Obrazovne i radne karijere mladih koji su bili ... - UNDP Croatia

Izvještaj agencije PULSObrazovne i radne karijere mladihPoduzorak mladih koji su bili smješteni u domovima za djecu iliudomiteljskim obiteljimaPripremljeno za: Program Ujedinjenih naroda za razvojBudmanijeva 1 • 10 000 Zagreb, Croatia • tel +385 1 6008 900 • fax +385 1 6008 999 • e-mail puls.zagreb@puls.hrŠime Ljubića 37 • 21 000 Split, Croatia • tel +385 21 430 430 • fax +385 21 430 444 • e-mail puls.split@puls.hrMatični broj 0376221 • ţiro račun 2360000 - 1101207595 • e-mail puls@puls.hr • www.puls.hr • 4/23-00-01 • 02/00

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMASADRŢAJ1. Uvod i metodologija ...................................................................................... 41.1. Uvod ................................................................................................................................. 41.2 Metodologija ..................................................................................................................... 41.2.1 Ciljana populacija ............................................................................................................................... 41.2.2 Metoda istraţivanja ............................................................................................................................. 52. Demografska struktura uzorka ..................................................................... 62.1 Opće demografske karakteristike .................................................................................... 62.2 Prvi smještaj u institucijama za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi .................. 72.3 Posljednji smještaj u institucijama za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi ........ 92.4 Promjene smještaja ........................................................................................................ 113. Obrazovne karijere ...................................................................................... 133.1. Hodogram obrazovnih karijera ..................................................................................... 133.2. Tijek srednjoškolskog obrazovanja ............................................................................. 143.2.1.Srednjoškolski programi ...................................................................................................................143.2.2. Izvanškolska praksa / naukovanje u tvrtkama, obrtima ili javnim ustanovama ...............................153.2.3.Uvjeti tijekom srednjoškolskog obrazovanja .....................................................................................163.2.3.1 PohaĎanje instrukcija ili privatne poduke ....................................................................................................... 163.2.3.2 Stipendije u srednjoškolskom obrazovanju .................................................................................................... 173.2.3.4 Podrška roditelja ili skrbnika tijekom školovanja ............................................................................................ 173.2.4 Uspjeh u srednjoj školi ......................................................................................................................193.2.5 Nastavak obrazovanja nakon srednje škole .....................................................................................203.2.5.1 Upisivanje studija ........................................................................................................................................... 203.3. Tijek visokog obrazovanja ............................................................................................ 233.3.1 Vrsta studija ......................................................................................................................................233.3.2 Program studija ................................................................................................................................243.3.3 Način studiranja ................................................................................................................................253.3.4 Uvjeti studiranja ................................................................................................................................263.3.4.1 Praksa tijekom studija .................................................................................................................................... 263.3.4.2 PohaĎanje instrukcija ili privatne poduke tijekom studija ............................................................................... 263.3.4.3 Stipendije tijekom visokog obrazovanja ......................................................................................................... 273.3.4.4 Stanovanje tijekom visokog obrazovanja ....................................................................................................... 273.3.5 Uspjeh na studiju ..............................................................................................................................283.3.6 Razlozi prekida studija ......................................................................................................................293.4. Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanja ........................... 303.4.1 Programi kojima se stječe viši obrazovni stupanj .............................................................................303.4.2 Tečajevi i seminari ............................................................................................................................313.4.3 Troškovi i vrijeme dodatnog obrazovanja .........................................................................................323.5 Ispitanici koji nisu završili pojedine stupnjeve obrazovanja ....................................... 334. Radne karijere .............................................................................................. 344.1. Hodogram radne karijere .............................................................................................. 344.2. Posao tijekom obrazovanja ........................................................................................... 364.2.1. Povremeni poslovi ...........................................................................................................................364.2.2. Značajan posao tijekom obrazovanja ..............................................................................................384.2.2.1 Vrsta posla ..................................................................................................................................................... 392

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.2.2.1 Uvjeti rada ...................................................................................................................................................... 404.2.2.3 Pronalaţenje posla ........................................................................................................................................ 422.2.4 Obrazovanje i rad ............................................................................................................................................. 434.3. Prvi posao nakon obrazovanja ..................................................................................... 454.3.1 Vrsta posla ........................................................................................................................................464.3.3 Pronalaţenje posla ...........................................................................................................................514.3.4 Obrazovanje i rad .............................................................................................................................524.4. Trenutni posao ............................................................................................................... 563.4.1. Vrsta trenutnog posla ......................................................................................................................573.4.2. Uvjeti rada........................................................................................................................................584.4.2. Pronalaţenje posla ..........................................................................................................................634.4.3. Dodatni posao .................................................................................................................................644.5 Promjena uvjeta na poslu .............................................................................................. 664.5.1 Zanimanja .........................................................................................................................................664.5.2. Status na poslu ................................................................................................................................674.5.3. Tip radne organizacije .....................................................................................................................684.5.4. Radno vrijeme .................................................................................................................................684.5.4. Primanja...........................................................................................................................................694.6. Osobe bez posla ............................................................................................................ 705. Zaključak....................................................................................................... 72Obrazovne karijere ............................................................................................................... 72Srednjoškolsko obrazovanje ......................................................................................................................72Visoko obrazovanje ...................................................................................................................................73Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanja ...........................................................73Radne karijere ....................................................................................................................... 74Poslovi za vrijeme školovanja ....................................................................................................................74Prvi posao nakon školovanja .....................................................................................................................74Trenutni posao ...........................................................................................................................................74Dodatni posao ............................................................................................................................................75Nezaposlenost ...........................................................................................................................................753

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA1. Uvod i metodologija1.1. UvodNa temelju zahtjeva Programa Ujedinjenih naroda za razvoj, a u okviru prioriteta zadanihzajedničkim Memorandumom o socijalnoj uključenosti Vlade Republike Hrvatske i Europskekomisije, agencija Puls je provela istraţivanje na temu obrazovnih i radnih karijera mladih uHrvatskoj. Populacija od interesa su osobe koje su prestale s neprekinutim školovanjemunazad pet godina, a tijekom tog razdoblja su prikupile svoja prva iskustva vezana uz svijetrada.Istraţivanje predstavljeno u ovom izvještaju je dodatni korak prema pokrivanju teţe dostupnihskupina mladih. U istraţivanju su sudjelovali samo mladi koji su neki dio djetinjstva proveli udječjim domovima ili udomiteljskim obiteljima, a vremensko razdoblje od napuštanja redovnogškolovanja je produljeno sa pet na deset godina kako bi se obuhvatio što veći broj ispitanikaiz te populacije. Detalji o uzorku su objašnjeni u dijelu uvodnog poglavlja posvećenommetodologiji.U ovom izvještaju izneseni su sumarni odgovori ispitanika koji su sudjelovali u istraţivanju naniz pitanja koja pokrivaju navedenu tematiku. Izvještaj je podijeljen na nekoliko poglavlja. Napočetku se iznose osnovni metodološki podaci o provoĎenju istraţivanja. Zatim se navodepokazatelji koji se odnose na tijek obrazovanja, pri čemu je najviše paţnje posvećenosrednjoškolskom i visokoškolskom obrazovnom iskustvu. Iduće veće poglavlje pruţainformaciju o radnom iskustvu za vrijeme školovanja i radnoj karijeri nakon izlaska iz sustavaobrazovanja. Na kraju su prikazani zaključci istraţivanja na način da pruţaju osnovni preglednajvaţnijih dobivenih rezultata.1.2 Metodologija1.2.1 Ciljana populacijaCiljana populacija ovog istraţivanja su osobe koje su unazad 10 godina izašle iz sustavaobrazovanja bez obzira jesu li uspješno ili neuspješno završile zadnji obrazovni stupanj kojegsu pohaĎale. Ovaj specifični poduzorak se odnosi na teţe dostupnu populaciju mladih koji sudio djetinjstva proveli u dječjem domu ili udomiteljskoj obitelji. Dodatni uvedeni kriterij je biouključivanje u istraţivanje mladih koji se još uvijek školuju, ali samo u slučaju da više neborave u dječjem domu ili udomiteljskoj obitelji.Tip uzorka koji je korišten u ovom istraţivanju je prigodni uzorak, a ispitanicima se pristupalona dva načina. Prvi način je bio prikupljanje odreĎenog broja kontakata iz centara za socijalnuskrb ili dječjih domova. Poštujući zakonske odredbe o zaštiti osobnih podataka agencija Puls4

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAnije neposredno prikupljala ove podatke, već su pripremljeni kontakt podaci dostavljeni odUNDP-a.Ovom pristupu je dodana i tzv. snowball metoda uzorkovanja, kojom je bilo moguće proširitikrug ispitanika. Iz tog je razloga početni cilj bio prikupiti odgovore od 200 ispitanika, uzodstupanja koja su se temeljila na uspješnosti snowball metode.Na kraju, niti jedan od načina nalaţenja ispitanika se nije u potpunosti ispunio očekivanja.Kontakti prikupljeni uz pomoć institucija za socijalnu skrb pokazali su se lošijima odočekivanih, a niti pomoću snowball metode nije bilo moguće doći do bitnijeg broja daljnjihkontakata. Iz tih razloga konačni broj anketiranih sudionika iznosi 97 ispitanika i ispitanica.1.2.2 Metoda istraţivanjaKao metoda istraţivanja primijenjena je metoda ankete licem-u-lice. Razgovor s ispitanicimavoĎen je u kućanstvu na strukturirani način pomoću upitnika u kojem su navedena pitanjakoja detaljno pokrivaju problematiku obrazovne i radne karijere. Osim standardnih pitanja iodgovora uobičajenih za ovu metodu istraţivanja od ispitanika je zatraţeno da kroz ponuĎenidnevnik („kalendar“) retrospektivno i sekvencijalno opišu svoj radni status iz mjeseca umjesec od trenutka izlaska iz kontinuiranog obrazovanja do dana anketiranja.Nakon prikupljanja podataka izvršena je kontrola rada anketara i kontrola konzistentnostiprikupljenih odgovora s obzirom na nekoliko ključnih točaka u anketnom upitniku.5

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA2. Demografska struktura uzorkaU sljedećim je tablicama prikazana detaljna struktura realiziranog uzorka s obzirom naizabrane demografske karakteristike. Karakteristike su podijeljene u nekoliko skupina: općedemografske karakteristike, značajke prvog smještaja u institucijama socijalne skrbi, značajkeposljednjeg smještaja u institucijama socijalne skrbi te značajke mijenjanja dječjih domova iliudomiteljskih obitelji.2.1 Opće demografske karakteristikeOpće demografske karakteristike uzorka mogu posluţiti za uvid u profil ispitanika koji supristali sudjelovati u istraţivanju ili smo do njih došli snowball metodom. U uzorku supodjednako zastupljeni ispitanici i ispitanice. Prema dobi su takoĎer zastupljene sveočekivane skupine iz ciljane populacije, a očekivano je najzastupljenija skupina izmeĎu 22 i25 godina. Relativna većina ispitanika (oko 42%) je roĎena u Slavoniji, a slijede SjevernaHrvatska i Zagreb i okolica. Kod završenog stupnja obrazovanja su zastupljene sveobrazovne skupine. Postoje odreĎena odstupanja od prethodnog vala istraţivanjaprovedenog na uzorku mladih koji su završili obrazovanje u posljednjih pet godina, ali ona neukazuju na sustavno niţi ili više nivo obrazovanja.Relativna većina ispitanika (nešto više od 36%) je izašla iz sustava domova i udomiteljstvaizmeĎu 2003. i 2006. godine, dakle izvan sustava su izmeĎu 3 i 6 godina. Oko četvrtineispitanika je još uvijek u sustavu domova ili u udomiteljstvu, a još četvrtina je izašla iz sustavadomova i udomiteljstva izmeĎu 2007. i 2009. godine.Spol ispitanikaTotalN 97Muški 48.5Ţenski 51.5Total 100%6

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMADob ispitanikaTotalNajviše postignuto obrazovanjeTotalN 9718-21 34.022-25 42.326+ 23.7Total 100%Regija roĎenjaTotalN 97Manje od srednjoškolskog obrazovanja 003.1Trogodišnja srednja škola 048.5Četverogodišnja škola 012.4Nezavršen fakultet 022.7Završen fakultet 011.3Nepoznata srednja škola 002.1Total 100%Koje godine ste napustili dom iliudomiteljsku obitelj?TotalN 97Slavonija 42.3Sjeverna Hrvatska 18.6Zagreb i okolica 12.4Lika i Banovina 07.2Istra i Primorje 07.2Dalmacija 04.1Izvan RH 07.2Nepoznato 01.0Total 100%N 97Osobe koje su još uvijek u domu ili kodudomitelja26.8IzmeĎu 1999 i 2002 11.3IzmeĎu 2003 i 2006 36.1IzmeĎu 2007 i 2009 25.8Total 100%2.2 Prvi smještaj u institucijama za djecu bez odgovarajuće roditeljskeskrbiJedna od vaţnih specifičnih karakteristika uzorka je prvi smještaj u institucijama za djecu bezodgovarajuće roditeljske skrbi. Prva od obuhvaćenih karakteristika je dob u kojoj su ispitaniciprvi put boravili u sustavu. U prve 3 godine ţivota u sustavu je prvi put boravilo gotovo 30%ispitanika. Oko 22% ih je u sustavu boravilo u dobi od izmeĎu 4 i 8 godina, nešto više (oko26%) ih je prvi put boravilo s izmeĎu 9 i 13 godina, a nešto manje od jedne četvrtine ih je uinstitucijama boravilo u dobi od izmeĎu 14 i 18 godina.Regija prvog boravka u domu ili udomiteljstvu prati obrazac utvrĎen u regiji roĎenja ispitanika.Najviše ispitanika je u domu ili udomiteljstvu prvi put boravilo u Slavoniji, a slijede SjevernaHrvatska i Zagreb i okolica. Prvi boravak u domu ili udomiteljstvu je velikim dijelom uvjetovanmjestom roĎenja ispitanika. Ovaj je obrazac najjasnije istaknut u Sjevernoj Hrvatskoj, Lici iBanovini te Slavoniji, gdje je više od 2/3 ispitanika roĎenih u tim regijama udomljeno u istimregijama. Ovo je nešto manje primjetno u Istri i Primorju te Dalmaciji, gdje je u regiji roĎenja7

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAudomljeno oko polovice ispitanika. Najraznolikiju strukturu pokazuje Zagreb i okolica, gdje jeoko 40% udomljenih ispitanika bilo roĎeno u toj regiji, dok ostale udomljene čine ispitanici izdrugih regija.Gotovo polovica djece je prvi put bila smještena u domu za djecu bez odgovarajuće skrbi.Oko 28% ih je bilo smješteno u nesrodničkoj udomiteljskoj obitelji, a oko 24% u srodničkojudomiteljskoj obitelji.S koliko godina ste prvi put boravili u domu za djecu ili udomiteljskoj obitelji?TotalN 97S 1 godinom 16.5S 2 ili 3 godine 12.4IzmeĎu 4 i 8 godina 21.6IzmeĎu 9 i 13 godina 25.8IzmeĎu 14 i 18 godina 23.7Total 100%Regija prvog boravka u domu ili udomiteljstvuTotalN 97Slavonija 34.0Sjeverna Hrvatska 18.6Zagreb i okolica 16.5Lika i Banovina 11.3Istra i Primorje 05.2Dalmacija 03.1Nepoznato 11.3Total 100%8

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaIzvan RHNepoznatoPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMARegija prvog boravka u domu ili udomiteljstvu prema regiji roĎenjaTotalRegija roĎenjaN 97 12 18 41 7 7 4 7 1Zagreb i okolica 016.5 42 006 010 029 014 043Sjeverna Hrvatska 018.6 017 72 005 014Slavonija 034.0 017 017 66 014Lika i Banovina 011.3 025 006 005 71Istra i Primorje 005.2 57 025Dalmacija 003.1 50 014Nepoznato 011.3 015 029 025 014 100Total 100%Gdje ste bili smješteni?TotalN 97Udomiteljska obitelj srodnička 23.7Udomiteljska obitelj nesrodnička 27.8Dom za djecu bez odgovarajuće skrbi. 48.5Total 100%2.3 Posljednji smještaj u institucijama za djecu bez odgovarajućeroditeljske skrbiKako bi se dobio bolji uvid u strukturu uzorka, po istom obrascu kao i za prvi smještaj uinstitucijama je napravljena analiza za posljednji smještaj u institucijama. Regija posljednjegboravka u domu ili udomiteljstvu je sukladna regiji prvog boravka u domu ili udomiteljstvu, tj.razlike su vrlo male. Razlike su vrlo male i u posljednjem obliku smještaja u odnosu na prvioblik smještaja. Što se tiče dobi izlaska iz institucija, očekivano najčešća dob je 18 godina.Slijede ispitanici koji su još uvijek u sustavu, a podjednako je ispitanika (oko 10%) iz institucijaizlašlo u dobi od 19 godina, 20 godina i 21 godine.9

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMARegija posljednjeg boravka u domu ili udomiteljstvuTotalN 97Slavonija 34.0Sjeverna Hrvatska 19.6Zagreb i okolica 16.5Lika i Banovina 10.3Istra i Primorje 05.2Dalmacija 03.1Nepoznato 11.3Total 100%Je li posljednji oblik smještaja u sustavu gdje ste boravili bio?TotalN 97Udomiteljska obitelj srodnička 22.7Udomiteljska obitelj nesrodnička 32.0Dom za djecu bez odgovarajuće skrbi. 44.3Stambena zajednica 01.0Total 100%S koliko ste godina izašli iz doma za djecu ili udomiteljske obitelji?TotalN 97Još sam uvijek u sustavu 17.510 01.012 01.016 03.117 05.218 36.119 11.320 09.321 10.322 01.023 01.024 01.0Ne zna 02.1Total 100%10

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA2.4 Promjene smještajaAnaliza promjena smještaja potvrĎuje nalaze iz prethodna 2 potpoglavlja. Velika većinaispitanika nikad nije mijenjala institucije ili udomiteljske obitelji ili tip smještaja. Oko desetineispitanika je jednom mijenjalo instituciju, udomiteljsku obitelj ili tip smještaja. Mijenjanjeinstitucija je najučestalije u dobi izmeĎu 13 i 16 godina.Jeste li mijenjali institucije ili udomiteljske obitelji u kojima ste boravili ili tip smještaja?TotalN 97Ne 78.4Jednom 12.4Dvaput 05.2Četiri puta 03.1Pet puta 01.0Total 100%Koliko ste imali godina kad ste zadnji puta mijenjali instituciju/udomiteljsku obitelj ili tipsmještaja?TotalN 21Godine Frekvencije1 12 13 16 210 212 113 214 315 216 317 118 1Ne zna 1Total 100%11

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAHodogram obrazovnih karijeraOsnovnaškolaNijezavršio(6%)(3%)N=3Trogodišnjasrednjaškola(57%) (57%)N=55Nijeupisaostudij(94%)(51%)N=49Nijezavršio(0%)Četverogodišnjatehnička škola(36%) (36%) N=35Nijeupisaostudij(34%)(12%)N=12Nijezavršio(0%)Gimnazija(7%) (7%)N=7Nijeupisaostudij(0%)Stručni studij(67%) (2%) N=2Sveučilišni studij(33%) (1%) N=1Stručni studij(48%) (11%) N=11Sveučilišni studij(52%) (12%) N=12Stručni studij(14%) (1%) N=1Sveučilišni studij(86%) (6%) N=6Završio(50%)(1%)N=1Nijezavršio(50%)(1%)Završio(0%)Nijezavršio(100%)(1%)N=1Završio(27%)(3%)N=3Nijezavršio(73%)(8%)N=8Završio(42%)(5%)N=5Nijezavršio(58%)(7%)N=7Završio(0%)NijezavršioN=1Završio(33%)(2%)N=2Nijezavršio(67%)(4%)N=4Još uvijekstudira N=1(%) unutar kategorije /(%) u odnosu na cijeli uzorakJoš uvijekstudira N=4Još uvijekstudira N=4Još uvijekstudira N=312

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3. Obrazovne karijere3.1. Hodogram obrazovnih karijeraHodogram obrazovnih karijera prikazuje osnovnu strukturu obrazovnih karijera ispitanika izpoduzorka mladih koji su bili smješteni u dječjim domovima ili udomiteljskim obiteljima. Svimladi iz ovog uzorka su završili osnovnu školu i uspješno upisali srednju školu. Od 97upisanih, troje ispitanika (oko 3%) nije završilo srednju školu, što je sukladno podacima izranijeg istraţivanja 1 na populaciji mladih koji su izašli iz sustava obrazovanja u zadnjih 5godina u kojoj takoĎer oko 3% ispitanika nije završilo srednju školu. Troje ispitanika koji nisuzavršili srednju školu su pohaĎali trogodišnje srednje škole.Srednje škole su podijeljene na trogodišnje srednje škole, četverogodišnje tehničke škole igimnazije. Većina ispitanika (57%) je upisala trogodišnju srednju školu, nešto više od trećineje upisalo četverogodišnju srednju školu, a oko 7% gimnaziju. Vaţno je da se ova strukturadijelom razlikuje od strukture upisanih u srednju školu dobivenu u ranijem istraţivanju u kojojse u trogodišnju srednju školu upisuje oko trećine ispitanika, nešto manje od polovice učetverogodišnje škole, a oko jedne petine u gimnazije.Nakon završene trogodišnje srednje škole, vrlo je malo ispitanika upisalo studij, njih troje ilioko 6%. Od toga je dvoje upisalo stručni studij, a jedan ispitanik sveučilišni studij.Četverogodišnju tehničku školu je upisalo oko 36% ispitanika. Oko dvije trećine ovih ispitanikase nakon četverogodišnje tehničke škole odlučilo upisati studij. Otprilike polovica (11ispitanika) se odlučila za stručni studij, a druga polovica (12 ispitanika) za sveučilišni studij.Od ukupno 23 ispitanika koji su upisali studij, 8 ih je završilo studij, 8 ih još uvijek studira, a 7ih nije završilo studij.Gimnaziju je upisalo 7 ispitanika. Svi su upisali fakultet, od toga 6 ispitanika sveučilišni studij,a jedan stručni studij. Dvoje ispitanika je završilo studij, dvoje ga nije završilo, a troje ih jošuvijek studira.1 Odnosi se na istraţivanje “Obrazovne i radne karijere mladih”. Sve ostale usporedbe u tekstu setakoĎer odnose na to istraţivanje.13

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.2. Tijek srednjoškolskog obrazovanja3.2.1. Srednjoškolski programiOd 97 ispitanika, 7 ih je upisalo gimnaziju, a ostalih 90 je upisalo neki od usmjerenihprograma. Najviše ispitanika, oko 29% je upisalo programe osobnih usluga. Slijedi programposlovanja i administracije s oko 23% ispitanika. Nešto više od desetine ispitanika jepohaĎalo programe za inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja. Ove tri skupine programa su bilenajzastupljenije i u ranijem istraţivanju na populaciji mladih.Analiziramo li odabir srednjoškolskih programa prema spolu, primjećujemo da kod programaosobnih usluga ne postoje bitne razlike. Programe poslovanja i administracije su češće biraledjevojke, a inţenjerske programe mladići.Uz ove programe, značajniji broj ispitanika je još pohaĎao programe zdravstva (oko 10%), iarhitekture i graĎevinarstva (9%). Rijetko su birani programi poljoprivrede, šumarstva iribarstva, usluga prijevoza, računarstva, usluga socijalne skrbi i umjetnosti.Koju ste srednju školu upisali nakon završetka osnovne škole?TotalN 97sigGimnaziju 007.2Četverogodišnju strukovnu ili tehničku 036.1Trogodišnju industrijsku strukovnu 012.4Trogodišnju obrtničku strukovnu 044.3Total 100%14

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaMuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKoji je to bio srednjoškolski program?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 90 44 46 3 47 12 17 9 2sig 0.20 1.00Osobne usluge 028.9 034 024 067 032 033 012 033Poslovanje i administracija 023.3 009 037 023 017 024 022 100Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 011.1 023 017 006 011Zdravstvo 010.0 002 017 002 008 024 033Arhitektura i graĎevinarstvo 008.9 016 002 013 008 006PreraĎivačka industrija i obrada 007.8 005 011 011 012Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 004.4 005 004 033 008 012Usluge prijevoza 002.2 005 002 008Računarstvo 001.1 002 006Usluge socijalne skrbi 001.1 002 008Umjetnost 001.1 002 008Total 100%3.2.2. Izvanškolska praksa / naukovanje u tvrtkama, obrtima ili javnim ustanovamaGotovo svi ispitanici koji su pohaĎali usmjereno obrazovanje u srednjoj školi su pohaĎali iizvanškolsku praksu. Praksu su najčešće pohaĎali u javnoj instituciji ili ustanovi (oko 37%) ilikod obrtnika (oko 34%). Oko jedne četvrtine ispitanika je praksu pohaĎalo u tvrtki.Tijekom srednje škole, jeste li pohaĎali izvanškolsku praksu odnosno naukovanja u tvrtkama,obrtima ili javnim ustanovama kao dio Vašeg obrazovnog programa?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 90 44 46 3 47 12 17 9 2U javnoj instituciji ili ustanovi 036.7 032 041 033 028 067 035 056Kod obrtnika 034.4 034 035 067 049 008 018 011 050U tvrtci 026.7 036 017 015 025 053 033 100Ne, nisam pohaĎao/la praksu izvan škole 004.4 002 007 009Ne zna 002.2 002 002 00415

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.2.3.Uvjeti tijekom srednjoškolskog obrazovanjaNekoliko pitanja u ovom istraţivanju bilo je posvećeno uvjetima školovanja tijekomsrednjoškolskog obrazovanja. Pitanja se odnose na sljedeće uvjete u kojima se odvijalosrednjoškolsko obrazovanje:1. pohaĎanje instrukcija ili privatne poduke2. primanje stipendije3. podrška roditelja ili skrbnika tijekom školovanja3.2.3.1 PohaĎanje instrukcija ili privatne podukePrvi od pokazatelja uvjeta u kojima se odvijalo srednjoškolsko obrazovanje je pohaĎanjeinstrukcija ili privatne poduke. Oko 18% ispitanika iz uzorka mladih koji su boravili u dječjimdomovima ili udomiteljskim obiteljima je pohaĎalo instrukcije ili privatnu poduku iz pojedinihpredmeta. Oko 81% ih nije pohaĎalo instrukcije ni privatnu poduku. Nema bitnih razlika niprema spolu niti prema najviše postignutom obrazovanju ispitanika. U odnosu na uzorakmladih iz prijašnjeg vala istraţivanja, u kojem je instrukcije pohaĎalo oko četvrtine ispitanika,nešto manje mladih iz ovog uzorka je pohaĎalo instrukcije.Jeste li tijekom srednje škole pohaĎali instrukcije / privatne poduke iz pojedinih predmeta?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 97 47 50 3 47 12 22 11 2sig 0.61 1.00Da 017.5 021 014 013 025 027 018Ne 081.4 077 086 067 087 075 073 082 100Ne zna 001.0 002 033Total 100%16

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.2.3.2 Stipendije u srednjoškolskom obrazovanjuGotovo 10% mladih iz uzorka mladih koji su boravili u dječjim domovima ili udomiteljstvu jeprimalo neku vrstu stipendije u srednjoj školi. U usporedbi s tim, u prošlom istraţivanju jedobiven podatak da je stipendiju primalo oko 4% ispitanika. Postoji naznaka da su ispitanici izugroţene skupine češće primali stipendije, ali to zbog premalog broja ispitanika ne moţemopouzdano utvrditi.Jeste li primali ikakvu stipendiju tijekom srednje škole?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 97 47 50 3 47 12 22 11 2sig 0.89 0.99Da 009.3 011 008 006 014 027Ne 090.7 089 092 100 094 100 086 073 100Total 100%3.2.3.4 Podrška roditelja ili skrbnika tijekom školovanjaPosljednji ispitani aspekt uvjeta tijekom srednjoškolskog obrazovanja je podrška koju suispitaniku roditelji pruţali tijekom školovanja. Budući da se radi o ispitanicima koji često nisuimali nikakvu podršku roditelja, nego su je dobivali od skrbnika ili udomitelja, bilo je pitano i topitanje.Velik udio ispitanika (gotovo jedna trećina) ne zna koliko je njihovim roditeljima bilo stalo donjihovog školskog uspjeha. Oko 22% ispitanika procjenjuje da njihovim roditeljima nije bilonimalo stalo do njihovog školskog uspjeha. S druge strane, oko jedne petine ispitanikaprocjenjuje da je njihovim roditeljima bilo izuzetno puno stalo do njihovog školskog uspjeha, aoko 14% da im je bilo puno stalo. Ovdje treba imati na umu da se radi o specifičnom uzorku,tako da su rezultati potpuno neusporedivi s općom populacijom mladih.Ispitanike se pitalo i o tome koliko je njihovim skrbnicima ili udomiteljima bilo stalo do njihovogškolskog uspjeha. Gotovo svi ispitanici su u ovom slučaju mogli procijeniti koliko im je bilostalo. Niti jedan ispitanik ne smatra da udomiteljima ili skrbnicima nije bilo stalo do njihovogškolskog uspjeha. Nasuprot tome, oko 80% ispitanika navodi da im je bilo puno ili izuzetnopuno stalo do njihovog školskog uspjeha. Oko 14% ispitanika smatra da je udomiteljima iliskrbnicima bilo umjereno stalo do njihovog školskog uspjeha.17

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaMuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAOpćenito govoreći, koliko je Vašim roditeljima bilo stalo do Vašeg školskog uspjeha?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 85 43 42 3 47 12 10 11 2sig 0.84 1.00Nimalo 22.4 26 19 23 08 40 27Malo 05.9 12 33 06 09Umjereno 05.9 05 07 04 08 10 09Puno 14.1 14 14 13 17 20 09 50Izuzetno puno 20.0 14 26 23 42 09Ne zna 31.8 30 33 67 30 25 30 36 50Total 100%Općenito govoreći, koliko je Vašim odgajateljima/udomiteljima ili skrbnicima bilo stalo doVašeg školskog uspjeha?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 85 43 42 3 47 12 10 11 2sig 0.92 1.00Umjereno 14.1 12 17 33 15 08 10 18Puno 32.9 35 31 33 32 25 50 27 50Izuzetno puno 48.2 49 48 33 47 58 40 55 50Ne zna 04.7 05 05 06 08Total 100%18

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaMuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.2.4 Uspjeh u srednjoj školiOd 97 ispitanika koji su upisali srednju školu, troje ih nije završilo srednju školu. Ispitanicisrednju školu najčešće završavaju s vrlo dobrim uspjehom (oko 44%). Nešto manje od jednetrećine srednju školu završava s dobrim uspjehom, a oko jedne četvrtine s odličnimuspjehom. Kao i u općoj populaciji mladih, primjetne su razlike po spolu. Djevojke su češćesrednju školu završavale s 'peticom', a mladići s 'trojkom'. Postoje naznake da uspjeh usrednjoj školi utječe na najviše postignuto obrazovanje, ali on nije statistički značajan.Jeste li završili taj srednjoškolski program?Total Spol ispitanika Najviše postignuto obrazovanjeN 97 47 50 3 47 12 22 11 2sig 0.91 1.00Da 096.9 096 098 100 100 100 100 100Ne 003.1 004 002 100Total 100%S kakvim ste prosjekom završili posljednji razred srednje škole? Možete li se barem približnoprisjetiti svog prosjeka ocjena u tom razredu?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 94 45 49 0 47 12 22 11 2sig 0.02 0.752 01.1 02 023 30.9 42 20 43 25 14 18 504 43.6 47 41 38 67 41 45 505 24.5 11 37 17 08 45 36Total 100%19

Zagreb iokolicaSjevernaHrvatskaSlavonijaLika iBanovinaIstra iPrimorjeDalmacijaNepoznatasrednjaškolaMuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.2.5 Nastavak obrazovanja nakon srednje škole3.2.5.1 Upisivanje studijaNešto manje od trećine ispitanika je upisalo studij iste godine kad su završili srednju školu, ajoš oko 5% nakon pauze. Gotovo dvije trećine ispitanika nije upisalo studij. U općoj populacijiovaj udio iznosi oko 50%.Razlike prema spolu su neznatne, tako da se unatoč boljim ocjenama u srednjoj školidjevojke ne odlučuju češće na studij nego mladići. Znatnih razlika nema niti prema regijama.Jeste li nakon srednje škole upisali neki studij? Ako da, nakon koliko vremena?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 94 45 49 0 47 12 22 11 2sig 1.00 0.00Ne, nisam 064.9 067 063 100 100 100Iste godine 029.8 029 031 086 082Nakon godinu dana pauze 003.2 002 004 005 018Nakon više od godine dana pauze 002.1 002 002 009Total 100%Jeste li nakon srednje škole upisali neki studij? Ako da, nakon koliko vremena?TotalRegija posljednjeg boravka u domu ili udomiteljstvuN 94 15 17 33 10 5 3 11sig 1.00Ne, nisam 64.9 60 88 64 70 40 33 55Iste godine 29.8 33 12 24 30 60 67 45Nakon godinu dana pauze 03.2 09Nakon više od godine dana pauze 02.1 07 03Total 100%20

MuškiŢenskiTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.2.5.2 Razlozi nastavka ili prekida školovanjaIspitanici koji nakon srednje škole nisu upisali fakultet upitani su da navedu razloge zbog kojihu tom trenutku nisu nastavili s obrazovanjem. Najznačajnijima su se pokazala tri razloga.Ispitanici su najčešće navodili da su ţeljeli raditi, a ostali najčešće navoĎeni da su morali raditii da su izgubili motivaciju za učenje.Ukupno oko 50% ispitanika navodi da su ţeljeli ili morali raditi. Uz 13% ispitanika koji navodeneki drugi ekonomski ili radni razlog, to je gotovo dvije trećine ispitanika koji navode rad (ţeljuza radom ili da su morali raditi ili neki drugi razlog povezan s radom). U usporedbi s ranijimistraţivanjem primjetna je tendencija da je nešto više mladih iz ovog uzorka moralo raditi (uprošlom istraţivanju ovo nije bio jedan od dominantnih razloga).Koji su bili glavni razlozi zbog kojih tada niste nastavili s obrazovanjem?TotalSpolispitanikaNajviše postignutoobrazovanjeN 61 30 31 47 12 2Ţeljeli ste raditi 27.9 30 26 30 17 50Morali ste raditi 23.0 20 26 23 25Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 23.0 27 19 23 25Drugi ekonomski ili radni razlog 13.1 20 06 09 33Obiteljski razlozi 09.8 03 16 13Zdravstveni razlozi 03.3 03 03 04Smatrali ste da ne biste uspjeli savladati programdalje01.6 03 02Drugi razlog povezan sa školom, 01.6 03 02Nikako niste uspijevali upisati ţeljeni studij ili školu 01.6 03 08Nešto drugo 08.2 03 13 06 08 50Ne zna 01.6 03 0221

MuškiŢenskiNezavršenfakultetZavršenfakultetPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKao glavni razlog nastavka školovanja nakon srednje škole ispitanici najčešće navode dasmatraju kako fakultetska diploma povećava mogućnost zaposlenja. Drugi najvaţniji razlog jerazvijanje intelektualnih sposobnosti. Znatno manje ispitanika kao glavni razlog navodi da ćeim završetak fakulteta donijeti visok status u društvu, da su tako ţeljeli dobiti studentska pravaili da je to htjela njihova obitelj. Ovi su razlozi vrlo slični kao i oni navoĎeni u općoj populacijimladih.Koji su bili glavni razlozi koji su utjecali na Vašu odluku da nastavite sa školovanjem nakonsrednje škole?TotalSpolispitanikaNajviše postignutoobrazovanjeN 33 15 18 22 11Jer mislim da fakultetska diploma povećava mogućnostzaposlenja66.7 60 72 68 64Jer sam ţelio/la dalje razvijati svoje intelektualnesposobnosti54.5 53 56 50 64Jer vjerujem da će mi završetak fakulteta donijeti visokstatus u društvu15.2 13 17 14 18Jer sam tako htio/htjela dobiti studentska prava (naprimjer SC)12.1 13 11 14 09Jer je to ţeljela moja obitelj 03.0 06 05Nešto drugo 06.1 11 05 09Ne zna 03.0 07 0922

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.3. Tijek visokog obrazovanja3.3.1 Vrsta studijaNajviše ispitanika koji su upisali studij, njih oko 60%, nakon srednje škole upisalo jesveučilišni studij ili akademiju. Ostali ispitanici su upisali stručni studij. Djevojke su se češćeodlučivale za sveučilišni studij, a mladići za stručni studij.Koji je to bio studij?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 0 0 0 22 11 0sig 0.13 1.00Sveučilišni studij ili akademija 60.6 47 72 59 64Stručni studij 39.4 53 28 41 36Total 100%23

MuškiŢenskiNezavršenfakultetZavršenfakultetPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.3.2 Program studijaOd 33 ispitanih koji su upisali studij, najčešće odabrane programe je pohaĎalo tek po četveroispitanika. Najčešće su pohaĎani programi obrazovanje nastavnika i pedagogija tepoljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo.Koji studijski program ste tada upisali?Total Spol ispitanika Najviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 22 11sig 1.00 1.00Obrazovanje nastavnika i pedagogija 12.1 07 17 09 18Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo 12.1 13 11 14 09Humanističke znanosti 09.1 07 11 14Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 09.1 13 06 09 09Arhitektura i graĎevinarstvo 09.1 13 06 05 18Osobne usluge 09.1 20 05 18Pravo 06.1 07 06 09PreraĎivačka industrija i obrada 06.1 11 09Zdravstvo 06.1 07 06 18Usluge socijalne skrbi 06.1 11 09Umjetnost 03.0 06 05Društvene i bihevioralne znanosti 03.0 06 05Poslovanje i administracija 03.0 06 09Matematika i statistika 03.0 07 05Usluge prijevoza 03.0 07 05Total 100%24

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.3.3 Način studiranjaUz vrstu studija i program studija, treća vaţna odrednica studijskog iskustva je način na koji jeispitanik studirao, odnosno je li plaćao studij i je li imao studentska prava. Oko 67% ispitanikasu bili redovni studenti, uz potporu ministarstva. Oko četvrtine ispitanika (24%) su takoĎer biliredovni studenti, ali su sami plaćali studij. Oko 9% ispitanika su studirali izvanredno, dakleplaćali su studij i nisu imali studentska prava kao redovni studenti.Koji je bio Vaš način studiranja odnosno režim plaćanja u godini kad ste prvi puta upisalistudij?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 0 0 0 22 11 0sig 0.91 1.00Redovni student, uz potporu ministarstva 66.7 60 72 68 64Redovni student, uz plaćanje (nekada: studij zaosobne potre24.2 27 22 27 18Izvanredni student (nekada: studij uz rad) 09.1 13 06 05 18Total 100%25

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaMuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.3.4 Uvjeti studiranja3.3.4.1 Praksa tijekom studijaZa razliku od srednje škole, u kojoj je većina ispitanika pohaĎala praksu, kod studijske praksese gotovo dvije trećine ispitanika izjašnjava da nisu pohaĎali praksu. Rijetki ispitanici supohaĎali praksu kod obrtnika (njih 3%), a najčešće su je pohaĎali u javnoj instituciji iliustanovi, njih oko 24%. Oko desetine ispitanika je praksu pohaĎalo u tvrtci.Jeste li tijekom studija pohaĎali studijsku praksu izvan visokog učilišta kao dio vašegobrazovnog programa?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 0 0 0 22 11 0Ne 63.6 73 56 73 45U javnoj instituciji ili ustanovi 24.2 13 33 18 36U tvrtci 09.1 13 06 05 18Kod obrtnika 03.0 06 053.3.4.2 PohaĎanje instrukcija ili privatne poduke tijekom studijaOko 20% ispitanika iz uzorka mladih koji su boravili u dječjim domovima ili udomiteljskimobiteljima je pohaĎalo privatne poduke tijekom studija. U usporedbi sa srednjom školom,primjećujemo da nešto veći udio ispitanika koristi instrukcije ili privatnu poduku. U usporedbi suzorkom opće populacije gotovo da i nema razlike.Jeste li tijekom studija pohaĎali instrukcije ili privatne poduke vezane uz studij?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 0 0 0 22 11 0sig 0.94 1.00Da 21.2 20 22 27 09Ne 78.8 80 78 73 91Total 100%26

MuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaMuškiŢenskiManje odsrednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednjaškolaČetverogodišnjaškolaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednjaškolaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.3.4.3 Stipendije tijekom visokog obrazovanjaSustav stipendiranja visokog obrazovanja je razvijeniji od sustava stipendiranja u srednjojškoli, a to se očituje i u rezultatima istraţivanja. Oko 73% ispitanika je primalo neku vrstustipendije tijekom studija. U usporedbi s općom populacijom, gdje je stipendiju primalo oko16% ispitanika, to ukazuje na trend da ugroţene skupine ipak uspijevaju doći do potrebnihstipendija.Jeste li tijekom studija primali ikakvu stipendiju?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 0 0 0 22 11 0sig 0.65 1.00Da 72.7 80 67 68 82Ne 27.3 20 33 32 18Total 100%3.3.4.4 Stanovanje tijekom visokog obrazovanjaNešto više od polovice ispitanika je studiralo izvan mjesta u kojem su dotad ţivjeli, bez razlikeprema spolu ili postignutom obrazovanju.Jeste li studirali izvan mjesta gdje ste prethodno živjeli?TotalSpolispitanikaNajviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 0 0 0 22 11 0sig 0.90 0.99Da 54.5 53 56 50 64Ne 45.5 47 44 50 36Total 100%27

JošstudirajuPrekinuliobrazovanjeMuškiŢenskiNezavršenfakultetZavršenfakultetMuškiŢenskiNezavršenfakultetZavršenfakultetPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAOko 39% ispitanika koji su studirali izvan mjesta u kojem su dotad ţivjeli je putovalo dnevnood kuće. Najčešći način rješavanja smještaja u mjestu studiranja je podstanarstvo, a tako jeţivjelo oko jedne trećine ispitanika. Oko 28% ispitanika je ţivjelo u Ďačkom ili studentskomdomu, dok je u prijašnjem istraţivanju utvrĎeno da je u domu ţivjelo oko 11% ispitanika.Jeste li tijekom studija dnevno putovali? Ako ne, kako ste riješili svoj smještaj u mjestustudiranjaTotal Spol ispitanika Najviše postignuto obrazovanjeN 18 8 10 11 7Putovao/la sam dnevno od kuće 38.9 38 40 36 43Kao podstanar 33.3 38 30 36 29Đačkom ili studentskom domu 27.8 25 30 27 29Kod rodbine, u vlastitom ili u obiteljskom stanu 05.6 10 093.3.5 Uspjeh na studijuOd 33 ispitanika koji su upisali studij, uspješno ga je bez prekida duljih od godinu danazavršilo njih 11. MeĎutim, treba napomenuti da veći ispitanika koji su naveli da nisu završilistudij još uvijek studira, njih 12 od 22 ukupno.Jeste li diplomirali odnosno uspješno završili studij?Total Spol ispitanika Najviše postignuto obrazovanjeN 33 15 18 22 11Da 033.3 047 022 100Ne 066.7 053 078 100Total 100%Jeste li diplomirali odnosno uspješno završili studij? – ispitanici koji (još) nisu završili fakultetTotalNezavršen fakultetN 22 12 1028

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAS kakvim ste prosječnim uspjehom završili studij? Možete li se barem približno prisjetiti svogprosjeka ocjena na studiju?TotalSpol ispitanikaN 11 7 4sig 1.003 27.3 434 63.6 57 755 09.1 25Total 100%3.3.6 Razlozi prekida studijaOd samo nekoliko ispitanika koji su prekinuli školovanje na fakultetu, najčešći je razlog da semorali raditi, a slijedi da su izgubili motivaciju i umorili se ili obiteljski razlozi.Koji su bili glavni razlozi koji su utjecali na to da prekinete školovanje?*navedene su frekvencije Total Spol ispitanikaN 9 4 5Morali ste raditi 4 2 2Izgubili ste motivaciju za učenje, umorili se 3 1 2Obiteljski razlozi 2 1 1Ţeljeli ste raditi 1 1Nikako niste uspijevali upisati viši razred/ godinu 1 129

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.4. Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanjaZavršni dio upitnika bio je posvećen obrazovanju nakon prvog izlaska iz obrazovnog sustava.Obuhvaćena su dva područja – dodatno obrazovanje kojim se stječe viši obrazovni stupanj, teseminari i tečajevi.3.4.1 Programi kojima se stječe viši obrazovni stupanjOko 18% ispitanika je pohaĎalo školski ili studijski program kojim bi stekli viši obrazovnistupanj. U općoj populaciji mladih dodatne je programe pohaĎalo oko 17% ispitanika. Ovdjese uglavnom radi o višim obrazovnim stupnjevima; najviše ispitanika je pohaĎalo sveučilišneprograme, zatim više obrazovanje koje nije sveučilišno i majstorsko obrazovanje. Sadrţajnosu ti programi nešto češće bili vezani uz obrazovanje nastavnika i pedagogiju, osobne usluge,zdravstvo i računarstvo.Nakon što ste se prvi put prestali školovati, jeste li ponovno upisali ili nastavili neki školski ilistudijski program kojim se stječe viši obrazovni stupanj?TotalN 85sigNe, nisam upisao ni nastavio 82.4Da, upisao sam ili nastavio i uspješno sam ga završio 05.9Da, upisao sam ili nastavio i odustao sam 05.9Da, upisao sam ili nastavio i još ga pohaĎam 05.9Total 100%Koji je stupanj tog obrazovnog programa kojeg ste pohaĎali?TotalN 15sigTrogodišnje industrijsko ili obrtničko strukovno obrazovanje 06.7Četverogodišnje tehničko ili drugo strukovno obrazovanje 06.7Majstorski stupanj / certifikat 20.0Više obrazovanje koje nije sveučilišno (stručni studiji, veleučilišta) 20.0Sveučilišno obrazovanje 40.0Doktorski studij ili znanstveni magisterij 06.7Total 100%30

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKoji je to bio program?*prikazane su frekvencije odgovoraTotalN 15Obrazovanje nastavnika i pedagogija 2Osobne usluge 2Zdravstvo 2Računarstvo 2Matematika i statistika 1Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 1PreraĎivačka industrija i obrada 1Arhitektura i graĎevinarstvo 1Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 1Poslovna administracija 1Ne znam 1Total 100%3.4.2 Tečajevi i seminariKao i u slučaju obrazovanja kojim se stjecao viši obrazovni status, i u slučaju tečajeva iseminara samo je mali dio ispitanika pohaĎao takve obrazovne aktivnosti. Oko 9% onih kojijesu su pohaĎali samo jedan seminar ili tečaj, a oko 6% je pohaĎalo 2 ili više. Ovi su udjelivrlo slični onima iz opće populacije mladih. Tečajevi i seminari su najčešće bili vezani uztrenutni posao ili zanimanje.Jeste li pohaĎali neke tečajeve ili seminare nakon što ste se prvi put prestali školovati?TotalN 85sigNe 84.7Da, jedan 09.4Da, 2-5 05.9Total 100%31

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKakvi su to sve tečajevi ili seminari bili?TotalN 13Usavršavanje vezano uz Vaš trenutni posao ili zanimanje 61.5Tečaj informatike ili korištenja računala 15.4Tečaj iz područja kulture ili tečaj povezan s hobijem (npr. 07.7Tečaj stranog jezika 07.7Nešto drugo 07.7Iz kojeg su područja bili ti programi?*prikazane su frekvencijeTotalN 8Usluge osiguranja i zaštite 3Usluge prijevoza 2Temeljni program 2Osobne usluge 1Poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo 1Inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja 13.4.3 Troškovi i vrijeme dodatnog obrazovanjaTroškove dodatnog obrazovanja najčešće su snosili poslodavac ili ispitanik osobno. U samojednom slučaju su lokalna uprava, javna institucija ili HZZ snosili troškove obrazovanja.Od 13 ispitanika, 6 ih je dodatno obrazovanje pohaĎalo isključivo ili uglavnom izvan radnogvremena, a 4 isključivo ili uglavnom unutar plaćenog radnog vremena. Dvoje ispitanika u tovrijeme nije imalo posao.Tko je snosio najveći dio troškova tog obrazovanja?*prikazane su frekvencijeTotalN 13sigVi osobno 6Vaš poslodavac 6Lokalna uprava, javna institucija, Hrvatski zavod za zapošljavanje 1Total 100%32

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAUkoliko ste imali posao tijekom svog posljednjeg razdoblja obrazovanja, jeste li to obrazovanjepohaĎali unutar plaćenog radnog vremena ili izvan radnog vremena?*prikazane su frekvencijeTotalN 13sigNisam imao posao 2Isključivo ili uglavnom unutar plaćenog radnog vremena 4Isključivo ili uglavnom izvan radnog vremena 6Ne zna 1Total 100%3.5 Ispitanici koji nisu završili pojedine stupnjeve obrazovanjaU poduzorku mladih koji su bili smješteni u dječjim domovima ili udomiteljskim obiteljimaustanovljeno je da 13 ispitanika nije završilo pojedini započeti stupanj obrazovanja. Od togatroje ispitanika nije završilo upisanu srednju školu, petero ih nije završilo započeti stručnistudij, a daljnjih petero nije završilo sveučilišni studij. Ispitanici koji nisu završili srednju školusu upisali trogodišnju srednju školu. Zbog vrlo malog broja ispitanika, daljnja kvantitativnaanaliza ovih skupina ispitanika nije bila moguća.Najviše postignuto obrazovanjeDropoutsNisu završilisrednju školuNije završiosrednju školu3Stručni studij- nije završioSveučilišnistudij - nijezavršioNisu završili studij 5 533

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4. Radne karijere4.1. Hodogram radne karijereSamo povremeni poslovitijekom školovanja –18%I povremeni i značajniposlovi tijekom školovanja –13%Samo značajan posaotijekom školovanja – 1 %Još se školuje – 12 %Svi ispitaniciNije radiotijekom školovanja – 56%Bez posla odkraja školovanja – 10 %Trenutno radi – 58 %Trenutno bez posla,ali je radio barem jedan posao– 20%Još se školuje – 12 %Radi značajan posao započettijekom školovanja - 2% (1%)Radi prvi posao pronaĎennakon školovanja - 46% (31%)Radi "n-ti" posao nakonškolovanja - 46% (32%)(%) u odnosu na ispitanike koji se više ne školuju (N=85)34

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMANa prethodnoj slici prikazan je hodogram radnih karijera ispitanika koji su boravili u domovimaili udomiteljskim obiteljima. Na početku smo identificirali četiri grupe ispitanika koji su imalipovremene i/ili značajne poslove tijekom svojeg školovanja te se ujedno izdvojila i peta grupaispitanika koja se još uvijek školuje (12 ispitanika). Oko 18% pripadnika ciljane populacije jeradilo samo povremene poslove tijekom školovanja, a 13% je imalo samo neki značajanposao tijekom školovanja. Samo jedan posto ispitanika je imalo je i povremeni i značajanposao tijekom školovanja, dok većina pripadnika ciljane populacije, njih 56% uopće nije radilaza vrijeme svojeg školovanja.U trenutku provedbe istraţivanja radilo je oko 58% ispitanika, a njih 10% je kontinuirano bilobez posla od trenutka kad su završili svoje obrazovanje, dok je 19% ispitanih radilo na nekomposlu od kraja obrazovanja ali je trenutno bez posla.MeĎu ispitanicima koji su u trenutku istraţivanja bili zaposleni, njih 2% (1 ispitanik) radilo jeisti taj posao i za vrijeme školovanja, njih 46% radi na prvom poslu na kojem su se zaposlilinakon školovanja, a njih 46% je u meĎuvremenu barem jednom promijenilo posao te sadaradi na novom poslu.35

MuškiŢenskiManje od srednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednja školaČetverogodišnja školaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednja školaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.2. Posao tijekom obrazovanja4.2.1. Povremeni posloviZa vrijeme kontinuiranog obrazovanja povremenim poslovima bavila se oko 1/3 ispitanika kojisu tijekom ţivota bili u domovima ili udomiteljskim obiteljima. Mladići su nešto češće radilipovremene poslove nego djevojke (iako ne i značajno više).Tijekom školovanja, jeste li radili bilo kakve manje, povremene ili honorarne poslove?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 85 43 42 3 47 12 10 11 2sig 0.20 0.31Da 35.3 42 29 33 26 17 60 73 50Ne 64.7 58 71 67 74 83 40 27 50Total 100%Ispitanici koji su radili povremene poslove tijekom školovanja najčešće su radili poslovevezane uz ugostiteljstvo (33%) i graĎevinarstvo (20%). Ostalim društvenim i usluţnimdjelatnostima bavilo se 17% ispitanika koji su imali povremene poslove. Slijede poslovi vezaniuz poljoprivredu te djelatnosti kućanstva koje je radilo 13% ispitanika.Kakve ste sve povremene poslove radili?TotalN 30Hoteli i restorani 033.3GraĎevinarstvo 020.0Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 016.7Poljoprivreda, lov i šumarstvo 013.3Djelatnosti kućanstava 013.3Trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i mot 010.0PreraĎivačka industrija 010.0Obrazovanje 006.7Financijsko posredovanje 006.7Prijevoz, skladištenje i veze 003.3Izvanteritorijalne organizacije i tijela 003.3Nešto drugo 006.7Ne zna 003.336

NNikadPonekadČestoNe znaTotalPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAOni koji su radili povremene poslove češće su ih obavljali tijekom školskih praznika negovikendom ili noću.Najviše ispitanika je povremene poslove radilo izmeĎu dva i sedam mjeseci tijekom godine,njih 60% (30% u periodu izmeĎu 2-3 mjeseca i 30% izmeĎu 4 i 7 mjeseca). Oko 17%ispitanika radilo je više od osam mjeseci.Oko 27% ispitanika koji su radili povremene poslove tijekom školovanja te su poslove radiliizmeĎu 8 i 16 sati na tjedan (2 radna dana). Oko 33% ih je radilo izmeĎu 17 i 36 sati, a sličniudio (30%) ih je radilo više od 36 sati tijekom tjedna.Tijekom školovanja, koliko često ste radili takve poslove? – Opća populacijaZa vrijeme školskih praznika? 30 03.3 36.7 60.0Vikendima ili u noćnim satima? 30 20.0 36.7 33.3 10.0100%Koliko ste mjeseci radili takve poslove tijekom posljednje školske godine u kojoj ste ih radili,uključujući praznike?TotalN 30sigManje od 2 mjeseca 016.72 - 3 mjeseca 030.04 - 7 mjeseci 030.08 - 12 mjeseci 016.7Ne zna 006.7U prosjeku, koliko ste sati tjedno radili na ovim povremenim poslovima tijekom tih mjeseci?TotalN 30sigManje od 8 sati 3.38 do 16 sati 26.717 do 36 sati 33.336 sati i više 30.0NZ 6.737

MuškiŢenskiManje od srednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednja školaČetverogodišnja školaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednja školaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAVelika većina ispitanika (70%) koji su radili povremene poslove navodi kako su im ti poslovibili od pomoći pri donošenju odluke o tome što će raditi poslije izlaska iz obrazovanja.Koliko su vam ti povremeni poslovi bili od pomoći pri donošenju odluke o tome što ćete raditiposlije izlaska iz obrazovanja?TotalN 30sigUopće nisu bili od pomoći 016.7Ne od pretjerane pomoći 013.3Donekle od pomoći 033.3Od velike pomoći 036.74.2.2. Značajan posao tijekom obrazovanjaOko 16,5% (14) ispitanika koji su boravili u dječjim domovima ili kod udomitelja navodi kakosu tijekom školovanja radili neki značajan posao. Značajnim poslom se smatraju svi plaćeniposlovi koji su trajali najmanje tri mjeseca i na kojem se radilo najmanje dvadeset sati natjedan. Oblik radnog ugovora pritom nije vaţan, ali takav posao nije uključivao plaćenu praksutijekom školovanja.MeĎu ispitanicima koji su radili značajan posao tijekom obrazovanja samo jedan ispitanik tajposao radi i danas kod istog poslodavca dok ostali ispitanici više ne rade na tom poslu.Jeste li tijekom obrazovanja radili kakav značajniji posao?Total Spol ispitanika Najviše postignuto obrazovanjeRadite li još uvijek na tom poslu?N 85 43 42 3 47 12 10 11 2sig 0.02 0.49Da 016.5 026 007 033 009 050 036Ne 083.5 074 093 067 091 100 050 064 100Total 100%TotalN 14Ne 092.9Da, radim na istom poslu kod istog poslodavca 007.138

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.2.2.1 Vrsta poslaU slučaju značajnog posla tijekom školovanja prvenstveno je riječ o poslovima na kojima suispitanici radili neko od zanimanja koja su vezana uz usluge; taj tip zanimanja navelo je 43%ispitanika. Po učestalosti slijede jednostavna zanimanja, uredski te inţenjerski poslovi.Poslovi su raĎeni u sklopu ugostiteljske djelatnosti, graĎevine ili preraĎivačke industrije.Što ste radili na tom poslu? Koje je bilo Vaše radno mjesto?TotalN 14sigUsluţna i trgovačka zanimanja 042.9Jednostavna zanimanja 014.3Uredski i šalterski sluţbenici 014.3Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 014.3Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 007.1Stručnjaci i znanstvenici 007.1Koja je bila glavna djelatnost kojom se bavila tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj ste radili?TotalN 14sigHoteli i restorani 021.4GraĎevinarstvo 021.4PreraĎivačka industrija 021.4Obrazovanje 014.3Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 014.3Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 007.139

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.2.2.1 Uvjeti radaGotovo polovica ispitanika zaradila je u prosjeku izmeĎu 1800 i 3000 kuna na mjesec. Njih 6radilo je u prosjeku manje od 36 sati, a 6 ih je radilo izmeĎu 37 i 48 sati, znači redovni radnitjedan. MeĎu ispitanicima koji su radili manje od 36 sati na tjedan (part-time), njih 5 od 6 kaorazlog navodi mogućnost kombinacije rada i školovanja kao glavni razlog skraćenog radnogtjedna.Koliko su iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na tom poslu kada ste ga počeli raditi,uključujući bonuse i neformalne isplate "na ruke"?TotalN 14sigDo 1800 kn 021.41801-3000 kn 042.93001-4200 kn 021.44201-6600 kn 014.3Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?TotalN 14sigManje od 36 sati(part-time) 042.937 do 48 sati 042.949 sati i više (long hours) 014.3Koji je glavni razlog zbog koga ste radili posao u nepunom radnom vremenu?TotalN 6sigRadi mogućnosti kombinacije rada i školovanja 083.3Niste mogli naći posao sa punim radnim vremenom 016.740

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA8 od 14 ispitanika koji su radili značajan posao tijekom obrazovanja radilo je kao prijavljenizaposlenik. Ispitanici su preteţno radili u privatnim poduzećima (11 od 14) te svi osim jednogispitanika na poslovima nisu imali podreĎene. 7 od 14 ispitanika je radilo putem studentskogugovora, 4 bez ugovora, a 3 s ugovorom na odreĎeno vrijeme.Koji je bio Vaš status kad ste počeli raditi taj posao?TotalN 14sigPrijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugovor) 057.1Neprijavljeni zaposlenik 035.7Ne zna 007.1Je li taj posao (bio) u ...?TotalN 14sigU privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 078.6U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 021.4Koliko zaposlenih, uključujući vas, radi (je radilo) u tom poduzeću, obrtu, ustanovi iligospodarstvu?TotalN 14sig5 - 9 zaposlenih 014.310 do 19 007.120 do 49 021.450 do 99 021.4500 i više 014.3Ne zna 021.4Jeste li na tom poslu (bili) izravno nadreĎeni drugim zaposlenicima? Koji vam je broj osoba bioizravno podreĎen?TotalN 14sigBez podreĎenih 092.910 i više podreĎenih 007.141

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKoji tip ugovora imate (ste imali) na tom poslu?TotalN 14sigStudentski ugovor (vlastiti) 050.0Bez ugovora, radio sam na crno 028.6Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 021.4Trajanje posljednjeg ugovora na tom posluTotalNN 3sig1 - 3 mjeseca 024 - 6 mjeseci 01Jeste li radili tako zato što niste mogli naći stalni posao ili zato što niste željeli stalni posao?TotalN 7sigNiste mogli naći stalni posao 042.9Nešto drugo 028.6Ne ţelite stalni posao 028.64.2.2.3 Pronalaţenje poslaSamo jedan ispitanik od njih 14 koji su radili značajan posao tijekom školovanja već je ranijeimao iskustvo rada s tim poslodavcem i to je bilo u sklopu školske prakse. Polovica ispitanikanije poznavala nikoga od prije u poduzeću, obrtu ili ustanovi u kojoj je radila. Pet ispitanika(od 14) je pronašlo posao preko informacija koje su dobili od prijatelja.Jeste li već ranije radili, volontirali ili bili na praksi kod tog poslodavca?TotalN 14sigNe 092.9Nekoliko puta 007.142

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKad ste prvi puta radili kod tog poslodavca, to je bilo...TotalNNsigKao period obuke ili period prakse u toku školovanja 1Prije nego ste prvi puta radili u tom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?TotalN 14sigNe, nije poznavao nikoga 050.0Prijatelja 035.7Poznanika 014.3Kako ste pronašli ovaj posao?TotalN 14Informirao me ili uputio prijatelj 035.7Informirao me ili uputio poznanik 021.4Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 014.3Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao bez ikakvih preporuka 014.3Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 007.1Preko privatne tvrtke za posredovanje na trţištu rada 007.14.2.2.4 Obrazovanje i radU 6 slučajeva za značajan posao tijekom školovanja traţena je četverogodišnja srednja škola,u 5 slučajeva se nije traţilo nikakvo formalno obrazovanje. U 9 od 14 slučajeva nije traţenoniti jedno specifično područje obrazovanja od strane poslodavca. 8 od 14 ispitanika smatrakako je prethodno stečeno obrazovanje bilo korisno za posao koji su radili, a 6 ispitanikanavodi kako prethodno obrazovanje nije bilo korisno. Samo jedan ispitanik pohaĎao je tijekomznačajnog posla za vrijeme školovanja neki oblik dodatne obuke.Koja je bila minimalna razina obrazovanja koju je poslodavac tražio za ovaj posao?TotalN 14sigNije se traţilo nikakvo formalno obrazovanje 035.7Trogodišnja srednja škola (obrtnička, industrijska) (KV/VKV) 014.3Četverogodišnja srednja škola (SSS/SŠS) 042.9Diploma više škole, stručnog studija ili veleučilišta (VŠS) 007.143

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKoje je područje obrazovanja tražio Vaš poslodavac?TotalN 14sigNije bilo traţeno ni jedno specifično područje obrazovanja 064.3Isključivo vaše područje obrazovanja 014.3Vaše ili srodno područje obrazovanja 014.3Potpuno različito područje obrazovanja od vašeg 007.1Od kolike koristi vam je bilo prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje posla o kojempričamo?TotalN 14sigPotpuno beskorisnim 021.4Ne baš korisnim 021.4Korisnim 028.6Vrlo korisnim 028.6Jeste li tijekom rada na ovome poslu pohaĎali ili trenutno pohaĎate neku dodatnu obuku,seminar ili obrazovni program koje je organizirao ili financirao vaš poslodavac ili tvrtka?TotalN 14sigNe, nisam pohaĎao 092.9PohaĎao sam ili trenutno pohaĎam 007.144

MuškiŢenskiMuškiŢenskiManje od srednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednja školaČetverogodišnja školaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednja školaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.3. Prvi posao nakon obrazovanjaVelika većina ispitanika radila je neki posao nakon što je prestalo njihovo kontinuiranoobrazovanje. Oko 12% ispitanika nije radilo niti jedan posao nakon završetka školovanja.Samo jedan ispitanik je prvi posao nakon školovanja započeo za vrijeme školovanja. Velikavećina mladića i tek nešto manje djevojaka je radilo barem neki posao nakon prestankaškolovanja. Velika većina ispitanika više ne radi na istom poslu, dok njih nešto manje od 1/3radi kod istog poslodavca. Oko 24% ispitanika je na istom poslu, dok su ostali bili unaprijeĎeniili su promijenili tip ugovora.Jeste li radili na bilo kakvom poslu nakon prestanka školovanja?Total Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 85 43 42 3 47 12 10 11 2sig 0.13 0.98Da 088.2 095 081 067 091 075 090 091 100Ne 011.8 005 019 033 009 025 010 009Total 100%Radite li još uvijek na tom poslu?TotalSpolN 75 41 34sig 0.86Ne 065.3 061 071Radim na istom poslu, ali kod drugog poslodavca 002.7 002 003Radim na istom poslu kod istog poslodavca 024.0 029 018U meĎuvremenu sam unaprijeĎen 002.7 005Radim s drugačijim tipom ugovora 005.3 002 00945

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.3.1 Vrsta poslaSlično kao i kod značajnog posla za vrijeme školovanja najviše ispitanika radi usluţna itrgovačka zanimanja (43%). Slijede jednostavna zanimanja te zanimanja u obrtu (20%) ipojedinačnoj proizvodnji (13%). U usluţnim djelatnostima su češće radile djevojke dok suzanimanja u obrtu te rukovoĎenje strojevima isključivo radili mladići.U hotelima i restoranima je radilo najviše ispitanika (43%), ponajprije djevojke, dok su ugraĎevinarstvu češće radili mladići.Sljedeća pitanja odnose se na prvo radno mjesto. Što ste radili na tom poslu? Koje je bilo Vašeradno mjesto?TotalSpolN 75 41 34sig 0.25Usluţna i trgovačka zanimanja 42.7 27 62Jednostavna zanimanja 20.0 20 21Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 13.3 24Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 08.0 07 09Uredski i šalterski sluţbenici 08.0 10 06Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 04.0 07Stručnjaci i znanstvenici 02.7 02 03Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 01.3 02Koja je bila glavna djelatnost kojom se bavila tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj ste radili?TotalSpolN 75 41 34sig 0.93Hoteli i restorani 032.0 020 047Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 012.0 012 012GraĎevinarstvo 012.0 020 003PreraĎivačka industrija 012.0 017 006Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 010.7 012 009Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 005.3 010Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 002.7 006Prijevoz, skladištenje i veze 002.7 006Poljoprivreda, lov i šumarstvo 002.7 005Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 001.3 003Ne zna 006.7 005 00946

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.3.2 Uvjeti rada i poloţaj na posluNešto više od polovice ispitanika radilo je za plaću izmeĎu 1800 i 3000 kuna. Oko 9%ispitanika radila je (ili još uvijek radi) za plaću niţu od 1800 kuna. Dok je za plaću iznad 3000kuna radila (ili radi) 1/3 ispitanika. Ispitanice su češće radile za plaću izmeĎu 1800 i 3000kuna, dok muški ispitanici češće rade za plaću izmeĎu 3000 i 6600 kuna.TakoĎer je nešto više od polovice ispitanika radilo na uobičajenom radnom vremenu, tj.izmeĎu 36 i 48 sati tjedno. Oko 7% ispitanika je radilo u kraćem vremenu, a 36% je radilo uprosjeku i više od 48 sati na tjedan.Koliko su iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na tom poslu, uključujući bonuse ineformalne isplate "na ruke", u godini kada ste ga počeli raditi?TotalSpol ispitanikaN 75 41 34sig 0.45Do 1800 kn 09.3 10 091801-3000 kn 53.3 44 653001-4200 kn 18.7 27 094201-6600 kn 12.0 15 09Više od 6600 kn 01.3 03NZ 05.3 05 06Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?TotalSpolN 75 41 34sig 0.72Manje od 36 sati(part-time) 006.7 002 01237 do 48 sati 056.0 063 04749 sati i više (long hours) 036.0 032 041NZ 001.3 002Koji je glavni razlog zbog koga ste radili posao u nepunom radnom vremenu?TotalNN 5sigUobičajeno radno vrijeme na ovakvom poslu kraće je od punog 03Radi mogućnosti kombinacije rada i školovanja (ili doškolova 01Ne ţelite raditi dulje 0147

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAOko tri četvrtine ispitanika na prvom poslu nakon školovanja radilo je kao prijavljenizaposlenici.Nešto malo više od polovice ispitanika radilo je u privatnom poduzeću, 31% ih je radilo upoduzeću, dok je manji dio ispitanika svoj prvi posao našao u drţavnoj sluţbi. To je vjerojatnoprvenstveno posljedica tipa završenog obrazovanja s kojim ispitanici češće mogu dobiti posaou privatnom sektoru nego u drţavnoj sluţbi. Polovica ispitanika radila je u poduzećima do 50zaposlenih. Velika većina ispitanika na svom prvom poslu nije bila nadreĎena drugimzaposlenicima, samo manji dio ispitanika (4%) navodi kako su bili nadreĎeni drugimzaposlenicima.Koji je bio Vaš status kada ste počeli raditi na tom poslu?TotalSpolN 75 41 34sig 0.19Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugovor) 078.7 085 071Neprijavljeni zaposlenik 020.0 012 029Nešto drugo 001.3 002Je li taj posao (bio) …TotalSpolN 75 41 34sig 0.99U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 54.7 56 53Kod obrtnika 30.7 32 29U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 13.3 12 15U udruzi, zadruzi ili neprofitnoj organizaciji 01.3 0348

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKoliko zaposlenih, uključujući vas, radi (ili je radilo) u tom poduzeću, obrtu, ustanovi iligospodarstvu?TotalSpolN 75 41 34sig 0.18Manje od 5 zaposlenih 17.3 10 265 - 9 zaposlenih 12.0 17 0610 do 19 14.7 20 0920 do 49 16.0 22 0950 do 99 01.3 03100 do 249 04.0 07250 do 499 04.0 05 03500 i više 09.3 10 09Ne zna 21.3 10 35Jeste li na tom poslu (bili) izravno nadreĎeni drugim zaposlenicima? Koji vam je broj osoba bioizravno podreĎen?TotalSpolN 75 41 34sig 0.99Bez podreĎenih 089.3 093 0851-9 podreĎenih 002.7 002 00310 i više podreĎenih 001.3 002Ne zna 006.7 002 01249

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAUgovor o radu na odreĎeno vrijeme imalo je 45% zaposlenih, a njih 28% bilo je zaposleno naneodreĎeno. Bez ugovora je radilo 13%, a na sezonski ugovor radilo je 7% ispitanika.Velika većina osoba (87%) koje su radile na neodreĎeno vrijeme, sezonski ugovor ili nisuuopće imale ugovor radile su taj posao jer nisu mogle naći stalni posao.Koji tip ugovora imate (ili ste imali) na tom poslu?TotalSpolN 75 41 34sig 0.93Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 45.3 51 38Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 28.0 29 26Bez ugovora, radio sam na crno 13.3 07 21Sezonski ugovor 06.7 05 09Autorski ugovor ili ugovor o djelu 02.7 02 03Studentski ugovor (vlastiti) 01.3 02Ne zna 02.7 02 03Jeste li radili tako zato što niste mogli naći stalni posao ili zato što niste željeli stalni posao?TotalSpolN 49 26 23sig 1.00Nisam mogao naći stalni posao 087.8 088 087Ne ţelim stalni posao 004.1 004 004Nešto drugo 004.1 004 004Ne zna 004.1 004 00450

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.3.3 Pronalaţenje poslaOko 36% ispitanika informacije za prvi posao dobilo je preko prijatelja. Oko 18% ispitanikanavodi kako su se samoinicijativno prijavili za posao. Oko 13% navodi kako je informacijedobilo od poznanika, a 11% navodi HZZ. Prethodno iskustvo rada kod istog poslodavca imaloje 21% ispitanika. MeĎu njih 16 koji su već radili kod istog poslodavca 6 ih je radilo za vrijemepraznika ili vikendom, a 5 u sklopu prakse za vrijeme školovanja.Kako ste pronašli ovaj posao?TotalSpolN 75 41 34Informirao me ili uputio prijatelj 36.0 37 35Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao 14.7 15 15Informirao me ili uputio poznanik 13.3 12 15Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 10.7 07 15Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 09.3 07 12Informirao me ili uputio član obitelji ili roĎak 08.0 12 03Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 06.7 07 06Preko privatne tvrtke za posredovanje na trţištu rada 02.7 02 03Informirala me ili uputila osoba koju znam iz strukovnih ili poslovnih krugova 02.7 02 03Javio sam se na natječaj i postigao bolje rezultate od drugih kandidata 02.7 06Tvrtka ili poslodavac su me kontaktirali s ponudom za taj posao 01.3 02Jeste li već ranije radili, volontirali ili bili na praksi kod tog poslodavca?TotalSpolN 75 41 34sig 0.54Ne 078.7 076 082jednom 004.0 002 006nekoliko puta 017.3 022 012Kad ste prvi puta radili kod tog poslodavca, to je bilo …TotalN 16sigPosao za vrijeme praznika, vikend-posao ili povremeni posao 037.5Kao period obuke ili period prakse u toku školovanja 031.3Kao pripravnički staţ, stjecanje uvjeta za drţavni ili majstorski ispit 012.5Kao volonter 006.3Kao zaposlen na odreĎeno vrijeme, kroz studentski ili autorski ugovor 006.3Ne zna 006.351

MuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMANešto više od polovice ispitanika (56%) nije nikoga poznavalo na prvom poslu prije nego štosu se zaposlili na tom poslu. Oko 1/3 ispitanika navodi kako je poznavala prijatelja, a 5%poznanika. Oko 4% ispitanika se zaposlilo u poduzeću gdje je radio netko od članova obitelji.Prije nego ste prvi puta radili u tom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?TotalSpolN 75 41 34sig 0.73Ne, nije poznavao nikoga 56.0 54 59prijatelja 34.7 41 26poznanika 05.3 02 09člana obitelji 04.0 02 064.3.4 Obrazovanje i radZa prvi posao nakon školovanja u 1/3 slučajeva poslodavac je traţio trogodišnjesrednjoškolsko obrazovanje, a u 25% slučajeva poslodavac nije traţio nikakvo formalnoobrazovanje, a za još 8% je bila dovoljna osnovna škola. Diplomu više ili visoke škole trebaloje imati za 9% poslova.Koja je bila minimalna razina obrazovanja koju je poslodavac tražio za ovaj posao?TotalN 75sigTrogodišnja srednja škola (obrtnička, industrijska) (KV/VKV) 36.0Nije se traţilo nikakvo formalno obrazovanje 25.3Četverogodišnja srednja škola (SSS/SŠS) 17.3Osnovna škola (NSS) 08.0Diploma više škole, stručnog studija ili veleučilišta (VŠS) 05.3Diploma sveučilišnog studija (VSS) 04.0Nešto drugo 01.3Ne zna 02.752

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAZa oko 39% poslova nije bilo traţeno specifično područje obrazovanja, dok je za 36% poslovabilo traţeno isključivo područje obrazovanja ispitanika, a u 9% poslova srodno područje. Oko15% ispitanika se zaposlilo na potpuno različitom obrazovnom području.Koje je područje obrazovanja tražio Vaš poslodavac?TotalN 75sigNije bilo traţeno ni jedno specifično područje obrazovanja 38.7Isključivo vaše područje obrazovanja 36.0Potpuno različito područje obrazovanja od vašeg 14.7Vaše ili srodno područje obrazovanja 09.3Ne zna 01.3Više od polovice ispitanika smatra kako im je prethodno stečeno obrazovanje bilo korisno ilivrlo korisno za posao koji su započeli. Oko 1/4 ispitanika smatra kako je bilo potpunobeskorisno, a kako im prethodno obrazovanje nije previše bilo od koristi smatra 12%ispitanika.Od kolike koristi vam je bilo prethodno stečeno obrazovanje za obavljanje posla o kojempričamo?TotalN 75sigPotpuno beskorisnim 25.3Ne baš korisnim 12.0Korisnim 37.3Vrlo korisnim 21.3Ne zna 04.053

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAUkoliko usporedimo procjenu stupnja obrazovanja koji je potreban za posao i stupanjapostignutog obrazovanja ispitanika moţe se govoriti o subjektivnom osjećaju kvalificiranosti.Oko 2/3 ispitanika smatra kako su adekvatno kvalificirani za posao, dok podjednaki brojispitanika (17%) smatra kako su prekvalificirani, odnosno podkvalificirani za posao koji rade.Subjektivan osjećaj kvalificiranostiTotalSpolN 70 40 30sig 0.35Podkvalificiran 017.1 013 023Adekvatno kvalificiran 065.7 073 057Prekvalificiran 017.1 015 020Procjena ispitanika koliko im je vremena trebalo da nauče savladavati radne zadatke na svomradnom mjestu je okvirna mjera sloţenosti posla. Oko 43% ispitanika navodi kako su posaosavladali u roku od tjedan dana, a još oko jedne četvrtine ispitanika ističe kako im je bilopotrebno manje od mjesec dana. 1/5 ispitanika navodi kako im je za dobro savladavanjeposla bilo potrebno izmeĎu 1 i 3 mjeseca. Više od 4 mjeseca bilo je potrebno 13% ispitanikakako bi dobro savladali svoj prvi posao. Ispitanice češće navode kako im je za savladatiposao bilo potrebno manje od tjedan dana.Nakon što ste počeli raditi na ovom poslu, koliko vam je vremena trebalo da ga naučite raditidobro.TotalSpolN 75 41 34sig 0.15Manje od tjedan dana 42.7 27 62Manje od mjesec dana 25.3 34 151-3 mjeseca 17.3 24 094-6 mjeseci 02.7 02 036 mjeseci - 1 godina 06.7 07 061-2 godine 01.3 02Više od dvije godine 02.7 02 03Ne zna 01.3 0354

MuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAVelika većina ispitanika nije tijekom prvog posla nakon školovanja pohaĎala niti jedanseminar ili dodatnu obuku koji je bio organiziran ili financiran od strane poslodavca. Svega 8%ispitanika navodi kako je pohaĎalo ili trenutno pohaĎa neku dodatnu obuku ili tečaj.Jeste li tijekom rada na ovome poslu pohaĎali neku dodatnu obuku, seminar ili obrazovniprogram koje je organizirao ili financirao vaš poslodavac ili tvrtka?TotalSpolN 75 41 34sig 0.98Ne, nisam pohaĎao 090.7 093 088PohaĎao sam ili trenutno pohaĎam 008.0 007 009NZ/BO 001.3 00355

MuškiŢenskiManje od srednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednja školaČetverogodišnja školaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednja školaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.4. Trenutni posaoU ovom poglavlju iznose se pokazatelji prikupljeni istraţivanjem koji se odnose na osobe kojesu trenutno zaposlene. Oko 58% ispitanika koji tijekom ţivota bili smješteni u domovima iliudomiteljskim obiteljima je trenutno zaposleno, taj podatak korespondira podatku koji smodobili u istraţivanju koje je provedeno na općoj populaciji mladih.U skupinu trenutno zaposlenih uključene su osobe koje i danas rade na poslovima započetimtijekom školovanja ili na prvom poslu nakon školovanja, koje su obraĎene u prethodnimpoglavljima. Ispitanici čiji odgovori nisu uključeni u ovo poglavlje su bez posla od krajaškolovanja ili bili su svojedobno bili zaposleni, ali su trenutno bez posla.Muškarci su nešto češće trenutno nezaposleni, ali je više ţena koje su kontinuiranonezaposlene od završetka školovanja. Oko 12% anketiranih ispitanika se još uvijek školuje.Trenutna situacija ispitanikaTotal Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 97 47 50 3 47 12 22 11 2sig 0.12 0.58Trenutno zaposlen 057.7 060 056 033 064 058 027 091 100Nezaposlen od završetka školovanja 010.3 004 016 033 009 025 005 009Trenutno nezaposlen 019.6 028 012 033 028 017 014Još se obrazuje 012.4 009 016 055Total 100%56

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.4.1. Vrsta trenutnog poslaKao i kod prethodnih poslova (značajan posao tijekom školovanja te prvi posao nakonškolovanja) i kod sadašnjeg posla ispitanici ponajprije rade u usluţnim djelatnostima. U timvrstama posla češće rade ispitanice nego ispitanici. Slijede zanimanja u obrtu te inţenjerskazanimanja. Muškarci češće rade za strojevima. Jednostavna zanimanja trenutno radinajmanje ispitanika. Dok je na prvom poslu na jednostavnim zanimanjima radilo 20%ispitanika trenutno te poslove radi njih 4%.Ispitanici najčešće rade u trgovini, ugostiteljstvu, preraĎivačkoj industriji ili graĎevinarstvu.Što radite na tom poslu? Koje je Vaše radno mjesto?TotalSpolN 56 28 28sig 0.64Usluţna i trgovačka zanimanja 042.9 029 057Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 017.9 025 011Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 010.7 004 018Uredski i šalterski sluţbenici 008.9 011 007Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 008.9 018Stručnjaci i znanstvenici 007.1 011 004Jednostavna zanimanja 003.6 004 004Koja je glavna djelatnost kojom se bavi tvrtka, obrt ili ustanova u kojoj trenutno radite?TotalSpolN 56 28 28sig 1.00Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 019.6 018 021Hoteli i restorani 019.6 021 018PreraĎivačka industrija 014.3 018 011GraĎevinarstvo 012.5 021 004Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 007.1 007 007Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 005.4 011Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 005.4 004 007Poljoprivreda, lov i šumarstvo 003.6 004 004Prijevoz, skladištenje i veze 003.6 004 004Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 001.8 004Financijsko posredovanje 001.8 004Obrazovanje 001.8 004Ne zna 003.6 00757

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA3.4.2. Uvjeti radaKad je riječ o primanjima trenutno zaposlenih osoba, za manje od 1800 kuna radi pribliţno5%, a 37% ispitanika ima primanja izmeĎu 1.800 i 3.000 kuna. Oko 27% trenutno zaposlenihosoba ima primanja izmeĎu 3.000 i 4.200 kuna, dok primanja izmeĎu 4.200 i 6.600 kuna ima20% ispitanika. Ispitanice češće imaju plaću do 3000 kuna dok ispitanici češće rade za plaćeiznad 4.200 kuna.Koliko su prošlog mjeseca iznosila Vaša neto mjesečna primanja ili zarada na glavnom poslu,uključujući bonuse i neformalne isplate na ruke?TotalSpolN 56 28 28sig 0.46Do 1800 kn 005.4 004 0071801-3000 kn 037.5 025 0503001-4200 kn 026.8 025 0294201-6600 kn 019.6 029 011Više od 6600 kn 005.4 007 004NZ 005.4 011Velika većina trenutno zaposlenih pripadnika ciljane populacije, njih oko 93%, na trenutnomposlu ima status prijavljenog zaposlenika. Oko 7% ispitanika iz ciljane populacije jeneprijavljeno.Koji je vaš status na tom poslu?TotalSpolN 56 28 28sig 1.00Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugovor 092.9 093 093Neprijavljeni zaposlenik 007.1 007 00758

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKad je riječ o tipu organizacije u kojoj se obavlja radna aktivnost, više od polovice ispitanikaradi u privatnom sektoru. Oko petine ispitanika radi kod obrtnika, a isti postotak radi udrţavnoj ili javnoj instituciji ili poduzeću.Oko 20% ispitanika radi u mikro poduzećima dok u malim poduzećima radi oko 30%ispitanika. Oko 30% ispitanika radi u pouzećima koja zapošljavaju više od 50 radnika. Kao ikod prethodnih zaposlenja velika većina trenutno zaposlenih na svojem poslu nije nikomenadreĎena, svega 11% zaposlenih je nadreĎeno drugim zaposlenicima.Koji je vaš trenutni posao?TotalSpolN 56 28 28sig 0.44U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 060.7 061 061Kod obrtnika 019.6 025 014U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 019.6 014 025Koliko zaposlenih, uključujući vas, radi u tom poduzeću, obrtu, ustanovi ili gospodarstvu?TotalSpolN 56 28 28sig 1.00Manje od 5 zaposlenih 014.3 014 0145 - 9 zaposlenih 007.1 004 01110 do 19 012.5 018 00720 do 49 017.9 021 01450 do 99 005.4 004 007100 do 249 005.4 004 007250 do 499 008.9 011 007500 i više 012.5 014 011Ne zna 016.1 011 02159

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAJeste li trenutno na tom poslu izravno nadreĎeni drugim zaposlenicima? Koji vam je broj osobaizravno podreĎen?TotalSpolN 56 28 28sig 1.00Bez podreĎenih 085.7 086 0861-9 podreĎenih 007.1 007 00710 i više podreĎenih 003.6 007Ne zna / Bez odgovora 003.6 007Glavnina zaposlenih, njih 77% radi puno radno vrijeme, oko 5% ispitanika radi kraće radnovrijeme, a oko 18% radi duţe od punog radnog vremena.Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?TotalSpolN 56 28 28sig 0.44Manje od 36 sati (part-time) 005.4 01137 do 48 sati 076.8 075 07949 sati i više (long hours) 017.9 025 011Koji je glavni razlog zbog koga radite posao u nepunom radnom vremenu?TotalNN 3sigUobičajeno radno vrijeme na ovakvom poslu kraće je od punog 02Radi mogućnosti kombinacije rada i školovanja 0160

MuškiŢenskiMuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAZa razliku od prethodnih poslova gdje većina zaposlenika nije radila s ugovorom naneodreĎeno, trenutni posao više od 2/3 zaposlenih radi s ugovorom na neodreĎeno. Oko 18%zaposlenih radi s ugovorom na odreĎeno. Kao prvenstveni razlog zašto su pristali raditi naodreĎeno (ili sezonski, bez ugovora i sl.) ispitanici navode da nisu mogli naći posao za stalno.Koji tip ugovora imate na tom poslu?TotalSpolN 56 28 28sig 1.00Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 069.6 071 068Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 017.9 018 018Bez ugovora, radim na crno 003.6 004 004Sezonski ugovor 003.6 007Autorski ugovor ili ugovor o djelu 001.8 004Studentski ugovor (vlastiti) 001.8 004Ne zna 001.8 004Trajanje posljednjeg ugovora na tom posluTotalSpolN 7 2 5sig 1.001 - 3 mjeseca 057.1 050 060Više od 6 mjeseci 028.6 050 020DK/NA 014.3 020Radite li tako zato što niste mogli naći stalni posao ili zato što ne želite stalni posao?TotalSpolN 14 6 8sig 0.88Nisam mogao naći stalni posao 064.3 083 050Ne ţelim stalni posao 014.3 017 013Nešto drugo 021.4 03861

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMANakon što su prikazani objektivni pokazatelji o uvjetima na trenutnom poslu, vrijedi razmotriti isubjektivno zadovoljstvo zaposlenika poslom kojeg trenutno rade. Prosječna ocjenazadovoljstva trenutnim poslom u općoj populaciji iznosi 6,55 na ljestvici od 1 do 9. Oko 7%ispitanika zadovoljstvo svojim trenutnim poslom izraţava ocjenama izmeĎu 1 i 3. Oko 1/3ispitanika izraţava svoje zadovoljstvo ocjenama izmeĎu 4 i 6, dok ocjenama iznad 6zadovoljstvo izraţava 59% ispitanika.Kada se sve uzme u obzir, koliko ste zadovoljni svojim trenutnim poslom?TotalSpolN 56 28 28sig 0.76Izrazito nezadovoljan 003.6 004 0043.00 003.6 0074.00 003.6 0075.00 014.3 011 0186.00 016.1 014 0187.00 026.8 021 0328.00 017.9 029 007Izrazito zadovoljan 014.3 014 014U idućoj tablici prikazan je udio podkvalificiranih i prekvalificiranih osoba. Više od tri četvrtineih se smatra adekvatno kvalificiranima, odnosno njihovo postignuto obrazovanje odgovorastupnju obrazovanja kojeg je traţio njihov poslodavac. Oko 7% ih se smatrapodkvalificiranima, a oko 13% prekvalificiranima za posao kojeg trenutno rade. Ne postojeznačajne razlike s obzirom na spol ispitanika.Pod/prekvalificiranostTotalSpolN 54 28 26sig 1.00Podkvalificiran 007.4 007 008Adekvatno kvalificiran 079.6 079 081Prekvalificiran 013.0 014 01262

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.4.2. Pronalaţenje poslaPolovica ispitanih (52%) nije poznavala nikoga prije nego što se zaposlila na poslu na kojemtrenutno radi. Oko 30% ispitanika poznavalo je prijatelja, a 14% poznanika. Najmanjeispitanika na sadašnjem poslu prije nego što je počela raditi poznavala nekog od članovaobitelji.Informacije o poslu na kojem trenutno rade više od 1/3 ispitanika je dobila od prijatelja. Oko18% ispitanika se samoinicijativno prijavilo za sadašnji posao, a 16% ispitanika na sadašnjiposao uputio je poznanik. Preko zavoda za zapošljavanje na sadašnji posao došlo je 7%ispitanika.Prije nego ste počeli raditi u ovom poduzeću, obrtu ili ustanovi, jeste li poznavali bilo koga tkoje tamo radio?TotalSpolN 56 28 28sig 0.90Ne, nije poznavao nikoga 051.8 050 054prijatelja 030.4 036 025poznanika 014.3 014 014člana obitelji 003.6 007Kako ste pronašli ovaj posao?TotalSpolN 56 28 28Informirao me ili uputio prijatelj 037.5 039 036Samoinicijativno sam se prijavio/la za posao bez ikakvih prethodnihinformacija017.9 018 018Informirao me ili uputio poznanik 016.1 014 018Informirao me ili uputio član obitelji ili roĎak 010.7 011 011Preko Hrvatskog zavoda za zapošljavanje 007.1 007 007Preko škole ili obrazovnog programa koji sam pohaĎao 007.1 007 007Tvrtka ili poslodavac su me kontaktirali s ponudom za taj posao 005.4 007 004Preko oglasa (tisak, radio, Internet) 005.4 004 007Javio sam se na natječaj i postigao bolje rezultate od drugihkandidata003.6 007Nešto drugo 001.8 00463

MuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.4.3. Dodatni posaoUz trenutni posao oko 13%, tj. 7 ispitanika radilo je i neki dodatni posao. Od njih sedmeročetvero je taj posao radilo u prosječnom trajanju izmeĎu 8 i 16 sati.Petero od sedam ispitanika taj posao najbolje bi opisao/la kao neformalni rad.Četvero ispitanika kao dodatni posao radila je jednostavna zanimanja.Petero ispitanika su dodatni posao radili za manje od 1800 kuna.Jeste li od početka ove (kalendarske) godine istovremeno radili na kakvim dodatnimposlovima?TotalSpolN 56 28 28sig 0.89Da 012.5 011 014Ne 087.5 089 086Koliko ste u prosjeku sati tjedno radili na tom poslu kad ste ga počeli raditi?TotalN 7sigManje od 8 sati 028.68 do 16 sati 057.117 do 36 sati 014.3Koja od ovih kategorija najbolje opisuje Vaš status u dodatnom poslu?TotalN 7sigNeformalni rad, na primjer prema ugovoru o djelu 071.4Zaposlen u privatnom sektoru kao manualni radnik 014.3Samozaposlen u vlastitom obrtu, tvrtki ili imanju, bez zaposlenih 014.3Što radite na dodatnom poslu?TotalN 7sigJednostavna zanimanja 57.1Usluţna i trgovačka zanimanja 28.6Stručnjaci i znanstvenici 14.364

MuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAKoja je glavna djelatnost Vašeg dodatnog posla?TotalN 7sigPrivatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 14.3Ostale društvene, socijalne i osobne usluţne djelatnosti 14.3Obrazovanje 14.3Prijevoz, skladištenje i veze 14.3Hoteli i restorani 14.3Trgovina; popravak mot. voz. i predm. za kuć. 14.3GraĎevinarstvo 14.3Total 100%Kolika su vaša prosječna neto mjesečna primanja ili zarada koju trenutno ostvarujete od vašegdodatnog posla?TotalSpolN 7 3 4sig 1.00Do 1800 kn 071.4 067 0751801-3000 kn 014.3 025Ne znam 014.3 03365

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.5 Promjena uvjeta na posluPodaci prikupljeni ovim istraţivanjem omogućavaju pregled uvjeta na poslu kroz tri točketijekom radne karijere. Prva vremenska točka odnosi se na značajan posao tijekomškolovanja, druga na prvi posao pronaĎen nakon prestanka kontinuiranog obrazovanja, atreća na posao kojeg su ispitanici radili u trenutku ispitivanja. Značajan posao tijekomškolovanja radilo je svega 14 ispitanika tako da ćemo se u daljnjoj analizi prvenstvenousredotočiti na prvi posao nakon školovanja i sadašnji posao.4.5.1 ZanimanjaKod sve tri točke radne karijere moţe se uočiti kako su ispitanici u najvećoj mjeri radiliusluţna i trgovačka zanimanja. Jednostavna zanimanja bila su u većoj mjeri zastupljena kodprvog posla nego kod trenutnog posla.Tijek radne karijereN 14 75 56Stručnjaci i znanstvenici 7 3 7Inţenjeri, tehničari i srodna zanimanja 14 8 11Uredski i šalterski sluţbenici 14 8 9Usluţna i trgovačka zanimanja 43 43 43Poljoprivredni, lovno-uzgojni, šumski i ribarski radnici 1Zanimanja u obrtu i pojedinačnoj proizvodnji 13 18Rukovatelji strojevima, vozilima i sastavljači proizvoda 7 4 9Jednostavna zanimanja 14 20 466

Značajan posaotijekomobrazovanjaPrvi posao nakonizlaska izobrazovanjaTrenutni posaoZnačajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.5.2. Status na posluS napretkom radne karijere povećava se udio osoba koje rade kao prijavljeni zaposlenici, asmanjuje broj onih koji rade neprijavljeni odnosno „na crno“.Tijek radne karijereN 14 75 56Prijavljeni zaposlenik (uključujući rad na studentski ugovor 57 79 93Neprijavljeni zaposlenik 36 20 7Nešto drugo 1Ne zna 7Kada je riječ o vrsti ugovora, s napretkom karijere povećava se udio osoba koje imaju ugovorna neodreĎeno vrijeme odnosno stalno zaposlenje. Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme neštoje rjeĎa pojava kod trenutnog zaposlenja nego kod prvog zaposlenja. Tijekom značajnogposla za vrijeme školovanja očekivano je "dominirao" studentski ugovor.Tijek radne karijereN 14 75 56Ugovor o radu na neodreĎeno vrijeme ili stalno zaposlenje 28 70Ugovor o radu na odreĎeno vrijeme 21 45 18Sezonski ugovor 7 4Studentski ugovor (vlastiti) 50 1 2Autorski ugovor ili ugovor o djelu 3 2Bez ugovora, radio sam na crno 29 13 4Ne zna 3 267

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoZnačajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.5.3. Tip radne organizacijeU sve tri vremenske točke najviše ispitanika radilo je kod privatnika. Kod obrtnika su ispitanicipočeli raditi nakon završetka školovanja.Tijek radne karijereN 14 75 56U drţavnoj ili javnoj ustanovi, poduzeću ili organizaciji 21 13 20Kod obrtnika 31 20U privatnom poduzeću (d.o.o, d.d) 79 55 61U udruzi, zadruzi ili neprofitnoj organizaciji 14.5.4. Radno vrijemeKako napreduje radna karijera, tako se radno vrijeme u kojem pripadnici ciljane populacijeobavljaju svoj posao stabilizira prema punom radnom vremenu, dok se udio onih koji radeposao manje od 36 sati tjedno smanjuje. Kad je riječ o radu koji obuhvaća više od 48 satitjedno, on je najmanje zastupljen na poslovima za vrijeme školovanja, zastupljeniji su priprvom poslu kojeg osobe pronalaze nakon izlaska iz obrazovanja, a zatim se u točcitrenutnog posla smanjuje.Tijek radne karijereN 14 75 56Manje od 36 sati (part-time) 43 7 537 do 48 sati 43 56 7749 sati i više (long hours) 14 36 18NZ 168

Značajan posaotijekom obrazovanjaPrvi posao nakonizlaska iz obrazovanjaTrenutni posaoPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.5.4. PrimanjaUdio osoba s primanjima do 1.700 kn najveći je na poslovima koje se obavlja za vrijemeškolovanja, da bi nakon izlaska iz sustava obrazovanja postao značajno manje zastupljen.Udio poslova plaćenih iznad 3000 kuna raste što se više pribliţavamo sadašnjoj točcivremena.Tijek radne karijereN 14 75 56Do 1800 kn 21 9 51801-3000 kn 43 53 383001-4200 kn 21 19 274201-6600 kn 14 12 20Više od 6600 kn 1 5NZ 5 569

MuškiŢenskiManje od srednjoškolskogobrazovanjaTrogodišnja srednja školaČetverogodišnja školaNezavršen fakultetZavršen fakultetNepoznata srednja školaPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA4.6. Osobe bez poslaRazmatrajući poloţaj osoba koje nisu zaposlene, na početku treba napomenuti da se ovdjeradi o dva tipa: osobama koje ne rade ali traţe posao (nezaposleni) i osobama koje ne radeniti traţe posao (neaktivni).U uzorku je obuhvaćeno sveukupno oko 29% osoba koje nisu zaposlene; 10% ih jeneprekinuto bez posla od kraja školovanja, a 19% ih je trenutno bez posla, ali su barem nekovrijeme nakon prestanka školovanja bili zaposleni. Oko 12% ispitanika još se uvijek školuje.Muški ispitanici su nešto češće trenutno nezaposleni, dok su ispitanice češće nezaposlenenakon završetka školovanja.Trenutna situacija ispitanikaTotal Spol Najviše postignuto obrazovanjeN 97 47 50 3 47 12 22 11 2sig 0.12 0.58Trenutno zaposlen 057.7 060 056 033 064 058 027 091 100Nezaposlen od završetka školovanja 010.3 004 016 033 009 025 005 009Trenutno nezaposlen 019.6 028 012 033 028 017 014Još se obrazuje 012.4 009 016 055Total 100%70

MuškiŢenskiMuškiŢenskiPODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAOsobe koje smatramo nezaposlenima odlikuju se po tome što aktivno traţe posao. Aktivnotraţe posao većina nezaposlenih ispitanika, njih 83%.Traženje poslaTotalSpol ispitanikaN 29 15 14sig 0.81Aktivno traţi posao 082.8 087 079Ne traţi aktivno posao 017.2 013 021Razlozi neaktivnog traţenja posla meĎu ispitanicima variraju, svaki od ispitanika naveo jejedinstveni razlog koji nije naveo niti jedan drugi ispitanik.Koji je glavni razlog zbog čega ne tražite posao?TotalSpolN 6 3 3sig 1.00Drugi osobni ili obiteljski razlozi 16.7 33Zbog povratka u obrazovanje 16.7 33Zato što ne moţete priuštiti platiti odgovarajuće za skrb svoje djece ili nemoćnih osoba 16.7 33Mislite da nema posla odnosno odgovarajućih poslova za vas 16.7 33Već ste pronašli posao, čekate da počnete raditi 16.7 33Ne zna 16.7 33Ispitanicima koji su koristili usluge Hrvatskog zavoda za zapošljavanje najčešće kao uslugukoji su koristili izdvajaju individualno savjetovanje (60%), a 30% je koristilo grupnoinformiranje o uslugama Zavoda.Jeste li sudjelovali u nekom od sljedećih programa ili usluga Hrvatskog zavoda zazapošljavanje?TotalN 20Individualno savjetovanje sa savjetnikom za zapošljavanje u 60.0Grupno informiranje o uslugama Zavoda i mogućnostima zapošljavanja 30.0Sudjelovanje u programima obrazovanja za potrebe trţišta rad 05.0Upućivanje i informiranje o slobodnim radnim mjestima 05.0Informiranje i savjetovanje o samozapošljavanju (pokretanju vlastitog biznisa) 05.0Ništa od navedenog 35.0Ne zna 05.071

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMA5. ZaključakObrazovne karijereSrednjoškolsko obrazovanjeNajviše ispitanika u ciljanom uzorku je upisalo trogodišnje strukovne škole, njih 56%.Četverogodišnje škole je upisalo njih 36%, a gimnazije 7%. Tri ispitanika upisana utrogodišnje strukovne škole nisu završila srednju školu, a oni su ujedno i jedini ispitanici kojinisu završili srednju školu. Tri su dominantne skupine srednjoškolskih strukovnih programa:osobne usluge, poslovanje i administracija te inţenjerstvo i inţenjerska zanimanja. Postojenaznake da je ova struktura djelomično različita od one u općoj populaciji mladih; više jeispitanika upisalo trogodišnje škole, a manje četverogodišnje i gimnazije.Oko 95% polaznika strukovnih srednjih škola pohaĎalo je praksu, najviše njih u javniminstitucijama i ustanovama te kod obrtnika. Oko 18% pripadnika ispitanog uzorka je tijekomtog razdoblja školovanja polazio instrukcije ili privatne poduke. Oko desetine ispitanika jeprimala neku vrstu stipendije u srednjoj školi.Gotovo trećina ispitanika ne moţe procijeniti koliko je njihovim roditeljima bilo stalo donjihovog školskog uspjeha, a još oko jedne petine smatra da njihovim roditeljima njihovškolski uspjeh nije bio nimalo vaţan. Zbog specifičnosti uzorka pitali smo i koliko je njihovimskrbnicima ili udomiteljima bio vaţan njihov školski uspjeh. Pokazalo se da su za oko 80%ispitanika njihovi skrbnici ili udomitelji puno ili izuzetno puno brinuli o njihovom školskomuspjehu. Niti jedan ispitanik se nije izjasnio da su skrbnici ili udomitelji malo ili izuzetno malobrinuli o njihovom školskom uspjehu.Pribliţno dvije trećine srednjoškolaca iz ciljanog uzorka nije nastavilo sa školovanjem. Oko30% ih je upisalo studij odmah nakon srednje škole, a oko 5% ipak ulazi u visokoškolskisustav nakon godinu dana ili više od godinu dana pauze.Najčešće zastupljeni razlozi za prekid školovanja nakon srednje škole bili su vezani uz rad.Najčešće navoĎeni razlog je da su ispitanici ţeljeli ili morali raditi. Ekonomski su razlozi timevrlo snaţno zastupljeni (oko 50% odgovora), pogotovo uzmemo li u obzir da znatan udioispitanika navodi i druge ekonomske ili radne razloge. Bitan razlog je i gubitak motivacije zaučenje.72

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMAVisoko obrazovanjePripadnici ciljane populacije koji nastavljaju obrazovanje nakon srednje škole najčešće suupisali sveučilišni studij (oko 60%), dok su ostali upisali stručni studij. Odabrani studijskiprogrami su vrlo raznoliki i ne moţemo utvrditi bitnije grupiranje ispitanika na pojedinimprogramima.Oko dvije trećine studenata iz ciljane populacije boravio je na visokoobrazovnoj instituciji uzpunu potporu drţave/ministarstva, oko četvrtine ih je redovito studiralo uz plaćanje dijelatroškova studija, a oko 9% studiralo je izvanredno.Gotovo 80% ispitanika navodi da nije pohaĎalo praksu tijekom studija. Privatne poduketijekom studija pohaĎao je pribliţno svaki peti ispitanik. Bitan je nalaz da je oko 73% ispitanikaprimalo stipendiju tijekom studija, dok je u ispitanom uzorku mladih u prethodnom valuistraţivanja taj udio iznosio 16%.MeĎu pripadnicima ciljane populacije oko jedne trećine ih je uspješno završilo studij, a okodvije trećine je počelo studij ali ga nije završilo. Za razliku od prethodnog vala istraţivanja,uzorkom su obuhvaćeni i studenti, tako da polovica ispitanika koji se izjašnjavaju da nisuzavršili studij još uvijek studiraju.Obrazovanje nakon izlaska iz sustava kontinuiranog obrazovanjaOko 16% ispitanih pripadnika ciljane populacije upisalo je neki oblik obrazovanja kojim sestječe viši stupanj nakon što su izašli iz neprekinutog tijeka obrazovanja. MeĎu njima najvišeje onih koji su upisali studij, ali ga nisu završili. Oko 15% ih je upisalo neki tečaj ili seminar.Troškove dodatnog obrazovanja najčešće je pokrivao ispitanik osobno ili poslodavac, dok sujavne ustanove i institucije to su činile znatno rjeĎe. Za one pripadnike ciljne populacije koji suse dodatno obrazovali dok su bili zaposleni, ono se najčešće realiziralo izvan radnogvremena.73

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMARadne karijerePoslovi za vrijeme školovanjaVećina pripadnika ciljane populacije, nešto više od polovice ispitanika, nije radila nikakveposlove dok su se školovali. Oko 35% ispitanika radilo je povremene, manje poslove tijekomsvojeg školovanja.Povremeni poslovi tijekom školovanja najčešće se odnose na one vezane uz ugostiteljstvo.Vrijeme njihova obavljanja često je vezano uz školske praznike, a rjeĎe uz rad vikendima ili unoćnim satima. Prema mišljenju više od polovice onih koji su se bavili takvim poslovima onisu im bili od pomoći za odabir kojom će se vrstom posla baviti u ţivotu.16% ispitanika (14 ispitanika) radila je značajan posao tijekom školovanja. Osobe koje suradile neki značajniji posao tijekom školovanja najčešće su bile zaposlene u usluţnim itrgovačkim zanimanjima. Najveći dio ih je zaraĎivao do 3.000 kuna na mjesec.Prvi posao nakon školovanjaZa pripadnike ciljane populacije prvo radno mjesto nakon izlaska iz sustava kontinuiranogobrazovanja odnosilo se kao i kod prethodnih poslova prvenstveno na usluţna i trgovačkazanimanja. Više od polovice ispitanika radila je za plaću manju od 3000 kuna a preteţno suradili puno radno vrijeme ili produţeno radno vrijeme. Ti poslovi su u više od polovicezabiljeţenih slučajeva bili u privatnom poduzeću ili kod obrtnika. Relativna većina ispitanikaprvi posao radila je s ugovorom na odreĎeno vrijeme.Trenutni posaoOko 58% pripadnika ukupne ciljane populacije trenutno je zaposleno, dok su ostalinezaposleni od kraja školovanja ili bili zaposleni u tom razdoblju, ali su trenutno bez posla, adio njih se još uvijek školuje.Najviše trenutno zaposlenih osoba radi poslove koji pripadaju u usluţna i trgovačkazanimanja (isto kao i kod prethodnih zanimanja). Prosječna primanja se kreću izmeĎu 1800 i6600 kuna, što je raspon u kojem se nalazi oko trećina trenutno zaposlenih.Velika većina ih trenutno ima status prijavljenih zaposlenika. Najčešće rade u privatnimtvrtkama ili kod obrtnika.74

PODUZORAK MLADIH KOJI SU BILI SMJEŠTENI U DOMOVIMA ZA DJECU ILI UDOMITELJSKIM OBITELJIMADodatni posaoPrema rezultatima istraţivanja oko 13% pripadnika ciljane populacije uz trenutni posao radi ineki dodatni posao. S obzirom na status radnika najčešće je riječ o neformalnom radu, naprimjer prema ugovoru o autorskom djelu. Kad je riječ o vrsti posla, najviše su zastupljenajednostavna zanimanja.NezaposlenostPrema rezultatima istraţivanja oko 30% pripadnika ciljane populacije je trenutnonezaposleno. Njih 10% je nezaposleno od kraja školovanja, a oko 20% ih je trenutnonezaposleno ali su barem neko vrijeme od izlaska iz sustava obrazovanja bili zaposleni.Velika većina njih aktivno traţi posao.75