Obrazovne i radne karijere mladih - UNDP Croatia

Izvještaj agencije PulsObrazovne i radne karijere mladihPripremljeno za: Program Ujedinjenih naroda za razvojBudmanijeva 1 • 10 000 Zagreb, Croatia • tel +385 1 6008 900 • fax +385 1 6008 999 • e-mail puls.zagreb@puls.hrŠime Ljubića 37 • 21 000 Split, Croatia • tel +385 21 430 430 • fax +385 21 430 444 • e-mail puls.split@puls.hrMatični broj 0376221 • ţiro račun 2360000 - 1101207595 • e-mail puls@puls.hr • www.puls.hr • 4/23-00-01 • 02/00

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHSADRŢAJ1. Uvod i metodologija ...................................................................................... 41.1. Uvod ................................................................................................................................. 41.2 Metodologija ..................................................................................................................... 41.2.0.1 Ciljana populacija ............................................................................................................................................. 41.2.0.2 Metoda istraţivanja .......................................................................................................................................... 41.2.1 Uzorak opće populacije ...................................................................................................................... 51.2.1.1 Dizajn uzorka ................................................................................................................................................... 51.2.1.2 Izbor ispitanika ................................................................................................................................................. 51.2.1.3 Pogreška uzorka i stopa odaziva ..................................................................................................................... 61.2.1.4 Teţinski faktori (ponderi) .................................................................................................................................. 61.2.2 Uzorak osoba romske narodnosti ....................................................................................................... 71.2.2.1 Dizajn uzorka ................................................................................................................................................... 71.2.2.2 Pogreška uzorka i stopa odaziva ..................................................................................................................... 71.2.2.3 Prilagodbe upitnika .......................................................................................................................................... 81.2.3 Uzorak teţe dostupnih populacija ...................................................................................................... 83. Obrazovne karijere ...................................................................................... 113.1. Hodogram obrazovnih karijera ..................................................................................... 113.2. Tijek srednjoškolskog obrazovanja ............................................................................. 123.2.1.Srednjoškolski programi ...................................................................................................................123.2.2. Izvanškolska praksa / naukovanje u tvrtkama, obrtima ili javnim ustanovama ...............................173.2.3.Uvjeti tijekom srednjoškolskog obrazovanja .....................................................................................193.2.3.1 PohaĎanje instrukcija ili privatne poduke ....................................................................................................... 193.2.3.2 Stipendije u srednjoškolskom obrazovanju .................................................................................................... 213.2.3.3 Mjesto stanovanja u odnosu na mjesto školovanja ........................................................................................ 223.2.3.4 Podrška roditelja tijekom školovanja .............................................................................................................. 243.2.4 Uspjeh u srednjoj školi ......................................................................................................................263.2.5 Nastavak obrazovanja nakon srednje škole .....................................................................................283.2.5.1 Upisivanje studija ........................................................................................................................................... 283.2.5.2 Razlozi nastavka ili prekida školovanja .......................................................................................................... 293.3. Tijek visokog obrazovanja ............................................................................................ 333.3.1 Vrsta studija ......................................................................................................................................333.3.2 Program studija ................................................................................................................................343.3.3 Način studiranja ................................................................................................................................353.3.4 Uvjeti studiranja ................................................................................................................................363.3.4.1 Praksa tijekom studija .................................................................................................................................... 363.3.4.2 PohaĎanje instrukcija ili privatne poduke tijekom studija ............................................................................... 363.3.4.3 Stipendije tijekom visokog obrazovanja ......................................................................................................... 373.3.4.4 Stanovanje tijekom visokog obrazovanja ....................................................................................................... 373.3.5 Uspjeh na studiju ..............................................................................................................................393.3.6 Razlozi prekida studija ......................................................................................................................423.4. Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanja ........................... 433.4.1 Programi kojima se stječe viši obrazovni stupanj .............................................................................433.4.2 Tečajevi i seminari ............................................................................................................................463.4.3 Troškovi i vrijeme dodatnog obrazovanja .........................................................................................473.5 Profil ispitanika koji nisu završili pojedine stupnjeve obrazovanja ............................ 483.5.1 Razlozi prekida školovanja kod ispitanika koji nisu završili upisani stupanj obrazovanja ................502

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4. Radne karijere .............................................................................................. 514.1. Hodogram radne karijere .............................................................................................. 514.2. Posao tijekom obrazovanja ........................................................................................... 544.2.1. Povremeni poslovi ...........................................................................................................................544.2.2. Značajan posao tijekom obrazovanja ..............................................................................................604.2.2.1 Vrsta posla ..................................................................................................................................................... 614.2.2.1 Uvjeti rada ...................................................................................................................................................... 634.2.2.3 Pronalaţenje posla ........................................................................................................................................ 684.2.2.4 Obrazovanje i rad........................................................................................................................................... 704.3. Prvi posao nakon obrazovanja ..................................................................................... 744.3.1 Vrsta posla ........................................................................................................................................764.3.2 Uvjeti rada i poloţaj na poslu............................................................................................................804.3.3 Pronalaţenje posla ...........................................................................................................................884.3.4 Obrazovanje i rad .............................................................................................................................904.4. Trenutni posao ............................................................................................................... 973.4.1. Vrsta trenutnog posla ......................................................................................................................983.4.2. Uvjeti rada......................................................................................................................................1034.4.2. Pronalaţenje posla ........................................................................................................................1134.4.3. Dodatni posao ...............................................................................................................................1154.5 Promjena uvjeta na poslu ............................................................................................ 1194.5.1 Zanimanja .......................................................................................................................................1194.5.2. Status na poslu ..............................................................................................................................1204.5.3. Tip radne organizacije ...................................................................................................................1224.5.4. Radno vrijeme ...............................................................................................................................1234.5.5. Primanja.........................................................................................................................................1244.6. Osobe bez posla .......................................................................................................... 1255. Zaključak..................................................................................................... 131Obrazovne karijere ............................................................................................................. 131Srednjoškolsko obrazovanje ....................................................................................................................131Visoko obrazovanje .................................................................................... Error! Bookmark not defined.Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanja ............ Error! Bookmark not defined.Radne karijere ..................................................................................................................... 133Poslovi za vrijeme školovanja ..................................................................................................................133Prvi posao nakon školovanja ...................................................................................................................133Trenutni posao .........................................................................................................................................134Dodatni posao ..........................................................................................................................................134Nezaposlenost .........................................................................................................................................1343

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH1. Uvod i metodologija1.1. UvodNa temelju zahtjeva Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, a u okviru prioriteta zadanihzajedničkim Memorandumom o socijalnoj uključenosti Vlade Republike Hrvatske i Europskekomisije, agencija Puls je provela istraţivanje na temu obrazovnih i radnih karijera mladih uHrvatskoj. Populacija od interesa su osobe koje su prestale s neprekinutim školovanjemunazad pet godina, a tijekom tog razdoblja su prikupile svoja prva iskustva vezana uz svijetrada.U ovom izvještaju izneseni su sumarni odgovori ispitanika koji su sudjelovali u istraţivanju naniz pitanja koja pokrivaju navedenu tematiku. Izvještaj je podijeljen na nekoliko poglavlja. Napočetku se iznose osnovni metodološki podaci o provoĎenju istraţivanja. Zatim se navodepokazatelji koji se odnose na tijek obrazovanja, pri čemu je najviše paţnje posvećenosrednjoškolskom i visokoškolskom obrazovnom iskustvu. Iduće veće poglavlje pruţainformaciju o radnom iskustvu za vrijeme školovanja i radnoj karijeri nakon izlaska iz sustavaobrazovanja. Na kraju su prikazani zaključci istraţivanja na način da pruţaju osnovni preglednajvaţnijih dobivenih rezultata.1.2 Metodologija1.2.0.1 Ciljana populacijaCiljana populacija ovog istraţivanja su osobe koje su unazad pet godina izašle iz sustavaobrazovanja bez obzira jesu li uspješno ili neuspješno završile zadnji obrazovni stupanj kojegsu pohaĎale. Kako bi obuhvatilo ciljanu populaciju i neke njene segmente koji su teţedostupni istraţivanje je sadrţalo sveukupno tri poduzorka. Prvi obuhvaća pripadnike općepopulacije koji su odabrani na način da je taj uzorkovani skup reprezentativan za sve mladeosobe koje odgovaraju navedenim kriterijima. Drugi poduzorak bio je predviĎen kaonadopuna prvoga kojom bi se osigurala dovoljna zastupljenost pripadnika malobrojnih i teţedostupnih pripadnika ranjivih populacija, odnosno skupina mladih za koje se pretpostavlja dasu nakon izlaska iz sustava obrazovanja izloţeni većem riziku nezaposlenosti (samohraniroditelji, osobe sa zdravstvenim problemima, osobe s iskustvom dugotrajne nezaposlenosti teosobe koje nisu završile srednjoškolsko obrazovanje). Treći poduzorak bio je usmjeren premapripadnicima romske narodnosti za koje se takoĎer nije moglo očekivati da će u dovoljnojmjeri biti zastupljeni kroz slučajan odabir pripadnika opće populacije.1.2.0.2 Metoda istraţivanja4

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKao metoda istraţivanja primijenjena je metoda ankete licem-u-lice. Razgovor s ispitanicimavoĎen je u kućanstvu na strukturirani način pomoću upitnika u kojem su navedena pitanjakoja detaljno pokrivaju problematiku obrazovne i radne karijere. Osim standardnih pitanja iodgovora uobičajnih za ovu metodu istraţivanja od ispitanika je zatraţeno da kroz ponuĎenidnevnik („kalendar“) retrospektivno i sekvencijalno opišu svoj radni status iz mjeseca umjesec od trenutka izlaska iz kontinuiranog obrazovanja do dana anketiranja. Tijekrazgovora/upitnika te oblikovanje pitanja i ponuĎenih odgovora testirani su predistraţivanjemtijekom kojeg je ispitano 12 osoba na dvije lokacije (Zagreb, Split), podjednako u gradskom iseoskom okruţenju, na temelju čega su izvršene manje prilagodbe.Nakon prikupljanja podataka izvršena je kontrola rada anketara i kontrola konzistentnostiprikupljenih odgovora s obzirom na nekoliko ključnih točaka u anketnom upitniku. Tamo gdjesu zabiljeţene nekonzistentnosti ili nepravilnosti od ispitanika su naknadno zatraţenapojašnjenja, odnosno prikupljanje podataka je ponovljeno.1.2.1 Uzorak opće populacije1.2.1.1 Dizajn uzorkaU cilju postizanja što veće reprezentativnosti primjenjen je višeetapni slučajni stratificiraniuzorak pripadnika opće populacije. Kao izvor podataka za izradu okvira za izbor uzorkakorišteni su rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 31. oţujka 2001. Drţavnogzavoda za statistiku.Provedena je dvostruka stratifikacija prema sljedećim obiljeţjima: (1) prema šesttradicionalnih regija koje su odreĎene kao skup postojećih ţupanija, čime je postignutorazvrstavanje jedinica izbora po načelu iscrpnosti i isključivosti; (2) prema veličini naselja,uzevši u obzir četiri veličine: do 2.000 stanovnika, 2.001- 10.000 stanovnika, 10.001 –100.000 stanovnika i više od 100.000 stanovnika. Alokacija uzorka po stratumima provedenaje proporcionalno njihovoj veličini, točnije sukladno broju osoba u dobi izmeĎu 20 i 29 godina.1.2.1.2 Izbor ispitanikaPrva etapa pri izboru ispitanika odnosi se na izbor naselja kao primarnih jedinica izborakorištenjem metode PPS (“probability proportionate to size”), pri čemu je vjerojatnost izboraproporcionalna veličini naselja s obzirom na broj stanovnika u dobi izmeĎu 20 i 29 godina.Najveći gradovi u svim regijama obvezatno su uključeni u uzorak.Druga etapa izbora ispitanika odnosi se na slučajan izbor kućanstava kao sekundarnihjedinica izbora temeljen na slučajnom izboru adresa za zadani broj po slučaju odreĎenih5

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHpolaznih točaka (“random starting points method”). Maksimalni broj ispitanika unutar jednepočetne točke iznosio je osam ispitanika u naseljima većim od 2.000 stanovnika i petispitanika u naseljima manjim od 2.000 stanovnika. Za izbor kućanstva korištena su dvapostupka, najprije slučajan izbor od polazne točke (“random walk method”), te samo uodreĎenim, kasnije pojašnjenim slučajevima, izbor prema preporuci osoba s kojima jeprethodno ostvaren kontakt.Treća etapa odnosi se na slučajan izbor osobe unutar kućanstva kao konačne jedinice izbora.Osoba je odabrana tako da je najprije provjereno odgovara li ona koja je otvorila vratakriterijima za sudjelovanje u istraţivanju. Kriteriji su bili sljedeći: (a) osoba je starija od 15godina i mlaĎa od 35 godina, (b) prestala se školovati ili imala prekid u školovanju dulji odgodinu dana unazad pet godina. Ukoliko osoba koja je otvorila vrata ne odgovara kriterijima ilinije pristala sudjelovati propitano je postoji li u kućanstvu neka osoba koja ih zadovoljava. Uslučaju da više od dvije osobe zadovoljavaju kriterije, odabrana je ona koja prva sljedeća imaroĎendan. U slučajevima kada kućanstvo nema člana koji odgovara kriterijima sudjelovanja,zatraţena je preporuka gdje bi se u susjedstvu moglo naći osobu koja im odgovara. Usuprotnom, ako takva preporuka nije dobivena, odabir je nastavljen primjenom „random walk“metode, pri čemu se u gradskim naseljima nastavljalo šest kućanstava dalje, a u seoskimnaseljima tri kućanstva dalje.1.2.1.3 Pogreška uzorka i stopa odazivaProcjena veličine opće populacije kvalificirane za sudjelovanje u istraţivanju temelji se nabroju stanovnika u dobi izmeĎu 20 i 29 godina te iznosi oko 600.000 osoba. Uz veličinuuzorka od 2429 ispitanika, na razini vjerojatnosti od 95% očekivana teorijska pogreška uzorkaiznosi +/- 2% za proporciju odgovora od 50%.Stopa odaziva osoba kvalificiranih za sudjelovanje u istraţivanju iznosi 44%.1.2.1.4 Teţinski faktori (ponderi)Pri izračunavanju procjena parametara populacije korišteni su teţinski faktori (ponderi) kojistrukturu osnovnih socio-demografskih karakteristika ispitanih osoba usklaĎuju sa strukturomciljane populacije. UsklaĎivanje je izvršeno RIM metodom pri čemu su margine ciljanepopulacije odreĎene s obzirom na udio osoba u dobi izmeĎu 20 i 29 godina unutar šesttradicionalnih regija prema veličini naselja i prema spolnoj strukturi.6

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH1.2.2 Uzorak osoba romske narodnosti1.2.2.1 Dizajn uzorkaU cilju postizanja reprezentativnosti uzorka romske populacije takoĎer je primijenjen slučajni,stratificirani uzorak s obzirom na procjenu veličine romskih naselja. Na temelju Popisastanovništva (2001.), prethodnih istraţivanja agencije Puls i drugih izvora, na primjerpubikacije Instituta Ivo Pilar „Kako ţive hrvatski Romi?“ (2005.), identificirana su postojećaromska naselja u Hrvatskoj i podijeljena na dvije skupine – naselja za koja se pretpostavilo daokupljaju Rome dobro integrirane u društveni ţivot šire zajednice, te ona za koja sepretpostavilo da okupljaju Rome koji su u znatno manjoj mjeri integrirani u društveni ţivotzajednice. Naselja iz ove dvije skupine u podjednakoj su mjeri zastupljena u uzorku.Zbog uvjeta ţivota u romskim naseljima i posebnim populacijskim osobinama ove skupinegraĎana odabir kućanstva i osoba je morao biti donekle prilagoĎen. Anketari su sami ili uzpomoć vodiča koji je član romske zajednice pronalazili osobe koje odgovaraju kriterijima zasudjelovanje u istraţivanju. Nije bilo dozvoljeno odabrati više od jedne osobe unutarkućanstva ili uţe obitelji. Osnovni uvjet za sudjelovanje u istraţivanju je takoĎer bio izlazak izsustava kontinuiranog obrazovanja unazad pet godina. Kao pomoćni kriterij odreĎen je dobniraspon od 13 do 25 godina starosti.Zbog nejasnih populacijskih parametara i nedovoljnih informacija odnosno procjena o stanjuromske populacije u Hrvatskoj reprezentativnost ovog uzorka nije moguće potvrditi na jednaknačin kao što je slučaj s uzorkom opće populacije.1.2.2.2 Pogreška uzorka i stopa odazivaKad je riječ o veličini populacije osoba romske nacionalnosti, procjene u okviru Nacionalnogprograma za Rome Vlade Republike Hrvatske govore da se radi o pribliţno 30-40.000 osoba.Uz pretpostavku konstantnosti dobne strukture pripadnika te populacije kako je prikazana uPopisu stanovništva iz 2001. godine njih pribliţno četvrtina se nalazi u dobi izmeĎu 15 i 29godina, što daje brojku od oko 9-10.000 osoba koje pripadaju u ciljani segment. Kako je uovom poduzorku ispitana 139 osoba, uz navedene populacijske parametre očekivanateorijska pogreška uzorka uz vjerojatnost od 95% iznosi oko +/- 8% za proporciju odgovora od50%. MeĎutim, kako je ranije navedeno, slučajnost odabira ispitanika u uzorak ovdje jedvojbena pa podatak o očekivanoj pogrešci treba uzeti samo okvirno.Stopa odaziva osoba kvalificiranih za sudjelovanje u istraţivanju ovdje je znatno manja negou slučaju opće populacije i iznosi oko 18%.7

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH1.2.2.3 Prilagodbe upitnikaPolazeći od pretpostavke da se obrazovne i radne karijere pripadnika romske populacijemogu znatnije razlikovati od onih pripadnika opće populacije, anketni upitnik je na mjestimaprilagoĎen. Prilagodbe se prije svega odnose na pojednostavljenje nekih pitanja (na primjeronih o radnom mjestu i djelatnosti poduzeća) ili na njihovo proširenje kojim se osiguraoobuhvat situacija koje su rjeĎe zastupljene meĎu pripadnicima opće populacije (na primjerone koje se odnose na stambenu situaciju).1.2.3 Uzorak teţe dostupnih populacijaKako slučajnim izborom osoba u okviru uzorka opće populacije nije bilo moguće dosegnuti doznačajnijeg broja pripadnika malobrojnih ranjivih populacija, koristeći podatke registraHrvatskog zavoda za zapošljavanje na sudjelovanje u istraţivanju je pozvan i odreĎen brojpripadnika skupina mladih za koje se pretpostavlja da su izloţeni većem rizikunezaposlenosti. Poštujući zakonske odredbe o zaštiti osobnih podataka agencija Puls nijeneposredno koristila spomenuti registar već je Hrvatski zavod za zapošljavanje odabraouzorak prema dostavljenim specifikacijama.Obzirom da podatak o završetku (i posebno prekidu) školovanja nije konzistentno prikupljan,kao skup najbliţi populaciji mladih koji su nedavno izašli iz obrazovanja odreĎene su osobetrenutno mlaĎe od 30 godina koje su se prvi puta kao nezaposlene prijavile u HZZ iza 1. lipnja2003. godine bez obzira jesu li trenutno nezaposlene ili ne.Iz ove populacije za potrebe istraţivanja uključene su osobe iz sljedeća četiri podskupa:osobe evidentirane pri HZZ-u kao samohrani roditelji; osobe kod kojih su djelatnici HZZ-austanovili faktore oteţane zapošljivosti (FOZ) koji se odnose na bolest ili invaliditet (uključujesve vrste invaliditeta, intelektualnih teškoća i zdravstvenih tegoba, ali ne uključuje FOZ koji seodnose na materijalno stanje, nepismenost i slično); osobe koje su imale iskustvo vrlodugotrajne nezaposlenosti (neprekinut status nezaposlenosti u trajanju 730 dana i dulje);osobe koje nisu završile srednju školu i mlaĎe su od 25 godina.Iskustvo sličnog istraţivanja koje je HZZ proveo 2007. godine u okviru PHARE2005 projektaukazivalo je na stopu odaziva od nešto iznad 20%. Kako bi se uz te pretpostavke osiguralipoduzorci analitički relevantne veličine, odlučeno je pozvati 5000 ispitanika uz očekivanjeodaziva oko 1000. Na spomenut broj poštanskih adresa poslano je pozivno pismo u kojem jeobjašnjena svrha istraţivanja, a pozvane osobe morale su ispuniti priloţen obrazac i same seprijaviti za sudjelovanje u istraţivanju. MeĎutim odaziv ispitanika pokazao se znatno slabijimod očekivanog. Odazvalo se oko 180 osoba (oko 4%), ali broj realiziranih razgovora bio je8

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHHodogram obrazovnih karijeraNije završio osnovnu školu(0,3%)OsnovnaškolaNije upisao srednju školu(1%)Nijezavršio(3%)(1%)Trogodišnjasrednjaškola(33%) (33%)Nijeupisaostudij(93%)(30%)Nijezavršio(1%)(1%)Četverogodišnjatehnička škola(45%) (45%)Nijeupisaostudij(52%)(24%)Nijezavršio(0,5%)(0%)Gimnazija(22%) (22%)Nijeupisaostudij(15%)(3%)Stručni studij(68%) (2%)Sveučilišnistudij (32%) (1%)Stručni studij(38%) (8%)Sveučilišni studij(62%) (13%)Stručni studij(17%) (3%)Sveučilišni studij(83%) (15%)Završio(29%)(1%)Nijezavršio(71%)(1%)Završio(39%)(0%)Nijezavršio(61%)(0%)Završio(51%)(4%)Nijezavršio(49%)(4%)Završio(49%)(6%)Nijezavršio(51%)(7%)Završio(69%)(2%)Nijezavršio(31%)(1%)Završio(72%)(11%)Nijezavršio(28%)(4%)(%) unutar kategorije /(%) u odnosu na cijeli uzorak10

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3. Obrazovne karijere3.1. Hodogram obrazovnih karijeraHodogram obrazovnih karijera prikazuje osnovnu strukturu obrazovnih karijera pripadnikaopće populacije. Izuzetno malen udio ispitanika nije završio osnovnu školu. Taj se udio krećeoko 0,2%, tj. samo 6 od 2504 ispitanih osoba. Uz još 1% ispitanika koji ne upišu srednju školunakon završetka osnovne škole, oni sveukupno čine oko 1% pripadnika ciljane populacije kojinisu upisali srednju školu.Srednju školu je upisalo oko 99% ispitanika, a završilo ju je oko 97% ispitanika, dakle oko 2%onih koji su upisali srednju školu nije je završilo. Iz ovoga zaključujemo da, premda srednjaškola u Hrvatskoj nije obvezna, završava je gotovo cijela ispitana populacija.Srednje škole smo u ovom slučaju podijelili na trogodišnje srednje škole, četverogodišnjetehničke škole i gimnazije. Trogodišnju srednju školu upisala je pribliţno trećina ispitanika(32%). Relativno malo njih nakon završene trogodišnje škole upisala je studij; njihov udio sekreće oko 6%. Kad su upisali studij, velika većina se odlučila za stručni studij (86%), a malidio za sveučilišni studij.Najviše ispitanika nakon završene osnovne škole je upisalo četverogodišnju srednju školu,njih gotovo polovica ili oko 45%. Nešto više ovih ispitanika nakon srednje škole nije upisalostudij (njih 55%), dok su ga ostali upisali (45%). Upisali su uglavnom stručni studij, aliznačajan udio (oko jedne trećine ili 35%) upisali je sveučilišni studij. Studij je uspješnozavršilo oko 50% ovih ispitanika (54% kod sveučilišnog studija i 48% kod stručnog studija).Gimnaziju je upisalo oko jedne petine (21%) pripadnika ciljane populacije. Očekivano,relativno mali broj ovih ispitanika nije upisalo studij, dok ga je oko četiri petine upisalo. Omjerupisanih sveučilišnih i stručnih studija nakon završene gimnazije je vrlo blizak 50:50.Relativno su visoke i stope završavanja studija, posebno u usporedbi s ostalim ispitanicima,polaznicima trogodišnjih i četverogodišnjih strukovnih škola. Od ispitanika koji su nakonzavršene gimnazije upisali sveučilišni studij, njih oko tri četvrtine ga je i završilo. Ovaj jepostotak nešto niţi kod stručnih studija, ali i dalje iznosi oko 70%. Ispitanici koji su završiligimnaziju čine više od polovice ispitanika iz opće populacije koji su završili više ili visokoobrazovanje.11

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2. Tijek srednjoškolskog obrazovanja3.2.1.Srednjoškolski programiRezultati istraţivanja ukazuju na razlike izmeĎu pojedinih skupina ispitanika s obzirom navrstu upisanih srednjoškolskih programa. Upisivanju gimnazijskih programa bile su sklonijeosobe ţenskog spola i osobe iz gradskih naselja. Muškarci su bili više skloni upisivatitrogodišnje industrijske i obrtničke strukovne programe,a četverogodišnje strukovne i tehničkeprograme muškarci i ţene su podjednako često upisivali. Uočene su i neke regionalne razlike,pa je tako najveći udio gimnazijalaca meĎu srednjoškolcima u Istri i Primorju, a najmanji u Licii Banovini. Detalji su prikazani u tablicama.Kad je riječ o populaciji Roma, njih 41% nije upisalo srednju školu što je izraţeno veći udionego kod opće populacije. Znatno je različita i struktura onih koji jesu upisali srednju školu sobzirom na vrstu programa. Romi koji su je upisali pohaĎali su programe trogodišnjihindustrijskih i obrtničkih škola, a tek iznimno programe četverogodišnjih strukovnih i tehničkihškola odnosno gimnazijske programe.Koju ste srednju školu upisali nakon završetka osnovne škole? 1TotalUzorakN 2497 2424 73sig 0.00Nisam upisao srednju školu 02.0 01 41Gimnaziju 20.8 21Četverogodišnju strukovnu ili tehničku 43.5 45 04Trogodišnju industrijsku strukovnu 12.6 12 29Trogodišnju obrtničku strukovnu 20.3 20 26Umjetničku 00.6 01Školu za mladeţ s poteškoćama u razvoju 00.1 00Ne zna 00.2 00Total 100%1 U tablicama su navedeni postotci.12

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoju ste srednju školu upisali nakon završetka osnovne škole?TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 2424 1232 1192 62 707 644 419 592 981 1443sig 0.00 0.00 0.00Nisam upisao srednju školu 00.9 01 01 34 01 01Gimnaziju 21.4 14 29 04 00 12 30 53 26 19Četverogodišnju strukovnu ilitehničku44.7 43 46 19 01 87 61 43 46 44Trogodišnju industrijskustrukovnu12.1 17 07 19 38 00 02 01 10 14Trogodišnju obrtničku strukovnu 20.1 24 16 24 61 01 06 02 17 22Umjetničku 00.7 01 01 01 02 01 01 00Školu za mladeţ s poteškoćamau razvoju00.1 00 00 00 00Ne zna 00.2 00 00 00 00 00 00Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2424 615 428 433 187 280 481 896 1528sig 0.00 0.00Nisam upisao srednju školu 00.9 01 02 01 00 00 02 00Gimnaziju 21.4 29 19 17 10 28 18 13 26Četverogodišnju strukovnu ili tehničku 44.7 45 39 49 48 46 43 42 46Trogodišnju industrijsku strukovnu 12.1 09 13 10 19 09 17 15 10Trogodišnju obrtničku strukovnu 20.1 15 26 23 22 16 20 27 16Umjetničku 00.7 00 00 01 01 01 00 01Školu za mladeţ s poteškoćama u razvoju 00.1 00 00 00 00Ne zna 00.2 00 01 00 00 00Total 100%13

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOsim tipa srednje škole koju su pohaĎali, ispitanici su navodili i skupine školskih programasrednje škole u koju su išli. U pregled koji slijedi nisu uključeni ispitanici koji su pohaĎaligimnaziju ili umjetničku školu jer one predstavljaju zasebne školske programe.Oko jedne petine ispitanika (18%) iz populacije koja je pohaĎala srednje strukovnoobrazovanje je pohaĎala program iz skupine programa poslovanja i administracije, a oko 14%je pohaĎalo program za inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja. U ove dvije najčešće skupineprograma primjetne su vrlo izraţene razlike prema spolu ispitanika. Program iz skupineposlovanja i administracije znatno češće su odabirale ispitanice ţenskog spola, dok suinţenjerstvo i inţenjerska zanimanja znatno češće izabrali ispitanici muškog spola. Čestoodabirani tip srednjoškolski programa je i tip programa osobnih usluga, kojeg je pohaĎalo13% ispitanika iz srednjeg strukovnog obrazovanja, bez značajnijih razlika prema spolu, regijiili tipu naselja porijekla. Treba napomenuti da ge je upisalo oko 25% ispitanika s porijeklomizvan Hrvatske i da je upravo taj program bio najčešće odabran od strane te skupine učenika,ispred poslovanja i administracije (14% u ovoj skupini) i inţinjerstva (11% u ovoj skupini).Programe iz skupine računarstva je pohaĎalo 6% ispitanika iz srednjeg strukovnogobrazovanja, a značajno češće to su bili muški ispitanici. Njih 11% je pohaĎalo te programe,nasuprot samo 1% ispitanica.Programe preraĎivačke industrije i obrade pohaĎalo je oko 6% ispitanika iz srednjegstrukovnog obrazovanja. Ove programe značajno češće su birali ispitanici koji su u djetinjskuţivjeli u selima nego oni koji su ţivjeli u gradovima (9% ispitanika sa sela nasuprot 4%ispitanika iz gradova). Ove programe podjednako često biraju i mladići i djevojke. Slično jezastupljen u regijama cijele Hrvatske, uz nešto niţu zastupljenost u Hrvatskom Primorju i Istri(1% ispitanika iz te regije nasuprot prosječnih 6%).Zdravstvo je skupina srednjoškolskih programa koje je pohaĎalo oko 5% ispitanika.Primjećujemo da ove programe nešto češće odabiru djevojke (8% ispitanica) nego mladići(3% ispitanika).Programe iz područja usluga prijevoza te arhitekture i graĎevinarstva odabralo je oko 4%,odnosno 3% ispitanika, koji su uglavnom muškog spola (5% mladića nasuprot 2% djevojaka).Programe poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pohaĎalo je oko 3% ispitanika, s tim da su točešće bili ispitanici porijeklom iz Slavonije i Like i Banovine.Iz navedenih podataka moţemo zaključiti da postoje tri dominantne skupine srednjoškolskihprograma, na koje otpada oko dvije trećine ispitanika iz uzorka. Ti programi su poslovanje iadministracija, inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja te osobne usluge. Vaţno je primijetiti dase dva najčešće izabrana programa ujedno i vrlo različita u odnosu na spolnu strukturu.Kod ispitanika iz populacije Roma, meĎu kojima ih je oko trećina upisala srednju školu,nalazimo sličnu strukturu najčešće izabiranih strukovnih srednjoškolskih programa. Tri14

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHnajčešće birane skupine programa su jednake kao i kod ispitanika iz opće populacije, ali kodispitanika Roma nema onih koji su pohaĎali programe računarstva, zdravstva te poljoprivrede,šumarstva i ribarstva.Koji je to bio srednjoškolski program?UzorakN 2383 43sig 0.39Humanističke znanosti 00Poslovanje i administracija 18 16Računarstvo 06Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 14 21PreraĎivačka industrija i obrada 06 14Arhitektura i graĎevinarstvo 03 14Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 03Zdravstvo 05Osobne usluge 13 19Usluge prijevoza 03 09Ostalo 25 02Ne znam 01 05Total 100%15

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaIstra i PrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoji je to bio srednjoškolski program?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2383 1211 1172 41 707 638 413 585sig 0.00 0.00Humanističke znanosti 00.0 00 00Poslovanje i administracija 18.5 10 27 07 16 22 20 18Računarstvo 06.2 11 01 05 04 10 08 04Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 14.4 25 03 15 23 12 16 06PreraĎivačka industrija i obrada 05.6 05 06 02 12 04 03 01Arhitektura i graĎevinarstvo 03.3 05 01 07 06 03 01 01Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 03.3 03 03 05 03 05 04 01Zdravstvo 05.3 03 08 02 01 12 03 05Osobne usluge 13.5 13 14 31 30 08 05 04Usluge prijevoza 03.5 05 02 08 03 04 05 02Ostalo 25.1 17 34 14 01 17 34 57Ne znam 01.3 02 01 04 01 02 01 01Total 100%TotalRegija porijeklaTip naseljaporijeklaN 2383 519 414 442 198 249 452 86 23 1578 759 46sig 0.00 0.00Humanističke znanosti 00.0 00 00Poslovanje i administracija 18.5 16 15 22 20 17 22 14 24 17 22 10Računarstvo 06.2 07 06 07 04 05 06 11 07 05 05Inţenjerstvo i inţenjerskazanimanja14.4 18 15 12 14 15 14 11 08 14 16 09PreraĎivačka industrija i obrada 05.6 06 08 05 08 01 05 04 09 04 09 03Arhitektura i graĎevinarstvo 03.3 02 06 03 02 02 03 08 14 03 04 10Poljoprivreda, šumarstvo iribarstvo03.3 02 03 07 07 01 02 02 03 05 02Zdravstvo 05.3 03 07 06 07 06 04 03 12 05 06 04Osobne usluge 13.5 11 15 11 15 16 14 25 04 13 13 19Usluge prijevoza 03.5 04 02 04 02 03 05 01 04 04 02 04Ostalo 25.1 29 25 22 18 32 24 19 25 29 16 35Ne znam 01.3 01 00 01 03 02 01 01 02 01Total 100%16

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.2. Izvanškolska praksa / naukovanje u tvrtkama, obrtima ili javnim ustanovamaIzvanškolsku praksu je pohaĎalo oko 84% ispitanika koji su pohaĎali srednju školu, neuključujući ispitanike koji su pohaĎali gimnaziju. Najviše ispitanika je praksu pohaĎalo kodobrtnika (37%), a znatni udjeli ispitanika su praksu pohaĎali u tvrtki (20%) i u javnoj institucijiili ustanovi (17% ispitanika).Kod strukture ispitanika koji su pohaĎali praksu, primjećujemo da su djevojke češće pohaĎalepraksu u javnoj instituciji ili ustanovi, a mladići kod obrtnika. Ovo objašnjavamo kao posljedicubiranog tipa srednjoškolskog programa, gdje djevojke češće biraju programe koji praksuodrţavaju u javnoj instituciji (npr. zdravstvo), a mladići kod obrtnika (npr. inţenjerstvo iinţenjerska zanimanja). Struktura se razlikuje i prema regiji porijekla, pri čemu su ispitaniciporijeklom iz Dalmacije rjeĎe pohaĎali praksu od ispitanika iz ostalih dijelova Hrvatske.Najčešće su praksu pohaĎali ispitanici iz Sjeverne Hrvatske, i to češće u nekoj tvrtki negoispitanici iz ostalih dijelova zemlje.Ispitanici iz uzorka Roma su znatno rjeĎe pohaĎali praksu nego ispitanici iz uzorka općepopulacije. Dok je kod opće populacije, kako je ranije navedeno, riječ o 84% polaznikastrukovnih škola, kod romske populacije radilo se o 58%. MeĎutim kod onih koji su je pohaĎalistruktura je uglavnom slična kao i kod opće populacije: Romi su najčešće pohaĎali praksukod obrtnika, zatim u tvrtki, a rjeĎe u javnoj instituciji ili ustanovi.Tijekom srednje škole, jeste li pohaĎali izvanškolsku praksu odnosno naukovanja u tvrtkama,obrtima ili javnim ustanovama kao dio Vašeg obrazovnog programa?UzorakN 1886 43sig 0.02Ne 16 42Kod obrtnika 37 33U tvrtci 20 19U javnoj instituciji ili ustanovi 17 05Negdje drugdje 00Kod obrtnika i u tvrtci 02 02Kod obrtnika i u javnoj instituciji 01Kod obrtnika i drugdje 00U tvrtci i javnoj instituciji 01Kod obrtnika, u tvrtci i u javnoj instituciji 00Ne zna 05Total 100%17

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaIstra i PrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTijekom srednje škole, jeste li pohaĎali izvanškolsku praksu odnosno naukovanja u tvrtkama,obrtima ili javnim ustanovama kao dio Vašeg obrazovnog programa?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1886 1051 835 38 706 568 296 277sig 0.00 0.00Ne 15.9 15 17 25 07 21 21 22Kod obrtnika 36.7 42 30 48 63 21 21 17U tvrtci 20.2 19 22 12 14 21 30 24U javnoj instituciji ili ustanovi 17.5 14 22 06 28 19 26Negdje drugdje 00.1 00 00 00 00Kod obrtnika i u tvrtci 02.3 03 02 03 03 02 01 02Kod obrtnika i u javnoj instituciji 00.9 01 01 01 01 02 01Kod obrtnika i drugdje 00.1 00 00 00U tvrtci i javnoj instituciji 00.7 00 01 00 01 01 02Kod obrtnika, u tvrtci i u javnoj instituciji 00.3 00 00 00 01 00Ne zna 05.4 06 04 13 05 06 05 04Total 100%TotalRegija porijeklaTip naseljaporijeklaN 1886 390 328 365 175 178 357 73 20 1185 665 35sig 0.01 0.77Ne 15.9 16 07 17 14 19 23 19 23 17 14 16Kod obrtnika 36.7 36 36 40 31 31 39 48 29 35 40 21U tvrtci 20.2 23 29 16 25 14 17 09 10 19 21 29U javnoj instituciji ili ustanovi 17.5 14 19 22 18 24 13 12 18 19 16 14Negdje drugdje 00.1 01 00 00Kod obrtnika i u tvrtci 02.3 02 04 02 03 01 03 01 05 02 02Kod obrtnika i u javnoj instituciji 00.9 01 01 00 02 01 01 03 04 01 01Kod obrtnika i drugdje 00.1 01 00 00U tvrtci i javnoj instituciji 00.7 01 01 01 02 00 01 01Kod obrtnika, u tvrtci i u javnojinstituciji00.3 01 00 01 00 00Ne zna 05.4 08 04 04 05 07 03 08 11 06 04 19Total 100%18

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.3.Uvjeti tijekom srednjoškolskog obrazovanjaNekoliko pitanja u ovom istraţivanju bilo je posvećeno uvjetima školovanja tijekomsrednjoškolskog obrazovanja. Pitanja se odnose na sljedeće uvjete u kojima se odvijalosrednjoškolsko obrazovanje:1. pohaĎanje instrukcija ili privatne poduke2. primanje stipendije3. mjesto stanovanja u odnosu na mjesto gdje se nalazila škola4. podrška roditelja tijekom školovanja3.2.3.1 PohaĎanje instrukcija ili privatne podukeJedan od pokazatelja uvjeta u kojima se odvijalo srednjoškolsko obrazovanje je i pohaĎanjeinstrukcija ili privatne poduke. Pribliţno četvrtina ispitanika iz uzorka opće populacije jetijekom srednje škole pohaĎalo instrukcije ili privatnu poduku. RjeĎe od ostalih instrukcije supohaĎali ispitanici koji su završili trogodišnju srednju školu. Promatramo li regiju porijekla,češće od prosjeka su instrukcije pohaĎali ispitanici iz Zagreba i okolice te Primorja i Istre, apromatramo li tip naselja porijekla, ispitanici iz gradova su češće uzimali instrukcije negoispitanici sa sela. Ove razlike moţemo tumačiti lakšom dostupnošću instrukcija, ali i boljimmaterijalnim statusom ispitanika i njihovih roditelja.Tek oko desetina Roma upisanih u srednju školu je pohaĎalo instrukcije ili privatnu poduku,što je jedan od pokazatelja slabijih šansi koje su im na raspolaganju u procesusrednjoškolskog obrazovanja.Jeste li tijekom srednje škole pohaĎali instrukcije / privatne poduke iz pojedinih predmeta?UzorakN 2403 43sig 0.09Da 25 09Ne 74 84Ne zna 01 07Total 100%19

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaIstra i PrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJeste li tijekom srednje škole pohaĎali instrukcije / privatne poduke iz pojedinih predmeta?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2403 1220 1183 41 707 644 419 592sig 0.83 0.00Da 24.7 25 25 23 12 29 37 27Ne 74.5 75 74 77 87 71 62 72Ne zna 00.8 01 01 01 01 01 01Total 100%Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 2403 523 415 446 200 252 455 88 24 1593 762 48sig 0.00 0.00Da 24.7 33 19 17 16 38 25 21 21 28 19 17Ne 74.5 66 81 82 81 61 75 75 79 71 81 78Ne zna 00.8 01 01 03 01 00 04 01 00 04Total 100%20

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaIstra i PrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.3.2 Stipendije u srednjoškolskom obrazovanjuIz uzorka opće populacije moţemo zaključiti da su stipendije u srednjoj školi vrlo rijetke.Samo oko 4% ispitanika iz uzorka opće populacije je tada primalo neku stipendiju. Ovajpodatak ne varira značajno ni prema spolu, stupnju završenog školovanja, regiji ili tipu naseljaporijekla tako da zaključujemo da se sve socio-demografske skupine ispitanika podjednakočesto, ili bolje rečeno rijetko stipendiraju.Situacija je nešto drugačija u uzorku Roma, u kojem se oko četvrtine ispitanika koji su krenuliu srednju školu izjasnilo da su primali neki oblik stipendije. Podsjećamo, samo trećina Romaje pohaĎala srednju školu.Jeste li primali ikakvu stipendiju tijekom srednje škole?UzorakN 2403 43sig 0.23Da 04 26Ne 96 74Ne zna 00Total 100%Jeste li primali ikakvu stipendiju tijekom srednje škole?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2403 1220 1183 41 707 644 419 592sig 0.09 0.72Da 03.6 03 04 07 03 03 05 03Ne 96.1 97 95 93 97 97 94 96Ne zna 00.3 00 00 00 00 00 00Total 100%Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 2403 523 415 446 200 252 455 88 24 1593 762 48sig 0.34 0.92Da 03.6 03 05 03 07 03 02 03 03 03 04 04Ne 96.1 97 94 97 92 97 98 95 97 96 96 94Ne zna 00.3 00 00 00 01 00 01 00 02Total 100%21

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.3.3 Mjesto stanovanja u odnosu na mjesto školovanjaNešto više od polovice ispitanika (oko 51%) pohaĎalo je srednju školu izvan mjesta u kojemje tada bio njihov roditeljski dom. To češće vrijedi za ispitanike koji su završili samo srednjuškolu, dok su ispitanici koji su pohaĎali ili završili fakultet češće pohaĎali srednju školu umjestu gdje su tijekom djetinjstva ţivjeli s obitelji.Ispitanici porijekom iz Zagreba i okolice najčešće su pohaĎali srednju školu u mjestu gdje suţivjeli (67% ispitanika iz Zagreba), a najrjeĎe su je u mjestu stanovanja pohaĎali ispitaniciporijeklom iz Sjeverne Hrvatske (28% ispitanika).Očekivane razlike nalazimo kad usporeĎujemo ispitanike porijeklom iz seoskih i one izgradskih naselja, pri čemu je 92% ispitanika porijeklom sa sela srednju školu pohaĎalo izvanmjesta gdje su ţivjeli, a isto vrijedi za manje od trećine ispitanika porijekom iz grada (32%).Ispitanici Romi su nešto češće pohaĎali srednju školu u mjestu gdje su ţivjeli (58% ispitanikaRoma).Ispitanici kojima je srednja škola bila izvan mjesta boravka su odgovarali i na pitanje jesu liputovali do srednje škole ili su bili smješteni u mjestu gdje su pohaĎali školu. Nešto više od90% ovih ispitanika je dnevno putovalo do škole, oko 4% ih je ţivjelo u Ďačkom domu, aostalih 6% je koristilo druge oblike smještaja (podstanarstvo, vlastiti besplatni smještaj).Ispitanici Romi su rjeĎe putovali do škole (67% ispitanika), a češće su ţivjeli u Ďačkom domu(22% ispitanika Roma). Poduzorak Roma je u ovom slučaju vrlo malen pa ovaj nalaz trebatumačiti vrlo oprezno.Je li se srednja škola koju ste pohaĎali nalazila izvan mjesta (grada, naselja) u kojem je tada biovaš obiteljski dom?UzorakN 2403 43sig 0.22Da 51 42Ne 49 58Total 100%22

OpćapopulacijaRomiZagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaIstra i PrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJe li se srednja škola koju ste pohaĎali nalazila izvan mjesta (grada, naselja) u kojem je tada biovaš obiteljski dom?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2403 1220 1183 41 707 644 419 592sig 0.06 0.00Da 51.3 53 49 47 64 61 35 38Ne 48.7 47 51 53 36 39 65 62Total 100%Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 2403 523 415 446 200 252 455 88 24 1593 762 48sig 0.00 0.00Da 51.3 33 72 61 60 41 47 53 29 32 92 37Ne 48.7 67 28 39 40 59 53 47 71 68 08 63Total 100%Jeste li tijekom srednjeg školovanja dnevno putovali? Ako ne, kako ste riješili svoj smještaj umjestu školovanja?UzorakN 1233 18sig 0.91Putovali ste dnevno od kuće 92 67U Ďačkom domu 04 22Kao podstanar 01Kod rodbine, u vlastitom ili u obit. stanu, besplatno 01 06Nešto drugo 00 06Ne zna 01Total 100%23

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.3.4 Podrška roditelja tijekom školovanjaPosljednji ispitani aspekt uvjeta tijekom srednjoškolskog obrazovanja je podrška koju suispitaniku roditelji pruţali tijekom školovanja. Rezultati ispitivanja na općoj populaciji pokazujuda je stav gotovo 80% ispitanika da je školski uspjeh ispitanika za njihove roditelje bio vaţanili izuzetno vaţan. Nasuprot tome, samo 3% ispitanika smatra da za njihove roditelje školskiuspjeh bio nimalo ili malo značajan.Primjećujemo da prema spolu nije bilo većih odstupanja, tj. da ispitanici smatraju da jeroditeljima bilo podjednako vaţno njihovo školovanje kao muške i ţenske djece. Razlike sepokazuju kad promatramo ispitanike prema stupnju završenog obrazovanja. Ispitanici kojinisu završili osnovnu ili srednju školu smatraju da je njihovim roditeljima bilo manje stalo doškolskog uspjeha njihove djece nego smatraju ispitanici koji su završili srednju školu ili višistupanj obrazovanja. Ovo je posebno vidljivo iz odgovora ispitanika koji su završili samoosnovnu ili srednju školu, pri čemu oko 22% ovih ispitanika procjenjuje da njihovim roditeljimanije bio vaţan ili im je bio malo vaţan njihov školski uspjeh. Isto vrijedi za samo 3% svihispitanika. Nasuprot tome, gotovo 90% ispitanika koji su završili studij procjenjuje da jenjihovim roditeljima školski uspjeh njihove djece bio vaţan ili izuzetno vaţan.Kod populacije Roma nailazimo na drugu sliku, u kojoj za 50% ispitanika njihovi roditeljimaškolski uspjeh njihove djece nije bio uopće vaţan ili im je bio malo vaţan. Točnije, disperzijaodgovora kod Roma veća je nego kod opće populacije i meĎu njima biljeţimo oko trećinu onihkojima je njihovo obrazovanje roditeljima ipak bilo puno ili izuzetno puno vaţno. Dok se kodopće populacije odgovori na ovo pitanje gomilaju oko jednog teţišta, kod romske populacijeprisutno je odreĎeno podvajanje.Općenito govoreći, koliko je Vašim roditeljima bilo stalo do Vašeg školskog uspjeha?UzorakN 2430 139sig 0.00Nimalo 01 24Malo 02 24Umjereno 16 17Puno 42 20Izuzetno puno 38 12Ne zna 02 01Total 100%24

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOpćenito govoreći, koliko je Vašim roditeljima bilo stalo do Vašeg školskog uspjeha?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592sig 0.00 0.00Nimalo 00.8 01 01 06 01 00 01 01Malo 02.2 03 02 16 02 03 02 01Umjereno 15.8 15 16 28 20 20 12 07Puno 41.6 45 38 42 46 41 43 35Izuzetno puno 38.0 34 42 07 29 35 40 54Ne zna 01.6 02 02 02 02 01 03 02Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2430 616 430 433 190 280 481 901 1529sig 0.00 0.46Nimalo 00.8 01 01 00 03 01 01 01 01Malo 02.2 02 02 02 00 04 03 02 02Umjereno 15.8 12 12 21 11 24 17 17 15Puno 41.6 41 44 34 38 40 49 42 41Izuzetno puno 38.0 43 41 41 45 28 30 36 39Ne zna 01.6 02 01 01 03 03 02 01 02Total 100%25

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.4 Uspjeh u srednjoj školiGotovo svi ispitanici iz opće populacije (98%) završavaju srednjoškolski program koji suupisali. Vrlo rijetki završavaju srednju školu s dovoljnim uspjehom, a gotovo polovica završavas vrlo dobrim uspjehom. Primjetne su razlike po spolu, pri čemu mladići znatno češćezavršavaju srednju školu s dobrim uspjehom, a djevojke s odličnim uspjehom.Očekivano se pokazuje i povezanost uspjeha u srednjoj školi i najvišeg postignutogobrazovanja. Gotovo polovica ispitanika koji završe trogodišnju srednju školu ostvari dobaruspjeh na kraju srednje škole, a njih 9% ostvaruje odličan uspjeh. Nasuprot tome, ispitanicikoji su završili studij vrlo rijetko ostvaruju prosječni uspjeh manji od vrlo dobrog u srednjojškoli, a čak 46% njih je u srednjoj školi ostvarilo odličan uspjeh.Kod ispitanika Roma nije pravilo da učenici završavaju srednju školu, pri čemu više odpolovice ispitanika (56%) nije završilo srednjoškolski program koji su započeli. Prosječniuspjeh im je takoĎer znatno niţi od prosječnog uspjeha opće populacije.Jeste li završili taj srednjoškolski program?UzorakN 2403 43sig 0.00Da 98 44Ne 02 56Total 100%S kakvim ste prosjekom završili posljednji razred srednje škole? Možete li se barem približnoprisjetiti svog prosjeka ocjena u tom razredu?UzorakN 2354 19sig 0.61Dovoljnim uspjehom 01 16Dobrim uspjehom 28 42Vrlo dobrim uspjehom 48 32Odličnim uspjehom 22 11Ne znam 01Total 100%26

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHS kakvim ste prosjekom završili posljednji razred srednje škole? Možete li se barem približnoprisjetiti svog prosjeka ocjena u tom razredu?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2354 1187 1166 0 700 644 419 591sig 0.00 0.00Dovoljnim uspjehom 00.8 01 01 02 01 00 00Dobrim uspjehom 28.4 39 18 49 35 17 04Vrlo dobrim uspjehom 48.2 44 52 38 51 61 48Odličnim uspjehom 21.7 15 29 09 13 21 46Ne znam 01.0 01 01 02 01 00 01Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2354 595 413 420 183 275 467 864 1490sig 0.00 0.00Dovoljnim uspjehom 00.8 00 01 01 01 01 01 01 01Dobrim uspjehom 28.4 25 21 28 32 32 36 32 26Vrlo dobrim uspjehom 48.2 51 49 51 37 50 45 46 49Odličnim uspjehom 21.7 23 29 18 29 15 17 20 23Ne znam 01.0 01 00 02 01 01 01 01 01Total 100%27

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.2.5 Nastavak obrazovanja nakon srednje škole3.2.5.1 Upisivanje studijaNešto više od trećine ispitanika (37%) upisuje studij iste godine kad završava srednju školu, anešto više od polovice ne upisuje studij nakon završetka srednje škole. Oko 5% ispitanikaupisuje fakultet nakon godinu ili više dana pauze.Ukupno gledajući, djevojke češće upisuju studij od mladića, kako iste godine, tako i nakonpauze. Preko 50% djevojaka upisuje fakultet, za razliku od oko 38% mladića. Studij češćeupisuju i ispitanici porijeklom iz Zagreba i okolice te Primorja i Istre. Studij takoĎer znatnočešće upisuju ispitanici porijeklom iz gradova nego oni iz sela.Niti jedan od ispitanika iz poduzorka Roma nije upisao studij.Jeste li nakon srednje škole upisali neki studij? Ako da, nakon koliko vremena?UzorakN 2362 19sig 0.01Ne, nisam 056 100Iste godine 037Nakon godinu dana pauze 005Nakon više od godine dana pauze 002Ne zna 000Total 100%28

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJeste li nakon srednje škole upisali neki studij? Ako da, nakon koliko vremena?TotalSpolN 2362 1195 1167sig 0.00Ne, nisam 55.5 63 48Iste godine 37.4 31 44Nakon godinu dana pauze 05.3 05 06Nakon više od godine dana pauze 01.6 02 02Ne zna 00.0 00Total 100%TotalRegija porijeklaTip naseljaporijeklaN 2362 512 409 440 197 248 446 87 23 1565 749 48sig 0.00 0.00Ne, nisam 55.5 47 63 61 61 46 55 64 52 47 72 55Iste godine 37.4 46 30 33 31 46 39 28 35 45 22 41Nakon godinu dana pauze 05.3 05 05 04 06 06 06 07 12 06 04 05Nakon više od godine danapauze01.6 02 02 02 02 02 00 01 02 02Ne zna 00.0 00 00Total 100%3.2.5.2 Razlozi nastavka ili prekida školovanjaIspitanici koji nakon srednje škole nisu upisali fakultet upitani su da navedu razloge zbog kojihu tom trenutku nisu nastavili s obrazovanjem. U uzorku opće populacije dominiraju dvarazloga. Prvi od njih je činjenica da su ispitanici u tom trenutku ţeljeli raditi. Drugi dominantanrazlog je taj da su izgubili motivaciju za učenje i umorili se.Od ostalih razloga nešto su češći mišljenje da ne bi svladali program dalje, morali su raditi,neki drugi ekonomski ili radni razlog ili činjenica da nisu uspijevali upisati ţeljeni studij iliškolu.Mladići nešto češće navode prva dva, dominantna razloga, dok djevojke češće navodeobiteljske razloge. Ispitanici koji su završili četverogodišnju srednju školu često napominju danisu mogli upisati ţeljeni studij ili školu, što ispitanici koji su završili samo trogodišnju školurijetko navode, što je očekivano budući da se upisima na visokoobrazovne institucije moţepristupiti u pravilu samo s četverogodišnjom srednjom školom.29

MuškiŢenskiTrogodišnjasrednjaškolaČetverogodišnja srednjaškolaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoji su bili glavni razlozi zbog kojih tada niste nastavili s obrazovanjem?UzorakN 1312 19Ţeljeli ste raditi 38 37Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 38 21Smatrali ste da ne biste uspjeli savladati program dalje od postignutog 08 21Morali ste raditi 08 26Drugi ekonomski ili radni razlog 08 05Obiteljski razlozi 08 11Nikako niste uspijevali upisati ţeljeni studij ili školu 06Drugi razlog povezan sa školom 02 11Zdravstveni razlozi 02Nešto drugo 02Ne zna 07TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 1312 750 562 701 611Ţeljeli ste raditi 38.5 40 36 42 34Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 38.2 41 35 38 38Drugi ekonomski ili radni razlog 08.2 09 08 08 08Smatrali ste da ne biste uspjeli savladati program dalje odpostignutog08.0 08 07 09 07Obiteljski razlozi 07.8 05 12 06 10Morali ste raditi 07.6 07 08 08 07Nikako niste uspijevali upisati ţeljeni studij ili školu 06.3 05 08 01 12Drugi razlog povezan sa školom 02.0 02 02 03 01Zdravstveni razlozi 01.6 01 02 02 01Nešto drugo 01.6 01 02 02 01Ne zna 06.6 07 06 07 0630

OpćapopulacijaZagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaHrvatskoPrimorje iIstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoji su bili glavni razlozi zbog kojih tada niste nastavili s obrazovanjem?TotalRegijaTipnaseljaN 1312 267 266 268 116 128 267 627 685Ţeljeli ste raditi 38.5 45 47 30 37 38 33 42 35Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 38.2 37 30 44 35 37 44 41 36Drugi ekonomski ili radni razlog 08.2 04 10 08 18 02 10 09 07Smatrali ste da ne biste uspjeli savladati programdalje od postignutog08.0 12 04 09 01 12 08 08 08Obiteljski razlozi 07.8 09 07 05 10 04 11 07 09Morali ste raditi 07.6 12 07 05 06 11 05 06 09Nikako niste uspijevali upisati ţeljeni studij ili školu 06.3 08 07 05 07 07 04 06 06Drugi razlog povezan sa školom 02.0 01 04 03 02 01 01 02 02Zdravstveni razlozi 01.6 03 01 01 02 02 01 02 01Nešto drugo 01.6 01 02 01 04 01 02 02 01Ne zna 06.6 10 03 05 04 05 10 04 09Kao glavni razlog nastavka školovanja nakon srednje škole ispitanici najčešće navode dasmatraju kako fakultetska diploma povećava mogućnost zaposlenja. Drugi najvaţniji razlog jerazvijanje intelektualnih sposobnosti. Često su navoĎeni i razlozi vezani uz obitelj i prijatelje,te mišljenje da će im završetak fakulteta donijeti visok status u društvu.Koji su bili glavni razlozi koji su utjecali na Vašu odluku da nastavite sa školovanjem nakonsrednje škole?UzorakN 1011Jer mislim da fakultetska diploma povećava mogućnost zaposlenja 71Jer sam ţelio/la dalje razvijati svoje intelektualne sposobnosti 43Jer je to ţeljela moja obitelj 19Jer vjerujem da će mi završetak fakulteta donijeti visok status u društvu 19Jer je većina mojih prijatelja nastavila sa školovanjem 17Jer nisam znao/la što bih drugo radio/la 07Jer sam tako htio/htjela dobiti studentska prava 03Nešto drugo 01Ne zna 0031

OpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHViše od polovice ispitanika iz opće populacije kao glavni razlog zašto su pauzirali godinu danaizmeĎu srednje škole i studija navode da se nisu uspjeli upisati u ţeljeni studij iz prvogpokušaja. Ostali razlozi su znatno rjeĎi i kreću se od financijskih razloga, ţelje za radom irazonodom do vojne obveze ili potrebnog doškolovanja.Koji je glavni razlog godine prekida izmeĎu srednjeg obrazovanja i studija?UzorakN 126sigNisam se uspio upisati na ţeljeni studij iz prvog pokušaja 52.5Razonoda, trebao pauzu zbog osobnih razloga/putovanja i sl. 08.7Morao sam raditi, nisam imao financ. mogućnosti za stud. 08.4Ţelio sam raditi 08.3Vojna/civilna sluţba 06.7Bilo mi je potrebno doškolovanje za upis studija 05.1Nešto drugo 05.6Ne zna 04.7Total 100%32

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3. Tijek visokog obrazovanja3.3.1 Vrsta studijaNajviše ispitanika koji su upisali studij, njih oko 70%, nakon srednje škole upisalo jesveučilišni studij ili akademiju. Znatno manje ispitanika je upisalo stručni studij pri veleučilištu(oko 15%), stučni studij pri visokoj školi (oko 8%) te stručni studij pri fakultetu (oko 5%).Koja je to bila vrsta studija?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1011 425 586 0 0 0 419 592sig 0.92 0.98Sveučilišni studij ili akademija 70.1 71 70 66 73Stručni studij pri veleučilištu 15.4 16 15 19 13Stručni studij pri visokoj školi 07.9 07 09 09 07Stručni studij pri fakultetu 04.9 05 05 04 05Nešto drugo 00.2 00 00 00 00Ne zna 01.5 02 01 02 01Total 100%Total Regija Tip naseljaN 1011 321 139 146 65 141 199 231 780sig 0.27 0.82Sveučilišni studij ili akademija 70.1 72 71 71 64 76 63 69 70Stručni studij pri veleučilištu 15.4 13 14 17 29 13 17 16 15Stručni studij pri visokoj školi 07.9 08 12 04 04 07 09 06 08Stručni studij pri fakultetu 04.9 05 02 05 03 03 09 06 05Nešto drugo 00.2 01 01 00Ne zna 01.5 02 01 03 02 02 01Total 100%33

MuškiŢenskiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3.2 Program studijaNajviše ispitanika koji su upisali studij, njih nešto više od 20%, izabirali su programeposlovanja i administracije. Ove programe nešto češće biraju djevojke nego mladići (26%djevojaka naspram 17% mladića). Drugi najčešće odabrani programi su iz skupine prava,kojeg je izabralo oko 12% ispitanika. Njega takoĎer češće izabiru djevojke nego mladići.Sljedeći izabirani programi su inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja, koje je izabralo znatnoviše mladića nego djevojaka (15% mladića naspram 2% djevojaka). Suprotni primjer pokazujesljedeća skupina izabiranih programa, onih obrazovanja nastavnika i pedagogije, koje jeodabralo oko 11% djevojaka i tek 1% mladića. Ovakve značajne razlike prema spolupokazuju i programi usluga prijevoza i računarstva, koje su češće pohaĎali mladići, odnosnoprogram humanističkih znanosti kojeg su češće pohaĎale djevojke.Ispitanici koji su studirali računarstvo ili inţenjerstvo nešto češće ne završavaju studij ili gazavršavaju tek nakon razdoblja pauze nego ostali ispitanici, što moţemo tumačiti njihovimlakšim zapošljavanjem u trenutku dok nisu diplomirali. Nasuprot tome, ispitanici koji sustudirali programe za obrazovanje nastavnika i pedagogiju češće završavaju studij odprosjeka, budući da im je diploma u pravilu uvjet za zapošljavanje.Koji studijski program ste tada upisali?TotalSpolN 1012 426 586sig 0.00Poslovanje i administracija 22.1 17 26Pravo 11.5 08 14Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 07.3 15 02Obrazovanje nastavnika i pedagogija 07.0 01 11Društvene i bihevioralne znanosti 05.7 05 06Osobne usluge 05.6 05 06Usluge prijevoza 05.6 10 02Računarstvo 05.5 11 02Humanističke znanosti 04.2 01 06Zdravstvo 04.0 03 05Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 03.6 05 03Ostalo 15.9 15 17Ne znam 02.1 03 01Total 100%34

OpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3.3 Način studiranjaUz vrstu studija i program studija, treća vaţna odrednica studijskog iskustva je način na koji jeispitanik studirao, odnosno je li plaćao studij i je li imao studentska prava. Oko 55% ispitanikasu bili redovni studenti, uz potporu ministarstva. Oko trećine ispitanika (31%) su takoĎer biliredovni studenti, ali su sami plaćali studij. Oko 13% ispitanika su studirali izvanredno, dakleplaćali su studij i nisu imali studentska prava kao redovni studenti.Koji je bio Vaš način studiranja odnosno režim plaćanja u godini kad ste prvi puta upisalistudij?UzorakN 1011Redovni student, uz potporu ministarstva 55Redovni student, uz plaćanje (nekada: studij za osobne potr 31Izvanredni student (nekada: studij uz rad) 13Ne zna 01Total 100%35

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3.4 Uvjeti studiranja3.3.4.1 Praksa tijekom studijaZa razliku od srednje škole, u kojoj je većina ispitanika pohaĎala praksu, kod studijske praksese oko dvije trećine ispitanika izjašnjava da nisu pohaĎali praksu. Rijetki ispitanici su pohaĎalipraksu kod obrtnika (njih 2%), a najčešće su je pohaĎali u javnoj instituciji ili ustanovi, njih oko19%. Oko desetine ispitanika je praksu pohaĎalo u tvrtci.Mladići su nešto rjeĎe pohaĎali studijsku praksu od djevojaka, koje su češće praksu pohaĎaleu javnoj instituciji ili ustanovi. Ovo objašnjavamo većim udjelom djevojaka u nastavničkimprogramima, čiji je integralni dio praksa u javnim, točnije obrazovnim institucijama.Jeste li tijekom studija pohaĎali studijsku praksu izvan visokog učilišta kao dio vašegobrazovnog programa?UzorakN 1011Ne 67Kod obrtnika 02U tvrtci 10U javnoj instituciji ili ustanovi 19Negdje drugdje 00Kod obrtnika i u tvrtci 00Kod obrtnika i u javnoj instituciji 00U tvrtci i javnoj instituciji 00U javnoj instituciji i drugdje 00Ne zna 01Total 100%3.3.4.2 PohaĎanje instrukcija ili privatne poduke tijekom studijaOko 20% ispitanika iz uzorka opće populacije je pohaĎalo privatne poduke tijekom studija. Uusporedbi sa srednjom školom, primjećujemo da nešto manji udio ispitanika koristi instrukcijeili privatnu poduku.Jeste li tijekom studija pohaĎali instrukcije ili privatne poduke vezane uz studij?UzorakN 1011Da 21Ne 79Ne zna 01Total 100%36

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaIstra i PrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3.4.3 Stipendije tijekom visokog obrazovanjaSustav stipendiranja visokog obrazovanja je razvijeniji od sustava stipendiranja u srednjojškoli, a to se očituje i u rezultatima istraţivanja. Oko 16% ispitanika je primalo neku vrstustipendije tijekom studija. Stipendije su češće primale djevojke, kao i ispitanici koji su završilistudij nego oni koji ga nisu završili. Uzmu li se u obzir razlike prema regijama, stipendije suznatno češće od ostalih primali ispitanici iz sjeverne Hrvatske. Ispitanici sa sela nešto sučešće primali stipendiju nego ispitanici iz gradova.Jeste li tijekom studija primali ikakvu stipendiju?TotalSpolNajvišepostignutoobrazovanjeN 1011 425 586 419 592Da 15.6 11 19 07 21Ne 83.8 88 81 92 78Ne zna 00.6 01 00 01 01Total 100%Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 1011 263 144 161 73 129 200 30 11 795 194 22sig 0.00 0.06Da 15.6 08 31 15 18 13 15 19 34 14 22 23Ne 83.8 92 68 85 80 87 84 81 66 86 77 71Ne zna 00.6 00 01 02 01 00 01 05Total 100%3.3.4.4 Stanovanje tijekom visokog obrazovanjaVećina ispitanika je studirala izvan mjesta u kojem su dotad ţivjeli. Ovo vrijedi za oko 62%ispitanika, ali postoje vrlo izraţene razlike prema regijama. Najviše ispitanika koji su studiraliu mjestu kojem su dotad ţivjeli porijekom je iz Zagreba i okolice, i to je jedina regija u kojoj suispitanici koji su studirali u mjestu gdje su ţivjeli u većini. Preko 90% ispitanika porijeklom izSjeverne Hrvatske nije studiralo u mjestu u kojem su ţivjeli, a slijedi Lika i Banovina gdje37

OpćapopulacijaZagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHnalazimo 82% takvih ispitanika. Očite su i lako razumljive razlike izmeĎu sela i grada, ali trebanapomenuti da više od polovice ispitanika iz gradova ne studira u mjestu u kojem su ţivjeli.Jeste li studirali izvan mjesta gdje ste prethodno živjeli?Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 1011 263 144 161 73 129 200 30 11 795 194 22sig 0.00 0.00Da 61.9 34 92 75 82 55 61 79 50 54 93 52Ne 38.1 66 08 25 18 45 39 21 50 46 07 48Total 100%Oko 45% ispitanika koji su studirali izvan mjesta u kojem su dotad ţivjeli je putovalo dnevnood kuće. Najčešći način rješavanja smještaja u mjestu studiranja je podstanarstvo, a tako jeţivjelo oko 31% ispitanika. Oko 11% ispitanika je ţivjelo u Ďačkom ili studentskom domu, štoje bitno više u usporedbi s rezultatima ispitanika na pitanjima koja su se odnosila na srednjuškolu. Manje od desetine ispitanika (oko 8%) je ţivjelo u stanu kod rodbine, u vlastitom iliobiteljskom stanu.Jeste li tijekom studija dnevno putovali? Ako ne, kako ste riješili svoj smještaj u mjestustudiranja?UzorakN 626Putovao/la sam dnevno od kuće 45U Ďačkom ili studentskom domu 11Kao podstanar 31Kod rodbine, u vlastitom ili u obiteljskom stanu 08U studentskom domu i kao podstanar 04Kod rodbine i kao podstanar 00Ne zna 00Total 100%38

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3.5 Uspjeh na studijuOd 1011 ispitanika koji su upisali studij, uspješno ga je bez prekida duljih od godinu danazavršilo njih 59%. Značajne razlike nalazimo kod ispitanika prema spolu; kod mladića neštoviše od polovice ispitanika ne završi studij koji su upisali, a kod djevojaka studij uspijevazavršiti oko dvije trećine ispitanica.Jeste li diplomirali odnosno uspješno završili studij?TotalSpolNajvišepostignutoobrazovanjeN 1011 425 586 419 592Da 058.5 049 066 100Ne 041.5 051 034 100Total 100%Total Regija Tip naseljaN 1011 321 139 146 65 141 199 231 780Da 58.5 59 60 64 57 53 58 61 58Ne 41.5 41 40 36 43 47 42 39 42Total 100%39

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOko 22% ukupne ciljane populacije ili 593 ispitanika uspješno završava studij. Najvišeispitanika završava studij s prosječnom ocjenom vrlo dobar, i to njih 47%. 41% ispitanikazavršava studij s dobrim uspjehom. Gotovo jedna desetina (9%) završava studij s odličnimuspjehom, a tek 2% ispitanika završava studij s dovoljnim uspjehom.S kakvim ste prosječnim uspjehom završili studij? Možete li se barem približno prisjetiti svogprosjeka ocjena na studiju?UzorakN 592Dovoljnim uspjehom 02Dobrim uspjehom 41Vrlo dobrim uspjehom 47Odličnim uspjehom 09Ne znam 01Total 100%S kakvim ste prosječnim uspjehom završili studij? Možete li se barem približno prisjetiti svogprosjeka ocjena na studiju?TotalSpolN 592 206 385Dovoljnim uspjehom 01.5 03 01Dobrim uspjehom 41.4 47 39Vrlo dobrim uspjehom 46.6 43 49Odličnim uspjehom 09.3 06 11Ne znam 01.2 02 01Total 100%Total Regija Tip naseljaN 592 190 83 93 36 74 115 140 452sig 0.06 0.92Dovoljnim uspjehom 01.5 02 03 01 01 02 02Dobrim uspjehom 41.4 35 34 62 55 30 43 38 42Vrlo dobrim uspjehom 46.6 50 56 28 37 55 47 48 46Odličnim uspjehom 09.3 12 09 05 07 09 10 11 09Ne znam 01.2 01 01 01 04 01 01Total 100%40

OpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOko 42% ispitanika koji počnu studirati ne završe studij. Najveći dio ispitanika od studijaodustaje na niţim godinama, dakle na prvoj ili drugoj godini. Oni ukupno čine oko 70%ispitanika koji upišu studij, ali ga ne završe. 15% ispitanika prekine studij na trećoj ili višojgodini, a 10% ispitanika od studija odustaju kao apsolventi.Na kojoj ste godini studija prekinuli studiranje odnosno stali sa studijem?UzorakN 419Na prvoj godini 36Na drugoj godini 32Na trećoj godini 12Na četvrtoj godini 03Na petoj / šestoj godini 00Kao apsolvent 10NZ/BO 05Total 100%41

MuškiŢenskiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.3.6 Razlozi prekida studijaNajviše ispitanika kao razlog prekida studija navodi da su izgubili motivaciju za učenje. Slijederazlozi vezani uz posao (ispitanici su ţeljeli/morali raditi) i obiteljski razlozi. Jedan dioispitanika navodi i razloge vezane uz nemogućnost svladavanja programa, tj. nemogućnostupisivanja više godine studija. Rijetki ispitanici navode druge ekonomske ili radne razloge,zdravstvene razloge i ostale razloge.Mladići češće navode manjak motivacije i ţelju za radom kao razloge, dok djevojke češćenavode nemogućnost upisivanja godine ili zdravstvene razloge.Koji su bili glavni razlozi koji su utjecali na to da prekinete školovanje?TotalSpolN 419 218 201Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 54.7 65 43Ţeljeli ste raditi 18.3 20 16Morali ste raditi 13.2 13 14Obiteljski razlozi 09.5 08 11Nikako niste uspijevali upisati viši razred/ godinu 09.5 08 11Smatrali ste da ne biste uspjeli savladati program dalje od postignutog 07.0 07 07Drugi ekonomski ili radni razlog 03.1 03 03Zdravstveni razlozi 02.8 01 05Drugi razlog povezan sa školom 02.4 01 03Nešto drugo 03.8 03 05Ne zna 08.7 06 1242

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.4. Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanjaZavršni dio upitnika bio je posvećen obrazovanju nakon prvog izlaska iz obrazovnog sustava.Obuhvaćena su dva područja – dodatno obrazovanje kojim se stječe viši obrazovni stupanj, teseminari i tečajevi.3.4.1 Programi kojima se stječe viši obrazovni stupanjManji dio ispitanika (oko 17%) je pohaĎao školski ili studijski program kojim bi stekli višiobrazovni stupanj. Ovakve programe najviše upisuju odnosno nastavljaju ispitanici koji nisuzavršili studij; njih 30% je upisalo, ali još nije završilo neki drugi obrazovni program kojim bistekli viši stupanj. Oko 11% ispitanika koji su završili studij pohaĎala je neki dodatni program iuspješno ga završilo, a još 6% ga je u trenutku ispitivanja pohaĎalo. Sveukupno 44% onih kojinisu završili studij ipak nisu odustali od studija nakon prekida kontinuiranog obrazovanja. Oko11% ispitanika koji nisu završili srednje ili osnovno obrazovanje upisalo je neki program kojimse stječe viši stupanj, ali ga u trenutku provoĎenja ovog istraţivanja još nisu završili.Što se tiče stupnja tog dodatnog obrazovanja kojeg su osobe upisivale nakon izlaska izkontinuiranog obrazovanja, u općoj populaciji dominiraju programi visokog obrazovanja. Oveobrazovne programe pohaĎa ili je pohaĎalo oko 67% ispitanika. Značajniji postotak ispitanika(oko 16%) je pohaĎao i četverogodišnje tehničko ili drugo strukovno obrazovanje.Najčešće obrazovno područje programa koje ispitanici upisuju je poslovanje i administracija, aupisuje ga oko 20% ispitanika. Slijede, s oko 9% ispitanika, pravo i računarstvo.Ispitanici Romi nešto rjeĎe pohaĎaju dodatne programe nego ispitanici iz uzorka općepopulacije. Najviše Roma je pohaĎalo osnovno obrazovanje, a slijedi četverogodišnjetehničko obrazovanje.43

OpćapopulacijaRomiMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHNakon što ste se prvi put prestali školovati, jeste li ponovno upisali ili nastavili neki školski ilistudijski program kojim se stječe viši obrazovni stupanj?TotalUzorakN 2569 2430 139sig 0.03Ne, nisam upisao ni nastavio 83.2 83 94Da, upisao sam ili nastavio i uspješno sam ga završio 05.5 06 01Da, upisao sam ili nastavio i odustao sam 02.7 03 01Da, upisao sam ili nastavio i još ga pohaĎam 08.5 09 04Ne zna 00.0 00Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592sig 0.02 0.00Ne, nisam upisao ni nastavi 82.6 85 80 87 91 90 57 82Da, upisao sam ili nastavio i uspješno sam ga završio 05.8 05 07 05 04 03 11Da, upisao sam ili nastavio i odustao sam 02.8 03 03 01 01 01 11 01Da, upisao sam ili nastavio i još ga pohaĎam 08.8 08 10 11 02 05 30 06Ne zna 00.0 00 00Total 100%Koji je stupanj tog obrazovnog programa kojeg ste pohaĎali?TotalUzorakN 430 421 9sig 1.00Osnovno obrazovanje 01.2 56Trogodišnje industrijsko ili obrtničko strukovno obrazovan 03.1 03Četverogodišnje tehničko ili drugo strukovno obrazovanje 16.2 16 44Gimnazijsko obrazovanje 01.0 01Majstorski stupanj / certifikat 03.9 04Više obrazovanje koje nije sveučilišno (stručni studiji, 25.9 26Sveučilišno obrazovanje 41.0 42Specijalistički poslijediplomski studij (npr. magisterij st 03.4 03Doktorski studij ili znanstveni magisterij 02.1 02Ne zna 02.4 02Total 100%44

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoji je to bio program?TotalUzorakN 430 421 9sig 1.00Poslovanje i administracija 20.2 20 11Pravo 09.1 09 33Računarstvo 08.7 09Temeljni program 07.0 06 33Inţenjerstvo i inţinjerska zanimanja 05.2 05Osobne usluge 05.0 05Obrazovanje nastavnika i pedagogija 03.6 04Usluge prijevoza 03.5 04Zdravstvo 03.3 03Humanističke znanosti 02.7 03Društvene znanosti 02.7 03PreraĎivačka industrija i obrada 02.3 02Arhitektura i graĎevinarstvo 02.0 02Usluge osiguranja i zaštite 02.0 02Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 01.9 02Umjetnost 01.4 01Biološke znanosti 01.4 01Fizikalne znanosti 00.9 01Matematika i statistika 00.4 00Usluge socijalne skrbi 00.4 00Veterina 00.2 00Zaštita okoliša 00.2 00Ne znam 15.8 16 22Total 100%45

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.4.2 Tečajevi i seminariKao i u slučaju obrazovanja kojim se stjecao viši obrazovni status, i u slučaju tečajeva iseminara samo je mali dio ispitanika pohaĎao takve obrazovne aktivnosti. Oko 10% onih kojijesu su pohaĎali samo jedan seminar ili tečaj, a oko 6% je pohaĎalo 2 ili više. Predmeti tihtečajeva su najčešće bili vezani uz usavršavanje za trenutni posao ili zanimanje (oko 47%pohaĎanih tečajeva). Oko trećine ispitanika od onih koji su pohaĎali tečajeve ili seminare jepohaĎalo tečaj informatike ili korištenja računala, a nešto manje (oko 29%) je pohaĎalo tečajstranog jezika. Tečajeve iz područja kulture ili neke druge tečajeve pohaĎalo je njih oko 12%.Jeste li pohaĎali neke tečajeve ili seminare nakon što ste se prvi put prestali školovati?TotalUzorakN 2569 2430 139sig 0.00Ne 84.0 83 99Da, jedan 10.0 10 01Da, 2-5 04.7 05 01Da, više od 5 01.0 01Ne zna 00.4 00Total 100%Kakvi su to sve tečajevi ili seminari bili?TotalUzorakN 412 410 2Usavršavanje vezano uz Vaš trenutni posao ili zanimanje 046.6 046 100Tečaj informatike ili korištenja računala 030.6 031Tečaj stranog jezika 028.6 029Tečaj iz područja kulture ili tečaj povezan s hobijem 006.9 007Nešto drugo 005.2 00546

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.4.3 Troškovi i vrijeme dodatnog obrazovanjaTroškove dodatnog obrazovanja najčešće je snosio poslodavac ispitanika, i to u oko 40%slučajeva. U oko 29% slučajeva, troškove je snosio sam ispitanik, a u oko 20% slučajevanjegova obitelj. U oko 6% slučajeva, troškove je snosila lokalna uprava, javna institucija iliHZZ.Više od polovice ispitanika (oko 53%) koji su pohaĎali dodatno obrazovanje je to obrazovanjepohaĎalo isključivo ili uglavnom izvan radnog vremena. Oko 15% ispitanika je pohaĎalododatno obrazovanje isključivo ili uglavnom unutar plaćenog radnog vremena, dok je okočetvrtine ispitanika vrijeme pohaĎanja dodatnog obrazovanja bilo nezaposleno.Tko je snosio najveći dio troškova tog obrazovanja?TotalUzorakN 412 410 2sig 1.00Vaš poslodavac 41.1 41 50Lokalna uprava, javna institucija, Hrvatski zavod za zapošl 05.8 06 50Vi osobno 28.8 29Vaša obitelj 20.4 20Ne zna 03.9 04Total 100%Ukoliko ste imali posao tijekom svog posljednjeg razdoblja obrazovanja, jeste li to obrazovanjepohaĎali unutar plaćenog radnog vremena ili izvan radnog vremena?TotalUzorakN 412 410 2sig 1.00Nisam imao posao 025.1 025Isključivo ili uglavnom unutar plaćenog radnog vremena 015.4 016Isključivo ili uglavnom izvan radnog vremena 053.4 053 100Ne zna 006.1 006Total 100%47

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.5 Profil ispitanika koji nisu završili pojedine stupnjeve obrazovanjaKao što je ranije spomenuto, vrlo mali dio pripadnika ciljane populacije nije završio osnovnuškolu. Zbog vrlo malog broja ovih ispitanika (samo 6 osoba obuhvaćenih uzorkom općepopulacije) moţemo samo površno opisati njihovu socio-demografsku pozadinu. Mladići sepokazuju kao nešto rizičnija skupina za napuštanje osnovne škole prije završetka negodjevojke. Isto vrijedi i za Liku i Banovinu kao regiju u usporedbi s drugim regijama te zaispitanike podrijetlom sa sela u usporedbi s onima iz grada. Najjasniji prediktori napuštanjaosnovne škole prije završetka vezani su uz školsku spremu i radni status oca. Bitno češće odprosjeka su osnovnu školu napuštali oni ispitanici čiji su očevi bili nisko obrazovani, a takoĎeri oni čiji su očevi bili nezaposleni. Ova veza nije jasno izraţena promatramo li školsku spremui radni status majke, ali je i ovdje primjetno da rizičnu skupinu predstavljaju ispitanici čije sumajke bile nisko obrazovane i bile u radnom statusu kućanica ili nezaposlenih.Kod ispitanika koji su odustali od srednje škole, nailazimo na nešto drugačiji i raznolikiji profilsocio-demografskih odrednica. Spol je izraţena odrednica ovih ispitanika, pri čemu je vidljivoda oko 2% mladića koji su upisali srednju školu ju nije završilo, za razliku od gotovo dvostrukomanje (1,4%) djevojaka. Ispitanici koji dolaze iz Dalmacije i Zagreba i okolice nešto češće nezavršavaju srednju školu. Majke ispitanika koji nisu završili srednju školu su češće niţeobrazovane (bez osnovne škole ili samo osnovna škola), dok kod očeva primjećujemo da sučešće nezaposleni, ali ova veza nije tako izraţena kao u slučaju ispitanika koji nisu završiliosnovnu školu.Ispitanici koji su upisali fakultet, ali ga nisu završili su očekivano najbrojnija skupina meĎuispitanicima koji nisu završili upisani stupanj obrazovanja. Ovi ispitanici najčešće dolaze izIstre i Primorja, te Like i Banovine, a porijeklom su češće iz gradskih, nego iz seoskih naselja.Kod obrazovanja oca i majke, kao i kod njihovog radnog statusa ne nalazimo znatnijaodstupanja, tj. moţemo zaključiti da su socio-demografske skupine iz kojih dolaze ispitanicikoji ne završavaju fakultet raznolike i da ih ove karakteristike ne odreĎuju u znatnoj mjeri.48

Nisu završili osnovnuškoluNisu završili srednjuškolu*Nisu završili studij*OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHIspitanici koji nisu završili osnovnu i srednju školu odnosno studijSvi ispitanici 0,3 1,7 41,5Spol ispitanikaMuški 0,4 2,0 51,4Ţenski 0,2 1,4 34,3Zagreb i okolica 0,2 2,1 43,2Sjeverna Hrvatska 0,5 1,4 37,7Slavonija 0,0 1,3 39,3Regija porijekla Lika i Banovina 1,5 1,5 45,9Istra i Primorje 0,0 1,7 48,4Dalmacija 0,0 2,0 40,3Izvan RH 0,0 0,9 27,2Tip naselja porijeklaGrad 0,1 1,7 42,8Selo 0,7 1,7 37,4Bez osnovne škole i osnovna škola 2,0 2,1 51,6Trogodišnja srednja škola 0,0 2,5 44,7Obrazovanje oca Četvorogodišnja srednja škola 0,0 1,4 43,4Više i visoko obrazovanje 0,0 0,3 34,3Ne znam 0,0 1,8 41,6Bez osnovne škole i osnovna škola 1,1 3,4 52,5Trogodišnja srednja škola 0,0 1,7 42,1Obrazovanje majke Četvorogodišnja srednja škola 0,0 1,3 41,3Više i visoko obrazovanje 0,0 0,4 35,9Ne znam 0,0 0,0 44,4Menadţment i stručnjaci 0,0 1,6 31,7Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 0,0 1,1 40,2Sluţbenici i usluţna zanimanja 0,0 2,8 45,2Poljoprivredni radnici 0,0 1,0 42,2Zanimanja u obrtu 0,0 0,8 40,0Radni status ocaRukovoditelji strojevima 0,0 2,3 48,1Jednostavna zanimanja 1,1 1,4 45,3Nezaposlen 4,3 4,5 44,6Umirovljenik 0,0 0,8 62,0Preminuo 0,0 2,0 41,5Ostalo 0,0 3,0 51,1Ne zna 0,0 0,0 40,6Menadţment i stručnjaci 0,0 0,0 29,6Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 0,0 1,6 40,0Uredski i šalterski sluţbenici 0,0 0,3 32,8Usluţna i trgovačka zanimanja 0,0 1,9 48,0Zanimanja u obrtu/rukovoditelji strojevima 0,0 1,3 38,9Radni status majke Jednostavna zanimanja 0,0 1,5 49,2Nezaposlen 0,8 2,6 53,4Umirovljenik 0,0 0,0 50,0Kućanica 0,8 2,7 51,0Ostalo 0,0 3,5 35,7Ne zna 0,0 0,0 40,0* - podaci se odnose na ispitanike koji su upisali srednju školu, odnosno fakultet49

OŠ dropoutSrednja škola -dropoutFakultet -dropoutOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.5.1 Razlozi prekida školovanja kod ispitanika koji nisu završili upisani stupanjobrazovanjaUz profile ispitanika koji nisu završili pojedine stupnjeve obrazovanja analizirani su razlozi kojisu utjecali na to da ispitanici prekinu sa školovanjem.Kod ispitanika koji nisu završili osnovnu školu vrlo mali broj ispitanika ne dozvoljava namčvrste zaključke. Ispitanici su navodili da nisu uspijevali upisati viši razred, da su izgubilimotivaciju za učenje te obiteljske razloge.Najčešće navoĎeni razlog za prekid obrazovanja je gubitak motivacije za učenje, kojipodjednako često navode ispitanici koji nisu završili srednju školu i oni koji nisu završilifakultet. Razloge vezane uz rad češće navode ispitanici koji su odustali od studija, nego onikoji su odustali od srednje škole. Ispitanici koji su odustali od studija češće navode da suţeljeli raditi, ali i da su morali raditi.Ispitanici koji su odustali od srednje škole češće navode razloge vezane uz nemogućnostsvladavanja programa, obiteljske razloge, zdravstvene razloge i druge razloge.Koji su bili glavni razlozi koji su utjecali na to da prekinete školovanje?TotalDropoutiN 466 6 41 419Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 54.0 34 50 54Ţeljeli ste raditi 17.8 15 18Morali ste raditi 12.3 04 13Nikako niste uspijevali upisati viši razred/ godinu 10.3 48 13 11Obiteljski razlozi 09.8 36 09 11Smatrali ste da ne biste uspjeli savladati program dalje od postignutog 07.4 12 06Zdravstveni razlozi 03.5 12 02Drugi razlog povezan sa školom 03.4 14 03Drugi ekonomski ili radni razlog 03.3 06 02Nešto drugo 03.7 03 03Ne zna 08.6 09 0850

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4. Radne karijere4.1. Hodogram radne karijereSamo povremeni poslovitijekom školovanja –20%I povremeni i značajniposlovi tijekom školovanja –6,5%Samo značajan posaotijekom školovanja –4,3%Svi ispitaniciNije radiotijekom školovanja – 69,2%Bez posla odkraja školovanja – 26,2%Trenutno radi – 60,6%Trenutno bez posla,ali je radio barem jedan posao– 13,2%Radi značajan posao započetnijekom školovanja - 5% (3%)Radi prvi posao pronaĎennakon školovanja - 61% (37%)Radi "n-ti" posao nakonškolovanja - 33% (20%)(%) u odnosu na cijeli uzorak51

MuškiŢenskiNije završio srednjui/ili osnovnu školuTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjasrednja školaNije završio studijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHNa prethodnoj slici prikazan je hodogram radnih karijera ispitanika iz opće populacije. Napočetku smo identificirali četiri grupe ispitanika koji su imali povremene i/ili značajne poslovetijekom svojeg školovanja. Oko 20% pripadnika ciljane populacije je radilo samo povremeneposlove tijekom školovanja, a 4% je imalo samo neki značajan posao tijekom školovanja. Oko7% ih je imalo je i povremeni i značajan posao tijekom školovanja, dok većina pripadnikaciljane populacije, njih oko dvije trećine (69%), uopće nije radilo za vrijeme svojeg školovanja.U trenutku kad je istraţivanje provedeno radilo je oko 61% ispitanika, a njih 26% jekontinuirano bilo bez posla od trenutka kad su završili svoje obrazovanje. Manji dio ispitanika,njih 13%, radilo je na nekom poslu od kraja obrazovanja ali je trenutno bez posla.MeĎu ispitanicima koji su u trenutku istraţivanja bili zaposleni, njih 5% radilo je isti taj posao iza vrijeme školovanja, njih 61% njih radi na prvom poslu na kojem su se zaposlili nakonškolovanja, a njih 33% je u meĎuvremenu barem jednom promijenilo posao te sada radi nanovom poslu.Na osnovu kalendara aktivnosti pripadnika ciljane populacije nakon izlaska iz kontinuiranogobrazovanja odredili smo broj promjena posla za ispitanike koji su u trenutnu anketiranja bilizaposleni. MeĎu njima više od tri četvrtine nije mijenjalo posao. Oko 11% ih je jednompromijenilo posao, a njih 6% je mijenjalo posao dva puta. Više od dva puta posao je mijenjalonjih 5%.Broj promjena posla – opća populacijaTotal Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1511 797 714 40 466 355 220 4310 78,4 78 79 92 76 75 81 811 11,1 11 11 2 11 12 12 102 6,0 6 6 8 6 3 63 2,5 3 2 5 2 4 1 24 2,0 2 2 2 3 2 1Total 100%52

Zagreb i okolicaSjeverna HrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatsko Primorje iIstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHBroj promjena posla – opća populacijaTotal Regija Tip naseljaN 1511 436 302 209 102 184 278 564 9470 78,4 82 77 69 56 83 86 72 821 11,1 9 13 16 16 9 9 14 92 6,0 5 7 10 11 4 3 8 53 2,5 2 2 2 11 2 1 4 14 2,0 1 1 4 6 2 0 2 2Total 100%53

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.2. Posao tijekom obrazovanja4.2.1. Povremeni posloviZa vrijeme kontinuiranog obrazovanja povremenim poslovima bavila se oko četvrtinapripadnika ciljane populacije (26%), dok je meĎu Romima taj udio znatno niţi (6%). Djevojkesu nešto češće radile povremene poslove nego mladići. TakoĎer, što su ispitanici postigli višistupanj obrazovanja to su ujedno i češće radili povremene poslove tijekom školovanja, što neiznenaĎuje s obzirom da se duţe obrazuju. Nešto češće su radili ispitanici porijeklom iz Istre iPrimorja, Zagreba i okolice i Like i Banovine, a nešto rjeĎe ispitanici iz porijeklom iz Dalmacijei Slavonije. Povremene poslove tijekom školovanja češće su radili ispitanici porijeklom izgradova nego oni iz seoskih naselja.Tijekom školovanja, jeste li radili bilo kakve manje, povremene ili honorarne poslove?UzorakN 2430 139sig 0.00Da 26 06Ne 74 94Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592sig 0.00 0.00Da 26.3 24 29 08 14 17 36 46Ne 73.7 76 71 92 86 83 64 54Total 100%Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 2430 531 426 449 203 253 457 88 24 1602 780 48sig 0.00 0.00Da 26.3 34 23 18 32 37 19 26 27 29 20 35Ne 73.7 66 77 82 68 63 81 74 73 71 80 65Total 100%54

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHIspitanici koji su radili povremene poslove tijekom školovanja najčešće su radili poslovevezane uz ugostiteljstvo (25%) i ostale društvene i socijalne djelatnosti (24%). Trgovinom sebavilo oko 23% ispitanika, 11% se bavilo prijevozom ili skladištenjem, a 10% ispitanika jeradilo na graĎevini. Djevojke su češće radile poslove u trgovini, dok su mladići češće radili nagraĎevini ili se bavili prijevozom ili skladištenjem. Istakle su se i odreĎene očekivaneregionalne razlike, pa su tako ispitanici porijeklom iz Dalmacije češće radili u hotelima irestoranima, a oni iz Slavonije i Sjeverne Hrvatske na poljoprivredi. U trgovini su najrjeĎeradili ispitanici iz Like i Banovine.Kakve ste sve povremene poslove radili?UzorakN 639 9Hoteli i restorani 25Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 24 11Trgovina/ popravak motornih vozila/predmeta za osobnu uporabu 23 33Prijevoz, skladištenje i veze 11GraĎevinarstvo 10Poljoprivreda, lov i šumarstvo 08 44Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 08Obrazovanje 07Djelatnosti kućanstava 07PreraĎivačka industrija (uključuje reciklaţu) 06 22Financijsko posredovanje 05Javna uprava i obrana 04Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 01Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00RibarstvoNešto drugo 02Ne zna 0155

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKakve ste sve povremene poslove radili?TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 639 294 344 5 98 108 152 275Hoteli i restorani 25.3 25 25 19 31 24 28 22Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 24.2 20 28 19 14 17 25 30Trgovina/ popravak motornih vozila/predmeta za osobnuuporabu23.2 15 30 21 18 23 27Prijevoz, skladištenje i veze 11.2 20 03 01 07 22 11GraĎevinarstvo 09.7 20 01 22 17 13 09 06Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge08.0 07 09 01 06 08 11Poljoprivreda, lov i šumarstvo 07.5 10 05 44 15 12 02 05Obrazovanje 07.3 04 10 01 03 15Djelatnosti kućanstava 07.0 03 10 03 11 07 07PreraĎivačka industrija (uključuje reciklaţu) 05.9 09 03 06 06 06 06Financijsko posredovanje 05.2 04 06 18 02 04 09Javna uprava i obrana 03.6 02 05 18 01 01 03 05Nešto drugo 02.1 01 03 01 03 03Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 01.3 00 02 01 01 02Ne zna 01.1 01 01 01 04 01 00Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00.3 01 01 00RibarstvoTotalRegija porijeklaTip naseljaporijeklaN 639 181 100 82 66 94 87 23 6 468 154 17Hoteli i restorani 25.3 21 13 22 37 25 45 17 43 23 33 23Ostale društvene, socijalne i osobneusluţne djelatnosti24.2 31 21 21 19 33 14 09 42 27 15 21Trgovina/ popravak motornihvozila/predmeta za osobnu uporabu23.2 28 21 19 14 26 22 29 28 24 22 15Prijevoz, skladištenje i veze 11.2 18 08 07 10 12 07 09 13 07 11GraĎevinarstvo 09.7 09 06 12 13 09 08 26 10 10Poslovanje nekretninama,iznajmljivanje i poslovne usluge08.0 08 09 08 08 07 06 12 14 08 05 28Poljoprivreda, lov i šumarstvo 07.5 05 16 20 05 03 01 06 14 06Obrazovanje 07.3 07 06 06 04 09 10 17 08 04 05Djelatnosti kućanstava 07.0 09 04 11 05 02 07 11 08 03 05PreraĎivačka industrija (uključujereciklaţu)05.9 06 10 03 12 02 02 11 06 07Financijsko posredovanje 05.2 06 06 02 03 11 01 04 14 06 04Javna uprava i obrana 03.6 04 07 03 03 02 13 03 05Nešto drugo 02.1 03 01 02 03 02 28 02 03Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 01.3 02 01 02 03 02 05Ne zna 01.1 00 02 01 01 03 01 02 05Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00.3 01 01 00Ribarstvo56

OpćapopulacijaRomiNNikadPonekadČestoNe znaTotalNNikadPonekadČestoNe znaTotalOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOni koji su radili povremene poslove češće su ih obavljali tijekom školskih praznika negovikendom ili noću. To se odnosi kako na ispitanike iz opće populacije tako na Rome.Najviše ispitanika je povremene poslove radilo izmeĎu tri i sedam mjeseci tijekom godine, njih34%. Oko 17% ispitanika radilo je više od sedam mjeseci, a oko 39% radilo je u periodu kojije bio kraći od tri mjeseca. Oko 32% ih je radilo je u prosjeku manje od 10 sati tjedno. IzmeĎu10 i 20 sati radilo je njih oko 24%, a oko 26% je radilo puni radni tjedan od 40 sati pa i više.Tijekom školovanja, koliko često ste radili takve poslove? – Opća populacijaZa vrijeme školskih praznika? 648 5,1 45,5 44,1 5,2Vikendima ili u noćnim satima? 648 25,1 37,6 20,9 16,5100%Tijekom školovanja, koliko često ste radili takve poslove? – RomiZa vrijeme školskih praznika? 648 0 33,3 55,6 11,1Vikendima ili u noćnim satima? 648 00 55,6 33,3 11,1100%Koliko ste mjeseci radili takve poslove tijekom posljednje školske godine u kojoj ste ih radili,uključujući praznike?UzorakN 639 9sig 1.00Manje od 1.5 17IzmeĎu 2 i 2.5 22 11IzmeĎu 3 i 7 34 67IzmeĎu 8 i 12 17 11Ne znam 11 11Total 100%57

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHU prosjeku, koliko ste sati tjedno radili na ovim povremenim poslovima tijekom tih mjeseci?UzorakN 639 9sig 1.00Manje od 10 sati 32 33IzmeĎu 10 i 20 sati 24 11IzmeĎu 21 i 36 sati 13 33Više od 40 sati 26Ne znam 05 22Total 100%Prema iskazanom stavu nešto više od polovice ispitanika koji su radili povremene poslovetijekom obrazovanja oni im nisu bili od pomoći za odabir što će raditi u ţivotu. Pribliţno trećinaispitanika navodi kako im uopće nisu bili od pomoći, a još njih 20% navodi kako im nisu bili odpretjerane pomoći. S druge strane, oko 27% ispitanika navodi kako su im ti poslovi doneklebili od pomoći, a 19% ih navodi kako su im bili od velike pomoći. Takvi rezultati ukazuju da jepopulacija podijeljena u stavu prema značaju povremenih poslova za njihovu trenutnu ţivotnuaktivnost.Mladićima su češće nego djevojkama povremeni poslovi tijekom školovanja bili od pomoći zaodluku što će raditi poslije školovanja. TakoĎer su povremeni poslovi bili više od pomoćiispitanicima koji su završili trogodišnju strukovnu srednju školu.Koliko su vam ti povremeni poslovi bili od pomoći pri donošenju odluke o tome što ćete raditiposlije izlaska iz obrazovanja?UzorakN 639 9sig 0.98Uopće nisu bili od pomoći 33Ne od pretjerane pomoći 20 22Donekle od pomoći 27 44Od velike pomoći 19 11Ne zna 01 22Total 100%58

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoliko su vam ti povremeni poslovi bili od pomoći pri donošenju odluke o tome što ćete raditiposlije izlaska iz obrazovanja?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 639 294 344 5 98 108 152 275sig 0.26 0.04Uopće nisu bili od pomoći 33.1 31 35 39 21 39 38 32Ne od pretjerane pomoći 19.7 17 22 22 15 17 24 20Donekle od pomoći 26.6 29 25 19 29 27 23 28Od velike pomoći 19.2 22 17 35 14 13 19Ne zna 01.3 01 01 19 03 01 01Total 100%Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 639 181 100 82 66 94 87 23 6 468 154 17sig 0.41 0.74Uopće nisu bili od pomoći 33.1 27 36 47 35 35 26 32 28 35 28 16Ne od pretjerane pomoći 19.7 22 17 16 18 22 24 09 14 20 21 10Donekle od pomoći 26.6 26 22 24 37 28 25 28 44 25 31 28Od velike pomoći 19.2 24 24 12 08 12 23 31 14 19 18 46Ne zna 01.3 00 01 03 03 02 01 01Total 100%59

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnuTrogodišnjaškolusrednjaškolaČetverogodišnja srednjaškolaNije završiostudijZavršiostudijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.2.2. Značajan posao tijekom obrazovanjaOko 11% ispitanika, pripadnika cjelokupne ciljane populacije, navodi kako je tijekomškolovanja radilo neki značajan posao. Značajnim poslom se smatraju svi plaćeni poslovi kojisu trajali najmanje tri mjeseca i na kojem se radilo najmanje dvadeset sati na tjedan. Oblikradnog ugovora pritom nije vaţan, ali takav posao nije uključivao plaćenu praksu tijekomškolovanja. Značajan posao tijekom školovanja češće su radile ţene, osobe koje su studiralebez obzira jesu li uspješno završile ili nisu završile studij, ispitanici porijeklom iz Zagreba iokolice te ispitanici iz gradova.MeĎu ispitanicima koji su radili značajan posao tijekom obrazovanja njih 66% u trenutkuanketiranja više nije radilo taj posao, a oko 4% ih radi isti tip posla, ali kod drugog poslodavca.Oko jedne petine ih radi isti posao kod istog poslodavca, a njih oko 10% je kod istogposlodavca, ali s nešto promijenjenim uvjetima (napredovanje, drugi tip ugovora i sl.). Osobekoje su završile studij češće su po izlasku iz obrazovanja promijenile značajan posao kojeg suradile za vrijeme školovanja.Oko 2% Roma, znatno manje nego je slučaj meĎu pripadnicima opće populacije, radilo jeneki značajan posao tijekom školovanja.Jeste li tijekom obrazovanja radili kakav značajniji posao?UzorakN 2430 139sig 0.00Da 11 02Ne 89 98Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592sig 0.00 0.00Da 10.8 09 13 02 03 05 17 23Ne 89.2 91 87 98 97 95 83 77Total 100%60

OpćapopulacijaZagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoGradSeloNepoznatoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJeste li tijekom obrazovanja radili kakav značajniji posao?Total Regija porijekla Tip naselja porijeklaN 2430 531 426 449 203 253 457 88 24 1602 780 48sig 0.00 0.00Da 10.8 16 08 06 11 12 11 13 15 12 08 10Ne 89.2 84 92 94 89 88 89 87 85 88 92 90Total 100%Radite li još uvijek na tom poslu?UzorakN 263sigNe 66Ne, isti posao ali drugi poslodavac 04Da, isti posao isti poslodavac 21Da, isti poslodavac ali drugo radno mjesto 02Da, isti poslodavac ali unaprijeĎen 04Da, isti poslodavac ali drugi tip ugovora 03Total 100%4.2.2.1 Vrsta poslaU slučaju prvog posla prvenstveno je riječ o poslovima na kojima su ispitanici radili neko odzanimanja koja su vezana uz usluge; taj tip zanimanja navelo je 39% ispitanika. Poučestalosti slijede uredska zanimanja (19%) te inţenjerska i srodna zanimanja (15%).Uredska zanimanja su češće radile djevojke, a inţenjerska zanimanja mladići. Usluţnazanimanja su rjeĎe radili ispitanici koji su završili visoko obrazovanje, a s druge strane češćesu radili neki uredski posao. Sektori u kojima su ispitanici radili u 23% slučajeva su biliugostiteljstvo te trgovina (20%).61

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHŠto ste radili na tom poslu? Koje je bilo Vaše radno mjesto?UzorakN 263sigČelnici i direktori (menadţeri) 02Stručnjaci i znanstvenici 07Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 15Uredski i šalterski sluţbenici 19Usluţna i trgovačka zanimanja 39Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 03Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 02Jednostavna zanimanja 05uredski sluţbenici 00Ne zna 09Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 263 112 151 1 24 30 70 138sig 0.01 0.96Čelnici i direktori (menadţeri) 001.5 003 001 003Stručnjaci i znanstvenici 007.0 007 007 003 012Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 014.7 021 010 004 017 018Uredski i šalterski sluţbenici 018.7 006 028 010 023 022Usluţna i trgovačka zanimanja 038.6 040 038 049 062 049 027Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 002.8 005 001 014 004 002Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 002.3 004 001 100 005 003 003 001Jednostavna zanimanja 005.4 008 004 023 007 001 004uredski sluţbenici 000.4 001 001Ne zna 008.6 007 010 009 010 005 010Total 100%62

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je bila glavna djelatnost kojom se bavila tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj ste radili?UzorakN 263sigPoljoprivreda, lov i šumarstvo 01PreraĎivačka industrija 09Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 00GraĎevinarstvo 02Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 20Hoteli i restorani 23Prijevoz, skladištenje i veze 04Financijsko posredovanje 06Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 08Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 02Obrazovanje 05Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 02Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 09Ne zna 08Total 100%4.2.2.1 Uvjeti radaKada su počeli raditi na značajnijem poslu tijekom školovanja, oko 14% ispitanika jezaraĎivalo manje od 1.500 kuna. Najviše, njih 40%, zaraĎivalo je izmeĎu 1.500 i 3.000 kunana mjesec. Oko 25% ispitanika je zaraĎivalo izmeĎu 3.000 i 4.500 kuna.Koliko su iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na tom poslu kada ste ga počeli raditi,uključujući bonuse i neformalne isplate "na ruke"?UzorakN 263sigDo 1500 kn 141501-3000 kn 403001-4500 kn 254501-6000 kn 07Više od 6000 kn 00Ne zna 07Bez odgovora 07Total 100%Nešto više od jedne trećina ispitanika je na značajnom poslu tijekom školovanja radilo manjeod 36 sati, tj. nepuno radno vrijeme. Nešto manje od polovice je radilo puno radno vrijeme, tj.63

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHizmeĎu 37 i 48 sati na tjedan, dok je oko 12% ispitanika radilo i više od punog radog vremenatj. više od 49 sati na tjedan. Kao prvenstveni razlog zašto nisu radili puno radno vrijemeispitanici navode mogućnost kombinacije rada i školovanja, dok ih oko 14% navodi kako seradilo o takvom tipu posla na kojem nije uobičajeno raditi puno radno vrijeme.Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?UzorakN 263sigManje od 36 sati (part-time) 37Od 37 do 48 sati 4949 i više sati (long hours) 12Ne znam 02Total 100%Koji je glavni razlog zbog koga ste radili posao u nepunom radnom vremenu?UzorakN 88sigRadi mogućnosti kombinacije rada i školovanja (ili doškol 57Uobičajeno radno vrijeme na ovakvom poslu kraće je od puno 14Niste mogli naći posao sa punim radnim vremenom 06Ne ţelite raditi dulje 05Da biste imali vremena za brigu o svojoj djeci 01Nešto drugo 02Ne zna 15Total 100%64

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHNešto manje od tri četvrtine ispitanika (73%) radili su kao prijavljeni radnici, što uključuje i radpreko student servisa. Oko 20% ispitanika radilo je na poslu kao neprijavljeni zaposlenik. Oko3% ispitanika radilo je u sklopu obiteljskog posla. Samozaposlenih osoba odnosno osoba kojebi vodile svoj vlastiti posao u ovoj populaciji nije bilo.Koji je bio Vaš status kad ste počeli raditi taj posao?UzorakN 262sigPrijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugovor) 73Neprijavljeni zaposlenik 19Ispomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili imanju 03Nešto drugo 00Ne zna 04Total 100%Nešto više od polovice ispitanika (57%) radilo je u privatnom poduzeću, a njih 21% radilo jekod obrtnika. U drţavnoj instituciji ili poduzeću radilo je oko 14% ispitanika. Kod obrtnika sučešće radili ispitanici koji su završili trogodišnju srednju školu. U mikro poduzećima, a to suona s manje od deset zaposlenika, radilo je oko jedne trećine (33%) ispitanika. Oko 28%ispitanika radilo je u poduzećima srednje veličine, a u velikim poduzećima oko 14% ispitanika.U velikoj većini slučajeva ispitanici na tom poslu nisu bili nikom nadreĎeni. Oko 6% ih navodikako je imalo do deset podreĎenih zaposlenika, a 3% kako je imalo više od 10 podreĎenih.Je li taj posao (bio) u ...?UzorakN 255sigU drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 14Kod obrtnika 21U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 57U udruzi, zadruzi ili neprofitnoj organizaciji 04Ne zna 04Total 100%65

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoliko zaposlenih, uključujući vas, radi (je radilo) u tom poduzeću, obrtu, ustanovi iligospodarstvu?UzorakN 251sigManje od 5 zaposlenih 18IzmeĎu 5 i 9 zaposlenih 1510 do 19 1420 do 49 1450 do 99 08100 do 249 07250 do 499 03500 i više 11Ne zna 11Total 100%Jeste li na tom poslu (bili) izravno nadreĎeni drugim zaposlenicima? Koji vam je broj osoba bioizravno podreĎen?UzorakN 255sigNikome nije bio izravno nadreĎen 831-9 podreĎenih 0610 i više podreĎenih 03Ne zna 08Total 100%66

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHNajviše ispitanika je značajan posao tijekom školovanja radilo na temelju studentskogugovora o radu (34%), oko 23% ispitanika je imalo stalno zaposlenje, a oko 18% ugovor oradu na odreĎene vrijeme. "Na crno" je radilo oko 17% ispitanika; to su češće bile osobe kojesu završile trogodišnju srednju školu.Ispitanici koji su radili s ugovorom na odreĎeno vrijeme ili sa sezonskim ugovorom najčešćesu radili s ugovorima koji su bili kraći od 6 mjeseci.Ispitanici koji su radili „na crno“ ili su imali ugovor na odreĎeno vrijeme češće navode kako sutako radili jer nisu mogli naći stalni posao. Njih četvrtina navodi kako tada jednostavno nijeţeljela stalni posao.Koji tip ugovora imate (ste imali) na tom poslu?UzorakN 255sigStudentski ugovor (vlastiti) 34Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 23Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 18Bez ugovora, radio sam na crno 17Sezonski ugovor 03Autorski ugovor ili ugovor o djelu 02Drugo 00Ne zna 03Total 100%Trajanje posljednjeg ugovora na tom posluUzorakN 53sigOd 1 do 3 mjeseca 41Od 4 do 6 mjeseci 31Duţe od 6 mjeseci 18NZ/BO 09Total 100%67

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJeste li radili tako zato što niste mogli naći stalni posao ili zato što niste željeli stalni posao?UzorakN 94sigNiste mogli naći stalni posao 41Ne ţelite stalni posao 35Nešto drugo 10Školovanje 08Pripravnički staţ 01Ne zna 06Total 100%4.2.2.3 Pronalaţenje poslaOko 20% ispitanika koji su radili značajan posao tijekom školovanja navodi kako su prethodnovolontirali ili radili kod istog poslodavca. MeĎu njima je njih 41% radilo posao u sklopuobrazovne prakse, a 18% je radilo za vrijeme praznika ili kao vikend posao.Više od polovice ispitanika (58%) poznavalo je nekog tko je radio u tom poduzeću ili obrtu,najčešće prijatelja. Ujedno najviše ispitanika navodi kako ih je o poslu informirao prijatelj. Oko12% ispitanika se samoinicijativno prijavilo na taj posao, a oko 10% ih je je posao našlo prekooglasa.Jeste li već ranije radili, volontirali ili bili na praksi kod tog poslodavca?UzorakN 255sigNe 77Jednom 06Nekoliko puta 14Ne zna 03Total 100%68

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKad ste prvi puta radili kod tog poslodavca, to je bilo...UzorakN 60sigKao period obuke ili period prakse u toku školovanja 41Kao pripravnički staţ, stjecanje uvjeta za drţavni ili ma 03Posao za vrijeme praznika, vikend-posao ili povremeni posao 18Kao zaposlen na odreĎeno vrijeme, kroz studentski, autorski 11Kao volonter 05Sluţenje vojnog roka ili civilne sluţbe 01Nešto drugo 02Ne zna 18Total 100%Prije nego ste prvi puta radili u tom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?UzorakKako ste pronašli ovaj posao?N 255sigNe, nije poznavao nikoga 37Člana obitelji 17Prijatelja 26Poznanika 15Nešto drugo 01Ne zna 04Total 100%UzorakN 256Informirao me ili uputio prijatelj 30Informirao me ili uputio član obitelji ili roĎak 21Informirao me ili uputio poznanik 17Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao bez ikakvih prethodnih informacija 12Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 10Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 06Javio sam se na natječaj i postigao bolje rezultate od drugih 04Student servis 02Tvrtka ili poslodavac su me kontaktirali s ponudom za taj posao 02Informirala me ili uputila osoba koju znam iz strukovnih ili poslovnih krugova 01Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 01Preko privatne tvrtke za posredovanje na trţištu rada 01Nešto drugo 02Ne zna 0469

OpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH2.2.4 Obrazovanje i radU oko 28% slučajeva ispitanici navode da se nije traţilo nikakvo formalno obrazovanje. Zapronalaţenje značajnog posla tijekom školovanja najčešće je bila potrebna četverogodišnjasrednja škola, što navodi 40% ispitanih. Za 6% poslova bila je dovoljna niţa stručna sprema,a za 11% su se traţile osobe koje su završile trogodišnju srednju školu. Za oko 6% poslovase traţilo završeno visokoškolsko obrazovanje. Očekivano, ispitanici s trogodišnjom srednjomškolom češće su radili poslove za koje je bila potreba trogodišnja škola. Ispitanici koji supohaĎali četverogodišnje srednje škole ili studij (bez obzira je li završen ili ne) su češće radilina poslovima za koji im je bila potrebna srednja stručna sprema.Za gotovo polovicu poslova nije bilo traţeno niti jedno specifično područje obrazovanja. Zaoko 37% poslova traţeno je područje obrazovanja ispitanika ili srodno područje obrazovanja.Oko 10% ispitanika navodi kako je bilo traţeno područje obrazovanja koje je potpuno različitood onog koje imaju.Koja je bila minimalna razina obrazovanja koju je poslodavac tražio za ovaj posao?UzorakN 255sigNije se traţilo nikakvo formalno obrazovanje 28Osnovna škola (NSS) 06Trogodišnja srednja škola (obrtnička, industrijska) (KV/V 11Četverogodišnja srednja škola (SSS/SŠS) 40Majstorski ispit 01Diploma više škole, stručnog studija ili veleučilišta ( 02Diploma sveučilišnog studija (VSS) 06Nešto drugo 02Ne zna 04Total 100%70

OpćapopulacijaMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je bila minimalna razina obrazovanja koju je poslodavac tražio za ovaj posao?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 255 109 145 1 22 28 68 136sig 0.12 0.04Nije se traţilo nikakvo formalno obrazovanje 028.2 037 022 100 035 067 027 019Osnovna škola (NSS) 006.3 009 004 016 018 005 003Trogodišnja srednja škola (obrtnička, industrijska) (KV/V 011.0 012 010 039 013 008Četverogodišnja srednja škola (SSS/SŠS) 039.8 031 047 011 051 047Majstorski ispit 000.8 001 001 002 001Diploma više škole, stručnog studija ili veleučilišta ( 002.2 002 003 004Diploma sveučilišnog studija (VSS) 005.7 005 006 001 010Nešto drugo 002.1 002 002 003 001 003Ne zna 003.9 002 005 010 006Total 100%Koje je područje obrazovanja tražio Vaš poslodavac?UzorakN 255sigNije bilo traţeno ni jedno specifično područje obrazovanj 46Isključivo vaše područje obrazovanja 20Vašeg ili srodno područje obrazovanja 17Potpuno različito područje obrazovanja od vašeg 10Ne zna 07Total 100%71

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHNešto više od polovice ispitanika smatra prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje poslao kojem je riječ ne baš korisnim ili potpuno beskorisnim, ali značajan udio od oko jednetrećine ispitanika smatra prethodno obrazovanje korisnim, dok oko 15% ispitanika prethodnoobrazovanje smatra vrlo korisnim.Od kolike koristi vam je bilo prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje posla o kojempričamo?UzorakN 263sigPotpuno beskorisnim 26Ne baš korisnim 26Korisnim 30Vrlo korisnim 15Ne zna 04Total 100%Od kolike koristi vam je bilo prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje posla o kojempričamo?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 263 112 151 1 24 30 70 138sig 0.31 0.46Potpuno beskorisnim 025.8 027 025 014 040 038 019Ne baš korisnim 025.8 032 021 036 024 018 029Korisnim 029.8 028 031 026 020 028 034Vrlo korisnim 014.7 011 017 023 016 014 013Ne zna 004.0 003 005 100 002 006Total 100%72

OpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHPribliţno petina ispitanika koji su radili značajan posao tijekom školovanja pohaĎali su za tovrijeme i odreĎenu obuku, tečaj ili obrazovni program kojeg je organizirao ili financirao njihovtadašnji poslodavac.Jeste li tijekom rada na ovome poslu pohaĎali ili trenutno pohaĎate neku dodatnu obuku,seminar ili obrazovni program koje je organizirao ili financirao vaš poslodavac ili tvrtka?UzorakN 263sigNe, nisam pohaĎao 77PohaĎao sam ili trenutno pohaĎam 19Ne zna 04Total 100%73

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.3. Prvi posao nakon obrazovanjaVelika većina ispitanika iz opće populacije radila je neki posao nakon što su izašli izobrazovanja, bez obzira je li riječ o poslu kojeg su pronašli po izlasku iz obrazovanja ili su gazapočeli raditi prije izlaska iz obrazovanja. Oko tri četvrtine ispitanika je radilo barem nekakavposao, dok 26% ispitanika nije imalo nikakav posao nakon prestanka školovanja. MeĎuRomima je udio ispitanika koji nisu imali posao nakon školovanja viši, tj. njih 70% nije radilonikakav posao nakon školovanja. Osobe koje nemaju završenu osnovnu ili srednju školučešće nisu radile nikakav posao nakon školovanja. Udio osoba koje nisu radile nakonškolovanja viši je u Slavoniji te Lici i Banovini.MeĎu ispitanicima koji su se zaposlili nakon završetka školovanja, njih polovica i trenutno radina istom poslu, 46% radi s nepromijenjenim uvjetima, dok je njih 4% u meĎuvremenunapredovalo ili promijenilo tip ugovora ili radnog mjesta.Jeste li radili na bilo kakvom poslu nakon prestanka školovanja?UzorakN 2426 139sig 0.00Da 74 30Ne 26 70Total 100%74

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJeste li radili na bilo kakvom poslu nakon prestanka školovanja?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2426 1233 1193 68 707 644 415 592sig 0.24 0.00Da 74.2 75 73 51 78 70 70 81Ne 25.8 25 27 49 22 30 30 19Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2426 615 430 432 190 278 481 899 1527sig 0.00 0.43Da 74.2 78 79 64 68 79 74 75 74Ne 25.8 22 21 36 32 21 26 25 26Total 100%75

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.3.1 Vrsta poslaKao i kod značajnog posla za vrijeme školovanja najviše ispitanika radi usluţna i trgovačkazanimanja (30%). Zanimanja u obrtu kao prvi posao nakon izlaska iz kontinuiranogobrazovanja radilo je 14% ispitanika, a 13% je radilo poslove inţenjera, tehničara i srodnihzanimanja. Poslove stručnjaka i znanstvenika radilo je oko 11% ispitanika. Uredske išalterske poslove kao prvi posao nakon školovanja radilo je 9% ispitanika.Ţene su češće radile zanimanja usluţne i trgovačke poslove, uredske i šalterske poslove,tehničke poslove te znanstvena zanimanja. S druge strane, muškarci su češće radili uobrtničkim zanimanjima, bili rukovatelji strojeva te su češće radili jednostavna zanimanja.Stručna i znanstvena zanimanja te inţenjerska zanimanja očekivano su češće radile osobe sazavršenim studijem. Osobe sa završenom trogodišnjom školom češće od ostalih radezanimanja u obrtu, a jednostavna zanimanja češće rade osobe koje nisu uspjele završitiosnovu ili srednju školu. Najviše Roma, njih 64% radilo je neko od jednostavnih zanimanja nasvom prvom poslu.Sljedeća pitanja odnose se na prvo radno mjesto. Što ste radili na tom poslu? Koje je bilo Vašeradno mjesto?UzorakN 1801 42sig 0.61Vojna zanimanja 00Čelnici i direktori (menadţeri) 01Stručnjaci i znanstvenici 11Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 13 05Uredski i šalterski sluţbenici 09Usluţna i trgovačka zanimanja 30 10Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 01Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 14 12Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 06 05Jednostavna zanimanja 07 64poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 00uredski sluţbenici 00jednostavna prodajna i usluţna zanimanja 00jednostavna rudarska, graĎevinska, proizvodna, transportna 00Ne zna 07 05Total 100%76

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaHrvatskoPrimorje iIstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHSljedeća pitanja odnose se na prvo radno mjesto. Što ste radili na tom poslu? Koje je bilo Vašeradno mjesto?TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 1801 928 873 35 553 447 289 476sig 0.00 0.00Vojna zanimanja 00.2 00 01Čelnici i direktori (menadţeri) 00.6 01 01 01 02Stručnjaci i znanstvenici 11.1 07 15 00 00 01 41Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 13.1 11 15 01 18 16 21Uredski i šalterski sluţbenici 09.1 05 13 06 02 09 15 14Usluţna i trgovačka zanimanja 30.3 23 38 31 41 36 30 12Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 00.9 01 01 06 02 01 00Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 14.0 24 03 19 29 13 08 01Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 06.0 09 03 06 08 08 07 01Jednostavna zanimanja 07.4 10 05 28 10 09 09 01poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 00.0 00 00uredski sluţbenici 00.4 00 01 00 01 00jednostavna prodajna i usluţna zanimanja 00.2 00 00 00 00jednostavna rudarska, graĎevinska, proizvodna,transportna00.1 00 00Ne zna 06.7 08 06 04 06 06 10 06Total 100%TotalRegijaTipnaseljaN 1801 480 339 276 129 221 356 675 1125sig 0.00 0.00Vojna zanimanja 00.2 01 00 00 00Čelnici i direktori (menadţeri) 00.6 01 01 00 01 01 01Stručnjaci i znanstvenici 11.1 12 13 11 08 10 09 07 14Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 13.1 17 12 13 12 13 09 10 15Uredski i šalterski sluţbenici 09.1 14 06 05 06 11 08 05 11Usluţna i trgovačka zanimanja 30.3 25 24 33 28 31 42 32 29Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 00.9 01 01 01 01 01 02 00Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 14.0 12 20 15 14 13 11 19 11Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljačiproizvoda06.0 04 08 07 09 03 06 08 05Jednostavna zanimanja 07.4 05 10 10 10 06 05 09 06poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 00.0 00 00uredski sluţbenici 00.4 00 00 00 01 01 00 00jednostavna prodajna i usluţna zanimanja 00.2 00 00 00 00 00jednostavna rudarska, graĎevinska, proizvodna,transportna00.1 00 00Ne zna 06.7 07 05 03 11 10 07 06 07Total 100%77

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHU poduzeću ili obrtu čija je glavna djelatnost trgovina radilo je 19% ispitanika. Po 15%ispitanika radilo je u preraĎivačkoj industriji te u hotelima i restoranima. U poduzećima koja sebave ostalim društvenim djelatnostima radilo je 8% ispitanika.Ţene su češće radile u trgovini, obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, dok su muškarci češćeradili u preraĎivačkoj industriji i graĎevini.Osobe koje nisu uspješno završile osnovnu ili srednju školu češće od ostalih radili su upreraĎivačkoj industriji te hotelima i restoranima. Osobe za završenim studijem češće rade uobrazovanju i javnoj upravi. U preraĎivačkoj industriji su češće radili ispitanici iz Like iBanovine te Sjeverne Hrvatske.Koja je bila glavna djelatnost kojom se bavila tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj ste radili?UzorakN 1801 42sig 1.00Poljoprivreda, lov i šumarstvo 02 02Ribarstvo 00Rudarstvo i vaĎenje 00PreraĎivačka industrija 15 26Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 01GraĎevinarstvo 09 10Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 19 14Hoteli i restorani 15 10Prijevoz, skladištenje i veze 04 02Financijsko posredovanje 04Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 06Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 03 07Obrazovanje 05 02Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 05Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 08 02Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 00Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00 02Ne zna 06 21Total 100%78

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je bila glavna djelatnost kojom se bavila tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj ste radili?TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 1801 928 873 35 553 447 289 476sig 0.00 0.00Poljoprivreda, lov i šumarstvo 01.7 02 01 09 02 02 02Ribarstvo 00.2 00 00 03 00Rudarstvo i vaĎenje 00.2 00 00 00 00 00PreraĎivačka industrija 15.3 18 13 22 18 16 13 12Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 01.0 02 00 01 01 00 01GraĎevinarstvo 09.0 16 02 10 15 08 07 05Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 18.6 16 21 06 22 21 20 12Hoteli i restorani 14.8 14 16 24 20 17 14 06Prijevoz, skladištenje i veze 03.6 05 02 07 02 04 05 04Financijsko posredovanje 03.7 02 05 00 02 07 08Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge06.0 06 06 03 01 03 09 12Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 02.5 02 03 01 03 01 06Obrazovanje 04.5 02 07 00 00 02 16Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 05.0 03 07 03 01 10 03 06Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 07.6 05 10 03 10 06 10 05Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 00.4 00 01 03 00 00 00Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00.1 00 00Ne zna 06.0 07 05 06 05 06 09 05Total 100%79

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je bila glavna djelatnost kojom se bavila tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj ste radili?TotalRegijaTipnaseljaN 1801 480 339 276 129 221 356 675 1125sig 0.00 0.00Poljoprivreda, lov i šumarstvo 01.7 01 03 04 02 01 03 01Ribarstvo 00.2 00 01 00 00 00Rudarstvo i vaĎenje 00.2 01 00 01 00 00PreraĎivačka industrija 15.3 14 25 16 23 08 09 21 12Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 01.0 01 02 02 01 01 01 01GraĎevinarstvo 09.0 06 10 11 16 09 08 11 08Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 18.6 22 14 18 11 16 23 17 19Hoteli i restorani 14.8 08 12 18 14 19 22 15 14Prijevoz, skladištenje i veze 03.6 05 01 03 02 08 03 02 05Financijsko posredovanje 03.7 06 05 02 05 03 02 02 05Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge06.0 10 05 03 03 04 06 03 07Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 02.5 02 03 03 01 02 04 03 02Obrazovanje 04.5 04 06 03 03 05 05 04 05Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 05.0 05 05 07 04 06 02 04 05Ostale društvene, socijalne i osobne usluţnedjelatnosti07.6 09 05 04 10 11 07 06 08Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 00.4 01 00 01 00 01 00Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00.1 00 00Ne zna 06.0 07 05 04 03 07 08 07 06Total 100%4.3.2 Uvjeti rada i poloţaj na posluNajviše ispitanika (oko 75%) je prvi posao nakon zaposlenja počelo raditi za plaću do 4500kuna. 4% ih je radilo za plaću do 1500 kuna, 42% za plaću izmeĎu 1500 i 3000 kuna, a 30%za plaću izmeĎu 3000 i 4500 kuna. Oko 8% ispitanika je imalo plaću izmeĎu 4500 i 6000kuna, a 3% je imalo plaću iznad 6000 kuna. Romi češće imaju plaće niţe od 1500 kuna, štoprvenstveno proizlazi iz toga što su ujedno i češće radili jednostavna zanimanja. Ţene češćenego muškarci imaju niţe plaće od 3000 kuna. Stupanj obrazovanja takoĎer se pokazaovaţnim za visinu plaće tj. osobe koje nemaju završenu srednju škole češće imaju plaćeizmeĎu 1500 i 3000 kuna. Osobe sa završenim studijem češće imaju plaće izmeĎu 3001 i4500 kuna, a njih oko 20% je navelo kako su imali plaću veću od 4.500 kuna u godini kada supočeli raditi.80

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoliko su iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na tom poslu, uključujući bonuse ineformalne isplate "na ruke", u godini kada ste ga počeli raditi?UzorakN 1799 42sig 0.67Do 1500 kn 04 241501-3000 kn 42 363001-4500 kn 30 174501-6000 kn 08 05Više od 6000 kn 03 05Ne zna 04 12Bez odgovora 09 02Total 100%Koliko su iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na tom poslu, uključujući bonuse ineformalne isplate "na ruke", u godini kada ste ga počeli raditi?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1799 927 872 35 552 447 289 476sig 0.00 0.00Do 1500 kn 03.5 02 05 07 03 04 04 031501-3000 kn 42.4 40 45 57 53 48 46 223001-4500 kn 29.9 33 27 17 25 26 29 404501-6000 kn 08.2 09 08 10 05 06 06 15Više od 6000 kn 03.0 04 02 07 03 02 02 04Ne zna 04.3 04 05 05 04 05 04Bez odgovora 08.5 08 09 03 05 10 09 11Total 100%81

OpćapopulacijaRomiZagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaHrvatskoPrimorje iIstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoliko su iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na tom poslu, uključujući bonuse ineformalne isplate "na ruke", u godini kada ste ga počeli raditi?Total Regija Tip naseljaN 1799 479 339 276 128 221 356 674 1124sig 0.00 0.04Do 1500 kn 03.5 02 06 04 08 02 01 05 031501-3000 kn 42.4 36 49 55 48 34 39 44 413001-4500 kn 29.9 36 25 24 28 30 33 29 314501-6000 kn 08.2 12 07 03 08 11 07 07 09Više od 6000 kn 03.0 03 03 02 01 04 03 03 03Ne zna 04.3 04 05 03 02 07 04 05 04Bez odgovora 08.5 07 05 08 05 12 13 07 09Total 100%Većina ispitanika, njih gotovo 2/3, radilo je puno radno vrijeme tj. izmeĎu 37 u 48 sati natjedan. Manje od 36 sati na tjedan radilo je 10% ispitanika, a više od 49 sati tjedno radilo je21% ispitanika. Muškarci su češće bili ti koji su radili više od puno radnog vremena te su toujedno osobe koje su imale završenu trogodišnju školu ili nemaju završenu srednju, odnosnoosnovnu školu. Ispitanici su radili nepuno radno vrijeme ponajviše jer nisu mogli naći posao spunim radnim vremenom (31%). Oko 23% ispitanika je naprosto radilo poslove u kojima jetakav radni tjedan uobičajen.Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?UzorakN 1720 41sig 0.95Manje od 36 sati (part-time) 10 17Od 37 do 48 sati 65 5949 i više sati (long hours) 21 22Ne znam 04 02Total 100%82

OpćapopulacijaRomiMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1720 891 829 35 548 442 258 437sig 0.00 0.00Manje od 36 sati (part-time) 10.1 09 11 06 06 08 14 15Od 37 do 48 sati 65.3 63 68 63 61 64 61 7449 i više sati (long hours) 21.1 25 17 31 30 23 18 09Ne znam 03.5 03 04 03 04 07 02Total 100%Koji je glavni razlog zbog koga ste radili posao u nepunom radnom vremenu?UzorakN 162 6sig 1.00Niste mogli naći posao sa punim radnim vremenom 31 33Uobičajeno radno vrijeme na ovakvom poslu kraće je od punog 23 50Radi mogućnosti kombinacije rada i školovanja (ili doškolovanja) 13Ne ţelite raditi dulje 09Istovremeno ste radili drugi posao u nepunom radnom vremenu 01Iz zdravstvenih razloga (bolest, invalidnost) 01Da biste imali vremena za brigu o svojoj djeci 01Nešto drugo 03Ne zna 18 17Total 100%83

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHIspitanici su u najvećoj mjeri bili prijavljeni na prvom poslu nakon školovanja, prijavljeno ih jebilo 84%. Status neprijavljenog zaposlenika imalo je 12% ispitanika. 50% Roma je na prvomposlu nakon školovanja bila neprijavljeno. Ispitanici koji su završili studij rjeĎe su svoj prviposao radili kao neprijavljeni zaposlenici. Samo iznimno radna karijera nakon izlaska izobrazovanja započinje samozaposlenošču.Koji je bio Vaš status kada ste počeli raditi na tom poslu?UzorakN 1800 42sig 0.00Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugov 84 40Neprijavljeni zaposlenik 12 50Samozaposlena osoba ili vlasnik poduzeća 01 02Ispomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili imanju 02 02Nešto drugo 00Ne zna 02 05Total 100%Koji je bio Vaš status kada ste počeli raditi na tom poslu?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1800 927 873 35 553 447 288 476sig 0.92 0.00Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugov 83.6 83 84 71 81 81 79 92Neprijavljeni zaposlenik 12.4 13 12 22 15 15 15 04Ispomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili imanju 01.6 02 02 04 02 02 01 01Samozaposlena osoba ili vlasnik poduzeća 00.5 01 01 03 00 00 01 00Nešto drugo 00.1 00 00Ne zna 01.8 02 02 01 02 02 02Total 100%84

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHGotovo polovica zaposlenih radila je u privatnom poduzeću, 30% ih je radilo kod obrtnika, a ujavnom sektoru je radilo 19% ispitanika. Djevojke te osobe koje su završile studij češće suradile u javnom sektoru.Nešto manje od 1/3 ispitanika radi u mikro poduzećima, tj. u poduzećima koja imaju manje od10 zaposlenih. Sličan udio, njih 29%, radi u malim poduzećima tj. u poduzećima kojazapošljavaju izmeĎu 10 i 50 zaposlenih. U srednje velikim poduzećima radilo je oko 15%ispitanika, a u velikim 13%.Je li taj posao (bio) …UzorakN 1787 41sig 0.27U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 19 15Kod obrtnika 30 29U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 48 22U udruzi, zadruzi ili neprofitnoj organizaciji 01 02Nešto drugo 00 12Posao u privatnom kućanstvu/obiteljski posao 00 05Odvjetnički ured 00Ne zna 02 15Total 100%Koliko zaposlenih, uključujući vas, radi (je radilo) u tom poduzeću, obrtu, ustanovi iligospodarstvu?UzorakN 1738 39sig 0.98Manje od 5 zaposlenih 18 15IzmeĎu 5 i 9 zaposlenih 13 2110 do 19 18 1520 do 49 11 0850 do 99 09 05100 do 249 06 08250 do 499 04500 i više 09 08Ne zna 12 21Total 100%85

OpćapopulacijaRomiMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoliko zaposlenih, uključujući vas, radi (je radilo) u tom poduzeću, obrtu, ustanovi iligospodarstvu?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1738 899 839 33 524 431 282 467sig 0.00 0.00Manje od 5 zaposlenih 18.2 16 20 31 26 18 14 12IzmeĎu 5 i 9 zaposlenih 13.2 14 12 12 16 16 13 0910 do 19 17.9 22 14 13 19 15 23 1720 do 49 10.9 10 12 07 11 08 1750 do 99 08.8 09 09 03 08 08 08 12100 do 249 06.1 06 06 10 05 07 05 07250 do 499 04.1 04 04 03 04 05 05 03500 i više 08.8 08 09 12 06 10 06 12Ne zna 12.0 11 13 15 10 11 18 11Total 100%Velika većina ispitanika, njih 89%, na svojem prvom poslu nakon školovanja nije bilanadreĎena nikome. Oko 6% ispitanika bilo je odgovorno za manje od 10 zaposlenih, a njih1% za više od 10 zaposlenih.Jeste li na tom poslu (bili) izravno nadreĎeni drugim zaposlenicima? Koji vam je broj osoba bioizravno podreĎen?UzorakN 1787 41sig 0.95Nikome nije bio izravno nadreĎen 89 981-9 podreĎenih 06 0210 i više podreĎenih 01Ne zna 03Total 100%86

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHUgovor o radu na odreĎeno vrijeme imalo je 43% zaposlenih, a njih 38% bilo je zaposleno naneodreĎeno. Bez ugovora je radilo 10% ispitanika iz opće populacije te 51% Roma.Sezonski ugovor i rad na crno nešto je učestaliji meĎu ispitanicima koji nisu uspjeli završitisrednju ili osnovnu školu.Velika većina osoba (82%) koje su radile na neodreĎeno vrijeme, sezonski ugovor ili nisuuopće imale ugovor radile su taj posao jer nisu mogle naći stalni posao.Koji tip ugovora imate (ili ste imali) na tom poslu?UzorakN 1787 41sig 0.36Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 37 24Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 43 22Sezonski ugovor 04Studentski ugovor (vlastiti) 04Autorski ugovor ili ugovor o djelu 01Bez ugovora, radio sam na crno 10 51Nešto drugo 00 02Ne zna 02Total 100%Jeste li radili tako zato što niste mogli naći stalni posao ili zato što niste željeli stalni posao?UzorakN 1005 30sig 0.97Nisam mogao naći stalni posao 82 70Ne ţelim stalni posao 06 20Nešto drugo 04Školovanje 01Pripravnički staţ 03Ne zna 04 10Total 100%87

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.3.3 Pronalaţenje poslaOko 26% ispitanika informacije za prvi posao dobilo je preko prijatelja. Po 18% ispitanikaizdvaja kako su posao pronašli zahvaljujući informacijama od poznanika i članova obitelji. Istipostotak ispitanika navodi kako su se samoinicijativno prijavili na posao. Oglas kao kanal zapronalaţenje prvog posla navelo je 12% ispitanika. Kod Roma najviše ispitanika je istaknuloinformiranje od strane člana obitelji.Kako ste pronašli ovaj posao?UzorakN 1793 41Informirao me ili uputio prijatelj 26 32Informirao me ili uputio član obitelji ili roĎak 18 34Informirao me ili uputio poznanik 18 22Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao bez ikakvih prethodnih informacija 17 05Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 12 02Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 07 05Javio sam se na natječaj i postigao bolje rezultate od drugih 04 02Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 03 02Tvrtka ili poslodavac su me kontaktirali s ponudom za taj posao 03 02Informirala me ili uputila osoba koju znam iz strukovnih ili poslovnih krugova 02Preko privatne tvrtke za posredovanje na trţištu rada 01Student servis 00Nešto drugo 01Ne zna 02 02Većina ispitanika, njih 82%, nije imala prethodna iskustva s tvrtkom, tj. nisu ranije radili,volontirali ili bili na praksi kod tog poslodavca. Ispitanici koji imaju završenu trogodišnju školučešće od drugih su imali prethodnih radnih iskustava s poslodavcem.Ispitanici koji su imali prethodna iskustva s poslodavcem, najčešće su bili kod poslodavca usklopu perioda prakse za vrijeme školovanja (57%).Jeste li već ranije radili, volontirali ili bili na praksi kod tog poslodavca?UzorakN 1786 41sig 0.99Ne 82 85jednom 05 05nekoliko puta 12 07Ne zna 01 02Total 100%88

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKad ste prvi puta radili kod tog poslodavca, to je bilo …UzorakN 325 6sig 1.00Kao period obuke ili period prakse u toku školovanja 57 50Kao pripravnički staţ, stjecanje uvjeta za drţavni ili ma 04Posao za vrijeme praznika, vikend-posao ili povremeni posao 15 17Kao zaposlen na odreĎeno vrijeme, kroz studentski, autorski 11Kao volonter 03 17Sluţenje vojnog roka ili civilne sluţbe 01Nešto drugo 01Ne zna 09 17Total 100%Nešto manje od polovice ispitanika (47%) iz opće populacije nije nikoga poznavalo na prvomposlu prije nego što su se zaposlili na tom poslu. 1/5 ispitanika navodi kako je poznavalaprijatelja, a 15% poznanika. Oko 14% ispitanika se zaposlilo u poduzeću gdje je radio netkood članova obitelji. Romi su se češće zapošljavali kod poslodavca gdje su nekog poznavali.Prije nego ste prvi puta radili u tom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?UzorakN 1787 41sig 0.02Ne, nije poznavao nikoga 47 24člana obitelji 14 32prijatelja 20 27poznanika 16 15Nešto drugo 01Ne zna 02 02Total 100%89

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.3.4 Obrazovanje i radZa prvi posao nakon školovanja u 29% slučajeva poslodavac je traţio završenučetverogodišnju srednju školu, a u jednakom broju slučajeva trebala je trogodišnja srednjaškola. Za 18% poslova nije bilo potrebno nikakvo formalno obrazovanje, a za još 5% je biladovoljna osnovna škola. Diplomu više ili visoke škole trebalo je imati za 16% poslova. Osobekoje su postigle niţi stupanj obrazovanja (osnovna škola ili nezavršena srednja škola) češćesu radile na poslovima za koje nije bilo potrebno formalno obrazovanje ili su zahtijevali niţustručnu spremu. S druge strane, osobe koje su završile studij češće su se zapošljavale naposlovima za koje se zahtijevala viša ili visoka stručna sprema.Koja je bila minimalna razina obrazovanja koju je poslodavac tražio za ovaj posao?UzorakN 1787 41sig 0.00Nije se traţilo nikakvo formalno obrazovanje 18 68Osnovna škola (NSS) 05 15Trogodišnja srednja škola (obrtnička, industrijska) (KV/V 29 15Četverogodišnja srednja škola (SSS/SŠS) 29Majstorski ispit 00Diploma više škole, stručnog studija ili veleučilišta ( 04Diploma sveučilišnog studija (VSS) 12Nešto drugo 00Ne zna 03 02Total 100%90

OpćapopulacijaRomiMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je bila minimalna razina obrazovanja koju je poslodavac tražio za ovaj posao?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1787 920 866 33 550 444 285 474sig 0.00 0.00Nije se traţilo nikakvo formalno obrazovanje 17.8 20 15 53 18 20 26 08Osnovna škola (NSS) 04.7 07 03 35 05 07 03 01Trogodišnja srednja škola (obrtnička, industrijska) (KV/V 29.0 34 24 09 65 23 13 03Četverogodišnja srednja škola (SSS/SŠS) 29.0 26 33 09 46 50 26Majstorski ispit 00.5 01 00 01 00 01 00Diploma više škole, stručnog studija ili veleučilišta ( 03.9 03 05 00 01 14Diploma sveučilišnog studija (VSS) 12.3 07 18 00 01 46Nešto drugo 00.2 00 00 01 00Ne zna 02.6 03 02 03 02 03 04 02Total 100%Za oko 1/3 poslova nije bilo traţeno specifično područje obrazovanja, dok je za 38% poslovabilo traţeno isključivo područje obrazovanja ispitanika, a u 19% poslova srodno područje. Oko7% ispitanika se zaposlilo na potpuno različitom obrazovnom području. Ispitanici sazavršenim studijem i trogodišnjom strukovnom srednjom školom su se češće zapošljavali naposlovima koji su bila isključivo iz njihovog obrazovanog područja, dok su se ispitanici snezavršenom osnovnom ili srednjom školom češće zapošljavaju na poslovima za koje nijebilo traţeno specifično područje obrazovanja.Koje je područje obrazovanja tražio Vaš poslodavac?UzorakN 1787 41sig 0.00Nije bilo traţeno ni jedno specifično područje obrazovanj 33 83isključivo vaše područje obrazovanja 38 10vaše ili srodno područje obrazovanja 19 07potpuno različito područje obrazovanja od vašeg 07Ne zna 04Total 100%91

OpćapopulacijaRomiMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoje je područje obrazovanja tražio Vaš poslodavac?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1787 920 866 33 550 444 285 474sig 0.01 0.00Nije bilo traţeno ni jedno specifično područje obrazovanj 32.6 36 29 78 30 41 47 15isključivo vaše područje obrazovanja 37.8 36 39 06 46 27 18 53vaše ili srodno područje obrazovanja 18.8 17 21 03 14 20 19 24potpuno različito područje obrazovanja od vašeg 06.8 07 06 07 06 08 11 05Ne zna 04.0 04 04 06 04 04 05 03Total 100%Više od polovice ispitanika smatra kako im je prethodno stečeno obrazovanje bilo korisno ilivrlo korisno za posao koji su započeli. Oko 1/5 ispitanika smatra kako je bilo potpunobeskorisno, a kako im prethodno obrazovanje nije previše bilo od koristi smatra 17%ispitanika. Romi češće ističu kako im prethodno obrazovanje nije bilo previše korisno ilipotpuno beskorisno. Ispitanici sa nezavršenom srednjom školom češće nego ostali navodekako im je stečeno obrazovanje bilo potpuno beskorisno, dok ispitanici koji su završili studijčešće smatraju stečeno obrazovanje korisnim ili vrlo korisnim.Od kolike koristi vam je bilo prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje posla o kojempričamo?UzorakN 1789 41sig 0.08Potpuno beskorisnim 19 29Ne baš korisnim 17 24Korisnim 32 24Vrlo korisnim 27 10Ne zna 04 12Total 100%92

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOd kolike koristi vam je bilo prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje posla o kojempričamo?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1789 921 867 33 551 445 285 474sig 0.03 0.00Potpuno beskorisnim 19.5 21 18 60 18 26 25 08Ne baš korisnim 17.5 19 16 16 14 23 23 13Korisnim 31.9 31 33 21 34 28 33 33Vrlo korisnim 27.0 24 30 29 20 13 42Ne zna 04.2 05 03 03 05 03 06 04Total 100%93

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaHrvatskoPrimorje iIstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnuTrogodišnjaškolusrednjaškolaČetverogodišnja srednjaškolaNije završiostudijZavršiostudijUnazad 24mjesecaIzlazaknakon višeod 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHUsporeĎujući procjenu stupnja obrazovanja koji je potreban za posao i stupanj postignutogobrazovanja ispitanika moţe se govoriti o subjektivnom osjećaju kvalificiranosti. Tako semeĎu ispitanicima koji su završili trogodišnju srednju školu njih oko 77% smatra adekvatnokvalificiranima za prvi posao kojeg su radili, dok je kod osoba koje su završile četverogodišnjusrednju školu udio onih koji se smatraju adekvatno kvalificiranima manji, dok ih se 13%smatra prekvalificiranima.Subjektivan osjećaj kvalificiranostiTotal Spol Najviše postignuto obrazovanje Izlazak iz obrazovanjaN 1722 885 837 32 531 431 268 460 557 1166sig 0.24 0.01 0.68Podkvalificiran 14.7 16 13 24 13 16 21 12 16 14Adekvatno kvalificiran 74.2 73 76 66 77 71 67 79 73 75Prekvalificiran 11.0 11 11 10 10 13 12 09 11 11Total 100%Total Regija Tip naseljaN 1722 457 320 273 124 202 347 645 1077sig 0.22 0.16Podkvalificiran 14.7 13 14 17 11 15 17 15 15Adekvatno kvalificiran 74.2 75 74 71 83 71 74 72 75Prekvalificiran 11.0 12 11 12 05 14 09 13 10Total 100%94

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHProcjena ispitanika koliko im je vremena trebalo da nauče savladavati radne zadatke na svomradnom mjestu je okvirna mjera sloţenosti posla. Oko trećine ispitanika navodi kako je posaosavladala u roku od tjedan dana, a još 31% ispitanika ističe kako im je bilo potrebno manje odmjesec dana. 1/5 ispitanika navodi kako im je za dobro savladavanje posla bilo potrebnoizmeĎu 1 i 3 mjeseca. Više od 4 mjeseca bilo je potrebno 13% ispitanika kako bi dobrosavladali svoj prvi posao. Osobe bez srednje škole ili sa završenom trogodišnjom školomčešće navode kako su posao savladali u periodu kraćem od mjesec dana, dok ispitanici sazavršenim studijem češće navode kako im je trebalo više od jednog mjeseca, što vjerojatnoproizlazi iz sloţenosti posla koje su obavljali.Nakon što ste počeli raditi na ovom poslu, koliko vam je vremena trebalo da ga naučite raditidobro.UzorakN 1801 42sig 0.02Manje od tjedan dana 33 64Manje od mjesec dana 31 121-3 mjeseca 20 174-6 mjeseci 06 056 mjeseci - 1 godina 041-2 godine 02Više od dvije godine 01Ne zna 03 02Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1801 928 873 35 553 447 289 476sig 0.36 0.00Manje od tjedan dana 33.0 32 34 57 41 38 34 17Manje od mjesec dana 31.2 32 30 31 32 34 37 241-3 mjeseca 19.8 19 20 09 16 18 12 314-6 mjeseci 06.0 05 07 03 05 07 106 mjeseci - 1 godina 04.3 04 04 02 02 03 101-2 godine 02.0 02 02 02 00 03 03Više od dvije godine 01.0 01 01 01 00 01 01Ne zna 02.8 03 02 03 03 02 03 03Total 100%95

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHVelika većina ispitanika nije tijekom prvog posla nakon školovanja pohaĎala niti jedanseminar ili dodatnu obuku koji je bio organiziran ili financiran od strane poslodavca. Takvousavršavanje češće su pohaĎali ispitanici koji su završili studij, gotovo dvostruko češće negooni čije je obrazovanje završilo nakon srednje škole.Jeste li tijekom rada na ovome poslu pohaĎali neku dodatnu obuku, seminar ili obrazovniprogram koje je organizirao ili financirao vaš poslodavac ili tvrtka?UzorakN 1800 0sig 1.00Ne, nisam pohaĎao 83PohaĎao sam ili trenutno pohaĎam 14NZ/BO 03Total 100%Jeste li tijekom rada na ovome poslu pohaĎali neku dodatnu obuku, seminar ili obrazovniprogram koje je organizirao ili financirao vaš poslodavac ili tvrtka?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1800 928 872 35 553 447 289 476sig 0.13 0.00Ne, nisam pohaĎao 082.7 083 082 100 086 088 079 075PohaĎao sam ili trenutno pohaĎam 014.4 013 016 010 010 018 023NZ/BO 002.9 004 002 004 002 003 003Total 100%96

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.4. Trenutni posaoU ovom poglavlju iznose se pokazatelji prikupljeni istraţivanjem koji se odnose na osobe kojesu trenutno zaposlene. Oko 59% pripadnika ukupne ciljane populacije trenutno je zaposleno.U tu skupinu uključene su osobe koje i danas rade na poslovima započetim tijekomškolovanja ili na prvom poslu nakon školovanja, o čemu je bilo riječi ranije. Ispitanici čijiodgovori nisu uključeni u ovo poglavlje su bez posla od kraja školovanja ili bili su svojedobnobili zaposleni, ali su trenutno bez posla; o njima će biti riječi kasnije.Kad je riječ o romskoj populaciji, udio trenutno zaposlenih znatno je manji nego u općojpopulaciji i iznosi 19%. Takav nesrazmjer jasno ukazuje na poteškoće u zapošljavaju Roma uodnosu na pripadnike većinske zajednice.Trenutno zaposlene osobe meĎusobno se ne razlikuju prema spolnoj strukturi, ali se uočavarazlika s obzirom na najviši postignuti stupanj školovanja. Osobe koje nemaju završenusrednju ili osnovnu školu znatno rjeĎe su trenutno zaposlene (32%), dok su osobe sazavršenim studijem znatno češće zaposlene (73%). Takav odnos jasno upućuje na značajobrazovnog postignuća u razdoblju nakon izlaska iz kontinuiranog obrazovanja zavjerojatnost trenutne zaposlenosti. Osim obrazovanosti, prisutan je i utjecaj proteka vremena,pa tako meĎu osobama koje su izašle iz sustava obrazovanja prije dvije godine od trenutkaanketiranja radi njih 48%, a meĎu onima koji su izašli prije više od dvije godine trenutno radinjih oko 70%.Uočavaju se i regionalne razlike s obzirom na trenutno prebivalište ispitanika. Udio zaposlenihnajveći je u zagrebačkom području i Sjevernoj Hrvatskoj, a najmanji u Lici i Banovini teSlavoniji. Te se razlike vjerojatno mogu pripisati utjecaju razlika u gospodarskoj razvijenostihrvatskih regija. S druge strane, razlike meĎu stanovnicima urbanih i ruralnih naselja nema.Trenutna situacija ispitanikaTotalUzorakN 2569 2430 139sig 0.00Trenutno radi 58.8 61 19Nezaposlen od završetka škole 28.2 26 70Trenutno nezaposlen 13.0 13 12Total 100%97

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTrenutna situacija ispitanikaTotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592 981 1449sig 0.26 0.00 0.00Trenutno radi 61.1 63 59 32 65 55 52 73 48 70Nezaposlen od završetkaškole25.8 25 27 49 22 30 30 20 41 16Trenutno nezaposlen 13.0 13 14 19 14 14 17 07 11 14Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2430 616 430 433 190 280 481 901 1529sig 0.00 0.65Trenutno radi 61.1 71 68 48 50 63 58 62 61Nezaposlen od završetka škole 25.8 22 21 36 33 21 26 25 26Trenutno nezaposlen 13.0 07 11 16 18 16 16 13 13Total 100%3.4.1. Vrsta trenutnog poslaKad je riječ o zanimanjima trenutno zaposlenih osoba, oko 25% ih radi poslove u usluţnimdjelatnostima, 17% radi poslove inţenjera, a 16% radi u nekom od obrtničkih zanimanja. Oko14% ispitanika iz opće populacije radi poslove stručnjaka i znanstvenika, a 11% posloveuredskih i šalterskih sluţbenika. Struktura zanimanja opće i romske populacije se razlikuje.MeĎu Romima prevladavaju jednostavna zanimanja, koja trenutno radi njih 58%.Kad je riječ o djelatnosti subjekata u kojima rade trenutno zaposlene oosbe, oko 19% ih radi upoduzećima ili obrtima čija je glavna djelatnost trgovina, a 15% ispitanika radi u preraĎivačkojindustriji. Oko 10% ispitanika radi u graĎevinarstvu, dok oko 9% ispitanika radi u hotelima irestoranima. Ţene češće rade na poslovima sa usluţnim i trgovačkim zanimanjima, dokmuškarci češće rade u zanimanjima u obrtu i u jednostavnim zanimanjima.98

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHŠto radite na tom poslu? Koje je Vaše radno mjesto?UzorakN 1483 26sig 1.00Vojna zanimanja 00Čelnici i direktori (menadţeri) 01Stručnjaci i znanstvenici 14Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 17 04Uredski i šalterski sluţbenici 11Usluţna i trgovačka zanimanja 25 15Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 01Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 16 12Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 06 12Jednostavna zanimanja 05 58poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 00uredski sluţbenici 01jednostavna prodajna i usluţna zanimanja 00Ne zna 03Total 100%TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 1483 773 710 22 457 355 220 430 467 1016sig 0.00 0.00 0.30Vojna zanimanja 00.3 01 00 01 00Čelnici i direktori (menadţeri) 01.0 01 01 00 01 01 02 01 01Stručnjaci i znanstvenici 14.4 09 20 00 04 48 18 13Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 17.1 14 20 04 23 20 26 20 16Uredski i šalterski sluţbenici 10.6 06 16 09 04 13 20 11 10 11Usluţna i trgovačka zanimanja 24.5 19 31 15 35 31 27 07 22 26Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski iribarski radnici01.0 01 01 10 02 01 01 02 01Zanimanja u obrtu i pojedinačnojproizvodnji15.8 28 03 30 34 13 10 01 15 16Rukovatelji strojevima, vozilima isastavljači proizvoda06.4 11 02 11 09 09 07 01 06 07Jednostavna zanimanja 05.2 07 03 25 08 06 05 00 04 06poslovnoorganizacijski i srodnistručnjaci00.1 00 00 00uredski sluţbenici 00.6 00 01 00 00 02 00 01 01jednostavna prodajna i usluţnazanimanja00.1 00 00 00Ne zna 02.8 03 03 03 02 03 04 03 03Total 100%99

OpćapopulacijaRomiZagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHŠto radite na tom poslu? Koje je Vaše radno mjesto?Total Regija Tip naseljaN 1483 435 293 208 94 175 278 556 927sig 0.49 0.00Vojna zanimanja 00.3 02 00 00 00Čelnici i direktori (menadţeri) 01.0 01 01 00 02 01 01 00 01Stručnjaci i znanstvenici 14.4 16 13 16 13 16 12 10 17Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 17.1 21 15 16 15 16 14 13 20Uredski i šalterski sluţbenici 10.6 15 07 09 10 12 09 06 13Usluţna i trgovačka zanimanja 24.5 21 22 23 19 28 33 27 23Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 01.0 01 01 01 01 01 02 01Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 15.8 13 22 16 17 13 14 23 11Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 06.4 04 08 08 09 04 08 08 06Jednostavna zanimanja 05.2 04 07 06 07 05 05 08 04poslovnoorganizacijski i srodni stručnjaci 00.1 00 00uredski sluţbenici 00.6 01 00 00 01 01 01 00 01jednostavna prodajna i usluţna zanimanja 00.1 01 00Ne zna 02.8 03 01 01 06 04 03 03 03Total 100%Koja je glavna djelatnost kojom se bavi tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj trenutno radite?UzorakN 1483 26sig 1.00Poljoprivreda, lov i šumarstvo 01Ribarstvo 00Rudarstvo i vaĎenje 00PreraĎivačka industrija 15 19Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 01GraĎevinarstvo 10 12Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 19 15Hoteli i restorani 09 12Prijevoz, skladištenje i veze 05 04Financijsko posredovanje 06Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 07Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 04Obrazovanje 05 04Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 06Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 08 04Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 00Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00 04Ne zna 04 27Total 100%100

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je glavna djelatnost kojom se bavi tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj trenutno radite?TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 1483 773 710 22 457 355 220 430Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 18.6 17 21 11 21 24 19 11PreraĎivačka industrija 15.5 19 11 19 21 16 14 11GraĎevinarstvo 10.2 18 02 25 17 08 06 06Hoteli i restorani 09.4 09 10 05 14 11 08 04Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 07.7 05 11 11 05 09 05Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge06.9 07 07 02 06 10 12Financijsko posredovanje 05.5 03 08 01 03 11 11Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 05.5 02 09 05 01 11 04 06Obrazovanje 05.3 03 08 01 01 02 16Prijevoz, skladištenje i veze 04.9 06 03 10 03 07 07 04Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 03.5 03 04 01 04 03 07Poljoprivreda, lov i šumarstvo 01.3 02 01 10 01 01 02Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 01.2 02 01 05 02 01 00 01Rudarstvo i vaĎenje 00.3 00 00 00 00Ribarstvo 00.2 00 05 00 00Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 00.2 00 00 00 01Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00.1 00 00Ne zna 03.6 04 03 05 03 03 05 04Total 100%101

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je glavna djelatnost kojom se bavi tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj trenutno radite?TotalRegijaTipnaseljaN 1483 435 293 208 94 175 278 556 927sig 0.01 0.00Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 18.6 21 18 17 17 13 21 21 17PreraĎivačka industrija 15.5 14 24 18 18 10 10 20 13GraĎevinarstvo 10.2 07 11 11 16 10 12 13 09Hoteli i restorani 09.4 07 08 11 07 13 12 10 09Ostale društvene, socijalne i osobne usluţnedjelatnosti07.7 09 07 04 09 11 07 07 08Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovneusluge06.9 11 04 05 03 05 07 05 08Financijsko posredovanje 05.5 08 06 03 08 05 03 03 07Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 05.5 06 03 09 04 08 04 04 06Obrazovanje 05.3 04 06 06 05 06 05 05 06Prijevoz, skladištenje i veze 04.9 06 02 04 03 08 05 02 07Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje 03.5 03 04 04 04 03 04 03 04Poljoprivreda, lov i šumarstvo 01.3 01 02 03 02 01 00 02 01Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 01.2 01 03 01 01 01 01 01Rudarstvo i vaĎenje 00.3 00 00 01 00 00Ribarstvo 00.2 01 01 00 00Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 00.2 00 01 00 00Izvanteritorijalne organizacije i tijela 00.1 00 00Ne zna 03.6 04 01 01 04 07 05 03 04Total 100%102

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH3.4.2. Uvjeti radaKad je riječ o primanjima trenutno zaposlenih osoba, za manje od 3.000 kuna radi pribliţnočetvrtina ispitanika, točnije oko 1% ima primanja do 1.500 kuna, a 25% izmeĎu 1.500 i 3.000kuna. Oko trećine trenutno zaposlenih osoba ima primanja izmeĎu 3.000 i 4.500 kuna, dokprimanja izmeĎu 4.500 i 6.000 kuna ima 18% ispitanika. Primanja iznad 6.000 kuna ostvarujeoko 7% trenutno zaposlenih ispitanika. Na visinu primanja utječe najviši postignuti stupanjobrazovanja, pa tako ispitanici sa završenim studijem češće od ostalih imaju primanja iznad6.000 kuna, dok se ispitanici s nezavršenom srednjom školom češće nalaze u skupini onih sniţim primanjima. Plaće trenutno zaposlenih pripadnika romske populacije znatno su niţe;svega 8% ih navodi kako ostvaruju plaću iznad 4.500 kuna, dok svi ostali navode niţe iznose,a oko 12% ih ostvaruje primanja ispod 1.500 kuna. Zbog malog broja ispitanika u romskompoduzorku odnose meĎu pojedinim kategorijama primanja treba uzeti samo okvirno.Koliko su prošlog mjeseca iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na glavnom poslu,uključujući bonuse i neformalne isplate na ruke?UzorakN 1477 26sig 0.99Do 1500 kn 01 121501-3000 kn 25 193001-4500 kn 33 354501-6000 kn 18 08Više od 6000 kn 07Ne zna 06 19Bez odgovora 10 08Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanje Izlazak iz obrazovanjaN 1477 771 706 22 456 355 218 427 465 1012sig 0.00 0.00 0.01Do 1500 kn 01.1 01 02 05 01 01 01 01 01 011501-3000 kn 24.8 21 29 40 35 31 25 08 26 243001-4500 kn 33.5 37 30 15 35 34 39 30 38 314501-6000 kn 17.6 18 17 14 12 15 16 27 12 20Više od 6000 kn 07.5 08 07 06 04 04 03 16 07 08Ne zna 05.6 06 05 16 06 05 04 06 05 06Bez odgovora 09.9 09 11 05 07 10 11 13 11 10Total 100%103

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHVelika većina trenutno zaposlenih pripadnika ciljane populacije, njih oko 90%, na trenutnomposlu ima status prijavljenog zaposlenika. Oko 6% ispitanika iz opće populacije jeneprijavljeno, dok je meĎu Romima upravo ta kategorija najbrojnija (58% neprijavljenihnaspram 35% prijavljenih). Oko 1% osoba iz opće populacije je trenutno samozaposleno, atoliko ih radi kao ispomoć na obiteljskom imanju; udio ovih kategorija nešto je veći kodpripadnika romske populacije.Osobe koje su završile studij najrjeĎe rade kao neprijavljeni zaposlenici. Udio neprijavljenihveći je meĎu onima koji su iz sustava obrazovanja izašli prije manje dvije godine u usporedbis osobama koje su iz obrazovanja izašle prije više od dvije godine, koje ćešće rade kaoprijavljeni zaposlenici, što upućuje da vrijeme proteklo od izlaska iz obrazovanja takoĎer imautjecaj na vjerojatnost rada pod tim uvjetima.Koji je vaš status na tom poslu?UzorakN 1481 26sig 0.06Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugov 90 35Neprijavljeni zaposlenik 06 58Samozaposlena osoba ili vlasnik poduzeća 01Ispomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili imanju 01 04Nešto drugo 00Ne zna 01 04Total 100%TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 1481 772 709 22 457 355 219 429 466 1015sig 0.26 0.30 0.06Prijavljeni zaposlenik (uključujući radna studentski ugov90.2 89 92 73 89 90 87 94 88 91Neprijavljeni zaposlenik 05.6 07 04 16 06 06 10 02 08 04Samozaposlena osoba ili vlasnikpoduzeća01.3 02 01 05 01 01 01 01 01 02Ispomoć u obiteljskom poduzeću,obrtu ili imanju01.4 02 01 06 02 01 01 01 02 01Nešto drugo 00.3 00 00 00 00 01 00 00 00Ne zna 01.2 01 01 01 01 01 01 01 01Total 100%Kad je riječ o tipu organizacije u kojoj se obavlja radna aktivnost, svaki drugi trenutnozaposleni pripadnik ciljane populacije radi u privatnom poduzeću. Njih 25% radi kod obrtnika,104

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHa 22% u drţavnoj ili javnoj instituciji ili poduzeću. U javnim ustanovama češće rade osobekoje su završile studij, dok očekivano kod obrtnika češće rade osobe koje su završiletrogodišnji srednjoškolski program. Osobe iz seoskih naselja takoĎer češće rade kod obrtnika.Struktura tipa radne organizacije kod romske populacije se razlikuje, najviše trenutnozaposlenih Roma (42%) radi kod obrtnika.Koji je vaš trenutni posao?UzorakN 1457 26sig 0.01U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 22 08Kod obrtnika 25 42U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 51 08U udruzi, zadruzi ili neprofitnoj organizaciji 01 04Nešto drugo 00 19Ne zna 01 19Total 100%TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 1457 757 700 21 448 349 218 422 464 993sig 0.00 0.00 0.38U drţavnoj ili javnoj ustanovi,poduzeću ili organizaciji21.6 16 27 09 07 22 18 39 20 22Kod obrtnika 24.5 28 21 43 44 22 21 06 26 24U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 50.7 52 49 48 45 54 56 51 50 51U udruzi, zadruzi ili neprofitnojorganizaciji01.1 01 01 00 01 03 01 02 01Nešto drugo, 00.3 00 00 00 01 00 00 006.00 00.2 00 00 00 00 00 007.00 00.3 00 00 00 00 00 00 00Ne zna 01.3 02 01 02 01 01 01 01 01Total 100%105

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHOko 28% zaposlenih radi u poduzećima s manje od deset zaposlenih, u poduzećima sizmeĎu 10 i 50 zaposlenih radi oko 30% ispitanika, u srednje velikim poduzećima s izmeĎu 50i 250 zaposlenih radi oko 16% ispitanika, a u velikim poduzećima s više od 250 zaposlenihradi oko 17% trenutno ispitanika koji trenutno imaju posao. Osobe koje imaju završenutrogodišnju srednju školu češće rade u mikro poduzećima, onima s do deset zaposlenih, štose moţe objasniti time što najčešće rade kod obrtnika koji zapošljavaju manji broj ljudi negodrugi oblici organizacija rada.Koliko zaposlenih, uključujući vas, radi u tom poduzeću, obrtu, ustanovi ili gospodarstvu?UzorakN 1417 25sig 1.00Manje od 5 zaposlenih 17 16IzmeĎu 5 i 9 zaposlenih 11 2810 do 19 16 1220 do 49 13 0850 do 99 10 04100 do 249 06250 do 499 05500 i više 12Ne zna 10 32Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 1417 737 680 21 423 340 216 418sig 0.01 0.00Manje od 5 zaposlenih 17.1 16 19 33 25 17 11 11IzmeĎu 5 i 9 zaposlenih 10.6 11 10 04 15 11 10 0610 do 19 16.5 20 13 15 17 14 20 1620 do 49 12.8 12 13 06 09 14 12 1750 do 99 09.8 10 10 07 09 10 13100 do 249 06.1 05 07 16 04 06 04 09250 do 499 04.7 04 06 03 06 07 04500 i više 12.2 12 13 16 09 13 10 15Ne zna 10.2 10 10 10 10 09 15 08Total 100%106

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaHrvatskoPrimorje iIstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnuTrogodišnjaškolusrednjaškolaČetverogodišnja srednjaškolaNije završiostudijZavršiostudijUnazad 24mjesecaIzlazaknakon višeod 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHVelika većina pripadnika ciljane populacije koji su trenutno zaposleni, a podsjećamo da seradi o osobama kojima je radna karijera na početku jer su iz sustava obrazovanja izašli prijene više od pet godina, trenutno na radnom mjestu nije nadreĎena drugim zaposlenicima.Jednu ili više podreĎenih osoba na trenutnom poslu ima 11% trenutno zaposlenih pripadnikaciljane populacije.Jeste li trenutno na tom poslu izravno nadreĎeni drugim zaposlenicima? Koji vam je broj osobaizravno podreĎen?UzorakN 1472 26sig 0.89Nikome nije bio izravno nadreĎen 086 1001-9 podreĎenih 00910 i više podreĎenih 002Ne zna 003Total 100%TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 1472 766 705 21 454 353 220 425 464 1008sig 0.65 0.11 0.00Nikome nije bio izravnonadreĎen86.1 86 87 94 90 84 87 83 91 841-9 podreĎenih 08.6 09 08 06 07 10 09 09 04 1110 i više podreĎenih 01.9 02 01 01 02 01 04 01 02Ne zna 03.5 03 04 03 04 03 04 03 04Total 100%Total Regija Tip naseljaN 1472 434 289 207 94 173 274 552 920sig 0.09 0.18Nikome nije bio izravno nadreĎen 86.1 83 90 85 89 83 88 89 851-9 podreĎenih 08.6 11 07 09 06 10 06 07 1010 i više podreĎenih 01.9 02 02 02 02 02 01 02 02Ne zna 03.5 03 00 05 02 05 05 03 04Total 100%107

Unazad 24mjesecaIzlazaknakon višeod 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKad je riječ o radnom vremenu kojeg pripadnici ciljane populacije odvajaju na posao, nanepunom radnom vremenu je njih 10%, oko tri četvrtine ih radi puno radno vrijeme (73%), aviše od 48 sati na tjedan radi oko 14% zaposlenih.Ispitanici koji rade nepuno radno vrijeme u 26% slučajeva rade na taj način jer je tip poslatakav, a 22% je odgovorilo da nisu mogli naći posao s punim radnim vremenom. Oko 10%radi nepuno radno vrijeme kako bi mogli kombinirati rad i školovanje (pritom treba napomenutida se ne radi o redovnom i neprekinutom školovanju, već o pohaĎanju obrazovnih programanakon izlaska iz kontinuiranog obrazovanja).Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?UzorakN 1481 26sig 0.57Manje od 36 sati (part-time) 10 15Od 37 do 48 sati 73 5049 i više sati (long hours) 14 27Ne znam 03 08Total 100%TotalIzlazak iz obrazovanjaN 1481 466 1015sig 0.00Manje od 36 sati (part-time) 09.6 14 08Od 37 do 48 sati 73.5 74 7349 i više sati (long hours) 14.5 11 16Ne znam 02.5 02 03Total 100%108

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoji je glavni razlog zbog koga radite posao u nepunom radnom vremenu?UzorakN 122 3sig 1.00Niste mogli naći posao sa punim radnim vremenom 22 33Ne ţelite raditi dulje 09Istovremeno ste radili drugi posao u nepunom radnom vremenu 03Radi mogućnosti kombinacije rada i školovanja (ili doškolovanja) 10Da biste imali vremena za brigu o svojoj djeci 02Uobičajeno radno vrijeme na ovakvom poslu kraće je od punog 26 67Nešto drugo 5Ne zna 23Total 100%Idući pokazatelj radnih uvjeta je vrsta radnog ugovora. Više od polovice zaposlenih (58%) imaugovor na neodreĎeno vrijeme odnosno stalno zaposlenje, a oko 33% ima ugovor naodreĎeno vrijeme. Pritom zaposleni koji nemaju ugovor na neodreĎeno vrijeme u 42%slučajeva imaju ugovor u trajanju do 3 mjeseca, a u trećini slučajeva trajanje ugovora iznosi 6mjeseci; riječ je o kratkotrajnim ugovorima.Oko 4% ispitanika radi bez ugovora, tj. radi na crno. Kod romske populacije upravo je takavnačin rada prevladavajući: oko 58% trenutno zaposlenih Roma radi bez ugovora tj. na crno.Osobe koje nisu zaposlene na neodreĎeno vrijeme najčešće rade taj posao jer nisu uspjelenaći stalni posao odnosno posao s takvim ugovorom (79%), a samo manjina zato jer ne ţelistalan posao (7%).Koji tip ugovora imate na tom poslu?UzorakN 1472 26sig 0.24Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 58 23Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 33 15Sezonski ugovor 01Studentski ugovor (vlastiti) 02Autorski ugovor ili ugovor o djelu 01Bez ugovora, radim na crno 04 58Samozaposlen ili poslodavac 01 04Nešto drugo 01Ne zna 01Total 100%109

OpćapopulacijaRomiOpćapopulacijaRomiUnazad 24mjesecaIzlazaknakon višeod 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoji tip ugovora imate na tom poslu?TotalIzlazak iz obrazovanjaN 1472 464 1008sig 0.00Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 57.8 39 66Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 32.5 48 26Sezonski ugovor 00.6 01 00Studentski ugovor (vlastiti) 01.5 03 01Autorski ugovor ili ugovor o djelu 01.1 01 01Bez ugovora, radim na crno 04.0 06 03Samozaposlen ili poslodavac 00.8 01 01Nešto drugo 01.0 01 01Ne zna 00.7 00 01Total 100%Trajanje posljednjeg ugovora na tom posluUzorakN 185 1sig 1.00Od 1 do 3 mjeseca 042Od 4 do 6 mjeseci 027 100Duţe od 6 mjeseci 021NZ/BO 010Total 100%Radite li tako zato što niste mogli naći stalni posao ili zato što ne želite stalni posao?UzorakN 545 19sig 0.83Nisam mogao naći stalni posao 79 53Ne ţelim stalni posao 07 32Nešto drugo 04 05Školovanje 01Pripravnički staţ 04Ne zna 05 11Total 100%Nakon prikaza objektivnih pokazatelja o uvjetima na trenutnom poslu, vrijedi razmotritisubjektivno zadovoljstvo zaposlenika poslom kojeg trenutno rade. Prosječna ocjenazadovoljstva trenutnim poslom u općoj populaciji iznosi 6,7 na ljestvici od 1 do 9, a kod Roma110

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHprosječna ocjena zadovoljstva iznosi 6,4. Oko 10% ispitanika zadovoljstvo svojim trenutnimposlom izraţava ocjenama izmeĎu 1 i 3. 28% izraţava svoje zadovoljstvo ocjenama izmeĎu4 i 6, dok ocjenama iznad 6 zadovoljstvo izraţava 63% ispitanika. Osobe za završenimstudijem kao skupina su zadovoljnije svojim poslom od osoba koja nemaju završenu srednjuškolu.Kada se sve uzme u obzir, koliko ste zadovoljni svojim trenutnim poslom?UzorakN 1477 26sig 0.99Izrazito nezadovoljan 02 042.00 02 043.00 044.00 04 045.00 11 236.00 13 157.00 25 128.00 20 15Izrazito zadovoljan 18 19Ne zna 01 04Total 100%Kada se sve uzme u obzir, koliko ste zadovoljni svojim trenutnim poslom?Total Spol Najviše postignuto obrazovanje Izlazak iz obrazovanjaN 1477 771 706 22 456 355 218 427 465 1012sig 0.17 0.01 0.03Izrazito nezadovoljan 01.5 02 01 04 02 01 02 02 012.00 02.1 02 03 05 02 02 04 02 02 023.00 04.2 04 05 05 03 07 06 02 04 054.00 04.0 05 03 11 04 05 05 02 04 045.00 11.2 12 10 10 16 11 11 06 10 126.00 13.2 13 13 15 15 15 12 10 10 147.00 24.5 26 23 30 22 20 24 30 23 258.00 20.2 21 20 06 18 20 21 24 22 19Izrazito zadovoljan 17.6 16 20 15 18 17 15 20 21 16Ne zna 01.5 01 02 01 01 03 02 03 01Total 100%111

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHU idućoj tablici prikazan je udio podkvalificiranih i prekvalificiranih osoba. Više od tri četvrtineih se smatra adekvatno kvalificiranima, odnosno njihovo postignuto obrazovanje odgovorastupnju obrazovanja kojeg je traţio njihov poslodavac. Oko 13% ih se smatrapodkvalificirabnima, a oko 9% prekvalificiranima za posao kojeg trenutno rade. Ne postojeznačajne razlike s obzirom na najviši dostignuti stupanj obrazovanja.Pod/prekvalificiranostTotal Spol Najviše postignuto obrazovanje Izlazak iz obrazovanjaN 1415 736 679 20 434 342 208 412 451 964sig 0.23 0.14 0.81Podkvalificiran 12.7 13 12 32 12 13 18 10 13 12Adekvatno kvalificiran 78.9 79 78 68 80 77 73 83 78 79Prekvalificiran 08.5 07 10 08 10 09 07 08 09Total 100%112

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.4.2. Pronalaţenje poslaGotovo polovica ispitanih (47%) nije poznavala nikoga prije nego što se zaposlila na poslu nakojem trenutno radi. Oko 36% ispitanika poznavalo je prijatelja (21%) ili poznanika (15%), aoko 14% člana obitelji.Informacije o poslu na kojem trenutno rade četvrtina ispitanika je dobila od prijatelja, 18%ispitanika je bilo informirano od strane člana obitelji, a 17% od poznanika. Oko 18% ispitanikase samoinicijativno prijavilo za sadašnji posao, a oko 6% ispitanika ga je pronašlo prekoHrvatskog zavoda za zapošljavanje.Prije nego ste počeli raditi u ovom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?UzorakN 1457 26sig 0.47Ne, nije poznavao nikoga 47 19člana obitelji 14 42prijatelja 21 23poznanika 15 12Nešto drugo 01Ne zna 02 04Total 100%Prije nego ste počeli raditi u ovom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?Total Spol Najviše postignuto obrazovanje Izlazak iz obrazovanjaN 1457 757 700 21 448 349 218 422 464 993sig 0.00 0.00 0.45Ne, nije poznavao nikoga 47.0 41 53 30 36 49 54 54 45 48člana obitelji 14.3 15 13 27 16 13 14 13 16 13prijatelja 20.9 25 16 31 27 22 21 13 19 22poznanika 15.1 16 15 12 19 13 08 16 16 15Nešto drugo 00.5 00 01 01 00 01 01 01Ne zna 02.2 02 02 02 02 03 03 03 02Total 100%113

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKako ste pronašli ovaj posao?TotalUzorakN 1483 1457 26Informirao me ili uputio prijatelj 26.0 26 31Informirao me ili uputio član obitelji ili roĎak 18.3 18 42Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao bez ikakvih prethodnih informacija 18.3 19 04Informirao me ili uputio poznanik 16.9 17 23Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 14.8 15 04Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 05.8 06Javio sam se na natječaj i postigao bolje rezultate od drugih 05.6 06Tvrtka ili poslodavac su me kontaktirali s ponudom za taj posao 03.6 04Informirala me ili uputila osoba koju znam iz strukovnih ili poslovnih krugova 02.4 02Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 02.4 02Preko privatne tvrtke za posredovanje na trţištu rada 00.6 01Nešto drugo 00.6 01Ne zna 00.3 00 04Kako ste pronašli ovaj posao?TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 1457 757 700 21 448 349 218 422Informirao me ili uputio prijatelj 25.9 29 23 25 28 28 25 22Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao bez ikakvihprethodnih informacija18.5 16 21 18 18 21 13 20Informirao me ili uputio član obitelji ili roĎak 17.8 19 17 36 20 16 19 15Informirao me ili uputio poznanik 16.8 19 15 12 20 19 15 13Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 15.0 13 17 11 08 14 22 20Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 05.9 05 07 06 07 07 02 05Javio sam se na natječaj i postigao bolje rezultate oddrugih05.7 05 07 02 05 07 09Tvrtka ili poslodavac su me kontaktirali s ponudom za tajposao03.7 03 04 04 02 04 04Informirala me ili uputila osoba koju znam iz strukovnih iliposlovnih krugova02.4 02 03 04 01 02 02 05Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 02.4 03 02 03 02 00 03Preko privatne tvrtke za posredovanje na trţištu rada 00.6 00 01 00 00 01 01Nešto drugo 00.6 01 01 00 01 01Ne zna 00.2 00 00 00 00114

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.4.3. Dodatni posaoUz trenutni posao oko 7% ispitanika radilo je i neki dodatni posao. To su češće radile osobesa završenim studijem, te nešto rjeĎe osobe sa sela i iz Dalmacije.Taj posao je najčešće bio kraći od 8 sati na tjedan (44%), a oko 35% njih radilo je izmeĎu 8 i16 sati na tjedan na dodatnom poslu.U 52% slučajeva radi se o neformalnom radu, tj. putem ugovora o autorsko djelu, a u 13%slučajeva radi se o ispomoći obiteljskom poslu.U 22% slučajeva radi se o usluţnim poslovima, u 27% slučajeva se radilo o inţenjerskimzanimanjima, a u 11% poslova o zanimanjima koja obuhvaćaju poslove stručnjaka iznanstvenika. Djelatnosti poduzeća su relativno raspršene, oko 13% radilo je u trgovini, a11% u hotelima ili restoranima.U oko 60% slučajeva radilo se za iznose manje od 1500 kuna na mjesec.Jeste li od početka ove (kalendarske) godine istovremeno radili na kakvim dodatnimposlovima?UzorakN 1479 26sig 0.69Da 007Ne 093 100Total 100%115

OpćapopulacijaZagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHJeste li od početka ove (kalendarske) godine istovremeno radili na kakvim dodatnimposlovima?Total Spol Najviše postignuto obrazovanje Izlazak iz obrazovanjaN 1479 771 707 22 456 355 219 427 465 1013sig 0.51 0.01 0.66Da 06.9 06 07 05 04 06 09 10 07 07Ne 93.1 94 93 95 96 94 91 90 93 93Total 100%Total Regija Tip naseljaN 1479 433 292 207 94 175 277 554 925sig 0.01 0.00Da 06.9 09 08 05 07 09 02 04 09Ne 93.1 91 92 95 93 91 98 96 91Total 100%Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?UzorakN 100sigManje od 8 sati 44Od 8 do 16 sati 35Od 17 do 36 sati 15Više od 36 sati 05Total 100%116

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja od ovih kategorija najbolje opisuje Vaš status u dodatnom poslu?UzorakŠto radite na dodatnom poslu?N 102sigSamozaposlen u vlastitom obrtu, tvrtki ili imanju, bez zapos 05Samozaposlen, zapošljavate druge osobe 01Ispomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili imanju 13Neformalni rad, na primjer prema ugovoru o djelu, autorskom 52Zaposlen u privatnom sektoru kao manualni radnik 03Zaposlen u privatnom sektoru kao nemanualni radnik 07Zaposlen u javnom sektoru, stalno 01Zaposlen u javnom sektoru, privremeno 02Nešto, drugo 10Ne zna 06Total 100%UzorakN 102sigČelnici i direktori (menadţeri) 02Stručnjaci i znanstvenici 11Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 27Uredski i šalterski sluţbenici 07Usluţna i trgovačka zanimanja 22Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 11Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 05Jednostavna zanimanja 12Ne zna 04Total 100%117

OpćapopulacijaOpćapopulacijaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKoja je glavna djelatnost Vašeg dodatnog posla?UzorakN 102sigPoljoprivreda, lov i šumarstvo 02PreraĎivačka industrija 09GraĎevinarstvo 06Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 13Hoteli i restorani 11Prijevoz, skladištenje i veze 01Financijsko posredovanje 04Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 07Obrazovanje 08Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 05Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 21Privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 04Ne zna 08Total 100%Kolika su vaša prosječna neto mjesečna primanja ili zarada koju trenutno ostvarujete od vašegdodatnog posla?UzorakN 100sigDo 1500 kn 611501-3000 kn 143001-4500 kn 07Više od 6000 kn 02Ne zna 04Bez odgovora 12Total 100%118

Značajan posao tijekomobrazovanjaPrvi posao nakon izlaskaiz obrazovanjaTrenutni posaoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.5 Promjena uvjeta na posluPodaci prikupljeni ovim istraţivanjem omogućavaju pregled uvjeta na poslu kroz tri točketijekom radne karijere. Prva vremenska točka odnosi se na značajan posao tijekomškolovanja, druga na prvi posao pronaĎen nakon prestanka kontinuiranog obrazovanja, atreća na posao kojeg su ispitanici radili u trenutku ispitivanja.4.5.1 ZanimanjaS napredovanjem radne karijere mijenja se udio odreĎenih vrsta zanimanja. Pomak odznačajnog posla tijekom školovanja prema trenutnom poslu donosi povećanje udjelastručnjaka i znanstvenika, inţenjerskih zanimanja. S druge strane smanjuje se udio uredskih išalterskih zanimanja kao i usluţnih odnosno trgovačkih zanimanja. Zanimanja u obrtu ipojedinačnoj proizvodnji te zanimanja rukovatelja strojevima rijetka su pojava tijekomškolovanja, a njihov udio raste nakon izlaska iz obrazovnog sustava. Udio ostalih zanimanjauglavnom je stabilan u sve tri točke mjerenja ili su marginalno zastupljena pa je promjenuteţe uočiti na raspoloţivim podacima.Tijek radne karijereN 263 1801 1483Vojna zanimanja 0 0Čelnici i direktori (menadţeri) 2 1 1Stručnjaci i znanstvenici 7 11 14Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 15 13 17Uredski i šalterski sluţbenici 19 9 11Usluţna i trgovačka zanimanja 39 30 25Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 1 1Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 3 14 16Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 2 6 6Jednostavna zanimanja 5 8 5Ne zna 9 7 3119

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.5.2. Status na posluS napretkom radne karijere povećava se udio osoba koje rade kao prijavljeni zaposlenici, asmanjuje broj onih koji rade neprijavljeni odnosno „na crno“. Udio neprijavljenih radnika iznosioko 19% u slučaju poslova započetih tijekom školovanja i svodi se na 6% u slučaju trenutnogposla. Ostali radni statusi manje su zastupljeni pa je promjenu teţe pouzdano uočiti, no nazirese trend postupnog smanjenja rada u obliku ispomoći u poslovima organiziranim u okviruobitelji, kao i rast samozaposlenosti odnosno poslova koje pripadnici ciljane populacije vodesamostalno.Tijek radne karijereN 262 1800 1481Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugovor) 73 84 90Neprijavljeni zaposlenik 19 12 6Samozaposlen ili vlasnik poduzeća 1 1Ispomoć u obiteljskom poduzeću, obrtu ili imanju 3 2 1Nešto drugo 0 0 0Ne zna 4 2 1Kada je riječ o vrsti ugovora, s napretkom karijere povećava se udio osoba koje imaju ugovorna neodreĎeno vrijeme odnosno stalno zaposlenje. Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme neštoje rjeĎa pojava kod trenutnog zaposlenja nego kod prvog zaposlenja: Kod poslova koji seobavljaju za školovanja najveći je udio onih koji rade na studentski ugovor, a rad bez ugovora(„Na crno“) prisutniji je nego u kasnijem razdoblju radne karijere.120

Značajan posaotijekomobrazovanjaPrvi posao nakonizlaska izobrazovanjaTrenutni posaoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTijek radne karijereN 255 1787 1472Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 23 37 58Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 18 43 33Sezonski ugovor 3 4 1Studentski ugovor (vlastiti) 34 4 2Autorski ugovor ili ugovor o djelu 2 1 1Bez ugovora, radio sam na crno 17 10 4Samozaposlen ili poslodavac 0 0 1Drugo 0 0 1Ne zna 3 2 1121

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.5.3. Tip radne organizacijeUdio osoba koje rade kod obrtnika i onih koji rade u privatnom poduzeću uglavnom je stabilankroz sve tri točke mjerenja, dok se udio osoba koje rade u javnim ustanovama postupnopovećava. Rad u udrugama ili neprofitnim organizacijama najviše je prisutan u trenutku kadase posao pronalazi za vrijeme školovanja i smanjuje kod poslova koje se pronalazi nakonizlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanja.Tijek radne karijereN 255 1787 1457U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 14 19 22Kod obrtnika 21 30 25U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 57 48 51U udruzi, zadruzi ili neprofitnoj organizaciji 4 1 1Nešto drugo 0 0Ne zna 0 0122

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.5.4. Radno vrijemeKako napreduje radna karijera, tako se radno vrijeme u kojem pripadnici ciljane populacijeobavljaju svoj posao stabilizira prema punom radnom vremenu, dok se udio onih koji radeposao manje od 36 sati tjedno smanjuje. Kad je riječ o radu koji obuhvaća više od 48 satitjedno, on je najmanje zastupljen na poslovima za vrijeme školovanja, zastupljeniji pri prvomposlu kojeg osobe pronalaze nakon izlaska iz obrazovanja, a zatim se u točci trenutnog poslasmanjuje.Tijek radne karijereN 263 1720 623Manje od 36 sati (part-time) 10 37 9Od 37 do 48 sati 65 49 7449 i više sati (long hours) 21 12 15Ne znam 4 2 2Kod osoba koje rade u nepunom radnom vremenu uočava se znatna razlika u strukturirazloga koji su u pozadini takvog rada. Za vrijeme poslova koji se obavljaju tijekomobrazovanja središnji razlog je mogućnost kombiniranja rada i obrazovnih aktivnosti. Tajrazlog postaje znatno manje značajan po izlasku iz obrazovanja. S vremenom se smanjuje iudio onih koji rade u nepunom radnom vremenu zbog toga što tako nalaţe karakter poslakojeg obavljaju. S druge strane, vrijeme potrebno za prigu o djeci marginalno je prisutno uslučaju poslova za vrijeme školovanja, a kasnije raste.Nemogućnost pronalaţenja posla s punim radnim vremenom izraţenija je pri prvom posluzapočetom nakon izlaska iz obrazovanja, a kasnije se smanjuje. Na sličan način smanjuje se inespremnost da se posao obavlja u punom radnom vremenu.123

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoZnačajanposaotijekomobrazovanjaPrvi posaonakonizlaska izobrazovanjaTrenutniposaoOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTijek radne karijereN 88 162 122Niste mogli naći posao sa punim radnim vremenom 6 31 22Ne ţelite raditi dulje 5 9 9Radi mogućnosti kombinacije rada i školovanja (ili doškolovanja) 1 3Da biste imali vremena za brigu o svojoj djeci 57 13 10Uobičajeno radno vrijeme na ovakvom poslu kraće je od punog 1Nešto drugo 1 1 2Ne zna 14 23 264.5.5. PrimanjaUdio osoba s primanjima do 1.500 kn najveći je na poslovima koje se obavlja za vrijemeškolovanja, da bi nakon izlaska iz sustava obrazovanja postao gotovo marginalan. Udio onihkoji rade za 1.500 do 3.000 kn smanjuje se u točci trenutnog posla, što je povezano snapredovanjem u odnosu na posao započet tijekom školovanja i prvi posao pronaĎen nakonizlaska iz školovanja. Isti zaključak vrijedi i u slučaju ostalih, viših iznosa primanja – ona svremenom rastu.Tijek radne karijereN 263 1799 1477Do 1500 kn 14 4 11501-3000 kn 40 42 253001-4500 kn 25 30 334501-6000 kn 7 8 18Više od 6000 kn 0 3 7Ne zna 7 4 6Bez odgovora 7 9 10124

OpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH4.6. Osobe bez poslaRazmatrajući poloţaj osoba koje nisu zaposlene, na početku treba napomenuti da se ovdjeradi o dva tipa: osobama koje ne rade ali traţe posao (nezaposleni) i osobama koje ne radeniti traţe posao (neaktivni).U uzorku je obuhvaćeno sveukupno oko 39% osoba koje nisu zaposlene; 25% ih jeneprekinuto bez posla od kraja školovanja, a 13% ih je trenutno bez posla, ali su barem nekovrijeme nakon prestanka školovanja bili zaposleni. MeĎu Romima je udio osoba bez poslaznatno viši te ih 82% trenutno ne radi. Od toga je 12% trenutno bez posla iako su nekovrijeme bili zaposleni, a 70% ih nije radilo od vremena kada su izašli iz kontinuiranogobrazovanja.MeĎu osobama bez posla najrjeĎe se nalazi one koje imaju završeni studij, a najčešće osobekoje nemaju završenu osnovnu ili srednju školu. Ispitanici koji su završili trogodišnjustrukovnu školu nešto rjeĎe su bez posla nego oni koji su završili četverogodišnju srednjuškolu ili oni koji su upisali, ali nisu završili studij. Vrijeme proteklo od izlaska iz obrazovanjatakoĎer očekivano čini razliku – osobe koje su se prestale školovati prije više od dvije godinerjeĎe se nalaze meĎu nezaposlenima nego one koje su iz obrazovanja izašle prije manje oddvije godine.Nezaposlenost je regionalno najmanja na području Zagreba i okolice te Sjeverne Hrvatske, anajviše zastupljena meĎu pripadnicima ciljane populacije u Slavoniji te Lici i Banovini. Kad jeriječ o seoskim i gradskim naseljima nema znatnijih razlika.Trenutna situacija ispitanikaUzorakN 2430 139sig 0.00Trenutno radi 61 19Nezaposlen od završetka škole 26 70Trenutno nezaposlen 13 12Total 100%125

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijUnazad 24mjesecaIzlazak nakonviše od 24mjesecaOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTrenutna situacija ispitanikaTotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeIzlazak izobrazovanjaN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592 981 1449sig 0.26 0.00 0.00Trenutno radi 61.1 63 59 32 65 55 52 73 48 70Nezaposlen od završetkaškole25.8 25 27 49 22 30 30 20 41 16Trenutno nezaposlen 13.0 13 14 19 14 14 17 07 11 14Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2430 616 430 433 190 280 481 901 1529sig 0.00 0.65Trenutno radi 61.1 71 68 48 50 63 58 62 61Nezaposlen od završetka škole 25.8 22 21 36 33 21 26 25 26Trenutno nezaposlen 13.0 07 11 16 18 16 16 13 13Total 100%Osobe koje smatramo nezaposlenima odlikuju se po tome što aktivno traţe posao.Nezaposlenih u ukupnoj populaciji osoba bez posla ima 56%, dakle toliko ih je barem nekovrijeme aktivno traţilo posao nakon izlaska iz obrazovanja. Kod pripadnika romske populacijetaj je udio manji i iznosi 36%, što znači da je se veći dio Roma bez posla moţe smatratineaktivnim umjesto nezaposlenim osobama nego je to slučaj u općoj populaciji.Osobe bez posla koje imaju završenu trogodišnju školu češće aktivno traţe posao (71%), dokosobe koje nisu završile studij češće ne traţe posao (69%). Osobe iz seoskih sredina neštočešće aktivno traţe posao (63%) nego osobe iz gradskih sredina (52%).126

Zagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTraženje poslaUzorakN 945 113sig 0.00Aktivno traţi posao 56 36Ne traţi aktivno posao 44 64Total 100%Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 945 461 484 46 249 289 200 161sig 0.79 0.00Aktivno traţi posao 55.8 56 55 40 71 55 31 68Ne traţi aktivno posao 44.2 44 45 60 29 45 69 32Total 100%Total Regija Tip naseljaN 945 181 136 225 95 104 203 344 600sig 0.00 0.00Aktivno traţi posao 55.8 44 62 70 63 41 51 63 52Ne traţi aktivno posao 44.2 56 38 30 37 59 49 37 48Total 100%127

MuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnu školuTrogodišnjasrednja školaČetverogodišnjasrednja školaNije završiostudijZavršio studijOpćapopulacijaRomiOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHKod neaktivnih osoba koje pripadaju ciljanoj populaciji najčešće navoĎen razlog za netraţenjeposla je planirani povratak u sustav obrazovanja (30%). Oko 20% ispitanika navodi osobne iliobiteljske razloge, dok je 13% ispitanika našlo posao, ali čeka da počne raditi. Romskapopulacija u ovom se pogledu znatno razlikuje, tek manji dio ih kao razlog navodi planove onastavku obrazovanja (8%), a dominiraju različiti osobni ili obiteljski razlozi i stav da na trţišturada ne postoje odgovarajući poslovi na kojima bi mogli raditi.Koji je glavni razlog zbog čega ne tražite posao?TotalUzorakN 555 477 78sig 0.00Zbog povratka u obrazovanje 29.8 33 08Drugi osobni ili obiteljski razlozi 19.8 18 29Već ste pronašli posao, čekate da počnete raditi 12.7 14 04Mislite da nema posla odnosno odgovarajućih poslova za vas 11.3 10 22Vlastita ozbiljna bolest ili invaliditet 02.3 03 01Zato što ne postoje odgovarajuće institucije za skrb 00.8 01 03Zato što ne moţete priuštiti platiti odgovarajuće za skr 00.5 01Drugi razlozi 07.2 08 03Bez posebnog razloga 06.4 06 08Premlad 01.3 09Nema dokumenta 00.9 06Skuplja sekundarne sirovine 00.4 03Ne zna 06.7 07 05Total 100%TotalSpolNajviše postignutoobrazovanjeN 477 235 243 32 84 149 147 65sig 0.10 0.00Zbog povratka u obrazovanje 33.4 33 34 27 09 33 57 16Drugi osobni ili obiteljski razlozi 18.2 14 22 28 24 17 13 20Već ste pronašli posao, čekate da počnete raditi 14.2 19 09 09 18 14 05 33Mislite da nema posla odnosno odgovarajućih poslova zavas09.5 10 09 20 14 13 03 05Vlastita ozbiljna bolest ili invaliditet 02.5 03 02 07 03 03 01 03Zato što ne moţete priuštiti platiti odgovarajuće za skr 00.6 01 03Zato što ne postoje odgovarajuće institucije za skrb 00.5 01 01 01Drugi razlozi 08.0 09 07 04 12 08 04 14Bez posebnog razloga 06.2 07 06 03 11 07 05 04Ne zna 06.9 05 08 03 05 05 11 06Total 100%128

OpćapopulacijaRomiZagreb i okolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika i BanovinaHrvatskoPrimorje i IstraDalmacijaSeloGradOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTotalRegijaTipnaseljaN 477 120 58 78 44 66 112 141 336sig 0.65 0.48Zbog povratka u obrazovanje 33.4 36 39 44 16 42 22 29 35Drugi osobni ili obiteljski razlozi 18.2 13 21 20 26 10 23 23 16Već ste pronašli posao, čekate da počnete raditi 14.2 20 11 08 18 10 14 12 15Mislite da nema posla odnosno odgovarajućih poslova zavas09.5 10 11 08 11 05 11 13 08Vlastita ozbiljna bolest ili invaliditet 02.5 02 02 05 03 02 01 03 02Zato što ne moţete priuštiti platiti odgovarajuće za skr 00.6 01 03 01 01Zato što ne postoje odgovarajuće institucije za skrb 00.5 03 01 01 01Drugi razlozi 08.0 04 05 06 10 12 12 07 09Bez posebnog razloga 06.2 04 02 07 04 11 08 06 06Ne zna 06.9 09 03 03 11 08 07 07 07Total 100%Na osnovu odgovora ispitanika na nekoliko pitanja u upitniku koja propituju odnos premakorištenju usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje moguće je identificirati skupinuispitanika za koje sa sigurnošću znamo da se od vremena izlaska iz obrazovanja nikada nisuprijavljivali na zavod. S obzirom da za dio ispitanika to ne moţemo sa sigurnošću tvrditi (prijesvega za one koji su često mijenjali posao pa upitnikom nije bila obuhvaćena svaka pauza unjihovoj radnoj karijeri), moguće je da procjena udjela ispitanika u odreĎenoj mjeri odudara odstvarnog stanja. Procjena je sljedeća: oko 11% pripadnika cjelokupne ciljane populacijenikada se nisu prijavili na Hrvatski zavod za zapošljavanje, a po istom proračunu to nijeučinilo i oko 8% Roma.Prijava na HZZUzorakN 2430 139sig 0.21Osobe koje se nisu prijavile na HZZ 11 08Osobe koje su prošle kroz sustav HZZ-a 89 92Total 100%129

OpćapopulacijaRomiZagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaHrvatskoPrimorje iIstraDalmacijaSeloGradMuškiŢenskiNije završiosrednju i/iliosnovnuTrogodišnjaškolusrednjaškolaČetverogodišnja srednjaškolaNije završiostudijZavršiostudijOBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHPrijava na HZZTotal Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 2430 1236 1194 68 707 644 419 592sig 0.96 0.33Osobe koje se nisu prijavile na HZZ 11.3 11 11 11 10 13 12 11Osobe koje su prošle kroz sustav HZZ-a 88.7 89 89 89 90 87 88 89Total 100%Total Regija Tip naseljaN 2430 616 430 433 190 280 481 901 1529sig 0.00 0.68Osobe koje se nisu prijavile na HZZ 11.3 14 10 08 10 16 10 11 12Osobe koje su prošle kroz sustav HZZ-a 88.7 86 90 92 90 84 90 89 88Total 100%Ispitanicima koji su koristili usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najčešće kao uslugukoji su koristili izdvajaju individualno savjetovanje (55%), a 42% je koristilo grupnoinformiranje o uslugama zavoda. Oko 10% ih je bilo uključeno u radionice za nezaposleneosobe. Gotovo trećina ih nije koristila niti jednu uslugu HZZ-a.Jeste li sudjelovali u nekom od sljedećih programa ili usluga Hrvatskog zavoda zazapošljavanje?TotalUzorakN 421 392 29Individualno savjetovanje sa savjetnikom za zapošljavanje u svrhu definiranja radnogpotencijala54.9 55 52Grupno informiranje o uslugama Zavoda i mogućnostima zapošljavanja na lokalnom trţišturada41.8 41 59Nije sudjelovao u ičemu od navedenog 30.5 31 24Radionice za nezaposlene osobe (Kako traţiti posao, Pisanje ţivotopisa, Kako se predstavitiposlodavcima)10.5 11Upućivanje i informiranje o slobodnim radnim mjestima (posredovanje) 06.0 06Informiranje i savjetovanje o samozapošljavanju (pokretanju vlastitog biznisa) 03.8 04Sufinancirano/subvencionirano zapošljavanje 00.9 01Sudjelovanje u javnim radovima 00.7 01Sudjelovanje u programima obrazovanja za potrebe trţišta rada 01.3 01 03Procjena radne sposobnosti od strane stručnog tima (samo poduzorak HZZ i Romi)Ne zna130

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIH5. ZaključakObrazovne karijereSrednjoškolsko obrazovanjeOko 21% pripadnika ciljane populacije tijekom srednjeg školovanja pohaĎalo je gimnaziju,dok se većina školovala u četverogodišnjim (44%) ili trogodišnjim (33%) strukovnim školama.Tri su dominantne skupine srednjoškolskih strukovnih programa: poslovanje i administracija,inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja te osobne usluge.Više od 80% polaznika strukovnih srednjih škola pohaĎalo je praksu, najviše njih kodobrtnika, a otprilike upola rjeĎe u tvrtkama te javnim institucijama i ustanovama. Svaki četvrtipripadnik ispitane populacije je tijekom tog razdoblja školovanja polazio instrukcije ili privatnepoduke, a tek 4% ih je primalo stipendiju.Pribliţno svaki drugi polaznik srednje škole pohaĎao ju je izvan mjesta u kojem mu se nalazioobiteljski dom. Velika većina njih je svakodnevno putovala do škole, dok je mnogo rjeĎe slučajda su srednjoškolci u tom razdoblju boravili u Ďačkom domu ili koristili neki drugi obliksmještaja u naselju gdje im se nalazila škola.Prema procjeni većine ispitanika za njihove je roditelje njihov školski uspjeh bio vaţan.Percepcija podrške roditelja pozitivno je povezana sa stupnjem završenog obrazovanja.Većina ispitanih završila je srednju školu. Njihov uspjeh u smislu ocjena takoĎer je snaţnopovezan s najvišim završenim stupnjem obrazovanja, pa su se tako osobe koje su završilefakultet već u srednjoj školi razlikovale po boljim ocjenama nego osobe koje nisu nastavileškolovanje nakon srednje škole.Pribliţno svaki drugi srednjoškolac iz ciljane populacije nije nastavio sa školovanjem. Oko37% ih je upisalo studij odmah nakon srednje škole, a oko 7% ipak ulazi u visokoškolskisustav nakon godinu dana ili više od godinu dana pauze. Najčešći razlog za pauzu izmeĎusrednje škole i višeg obrazovnog stupnja je neuspjeh da se upiše ţeljeni studij.Najčešće zastupljeni razlozi za prekid školovanja nakon srednje škole bili su ţelja da se u tomtrenutku počne raditi i gubitak motivacije za učenje. S druge strane, najčešće zastupljenirazlozi za nastavljanje obrazovanja bila je procjena da se s fakultetskom diplomom povećava131

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHmogućnost zaposlenja i ţelja da se kroz obrazovanje dalje razvijaju osobne intelektualnesposobnosti.Visoko obrazovanjePripadnici ciljane populacije koji nastavljaju obrazovanje nakon srednje škole najčešće suupisali sveučilišni studij (oko 70%), oko 15% ih je upisalo stručni studij pri veleučilištu, apreostali stručni studij pri visokoj školi ili fakultetu. Najčešće odabrani studijski programi su onikoji se odnose na poslovanje i administraciju te pravo, te okupljaju nešto više od trećinepolaznika visokoškolskog obrazovanja uključenog u istraţivanje.Pribliţno svaki drugi student iz ciljane populacije boravio je na visokoobrazovnoj instituciji uzpunu potporu drţave/ministarstva, oko trećine ih je redovito studiralo uz plaćanje dijelatroškova studija, a oko 13% studiralo je izvanredno.Oko dvije trećine ispitanika navodi da nije pohaĎalo praksu tijekom studija. Kod onih koji suimali takvo iskustvo nešto više je bila zastupljena praksa u javnim institucijama i ustanovamanego u tvrtkama. Privatne poduke tijekom studija pohaĎao je pribliţno svaki peti ispitanik, aoko 16% ih je primalo neku vrstu stipendije.Većina ispitanika je studirala izvan mjesta u kojem su prethodno ţivjeli. Polovina ih je dnevnoputovala od kuće do mjesta studija, a ostali su koristili neki od oblika trajnog smještaja umjestu studiranja - više njih su ţivjeli kao podstanari, kod rodbine ili u vlastitom stanu nego ihje bilo smješteno u studentskom domu.MeĎu pripadnicima ciljane populacije oko 59% ih je uspješno završilo studij, a oko 41% jepočelo studij ali ga nije završilo; odustali su većinom na niţim godinama studija. Središnjirazlog prekida studija je gubitak motivacije za učenje.Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanjaOko 17% ispitanih pripadnika ciljane populacije upisalo je neki oblik obrazovanja kojim sestječe viši stupanj nakon što su izašli iz neprekinutog tijeka obrazovanja. MeĎu njima najvišeje onih koji su upisali studij, ali ga nisu završili. Oko 16% ih je upisalo neki tečaj ili seminar.Troškove dodatnog obrazovanja najčešće je pokrivao ispitanik osobno ili njegova obitelj, kao iposlodavac, dok su javne ustanove i institucije to su činile znatno rjeĎe. Za one pripadnike132

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHciljne populacije koji su se dodatno obrazovali dok su bili zaposleni, ono se najčešćerealiziralo izvan radnog vremena.Radne karijerePoslovi za vrijeme školovanjaVećina pripadnika ciljane populacije, pribliţno dvije trećine, nije radila nikakve poslove dok suse školovali. Oko 26% ih je radilo povremene poslove tijekom školovanja, a oko 11% je radiloi neki značajan posao prije prestanka kontinuiranog obrazovanja.Povremeni poslovi tijekom školovanja najčešće se odnose na one vezane uz ugostiteljstvo iposlove u trgovini, no zastupljene su i druge vrste poslova. Vrijeme njihova obavljanja često jevezano uz školske praznike, a rjeĎe uz rad vikendima ili u noćnim satima. Prema mišljenjuviše od polovice onih koji su se bavili takvim poslovima oni im nisu bili od znatne pomoći zaodabir kojom će se vrstom posla baviti u ţivotu, dok ih nešto manje od polovice navodi da imtakvi poslovi ipak jesu bili od pomoći u tom smislu.Osobe koje su radile neki značajniji posao tijekom školovanja najčešće su bile zaposlene uusluţnim i trgovačkim zanimanjima, kao uredski i šalterski sluţbenici ili kao inţenjeri, tehničarii srodno. Najveći dio ih je zaraĎivao izmeĎu 1.500 i 3.000 kuna na mjesec, a radili sunajčešće izmeĎu 36 i 48 sati tjedno. Većina ih je imala status prijavljenih zaposlenika, štouključuje i rad preko student-servisa, dok ih je oko 17% radilo kao neprijavljeni radnici.Najčešće su bili zaposleni u privatnoj tvrtci, a tek u manjoj mjeri kod obrtnika ili u javnojinstituciji.Prvi posao nakon školovanjaZa pripadnike ciljane populacije prvo radno mjesto nakon izlaska iz sustava kontinuiranogobrazovanja odnosilo se najčešće na uredska i trgovačka zanimanja, zanimanja u obrtu ipojedinačnoj proizvodnji, te inţenjerska, tehnička i srodna zanimanja. Tri četvrtine ih je počeloraditi za plaću koja nije prelazila 4.500 kuna. Gotovo dvije trećine ih je radilo posao u punomradnom vremenu. Posao su najčešće obavljali u privatnom poduzeću, u manjoj mjeri kodobrtnika ili u javnoj ustanovi ili instituciji. Kad je riječ o vrsti radnog ugovora podjednak je udioonih koji su počeli raditi s ugovorom na neodreĎeno vrijeme i onih kojima je ugovor biovremenski ograničen.133

OBRAZOVNE I RADNE KARIJERE MLADIHTrenutni posaoOko 59% pripadnika ukupne ciljane populacije trenutno je zaposleno, dok su ostalinezaposleni od kraja školovanja ili bili zaposleni u tom razdoblju, ali su trenutno bez posla.Najviše trenutno zaposlenih osoba radi poslove koji pripadaju u usluţna i trgovačkazanimanja, a slijede poslovi koji pripadaju u inţenjerska, tehničarska i srodna zanimanja,zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji. Po zastupljenosti slijede uredski i šalterskisluţbenici te stručnjaci i znanstvenici. Prosječna primanja se kreću izmeĎu 3.000 i 4.500kuna, što je raspon u kojem se nalazi oko trećina trenutno zaposlenih. Velika većina ihtrenutno ima status prijavljenih zaposlenika. Najčešće rade u privatnim tvrtkama, okopolovine, dok je pribliţno četvrtina zaposlena u drţavnoj ili javnoj ustanovi ili kod obrtnika.Oko tri četvrtine ih radi u punom radnom vremenu, a pribliţno 58% ima ugovor o radu naneodreĎeno vrijeme.Dodatni posaoPrema rezultatima istraţivanja oko 7% pripadnika ciljane populacije uz trenutni posao radi ineki dodatni posao. S obzirom na status radnika najčešće je riječ o neformalnom radu, naprimjer prema ugovoru o autorskom djelu. Kad je riječ o vrsti posla, najviše su zastupljenausluţna i trgovačka zanimanja.NezaposlenostPrema rezultatima istraţivanja oko 39% pripadnika ciljane populacije je trenutnonezaposleno. Njih 26% je nezaposleno od kraja školovanja, a oko 13% ih je trenutnonezaposleno ali su barem neko vrijeme od izlaska iz sustava obrazovanja bili zaposleni. Svakidrugi od trenutno nezaposlenih aktivno traţi posao. MeĎu najčešće korištenim kanalimapotrage za poslom su Hrvatski zavod za zapošljavanje, informacije koje se mogu dobiti odprijatelja ili poznanika te aktivno ili pasivno korištenje oglasa za radna mjesta. Osobe kojeposao ne traţe aktivno kao razloge najčešće navode namjeru povratka u obrazovanje.134