunovodstvenofinancijskeposloveŠef računovodstvaOdsjek tehničkih poslovaVoditelj tehničke službeLaboratorij zaelektromagnetikukompatibilnostOdjeljak za računalnupodršku-voditelj uredaOdjeljak za suradnju sgospodarstvomOrganizacijska shema ETFOS-a, 20.05.2011.Dekan: Prof.dr.sc. Radoslav GalidUred za unaprjeđenje iosiguranje kvalitetevisokog obrazovanja7

1. Fakultetsko vijede Elektrotehničkog fakulteta Osijek sastoji se od:- 28 redovitih profesora, izvanrednih profesora i docenata- 2 predstavnika nastavnika u nastavnom zvanju i 2 suradnika u suradničkom zvanju- 5 predstavnika studenata2. Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike):- Zavod ima 19 zaposlenika- Pri zavodu su katedre: Katedra za metematiku i fiziku – 11 zaposlenika Katedra za strojarstvo i strane jezike – 8 zaposlenika3. Zavod za računalno i programsko inženjerstvo:- Zavod ima 27 zaposlenika- Pri zavodu su katedre: Katedra za računalno inženjerstvo – 12 zaposlenika Katedra za programsko inženjerstvo – 15 zaposlenika4. Zavod za elektrostrojarstvo:- Zavod ima 12 zaposlenika- Pri zavodu su katedre: Katedra za električne strojeve i energetsku elektroniku – 6 zaposlenika Katedra za osnove elektrotehnike i mjeriteljstvo – 6 zaposlenika5. Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju- Zavod ima 11 zaposlenika- Pri zavodu su katedre: Katedra za električne pogone i sustave – 6 zaposlenika Katedra za automatiku i robotiku – 5 zaposlenika6. Zavod za elektroenergetiku- Zavod ima 13 zaposlenika- Pri zavodu su 2 katedre i laboratorij: Katedra za elektroenergetske mreže i postrojenja – 6 zaposlenika Katedra za elektrane i energetske procese – 4 zaposlenika Laboratorij za elektromegnetsku kompatibilnost – 3 zaposlenika7. Zavod za komunikacije- Zavod ima 15 zaposlenika- Pri zavodu su 2 katedre i laboratorij: Katedra za elektroniku – 6 zaposlenika Katedra za radiokomunikacije i telekomunikacije – 6 zaposlenik Laboratorij za VF mjerenja – 5 zaposelnika8. Knjižnica- Knjižnica ima 2 zaposlenika9. Tajništvo- Tajništvo ima 39 zaposlenika- Pri Tajništvu su ustrojene niže ustrojbene jedinice: Pododsjek u područnoj službi (Ured za pravne, kadrovske, opde i administrativneposlove – 6 zaposlenika Studentska referada – 5 zaposlenika Pododsjek u središnjoj službi za računovodstveno-financijske poslove – 4 zaposlenika Odsjek tehničkih poslova – 15 zaposlenika Odjeljak za računalnu podršku – 6 zaposlenika Odjeljak za suradnju s gospodarstvom – 2 zaposlenika Ured za unapređenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja – 1 zaposlenik8

ačunovodstvenih, poslova unaprjeđenja i osiguranja kvalitete, poslova vezanih za studentskapitanja, tehničkih i pomodnih poslova na Fakultetu te drugih poslova vezanih za uspješan radFakulteta utvrđenih Statutom Elektrotehničkog fakulteta i drugim opdim aktima.- Tajništvo ima niže ustrojbene jedinice u svom sastavu.- Radom tajništva rukovodi tajnik Fakulteta.6. Knjižnica- Knjižnica je ustrojbena jedinica Fakulteta ustrojena za obavljanje knjižnično-informacijskezadade i poslova vezanih za nastavne, znanstveno-istraživačke i stručne potrebe Fakulteta.- Fakultetski knjižnični sustav sa svojim knjižnično-informacijskim uslugama dio je sveučilišnogknjižničnog sustava.- Knjižnicu predstavlja i njezinim radom rukovodi voditelj knjižnice. Voditelja knjižnice imenujedekan Fakulteta na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana zavoditelja knjižnice.7. Studentski zbor, studentske udruge i druge organizacije studenata ustrojavaju se na Fakultetuu skladu s posebnim zakonom i opdim aktima Fakulteta. Studentski je zbor studentsko izbornopredstavničko tijelo koje štiti interese studenta, sudjeluje u odlučivanju u Fakultetskom vijedu ipredstavlja studente u sustavu visokog obrazovanja.c) Navedite strukturu čelništva vašega visokog učilišta (dekan, prodekani, pročelnik odjelai ostali) i kratko opišite njihovu ulogu i način izbora.Dekan predstavlja i zastupa Fakultet, njegov je čelnik i voditelj i ima sva prava i obveze sukladnoStatutu Sveučilišta i Statutu Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku. Dekan je odgovoran za zakonitost,provedbu Statuta i odluke sveučilišnih tijela na Fakultetu.Dekan je čelnik ustanove čija nadležnost je propisana člankom 25. Statuta Elektrotehničkog fakultetau Osijeku:ustrojava rad i poslovanje Fakulteta,donosi Pravilnik o ustrojstvu radnih mjesta na prijedlog Fakultetskog vijeda uz suglasnostSenata,donosi poslovne odluke u skladu s propisima,priprema, saziva, predlaže dnevni red, predsjedava i vodi sjednice Fakultetskog vijeda,predlaže Fakultetskom vijedu Statut Fakulteta,predlaže Fakultetskom vijedu predloženike za prodekane,predlaže Fakultetskom vijedu imenovanje predstojnika zavoda,imenuje vršitelja dužnosti predstojnika zavoda,bira tajnika Fakulteta,odlučuje o izboru zaposlenika i zasnivanju radnog odnosa u tajništvu Fakulteta i knjižnice,odlučuje o prigovoru pristupnika natječaja za stručno-administrativno, tehničko i pomodnoosoblje,predlaže Fakultetskom vijedu mjere za unaprjeđenje rada Fakulteta,predlaže Sveučilištu proračun Fakulteta,provodi odluke Fakultetskog vijeda te Senata i drugih sveučilišnih tijela koje se odnose naFakultet,10

imenuje stalna i privremena povjerenstva za obavljanje poslova iz svog djelokruga,imenuje povjerenstvo i određuje vrijeme polaganja ispita po žalbi studenta,potpisuje diplome i druge javne isprave koje izdaje Fakultet,odlučuje o ulaganjima i nabavci vrjednije opreme na Fakultetu u skladu sa Statutom,potpisuje ugovore koje sklapa Fakultet,donosi odluke o radnom vremenu i preraspodjeli radnog vremena,donosi odluku o prekovremenom radu,donosi o odluke o nagradama i priznanjima zaposlenika Fakulteta,utvrđuje raspored korištenja godišnjih odmora,donosi odluke o naknadama štete,donosi odluku o međufakultetskoj suradnji u zemlji i inozemstvu,dodjeljuje dekanske nagrade studentima,odobrava pladeni i nepladeni dopust u skladu sa Statutom Sveučilišta, ovim Statutom, Zakonomo radu i drugim opdim aktima Fakulteta,odlučuje o prestanku ugovora o radu zaposlenika Fakulteta u skladu sa Zakonom o znanstvenojdjelatnosti i visokom obrazovanju, Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom za znanost i visokoobrazovanje,donosi druge opde akte u skladu sa Statutom,obavlja i druge poslove utvrđene Zakonom, ovim Statutom, Statutom Sveučilišta i drugimopdim aktima Fakulteta.Dekan ima pravo poduzimati sve pravne radnje u ime i za račun Fakulteta do iznosa od 500 000,00kn. Za pravne radnje iznad iznosa od 500 000,00 kn dekanu je potrebna suglasnost Senata. Dekan jeza svoj rad odgovoran rektoru, Senatu i Fakultetskom vijedu. Dekan najmanje jednom godišnjepodnosi Fakultetskom vijedu i Senatu izvješde o svom radu i poslovanju Fakulteta. Znak dekanskečasti dekanski je lanac.Za dekana može biti izabran nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanju ili umjetničkonastavnomzvanju izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu na Fakultetu. Dekan sebira na vrijeme od četiri godine, a ista osoba može biti izabrana za dekana najviše dva puta zaredom.Izbor dekana potvrđuje Senat. Dekan preuzima dužnost prvog dana nove akademske godine. Odlukuo pokretanju postupka izbora dekana donosi Fakultetsko vijede. Pokretanje postupka izbora dekanamora započeti najkasnije 6 mjeseci prije isteka mandata dekana, odnosno 1. travnja, a završitinajkasnije do 1. lipnja. U slučaju ponavljanja postupka izbora dekana, izbor se mora završiti najkasnije15 dana prije nego bi izabranom dekanu trebao započeti mandat. Postupak izbora dekana podrobnoje propisan člancima 27.-29. Statuta Elektrotehničkog fakulteta u Osijeku.U slučaju sprječenosti dekana da obavlja svoje dužnosti (odsutnost, bolest i sl.) zamjenjuje gaprodekan za nastavu. Prodekan za nastavu koji zamjenjuje dekana ima sve ovlasti i obavlja sveposlove dekana predviđene Zakonom, Statutom Sveučilišta i Statutom Elektrotehničkog fakultetaOsijek, a javne isprave i ostale akte potpisuje uz oznaku "u.z.". U slučaju sprječenosti dekana dulje odšest mjeseci, stručno de vijede donijeti odluku o razrješenju dekana i pokrenuti postupak izboranovog dekana.11

Dekan može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran sukladno članku 31.Statuta Elektrotehničkog fakulteta Osijek.Fakultet ima četiri (4) prodekana: prodekana za nastavu, prodekana za znanost, prodekana za razvoj i prodekana za stručne studije.Prodekani su za svoj rad odgovorni Fakultetskom vijedu i dekanu.Predloženike za prodekane predlaže dekan, a bira ih Fakultetsko vijede. Prodekani se biraju nakonzavršenog postupka za izbor dekana. Za prodekana može biti izabran nastavnik Fakulteta uznanstveno-nastavnom zvanju docenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima ugovor o radu naFakultetu. Za prodekane su izabrani predloženici dekana koji javnim glasovanjem dobijunadpolovičnu vedinu glasova svih članova Fakultetskog vijeda. U slučaju da predloženici za prodekanene dobiju potreban broj glasova, dekan de za sljededu sjednicu Fakultetskog vijeda predložiti novepredloženike. Mandat prodekana jednak je mandatu dekana na čiji je prijedlog izabran.Prodekan za nastavu:- koordinira nastavni rad na Fakultetu, uz suradnju predstojnika zavoda i prodekana za stručnestudije,- predlaže dekanu, uz suradnju predstojnika zavoda, raspisivanje natječaja za izbor i prijamnastavnika i suradnika na sveučilišnom studiju,- koordinira red predavanja i plan ispitnih rokova na sveučilišnim studijima te obavlja nadzor nadizvršenjem istih,- predlaže dekanu nastavna zaduženja za stalno zaposlene nastavnike i suradnike te vanjskesuradnike na sveučilišnom studiju, uz suradnju predstojnika zavoda,- skrbi o izvedbi studijskog programa i izvedbenog plana sveučilišnih i stručnih studija i predlaže mjereza njihovo unapređivanje i poboljšanje,- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.Prodekan za znanost:- koordinira izradu plana istraživačke djelatnosti Fakulteta, uz suradnju predstojnika zavoda,- koordinira međunarodnu suradnju Fakulteta,- predlaže dekanu plan sudjelovanja znanstvenika i istraživača Fakulteta na domadim imeđunarodnim skupovima,- voditelj je poslijediplomskog studija,- skrbi o znanstvenom i istraživačkom radu znanstvenih novaka i suradnika te njihovomnapredovanju,- predlaže dekanu nabavku računalne i druge opreme potrebne za znanstveno-istraživačku djelatnostFakulteta,- nadzire izradbu financiranih znanstvenih projekata Fakulteta,- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.12

Prodekan za razvoj:- koordinira razvojno-istraživačku i visokostručnu djelatnost Fakulteta, uz suradnju predstojnikazavoda,- ustrojava i skrbi o vođenju evidencija o ponudama, sklopljenim ugovorima i tijeku izvršavanjapreuzetih obveza Fakulteta, u visokostručnoj djelatnosti,- izrađuje plan i skrbi o stručnoj praksi studenata i uključivanja istih u razvojno-istraživačke ivisokostručne projekte,- istražuje razvojne potrebe privrede na području struke za koju je osnovan te izrađuje srednjoročne igodišnje planove suradnje s drugim ustanovama i gospodarstvom,- daje ponude za određene poslove te priprema ugovore o svim pravima i obvezama potrebnih zaizvršenje tih poslova i zadataka,- predlaže dekanu ugovore i sporazume koji se odnose na znanstvenu i stručnu suradnju u drugimustanovama i gospodarstvom,- organizira i brine o izvršenju ugovorenih poslova,- predlaže programe suradnje s gospodarstvom,- obavlja i druge zadade po nalogu dekana.Prodekan za stučne studije:- koordinira nastavni rad na stručnim studijima uz suradnju predstojnika zavoda i prodekana zanastavu,- koordinira red predavanja i plan ispitnih rokova na stručnim studijima u suradnji s prodekanom zanastavu,- predlaže dekanu nastavna zaduženja nastavnika i suradnika na stručnim studijima, uz suradnjupredstojnika zavoda i prodekana za nastavu,- skrbi o izradi studijskog programa i izvdebenog plana stručnih studija i predlaže mjere za njihovounaprjeđivanje i poboljšanje,- predlaže dekanu, uz suradnju predstojnika zavoda, raspisivanje natječaja za izbor i prijamnastavnika i suradnika na stručnim studijima,- predlaže dekanu mjere u planiranju potrebnih sredstava za održavanje nastave na stručnimstudijima i ostalih aktivnosti na stručnim studijima,- koordinira i usklađuje suradnju s gospodarstvom s ciljem uključenja stručnjaka-mentora u obrazovniciklus stručnih studija,- obavlja i druge zadade po nalogu dekana,- koordinira i skrbi o izvođenju stručne prakse studenata.Tajnik je voditelj tajništva Fakulteta i odgovoran je za izvršenje organizacijskih, stručnoadministrativnih,pravnih, tehničkih i drugih opdih poslova na Fakultetu. Tajnik Fakulteta obavljapravne i upravne poslove, tumači zakon i druge propise, obavlja ostale poslove utvrđene Statutom,zakonom, drugim propisima i opdim aktima Fakulteta. Tajnika bira dekan Fakulteta na temelju javnognatječaja. Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima završen pravni fakultet i pet godina radnogiskustva u struci. Tajnik Fakulteta odgovara za svoj rad dekanu Fakulteta.Kolegij dekana savjetodavno je tijelo dekana koje čine dekan, prodekani, tajnik i šefračunovodstveno-financijskih poslova.Kolegij dekana saziva dekan prema potrebi, a radi:13

koordiniranja i pradenja cjelokupne aktivnosti Fakulteta,unaprjeđivanja rada stručnih službi Fakulteta, usklađivanja svih poslovnih aktivnosti Fakulteta i slično.Kolegij dekana, po potrebi, dekan može proširiti predstojnicima zavoda i voditeljima ostalihustrojbenih jedinica.Stručno vijede Fakulteta Fakultetsko je vijede. Fakultetsko vijede čine svi redoviti profesori, izvanredniprofesori i docenti, 2 (dva) predstavnika nastavnika izabranih u nastavna zvanja i 2 (dva) predstavnikasuradnika izabranih u suradnička zvanja u radnom odnosu na Fakultetu.Predstojnik zavoda predstavlja i rukovodi radom zavoda. Predstojnika zavoda, na prijedlog dekana,imenuje Fakultetsko vijede javnim glasovanjem nadpolovičnom vedinom glasova svih članova Vijedana vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo imenovana za predstojnika zavoda. Zapredstojnika zavoda može biti imenovan nastavnik Fakulteta u znanstveno-nastavnom zvanjudocenta, izvanrednog ili redovitog profesora koji ima sklopljen ugovor o radu na Fakultetu.Predsjednik katedre predstavlja katedru te rukovodi njezinim radom. Predsjednika katedre biraju irazrješuju članovi katedre između sebe i to javnim glasovanjem nadpolovičnom vedinom glasova svihčlanova katedre. Predsjednik katedre bira se na dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabranaza predsjednika. Predsjednik katedre može biti razrješen dužnosti i prije isteka vremena na koje jeizabran iz istih razloga kao dekan i prodekani u skladu s ovim Statutom.Rad laboratorija organizira i vodi voditelj laboratorija. Voditelja laboratorija imenuju članovi zavodana prijedlog predstojnika zavoda. Za voditelja laboratorija može biti imenovan nastavnik uznanstveno-nastavnom, suradničkom ili nastavnom zvanju ili suradnik u stručnom zvanju.Voditelj laboratorija imenuje se na vrijeme od dvije godine. Ista osoba može biti ponovo izabrana zavoditelja. Voditelj laboratorija odgovara za svoj rad predstojniku zavoda.d) Ukoliko je vaše visoko učilište sastavnica sveučilišta, navedite elemente integracijeElektrotehnički fakultet Osijek jedna je od sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijekukoje je ostvarilo u skladu sa Statutom Sveučilišta funkcionalnu integraciju.Sveučilište integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, umjetničke akademije i odjela(tzv. funkcionalna integracija) te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno usklađenodjelovanje u skladu sa strateškim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranjuznanstvenih istraživanja te jedinstveno i usklađeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnomprometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima uznanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju.Funkcionalna integracija temelji se na jedinstvenim sveučilišnim pravilnicima koje je donio Senat i uprimjeni su na svim znanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama.Pravilnik o ocjenjivanju rada asistenta i znanstvenih novaka, Pravilnik o vođenju registra studentskihudruga i drugih studentskih organizacija, Pravila za vrednovanje studijskih programa te posebicepravilnike kako slijedi:14

Pravilnik o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna i umjetničko-nastavna, nastavna,suradnička i stručna zvanja i odgovarajuda radna mjesta,Pravilnik o financijskom poslovanju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,Pravilnik o stegovnoj odgovornosti nastavnika i suradnika sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku,Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku,Pravilnik o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Temljem Odluke o izvođenju nastave sveučilišnih nastavnika izvan matičnih znanstveno-nastavnih iumjetničko-nastavnih sastavnica Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku nije potrebnaprethodna suglasnost dekana odnosno rektora Sveučilišta jer na taj način Sveučilište ostvarujefunkcionalnu integraciju i omoguduje mobilnost nastavnika u okviru Sveučilišta.e) Navedite temeljne vrijednosti i načine nadgledanja etičnog ponašanja u vašimaktivnostima vezanim uz istraživanja, nastavu i odnos prema studentima.Temeljne su vrijednosti etičnost, transparentnost, afirmativna konkurentnost i suradnja u svrhurazvijanja kreativnih sposobnosti i kompetentnosti. Nadgledanje etičnog ponašanja definirano je isustavom osiguranja kvalitete, koji čine:Povjerenstvo za osiguranje i unapređivanje kvalitete visokog obrazovanja,Priručnik sustava kvalitete s procedurama, uputama i protokolima usklađenim s HRN ISO9001:2008.,Etičko povjerenstvo.Primjerice, procedura „Zamolbe, žalbe i prigovori u nastavnom procesu“ definira rješavanjeneusuglašenosti za sve nastavnike i asistente koji provode pismene i usmene ispite. U ciljuostvarivanja svojih prava studenti mogu podnijeti sljedede pismene zahtjeve:priznavanje ispita s drugih visokoškolskih ustanova,zamolbu za naknadno izvršavanje nastavnih obaveza koje iz opravdanih razloga nije izvršio u zato predviđenom roku,zamolbu za stavljanje studija u mirovanje,zamolbu za naknadnim upisom,ostale osobne zahtjeve koji se odnose na status studenta ili u vezi s nastavnim procesom(potvrde i uvjerenja).Zamolbu ili zahtjev po svim ovim pitanjima student potkrjepljuje odgovarajudom dokumentacijom ilise poziva na nju ako je ona u njegovom dosjeu. Na sva pitanja nadležni organ donosi rješenje u rokukako je to predviđeno zakonom, statutom ili opdim aktom Fakulteta. Uvjete pod kojima studentiostvaruju svoja prava pobliže definiraju statut i opdi akti Fakulteta te Pravilnik o studijima istudiranju. Ukoliko student u pismenom odgovoru na svoj zahtjev nije zadovoljan i nije uneposrednom usuglašavanju uspio riješiti problem, a smatra da je ošteden, ima pravo na prigovor(žalbu).Nadležni organ u pismenom odgovoru na zahtjev daje pouku o pravnom lijeku.15

Rješavanje prigovora studenataStudenti imaju pravo podnijeti prigovor nadležnim organima Fakulteta u slučajevima koji seodnose na:kvalitetu nastavnog procesa,organizaciju nastave,način izvođenja nastave,ocjenu dobivenu na ispitu ako ispit nije obavljen u skladu sa statutom, odnosno Pravilnikom ostudijima i studiranju,rješenja dobivena na temelju podnesenih zahtjeva,redoslijed kandidata za upis na prvu godinu studija.Prigovor se piše u slobodnom obliku s potrebnim dokazima i dostavlja se nadležnom organuFakulteta koji donosi pismeno rješenje u roku kako je to predviđeno zakonom, statutom ili opdimaktom Fakulteta te Pravilnikom o studijima i studiranju. Uvjeti pod kojima studenti ostvaruju svojaprava detaljno su definirani statutom ili opdim aktom Fakulteta te Pravilnikom o studijima istudiranju. Nadležni organ u odluci po prigovoru dužan je dati pouku o pravnom lijeku. Studentnezadovoljan odlukom može uložiti žalbu organu danom u pouci o pravnom lijeku.Poseban je postupak po žalbi studenta koji nije zadovoljan postignutom ocjenom na ispitu. Postupakse u svemu provodi prema Pravilniku o studijima i studiranju.Student koji nije zadovoljan postignutom ocjenom može u roku 48 sati nakon održanog ispitažalbom zatražiti polaganje ispita pred nastavničkim povjerenstvom, osim u slučaju ispita predispitnim povjerenstvom iz članka 63. stavka 1. Pravilnika o studijima i studiranju.Zahtjev za ponavljanjem ispita istaknut u žalbi mora biti obrazložen.Dekan imenuje nastavničko povjerenstvo od 3 člana u roku 48 sati od primitka žalbe.Predmetni nastavnik može nazočiti ponavljanju ispita pred nastavničkim povjerenstvom, bezprava postavljanja pitanja i ocjenjivanja studenta.Dekan određuje vrijeme i mjesto polaganja ispita.Ponovljeni ispit ima se održati u roku pet radnih dana od dana podnošenja žalbe studenta.Pisani ispit nede se ponoviti pred povjerenstvom nego de ga ono ponovo ocijeniti.Povjerenstvo donosi odluku vedinom glasova.Ocjenu utvrđuju svi članovi povjerenstva koji pojedinačno potpisuju prijavnicu za ispit, a ocjenuu indeks unosi i potpisuje predmetni nastavnik-ispitivač.16

Rješavanje prigovora nastavnog i nenastavnog osobljaNastavno i nenastavno osoblje ima pravo uložiti prigovor nadležnim organima Fakulteta suglasnoZakonu o radu, Zakonu o visokom obrazovanju i drugim propisima.Prigovor je napisan u slobodnom obliku s potrebnim dokazima i dostavlja se nadležnom organuFakulteta koji donosi pisano rješenje u roku predviđenom u statutu ili opdim aktom Fakulteta. Uvjetipod kojima ostali sudionici ostvaruju svoja prava pobliže su definirani zakonom, statutom i opdimaktom Fakulteta. Nadležni organ u odgovoru na prigovor dužan je dati pouku o pravnom lijeku.Nezadovoljna strana može uložiti žalbu organu danom u pouci o pravnom lijeku.Izvještavanje o prigovoruPredstavnik uprave za kvalitetu po isteku neparnog i parnog semestra pravi pregled svihprigovora po vrstama, ukupno po semestru te ukupno za cijelu akademsku godinu. U pregleduiskazuje iznose u postotku pozitivno riješenih prigovora u odnosu na broj prigovora.Predstavnik uprave za kvalitetu analizira preglede i sastavlja izvješde u kome utvrđujepotrebu za provođenjem preventivnih i popravnih radnjiSudjelovanje studenata u svim procesima vezanim za osiguranje kvalitete visokog učilišta- Pet predstavnika studenata članovi su Fakultetskog vijeda s pravom suspenzivnog veta.- Pradenje rezultata studentske ankete prema definiranoj proceduri „Studentska ocjena nastave inastavnika“:Ciljevi provedbe studentske ocjene nastave i nastavnika utvrđivanje su dobrih strana rada i otkrivanjeonoga što je nužno mijenjati. Rezultati provođenja studentske ocjene osnova su za daljnji rad napoboljšanju nastave. Evaluacija se provodi pismeno na kraju nastave tako da studenti vrjednujuodređene elemente obrazovnog procesa – organizaciju i strukturu kolegija, opteredenje kolegijem,ocjenjivanje i ispite, utjecaj predavanja na studente, područje kolegija i opde procjene. Rezultatiocjene promatraju se u odnosu na prethodne rezultate (kako bi se pratio napredak od uvođenjapromjena) i u odnosu na druge nastavnike.Ocjenjivanje se provodi jednom godišnje u pravilu na kraju ljetnog semestra, a termin određujeraspored koji sastavlja Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete na Sveučilištu. Studentiretroaktivno sagledavaju program koji su prošli, rad nastavnika i različite uvjete tijekom nastave tetako vrjednuju elemente obrazovnog procesa iz ankete.Ocjenjivanje se provodi putem on-line upitnika koji sastavlja Odbor za unaprjeđenje i osiguranjekvalitete na Sveučilištu.Pristup rezultatima ocjenjivanja imaju oni koji planiraju i provode ocjenjivanje, oni na koje seocjenjivanje odnosi, oni koji imaju koristi od promjena koje se odvijaju kao i odgovornost za tepromjene.Rezultati ocjenjivanja interpretiraju se usporedbom s postavljanim normama:- apsolutno, u odnosu na (brojčane) vrijednosti za koje se unaprijed odlučuje,- u odnosu na prethodne rezultate kako bi se pratio napredak od kada su uvedene određenepromjene,- u odnosu na druge nastavnike/nastavu.17

Nepoželjne su rang liste. Loši rezultati ne priopdavaju se javno, ved svakom nastavniku individualno.Svaki nastavnik može dobiti uvid u relativni rang koji zauzima među ostalim nastavnicima, ali bezkonkretnih podataka tko je ocijenjen bolje ili gore od njega. Svaki nastavnik treba dobiti i jedinstveneinformacije o tome što su istaknute kao dobre, a što kao loše strane njegovog rada.Rezultat predstavlja sama ocjena koja može biti pozitivna (2,0 i veda) ili negativna (manja od 2,0).Ocjena rezultata studentske ankete koju provodi Povjerenstvo za unaprjeđivanje i osiguranjekvalitete visokog obrazovanja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek jedan je od nužnih uvjeta zapostupak izbora u nastavna zvanja.f) Opišite ukratko misiju i viziju u skladu sa strategijom vašega visokog učilišta i ocijenitenjezino ostvarenje kroz programe koje izvodi vaše visoko učilište (odnosi se nastudijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnu dimenziju, znanstvenudjelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje i slično).MisijaMisija Elektrotehničkog fakulteta Osijek provođenje je znanstvenih, razvojnih i stručnih istraživanja izpodručja elektrotehnike, računarstva i srodnih grana, na kojima se temelji preddiplomsko, diplomskoi poslijediplomsko obrazovanje pri čemu aktivno surađuje s akademskim i gospodarskim partnerima udomovini i inozemstvu. Misija je postati znanstveni i istraživački centar izvrsnosti iz poljaelektrotehnike i računarstva u regiji u kojoj djeluje, pa i šire, s jasnim profilom usmjerenim na održivirazvoj provođenja kvalitetnog i učinkovitog obrazovanja koje se temelji na ishodima učenja ikoncepciji cjeloživotnog obrazovanja, čime de Elektrotehnički fakultet Osijek pokazati svoju najvišuodgovornost prema razvoju visokog obrazovanja, istraživačkih karijera i projekata i svakakodoprinijeti tranziciji u društvo znanja. Misija je Elektrotehničkog fakulteta Osijek stvarati visokutehničku i informatičku kulturu u svojoj sredini te osigurati kritičnu masu visoko stručnih kadrova izelektrotehnike i računarstva koji su sposobni primjenjivati znanja iz najrazvijenijih zemalja u svijetu.VizijaIme „Elektrotehnički fakultet Osijek“ sinonim je za razvoj, interakciju znanosti s društvenomzajednicom i gospodarstvom koje opstaje i razvija se u njemu.Elektrotehnički de fakultet Osijek i nadalje biti prepoznatljiv po stručnim ljudima koji poučavaju i radena njemu. Bez obzira na globalnu krizu i dalje de značiti kvalitetu znanja i svrhovito studiranje skonačnim ciljem brzog zaposlenja na dobro pladenim poslovima.Usklađenost sa strategijom SveučilištaStrategija Elektrotehničkog fakulteta može se načelno podijeliti u sljedede kategorije:I) strategija nastavnih djelatnosti,II) strategija znanstveno-istraživačkih djelatnosti,III) strategija razvojnih i stručnih djelatnosti,IV) strategija osiguranja i unaprjeđenja kvalitete.18

I) Strategija nastavnih djelatnostiZa strategiju nastavnih djelatnosti definiraju se sljededi strategijski ciljevi:Strategijski cilj 1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave.Strategijski cilj 2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija.Strategijski cilj 3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih studijskih programa.Strategijski cilj 4: Poticanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnika.Strategijski cilj 5: Daljnji razvoj informatičkog sustava i e-učenja.Pri tome je važno naglasiti da su strategijski cilj 1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave testrategijski cilj 2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija u potpunosti usklađeni sastrategijskim namjerama Sveučilišta vezanim uz sustav osiguranja i unaprjeđenja kvalitete visokogobrazovanja na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, dok je strategijski cilj 4 vezan uzpovedanje razine dolazne i odlazne mobilnosti u skladu sa smjernicama ERASMUS programameđunarodne mobilnosti studenata i nastavnika Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, a udijelu međunarodnih stručnih praksi temeljeni su i na dosadašnjem radu studentske udruge IAESTE idrugih.Strategijski cilj 3 također je usklađen sa strategijom Sveučilišta jer predstavlja nastavak kontinuiranogpodizanja standarda kvalitete studijskih programa započetih u prethodnom razdoblju s prilagodbamapostojedih, a s osobitim naglaskom u planiranom razdoblju od 2011. do 2015. na uvođenje novih radiodgovora na iznimno brzi razvoj znanosti i tehnologije u području elektrotehnike i računarstva, a timei na iznimno brze promjene zahtjeva na tržištu rada s ciljem povedanja zaposlenja završenihstudenata - inženjera.Strategijski cilj 5 nastavak je aktivnosti započetih prije nekoliko godina u kojima je ved postignutznačajan napredak i u kojem se s pravom možemo zvati predvodnicima na osječkom Sveučilištu, no iovdje postoji prostor za napredak koji je i definiran u ovom strategijskom cilju.Strategija razvoja stručnih djelatnosti Elektrotehničkog fakulteta Osijek temelji se na dosadašnjojuspješnoj suradnji s gospodarstvom u okruženju posebice s HEP d.d., SIEMENS d.o.o, Belišde d.o.o.,Nexe d.o.o., Saponija d.o.o., Spačva d.o.o., Dilj d.o.o., Borovo d.d. i drugim tvrtkama za koje jeElektrotehnički fakultet Osijek radio studije, elaborate i projekte i stručnim istraživanjima iz područjaelektrotehnike i njoj srodnih grana uz aktivnu suradnju s drugim institucijama kao što su KončarInstitut za elektrotehniku, Belmet d.o.o. i drugim gospodarskim partnerima u domovini i inozemstvu.II) Strategija znanstveno-istraživačkih djelatnostiUklapajudi se u strategiju istraživanja Sveučilišta te sukladno s misijom u okružju i vizijom razvoja,Elektrotehnički fakultet Osijek poduzimat de i dalje sve mjere pokretanja i provođenja istraživanja teintenzivirati vezu između istraživača i korisnika rezultata istraživanja, te povezivanja istraživanja sizvođenjem nastave. U prvom redu, to se odnosi na nastavu na poslijediplomskom doktorskom iposlijediplomskim specijalističkim studijima, ali i uključivanje izvrsnih studenata diplomskih studija(mogudih bududih znanstvenih novaka i asistenata) u istraživanja. S gledišta istraživačkih platformi,obvezno je povedati broj prijava na istraživačke projekte EU-a (FP7) te istraživačke i tehnologijskeprojekte RH i u okviru bilateralne suradnje. U smislu objavljivanja rezultata istraživanja bit de19

potrebno nadalje pojačati objavljivanje u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikomodjeka.Preduvjet navedenih promjena, kao i prepoznatljivijih rezultata istraživanja, intenzivniji je razvojsveobuhvatnog i interdisciplinarnog, učinkovitog i prilagodljivog te istraživačkog otvorenog okružja.To se planira ostvariti stvaranjem učinkovitih istraživačkih skupina unutar i između zavoda, jošintenzivnijim povezivanjem sa sveučilištima u zemljama EU-a i uže regije te zajedničkim nastupima uprijavi projekata i mobilnosti studenata poslijediplomskih studija (MZOŠ RH, NZZ, HIT, UKF, ERASMUSi drugi).Najbitniji koraci strategije znanstveno-istraživačke djelatnosti navedeni su u nastavku.Povedanje kvalitete istraživanjaPlanira se provesti sljedede korake:Poboljšati istraživačku infrastrukturu za istraživanja iz područja elektrotehnike iračunarstva u smislu opremanja laboratorija novom istraživačkom opremom krozinfrastrukturne projekte i vlastita zarađena sredstva.Kroz mreže i projekte mobilnosti osigurati prikladnu, usmjerenu i istraživački ciljanumobilnost istraživača koja ima za cilj ostvarenje međunarodno prepoznatih rezultataistraživanja i povedanje kvalitete istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskogstudija.Koristiti priliku nastupa s drugim sastavnicama našeg ili drugih sveučilišta uinterdisciplinarnim istraživanjima.Usmjeravati istraživanja primjeni te i time dokazati njihovu kvalitetu.Po potrebi prilagođavati program poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike iračunarstva s ciljem povedanja kvalitete mentorstva i istraživanja te njegove kriterije imehanizme kvalitete, a u skladu s kadrovskim uvjetima pokrenuti poslijediplomskidoktorski studij računalstva.Provoditi samovrjednovanje kvalitete istraživanja te se pripremati za akreditacijskovrjednovanje od nezavisnih domadih i inozemnih akreditacijskih agencija.Korištenje istraživanja u primjeni te prijenos ideja i tehnologijaKorištenje istraživanja u primjeni u industriji i poslovanju te omogudavanje prijenosa ideja itehnologija gospodarstvu, javnom sektoru i istraživačkoj zajednici u Hrvatskoj i inozemstvu, planira seprovesti sljededim koracima:Osnivati istraživačke timove u koje de biti uključeni stručnjaci iz gospodarstva, drugihfakulteta iz Hrvatske i iz inozemstva.Osnivati istraživačke konzorcije s partnerima (tvrtke, javni sektor, sastavnice hrvatskih iinozemnih sveučilišta i instituta) s ciljem bolje konkurentnosti pri prijavi projekata,primjene rezultata istraživanja te povezivanjem istraživanja s primjenom.Pokretati izravna istraživanja za potrebe industrije i javnog sektora kroz promidžbuprema njima te kroz sudjelovanje na znanstvenim i stručnim skupovima i raspravama.Organizirati i suorganizirati međunarodne znanstvene skupove s institucijama partnerima(Science in Practice 2013) te pod pokroviteljstvom međunarodnih stručnih udruga (IEEE).Kroz časopis International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems20

objavljivati, ali još više kroz međunarodne znanstvene časopise s čimbenikom odjekadiseminirati rezultate istraživanja s partnerima.Raditi na svim oblicima popularizacije primijenjenih istraživanja iz elektrotehnike,računarstva te ostalih tehničkih i prirodnih znanosti u interdisciplinarnim istraživanjima.U suradnji s navedenim partnerima nastaviti s organiziranjem znanstveno-stručnihpredavanja jednom u dva tjedna.Povedanje broja istraživačaS ciljem povedanja broja istraživača fakulteta i omjera istraživača prema akademskom osoblju bit depotrebno provesti:Kroz međunarodne (FP7) i domade (MZOS RH, NZZ, UKF) znanstvene, tehnologijske (HIT) iostale projekte te mreže mobilnosti (ERASMUS i druge) osigurati sredstva za financiranjeistraživanja i radnih mjesta istraživača te sredstva za postdoktorska istraživanja domadih iinozemnih znanstvenika.Kroz sustav poslijediplomskog studija i istraživačke projekte osigurati i dogovoriti svanjskim partnerima mehanizme za uključivanje i financiranje djelatnika iz gospodarstva ijavne uprave na poslijediplomski doktorski studij, a njih intenzivnije uključivati uistraživačke projekte i nastavu.Povedati značaj ved postojedeg modela ocjenjivanja na ukupnu ocjenu istraživača isuradnika u istraživanjima.Integrirati planove istraživanja akademskog osoblja u sustav ocjenjivanja osoblja.Razvijati istraživače motrenjem i treningom.Financiranje istraživanja i istraživanje kao izvor prihoda FakultetaS gledišta financiranja ranije spomenutim i ostalim mjerama, potrebno je osigurati financiranjepotpore i uključivanja u istraživanja, povedanje kvalitete istraživanja te prihode Fakulteta kaonositelja istraživanja iz tih istraživanja. Za to su važni sljededi koraci:Putem znanstveno-istraživačkih (ponajprije inozemnih – FP7 i domadih – NZZ, UKF)projekata financirati opremu koja de se koristiti u više istraživačkih projekata, ali i uistraživački usmjerenoj nastavi.Sredstvima iz dostupnih fondova osigurati potporu prijavama projekata i organiziratiradionice za prijavu projekata.Uvesti mehanizme internog vrjednovanja istraživanja kao dijela obveze znanstvenonastavnogosoblja u sklopu i izvan radnog vremena te na temelju toga osigurati dodatnofinancijsko nagrađivanje i motiviranje istraživača, a pogotovu privlačenje novihistraživača.Unaprjeđenje kvalitete i promidžbe poslijediplomskih doktorskih i specijalističkih studijaS obzirom na to da su navedeni studiji dobra istraživačka i platforma mobilnosti, uz ved navedenemjere, bit de potrebno intenzivirati sljedede:U skladu s kadrovskim mogudnostima, pokrenuti poslijediplomski doktorski studijračunarstva.21

Po potrebi obogatiti programe studija novim predmetima za koje postoji zanimanje(uključiti inozemne znanstvenike koji surađuju na projektima Fakulteta ili su ih inicirali).Ostvariti prilagodljivi sustav elektroničkog učenja temeljenog na Internetu za programeposlijediplomskih doktorskih i specijalističkih studija (za početak kvalitetne internetskestranice predmeta). U Hrvatskoj i inozemstvu pojačati promidžbu poslijediplomskih doktorskih ispecijalističkih studija (izdavanje vodiča kroz poslijediplomski doktorski studij naengleskom jeziku, internetske stranice, slanje dopisa drugim sveučilištima).Za sve polaznike, a pogotovu za polaznike studija s Elektrotehničkog fakulteta Osijek,uvesti temeljitiji sustav pradenja uspješnosti polaznika s ciljem podizanja kvaliteteistraživanja i zadovoljavanja rokova za završetak studija.Prilagođavati kriterije za stjecanje ECTS-a na poslijediplomskim doktorskim ispecijalističkim studijima novim zakonima, statutom i pravilnicima prema njihovompojavljivanju (posebno značajno bit de sudjelovanje u inozemnim istraživačkimprojektima, domadim projektima te stručnim projektima, kao i objavljivanje radova učasopisima s čimbenikom utjecaja, a s ciljem prilagodbe mogudim novim kriterijimanapredovanja).Koristiti potporu MZOŠ RH i uvesti dodatnu potporu Fakulteta za izdavanje udžbenika zapredmete poslijediplomskih studija.III) Strategija razvojnih i stručnih djelatnostiNastavak sljededih strategijskih ciljeva:1. povedanje suradnje s gospodarstvom u okruženju,2. povedanje suradnje sa stručnim udrugama i tijelima državne uprave – MINGORP-a,3. unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih tečajeva,4. uvođenje novih ovlaštenja za energetsko certificiranje u graditeljstvu.Mada je gospodarstvo u okruženju u iznimno teškoj situaciji i recesiji, posebice u Slavoniji i Baranji,Elektrotehnički fakultet Osijek u narednom razdoblju planira i uložit de dodatne napore na otvaranjuprostora za suradnju s gospodarstvom i u drugim dijelovima Hrvatske kao i na europskoj razini putemEUREKA- ITEA2 programa IPA programa i drugih EU fondova koji su vezani za financiranje suradnjeakademskih institucija s industrijom i SME-Small and Medium Enterprises, tj. malim i srednjimpoduzetnicima.Pozitivna iskustva u projektima iz klastera EUREKA-ITEA2 kao što su ESNA gdje je Fakultet ukonzorciju s ostalim partnerima osvojio Goldean award za 2010. godinu.Dobiveni ITEA2 projekti IMPONET u suradnju s HEP OPS Zagreb i ACUSTIC pokazali su EUprepoznatljivost Elektrotehničkog fakulteta Osijek na europskoj razini u znanstveno stručnimprojektima primjenjivim u gospodarstvu. Temeljem toga strategija planira daljnje sudjelovanjeElektrotehničkog fakulteta Osijek i apliciranja za projekte iz fondova EU. Na tom tragu ostvaren jekontakt s našim vanjskim nastavnikom doc.dr.sc. Zoranom Stanidem koji radi u EuropskojInvesticijskoj Banci u Luksemburgu i predstavlja vezu za bududu planiranu suradnju.22

Posebice se otvara mogudnost na području primjene stručnih projekata iz obnovljivih izvora u našojregiji i to kako fotonaponskih, tako i bioplinskih postrojenja i postrojenja na biomasu. Elektrotehničkifakultet Osijek ima na Zavodu za elektroenergetiku ustrojen tim stručnjaka koji se i dalje znanstveno istručno usavršava u području izrade predinvesticijskih studija, investicijskih studija, izvedbenihprojekata, elaborata za priključak OIB – Obnovljivih Izvora Energije na mrežu HEP-a.Elektrotehnički fakultet Osijek planira nastaviti s certifikacijom svojih laboratorija prema kriterijimaAgencije za normizaciju i mjeriteljstvo. U postupku su certifikacije dvaju laboratorija naElektrotehničkom fakultetu Osijek. Nakon njih planira se certificiranje nekoliko drugih.Kod suradnje s gospodarstvom, posebice s HEP-om, Elektrotehnički fakultet Osijek osposobljen je iplanira daljnji razvoj u analizi kvalitete električne energije i elektromagnetske kompatibilnosti(mjerenje jakosti električnih i magnetskih polja) za potrebe zainteresiranih potrošača industrije, javnisektor, poduzetništvo i domadinstva koje taj problem iznimno interesira.Elektrotehnički fakultet Osijek ima određeni broj djelatnika koji imaju položen stručni ispit pa timeomoguduju Fakultetu izradu projekata u elektrotehnici s punim ovlastima projektiranja i nadzora nadradovima u području elektrotehnike i komunikacijskih tehnologija. Elektrotehnički fakultet Osijekplanira na stručno usavršavanje i polaganje stručnih ispita kontinuirano slati svoje djelatnike nakonpo zakonu provedenih godina staža i provedene prakse na takvim projektima.IV) Strategija osiguranja i unaprjeđenja kvaliteteElektrotehnički fakultet kontinuirano de pratiti stanje nastavnog, znanstvenog i stručnog procesa usvrhu unaprjeđenja kvalitete i promicanja visokih standarda procesa obrazovanja. Težit dekontinuranom razvoju znanstvenog rada, a sve u svrhu sustavne suradnje između srodnihznanstvenih institucija. Znanstvenim radom stvorit de se kadrovski uvjeti za odvijanje novih studijskihprograma. Stručni proces bazirat de se na stručom i znanstvenom utemeljenju složenih problema izgospodarstva, a sve u svrhu promicanja produktivne interakcije između institucija visokogobrazovanja i gospodarstva kako bi se potaknuo prijenos znanja i stručnosti između znanstveneoganizacije i gospodarstva.g) Objasnite u čemu je značaj i posebnost vaše institucije u odnosu na slične institucije u RH uvašem znanstvenom području.U odnosu na slične institucije u Republici Hrvatskoj, Elektrotehnički fakultet Osijek ima velikuprednost u obliku velike podrške i pomodi u svom razvoju i nastojanju u unaprjeđenju rada od straneSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, ali isto tako i od gospodarskih subjekata regije (najistaknutiji usuradnji: Siemens d.d., Belišde d.d., HEP d.d.).Elektrotehnički fakultet Osijek najbolje je usporediv s vodedim tehničkim fakultetima unutar poljaelektrotehnike i računarstva (Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Fakultetelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu te Tehnički fakultet u Rijeci). Pritomusporedba s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, kao s najrazvijenijim učilištem ovogapolja daje sljedede:23

- odnosu na Elektrotehnički fakultet Osijek, Fakultet elektrotehnike i računarstva u Zagrebu ima dužutradiciju, vedi broj studija i smjerova, kao i nastavnog osoblja. To im omogudava vedi broj prijavaznanstvenih programa s pomodu kojih jednostavnije ishoduju nabavu kapitalne opreme. VeličinaFakulteta elektrotehnike i računarstva ujedno je i nedostatak, jer za razliku od Elektrotehničkogfakulteta Osijek ne može brzo reagirati na zahtjeve tržišta. Uz to, prednost je Elektrotehničkogfakulteta Osijek bolja integriranost u ostatak Sveučilišta što omoguduje lakšu realizacijuinterdisciplinarnih studija.h) Osvrnite se na moguda preklapanja djelatnosti vaše institucije sa djelatnošdu sličneinstitucije na istome sveučilištu.Bududi da na Sveučilištu djeluju još dvije sastavnice sa studijima vezanim uz tehničke znanosti,Građevinski fakultet Osijek te Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, mogude je da su bududistudenti skloni tehničkim znanostima podjednako zainteresirani za studije navedenih Fakulteta kao iza studije Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Međutim, bududi da je riječ o različitim znanstvenimpoljima ne bi trebalo postojati značajno preklapanje u nastavnim, stručnim i znanstvenimdjelatnostima.i) Priložite dokument o strategiji i postupcima za osiguravanje kvalitete znanstvenog inastavnog rada na vašem učilištu i ocijenite stupanj njegove provedbe te se očitujte ogodišnjem izvještavanju.Strategija za uspostavljanje i unaprjeđenje kvalitete na Sveučilištu J.J. Strossmayera u Osijeku iPravilnik o ustroju i djelovanju sustava za osiguranje kvalitete na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayerau Osijeku javno su dostupni na www.unios.hr/kvaliteta/.Pravilnikom o organizaciji sustava za osiguravanje kvalitete visokog obrazovanja na Elektrotehničkomfakultetu Osijek uređuje se ustroj, djelovanje i područja vrjednovanja sustava za unaprjeđenje iosiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu Josipu Jurja Strossmayera u Osijeku,Elektrotehničkom fakultetu Osijek. Pravilnik je dostupan na internetskim stranicama Fakulteta:http://www.etfos.hr/?kvaliteta gdje su objavljeni i drugi dokumenti vezani za kvalitetu naElektrotehničkom fakultetu Osijek.Cilj organizacije sustava osiguranja kvalitete izgradnja je institucijskih mehanizama za kontinuiranopoboljšanje visokog obrazovanja te poticanje i širenje „kulture kvalitete“ odnosno opredjeljenja zakvalitetu na Elektrotehničkom fakultetu.Fakultet je trenutno u fazi uvođenja Sustava upravljanja kvalitetom prema zahtjevima međunarodne ieuropske norme EN ISO 9001:2008, koja je usvojena i kao hrvatska norma HRN EN ISO 9001:2009.Dokumenti sustava upravljanja kvalitetom koje je Elektrotehnički fakultet Osijek01.07.2011. godine jesu: Politika kvalitete,usvojio s24

Priručnik sustava kvalitete (norma: ISO 9001:2008),Procedure sustava kvalitete.Temeljni dokumenti sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 objavljeni su naslužbenoj internetskoj stranici Elektrotehničkog fakulteta http://www.etfos.hr/?kvaliteta te ihprilažemo uz ovu samoanalizu.Prema zahtjevu u točki 5.6 norme ISO 9001:2008 uprava mora u planiranim razdobljima ocjenjivatisustav upravljanja kvalitetom kako bi osigurala njegovu neprekidnu primjerenost, prikladnost iučinkovitost. U svrhu ocjenjivanja sustava upravljanja kvalitetom na ETFOS-u je 28. listopada 2011.provedena interna prosudba prema proceduri sustava upravljanja kvalitetom PR-8-3.0 Interneprosudbe, izdanje 1, revizija 0, primjena od 01. srpnja 2011. Interna prosudba provedena je premaunaprijed utvrđenom obrascu OB-8-1 Godišnji plan internih prosudbi i OB-8-4 Plan interne prosudbe.Prosudba je provedena prema pitanjima koje je sastavio prosudbeni tim za svaku ustrojbenu jedinicuu obrascu OB-8-5 Upitna lista za internu prosudbu te je na temelju komentara upisanih kao nalazauditora napravljena Analiza rezultata internih prosudbi (OB-8-9). Prema navedenom obrascurezultati pokazuju da nisu pronađene neusklađenosti kroz provođenje prosudbe u ustrojbenimjedinicama: uprave, tajništva, stručnog procesa, nastavnog procesa, knjižnice i znanstvenog procesa.Detaljnija analiza prema navedenim ustrojbenim jedinicama nalazi se u OB-8-9 u arhivi Ureda zakvalitetu.j) Navedite tijela koja se kontinuirano bave područjem osiguravanja kvalitete. Procijenitenjihov rad u proteklom razdoblju od 5 godina.Na razini Sveučilišta u Osijeku organizaciju sustava osiguranja i unaprjeđenja kvalitete SveučilištaJosipa Jurja Strossmayera u Osijeku čine Odbor za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete, Sveučilišnicentar za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete, Služba za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete ipovjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete na znanstveno-nastavnim sastavnicama.Na Fakultetu je osnovano Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja iprihvaden je Pravilnik o osiguravanju kvalitete.Povjerenstvo čini sedam (7) članova: prodekan za nastavu, tajnik Fakulteta, dva (2) predstavnika nastavnika, predstavnik asistenata, predstavnik studenata, predstavnik Ureda za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja.25

Tijela sustava kvalitete na Fakultetu: Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja, Radna skupina za ishode učenja na Fakultetu.Ured za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja dio je posebne ustrojbene jediniceFakulteta koja djeluje u okviru tajništva, a koji koordinira sa Sveučilišnim centrom za unaprjeđenje iosiguranje kvalitete visokog obrazovanja Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i odgovoranje za osiguranje i unaprjeđenje kvalitete na Fakultetu.Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja stručno je tijelo Fakultetakoje se osniva na temelju odluke Fakultetskog vijeda. Povjerenstvo djeluje usklađeno s Uredom tezajedno dijele odgovornost za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete u svim područjima djelovanjaFakulteta. Povjerenstvo izrađuje godišnji i dugoročni plan aktivnosti sukladno Pravilniku o sustavu zakvalitetu Sveučilišta te najmanje jednom godišnje u utvrđenim rokovima podnositi izvješde o svomdjelovanju Odboru za unaprjeđivanje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja na Sveučilištu JosipaJurja Strossmayera u Osijek te Fakultetskom vijedu.Radna skupina prati aktivnosti vezane uz uvođenje ishoda učenja (definirane na razini Sveučilišta) teu suradnji s predmetnim nastavnicima i gospodarstvenicima koordinira, usklađuje i razvija ishodeučenja u okviru predmeta i studijskih programa na Fakultetu s ciljem definiranja kompetencijapotrebnih na tržištu rada.U svrhu uvođenja sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 odlukom je imenovanstručni tim za uvođenje sustava upravljanja kvalitetom po europskoj normi EN ISO 9001:2008 u sastavu:1. Prof. dr. sc. Tomislav Mrčela, predstavnik uprave za kvalitetu, voditelj tima,2. Mirta Hanzer, dipl. oec., operativni predstavnik uprave za kvalitetu, zamjenik voditelja,3. Dr. sc. Hrvoje Glavaš, zamjenik voditelja,4. Doc. dr. sc. Kruno Miličevid, član tima,5. Doc. dr. sc. Alfonzo Baumgartner, član tima,6. Dr. sc. Krešimir Nenadid, član tima.Povjerenstvo za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja sastaje se u pravilu semestralno,a prema potrebi i više puta. Najčešde tematske cjeline i naglasak djelovanja ovog povjerenstva bio je nadefiniranju ishoda učenja, uključujudi i ustroje radne skupine za ishode učenja i obrazovanju nastavnika ičlanova povjerenstva za ispravno definiranje ishoda učenja kako bi se stečena znanja mogla primjenjivatiprilikom akreditacije novih studijskih programa, usvajanju i prilagodbi Kriterija pradenja rada i ocjenjivanjastudenata kojima se provjeravaju ishodi učenja, pripreme i provedbe studentske ankete i dr. Povjerenstvou posljednje tri godine prema zahtjevu Odbora i Ureda za kvalitetu Sveučilišta priprema i dostavlja igodišnja izvješda o aktivnostima na osiguranju i unaprjeđenju kvalitete visokog obrazovanja iz kojih jemogude iščitati značajan napredak. Ipak, prema ocjeni samog predsjednika povjerenstva mogudi suznačajni napretci u radu ovog tijela, osobito u podizanju razine svijesti svim nastavnicima i ostalimnenastavnim djelatnicima o potrebi postavljanja studenata u središte sustava visokog obrazovanja ivažnosti stalnog podizanja kvalitete istog.26

k) Navedite i obrazložite ukratko glavne strateške ciljeve koje uprava visokog učilišta nastojiostvariti u svom mandatu te eventualne poteškode na koje nailazi prilikom njihovaostvarivanja (odnosi se na studijske programe, politiku zapošljavanja, međunarodnudimenziju, znanstvenu djelatnost, brigu o studentima, osiguravanje kvalitete, poslovanje islično).Strategija Elektrotehničkog fakulteta može se načelno podijeliti u sljedede kategorije, te se za svakumogu definirati strategijski ciljevi:a) Strategija nastavnih djelatnostiStrategijski cilj a1: Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave.Strategijski cilj a2: Povedanje uspješnosti studiranja i završetka studija.Strategijski cilj a3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih studijskih programa.Strategijski cilj a4: Poticanje dolazne i odlazne mobilnosti studenata i nastavnika.Strategijski cilj a5: Daljnji razvoj informatičkog sustava i e-učenja.b) Strategija znanstveno-istraživačkih djelatnostiStrategijski cilj b1: Povedanje kvalitete istraživanja.Strategijski cilj b2: Korištenje istraživanja u primjeni te prijenos ideja i tehnologija.Strategijski cilj b3: Povedanje broja istraživača.Strategijski cilj b4: Financiranje istraživanja i istraživanje kao izvor prihoda Fakulteta.Strategijski cilj b5: Unaprjeđenje kvalitete i promidžbe poslijediplomskih doktorskih ispecijalističkih studija.c) Strategija razvojnih i stručnih djelatnostiStrategijski cilj c1: Povedanje suradnje s gospodarstvom u okruženju.Strategijski cilj c2: Povedanje suradnje sa stručnim udrugama i tijelima državne uprave.Strategijski cilj c3: Unaprjeđenje postojedih i uvođenje novih tečajeva.Strategijski cilj c4: Uvođenje novih ovlaštenje za energetsko certificiranje u graditeljstvu.d) Strategija osiguranja i unaprjeđenja kvaliteteStrategijski cilj d1: Stalna edukacija nastavnika i suradnika u području pedagogije, psihologije ivještine komuniciranja.Strategijski cilj d2: Poštovanje visokih kriterija za izdavanje udžbenika naših nastavnika isuradnika, koji su usklađeni s nacionalnim i međunarodnim standardima.27

Strategijski cilj d3: Usklađivanje broja nenastavnog osoblja s nacionalnim i međunarodnimstandardima.Strategijski cilj d4: Stalna edukacija nenastavnog osoblja u područjima njihovih kompetencija, uvještini komunikacije i rukovanju informacijskim tehnologijama.Strategijski cilj d5: Izrada i primjena procedura upravljanja dokumentacijom i protoka informacijau tijelima upravljanja Fakultetom.Iz navedenog slijedi da u skladu s misijom i vizijom Elektrotehnički fakultet Osijek sagledava svojepostojanje i razvitak temeljem sljededih ciljeva:Poboljšanje uvjeta studiranja i kvalitete nastave uvođenjem novih i osuvremenjivanjempostojedih vidova znanstvenog i nastavnog rada u izobrazbi prvostupnika, stručnihprvostupnika i magistara inženjera elektrotehnike i računarstva, kroz smanjenje brojastudenata po grupama predavanja, auditornih, a osobito laboratorijskih vježbi, ustrojavanjenovih laboratorija, kontinuirano osuvremenjivanje računalnih učionica i infrastrukture.Kontinuirane prilagodbe postojedih i razvoj novih studijskih programa temeljenih na ishodimaučenja s naglaskom na stjecanje i primjenu znanja i vještina iz elektrotehnike, elektronike,automatizacije, informatike i komunikacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji,elektroenergetici i u drugim granama koje su potrebne regiji.Kontinuirano uvođenje novih tehnologija u obliku elektroničkog učenja u visokoškolskoobrazovanje uklanja mogude probleme uzrokovane mogudom nedostupnosti materijala zaučenje i udaljenosti mjesta boravka studenta od mjesta studiranja, ali daje i dodatne impulsei otvara prostor za daljnji razvoj tih tehnologija koje su upravo u okviru područja istraživanja iobrazovanja fakulteta (računarstvo, komunikacije i informatika).Aktivnije uvođenje studenata u znanstveno-istraživački i stručni rad na Fakultetu teosiguravanje svih materijalnih, prostornih i kadrovskih pretpostavki za to.Daljnji razvoj suradnje u okviru IAESTE programa razmjene studentskih praksi, a osobito uokviru ERASMUS programa koji u duhu Bolonjskog procesa omogudava mobilnost studenatai nastavnika.Ustrajanje na daljnjem razvoju cjeloživotnog obrazovanja na postojedim programima i razvojunovih programa za srednjoškolsko i stručno obrazovanje odraslih (program stručnogusavršavanja ovlaštenih inženjera, računalne edukacije, CISCO akademija i dr.) koje nudi našFakultet.Izrada primijenjenih i razvojnih studija i projekata od temeljnog značenja za šire područjeregije.Razvoj znanstveno-stručnih aktivnosti kroz djelovanje AMA-ETF Udruge diplomiranihinženjera i inženjera Elektrotehnički fakultet Osijek.Opde podizanje razine znanstvenog i nastavnog rada kadrovskim popunjavanjem mlađimznanstvenicima, posebice iz područja računarstva, informatike, elektronike, automatizacije,elektroenergetike, električnih strojeva, komunikacije, ali i iz drugih temeljnih područja.Mogudi ustroj novih Zavoda i katedri kao znanstvenih i nastavnih baza uz očekivan broj odoko 140 znanstvenika i ukupno oko 200 zaposlenika do 2015. godine.Daljnji razvoj i podizanje kvalitete poslijediplomskog doktorskog studija iz područjaelektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetike te Komunikacije i informatike, uz stjecanje28

l) Iznesite svoje mišljenje o glavnim prednostima i manama programskih, kadrovskih imaterijalnih potencijala vašega visokog učilišta.Sljedede prednosti treba posebno naglasiti:Moderna infrastruktura i oprema te kvalitetno ustrojen Odjel informatike u svrhu održavanja iservisiranjaElektrotehnički fakultet Osijek raspolaže modernom informatičkom infrastrukturom (lokalnaračunalna mreža propusnosti 100Mbps/1Gbps i WLAN – bežična mreža) s implementiranimsigurnosnim i autentikacijskim mehanizmima te nadzorom i upravljanjem mrežom, velikim brojemračunala (oko 280) i poslužitelja (21) te velikim brojem računalnih učionica (8). Veza prema Internetubrzine je 1Gbps. Poslužitelji pružaju sve potrebne mrežne i podatkovne servise, mogudnostnaprednog procesiranja – zahtjevnih obrada podataka (višeprocesorski sustav za paralelnoprocesiranje – ETFOS Klaster – u sastavu CARNet CRO-Grida). Mogudnost korištenja baza podataka(MS SQL server, MySQL). Ustrojen je Odjel informatike (7 djelatnika) koji se brine za održavanje irazvoj informatičkog sustava i u sklopu kojeg je omogudena izrada vlastitih aplikacija. Funkcionalneinternetske stranice omoguduju uređivanje sadržaja od strane samih korisnika.Zavod za elektroenergetiku posjeduje vrlo kvalitetne svjetski najpoznatije softverske alate za analizuelektroenergetskog sustava, mreža i postrojenja. U laboratoriju za elektroenergetske mrežeposjedujemo najsuvremenije mrežne analizatore za mjerenje i analizu kvalitete električne energijeLEM Topas 1000 kao i Memobox 808 te instrumente za ispitivanje svojstava transformatorskog ulja ielektričnih instalacija. Zavod je akreditirao Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost premaHR normi u kojem se nalaze suvremeni instrumenti za mjerenje niskofrekventnih električnih imagnetskih polja. U okviru TEMPUS EMSA projekta uspostavljen je i opremljen TEMPUS EMSAlaboratorij sa suvremenim računalima, prezentacijskom opremom i softverima iz područjaelektroenergetike i osobito tržišta električne energije, gdje studenti mogu (a za dio mrežnihprograma i s udaljenih mjesta od kude) raditi seminarske i diplomske radove s laboratorijskogservera na kojemu su instalirani programski alati EasyPower i DIgSILENT, PowerWorld, Homer.Zavod za elektroenergetiku privodi kraju proces akreditacije laboratorija za EMC prema HrvatskojAkreditacijskoj Agenciji.Laboratorij Zavoda za komunikacije predviđen je za visokofrekventna mjerenja prema HR normi zaizračun i mjerenje veličina elektromagnetskih polja koja stvaraju radijska i/ili telekomunikacijskaterminalna oprema, a u postupku je i akreditacija laboratorija koja de omoguditi akreditiranamjerenja i proračun izlaganja radiofrekvencijskim poljima.Uspješna suradnja s drugim sveučilištima i stručnjacima u Hrvatskoj i izvan njeElektrotehnički fakultet Osijek, osim što surađuje sa Sveučilištem u Zagrebu (Fakultet elektrotehnike iračunarstva), Sveučilištem u Splitu (Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje), Sveučilištemu Rijeci (Tehnički fakultet), surađuje i sa sljededim inozemnim sveučilištima: Hochschule Bremen –Fachbereich Elektrotechnik, Universität des Saarlandes – Saarbrücken, FernuniversitätGesamthochschule – Hagen, Universität Trier, Universität Passau, Fakultät für Mathematik und30

Informatik - Passau, (e) Technische Universität Graz, Internationale Begegnungs-undForschungszentrum für Informatik - Dagstuhl, Janus Panonius University, Polack Mihally College ofEngineering - Pecs, Slovak University of Technology, Faculty of Electrical Engineering and InformationTechnology - Bratislava, (i) European EMTP-ATP Users Group e.V.-Osnabrück, Sveučilištom uMostaru, Univerzitetom u Tuzli, Univerza v Mariboru, FERI Maribor, Mälardalen University, Vasteras -Department of Computer Science and Electronics, Hochschule Albstadt Sigmaringen, TechnischeUniversitat Wien, Fachhochschule Giessen Friedberg, Universitat Politecnica de Catalunya, BudapestTech, Malardalen University, Technical University of Lodz, University Stefan Cel Mare Suceava,Univerza na Primorskem Koper, Univerza v Ljubljani, Otto-Friedrich-Universitaet Bamberg. Suradnjase očituje kroz razmjenu i gostovanja nastavnika bilateralnom suradnjom, a sve više i kroz mobilnostnastavnika u okviru ERASMUS programa, znanstveno usavršavanje istraživača, istraživanja u svezi stemom magistarskog rada ili doktorskom disertacijom, obavljanje studentske prakse, pohađanjejezičnih tečajeva, izradu diplomskih radova, istraživanja na projektima, itd.Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek povremeno gostuju pozvani predavači, a neki od njih uključenisu u nastavu poslijediplomskog doktorskog studija: prof. dr. sc. Davor Pavuna (Švicarska), prof. dr. sc.Matjaž Colnarič (Slovenija), prof. dr. sc. Peter Moehringer (Njemačka), prof. dr. sc. Gyula Mester(Mađarska), prof. dr. sc. Istvan Matijevics (Srbija), prof. dr. sc. Silvije Jovalekid (Njemačka), prof. dr.sc. Michael Hartje (Njemačka), doc .dr. sc. Zoran Stanid (Luksemburg) i drugi.Uspješno uveden sustav ISVU koji je implementiran u svakodnevni rad u ustanoviUveden je i razrađen Informacijski sustav visokih učilišta (ISVU) te su postavljeni studomati uobje zgrade čime je omogudeno on-line prijavljivanje ispita, naručivanje uvjerenja te provjera ispitnihrezultata putem Interneta. Postoji i sustav godišnjeg nagrađivanja najboljih studenata za postignuterezultate u studiranju kao i nagrađivanje najboljih seminarskih radova kroz dekanovu nagradunajboljim studentima te nagrade tvrtki s kojima Fakultet usko surađuje, a koje nagrađuju najboljediplomske, odnosno seminarske radove iz njihova područja rada.Razvijen sustav pretraživanja literature i baze završnih i diplomskih radova studenata putemfakultetske internetske straniceFond znanja koncentriran je na jednom mjestu. Organiziran je i osiguran pristup znanstvenoj literaturiuključujudi knjige, diplomske i magistarske radove, doktorske disertacije, časopise. Omoguden jepregled i dostupnost objavljenih skripta i udžbenika vlastite izdavačke djelatnosti. Osigurana jecirkulacija studenata kroz mogudnost uporabe knjižničnog fonda i studenata s drugih fakulteta.Razvijen je i sustav pretraživanja literature putem fakultetske internetske stranice koja uključuje ibazu završnih i diplomskih radova studenata.Razvijen javni i internetski informacijski sustavUz internetske stranice fakulteta na kojima se nalaze brojni i aktualni podatci vezani uz studiranje, svizavodi i katedre imaju svoje internetske stranice na kojima se nalaze osnovni podatci i sadržaji oaktivnostima zavoda i katedri. Na internetskim stranicama fakulteta postoji i oglasna ploča svihkolegija na kojoj se oglašavaju rezultati ispita i kolokvija. Povezana je s internetskom stranicom naMoodlu, kao softverskoj platformi za e-učenje. Na Moodlu se nalaze osnovni nastavni materijali zasve kolegije (predavanja, auditorne vježbe i pripreme za laboratorijske vježbe), ali i ostali sadržaji31

Briga za zaposlenike nije samo uvjetovana voljom uprave Fakulteta, ved i ukupnim sustavom vezanimza visoka učilišta.Elektrotehnički fakultet Osijek poklanja veliku pozornost i brigu za obrazovanja i znanstvenonapredovanje vlastitog znanstvenog podmlatka. Vezano za to Senat je Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku na sjednici održanoj 20. veljače 2006. donio Odluku o ustroju i izvedbisveučilišnog poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnika sa smjerovima: Elektroenergetika teKomunikacije i informatika na Elektrotehničkom fakultetu Osijek, u potpunosti usklađenima sBolonjskom deklaracijom.Izvrsno opremljeni laboratoriji i novouređene učionice-predavaonice, te računalne učionicepogoduju ugodnom radu. Veliki broj visoko motiviranih studenata i radna atmosfera koja se stvarameđusobnom interakcijom, motivira nastavnike i daje podstrek za daljnji kvalitetni rad.S druge strane, demotivirajude je za nastavnike preveliko opteredenje u nastavi. Prevelik je brojstudenata po grupama i na ispitima te pri vođenju završnih i diplomskih radova. Time se ne osiguravadovoljna kvaliteta nastave, a postoji i rizik da mladi znanstveni novaci i asistenti ne doktoriraju navrijeme što može dovesti do toga da Fakultet ostane bez potrebitog broja doktora znanosti, što možeugroziti održavanje nastave i pojedine studije.Nezadovoljstvo se očituje i u nedovoljnom ulaganju u informatičku opremu potrebnu nastavnicimau svakodnevnom radu (oprema kabineta računalima i pisačima). Osobito se taj problem očituje priuvođenju e- učenja u sustav nastave.Za razliku od nagrađivanja i motiviranja studenata, na Fakultetu su nastavnici u drugom položaju.Nema nagrađivanja onih koji se uspješno bave znanstvenim radom, a nikakve ili male sankcije su zaone koji to ne čine.Znanstveni dometi pojedinaca vrjednuju se pri izboru u zvanje te pri ocjenjivanju znanstvenih novakai asistenata, ali bi se mogli i bolje vrjednovati unutar Fakulteta i Sveučilišta te isticati i nagrađivati.m) Ukoliko ste do sada prošli neki oblik vanjskog vrednovanja, komentirajte preporuke ipoboljšanja koja ste do sada proveli.Dana 04. srpnja 2007. provedeno je od strane Agencije za znanost i visoko obrazovanje vrjednovanjeElektrotehničkog fakulteta Osijek kao znanstvene institucije. Tročlano Povjerenstvo dalo je sljededeglavne preporuke na koje se možemo očitovati navedenim poboljšanjima u proteklih 5 godina:1. Povedanje znanstvene produktivnosti u obliku objavljivanja vedeg broja znanstvenih radova učasopisima indeksiranima u CC, SCI i SCI-Expanded citatnim bazama, kao i povedanje broja radova učasopisima sa što vedim čimbenikom odjeka.U zadnjih 5 godina značajno je povedan broj znanstvenih radova u časopisima indeksiranima u CC, SCIi SCI-Expanded citatnim bazama, kao i povedan broj radova objavljenih u časopisima sa značajnovisokim čimbenikom odjeka (tablice 5.5 i 5.6).2. Definiranje jasnije misije i vizije FakultetaTijekom 2007. i 2008. godine definirana je misija i vizija razvoja Fakulteta te plan kratkoročnog i33

dugoročnog razvoja, a početkom 2011. godine donesena je Startegija razvoja Elektrotehničkogfakulteta za razdoblje od 2011. do 2015. godine. Također, vedina preporuka s gledišta misije i vizijeuspješno su ispunjene u proteklih 5 godina.3. Povedanje uspješnosti polaznika poslijediplomskog doktorskog studijaS obzirom na to da je elektrotehnički fakultet 2004. godine pokrenuo poslijediplomski doktorski studijza stjecanje stupnja doktora znanosti, broj završenih doktora znanosti na vlastitom studiju bio jeneznatan, dok je u zadnjih 5 godina obranjeno 17 doktorskih disertacija i otprilike toliki brojmagistara znanosti po starom programu.4. Intenzivnije uključivanje u inozemne istraživačke, razvojne i infrastrukturne projekte.Iako je u zadnjih 5 godina postignut napredak, Fakultet ima za cilj sudjelovati u vedem brojunavedenih projekata te je s tim ciljem podneseno više od 10 prijava za FP7, IPA i ostale projektneokvire.n) Ako postoji, navedite inozemno visoko učilište s kojim biste se usporedili i objasnite natemelju kojih kriterija.Elektrotehnički fakultet Osijek postoji i djeluje u regiji Republike Hrvatske koja se nalazi na samojgranici s trima državama pa je time uvjetovana i konkurencija od strane istorodnih fakulteta i izvangranica (Pollack Mihaly Faculty of Engineering, Fakultet elektrotehnike u Tuzli, Fakultet tehničkihnauka u Novom Sadu).U blizini Elektrotehničkog fakulteta Osijek nalaze se sljededi srodni inozemni fakulteti kojima bi mogligravitirati studenti mogude zainteresirani za upis na studij Elektrotehničkog fakulteta Osijek:1. Pollack Mihaly Faculty of Engineering (University of Pecs) – u odnosu na Elektrotehnički fakultetOsijek, Pollack Mihaly Faculty of Engineering ima bolju infrastrukturu realiziranu pomodu javnoprivatnihpartnerstva.2. Fakultet elektrotehnike u Tuzli (Univerzitet u Tuzli) – u odnosu na Elektrotehnički fakultet Osijekbolje su integrirani u ostatak Sveučilišta što omoguduje lakšu realizaciju interdisciplinarnih studija.Međutim, imaju manju tradiciju te manje sadržaja u nastavnim programima vezanim uzelektroenergetiku.3. Fakultet tehničkih nauka u Novom Sadu (Univerzitet u Novom Sadu) – prednost Fakultetatehničkih nauka jesu studiji bolje prilagođeni novim trendovima u gospodarstvu. PrednostElektrotehničkog fakulteta Osijek bolja je opremljenost.Usporedivost studijskih programa Elektrotehničkog fakulteta Osijek s programima nekih inozemnihvisokih učilišta (npr. TU Wien i ETH Zürich) navedena je pod točkom 2c).o) Navedite kada ste i na koji način reagirali na i/ili sudjelovali u donošenju odluka od javnoginteresa.Elektrotehnički fakultet svojim je djelovanjem kroz 33 godine i s preko 3000 završenih inženjera idiplomiranih inženjera, kao i u posljednjih nekoliko godina stručnih i sveučilišnih prvostupnika i34

magistara inženjera elektrotehnike i računarstva znatno doprinio podizanju ukupne razinerazvijenosti nekod zaostale slavonsko-baranjske regije koja je razmjerna razvijenosti tehničke kulturei raspoloživih tehničkih znanja, a što je upravo razmjerno broju inženjera koji ostaju zapošljavati se idjelovati u svojoj regiji i životnoj sredini. Svoje nemale dosadašnje doprinose u osposobljavanjustručnih kadrova u regiji Elektrotehnički fakultet Osijek u novim je uvjetima značajno povedao uobujmu te u kvaliteti obrazovanja i istraživačkog rada te očekujemo da naše sposobnosti mogu bitidaleko bolje iskorištene u svrhu transfera i razvoja tehnologije te ukupnoga gospodarskoga idruštvenoga napretka naše regije i zemlje u cjelini.p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.Elektrotehnički fakultet Osijek djeluje u svom prirodnom, prostornom, tehnološkom,gospodarstvenom i društvenom okružju pet županija. Svoje nemale dosadašnje doprinose uosposobljavanju stručnih kadrova u regiji Elektrotehnički fakultet Osijek sada de u novim uvjetimaznačajno povedati u obujmu te u kvaliteti obrazovanja i istraživačkog rada. Slijedimo trendove razvojavisokog školstva u Hrvatskoj i Europi u programskom, kadrovskom, prostornom, laboratorijskom,kvalitetnom izboru studenata, primjeni suvremenih metoda u nastavi i svim drugim aspektima radaElektrotehničkog fakulteta Osijek. Usklađujudi programe s Bolonjskom deklaracijom usvojeni su noviplanovi i program koji u potpunosti predstavljaju odgovarajudu platformu za obrazovanje stručnihtehničkih kadrova za potrebe naše regije kao i bližih regija Republike Hrvatske.S ovim značajkama ulazimo u novo razdoblje našeg razvoja u kojemu danas naše sposobnosti mogubiti daleko bolje iskorištene u svrhu transfera i razvoja tehnologije iz energetike (naročito obnovljiviizvori energije), komunikacija, automatike, računarstva i drugo, te ukupnoga gospodarskoga idruštvenoga napretka naše regije i zemlje u cjelini. Naši su dosadašnji rezultati i jamstvo da deElektrotehnički fakultet Osijek i u bududnosti znati odgovoriti na sve izazove tehnološkog idruštvenog razvoja u našoj zemlji. Ima više primjera uspješne suradnje s gospodarstvom, a posebnoističemo suradnju s Mirkom Barišidem oko osnivanja računskog centra Siemensa u kojem ved 15godina uspješno radi oko 150 visokoškolskih stručnjaka na poslovima programiranja.Nismo zadovoljni razvojem i transferom visokih tehnologija u ovom dijelu Hrvatske i zato demonastojati da znanstvenici s Elektrotehničkog fakulteta Osijek i partnerskih fakulteta Europe zajedno sgospodarstvom iz našeg okruženja te uz podršku odgovarajudih ministarstava dovedemo značajanbroj projekata koji de se realizirati u ovom dijelu Hrvatske.Cilj nam je stalno poboljšanje kvalitete visokog obrazovanja, znanstvene i stručne djelatnostiElektrotehničkog fakulteta Osijek kroz:Završetak započetog procesa uvođenja sustava ISO kvalitete i osiguranje njegove puneprimjene.Daljnje unaprjeđenje suradnje s gospodarstvom te grananje strateških partnerstva.Daljnje povedanje međunarodne razmjene studenata, odlazne, a osobito dolazne mobilnosti.Pokretanje novih studija (odmah pokrenuti studij multimedijskih komunikacija te studij vezanuz menadžment) i gostovanje uglednih profesora s drugih sveučilišta i iz drugih zemalja.Organiziranje znanstvenih i stručnih skupova, kao i daljnji razvoj ved ustrojenog i razgranatogprograma cjeloživotnog obrazovanja i razvijanje tehničke kulture na višoj razini.Daljnja promidžba Fakulteta radi osiguranja visoke zainteresiranost izvrsnih učenika srednjihškola za pohađanje ove vrste studija.35

Daljnji razvoj e-učenja u svim porama studija.Svaki se nastavnik, osim poslova nastave i znanstvenih projekata, mora zajedno sa svojimbivšim studentima uključiti u realizaciju stručnih projekata u gospodarstvu.36

Tablica 1.1. Interno osiguravanje kvaliteteVrsta aktivnostiNositelj aktivnosti(naziv tijela iliimena osoba)Učestalostaktivnosti(brojsastanaka iliakcijagodišnje)Broj izvješdakoji suproizašli izpojedineaktivnosti uposljednjih5 godinaPraktični rezultati aktivnosti(opisno u samoanalizi)Tematske sjednice okvaliteti nastaveDekanFakultetsko vijede1 5Upoznavanje nastavnika spedagoškim smjernicama,kriteriji pradenja rada iocjenjivanja studenata, paralelniispitivači, mentorstvostudentima. Izmjene i dopunastudijskih programa.Rad odbora(povjerenstva) zapradenje kvalitetenastavePovjerenstvo zaunaprjeđenje iosiguranjekvalitete visokogobrazovanjaMin. 2(premapotrebi iviše)3Mentorstvo – analiza i prijedlogaktivnosti, prolaznost – analiza iprijedlog mjera – studentskaanketa - organizacija, studijskiprogrami – definiranje ishodaučenja (radna skupina) i prijedlogizmjena i dopuna studijskihprograma, godišnja izvješda.Studentska anketa(provođenje, obrada,informiranjestudenata, očitovanjanastavnika)DekanPredsjednikPovjerenstva zaunaprjeđenje iosiguranjekvalitete visokogobrazovanja1 3Analiza uspješnosti izvođenjanastave i odnosa nastavnikaprema studentima, prijedlozi zapoboljšanja i promjene,autokorekcija, značajnopovedanje ocjena u sljededimanketama vedine nastavnika.SWOT analiza narazini visokog učilištaPovjerenstvo zaunaprjeđenje iosiguranjekvalitete visokogobrazovanja1 1Instrument u kreiranju strategijekako bi se na temelju prikazaunutrašnjih snaga i slabostiETFOS-a i vanjskih prilika iprijetnji s kojima se ETFOSsuočava postavili ciljevi uz boljiuvid u mogudnosti.Pradenje pokazateljakvalitete na visokomučilištu*Povjerenstvo zaunaprjeđenje iosiguranjekvalitete visokogobrazovanja1 5Omoguduje transparentnopradenje uspješnosti upisa,studiranja, zapošljavanja i dr.(prema indikatorima izstrategije).Ostali oblicievaluacije*Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvođenje studijskogprograma i reakreditaciju visokih učilišta (Narodne novine, broj 24/10) i Pravilnik o uvjetima za izdavanje dopuisnice za obavljanjeznanstvene djelatnosti, uvjetima za reakreditaciju znanstvenih organizacija i sadržaju dopusnice (NN 83/2010).37

2. Studijski programia) Prikažite dijagram konfiguracije svih studijskih programa po vertikali (preddiplomski,diplomski, integrirani i poslijediplomski) s njihovim eventualnim grananjem na smjeroveili usmjerenja. Ukoliko izvodite stručne studije, prikažite i njihovu konfiguraciju.Obrazložite funkcionalne razloge za takvu konfiguraciju, posebno sa stajalištaostvarivanja optimalnih obrazovnih učinaka (mogudnost zapošljavanja, nastavak studija,mobilnost) uz predviđene upisne kvote. Navedite koji su studijski programi dislocirani ikomentirajte njihovu opravdanost.Konfiguracija svih studijskih programa po vertikali s njihovim eventualnim grananjem na smjerove iliusmjerenja prikazan je na sljededem dijagramu:S obzirom na razvoj Fakulteta i nastavni kadar preddiplomski studiji elektrotehnike i računarstva kaotemeljni, kao i smjerovi Elektroenergetika, Komunikacije i informatika i Procesno računarstvo nadiplomskim studijima, kao i Elektroenergetika i Informatika na stručnom studiju predstavljajunajznačajnije grane koje su prepoznate kao potrebe na tržištu rada u regiji, a osobito u velikim sustavimakao Hrvatska elektroprivreda, Siemens, telekomunikacijske tvrtke i rastudi segment privatnih tvrtki upodručju informacijskih tehnologija. Stalnim dopunama diplomskih studijskih programa novim izbornim38

kolegijima omoguduje se studentima pradenje najnovijih znanstvenih i tehnoloških spoznaja u njihovompodručju ne utječudi pri tome na temeljna znanja, vještine i kompetencije potrebne stručnjacimanavedenih profila.Smjer Automatika manje je popularan među studentima stručnog studija zbog složenosti sadržajakolegija, ali je istovremeno i jedan od najtraženijih na tržištu rada zbog čega je u tijeku i strategijomdefinirano utemeljenje diplomskog studija industrijskog smjera s naglaskom na automatizaciju gdjeočekujemo više znatno vedi interes potencijalnih kandidata, ali i mogudnost izvedbe programa sishodima učenja koji bolje odgovaraju potrebama tržišta rada. Istovremeno, započelo je i osnivanjestručnog studija računarstva sa smjerovima Računalno i programsko inženjerstvo i multimedijskekomunikacije koji bi zamjenio postojedi program studija elektrotehnike smjera Informatika i tako pratiosuvremene dinamične izmjene u području računarstva.Prirodan nastavak preddiplomskih studija diplomski su studiji, pristup kojima je omoguden i studentimadrugoh srodnih tehničkih fakulteta, ali diplomski su studiji otvoreni i studentima stručnog studija krozprogram razlikovne godine u trajanju od 1 godine. Prosječno svake godine program razlikovne godineupisuje oko 40 inženjera i stručnih prvostupnika inženjera. Važno je naglasiti da je u tijeku izradasamoanalize i recenzija ved usvojenog specijalističkog diplomskog stručnog studija „Projektiranjeelektrotehničkih instalacija i sustava informacijske tehnologije“ koji je izravan odgovor na potrebenastavka studija inženjera i stručnih prvostupnika zaposlenih u sustavu Hrvatske komore inženjeraelektrotehnike i razvoja njihovih karijera, a kojih je povijesnim razvojem Fakulteta i strukturom lokalnoggospodarstva najviše (preko 2000), a za koji ved sada vlada izniman interes i među sadašnjim studentimastručnog studija.Idude godine završit de se izvođenje poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike iračunarstva za stjecanje magisterija znanosti, a u skoro vrijeme očekuje se i završetakposlijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje doktorata znanosti. Pritome se misli na završetak studija za sve polaznike koji ga uspješno završavaju, a koji su tijekom2004./2005. akademske godine upisali studij i u međuvremenu apsolvirali studijski program. Od2006./2007. akademske godine, Elektrotehnički fakultet Osijek upisuje polaznike na poslijediplomskidoktorski studij Elektrotehnika sa smjerovima Elektroenergetika te Komunikacije i informatika.Također, upisuju se polaznici triju poslijediplomskih specijalističkih studija: Elektroenergetika utržišnom okruženju, Napredne komunikacijske tehnologije te Procesno računarstvo. Navedeni studijiu potpunosti su usklađeni s Bolonjskom deklaracijom. Trenutno na poslijediplomskom znanstvenomstudiju za stjecanje magisterija znanosti ima još 8 polaznika, a magisterij znanosti do sada je steklo19. Na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje doktorata znanosti ima još 1 polaznik. Naposlijediplomskom doktorskom studiju po Bolonjskom programu ima 88 polaznika, a doktoratznanosti steklo ih je 17. Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je ukupno 13polaznika, a 5 ih je završilo studij. Navedeni studiji omogudavaju obrazovanje doktora i magistaraznanosti te specijalista i to kako vlastitog znanstvenog podmlatka, tako i polaznika iz gospodarstva.Istraživačke aktivnosti na poslijediplomskom doktorskom studiju pospješuju sudjelovanje nadomadim i inozemnim znanstvenim i razvojnim projektima, a ti projekti doprinose kvalitetiistraživanja i nastave na studiju. U skoroj bududnosti planira se pokretanje poslijediplomskogdoktorskog studija Računarstva.39

Elektrotehnički fakultet u Osijeku u okviru svih svojih studija omoguduje i potiče studiranje pojedinihkolegija/ blokova kolegija semestra ili cijele studijske godine studentima drugih sveučilišta/fakulteta,kao i odlazak vlastitih studenata na druge visokoobrazovne institucije. Način i mogudnosti provođenjamobilnosti studenata, ali i nastavnika, regulirane su brojnim partnerskim bilateralnim ERASMUSugovorima između Sveučilišta/Fakulteta čiji broj kao i broj odlaznih studenata raste iz godine ugodinu. Potrebno je učiniti više na poticanju dolazne mobilnosti iako su poduzeti koraci u smisluinformiranja i definiranja popisa kolegija koji su ponuđeni u ERASMUS programu razmjene.Koordinaciju i ugovaranje pojedinih aranžmana vrše ERASMUS koordinatori partnerskih ustanova.Zaključno, elektrotehnika, a osobito računarstvo danas su prisutni i isprepleteni u svim segmentimaljudskoga života i bez njih nije mogude zamisliti svekoliki društveni i ekonomski razvoj suvremenogadruštva pa tako ni razvoj Hrvatske. Nedvojbeno je da de elektrotehnika i računarstvo i dalje ostatipokretač razvoja društva što de iziskivati vrhunski obrazovane stručnjake koji de modi odgovoritiizazovima novoga doba. Vrhunski obrazovani stručnjaci elektrotehnike i računarstva, koji se obrazuju naElektrotehničkom fakultetu Osijek uz stalno osuvremenjavanje studijskih programa, našli su i zasigurnode i ubudude, i usprkos privremenim problemima vezanim uz gospodarsku krizu, svoje mjesto natržištu rada.b) Ako postoje, navedite podudaranja vaših studijskih programa sa sličnim studijskimprogramima na nekoj drugoj sastavnici vašeg sveučilišta. Obrazložite, koje ste korakepoduzeli da bi se takva preklapanja u bududnosti izbjegla.Ne postoje podudaranja studijskih programa sa sličnim studijskim programima na nekoj drugojsastavnici našeg Sveučilišta, što slijedi i iz navedenog pod točkom 1h.c) Za svaku od sljededih razina; preddiplomski, diplomski, integrirani i poslijediplomski(posebno poslijediplomski specijalistički) studiji te stručni studiji (ako ih održavate)posebno odgovorite na sljededa pitanja:Navedite kriterije koje uzimate u obzir kod predlaganja upisnih kvota napreddiplomski (ili integrirani preddiplomski i diplomski), odnosno stručni studij(ako ih održavate). Ocijenite svrhovitost upisnih kvota sa stajališta društvenihpotreba i broja nezaposlenih, mogudnosti visokog učilišta za pružanje kvalitetnenastave u grupama te broja sposobnih i motiviranih studenata za učinkovitostudiranje po zadanom programu.Preddiplomski i diplomski studij:U trenutku pokretanja studija i sve do početka gospodarske krize 2008. godine tržište rada uHrvatskoj pokazivalo je da se stručnjaci koji završe studije, tada dodiplomske studije Elektrotehnike iračunarstva, vrlo lako zapošljavaju, tako da godinama gotovo nije bilo diplomiranih inženjeranavedenih profila na Zavodu za zapošljavanje. Elektrotehnički fakultet u Osijeku jedina je ustanova uIstočnoj Hrvatskoj, koja obrazuje visokoobrazovane stručnjake iz polja elektrotehnike i računarstva,što čini usprkos krizi temelj bududeg dugoročnog uspješnog djelovanja, ali i ostanka i zapošljavanjavisokoobrazovanog kadra te ekonomskog rasta i razvoja, kako regije, tako i cijele Hrvatske.40

Podaci iz uže, ali i šire okoline, Europske Unije, SAD-a, kao i ostatka razvijenog svijeta, nedvojbenopokazuju da stručnjaci koji završe program studija Elektrotehnike ili Računarstva imaju velike mogudnostizapošljavanja te da postoji stalna potreba za stručnjacima navedenog profila. Štoviše, trendovi rasta irazvoja elektrotehnike, računarstva, a osobito elektroenergetike, informacijskih i komunikacijskihtehnologija, te predviđanja bududeg upliva novih tehnologija i novih usluga, govore o povedanju potrebaza stručnjacima navedenog profila. Za očekivati je da de se ovaj trend nastaviti, što daje osnovu zanastavak studija ovakvog profila u sadašnjim kvotama uz stalno podizanje kvalitete nastave i smanjenjabroja studenata u nastavnim skupinama za predavanja, auditorne, laboratorijske i konstrukcijske vježbe.Trenutno se nastava na preddiplomskim i diplomskim studijima izvodi u skupinama oko 50 do 100studenata na 1. godini studija, a taj broj opada prema višim godinama, a osobito na kolegijima izbornihblokova te izbornim kolegijima diplomskih studija. Na auditornim vježbama studenti su podijeljeni uskupine do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i konstruktivnim vježbama studenti podijeljeni uskupine od 15-20 studenata što je uvjetovanom kapacitetima laboratorija i brojem radilišta. Iz godine ugodinu povedanjem broja nastavnika bez podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata u grupama,no to je uvjetovano i omogudeno i povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u posljednjihnekoliko godina od kada je Fakultetu dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa. Strateški jenastavni cilj stalno smanjenje broja studenata u skupinama, osobito predavanja i auditornih vježbi radipodizanja kvalitete i individualnog pristupa studentima tijekom nastave.Stručni studij:Od početka krize situacija na tržištu rada u Hrvatskoj nešto je lošija kada su u pitanju inženjeri istručni prvostupnici inženjeri jer se zbog dostupnosti iako manjeg broja diplomiranih inženjera imagistara inženjera na Zavodu za zapošljavanje oni nešto sporije, ali ipak zapošljavaju. Očekujemonaravno da de se situacija u gospodarstvu popraviti, a ponudili smo i dodatnu mogudnost nastavkastudija kroz razlikovnu godinu i mogudnost upisa diplomskih studija, a u tijeku je i ustrojspecijalističkog stručnog diplomskog studija „Projektiranje elektrotehničkih intalacija i sustavainformacijske tehnologije“ kojima očekujemo povedanje zapošljivosti ovog kadra, osobito imajudi uvidu usklađenost ovog programa s uvjetima i mišljenjem Hrvatske komore inženjera elektrotehnike,kao i potreba na tržištu rada za njihovom specijalizacijom upravo u ovom smjeru.Kao i na preddiplomskim i diplomskim studijima, trenutno se nastava izvodi u skupinama od 50 do 100studenata na 1. godini studija, a taj broj opada prema višim godinama, a osobito na izbornim kolegijima.Na auditornim vježbama studenti su podijeljeni u skupine do 50 studenata, dok su na laboratorijskim ikonstruktivnim vježbama studenti podijeljeni u skupine od 15-20 studenata što je uvjetovanokapacitetima laboratorija i brojem radilišta. Iz godine u godinu povedanjem broja nastavnika bezpodizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenata u grupama, ali to je uvjetovano i omogudeno ipovedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito u posljednjih nekoliko godina od kada je Fakultetudodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa. Strateški je nastavni cilj i na ovim studijima stalnosmanjenje broja studenata u skupinama, osobito predavanja i auditornih vježbi radi podizanja kvalitete iindividualnog pristupa sudentima tijekom nastave.Poslijediplomski doktorski studij:Na temelju analize kapaciteta, kojima raspolaže Elektrotehnički fakultet Osijek (prostor, oprema,znanstveno-nastavno-stručni resursi), potreba gospodarstva koja gravitira gradu Osijeku i okolici, te41

Elektrotehničkom fakultetu, broju potencijalnih mentora i voditelja na poslijediplomskomdoktorskom studiju do doktorske disertacije, procjenjeno je da je optimalni broj studenata koji seupisuju na prvu godinu poslijediplomskog doktorskog studija oko 20 polaznika po smjeru studija,odnosno ukupno do 40 polaznika.Poslijediplomski specijalistički studij:Na temelju analize kapaciteta, kojima raspolaže Elektrotehnički fakultet Osijek (prostor, oprema,znanstveno-nastavno-stručni resursi), potreba gospodarstva koja gravitira gradu Osijeku i okolici, teElektrotehničkom fakultetu, broju potencijalnih mentora i voditelja specijalističkog rada, procjenjujese da je optimalni broj studenata koji se upisuju na prvu godinu poslijediplomskih specijalističkihstudija oko 20 polaznika po studiju.Analizirajte prolaznost na prvoj godini studija (preddiplomski, integrirani i stručni)i povežite je s kriterijima za upis s osvrtom na vrstu srednje škole s koje kandidatidolaze te njihovom prosječnom ocjenom tijekom srednjoškolskog obrazovanja.Preddiplomski studij:Svake godine kao jedan od temeljni pokazatelja kvalitete visokog obrazovanja na razini Sveučilištaprate se precizno pokazatelji prolaznosti pa je mogude dati precizan odgovor na ovo pitanje:prolaznost na prvoj godini studija u prošloj je akademskoj godini (zadnje dostupno izvješde je za2009./2010.) iznosila 68,7% na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, a 61,2 % na preddiplomskomstudiju Računarstva što je u korelaciji s činjenicom da se na preddiplomski studij Elektrotehnike iračunarstva upisuju dominantno kandidati iz gimnazija i tehničkih škola s nešto višim prosjekomocjena i na prediplomskom studiju Elektrotehnike (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena:4,27) u odnosu na studij Računarstva (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena: 4,08), a s tim usvezi nešto su bolji rezultati i na državnoj maturi (u ak. god. 2010./2011. prosjek bodova ostvarenihdržavnom maturom za upis studija Elektrotehnike: 56,6 %; za upis studija računarstva: 52,47 %), ali iinteres (prosječno 8-9 kandidata na 1 mjesto na Elektrotehnici u odnosu na prosječno 5-6 kandidatana Računarstvu). Elektrotehnički fakultet na temelju ove analize donio je odluku o promjeni kvota uakademskoj 2011./2012. preusmjeravanjem 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva naElektrotehniku kako bi se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata. Usto je za upis studija Računarstva,kao izborni predmet državne mature obavezna za položiti, uz fiziku uvedena i informatika, pri čemukandidat može birati koji de od tih dvaju predmeta polagati, odnosno u obzir mu se uzima boljirezultat.Diplomski studij:Prema istom navedenom izvješdu prolaznost na prvoj godini diplomskih studija u prošloj akademskojgodini (zadnje je dostupno izvješde za 2009./2010.) iznimno je visoka i iznosila je 92,7% nadiplomskom studiju Elektrotehnike, a 92,0% na diplomskom studiju Računarstva, što odgovararezultatima studenata upisanim s odgovarajudih preddiplomskih studija i prethodnomsrednjoškolskom obrazovanju. Ovako visoku prolaznost možemo ipak zahvaliti činjenici da se radi o42

upisu na novi studij bez „zaostataka“ s prethodne godine i visokoj motiviranosti studenata nakolegijima iz njihove odabrane struke (smjera), kao i četiri izborna kolegija (od ukupno 11 na prvojgodini) izabranih po vlastitim preferencijama na kojima u pravilu postižu vrlo dobre rezultate.Stručni studij:Uspješnost studiranja očekivano je najslabija na stručnim studijima s obzirom na strukturu kandidata,odnosno srednjih škola i prosječno nižih ocjena (u posljednje tri godine srednji prosjek ocjena: 3,78).Prolaznost na prvoj godini studija u prošloj je akademskoj godini (zadnje je dostupno izvješde za2009./2010.) iznosila samo 48,9% na svim smjerovima stručnog studija Elektrotehnike, zbog čega supredložene dodatne mjere poput dodatnog izvanrednog ispita i tzv. „mini semestra“ kojim sestudentima omoguduje ponovno slušanje nastave u skradenom obliku s naglaskom na pripremu zauspješnije polaganje ispita.Poslijediplomski doktorski studij:Kao što je ranije spomenuto, idude godine završit de se izvođenje poslijediplomskih znanstvenihstudija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje magisterija znanosti, a u skoro vrijeme očekuje se izavršetak poslijediplomskih znanstvenih studija Elektrotehnike i računarstva za stjecanje doktorataznanosti. Pritom se misli na završetak studija za sve polaznike koji ga uspješno završavaju, a koji sutijekom 2004./2005. akademske godine upisali studij i u međuvremenu apsolvirali studijski program.Trenutno na poslijediplomskom znanstvenom studiju za stjecanje magisterija znanosti ima još 8polaznika, a magisterij znanosti do sada je steklo 19 polaznika. Na poslijediplomskom znanstvenomstudiju za stjecanje doktorata znanosti ima još 1 polaznik. Na poslijediplomskom doktorskom studijupo Bolonjskom programu ima 88 polaznika, a doktorat znanosti steklo ih je 17. Na poslijediplomskimspecijalističkim studijima upisano je ukupno 13 polaznika, a 5 ih je završilo studij.Poslijediplomski specijalistički studij:Na poslijediplomskim specijalističkim studijima upisano je ukupno 13 polaznika, a 5 ih je završilostudij.Objasnite kojom ste se metodologijom služili za određivanje ishoda učenja uplaniranju studijskih programa. Navedite na jednom primjeru studijskogprograma povezivanje obveznih kolegija i kompetencija koje se stječu.Za sve studije:Ishode učenja i pretpostavljeno opteredenje studenta definira nastavnik. To predstavlja podlogu zarazvoj strategije poučavanja, učenja, određivanja broja bodova unutar predmeta i provjerenaučenog. Postignuti ishodi učenja po završetku studijskog programa zavise od više čimbenika, oni suindividualni, mogu uključivati poželjne ishode učenja, a mogu se pojaviti i pozitivni nepredviđeniishodi učenja.43

Definiranjem praga prolaz/pad na ispitu pomodu graničnih ishoda učenja utvrđuje se razinaprolaznosti koja je pobliže definirana kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja studenata kaominimalno 40% ukupnih ishoda učenja. Osim graničnih ishoda učenja, koriste se i poželjni ishodiučenja koji definiraju što nastavnici očekuju od prosječnog studenta s obzirom na razinu ostvarenihkompetencija, a prema kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja studenata.Prilikom definiranja ishoda učenja na razini studijskih programa uzete su u obzir:- definicije što je najvažnije što student nakon savladavanja cjelokupnog programa mora znati,razumjeti ili biti sposoban učiniti (granični ishodi učenja),- ishodi učenja definirani korištenjem aktivnih glagola,- ishodi učenja na studijskom programu (stručne i opde kompetencije) provjereni kroz matricuishoda učenja koja povezuje kolegije i ishode studijskog programa, a što je definirano krozstudijski program u usvojenim znanjima, vještinama i kompetencijama.Radna skupina za ishode učenja na Fakultetu djeluje unutar Povjerenstva za kvalitetu. Članove Radneskupine, od kojih su najmanje troje (3) iz Povjerenstva a dvoje (2) predstavnici gospodarstvenika,imenuje dekan na prijedlog predsjednika Povjerenstva. U Radnoj skupini su zastupljeni nastavnici,asistenti i studenti.Radna skupina prati aktivnosti vezane uz uvođenje ishoda učenja (definirane na razini Sveučilišta) teu suradnji s predmetnim nastavnicima i gospodarstvenicima koordinira, usklađuje i razvija ishodeučenja u okviru predmeta i studijskih programa na Fakultetu s ciljem definiranja kompetencijapotrebnih na tržištu rada.Članovi radne skupine za ishode učenja:1. Prof. dr. sc. Snježana Rimac-Drlje,2. Tomislav Matid dipl. ing.,3. Mario Dorluka,4. Zvonimir Vukovid, dipl. ing. – predstavnik Siemens PSE Osijek (računarstvo),5. Mr. sc. Zoran Kovač – predstavnik HEP, PrPOs (elektroenergetika),6. Mr. sc. Dragan Sobol – predstavnik T-Com, RU Osijek (komunikacije i informatika),7. Darko Kompari, dipl. ing. - predstavnik HKIE (stručni i specijalistički kolegiji).Navedite najvažnije ciljeve kojima ste se vodili pri određivanju ishoda učenja.Procijenite u kojoj su mjeri do sada ostvareni ciljevi koje ste imali u vidu prikreiranju novih preddiplomskih, integriranih preddiplomskih i diplomskih,odnosno stručnih (ako ih održavate) studijskih programa.Najvažniji ciljevi pri određivanju ishoda učenja bili su definirati znanja i vještine studenta nakonodslušanog studijskog programa s ciljem usvajanja kompetencija potrebnih na tržištu rada, radilakšeg (samo)zapošljavanja, a u skladu s preporukama poslodavaca i komore inženjera koji izravnosudjeluju u njihovom definiranju kroz gore navedenu radnu skupinu. Kod preddiplomskih studijadodatni cilj bio je pripremiti studente i za uspješno svladavanje studijskih programa diplomskihstudija.44

Opišite načine i komentirajte postupke za usklađivanje dodijeljenih ECTS bodova srealnom procjenom količine studentskog opteredenja.Inicijalan postupak ocjene ECTS-a temeljio se na udjelu pojedinog kolegija u nastavnom i ispitnomopteredenju, a od akademske godine 2009./2010. započelo je (kao pilot program) studentskoanketiranje u usklađenosti ECTS-a predviđenih studijskim programom sa stvarnim opteredenjemstudenata.Procijenite kompetencije stručnjaka koji završe studij na vašem visokom učilištu uusporedbi sa srodnim studijem na renomiranim sveučilištima u Europi i svijetu teu kojoj mjeri vaši programi slijede preporuke europskih ili međunarodnihstrukovnih udruženja.Preddiplomski studij:Preddiplomski studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se i može seusporediti sa sličnim europskim sveučilištima. Između ostalih, usporediv je s preddiplomskimprogramom Elektrotehnike na TU Wien kao i s preddiplomskim programom Elektrotehnike iinformatike na ETH Zürich. Zajednička im je osnova trajanje studija od 3 godine u kome se stječeukupno 180 ECTS bodova. Stručna je kvalifikacija koja se stječe završetkom studija Baccalaureus/Baccalaurea elektrotehnike/računarstva, odnosno Bachelor of Science in ElectricalEngineering/Computer Engineering (engleski izraz). Osnovu proučavanja preddiplomskog studijapredstavljaju potpuno sadržajno usporedivi temeljni kolegiji na I. i II. godini studija i obvezni i/iliizborni blokovi /kolegiji, kroz koje se stječe dodatno usmjeravanje prema tržištu rada, odnosnobududem diplomskom studiju.Diplomski studij:Diplomski studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se na programimapoznatih europskih sveučilišta. Između ostalih, usporediv je s programom diplomskog studijaElektroenergetike i diplomskog studija Telekomunikacija na TU Wien kao i s diplomskim programomstudija Elektrotehnike i informatike na ETH Zürich. Zajednička im je osnova trajanje studija od 2godine, u kome se stječe najmanje 120 ECTS bodova. Stručna kvalifikacija koja se stječe završetkomstudija magistar je elektrotehnike s naznakom smjera, Elektroenergetika ili Komunikacije iinformatika (odnosno magistar elektroenergetike ili magistar telekomunikacija na TU Wien), odnosnoMaster of Science in Electrical Engineering (MSc in Power Engineering, MSc in Telecommunications).Osnovu studija predstavljaju napredna znanja iz temeljnih kolegija struke te izborni blokovi/kolegiji,kroz koje se stječe dodatna specijalizacija iz određenog smjera.Diplomski studij Računarstva na Elektrotehničkom fakultet Osijeku temelji se na programimapoznatih europskih Sveučilišta. Između ostalih, usporediv je s programom Diplomskog studijaračunarstva na TU Wien Zajednička osnova im je trajanje studija od 2 godine u kome se stječenajmanje 120 ECTS bodova. Stručna kvalifikacija koja se stječe završetkom studija je magistarračunarstva s naznakom smjera, odnosno Master of Science in Computer Engineering (engleski izraz).Osnovu studija predstavljaju napredna znanja iz temeljnih kolegija struke, te izborni blokovi /kolegiji,kroz koje se stječe dodatna specijalizacija iz određenog područja.45

Stručni studij:Stručni studij Elektrotehnike na Elektrotehničkom fakultetu Osijek temelji se na suvremenimstručnim programima poznatih europskih sveučilišta i veleučilišta. Program je sadržajno ikvalifikacijski potpuno usporediv s programima stručnog studija Elektrotehnike Fakulteta zaelektrotehniko Ljubljana i Računarstva i informatike na Fakultetu za elektrotehniko, računalništvo ininformatiko u Mariboru. Iz napravljene usporedbe predloženog programa stručnog studijaElektrotehnike sa smjerovima Automatika, Energetika i Informatika, s odgovarajudim programimafakulteta u Ljubljani, odnosno Mariboru, može se zaključiti da postoji visoka razina usklađenosti ovogprograma s razmatranim programima.Poslijediplomski doktorski studij:Poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika te Komunikacije iinformatika, usklađen je s preporukama Bolonjskog procesa te svi predmeti na studiju nose 6 ECTSbodova uz nastavno opteredenje od 30 sati predavanja i 15 sati laboratorijskih vježbi (za 6 ili višeupisanih studenata na predmetu), odnosno ekvivalent tom opteredenju u obliku konzultacija iistraživačkog rada nastavnika i polaznika studija. Stečene kompetencije mjerljive su s kompetencijamasrodnih fakulteta na srodnim programima u Hrvatskoj (Fakultet elektrotehnike i računarstva Sveučilišta uZagrebu, Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Splitu) te s fakultetima izinozemstva (Fakultet za elektrotehniko Ljubljana, Fakultet za elektrotehniko, računalništvo ininformatiko u Mariboru i drugima).Poslijediplomski specijalistički studij:Usklađen s preporukama Bolonjskog procesa (30 sati predavanja, 15 sati vježbi I 10 ECTS bodova popredmetu), ovaj studij srodan je po opteredenju i stečenim kompetencijama na sličnim studijskimprogramima poslijediplomskog specijalističkog studija Fakulteta elektrotehnike i računarstvaSveučilišta u Zagrebu.Opišite svoj postupak pradenja i unapređivanja studijskih programa, njihovoprilagođavanje novim istraživanjima. Navedite eventualne izmjene koje ste načiniliu prvotno prihvadenim bolonjskim studijskim programima. Opišite svrhu tihizmjena i postupak donošenja odluke.Za sve studije:Postupak izmjena i dopuna studijskih programa pokrede se na temelju prijedloga Fakultetskog vijeda iovlaštenog Sveučilišnog povjerenstva za studijske programe u skladu s člankom 5. Pravila zaprovedbu postupka vrednovanja studijskih programa sveučilišnih preddiplomskih, diplomskih istručnih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.Kako bi se trajno pratila najnovija istraživanja i potrebe gospodarstva svake akademske godinenajmanje jedanput, a prema potrebi i više puta prije odluke Fakultetskog vijeda o izmjenama idopunama studijskih programa prodekan za nastavu upuduje poziv nastavnicima za prijedlog novihkolegija (a osobito izbornih kolegija diplomskog studija). Prijedlog sadržaja predmeta, oblici46

provođenja nastave, način provjere znanja i ostalo vezano uz predmet definiraju se u za topredviđenom obrascu kojeg popunjavaju predmetni nastavnici, a koji je sastavni dio i Prijedlogastudijskog programa kojim se opisuje sadržaj kolegija, načini izvođenja i pradenja rada i ocjenjivanjastudenata, uvjeti njegovog izvođenja, broj ECTS-a i dr.Nakon toga Povjerenstvo za studijske programe imenovano od strane dekana pregledava svepredložene prijedloge i prihvada ih ili eventualno upuduje na doradu nastavnicima nakog čega sekonačno prihvadeni kolegiji i izmjene i dopune upuduju Povjerenstvu za unaprjeđenje i osiguranjekvalitete na mišljenje i mogudu dopunu u smislu očekivanih ishoda učenja, a potom konačanprijedlog usvaja Fakultetsko vijede te upuduje dopis nadležnom sveučilišnom povjerenstvu zastudijske programe koje konačno odobrava izmjene i dopune ukoliko se time ne narušavaju temeljnekvalifikacije definirane studijskim programom koje bi zahtijevale ponovnu akreditaciju.Na ovaj način do sada je donijeto nekoliko izmjena i dopuna studijskih programa 2008., 2010. i 2011.godine, od kojih su najznačajnije:Ukidanje kolegija Digitalna elektronika na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, izborniblok I, Osnove automatskog upravljanja na preddiplomskom studiju Elektrotehnike, izborniblok II, te Osnove mjerenja na preddiplomskom studiju Računarstva zbog neusklađenostiovih kolegija s očekivanim ishodima učenja cjelokupnog studijskog programa, a s ciljemrasteredenja studenata.Smanjenje broja obveznih i povedanje broja izbornih kolegija za 2 na diplomskim studijimaradi omogudavanja vede slobode usmjeravanja studenata i osuvremenjavanja postojedih iliusvajanja niza novih izbornih kolegija diplomskog studija Elektrotehnike i računarstva(Ekonomika EES, Upravljanje procesima, Digitalna videotehnika, Upravljanje projektima,Energetska kompatibilnost, Dinamika industrijskih sustava, Projektiranje i ugradnja sustavaobnovljivih izvora energije, Kaos u električnim mrežama, Numeričke metode uelektromagnetizmu, Kvaliteta napona u elektroenergetskom sustavu, Transformatori uelektroenergetskom sustavu, Pravna regulativa u elektrotehnici i računarstvu, Pouzdanostelektroenergetskog sustava, Stabilnost elektroenergetskog sustava, Energetska učinkovitost,Računalni kriminalitet, Osnove GIS-a i primjene u komunikacijama).Izmjene na poslijediplomskom doktorskom studiju Elektrotehnike sa smjerovima Elektroenergetika iKomunikacije i informatika te poslijediplomskim specijalističkim studijima Elektroenergetika,Napredne komunikacijskske tehnologije i Procesno računarstvo nisu rađene u smislu uvođenja novihpredmeta, ali se to planira učiniti kada izađe prva generacija doktora s ovog studija, a to je vjerojatnoza očekivati tijekom 2012. godine. Međutim, unutar postojedih predmeta, nastavnici uvode novesadržaje jer je to način da studenti upišu predmet s obzirom na to da su svi predmeti izborni. Nanekim je predmetima zbog odlaska nastavnika (u mirovinu ili s Fakulteta), Fakultetsko vijede naprijedlog povjerenstva za poslijediplomske studije ovlastilo druge kompetentne nastavnike.Samo za stručne i specijalističke diplomske studije: objasnite njihovu opravdanostodnosno razlog izvođenja na vašem učilištu.Ne postoji veleučilište u Osječko-baranjskoj županiji, a ni u okolnim slavonskim županijama ne postojeveleučilšta s adekvatnim studijskim programima. Štoviše, na razlikovnoj godini na pristup diplomskim47

studijima imamo značajan broj kandidata koji su završili najbliže srodne studije Elektrotehnike i računarstvaTehničkog veleučililšta u Zagrebu, s obzirom na to da Fakultet elektrotehnike i računarstva ne omogudujenastavak studija kroz razlikovne ispite.Uz to, tržište rada u Osječko-baranjskoj županiji i u okolnim slavonskim županijama pokazuje da sestručnjaci koji završe stručni studij Elektrotehnike lakše zapošljavaju od sveučilišnih prvostupnika pase ovakva vrsta studija pokazala kao dobra prilika za studente koji ne namjeravaju upisivati diplomskestudije, nego se nakon tri godine studija žele uključiti aktivno u tržište rada. Stručni se prvostupnicivrlo lako uklapaju u organizacijsku strukturu poduzeda i ustanova te sveprisutna interdisciplinarnostuvjetuje prisustvo elektrotehnike i računarstva u svim porama života, iz čega proizlazi i potreba zakadrovima navedenog profila.Na poslijediplomske specijalističke studije Elektroenergetika u tržišnom okruženju, Naprednekomunikacijske tehnologije te Procesno računarstvo do sada je upisano 17 polaznika, a završilo ih je 6.Natječaj za upis na ove studije ne raspisuje se svake godine. Interes za studij razmjerno je nizak, alimjerljiv s interesom na ostalim specijalističkim studijima tehničkih fakulteta u Hrvatskoj. U prvom redupotencijalni polaznici navode razloge financijske naravi, ali sa stečenom diplomom napreduju naradnom mjestu i lakše se zapošljavaju, što znači da poslodavac prepoznaje značenje ovog studija.c) Navedite kako se provjerava redovitost pohađanja nastave i vaše mišljenje o timpostupcima.Svaki nastavnik obvezan je voditi evidenciju pohađanja nastave prema usvojenim Kriterijima pradenja rada iocjenjivanja studenata, u kojem je definirano da je pradenje redovitosti pohađanja nastave obvezno i sudjelujes 10% u ukupnoj ocjeni. Pohađanje laboratorijskih vježbi obvezno je 100% prema studijskom programu, a nakraju semestra održavaju se i nadoknade za 1-2 laboratorijske vježbe. Fakultet u potpunosti podržava obvezuredovitog pradenja nastave za redovite studente i što je mogude više i za izvanredne studente (kojima redovitopohađanje nastave osim laboratorijskih vježbi nije obvezno, ali se preporučuje u skladu s njihovim obvezama imogudnostima) s obzirom na težinu gradiva tehničke struke i logičku povezanost, bez koje je nemogudezamisliti uspješnog studenta u „kampanjskom“ radu. S obzirom na veliki broj studenata, u tijeku je izradaelektronskog pradenja pohađanja nastave radi olakšavanja pradenja nastave i bodovanja nastavnicima.Redovitost pohađanja nastave na poslijediplomskim studijima evidentira nastavnik.d) Opišite i ocijenite nastavne metode, provedbu praktične i terenske nastave. Posebno seosvrnite na probleme i moguda poboljšanja.Svaki student pojedinačno realizira stručnu praksu u poduzedu pod vodstvom mentora na poslovimaza koje se obrazovanjem priprema rješavajudi od strane mentora postavljene zadatke u projektu.Stručna praksa provodi se u organizaciji Elektrotehničkog fakulteta Osijek pod mentorstvomimenovanog stručnjaka na mjestu stručne prakse i pod kontrolom stručnih osoba s Fakulteta.Projektni zadatak za svakog studenta na stručnoj praksi osmišljava se u poduzedu, u skladu spotrebama proizvodnje-poslovanja, a verificira ga stručni tim na Fakultetu. Svaki student prijeodlaska na stručnu praksu dobiva pismenu uputnicu za stručnu praksu ovjerenu od voditelja stručneprakse. Za vrijeme stručne prakse studenti su od strane ETF-a osigurani od posljedica mogudihnezgoda na radu (uključujudi i odlazak i povratak s radnog mjesta). Za vrijeme realizacije stručneprakse voditelj stručne prakse ETF-a obilazi studente na praksi i u stalnom je kontaktu s mentorima48

prakse u poduzedima. Po završenoj stručnoj praksi mentor daje pismenu ocjenu o realizaciji prakse zasvakog studenta posebno. Student vodi dnevnik rada za vrijeme stručne prakse te na kraju podnosipismeno stručno izvješde o realiziranoj stručnoj praksi voditelju stručne prakse ETF-a. Osnovniproblem ove realizacije nedovoljan je broj sati za voditelja stručne prakse sa strane ETF – a.e) Opišite i ocijenite izvođenje dijelova nastave u radilištima izvan vašega visokog učilišta(radionice, farme, praksa i ostalo). Objasnite sustav evidentiranja provedbe stručneprakse. Posebno se osvrnite na probleme i moguda poboljšanja.Tijekom prakse student pod vodstvom mentora upoznaje radnu sredinu, organizacijsku strukturuproizvodno-poslovnog sustava, upoznaje proizvodnu tehnologiju, ovladava pravilima zaštite na radute aktivno sudjeluje u inženjerskim poslovima kroz realizaciju zadanih poslova u okviru projektapoštujudi stručna, tehnološka i druga pravila elektrotehničke struke. Prilikom dolaska na radnomjesto student se evidentira u dnevnik mentora koji mu na kraju izdaje uvjerenje o izvedenoj praksi.Poseban je problem velika dislociranost pojedinog studenta na samoj izvedbi stručne prakse.f) Ocijenite dostupnost i kvalitetu web-sadržaja studijskih programa.Na www.etfos.hr/?studiji nalaze se u potpunosti svi podatci o svim studijskim programima (uključujudii bitne informacije o Bolonjskom procesu, kao i sve važede dokumente, odluke, pravilnike bitne zastudiranje). Tu su i podatci o sadržajima i obavijestima na svim kolegijima svih studija po svimstudijskim godinama, zatim podatci o završnim i diplomskim radovima, završetku studija i dr. Nainternetskoj stranici www.etfos.hr/?studenti daju se sve aktualne informacije studentima, uključujučiobavijesti, raspored nastave i ispita, elektronsko učenje, mobilnost studenata, rad studentskih udrugai dr.Svaki kolegij (ukupno 201 kolegij) preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija ima svoje posebneinternetske stranice i na moodle.etfos.hr. Elektrotehnički fakultet Osijek sustavno je uveo iunaprjeđuje korištenje Moodla kao platforme i obveza je svih nastavnika prema „Planu uvođenja e-učenja" usvojenom na 123. sjednici Fakultetskog vijeda 26. siječnja 2010.Pritom je prema „Planu uvođenja e-učenja“ bilo određeno 77 djelatnika: svi asistenti/znanstveni novaci (ukupno 47),ostali djelatnici (profesori visoke škole, viši predavači, predavači, stručni suradnici, laboranti,docenti; ukupno 30) ako na kolegiju nema asistenta/znanstvenog novaka, ili ako na kolegijudjelatnik drži auditorne vježbe, a asistent/znanstveni novak s tog kolegija ved je zadužen zakolegij višeg prioriteta koji su izravno sudjelovali u uvođenju e-učenja tako što su pohađalitečajeve o e-učenju i Moodleu kao platformi za e-učenje te su realizirali kolegije za Moodle.Svi djelatnici kojima je prema planu bio dodijeljen kolegij za realizaciju za Moodle pohađali sutečajeve koje je držalo pet djelatnika koji su ved odslušali potrebne tečajeve o e-učenju i Moodlu kaoplatformi za e-učenje (dalje u tekstu: e-mentori).49

Tijekom cijelog postupka uvođenja e-učenja, odnosno i nakon završetka tečajeva, e-mentorima sepolaznici obradaju u slučaju pitanja i nejasnoda. Usto su e-mentori u svibnju 2010., listopadu 2010. itravnju 2011. provodili analizu realizacije e-učenja s obzirom na plan, odnosno razine uvođenja e-učenja. S nastavnicima koji su prema rezultatima analize ispodprosječno realizirali svoje kolegijeodržavane su konzultacije s prodekanom za nastavu i pomodnikom dekana za nastavu kako bi seuklonile mogude preprjeke pri realizaciji kolegija na Moodlu. Na temelju navedenih konzultacija došloje do modifikacija u realizaciji uvođenja e-učenja: prioritet se promijenio s realizacije malog brojakolegija realiziranih na visokoj razini na realizaciju velikog broja kolegija (točnije, na sve kolegije)realiziranih na najmanje srednjoj razini, pri čemu je dugoročan cilj povedavati razinu realizacije.Uz to su za vrjednovanje realizacije uvođenja e-učenja studentima kontinuirano dostupne ankete zaocjenjivanje realizacije e-učenja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek te za ocjenjivanje Moodla kaosoftverske platforme opdenito. Pritom studentske ocjene i komentari služe kao pokazatelj za mogudapoboljšanja i modifikacije.Tijekom upotrebe Moodla ovakav se način rada pokazao korisnim i u radu Odbora za završne idiplomske ispite. Naime, pri završetku preddiplomskog i stručnog studija, studenti su podmentorstvom nastavnika dužni izraditi završni rad koji nakon mentora pregledava i član Odbora, da bise na sjednici Odbora donijela odluka o konačnoj ocjeni završnog rada. Stoga je postupakdodjeljivanja završnih radova članovima Odbora na pregled, kao i postavljanje napomena članovaOdbora mentorima u svezi s eventualnim nepravilnostima u završnom radu, u potpunosti premještenna Moodle. Navedeno se ishodi postavljanjem elektroničkih inačica završnih radova članovimaOdbora i pomodu foruma za komunikaciju između članova Odbora i mentora. Na ovaj je načinznačajno ubrzan postupak pregledavanja radova od strane članova Odbora te korekcija radova natemelju komunikacije između člana Odbora i mentora.U tijeku je uvođenje podrške za e-učenje za poslijediplomski doktorski studij Elektrotehnike, te zaspecijalističke studije, dok se osnovne informacije o tim studijima i studijskim programima nalaze nainternetskim stranicama: http://www.etfos.hr/?poslijediplomski_studij.50

Razine uvođenja e-učenjaRazinaE1E2E3E4E5EXSadržaji dostupni studentima na Moodleu kao platformi za e-učenjeInformacije o kolegiju. Plan i program kolegija. Popis literature. Polusirovi nastavnimaterijali (PDF format).Popis traženih znanja i vještina. Popis ispitnih pitanja. Kalendar obveza (vrijemeodržavanja ispita, kontrolnih zadada, predaje seminarskih radova i domadih zadada i sl.).Obavijesti o nastavi, konzultacijama i sl.Pojedinačni dijelovi polusirovog nastavnog materijala (PDF format) obrađeni pocjelinama. Forumi tematski vezani uz kolegij (za komunikaciju s asistentom i ostalimsuradnicima na katedri te za komunikaciju među studentima). Samoprovjere i provjere(PDF materijali).Svi nastavni materijali razrađeni po cjelinama potpuno dostupni. Predavanjepojedinačnih zadada i seminarskih radova te njihovo ocjenjivanje. Pojmovnik.Predavanje svih zadada, seminarskih radova i polaganje pismenih ispita te njihovoocjenjivanje. Pradenje studentskih aktivnosti. Forumi po nastavnim cjelinama. Dopunskiaudio, video i programski materijali. Objava izabranih studentskih radova.Izrada vlastitog nastavnog programa.Popis djelatnika Elektrotehničkog fakulteta Osijek koji bi izravno sudjelovali u uvođenju e-učenja„E-mentori“ (djelatnici Fakulteta koji suodslušali potrebne tečajeve o e-učenju iMoodleu kao platformi za e-učenje)Sistem-administratorDjelatnici (asistenti/znanstveni novaci te popotrebi ostali djelatnici)Prodekan za nastavu/pomodnik dekana zanastavuMiran Karid - Zavod za automatiku i procesnoračunarstvoGoran Kneževid - Zavod za elektroenergetikuKrešimir Mikloševid - Zavod za elektrostrojarstvoIgor Sušenka - Zavod za računarstvo i informatikuMario Vranješ - Zavod za komunikacijeDomagoj Vukovid77 djelatnikaDamir Šljivac/Kruno Miličevid51

Plan uvođenja e-učenjaIzvršitelj 5.10.2009. 19.10.2009. 26.10.2009. 1.11.2009. 31.1.2010. 31.3.2010. 1.10.2013.Dodijeljen jedan kolegij zimskogProdekan zanastavu/pomodnikdekana za nastavusemestra svakom djelatnikuSvakome e-mentoru dodijeljena grupadjelatnikaKoordinacija i nadzor uvođenja e-učenjaSistemadministratorE-e-mentoriDjelatniciInstaliran Moodle na serveru i osposobljen za rad;pripremljene učionice za održavanje tečaja.Optimiranje Moodlea na serveru. Održavanje servera za Moodle.Pripremljen materijal za tečajeve.E-mentor sa svojom slupinom dogovorio termine održavanja tečaja.Svaki e-mentor održao svojojskupini djelatnika 30 satitečaja o Moodleu.E-mentori održavaju s djelatnicima svoje grupeindividualni rad i konzultacije.Djelatnici odslušali svih 30sati tečaja, tj. razine E1 doEX.Djelatnici (uz pomod ostalihsuradnika na katedri izavodu) za svoj kolegijprimijenili razine E1 do E3, tj.pripadajudi sadržaji dostupnisu studentima na Moodleu.Djelatnici (uz pomod ostalih suradnika nakatedri i zavodu) za svoj kolegij primijenilirazine E4 do EX, tj. pripadajudi sadržaji dostupnisu studentima na Moodleu.Djelatnici (uz pomod ostalihsuradnika na katedri i zavodu)samostalno pripremaju i realizirajuostale kolegije za e-učenje (uprosjeku jedan kolegij po semestru).52

Studentima su u potpunosti dostupni i otvorena bežična internetska mreža, internetske aplikacije zamobilne telefone m.etfos.hr, oko 200 računala u računalnim učionicama i laboratorijima te 4 velikazaslona s opdim obavijestima i 8 interaktivnih zaslona za sve obavijesti studentima (rasporede,rezultate ispita i dr.) na ulazu i hodnicima Fakulteta u objema zgradama.Zaključno: dostupnost i kvaliteta internetskih sadržaja studijskih programa na izrazito su visokoj razinikako i priliči ustanovi koja provodi programe povezane uz internetske tehnologije.g) Osvrnite se na programsku koncepciju na vašem visokom učilištu i iznesite eventualneprijedloge i planove za izmjenu studijskih programa u skoroj bududnosti i razloge kojivas na to navode.Studijski programi Elektrotehnike i računarstva sa smjerovima koji se trenutno izvode dobro suusklađeni s potrebama tržišta radne snage u regiji, no stalne dopune i izmjene studijskih postojedih irazvoj novih studijskih programa trebaju biti stalan odgovor na potrebe regionalnog gospodarstva.Prema strategiji Fakulteta na razini preddiplomskog, stručnog i diplomskog studija prioritetni studijijesu:razvoj diplomskog studija Računarstva prema programskom i računalnom inženjerstvu teindustrijskom smjeru,novi diplomski studiji Multimedijske komunikacije i Inženjerski menadžment,stručni studij Računarstva s naglaskom na programsko i računalno inženjerstvo i multimedijskekomunikacije (izrada programa u tijeku),specijalistički diplomski stručni studij Projektiranja elektrotehničkih instalacija i sustavainformacijske tehnologije (studij usvojen i na recenziji u tijeku pisanja samoakreditacije).Prema strategiji Fakulteta na razini poslijediplomskih doktorskih studija planira se pokretanjepostupka za dobivanje dopusnice za izvođenje:poslijediplomskog doktorskog studija Računarstva,izmjene i dopune postojedeg poslijediplomskog doktorskog studija Elektrotehnike.Realizacija ovih studija planira se uz dosadašnju upisnu kvotu studenata i izravno de ovisiti oosiguranju kadrovskih uvjeta.h) Navedite koji se programi cjeloživotnog obrazovanja izvode na vašem visokom učilištu,u tablici prikažite broj programa kojima nisu dodijeljeni ECTS bodovi i programe sdodijeljenim ECTS bodovima te njihovo trajanje.Na Elektrotehničkom fakultetu Osijek provode se dva vrlo značajna i sveobuhvatna programacjeloživotnog obrazovanja:53

Red brojNačin provedbeBr.satiRegulativaOstalo1. Program stručnog usavršavanja ovlaštenih inženjera elektrotehnikeElektrotehnički fakultet Osijek ovlašten je temeljem članka 38. Pravilnika o stručnom ispitu teupotpunjavanju i usavršavanju znanja osoba koje obavljaju poslove graditeljstva, Elektrotehničkifakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao nositelj Programa podnosi Ministarstvuzaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, na suglasnost „PROGRAM STRUČNOGUSAVRŠAVANJA OVLAŠTENIH INŽENJERA ELEKTROTEHNIKE, za razdoblje od 2006. - 2011. godine,Razred inženjera elektrotehnike. Programi su verificirani od strane Ministarstva zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstva, a izvode se u suradnji s Hrvatskom komorom elektroinženjera. Urazdoblju od dobivene Dopusnice Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstvaRepublike Hrvatske za razdoblje od 2007. do 2012. godine planirano je održati 24 tečajeva.BodoviNaziv temeVoditelj1 Tečaj2 Tečaj3 Tečaj4 Tečaj5 Tečaj6 Tečaj7 Tečaj8 TečajElektrične instalacijezgrada prema novimHrvatskim normamaTehnički propisi zaelektrične instalacijezgradaTehnički propisi osustavima za zaštituzgrada od djelovanjamunje (groma)Prva provjera električnihinstalacija zgradai sustavaza zaštitu od munje(groma) prema novimtehničkim propisimaZakon o gradnji ipripadajudi pravilniciVodiči vodovi i kabeliprema novim hrvatskimnormamaProračun struje kratkogspoja prema novimhrvatskim normamaElektrične instalacije ioprema u prostorimaugroženim eksplozivnomatmosferomDoc. dr. sc N. Slavek, dipl. el. ingDr. sc. Ž. Novinc, dipl. el. ingMr. sc. D. Blaževid, dipl. el. ingMr. sc. Z. Kovač, dipl. el. ingDr. sc. Ž. Novinc, dipl. el. ingMr. sc. Z. Kovač, dipl. el. ingDoc. dr. sc Slavek, dipl. el. ingMr. sc. Damir Blaževid, dipl. el. ingMr. sc. Kovač Zoran, dipl. el. ingMr. sc. Damir Blaževid, dipl. el. ingDoc. dr. sc. Slavek, dipl. el. ingMr. sc. DamirBlaževid, dipl. el. ing16 10 68 88 88 88 8Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, dipl. ing 8 8Prof.dr.sc. Srete Nikolovski,dipl.ing 16 8 8Donal Gaparac, dipl. el. ing. 16 1654

9 Tečaj10 TečajProjektiranje mjernoregulacijskih sustava(instrumentacije) uprocesnoj industrijiienergeticiUtjecajniskofrekvencijskihelektromagnetskih poljana ljudsko tijeloMr. sc. Mirko Filid, dipl.el.ingDoc.dr.sc Dražen Sliškovid, dipl.ingDoc. dr.sc. Marinko Stojkov, dipl. el.ingProf. dr. sc. Srete Nikolovski8 88 811 TečajUtjecajvisokofrekvencijskihelektromagnetskih poljana ljudsko tijeloProf. dr. sc. Drago Žagar, dipl. el. ingMr. sc. Slavko Rupčid, dipl. el. ing8 812 Tečaj13 Tečaj14 Tečaj15 Tečaj16 Tečaj17 Tečaj18 Tečaj19 Tečaj22 Tečaj23 TečajlZakon o zaštiti od požara ipripadajudi pravilnici inormeZakon o zaštiti na radu spripadajudim pravilnicimaSustavi opskrbe srednjeg ivisokog napona premanovim hrvatskimnormamaRasklopna postrojenjaprema novim hrvatskimnormamaProjektiranje električnihinstalacija od projektnogzadatka do troškovnikaObnovljivi izvorielektrične energije sosvrtom na štednjuElektroinstalacijeinformacijske tehnikeKvaliteta električneenergije sukladno normiEuropskoj normi EN50160Projektiranje audio ivideo sustava i instalacijaInteligente instalacije EIB–European InstallationBus sustav u zgradarstvuIgror Lukačevid, dipl. ing 8 8Martin Zovko dipl. ing. 8 8Mr. sc. Zoran Kovač, dipl. ingDr. sc. Marinko Stojkov, dipl. ingDr. sc. Marinko Stojkov, dipl. ingMr. sc. Zoran Kovač, dipl. ingDoc. dr. sc Slavek, dipl. ingMr. sc. Damir Blaževid, dipl. ing16 1616 1616 16Doc. dr. sc. Šljivac Damir, dipl. el. ing. 8 8Prof. dr. sc. Drago Žagar, dipl. el. ing.Doc. dr. sc Slavek, dipl. el. ing.Mr. sc. Damir Blaževid, dipl. ing.Prof. dr. sc. Srete Nikolovski, dipl.ingDr. sc. Željko Novinc, dipl. el. ingProf. dr. sc. Snježana-Rimac Drlje,dipl.ing.16 1616 8Prof. dr. sc. Lajos Jozsa, dipl. ing 8 824 TečajRačunalne instalacije imrežeProf. dr. sc. Željko Hocenski, dipl. ingProf. dr. sc. Franjo Jovid, dipl. ing16 655

Održani su sljededi tečajevi sukladno potrebama korisnika, a to su inženjeri “Hrvatske komoreelektroinženjera”:DATUM MJESTO NAZIV OZNAKA BOD VODITELJ1 04.04.20092 24.06.20093 12. 06.20094 24. 10. 2009HEP “Elektra”VinkovciHEP “Elektra”VinkovciHEP “Elektra”VinkovciHEP “Elektra”VinkovciElektrične instalacije i opremau prostorima ugroženimeksplozivnom atmosferomZakon o zaštiti na radu ipripadajudi pravilniciNormizacija u energetici,energetskoj elektronici iniskonaponskim električniminstalacijamaZakon o zaštiti na radu ipripadajudi pravilniciEIOP 8ZZRP 8NEEE 7ZZRP 8Donald Gašparac,dipl. ing.Zlatko Haramustek,dipl.ing. IgorLukačevid, dipl. ing.Mr. sc. MiljenkoĐukid, dipl. ingZlatko Haramustek,dipl. ing.Igor Lukačevid, dipl.ing.5 4. 12. 2009HEPElektroslavonijaOsijekDigitalni prijenos informacija DIP 8Dr. sc. Željko Novinc,dipl. ing6 11.12. 2009HEPElektroslavonijaOsijekNormizacija u energetici,energetskoj elektronici iniskonaponskim električniminstalacijamaNEEE 7Mr. sc. MiljenkoĐukid, dipl. ing7 15.04.2010HEPElektroslavonijaOsijekProjektiranje i ugradnjafotonaposnkih sustavaPUFS 8Doc. dr. sc. LjubomirMajdandžid, dipl. ing8 17.04.2010HEP “Elektra”VinkovciRegulacija napona ikompenzacija jalove snage uEES-uRNKJ 8Prof. dr. sc. Igor Kuzledipl. ing9 14.05.2010HEP “Elektra”VinkovciRegulacija napona ikompenzacija jalove snage uEES-uRNKJ 8Prof. dr. sc. Igor Kuzledipl. ing10 16.04.201011 12.06.2010HEPElektroslavonijaOsijekHEP “Elektra”VinkovciObnovljivi izvori električneenergije s osvrtom na štednjuNormizacija u energetici,energetskoj elektronici iniskonaponskim električniminstalacijamaOIEE 8NEEE 7Prof. dr. sc. DamirŠljivac, dipl. ing.Doc.dr. sc. ZdenkoŠimid, dipl. ing.Mr. sc. MiljenkoĐukid, dipl. ing12 21.05.2010HEPElektroslavonijaOsijekZakon o prostornom uređenjui gradnji i pripadajudi pravilniciZPUG 10Doc. dr. sc. SanjaLončar-VickovidDoc. dr. sc. ZlataDolaček-AldukMr. sc. Željka Jurkoviddipl. arh.56

2. Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja (PIOU)Elektrotehnički fakultet Osijek izvodi i CAMT – Cisco akademija mrežnih tehnologijaCisco akademija mrežnih tehnologija program je obrazovanja u području mrežnih tehnologija nastaotijekom 1997. godine koji je pokrenula i potpomaže tvrtka Cisco Systems. Do stvaranja je programadošlo jer se pokazalo da škole imaju poteškoda s održavanjem donirane mrežne opreme i od uputa,preko tečajeva, preraslo je u formalni sustav obrazovanja. Danas je program Cisco akademije mrežnihtehnologija nadrastao svoje početke i sve više predstavlja partnerstvo između obrazovnih ustanova,industrije, državne uprave i neprofitnih organizacija u želji da se unaprijedi nastava i obuči dovoljnoradne snage što zahtijeva brzi razvoj informacijske tehnologije i Interneta.Elektrotehnički fakultet Osijek također izvodi i e-obrazovanje iz područja informatičkih tehnologijakroz program PIOU-Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja kroz sljedede tečajeve:Računalni operater, Grafički dizajner, Web dizajner, Web programer, Računalni programer,Projektant pomodu reačunala, Projektant računalnih mreža, Serviser računalaProgrami su verificirani od strane Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta i upisuju se u radnuknjižicu, a edukacija se odvija u Osijeku, Požegi i Vinkovcima.Elektrotehnički fakultet Osijek također izvodi i obrazovanje iz područja informatičkih tehnologija krozprogram PIOU-Program informatičkog obrazovanja i usavršavanja kroz sljedede smjeroveosposobljavanja:PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA TRAJANJE (sati)računalni operater 120grafički dizajner 120web dizajner 120web programer 150računalni programer 170projektant pomodu računala 180projektant računalnih mreža 280serviser računala 140i) Objasnite sustav za priznavanje ved stečenih kompetencija (neformalno i informalnoobrazovanje). Objasnite(akademsko priznavanje).sustav za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacijaU smislu priznavanja ved stečenih kompetencija (neformalno i informalno obrazovanje) ne postojisustav za priznavanje ved stečenih kompenetcija. Za priznavanje stranih visokoškolskih kvalifikacija(akademsko priznavanje) nadležno je Sveučilište.57

j) Navedite i opišite formalne mehanizme za odobrenje, provjere i pradenje vašihprograma i kvalifikacija.Prijedlog novog programa prolazi kroz pokretanje inicijative na Fakultetskom vijedu gdje nakonizrađene konačne inačice Fakultetsko vijede potvrđuje prihvadanje programa, a nakon toga gaupuduje Sveučilištu na pokretanje procesa evaluacije – recenzija programa. Nakon dobivenihpozitivnih recenzija, Senat donosi odluku i izdaje odobrenje za izvođenje predloženog studijskogprograma.k) Ako vaše visoko učilište ima mogudnost samoakreditacije studijskih programa, objasnitepostupak i kriterije koji se primjenjuju kod predlaganja novih.Elektrotehnički fakultet nema mogudnost samoakreditacije.l) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem te predložite mogudapoboljšanja.Dosadašnja iskustva pokazuju da su studiji primjereni osim tržištu rada i bududem znanstvenoistraživačkomradu o čemu svjedoče i brojni uspješni doktorandi, do nedavno isključivo na drugimsveučilištima (osobito zagrebačkom, ali i inozemnim), a od prije nekoliko godina imamo i mogudnostobrazovanja vlastitog kadra kroz poslijediplomske studije na kojima trenutno studira više od 100studenata.Nakon više godina iskustva u provođenju programa zaključujemo da je potrebno podrobnije(re)definiranje ishoda učenja te točniji popis znanja vještina i kompetencija završenih prvostupnika,stručnih prvostupnika i magistara inženjera iz elektrotehnike, elektronike, automatizacije,informatike i komunikacije u poljoprivredi, prehrambenoj industriji, elektroenergetici i u drugimgranama koje su potrebne regiji.Na razini cijele države krajnje je vrijeme za definiranje nacionalnog kurikuluma za sveučilišneprvostupnike inženjere, stručne prvostupnike inženjere i magistre inženjere elektrotehnike iračunarstva, kako bi se gore navedeni ciljevi mogli ispuniti imajudi u vidu slične kurikulume uspješnihprimjera iz tehnički i tehnološki razvijenih europskih zemalja.Pri tome je potrebno unaprijediti suradnju s nadležnim institucijama (poput Hrvatske komoreinženjera elektrotehnike) te partnerskih gospodarskih subjekata (poput Siemensa, HEP-a, T-Com-a,Belišda i dr.) na povedanju kompetentnosti završenih stručnjaka i njihovom boljem zapošljavanju.Potrebno je nastaviti i s dosadašnjom praksom kontinuirane prilagodbe postojedih programa u okvirudopuštenih 20% izmjena, što se osobito odnosi na izborne kolegije diplomskih studija, a trebalo birazmisliti i o zakonskim odredbama kojima se omoguduje fleksibilnija i brža izmjena programa, jerpostojedi sustav akreditacije studijskih programa ne može odgovoriti na potrebe tržišta u područjimas tako brzim promjenama, kao što su elektrotehnika, a osobito računarstvo danas.58

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaTablica 2.1. Popis studijskih programa i kolegija( za svaki studijski program ispunite posebnu tablicu)Diplomski studiji (dipl. st. elektrotehnike i dipl. st. računarstva)Naziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje iznanstveno/umjetničkopoljeAlati za simulacijukomunikacijskihsustavaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorAlati za simulacijukomunikacijskihsustavaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos docentAlati za simulacijukomunikacijskihsustavaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos docentAnaliza EES obavezni 6 180,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor59

Analiza EES obavezni 6Laboratorijskevježbe3 15 45 Fekete Krešimir radni odnosAnaliza EES obavezni 6Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentAntene izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorAntene izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaAntene izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaAutomati i formalnijeziciobavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. F. Jovidvanjski suradnik -umirovljenik/nezaposlenredoviti profesorAutomati i formalnijeziciobavezni 5Laboratorijskevježbe3 15 45 J. Job, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaAutomati i formalnijeziciobavezni 5Auditornevježbe1 15 15 J. Job, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaAutomatiziranielektrični pogoniizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor60

Automatiziranielektrični pogoniizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnosAutomatiziranielektrični pogoniizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnosBiomedicinskaelektronikaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentBiomedicinskaelektronikaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentBiomedicinskaelektronikaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentDigitalna obradasignalaobavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorDigitalna obradasignalaobavezni 5Laboratorijskevježbe2 15 30 Č. Livada, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaDigitalna obradasignalaobavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Č. Livada, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaDigitalna videotehnika izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesor61

Digitalna videotehnika izborni 4,5Laboratorijskevježbe2 15 30 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanjaDigitalna videotehnika izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanjaDinamika industrijskihsustavaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesorDinamika industrijskihsustavaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanjaDinamika industrijskihsustavaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanjaDiskretna matematika obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesorDiskretna matematika obavezni 5Auditornevježbe1 30 30 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavačDistribuirani računalnisustaviobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesorDistribuirani računalnisustaviobavezni 7Laboratorijskevježbe3 30 90 Z. Krpid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja62

Dizajn računalnihsustavaobavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesorDizajn računalnihsustavaobavezni 5Laboratorijskevježbe3 30 90 Mijakovid Robert radni odnos povjera predavanjaEkonomika EES izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesorEkonomika EES izborni 4,5Laboratorijskevježbe2 15 30 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaEkonomika EES izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Fekete Krešimir radni odnosEkspertni sustavi izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Vučinid radni odnos docentEkspertni sustavi izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Kohler Mirko radni odnos povjera predavanjaEkspertni sustavi izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Kohler Mirko radni odnos povjera predavanjaElektrane obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesor63

Elektrane obavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 Topid Danijel radni odnosElektrane obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Topid Danijel radni odnosElektrične instalacije irasvjetaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesorElektrične instalacije irasvjetaizborni 4,5Konstrukcijskevježbe3 15 45 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaElektrične instalacije irasvjetaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaElektrični pogoni obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesorElektrični pogoni obavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaElektrični pogoni obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnosElektrični sklopniaparatiizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesor64

Električni sklopniaparatiizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesorElektrični sklopniaparatiizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 mr. sc. M. Barukčid radni odnos povjera predavanjaElektrični strojevi obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docentElektrični strojevi obavezni 5Laboratorijskevježbe3 15 45 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanjaElektrični strojevi obavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaElektroenergetskapostrojenjaobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesorElektroenergetskapostrojenjaobavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaElektroenergetskapostrojenjaobavezni 7Auditornevježbe1 30 30 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaElektroenergetskivodoviizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor65

Elektroenergetskivodoviizborni 4,5Konstrukcijskevježbe2 15 30 Kraus Zorislav radni odnos povjera predavanjaElektroenergetskivodoviizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentElektromagnetskamjerenjaobavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Doc. K. Miličevid radni odnos docentElektromagnetskamjerenjaobavezni 5Laboratorijskevježbe3 15 45 mr. sc. V. Dorluka radni odnos povjera predavanjaElektromagnetskamjerenjaobavezni 4,5Auditornevježbe1 15 15 mr. sc. V. Dorluka radni odnos povjera predavanjaElementi automatike izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentElementi automatike izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 30 30 Keser Tomislav radni odnos docentEnergetskakompatibilnostizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docentEnergetskakompatibilnostizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanja66

Energetskakompatibilnostizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanjaEnergetskaučinkovitostizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesorEnergetskaučinkovitostizborni 4,5Konstrukcijskevježbe2 15 30 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnikEnergetskaučinkovitostizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Topid Danijel radni odnosEngleski jezik izborni 0 0,0 Predavanja 1 15 30 I. Ferčec radni odnos viši predavačEngleski jezik izborni 0Auditornevježbe1 15 15 I. Ferčec radni odnos viši predavačEstimacija procesnihveličinaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentEstimacija procesnihveličinaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 30 30 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaIdentifikacija procesa izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent67

Identifikacija procesa izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 30 30 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaIndustrijska ekologija izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesorIndustrijska ekologija izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Rozing Goran radni odnosIndustrijskainformatikaobavezni 7 210,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentIndustrijskainformatikaobavezni 7Laboratorijskevježbe2 30 60 Filko Damir radni odnos povjera predavanjaIndustrijskainformatikaobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Filko Damir radni odnos povjera predavanjaInformacijskatehnologija ipoduzetništvoizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. V. Majstorovidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorInformacijskatehnologija ipoduzetništvoizborni 4,5Konstrukcijskevježbe1 15 15 Prof. dr. sc. V. Majstorovidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorInformacijskatehnologija ipoduzetništvoizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Prof. dr. sc. V. Majstorovidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesor68

Integracijakomunikacijskihsustavaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. F. Jovidvanjski suradnik -umirovljenik/nezaposlenredoviti profesorIntegracijakomunikacijskihsustavaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačIntegracijakomunikacijskihsustavaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačInteligentni sustavi obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. F. Jovidvanjski suradnik -umirovljenik/nezaposlenredoviti profesorInteligentni sustavi obavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 M.Pešut radni odnos povjera predavanjaInteligentni sustavi obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačInternet programiranje obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. A. Baumgartner radni odnos docentInternet programiranje obavezni 7Laboratorijskevježbe2 15 30 Krajček Karolinavanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviInternet programiranje obavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja69

Internet programiranje obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaKaos u električkimmrežamaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. K. Miličevid radni odnos docentKaos u električkimmrežamaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docentKaos u električkimmrežamaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docentKodovi i kodiranje izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorKodovi i kodiranje izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaKodovi i kodiranje izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaKomunikacijskiprotokoliobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorKomunikacijskiprotokoliobavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja70

Komunikacijskiprotokoliobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaKvaliteta napona uelektroenergetskomsustavuizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesorKvaliteta napona uelektroenergetskomsustavuizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaKvaliteta napona uelektroenergetskomsustavuizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaMatematička obradaslike i računalni vidizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. H. Babidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorMatematička obradaslike i računalni vidizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 dr. sc. I. Galid radni odnos povjera predavanjaMatematička obradaslike i računalni vidizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. I. Galid radni odnos povjera predavanjaMeko računarstvo izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesorMeko računarstvo izborni 4,5Konstrukcijskevježbe2 30 60 Filko Damir radni odnos povjera predavanja71

Menadžment obavezni 4 120,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docentMenadžment obavezni 4Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docentMikroelektronika izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorMikroelektronika izborni 4,5Laboratorijskevježbe2 15 30 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaMikroelektronika izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaMobilne komunikacije obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorMobilne komunikacije obavezni 7Laboratorijskevježbe2 15 30 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanjaMobilne komunikacije obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanjaModeliranje i dizajnprog. sustavaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. I. Crnkovid radni odnos redoviti profesor72

Modeliranje i dizajnprog. sustavaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Z. Krpid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaModeliranje i dizajnprog. sustavaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Prof. dr. sc. I. Crnkovid radni odnos redoviti profesorMreže računala obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorMreže računala obavezni 5Laboratorijskevježbe2 15 30 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaMreže računala obavezni 5Auditornevježbe1 15 15 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaMultimedijski sustavi obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorMultimedijski sustavi obavezni 7Laboratorijskevježbe2 15 30 Vranješ Denis radni odnos povjera predavanjaMultimedijski sustavi obavezni 7Konstrukcijskevježbe2 15 30 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanjaNumerička matematika obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Scitovskivanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesor73

Numerička matematika obavezni 5Auditornevježbe1 30 30 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavačNumeričke metode uelektromagnetizmuizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentNumeričke metode uelektromagnetizmuizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentNumeričke metode uelektromagnetizmuizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentNumerički postupci ukomunikacijamaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorNumerički postupci ukomunikacijamaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaNumerički postupci ukomunikacijamaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaNjemački jezik izborni 0 0,0 Predavanja 1 15 30 V. pred. mr. sc. B. Pavlovid radni odnos viši predavačNjemački jezik izborni 0Auditornevježbe1 15 15 V. pred. mr. sc. B. Pavlovid radni odnos viši predavač74

Obnovljivi izvorienergijeizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesorObnovljivi izvorienergijeizborni 4,5Laboratorijskevježbe2 15 30 Topid Danijel radni odnosObnovljivi izvorienergijeizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. H. Glavaš radni odnos povjera predavanjaOdabrana poglavljasuvremene fizikeizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. J. Branavanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovidocentOdabrana poglavljasuvremene fizikeizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. J. Branavanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovidocentOdabrana poglavljasuvremene fizikeizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. J. Branavanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovidocentOptičke komunikacije izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorOptičke komunikacije izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaOptičke komunikacije izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja75

Osiguranje kakvodeprogramske podrškeizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentOsiguranje kakvodeprogramske podrškeizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačOsiguranje kakvodeprogramske podrškeizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačOsnove GIS-a iprimjene ukomunikacijamaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorOsnove GIS-a iprimjene ukomunikacijamaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Mesarid Dalibor radni odnos povjera predavanjaOsnove GIS-a iprimjene ukomunikacijamaizborni 4,5Konstrukcijskevježbe1 15 15 Mesarid Dalibor radni odnos povjera predavanjaOsnove robotike izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesorOsnove robotike izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanjaOsnove robotike izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja76

Pogonski strojevi izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesorPogonski strojevi izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 30 30 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnikPouzdanostelektroenergetskogsustavaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesorPouzdanostelektroenergetskogsustavaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaPouzdanostelektroenergetskogsustavaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaPouzdanost idijagnostika rač.sustavaobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesorPouzdanost idijagnostika rač.sustavaobavezni 7Laboratorijskevježbe2 15 30 Matid Tomislav radni odnos povjera predavanjaPouzdanost idijagnostikarač. sustavaobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Matid Tomislav radni odnos povjera predavanjaPravna regulativa uelektrotehnici iračunarstvuizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Šimundidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesor77

Pravna regulativa uelektrotehnici iračunarstvuizborni 4,5Auditornevježbe1 30 30 S. Franjid, dipl.iur. radni odnos asistent - predavačPredajnici obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorPredajnici obavezni 7Laboratorijskevježbe2 15 30 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanjaPredajnici obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos docentPrijelazni procesi u EEsustavuizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. K. Miličevid radni odnos docentPrijelazni procesi u EEsustavuizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanjaPrijelazni procesi u EEsustavuizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanjaPrijemnici obavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorPrijemnici obavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanja78

Prijemnici obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanjaPrijenos i distribucijael. energijeobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesorPrijenos i distribucijael. energijeobavezni 7Laboratorijskevježbe3 15 45 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaPrijenos i distribucijael. energijeobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentProcesna mjerenja izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Z. Valtervanjski suradnik -umirovljenik/nezaposlenredoviti profesorProcesna mjerenja izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnosProcesna mjerenja izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Jerkovid Vedrana radni odnosProgramskoinženjerstvoizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentProgramskoinženjerstvoizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docent79

Programskoinženjerstvoizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentProjektiranjeelektričnih instalacija ipostrojenjaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesorProjektiranjeelektričnih instalacija ipostrojenjaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Filko Pavlevanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviviši predavačProjektiranjeelektričnih instalacija ipostrojenjaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Filko Pavlevanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviviši predavačProjektiranje i ugradnjasustava OIEizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. Lj. Majdandžidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovidocentProjektiranje i ugradnjasustava OIEizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. Lj. Majdandžidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovidocentProjektiranje i ugradnjasustava OIEizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. Lj. Majdandžidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovidocentRačunalni kriminalitet izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Šimundidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorRačunalni kriminalitet izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 30 30 S. Franjid, dipl.iur. radni odnos asistent - predavač80

Računalni sustavistvarnog vremenaobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnos izvanredni profesorRačunalni sustavistvarnog vremenaobavezni 7Laboratorijskevježbe3 30 90 Karid Miran radni odnos povjera predavanjaRačunalom integriranirazvoj proizvodaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. M. Obadvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorRačunalom integriranirazvoj proizvodaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Prof. M. Obadvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorRačunalom integriranirazvoj proizvodaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Prof. M. Obadvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorRadio-relejne isatelitske komunikacijeizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorRadio-relejne isatelitske komunikacijeizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentRadio-relejne isatelitske komunikacijeizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentRecikliranje proizvoda izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesor81

Recikliranje proizvoda izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Rozing Goran radni odnosRecikliranje proizvoda izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Rozing Goran radni odnosRobotski vid izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesorRobotski vid izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanjaRobotski vid izborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanjaSistemskoprogramiranjeizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. A. Baumgartner radni odnos docentSistemskoprogramiranjeizborni 4,5Laboratorijskevježbe2 30 60 Doc. dr. sc. A. Baumgartner radni odnos docentStabilnostelektroenergetskogsustavaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesorStabilnostelektroenergetskogsustavaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docent82

Stabilnostelektroenergetskogsustavaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentSustavi neprekidnognapajanjaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docentSustavi neprekidnognapajanjaizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanjaSustavi neprekidnognapajanjaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docentŠah i računala izborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesorŠah i računala izborni 4,5Laboratorijskevježbe1 30 60 Feletar DarkoVanjski suradnik -umirovljenik/nezaposlenasistent - predavačTeorija polja i valova obavezni 6 180,0 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. M. Mehmedovid radni odnos docentTeorija polja i valova obavezni 6Auditornevježbe1 30 30 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docentTransformatori uelektroenergetskomsustavuizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesor83

Transformatori uelektroenergetskomsustavuizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Tačkovid Krešimirvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviTransformatori uelektroenergetskomsustavuizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentTržište električnomenergijomizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesorTržište električnomenergijomizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaTržište električnomenergijomizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 Fekete Krešimir radni odnosUpravljanje procesima obavezni 6 180,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesorUpravljanje procesima obavezni 6Laboratorijskevježbe3 15 45 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaUpravljanje procesima obavezni 6Auditornevježbe1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaUpravljanje projektima obavezni 5 150,0 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. V. Majstorovidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesor84

Upravljanje projektima obavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Prof. dr. sc. V. Majstorovidvanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviredoviti profesorVisokonaponskatehnikaizborni 4,5 135,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesorVisokonaponskatehnikaizborni 4,5Laboratorijskevježbe2 15 30 Kneževid Goran radni odnos povjera predavanjaVisokonaponskatehnikaizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaVođenjeelektroenergetskogsustavaVođenjeelektroenergetskogsustavaVođenjeelektroenergetskogsustavaZaštita uelektroenergetskomsustavuZaštita uelektroenergetskomsustavuZaštita uelektroenergetskomsustavuobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesorobavezni 7obavezni 7LaboratorijskevježbeAuditornevježbe4 15 60 Petrovid Ivica1 15 15 Petrovid Ivicavanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovivanjski suradnik -zaposlen na drugojustanoviobavezni 7 210,0 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesorobavezni 7obavezni 7LaboratorijskevježbeAuditornevježbe4 15 60 N. Vrandečid, dipl. ing.1 15 15 N. Vrandečid, dipl. ing.vanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovivanjski suradnik -zaposlen na drugojustanovipovjera predavanja85

RadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPreddiplomski studiji (preddipl. st. elektrotehnike i preddipl. st. računarstva)Naziv kolegija obv/izb ECTSVrstanastavneNastavnikZvanje iznanstveno/umjetničko poljeAlgoritmi istrukture podatakaobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentAlgoritmi istrukture podatakaobavezni 6Laboratorijskevježbe5 15 75 Balkid Zoran radni odnospovjerapredavanjaAlgoritmi istrukture podatakaobavezni 6Auditornevježbe1 15 15Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentAnaliza električkihmrežaobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Doc. K. Miličevid radni odnos docentAnaliza električkihmrežaobavezni 5,5Auditornevježbe1 30 30 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docentAnaliza električkihmrežaobavezni 5,5Auditornevježbe1 30 30 Doc. K. Miličevid radni odnos docent86

Arhitekturaračunalaobavezni 7 210 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesorArhitekturaračunalaobavezni 7Laboratorijskevježbe6 15 90 Aleksi Ivan radni odnospovjerapredavanjaArhitekturaračunalaobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Aleksi Ivan radni odnospovjerapredavanjaBaze podataka obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentBaze podataka obavezni 7Laboratorijskevježbe6 15 90 Balkid Zoran radni odnospovjerapredavanjaBaze podataka obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Bajer Dražen radni odnospovjerapredavanjaDigitalnaelektronikaobavezni 6 180 Predavanja 1 30 30 Prof. dr. sc. Ž. Hocenski radni odnos redoviti profesorDigitalnaelektronikaobavezni 6Laboratorijskevježbe7 15 105 Tomislav Matid radni odnospovjerapredavanjaDigitalnaelektronikaobavezni 6Konstrukcijskevježbe7 15 105 Horvat Petar radni odnospovjerapredavanja87

Digitalnaelektronikaobavezni 6Auditornevježbe2 15 30 Matid Tomislav radni odnospovjerapredavanjaEkonomikapoduzedaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docentEkonomikapoduzedaobavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. D. Crnjac Milid radni odnos docentElektroenergetskemrežeobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. L. Jozsa radni odnos redoviti profesorElektroenergetskemrežeobavezni 6Laboratorijskevježbe4 15 60 Fekete Krešimir radni odnosElektroenergetskemrežeobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 Fekete Krešimir radni odnosElektronika I obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. S. Rupčid radni odnos docentElektronika I obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorElektronika I obavezni 6Laboratorijskevježbe12 15 180 Horvat Petar radni odnospovjerapredavanja88

Elektronika I obavezni 6Auditornevježbe2 30 60 D. Vinko, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaElektronika II obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. T. Švedek radni odnos redoviti profesorElektronika II obavezni 6Laboratorijskevježbe2 15 30 Vranješ Denis radni odnospovjerapredavanjaElektronika II obavezni 6Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentEnergetskepretvorbeobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. M. Stojkovvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviizvanredniprofesorEnergetskepretvorbeobavezni 7Auditornevježbe1 30 30 Prof. dr. sc. M. Stojkovvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviizvanredniprofesorEngleski jezik izborni 0 0 Predavanja 1 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačEngleski jezik izborni 0Auditornevježbe1 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačEngleski jezik I obavezni 2 60 Predavanja 3 15 90 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač89

Engleski jezik I obavezni 2 60 Predavanja 2 15 60 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačEngleski jezik I obavezni 2Auditornevježbe3 15 45 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos viši predavačEngleski jezik I obavezni 2Auditornevježbe2 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačEngleski jezik II obavezni 3 90 Predavanja 4 30 120 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačEngleski jezik II obavezni 3 90 Predavanja 1 15 30V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavačEngleski jezik II obavezni 3Auditornevježbe1 30 30V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnospredavačEngleski jezik II obavezni 3Auditornevježbe4 15 60 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačEngleski jezik III obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačEngleski jezik III obavezni 5 150 Predavanja 2 30 120 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač90

Engleski jezik III obavezni 5 150 Predavanja 2 30 120V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavačEngleski jezik III obavezni 5Auditornevježbe2 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos predavačEngleski jezik III obavezni 5Auditornevježbe2 15 30V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnospredavačEngleski jezik III obavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačFizika I obavezni 5 150 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. J. Branavanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovidocentFizika I obavezni 5 150 Predavanja 1 45 90 dr. sc. Ž. Miokovid radni odnosprofesor visokeškoleFizika I obavezni 5Laboratorijskevježbe12 15 180 Kvaček Anita radni odnosFizika I obavezni 5Auditornevježbe2 15 30 Kvaček Anita radni odnosFizika II obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. J. Branavanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovidocent91

Fizika II obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 dr. sc. Ž. Miokovid radni odnosprofesor visokeškoleFizika II obavezni 6Laboratorijskevježbe12 15 180 Kvaček Anita radni odnosFizika II obavezni 6Auditornevježbe2 15 30 Kvaček Anita radni odnosInženjerska grafikai dokumentiranjeobavezni 3 90 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesorInženjerska grafikai dokumentiranjeobavezni 3Konstrukcijskevježbe12 15 180 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnikKomunikacijskemrežeobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorKomunikacijskemrežeobavezni 6Laboratorijskevježbe6 15 90 V. Križanovid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaKomunikacijskemrežeobavezni 6Laboratorijskevježbe6 15 90 Šoštarid Damir radni odnospovjerapredavanjaKomunikacijskemrežeobavezni 6Auditornevježbe2 15 30 K. Grgid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanja92

Komunikacijskevještineobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnosizvanredniprofesorKomunikacijskevještineobavezni 5Auditornevježbe3 15 45 Magoč AndreaKomunikacijskisustaviobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorKomunikacijskisustaviobavezni 7Laboratorijskevježbe2 15 30 Vranješ Denis radni odnospovjerapredavanjaKomunikacijskisustaviobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Vranješ Mario radni odnospovjerapredavanjaLinearna algebra obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesorLinearna algebra obavezni 5Auditornevježbe2 30 60 mr. sc. A. Katid radni odnospovjerapredavanjaMatematika I obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesorMatematika I obavezni 5Auditornevježbe2 30 60 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač93

Matematika II obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Maroševidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovidocentMatematika II obavezni 6Auditornevježbe2 30 60 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavačMatematika III obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. T. Maroševidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovidocentMatematika III obavezni 5Auditornevježbe3 30 90 Miletid Josip radni odnospovjerapredavanjaMaterijali uelektrotehniciobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnosizvanredniprofesorMaterijali uelektrotehniciobavezni 5Laboratorijskevježbe5 15 75 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnikMaterijali uelektrotehniciobavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Rozing Goran radni odnosModeliranje isimulacijaobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Vučinid radni odnos docentModeliranje isimulacijaobavezni 6Laboratorijskevježbe6 15 90 Kohler Mirko radni odnospovjerapredavanja94

Modeliranje isimulacijaobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 Kohler Mirko radni odnospovjerapredavanjaObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6Laboratorijskevježbe5 30 150 Filko Damir radni odnospovjerapredavanjaObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 I. Lukid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOperacijski sustavi obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnosizvanredniprofesorOperacijski sustavi obavezni 5,5Laboratorijskevježbe5 30 150 Z. Krpid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnoveautomatskogupravljanjaobavezni 7 210 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentOsnoveautomatskogupravljanjaobavezni 7 210 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnosizvanredniprofesorOsnoveautomatskogupravljanjaobavezni 7Laboratorijskevježbe8 15 120 mr. sc. K. Nyarko radni odnospovjerapredavanja95

Osnoveautomatskogupravljanjaobavezni 7Auditornevježbe2 15 30 R. Grbid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnove električnihpogonaobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentOsnove električnihpogonaobavezni 7Laboratorijskevježbe4 15 60 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnove električnihpogonaobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnove električnihstrojevaobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentOsnove električnihstrojevaobavezni 5,5Laboratorijskevježbe5 15 75 Jerkovid Vedrana radni odnosOsnove električnihstrojevaobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 Ž. Špoljarid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnoveelektrotehnike Iobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60Doc. dr. sc. M.Mehmedovidradni odnosdocentOsnoveelektrotehnike Iobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docent96

Osnoveelektrotehnike Iobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Rimac-Drlje radni odnos redoviti profesorOsnoveelektrotehnike Iobavezni 6Laboratorijskevježbe12 15 180Špiranovid-KanižajDubravkaradni odnospovjerapredavanjaOsnoveelektrotehnike Iobavezni 6Auditornevježbe4 30 120 K. Mikloševid, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnoveelektrotehnike IIobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesorOsnoveelektrotehnike IIobavezni 6Laboratorijskevježbe12 15 180Špiranovid-KanižajDubravkaradni odnospovjerapredavanjaOsnoveelektrotehnike IIobavezni 6Auditornevježbe4 30 120 Barukčid Marinko radni odnospovjerapredavanjaOsnove energetikei ekologijeobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 dr. sc. H. Glavaš radni odnospovjerapredavanjaOsnove energetikei ekologijeobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnosizvanredniprofesorOsnove energetikei ekologijeobavezni 6Auditornevježbe2 30 60 Z. Kraus, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaOsnove energetskeelektronikeobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docent97

Osnove energetskeelektronikeobavezni 7Laboratorijskevježbe4 15 60 Vulin Dragan radni odnospovjerapredavanjaOsnove energetskeelektronikeobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docentOsnove mjerenja obavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. K. Miličevid radni odnos docentOsnove mjerenja obavezni 6Laboratorijskevježbe2 30 60 mr. sc. V. Dorluka radni odnos stručni suradnikOsnove mjerenja obavezni 6Laboratorijskevježbe5 30 150 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnikOsnove mjerenja obavezni 6Auditornevježbe1 15 15 mr. sc. V. Dorluka radni odnospovjerapredavanjaProgramiranje I obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnosizvanredniprofesorProgramiranje I obavezni 5Laboratorijskevježbe12 30 360 S. Galid, prof. radni odnospovjerapredavanjaProgramiranje II obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. K. Nenadid radni odnos docentProgramiranje II obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. G. Martinovid radni odnosizvanredniprofesor98

Programiranje II obavezni 5Laboratorijskevježbe4 30 120 M. Pešut, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaProgramiranje II obavezni 5Laboratorijskevježbe8 30 240 S. Galid, prof. radni odnospovjerapredavanjaProjektiranjetehničkih sustavaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesorProjektiranjetehničkih sustavaobavezni 5Auditornevježbe3 15 45 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnikSignali i sustavi obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. H. Babidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviredoviti profesorSignali i sustavi obavezni 5Laboratorijskevježbe12 15 180 Č. Livada, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaSignali i sustavi obavezni 5Auditornevježbe2 15 30 Č. Livada, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaTeorija informacije obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačTeorija informacije obavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorTeorija informacije obavezni 5,5Laboratorijskevježbe7 15 105 J. Job, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanja99

Teorija informacije obavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 J. Job, dipl. ing. radni odnospovjerapredavanjaTjelesna kultura I obavezni 1Laboratorijskevježbe4 30 120 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačTjelesna kultura II obavezni 1Laboratorijskevježbe4 30 120 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačTjelesna kultura III obavezni 1Laboratorijskevježbe3 30 90 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačTjelesna kultura IV obavezni 1Laboratorijskevježbe3 30 90 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačVjerojatnost istatistikaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Galid radni odnos redoviti profesorVjerojatnost istatistikaobavezni 5Auditornevježbe3 30 90 Miletid Josip radni odnospovjerapredavanja100

ECTSRadno opteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaStručni studij elektrotehnikeNaziv kolegijaobv/izbVrsta nastavneNastavnikZvanje iznanstveno/umjetničkopoljeArhitekturaračunalnih sustavaobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docentArhitekturaračunalnih sustavaobavezni 6Laboratorijskevježbe6 15 90 Mijakovid Robert radni odnos povjera predavanjaArhitekturaračunalnih sustavaobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 I. Aleksi, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaAutomatizacijskatehnikaobavezni 5,5 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docent101

Automatizacijskatehnikaobavezni 5,5Laboratorijskevježbe1 30 30 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docentAutomatskoupravljanjeobavezni 6,5 195 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentAutomatskoupravljanjeobavezni 6,5Laboratorijskevježbe1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaAutomatskoupravljanjeobavezni 6,5Auditornevježbe1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaBaze podataka obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačBaze podataka obavezni 6,5Laboratorijskevježbe2 30 60 Bešid Denisvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviBaze podataka obavezni 6,5Auditornevježbe1 15 15 G. Bokun, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanja102

Digitalnaelektronikaobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docentDigitalnaelektronikaobavezni 6Laboratorijskevježbe2 30 60 Darko Skokidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovistručni suradnikDigitalnaelektronikaobavezni 6Laboratorijskevježbe4 30 120 Horvat Petar radni odnos stručni suradnikDigitalnikomunikacijskisustaviobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. S. Rupčid radni odnos docentDigitalnikomunikacijskisustaviobavezni 5,5Laboratorijskevježbe3 15 45 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaDigitalnikomunikacijskisustaviobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaDiskretnamatematikaizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač103

Diskretnamatematikaizborni 5Auditornevježbe1 30 30 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavačElektrane ielektroenergetskisustavobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesorElektrane ielektroenergetskisustavobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Pred. mr. sc. Z. Kovačvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačElektrane ielektroenergetskisustavobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. D. Šljivac radni odnos izvanredni profesorElektrane ielektroenergetskisustavobavezni 5,5Laboratorijskevježbe2 15 30 Topid Danijel radni odnosElektrane ielektroenergetskisustavobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 Z. Kraus, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaElektričneinstalacije i rasvjetaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. Z. Kovačvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavač104

Električneinstalacije i rasvjetaobavezni 5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaElektrični strojevi ipogoniobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docentElektrični strojevi ipogoniobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavačElektrični strojevi ipogoniobavezni 6Laboratorijskevježbe1 15 15 Filid Mirko radni odnos stručni suradnikElektrični strojevi ipogoniobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 J. Penid, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanjaElektroenergetskapostrojenjaobavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. Z. Kovačvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačElektroenergetskapostrojenjaobavezni 6,5Konstrukcijskevježbe2 30 60 Petrovid Ivicavanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovi105

Elektroenergetskapostrojenjaobavezni 6,5Auditornevježbe1 15 15 Pred. mr. sc. Z. Kovačvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačElektroenergetskemreže i vodoviobavezni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Pred. K. Trupinidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačElektroenergetskemreže i vodoviobavezni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. S. Nikolovski radni odnos redoviti profesorElektroenergetskemreže i vodoviobavezni 5,5Konstrukcijskevježbe2 15 30 Kraus Zorislav radni odnos povjera predavanjaElektroenergetskemreže i vodoviobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentElektromotornipogoniobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Pred. I. Kuricvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačElektromotornipogoniobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 Prof. dr. sc. G. Erceg radni odnos redoviti profesor106

Elektromotornipogoniobavezni 5,5Laboratorijskevježbe2 15 30 Filid Mirko radni odnos stručni suradnikElektromotornipogoniobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 J. Penid, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanjaEnergetskaelektronikaobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Pelin radni odnos docentEnergetskaelektronikaobavezni 6Laboratorijskevježbe5 15 75 Vulin Dragan radni odnos povjera predavanjaEnergetskaelektronikaobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 Doc. K. Miličevid radni odnos docentFizika obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. J. Branavanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovidocentFizika obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 dr. sc. Ž. Miokovid radni odnos profesor visoke škole107

Fizika obavezni 5Laboratorijskevježbe10 15 150 Kvaček Anita radni odnosFizika obavezni 5Auditornevježbe2 30 60 Prof. dr. sc. Ž. Miokovid radni odnos profesor visoke školeGrafički programskijeziciizborni 4,5 135 Predavanja 1 30 60Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentGrafički programskijeziciizborni 4,5Laboratorijskevježbe1 15 15Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentGrafički programskijeziciizborni 4,5Auditornevježbe1 15 15Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentInformacija iinformacijskisustaviobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorInformacija iinformacijskisustaviobavezni 6Laboratorijskevježbe2 15 30 Hrvoje Očevčidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanja108

Informacija iinformacijskisustaviobavezni 6Laboratorijskevježbe3 15 45 Kohler Mirko radni odnos povjera predavanjaInformacija iinformacijskisustaviobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 Horvat Goran radni odnos povjera predavanjaInženjerska grafika obavezni 4 120 Predavanja 2 15 60 Prof. dr. sc. T. Mrčela radni odnos redoviti profesorInženjerska grafika obavezni 4Konstrukcijskevježbe10 30 300 O. Sturko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnikKodiranje i zaštitainformacijeizborni 5 150 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorKodiranje i zaštitainformacijeizborni 5Laboratorijskevježbe1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaKodiranje i zaštitainformacijeizborni 5Auditornevježbe1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja109

Matematičkastatistikaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60Doc. dr. sc. D. CrnjacMilidradni odnosdocentMatematičkastatistikaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavačMatematičkastatistikaobavezni 5Auditornevježbe1 15 15Doc. dr. sc. D. CrnjacMilidradni odnosdocentMatematičkastatistikaobavezni 5Auditornevježbe1 15 15 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavačMatematika I obavezni 6 180 Predavanja 2 45 180 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavačMatematika I obavezni 6Auditornevježbe2 30 60 Pred. I. Hrehorovid radni odnos predavačMatematika II obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. dr. sc. T. Rudec radni odnos viši predavač110

Matematika II obavezni 7Auditornevježbe2 30 60 mr. sc. A. Katid radni odnos povjera predavanjaMaterijali itehnološki postupciobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesorMaterijali itehnološki postupciobavezni 5Laboratorijskevježbe5 15 75 Buljid Dalibor radni odnos stručni suradnikMikroračunala uautomatizacijiobavezni 6,5 195 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentMikroračunala uautomatizacijiobavezni 6,5Laboratorijskevježbe1 30 30 Horvat Petar radni odnos stručni suradnikMjerenja uelektrotehniciobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavačMjerenja uelektrotehniciobavezni 7Laboratorijskevježbe6 30 180 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik111

Mjerenja uelektrotehniciobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavačMultimedijskatehnikaobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90Prof. dr. sc. S. Rimac-Drljeradni odnosredoviti profesorMultimedijskatehnikaobavezni 5,5Laboratorijskevježbe3 15 45 Vranješ Denis radni odnos povjera predavanjaMultimedijskatehnikaobavezni 5,5Konstrukcijskevježbe3 15 45 Vranješ Mario radni odnos povjera predavanjaObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. Lj. Miletidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60 Pred. mr. sc. D. Blaževid radni odnos predavačObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6,5Laboratorijskevježbe2 30 60 Stanislav Strešnjakvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovi112

Objektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6,5Auditornevježbe1 15 15 Pred. Lj. Miletidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačObjektnoorijentiranoprogramiranjeobavezni 6,5Auditornevježbe1 15 15 S. Strešnjak, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanjaOperacijski sustavi obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 G. Bokun, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanjaOperacijski sustavi obavezni 5 150 Predavanja 1 30 60Prof. dr. sc. G.Martinovidradni odnosizvanredni profesorOperacijski sustavi obavezni 5Laboratorijskevježbe5 30 150 Balen Josip radni odnos povjera predavanjaOsnove automatskeregulacijeizborni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. D. Sliškovid radni odnos docentOsnove automatskeregulacijeizborni 5Laboratorijskevježbe1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja113

Osnove automatskeregulacijeizborni 5,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. T. Keser radni odnos docentOsnove automatskeregulacijeizborni 5Auditornevježbe1 15 15 R. Grbid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaOsnove digitalnihkomunikacijaobavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. S. Rupčid radni odnos docentOsnove digitalnihkomunikacijaobavezni 6Laboratorijskevježbe5 15 75 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaOsnove digitalnihkomunikacijaobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 V. Mandrid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaOsnove električnihstrojevaobavezni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavačOsnove električnihstrojevaobavezni 5,5Konstrukcijskevježbe5 15 75 Filid Mirko radni odnos stručni suradnik114

Osnove električnihstrojevaobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. Ž. Hederid radni odnos docentOsnove elektronike obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Matid radni odnos docentOsnove elektronike obavezni 7Laboratorijskevježbe3 30 90 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos stručni suradnikOsnove elektronike obavezni 7Laboratorijskevježbe2 30 60 Doc. dr. sc. M. Herceg radni odnos stručni suradnikOsnove elektronike obavezni 7Laboratorijskevježbe5 30 150 Horvat Petar radni odnos stručni suradnikOsnove elektronike obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 D. Vinko, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaOsnoveelektrotehnikeobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docent115

Osnoveelektrotehnikeobavezni 7Laboratorijskevježbe5 15 75 Filid Mirko radni odnos stručni suradnikOsnoveelektrotehnikeobavezni 7Auditornevježbe1 30 30 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentOsnoveelektrotehnike Iobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavačOsnoveelektrotehnike Iobavezni 7Laboratorijskevježbe5 15 75Špiranovid-KanižajDubravkaradni odnospovjera predavanjaOsnoveelektrotehnike Iobavezni 7Auditornevježbe1 30 30 Mikloševid Krešimir radni odnos povjera predavanjaOsnoveelektrotehnike IIobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavačOsnoveelektrotehnike IIobavezni 7Laboratorijskevježbe5 15 75Špiranovid-KanižajDubravkaradni odnospovjera predavanja116

Osnoveelektrotehnike IIobavezni 7Auditornevježbe1 30 30 Doc. dr. sc. T. Barid radni odnos docentOsnove energetike obavezni 6 180 Predavanja 1 30 60 dr. sc. H. Glavaš radni odnos povjera predavanjaOsnove energetike obavezni 6Auditornevježbe1 30 60 Z. Kraus, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaOsnove primjeneračunalaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. K. Nenadid radni odnos docentOsnove primjeneračunalaobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. N. Slavek radni odnos docentOsnove primjeneračunalaobavezni 5Laboratorijskevježbe5 30 150 Boris Borisvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviOsnove primjeneračunalaobavezni 5Laboratorijskevježbe5 30 150 Trtanj Darko radni odnos117

Prijenos idistribucijaelektrične energijeizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 V. pred. dr. sc. Ž. Novincvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviviši predavačPrijenos idistribucijaelektrične energijeizborni 5Laboratorijskevježbe2 15 30 dr. sc. Z. Klaid radni odnos povjera predavanjaPrijenos idistribucijaelektrične energijeizborni 5Auditornevježbe1 15 15 Pred. B. Štefidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačPrimjena računala uelektroenergeticiizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentPrimjena računala uelektroenergeticiizborni 5Laboratorijskevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentPrimjena računala uelektroenergeticiizborni 5Auditornevježbe1 15 15 Doc. dr. sc. P. Marid radni odnos docentProcesna mjerenja,senzori i aktoriobavezni 5,5 165 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavač118

Procesna mjerenja,senzori i aktoriobavezni 5,5Laboratorijskevježbe1 15 15 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavačProcesna mjerenja,senzori i aktoriobavezni 5,5Auditornevježbe1 15 15 V. pred. mr. sc. D. Dorid radni odnos viši predavačProgramiranje obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 Doc. dr. sc. K. Nenadid radni odnos docentProgramiranje obavezni 7 210 Predavanja 1 45 90Prof. dr. sc. G.Martinovidradni odnosizvanredni profesorProgramiranje obavezni 7Laboratorijskevježbe5 30 150 Trtanj Darko radni odnosProgramiranje obavezni 7Auditornevježbe1 15 15 Karid Miran radni odnos povjera predavanjaProjektiranje iodržavanjeprogramskepodrškeizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Pred. Z. Vukovidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavač119

Projektiranje iodržavanjeprogramskepodrškeizborni 5Laboratorijskevježbe2 30 60 Lulid Borisvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviRačunalna grafika izborni 5 150 Predavanja 1 30 60Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentRačunalna grafika izborni 5Laboratorijskevježbe1 15 15Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentRačunalna grafika izborni 5Auditornevježbe1 15 15 dr. sc. I. Galid radni odnos povjera predavanjaRačunalne ikomunikacijskemrežeobavezni 6 180 Predavanja 1 45 90 Prof. D. Žagar radni odnos redoviti profesorRačunalne ikomunikacijskemrežeobavezni 6Laboratorijskevježbe3 15 45 Šoštarid Damir radni odnos povjera predavanjaRačunalne ikomunikacijskemrežeobavezni 6Auditornevježbe1 15 15 K. Grgid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanja120

Recikliranjeelektrotehničkihproizvodaizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. A. Pintarid radni odnos izvanredni profesorRecikliranjeelektrotehničkihproizvodaizborni 5Laboratorijskevježbe4 15 60 Rozing Goran radni odnosRecikliranjeelektrotehničkihproizvodaizborni 5Auditornevježbe1 15 15 Rozing Goran radni odnos izvanredni profesorSklopni aparati izborni 5,5 165 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. Z. Baus radni odnos izvanredni profesorSklopni aparati izborni 5,5Laboratorijskevježbe3 15 45 Barukčid Marinko radni odnos povjera predavanjaSklopni aparati izborni 5,5Auditornevježbe1 15 15 I. Provči, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanjaStrani jezik I obavezni 2 60 Predavanja 2 15 60 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavač121

Strani jezik I obavezni 2 60 Predavanja 1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačStrani jezik I obavezni 2 60 Predavanja 3 15 90V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavačStrani jezik I obavezni 2Auditornevježbe3 15 45V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavačStrani jezik I obavezni 2Auditornevježbe2 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačStrani jezik I obavezni 2Auditornevježbe1 15 15 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačStrani jezik II obavezni 3 90 Predavanja 2 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačStrani jezik II obavezni 3 90 Predavanja 1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavač122

Strani jezik II obavezni 3 90 Predavanja 3 15 90V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavačStrani jezik II obavezni 3Auditornevježbe3 15 45V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavačStrani jezik II obavezni 3Auditornevježbe2 15 30 Pred. Y. Liermann-Zeljak radni odnos predavačStrani jezik II obavezni 3Auditornevježbe1 15 15 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačStrani jezik III izborni 0 0 Predavanja 1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačStrani jezik III izborni 0Auditornevježbe1 15 30 V. pred. I. Ferčec radni odnos viši predavačStrani jezik III izborni 0 0 Predavanja 1 15 30V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnosviši predavač123

Strani jezik III izborni 0Auditornevježbe1 15 15V. pred. mr. sc. B.Pavlovidradni odnospredavačTjelesna kultura I obavezni 1Laboratorijskevježbe2 30 60 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačTjelesna kultura II obavezni 1Laboratorijskevježbe2 30 60 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačTjelesna kultura III obavezni 1Laboratorijskevježbe2 30 60 V. pred. Ž. Širid radni odnos viši predavačTransformatori ielektrični rotacijskistrojeviobavezni 7 210 Predavanja 1 45 90 V. pred. mr. sc. M. Pužar radni odnos viši predavačTransformatori ielektrični rotacijskistrojeviobavezni 7Laboratorijskevježbe2 30 60 Filid Mirko radni odnos stručni suradnikTransformatori ielektrični rotacijskistrojeviobavezni 7Auditornevježbe1 15 15 K. Tačkovid, dipl. ing.vanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipovjera predavanja124

Upravljanjeelektroenergetskimpostrojenjimaizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 V. pred. dr. sc. P. Filkovanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviviši predavačUpravljanjeelektroenergetskimpostrojenjimaizborni 5Laboratorijskevježbe1 15 15 Petrovid Ivicavanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviUpravljanjeelektroenergetskimpostrojenjimaizborni 5Auditornevježbe1 15 15 V. pred. dr. sc. P. Filkovanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanoviviši predavačUvod u ekonomiku imanagementobavezni 5 150 Predavanja 1 30 60Doc. dr. sc. D. CrnjacMilidradni odnosdocentUvod u ekonomiku imanagementobavezni 5Auditornevježbe1 15 15Doc. dr. sc. D. CrnjacMilidradni odnosdocentUvod u robotiku iinteligentnoupravljanjeizborni 5 150 Predavanja 1 30 60 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesorUvod u robotiku iinteligentnoupravljanjeizborni 5Laboratorijskevježbe1 15 15 mr. sc. K. Nyarko radni odnos povjera predavanja125

Uvod u robotiku iinteligentnoupravljanjeizborni 5Auditornevježbe1 15 15 Prof. dr. sc. R. Cupec radni odnos izvanredni profesorWeb programiranje obavezni 6,5 195 Predavanja 1 30 60Doc. dr. sc. A.Baumgartnerradni odnosdocentWeb programiranje obavezni 6,5Laboratorijskevježbe2 30 60 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaWeb programiranje obavezni 6,5Auditornevježbe1 15 15 I. Lukid, dipl. ing. radni odnos povjera predavanjaZaštita uelektroenergetskomsustavuizborni 5 150 Predavanja 1 45 90 Pred. D. Karavidovidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavačZaštita uelektroenergetskomsustavuizborni 5Auditornevježbe1 15 15 Pred. D. Karavidovidvanjski suradnik- zaposlen nadrugoj ustanovipredavač126

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeVjerojatnost i statistika-primjena Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Galid Stalni Redoviti profesorMatematičko programiranje uprimjenjenim istraživanjimaIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Scitovski Vanjski Redoviti profesorTeorija signala Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 H. Babid Vanjski Redoviti profesorLinearne integralne i diskretnetransformacijeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Maroševid Vanjski DocentMenagement tehničkih sustava Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Lackovid Vanjski Izvanredni profesorTeorija odlučivanja Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Hunjak Vanjski Redoviti profesorOptimiranje u EE sustavu Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 L. Jozsa Stalni Redoviti profesorPouzdanost i raspoloživost EES Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Nikolovski Stalni Redoviti profesor127

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje iznanstveno/umjetničko poljeTransformatori ueksploatacijiSuvremeni elektrotehničkimaterijaliIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 K. Miličevid Stalni DocentIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 A. Pintarid Stalni Izvanredni profesorTržište električne energije Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Zeljko Vanjski DocentAutomatiziranielektromotorni pogoniPrimjena sustavaenergetske elektronike uenergeticiIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Valter Vanjski Redoviti profesorIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Pelin Stalni DocentStabilnost EES Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 L. Jozsa Stalni Redoviti profesorVisokonaponska SF6 plinomizolirana postrojenjaIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Baus Stalni Izvanredni profesor128

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeInteligentni proizvodni postupci Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 F. Jovid Vanjski Redoviti profesorInteligentni robotski sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Cupec Stalni Izvanredni profesorNadzor i kvaliteta el. energije Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Nikolovski Stalni Redoviti profesorPrijelazne pojave u električnimmrežamaDistribuirana proizvodnja el.Energije iz obnovljivih izvoraIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Stojkov Vanjski Izvanredni profesorIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Šljivac Stalni Izvanredni profesorDinamika električnih strojeva Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Jadrid Vanjski Redoviti profesorCjeloviti mjerni rezultat iodlučivanjeDetekcija uzroka kvarova u el.Strojevima izmjenične strujeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 K. Miličevid Stalni DocentIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Ž. Hederid Stalni Docent129

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljePlaniranje rada EES u uvjetimaotvorenog tržišta el.energijeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Šljivac Stalni Izvanredni profesorProcesna mjerenja Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Z. Valter Vanjski Redoviti profesorRačunalom integrirani razvojproizvodaCMOS aplikativno specifičniintegrirani sklopovi(ASIC)Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Obad Vanjski Redoviti profesorIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Švedek Stalni Redoviti profesorDigitalni komunikacijski sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Rimac-Drlje Stalni Redoviti profesorAnaliza i sinteza komunikacijskihprotokolaObjektno orijentiranoprogramiranjeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Žagar Stalni Redoviti profesorIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 F. Jovid Vanjski Redoviti profesor130

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeOperacijska istraživanja Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Scitovski Vanjski Redoviti profesorUpravljanje resursima iperformansama u računalnimsustavimaIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesorAlgoritmi i grafovi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 N. Slavek Stalni DocentTehnologije Interneta Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Žagar Stalni Redoviti profesorAnaliza antenskih nizova Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Švedek Stalni Redoviti profesorŠum u radiokomunikacijama Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 B. Zovko-Cihlar Vanjski Redoviti profesorInformacijska tehnologija ipoduzetništvoIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Majstorovid Vanjski Redoviti profesor131

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeArhitektura suvremenihračunalaIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesorUgrađeni računalni sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesorBaze podataka i računalnemrežeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 N. Slavek Stalni DocentMultimedijski računalnisustaviIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105G. MartinovidS. Rimac-DrljeStalniIzvanredni profesorRedoviti profesorRačunalna grafika Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Žiljak Vanjski Redoviti profesorRačunalni sustavi stvarnogvremena u upravljanjuIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 M. Colnarič Vanjski Redoviti profesorDigitalne video-komunikacije Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 S. Rimac-Drlje Stalni Redoviti profesor132

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeModerne arhitektureradiokomunikacijskih sustavaIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 T. Švedek Stalni Redoviti profesorKvaliteta usluge u Internetu Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 D. Žagar Stalni Redoviti profesorŠirokopojasne mreže zamultimedijske uslugeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 B. Zovko-Cihlar Vanjski Redoviti profesorVišeprocesorski i paralelni sustavi Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesorRazvoj i primjena ERP sustava Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Majstorovid Vanjski Redoviti profesorXML tehnologije u izdavaštvu Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 V. Žiljak Vanjski Redoviti profesorOsiguranje kvalitete programskepodrškeIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 N. Slavek Stalni Docent133

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski doktorski studij elektrotehnike, smjer Elektroenergetika i Komunikacije i informatikaNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeGrid računarstvo Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 G. Martinovid Vanjski Izvanredni profesorEvolucijski algoritmi i primjene Izb. 6 45 30P+15V 1 45 105 R. Scitovski Vanjski Redoviti profesorRazvoj programskih sustavautemeljenih na komponentamaIzb. 6 45 30P+15V 1 45 105 I. Crnkovid Stalni Redoviti profesor134

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski specijalistički studij Elektroenergetika u tržišnom okruženjuNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeStohastički procesi-primjena u EES Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Galid Stalni Redoviti profesorTržište električnom energijom Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 M. Zeljko Vanjski DocentDistributivne mreže u tržišnomokruženjuIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 M. Stojkov Vanjski Izvanredni profesorStabilnost EES u tržišnom okruženju Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 L. Jozsa Stalni Redoviti profesorKvaliteta i pouzdanost el. energije utržišnom okruženjuDistribuirani izvori u tržišnomokruženjuInteligentno upravljanje EES-a utržišnom okruženjuOperator distribucijskog sustava utržišnom gospodarstvuObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 S. Nikolovski Stalni Redoviti profesorObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Šljivac Stalni Izvanredni profesorIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Baus Stalni Izvanredni profesorIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Pečvarac Vanjski DocentSpecijalistički rad 30 10 1 45135

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski specijalistički studij Napredne komunikacijske tehnologijeNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeVjerojatnost i statistika -primjenaObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Galid Stalni Redoviti profesorInformacijski procesi Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 F. Jovid Vanjski Redoviti profesorKvaliteta i usluge u IP mrežama Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Žagar Stalni Redoviti profesorDizajn i dijagnostika računalnihsustavaIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesorSmart antene i konformniantenski nizoviIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75T. ŠvedekS. RupčidStalniRedoviti professorDocentMultimedijske komunikacije:standardi, sustavi i mrežnetehnologijeNapredni sustavi radijskogpristupa zatvorenom prostoruObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 S. Rimac-Drlje Stalni Redovita profesoricaObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 T. Švedek Stalni Redoviti profesor136

ECTSRadno opteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski specijalistički studij Napredne komunikacijske tehnologijeNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeUgrađeni raspodijeljeni računalnisustaviOsiguranje kvalitete programskepodrškeMarketing u komunikacijskimtehnologijamaIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesorIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 N. Slavek Stalni DocentIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Lackovid Vanjski Izvanredni profesorSpecijalistički rad 30 10 1137

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj normasatiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski specijalistički studij Procesno računarstvoNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeVjerojatnost i statistikaprimjenaDizajn i dijagnostikaračunalnih sustavaModeliranje procesatemeljeno na podacimaAutomatiziranielektromotorni pogoniKvaliteta i usluge u IPmrežamaObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Galid Stalni Redoviti profesorObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 Ž. Hocenski Stalni Redoviti profesorIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Sliškovid Stalni DocentIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Valter Vanjski Redoviti profesorIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 D. Žagar Stalni Redoviti profesorInformacijski procesi Izborni 10 45 30P+15V 1 45 75 F. Jovid Vanjski Redoviti profesorInteligentni robotski sustavi Obvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Cupec Stalni Izvanredni profesorUgrađeni raspodijeljeniračunalni sustaviObvezni 10 45 30P+15V 1 45 75 G. Martinovid Stalni Izvanredni profesor138

ECTSRadnoopteredenjestudentaBroj grupaUkupno satiBroj norma satiVrsta radnogodnosaPoslijediplomski specijalistički studij Procesno računarstvoNaziv kolegijaobv/izbVrstanastavneNastavnikZvanje i znanstveno/umjetničko poljeUpravljanje mobilnimrobotima temeljeno naponašanjuIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 R. Cupec Stalni Izvanredni profesorOsiguranje kvaliteteprogramske podrškeIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 N. Slavek Stalni DocentMarketing u računalnimtehnologijamaIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 Z. Lackovid Vanjski Izvanredni profesorMultimedijske komunikacije:standardi, sustavi i mrežnetehnologijeIzborni 10 45 30P+15V 1 45 75 S. Rimac-Drlje Stalni Redovita profesoricaSpecijalistički rad 30 10 1139

Tablica 2.2. Dinamika izvođenja kolegija(Za svaki studijski program priložite red predavanja na temelju izvedbenog plana (za posljednje tri akademske godine))Napomena: zbog velikog udjela auditornih, konstruktivnih i osobito laboratorijskih vježbi, kao i velikog broja grupa te potrebe da se prije izvođenjalaboratorijskih i konstruktivnih vježbi, dinamika izvođenja pojedinih kolegija načelno se mijenja kroz semestar na način da u prvoj tredini semestraobično idu pojačano predavanja, sredinom sve, a na kraju pretežno laboratorijske i kontruktivne vježbe.Osim toga, dio nastavnika je gostujudi ili vanjski suradnici te je načelno zbog usklađivanja njihovih mogudnosti dolaska na nastavu raspored nastave (redpredavanja) organiziran u parno/neparnim turnusima, uz izmjene broja i rasporeda vježbi.Stoga je raspored nastave prikazan po studijskim programima, odnosno smjerovima kao je to bilo objavljeno i na internetskim stranicama uuobičajenom parnom tjednu zimskog i ljetnog semestra za 2008./2009. te uobičajenom neparnom tjednu za akademsku 2010./2011. za sve studijskegodine, i sve smjerove posebno.140

Akademska 2008./2009. – uobičajeni parni tjedan141

142

143

144

145

146

147

148

149

150

151

152

153

154

155

156

157

158

159

160

161

162

163

164

165

166

167

168

169

170

171

172

Akademska 2009./2010. – uobičajeni parni tjedan173

174

175

176

177

178

179

180

181

182

183

184

185

186

187

188

189

190

191

192

193

194

195

196

197

198

199

200

201

202

203

204

205

206

207

208

209

210

211

Akademska 2010./2011. – uobičajeni neparni tjedan212

213

214

215

216

217

218

219

220

221

222

223

224

225

226

227

228

229

230

231

232

233

234

235

236

237

238

239

240

241

242

243

244

245

246

247

248

249

250

251

252

PrijavljeniPrijavljeniPrvi izborPrvi izborDrugi izborDrugi izborUpisna kvotaUpisna kvotaPrijavljeniPrijavljeniUpisaniUpisaniUpisna kvotaUpisna kvotaTablica 2.3. Struktura upisanih studenata i zanimanje za studijski program u posljednje tri godine*.Sveučilišni preddiplomski studij ElektrotehnikeRedovni studentiIzvanredni studenti(ako ih ima)GodinaUpisani u prvugodinu studijaBrojGimnazijaProsječnaocjenaBrojStrukovnaškola.Prosječnaocjena2010/11 976 190 182 100 100 192 9 25 33 4,070 76 4,1302009/10 177 - - 104 100 5 5 25 49 4,416 60 4,3702008/09 165 - - 113 100 3 1 25 34 4,47 80 4,24Sveučilišni preddiplomski studij RačunarstvaRedovni studentiIzvanredni studentiGimnazijaStrukovna šk.GodinaUpisani u prvugodinu studijaBrojProsječnaocjenaBrojProsječnaocjena2010/11 684 105 125 103 100 128 7 25 52 4,051 58 4,0562009/10 170 - - 104 105 9 9 25 42 4,219 71 3,9642008/09 121 - - 113 100 8 5 25 32 4,05 86 4,125253

PrijavljeniPrvi izborDrugi izborUpisnakvotaPrijavljeniUpisaniUpisnakvotaStručni studij ElektrotehnikeRedovni studentiIzvanredni studenti(ako ih ima)GodinaUpisani u prvugodinu studijaBrojGimnazijaProsječnaocjenaBrojStrukovna šk.Prosječnaocjena2010/11 939 174 135 154 150 240 33 50 12 3,672 175 3,5232010/09 300 - - 165 165 48 46 50 13 4,0 198 4,1332008/09 219 - - 171 150 29 22 50 8 4,075 185 3,620Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike, smjer ElektroenergetikaRedovni studentIzvanredni studenti (ako ima)Godina Prijavljeni UpisaniUpisnakvotaPrijavljeni Upisani Upisna kvotaBroj studenata kojidolaze s drugogvisokog učilištaProsječnaocjena2010/11 69 69 70 5 5 15 0 3,1582009/10 43 43 55 5 5 20 0 3,1672008/09 29 29 50 7 7 15 0 3,157254

Sveučilišni diplomski studij Elektrotehnike, smjer Komunikacije i informatikaRedovni studentIzvanredni studenti (ako ima)Godina Prijavljeni UpisaniUpisnakvotaPrijavljeni Upisani Upisna kvotaBroj studenata kojidolaze s drugogvisokog učilištaProsječnaocjena2010/11 41 40 50 0 0 5 0 3,2252009/10 40 40 65 5 5 5 0 3,3812008/09 36 36 50 3 3 5 0 3,398Sveučilišni diplomski studij Računarstva, smjer Procesno računarstvoRedovni studentIzvanredni studenti (ako ima)Godina Prijavljeni UpisaniUpisnakvotaPrijavljeni Upisani Upisna kvotaBroj studenata kojidolaze s drugogvisokog učilištaProsječnaocjena2010/11 64 63 90 2 2 10 0 3,6952009/10 46 46 75 5 5 10 0 3,8762008/09 38 38 50 4 4 5 0 3,606255

Tablica 2.4. Prolaznost na studijskom programu.Sveučilišni preddiplomski studij ElektrotehnikeGodina upisaBroj upisanihstudenataBroj studenatakoji su ostvarilido 1/3 mogudihECTS bodovaBroj studenatakoji su ostvariliod 1/3 do 2/3mogudih ECTSbodovaBroj studenatakoji su ostvariliviše od 2/3mogudih ECTSbodovaBroj završenih /diplomiranihstudenataBroj studenatakoji su izgubilipravo studiranjaProsječna ocjenau studiju2005./2006 118 26 4 6 82 * 3,2042006./2007 112 35 12 5 60 * 3,4432007./2008 113 15 9 12 77 * 3,265*Napomena: student koji je izgubio pravo redovitog studiranja na Elektrotehničkom fakultetu Osijek može nastaviti studij na izvanrednom studijuSveučilišni preddiplomski studij RačunarstvaGodina upisaBroj upisanihstudenataBroj studenatakoji su ostvarilido 1/3 mogudihECTS bodovaBroj studenatakoji su ostvariliod 1/3 do 2/3mogudih ECTSbodovaBroj studenatakoji su ostvariliviše od 2/3mogudih ECTSbodovaBroj završenih/diplomiranihstudenataBroj studenatakoji su izgubilipravo studiranjaProsječna ocjenau studiju2005./2006. 90 26 5 2 57 * 3,3112006./2007. 118 30 11 8 69 * 3,6692007./2008. 112 43 18 13 38 * 3,225256

Stručni studij elektrotehnikeGodina upisaBroj upisanihstudenataBroj studenatakoji su ostvarilido 1/3 mogudihECTS bodovaBroj studenatakoji su ostvariliod 1/3 do 2/3mogudih ECTSbodovaBroj studenatakoji su ostvariliviše od 2/3mogudih ECTSbodovaBroj završenih /diplomiranihstudenataBroj studenatakoji su izgubilipravo studiranjaProsječna ocjenau studiju2005./2006. 105 35 11 14 45 3,0202006./2007. 127 47 13 21 46 3,1922007./2008. 134 60 10 26 38 3,285257

Završnipisani ispitZavršniusmeni ispitPisani i usmenizavršni ispitPraktični rad izavršni ispitSamokolokvij/zadadekolokvij/zadada izavršni ispitSeminarskiradSeminarskirad i završni ispitPraktični radDrugi obliciTablica 2.5. Provjera ishoda učenja.(Navedite strukturu u načinu polaganja pismenih ispita na preddiplomskim, diplomskim (i integriranim preddiplomskim i diplomskim )* iposlijediplomskim specijalističkim studijskim programima visokog učilišta (broj predmeta u odnosu na ukupni broj, izraženo u postotcima). Po potrebiunesite komentar u tablice.Samo završni ispitNaziv studijskog programaPreddiplomski studij Elektrotehnike - - 19% - 14% 62% - - - 5%Preddiplomski studij Računarstva - - 16% 3% 16% 55% - 3% - 7%Diplomski studiji Elektrotehnike 2% 7% 7% 5% 14% 28% 10% 20% 2% 5%Diplomski studiji Računarstva 2% 9% 13% 11% 4% 18% 9% 13% 4% 17%Stručni studij Elektrotehnike 5% 2% 6% 2% 5% 60% 2% 12% - 6%Poslijediplomski specijalistički studiji - - - 21% - - - 46% 24% 9%*U slučaju da izvodite stručne studije, navedite podatke i za njih.258

Tablica 2.6. Navedite broj znanstvenih radova u znanstvenim časopisima koje objavljuju doktorandi prilikom izrade doktorske disertacije.Naziv doktorskogstudija (smjerovi)Broj obranjenihdoktorskih disertacija uposljednjih 5 godinaBroj objavljenih radovapotreban za pristupobrani disertacijeBroj objavljenih radovadoktoranada u inozemnimznanstvenim časopisima koji surelevantni za izbor uznanstvena zvanjaBroj objavljenih radova doktoranada udomadim znanstvenim časopisima kojisu relevantni za izbor u znanstvenazvanjaPoslijediplomskidoktorski studijElektrotehnike sasmjerovimaElektroenergetika,Komunikacije iinformatika17Prije pristupanja obranidoktorske disertacije,magistri struke i dipl.ing.dužni su stedi najmanje 72ECTS boda objavljivanjemrezultata istraživanja izpodručja doktorskedisertacije pri čemu se radA kategorije broji 60 ETCSbodova, rad B kategorije36 ECTS bodova, a rad C i Dkategorije 24 ECTS bodaZa navedenih 17 doktoranada uzadnjih pet godina:37(samo CC, SCI. SCI-E indeksiranicasopisi)Za navedenih 17 doktoranada u zadnjih petgodina:31(samo CC, SCI. SCI-E indeksirani casopisi)Nazivdoktorskogstudija(smjerovi)Tablica 2.7. Navedite broj javno predstavljenih umjetničkih djela, koja su predstavili doktorandi prilikom izrade umjetničkogadoktorskog rada.Broj obranjenih doktorskihdisertacija u posljednjih5 godinaBroj javno predstavljenihradova potrebnih zapristup obranidoktorskog radaBroj umjetničkih radovadoktoranada od međunarodnogznačaja relevantnih za izbor uumjetničko-nastavna zvanjaBroj umjetničkih radova odnacionalnog značaja relevantnih zaizbor u umjetničko-nastavno zvanje0 0 0 0 0259

Broj predmeta za kojepostoje posebne webstraniceCiljevi i sadržajpredmeta te popisliteratureObjavljivanje terminapismenih i usmenihispita i terminakonzultacijaObjavljivanje rezultatakolokvija i pismenihispita za studenteZadaci iz prethodnihispitnih rokovaPomodni nastavnimaterijal (tekstpredavanja, powerpointprezentacija,crteži, slike, videozapisi, itd.)Mogudnostinteraktivnekomunikacijenastavnika istudenataTablica 2.8. Internetske stranice.Za predmete kod kojih postoji posebna web-stranica, ona uključuje sljedede elemente(navesti u svakoj koloni broj web-stranica koje uključuju taj element)Naziv studijskogprogramaPreddiplomski studijElektrotehnikePreddiplomski studijRačunarstva41 40 35 37 19 39 2636 33 26 30 14 32 21Stručni studij Elektrotehnike 57 48 44 41 12 39 21Razlikovna godina 20 17 12 16 5 19 11Diplomski studij Elektrotehnike 80 57 50 45 17 52 37Diplomski studij Računarstva 45 35 30 26 9 32 20260

Tablica 2.9. Programi cjeloživotnog obrazovanja (do 60 ECTS-a).Programi cjeloživotnogobrazovanjaTrajanjeAkreditiran (da/ne) i od stranekoje institucijeECTS (ako se dodjeljuju)Program stručnog usavršavanjaovlaštenih inženjeraelektrotehnike8 do 16 satiMinistarstvu zaštite okoliša,prostornog uređenja i graditeljstvane dodjeljuju seProgram informatičkogobrazovanja i usavršavanja (PIOU)dolje navedenoMinistarstvo znanosti,obrazovanja i sportane dodjeljuju sePROGRAM OSPOSOBLJAVANJA TRAJANJE (sati)računalni operater 120grafički dizajner 120web dizajner 120web programer 150računalni programer 170projektant pomodu računala 180projektant računalnih mreža 280serviser računala 140261

3. Studentia) Izrazite mišljenje o kvaliteti i strukturi prijavljenih i upisanih studenata (brojčani podaci utablici 2.3.) na preddiplomske, diplomske i integrirane preddiplomske i diplomske studijskeprograme te stručne (ako ih održavate). Na temelju dosadašnjeg iskustva prosudite kolikosu homogena i dostatna njihova predznanja.Preddiplomski studiji:Na temelju dosadašnjeg iskustva i prolaznosti prethodnih generacija (v. tablicu 2.4), može se zaključitida su potrebna predznanja dostatna. Usporedbom prosjeka ocjena, ali i ukupnog rezultatarazredbenog postupka utvrđen je u prosjeku nešto slabiji rezultat kandidata za studij Računarstvazbog čega je Elektrotehnički fakultet Osijek donio odluku o promjeni kvota u akademskoj2011./2012., tj. preusmjeravanje 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva na Elektrotehniku kako bise ujednačila kvaliteta upisanih kandidata (v. točku 2c) – Preddiplomski studij). Usto je za upis studijaRačunarstva kao izborni predmet državne mature obavezan za položiti uz fiziku i uvedenuinformatiku, pri čemu kandidat može birati koji de od tih dvaju predmeta polagati, odnosno u obzirmu se uzima bolji rezultat.Bududi da se razredbeni postupak realiziran s pomodu rezultata državne mature provodi tek od ak.god. 2010./2011., podrobnija i vjerodostojnija analiza modi de se provesti tek nakon vedeg brojageneracija upisanih na taj način.Stručni studij:Na temelju dosadašnjeg iskustva i prolaznosti prethodnih generacija, može se zaključiti da supotrebna predznanja dostatna, ali da postoji potreba za njihovim poboljšanjem. Navedeno jepotvrđeno i slabijom prolaznosti studenata ovog studija u usporedbi sa studentima preddiplomskogstudija (v. tablicu 2.4).Bududi da se razredbeni postupak realiziran s pomodu rezultata državne mature provodi tek od ak.god. 2010./2011., podrobnija i vjerodostojnija analiza modi de se provesti tek nakon vedeg brojageneracija upisanih na taj način.Diplomski studiji:Bududi da su diplomski studiji programski izravan nastavak preddiplomskih studija Elektrotehničkogfakulteta Osijek, studenti ovog studija imaju sva potrebna predznanja za uspješno izvršavanje obveza.Navedeno je potvrđeno i visokom prolaznosti studenata s prve na drugu godinu ovog studija koja jeiznosila za oba studija preko 90% u prve tri generacije diplomskih studija.262

) Komentirajte podatke o prolaznosti (brojčani podaci u tablici 2.4.) na studijskom programus osvrtom na upisnu kvotu, motiviranost studenata i organizaciju nastave.Preddiplomski studiji:Za vremensko razdoblje navedeno u tablici 2.4. upisivan je približno jednaki broj studenata napreddiplomski studij Računarstva i preddiplomski studij Elektrotehnike, što je opravdano s obziromna približno jednak prosjek ocjena u studiju te na prolaznost na oba studija. Međutim, primjetan jeznačajniji pad završenih studenata računarstva upisanih u ak. godini 2007./2008. što može ukazivatina nedostatna predznanja pri upisu studija. Ovakav se trend potvrdio i pri rezultatima narazredbenom postupku zbog čega je Elektrotehnički fakultet Osijek donio odluku o promjeni kvota uakademskoj 2011./2012., tj. preusmjeravanje 15 upisnih mjesta sa studija Računarstva naElektrotehniku kako bi se ujednačila kvaliteta upisanih kandidata (v. točku 2c) – Preddiplomski studij).Izuzev navedene upisne ak. god. 2007./2008. na studiju Računarstva, postotak završenih studenata uroku od tri godine odnosu na broj upisanih iznosi od 50% do 70%, što se može smatratizadovoljavajudim uspjehom, a time se i motiviranost studenata i organizacije nastave može ocijenitipozitivno.Stručni studij:Na stručnom je studiju značajno lošiji prosjek ocjena u studiju nego na preddiplomskim studijima, štoje očekivano s obzirom na značajno lošiji prosjek ocjena kandidata ovog studija (v. tablicu 2.3), ali i sobzirom na slabije rezultate na razredbenom postupku opdenito. Također se motiviranost studenatastručnog studija može ocijeniti niže od studenata preddiplomskih studija. Razlog tome je, u vedinislučajeva, što studenti stručnog studija ne namjeravaju nastaviti diplomski studij preko razlikovnegodine, nego im stručni studij predstavlja posljednji korak prema tržištu rada. Nažalost, trenutnozbog globalne ekonomske krize, po završetku studija, svi studenti ne mogu odmah sa sigurnostizapočeti radni odnos pa stoga i nisu motivirani za brz završetak studija.Organizacija nastave ovog studija može se ocijeniti pozitivno jer se zapravo ne razlikuje odorganizacije nastave na preddiplomskim studijima.Diplomski studiji:U zatraženim podatcima o prolaznostima nema podataka za diplomske studije jer se u tablici 2.4. utim akademskim godinama oni nisu izvodili, no kako Elektrotehnički fakultet Osijek u skladu sustrojem svojeg i sveučilišnog sustava kvalitete kontinuirano prati pokazatelje uspješnosti studiranja,ponovo ističemo podatak o prolaznosti s prve na drugu godinu studija od preko 90% za sve tridosadašnje generacije. To možemo zahvaliti činjenici da se ovi studenti upisuju bez „zaostalih“ ispitas prethodnih godina i uvjetu od položena samo 42 ECTS-a za upis više godine. Ipak, i ovdje postojiodređena razlika između studenata diplomskih studija Elektrotehnike, a kao primjer može poslužitiposljednja akademska godina za koju su pokazatelji uspješnosti polaganja ispita pradeni, a to je2009./2010. gdje je svih 60 ECTS-a položilo preko 36% studenata, dok je taj postotak diplomskogstudija Računarstva točno 22%, a što je posljedica svega navedenog za preddiplomske studije istrukturu upisa. Načelno ipak, iznimno smo zadovoljni prolaznosti i činjenicom da oko 65% njih završi(položi sve ispite) i u drugoj godini diplomskog studija u roku od jedne godine.263

c) Navedite način na koji obavještavate budude studente o vašem visokom učilištu istudijskim programima koje nudite (kvalifikacija, kompetencije, mogudnost daljnjegobrazovanja i zapošljavanja) – informacijski paketi, internetske stranice, brošure, letci islično.Studenti se obavještavaju putem internetskih stranica Fakulteta (www.etfos.hr), pri čemu postojistalna stranica vezana uz upise: http://www-etfos.hr/?upisi, te stranice namijenjene opisu programa(http://www.etfos.hr/?studiji) i dokumenata postavljenih na stranice(http://www.etfos.hr/?dokumenti). Svake akademske godine pripremaju se informacijski paketi naCD-ima, tiskaju informativne brošure i letci s najvažnijim informacijama o Fakultetu: upravi,službama, prostoru, svim studijskim programima, mogudnostima i uvjetima upisa, promidžbenimspotovima i dr. Fakultet redovito sudjeluje i na smotrama Sveučilišta na kojima se fakultetipredstavljaju izravno bududim studentima, te organizira Dane otvorenih vrata Fakulteta tijekom kojihpoziva budude studente na obilazak prostorija Fakulteta, uključujudi predstavljanje jedinstvenihaktivnosti od strane djelatnika Fakulteta.d) Opišite razloge kojima ste se vodili prilikom provjere ishoda učenja studenata (tablica 2.5.).Navedite mjere kojima se osigurava nepristranost i objektivnost na ispitima.Elektrotehnički je fakultet Osijek akademske 2006./2007. godine po uvođenju bolonjskih studijausvojio i postupno dorađivao kriterije pradenja rada i ocjenjivanja studenata (pradenja ishodaučenja), a o osnovnom dokumentu nazvanom Inicijativa za definiranje pradenja rada, kriterijaocjenjivanja i određivanje školarina na temelju uspješnosti studenata koji studiraju po Bolonjskomprocesu od 13. travnja 2007. godine stajalo je sljedede:Elektrotehnički fakultet Osijek ved dugi niz godina ima inicijativu za unapređenje kvalitetestudiranja svojih studenata. Prije nekoliko godina pokušali smo uvesti princip studiranja „godina zagodinu“. Uvedene su rang liste uspješnosti studiranja studenata, o kojima ovisi visina školarine, akojim se potiče studente na rad i što bolju uspješnost studiranja. Uveden je sustav mentorstva iparalelnih ispitivača na predmetima s ciljem povedanja uspješnosti studiranja naših studenata.Ukratko, naš Fakultet se s pravom može smatrati jednim od predvodnika u unapređivanju kvalitetevisokog obrazovanja na Sveučilištu J.J. Strossmayer u Osijeku.U „Vodiču za korisnike ECTS-a i dodataka diplomi“ izdanom od strane Glavne uprave zaobrazovanje i kulturu EU, u Bruxellesu, 14. veljače 2005. godine, u ključnim obilježjima ECTS-a izmeđuostalog stoji: „Europski sustav za prijenos i prikupljanje ECTS bodova usmjeren je na studenta iopteredenje nužno za postizanje ciljeva studijskih programa. Ti bi ciljevi trebali biti specificirani uishodima učenja i sposobnostima koje se žele usvojiti. ECTS se temelji na načelu da je 60 bodova mjera za opteredenje studenta tijekom jedneakademske godine. Opteredenje redovonog studenta koji pohađa program u Europi u vedinislučajeva iznosi između 1500 i 1800 sati godišnje, i u tom je slučaju 1 ECTS bod jednak 25 do30 radnih sati. ECTS bodovi mogu se dobiti samo nakon uspješnog ispunjenja nužnih radnih obvezastudijskog programa i prikladne procjene ostvarenih ishoda učenja. Iskodi učenja su serijasposobnosti koje izražavaju što de student znati, razumjeti ili modi postidi nakon dužeg ilikradeg procesa učenja.264

Opteredenje studenta se u ECTS-u izražava u vremenu koje je potrebno za ispunjenje svihplaniranih studentskih aktivnosti, kao što su slušanje lekcija, seminara, samostalno i privatnoučenje, priprema projekata, testiranja i tako dalje.Bodovi se pridružuju za sve obrazovne sastavnice jednog studijskog programa (moduli,predmeti, stažiranje, rad na disertaciji itd.) i odražavaju količinu rada potrebnog za svakusastavnicu, odnosno postizanje određenih ciljeva ili ishoda učenja u odnosu na količinu radanužnu za uspješno zaključivanje cijele studentske godine“.Nadalje, u „Vodiču za korisnike ECTS-a i dodataka diplomi“ u dijelu vezanom uz ocjenjivanje stoji:„Ocjenjivanje je bitan i osjetljiv dio obrazovnog procesa. Duboko je utemeljeno u različitimpedagoškim i kulturnim tradicijama raznih obrazovnih sustava u Europi. Ipak, postoji potreba sasustavi ocjenjivanja budu transparentniji, kako bi se mobilnim studentima olakšao prijenos ocjena izjednog sustava u drugi. U sklopu ECTS-a ljestvica ocjenjivanja je osmišljena da bi se olakšalorazumijevanje i usporedba ocjena iz različitih nacionalnih sustava. Cilj je što objektivnije vrednovanjesposobnosti studenata u usporedbi s drugim studentima u istom sustavu. Sama ljestvica ocjenjivanjanije zamišljena da bi zamijenila nacionalne sustave, ved da bi olakšala njihovo razumijevanje u drugimzemljama. ECTS način ocjenjivanja je temeljen na rangu studenata u procjeni te kako je bio uspješanu usporebi s drugim studentima. ECTS klasificira studente u široke grupe i tako olakšavarazumijevanje pojedinog ranga. Upravo je to grupiranje srca ECTS-ova ocjenjivačkog sustava. ECTSsustav početno dijeli studente u grupe onih koji su prošli i onih koji to nisu te onda odvojeno mjerinjihova postignuda. Oni koji su prošli dijele se u pet podgrupa: najboljih 10 % dobiva A-ocjenu,slijededih 25 % B-ocjenu, idudih 30 % C-ocjenu, zatim 25 % D-ocjenu i zadnjih 10 % E-ocjenu. Oni kojinisu dobili prolaznu ocjenu dijele se u dvije podgrupe: FX (neuspješno – potrebno je nešto više rada) iF (neuspješno – potrebno je puno više rada) (...)“.Trenutno stanje na Elektrotehničkom fakultetu Osijek (2006./2007.):Mnogi nastavnici na prvoj i drugoj, ali i na višim godina studija uveli su ili planiraju uvesti određenisustav pradenja kvalitete studiranja i definiranja što transparentnijeg i objektivnijeg kriterijaocjenjivanja. Ova inicijativa pokušaj je definiranja i ujednačavanja kriterija pradenja rada i ocjenjivanjastudenata koji studiraju po studijskim programima usklađenim s Bolonjskom deklaracijom (trenutno1. i 2. godina studija) s ciljem da ti studiji ne budu samo principijelno (definiranjem ECTS bodovasvakom predmetu) ved i sadržajno usklađeni s ciljevima Bolonjskog procesa.Navedimo obrazovne sastavnice od kojih se sve ili neke provode na studijskim predmetimana Elektrotehničkom fakultetu Osijek, kao i mogude radne obveze studenata vezanih uz pojedineobrazovne sastavnice. To jesu:Obrazovna sastavnica predmeta:PredavanjaAuditorne vježbeLaboratorijske i konstrukcijske vježbeStudentske radne obveze:Pohađanje (pasivno slušanje),izrada domadih zadada/seminara,pripreme i polaganje kolokvija/međuispita,priprema i polaganje usmenog ispita,pohađanje (pasivno slušanje),izrada domadih zadada/seminara,pripreme i polaganje kolokvija/međuispita,priprema i polaganje pismenog ispita,pripreme, pohađanje i polaganje kolokvija.265

Prijedlog Elektrotehničkog fakulteta Osijek (2006./2007.):Potrebno je za svaku radnu obvezu studenta u promatranom predmetu definirati i količinu rada„prosječnog studenta“, odnosno udio u ukupnim radnim obvezama potrebnim za uspješnosavladavanje predmeta, uz omogudavanje svakom nositelju predmeta u dogovoru s izvođačima isuradnicima određeni stupanj slobode u definiranju tih udjela. Ovakav sustav pradenja rada iocjenjivanja studenata:a) usklađen je sa smjernicama Glavne uprave za obrazovanje i kulturu EU,b) zahtjeva bolju pripremu za rad asistenata i profesora,c) objektivizira ocjenjivanje,d) ujednačava kriterij,e) motivira studente na kontinuirani rad,f) pospješuje uspješnost studiranja.Na temelju ovakvog objektiviziranog načina ocjenjivanja studenata, mogude je odrediti i sustavškolarina prema uspješnosti na razredbenom ispitu (za 1. godinu) i tijekom studiranja (za višegodine), što je bilo opisano u tekstu inicijative. Na temelju ove inicijative doneseni su prvi kriterijipradenja rada i ocjenjivanja studenata, sustav školarina temeljen na uspjehu podnesen je kaoprijedlog Senatu Sveučilišta, ali nije prihvaden, a trenutno se primjenjuju Kriteriji pradenja rada iocjenjivanja studenata revidirani 2008. odnosno 2009. godine u apsolutnom i relativnom sustavuocjenjivanja koji se nalaze u nastavku, a kojeg su se obvezni pridržavati svi nastavnici.266

03. prosinca 2008.KRITERIJI PRADENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATANA PREDDIPLOMSKIM, DIPLOMSKIM I STRUČNIM STUDIJIMA(APSOLUTNI SUSTAV)Ukupne radne obveze studenta tijekom semestra na predmetu = 100 bodova1. Bodovi za pradenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra: u tablici su naznačeniminimalan broj bodova koje student mora ostvariti (40%) i maksimalan broj bodova koje možeostvariti (100 %) na pojedinoj nastavnoj aktivnostiKolegij sa LV sa LV sa LV bez LVModel Model I Model II Model III Model IVa) Predavanje i AV (pohađanje) 4-10* 4-10* 4-10* 4-10*b) Laboratorijske vježbe 10-25 12-30 16-40c) Seminari/Domade zadade 10-25 12-30 16-40d) Kolokviji/pismeni ispiti (AV) 16-40 12-30 20-50 20-50Ukupno: 40-100 40-100 40-100 40-100* Minimalni prag pohađanja nastave definira predmetni nastavnik. Prema Pravilniku o studiranjuminimalni prag ne smije biti vedi od 7.Ukoliko se na predmetu ne izvode laboratorijske vježbe obvezno je nekoliko domadih zadada iliseminarski rad, s ciljem povedanja udjela samostalnog rada studenata.Nastavnici moraju jasno definirati minimalna potrebna znanja i vještine na pismenom i usmenomdijelu ispita (40%) – jasnim označavanjem gradiva/pitanja i zadataka.2. Završetak semestra: pravi se rang lista studenta za bodove iz a, b, c, i d radnih obveza. Na osnovuosvojenih bodova student se na usmenom ispitu kandidira za ocjenu prema sljededoj tablici.UTS – ukupna ocjena tijekom semestra0-24 1 (F) jako slabo – ponovni upis predmeta25-39 1 (FX) potreban dodatni rad *40-55 2 (D)56-70 3 (C)71-85 4 (B)86-100 5 (A)* Nadoknada LV, dodatni seminar ili domada zadada, pismeni ispit prije pristupanja usmenom ispitu.Suradnik na predmetu dostavlja rang-listu s ocjenama UTS predmetnom nastavniku.3. Konačna ocjena:Usmeni ispit u konačnoj ukupnoj ocjeni studenta može sudjelovati sa 30 do 50%, ovisno ospecifičnostima kolegija, što definira predmetni nastavnik na početku semestra i objavljuje naoglasnoj ploči i/ili web stranicama kolegija.267

Konačna ocjena studenta: definira se na dvije decimale na slijededi način:UTSx(1-UUI) + OUIxUUIGdje je:UTS – ukupna ocjena tijekom semestra (prema tablici pod točkom 2.)OUI – ocjena usmenog ispita (ukoliko je pozitivna)UUI – udio usmenog ispita u ukupnoj ocjeni: 0,30 – 0,50Konačna ocjena koja se upisuje u indeks dobiva se zaokruživanjem na slijededi način:4,50 do 5,00 – izvrstan (5) ili A,3,50 do 4,49 – vrlodobar (4) ili B,2,50 do 3,49 – dobar (3) ili C,2,00 do 2,49 – dovoljan (2) ili D.Bodovi stečeni u gornjoj tablici vrijede za predmete koji se slušaju u zimskom semestru za ispitnerokove do kraja tekude akademske godine, a za predmete u ljetnom semestru do uključujuduredovne rokove u veljači slijedede akademske godine.Nastavnici na svakom kolegiju mogu korigirati tablice prema specifičnostima studijskog programa.Kolokviji iz pismenog dijela ispita tijekom godine su obvezni, a iz usmenog dijela ispita odluku donosipredmetni nastavnik i objavljuje studentima. Radi izvedbe kolokvija iz pismenog, odnosno usmenogdijela ispita predviđa se smanjenja izvođenja auditornih vježbi, odnosno predavanja za 10-20 %.Ovi kriteriji primjenjuju od akademske 2008./2009. godine.U Osijeku, 03. prosinca 2008. godineDekan:Prof.dr.sc. Radoslav Galid268

17. veljače 2009.KRITERIJI PRADENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATANA PREDDIPLOMSKIM, DIPLOMSKIM I STRUČNIM STUDIJIMA(RELATIVNI SUSTAV)Ukupne radne obveze studenta na predmetu = 100 bodova1. Bodovi za pradenje rada studenata i ocjenjivanje tijekom semestra: u tablici su naznačeniminimalan broj bodova koje student mora ostvariti (40%) i maksimalan broj bodova koje možeostvariti (100 %) na pojedinoj nastavnoj aktivnostiKolegij sa LV sa LV sa LV bez LVModel Model I Model II Model III Model IVa) Predavanje i AV (pohađanje) 4-10* 4-10* 4-10* 4-10*b) Laboratorijske vježbe 4-10 6-15 8-20c) Seminari/Domade zadade 4-10 6-15 4-10d) Kolokviji/pismeni ispiti (AV) 12-30 12-30 12-30 12-30Ukupno: 24-60 28-70 24-60 20-50e) Kolokviji/završni usmeni ispit 16-40 12-30 16-40 20-50Ukupno: 40-100 40-100 40-100 40-100* Minimalni prag pohađanja nastave definira predmetni nastavnik. Prema Pravilniku o studiranjuminimalni prag može se kretati od 0 do 7.Ukoliko se na predmetu ne izvode laboratorijske vježbe obvezno je nekoliko domadih zadada iliseminarski rad, s ciljem povedanja udjela samostalnog rada studenata.Nastavnici moraju jasno definirati minimalna potrebna znanja i vještine na pismenom i usmenomdijelu ispita (40%) – jasnim označavanjem gradiva/pitanja i zadataka.2. Završetak semestra: nadoknada LV i/ili domadih zadada/seminaraPohađanje nastave se ne nadoknađuje – ukoliko student nije stekao minimalne uvjete iz pohađanjanastave nastavnik mu može uskratiti potpis iz kolegija.Studenti koji nisu zadovoljili na laboratorijskim vježbama ili seminarima/domadim zadadamapristupaju nadoknadi 1 do 2 LV i/ili d.z./seminara. Ukoliko na nadoknadama zadovolje studentima sepriznaju stečeni bodovi iz tih aktivnosti.Ukoliko je student izostao s više vježbi ili seminara, student mora nadoknaditi vježbe slijededeakademske godine.269

3. Završni usmeni ispit i ocjenjivanjeStudenti koji su stekli minimum bodova po aktivnostima od a) do d) pristupaju završnom usmenomispitu, osim ukoliko nisu postojali kolokviji usmenog ispita tijekom semestra.Po završnom usmenom ispitu ili kolokvijima usmenog ispita na temelju svih skupljenih bodova (max.100) studenti se dijele u dvije skupine:1. Prošli – skupljenih 40 i više bodova (uz uvažavanje uvjeta iz tablice u točki 1)2. Nisu prošli – skupljenih 0-39 bodovaStudenti koji su prošli na završnom ispitu ocjenu dobivaju na temelju rang-liste po skupljenimbodovima na slijededi način:1. Prvih 20 % studenata – izvrstan (5) ili ocjena A prema ECTS-u2. Slijededih 30 % studenata – vrlo dobar (4) ili ocjena B prema ECTS-u3. Slijededih 30 % studenata – dobar (3) ili ocjena C prema ECTS-u4. Zadnjih 20 % studenata – dovoljan (2) ili ocjena D prema ECTS-uStudenti koji nisu prošli na završnom ispitu:1. Prikupili od 25 do 39 bodova - ocjena nedovoljan (1) ili ocjena FX (potrebno nešto više rada)prema ECTS-u, pristupaju popravnom ispitu (pismenom ili usmenom) ovisno o nastavnimaktivnostima koje nisu zadovoljili i to za onaj dio bodova koji im nedostaje do minimalnihuvjeta za prolaz na kolegiju:Ukoliko uspiju na popravnom ispitu – dovoljan (2) ili ocjena E prema ECTS-uUkoliko ne uspiju na popravnom ispitu – nedovoljan (1) ili ocjena F prema ECTS-u2. Prikupili od 0 do 24 boda – ocjena nedovoljan (1) ili ocjena F (potrebno više rada) i ne mogupristupiti popravnom ispitu.3. Nakon popravnih ispita studenti s konačnom ocjenom F mogu ili ponovno upisati predmetslijedede godine ili pristupiti pismenom i usmenom ispitu isključivo za ocjenu dovoljan (2) –ocjena E prema ECTS-u za koju je potreban min. rezultat od 40 % na pismenom i usmenomdijelu ispita.Izvanredni studenti koji nisu u mogudnosti pristupiti kolokvijima mogu izadi na pismeni i usmeni ispiti postidi ocjenu ovisno o rezultatima na ispitu i potrebnom broju bodova za odgovarajudu ocjenu kojusu imali redoviti studenti u generaciji prema rang-listi.Nastavnici na svakom kolegiju mogu korigirati tablice prema specifičnostima studijskog programa.Kolokviji iz pismenog dijela ispita tijekom godine su obvezni, a iz usmenog dijela ispita odluku donosipredmetni nastavnik i objavljuje studentima. Radi izvedbe kolokvija iz pismenog, odnosno usmenogdijela ispita predviđa se smanjenja izvođenja auditornih vježbi, odnosno predavanja za 10-20 %.Ovi kriteriji primjenjuju se od ljetnog semestra akademske 2008./2009. godine.U Osijeku, 17. veljače 2009. godineDekan:Prof.dr.sc. Radoslav Galid270

e) Navedite mišljenja studenata o odnosima studenata i nastavnika izražena putemprovedenih anketa i eventualno na druge načine i komentirajte eventualne probleme ipostupke u njihovu rješavanju kao i način informiranja studenata o poduzetim mjerama.Jedinstvena sveučilišna studentska anketa provedene do sada tri puta, od koji je prvi puta provedenasamo pilot anketa na 1. godini studija, a potom su akademske 2008./2009. i 2009./2010. studentskeankete provedene u cijelosti. Rezultati ankete pokazuju da su odnosi nastavnika i studenata u vedinislučajeva iznimno korektni i profesionalni pa osim ukupno znatno vede ocjene nastavnika (koja je uakademskoj 2008./2009, prosječno iznosila 3.6, a u akademskoj 2009./2010. godini čak 4.1) i ukupnoznačajan popravak u odnosima vedine nastavnika kod kojih su ti odnosi prema studenstkoj anketi izprethodne godine bili djelomično ili u potpunosti (rijetko) narušeni. Nastavnici su naravno odmah poprovođenju ankete bili osobno upoznati sa svim rezultatima, ali i anonimnim komentarima koji sunajčešde upravo ukazivali na mogude probleme koji postoje u odnosima nastavnika i studenata.Predsjednik Povjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja obavio jepojedinačne razgovore sa svim nastavnicima i upozorio na narušene odnose, kao i lošije rezultateankete u slučajevima kada je to postojalo te objasinio i pravne posljedice mogude negativne ocjenena bududu karijeru (u akademskoj 2009./2010. godini).U zadnjoj provedenoj anketi ni jedan nastavnik nije imao negativnu ocjenu, štoviše, vrlo rijetko se taocjena kretala ispod 3,0). Postoji pri tome i značajna korelacija između ocjene nastavnika i mišljenjastudenata o odnosu tih nastavnika i studenata, a sa svim rezultatima osim nastavnika, predsjednikPovjerenstva za unaprjeđenje i osiguranje kvalitete visokog obrazovanja upoznao je i dekana, osobitos najbolje i najlošije ocjenjenim nastavnicima. Štoviše, anketa se provodi elektronski (timElektrotehničkog fakulteta Osijek provodi ovu anketu na razini cijelog Sveučilišta) i rezultati su putemCD-a i posebno pripremljne analitičke baze podataka dostavljeni upravi Sveučilišta, kao i dekanimasvih sastavnica, ali i studentskim predstavnicima (članovima studentskog zbora), s kojima je izvršen irazgovor o poduzetim aktivnostima i upozorenjima prema nastavnicima čiji su rezultati bili ispodočekivanja.f) Iznesite vaše mišljenje o problemu smještaja i prehrane vaših studenata. Ako postoji,navedite i komentirajte vašu organizaciju izvannastavnih aktivnosti za studente (tečajevi,sport, rekreacija i ostalo). Komentirajte stanje studentskog standarda koji se nudi na vašemvisokom učilištu (prema podacima u tablici 3.1) i procijenite stupanj korištenja. Ako nistezadovoljni postojedim stanjem, identificirajte razloge i predložite moguda rješenja.Iako su na prvi pogled prema podatcima iznesenima u tablici 3.1 potrebna značajna poboljšanja sobzirom na studentski standard, ipak se može zaključiti da je trenutni standard prihvatljiv uzmu li se uobzir napomene navedene uz tablicu 3.1 vezane uz prostor za učenje, studentsku menzu (korištenjeX-ice), mogudnosti studentskog smještaja, sportske objekte i objekte za rekreaciju.271

g) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo kako bi motiviralostudente na vede zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) i komentirajte učinak tihmjera.Svake akademske godine Elektrotehnički fakultet Osijek obilježava svoju obljetnicu kroz Danefakulteta u prvom tjednu mjeseca svibnja. Središnji događaj obilježavanja svečana je sjednica na kojojje pak središnji događaj dodjela nagrada studentima za izniman uspjeh na studiju i/ili iznimamseminarski/završni/diplomski rad. Najboji studenti po studijskim godinama (osim 1. godine) ismjerovima dobivaju uz priznanja i nagrade sponzora osigurane u suradnji s dugogodišnjim tvrtkamapartnerima iz gospodarstva. Ovakav sustav nagrađivanja naišao je na iznimno dobar odaziv kod tvrtkisponzora. Nagrade su u pravilu novčanog iznosa i vrlo visoke, a ovisno o godini obično se dodijeli od10 do 20 nagrada godišnje. Tradicionalno najuspješniji student završnih godina studija (sada običnonajbolji student diplomskih studija) dobiva dekanovu nagradu (priznanje i novčana potpora). Uprošloj akademskoj godini po prvi smo puta imali jednu posebnu nagradu sponzorske tvrtke zazavršene magistre inženjere elektrotehnike, smjera Komunikacije i informatike – posao, što je biloiznimno motivirajude i dobro prihvadeno od strane studenata. Nadamo se nastaviti ovu praksudodjele nagrada, ovisno naravno o gospodarskoj situaciji.h) Navedite koje oblike podrške studentima pruža visoko učilište (mentorstva, savjetovanje ukarijeri, pomod pri učenju, pomod studentima s posebnim potrebama i međunarodnimstudentima, pravna i financijska podrška i slično).Od početka uvođenja bolonjskih studija na Elektrotehničkom fakultetu Osijek uveden je i sustavmentorstva studentima, po načelu jednake opteredenosti nastavnika studentima, na kako se radilo očinjenici da pojedini nastavnici studente kojima su mentori kroz studij upoznaju tek na završnimgodinama studija, često se studenti nisu odlučili javiti njima nepoznatoj osobi, pa se od akademske2011./2012. godine sustav mentorstva zamjenjenjuje sustavom voditelja studijskih godina(nastavnika na kolegijima trenutne nastavne godine studenta) sa sljededim obvezama, definiranimaprema Naputku o radu voditelja studentskih godina. Tako, s ciljem unaprjeđivanja kvalitetenastavnog procesa i pospješenja studiranja studenata voditelj:upoznaje studente s organizacijom i prostornim rasporedom Fakulteta, Pravilnikom ostudiranju uključujudi i njihova prava i obveze tijekom studija, studijskim programima,kriterijima pradenja rada i ocjenjivanja, akademskim ophođenjem i etičkim načelima, tesvojom ulogom kao voditelja studijske godine,razgovara sa studentima o redovitom izvršavanju studentskih obveza i prevladavanjumogudih poteškoda u pradenju nastave, o metodama učenja i usvajanja znanja i vještina teprema potrebi upuduje studente odgovarajudim službama i nadležnim djelatnicima Fakulteta,strateški savjetuje i usmjerava studente tijekom studija uvažavajudi i potičudi njihove osobneakademske i stručne sposobnosti i preferencije,pravovremeno informira studente o svim aktualnostima i mogudnostima vezanim uznastavne, znanstvene i stručne aktivnosti od interesa za studente (o stipendijama, nastavnoj istručnoj mobilnosti, sudjelovanjima na znanstvenim i stručnim projektima, skupovima i dr.).272

Pojedinačni razgovori sa studentima održavat de se u postojedem terminu konzultacija ili u posebnomterminu uz obaveznu najavu studenta e-mailom voditelju.Po potrebi se također može organizirati skupni sastanak sa studentima, uz preporuku da se sastancitakve vrste održavaju u okviru satnice nastave koju voditelj drži studentima.Voditelj je dužan na prvom satu nastave koju drži svojoj skupini studenata predstaviti se kao njihovvoditelj i tijekom nastave kontinuirano ih motivirati na suradnju sukladnu ovom naputku.O rezultatima razgovora sa studentima preddiplomskih i diplomskih studija voditelji izvještavajuprodekana za nastavu ili pomodnika dekana za nastavu. O rezultatima razgovora sa studentimastručnog studija voditelji izvještavaju prodekana za stručne studije.Podrška studentima organizirana je na razini Sveučilišta u obliku Službe za profesionalno savjetovanjestudenata. Naime, u sklopu projektnih aktivnosti Tempus JEP projekta „ECAS – Ustrojavanje Službe zaprofesionalno savjetovanje studenata na hrvatskim sveučilištima“, 20. travnja 2009. godine otvorenaje Služba za profesionalno savjetovanje studenata (Career Advising Service) koja djeluje u sklopuUreda za kvalitetu. Profesionalno savjetovanje studenata dodatna je usluga i pomod studentima kaoključnim čimbenicima obrazovnog sustava, a sve u cilju jačanja konkurentnosti Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku na hrvatskom i europskom prostoru visokog obrazovanja. Služba jeusmjerena na studente završnih godina preddiplomskih i diplomskih studija, ali i na studente ostalihgodina koji se žele na vrijeme pripremiti za konkurentan nastup na tržištu rada. Služba zaprofesionalno savjetovanje studenata priprema studente za tržište rada organiziranjem skupnihsavjetovanja (radionice „Pisanje životopisa i popratnog pisma“' i „Razgovor s poslodavcem“) ipružanjem usluga individualnog profesionalnog savjetovanja na kojem sa savjetnicom studenti mogurazgovarati o pitanjima vezanim za razvitak njihove budude karijere i uspješan nastup na tržištu rada.Usto na razini Sveučilišta postoji Ured za studente s invaliditetom koji prije svega djeluje kaojedinstveni sveučilišni ured koji studentima s invaliditetom pruža informacije i podršku u prostorimaureda te nastoji rješavati jedinstvene potrebe studenata s invaliditetom. Ured za studente sinvaliditetom Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku nastoji osigurati kvalitetniji pristup visokomobrazovanju kroz pristup zadovoljenju obrazovnih potreba studenata s invaliditetom i nastojanjupovedanja njihovog broja.i) Priložite propise o zaštiti studentskih prava (procedure za rješavanje žalbi, studentskipravobranitelj i ostalo).Zaštita studentskih prava regulirana je Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku i Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa JurjaStrossmayera u Osijeku u kojem su predviđene procedure za rješavanje žalbi. Postoji i funkcijastudentskog pravobranitelja kojeg bira Studentski zbor sukladno opdem aktu Studentskog zbora(Statut Studentskog zbora).Procedurom sustava upravljanja kvalitetom prema normi ISO 9001:2008 PR-8-2.0 Zamolbe, žalbe iprigovori u nastavnom procesu definiran je postupak rješavanja neusuglašenosti u nastavnomprocesu te odgovornost sudionika i nadležnih tijela u tom procesu.273

PRILOŽENO: Pravilnik o stegovnoj odgovornosti studenata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, Pravilnikom o studijima i studiranju na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, StatutStudentskog zbora i PR-8-2.0 Zamolbe, žalbe i prigovori u nastavnom procesu.j) Navedite na koji način pratite završene studente (alumni) i prikupljate informacije onjihovoj zaposlenosti kao i druge značajne podatke za unapređenje studijskih programa.Kroz registriranu udrugu završenih studenata pod nazivom Udruga inženjera i diplomiranih inženjeraElektrotehničkog fakulteta Osijek (latinski: Almae Matris Alumni) čuva se tradiciija Elektrotehničkogfakulteta Osijek te se promiče njegov ugled i razvitak Fakulteta, ali i skrb o završenim studentima.Posebno se vodi računa, u suradnji putem stalnih kontakata s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje, oskrbi nezaposlenih završenih studenata našeg Fakulteta. Na taj način pratimo informacije ozaposlenosti, kao i druge podatke koji mogu doprinijeti unaprjeđenju naših studijskih programa.k) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.Nastavni proces odvija se bez vedih problema i u posljednjih 5 godina učinjeno je mnogo na usvajanjukriterija, pedagoškim metodama, smanjenju broja studenata u grupama, kontinuiranom radu ipovedanju uspješnosti i završnosti studiranja. Prije Bolonjskog procesa prosječno je studij završavalotek 35% upisanih, a taj se broj sada povedao najmanje dvostruko. Razvijenost informacijskog sustava(internetske stranice, Moodle, ISVU, studomati, zasloni za obavijesti i dr.) postavlja si visoke ciljeve ubududem razdoblju, kao i koncept novih specijalističkih, računalnih i industrijskih studija predviđenihStrategijom fakulteta u čiju se realizaciju ved krenulo.Studentska anketa učinila je mnogobrojne pozitivne pomake u odnosima između nastavnika istudenata, s obzirom na to da osigurava nastavnicima povratnu infiormaciju o njihovom radu, anerijetko i broji anonimni komentari omoguduju slobodnije izražavanje mišljenja studenta o dobrim ilošim stranama nastavničkog rada.Tablica 3.1. Studentski standard.Površina(u m 2 )Broj sjededih ili aktivnihmjestaProstor za učenje*58 (T)20 (T)71 (K)30 (K)Studentska menza (korištenje X-ice)** - -Drugi objekti prehrane150 (T)101 (K)-Skriptarnica i kopiraonica32 (T)Kopiraonica57 (K)-Mogudnosti studentskog smještaja** - -Sportski objekti*** - -Prostorije za studentske udruge i kulturne aktivnosti 22 (T) 10 (T)Objekti za rekreaciju** - -274

Napomena uz tablicu:* Navedene su samo prostorije u kojima se ne odvija nastava (čitaonica, prostorija za izradu završnih i diplomskih radova), no studentima suizvan nastave na raspolaganju i:TEMPUS EMSA laboratorij 1-27 (56m 2 , 20 računalnih mjesta) za studente elektrotehnike, elektroenergetike, automatike.Laboratorij za telekomunikacije 3-18 (56m 2 , 16 računalnih mjesta) za studente komunikacija i informatike.2 računalna laboratorija K1-1 i K1-2 u Kampusu (svaki 41 m 2 , s po 16 računalnih mjesta) za studente računarstva i informatike.**U nesporednoj blizini obje zgrade Fakulteta (T) – Kneza Trpimira 2b i (K) – Kampus, Cara Hadrijana b.b. nalaze se restorani Studentskogcentra.***Studenti Elektrotehničkog fakuleta Osijek sudjeluju u natječaju za smješta u studentske domove Sveučilišta.****Studenti i nastavnici imaju organizirano korištenje sportske dvorane Gradski vrt, dvorane Elektrotehničke i Strojarsko-tehničke škole iGradskih bazena u organizaciji Fakulteta i Sveučilišta.Tablica 3.2. Zapošljavanje završenih studenata.Naziv studijskog programaBroj završenihstudenata uprotekle 3 godineBroj nezaposlenih prema statisticiZavoda za zapošljavanjePodručnog ureda OsijekSveučilišni preddiplomski studijElektrotehnike212 5Sveučilišni preddiplomski studijRačunarstva179 2Stručni studij Elektrotehnike 157 19Sveučilišni diplomski studijElektrotehnike45 5Sveučilišni diplomski studijRačunarstva23 4275

4. Nastavnicia) Osvrnite se na strukturu nastavnika i suradnika koja je iskazana u tablici 4.1. Ocijenitedobre i loše strane u omjerima broja stalno zaposlenih na vašem visokom učilištu ivanjskih suradnika. Analizirajte probleme u kadrovskoj politici.U posljednjih nekoliko godine, osobito od 2005. godine zbog povedanih potreba za nastavnicima radiizvedbe novih studijskih programa u skladu s novousvojenim Kriterijima pradenja rada i ocjenjivanjastudenata, te smanjenjem bbroja studenata osobito u grupama za auditorne i laboratorijske vježbe,kao i činjenice da je značajan broj znanstvenog podmlatka uspješno doktorirao i prešao u znanstvenonastavnaosoblja, uz razumjevanje i potporu Ministarstva znanosti, obrazovajna i športa, kao iSveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Elektrotehničkom fakultetu odobren je značajan brojnovih suradnika (asistenata i znanstvenih novaka, ali i stručnih suradnika i laboranata), što se moževidjeti jasno na dijagramu koji prati broj djelatnika fakulteta prema stručnoj spremi, pogotovo ako seusporedi porast visokokbrazovanih djelatnika od 2003./2004. godina do 2009./2010. godine.U ovome trenutku fakultet izravno u nastavi ima uključenih preko 100 djelatnika: 10 redovitihprofesora, 5 izvanrednih profesora, 16 docenata, 11 predavača ili viših predavača i profesora visokeškole, 33 asistenta i 10 znanstvenih novaka, kao i 9 stručnih suradnika i 15 laboranata. Kako se brojnastavnika povedava, smanjuju se grupe za predavanja i vježbe prema optimalnom cilju, ali smo tek napola puta i osobito nedostaje suradničkih zvanja zbog velikog broja grupa vježbi, a ograničene normeprema kolektivnom ugovoru.Uz to nastavu izvodi još oko 40 djelatnika – vanjskih suradnika uglavnom iz gospodarstva (HEP,Siemens, T-com i dr.), te s drugih znanstvenih i visokobrazovnih institucija. Zbog povedanog brojanastavnika u posljednjih nekoliko godina vanjska suradnja višetruko se smanjila a zadržana jeuglavnom samo radi podizanja kvalitete visokostručnih sadržaja. Ovo višestruko smanjenje satinastave (oko pet puta) znatno je pridonijelo kvaliteti ali i jednostavnijoj organizaciji nastave i daljnja se276

Ak. god.2006./2007.Ak. god.2007./2008.Ak. god.2008./2009.Ak. god.2009./2010.Ak. god.2010./2011.vanjska suradnja planira samo radi osiguranja transfera znanja stručnjaka iz gospodarstva štosmatramo da je od iznimne važnosti u elektrotehnici i računarstvu.Iako je i u strategiji razvitka fakulteta do 2014./2015. godine planiran nastavak ovog pozitvnog trenda,nažalost, kriza je znatno usporila daljnje zapošljavanje mladih znanstvenika, osobito u posljednje dvijegodine, a podizanje znanstevnog podmlatka svakako jedan o temeljnih stupova kontinuiranog razvojafakulteta i stoga i potencijalan problem u skoroj bududnosti. Najvedi problem srednjeročno se očitujeu mogudem ograničenom broju znanstveno-nastavnih radnih mjesta za znanstvene novake, kao iponovno smanjenje broja suradnika njihovim napredovanjem u znanstveno-nastavna zvanja.b) Prikažite i komentirajte omjer nastavnik/student i njegov trend u zadnjih pet godina.Broj studenata i nastavnika u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima, kao i izračunati omjeriprikazani su u sljededoj tablici:Broj studenata 1315 1299 1367 1027 1208a) Broj nastavnika u znanstvenonastavnimi nastavnim zvanjima28 30 31 39 38Omjer 47,0 43,3 44,1 26,3 31,8b) Dodana suradnička zvanja 46 56 66 72 70Omjer 28,6 23,2 20,7 14,3 17,3c) Dodani znanstveni novaci 60 70 80 84 83Omjer 21,9 18,6 17,1 12,2 14,6d) Dodani stručni suradnici 62 73 87 91 90Omjer 21,2 17,8 15,7 11,3 13,4Pritom su zbog mogudeg angažmana u nastavi djelatnika u suradničkim zvanjima, znanstvenih novakai stručnih suradnika:- pod b) uz nastavnike u znanstveno-nastavnim i nastavnim zvanjima uzeti u obzir i nastavnici usuradničkim zvanjima,- pod c) su uz nastavnike navedene pod b) dodani znanstveni novaci,- pod d) dodani su stručni suradnici uz nastavnike navedene pod c).Iz prikazanih omjera je vidljiv pozitivan trend omjera studenata i nastavnika od 2006./2007. do2009./2010. za sve navedene omjere. U ak. godini 2010./2011. na prvi pogled dolazi do negativnogtrenda, tj. do povedanja omjera prvenstveno zbog povedanja broja studenata koje je uzrokovanočinjenicom da su u ak. god. 2010./2011. po prvi put polaznici studija bili i studenti koji nisu završilipreddiplomski i diplomski studij za vrijeme optimalnih pet godina.Važno je pritom napomenuti da de nezanemarivi broj djelatnika u suradničkim zvanjima u ak. godini2011./2012. stedi uvjete za izbor u znanstveno-nastavna zvanja i time poboljšati omjer naveden pod277

a). Primjerice, ved su do kraja kalendarske 2011. godine tri viša asistenta izabrana u znanstvenonastavnozvanje docenta čime trenutni omjer naveden pod a) iznosi 29,46 s trendom daljnjegsmanjivanja.U isto vrijeme se ne očekuje daljnje povedanje broja studenata, s obzirom da je i strateški planiranozadržavanje postojedih kvota za preddiplomske (200 redovitih + 50 izvanrednih) i stručne studije (150redovitih + 50 izvanrednih). Iako smo načelno zadovoljni s trendom omjera studenata i nastavnika,važno je napomenuti da se na ovom fakultetu izvode nastavno vrlo zahtjevni programi u velikombroju ponekad i prevelikih grupa, pa bi taj odnos ipak trebalo još reducirati. Osobito je loša situacija sbroj nastavnika i prirodnih znanosti matematike i fizike, a ovi kolegiji temelj su studijskih programa.c) Komentirajte opseg nastavnih opteredenja nastavnika i vanjskih suradnika (premapodacima u tablici 4.2.).Treba naglasiti i da je unazad nekoliko godina uprava Fakulteta donijela stratešku odluku ozadržavanju osobito asistenata i znanstvenih novaka, ali i njihovih mentora unutar norme predviđenekolektivnim ugovorom. Kao što je mogude vidjeti i u tablici 4.2. velika vedina nastavnika unutar jedozvoljene norme, prekoračenja su dozvoljena samo iznimno, a osobito se pazi na odgovarajudeopteredenja asistenata i znanstvenih novaka radi osiguranja uvjeta za znanstveno-istraživački rad. Akodo povedanja preko norme dolazi, onda je to samo ukoliko nije bilo mogude osigurati odgovarajuduzamjenu ili se radi o slučaju nagle promjene uvjeta (odlaska drugih zaposlenika iz radnog odnosatijekom godine) zbog kojih je taj nastavnik preuzeo kratkoročno ( u jednoj godini) nastavu prekonorme. Svim nastavnicima u potpunosti su ispladeni svi sati koji se preko norme vode na temeljukolektivnog ugovora uključujudi i akademsku 2010./2011. godinu. Vanjski suradnici uglavnom suopteredeni do 90 norma sati s obzirom na njihove obveze na radnim mjestima, a samo iznimno prekotoga, ako se radi o posebnim potrebama fakulteta za određenim kolegijima. Postoji i dio onih s malomsatnicom koji se angažiraju radi prenošenja specifičnih najnovijih stručnih i znanstvenih spoznaja.d) Navedite formalne postupke za pradenje vanjskog angažmana vaših nastavnika.Odlukom Senata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku od 23. studenog 2009. O izvođenjunastave sveučilišnih nastavnika izvan matičnih znanstveno-nastavnih i umjetničko-nastavnihsastavnica Sveučilišta, sveučilišni nastavnici i suradnici koji su na temelju ugovora o radu zaposleni naznanstveno-nastavnim i umjetničko-nastavnim sastavnicama Sveučilišta mogu kao vanjski suradnici natemelju posebnog ugovora izvoditi nastavu na stručnim, preddiplomskim, diplomskim, integriranimpreddiplomskim i diplomskim studijima te poslijediplomskim doktorskim i specijalističkim studijima nadrugim visokim učilištima u zemlji i inozemstvu. Sveučilišni nastavnici i suradnici zaposleni nafakultetima i Umjetničkoj akademiji mogu izvoditi nastavu na drugim visokim učilištima u zemlji iinozemstvu na temelju prethodne suglasnosti dekana, a sveučilišni nastavnici zaposleni nasveučilišnim odjelima na temelju prethodne suglasnosti rektora.e) Navedite veličine studentskih grupa za predavanja, seminare, vježbe i druge oblikenastave i iznesite vlastitu prosudbu o učinkovitosti nastavnog rada u tim grupama.Komentirajte mišljenja studenata izražena o tom pitanju u anketama.278

Trenutno se nastava na sveučilišnim preddiplomskim i diplomskim studijima te stručnim studijima izvodiu skupinama oko 50 do 100 studenata na 1. godini studija a taj broj opada prema višim godinama, aosobito na kolegijima izbornih blokova, te izbornim kolegijima diplomskih studija Na auditornimvježbama studenti su podijeljeni u grupe do 50 studenata, dok su na laboratorijskim i konstruktivnimvježbama studenti podijeljeni u skupine od oko 15-20 studenata što je uvjetovanom kapacitetimalaboratorija i brojem radilišta.Iz godine u godinu povedanjem broja nastavnika bez podizanja upisnih kvota smanjuje se broj studenatau grupama, ali je to uvjetovano i omogudeno i povedanim brojem predavaonica i laboratorija osobito uposljednjih nekoliko godina od kada je fakultetu dodijeljena i zgrada u okviru Sveučilišnog kampusa.Strateški je nastavni cilj stalno smanjenje broja studenata u grupama, osobito predavanja i auditornihvježbi radi podizanja kvalitete i individualnog pristupa sudentima tijekom nastave.Optimalan broj radi učinkovitosti provedbe usvojenih Kriterija pradenja rada i ocjenjivanja studenatakoji radi potrebe za kontinuiranim pradenjim svih aktivnosti studenata zahtjeva zapravo upola manjibroj studenata u grupama i to do 50 studenata za predavanja, do 25 na auditornim vježbama i do 10na laboratorijskim, a to je donekle ved ostvareno na završnim godinama (osobito na izbornimkolegijima), dok je na nižim godinama studija taj cilj zasada teško ostvariv. Osobito odlaskomnastavnika iz matematike i fizike na novoustrojene Odjele pojavio se nedostatan broj nastavnika utemeljnim (prirodnim) kolegijima, a brzim razvojem osobito računalnih i komunikacijskih smjerovastudija pojavljuje se značajna potreba za dodatnim znanstvenim kadrom u ovom području.Jedinstvena sveučilišna studentska anketa nažalost nije adresirala ovaj problem, pa nije nažalost nitimogude komentirati niti mišljenja studenata o ovom značajnom pitanju.f) Navedite pokazatelje po kojima procjenjujete kompetentnost nastavnika i vanjskihsuradnika koji izvode nastavu na vašim studijskim programima. Komentirajteusporedivost tih pokazatelja u domadim i međunarodnim okvirima. Navedite i mišljenjastudenata izražena u anketama i koji su njihovi učinci.Dva su osnovna kriterija: jedinstvena sveučilišna studentska anketa kao obvezan uvjet, a kojaocjenjuje načine na koji nastavnik izvodi nastavu i komunicira sa studentima, dok se kompetentnostnastavnika i jednako tako i vanjskih suradnika provjerava prilikom njihovog obveznog izbora usuradnička, nastavna ili znanstveno-nastavna zvanja bez koje nije mogud njihov angažman u nastavi.Ovu provjeru vrši stalno Povjerenstvo za provjeru uvjeta za izbor u zvanja, sastavljeno uglavnom odredovitih profesora iz svih polja, područja i grana iz kojih se izvodi nastava, a koji svoje mišljenje okompetentnosti donose na temelju propisanih i opdepoznatih uvjeta Rektorskog zbora.Dodatno, Elektrotehnički faklutet Osijeku propisao je za suradnička zvanja i obvezu godišnjeginternog izvješda o ocjeni znanstveno-istraživačke, nastavne i stručne aktivnosti kojim se nastoji našto je mogude objektivniji način pratiti njihov napredak u svim navedenim područjima njihovogdjelovanja, uključujudi i nastavni proces, ali i napredak na poslijediplomskom studiju, znanstvenim istručnim publikacijama, cjeloživotnom strukovnom obrazovanju i dr.Oblik i sadržaj izvješda Ocjene znanstveno-istraživačke aktivnosti znanstvenih novaka/asistenata,može se pogledati u odjeljku 5.5.m ovog dokumenta.279

g) Navedite oblike stručne podrške vašim nastavnicima i vanjskim suradnicima u područjuosposobljavanja i usavršavanja nastavničkih kompetencija. Navedite način usavršavanjavaših nastavnika i vanjskih suradnika na drugim domadim i inozemnim visokim učilištimate ocijenite opseg i postignuda tog procesa. Iznesite usporedbu s drugim visokimučilištima.Sukladno Pravilniku o izboru u znanstvena, znanstveno-nastavna, umjetničko-nastavna, nastavna,suradnička i stručna zvanja i odgovarajuda radna mjesta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera uOsijeku, članak 26.,, pristupnici koji se prvi puta biraju u znanstveno-nastavna zvanje, umjetničkonastavnai nastavna zvanja, osim pristupnika koji su završili nastavničke studije, moraju imati potvrduovlaštenog visokog učilišta ili ustanove o završenom programu opdeg pedagoško-psihološkog ididaktičko-metodičkog obrazovanja koji je u okviru programa cjeloživotnog obrazovanja.Pristupnici koji nemaju potvrdu ovlaštenog visokog učilišta ili ustanove o završenom programu opdegpedagoško-psihološkog i didaktičko-metodičkog obrazovanja obvezni su u roku od godine dana odsklapanja ugovora o radu na Sveučilištu odnosno sastavnici završiti navedeni program.Kao što je navedeno pod točkom 6b), u svrhu mobilnosti, odnosno usavršavanja nastavničkihkompetencija realiziranih kroz ERASMUS dosad su potpisani bilateralni ugovori s nizom stranihsveučilišta. Međutim, pritom se kao glavni nedostatak može uočiti nizak broj mobilnosti realiziranih usvrhu nastave: jedna mobilnosti u svrhu nastave, u odnosu na pet mobilnosti u svrhu stručnogusavršavanja.U sljededoj tablici se, usporedbom navedenih podataka za ETF Osijek s podacima mobilnostinastavnika ostalih sastavnica Sveučilišta realiziranih ERASMUS programom, može zaključiti da ETFOsijek i apsolutno ali i relativno, tj. s obzirom na broj zaposlenih nastavnika, ne zaostaje umobilnostima realiziranim preko ERASMUS programa. Međutim, kao što je ved navedeno, nedostatakje broj mobilnosti realiziran u svrhu održavanja nastave što je, primjerice, velika prednost realiziranihmobilnosti Strojarskog fakulteta.280

Naziv sastavnice Stručno usavršavanje Održavanje nastaveElektrotehnički fakultet 5 1Filozofski fakultet 4 2Odjel za kemiju 2 0Umjetnička akademija 0 1Strojarski fakultet 0 4Medicinski fakultet 1 1Poljoprivredni fakultet 2 1h) Navedite eventualne posebne mjere koje je vaše visoko učilište uvelo u svrhumotiviranja nastavnika za vede zalaganje i učenje (nagrade, priznanja i ostalo) tekomentirajte učinak tih mjera.Fakultetsko vijede Elektrotehničkog fakulteta Osijek je 2009. godine usvojilo Plan uvođenja e-učenja,te su prema Planu nastavnicima dodijeljene odgovornosti za realizaciju pojedinačnih kolegija naMoodlu kao softverskoj platformi za e-učenje. Kako bi se nastavnici motivirali za vede zalaganje prirealizaciji kolegija, pet mentora za Moodle (koji su tijekom provođenja Plana bili zaduženi zaedukaciju nastavnika) svake godine ocjenjuje realizaciju kolegija na Moodlu te se javnom objavomocjena kod nastavnika probudilo međusobno natjecanje u kvaliteti sadržaja postavljenih za studente.i) Kratko opišite i ocijenite vrstu i kvalitetu nastavnih materijala koje pripremaju vašinastavnici i navedite izabrane udžbenike vaših nastavnika objavljenih u posljednjih 5godina. Iznesite mišljenje o pokrivenosti nastavnog programa stručnom literaturom.Nastavni materijali kvalitetom zadovoljavaju potrebe studenata. U posljednjih pet godina objavljenoje, tj. tiskano više od 30 naslova, odnosno udžbenika, te priprema za laboratorijske i auditorne vježbeza pojedine kolegije. Isti se mogu kupiti u skriptarnici fakulteta po pristupačnim cijenama. Autori suobavezni 5 primjeraka tiskanog udžbenika dostaviti u knjižnicu. Nastavni programi u navedenoj mjeripokriveni su potrebnom literaturom kroz vlastita izdanja, dok se ono što nema knjižnica, može dobitimeđuknjižničnom posudbom iz drugih knjižnica.Osim navedenih materijala, nastavnici u velikoj mjeri imaju prikladne nastavne materijale za vedinupredmeta na web stranicama predmeta preko Moodle sustava elektroničkog učenja. Jedan diopotreba za udžbenicima, pokriva se vlastitim izdanjima nastavnika fakuleta kojima se također pokrivavedi dio gradiva. U posljednjih pet godina izdano je 16 sveučilišnih udžbenika nastavnika fakulteta uizdanju ETF-a Osijek, ali i kod drugih izdavača. Dio tih izdanja naveden je u nastavku:1. I. Lukid, M. Kohler, Osnove Internet programiranja, 2011.281

1. Lukid, M. Kohler, Osnove Internet programiranja, 20112. N. Slavek, Osnove primjene računala, 2011.3. Lj. Majdandžid, Solarni sustavi, 2011.4. Ž. Hocenski, T. Matid, G. Martinovid, Digitalna elektronika, Priručnik za laboratorijske vježbe,2011.5. S. Nikolovski, K. Fekete, G. Kneževid, Z. Stanid Uvod u tržište električne energije, 2010.6. M. Barukčid, Z. Baus, Osnove električnih sklopnih aparata, 2010.7. S. Nikolovski, T. Barid, P. Marid, Programski paketi za analizu i simulaciju radaelektroenergetskog sustava (upute za rad, drugo dopunjeno izdanje), 2010.8. S. Nikolovski, Zaštita u elektroenergetskom sustavu, 2009.9. Z. Valter, Električni strojevi i pogoni s Matlabom, 2009.10. Z. Kovač, D. Blaževid, Prva provjera električnih instalacija zgrada i sustava za zaštitu od munjeprema novim tehničkim propisima, 2008.11. R. Galid, D. Crnjac Milid, A. Katid, Matematika 1, 2008.12. Z. Valter, Procesna mjerenja, 2008.13. L. Jozsa, Z. Klaid, Inteligentne instalacije EIB za sustave u zgradarstvu, 2008.14. D. Šljivac, Z. Šimid, Obnovljivi izvori energije s osvrtom na štednju, 2007.15. P. Josipovid, D. Žagar, S. Rupčid, Elektroničke komponente i osnovni sklopovi, 2007.16. B. Pavlovid, Aneksni rječnik engleskog jezika iz elektrotehnike, 2007.j) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.Predavačku nastavu u potpunosti možemo realizirati vlastitim docentima i profesorima i nasredusvake de godine biti 3-5 novih doktora. Da bi vježbe bile još kvalitetnije, tj. da bi se vježbe izvodile smanjim skupinama do 15 studenata po jednoj skupini laboratorijskih vježbi, ostaje potreba za vedimbrojem novih asistenata i novaka.U posljednjih 5 godina došlo je do značajnog povedanja broja suradnika (asistenata i novaka) od kojihnapredovanjem očekujemo daljnje povedanje broja nastavnika. Isto tako značajan broj nastavnikanapredovao je u zvanjima čim je ojačana nastavna i znanstvena baza fakulteta. Razina informatičeobrazovanosti osoblja je iznimno zadovoljavajuda, stalno se povedava i treba nastaviti u ovom smjeru.282

S druge strane izdavačka djelatnost time je potencijalno ugrožena jer se smanjuje interse nastavnikaza objavljivanjem udžbenika u tiskanom izdanju s obzirom na razvijen sustav elektroničkog učenja iopde prihvadenje istog od strane nastavnika o čemu govori i stalan porast kvalitete objavljenihmaterijala na svim kolegijima.Potrebno je i dalje povedavati broj suradničkog i nastavnog osoblja, kako bi se smanjio broj studenatau grupama, a optimalan broj bio bi do 50 studenata za predavanja, do 25 na auditornim vježbama ido 10 na laboratorijskim, a to je osobito na nižim godinama studija zasada teško ostvarivo. Osobitoodlaskom nastavnika iz matematike i fizike na novoustrojene Odjele pojavio se nedostatan brojnastavnika u temeljnim (prirodnim) kolegijima, a brzim razvojem osobito računalnih i komunikacijskihsmjerova studija pojavljuje se značajna potreba za dodatnim znanstvenim kadrom u ovom području,što bi se moglo riješiti dodatnim zapošljavanjem.283

Zaposleni upunom radnomodnosuZaposleni ukumulativnomradnom odnosuVanjska suradnjanastavnika upunom radnomodnosuVanjskisuradniciTablica 4.1. Struktura osoblja.OsobljeRedovitiprofesoriIzvanredniprofesoriBroj Prosj. starost BrojProsj.starostBrojBrojProsječnastarost9 59,33 5 61,64 44,5 1 57 2 44Docenti 12 41,41 1 63 4 50,75Nastavnazvanja10 45,9 1 50 14 58,57Asistenti 31 30,32 1 40 12 35,75Suradnik unastaviStručnisuradniciZnanstveninovaciTehničkoosobljeAdministrativnoosobljePomodnoosoblje7 43,4213 27,9216 37,25 -------20 44,35 -------15 48,8 -------284

NastavnikZvanjeNastavniciovog visokogučilištaAkademski stupanjVanjskisuradniciVisoko učilište koje jeizdalo kvalifikacijuNastavniciovog visokogučilištaPoljeVanjskisuradniciNastavniciovog visokogučilištaDatum posljednjegizbora u zvanjeVanjskisuradniciPostotak radnog odnosaNastavniciovog visokogučilištaOpteredenje na matičnojinstituciji u normasatimaOpteredenje na vanjskiminstitucijama u normasatimaVanjskisuradniciTablica 4.2. Opteredenja nastavnika i vanjskih suradnikaPredavanja(u norma satima)Seminari iauditorne vježbeMentorski radDrugi oblici nastave(Laboratorijske ikonstruktivne vježbe)Naziv studijskogprogramaPreddiplomski studijielektrotehnike iračunarstva*Diplomski studijielektrotehnike iračunarstvaStručni studijelektrotehnike3780 540 1560 30 - - 3180 2554080 960 915 90 - - 2235 2403810 390 1020 45 - - 2940 540Poslijediplomskispecijalistički studiji**- - - - - - - -Poslijediplomskidoktorski studij1052 440 470 148 - - - -* Zbog velikog broja zajedničkih kolegija preddiplomski studiji elektrotehnike i računarstva kao i diplomski studij elektrotehnike iračunarstva prikazani su zajedno. U protivnom bi došlo do udvostručavanja podataka na zajedničkim kolegijima.** Na poslijediplomski specijalistički studiji polaznici nisu upisivani protekle tri akademske godine.Tablica 4.3. Popis nastavnika.RadoslavGalidred.prof./Tdr.sc.PMFZagrebmatematika 11.07.2011. 100 240ŽeljkoHocenskiSreteNikolovskiTomislavŠvedekred.prof./T dr.sc FER Zagreb računarstvo 11.04.2011. 100 330red.prof./T dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 17.05.2010. 100 270red.prof./T dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 23.04.2007. 100 390285

IvicaCrnkovidGorislavErcegred.prof. dr.sc. FER Zagreb računarstvo 17.05.2010. 100 240red.prof. dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 15.05.2007. 100 360Lajos Jozsa red.prof. dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 23.05.2011. 100 300TomislavMrčelaSnježanaRimac-Drljered.prof. dr.sc.. FSB Zagreb strojarstvo 19.07.2010. 100 300red.prof. dr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 27.09.2010. 100 330Zoran Baus izvan.prof. dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 06.07.2011. 100 305RobertCupecizvan.prof.dr.sc..TehnischeUnivesitatMunchenračunarstvo 27.04.2011. 100 315GoranMartinovidAntunPintaridizvan.prof. dr.sc.. FER Zagreb računarstvo 15.09.2009. 100 330izvan.prof. dr.sc.. FSB Zagreb strojarstvo 11.07.2007. 20 390Damir Šljivac izvan.prof. dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 20.04.2010. 100 300AlfonzoBaugartnerTomislavBariddocent dr.sc. ETF Osijek računarstvo 14.09.2010. 100 240docent dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 06.10.2009. 100 270DominikaCrnjac Miliddocentdr.sc..EkonomskifakultetZagrebekonomija. 14.10.2008. 100 300ŽeljkoHederidTomislavKeserTomislavMatidKrunoMiličevidMuharemMehmedoviddocent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 06.10.2009. 100 270docent dr.sc. ETF Osijek računarstvo 01.06.2011. 100 240docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 01.06.2011. 100 225docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 06.10.2009. 100 285docent dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 01.03.2011. 50 130Denis Pelin docent dr.sc. ETF Osijek elektrotehnika 22.12.2009. 100360SlavkoRupčiddocent dr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 01.03.2011. 100450286

DraženSliškovidNinoslavSlavekdocent dr.sc. FER Zagrebdocentdr.sc..Dean Vučinid docent dr.sc.TechnischeUniversitatGrazVrijeUniversieitBrusseltemeljnetehničkeznanosti22.03.2011. 100 360računarstvo 07.07.2009. 100 285elektrotehnika 20.04.2010. 100 270ŽeljkaMiokovidprofesorvisoke školedr.sc..PMFZagrebfizika 02.10.2007. 100 450Dražen Doridvišipredavačmr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 04.11.2008. 100 360IvankaFerčecvišipredavačPedagoškifakultetOsijekfilologija 06.07.2011. 100 555Ivica Lončar viši predvač mr.sc. FER Zagreb elektrotehnika 22.11.2006. 100 360BrankaPavlovidvišipredavačmr.sc.FilozofskifakultetZagrebfilologija 14.12.2010. 100 540Milica Pužarvišipredavačmr.sc.. FER Zagreb elektrotehnika 24.04.2007. 100 375TomislavRudecvišipredavačdr.sc..PMFZagrebmatematika 23.03.2010. 100 450Željko ŠiridvišipredavačPedagoškifakultetOsijekkineziologija 02.10.2007. 50 360DamirBlaževidpredavač mr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 20.04.2010. 100 365IvanHrehorovidpredavačPMFZagrebmatematika 12.12.2006. 100 375YvonneLiermannZeljakpredavačPedagoškifakultetOsijekfilologija 08.12.2008. 100 510Irena Galid viši asistent dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 06.07.2011. 100 180ZvonimirKlaidviši asistent dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 01.04.2011. 100 195Ivan Aleksi asistent ETF Osijek računarstvo 06.02.2007. 100 180Josip Balen asistent ETF Osijek računarstvo 17.12.2008. 100 210Zoran Balkid asistent ETF Osijek računarstvo 01.10.2007. 100 225MarinkoBarukčidasistent mr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 24.04.2007. 100 235287

VencoDorlukaKrešimirFeketeasistent mr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 01.07.2006. 100 180asistent ETF Osijek elektrotehnika 14.04.2007. 100 195Damir Filko asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.02.2007. 100 195TomislavGalbaasistent ETF Osijek računarstvo 01.04.2011. 100 90Ratko Grbid asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.02.2007. 100 210KrešimirGrgidVedranaJerkovidasistent ETF Osijek elektrotehnika 01.07.2005. 100 165asistent ETF Osijek elektrotehnika 30.09.2008. 100 210Miran Karid asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.02.2006. 100 225Mirko Köhler asistent ETF Osijek elektrotehnika 15.12.2008. 100 195ZorislavKrausVišnjaKrižanovidZdravkoKrpidČaslavLivadaasistent ETF Osijek elektrotehnika 01.07.2006. 100 135asistent ETF Osijek elektrotehnika 19.11.2007. 100 165asistent ETF Osijek računarstvo 01.11.2008. 100 225asistent ETF Osijek elektrotehnika 10.06.2008. 100 210Ivica Lukid asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.03.2007. 100 195VanjaMandridasistent ETF Osijek elektrotehnika 27.06.2006. 100225TomislavMatidRobertMijakovidKrešimirMikloševidasistent ETF Osijek elektrotehnika 01.12.2008. 100 180asistent ETF Osijek računarstvo 12.12.2008. 100 180asistent ETF Osijek elektrotehnika 15.10.2007. 100 180Josip MiletidasistentPMFZagrebmatematika. 20.04.2010. 100 210KarloEmanuelNyarkoasistent ETF Osijek elektrotehnika 18.12.2007. 100240288

GoranRozingŽeljkoŠpoljaridDamirŠoštaridDraženTomidasistentStrojarskifakultetSlavonskiBrodstrojarstvo 01.12.2008. 100 165asistent ETF Osijek elektrotehnika 06.02.2007. 100 195asistent ETF Osijek računarstvo 01.212.2008. 100 165asistent mr.sc.. ETF Osijek računarstvo 24.04.2007. 20 30Danijel Topid asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.12.2008. 100 180Davor Vinko asistent ETF Osijek elektrotehnika 01.10.2005. 100 180Dražen BajerHrvojeGlavašMarijanHercegGoranHorvatJosip JobAnita KatidGoranKneževidPredragMaridKrešimirNenadidMarioVranješDenisVranješDragan VulinBruno Zoridznanstveninovakasistentznanstveninovak višiasistentznanstveninovak višiasistentznanstveninovakasistentznanstveninovak višiasistentZnanstveninovakasistentznanstveninovakasistentznanstveninovak višiasistentznanstveninovak višiasistentznanstveninovakasistentznanstveninovakasistentznanstveninovakasistentznanstveninovakasistentETF Osijek računarstvo 01.07.2011. 100 -dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 05.11.2001. 100 255dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 05.01.2005. 100 195ETF Osijek elektrotehnika 06.07.2011. 100 -dr.sc. ETF Osijek računarstvo 01.06.2004. 100 240mr.scPMFZagrebmatematika 01.09.2000. 100 180ETF Osijek elektrotehnika 22.04.2008. 100 180dr.sc.. ETF Osijek elektrotehnika 01.09.2004. 100 255dr.sc.. ETF Osijek računarstvo 06.12.2000. 100 210ETF Osijek elektrotehnika 22.11.2006. 100 150ETF Osijek elektrotehnika 01.11.2010. 100 195ETF Osijek elektrotehnika 01.11.2010. 100 165ETF Osijek računarstvo 01.07.2011. 100 -289

Broj udžbenika napisanihna hrvatskom jezikuBroj inozemnih udžbenikaprevedenih na hrvatskijezikBroj znanstvenihpublikacija vezanih uznastavuBroj priručnikaBroj priručnih materijalavezanih uz umjetničkepredmeteBroj predmeta za kojepostoje na web-stranicamavisokog učilišta recenziranipriručnikBroj predmeta za kojepostoji internetska stranicas pomodnim nastavnimmaterijalimaBroj predmeta koji seizvode kao e-kolegijiTablica 4.5. Nastavni materijali korišteni u prethodnoj akademskoj godiniNaziv studijskog programaPreddiplomski studij elektrotehnike 65 15 95 37 0 9 39 0Preddiplomski studij računarstva 61 15 87 29 0 3 32 0Stručni studij elektrotehnike 78 10 68 38 0 5 39 0Razlikovna godina 20 2 32 16 0 5 19 0Diplomski studij elektrotehnike 79 13 210 44 0 4 52 0Diplomski studij računarstva 51 16 127 34 0 2 32 0Poslijediplomski doktorski studijelektrotehnike4 0 58 5 0 0 0 0291

5. Znanstvena i stručna djelatnosta) Opišite strateški program znanstvenih istraživanja za razdoblje od najmanje pet godina uznanstvenom području u kojem Vaše visoko učilište obavlja djelatnost iz Upisnikaznanstvenih organizacija.Elektrotehnički fakultet Osijek obavlja djelatnost u znanstvenim područjima elektrotehnike iračunarstva. U tim područjima, planira se uložiti sve snage u pokretanje i provođenje intenzivnijihistraživanja, intenziviranje veza između istraživača i korisnika rezultata istraživanja, te povezivanjeistraživanja s izvođenjem nastave. To podrazumijeva nastavu na poslijediplomskom doktorskom iposlijediplomskim specijalističkim studijima, ali i uključivanje izvrsnih studenata diplomskih studija(mogudih bududih znanstvenih novaka i asistenata) u istraživanja. S gledišta istraživačkih platformi,obvezno je povedati broj prijava na istraživačke projekte EU (FP7) te istraživačke i tehnologijskeprojekte RH i u okviru bilateralne suradnje. U smislu objavljivanja rezultata istraživanja, bit depotrebno nadalje pojačati objavljivanje u međunarodnim znanstvenim časopisima s čimbenikomodjeka. To zahtijeva daljnji razvoj sveobuhvatnog i interdisciplinarnog, učinkovitog i prilagodljivog, teinovativnog i istraživački otvorenog okružja, što je provedivo stvaranjem učinkovitijih istraživačkihskupina, povezivanjem sa sveučilištima u zemljama EU i uže regije, te zajedničkim prijavamaprojekata i radu na povedanju mobilnosti studenata poslijediplomskih studija.U polju elektrotehnike i računalstva, naglasak je na na sljededim područjima istraživanja i primjene:numerički postupci u elektrotehnici, pouzdanost i raspoloživost elektroenergetskih postrojenja,optimiranje elektroenergetskog sustava, kvalitete električne energije, numerička zaštita uelektroenergetskom sustavu, nadzor i kvaliteta električne energije, obnovljivi izvori energije, vođenjeenergetskog sustava u tržišnim uvjetima, električni pogoni i upravljanje, energetska elektronika,procesna mjerenja, mjerna točnost, elektronika, programirljivi logički sklopovi i sustavi, digitalnikomunikacijski sustavi, arhitektura radio-komunikacijskih sustava, komunikacijski protokoli, Internettehnologije, multimedijske usluge, bežične senzorske mreže, mobilne komunikacije, inteligentniproizvodni sustavi, ugrađeni računalni sustavi, računalni sustavi za rad u stvarnom vremenu, paralelnii raspodijeljeni računalni sustavi, računalni sustavi sa smanjenom osjetljivošdu na kvarove,programsko inženjerstvo, programska podrška zasnovana na komponentama, kvaliteta programskepodrške, obradba signala, obradba slike, mobilne tehnologije, sveprisutno računalstvo i ostalo.Navedena područja istraživanja, probleme istraživanja, rezultate istraživanja i njihovu primjenu,nužno je povezati sa saznanjima i potrebama ostalih srodnih polja tehničkih i drugih i područjaznanosti, kao što su strojarstvo, medicina, poljoprivreda, prometne znanosti, prirodne znanosti snaglaskom na matematiku i fiziku. Očekuje se da de takva interdisciplinarna primijenjena istraživanjaimati znanstveno utjecajne rezultate istraživanja objavljive u međunarodnim znanstvenim časopisimai na konferencijama, ali i primjenu u industriji i javnim institucijama.Kvaliteta istraživanja poboljšavat de se opremanjem laboratorija novom istraživačkom opremom krozinfrastrukturne projekte i vlastita zarađena sredstva, umrežavanjem i mobilnošdu istraživača,povedanjem kvalitete, prilagodljivosti i vidljivosti poslijediplomskog doktorskog studija elektrotehnike(planiran i poslijediplomski doktorski studij računarstva), zajedničkim interdisciplinarnim nastupima sostalim sastavnicama sveučilišta, te sastavnicama drugih sveučilišta, što de se trebati dokazatisamovrednovanjem i bududim vrednovanjem od strane nezavisnih domadih i inozemnihakreditacijskih agencija.292

Korištenje istraživanja u primjeni u industriji i poslovanju, te omogudavanje prijenosa ideja itehnologija gospodarstvu, javnom sektoru i istraživačkoj zajednici u Hrvatskoj i inozemstvu, planira sepoboljšati uspostavom bolje istraživačke suradnje sa stručnjacima iz gospodarstva i drugih fakulteta,stvaranjem istraživačkih konzorcija s tvrtkama, javnim sektorom, a s ciljem bolje konkurentnosti priprijavi projekata, primjene rezultata istraživanja, te povezivanjem istraživanja s primjenom.Promidžbom prema industriji i javnom sektoru, organiziranjem znanstvenih i stručnih skupova(Science in Practice 2013), radionica i rasprava, objavljivanjem radova u časopisima (InternationalJournal of Electrical and Computer Engineering Systems, Tehnički vjesnik i ostalima), organiziranjeznanstveno-stručnih predavanja tjedno ili dvotjedno, može povedati interes za izravna istraživanja uprimjeni.Navedeni izazovi zahtijevat de , ali i omogudavati povedanje broja istraživača fakulteta, što se može uzpomod međunarodnih i domadih istraživačkih projekata, isticanje mobilnosti u smislu upisa naposlijediplomske studije, postdoktorska istraživanja finacirana od gospodarstva i za njegove potrebe,poboljšanje pradenja istraživača, te na druge načine.Bit de nužno osigurati financiranje istraživanja, povedanje kvalitete istraživanja, te povedati prihodeFakulteta kao nositelja istraživanja. To se može provesti spomenutim prijavama na natječajeznanstveno-istraživačkih (ponajprije inozemnih – FP7 i domadih – NZZ, UKF) projekata, korištenjemsredstava iz dostupnih fondova potporu prijavama projekata i organiziranjem radionica za prijavuprojekata, ali i uvođenjem mehanizme internog vrednovanja i nagrađivanja istraživanja kao dijelaobveze znanstveno-nastavnog osoblja u sklopu i izvan radnog vremena.Nužno je unaprjeđenje kvalitete, promidžbe i uvođenje novih poslijediplomskih doktorskih ispecijalističkih studija i to u skladu s kadrovskim mogudnostima. Nadalje, planira se načiniti dopunaprograma studija novim predmetima za koje postoji zanimanje, ostvarenje prilagodljivog sustavelektroničkog učenja, promidžba studija na engleskom jeziku u obliku Vodiča kroz studij, te webstranice, daljnje poboljšanje sustava pradenja uspješnosti polaznika, prilagodba kriterija novimuvjetima s gledišta zakona i tržišnih potreba i ostalo.b) Navedite 10 istaknutih međunarodnih znanstvenih časopisa u kojima objavljuju radovevaši nastavnici. Komentirajte relevantne faktore odjeka (eng. Impact Factor). Naveditenekoliko istaknutih kulturnih institucija, muzeja i galerija u kojima svoja djela javnopredstavljaju vaši nastavnici. Advanced Engineering Informatics – IF: 1.313 Applied Mathematics and Computation – IF: 1.536 Computers & Chemical Engineering – IF: 2.072 Expert Systems with Applications – IF: 1.962 EURASIP Journal on Advances in Signal Processing – IF: 1.053 IEEE Transactions on Software Engineering – IF: 2.265 Journal of Mathematical Imaging and Vision – IF: 1.285 Mathematical Problems in Engineering - IF: 0.689293

Multimedia Tools and Applications – IF: 0.914 Robotics and Autonomous Systems – IF: 1.313Navedeni časopisi spadaju prema čimbeniku odjeka u višu ili visoku kategoriju časopisa iz područja tehničkihznanosti, a posebno iz polja elektrotehnike i računalstva. Također, oni svojim odjekom i interdisciplinarnošduukazuju na pokrivenost područja istraživanja u djelatnosti fakulteta, kao i na primjenjivost rezultata istraživanja udrugim područjima. Navedeni čimbenici odjeka odnose se na godinu izdavanja radova nastavnikaElektrotehničkog fakulteta Osijek.c) Navedite 10 najvažnijih znanstvenih članaka za instituciju i objašnjenje (za svakopodručje znanstvenog djelovanja vaše institucije) u zadnjih 5 godina. Navedite ikomentirajte citiranost radova prema svjetskim citatnim bazama podataka (WOS,SCOPUS). Usporedite opseg svojih znanstvenih postignuda s drugim srodnim domadim iinozemnim visokim učilištima.Tehničke znanosti – elektrotehnikaNavedeni izabrani radovi objavljeni su u visokorangiranim časopisima iz područja elektrotehnike iinterdisciplinarnnih područja, indeksiranima u CC, SCI, SCI-E citatnim bazama i s razmjerno visokimčimbenikom odjeka, a pokrivaju područja istraživanja i djelatnosti fakulteta, kao što suradiokomunikacije, multimedije, elektroenergetika, energetska elektronika, računalne mreže i mrežniprotokoli i drugo. Uzimajudi u obzir broj zaposlenih nastavnika i suradnika na ETF-u Osijek,procjenjujemo da su navedena zansvena postignuda mjerljiva s drugim domadim srodnim fakultetima,te očekivano niža od znansvenih postignuda visokorangiranih inozemnih fakulteta.1. Herceg, Marijan; Švedek, Tomislav; Matid, Tomislav.Pulse Interval Modulation for ultra-high speed IR-UWB communications systems. // EURASIP Journal onAdvances in Signal Processing. 11 (2010) ; 1-8 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 1, Scopus: 12. Rimac-Drlje, Snježana; Vranješ, Mario; Žagar, Drago.Foveated mean squared error — a novel video quality metric. // Multimedia tools and applications. 49 (2010) ,3; 425-445 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 23. Rupčid, Slavko; Mandrid, Vanja; Rimac-Drlje, Snježana.Fabrication Errors Influence on the Spherical Array Radiation Pattern. // Radioengineering, Proceedings of Czechand Slovak Technical Universities and URSI Committees. 19 (2010) , 3; 378-385 (članak, znanstveni).Indeksirano: SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 1, Scopus: 14. Herceg, Marijan; Matid, Tomislav; Švedek, Tomislav.294

Performances of hybrid Amplitude Shape Modulation for UWB communications systems over AWGN channel ina single and multi-user environment. // Radioengineering. 18 (2009) , 3; 265-271 (članak, znanstveni).Indeksirano: SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 35. Miličevid, Kruno; Emin, Zia.Impact of Initial Conditions on the Initiation of Ferroresonance. // International Journal of Electrical Power andEnergy Systems. 31 (2009) , 4; 146-152 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 2, Scopus: 3.6. Miličevid, Kruno; Flegar, Ivan; Pelin, Denis.Flux Reflection Model of the Ferroresonant Circuit. // Mathematical Problems in Engineering. 2009 (2009) , 6;693081-1-693081-13 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 17. Miličevid, Kruno; Pelin, Denis; Flegar, Ivan.Measurement system for model verification of nonautonomous second-order nonlinear systems. // Chaos,Solitons and Fractals. 38 (2008) , 4; 939-948 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 2, Scopus: 28. Vrbanid, Ivan; Šimid, Zdenko; Šljivac, Damir.Prediction of the time-dependent failure rate for normally operating components taking into account theoperational history. // Kerntechnik. 73 (2008) , 4; 190-196 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 4, Scopus: 49. Žagar, Drago; Grgid, Krešimir; Rimac-Drlje, Snježana.Security aspects in IPv6 networks – implementation and testing. // Computers & Electrical Engineering. 33(2007) , 5-6; 425-437 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 1010. Nikolovski, Srete; Marid, Predrag; Baus Zoran.Electromagnetic Field Calculation of Transformer Station 400/110 kV Ernestinovo Using CDEGS Software. //Journal of Electrical Engineering,. Vol. 58 (2007) , Nr. 4; 207-213 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 2, Scopus: 2295

Tehničke znanosti - računarstvoNavedeni izabrani radovi objavljeni su u visokorangiranim časopisima iz područja računalstva iinterdisciplinarnnih područja, indeksiranima u CC, SCI, SCI-E citatnim bazama i s razmjerno visokimčimbenikom odjeka, a pokrivaju područja istraživanja i djelatnosti fakulteta, kao što su računalni vid,robotika, umjetna inteligencija, računalno učenje, senzorske tehnologije i obradba podataka,neuronske mreže, propoznavanje uzoraka, računalne postupke višekriterijske optimizacije i drugo.Uzimajudi u obzir broj zaposlenih nastavnika i suradnika na ETF-u Osijek, procjenjujemo da sunavedena zansvena postignuda mjerljiva s drugim domadim srodnim fakultetima, te očekivano niža odznansvenih postignuda visokorangiranih inozemnih fakulteta.1. Crnkovic, Ivica; Stafford, Judith; Szyperski, Clemens.Software Components beyond Programming: From Routines to Services. // IEEE Software. 28 (2011) , 3; 22-26(članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 1.2. Kadlec, Petr; Grbid, Ratko; Gabrys, Bogdan.Review of adaptation mechanisms for data-driven soft sensors. // Computers & chemical engineering. 35 (2011), 1; 1-24 (pregledni rad, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 2, Scopus: 5.4. Rudec, Tomislav; Baumgartner, Alfonzo; Manger, Robert.A fast implementation of the optimal off-line algorithm for solving the k-server problem. // Mathematicalcommunications. 14 (2009) , 1; 123-138 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 1.5. Cupec, Robert; Grbid, Ratko; Sabo, Kristian; Scitovski, Rudolf.Three points method for searching the best least absolute deviations plane. // Applied Mathematics andComputation. 215 (2009) , 3; 983-994 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 2, Scopus: 2.6. Jagnjid, Željko; Bogunovid, Nikola; Pižeta, Ivanka; Jovid, Franjo.Time series classification based on qualitative space fragmentation. // Advanced Engineering Informatics. 23(2009) , 1; 116-129 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 1, Scopus: 2.7. Cortellessa Vittorio; Crnkovic, Ivica.Marinelli Fabrizio et al. Experimenting the automated selection of COTS components based on cost and systemrequirements. // Journal of Universal Computer Science. 14 (2008) , 8; 1228-1255 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 6, Scopus: 12.8. Martinovid, Goran; Aleksi, Ivan; Baumgartner, Alfonzo.Single-Commodity Vehicle Routing Problem with Pick-up and Delivery Service. // Mathematical Problems inEngineering. 2008 (2008) ; 697981-1-697981-17 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 2, Scopus: 3296

9. Martinovid, Goran; Čukid, Bojan.Multicomputer System for Optical Character Recognition in Web Library Creation. // Library Collections,Acquisitions, and Technical Services. 32 (2008) , 1; 19-30 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 0, Scopus: 210. Galid, Irena; Weickert, Joachim; Welk, Martin; Bruhn, Andrés; Belyaev, Alexander; Seidel, Hans-Peter.Image Compression with Anisotropic Diffusion. // Journal of mathematical imaging and vision. 31 (2008) , 2-3;255-269 (članak, znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 17, Scopus: 1411. Welk, Martin; Weickert, Joachim; Galid, Irena.Theoretical Foundations for 1-D Shock Filtering. // Image and vision computing. 25 (2007) , 4; 455-463 (članak,znanstveni).Indeksirano: CC, SCI, SCI-E, ScopusCitiranost: WoS: 8, Scopus: 8.d) U slučaju da je za vaše znanstveno područje važnija druga vrsta publikacije (knjiga,zbornik i dr.) navedite do 10 najvažnijih publikacija te vrste. Komentirajte kriterije zavaš izbor.e) Navedite kriterije znanstvene produktivnosti koje moraju zadovoljiti mentori doktorskihdisertacija u vašim doktorskim studijima i usporedite ih s onima na srodnim visokimučilištima u zemlji i inozemstvu.Mentori doktorskih disertacija na poslijediplomskom doktorskom studiju elektrotehnike sa smjerovimaElektroenergetika i Komunikacije i informatika, ali i na prijašnjim poslijediplomskim studijima prije uvođenjaBolonjskog procesa, nužno moraju znanstvenom produktivnošdu zadovoljiti kriterije za izbor u pripadajudeznanstveno-nastavno zvanje, što predstavlja temeljni uvjet za imenovanje mentora. Nadalje, objavljeni rezultatiistraživanja mentora, te projekti koje vodi ili na kojima radi kao istraživač, moraju jasno ukazivati da je sposobanvoditi doktoranta u predviđenom području istraživanja do obrane doktoraske disertacije. Pri upisu, studija,polaznik doktorskog studija može predložiti voditelja kroz istraživanje (potencijlanog mentora) iz redovanastavnika na poslijediplomskom doktorskom studiju, a Povjerenstvo za stjecanje doktorata znanosti predlažepredloženog ili drugog odgovarajudeg voditelja polazniku studija Fakultetskom vijedu prema navedenim nadelima.Nakon stjecanja potrebnih ECTS bodova, polaznik podnosi zahtjev za pokretanje postupka javnog razgovora,odnosno odobravanje teme i mentora na toj temi, gdje se navedeni kriteriji opet provjeravaju od stranePovjerenstva za javni razgovor, Povjerenstva za stjecanje doktorata znanosti, te Fakultetskog vijeda. Pokazateljprikladnosti mentora za određenog doktoranta je također i broj zajednički objavljenih znanstvenih radova izpodručja istraživanja doktorske disertacije. Navedeni postupak i kriteriji vrlo su slični onima na drugim srodnimfakultetima u Republici Hrvatskoj, kao i na inozemnim visokim učilištima u okolini.f) Komentirajte politiku vašeg visokog učilišta za znanstveni razvoj mladih znanstvenika.Mladim znanstvenicima, a u prvom redu asistentima i znanstvenim novacima omoguduje se od zasnivanjaradnog odnosa i upisa na poslijediplomski doktorski studij uključivanje u znanstveno-istraživački rad pod297

vodstvom imenovanog voditelja/mentora. Uključeni su u rad projekata MZOŠ RH, ali i drugih istraživačkihprojekata finaciranih iz izvora iz Hrvatske ili inozemstva. Da bi se što više mogli posvetiti znanstvenoistraživačkomradu, asistenti i znanstveni novaci imaju satnicu sukladno predviđenoj normi. Tijekomposlijediplomskog doktorskog studija omoguden im je odlazak na istraživačke boravke na drugim visokimučilištima, pri čemu se najčešde radi o inozemnim boravcima u sklopu ERASMUS programa,a ponekad su toboravci u sklopu istraživanja na projektima u Hrvatskoj i inozemstvu. Omoguden im je odlazak nameđunarodne znanstvene skupove, a u prvom redu na skupove koji su im u području istraživanja temedoktorske disertacije. Pradenje njihovog rada obavlja mentor i voditelj projekta, a jednom godišnje podnosekratko izvješde o znanstveno-istraživačkim, poslijediplomskim i nastavnim aktivnostima, te opsežno izvješde oznanstveno-istraživačkom radu koje ima za cilj omoguditi pravovremeno korigiranje zaostataka u napredovanjuna putu do doktorske disertacije. Nakon stjecanja stupnja doktora znanosti, mladi znanstvenici napreduju uvišeg asistenta, a zatim prvom prilikom u docenta. ETF Osijek posebnu pozornost pridaje razvoju tih mladihznanstvenika, jer u tom obostrano vide jedini način osiguravanja vlastite znanstveno-istraživačke i nastavneosnove za rad i daljnji razvitak.g) Osvrnite se na broj znanstvenih radova proizašlih iz međunarodne suradnje vašihnastavnika i suradnika, a u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemni znanstvenici iumjetnici. Usporedite te rezultate s praksom drugih srodnih visokih učilišta.Broj znanstvenih radova je prema unosu u Hrvatsku znanstvenu bibliogafiju u zadnjih 5 godina oko 20(neki su navedeni u nastavku teksta). Pri tom se radi o člancima objavljenima u CC, SCI, SC-Expandedindeksiranim časopisima, te radovima u zbornicima znansvenih skupova. Prema radovima u popisu kojislijedi, može se vidjeti da su oni rezultat suradnje na znanstevnim i ostalim projektima ETF-a Osijek sTU Munchen, Bournemouth University, Slovak Technical University, Univerza v Mariboru, University ofApplied Sciences Bremen, University od Manchester, Malta University, West Virginia University,Saarland University, Sveučilišta u Mostaru, Više tehničke škole Subotica, te drugima. Također, nekiznanstveni radovi rezultat su istraživačke aktivnosti mentora sa studentima našeg poslijediplomskogdoktorskog studija iz inozemstva. S obzirom na veličinu ETF-a Osijek, a s gledišta broja uposlenih ibroja studenata, smatramo da se broj radova u kojima se kao koautori pojavljuju i inozemniznanstvenici može povedati, ali da je mjerljiv s drugim srodnim fakultetima u Hrvatskoj, te očekivanoniži od broja radova inozemnih visokih učilišta zapadne, srednje i sjevejrne Europe.1. Cupec, Robert; Aleksi, Ivan; Schmidt, Günter.Step sequence planning for a biped robot by means of a cylindrical shape model and a high-resolution 2.5Dmap. // Robotics and autonomous systems. 59 (2011) , 2; 84-100 (članak, znanstveni).2. Kadlec, Petr; Grbid, Ratko; Gabrys, Bogdan.Review of adaptation mechanisms for data-driven soft sensors. // Computers & chemical engineering. 35(2011) , 1; 1-24 (pregledni rad, znanstveni).3. Barukčid, Marinko; Hederid, Željko; Hadžiselimovid, Miralem.Determination of optimal capacitor bank allocation by an adapted evolutionary algorithm with use ofconstraint fuzzification. // Journal of Energy Technology. 4 (2011) , 1; 23-38 (članak, znanstveni).4. Aleksi, Ivan; Dieter, Kraus; Hocenski, Željko.Acoustical Imaging and Surface Reconstruction Methods for Ship-hull Inspection // 4th InternationalConference and Exhibition on "Underwater Acoustic Measurements: Technologies & Results" / John S.Papadakis ; Leif Bjørnø (ur.). Kos, Grčka, 2011. 215-221 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljenirad,znanstveni).298

5. Aleksi, Ivan; Hocenski, Željko; Dieter, Kraus.Comparison of Acoustic Imaging Methods and their Variations with Sequential Implementations // MIPRO2011 Zbornik radova. 2011. (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).6. Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter; Hocenski, Željko.Multi-Language Programming Environment for C++ Implementation of SONAR Signal Processing by Linkingwith MATLAB External Interface and FFTW // 53rd International Symposium ELMAR-2011 / Božek, Jelena ;Grgid, Mislav (ur.). Zadar, 2011. 195-200 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).7. Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter; Hocenski, ŽeljkoSimulated Surface Reconstruction of Underwater Machinery by AUV with Relative Movement Sensor //AUTOMATION IN TRANSPORTATION 2011 / Željko Šakid (ur.). Zagreb : Academic Press, 2011. 90-93(predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).8. Lehmann, Benjamin; Aleksi, Ivan; Kraus, Dieter.Efficient Pre-Segmentation Algorithm for Sidescan-Sonar Images // ISPA 2011, 7th International Symposiumon Image and Signal Processing and Analysis / Lončarid, Sven ; Ramponi, Gianni ; Seršid, Damir (ur.).3. Zagreb : Academic Press, 2011. 471-475 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljenirad,znanstveni).9. Martinovid, Goran; Attard, Andrew; Krpid, Zdravko.Proposing a New Type of CAPTCHA: Character Collage // 34. Međunarnodni skup MIPRO 2011 / Čišid,Dragan ; Hutinski, Željko ; Baranovid, Mirta ; Mauher, Mladen ; Ordanid, Lea (ur.). Rijeka : Hrvatska udruga zainformacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku - MIPRO, 2011. 1447-1451(predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).10. Miličevid, Kruno; Emin, Zia.Impact of Initial Conditions on the Initiation of Ferroresonance. // International Journal of Electrical Powerand Energy Systems. 31 (2009) , 4; 146-152 (članak, znanstveni).11. Cupec, Robert; Schmidt, Günther.Free Space Representation for Biped Walking Robots. // Automatika : Journal for Control, Measurement,Electronics, Computing and Communications. 50 (2009) , 1-2; 51-64 (članak, znanstveni).12. Janos, Simon; Martinovic, Goran.Web Based Distant Monitoring and Control for Greenhouse Systems Using the Sun SPOT Modules //Proceedings of 7th International Symposium on Intelligent Systems and Informatics 2009. Subotica, 2009.165-169 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).13. Janos, Simon; Martinovid, Goran.Distant Monitoring and Control for Mobile Robots Using Wireless Sensor Network // Proceedings of theInternational Symposium of Hungarian Researchers on Computational Intelligence and Informatics (CINTI2009) / Szakal, Aniko (ur.).Budimpešta : Budapest Tech, Hungarian Fuzzy Association, 2009. 661-669 (predavanje,međunarodnarecenzija,objavljeni rad,znanstveni).14. Galid, Irena; Weickert, Joachim; Welk, Martin; Bruhn, Andrés; Belyaev, Alexander; Seidel, Hans-Peter.Image Compression with Anisotropic Diffusion. // Journal of mathematical imaging and vision. 31 (2008) , 2-3; 255-269 (članak, znanstveni).15. Martinovid, Goran; Čukid, Bojan.Multicomputer System for Optical Character Recognition in Web Library Creation. // Library Collections,Acquisitions, and Technical Services. 32 (2008) , 1; 19-30 (članak, znanstveni).299

16. Boras, Vedran; Barid, Tomislav, Muharemovid, Alija.Parametric Analysis of the Theoretical Wenner Resistivity Profiles Across a Buried Perfectly ConductingSphere. // International Review of Electrical Engineering (IREE). Vol.3 (2008) , Nr. 4; 600-612 (članak,znanstveni).17. Klingbeil, Lars; Baus, Zoran; Nikolovski, Srete; Ivankovid, Igor.Case Study for Application of Transmission Line Arresters at Croatian 400 kV Line along the Adriatic CoastMountains // Proceedings of the International Colloquium Application of Line Surge Arresters in PowerDistribution and Transmission Systems / Uglešid, Ivo (ur.). Zagreb : HRO CIGRE, 2008. SO1-SO7(predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).18. Welk, Martin; Weickert, Joachim; Galid, Irena.Theoretical Foundations for 1-D Shock Filtering. // Image and vision computing. 25 (2007) , 4; 455-463(članak, znanstveni).19. Štanfel, Željko; Hocenski, Željko.Dependable Autonomic System for Data Aggregation by Usage of Autonomic Manager // MIPRO 2007,Proceedings, Vol.V Conference on Information Systems Security/ Hutinski, Željko (ur.). Rijeka : MIPRORijeka, 2007. 135-139 (predavanje,međunarodna recenzija,objavljeni rad,znanstveni).h) Navedite mišljenja doktoranada o dostupnosti mentora doktorskih disertacija, odnosnoo vremenu koje im se posveduje za upudivanje u metode znanstvenog istraživanja.Doktoranti su uglavnom zadovoljni radom mentora što je rezultiralo završetkom izradevedine doktorskih disertacija na vrijeme u zadnjih nekoliko godina, te razmjernointenzivnim obavljivanjem rezultata znanstvenih istraživanja. Mentori su uglavnomdostupni i posveduju dovoljno vremena pristupnicima, uvodedi ih u postupkeznanstvenog istraživanja. Odstupanja od navedenih načela ponašanja bila su rijetka iuspješno riješena između nastavnika i doktoranta.i) Opišite sadržaj i karakter do 10 najznačajnijih znanstvenih istraživačkih projekata vašegavisokog učilišta aktivnih u posljednjih 5 godina (brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesitemišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.1. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Distribuirano računalno upravljanje u transportu iindustrijskim pogonima (voditelj: prof.dr.sc. Željko Hocenski)U projektu se istražuju metode zasnivanja i organizacije sklopovske strukture i programske podrške,dijagnosticiranja neispravnosti, povedanja pouzdanosti i toleriranja kvarova te održavanja suvremenoghijerarhijskog distribuiranog i ugrađenog računalnog sustava za rad u stvarnom vremenu primjenjenog utransportnim sredstvima i sustavima, te industrijskim pogonima. Računalni sustavi stvarnog vremena seprimjenjuju kao ugrađeni u transportnim sredstvima i distribuirani prema lokaciji u sustavu te industrijskimpogonima. Zbog raznolikosti funkcija koju obavljaju, pouzdanosti i sigurnosti uobičajena je hijerarhijska idistribuirana organizacija. Zbog zahtjeva za povedanom sigurnošdu i pouzdanošdu nastaje potreba zadijagnosticiranjem i toleriranjem kvarova sklopovlja i programske podrške. Višerazinska struktura sustavauključuje ugrađene mikroupravljače, inteligentne periferne sklopove, mikroprocesorske podsustave,ekspertna računala i vodeda računala. Istraživanja na projektu trebaju dati moguda rješenja sklopovskestrukture sustava na svim razinama i pripadajude strukture programske podrške kao i analizu postavljenih300

zahtjeva i normi. Treba se utvrditi metodologija zasnivanja sustava, ispitivanja komponenata i podsustava tecijelog sustava. Potrebno je utvrditi metodologiju i postupke za dijagnosticiranje neispravnosti preliminarno iza vrijeme rada sustava u živo. Prema zahtjevima za pouzdanost i sigurnost treba odrediti postupke zatoleriranje kvarova i popravak sustava te metodologiju održavanja. Provjera rezultata istraživanja obavit dese djelimično simulacijom na postavljenim modelima komponenata i podsustava, a isto tako i provjerama nastvarnim maketama i prototipovima, pa i sustava u cjelini. Primjenit de se sklopovski i programski alati zainjektiranje neispravnosti radi ispitivanja ponašanja sustava i mjerenja parametara pouzdanosti, pokrivanjapogrešaka i toleriranja kvarova. Predložena istraživanja su značajna zbog mogudnosti primjene rezultata ustvarnim transportnim sredstvima i sustavima te proizvodnim pogonima u industriji. Postoji potreba kodproizvođača za usavršavanjem proizvoda u serijskoj proizvodnji radi zadovoljavanja visokih zahtjeva ikonkurentnosti na tržištu. To bi omogudilo ugradnju više pameti u domade proizvode i zapošljavanje novihvisokoobrazovanih stručnjaka. Poseban doprinos i važnost projekta je u tome da se očekuje izrada 7 do 10doktorskih disertacija i 4 do 6 magistarskih radova.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Autorske knjige -2Poglavlja u knjizi - 2Udžbenici i skripta - 5Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 6Radovi prihvadeni za objavljivanje u CC časopisima - 1Znanstveni radovi u drugim časopisima - 16Radovi u postupku objavljivanja - 2Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 68Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 4Sažeci u zbornicima skupova - 1Disertacije - 3Magistarski radovi - 2Diplomski radovi - 37Druge vrste radova - 22. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenimračunalnim sustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)Upravljanje resursima koje vodi samoodrživosti bitna je pretpostavka zasnivanja raspodijeljenog računalnogsustava u zahtjevnim primjenama. To okružje predodređenih i nepredodređenih računala izrazito jeraznorodno i vremenski promjenjivo. Upravljanje resursima odgovara dodjeljivanju, odnosno pridruživanjuposlova računalima, te raspoređivanju zadataka na pridruženom računalu. S gledišta kombinatorneoptimizacije, u oba slučaja radi se o raspoređivanju. Raznorodnost i dinamičnost značajno povedavajusloženost raspoređivanja. S druge strane, raznorodnost okružja pogoduje izvođenju primjenskih zadatakarazličitih zahtjeva. U tim okolnostima postizanje samoodrživog raspodijeljenog sustava zahtijeva pažljivi opisokružja, vremensku uređenost dodjeljivanja i posebne postupke raspoređivanja. S obzirom na navedenepretpostavke osnovni ciljevi projekta su: - analizirati klasičnu teoriju raspoređivanja i prilagoditi je zahtjevimasamoodrživosti raspodijeljenih sustava - uspostaviti preduvjete uspješnog dodjeljivanja, kao što suvišerazinski i višeparametarski opisi okružja, koji uvažavaju njegovu dinamičnost, a prikazuju ga dovoljnotočno - uspostaviti postupak dodjeljivanja koji obuhvada promatranje okružja, utvrđivanje računalakandidataza dodjeljivanje, pridruživanje i raspoređivanje - analizirati postojede i ponuditi vlastite postupke301

dodjeljivanja na temelju očekivanog vremena izvođenja i raspodjele opteredenja - izraditi mehanizamsamoodrživosti zasnovan na dugoročnom i kratkoročnom predviđanju performansi - programski ostvaritinavedena rješenja, i provjeriti ih u ispitnoj i stvarnoj okolini u skladu s ciljevima programa i primjenomOčekivani rezultati, odnosno metodologija, analize, algoritmi i programska rješenja, trebaju osiguratiučinkovito i prilagodljivo upravljanje resursima. Ono treba imati sposobnost samoodrživosti, tj. treba bitiobnovljivo, proširivo i raditi s povedanom pouzdanošdu. Rezultati istraživanja provjeravat de se analizomsloženosti i simulacijom na završetku svake faze rada na projektu. Po ostvarenju pojedinih programskogrješenja, provjera de se obaviti na ispitnom te i na stvarnom raspodijeljenom računalnom okružju u primjeni.Prodornost i sveprisutnost raspodijeljenih računalnih sustava, kao što je splet računala, zahtijeva rukovanjeresursima koje omogudava samoodrživost i prilagodljivost primjenama. Takvi raspodijeljeni sustavi bit dezanimljivi istraživačkim institucijama i gospodarstvu.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Autorske knjige 3Uredničke knjige - 1Poglavlja u knjizi - 6Udžbenici i skripta - 5Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 10Radovi prihvadeni za objavljivanje u CC časopisima - 1Znanstveni radovi u drugim časopisima - 26Radovi u postupku objavljivanja - 1Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 76Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 3Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 4Sažeci u zbornicima skupova - 3Disertacije - 2Magistarski radovi - 1Diplomski radovi - 93Druge vrste radova - 13. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Motrenje, ispitivanje i dijagnostika transformatora (voditelj:doc.dr.sc. Kruno Miličevid)Motrenje (automatizirani trajni nadzor) ključnih veličina daje stalni uvid u uvjete rada i stanje transformatorate upozorava na promjene i odstupanja od regularnih uvjeta i stanja, što omoguduje korisniku dapravovremeno reagira na dolazede probleme. Na trenutne probleme treba reagirati odmah, pa se odnaprednijih sustava motrenja očekuju preporuke djelovanja na temelju ugrađenih ekspertnih znanja. Ako suproblemi sporo razvijajudi, ispitivanjem se točnije i opsežnije utvrđuje stanje. Dijagnostika temeljemraspoloživih informacija daje tumačenja uzroka i slijed mogudih događaja, te potrebne protumjere. Odlukesustava motrenja, ispitivanja i dijagnostike moraju se temeljiti na cjelovitim mjernim rezultatima. Sustavimotrenja su relativno novi sustavi koji se prigrađuju na transformatore uz ranije postojede sustaveupravljanja i zaštite. Iako je pri motrenju naglasak na promjenama mjerenih veličina, ipak je mjernanesigurnost bitna za donošenje ispravnih odluka. Sustav motrenja u svom konačnom obliku integrirat de ucjelinu sve paralelne sustave (motrenje, dijagnostiku, upravljanje i zaštitu). Takav sustav de omogudavatiotkrivanje pogrešaka u nastanku i sprječavanje ili smanjenje posljedica kvara, povedanje raspoloživosti(manje neplaniranih ispada i bolje planiranje namjenskih isključivanja), optimizaciju gospodarenja302

transformatorom (kontrolirano preopteredivanje, procjenu preostalog vijeka trajanja, produljenje vijekatrajanja), analize uzroka kvarnih stanja, te povedanje sigurnosti ljudi i bolju zaštitu okoliša. Pradenjemzbivanja na područjima motrenja, ispitivanja i dijagnostike, razvijanjem metoda mjerenja, razvijanjemprocjene mjerne nesigurnosti rezultata, poboljšanjem postojedih i stvaranjem novih kriterija za motrenje idijagnostiku, razvojem mjernih senzora, integracijom raznovrsnih sustava, te izgradnjom sustava sekspertnim znanjima i metodama odlučivanja temeljenim na mjernoj nesigurnosti i umjetnoj inteligenciji(neizrazita logika, neuronske mreže, genetski algoritmi) planiramo postidi bitna poboljšanja. Postignuda de seprovjeravati simulacijama na matematičkim i fizičkim modelima te ispitivanjima u realnim uvjetima.Istraživanja i razvoj motrenja, ispitivanja i dijagnostike poboljšat de gospodarenje transformatorima, povedatipouzdanost rada transformatora, smanjiti materijalne štete uslijed kvarova, te zaštiti ljude i okoliš od požaratransformatora i ekoloških akcidenata, te na taj način smanjiti rizik transakcija električne energije.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 4Znanstveni radovi u drugim časopisima - 6Radovi u postupku objavljivanja - 3Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 14Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 22Sažeci u zbornicima skupova - 1Disertacije - 1Magistarski radovi - 14. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Kvaliteta i pouzdanost pogona EES Hrvatske na regionalnomtržištu el. energije (voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Autorske knjige - 3Udžbenici i skripta - 3Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 8Znanstveni radovi u drugim časopisima - 24Ostali radovi u drugim časopisima - 11Objavljena pozvana predavanja na skupovima - 1Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 30Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 31Sažeci u zbornicima skupova - 5Disertacije - 4Magistarski radovi - 2Diplomski radovi - 25Druge vrste radova - 155. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Adaptivni prijenos videosignala radijskim mrežama uheterogenom okruženju (voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)Nove generacije mobilnih mreža kao i nove IP radijske mreže s povedanom širinom pojasa omogudile suuvođenje novih video usluga. Radio kanal za ove radijske mreže karakteriziraju teški uvjeti prijenosa kojiuključuju gušenje, sjene, višestazno prostiranje te međusobnu interferenciju korisnika što rezultira303

vremenski i lokacijski promjenjivim kanalom. Poboljšanje kvalitete video signala u ovakvim mrežama možese postidi pravilnim izborom modova rada i parametara kodera i dekodera, kao i prijenosnog sustava nanačin da osiguravaju visoku otpornost na pogrešku. Osim toga, integracija različitih vrsta mreža kao iheterogenost korisnika zahtjeva primjenu skalabilnog video kodiranja s različitim razinama zaštite odpogreške. Ciljevi ovog istraživanja su sljededi: • Globalna optimizacija kvalitete video signala prekozajedničkog kodiranja izvora i kanala, adaptivne selekcije parametara zaštite od pogreške kao i adaptivneselekcije parametara modulacije u skladu s važnosti podataka i informacijom o stanju kanala. • Razvojadaptivne tehnike za dinamičku promjenu broja konstelacijskih stanja te alokaciju razina podnosioca zaOFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing). Optimizacija odnosa brzine i distorzije, te snage idistorzije za prijenos videa preko bežičnog CDMA (Code Division Multiple Access). Analiza primjenjivosti MC-CDMA (Multicarrier CDMA) za pouzdani prijenos videa. • Analiza i primjena adaptivnih antenskih nizova ikonformnih antena za višestazni diverziti i potiskivanje interferencije. • Razvoj skalabilnog video kodera zaprijenos videa s otpornošdu na pogreške, uz nejednaku zaštitu za slojevito kodirani video. Kao rezultatistraživanja razvit de se optimizacijska procedura za izbor parametara za danog korisnika, u skladu skapacitetom veze, stanjem prijenosnog kanala i procesorskom snagom korisnikova uređaja u različitimkomunikacijskim scenarijima. Ova procedura treba osigurati optimalno rješenje za prijenos videa u radijskimmrežama i omoguditi povedanje kvalitete pojedine usluge. Rezultati istraživanja modi de se primijeniti zaosiguranje pouzdanog prijenosa videa preko nenamjenskih mreža kao što je Internet, što bi omogudilojeftinu video vezu za različite namjene. Zajedno s radio sučeljem to de omoguditi korištenje važnih usluga kaošto su telemedicina, daljinsko učenje i video nadzor širokim kategorijama korisnika kako u urbanim tako i ururalnim područjima.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Poglavlja u knjizi - 1Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 6Znanstveni radovi u drugim časopisima - 19Radovi u postupku objavljivanja - 1Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 43Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 2Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 6Sažeci u zbornicima skupova - 2Disertacije - 1Magistarski radovi - 2Diplomski radovi - 22Druge vrste radova- 36. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Holografski logički analizator (voditelj: doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)Istražuju se procesi i automati sa samooporavljanjem. Osnovica ideje polazi od oponašanja pojavasamooporavka zrnatog sjemenskog materijala. Konstruiraju se umjetni automati koji imitiraju holografskeučine što se u zrnatom materijalu postižu koherentnom stimulacijom. Automat sa samooporavljanjem sekonstruira u dva koraka – kao automat koji razlikuje ambijentni sadržaj informacije, automatske procese tenadređene mehanizme samoodržanja, te nakon toga transpozicijom stanja automata u pripadneholograme. Dakle izvodi se fenomenološka imitacija bioloških struktura sa svojstvom konačnost broja stanjatakvih ambijentu prilagođenih automata. Umjetni holografski sustavi zasnovani su na 1D ili 2D ekvivaletnimslikama stanja sustava. Sustav HOLA se konstruira na temelju asocijativne obrade holografskih podataka304

fenomenološki strukturiranog automata. Važnost istraživanja sagledava se u izravnoj koristi za proizvođače iprerađivače zrnatog sjemenskog i skladišnog materijala, za proizvođače robota i manipulatora s čovjekubezopasnim sučeljem te za proizvođače opreme u procesnoj, zaštarskoj, zgradarskoj i automobilskojindustriji.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 2Znanstveni radovi u drugim časopisima - 6Plenarna izlaganja - 1Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 14Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 1Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 1Sažeci u zbornicima skupova - 1Disertacije - 37. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Napredni sustavi radijskog pristupa zatvorenom prostoru iinterakcija s okolišem (voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)Istražuju se napredne arhitekture sustava radijskog pristupa zatvorenom prostoru (unutar zgrada).Procjenjuje se utjecaj okoliša na tehnologije fizičkog (PHY) sloja sa poboljšanom spektralnom gustodom:OFDM (engl. Orthogonal Frequency Division Multiplexing), UWB (engl. Ultra Wideband) modulacija i STP(engl. Space-Time processing). OFDM modulacijska shema proučava se kao sredstvo poboljšanja otpornostina više-staznu propagaciju, interferencije između simbola (ISI) i uskopojasnu interferenciju, djelotvorannačin poboljšanja korištenja raspoloživog radio-frekvencijskog spektra i mogudnosti postavljanja jednofrekvencijskihmreža. Istražuje se kodirana OFDM (COFDM) tehnologija otporna na utjecaj urbanog okoliša,koja je kandidat za zemaljsku digitalnu radio-difuziju (DAB i DVB-T), radijske LAN-ove i radio-difuziju u AMfrekvencijskimpojasima ispod 30 MHz (DRM - Digital Radio Mondiale). Modulacijska shema ultra širokogpojasa (UWB) i niske spektralne gustode snage generira se pomodu ultra kratkih mono-impulsa u osnovnompojasu. Enormna širina pojasa UWB modulacije modulira se ekstremno visokim brzinama prijenosapodataka pomodu modulacijskih metoda u osnovnom pojasu (PAM, BPSK, PPM). Kao rješenje za povedanjekapaciteta i dosega u delijskim i ad hoc mrežnim arhitekturama razmatra se STP tehnologija sa MIMO (engl.multiple-input-multiple-output) antenskim strukturama, koja istodobno koristi prostorni i vremenski diverzitiantena i kodova za kontrolu grešaka. Razmatra se i postizanje viših brzina prijenosa podataka te nižihspektralnih gustoda snaga kombiniranjem raznih tehnologija PHY slojeva: CDMA s više-prijenosnih signala(OFDM i jedno-frekvencijski sustav proširenog spektra sa izravnom sekvencom), ili UWB PHY sloj uosnovnom pojasu sa više-korisničkim CDMA. Neke od navedenih tehnologija zahtijevaju novu raspodjelufrekvencijskog spektra, dok druge mogu koristiti ved zagušeni spektar obedavajudi vedi kapacitet. Procjenjujese prikladnost heterodinskih i homodinskih radio prijemnika sa izravnom pretvorbom u osnovni pojas zaprimjene u programski rekonfigurabinim radio prijemnicima (Soft-radio). Ključna svojstva Soft-radija:višeslojna arhitektura radio prijemnika, brza vanjska A/D pretvorba, fleksibilna RF sekcija, djelotvornaprocedura upravljanja podacima (DSP), procjenjuju se u svijetlu napretka RF mikroelektroničke tehnologije.Prihvada se metodologija analize i razvoja ključnih radio-frekvencijskih CMOS pod-sklopova.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima - 5Znanstveni radovi u drugim časopisima - 9305

Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 27Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 1Disertacije - 2Magistarski radovi - 1Diplomski radovi - 48. Znanstveni projekt MZOŠ RH: Širokopojasni pristup i internetske usluge u ruralnim područjima(prof.dr.sc. Drago Žagar)Široka primjena i visoka pokrivenost potencijalnih korisnika širokopojasnog pristupa Internetu postajeosnova razvoja novih usluga, prije svega elektroničke trgovine, elektroničkog poslovanja, cijeloživotnogobrazovanja (e-learning), širokopojasnog pristupa informacijama državne uprave, ali i međusobne razmjenevelikih količina podataka. Kako de pokrivenost širokopojasnim uslugama visoko urbanih područja, vjerojatnou skoroj bududnosti, biti dostatna (kako tehnološki, tako i ekonomski), ostaje otvoreno pitanje na koji načinriješiti probleme širokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima, tj. područjima sa slabijerazvijenom informacijsko-komunikacijskom infrastrukturom te rjeđe naseljenih područja. Kako je problemširokopojasnog pristupa Internetu u ruralnim područjima vrlo kompleksno pitanje potrebno mu je pristupitiinterdisciplinarno i s više različitih aspekata. Prije svega potrebno je istražiti kategorizaciju ruralnih područjaprema različitim kriterijima: primarna djelatnost, gustoda naseljenosti, geografske karakteristike područja tepostojeda informacijsko-komunikacijska infrastruktura. Za pojedine kategorije ruralnih područja trebaistražiti i ustanoviti sociološko okruženje te definirati potencijalne usluge koje zahtijevaju širokopojasnipristup. Na temelju definiranih potencijalnih širokopojasnih usluga potrebno je ustanoviti minimalnezahtjeve na kvalitetu pojedinih kategorija usluga. Na osnovu analize postojedeg stanja istražiti de se ipredložiti tehničko-tehnološka rješenja širokopojasnog pristupa Internetu za različite kategorije ruralnihpodručja. Za svako od predloženih rješenja treba načiniti ekonomsku analizu isplativosti uvođenja novihsustava te tržišne perspektive. Pri tome treba uzeti u obzir i važnost razvoja ruralnih područja za cjelokupnirazvoj države, strateško pitanje proizvodnje hrane, bio goriva i drugih te razmotriti aktivnu ulogu države upromicanju razvoja ruralnih područja. Kao rezultat projekta treba proizadi i vizija digitalnog gazdinstva (digitalfarm, digital village), kao osnova uspješnog razvitka ruralnih područja.Objavljeni rezultati istraživanja na projektu:Autorske knjige - 1Uredničke knjige - 3Poglavlja u knjizi - 1Izvorni znanstveni i pregledni radovi u CC časopisima -7Znanstveni radovi u drugim časopisima - 29Radovi u postupku objavljivanja - 1Znanstveni radovi u zbornicima skupova s međunar.rec. - 44Drugi radovi u zbornicima skupova s recenzijom - 3Radovi u zbornicima skupova bez recenzije - 5Sažeci u zbornicima skupova - 3Disertacije - 3Magistarski radovi - 2Druge vrste radova - 4Rezultati istraživanja mjerljivi su s rezultatima istraživanja znanstvenih projekata srodnihvisokih učilišta u Hrvatskoj. Cilj ETF-a Osijek je povedati broj znanstvenih radovaindeksiranih u CC bazi, te radova u CC, SCI i SCI-E časopisma s s još vedim čimbenikom306

odjeka. Također, nužno je uključiti se i/ili povedati broj znanstveno-istraživačkih projekata izokvirnih programa EU (FP7 i ostali), te domadih znanstveno-istraživačkih projekata NZZ,UKF i ostalih.9. Program hrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka: Vođenje energetskih troškova(voditelj: prof. dr. sc. Franjo Jovid)Za potrebe smanjenja potrošnje energije u pogonu proizvodnje keramičkih pločica u „KIO KeramikaOrahovica“ izrađen je program na osnovi teorije sivih sustava GM(2.1) koji iz dva dana potrošnje i za dvaenergenta, plin i električnu energiju, procjenjuje potrošnju za sljededi dan. Na temelju te procjene obavljajuse planirana uključenja i isključenja pojedinih procesnih jedinica kako se ne bi premašila vršna potrošnjaenergije. Program je ispitan na nizu radnih dana te su namještene konstante GM modela. Program vodiračuna o međuovisnosti potrošnje električne energije i plina.10. Međunarodni znanstveno-istraživački projekt – znanstveno-tehnološka suradnja izmeđuRepublike Hrvatske i Republike Srbije (voditelj: prof. dr. sc. Damir Šljivac)Naziv projekta: Zajednički program edukacije i istraživanja u području obnovljivih izvora energije (OIE)s ciljem daljeg razvoja panonskog dijela Srbije i HrvatskeOsnovni ciljevi projekta temeljenog na suradnji i razmjeni iskustava i znanja timova iz RepublikeHrvatske (Elektrotehnički fakultet Osijek) i Republike Srbije (Fakultet tehnički nauka) jesu:Podizanje svijesti u javnosti i gospodarstvu o mogudim ekonomskim, energetskim i ekološkimprednostima/dobitima korištenja obnovljivih izvora energije.Unaprjeđenje studijskih programa obje visokoobrazovne institucije, osobito diplomskih iposlijediplomskih studija iz područja energetike, kroz pomod u razvoju novih kolegija i razmjenigostujudih nastavnika.Razmjena iskustava i unaprjeđenje programa cjeloživotnog obrazovanja stručnjaka iz lokalnoggospodarstva s ciljem promidžbe OIE, osobito u panonskom dijelu Hrvatske i Srbije, ali i šire.Postavljanje znanstveno-istraživačkog okvira za razvoj mladih znanstvenika, poticanjemobilnosti istraživača i izrada strategije za bududu zajedničku prijavu timova iz RepublikeHrvatske i Republike Srbije za projekte Europske komisije i predpristupnih fondova iz područjaOIE. Prijedlozi usklađivanja zakonodavnih okvira i sustava poticaja radi olakšanja i povedanja brojaprojekata izgradnje postrojenja za proizvodnju toplinske i električne energije na obnovljiveizvore energije.Projekt je na kraju svoje prve (od dvije) godine rezultirao sudjelovanjem timova na nekoliko tematskivezanih konferencija u Osijeku i Novom Sadu, objavom preglednog rada u međunarodnom časopisu opotencijalima sunčeve energije u proizvodnji toplinske i električne energije u panonskom dijeluHrvatske i Srbije, izradom nekoliko završnih i diplomskih radova, stručnim posjetama postrojenjimana obnovljive izvore energije (vjetroelektrana, bioplinsko postrojenje) te dogovoru i započetojpripremi za prijavu zajedničkog TEMPUS projekta edukacije iz OIE. U drugoj godini očekuje se objavajoš nekoliko članaka, organizacija radionica ili konferencija u Osijeku i Novom Sadu te zajedničkiistraživački rad, osobito mlađih kolega na projektu vezanih uz izradu njihovih doktorskih disertacija.307

Za sve navedene projekte:Rezultati istraživanja mjerljivi su s rezultatima istraživanja znanstvenih projekata srodnih visokih učilišta uHrvatskoj. Cilj ETF-a Osijek je povedati broj znanstvenih radova indeksiranih u CC bazi, te radova u CC, SCI iSCI-E časopisma s s još vedim čimbenikom odjeka. Također, nužno je uključiti se i/ili povedati brojznanstveno-istraživačkih projekata iz okvirnih programa EU (FP7 i ostali), te domadih znanstvenoistraživačkihprojekata NZZ, UKF i ostalih.j) Navedite vlastite časopise i opišite njihov karakter (znanstveni/stručni, sastavuredništva, jezik , selekcijski postupak, eventualni čimbenik odjeka i ostalo).1. International Journal of Electrical and Computer Engineering Systems – međunarodniznanstveni časopis koji objavljuje radive iz elektrotehnike, računalstva i srodnih interdisciplinarnihpodručja. Ima 32 člana uredničkog odbora od kojih je 19 članova s domadih, a 13 članova s inozemnihsveučilišta. Za sve radove provodi se recenzentski postupak s 2-3 recenzenta. Časopis izlazi dva putagodišnje, drugu godinu i joše nema čimbenik odjeka, ali se uskoro planira poslati na vrjednovanje ucitatne baze B kategorije.Internetska stranica: www.etfos.hr/ijeces, http://hrcak.srce.hr/ijeces2. Tehnički vjesnik – međunarodni znanstveno-stručni časopis tehničkih fakulteta Sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku na kojem surađuje i ETF Osijek. Objavljuje znanstvene i stručne radove izstrojarstva, elektrotehnike, računalstva, građevinarstva i interdisciplinarnih područja. Ima 12 članovaUredničkog odbora iz Hrvatske, 10 članova Uredničkog savjeta iz inozemstva, te 4 člana Savjetaeksperata. ETF Osijek suizdavač je časopisa, dok je glavni izdavač Strojarski fakultet u SlavonskomBrodu.Internetska stranica: http://hrcak.srce.hr/tehnicki-vjesnikk) Opišite načine kroz koje znanstvena istraživanja pridonose cjelokupnoj aktivnosti institucije,odnosno nastavi te intelektualnom i tehnološkom doprinosu društvu. Opišite sadržaj ikarakter stručnih projekata ovog visokog učilišta aktivnih u posljednjih pet godina(brojčani podaci u tablici 5.2). Iznesite mišljenje o kvaliteti rada i rezultatima.Znanstvena istraživanja pokredu niz aktivnosti ETF-a Osijek. Znanstveni projekti omoguduju bolje definiraniokvir istraživanja, lakše pradenje istraživačkih aktivnosti, te omogudavaju podmirivanje dijela materijalnihtroškova i režijskih troškova fakulteta, sudjelovanje na konferencijama i radionicama, članstva umeđunarodnim i domadim znanstveno-stručnim udrugama, te ovisno o vrsti projekta nabavku opreme.Intenziviranje istraživačkih aktivnosti na taj način omoguduje bolje pradenje trendova u znanosti i struci, tekvalitetnije izvođenje nastave obogadene novim spoznajama i novim tehnologijama, a oprema nabavljena zapotrebe istraživanja najčešde se koristi i u nastavi. Objavljivanje rezultata istraživanja poboljšava vidljivost iprisutnost fakulteta na domadoj i međunarodnoj znanstvenoj sceni, a rezultati istraživanja najčešde dovode308

do novih ideja i do primjene istraživanja u industriji i javnom sektoru. Rezultati i kvaliteta znanstvenoistraživačkograda u porastu su. Međutim, ETF Osijek, svjestan je potrebe za uključivanjem u vedi brojkvalitetnih znanstveno-istraživačkih projekata, te je određeni dio projekata prijavljen, a novi projekti su upripremi za prijavu. Također, intenzivno se radi na prijenosu rezultata i ideja istraživanja u industriju.l) Navedite utjecaj rezultata vaših stručnih i razvojnih projekata i usluga na razvojdomade privrede, uslužnog sektora i državne uprave.Elektrotehnički fakultet Osijek kroz svoje je stručne i razvojne projekte prepoznatljiv u regiji Slavonije iBaranje i šire, posebice u suradnji s velikim kompanijama HEP-om, SIEMENS-om, Aluminij d.d. Mostar,Končar inženjeringom, Institutom za elektroprivredu u razvoju i sve široj primjeni obnovljivih izvora uSlavoniji i Baranji. Razvoj i primjena informacijskih tehnologija i programske podrške (softvera). Krozprojekte s Belišdem, Nexe grupom, DI Slavonijom, Strizivojna Hrastom , PZ Osatiniom i PZTomašancima, Saponijom d.o.o., Žitom d.o.o., Sladoranom Županja te Diljem Vinkovci konstantno jeradio na podizanju razine primjene i transfera znanja u industriju. Kroz projekte energetskeučinkovitosti suradnja s Gradom Osijekom urodila je prijavom novih IPA razvojnih projekata. Usuradnji s Regionalanom razvojnom agencijom Osječko-baranjske županije Elektrotehnički fakultetOsijek aktivno je sudjelovao s Institutom Hrvoje Požar na skupovima o primjeni i integraciji obnovljivihizvora u regiju Slavonije i Baranje i promicanju istih u našoj regiji..m) Navedite na koji ste način uspostavili sustavnu politiku pradenja opsega i kvaliteteznanstvenog rada na vašem visokom učilištu te opišite njezine elemente i načindjelotvorne primjene.Sustavna politika pradenja opsega i kvalitete znanstvenog rada provodi se kroz sljedece aktivnosti:1. Prijave i provođenje znanstvenih projekata, te rezultate istraživanja prati prodekan za znanost u suradnji sprodekanom za suradnju s gospodarstvom, te s predstojnicima zavoda i voditeljima projekata. O mogudimproblemima, prodekan za znanost izvješduje na kolegiju dekana i uprave fakulteta gdje se predlažu mjere zarješavanje problema.2. Znanstveno-istraživačke aktivnosti asistenata, viših asistenata, te znanstvenih novaka prate voditeljiprojekata i mentori asistenata i znanavenih novaka. Oni popunjavaju:- kratka godišnja izvješda s ocjenom znanstveno-istraživačkog rada i uspješnosti na poslijediplomskomdoktorskom studiju s ocjenom o uspješnosti (slijedi Izvješde o ocjeni znanstvenog novaka, te Izvješde o raduasistenta)309

Obrazac ZNIme i prezime znanstvenog novaka:IZVJEŠDEo ocjeni rada znanstvenog novaka za __________godinuDatum rođenja:Završen fakultet i datum:Datum sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme do:Voditelj projekta/mentor:Znanstveni projekt:Upisan poslijediplomski (doktorski) studij i akademska godina upisa:Opis znanstvenog rada i ocjena:Napredovanje na poslijediplomskom (doktorskom) studiju i ocjena:Zajednička ocjena (pozitivna/negativna i brojčana)U Osijeku, ____________Potpis voditelja projekta:_______________________310

IZVJEŠDE O OCJENI RADA ASISTENTA za ________ godinuIme i prezime:Datum rođenja:Završen fakultet/umjetnička akademija i datum:Datum sklapanja Ugovora o radu na određeno vrijeme do:Mentor/sumentor:Nastavni kolegiji na kojem sudjeluje u izvedbi nastave:Upisan poslijediplomski (doktorski) studij (smjer i akademska godina):Opis rada u nastavi i ocjena:Opis znanstvenog/umjetničkog rada i ocjena:Napredovanje na poslijediplomskom (doktorskom) studiju i ocjena:Zajednička ocjena (pozitivna/negativna i brojčana)U Osijeku, xx.xx.2011.Potpis mentora/sumentora:- detaljna godišnja izvješda s pregledom znanstveno-istraživačkog rada na projektima, objavljenih rezultata istraživanja,te položenih ispita i ostvarenih bodovima po aktivnostima na poslijediplomskom doktorskom studiju (Ocjenaistraživačke aktivnosti znanstvenog novaka/asistenta).311

ELEKTROTEHNIČKI FAKULTETSVEUČILIŠTE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUOsijek, xx.xx.2011.OCJENA ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTIZNANSTVENOG NOVAKA/ASISTENTAOvo izvješde podnosi se jednom godišnje na kraju kalendarske godine i služi za interno pradenje znanstvenoistraživačkognapredovanja znanstvenog novaka/asistenta i ne zamjenjuje izvješde o ocjeni koje zahtijeva MZOŠRH ili Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku. Popunjava ga i potpisuje znanstveni novak/asistent, te voditeljprojekta/mentor, a nakon toga prodekan za znanost i dekan.Rubrike označene sa znakom * popunjava mentor.Ime i prezimeDatum rođenjaIme završenog visokog učilištaStečen akademski nazivBroj istraživačaBroj, naziv i ime voditelja zn. proj MZOŠNaziv radnog mjestaDatumi sklapanja i isteka ugovora o raduAdresa prebivalištaOstaloOSOBNI PODACIPOSLIJEDIPLOMSKI STUDIJNaziv poslijediplomskog studijaVisoko učilište poslijediplomskog studijaAkademska godina upisa studijaMentorPodručje istraživanja u okviru disertacijeNaslov doktorske disertacije(ako je tema prihvadena)Ciljana akademska titulaRok za završetak studija312

R.br.1.2.3.4.1.2.3.4.5.6.7.8.9.10.UPISANI I POLOŽENI ISPITI (upisati sve ispite, a za položene ispite i podatke o polaganju)DatumPredmet Sem. OcjenaECTSpolaganjaIspiti razlike (ako su upisani)Prosječna ocjena i ukupno stečenih ECTSProsječna ocjena i ukupno stečenih ECTSRedoviti ispitiOstaloOBJAVLJENI REZULTATI ISTRAŽIVANJABodovanje objavljenih rezultata istraživanja (što bliže u području doktorske disertacije)Radovi trebaju biti uneseni u bazu bib.irb.hr.Kategorija radaVrsta rada i mjesto objavljivanjaN.N. 84/2005.(broj ECTS-a)Broj radovaRad s najviše 2 koautora objavljen u časopisu ili naznanstveno-stručnom skupu s međunarodnom C ili D (24)recenzijomRad s najviše 2 koautora objavljen u časopisucitiranom u referalnim bazamaB (36)Rad s najviše 2 koautora objavljen u časopisucitiranom u referalnim bazama CC, SCI ili SCI- A (60)ExpandedOstale znanstvene publikacije (patenti i slično) -Ukupno ECTSECTSR.br.1.2.3.4.OSTALI POKAZATELJI NAPRETKA NA POSLIJEDIPLOMSKOM STUDIJUNaziv aktivnostiDatumSem./Ocjena polaganjaperiod/ovjereECTSKvalifikacijski doktorski ispit(nakon polaganja)4. ili 5. 10Aktivan na zn.-istraž. projektu(voditelj projekta potvrđuje izvješdem)*od-do 10Istraž. boravak u inozemstvu(30 dana – uz potvrdu ustanove i izvješde o10istr.)Odobrenje teme dr. disertacije(nakon javnog razgovora)30Ukupno stečenih ECTSOstalo313

R.br.1.2.3.4.5.SUDJELOVANJE U NASTAVI(studij: dodiplomski – D.D., prediplomski – PD, diplomski – D, stručni – S, specijalistički – SP, ostalo - O)Predmet Sem. StudijUkupno sati – sati preko norme,prosječna ocjenaSati – satiprekonormeOcjena ipotpisnositeljapredmeta*OstaloR.br.1.2.3.4.5.Naziv projektaSUDJELOVANJE U ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKIM PROJEKTIMA(Vrsta projekta: MZOŠ RH, TEMPUS – T, FP7 – FP7, ostali projekti - O)ŠifraprojektaVoditeljprojektaVrstaprojektaPotpisvoditeljaprojekta*Ocjena*OstaloOSTALE ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKE AKTIVNOSTI(nešto od navedenog ili po potrebi dodati, a pojedinosti dostaviti kao privitak)R.Sem.,Naziv aktivnostibr.periodDatum Pojedinosti Ostalo1. Izlaganje rada na konferenciji2. Sudjelovanje u organizaciji konferencije3.Izlaganje na znanstveno-stručnim predavanjimaETF-a4.Sudjelovanje na znanstveno-stručnimradionicama5.Ostale aktivnosti po procjeni kandidata imentora/voditelja projekta*Kratko mišljenje mentora*Ukupno potrebno ECTSOstvareno ECTSPreostaje ECTSOcjena znanstvenog novaka/asistenta ( od 1 do 5)*POTPISI:ZNANSTVENI NOVAK/ASISTENT:Ime i prezime, zvanjeMENTOR/VODITELJ PROJEKTA:Ime i prezime, zvanjePRODEKAN ZA ZNANOST:prof. dr. sc. Goran MartinovidDEKAN:prof. dr. sc. Radoslav Galid314

n) Opišite politiku poticanja i nagrađivanja objavljivanja u visoko rangiranim znanstvenimčasopisima (ili renomiranim izdavačkim kudama za knjige), odnosno sustav podrškeobjavljivanju u časopisima sa što vedim faktorom odjeka.Objavljivanje u visoko rangiranim znanstvenim časopisima ne nagrađuje se sustavno, ali se za Danfakulteta na temelju objavljenih rezultata istraživanja ponekad nagrađuje najuspješniji znanstvenik.Također, ocjenjivanje napredovanja znanstvenih novaka i asistenata na temelju objavljenih rezultataistraživanja, te javna pohvala visoko ocijenjenih znanstvenih novaka i asistenata pred Fakultetskimvijedem pokazala se također kao poticaj objavljivanju.o) Objasnite na koji način vodite brigu o etici u istraživanju te kako provodite europske isvjetske standarde u zapošljavanju najboljeg znanstvenog kadra (primjerice TheEuropean Charter for Researchers).Etiku u istraživanjima prati Etičko povjerenstvo Fakulteta. Ono se ne sastaje često jer se na Fakultetune provode često istraživanja koja podrazumijevaju etički upitne postupke istraživanja.Pri zapošljavanju znanstvenog kadra, natječaji se objavljuju na web stranici fakulteta, dnevnom tisku,te u Narodnim novinama, a kod zapošljavanj znansvenih novaka i na web stranici CroatianResearchers' Mobility Portal - http://www.euraxess.hr. Osim temeljnih kriterija, znanstveni novacimoraju prema uspjehu studiranja biti među prvih 10, odnosno 10% u svojoj generaciji. Osim prosjekaocjena i pojedinačnih ocjena iz predmeta razmatra se i dužina studiranja, a po potrebi i ostalipokazatelji sklonosti znansveno-istraživačkom radu.p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite mogudapoboljšanja.Elektrotehnički fakultet Osijek u je izvjesnoj mjeri zadovoljan porastom znanstveno-istraživačkihaktivnosti u zadnjih 5 godina te njegovim pozitivnim utjecajem na nastavni proces. Pri tome se mislina nastavu preddiplomskih i diplomskih, poslijediplomskih specijalističkih studija, a pogotovo napovoljan utjecaj znanstveno-istraživačkih aktivnosti na poslijediplomski doktorski studijelektrotehnike. Vrlo je pozitivno što nastavnici Fakulteta objavljuju rezultate istraživanja u uglednimmeđunarodnim časopisima iz elektrotehnike i računalstva, te interdisciplinarnih područja znanosti ito s visokim čimbenikom odjeka. Također, objavljeni članci pokazuju pokrivanje znanstvenoistraživačkedjelatnosti po svim područjima koja fakultet pokriva. Međutim, ubudude je nužnopovedati broj takvih članaka, što de značiti povedanje intenziteta i kvalitete istraživanja. Kriteriji kojemoraju zadovoljiti mentori na doktorskim disertacijama pokazuju pozitivan učinak na broj završenihdoktora znanosti u zadnjih pet godina, te na broj radova koje objave doktoranti (najčešde ukoautorstvu s mentorom) do završetka doktorata znanosti. Ipak, i na tom polju se može učiniti višekako bi broj objavljenih radova tijekom doktorskog studija bio vedi, kao i kvaliteta radova. Fakultet jeomogudio prilično dobre uvjete rada mladih znanstvenika, pogotovo asistenata i znanstvenih novaka,ali bi njihovo pradenje bilo dobro provoditi češde od jednom godišnje, te dodatno intenzivirati ciljaneistraživačke boravke na inozemnim visokim učilištima za sve nastavnike, što bi dalo još bolje rezultatemeđunarodne suradnje i vedi broj zajednički objavljenih radova. Nadalje, iako su mentori dostupnidoktorantima, ETF smatra da se veza mentora i doktoranata još može poboljšati pradenjem njehovih315

međusobnih aktivnosti i zajedničkih rezultata istraživanja koje objavljuju. Nužno je pojačati broj ikvalitetu znanstveno-istraživačkih projekata, a pogotovo onih koje financira EU kroz okvirneprograme (FP7 i bududi), infrastrukturne programe (IPA), te programe za razvoj ljudskih potencijala(PEOPLE). Također, ima dosta prostora za prijave projekata financiranih od zaklada u Hrvatskoj (NZZ).Sve navedeno fakultet ved podržava omogudavanjem savjetodavne, pravne i adminstrativne potporeza prijavu projekata, te ulaganjem u osposobljavanje nastavnika i službenika kroz seminare iradionice. Sve navedeno treba osigurati i snažniji nastup prema gospdarstvu s ciljem primjeneznanstveno-istraživačkog rada u gospodarstvu i javnom sektoru. To de dati više mogudnosti zanagrađivanje uspješnih znanstvenika. Sve navedeno podržano je mjerama iz strategijeElektrotehničkog fakulteta Osijek i Sveučilišta.Tablica 5.1. Mentori.(Mentori za znanstveno područje)Naziv doktorskogstudija (smjerovi)Poslijediplomskidoktorski studijelektrotehnike,smjerovi:Elektroenergetika,Telekomunikacije iinformatikaBroj mentora podkojima suobranjenidoktorati znanostiu zadnjih 5 godinaBroj objavljenihradova mentora udomadimrecenziranimznanstvenimčasopisima uposljednjih 5 godina*Broj objavljenihradova mentora uinozemnimrecenziranimznanstvenimčasopisima u zadnjih 5godina*6 20 29Poslijediplomskidoktorski studijračunarstva, smjer:Procesno računarstvo2 10 7Poslijediplomskidoktorski studijelektrotehnike,smjerovi:Elektroenergetika,Komunikacije iinformatika1 0 0316

(Mentori za umjetničko područje)Nazivdoktorskogstudija(smjerovi)Broj mentorapod kojima suobranjenidoktoratiznanosti uzadnjih 5godinaBroj javnopredstavljenihumjetničkih djelamentora narelevantnim domadimizložbama ili drugimumjetničkimmanifestacijama uposljednjih 5 godinaBroj javnopredstavljenihumjetničkih djelamentora na relevantnimmeđunarodnimizložbama ili drugimumjetničkimmanifestacijama uposljednjih 5 godina*U obzir se uzimaju samo recenzirani radovi u najvišoj kategoriji prema nacionalnoj klasifikaciji, odnosno radovi u časopisima umeđunarodnoj citatnoj bazi WoS i Scopus.317

God. početkaVremensko trajanjeprojekta (mjeseci)Državni proračun (MZOŠ)Državni proračun (ostaliizvor - specificirati)Proračun lokalnih jedinicaEU fondoviGospodarstvo - privatnisektorGospodarstvo - JavnapoduzedaOstalo (specificirati)Tablica. 5.2. Izvori financiranja znanstvenih projekata.Projekt (naziv)UKUPNO2007.Projekt 1: Distribuirano računalno upravljanje utransportu i industrijskim pogonima (voditelj:prof.dr.sc. Željko Hocenski)54 463.501,00 0 0 0 0 0 0 463.501,002007.Projekt 2: Postupci raspoređivanja usamoodrživim raspodijeljenim računalnimsustavima (voditelj: prof.dr.sc. Goran Martinovid)54 297.000,00 0 0 0 0 0 0 297.000,002007.Projekt 3: Motrenje, ispitivanje i dijagnostikatransformatora (voditelj: doc.dr.sc. KrunoMiličevid)54328.497,00(50% dobivaKončarInstitut)0 0 0 0 0 0 164.247,502007.Projekt 4: Kvaliteta i pouzdanost pogona EESHrvatske na regionalnom tržištu el. Energije(voditelj: prof.dr.sc. Srete Nikolovski)34 464.669,00 0 0 0 0 0 0 464.669,00318

2007.Projekt 5: Adaptivni prijenos videosignalaradijskim mrežama u heterogenom okruženju(voditeljica: prof.dr.sc. Snježana Rimac-Drlje)54 189.000,00 0 0 0 0 0 0 189.000,002007.Projekt 6: Holografski logički analizator (voditelj:doc.dr.sc. Ninoslav Slavek)54 270.000,00 0 0 0 0 0 0 270.000,002007.Projekt 7: Napredni sustavi radijskog pristupazatvorenom prostoru i interakcija s okolišem(voditelj: prof.dr.sc. Tomislav Švedek)54 179.998,00 0 0 0 0 0 0 179.998,002007.Projekt 8: Širokopojasni pristup i internetskeusluge u ruralnim područjima (voditelj:prof.dr.sc. Drago Žagar)54 392.673,00 0 0 0 0 0 0 392.673,002007.2011.Projekt 9:Vođenje energetskih troškova - Programhrvatskog inovacijskog tehnologijskog razvitka(voditelj: prof.dr.sc. Franjo Jovid)Projekt 10:Međunarodni zn.istr. projekt – znanstvenotehnološkasuradnja između Republike Hrvatske IRepublike Srbije (prof.dr.sc. Damir Šljivac)24 90.000,00 0 0 0 0 0 0 90.000,0036 11.175,00 0 0 0 0 0 0 11.175,00Ukupno: 472 2.522.264,50 0 0 0 0 0 0 2.522.264,50319

God. početkaVremensko trajanjePROJEKTA (mjeseci)Državni proračun(Ministarstva I javnauprava)Proračun lokalnihjedinicaMeđunarodnifondoviGospodarstvo(privatni sektor)Gospodarstvo -Javna poduzedaOstalo (specificirati)Tablica. 5.3.Izvori financiranja stručnih projekata.Projekt (naziv)UKUPNO2009Analiza kratkog spoja i prijelaznihpojava na 110 KV vodu između TSĐakovo 3-TS Ernestinovo3 HEP OPS63.000,002009Izrada tehničke dokumentacije zapostrojenje bioplina Belišde6 Belišde d.d. 85.547,362009Izrada elaborata o utjecaju na mrežumE BOVIS d.o.o. , Ivankovo2 PZ Osatina 27.000,002009Mjerenja EMP polja oko trafo staniceOS4 izrada odgovarajudeg izvještaja3GradOsijek79.800,00320

2009Mjerni sustav struje serije i strujaIspravljačkih grupa postrojenjaelektrolize Aluminija d.d. Mostar6Aluminij d.d.Mostar54.000,002009Nadzorno upravljački sustavoptimizacije potrošnje el. energije uTE-TO „Osijek»6HEPProizvodnja30.000,002010Istraživanje tehničke dijagnostikesloženih elektroenergetskih objekata12Končar-Inženjering255.000,00200920102011Obrazovanje nezaposlenih osobaAutoCAD3x2mjZavod zazapošljavanje193.000,002010 Izrada Web portala 12VeleučilišteVukovar122.500,002009 Sveučilišna anketa 6 Rektorat 68.000,002010Elaborat utjecaja male elektrane namrežu HEP Elektra Sisak2HEP ODSElektra18.000,00321

2010Snimanje kvalitete električe energije uDilj Vinkovcima1NEXE DiljVinkovci4.200,002010Izrada elaborata i projekta rasklopnogpostrojenja sa odlascima na TS-ice2SladoranaŽupanja49.800,002010Vršenje elektro nadzora zaHidrogradnju Zagreb36 Hidrogradnja 192.800,002009Nadzora i upravljanja izgradnjeodorizacijske stanice na MRS Vukovar iMRS Negoslavci2PrvoPlinarskodruštvo19.000,002010Nabavka i isporuka programskogpaketa CYMGRD3HEP ElektraKarlovac56.500,002010Ocjena stanja i definiranje nivoarekonstrukcije opreme generatora1,2,3 u HE Salakovac6Institut zaelektroprivredu i energetiku73.000,002010 Javna rasvjeta za TE-TO, Osijek 4HEPProizvodnja58.725,00322

2011 Izrada računalnog programa 6 HEP OPS 42.000,002011Izrada elaborata o utjecaju mETomašanci na EE mrežu HEP-a1 PZ Osatina 18.000,002011Izrada elaborata utjecaja elektrane nabiomasu Hrast3StrizivojnaNrast24.600,002011Projekt razvoja sustava za zaštitumobilnih komunikacija uz korištenjekomunikacijskih peer-to-peerprotokola15Institut zaelektroničkoposlovanje410.000,00Ukupno 143 1.940.272,36323

Ukupan broj radovaBroj radova nastavnikaBroj radova koje suzajednički napisala dva iliviše nastavnika visokogučilištaBroj radova koji suproizašli iz suradnje sdrugim visokim učilištimai znanstvenimorganizacijamaTablica 5.5. Bibliografija (u posljednjih 5 godina).Vrsta radovaZnanstveni radovi u časopisima kojisu zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI,SCI-expanded i A&HCI) te ScopusuOstali recenzirani radovi zastupljeniu bazama koje se priznaju za izboreu znanstvena zvanja138 138 81 2614 14 6 5Autorstvo inozemno izdanih knjiga 1 0 0 0Autorstvo domadih knjiga 12 7 2 0Radovi u domadim časopisima smeđunarodnom recenzijomRecenzirani radovi u zbornicimainozemnih i međunarodnihznanstvenih skupova*Radovi u domadim časopisima sdomadom recenzijom63 61 42 8269 269 194 190 0 0 0Stručni radovi 45 39 36 0Poglavlja u recenziranim knjigama 14 6 2 5Recenzirani radovi u zbornicimadomadih znanstvenih skupova*58 49 37 6Uredništva inozemnih knjiga* 0 0 0 0Uredništva domadih knjiga* 4 4 4 0Broj radova u časopisima vašeinstitucije30 29 29 3*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak.325

Tablica 5.5.a. Bibliografija umjetnika (u posljednjih 5 godina).UMJETNIČKA DJELATNOSTUkupnoBroj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunskopostignude od međunarodnog značajaBroj kompleksnih umjetničkih djela koja su definirana kao vrhunskopostignude nacionalnog značajaBroj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama odmeđunarodnog značajaBroj premijerno predstavljenih umjetničkih djela na manifestacijama odnacionalnog značajaBroj premijerno predstavljenih umjetničkih djela s objavljenom kritikomBroj premijerno predstavljenih umjetničkih djelaAutorstva knjiga objavljenih u inozemstvuAutorstva knjiga objavljenih u Republici Hrvatskoj326

Tablica 5.6. Znanstvena produktivnostprema ustrojbenim jedinicama visokog učilištaZavod za zajedničke predmeteVrsta radovaZnanstveni radovi u časopisima koji suzastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpandedi A&HCI) te ScopusuOstali recenzirani radovi zastupljeni ubazama koje se priznaju za izbore uznanstvena zvanjaUkupanbrojradovaOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu:broj radova/broj nastavnikaKatedra zaKatedra zastrojarstvo imatematiku i fizikustrane jezike16 0,6 1,254 0,2 0,25Autorstvo inozemno izdanih knjiga 0 0 0Autorstvo domadih knjiga 4 0,3 0,125Radovi u domadim časopisima smeđunarodnom recenzijomRecenzirani radovi u zbornicimainozemnih i međunarodnihznanstvenih skupovaRadovi u domadim časopisima sdomadom recenzijom18 0,4 1,7519 1,5 0,514 1 0,5Stručni radovi 7 0,5 0,25Poglavlja u recenziranim knjigama 0 0 0Recenzirani radovi u zbornicimadomadih znanstvenih skupova*7 0,5 0,25Uredništva inozemnih knjiga* 0 0 0Uredništva domadih knjiga* 0 0 0Broj radova u časopisima vašeinstitucije0 0 0327

Zavod za računalno i programsko inženjerstvoVrsta radovaZnanstveni radovi učasopisima koji su zastupljeniu bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpandedi A&HCI) teScopusuOstali recenzirani radovizastupljeni u bazama koje sepriznaju za izbore uznanstvena zvanjaAutorstvo inozemno izdanihknjigaUkupanbrojradovaOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu: brojradova/broj nastavnikaKatedra zaKatedra za računalnoprogramskoinženjerstvoinženjerstvo41 19/5=3.80 32/5=6.400 0 00 0 0Autorstvo domadih knjiga 5 4/5=0.80 3/5=0.60Radovi u domadimčasopisima s međunarodnomrecenzijomRecenzirani radovi uzbornicima inozemnih imeđunarodnih znanstvenihskupovaRadovi u domadimčasopisima s domadomrecenzijom19 9/5=1.80 11/5=2.2084 53/5=10.60 52/5=10.404 2/5=0.40 3/5=0.60Stručni radovi 7 4/5=0.80 4/5=0.80Poglavlja u recenziranimknjigamaRecenzirani radovi uzbornicima domadihznanstvenih skupova*3 1/5=0.20 2/5=0.409 12/5=2.40 11/5=2.20Uredništva inozemnih knjiga* 1 0 1/5=0.20Uredništva domadih knjiga* 6 5/5=1.00 1/5=0.20Broj radova u časopisimavaše institucije10 5/5=1.00 8/5=1.60*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak328

Zavod za elektrostrojarstvoVrsta radovaUkupanbrojradovaOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu: brojradova/broj nastavnikaKatedra za električne Katedra za osnovestrojeve i energetsku elektrotehnike ielektronikumjeriteljstvoZnanstveni radovi u časopisima kojisu zastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI,SCI-expanded i A&HCI) te Scopusu9 8/6=1,33 1/6=0,17Ostali recenzirani radovi zastupljeniu bazama koje se priznaju za izboreu znanstvena zvanja10 9/6=1,50 1/6=0,17Autorstvo inozemno izdanih knjiga 0 0/6=0,00 0/6=0,00Autorstvo domadih knjiga 1 1/6=0,17 0/6=0,00Radovi u domadim časopisima smeđunarodnom recenzijomRecenzirani radovi u zbornicimainozemnih i međunarodnihznanstvenih skupovaRadovi u domadim časopisima sdomadom recenzijom0 0/6=0,00 0/6=0,0028 7/6=1,17 21/6=3,500 0/6=0,00 0/6=0,00Stručni radovi 6 2/6=0,33 4/6=0,67Poglavlja u recenziranim knjigama 0 0/6=0,00 0/6=0,00Recenzirani radovi u zbornicimadomadih znanstvenih skupova*4 4/6=0,67 0/6=0,00Uredništva inozemnih knjiga* 0 0/6=0,00 0/6=0,00Uredništva domadih knjiga* 0 0/6=0,00 0/6=0,00Broj radova u časopisima vašeinstitucije0 0/6=0,00 0/6=0,00*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak329

Zavod za industrijska postrojenja i automatizacijuVrsta radovaZnanstveni radovi u časopisima koji suzastupljeni u bazi CC, WoS (SSCI, SCIexpandedi A&HCI) te ScopusuOstali recenzirani radoviu časopisima zastupljeni u bazama kojese priznaju za izbore u znanstvena zvanjaUkupanbrojradovaOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu:broj radova/broj nastavnikaKatedra zaKatedra za električneautomatiku ipogonske sustaverobotiku17 4/2= 2.0 13/2= 6.59 7/2= 3.5 2/2= 1.0Autorstvo inozemno izdanih knjiga - - -Autorstvo domadih knjiga - - -Radovi u domadim časopisima smeđunarodnom recenzijomRecenzirani radovi u zbornicimainozemnih i međunarodnih znanstvenihskupovaRadovi u domadim časopisima sdomadom recenzijom9 2/2= 1.0 7/2= 3.529 11/2= 5.5 18/2= 9.07 5/2= 2.5 2/2= 1.0Stručni radovi 2 2/2= 1.0 -Poglavlja u recenziranim knjigama 1 - 1/2= 0.5Recenzirani radovi u zbornicima domadihznanstvenih skupova*10 10/2= 5.0 -Uredništva inozemnih knjiga* - - -Uredništva domadih knjiga* - - -Broj radova u časopisima vaše institucije 5 1/2= 0.5 4/2= 2.0*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak330

Zavod za elektroenergetikuVrsta radovaZnanstveni radovi učasopisima koji suzastupljeni u bazi CC, WoS(SSCI, SCI-expanded iA&HCI) te ScopusuOstali recenzirani radovizastupljeni u bazama kojese priznaju za izbore uznanstvena zvanjaAutorstvo inozemnoizdanih knjigaUkupanbrojradovaOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/brojnastavnikaKatedra za Katedra zaLaboratorij zaelektroenergetsk elektrane ielektromagnetske mreže i energetskeu kompatibilnostpostrojenja procese20 11/3=3.67 10/2=5.00 2/2=1.009 7/3=2.33 2/2=1.00 1/3=0.330 0 0 0Autorstvo domadih knjiga 5 4/3=1.33 1/2=0.50 0Radovi u domadimčasopisima smeđunarodnomrecenzijomRecenzirani radovi uzbornicima inozemnih imeđunarodnihznanstvenih skupovaRadovi u domadimčasopisima s domadomrecenzijom4 3/3=1.00 1/2=0.50 038 30/3=10 11/2=5.50 12/3=4.005 3/3=1 2/2=1.00 3/3=1.00Stručni radovi 21 17/3=5.67 10/2=5.00 9/3=3.00Poglavlja u recenziranimknjigamaRecenzirani radovi uzbornicima domadihznanstvenih skupova*Uredništva inozemnihknjiga*Uredništva domadihknjiga*Broj radova u časopisimavaše institucije0 0 0 01 1/3=0.33 1/2=0.50 1/3=0.330 0 0 01 1/3=0.33 0 00 0 0 0*Ne uključuju se zbornici radova koji ne prolaze recenzentski i selekcijski postupak331

Zavod za komunikacijeVrsta radovaZnanstveni radovi u časopisimakoji su zastupljeni u bazi CC,WoS (SSCI, SCI-expanded iA&HCI) te ScopusuOstali recenzirani radovizastupljeni u bazama koje sepriznaju za izbore u znanstvenazvanjaAutorstvo inozemno izdanihknjigaUkupanbrojradovaOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu: broj radova/brojnastavnikaKatedra zaKatedra zaLaboratorij zaradiokomunikacije ielektronikuVF mjerenjatelekomunikacije33 17/4=4.25 24/2=12.00 13/2=6.500 0 0 00 0 0 0Autorstvo domadih knjiga 0 0 0 0Radovi u domadim časopisima smeđunarodnom recenzijomRecenzirani radovi uzbornicima inozemnih imeđunarodnih znanstvenihskupovaRadovi u domadim časopisima sdomadom recenzijom10 ¼=0.25 9/2=4.50 3/2=1.5055 16/4=4.00 40/2=20 23/2=11.500 0 0 0Stručni radovi 0 0 0 0Poglavlja u recenziranimknjigamaRecenzirani radovi uzbornicima domadihznanstvenih skupova*0 0 0 0297/4=1.75 22/2=11.00 15/2=7.50Uredništva inozemnih knjiga* 3 0 1/2=0.50 3/2=1.50Uredništva domadih knjiga* 0 0 0 0Broj radova u časopisima vašeinstitucije3 0 1/2=0.50 3/2=1.50332

Tablica 5.7. Umjetnička produktivnost prema ustrojbenim jedinicama visokog učilišta.Vrsta radovaBroj kompleksnih umjetničkih djela kojasu definirana kao vrhunsko postignude odmeđunarodnog značajaBroj kompleksnih umjetničkih djela kojasu definirana kao vrhunsko postignudenacionalnog značajaBroj premijerno predstavljenihumjetničkih djela na manifestacijama odmeđunarodnog značajaBroj premijerno predstavljenihumjetničkih djela na manifestacijama odnacionalnog značajaBroj premijerno predstavljenihumjetničkih djela s objavljenom kritikomUkupanbrojOmjer za svaku ustrojbeni jedinicu: brojradova/broj nastavnikaUstrojbenajedinica 1Ustrojbenajedinica 2Ustrojbenajedinica 3Autorstva inozemno izdanih knjigaAutorstva domadih knjiga333

6. Mobilnost i međunarodna suradnjaa) Navedite na koji način podupirete unutarnju mobilnost studenata (mogudnosti prelaskastudenata koji su završili druge srodne studijske programe).Studijskim programima i uvjetima upisa definirana je unutarnja mobilnost studenata na nekoliko razina:Unutarnja mobilnost za upise na diplomske studijeDiplomske studije izravno mogu upisivati osobe koja su završila odgovarajudi smjerpreddiplomskih studija elektrotehnike ili računarstva srodnih tehničkih fakulteta u RepubliciHrvatskoj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultet elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje Split I Tehnički fakultet u Rijeci.Za prvostupnike drugih tehničkih i ostalih srodnih fakulteta, Povjerenstvo za upise nadiplomske studije po prijavi kandidata definira mogudnost upisa i/ili eventualnu razlikuispita, ovisno o nastavnom programu njihovih preddiplomskih studija. Ukoliko im se odobriupis, razliku ispita kandidat upisuje u I. godini diplomskog studija zajedno s ostalim ispitimapredviđenim studijskim programom.Za sve stručne prvostupnike Elektrotehničkog fakulteta ili bilo kojih srodnih tehničkih i ostalihstručnih studija i Veleučilišta uvjet za upis diplomskog studija je završena razlikovna godinana Elektrotehničkom fakultetu Osijek, prema odluci Fakultetskog vijeda o ustrojstvurazlikovne godine.Unutarnja mobilnost upise na preddiplomske i stručne studijeIako je studijskim programom za završetak studija definirana obveza polaganja svih ispita propisanihtim programom, svi studenti odgovarajudih srodnih studija mogu uz zamolbu i priloženi studijskiprogram upisati odgovarajudu godinu studija i izvršiti prijelaz s drugog visokog učilišta. Prodekan zanastavu pri tome definira prijedlog za priznavanje ECTS-a nastavnicima na kolegijima, a pri upisustudenti zadržavaju status redovitog ili izvanrendog koji su imali na matičnoj ustanovi.Dodatno, prema Pravilniku o studiranju studentima preddiplomskog studija elektrotehnike iliračunarstva odobrava se prilikom upisa u višu akademsku godinu i prelazak na stručni studij na osobnizahtjev pri čemu također prodekan za nastavu definira prijedlog priznavanja ECTS-a nastavnicima.Unutarnja mobilnost za upise na poslijediplomske studijePoslijediplomski doktorski studij elektrtotehnike s smjerovima Elektroenergetika i Komunikacije iinformatika, te poslijediplomski specijalisticki studiji Eleketroenergetika u tržišnom okruženju,Napredne komunikacijske tehnologije i Procesno računarstvo izravno mogu upisivati osobe koja suzavršila odgovarajudi preddiplomski i diplomski studij (usklađen s Bolonjskom deklaracijom,3+2 godine - priznaje im se 300 ECTS bodova) ili dodiplomski studij (prije uvođenja Bolonjskihstudija – priznaje im se 240 do 270 ECTS bodova) ili odgovarajudi poslijediplomski studij zastjecanje stupnja magistra znanosti (priznaje im se ovisno o istraživačkoj aktivnosti I334

položenim ispitima 90 ili manje ECTS bodova) elektrotehnike ili računarstva srodnih tehničkihfakulteta u Republici Hrvatskoj: Fakultet elektrotehnike i računarstva Zagreb, Fakultetelektrotehnike, strojarstva i brodogradnje Split I Tehnički fakultet u Rijeci.Za polaznike s drugih tehničkih fakulteta, te ostalih srodnih fakulteta, Povjerenstvo zaposlijediplomske studije definira mogudnost upisa ii razliku ispita, ovisno o nastavnimprogramima završenih studija. Ukoliko im se odobri upis, uz redovite ispite, polaznik premaodluci Povjerenstva upisuje ispite razlike s preddiplomskog, diplomskog, dodiplomskog,poslijediplomskog magistarskog studija.Uvjeti upisa iscrpno su opisani u Vodiču za poslijediplomski doktorski studij, te Vodiču zaposlijediplomski specijalistički studij I pripadajudim pravilnicima. Sve navedeno raspoloživo jeu tiskanom obliku, te na web stranici fakulteta na adresi:http://www.etfos.hr/?poslijediplomski_studij.b) Opišite ciljeve koje želite postidi međunarodnom suradnjom vašega visokog učilišta.Navedite oblike suradnje (europske projekte, bilateralne ugovore s inozemnim visokimučilištima, individualnu suradnju u istraživanjima, duže i krade boravke nastavnika istudenata u inozemstvu, međunarodne stipendije za nastavnike i studente, organiziranjemeđunarodnih konferencija u Hrvatskoj, sudjelovanje na međunarodnim konferencijama iostale oblike suradnje) i procijenite opseg i uspješnost postojede međunarodne suradnjevašega visokog učilišta.Ciljevi međunarodne suradnje:Kroz mreže i projekte mobilnosti osigurati prikladnu, usmjerenu i istraživački ciljanumobilnost istraživača koja ima za cilj ostvarenje međunarodno prepoznatih rezultataistraživanja i povedanje kvalitete istraživanja u sklopu poslijediplomskog doktorskogstudija.Organizirati i suorganizirati međunarodne znanstvene skupove s institucijama partnerimate pod pokroviteljstvom međunarodnih stručnih udrugaRezultate istraživanja s međunarodnim partnerima diseminirati kroz znanstvene časopisesa značajnim čimbenikom odjeka.Kroz međunarodne projekte (npr. FP7), osigurati sredstva za financiranje istraživanja iradnih mjesta istraživača, te sredstva za postdoktorska istraživanja domadih i inozemnihznanstvenika.Jedan od postojedih oblika međunarodne suradnje jest organiziranje i suorganiziranje međunarodnihznanstvenih skupova s institucijama partnerima (npr. konferencija Science in Practice). Uz to serezultati istraživanja diseminiraju s partnerima kroz međunarodni časopis International Journal ofElectrical and Computer Engineering Systems koji izdaje Fakultet.Studenti su uključeni u međunarodnu suradnju Fakulteta kroz nekoliko programa, projekata i udrugai to: kroz program mobilnosti studenata – ERASMUS: svake godine nekoliko studenata studira jedan335

do dva semestra nastave, stručne prakse i/ili izrade završnih i diplomskih radova na europskimsveučilištima; kroz nastavu dijela kolegija, osobito onih s gostujudim profesorima s europskihsveučilišta te onih razvijenih kroz dva TEMPUS projekta, CISEC i EMSA, u suradnji s partnerskimeuropskim sveučilištima, obavljanje praktičnog dijela nastave, tj. studentske prakse krozmeđunarodne udruge studenata tehničkih fakulteta IAESTE ved više od 20 godina, a u posljednjevrijeme i udruge AIESEC, izradu diplomskih radova, tečajeve i ostale oblike suradnje.U svrhu mobilnosti studenata i nastavnika realiziranih kroz ERASMUS dosad su potpisani bilateralniugovori sa sljededim sveučilištima: Malardalen University, Technische Universitaet Wien, Universityof Pecs, Hochschule Bremen, Hochschule Albstadt Sigmaringen, Fachhochschule Giessen Friedberg,Budapest Tech, Technical University of Lodz, Universitat Politecnica de Catalunya, University StefanCel Mare Suceava, Univerza na Primorskem Koper, Univerza v Ljubljani, Univerza v Mariboru, Otto-Friedrich-Universitaet Bamberg, Universitaet des Saarlandes.Pritom se kao glavni nedostaci mobilnosti djelatnika Fakulteta realiziranih kroz ERASMUS moguuočiti:- kratko trajanje mobilnosti (pet boravaka na stranom sveučilištu kradih od mjesec dana, samo jedanboravak na duže vremensko razdoblje).- nekorištenje mogudnosti mobilnosti od strane nenastavnog osobljaIako se dolazna i odlazna mobilnost studenata i nastavnika realizira na Fakultetu, potrebno ju jepoticati, među ostalim, i kroz sljedede mjere:U okviru ERASMUS programa koji u duhu bolonjskog procesa omogudava mobilnoststudenata i nastavnika, povedati broj potpisanih bilateralnih ugovora na razini fakulteta sciljem povedanja izbora studentima i nastavnicima pri ostvarenju odlazne mobilnosti.Poboljšati promidžbu ERASMUS programa studentima fakulteta na postojedim internetskimstranicama mobilnosti, organizacijama tribina, izravnom kontaktu s ERASMUSkoordinatorom i dr. s ciljem povedanja interesa i kvalitete kandidata za odlaznu mobilnoststudenata.Poboljšati promidžbu na engleskom jeziku na postojedim internetskim stranicama krozosvježavanje informacija, izradu dodatnih promidžbenih materijala, prezentaciju u suradnji spartnerskim sveučilištima s ciljem uspostavljanja i postupnog povedanja dolazne mobilnostistudenata i nastavnika.Daljnji razvoj suradnje s međunarodnom studentskom udrugom IAESTE i drugim udrugama uprovedbi programa razmjene studentskih praksi s naglaskom na povedanje broja prihvatadolaznih inozemnih studenata.336

c) Navedite međunarodna udruženja srodnih institucija u koja ste uključeni i opišite način nakoji aktivno pridonosite zajedničkim ciljevima.Elektrotehnički fakultet Osijek uključen je u nekoliko međunarodnih institucija:- Association of Universities and Enterprises for the training in the field of Electric EnergySystems. EES-UETP ima 23 partnera (4 poduzeda i 19 sveučilišta) u 12 europskih država.Elektrotehnički fakultet Osijek aktivno sudjeluje na skupovima, znanstvenim i stručnimpredavanjima.- CIGRE (International Council on Large Electric Systems) je vodeda međunarodna organizacijakoja se bavi elektroenergetskim sustavima, te njihovim tehničkim, ekonomskim, ekološkim,organizacijskim i pravnim aspektima. Elektrotehnički fakultet Osijek aktivno sudjeluje u raduorganizacije sa svojim znanstveno-stručnim radovima (imao ih je dva) i predstavnicima nameđunarodnom godišnjem skupu u Parizu.- Europska udruga za EMTP-ATP udruga je koja se bavi znanstvenim i stručnima aktivnostima vezanimaza prijelazne pojave u elektroenergetskom sustavu. Djelatnici Elektrotehničkog fakulteta Osijek imalisu više izlaganja na tim skupovima, a bili su i domadini jednog skupa u Dubrovniku.337

- SESTECH User Group je međunarodna organizacija koja okuplja svjetske stručnjake u područjuuzemljenja, munja i elektromagnetskih smetnji. Elektrotehnički fakultet Osijek je aktivan uobjavljivanju radova, prijenosu i razmjeni tehnologija i znanja iz tog područja.- KoREMA - Croatian Society for Communications, Computing, Electronics, Measurement andControl. Elektrotehnički fakultet Osijek podupiruda je institucija (nositelj FER Zagreb) čiji sunastavnici ujedno i individualni članovi ove znanstveno-stručne udruge koja pokriva cijelopodručje elektrotehnike, računarstva i druga područja tehničkih znanosti. Doprinos se očitujekroz sudjelovanje na aktivnostima održavanja konferencija (kao članovi programskih odbora,recenzenti, voditelji sekcija, ali i autori) te recenzija i članstva uredničkog odbora časopisa„Automatika“.- IEEE Croatia Section. Nastavnici i studenti Elektrotehničkog fakulteta Osijek, ravnopravno sčlanovima drugih fakulteta iz Hrvatske i inozemstva, sudjeluju aktivno u radu IEEE Hrvatskesekcije i to kao osnivači i voditelji IEEE Systems, Man and Cybernetics, IEEE Croatia Section,kroz aktivni studentski ogranak IEEE Student branch Osijek, IEEE Croatia Section te kaopojedinačni članovi svih sekcija IEEE Croatia Section. Doprinos se očituje kroz sudjelovanje uaktivnostima vezanima uz konferencije i časopise (članovi odbora, recenzenti, autori) te krozpribližavanje najnovijih znanstveno-stručnih spoznaja iz elektrotehnike i računarstva u bližoj idaljoj radnoj okolini, a posebno studentima i to kroz razne radionice i znanstveno-stručnapredavanja.d) Opišite oblike svoje uključenosti u Program za cjeloživotno učenje EU.Osnovni oblik uključenosti sastoji se u ERASMUS programu kako je opisano, među ostalim, i utočkama 4g), 6b) i 6g). Elektrotehnički fakultet Osijek uključen je u Program za cjeloživotno učenje EUi preko Leonardo Power Quality Initiative u kojoj putem LPQI internetske stranice sudjeluje i Zavod zaelektroenergetiku Elektrotehničkog fakulteta Osijek. Naime, ta je inicijativa dobitnik nagradeEuropske Unije „Leonardo da Vinci“ programa te služi za prijenos znanja i informacija o kvalitetielektrične energije.338

a) Analizirajte primjenu međunarodnog iskustva vaših nastavnika i suradnika stečeno duljimboravcima (godinu dana ili više) na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetu. Navediteusporedbu s drugim srodnim visokim učilištima i vaše mišljenje o tome.Nitko od nastavnika i suradnika nije boravio na uglednim sveučilištima ili institutima u svijetugodinu dana ili više.f) Ako postoji, opišite i ocijenite suradnju u razmjeni nastavnika i suradnika s drugim visokimučilištimanastavnicima.iz inozemstva. Navedite mišljenja i komentare studenata o gostujudimU okviru TEMPUS EMSA (Electricity Market Simulation adn Analysis) projekta Elektrotehničkogfakulteta u suradnji sa Vrije Universiteit Brussel (VUB) i Universitat Politecnica de Catalunya(UPC), profesor Rodrigo Ramirez Pisco održao je 2009./2010. godine predavanje o energetskojučinkovitosti i mogudnostima mobilnosti studenata i nastavnika u nastavnom i znanstvenoistraživačkomokviru CITCEA centra vezane uz mehatroniku i kako oni sam nazivaju tzv.„enertroniku“. Predavanjima su uz veliki broj zainteresiranih nastavnika i suradnika na projektusudjelovali i preko 200 studenata na kolegijima „Osnove energetike i ekologije“, „Energetskepretvorbe“, „Obnovljivi izvori energije“, „Ekonomike EES“ i „Tržište električne energije“ koji sutenatski vezani uz temu predavanja i/ili sam TEMPUS EMSA projekt. Nakon predavanja nastavnicina kolegijima izvršili su usmenu anketu i studenti su bili iznimno zadovoljni predavanjem, osobitodijelom vezanim uz predstavljanje mogudnosti mobilnosti prema UPC u Barceloni s kojom jegodinu dana kasnije potpisan i ERASMUS bilateralni ugovor, te izrazili želju za više takvihpredavanja tijekom daljnjeg studija.g) Navedite način na koji podupirete izvođenja kolegija na engleskom ili nekom drugomsvjetskom jeziku kako biste privukli studente iz inozemstva.Vodedi se njihovim međunarodnim iskustvom, boravcima i suradnjom u tablici je navedeno 16 odabranihkolegiji za ERASMUS razmjenu s obzirom da je Sveučilište zahtjevalo za početnu brošuru ograničen brojkolegija, među kojima i dva razvijena u okviru međunarodnog TEMPUS EMSA projekta dvojezično.Popis predmeta koji u ponuđeni za razmjenu u ERASMUS programuŠifra: P B x yz ili D B x yzP – preddiplomski studij, D – diplomski studijB – smjer: E – elektroenergetika, K – komunikacije, R – računarstvo; I – izborni kolegijx - redni broj semestrayz – redni broj kolegija u semestru339

Šifra/Code Naziv predmeta/Course title Jezik/Language ECTSPRK501 Baze podataka/Data Bases Engleski/English 7DE101 Električni strojevi/Electrical Machines Njemački/Deutsch 5DIE103DR101DE203DIE205DIER201DKIR201DRIK201Obnovljivi izvori energije/RenewableEnergy SourcesDizajn računalnih sustava/ComputerSystem DesignPrijenos i distribucija električne energije/Transmission and Distribuition ofElectrical EnergyEkonomika elektroenergetskogsustava/Power System Economics –TEMPUS EMSAProcesna mjerenja/ProcessMeasurementMultimedijski sustavi/MultimediaSystemsRačunalni sustavi stvarnogvremena/Real-time Computer SystemsEngleski/English 4,5Engleski/English 5Engleski/English 7Engleski/English 4,5Njemački/Deutsch 4,5Engleski/English 7Engleski/English 7DIKR202 Meko računarstvo/Soft computing Engleski/English 4,5DIR203DE302DIE303DIE301DR302DRIK301Osiguranje kakvode programskepodrške/Software Quality AssuranceZaštita u elektroenergetskomsustavu/Power System ProtectionTržište električnom energijom/ElectricityMarket – TEMPUS EMSAStabilnost i pouzdanost EEsustava/Power System Stability andReliabilityPouzdanost i dijagnostika računalnihsustava/Computer System Reliabilityand DiagnosticsDistribuirani računalnisustavi/Distributed Computer SystemsEngleski/English 4,5Engleski/English 7Engleski/English 4,5Engleski/English 4,5Engleski/English 7Engleski/English 7Spremnost za sudjelovanje u ERASMUSU i izvođenje nastave na uglavnom engleskom jeziku iskazali su prilikomprikupljanja podataka nastavnici na ukupno 41 kolegiju diplomskih studija elektrotehnike i 26 kolegija340

diplomskog studija računarstva (od kojih je 10 zajedničkih).h) Analizirajte međunarodnu suradnju studenata vašega visokog učilišta, posebno sa stručnogstajališta (stručni studentski simpoziji, studijski posjeti i sl.) te posebno sa stajalištaudruživanja u svrhu promoviranja studentskih prava.Studenti Elektrotehničkof fakulteta svojeu međunarodnu suradnju i stučnu praksu osiguravajuponajprije kroz udrugu IAESTE čiji je osnovni cilj „osigurati studentima stručno praktično iskustvo uinozemstvu sa ciljem da studenti kroz rad na aplikativnim projektima i u suvremenim tehnološkimpostrojenjima renomiranih stranih kompanija steknu praktično iskustvo koje je važno zaprodubljivanje i usavršavanje njihovog znanja“, ali i „potencirati promidžbu međunarodnograzumijevanja i dobre volje među studentima svih nacionalnosti bez obzira na rasu, boju, spol ilivjeru, pružiti hrvatskim poslodavcima visokokvalificirane i motivirane strane studente“ te „biti izvorkulturnog bogatstva hrvatskim i stranim studentima te široj zajednici.“Osječki ogranak IAESTE organizacije usko surađuje sa Elektrotehničkim fakultetom s primarnim ciljempružanja studentima mogudnosti međunarodne razmjene praksi u inozemstu i jedan je odnajuspješnijih u državi, a to pokazuje između ostalog i veliki broj studenata Elektrotehničkog fakultetakoji su do sada boravili na stučnoj praksi u inozemstvu. U posljednjih 5 godina radi se o ukupno 36studenata koji su boravili na prestižnim znanstveno-istraživačkim ali i poznatim i (nama) manjepoznatim gospodarskim instucijama u nizu zemalja od npr. Austrije, Poljske, Grčke, Finske, Portugala,Belgije, Španjolske pa sve do Indije, Brazila, SAD- a i Japana. Samo u 2011. godini 9 studenata upudenoje na prakse diljem svijeta, a posljednjih nekoliko godina IAESTE organizira a Elektrotehnički fakultet jedomadin je i Tjedna međunarodnog razmjene studenata na kojima se uz IEASTE predstavljaju i drugemogudnosti i udruge (ERASMUS program mobilnosti i stručnih praksi, CROMSIC, te AIESECmeđunarodne udruge mladih s kojom fakultet ima također sve bolju suradnju, a koja se posebno ističeupravo u pomaganju mladima (studentima) “u otkrivanju i razvoju svojih liderskih potencijala kako biimali pozitivan utjecaj na društvo i zajednicu”, a jedna od njihovih (mnogih) najznačajnihih aktivnostije Career Day koji se svake godine organizira na razini sveučilišta i na kojem sudjeluju i naši student.Posljednje dvije akademske godine studentima se otvara mogudnost ostvarenja međunarodnihstručnih praksi i kroz ERASMUS program mobilnosti, gdje očekujemo vedi odaziv u bududemrazdoblju.i) Komentirajte mogudnost da vaši studenti jedan dio svog studija provedu u inozemstvu ioblike institucijske potpore.Studenti kroz program mobilnosti studenata (ERASMUS) mogu studirati do dva semestra nainozemnim sveučilištima, te obavljati praktični dio nastave, tj. studentsku praksu kroz međunarodneudruge studenata tehničkih fakulteta IAESTE i AIESEC.ERASMUS koordinator Fakulteta inicira potpisivanje ERASMUS bilateralnog ugovora izmeđuSveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku i stranih sveučilišta te savjetuje studente u odabiru studijskihprograma i kolegija u inozemstvu što se u konačnici evidentira "Learning Agreementom".341

Pritom, prema članku 13. "Pravilnika o ERASMUS programu međunarodne mobilnosti", prilikomusporedbe i procjene kompatibilnosti studijskih programa i pojedinih predmeta, akademskiERASMUS koordinator polazi od načela maksimalne fleksibilnosti čime se potiče mobilnost studenata.j) Opišite boravke stranih studenata na vašem visokom učilištu (njihovo trajanje i sadržajtablica 6.2).Dolazna mobilnost počela je ozbiljnije od 2000. godine s dolaskom prvog studenta iz Francuske, a sljededistudenti počeli su pristizati tek 2004. godine što je razumljivo s obzirom na ratne uvjete u kojima se grad Osijek iosječko sveučilište nalazilo sve do 1998. godine. Ukupno je kroz sustav AIESEC stručnih praksi dosad boravilosamo dva studenta, dok je kroz IEASTE stručne prakse na Elektrotehničkom fakultet boravilo ukupno 19studenata, a od toga u posljednjih 5 godina 13 studenata kako je navedeno u sljededoj tablici:Ime i prezimestudentaDržava izkoje dolaziRazdobljeboravkaSveučilište s kojega student dolaziOpis boravkaMentor na ETF-uOsijekBrandon18.06.2006. - Purdue University - Electrical MladenSADGoldstein18.08.2006.EngineeringAntunovidRazvoj, implementacija i ispitivanje algoritama za upravljanje električkim pogonima s nelinearnimefektima kao što su mrtvi hod i trenje.Han Yen05.06.2006. - University of Illinois at Urbana- prof.dr.sc. FranjoMalezijaNg11.08.2006.ChampaignJovidRazvoj aplikacije za komunikaciju između čovjeka i stroja u svrhu orijentacije robota i komuniciranjazadataka, razvoj robotske semantike, učenje strojeva.Virginia Polytechnic Institute andColin08.06.2006. -prof.dr.sc. DamirSADState University - ElectricalMott24.07.2006.ŠljivacEngineeringRad u laboratoriju za energetske sustave i zaštitu s nizom ekspertnih softverskih paketa. Mjerenjakvalitete električne energije i elektromagnetskih polja na terenu.Rogelio22.04.2007. -MladenMeksikoUniversidad Iberoamericana LeonPena Gallo15.07.2007.AntunovidRazvoj, implementacija i ispitivanje algoritama za upravljanje električkim pogonima s nelinearnimefektima kao što su mrtvi hod i trenje.Suleyman03.09.2007. - Marmara University - Technical prof.dr.sc. FranjoTurskaBesli12.10.2007. Education FacultyJovidRazvoj aplikacije za komunikaciju između čovjeka i stroja u svrhu orijentacije robota i komuniciranjazadataka, razvoj robotske semantike, učenje strojeva.Larse Martin01.05.2008. - Technical University Ilmenau - prof.dr.sc. DamirNjemačkaBrocke30.06.2008. Electrical EngineeringŠljivacIstraživanje u području pouzdanosti i ekonomike elektroenergetskog sustava, te obnovljivih izvoraenergije. Mjerenja kvalitete električne energije.Andrea15.05.2008. - University of Quindío - Computer prof.dr.sc. RobertKolumbijaPatino Orego15.07.2008.SystemsCupecRazvoj sustava za navigaciju mobilnog robota na temelju računalnog vida, koristedi Pioneer 3 mobilnirobot.342

Hasan01.09.2009. - Selcuk University - Engineering and prof.dr.sc. GoranTurskaKivrak25.10.2009.ArchitectureMartinovidProgramiranje, analiza, implementacija i evaluacija algoritama i metoda, s primjenjivošdu narješavanje stvarnih problema u autonomnim računalnim sustavima.Aarón Alejandro01.09.2009. - Institutio Tecnológico de Durango - prof.dr.sc. RobertMeksikoValle Saucedo31.12.2009.MechatronicsCupecRazvoj programskih modula za rješavanje različitih zadataka vezanih za računalni vid s primjenom naupravljanje mobilnog robota.Therese29.06.2009. -prof.dr.sc. ŽeljkoMaltaUniversity de Malta - EngineeringAttard18.07.2009.HocenskiRazvoj i ispitivanje algoritama za obradu slike u aplikacijama u stvarnom vremenu koristedi XILINXrazvojnu platformu SPARTAN-3.Andrew20.09.2010. -prof.dr.sc. GoranMaltaUniversity of MaltaAttard14.11.2010.MartinovidProgramiranje u raspodijeljenim računalnim sustavima, Captcha algoritamHelio Rodrigo01.10.2010. -doc.dr.sc. KrunoPortugalTechnical University of LisbonPereira01.12.2010.MiličevidModeliranje nelinearnih električnih mreža mjerenja na fizičkom modelu, vrednovanje matematičkihmodela, istraživanje električnih mreža s kaotičnim ponašanjemRafael03.05.2010. - Centro Federal de Educacao Tecnol prof.dr.sc. DamirBrazilFerreira Oliveira11.06.2010. ogica de Minas GeraisŠljivacIstraživanje na području obnovljivih izvora energije, energetske učinkovitosti, analizeelektroenergetskih sustava.k) navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite mogudapoboljšanja.Dok smo s odlaznom mobilnosti studenata kroz ERASMUS sustav mobilnosti te IAESTE sustav praksi iznimniozadovoljni zbog činjenice da se sve vedi broj studenata u to uključuje, Iako smo zadovoljni trendom razvojasvijesti o potrebi uključivanja osječkog sveučilišta u program ne samo odlazne ved osobito dolazne mobilnosti,naravno da nismo zadovoljnim činjenicom da zasada nismo uspjeli privudi (na razini cijelog Sveučilišta) studenteu ERASMUS program mobilnosti i smatramo da bi na promidžbi trebalo poraditi na razini Sveučilišta koje jenadležno za aktivnosti u ovom području. Mogude aktivnosti: ozbiljnije proširenje i uporaba engleskih stranica iredovito postavljanje obavijesti, ažuriranja podataka o smještajnim mogudnostima, studijskim programima kojase nude, studentskom standardu, turističkoj ponudi i dr.Najvažnije je ipak raditi na međunarodnoj prepoznatljivosti Sveučilišta i fakulteta kroz podizanje kvalitetenastavnog i znanstveno-istraživačkog rada djelatnika. I tu dolazimo do činjenice da je međunarodna mobilnostnastavnika u uglavnom nezadovoljavajuda (premalo, prekratkih boravaka) bez obzira na istovremenu spremnostsudjelovanja nastavnika u dolaznoj mobilnosti kroz održavanje nastave na stranim jezicima.Mobilnostnenastavnog osoblja praktički zasada ne postoji i na motivaciji i jednih i drugih, ali i nadalje i studenata moramoozbiljno svi zajedno poraditi.343

Tablica 6.1. Mobilnost nastavnika i suradnika u posljednje tri godine.Broj boravaka nastavnika isuradnika ovog visokog učilišta uinozemstvuBroj boravaka inozemnihnastavnika na ovom visokomučilištu1-3mjeseca3-6mjeseci6 i višemjeseci1-3mjeseca3-6mjeseci6 i višemjeseciZnanstveni 0 2 0 0 0 0Umjetnički 0 0 0 0 0 0Nastavni6 (svih petkrade odmjesecdana)0 0 0 0 0Stručni 0 0 1 0 0 0Tablica 6.2. Mobilnost studenata u posljednje tri godine.Broj studenata u međunarodnoj razmjeni1-3 mjeseca 3-6 mjeseci6 i višemjeseciStudenti ovogvisokog učilišta34 IAESTE5 ERASMUS+ 1 IAESTE+ 1 AIESEC2 ERASMUS +1 IAESTEStrani studenti 14 IAESTE 0 0344

Tablica 6.3. Mobilnost nenastavnog osoblja u posljednje tri godine.Broj stručnih boravaka nenastavnog osoblja ovogvisokog učilišta u inozemstvu1-3 mjeseca 3-6 mjeseci6 i višemjeseci0 0 07. Resursi: stručne službe, prostor, oprema i financijea) Analizirajte broj administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja u odnosu prema brojuzaposlenih nastavnika i suradnika, broju studenata, prostoru za nastavni proces, tehničke idruge opreme za održavanje i financijskih mogudnosti visokog učilišta.Ukupan broj administrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja u odnosu prema broju zaposlenih nastavnika isuradnika iznosi 40:98. Obzirom na broj studenata, prostor za nastavni proces, tehničke i druge opreme zaodržavanje te financijske mogudnosti smatramo da bi se administrativno, tehničko i pomodno osoblja moglopovedati, a napose zbog razdvojenosti zgrada ETF-a.b) Komentirajte kvalifikacijsku strukturu nenastavnog osoblja i mogudnosti njihovoga stručnogusavršavanja.Kvalifikacijska struktura nenastavnog osoblja u potpunosti zadovoljava zahtjeve radnih mjesta i položajaadministrativnog, tehničkog i pomodnog osoblja. Nenastavno osoblje je u mogudnosti stručno se usavršavatikroz seminare, radionice i razne edukacije. Svako radno mjesto ili položaj koje ima potrebu za stručnomliteraturom ili strukovnim izdanjima, opskrbljeno je istima.c) Opišite stanje i vaše zadovoljstvo postojedim prostorom predavaonica ilaboratorija/praktikuma za nastavu, s obzirom na postojedi broj studenata, upisnimkvotama i optimalnim brojem studenata. Usporedite vlastite prostorne mogudnosti sonima drugih srodnih visokih učilišta.Elektrotehnički fakultet Osijek je kao jedan od najvedih Fakulteta na ovom području u stalnomporastu nastavnim kadrom, pratedim službama i brojem studenata, odnosno studija. Na Fakultetuosim preddiplomskih, diplomskih i stručnih studija, postoje i poslijediplomski doktorski studiji te345

specijalistički i razlikovna godina. Sve ove studije pohađa ukupno oko 2000 studenta. Ako tomepribrojimo osobe koje prolaze edukacije na našim programima za srednjoškolsko i stručnoobrazovanje odraslih kroz edukacije koje nudi naš Fakultet i CISCO akademiju, dobit demoimpozantnu brojku studenata i ostalih polaznika koji svakodnevno prolaze neku vrstu nastave u našedvije zgrade. Tome svakako treba pridodati i naše ostale aktivnosti kojima se okuplja također velikbroj sudionika kao što su djelovanje naših udruga: AMA-ETF udruga diplomiranih inženjera i inženjeraETF Osijek, Udruga matematičara, KoREMA, Centar za rashladne sustave, HRO CIGRE, IAESTEpodružnica i podružnica Studentskog zbora.Sanacijom zgrade u Sveučilišnom kampusu gdje je smješten Zavod za računarstvo te pripadajudastudentska i računalna služba, donekle je, barem privremeno, riješen problem izvođenja nastave zasve navedene studije i aktivnosti koji se provode na našem Fakultetu. No kako su ambicije i ciljeviFakulteta vedi i kako su zanimanja i mladi stručni ljudi koji izlaze s Fakulteta sve traženiji, tako se i ovisadašnji prostori pokazuju sve manje adekvatni.Navedeni broj studija i ostalih edukacija neminovno prati rast i potreba za novim nastavnim, stručnimi administrativnim kadrovima, kako bi sve navedeno moglo uspješno funkcionirati. Time dolazimo donašeg osnovnog problema i kočnice u daljem razvoju, a to je prostor. Sadašnja kvadratura objezgrade, naših učionica, posebice laboratorija, ved je svedena na maksimum iskoristivosti i ne dopuštadaljnji razvoj, ni napredak.Sadašnji prostori u dvije zgrade zadovoljavaju tek 50% optimalno potrebnih prostora za razvojElektrotehničkog fakulteta Osijek, pri tome bi Županija i Grad za preuzimanje zgrade u Istarskojsudjelovala u izgradnji nove zgrade. U sadašnjoj zgradi u Sveučilišnom kampusu organizirao bi seinstitut (instituti) izravno povezani s institutima iz inozemstva.Ovome posebno trebamo dodati da svjetski trend pokazuje visok rast potreba za kadrovima iznanstvenim istraživanjem iz energetike, komunikacija, računarstva i svih drugih sadržaja koje pokrivaElektrotehnički fakultet Osijek te da je izuzetno velika potreba za velikim brojem laboratorija.Elektrotehnički fakultet Osijek proteklih je nekoliko godina započeo pripremne analize i planove zaostvarenje ove ideje kroz idejni projekt potreba sadašnjih i bududih Zavoda fakulteta teodgovarajudih predavaonica, računalnih učionica i laboratorija čijom bi se izgradnjom uz planiranisnažni razvoj vlastitog znanstveno-nastavnog kadra Elektrotehnički fakultet Osijek svrstao u redvodedih znanstvenih i visokoobrazovnih tehničkih institucija u ovom dijelu Europe.Dugoročno osiguranje kvalitetnih materijalnih i prostornih uvjeta, Elektrotehnički fakultet Osijeksagledava kroz konačnu izgradnju nove zgrade Elektrotehničkog fakulteta Osijek na lokacijiSveučilišnog kampusa.Usporedba vlastitih prostornih mogudnosti s mogudnostima Fakulteta elektrotehnike, strojarstva ibrodogradnje u Splitu te Tehničkog fakulteta u Rijeci daje zaključak da su mogudnostiElektrotehničkog fakulteta Osijek u prosjeku podjednake, odnosno Elektrotehnički fakultet Osijek imanešto vede mogudnosti primjerice za računalne laboratorije, dok su mogudnosti za laboratorijevezane za elektroniku u širem smislu riječi, nešto slabije od navedenih fakulteta. U usporedbi sFakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu, Elektrotehnički fakultet Osijek ima neusporedivo346

manje prostorne mogudnosti u svakom pogledu. Ovaj bi se problem mogao riješiti planiranom novomzgradom u okviru Sveučilišnog kampusa čime bi se izbjegli i trenutni organizacijski problemiuzrokovani lociranosti Fakulteta u dvjema prilično udaljenim zgradama.d) Navedite stanje i funkcionalnost računalne opreme vašega visokog učilišta koja se koristi unastavi. Posebno opišite mogudnosti da se studenti koriste ovom opremom i izvan nastave.Količina, tehničke specifikacije i funkcionalnost računalne opreme koja se koristi u nastavi je na vrlodobra. Sve računalne učionice su opremljen sa dovoljnim brojem računala koji tehničkimkarakteristikama udovoljavaju potrebama nastave i omoguduju instalaciju svih potrebnih računalnihprograma koji se koriste u nastavi. Računala iz računalnih učionica se ne koriste izvan nastave.e) Osvrnite se na internu politiku nabave i načina upotrebe računalne opreme.Nabava računalne opreme planira se na godišnjoj razini. Iznimno se za izvanredne neplaniranepotrebe, kao i za izvanredno tehničko održavanje, nabava računalne opreme odvija prema iskazanimtrenutnim potrebama. Sva računalna oprema upotrebljava se sukladno namijeni za koju jenabavljena.f) Osvrnite se na nastavničke kabinete, njihovu brojnost (podaci iz tablice 7.6) ifunkcionalnost. Procijenite prikladnost kabineta za obavljanje nastavne i znanstveneaktivnosti vaših nastavnika i suradnika.Dok prosječna površina kabineta po nastavnika ukazuje na dovoljan radni prostor (8,3 m2, odnosno8,6 m2), ocjena opremljenosti "dobar (3)" ukazuje na nedovoljno ulaganje u informatičku opremupotrebnu nastavnicima u svakodnevnom radu (oprema kabineta računalima i pisačima). Osobito setaj problem očituje pri uvođenju e- učenja u sustav nastave.g) Opišite veličinu i opremljenost prostora koji se koristi samo za znanstveno-istraživački iliumjetnički rad te procijenite iskorištenost prostora.Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad neznatno je zastupljen u ukupnoj površini prostoraFakulteta jer se najčešde laboratoriji koriste istovremeno za nastavu i za znanstveno-istraživački rad. U zgradiu Kampusu, isključivo za ovu namjenu služi laboratorij K2-9 od 27m 2 u kojem se obavljaju istraživanja naprojektima MZOŠ RH „Distribuirano računalno upravljanje u transportu i industrijskim pogonima“ te„Postupci raspoređivanja u samoodrživim raspodijeljenim računalnim sustavima“. Prostor služi zaeksperimentalni rad na razvijenim prototipnim sustavima i vrlo je zauzet i vremenski iskorišten. U zgradi uulici Kneza Trpimira 2b nema prostora koji je isključivo namijenjen znanstveno-istraživačkom radu.h) Opišite knjižnični prostor vašega visokog učilišta i radno vrijeme kada je knjižnica otvorenaza studente, nastavnike i suradnike vašega visokog učilišta te eventualno za vanjskeposjetitelje. Iznesite svoj komentar o broju knjiga i časopisa (domadih i inozemnih) uknjižnici te o iznosu sredstava koja se svake godine troše za nove knjige i časopise.347

Knjižnični prostor je primjeren i odgovara potrebama studenata. U sastavu knjižnice nalazi seinformatička učionica sa računalima, stolovima i stolicama. Učionicu studenti koriste za pisanjeseminara, zadada, pretraživanja i sl., a sama učionica je ispred prostora za knjige.Radno vrijeme knjižnice je cijelodnevno, svaki radni dan od 8.00-20.00. Knjižnica zadovoljavapotrebne kriterije stručne literature, knjige se redovito nabavljaju ukoliko ih nastavnici traže ipreporučuju studentima. Nabava knjiga ide u dogovoru sa nositeljima kolegija, preko nabavne službeuz odobrenje dekana. Najnovije knjige i zbirke zadataka imamo u prodaji u fakultetskoj skriptarnici.Primamo vedi broj domadih i stranih časopisa koje koriste i studenti i nastavnici.Svake godine, troše se određena sredstva za nabavu novih knjiga i časopisa, iznos ovisi o financijskimmogudnostima i prilivu sredstava. Godišnje se izdvaja oko 50.000,00 kni) Ocijenite stupanj informatizacije vaše knjižnice. Posebno navedite računalne bazepodataka knjiga i časopisa koje su dostupne nastavnicima, suradnicima i studentima teopišite način i učestalost korištenja. Usporedite se sa srodnim visokim učilištima.Računalna oprema koja se nalazi u knjižnici i koristi se za potrebe knjižnice je tehnološki zastarjela.Uspostavljena je elektronička baza knjiga i časopisa koja se može pretraživati po autoru i naslovurada. Računalnu opremu uz knjižnici bi trebalo zamijeniti sa šest novih računala, jednim za potrebarada knjižničarke i pet za potrebe rada studenata.j) Komentirajte uredske prostore za rad stručnih službi (na primjer, tajništva, računovodstva,informatičke službe i slično).Uredski prostori za rad stručnih službi adekvatne su kvadrature, svi opremljeni potrebitimnamještajem te računalima i ostalim sredstvima potrebnim za rad pojedinih službi. Prostori suuredno označeni brojem prostorije te funkcijom i imenom osobe koja u određenom uredu ili službiradi. Svaki je prostor opisan na internetskoj stranici Fakulteta te se svaki može vrlo lako pronadi.k) Obrazložite omjer proračunskih (nastavnih, znanstvenih i umjetničkih) i tržišnih prihodasvoga visokog učilišta te komentirajte stupanj autonomnosti i fleksibilnosti koje vaševisoko učilište ima u financijskom poslovanju.Omjer proračunskih i tržišnih (ostalih) prihoda fakulteta pokazuje u zadnje dvije promatranegodine sličan omjer. Za 2009.g. omjer je bio 76,25% prema 23,75%, a za 2010. g. 77,69%prema 22,31% u korist proračunskih sredstava.l) Komentirajte detaljnije strukturu izvora tržišnih prihoda (naplata školarine od studenata,istraživački projekti, usluge, ostale djelatnosti) vašega visokog učilišta.Glavninu tržišnih prihoda fakulteta čine školarine sa učešdem od 49%, zatim slijede prihodi od348

znanstvenih i stručnih projekata s 32% , a ostatak od 19% čine prihodi od najma, izdavačkedjelatnosti i ostalog.m) Navedite na koji način upravljate prihodom od tržišnih usluga kako biste unaprijedilikvalitetu vaše djelatnosti (overheads).Raspodjela prihoda od tržišnih usluga uređena je Pravilnikom o stjecanju i raspodjeli prihodaizvan proračuna.n) Osvrnite se na postotnu strukturu trošenja tržišnih prihoda te procijenite u kojoj mjerismanjenje ili nedostatak tih sredstava može utjecati na funkcionalnost visokog učilišta irealizaciju njegove osnovne djelatnosti.Trošenje tržišnih prihoda uređeno je Pravilnikom o stjecanju i raspodjeli prihoda izvanproračuna a nedostatak takovih prihoda značajno bi utjecao na proračun fakulteta. Tomožemo potkrijepiti činjenicom da se ved godinama nedostatak sredstava iz proračuna,određen za financiranje materijalnih troškova, planski nadomještava iz sredstava realiziranihiz tržišnih prihoda.o) Navedite vaš prioritet u slučaju povedanoga proračunskog financiranja vašega visokogučilišta.Prioriteti su definirani prema točki 7c).1. Potrebni resursiPotrebni resursi za prethodno navedene planove Elektrotehničkog fakulteta Osijek su:1.1. Ljudski resursiUkupan očekivani broj djelatnika: 195Znanstvenici: 65 nastavnika + 75 suradnika = 140 znanstvenikaLaboranti: 16 zavodskih + 8 računalna podrška = 24 laborantaAdministracija i tehničko osoblje = 31 djelatnik1.2. Financijski resursiZa financiranje plada očekivanog broja djelatnika (195) bit de potrebno godišnje osigurati bruto iznosod 25 038 000, 00 kuna (bez planiranog rasta plada – račun je rađen na temelju stanja početkom2011. godine). Od ukupnog iznosa potrebnih sredstava za plade djelatnika 79% odnosi se na pladeznanstvenika, 13% na plade laboranata, a ostatak od 8% na plade administracije i tehničkog osoblja.Osim sredstava potrebnih za plade djelatnika, Fakultet treba godišnje osigurati i sredstva zamaterijalne troškove u minimalnom iznosu od najmanje 8 760 000, 00 kuna.Osiguranje potrebnih sredstava mogude je realizirati uz sljedede strukturu: 75% prihodi izproračuna + 15% prihodi od školarina + 10% prihoda od stručnih projekata i vlastitih prihodarealiziranih na tržištu.349

1.3. Tehnološki resursiI. Potrebne učionice i nastavni prostori (bez laboratorija):U novoj zgradi trebamo minimalno jednu dvoranu s 500 mjesta (konferencijsku) koja bi semogla koristiti modularno, tako da se pomodu pregrada može pretvoriti u dvije manjedvorane s 200-250 mjesta. Dvorana bi omogudavala videokonferencije s vrhunskimprojektorima, računala na katedri, zasjenjivanje i sl. Osim za konferencije, služit de zaizvođenje predavanja na 1. godini studija: 1 x 700 / 2 x 350 m 2Minimalno 6 učionica od 100-150 mjesta za izvođenje predavanja na 2. i 3. godini studijapreddiplomskih i stručnih studija: 6 x 200 m 2 = 1200 m 2 Minimalno 8 učionica od 75-100 mjesta za izvođenje auditornih vježbi: 8 x 100 m 2 = 800 m 2 Minimalno 8 računalnih učionica s 20-25 mjesta: 8 x 100 m 2 = 800 m 2 Knjižnica: 500 m 2 2 svečane prostorija za obrane diplomskih radova i sl., 2x50 m 2 = 100 m 2 2 učionice do 50 mjesta specijalizirane za strane jezike, 2x75 m 2 = 150 m 2Ukupna površina prostora za održavanje nastave (bez laboratorija): 4 250 m 2II. Potrebni prostori Zavoda i laboratorija1. Zavod za zajedničke predmete (matematiku, fiziku, strojarstvo i strane jezike) ZZP Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m 2 Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m 2 + 60 m 2 = 150 m 2 Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 20 kabineta = 20 x 20 m 2 =400 m 2Laboratoriji Zavoda (1 laborant):1. Laboratorij za fiziku: 2 x 100 m 2 Ukupno ZZP: 850 m 22. Zavod za računalno i programsko inženjerstvo ZRPI Zavodska učionica (dvije), 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 200 m 2 Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m 2 + 90 m 2 = 150 m 2 Očekivani broj znanstvenika: 50 (20 nastavnika + 30 suradnika) = 34 kabineta = 34 x 20 m 2 =680 m 2Laboratoriji Zavoda (6 laboranata):1. Laboratorij za osnove računarstva: 2x100 m 22. Laboratorij za programiranje i operacijske sustave: 2x100 m 23. Laboratorij za digitalnu elektroniku i arhitekturu računala: 2x100 m 24. Laboratorij za računalnu grafiku i matematičku obradu slike: 100 m 25. Laboratorij za programsko inženjerstvo : 100 m 26. Laboratorij za signale i sustave: 100 m 27. Laboratorij za raspodijeljene računalne sustave: 100 m 28. CISCO akademija: 100 m 29. Laboratorij za šah i računala: 100 m 210. Laboratorij za TEMPUS KISEK programski projekt: 100 m 211. Znansveno-istraživački i prototipni laboratorij: 2x100 m 2350

3. Zavod za elektrostrojarstvo ZESUkupno ZRPI: 2 430 m 2 Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m 2 Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m 2 + 60 m 2 = 150 m 2 Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =300 m 2Laboratoriji Zavoda (3 laboranta):1. Laboratorij za osnove elektrotehnike: 2 x 100 m 2 = 200 m 22. Laboratorij za osnove mjerenja: 100 m 23. Laboratorij za električne strojeve: 100 m 24. Laboratorij za energetsku elektroniku i kompatibilnost: 100 m 25. Računalni laboratorij ZES: 100 m 2 Ukupno ZES: 1 150 m 24. Zavod za industrijska postrojenja i automatizaciju ZIPA Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m 2 Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m 2 + 60 m 2 = 150 m 2 Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =300 m 2Laboratoriji Zavoda (2 laboranta):1. Laboratorij za električne pogone: 150 m 22. Laboratorij za automatizaciju: 150 m 23. Znanstveno-istraživački i razvojni laboratorij: 150 m 2 Ukupno ZIPA: 1 000 m 25. Zavod za elektroenergetiku ZEE Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m 2 Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m 2 + 60 m 2 = 150 m 2 Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =300 m 2 Laboratoriji Zavoda (2 laboranta + 1 za VN):1. Laboratorij za elektroenergetske mreže i zaštitu: 100 m 22. Laboratorij za elektroenergetska postrojenja i instalacije: 100 m 23. TEMPUS EMSA laboratorij (računalni): 100 m 24. Laboratorij za elektromagnetsku kompatibilnost: 100 m 25. Laboratorij za obnovljive izvore energije: 100 m 26. Laboratorij za visoki napon: 200 m 2 (uz posebne zahtjeve s obzirom na visinu i očekivanovisoke troškove opreme – realizacija u daljnjoj perspektivi)Ukupno ZEE: 1 250 m 26. Zavod za komunikacije ZAKOM Zavodska učionica, 50 mjesta za predavanja i AV na diplomskom studiju: 100 m 2 Voditelj, administracija, knjižnica, prostorija za sastanke: 3 x 30 m 2 + 60 m 2 = 150 m 2 Očekivani broj znanstvenika: 20 (10 nastavnika + 10 suradnika) = 15 kabineta =15 x 20 m 2 =300 m 2351

Laboratoriji Zavoda (2 laboranta):1. Laboratorij za VF mjerenja: 150 m 22. Laboratorij za radiokomunikacije: 100 m 23. Laboratorij za telekomunikacije: 100 m 24. Laboratorij za bežične komunikacije: 100 m 25. Računalni laboratorij ZAKOM: 100 m 2 Ukupno ZAKOM: 1 100 m 2III. Ostali potrebni prostoriUprava (480 m 2 , 3 djelatnika)1. Ured dekana = 70 + 30 m 2 = 100 m 22. Ured prodekana i tajništvo = 6 x 30 m 2 = 180 m 23. Vijednica = 150 m 24. Soba za sastanke: 50 m 2Administracija i tehničko osoblje (400 m 2 , 26 djelatnika)1. Studentska služba (5 djelatnika): 75 m 22. Računovodstvo (5 djelatnika): 75 m 23. Ured za kvalitetu (3 djelatnika): 45 m 24. Arhiva (1 djelatnik): 100 m 25. Porta (2 djelatnika): 30 m 26. Spremačice (8 djelatnika): 45 m 27. Domar (2 djelatnika): 30 m 2Računalna podrška (390 m 2 , 2 djelatnika, 8 laboranata)1. Uredi: 4x20 m 22. Servis računala: 100 m 23. Računalni čvorovi: 4x15 m 24. Helpdesk: 30 m 25. Računalna edukacija: 2 x 50 m 2Sveukupno Zavodi: 7 780 m 2 Komunikacija i boravak studenata i gostiju (1 500 m 2 )1. Hol (za potrebe konferencija, prijema i sl.): 500 m 22. Hodnici, WC, protupožarni, skladišta, garderobe i sl.: 1 000 m 2 Ukupno: 2 770 m 2Ukupan očekivani potrebni prostor 14 800 m 2Nastava (bez laboratorija): 4 250 m 2Zavodi (i laboratoriji): 7 780 m 2Ostalo: 2 770 m 22. Strategija resursa (rebalans, novo financiranje)Razlika nedostajudeg potrebnog prostora iznosi više od 7 180 m 2 , a može se iskazati i vrijednosno uiznosu od oko 10 770 000, 00 EUR-a ili približno 80 000 000, 00 kuna. Sredstva za realizaciju mogu seosigurati isključivo kao ulaganja iz proračuna.352

p) Navedite u kojoj ste mjeri zadovoljni postojedim stanjem i predložite moguda poboljšanja.S obzirom na zadnje recesijeke godine s aspekta stručne suradnje smo i dalje aktivni u traženju poslai aktivnostima za izradu Stručnih projekata , elaborata i studija, posebice za sve vedi broj obnovljivihizvora u Regiji i šire pa tako imamo uspjeha sa termoelektranom na biomasu Strizivojna Hrast,elektranom na bioplin Dvor na Uni, Fotonaponskim sustavom SEG1 u Slavoniji, bioplinskimaelektranama Tomašanci 1 i 2 kao i bioplinskim elektranama Mala Branjevina 1 i 2 te se i daljetrudimo dobivati takve poslove. Očekujemo promjenama u HEP- vedi investicijski zamah i obnovusuradnje na izradi projekata studija i elaborataNastava:Vezano uz materijalne resurse, situacija se popravila osobito otvaranjem zgrade u Sveučilišnomkamupusu čime su djelomično riješeni problemi nedostatnog broja predavanica, no usprkos znatnopoboljšanju uvjeta u posljednjih nekoliko godina nedostaje osobito novih i kupnih suvremenihlaboratorija, kao i značajna sredstva za modernizaciju postojedih, što je od iznimne važnosti za studijeelektrotehnike i računarstva. Ovaj problem mogao bi se riješiti dijelom iz sredstava Ministarstva, ali ipojačanom prijavom projekata europskih predpristupnih fondova. Na fakultetu je i značajan brojračunalnih učionica s preko 200 računala dostupnih studentima i još preko 100 djelatnicima, a sobzirom na zahtjevnost ekspertnih programa i studija računarstva ova oprema iznimno brzozastarjeva i potrebno je revodito obnavljanje svakih 2-3 godine, za što bi Ministarstvo moralo imatirazumjevanja i tretirati fakultete s studijima računarstva na drugačiji način kada je u pitanju nabavkaračunalne opreme.353

Tablica 7.1. Zgrade visokog učilišta.(Navesti postojede zgrade, zgrade u izgradnji i planiranu izgradnju)IdentifikacijazgradeLokacijazgradeGodinaizgradnjeGodinadogradnje ilirekonstrukcijeUkupnapovršinaprostora zaobavljanjedjelatnostivisokogobrazovanja um2Ukupnapovršinaprostora zaprovedbuznanstvenihistraživanja um2Glavnazgradaulica KnezaTrpimira 2b1963 2002 48000 m 2 +522m 2(samo zaistraživanja +za nastavu iistraživanja)Kampusu sklopuSveučilišnogkampusa1897 2010 370027m 2 +150m 2(samo zaistraživanja +za nastavu iistraživanja)Tablica 7.2. PredavaoniceIdentifikacija zgradeGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaRedni broj ilioznakapredavaoniceVideokonferencijska dvorana0-20Predavaonica2-14Učionica2-21Predavaonica2-23Učionica2-25Površina (u m2)Broj sjededihmjesta zastudenteBroj satikorištenja utjednuOcjenaopremljenosti*(od 1 – 5)90 60 55 596 104 72 556 44 72 556 63 60 556 46 70 5354

Površina(u m2)Broj radnihmjesta zastudenteBroj satikorištenja utjednuOcjenaopremljenosti(od 1 – 5)GlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaKampusKampusKampusVelikapredavaonica2-31Računalnaučionica3-27Siemensračunalnaučionica3-28UčionicaK1-15UčionicaK1-16UčionicaK2-11230 284 72 578 20 40 556 20 35 583 90 70 583 72 65 583 81 60 5KampusKampusKampusUčionicaK2-12VelikapredavaonicaK2-1Računalnaučionica ilaboratorij zaprogramiranje ioperacijskesustaveK3-183 81 70 5174 148 72 5185 48 65 5*Opremljenost predavaonice podrazumijeva kvalitetu namještaja, tehničke i druge opreme.Tablica 7.3. Laboratoriji/praktikumi koji se koriste u nastavi.IdentifikacijazgradeInterna oznaka prostorijelaboratorija/praktikumaGlavnazgradaGlavnazgradaLaboratorij za električnestrojeve i pogone0-22Laboratorij za energetskuelektroniku0-2456 20 40 556 18 25 5355

GlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaGlavnazgradaKampusKampusKampusLaboratorij za automatizaciju0-30, 0-31Laboratorij za fiziku0-33Laboratorij za elektroniku imikroelektroniku1-21Laboratorij za električnamjerenja1-23Laboratorij za osnoveelektrotehnike1-25TEMPUS EMSAlaboratorij1-27Laboratorij zaelektromagnetskukompatibilnost2-28Laboratorij za VF mjerenja3-15Laboratorij zaradiokomunikacije3-16Laboratorij zatelekomunikacije3-18Laboratorij za bežične mreže3-21Laboratorij zaelektroenergetske mreže izaštitu3-22Laboratorij za procesnoračunarstvo i umjetnuinteligencijuK1-1Laboratorij za digitalnuelektroniku i arhitektururačunalaK1-2Laboratorij za osnoveelektrotehnike i elektronikeK1-9112 50 28 556 33 70 556 22 72 556 28 55 556 20 40 556 20 35 528 4 20 523 12 10 523 4 10 556 16 60 528 16 0 528 18 35 541 16 5 541 16 5 551 24 30 5356

KampusKampusKampusLaboratorij za računalnugrafiku i matematičkuobradu slikeK3-7Laboratorij za programskoinženjerstvo, CISCO, šah iračunalne igreK3-12Laboratorij za računalnesustave stvarnog vremena iraspodijeljene računalnesustaveK3-1325 4 0 581 24 65 583 24 65 5Tablica 7.4. Nastavne baze (radilišta) za praktičnu nastavu.Identifikacija zgradeHEP-Proizvodnjad.o.o. – Sektortermoelektrane„Hrast“ StrizivojnaSunčana elektranaOrahovicaHEP - Nastavnoobrazovni centarVelikaHEP - Nastavnoobrazovni centarVelikaFarma PZ Osatina,IvankovoNaziv nastavne baze(radilišta)TE-TO Osijek, ZelenopoljeKogeneracijskopostrojenjeSunčana elektranaOrahovicaLaboratorij zaispitivanje alata zarad pod naponomLaboratorij za radpod naponom na NN– podzemni kabeliBioplinskakogeneracijaBroj studenata kojipohađa pojedinunastavnu bazuBroj sati nastave(tjedno) koja se održavau pojedinoj nastavnojbazi32 232 132 232 232 240 5Tablica 7.5. Opremljenost računalnih učionica.Broj novijihračunala (do 3godine)Broj računalastarijih od 3godineOcjenafunkcionalnosti(od 1 – 5)Ocjenaodržavanja(od 1 – 5)Ocjenamogudnostikorištenja izvannastave (od 1 – 5)109 80 4 4 4357

Tablica 7.6. Nastavnički kabineti.IdentifikacijazgradeBrojnastavničkihkabinetaProsječnapovršina u m2Ocjenaopremljenosti(od 1 – 5)Prosječna površina um2 po stalnozaposlenomnastavniku/suradnikuGlavna zgrada 33 17,3 3 8,6Kampus 13 19,9 3 8,3Tablica 7.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraživački rad.IdentifikacijazgradeInterna oznakaprostorije ili oznakalaboratorijaPovršina (um2)Broj satikorištenja utjednuOcjenaopremljenosti(od 1 – 5)KampusProstorija Zavoda zazajedničke predmeteK1-1333 8 4KampusLaboratorij za diplomskeradoveK2-928 6 4Tablica 7.8. Prostor koji se koristi samo za stručni rad.IdentifikacijazgradeInterna oznaka prostorijeili oznakalaboratorija/radionicePovršina (um2)Broj satikorištenja utjednuOcjenaopremljenosti(od 1 – 5)GlavnazgradaGlavnazgradaLaboratorij za VF mjerenja3-15Laboratorij zaelektromagnetskukompatibilnost2-2820 12 425 8 4358

Broj naslova knjigaBroj udžbenika*Ocjena suvremenostiknjiga i udžbenika(od 1– 5)Broj naslova domadihčasopisaOcjena funkcionalnostikataloga knjiga ičasopisaOcjena opremljenosti(od 1 – 5)**Ocijenite kvalitetu idostupnostelektronskih sadržaja(od 1 – 5)***Tablica 7.9. Kapitalna oprema.(Navedite podatke o raspoloživoj kapitalnoj opremi ovog visokog učilišta čija nabavnavrijednost prelazi 200.000 kuna)Naziv instrumenta (opreme) Nabavna vrijednost Godine starostinema nema nemaTablica 7.10. Opremljenost knjižnice.Ukupna površina(u m2)BrojzaposlenihBrojsjededihmjestaBrojstudenatakojikoriste knjižnicuPostoji liračunalna bazapodataka vašihknjiga i časopisa140 2 20 300 DaBroj naslova inozemnihčasopisa1980 4200 330 (u knjižnicioko 40 po zavodimaznačaja broj dostupan onlineuz članstvo umeđunar. udrugama25 3 3 3* Broj udžbenika podrazumijeva sve udžbenike bez obzira na broj primjeraka.** Mogudnosti kopiranja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugihknjižnica, katalozi radova nastavnika itd.*** Pod elektronskim se sadržajima podrazumijevaju elektronska izdanja knjiga,časopisa, baze podataka, ali i katalozi vlastite i vanjskih knjižnica.359

Tablica 7.11. Financijska evaluacija.N-2kalendarskagodinaN-1kalendarskagodinaPRIHODI1. PRIHODI IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA 22.491.568 24.821.6481.1 Plade za zaposlene 16.778.817 17.321.1561.2. Troškovi poslovanja (uključivo i terenska nastava) 3.495.042 4.767.5091.3. Vanjska suradnja u nastavi 574.796 419.5731.4. Domadi znanstveni projekti 468.001 491.2601.5. Međunarodni znanstveni projekti1.6. Međunarodna suradnja 87.400 214.3001.7. Organizacija znanstvenih skupova1.8. Nabava časopisa 12.000 16.0001.9. Tekude održavanje1.10. Izgradnja i investicijsko održavanje 1.001.238 1.505.0271.11. Oprema1.12. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) 74.274 86.8232. PRIHODI IZ PRORAČUNA OSTALIH JAVNIH IZVORA2.1.2.2.Prihodi i pomodi od jedinica lokalne uprave isamouprave (grad, županija, itd.)Prihodi i pomodi ostalih subjekata (primjericeNacionalna zaklada za znanost)2.3. Ukupno ostale vrste (specificirati)360

3. PRIHODI OD KAMATA 2.151 14.2634. PRIHODI OD VLASTITE DJELATNOSTI 1.239.574 2.647.1044.1. Školarine – poslijediplomske specijalističke 299.000 176.0004.2. Školarine – poslijediplomske doktorske4.3. Znanstveni projekti 346.111 1.480.5954.4. Stručni projekti 392.780 886.7274.5. Prihodi od najma 177.871 73.9174.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati) 23.812 29.8655. PRIHODI PO POSEBNIM PROPISIMA 5.759.648 4.464.3095.1. Školarine – preddiplomske, diplomske, stručne 4.148.161 3.472.5275.2.Dodatna provjera posebnih znanja, vještina isposobnosti (ako se provodi uz ispite državnemature)5.3. Naknade za upis5.4. Izdavačka djelatnost 651.0735.5.Naplate studenskih molbi, potvrdnica, diplome,indeksi, itd.947.2435.6. Ukupno ostale vrste prihoda (specificirati)6. OSTALI (NESPOMENUTI) PRIHODI (specificirati) 665.127 341.589A UKUPNO PRIHODI POSLOVANJA 29.493.824 31.948.204361

N-2kalendarskagodinaN-1kalendarskagodinaRASHODI1. RASHODI ZA ZAPOSLENE 19.142.265 19.492.0951.1 Plade za zaposlene 15.856.850 16.250.5921.2. Vanjska suradnja u nastavi1.3. Ukupno ostalo (specificirati) 3.285.415 3.241.5032. RASHODI ZA MATERIJAL I ENERGIJU 1.828.484 2.207.2052.1. Uredski materijal i ostali materijalni rashodi 710.357 649.5192.2. Laboratorijski materijal2.3. Energija 935.440 819.2042.4. Materijal i dijelovi za tekude i investicijsko održavanje 85.668 92.7342.5. Sitni inventar 54.232 576.0732.6. Ukupno ostalo (ostali potrošni mat., boje) 42.787 69.6753. RASHODI ZA USLUGE 4.150.571 4.814.1633.1. Telefon, pošta, prijevoz 305.529 254.3903.2. Usluge tekudeg i investicijskog održavanja 1.060.025 1.184.9823.3. Promidžba i informiranje 213.994 237.5013.4. Komunalne usluge 527.442 156.6003.5. Zakup, najam 56.905 145.0373.6.Intelektualne i osobne usluge (ugovori o djelu,honorari)1.349.899 2.231.282362

3.7. Računalne usluge 159.220 161.1293.8. Ukupno ostalo (kopiranje, uvezivanje) 477.557 443.2424. RASHODI ZA NEFINANCIJSKU IMOVINU 624.057 2.205.2714.1. Poslovni objekti4.2. Računalna oprema4.3. Laboratorijska oprema 10.067 571.8024.4. Uredska oprema 613.990 559.0614.5. Komunikacijska oprema 41.5624.6. Ostala oprema 24.8154.7. Literatura 8.0314.8. Ulaganja u postrojenja, strojeve i ostalu opremu4.9. Dodatna ulaganja na građevinskim objektima4.10. Ukupno ostalo (specificirati)5. NAKNADE TROŠKOVA ZAPOSLENIMA 2.390.558 2.473.8535.1. Službena putovanja 1.378.037 1.498.7895.2. Stručna usavršavanja 220.670 202.0855.3.Ukupno ostalo (specificirati) uključujudi i troškoveprijevoza791.851 772.9796. OSTALI NESPOMENUTI RASHODI POSLOVANJA 1.123.187 1.374.4976.1. Premije osiguranja 148.672 229.0366.2. Reprezentacija 364.742 448.207363

6.3. Članarine 135.433 164.3266.4. Bankarske i usluge platnog prometa 39.248 41.5146.5. Kamate 34.715 15.6936.6. Ostali financijski izdaci 400.377 475.721B UKUPNO RASHODI POSLOVANJA 29.259122 31.567.084C Preneseno stanje iz prethodne godine -132.988 101.714UKUPNO STANJE 31.12. (A-B+C) 101.714 482.834364