Journal 140

BOŠNJACI U HRVATSKOJPromocija knjige Senada Nanića “Multimonolog” u Zagrebu i SarajevuPoziv na dijalogPromocija u Sarajevu(Senadin Lavić, Sead Begović, Faris Nanić, Senad Nanić i Ervin Jahić)Tokom travnja 2012. održane su dvije promocije knjige “Multimonolog”mr. sc. Senada Nanića, predsjednika KDBH “Preporod”:u Knjižnici i čitaonici “Bogdan Ogrizović” u Zagrebu (2. travnja) iVijeću Kongresa bošnjačkih intelektualaca u Sarajevu (21. travnja).Na zagrebačkom predstavljanju knjige, pored autora, govorili suErvin Jahić i Faris Nanić, a u Sarajevu im se pridružio i Sead Begović.Ervin Jahić je istaknuo kako knjiga predstavlja konglomerat raznihtekstova različitog opsega, različite pokretačke mašte koje ispisuje autorkojeg zasigurno određuje to što je po formalnom obrazovanju filozofi arhitekt, te pripadnik tzv. manjinske zajednice – jer je intelektualacuvijek manjina. Autor iz različitih rakursa, služeći se različitim razinamatumačenja onoga o čemu piše i misli želi govoriti o jednom simptomukojeg nazivamo identitetom. U pitanju je identitet manjinskog intelektualca,identitet Europljanina koji je islamske provenijencije. Autorovanamjera je, zapravo, da pokuša pojasniti odnos između islama i Zapada,propitati status muslimana u suvremenom svijetu, međureligijskii međukulturni dijalog. Prema ovim pitanjima se najčešće odnosimona razini “brbljaonice” u kojoj svi odreda strašno navijački zagovarajuneki svoj pogled i svoju ideologiju svijeta, gdje se želi istaknuti kakoje dijalog civilizacija, kultura, dijalog uopće nemoguć. Autor autoironijskiu naslovu knjige “Multimonolog” upućuje na činjenicu kako seu suvremenom svijetu ukida pravo na razliku i pod zastavama nekogsvog korpusa, mahom većinskog, pokušava biti što glasniji. U prvomciklusu “Multimonologa” prisutni su tekstovi, koji su spletom različitihtrenutaka svakodnevnih političkih trauma, odredili autorove tekstovekoji kroz esejiziranu formu propituju što se krije iza velikih gromadakamenja društveno-političke scene. Dok je Jahić govorio o drugom ciklusutekstova iz knjige, temeljnom kolegiju kojim se Senad Nanić bavi,a to je islamsko graditeljstvo, odnosno teorijsko i praktično bavljenjearhitekturom, izrazio je svoje divljenje načinom i poznavanjem zakonitostiklasičnog graditeljstva. Ono što je najuži dio autorovog interesa je“Prirodna filozofija” El-Gazzalija, a u tekstovima iz ovog ciklusa, nalazese vrlo dragocjeni tekstovi o metodologiji hadiskih znanosti, tekstovio prevođenju Časnog Kur’ana. U četvrtom dijelu knjige autor se kroničarskiodnosi na djelatnosti KDBH “Preporod”, književnosti, teatra islično. Jahić je zaključio kako u oskudici ozbiljnih knjiga muslimanskeperspektive u Hrvatskoj, ova knjiga kao i knjiga Farisa Nanića “Zapisanoostaje” katalogizira neke krucijalne točke suvremenog društva kojesu uputne za politologiju većinskog naroda, ali i za sociologiju. Riječ jeo važnoj knjizi koja u nedostatku naših “institucionalnih” artikulacijaizvida o stanju izvan publicističkog rješenja, sama sa sobom, naglas,intelektualno čita znakove u vremenu.Faris Nanić, urednik knjige, osvrnuo se na dva aspekta njeneanalize, ističući kako je autoru blizak filozof Ebu Hamid MuhammedEl-Gazzali (1058.-1111.), koji je rekao da ljudsko znanje što je bogatijenužno postaje i složenije. Ono, zapravo, u jednom trenutkuprestaje biti znanje, a postaje ideologija. Razumijevanje svijeta okonas podrazumijeva postojanje znanja, ali i otvorenosti. Živimo na početkukraja liberalnog kapitalizma, u doba estetskog kaosa. Arapskisociolog i povjesničar Ibn Haldun (1332.-1406.), uspostavio je osnoveteorije radne vrijednosti, kao osnovu svake stvarne ekonomije,odnosno osnovu za rast i razvoj ljudskog društva, četiri stoljeća prijepredstavnika liberalne ekonomske misli. Spoznaje iz fizike se reflektirajuna ekonomske odnose. Ibn Haldun je shvatio da su društvenezakonitosti podvrgnute istoj vrsti principa kao i prirodne zakonitosti.Autor ove knjige prepoznaje vezu između ekonomskih odnosa i fizikalnih,te upozorava, u jednom od svojih tekstova, da je jedini legitimniprostor profita prirodno onaj koji povećava omjer korisnog radai uložene energije. Fizikalna veza rada sa silom, masom akceleracijei elementarnim fizikalnim pojmovima može se matematički izraziti iodnositi i na osnove ekonomije kao uloženog rada, znanja i vještinakoje stvaraju povećanu vrijednost te je nužno antropična, što značinije sklona kaosu, kao što su tvrdili očevi neoliberalne ekonomskemisli. Citat iz “Multimonologa” na 19. stranici svjedoči kako je neoliberalnikapitalizam negdje na rubu svoga postojanja. Faris Nanić jeistaknuo kako je jedna od vrijednosti ove knjige u njenom jeziku tedodao kako autor upozorava na probleme prevođenja svetih tekstovau kojima se čitave zajednice upućuju na prihvaćanja potpuno pogrešnihkoncepata u odnosu na ono što stvarna intencija tog tekstajeste. U “Arhifaktu” autor se bavi teorijskim razmatranjima arhitektureKabe, mjesta prema kojemu se svi muslimani pri molitvi okrećui prepoznaje Zakon zlatnog reza, kojeg su poznavali klasični misliocii kroz te spoznaje predlaže jedan svoj projekt koji investitor nijeusvojio (op.a. idejno rješenje Islamskog centra u Sisku), a predstavljasintezu svih tih znanja o ispravnom načinu projektiranja i građenjaislamskih bogomolja (džamija). “Multimonolog” je knjiga s mnogomonologa i predstavlja poziv za stvarni dijalog, kulturno i znanstvenoprožimanje, nešto što bismo mogli nazvati interkulturalnošću kojadovodi do međusobnog obogaćivanja i zajedničkog napretka.Autor Senad Nanić je rekao kako je “Multimonolog” nastajao15 godina. U 90-im godinama prošlog stoljeća, kada se mnogo togabitnog nije ni moglo čuti, a kamoli reći, u toj zaglušnoj buci brojnihmonologa, pojednostavljenog viđenja svijeta, postojala je snažnapotreba da se o bitnim stvarima nešto kaže, makar formalno. U tovrijeme institucije su šutjele ili, češće, tek brbljale. Tako je “Multimonolog”postao prostor pojedinačnog vapaja za istinskim dijalogom,argumentima i temama. qAjka TIRO SREBRENIKOVIĆ6 PREPORODOV JOURNAL 140