Voda je izvor Života - Zavod RS za varstvo narave
Voda je izvor Života - Zavod RS za varstvo narave
Voda je izvor Života - Zavod RS za varstvo narave
- No tags were found...
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
KALI, RIBNIKI IN IZVIRI: NAŠA PRETEKLOST – NAŠA PRIHODNOSTLOKVE, RIBNJACI I IZVORI: NAŠA PROŠLOST – NAŠA budućnostOperacijo delno financira Evropska unija iz Instrumenta <strong>za</strong> predpristopno pomoč.Operacija se izvaja v OP IPA Sl-HR 2007-2013.CIP - Kataložni <strong>za</strong>pis o publikacijiNarodna in univerzitetna knjižnica, Ljubljana556(497.434)(02.053.2)556(497.521.3)(02.053.2)KINK, Barbara, 1983-<strong>Voda</strong> <strong>je</strong> <strong>izvor</strong> života : <strong>izvor</strong>i vode Bele Krajine, žumberačkog insamoborskog gorja / [tekst Barbara Kink ; ilustraci<strong>je</strong> Samo Jenčič ;fotografi<strong>je</strong> arhiv Belokranjskega muzeja ... [et al.] ; pri<strong>je</strong>vodAlkimist]. - Ljubljana : <strong>Zavod</strong> <strong>RS</strong> <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu prirode, 2011Dostopno tudi na: http://www.zrsvn.si/dokumenti. - Prevod dela:<strong>Voda</strong> <strong>je</strong> vir živl<strong>je</strong>njaISBN 978-961-6885-02-7ISBN 978-961-6885-03-4 (pdf)1. Gl. stv. nasl.260408320
Natrag prirodi!<strong>Voda</strong> <strong>je</strong> <strong>izvor</strong> života. Bez n<strong>je</strong> nema života. Svako živo biće ovisi o njoj. Jesmo li toga sv<strong>je</strong>sni mi, koji krojimoživot na Zemlji?Naši su se preci prema vodi odnosili s puno poštovanja. Svaki <strong>je</strong> <strong>izvor</strong>, svaki zdenac, bio prava svetinja. Adanas? Izvore vode, koji su nekada bili neophodni <strong>za</strong> opstanak, <strong>za</strong>nemarili smo nakon uvođenja vodovoda,ponegd<strong>je</strong> čak i <strong>za</strong>trpali. Naše bake i d<strong>je</strong>dovi još pamte vremena kada su vodili stoku na napajan<strong>je</strong> na lokvu,kada su se pral<strong>je</strong> okupljale na pranju rublja uz kamen <strong>za</strong> pran<strong>je</strong> te prepričavale dobre i loše vi<strong>je</strong>sti. KipoviGospe Lurdske, koji su iznad više <strong>izvor</strong>a čuvali čistoću vode u brižljivo obzidanim kamenim nišama, ukradenisu ili srušeni. Što bi nam sve otkrio žuboreći <strong>izvor</strong> kada bi samo progovorio!U sklopu pro<strong>je</strong>kta “Izvori života” vratili smo život brojnim <strong>izvor</strong>ima vode. Oni su ponovo postali dom žabama,mukačima, vodenjacima, vretencima, barskoj kornjači, pticama … Pa i vodene će se biljke uskoro razrastii pružiti sklonište vodenim organizmima.Posebno smo <strong>za</strong> vas u ovoj knjižici skupili niz <strong>za</strong>nimljivih <strong>za</strong>pisa i priča o <strong>izvor</strong>ima vode u Beloj krajini u Slovenijii u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gor<strong>je</strong> u Hrvatskoj, <strong>je</strong>r priroda ne pozna<strong>je</strong> granice. Uz šetnju, svratitepozornost na različite oblike voda, koji se ističu kao sv<strong>je</strong>doci prirodne i kulturne originalnosti. Slušajte pozornosvako vodeno ti<strong>je</strong>lo i otkrit ćete golemo bogatstvo u vodi i u sebi. Dopustite sebi da vas dodirnu šum ili bistrinavode, ili pak sitni oblici vodenog života. Ova knjižica sadrži brojne poučne upute. V<strong>je</strong>ru<strong>je</strong>mo da će vas privući<strong>za</strong>nimljivi crteži i igre ko<strong>je</strong> će vas “po suhome” dovesti do vode i do toga da uvidite n<strong>je</strong>nu važnost. Također,predstavljamo vam izbor školskih radova iz nat<strong>je</strong>čaja u sklopu pro<strong>je</strong>kta “Izvori života”. Izvrsni crteži i književniprilozi pokazuju da su se poštovan<strong>je</strong> i svi<strong>je</strong>st o važnosti <strong>izvor</strong>a vodeprobudili i kod najmlađih. Moja <strong>je</strong> želja da vam ova knjižicaposluži kao vodič na putu u prirodu.Mira Ivanovič, univ. dipl. biologinjaZ<strong>RS</strong>ZP, voditeljica Područne <strong>je</strong>dinice Novo Mesto
61. PROJEKTNO PODRUČJE I VODAPro<strong>je</strong>ktno područ<strong>je</strong> obuhvaća Belu krajinu (općine Črnomelj, Metliku i Semič) sa slovenske strane te Park prirodeŽumberak – Samoborsko gor<strong>je</strong> s hrvatske strane granice. Osnovne karakteristike pro<strong>je</strong>ktnog područjauglavnom proizlaze iz geološke građe i strukture koja ut<strong>je</strong>če na formu rel<strong>je</strong>fa, te prema tome i na razlike uvegetaciji i na raznolikost voda.Bela <strong>je</strong> krajina pretežno krški krajolik gd<strong>je</strong> se susreću niski i visoki krš. Na pro<strong>je</strong>ktnom području pada dovoljnokiše, ali, unatoč tomu, vode nesta<strong>je</strong>. Ona naime prolazi u podzeml<strong>je</strong> kroz brojne tanke pukotine ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> kišnicastvorila otapan<strong>je</strong>m vapnenca. Zbog tog procesa u Beloj krajini ima malo površinskih voda, a od tekućica održalesu se ri<strong>je</strong>ke Kupa, Lahinja, Dobličica, Krupa, Podturnščica te nekoliko manjih potoka. Ostala voda prisutna <strong>je</strong>u obliku <strong>izvor</strong>a, lokvi i krških podzemnih voda. Zadn<strong>je</strong> spomenute nastaju kada voda prodire do nepropusnogsloja i dolazi na površinu u obliku <strong>izvor</strong>a ili zdenaca, odnosno krških spilja s vodom. U Beloj krajini ima više od200 krških <strong>izvor</strong>a. Bela <strong>je</strong> krajina dakle siromašna površinskim vodama, tako da su krški <strong>izvor</strong>i, krške spil<strong>je</strong> svodom i lokve osobito važni <strong>za</strong> različite oblike opskrbe vodom te su ut<strong>je</strong>cali i na izgradnju naselja. Zbog prevladavanjavapnenca i niskog krša, velike tektonske razloml<strong>je</strong>nosti sti<strong>je</strong>na, kao i skromne debljine tla, Bela <strong>je</strong>krajina <strong>je</strong>dna od najos<strong>je</strong>tljivijih slovenskih regija.Područ<strong>je</strong> na ko<strong>je</strong>m se prostire Park prirode Žumberak – Samoborsko gor<strong>je</strong> sastoji se uglavnom od trijaskih ikrednih karbonatnih sti<strong>je</strong>na (dolomita i vapnenaca). Prema tome, ovd<strong>je</strong> nalazimo brojne površinske (uvale isli<strong>je</strong>pe doline) i podzemne (ponori i spil<strong>je</strong>) krške oblike. Posebice su u <strong>za</strong>padnom di<strong>je</strong>lu Parka, u blizini granicesa Slovenijom, česti ponori i kratke ponornice. Park se nalazi u središn<strong>je</strong>m <strong>za</strong>padnom di<strong>je</strong>lu Hrvatske, a u n<strong>je</strong>muse mogu vid<strong>je</strong>ti krške (krški rel<strong>je</strong>f), alpske (strmi i oštri grebeni), kao i panonske (blaga i brežuljkasta brda)karakteristike. Dakle, Park karakterizira velika raznolikost rel<strong>je</strong>fa, ri<strong>je</strong>tka naselja i sve veća nenastan<strong>je</strong>nost područja(zbog iseljavanja stanovnika). Tradicionalan način života i korišten<strong>je</strong> zemljišta doveli su do oblikovanjatipičnog mo<strong>za</strong>ičkog krajolika, gd<strong>je</strong> su sela i <strong>za</strong>selci isprepleteni poljima, livadama, pašnjacima i šumama. Područ<strong>je</strong>Parka bogato <strong>je</strong> i <strong>izvor</strong>ima. Prema dosad prikupl<strong>je</strong>nim podacima, u Parku ima više od 800 <strong>izvor</strong>a.Za svaku su regiju karakteristična vrlo raspršena naselja, što <strong>je</strong> izraženi<strong>je</strong> u višim di<strong>je</strong>lovima ovog područja. Velik<strong>je</strong> problem tog tipa naseljavanja napuštan<strong>je</strong> tradicionalnog korištenja zemljišta i sve manji broj stanovnikana tom području.ŠTO JE VAPNENAC? Vapnenac <strong>je</strong> sedimentna karbonatna sti<strong>je</strong>na koja sadrži više od 50% mineralakalcita, koji voda uz odgovarajuće uv<strong>je</strong>te polako, ali stalno otapa.ŠTO JE DOLOMIT? Dolomit <strong>je</strong> sedimentna karbonatna sti<strong>je</strong>na koja sadrži više od 50% zrna mineraladolomita. Također <strong>je</strong> podložna procesu okršavanja.ŠTO JE KRŠ? Krš <strong>je</strong> posebno područ<strong>je</strong>, gd<strong>je</strong> ut<strong>je</strong>caj vode na topive i raspucane sti<strong>je</strong>ne stvara posebnepovršinske i podzemne oblike, te karakteristično podzemno tečen<strong>je</strong> voda.
124. SVE JE MANJEIZVORA VODEDavne <strong>je</strong> 1898. godine u dvadeset sela Bele krajine, sadašnjim općinamaSemič i Črnomelj, nakon prve opskrbe vodom u Beloj krajini doteklapitka voda iz tri obuhvaćena <strong>izvor</strong>a kod Blatnika. <strong>Voda</strong> <strong>je</strong> teklaci<strong>je</strong>vima od li<strong>je</strong>vanog žel<strong>je</strong><strong>za</strong> i preko sustava <strong>za</strong> rasterećen<strong>je</strong> dal<strong>je</strong> uspremnik iznad današn<strong>je</strong>g žel<strong>je</strong>zničkog kolodvora u Kotu te potom javnimvodovodom do većih naselja.U selima koja su dobila vodovod stanovnici su počeli napuštati nekoćkorištene <strong>izvor</strong>e vode (lokve, cisterne <strong>za</strong> skupljan<strong>je</strong> kišnice, krške <strong>izvor</strong>e),pa danas oni postupno propadaju, a dio naše prirodne i kulturne baštinetone u <strong>za</strong>borav. Iseljavan<strong>je</strong> stanovnika i napuštan<strong>je</strong> ispaše u posl<strong>je</strong>dnjihnekoliko desetl<strong>je</strong>ća dodatno su ubr<strong>za</strong>li <strong>za</strong>sipavan<strong>je</strong>, obrastan<strong>je</strong> i presušivan<strong>je</strong><strong>izvor</strong>a vode. Kako više nema stoke koja bi gazila glinu i na taj načinosigurala nepropusno dno lokvi, one su presušile i obrasle bil<strong>je</strong>m.Sačuvani <strong>izvor</strong>i vode imaju ogromnu kulturno-povi<strong>je</strong>snu vri<strong>je</strong>dnost <strong>je</strong>rsv<strong>je</strong>doče o životu ljudi na pro<strong>je</strong>ktnom području. U isto su vri<strong>je</strong>me izuzetnovažno stanište <strong>za</strong> ri<strong>je</strong>tke i ugrožene biljne i životinjske vrste. Za<strong>je</strong>dničkimnaporima i pažljivim upravljan<strong>je</strong>m možemo <strong>za</strong>držati tu tradiciju!Cilj <strong>je</strong> pro<strong>je</strong>kta “Izvori života” također bio utvrditi lokaci<strong>je</strong>, stan<strong>je</strong>i ugroženost <strong>izvor</strong>a vode pa <strong>je</strong> u tu svrhu bio izrađen registar <strong>izvor</strong>avode na pro<strong>je</strong>ktnom području. Registar prati nova saznanja, a trenutačnosadrži 219 <strong>izvor</strong>a, 68 lokvi i ribnjaka i 19 krških spilja s vodom napodručju Bele krajine. Žumberačko i Samoborsko gor<strong>je</strong> bogatiji su štose tiče <strong>izvor</strong>a, na gotovo upola man<strong>je</strong>m području pronađeno ih <strong>je</strong> 827,a pored toga još najman<strong>je</strong> 164 lokve i 20 krških spilja s vodom. Dakle,na pro<strong>je</strong>ktnom području ima više od 1300 različitih <strong>izvor</strong>a vode! Nažalost,mnogi su od njih zbog <strong>za</strong>postavl<strong>je</strong>nosti doživ<strong>je</strong>li žalosnu sudbinu.
13ZADATAK 4»GDJE JE ONAJ IZVOR?«D<strong>je</strong>d želi unuku poka<strong>za</strong>ti <strong>izvor</strong>, ali ne s<strong>je</strong>ća se točnog m<strong>je</strong>sta.Pomogni mu da pronađe put do <strong>izvor</strong>a!
145. VODA – IZVOR ŽIVOTA ZA ŽIVOTINJEIzvori vode predstavljaju stanište velikom broju životinjskih i biljnih vrsta, od <strong>je</strong>dnostaničnih organi<strong>za</strong>ma dokral<strong>je</strong>šnjaka i cv<strong>je</strong>tnica. U lokve, ko<strong>je</strong> su u prošlosti stvorili ljudi, uglavnom <strong>za</strong> napajan<strong>je</strong> stoke, naselile su se uzvodu ve<strong>za</strong>ne životinjske i biljne vrste, i time su lokve postale važan element biološke raznolikosti. Biljne i životinjskevrste ko<strong>je</strong> pronalazimo u lokvama priviknute su na prom<strong>je</strong>ne razine vode i temperature, kao i na izm<strong>je</strong>nekoličine kisika u vodi. Raznolikost flore i faune ovisi o vrsti <strong>izvor</strong>a vode, n<strong>je</strong>govoj veličini, dubini, lokaciji i okolnimstaništima. U ovoj knjizi nema dovoljno prostora da se detaljno obrazlože sve skupine pa ćemo predstaviti udetal<strong>je</strong> samo one skupine ko<strong>je</strong> su najuočljivi<strong>je</strong>.Vretenca možemo zbog šarenih boja i njihovih zračnih akrobacija brzo primi<strong>je</strong>titi kada se približimo vodi. Usp<strong>je</strong>šnisu predatori, koji pomoću brzine letenja i odličnog vida love sve što <strong>je</strong> man<strong>je</strong> od njih. Pli<strong>je</strong>n hvataju nogama i prinosega ustima, u kojima im se nalaze snažne čeljusti. U potrazi <strong>za</strong> ženkama mužjaci leteći t<strong>je</strong>raju moguće suparnike.Prilikom parenja, ti<strong>je</strong>la mužjaka i ženke spajaju se u tipičan oblik srca, tzv. dvojac ili tandem. Ženke odlažu jajašca uvodu ili na bil<strong>je</strong> uz vodu. Iz jajašca se razvija ličinka, koja može živ<strong>je</strong>ti u vodi i više godina, u njoj lovi svoj pli<strong>je</strong>n, postupnoraste i više se puta presvlači. Pri<strong>je</strong> posl<strong>je</strong>dn<strong>je</strong>g presvlačenja pen<strong>je</strong> se iz vode na vodeno bil<strong>je</strong>. Na leđima joj pucaljuska i iz preuskog “odi<strong>je</strong>la” izlazi vretence s krilima. Zadak i krila polako mu se proširuju i postupno jačaju, tako damože odlet<strong>je</strong>ti na svoj prvi let. Vretenca žive u svim vrstama voda, od malih <strong>izvor</strong>a do potoka i ri<strong>je</strong>ka, bara i močvara,lokvi, baruština, ribnjaka te <strong>je</strong>zera. Osim vode potrebno im <strong>je</strong> i pogodno kopneno stanište, gd<strong>je</strong> se <strong>za</strong>državaju i hranekao odrasle životin<strong>je</strong>.1234567 8Vodozemci, kao i vretenca, dio svog života provode u vodi, a dio na kopnu. S obzirom na oblik ti<strong>je</strong>la, podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>nisu u dvi<strong>je</strong> kategori<strong>je</strong>: repati vodozemci (repaši), među ko<strong>je</strong> ubrajamo čov<strong>je</strong>č<strong>je</strong> ribice, daždevnjake i vodenjake, tebezrepi vodozemci, u ko<strong>je</strong> ubrajamo krastače, mukače, gatalinke, češnjače i prave žabe. Repaši imaju rep te <strong>je</strong>dnakoduge predn<strong>je</strong> i stražn<strong>je</strong> noge. Odrasli bezrepi vodozemci nemaju rep, a njihove stražn<strong>je</strong> noge znatno su duže od9 10111213141516 171. Dalmatinska konjska smrt| 2. Modra vodend<strong>je</strong>vojčica | 3. Primorski vilenjak | 4. Crveni stri<strong>je</strong>lac | 5. Vilinski konjic |6. Modri kralj | 7. Ostatak „svlaka“ vretenca | 8. Vilinski dorat | 9. Obična gatalinka | 10. Žuti mukač | 11. Mali vodenjak|12. P<strong>je</strong>gavi daždevnjak | 13. Jaja šumske smeđe žabe | 14. Veliki vodenjak | 15. Šumska smeđa žaba | 16. Punoglavci |17. Obična krastača | 18. B<strong>je</strong>louška | 19. Sl<strong>je</strong>pić | 20. Ribarica | 21. Obični zelembać | 22. Europska barska kornjača | 23.B<strong>je</strong>loprsi <strong>je</strong>ž | 24. Vodenrovka| 25. Srna | 26. Velika bi<strong>je</strong>la čaplja | 27. Siva čaplja | 28. Divlja patka | 29. Vodena voluharica
15prednjih, tako da pomoću njih neki mogu skakati. Prilikom prvog kišovitog i toplog razdoblja, oni se svako prol<strong>je</strong>ćesele iz svojih zimovališta u tlu ispod trulećeg drveća, kamenja ili blata na dnu lokva, sve do nekog <strong>izvor</strong>a vode – svedo mri<strong>je</strong>stilišta, gd<strong>je</strong> se pare i uglavnom odlažu jaja. Razvoj vodozemaca obično se odvija od jajašca preko ličinke(punoglavca) pa sve do odrasle životin<strong>je</strong> procesom preobrazbe. Oni se u međuvremenu u vodi mi<strong>je</strong>njaju: brzorastu, pluća <strong>za</strong>mi<strong>je</strong>ne škrge, a bezrepim se vodozemcima razviju udovi te nesta<strong>je</strong> rep. Odrasle životin<strong>je</strong> nakonparenja i odlaganja mri<strong>je</strong>sta napuštaju vodenu okolinu te ostatak godine provode na kopnu. N<strong>je</strong>žna koža, koja imtakođer služi <strong>za</strong> disan<strong>je</strong>, ne pruža <strong>za</strong>štitu od gubitka vode, pa <strong>za</strong>to biraju vlažnu okolinu. Mri<strong>je</strong>st i punoglavci poslasticasu vodenim kukcima (npr. obrubl<strong>je</strong>nom ko<strong>za</strong>ku, vodenoj st<strong>je</strong>nici ili ličinki vretenaca) te uglavnom brojnimvrstama riba. Na kopnu mlade žabice napadaju kukci, ptice, rovke i zmi<strong>je</strong>. Odraslim se vodozemcima hrane nekeptice (rode, čapl<strong>je</strong>), mnogi sisavci (<strong>je</strong>ž, tvor, štakor, lisica) te zmija b<strong>je</strong>louška. Budući da love mnoge <strong>za</strong> čov<strong>je</strong>ka dosadnevrste (komarce i njihove ličinke, puževe), vodozemci imaju važnu ulogu u prehrambenom lancu.Gmazovi su <strong>za</strong> razliku od vodozemaca puno bol<strong>je</strong> prilagođeni <strong>za</strong> život na kopnu, pa <strong>za</strong>to uz vodu susrećemo samori<strong>je</strong>tke vrste. Među najčešćim <strong>je</strong> sigurno zmija b<strong>je</strong>louška. N<strong>je</strong>nu glavnu hranu čine žabe i drugi vodozemci – <strong>za</strong>to sulokve i slična vodena staništa <strong>za</strong> nju pogodan životni prostor. Kao predator nalazi se na vrhu hranidbene piramidete stoga igra važnu ulogu u održavanju prirodne ravnoteže. Vrlo <strong>je</strong> os<strong>je</strong>tljiva na različita trovanja. Osim b<strong>je</strong>louške u<strong>izvor</strong>ima vode možemo naići i na ribaricuili kockastu vodenjaču, malu neotrovnuzmiju koja se najradi<strong>je</strong> hrani ribama. Izvorivode na pro<strong>je</strong>ktnom području također18 19 202122su stanište slatkovodnoj kornjači – europskojbarskoj kornjači.Ptice i sisavciIzvori vode predstavljaju važan životni prostor brojnim pticama i sisavcima <strong>je</strong>r im služe kao pojilište, gn<strong>je</strong>zdište,odmaralište, utočište … Rovke, miševe, voluharice i ostale sisavce ri<strong>je</strong>tko možemo <strong>za</strong>mi<strong>je</strong>titi uz <strong>izvor</strong>e vode <strong>je</strong>r suvrlo tihi i neprim<strong>je</strong>tni. S druge strane, <strong>izvor</strong>i vode izvrsno su m<strong>je</strong>sto <strong>za</strong> promatran<strong>je</strong> ptica i šišmiša <strong>je</strong>r ond<strong>je</strong> moguutažiti žeđ ili uloviti pli<strong>je</strong>n.23 24 25 26 27 28 29PODZEMNA FAUNAkrških pred<strong>je</strong>la s brojnim <strong>je</strong> specijaliziranim vrstama među najbogatijima u svi<strong>je</strong>tu.Posebno treba spomenuti čov<strong>je</strong>čju ribicu, crnu čov<strong>je</strong>čju ribicu te spiljske puževe iškoljkaše. Posebnost <strong>je</strong> spiljski školjkaš Congeria kusceri, dinarski spiljski školjkaščiji su živi prim<strong>je</strong>rci u sklopu pro<strong>je</strong>kta pronađeni u <strong>izvor</strong>u pod imenom Izvir jamskeškoljke koji se nalazi uz ri<strong>je</strong>ku Krupu. To <strong>je</strong> <strong>je</strong>dini podzemni školjkaš na svi<strong>je</strong>tu.
ZADATAK 516»MOZAIK ŽIVOTINJA«Izvori vode važno su stanište životinjskih vrsta ve<strong>za</strong>nih uz vodu. U sl<strong>je</strong>dećoj <strong>za</strong>gonetki pronađi nekeod njih. Nazivi vrsta životinja navedeni su vodoravno, okomito i dijagonalno. Kada otkri<strong>je</strong>te sva imenai iz preostalih slova izbacite četiri slova T, ostat će vam naziv hrvatskog pro<strong>je</strong>ktnog partnera.Skrivene su ove životin<strong>je</strong>: puž barnjak, kornjača, vodenbuha, ko<strong>za</strong>k, patka, b<strong>je</strong>louška, čov<strong>je</strong>čja ribica,potočni rak, vidra, vodenjak, srna, žuti mukač, vodomar, gatalinka, bezupka, šišmiš, vilinski konjic,štuka, smeđa žaba.P K A R P K T P A R V I A RP O O D E A T Ž B U I Ž K MU R B E R A T J A K L U N VŽ N A N R S E K Ž T I T I OB J K M S L P A A M N I L DA A U O O U Š R Đ Z K M A ER Č T U Z D D I E B O U T NN A Š E O I O R M S N K A JJ K B K V O T V S Š J A G AA H U B N E D V G O I Č R KK A R I N Č O T O P C Š J EA C I B I R A J Č E J V O Č
17ZADATAK 6»MOZAIK BILJAKA«Izvori vode važno su stanište biljnih vrsta ve<strong>za</strong>nih uz vodu. Oboji odabrane biljne vrste i svakoj ilustraciji dopiši točannaziv. A vrstu koja ti ostane nacrtaj sam.Popis biljaka: rogoz, šaš, žabočun, mri<strong>je</strong>snjak, klasasti krocanj, vodena leća, vodeni žabnjak
186. VODA – IZVOR ŽIVOTA ZA BILJKEIzvori vode po svojim se karakteristikama bitno razlikuju i upravo to dovodi do raznolikosti flore i faune unjima. Oni su važno stanište biljkama ve<strong>za</strong>nima uz vodu. Glavni čimbenik koji određu<strong>je</strong> rast biljaka <strong>je</strong> sv<strong>je</strong>tlo,tako da biljke rastu u <strong>izvor</strong>ima vode samo do dubine koja <strong>je</strong> dovoljno osvi<strong>je</strong>tl<strong>je</strong>na. Nekim biljnim vrstamaodgovara vlažno tlo, a druge su potopl<strong>je</strong>ne u vodi. Što se tiče lokva, ko<strong>je</strong> su obično više ili man<strong>je</strong> okruglogoblika i u kojima se dno spušta ravnom<strong>je</strong>rno, možemo vid<strong>je</strong>ti da su biljke, ovisno o vlažnosti tla, raspoređeneu koncentričnim krugovima. Od ruba prema unutrašnjosti raspoređene su ovim redosli<strong>je</strong>dom:MOČVARNE BILJKE predstavljaju najraznovrsniju skupinu. Biljke trščaka (trstika, rogoz, sita, <strong>je</strong>žinci), ko<strong>je</strong>imaju jak kori<strong>je</strong>nski sustav, dobro podnose duža razdoblja bez vode. Osim ovih biljaka ovoj skupini pripadajutakođer biljke plitkih voda, ko<strong>je</strong> su vrlo dobro priviknute na prom<strong>je</strong>ne razine vode, kao što su obični i travolikižabočun, močvarna <strong>je</strong>zernica i sit. Biljkama vlažnog tla odgovara dno natopl<strong>je</strong>no vodom.Raznolikosti također doprinose one biljke vlažnog tla kojima vlaga u tlu još dopušta da se razvijaju (npr.milica, vrbnica, močvarna preslica, troskoti). Uz <strong>izvor</strong>e vode često uspi<strong>je</strong>vaju stabla kojima odgovara vlažnotlo, posebice joha, topola i vrba.1 2 3 4 5 6 7 8PLUTAJUĆE BILJKE hranjive tvari dobivaju uglavnom iznad površine vode, gd<strong>je</strong> cvatu i stvaraju plod. Njihovilistovi plutaju površinom vode. Kori<strong>je</strong>n<strong>je</strong> nekih od njih slobodno lebdi u vodi (vodena leća), a druge su ukori<strong>je</strong>n<strong>je</strong>neu dno (žuti lokvanj, mri<strong>je</strong>snjak, veliki žabnjak s plutajućim listovima, lopoč).9 10 11 12 13141. Veliki žabnjak | 2. Širokolisni rogoz | 3. Milica | 4. Ri<strong>je</strong>čna preslica | 5. Gorki trolist | 6. Vrbica | 7. Potočna čestoslavica | 8.Suličasti žabočun | 9. Plivajući mri<strong>je</strong>snjak | 10. Vodeni dvornik | 11. Vodena leća | 12. Žuti lokvanj | 13. Lopoč | 14. Žabovlatka| 15. Klasasti krocanj | 16. Voščika | 17. Vodena kuga | 18. Bodljasti oblić| 19. Ježinac | 20. Trska
19PODVODNE BILJKE dobivaju hranjivetvari iz vode ili supstrata, te u dubokojvodi ili blatu također prezimljavaju. Onemogu biti učvršćene u tlu, ali i slobodnolebd<strong>je</strong>ti u vodi. Neke od njih cvatu istvaraju plod ispod vode, a druge svo<strong>je</strong>cv<strong>je</strong>tne pupove i plodove dižu iz vode.Predstavnici su: klasasti krocanj, voščika,žabokrečina, mri<strong>je</strong>snjak, žabnjak,vodena kuga, troskoti.Vodene biljke prilagođene su <strong>za</strong> život uvodi. Njihovi su listovi uglavnom uski,trakasti i podi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ni. Na taj se načinpovećava površina lista, što <strong>je</strong> povoljno<strong>za</strong> učinkovitiju razm<strong>je</strong>nu plinova iminerala s okolinom. Listovi obavljajuodređene uloge kori<strong>je</strong>nja, tako da nekevodene biljke imaju slabo razvi<strong>je</strong>no kori<strong>je</strong>n<strong>je</strong>ili ga čak ni nemaju. Potporna sutkiva man<strong>je</strong> razvi<strong>je</strong>na, što im omoguću<strong>je</strong>veću fleksibilnost i otpornost na vodeneudare, no inače su vodene biljke151617mlitave kad ih se izvadi iz vode. Puči,ko<strong>je</strong> su kod kopnenih biljaka uglavnomrazvi<strong>je</strong>ne na naličju lista, kod vodenihsu biljaka sm<strong>je</strong>štene na gornjoj straniplutajućih listova. Osim toga, na gornjojstrani plutajućih listova dobro <strong>je</strong>razvi<strong>je</strong>na kutikula, koja odbija vodu.Vrlo <strong>je</strong> važno i zračno tkivo, čiji <strong>je</strong> <strong>za</strong>datakda u vodenoj okolini provodiplinove kroz biljku. To tkivo s velikimmeđustaničnim prostorima čini biljkelaganijima.Vegetacija u <strong>izvor</strong>ima vode stvara brojneekološke niše, važne <strong>za</strong> postojan<strong>je</strong> mnogihživotinjskih vrsta. Na taj način biljkeživotinjama nude hranu te sklonište odpredatora, a ti<strong>je</strong>kom razmnožavanja,životin<strong>je</strong> na biljke ili među njih odlažusvoja jaja. Neke ličinke kukaca upravo uunutrašnjosti biljke nalaze m<strong>je</strong>sto gd<strong>je</strong>se razvijaju do određene faze.18 19 20U zraČno tkivo naseljavaju se liČinke nekih kukaca (Donacia), ko<strong>je</strong> mogupreŽiv<strong>je</strong>ti pod vodom koristeći zrak iz biljke.
207. GDJE SU SVI ONI IZVORIVODE ŠTO SU NEKAD BILI ...Nakon prestanka ispaše, a posl<strong>je</strong>dično i napajanja stoke u 60-im godinama prošlog stol<strong>je</strong>ća, lokve su počele presušivatii <strong>za</strong>rastati. Mnoge su prilikom obnove kuća i sela <strong>za</strong>trpali, a na njihovu se m<strong>je</strong>stu danas šire ceste, ob<strong>je</strong>kti,privatne kuće, nogometna igrališta … Uništavan<strong>je</strong> lokvi <strong>za</strong>ustavl<strong>je</strong>no <strong>je</strong> tek u posl<strong>je</strong>dnjih nekoliko godina. Tako suse u mnogim m<strong>je</strong>stima ljudi prihvatili čišćenja lokvi, navoženja i gaženja gline, kao i uređivanja okoliša. Sve <strong>je</strong> razvi<strong>je</strong>nijasvi<strong>je</strong>st o tome da su lokve naša važna prirodna i kulturna baština. Kao <strong>je</strong>dine površinske vode stajaćice iraznoliki vodeni ob<strong>je</strong>kti, one su važan dio kulturnog krajolika. Budući da ljudi više ne odlaze po vodu na <strong>izvor</strong>, i <strong>izvor</strong>isu ti<strong>je</strong>kom godina <strong>za</strong>rasli. Lokve, <strong>izvor</strong>i i ribnjaci na kršu su od ključne važnosti <strong>za</strong> održavan<strong>je</strong> prirodne ravnoteže ibiološke raznolikosti, te su bitni kulturno - povi<strong>je</strong>sni sv<strong>je</strong>doci. Sv<strong>je</strong>sni važne uloge <strong>izvor</strong>a vode, pro<strong>je</strong>ktni su partneri<strong>za</strong><strong>je</strong>dno s m<strong>je</strong>štanima u sklopu IPA pro<strong>je</strong>kta “Izvori života” obnovili 45 <strong>izvor</strong>a vode na području Bele krajine teŽumberačkog i Samoborskog gorja, te tako osigurali oživljavan<strong>je</strong> prirodnih i kulturnih resursa.Obnovl<strong>je</strong>ni <strong>izvor</strong>i vode ri<strong>je</strong>tko se upotrebljavaju <strong>za</strong> svoju osnovnu svrhu – opskrbu vodom, ali <strong>za</strong>to imaju brojnedruge funkci<strong>je</strong> ko<strong>je</strong> čine održavan<strong>je</strong> <strong>izvor</strong>a vode smislenim. Obnova <strong>izvor</strong>a vode često poveže m<strong>je</strong>štane, osobitoako oni sud<strong>je</strong>luju u obnovi. Obnovl<strong>je</strong>ni <strong>izvor</strong> vode, a posebno lokva, tako ponovo posta<strong>je</strong> ugodno m<strong>je</strong>sto susreta<strong>za</strong> lokalne stanovnike, ali i <strong>za</strong> pos<strong>je</strong>titel<strong>je</strong>. Dakle, društvena <strong>je</strong> uloga <strong>izvor</strong>a vode važna. Oni postaju i dio ponudeseoskog turizma, <strong>je</strong>r su mnogi od njih uključeni u nastavne i slične tematske obilaske. Briga o <strong>izvor</strong>ima vode vrlo <strong>je</strong>važna i radi održavanja staništa mnogih biljnih i životinjskih vrsta.Planinska lokvaIzvor RibnikLokvaPribinciIzvor PonikveIzvor RakovecLokva Hrast kod JugorjaIzvor ZagozdacLokvaZapud<strong>je</strong>Izvor SuhorZdenac Zapud<strong>je</strong>
21ZADATAK 7»KAKO JE LIJEPA,KAO DA JE NOVA ...«U sklopu pro<strong>je</strong>kta “Izvori života”obnovili smo brojne lokve i timepoboljšali životne uv<strong>je</strong>te biljkamai životinjama. Na ilustracijama lokvesu drugači<strong>je</strong>. Pronađi barem10 razlika!
228. U IZVORIMA VODE NEMA MJESTAZA ALOHTONE (STRANE) V<strong>RS</strong>TE!Čov<strong>je</strong>k uživa promatrajući ribe kako plivaju u vodi i raznobojno cvi<strong>je</strong>će kako cvate na obalama. Okolna vodačesto nam se čini kao prilično prikladan dom <strong>za</strong> veliku crvenouhu kornjaču koja <strong>je</strong> prerasla akvarij. Međutim,to su alohtone (strane) vrste i ne spadaju u <strong>izvor</strong>e vode <strong>je</strong>r negativno ut<strong>je</strong>ču na životin<strong>je</strong> i na biljke ko<strong>je</strong> su tamooduvi<strong>je</strong>k prisutne.Najpoznatiji prim<strong>je</strong>r alohtone vrste <strong>je</strong>su zlatne ribice, ko<strong>je</strong> su dobro prilagođene <strong>za</strong> život u blatu i vodama stajaćicamakao što su lokve. Ta se riba hrani vodenim kukcima, mri<strong>je</strong>stom vodenjaka i njihovim punoglavcima ilivegetacijom, koja predstavlja m<strong>je</strong>sto <strong>za</strong> odlagan<strong>je</strong> jajašca ili čak skrovište <strong>za</strong> barske životin<strong>je</strong>. Dvi<strong>je</strong> zlatne ribicemogu uništiti potomstvo čak pet pari žaba. Ribe, pogotovo u velikom broju, mogu u potpunosti promi<strong>je</strong>nitiživotne uv<strong>je</strong>te u lokvi i time spri<strong>je</strong>čiti opstanak drugih vrsta. Nakon što se u ribnjak, odnosno lokvu, naseli zlatnaribica i druge vrste riba, ravnoteža se remeti: narušava se prehrambeni lanac, sposobnost samočišćenja sesmanju<strong>je</strong> i lokva gubi ekološku ulogu koja joj inače pripada kao životnom prostoru <strong>za</strong> mnoge biljke i životin<strong>je</strong>.Akvarijske crvenouhe i žutouhe kornjače također ne spadaju u lokve. Budući da su veće, robusni<strong>je</strong> i jače, oneozbiljno ugrožavaju <strong>je</strong>dinu autohtonu (domaću) slatkovodnu barsku kornjaču te su joj suparnice <strong>za</strong> hranu iživotni prostor. Lokvanj <strong>je</strong> <strong>je</strong>dna od biljaka koja se zbog prekrasnih cv<strong>je</strong>tova često sadi u lokvama. Međutim,n<strong>je</strong>govi veliki listovi brzo prerastu vodenu površinu i na taj način <strong>za</strong>ustavljaju prolaz sv<strong>je</strong>tlosti u vodu te izm<strong>je</strong>nuplinova, ometajući time ravnotežu u vodi. Sman<strong>je</strong>n<strong>je</strong> biljnog planktona (fitoplanktona) zbog nedostatka sunčevesvi<strong>je</strong>tlosti posl<strong>je</strong>dično ut<strong>je</strong>če na život ci<strong>je</strong>le lokve.Ako želimo održati raznolikost života u našim vodenim <strong>izvor</strong>ima, nemojmo ih naseljavati onim životinjama ibiljkama ko<strong>je</strong> tamo ne pripadaju!ALOHTONA (STRANA) V<strong>RS</strong>TA<strong>je</strong> vrsta koju <strong>je</strong> čov<strong>je</strong>k preselio u novu okolinu, a u kojoj pri<strong>je</strong> ni<strong>je</strong> bila prisutna.AUTOHTONA (DOMAĆA) V<strong>RS</strong>TA <strong>je</strong> vrsta koja se prirodno pojavlju<strong>je</strong> u određenoj okolini.
23CRVENOUHE KORNJAČE IDRUGE ALOHTONE V<strong>RS</strong>TE NEPRIPADAJU U PRIRODU!»SADA ZNAM! Izvori vode pogodno su stanište <strong>za</strong> domaće životin<strong>je</strong> i biljke, a uvođen<strong>je</strong>m akvarijskih kornjača, ribaili ukrasnog bilja možemo napraviti golemu štetu!«
249. IZVORI VODE KAO UČIONICA U PRIRODIOsim <strong>za</strong> očuvan<strong>je</strong> prirode, <strong>izvor</strong>i vode danas imaju i vrlo važnu obrazovnu ulogu. Svaki <strong>izvor</strong> vode ima svojupriču i n<strong>je</strong>ne di<strong>je</strong>love mogu uz malo istraživačkog duha otkrivati i najmlađi pos<strong>je</strong>titelji. Sve što nam treba <strong>je</strong>stvri<strong>je</strong>me i volja. Naizgled neprivlačna bara može, pogotovo <strong>za</strong> d<strong>je</strong>cu, postati <strong>za</strong>nimljivo m<strong>je</strong>sto ko<strong>je</strong> vri<strong>je</strong>di višeili čak redovno obilaziti. Pri<strong>je</strong> svega, lokve su prava učionica u prirodi, pokazuju biološku raznolikost, životniprostor brojnih biljaka i životinja, kružen<strong>je</strong> tvari u prirodi, hranidbene lance i prirodne procese, kaoi prom<strong>je</strong>ne ko<strong>je</strong> donosi svako godišn<strong>je</strong> doba, a isto tako mogu predstavljati i važne “učitel<strong>je</strong>” uoblikovanju odgovornog odnosa prema prirodi.Treba samo uskočiti u čizme, dohvatiti mrežicu i posudu pa će se događaj na pragu rodnogsela pretvoriti u pravu istraživačku avanturu. Pokušajte, nećete požaliti!
25ZADATAK 8Prilikom pos<strong>je</strong>ta <strong>izvor</strong>u vode možešnaučiti mnogo stvari. Ovd<strong>je</strong> <strong>je</strong>samo skup predloženih aktivnosti<strong>za</strong> lakši početak:• promatran<strong>je</strong> biljnih i životinjskihvrsta ko<strong>je</strong> žive u lokvi• promatran<strong>je</strong> njihove prilagodbena život u vodi• promatran<strong>je</strong> načina kretanja iuzoraka ponašanja životinja• promatran<strong>je</strong> uzoraka parenja,proučavan<strong>je</strong> razvojnog ciklusa,m<strong>je</strong>ren<strong>je</strong> veličine i težinesub<strong>je</strong>kata• promatran<strong>je</strong> načina ishrane(možda ćete vid<strong>je</strong>ti b<strong>je</strong>louškuu lovu)• promatran<strong>je</strong> tragova životinjana obali• promatran<strong>je</strong> prom<strong>je</strong>na u prirodizbog sezonskih i vremenskihut<strong>je</strong>caja• usporedba karakteristika lokvi(boja, miris vode, tlo).Pri<strong>je</strong> pos<strong>je</strong>ta <strong>izvor</strong>ima vode ispitajsvo<strong>je</strong> v<strong>je</strong>štine promatranja i pronađipravu s<strong>je</strong>nku istraživača.
2610. BONTON UZ VODUIzvori vode mogu biti ugodno m<strong>je</strong>sto <strong>za</strong> izlet, istraživan<strong>je</strong> ili rekreaciju. Naravno, prilikom pos<strong>je</strong>ta nemoj<strong>za</strong>boraviti na dobro ponašan<strong>je</strong>, <strong>je</strong>r samo <strong>za</strong><strong>je</strong>dničkim naporima možemo održati lokve i druge <strong>izvor</strong>e vode,kao i u njima živuće životin<strong>je</strong> i biljke:• radi vlastite sigurnosti nemoj se previše približavati obali• tihim i mirnim promatran<strong>je</strong>m usp<strong>je</strong>t ćeš vid<strong>je</strong>ti mnoge životin<strong>je</strong>,ali nemoj ih plašiti• nemoj uništavati biljke, one naime omogućuju opstanak mnogimživotinjama i doprinose čistoći vode• otpaci ne spadaju u <strong>izvor</strong>e vode i njihovu okolinu <strong>je</strong>r kvare izgled,pogoršavaju kvalitetu vode te štete biljkama i životinjama• lokve nisu prim<strong>je</strong>reno stanište <strong>za</strong> zlatne ribice, akvarijske kornjačei ukrasno bil<strong>je</strong> – ako se više ne možeš brinuti <strong>za</strong> njih, nemojih baciti u lokvu• lokve i potoci nisu prikladne <strong>za</strong> pran<strong>je</strong> automobila i poljoprivrednihstro<strong>je</strong>va. Sredstva <strong>za</strong> čišćen<strong>je</strong> <strong>za</strong>gađuju vodu i spr<strong>je</strong>čavajupreživljavan<strong>je</strong> životinja i biljaka.
27ZADATAK 9»PRIMJERENO JE PONAŠANJE MOJA VRLINA!«Radi vlastite sigurnosti i <strong>za</strong>to što sam samo gost u prirodi, znam ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> prim<strong>je</strong>reno ponašan<strong>je</strong> prilikom pos<strong>je</strong>ta<strong>izvor</strong>u vode.Među donjim ilustracijama <strong>za</strong>okruži one ko<strong>je</strong> prikazuju prim<strong>je</strong>reno ponašan<strong>je</strong> pos<strong>je</strong>titelja pokraj <strong>izvor</strong>a vode.
2811. IZVORI VODE NAŠA SU BRIGA ...Izvori vode bitan su element očuvanja prirode, kao i povi<strong>je</strong>sni i rekreacijskielement u krajoliku. Osim što nude važan životni prostor mnogim životinjskimi biljnim vrstama, lokve su uglavnom te ko<strong>je</strong> mogu ponuditi dodatnuvri<strong>je</strong>dnost turističkoj ponudi, ugodan prostor <strong>za</strong> družen<strong>je</strong>, a opet, s drugestrane, vodu možemo upotri<strong>je</strong>biti <strong>za</strong> gašen<strong>je</strong> požara ili navodnjavan<strong>je</strong> u suhimrazdobljima. No, nažalost, prirodni razvoj lokvi i <strong>izvor</strong>a zbog napuštanjatradicionalnih načina korištenja kreće se u sm<strong>je</strong>ru <strong>za</strong>rastanja, pun<strong>je</strong>nja sedimentima,odvodnjavanja i nestanka. Ako želimo lokve i <strong>izvor</strong>e očuvati uokolišu, onda ih trebamo i održavati.Učestalost naših aktivnosti prilagodimo rastu vodene vegetaci<strong>je</strong> i količinisedimenta. Ako vodena vegetacija brzo raste kroz vodenu površinu, običnozbog visokog pril<strong>je</strong>va hranjivih tvari, svake godine ili svakih nekoliko godinauklonimo višak i nastale naplavine. Vodena leća i rogoz, koji uporno prekrivajuvodenu površinu te velikom količinom mrtvih di<strong>je</strong>lova pune udubinu,izuzetno brzo rastu. Oni isto tako smanjuju raznolikost lokvi, tako da ih trebasvako toliko prori<strong>je</strong>diti. Bez redovnog održavanja lokve će nestati. Radiočuvanja njihovih prirodnih značajki, pri<strong>je</strong> izvođenja radova <strong>za</strong>tražite sav<strong>je</strong>tstručnjaka koji imaju iskustvo u održavanju lokvi. Naime, čak i kad <strong>je</strong> dobronam<strong>je</strong>rno,čišćen<strong>je</strong> može se pretvoriti u štetno. Pri<strong>je</strong> svega obratite pozornostna pravovremeno izvođen<strong>je</strong> radova – idealni su u kasnu <strong>je</strong>sen ili zimi,kada životin<strong>je</strong> i biljke uspore svo<strong>je</strong> aktivnosti. Lokve <strong>je</strong> nekoć održavala stoka,kad se u njima napajala. Danas moramo taj <strong>za</strong>datak preuzeti mi ljudi!Novolipski bregLokva Sinji vrhLokva RadenciIzvor ZagozdacIzvor ObrhLokva Pribinci
29ZADATAK 10»DA IM SE MOGU DIVITI I NAŠI POTOMCI …«Izvore vode možemo očuvati samo <strong>za</strong><strong>je</strong>dničkim naporima. Razmisli <strong>za</strong>što <strong>je</strong> vri<strong>je</strong>dno sačuvati <strong>izvor</strong>e vodete na koji ti način možeš doprini<strong>je</strong>ti njihovu bol<strong>je</strong>m stanju. Svo<strong>je</strong> <strong>za</strong>ključke napiši dol<strong>je</strong> u praznu kućicu, ipokušaj ih ostvariti.»I ja mogudoprini<strong>je</strong>ti oČuvanjuvodnih resursa!«
3012. VODA – IZVOR UMJETNIČKOG NADAHNUĆAU sklopu pro<strong>je</strong>kta “Izvori života” bio <strong>je</strong> raspisan javni nat<strong>je</strong>čaj <strong>za</strong> fotografi<strong>je</strong> i članke na temu <strong>izvor</strong>i vode teživotinjske i biljne vrste ve<strong>za</strong>ne uz vodene ekosustave. Tim smo nat<strong>je</strong>ča<strong>je</strong>m žel<strong>je</strong>li posebno potaknuti mlađegeneraci<strong>je</strong> da obrate više pozornosti na događanja u prirodi te da svoja <strong>za</strong>pažanja pretvore u pisane, likovneili fotografske priloge.Na prvom nat<strong>je</strong>čaju sud<strong>je</strong>lovali su amaterski i profesionalni fotografi, i to u tri kategori<strong>je</strong>: <strong>izvor</strong>i vode, životin<strong>je</strong>ve<strong>za</strong>ne uz <strong>izvor</strong>e te vodena i obalna vegetacija. Pozivu se odazvalo 9 fotografa s ukupno 84 fotografi<strong>je</strong>.Priml<strong>je</strong>ne fotografi<strong>je</strong> oci<strong>je</strong>nila <strong>je</strong> stručna komisija, a najbol<strong>je</strong> među njima bile su izložene na izložbi. Komisija<strong>je</strong> također iz svake kategori<strong>je</strong> i<strong>za</strong>brala najbolju fotografiju, kao i apsolutnog pob<strong>je</strong>dnika, Janija Vidmara, sfotografijom gatalinke.Školski <strong>je</strong> nat<strong>je</strong>čaj bio otvoren <strong>za</strong> po<strong>je</strong>dince ili grupe s d<strong>je</strong>lima u četiri kategori<strong>je</strong>: prirodoslovni ili književnitekstovi, skulpture, crteži, slike i grafike te fotografi<strong>je</strong> i plakati. Na nat<strong>je</strong>čaj se prijavilo 10 osnovnih škola (6slovenskih i 4 hrvatske) s ukupno 145 autorskih d<strong>je</strong>la. Prijavl<strong>je</strong>na d<strong>je</strong>la oci<strong>je</strong>nila <strong>je</strong> stručna komisija. Autorinajbol<strong>je</strong> oci<strong>je</strong>n<strong>je</strong>nih d<strong>je</strong>la primili su priznan<strong>je</strong> i simboličnu nagradu, a svi ostali potvrdu o sud<strong>je</strong>lovanju najavnom nat<strong>je</strong>čaju. Svim mentorima dodi<strong>je</strong>l<strong>je</strong>ne su potvrde o mentorstvu, a školama <strong>za</strong>hvale.U prijavl<strong>je</strong>nim se d<strong>je</strong>lima može os<strong>je</strong>titi važnost <strong>izvor</strong>a vode, briga <strong>za</strong> njih, pa čak i poštovan<strong>je</strong>. A pri<strong>je</strong> svega,izuzetna raznolikost, koja <strong>je</strong> karakteristična <strong>za</strong> <strong>izvor</strong>e vode. Nešto od te raznolikosti predstavlja vam ovaknjižica …1 21. Gašper Kambič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 2. St<strong>je</strong>pan Bartaković, OŠ Kardinal Alojzi<strong>je</strong>Stepinac, Krašić (mentor Martina Štengl) | 3. Tine Kambič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 4.Sara Grgat, OŠ Milana Langa, Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 5. Žiga Rebernik, IV. OŠ Cel<strong>je</strong> (mentor Manja Kozovinc)| 6. Tina Mihev, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Alenka Bukovec) | 7. Urška Didovič, OŠ Belokranjskega odreda Semič
3145 67 8910111213 14 15(mentor Alenka Bukovec) | 8. Nera Horvat, OŠ Milana Langa Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 9. Toni Vrščaj, OŠ MiranaJarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 10. Renato Ribarić, OŠ Žakan<strong>je</strong> (mentor Duško Rupčić) | 11 Ajša Kavšek, OŠ Vinica(mentor Andreja Starešinič) | 12. Jernej Peršič, OŠ Vinica (mentor Mojca Hudak) | 13. Josip Husta, OŠ Milana Langa Bregana(mentor Kornelija Turić Dorotić) | 14. Ivana Umolac, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 15. Diana Kralj, OŠMirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič)
3216171819202122232425262716. Paula Imbert, OŠ Milana Langa, Bregana (mentor Kornelija Turić Dorotić) | 17. Nika Mravinec, OŠ Vinica (mentor AndrejaStarešinič) | 18. Sara Simonič, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 19. Sandrino Ribarić, OŠ Žakan<strong>je</strong>(mentor Duško Rupčić) | 20. Marino Ribarić, OŠ Žakan<strong>je</strong> (mentor Duško Rupčić) | 21. Leja Kambič, OŠ Belokranjskegaodreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 22. Sebastijan Ribarić, OŠ Žakan<strong>je</strong>m (mentor Duško Rupčić) | 23. Matic Peteh,OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 24. Anja Šimec, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 25.
3328 2930Zaljubl<strong>je</strong>na gazivodaJednog divnog posli<strong>je</strong>podneva u mojoj močvari na Bobovicivladala <strong>je</strong> tišina. Predivna tišina. Ni<strong>je</strong> bilo niti <strong>je</strong>dnog ribiča, niti<strong>je</strong>dnog psa. Predivno …Ali, od<strong>je</strong>dnom, <strong>za</strong>ču<strong>je</strong>m neke zvukoveosim svog zujanja. Mo<strong>je</strong> <strong>je</strong> zujan<strong>je</strong> bilo tiho, a ovi su zvukovi bilipoprilično glasni. Mislila sam: „Ovo će biti najgori dan u mojojmočvari.“ Ali ni<strong>je</strong> bilo tako, sve se okrenulo.Ti glasni zvukovi ko<strong>je</strong> sam čula pot<strong>je</strong>cali su od ribiča. P<strong>je</strong>vali su,razgovarali i vikali. Postavili su svo<strong>je</strong> ribičke štapove, te s<strong>je</strong>li namale stolčiće. Sada više nisu bili glasni, sve se ponovo stišalo.Otišla sam pogledati što su sve doni<strong>je</strong>li. Let<strong>je</strong>la sam neko vri<strong>je</strong>mepored njih, pa sam malo hodala po vodi i promatrala ih. Aonda sam <strong>za</strong>stala, ukipila se i <strong>za</strong>gledala u stvari ko<strong>je</strong> <strong>je</strong> donio <strong>je</strong>danribič. Bile su prostrte po ci<strong>je</strong>loj obali, a među svim tim stvarimavid<strong>je</strong>la sam n<strong>je</strong>ga. Bio <strong>je</strong> to najl<strong>je</strong>pši insekt ko<strong>je</strong>g sam ikad vid<strong>je</strong>la.Ni<strong>je</strong> bio gazivoda kao i ja. Bio <strong>je</strong> neka čudna, ali li<strong>je</strong>pa vrstakoju još nikad pri<strong>je</strong> nisam vid<strong>je</strong>la. Imao <strong>je</strong> divno lice kao sa slike,i<strong>za</strong> krila imao <strong>je</strong> kratka pera koja su ga činila tako otm<strong>je</strong>nim, a sa<strong>za</strong>tiljka mu <strong>je</strong> nešto čudno vis<strong>je</strong>lo. Bilo <strong>je</strong> metalno i u obliku slovau. Nisam znala što <strong>je</strong> to, ali n<strong>je</strong>gov sveukupni izgled me očarao. Ašto <strong>je</strong> bilo najbol<strong>je</strong> bio <strong>je</strong> mužjak, a ja sam se <strong>za</strong>ljubila. S<strong>je</strong>la sampored n<strong>je</strong>ga i rekla mu: „Bok, ja sam Kopnica , vodena kopnica.“.Počela sam se smijati <strong>je</strong>r sam se os<strong>je</strong>ćala kao James Bond, a odabranikmog srca ostao <strong>je</strong> mrtav ozbiljan. Krenula sam mu objašnjavatišto mi <strong>je</strong> smi<strong>je</strong>šno. „Razumi<strong>je</strong>š?“ I dal<strong>je</strong> <strong>je</strong> bio ozbiljan.Ni<strong>je</strong> se niti osm<strong>je</strong>hnuo. Pomislila sam: „Možda <strong>je</strong> on stariji odmene pa mu ništa ni<strong>je</strong> smi<strong>je</strong>šno. Zapravo, možda on ni ne znatko <strong>je</strong> James Bond, pa ne može razum<strong>je</strong>ti šalu“. Počela sam muobjašnjavati tko <strong>je</strong> James Bond. Prepričala sam mu nekoliko n<strong>je</strong>govihfilmova, pravila se da pucam iz pištolja, skakala po obali ipravila se mrtva. Ništa. Moj dragi ci<strong>je</strong>lo me vri<strong>je</strong>me gledao istimpogledom, ni<strong>je</strong> se ni pomaknuo s m<strong>je</strong>sta. Tada mi <strong>je</strong> sinulo: „Pa ja sam <strong>za</strong> n<strong>je</strong>ga d<strong>je</strong>tinjasta, možda on želi romantiku“. S<strong>je</strong>tilasam se najromantični<strong>je</strong>g m<strong>je</strong>sta na Bobovici i žel<strong>je</strong>la ga odvestina to m<strong>je</strong>sto kad <strong>je</strong> onaj ribič uzeo mog Šutljivka (tako sam gazvala <strong>je</strong>r <strong>je</strong> neprestano šutio) i pričvrstio ga <strong>za</strong> kraj strune te gaspustio u vodu. Počela sam plakati. Kukac mog života nestat ćebrzo kao što se i pojavio! No od<strong>je</strong>dnom, nenajavl<strong>je</strong>no, ribič <strong>je</strong>povukao strunu, na kraju strune bio <strong>je</strong> Šutljivko, a u onoj žel<strong>je</strong>znojruci u obliku slova u držao <strong>je</strong> najveću ribu koju sam ikadvid<strong>je</strong>la. Ribič <strong>je</strong> Šutljivka ponovo stavio pored mene. Bila sampresretna. Šutljivko <strong>je</strong> bio moj heroj – <strong>je</strong>dini kukac koji <strong>je</strong> pobi<strong>je</strong>dioribu. „On <strong>je</strong> tako snažan i muževan“, pomislila sam i dalamu <strong>je</strong>dan poljubac te se sramežljivo osm<strong>je</strong>hnula. Primila samŠutljivka <strong>za</strong> onu snažnu, žel<strong>je</strong>znu ruku i odvela ga u svoj dom.Otada Šutljivko i ja sretno živimo u bari na Bobovici. Jedini problem<strong>je</strong> što Šutljivko ne želi ništa <strong>je</strong>sti, ne zna let<strong>je</strong>ti, pa čak i kadga stavim da <strong>za</strong><strong>je</strong>dno hodamo po vodi on potone. Mislim da seukipio <strong>je</strong>r <strong>je</strong> očaran mojom l<strong>je</strong>potom. Još uvi<strong>je</strong>k ni<strong>je</strong> progovorio.Ali ni to mi više ni<strong>je</strong> važno, važno <strong>je</strong> samo da smo <strong>za</strong><strong>je</strong>dno.Autor: Tihana OtmačićOŠ Milana Langa(mentor Valentina Mahović)Valentina Beg, OŠ Kardinal Alojzi<strong>je</strong> Stepinac, Krašić (mentor Martina Štengl) | 26. Julija A. Horvat, OŠ Vinica (mentor MojcaHudak) | 27. Blaž Ogulin, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 28. Marko Sever, OŠ Belokranjskegaodreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 29. Lea Plut, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 30.Nadja Požek, OŠ Belokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman)
34313233 34MlinoviŽivim u Žumberku, kraju gd<strong>je</strong> se nekadačulo 180 mlinova. Danas, međutim, opstalisu mlinovi u SOPOTSKOM SLAPU,DRAGANOV MLIN NA KALOVKI, MEDVE-NOV MLIN NA KUPČINI I JADEKOV MLINU BOIĆIMA.Žao mi <strong>je</strong> što <strong>je</strong> čuvan<strong>je</strong> baštine <strong>za</strong> budućnostprepušteno zubu vremena iako bi nasŽumberak mogao biti neotkriven svi<strong>je</strong>t.U tako li<strong>je</strong>pom – netaknutom okruženjuisključivo Ruralnog područja sa seoskimnaseljima na nadmorskoj visini do čak 800metara mlinovi Žumberka pričaju svojupriču o danima kada se ml<strong>je</strong>lo žito i kadase čuo ljudski glas.Danas, na žalost, u tišini tišine ču<strong>je</strong> sesamo voda koja se s kotača poko<strong>je</strong>g mlinapara tišina – teče, -teče u nedogled…U svakoj kapi slapa kao da odzvanjaju stihovip<strong>je</strong>smeSLAP – Dobriše CesarićaTeče i teče, teče <strong>je</strong>dan slap;Što u n<strong>je</strong>m znači moja mala kap?Gle, <strong>je</strong>dna duga u vodi se stvara.I sja i dršče u hiljadu šara.Taj san u slapu da bi mogao sjati,I moja kaplja pomaže ga tkati.I ja se pitam što znači moja mala kap utkanju života?Prekrasan krajobraz – iznimne l<strong>je</strong>pote ivri<strong>je</strong>dnim i dragoc<strong>je</strong>nim mlinovima činibogatu kulturnu baštinu čuvajući tradicionalannačin života u mo<strong>je</strong>m Žumberku.35 36Autor: Kristijan VukovićOŠ Kardinal Alojzi<strong>je</strong> Stepinac(mentor Dubravka Delač Domjančić)31. Anja Vlahovič, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 32. Veronika Sa<strong>je</strong>, OŠ Belokranjskega odreda Semič(mentor Vlasta Henigsman) | 33. Tina Švajger, OŠ Mirana Jarca Črnomelj (mentor Natalija Orlič) | 34. Erik Stambulič, OŠBelokranjskega odreda Semič (mentor Vlasta Henigsman) | 35. Anamarija Sintić, OŠ Kardinal Alojzi<strong>je</strong> Stepinac Krašić (mentorMartina Štengl) | 36. Jernej Peršič, OŠ Vinica (mentor Mojca Hudak)
3513. ZANIMLJIVOSTI• Vodenica u Velikim Selima kod Adlešiča v<strong>je</strong>rojatno<strong>je</strong> ograđena zidom još u vri<strong>je</strong>me Kelta.Vodenica <strong>je</strong> <strong>izvor</strong> na dnu većih krških vrtača,karakterističnih <strong>za</strong> okolicu Semiča i Adlešiča.• Spilju s vodom Lebica v<strong>je</strong>rojatno su svodom obzidalijoš stari Rimljani.• U Beloj <strong>je</strong> krajini na nekoliko <strong>izvor</strong>a oblikovantzv. Lurd, odnosno niša u kamenu s kipom GospeLurdske. Takvi su: Zdenac ispod Božakova,dva <strong>izvor</strong>a na Krašn<strong>je</strong>m vrhu, u Vidošičima, uMalom Nerajcu <strong>izvor</strong> Okno, <strong>izvor</strong> u Srednjojvasi kod Semiča te Sinji vrh.• Ba<strong>je</strong>r Potoki danas su sačuvani kao ribnjak, a uprošlosti su pregrađeni branom radi pumpanjavode <strong>za</strong> parnu lokomotivu.• Već se pri<strong>je</strong> sto godina vodila briga o <strong>za</strong>štitiokoliša oko <strong>izvor</strong>a pitke vode. Tako <strong>je</strong> zemljopos<strong>je</strong>dnikMartin Bukovc iz Blatnika morao uklonitištalu, <strong>za</strong>hod i gnoj kako ne bi <strong>za</strong>gadio <strong>izvor</strong>.Dvadeset metara od <strong>izvor</strong>a bilo <strong>je</strong> <strong>za</strong>bran<strong>je</strong>nograditi štalu ili <strong>za</strong>hod.• Izvor ri<strong>je</strong>ke Krupe bio <strong>je</strong> <strong>za</strong>gađen PCB-om iztvornice u Semiču, koja <strong>je</strong> proizvodila konden<strong>za</strong>tore.Izvor <strong>je</strong> bio predviđen <strong>za</strong> opskrbu vodomci<strong>je</strong>le Bele krajine, ali će još nekoliko desetl<strong>je</strong>ćaostati neiskorišten.• Nekada su zračno tkivo običnog sita, či<strong>je</strong> <strong>je</strong> stabljikaravnom<strong>je</strong>rno gusta, koristili um<strong>je</strong>sto fitilja<strong>za</strong> svi<strong>je</strong>će.Izvor BožakovoBa<strong>je</strong>r PotokiIzvor OrehovecVodenica u Velikim SelimaIzvor ObrhIzvor NerajčiceIzvor KrupeIzvor Sinji vrh
36PROČITAJ VIŠE ...Ova <strong>je</strong> knjižica napisana na osnovi velikog broja d<strong>je</strong>la različitih autora, koja su navedena u bibliografiji. Ta tid<strong>je</strong>la mogu poslužiti i kao gradivo <strong>za</strong> daljnja istraživanja, ako u knjižici nisi našao odgovore na sva pitanja.• Dichlberger P., 2008. Belokranjci in voda. Diplomska naloga. Ljubljana.• Ličen Tesari, Sonja. 1998. <strong>Voda</strong> v beli krajini, 1998. Zbornik ob stoletnici napeljave prvega belokranjskegavodovoda 1898-1998. Semič: Občina Semič.• Maher I. s sod., 2007. Okrogla voda. Priročnik o kalih. <strong>Zavod</strong> <strong>RS</strong> <strong>za</strong> <strong>varstvo</strong> <strong>narave</strong>. Ljubljana.• Plut D., Lampič B. In Trobec T., 2011. Inventari<strong>za</strong>cija vodnih virov na območju občin Bele krajine. Zaključnoporočilo. Univer<strong>za</strong> v Ljubljani, Filozofska fakulteta. Ljubljana.• Obnavljamo kale. Pro<strong>je</strong>kt 101 kal – stabilna eko mreža. Junij 2003.• Plut D., 1984. Vode v Beli krajini in njihova uporaba. Doktorska disertacija.• Plut D., 1988. Belokranjske vode. Monografija.• Prelesnik, T., 2007. Vodni viri na Kočevskem – Wasserquellen im Gottscheerland.• Pro<strong>je</strong>kt 1001 kal - 1001 zgodba o živl<strong>je</strong>nju. Seminar peljimo otroke h kalu. Divača. 2006.• http://www.tu<strong>je</strong>rodne-vrste.info/• Govedič, M., M. Cipot, G. Lipovšek, B. Skaberne, R. Slapnik, M. Sopotnik, A. Šalamun, B. Trčak, M. Vamberger& J. Valentinčič, 2011. Inventari<strong>za</strong>cija flore in favne vodnih virov na območju občin Črnomelj,Metlika in Semič. Končno poročilo. Naročnik: <strong>Zavod</strong> Republike Sloveni<strong>je</strong> <strong>za</strong> <strong>varstvo</strong> <strong>narave</strong>. Center <strong>za</strong>kartografijo favne in flore, Miklavž na Dravskem polju. 84 str.• Struna, S., 2007. Inventari<strong>za</strong>cija lokvi u Parku prirode »Žumberak – Samoborsko gor<strong>je</strong>«. Diplomski rad.Karlovac.• Vujnović, T., 2010. Hidrogeološke značajke Parka prirode »Žumberak – Samoborsko gor<strong>je</strong>«. Doktorskadisertacija. Zagreb.
38Izvor CerovicaIzvor Bunar kod Li<strong>je</strong>šćaIzvor CerovicaIzvor DobličiceIzvor JelševnikIzvor SitnikIzvor Grmski zdencIzvor LipovecIzvor OknoRibnjak Mlaka u Kanižarici
39Izvor Lahin<strong>je</strong>Izvor Fučkovski zdenecIzvor PoganecIzvor SitnikLokva MočileIzvor ToplicaLokva u Komarnoj vasiLokva u Dolnjoj PakiLokva ZagozdacIzvor CerovicaRibnjak Priloz<strong>je</strong>
OPĆINAČRNOMELJOPĆINAMETLIKAOPĆINASEMIČ
Change language