Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj ... - Vlada Crne Gore

Crna GoraMinistarstvo za informaciono društvoStrategija razvojaInformacionog društva u CrnojGori od 2009. do 2013. godine© Vlada Crne Gore2009

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineUvodNe postoji sumnja da informacione i komunikacione tehnologije (ICT) imaju zanačajan uticaj naekonomski razvoj, zaposlenost i ljudske kapacitete. U tom smsilu, za malu zemlju, sa ograničenimresursima, kao što je Crna Gora, razvoj ekonomije zasnovane na znanju, stvaranje efikasne javneadministracije i uključivanje svih građana u organizaciju javnog života treba da budu prioriteti odneprocjenjive vrijednosti.Prema strategiji informacionog društva Evropske Unije, i2010 1 , ICT predstavlja oko 25% GDP-a i oko40% rasta produktivnosti u EU. Da bi se ovakvi rezultati postigli, i da bi Crna Gora bila ravnopravnačlanica i kada je u pitanju upotreba informaciono komunikacionih tehnologija, potrebno je razvijatimoderna ICT rješenja koja će koristiti i javni i privatni sektor. Na taj način stvara se jasna slika, da jeupravo stvaranje informacionog društva strateški zadatak Crne Gore, u njenom društvenom,ekonomskom i političkom razvoju.U Crnoj Gori, razvoj informacionog društva je prepoznat 2004. godine kada je Vlada Crne Goreusvojila Strategiju razvoja informacionog društva – put u društvo znanja. Prepoznavanjem stateškihprioriteta, započeo je razvoj informacionog društva i elektronskih servisa namijenjenih kako javnomtako i privatnom sektoru. Strategija je obuhvatala period od 4 godine, sa jasno definisanim ciljevima iaktivnostima, i istekom tog roka, a shvatajući značaj razvoja društva zasnovanog na znanju, stvorilase potreba za izradu nove strategija koja će trasirati put razvoja informacionog društva do 2013.godine. U maju 2008. godine, Vlada je usvojila i Akcioni plan za razvoj informatičkih projekata do2008. godine, čime su definisani prioritetni projekti kako u oblasti kreiranja registara tako i u oblastipromocije informacionog društva i podizanja nivoa svijesti o neophodnosti stvaranja društvazasnovanog na znanju.Danas, jedan od strateških prioriteta Crne Gore, ogleda se upravo u primjeni informaciono -komunikacionih tehnologija u svim svojim razvojnim strategijama, jer ICT pruža velike mogućnosti iima sveopšti uticaj na nacionalne privrede i globalnu konkurentnost.Svhatajući značaj upotrebe informaciono-komunikacionih tehnologija, Strategija razvojainformatičkog društva u Crnoj Gori od 2009. do 2013. godine, će imati za cilj da:· unaprijedi stanje u oblasti ICT-a;· razjasni uloge, izgradi partnerstvo između privatnog i javnog sektora i olakša učešće svihključnih aktera, uključujući i nevladine organizacije;· usmjeri postojeća oskudna sredstva na korišćenje ICT-a za nacionalne prioritete i pomogneutvrđivanje dinamike dopunskih ulaganja;· upotpuni uticaj tržišta, promoviše društvene promjene, omogući lokalnu inicijativu, osigurazajedničko učenje i omogući širenje uspješnih rješenja;· ukaže na posebne potrebe i snagu važnih djelova ICT industrije za izvoz i konkurentnostprivrede;1 »i2010 – A European Information Strategy for growth and employment«3| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine· preusmjeri nacionalni sistem inovacija da zadovolji suštinske i dugoročne tehnološkezahtjeve ICT-a (kao tehnologije opšte namjene);· ukaže na propuste u koordinaciji, istraži mrežne efekte i obezbijedi dopunska ulaganja zakorišćenje ICT-a kao infrastrukture koja osposobljava i pruža potrebne usluge.Razvoj informacionog društva kao i primjena ICT-a u cilju podizanja nivoa efikasnosti ekonomskih idruštvenih procesa zahtijeva koordinirane napore i aktivnosti od strane svih vladinih institucija. Utom smislu, a u skladu sa nadležnostima, koordinacija razvojem informacionog društva iimplementacije strategije i akcionih planova koji će činiti sastavni dio strategije, će biti povjerenoMinistarstvu za informaciono društvo. Takođe, u procesu implementacije strategije, ciljevi će sepostići samo koordiniranim aktivnostima svih članova društva, kako javnih tako i privrednihsubjekata.4| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine1. Principi razvoja informacionog društvaPrincipi razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori su definisani već 2004. godine Strategijomrazvoja Informacionog društva – put u društvo znanja. Međutim, u okruženju koje karakterišu brzepromjene, naročito u oblasti ICT-a, principi koji će usmjeriti razvoj infromacionog društva su sljedeći:- razvoj informacionog društva u Crnoj Gori je strateški izbor u kojem javni sektor ima vodećuulogu u ispunjavanju i definisanju ovih principa;- informaciono društvo će se razvijati u manirima korektne koordinacije i kooperacije izmeđujavnog, privatnog sektora i trećih strana;- javni sektor je inteligentan potrošač, koji osigurava da se u procesu nabavke omogući višeslobode i ostavi mjesta za inovativna rješenja;- informaciono društvo će se kreirati za sve građane Crne Gore, pri čemu će posebna pažnjabiti usmjerena na integraciju društvenih grupa sa posebnim potrebama, do regionalnograzvoja i jačanja lokalne samoinicijative;- interes kreatora i korisnika u primjeni zakona o zaštiti intelektualne svojine;- razvoj informacionog društva ne smije oslabiti povjerenje građana u sigurnost procesa.Zaštita osnovnih prava, ličnih podataka i identiteta mora biti osigurana, a smanjenje brojarizika i grešaka informacionih sistema mora biti garantovano;- aktivnosti usmjerene na razvoj informacionog društva u Crnoj Gori treba da budu povezanesa aktivnostima u oblasti istraživanja i razvoja;- informaciono društvo i šanse koje ono donosi moraju da se uzmu u obzir tokom izvršenjasvih sektorskih politika;- trendovi koji su u zemljama EU i širom svijeta moraju da se uzmu u obzir. Crna Gora treba dabude spremna da dijeli znanja i iskustvo sa drugima, ali i da od zemalja u okruženju uči nanjihovim dobrim primjerima;- u javnom sektoru gdje se koriste već neka IT rješenja, treba da se izbjegne dupliranje istih;- javni sektor treba da reorganizuje poslovne procese kako bi osigurali efikasno prikupljanjepodataka od građana, preduzetnika i javnih tijela;- javni sektor treba da omogući podjednaku šansu i tretman različitim hardverskim isoftverskim platformama i da obezbijedi interoperabilnost informacionih sistema upotrebomotvorenih standarda;- prikupljanje podataka i razvoj ICT rješenja nastaju na osnovu principa ponovnog korišćenja.5| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine2. Trenutno stanje i izazoviIzgradnjom informacionog društva, tj. društva zasnovanog na znanju, stvaraju se preduslovi zaostvarenje nekih od ciljeva kao što su:- brži ekonomski razvoj;- ubrzane reforme, prihvatanje standarda razvijenog svijeta, razvoj demokratije;- izgradnja jeftinije, efikasnije i transparentnije državne uprave;- olakšana komunikacija građana i poslovnih subjekata sa državom i okruženjem i eliminisanjebiznis barijera;- jednake šanse pojedincima za podizanje obrazovnog nivoa i doživotno učenje;- veća sigurnost građana i poštovanje ljudskih prava, lakša borba protiv organizovanogkriminala i terorizma.Temeljni ciljevi programa razvoja informacionog društva u Crnoj Gori, će omogućiti građanima ipreduzetnicima pravovremeno primanje informacija i aktivno učestvovanje u društvu kroz umreženiinformacioni sistem, snaženje i povezivanje crnogorske privrede, sveobuhvatnu razmjenu informacijai iskustva u poslovnom svijetu i preduzetništvu, kao i opremanje države da postane transparentan,brz i efikasan servis. Zahvaljujući ICT-u, proizvodnja i pružanje usluga države građanima i biznisu,organizuju se na bitno drugačiji način (efikasniji, lakši, brži i jeftiniji).Crnu Goru karakteriše visoka penetracija mobilne telefonije. Na kraju januara 2009. godine, brojkorisnika mobilne telefonije u Crnoj Gori je iznosio 1.144.072 što odgovara penetraciji od 184,48%. Uodnosu na isti period 2008. godine, broj korisnika je veći za 5,67%. Ovako visoki procenti govore daje potrebno razvijati mobilne servise, podjednako koliko i internet servise. Izazov za Crnu Goru trebada predstavlja dostizanje visokog nivoa upotrebe mobilnih servisa (kao što su npr. plaćanja,rezervacije i sl.).Prema podacima koje objavljujeInternetWorldStats(www.internetworldstats.com)broj korisnika interneta je na nivouod oko 41.30%. Ovaj broj uključujekako pretplatnike, tako i samekorisnike (koji nisu pretplatnici akoriste internet na poslu, u školi,na internet kioscima i sl.).6| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine2.1. Informaciona infrastrukturaParticipacija građana u društvu zasnovanom na znanju podrazumijeva da je svim korisnicimapodjednako i pod istim uslovima omogućen pristup ICT servisima. Ovakvu situaciju je mogućeostvariti liberalizacijom tržišta telekomunikacija i stvaranjem konkurentnog tržišta u kojem će serazviti jaka mrežna infrastruktura, a pristup će biti omogućen po veoma povoljnim uslovima. Na tajnačin, tržište telekomunikacija će postati kompetitivno, i omogućiće se pristup svima, kao i svimservisima. Tehnološki napredak, razvoj i povećani nivo pružanja trostrukih rješenja (digitalnatelevizija, interent konekcija i telefoni) kao i mobilne komunikacije, usmjeriće dalji razvoj interneta iinternet servisa. Istovremeno, treba imati u vidu da će korišćenje servisa informacionog društvapovećati nivo brzine i kvaliteta elektronskih komunikacija. Lansiranje novih naprednih usluga imaćeza cilj fokusiranje prema većim centrima, dok će u razuđenijim oblastima visoko-kvalitetanbroadband i dalje biti izazov. U svakom slučaju, internetizacija ruralnih područja u velikoj mjeri dajedoprinos ruralnom razvoju, osiguravajući dostupnost operativnih informacija i usluga kao i pomoć uprocesu povećanja kvaliteta života u ovim područjima.Za određeni dio populacije, u najvećoj mjeri za socijalno ugrožene kategorije i stariju populaciju,pristup internetu je često ograničen zbog nedostatka ličnih računara. Istraživanja su pokazala da uCrnoj Gori 47% domaćinstava posjeduje računar, ali da je osnovna barijera prilikom kupovineračunara nedostatak finansijskih sredstava. U tom smislu, potrebno je usmjeriti aktivnosti u pravcupovećanja broja korisnika kako računara tako i interneta, kroz različite olakšice prilikom kupovineračunara, jeftinije pristupe internetu, besplatne kioske kroz cijelu Crnu Goru i sl.2.2. ICT i upotreba InternetaKao što je već pomenuto, jedan od izazova Crne Gore u pravcu razvoja informacionog društva seogleda u podizanju nivoa kvaliteta i dostupnosti interneta u različitim regionima, naročito u onimoblastima gdje privatnom sektoru nije profitabilno da ulaže investicije. U svakom slučaju, upotrebainterneta ne zavisi samo od dostupnosti infrastrukture ili cijene servisa, već u značajnoj mjeri zavisi iod motivacije – tj. postojanja korisnog i neophodnog sadržaja kao i svjesnosti o postojanju šansi kojeinformaciono društvo pruža. Dakle, iako je veoma važno da Crna Gora pruži online servise, još važnijeje da omogući građanima da koriste te servise, kao i da stvori situaciju u kojoj će građani i privredashvatiti neophodnost korišćenja istih. I kada se postigne ta situacija, potrebno je dalje učvršćivatipovjerenje i unapređivati usluge upotrebom modernih informaciono-komunikacionih tehnologija.Jedno od važnih pitanja je i razvoj inkluzivnog društva, koje zahtijeva izgradnju povjerenja uelektronske kanale komunikacija. Povećani broj internet napada, ograničenja u pogledu zaštiteinfrastrukture, i mogućnosti da se veoma brzo i lako kopira i integriše veliki broj podataka može imati7| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineza posljedicu povećani strah kod građana kada su u pitanju njihovi lični podaci, privatnost, njihovopovjerenje u sigurnost kao i smanjeni interes za korišćenje benefita koje pruža informaciono društvo.Povjerenje u internet i motivacija u pravcu korišćenja zavisi od vještina samih ljudi o tome kolikokoriste računare i elektronske servise. U tom smislu, potrebno je obezbijediti sistem edukacije zacijelu populaciju, koja mora biti konstantna, cjeloživotna. Takođe je veoma važno shvatiti da ICT nestvara samo šanse za rješavanje problema uskog grla, već omogućava dodatne mogućnosti zaparticipaciju u javnom životu (eDemokratija), za kontinuelan, fleksibilan i lični razvoj (eUčenje),zabavu i sl. Treba imati u vidu da danas više od polovine ne-korisnika interneta nema namjeru dapočne da ga koristi. U cilju izbjegavanja daljeg stvaranja digitalnog jaza između onih koji imajupristup internetu i elektronskim servisima i onih koji nemaju, pružanje javnih usluga treba bitiobezbijeđeno i osigurano kroz sisteme sa više kanala.Osim građana, potrebno je posvetiti pažnju i privatnom sektoru, i u tom smislu, povećati napore ucilju unapređenja shvatanja uticaja ICT-a na ekonomske aktivnosti u kompanijama. Shvatanje značajauticaja ICT-a na preduzetništvo i ekonomiju generalno, nije samo izazov samih kompanija i biznissektora, već i javne administracije. U tom smislu, istraživanja koja mjere i analiziraju uticaj ICT-a naekonomski rast i razvoj treba da budu povećane.2.3. Kompetitivnost ICT sektora u Crnoj GoriDa bi u Crnoj Gori mogli da kažemo da postoji kompetitivni ICT sektor potrebno je sprovestiodređene promjene, kako u samoj organizaciji ICT sektora, tako i u pogledu edukacije, podizanjanivoa svijesti o neophodnosti stvaranja ovakve situacije i sl.Stvaranje kompetitivnog ICT sektora je veoma važno u procesu kreiranja informacionog društva,kako sa aspekta poboljšanja samih kompanija i unapređenja ljudskog kapaciteta, tako i za jačanjeekonomije znanja. Ovaj sektor može da ostvari koristi onog trenutka kada se preorijentiše odsituacije u kojoj se stvaraju niske vrijednosti do situacije u kojoj je njihov cilj stvaranje visokokvalitetnihvrijednosti. U tom smislu, pitanja koja se tiču zaštite intelektualne svojine predstavljajuznačajne izazove kada želja za kreiranjem intelektualnih vrijednosti ili korišćenja tih vrijednosti nazakonit način, može biti umanjena pogrešnim očekivanjima i strahovima. Kreiranje intelektualnesvojine i njegova upotreba u skladu sa zakonima mogu biti promovisani osiguranjem efikasnezakonske zaštite i povećanjem svijesti građana o toj potrebi.Jedno od važnih pitanja je i pitanje informacione bezbijednosti. U poređenju sa prethodnimperiodom, posljednjih godina nivo napada i opasnosti je znatno povećan, sigurnosne mjere supostale značajno skuplje a rizici veći. Informaciona sigurnost danas ne može biti garantovana odstrane samo jedne agencije, preduzeća, radne grupe i sl. već je potrebno stvoriti kooperaciju izmeđusvih institucija kako u Crnoj Gori tako i sa institucijama van Crne Gore.8| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine2.4. ICT i javna administracijaRasprostranjena upotreba ICT-a u javnoj administraciji pruža mogućnosti unapređenja efikasnostidržavnih mehanizama, čime utiče na dostupnost i kvalitet javnih usluga i povećanje šansi da građaniučestvuju u procesima donošenja odluka.Povećanje efikasnosti i transparentnosti javnog sektora kroz upotrebu ICT-a promijeniće načinfunkcionisanja javne administracije i izazvaće promjene u smislu vještina koje je potrebno daposjeduju kako zaposleni u javnoj upravi tako i građani koji žele da koriste prednosti ICT podržanihusluga. Organizacione promjene koje su potrebne za efikasno funkcionisanje javne administracije uinformacionom društvu moraju biti analizirane veoma detaljno i na taj način i implementirane. Poredtoga, brzi razvoj tehnologije i paradigma promjena koja sa tim dolazi, dovodi sa sobom i svaneophodna povećanja socio-ekonomskih istraživanja kako bi se obezbijedila formulacija politka kojaće odgovoriti potrebama samog informacionog društva.Kao što je već pomenuto, upotreba ICT-a omogućava povećanje efikasnosti pružanja javnih uslugagrađanima i preduzećima. Pored toga, ICT predstavlja i efikasan alat koji povećava uključnostgrađana u javne debate i procese donošenja odluka. Danas se web sajtovi javnog sektora uglavnomkoriste za pružanje informacija, i samo u nekim slučajevima, za pružanje eUsluga. Njihova uloga, upravcu povećanja participacije građana, tek treba da se razvije.Javne informacije su u principu lako dostupne, iako su dosta rasprostranjene. Značaj integralnogsistemskog pristupa se povećava sa povećanjem potrebe za upravljanjem i pretragom informacijamai upotrebom eUsluga. Povjerenje građana u državu može se povećati kroz pravilnu upotrebu ličnihpodataka, pružajuči mogućnost građanima da sigurno prate ko i iz kojih razloga koristi njihovepodatke.9| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine3. Evropski ciljevi i standardiU procesu pridruživanja Evropskoj Uniji, jedan od bitnih segmenata koje treba uskladiti sa evropskimstandardima je Informaciono društvo. Zemlje jugoistočne Evrope su prepoznale značaj uvođenja irazvoja infromaciono komunikacionih tehnologija i veoma su aktivne na regionalnom nivou, što seogleda kroz suočavanje sa izazovima na putu društva znanja, oslanjanje na potencijale koje pružadigitalizacija, kao i kroz nastojanje da koriste mogućnosti integracije svojih ekonomija u svjetskotržište.Preuzimajući obavezu da će progresivno raditi na aktivnostima koje su identifikovane kao značajne ucilju razvoja društva znanja, shodno potpisanoj eSEE Agendi, za period 2002-2007. godine, Crna Goraje izrazila spremnost da istraje u procesu transformacije iz industrijskog u informaciono društvo.Strategija razvoja informacionog društva, koja je obuhvatila period 2004-2007, je usvojena 2004.godine, a u vezi sa tim i zakonska infrastruktura za sprovođenje poslova za razvoj eGovernment-a.Usvojeni zakoni (Zakon o elektronskoj trgovini, Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o primjenipropisa za zaštitu prava intelektualne svojine, Zakon o elektronskom dokumentu, Zakon oelektronskim komunikacijama, Zakon o tajnosti podataka i Zakon o zaštiti neobjavljenih podataka) suusklađeni sa direktivama Evropske Unije.Obaveze koje su završene i aktivnosti na kojima se kontinuirano radi, svrstale su Crnu Goru u redvodećih zemalja u jugoistočnom regionu, ali to je samo dio zadataka i ciljeva koje diktira Evropa ikoje treba ostvariti na putu daljeg razvoja informacionog društva.3.1. Strateški prioritetiIzgradnjom informacionog društva stvaraju se preduslovi za ostvarenje ciljeva koji se žele postići naputu društva znanja, a pozitivni efekti se odražavaju na kompletnu ekonomiju. Shodno tome, stvarase nova osnova na kojoj se uspostavljaju poslovne veze među komanijama, postiže se velikaraspoloživost informacijama, a očigledne su i makroekonomske implikacije na zaposlenost, carinski iporeski sistem, kao i na konkurentnost u širem smislu. Ciljevi koje ovdje treba istaći su: bržiekonomski razvoj, kroz povećanje BDP-a, porast izvoza, smanjenje trgovinskog deficita, povećanjezaposlenosti i dr.; prihvatanje evropskih standarda, ubrzane reforme i razvoj demokratije; izgradnjajeftinije, efikasnije i transparentnije državne uprave; kreiranje odgovarajućeg institucionalnogokruženja koje će podržati širenje i efikasnu upotrebu informaciono komunikacionih tehnologija iznanja u svim sektorima privrede; kreiranje društva obrazovanih i kreativnih ljudi, sa mogućnošću dauče tokom cijelog života; usvajanje pravne regulative za informaciono društvo u skladu sa AquisCommunitaire; promovisanje razvoja Informacionog društva, kao i veća sigurnost građana ipoštovanje ljudskih prava.Najkraće rečeno, glavni ciljevi e-Evrope su da za svakog građanina, svaki dom, svaku školu, svakopreduzeće i administraciju otvore vrata ulaska u digitalno doba i omoguće im pristup Internetu.10|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineStvarajući digitalno pismenu Evropu, čitav proces ulaganja u nove ideje i njihov razvoj treba da budedruštveno uključiv, da se izgradi povjerenje korisnika i da se doprinese društvenom jedinstvu. Da bise realizovali ovi ciljevi, potrebno je obezbijediti:- širokopojasni pristup (brzi pristup Internetu po niskim cijenama, preko telefonskih linija,putem bežične tehnologije ili preko satelita)- bezbjednost (zaštititi elektronsku mrežu od hakera i virusa i učiniti je bezbjednom, kako bi seizgradilo povjerenje klijenata u elektronsko plaćanje)- e-uključivanje (osigurati da je informaciono društvo dostupno velikom dijelu stanovništva,bez obzira na geografske i socijalne razlike)- e-uprava (približiti državnu upravu građanima i privredi, obezbjeđujući korišćenje javnihusluga putem Interneta)- e-učenje (prilagoditi obrazovni sistem i obučavanje u EU privredi zasnovanoj na znanju idigitalnoj kulturi)- e-zdravlje (omogućiti elektronske zdravstvene usluge, koje su korisnički orjentisane iobezbijediti informacije za građane i zdravstvene radnike, sa akcentom na uvođenjeinfrastrukture za zdravstvenu zaštitu, prevenciju bolesti i zdravstveno obučavanje putemInterneta)- e-poslovanje (stimulisati razvoj e-trgovine, kroz kupovinu i prodaju putem Interneta ireorganizaciju poslovnih procesa korišćenjem digitalne tehnologije)Potvrđujući značaj Inicijative za elektronsku jugoistočnu Evropu i prihvatajući Informaciono društvokao osnov bržeg razvoja regiona, kroz smanjivanje jaza u razvoju između regiona i Evropske Unije,kao i između zemalja regiona i ostatka svijeta, vlade zemalja regiona su se usaglasile oko daljih ciljevai zadataka definisanih dokumentom eSEE Agenda Plus, za period 2008-2012. godine.Ovim strateškim dokumentom definisani su ciljevi usklađeni sa Akcionim planom zemalja članica EUi2010 „Evropsko informaciono društvo za razvoj i zapošljavanje“. i2010 promoviše jedno otvoreno ikonkurentno digitalno tržište, ističući da su informaciono komunikacione tehnologije glavni pokretačpoboljšanja kvaliteta života. Kao ključni element razvoja i poslovanja, i2010 teži integrisanompristupu informacionog društva i kreiranju politike audio-vizuelnih medija u Evropskoj Uniji.3.2. Ciljevi do 2013. godineU nastojanju da bude dio jedinstvenog informacionog prostora jugoistočne Evrope, Crna Gora morauvoditi inovacije i ulagati u obrazovanje i istraživanja u oblasti informaciono komunikacionihtehnologija. Na putu društva znanja dalje je potrebno smanjiti digitalni jaz, proširiti skup servisa iuvesti centralni sistem i portal elektronske uprave. Analogno tome, u okviru specifičnosti okruženja11|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godinejugoistočne Evrope, prepoznata su tri ključna prioriteta: jedinstveni informacioni prostor, inovacije iulaganja u ICT istraživanje i obrazovanje i inkluzivno informaciono društvo (informaciono društvo zasve). U sklopu ovih prioriteta precizirane su obaveze koje treba ispuniti i ciljevi koje treba realizovati ito:- Kreiranje jedinstvenog informacionog prostora ima za cilj da se stvori otvoreno ikonkurentno tržište za informaciono društvo i medijske usluge. U tom smislu, aktivnosti ćebiti usmjerene na: unapređivanje, regulisanje i razvoj širokopojasne mreže velikih brzina iservisa pomoću kojih može da se ponudi siguran pristup bogatim sadržajima; stimulisanjerazvoja digitalnog sadržaja i servisa u oblastima od opšteg interesa – kultura, zdravstvo,naučni i obrazovni sadržaj, geografske informacije itd; usvajanje nacionalnog okvirainteroperabilnosti u pogledu Evropskog okvira interoperabilnosti (za administracije) kako bise osigurala kompatibilnost i saradnja sistema, procesa i ljudskih resursa i kako bi seomogućio nesmetan ulazak u EU i pružili servisi usmjereni na klijenta; obezbijeđivanjedigitalne konvergencije Informacionog društva i medijskih servisa, mreža i opreme, štopodrazumijeva konzistentan sistem pravila za Informaciono društvo i medije na osnovutehnološke neutralnosti koja je definisana relevantnim Evropskim regulatornim okvirom;olakšavanje nacionalne/regionalne komunikacije i promet izgradnjom ključne javneinfrastrukture na nacionalnom i regionalnom nivou za sigurno elektronsko poslovanje naosnovu kvalifikovanog elektronskog potpisa.- Kroz Inovacije i ulaganja u ICT istraživanje i obrazovanje treba utvrditi mjere kojima će se toosvariti, sa ciljem da se osigura veća dobit. U vezi sa tim će biti preduzete sljedeće mjere:kroz obavezu informatičke pismenosti, investiraće se u ICT infrastrukturu u obrazovniminstitucijama i u stvaranje učionica opremljenih kompjuterima i Internet konekcijama; krozstandarde za minimalna i napredna ICT znanja unapređivaće se obrazovni sistem vršenjemdirektnih izmjena u nastavnim planovima i programima naših škola; kroz prevazilaženje jazaizmeđu različitih generacija, biće uspostavljeno stručno obrazovanje za ICT i sa privatnimsektorom će se biti sprovedene aktivnosti na ujednačavanju ICT znanja, kao i obezbjeđivanjaprograma za usavršavanje tokom cijelog života; kako bi se realizovale nove tehnologije imetode za unapređenje regionalnih ekonomija, pojačaće se istraživanja u regionu; krozrazvoj akademske i naučnoistraživačke mreža i bolju povezanost između istraživača iinstitucija, podržaće se ICT istraživanja i proces transfera tehnologija.- Inkluzivno Informaciono društvo ima za cilj promovisanje jednakih uslova za sve na putudruštva znanja i prevazilaženje digitalnog jaza. Shodno tome: obezbijediće se jednakemogućnosti u pristupu tehnologiji, kroz prevazilaženje polne i digitalne podijeljenosti, kao ikroz izjednačenost različitih društveno-demografskih grupa; realizovaće se skup osnovnihrješenja za javne servise i elektronsku Vladu, kroz izradu strategije elektronske Vlade iintegraciju sa sveukupnim reformama javne uprave; razvijaće se strategija za elektronskoposlovanje i preduzeti aktivne mjere za prevazilaženje svih prepreka za razvoj elektronskogposlovanja, kroz saradnju sa privatnim sektorom; državne, školske i specijalističke bibliotekeće biti opremljene bibliotečkim informacionim sistemom, kroz uvođenje i razvoj programadigitalizacije kulturnog i istorijskog naslijeđa; posebna pažnja će biti posvećena alatimaeUčešća, kako bi se u cilju ostvarenja eDemokratije osigurala potpuna uključenost građana usva pitanja društva, uključujući upotrebu ICT-a u izbornom procesu.12|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine4. Institucionalni i zakonodavni okvirRazvoj odgovarajućih polisa i institucija je ključ kreiranja ekonomije znanja, osnov stvaranjainformacionog društva i podsticaj za razvoj novih tehnologija za integraciju i transformacijuposlovnih procesa i upravljanja. Institucionalne promjene i inovacije su neophodne za upravljanjeprirodom znanja, informacija i komunikacionih procesa kao i nove tehnologije koje transformišu oveprocese na fundamentalan i neopipljiv način. Specijalizovane institucije i nove vještine zahtijevaju dakreiranje, traženje, usvajanje, razlikovanje i korišćenje ovih tehnologija, budu sinhronizovani saodgovarajućim reformskim politikama, investicijama, menadžerskim inovacijama i političkimrevolucijama kao što je to tehnologija.Informaciono-komunikacione tehnologije (ICT) su snažan alat razvoja i neophodna infrastrukturaekonomije znanja. Ove tehnologije imaju prodoran uticaj na sve ljudske aktivnosti, od ličnog životado poslovnih aktivnosti i upravljanja unutar vlada. ICT ubrzava širenje informacija i znanja, eliminišućigeografske prepreke i čini informacije i znanje dostupnijim. Sa odgovarajućim početniminvesticijama, ICT barijere ulaska na tržište su značajno smanjene, a konkurencija povećana. Barijerekoje se pojavljuju su obično institucionalne prirode. Često nedostatak institucionalnih kapaciteta kojisu neophodni za podsticanje ICT-ja za poslovne (razvojne) strategije utiče na neophodnostintegrisanja ICT investicija sa promjenama organizacije, procesa i vještina.Leadership je ključ ekonomske i institucionalne transformacije, uključujući pri tome i ICT podržanetransformacije. Dijelom može biti izgrađen od strane individualnih lidera. Na njega značajno utičustavovi, kapaciteti, znanje i iskustvo samih lidera. Oni moraju da inspirišu i animiraju strateškeinvesticije i planove kao i ICT upravljanje i procese transformacije. Međutim individualni lideri nisudovoljni. Njihova vizija mora biti institucionalizovana, i institucionalni mehanizmi moraju bitimoderni (u skladu sa trendom koji diktiraju razvijene države) kako bi učinili mogućim implementacijui održivost ovih vizija.Trenutno ne postoji jedan institucionalni model koji bi različite zemlje pratile tokom procesakreiranja svojih ICT agencija ili ministarstava. Mora postojati više modela; stav da “jedan modelodgovara svima” se čini irelevantnim kada uspjeh zavisi od niza različitih faktora, kao što je to slučaju razvoju elektronskih servisa i uopšte informacuionog društva. Pored toga, nije dovoljno poznatnivo efektivnosti i uticaja alternativnih institucionalnih aranžmana za upravljanje i koordinacijusamim razvojem.4.1. Strateški prioritetiStvaranjem uslova za razvoj informacionog društva, obezbjeđuju se bitne pretpostavke da Crna Gorai dalje nastavi sa razvojem, kao i da se potpuno integriše u globalnu ekonomiju, znatno intenzivnijenego korišćenjem bilo koje druge tehnologije. Takvim pristupom stvoriće se povoljan ambijent nesamo za razvoj ICT sektora, već i za bržu implementaciju ovih rješenja u svim ostalim sektorima,posebno u privredi i civilnom društvu.13|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineDržavna uprava treba da iskoristi informaciono-komunikacione tehnologije za međusobnukomunikaciju i usluge i na taj način omogući efikasnost i transparentnost u odnosima sa građanima iprivredom. Strategijom upravne reforme Crne Gore za period 2002-2009. godina informacionatehnologija (IT) je prepoznata kao jedan od bitnih faktora u procesu upravne reforme. Ukazano je damnogi aspekti reforme uopšte i nijesu mogući bez moderne informacione tehnologije, koja je važankatalizator promjena i donosi velike prednosti u smislu podizanja produktivnosti i obezbjeđivanjakvaliteta usluga uprave. Kao jedna od aktivnosti za implementaciju Strategije upravne reformepredviđena je i informaciona modernizacija državne uprave. Ta modernizacija pretpostavlja: (1)obezbjeđivanje dalje dogradnje informacionog sistema i savremenih sredstava rada, (2) pripremuposebnih programa tehničko-tehnološkog unapređenja za pojedine oblasti i (3) usmjeravanjeautomatizacije na principu “jedan papir”.Navedene prioritete nije moguće realizovati bez uspostavljanja odgovarajućeg institucionalnogokvira koji bi organizovao, podsticao i pomagao razvoj u oblasti informacionog društva. Mnogezemlje mogu da razvijaju različite institucionalne aranžmane, prebacujući od jednog modela na drugi,eksperimentišući sa postojećim ali sa druge strane i kreiranjem potpuno novih modela. Međutim,fundamentalni izbori i razmišljanja su slična među zemljama i ona se ogledaju u sljedećimčinjenicama:· Integracija u razvoj: Koji način institucionalnog aranžmana je neophodan da se promovišeintegracija ICT-ja u razvojne strategije i menadžment? Kako tražnja za novim institucijamatreba da bude mobilizovana i artikulisana tako da bi mogla da se pozicionira i integriše ICTstrategija sa razvojem politika i ciljeva?· Sinergije između komponenti eRazvoja: Koji organizacioni okvir treba da bude tražen ilipostavljen za različite elemente eRazvoja? Koji tip institucionalnog leadershipa i mreža jeneophodan da bi se uspostavila sinergija između ePolitika, telekomunikacione infrastrukture,ICT pismenosti i ljudskog kapitala, ICT-ja kao sektora ili jezgra nadležnosti, i ICT-ja kaopokretača svih sektora ekonomije?· Koordinacija u eGovernment-u: Kako Vlade treba da se organizuju da upravljaju svojim ICTpodržanimtransformacijama i da se bave međusektorskim ulogama ICT-ja? Kako tehnološkiimperativi razvoja klasične arhitekture kompanija mogu biti prilagođeni sa potrebomosnaživanja agencija i ministarstava koji treba da artikulišu svoju tražnju za ICT podržaneusluge i integrišu ICT u svoje sektorske strategije? Osim toga, koje inicijative i institucionalniokviri mogu podstaći kolaboraciju?· Centralizacija i diskrecija: Koliko Vlada treba da centralizuje ili decentralizuje planiranje idonošenje odluka u eRazvoju i ICT investicijama? Koji institucionalni aranžmani trebaju bitineophodni da promovišu bottom up inovacije i centralizovane mjere da bi se dostigaouspjeh? Kako eLeadership institucije treba da osnaže ovaj optimalni nivo eGovernmant-a?· Institucionalna arhitektura i nacionalni kapaciteti: Kako nove eInstitucije i kapaciteti treba dabudu izgrađeni da bi bili prilagođeni (ili možda transformisani) sa postojećim političkim,kulturnim i institucionalnim strukturama zemlje? Na primjer, kakvu ulogu treba da imajudržave u kreiranju ekonomije znanja? Koji tip institucionalnih aranžmana i kapaciteta trebada budu najviše sprovedeni u građenju efektivnog partnerstva između centralnih vlada,lokalnih vlada, privatnog sektora i civilnog društva? Koji nivo autoriteta i autonomije trebacentralna koordinaciona ICT agencija da posjeduje?14|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine4.2. Institucionalni ciljevi do 2013. godineRazvoj informacionog društva može napredovati samo ako postoje institucije koje se ponašaju kaokoordinaciona tijela za eUpravljanje i kao sredstvo za omogućavanje i kreiranje modernog društva. Umnogim zemljama, pored organa, odnosno tijela nadležnih za uspostavljanje i razvoj informacionogdruštva postoje i drugi organi, tijela i institucije nadležne za pojedine specifične segmente.Institucije eRazvoja treba da budu u mogućnosti da izvode/obavljaju nekoliko osnovnih funkcija: (a)formulacija eStrategije uključujući integrisane ICT strategije u cjelokupni razvoj i poslovne strategije;(b) formulacija politika i razvoj zakonskih i regulatornih ICT okvira; (c) implementacija, koordinacija,partnerstvo i outsource-ing programa; (d) mobilizacija i alokacija resursa između konkurentskih imeđuzavisnih ICT investicija; (e) promocija povezanosti, ekonomski rasprostranjene ICT difuzije,digitalne pismenosti, lokalnog sadržaja, inovacija, dostizanja uspjeha i tražnje za eGovernmentuslugama; i (f) strateške komunikacije, monitoring i evaluacija.Shvatajući potrebu za daljim unapređenjem upotrebe savremenih informacionih i komunikacionihtehnologija, krajem decembra 2008. godine, u Vladi Crne Gore je osnovano Ministarstvo zainformaciono društvo. Ministarstvo je preuzelo nadležnosti Sekretarijata za razvoj i to u dijelu:predlaganja i sprovođenja utvrđene politike u oblasti razvoja informacionog društva, upravljanjeprojektima u oblasti razvoja informacionog društva, razvoj, implementaciju i funkcionisanjeinformacionog sistema organa državne uprave i sl. Formiranjem Ministarstva stvorili su se predusloviza organizovanu i jasnu koordinaciju informatičkih projekata u Crnoj Gori, kroz implementacijuvelikih infrastrukturnih projekata, promociju informacionog društva i sl.4.3. Zakonodavni okvir i ciljevi do 2013. godineZa uspostavljanje i razvoj informacionog društva, pored optimalne organizacione strukture,neohodno je stvoriti i odgovarajući zakonodavni okvir. Neophodno je pripremiti propise za višeoblasti. U tom smislu Vlada Crne Gore će usvajanjem propisa uticati na razvoj modernoginformacionog društva i to kroz sljedeće ciljeve:- Propisi o telekomunikacijama moraju da trasiraju put aktivnom uključenju nadležnih organau stvaranje otvorenog i konkurentnog tržišta za telekomunikacije, investicijama u toj oblasti,privatizaciji državnih monopola i razvijanju pristupačne infrastrukture elektronskihkomunikacionih mreža.- Propisi koji se odnose na internet definisaće rješenja koja će omogućiti neometanu razmjenuinformacija i transakcije putem interneta.- Stvoriće se uslovi za korišćenje elektronskog potpisa, dozvoliti identifikaciju i autorizacijuučesnika u transakciji, operacije s kreditnim karticama i uspostaviti nadležnost nad internettransakcijama.15|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine- Obezbijediće se zaštita podataka o ličnosti i privatnosti, prenos informacija krozmeđunarodne sisteme, kriptografska zaštita i zaštita korisnika od uvredljivog, nezakonitog ineželjenog internet sadržaja.- Nova pravila će obezbijediti zaštitu od terorizma, pranja novca, zaštitu intelektualnih prava,kao i propise koji regulišu internet sadržaj.- Za kupovinu i prodaju putem interneta obezbijediće se odgovarajući poreski mehanizmi.- Definisaće se metodi za zaštitu rješenja informaciono-komunikacionih tehnologija i patenatakako bi se spriječila kršenja autorskih prava i patenata priznatih u zemlji i inostranstvu.- Jedan od ciljeva je podsticanje odgovornosti i podizanje svijesti kako bi se smanjilazloupotreba informacionih i komunikacionih tehnologija.- U cjelokupnom procesu kreiranja institucionalnog i zakonodavnog okvira veoma važanzadatak je i harmonizacija sa zakonodavstvom EU, što je u osnovi svakog zadatka u procesupridruživanja zemlje EU. Pored usvajanja usklađenih propisa, uspostaviće se i sistem koji ćeobezbijediti djelotvornu primjenu tih propisa.16|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine5. eObrazovanjeZa uspostavljanje informatičkog društva, neophodno je imati visok stepen razvijenosti kompjuterskeinfrastrukture, međutim sve to je praktičnobeskorisno ukoliko ne postoji informatički obrazovanodruštvo, kako sa aspekta osnovne informatičkepismenosti, tako i sa aspekta specijalističkih odnosnoekspertskih znanja. Obrazovanje predstavlja najboljuinvesticiju za maksimalno iskorišćavanje ljudskihpotencijala. U školskom sistemu učenici treba dasteknu osnovnu informatičku pismenost (kao dioopšte pismenosti i kulture ličnosti u današnjemvremenu) i sklonosti ka korišćenju ICT-a. Postoje raznividovi i mogućnosti sticanja ICT znanja, na primjerputem redovnog obrazovnog sistema, samostalnoučenje, učenje putem raznih organizovanih kurseva,ali je sigurno da je najbolji najjeftiniji i najmasovnijinačin putem redovnog obrazovnog sistema.Ministarstvo prosvjete i nauke CrneGore je proteklih par godina dalopuni prioritet uvođenju ICT-a uobrazovni sistem. Početkom 2003urađen je glavni projekat ISobrazovanja nazvan MEIS(Montenegrin Eductional InformationSystem) u kojem se definišukonkretne metode, resursi itehnologije za realizaciju IS.Trenutno je aktuelna realizacijaprojekta MEIS.Kretanje društva u pravcu uvođenja informacionih i komunikacionih tehnologija u sve sfere života,kao i mnogobrojni specifični zahtjevi modernih tehnologija uslovili su potrebu prilagođavanjaobrazovnih sistema takvom okruženju.Rastuće vrijednosti i uloga informaciono-komunikacione tehnologije u radu predavača, istraživača,radnika, učenika, studenata i običnih građana predstavlja osnovnu sponu između Crne Gore irazvijenih zemalja EU, u procesu stvaranja informacionog društva. Proces kojim se prevazilazi jazizmeđu razvijenih i zemalja u razvoju, obezbjeđuje pristup ICT-u za sve i time otvara novemogućnosti za razvoj, stalno prateći ekonomski, socijalni, obrazovni, politički razvoj i jednakost usvim sferama društva. Izuzetno, nagli razvoj ICT-a zahtijeva neprekidnu edukaciju i veomafleksibilan obrazovni sistem.Uvođenje i korišćenje ICT-a bitno utiče na duboke strukturne promjene, tj. na organizaciju,funkcionisanje, korišćenje vremena i prostora, metode rada i dr. To nije samo dodatak na postojećesisteme. ICT je takođe i veoma bitna karika u sistemu otvorenog doživotnog učenja (LLL – Life LongLearning).Uvođenje ICT-a u obrazovni sistem zahtijeva velika sredstva, ali sa druge strane strane i vrijeme, jerje nemoguće odjednom nabaviti kompletnu kompjutersku opremu, instalirati kompjuterske mreže,a posebno obučiti sve nastavnike za korišćenje ICT-a. Stoa je neohodno fazno uvođenje ICT-a, što suuradile i daleko razvijenije zemlje.Najvažniji element svake politike i strategije uspostavljanja informacionog društva je usvajanjeodrživih ciljeva kojima se usklađuje korak sa tehnološki razvijenim svijetom putem istraživanja,17|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godinekreativnosti, saradnje, razmjene znanja i informacija, te istinske posvećenosti ostvarivanju donesenihciljeva.5.1. Strateški prioritetiU procesu uvođenja ICT-a u borazovni sistem i time kreiranja eObrazovanja, izdvajaju se sljedećiprioriteti:• Izgradnja savremenog obrazovnog sistema u Crnoj Gori u kojem svi učenici u osnovnim isrednjim školama i studenti na Univerzitetu stiču kako osnovnu informatičku pismenostdovoljnu da se mogu uključiti u moderno informaciono društvo, tako i specijalističkaodnosno ekspertska znanja iz ICT oblasti;• Izrada kurikuluma i programa kako bi e obezbijedilo uključivanje ICT-a u proces obrazovanjana svim nivoima;• Obezbjeđivanje i distribucija didaktičkog eMaterijala i softvera (English learning, MatLab,...)za što širi skup nastavnih predmeta;• Uvođenje efikasnog informacionog sistema za evidenciju kadrova i resursa, praćenjeprocesa nastave i ocjenjivanja, administrativnog i finansijskog poslovanja, kao i za podrškuupravljanju i provjeri kvaliteta u obrazovnom sistemu Crne Gore;• Obezbijediti ICT obuku za zaposlene u obrazovnom sistemu, prije svega za nastavnike,rukovodioce, administraciju itd.• Uključiti obrazovni sistem Crne Gore u aktuelne međunarodne ICT projekte i obrazovnemreže. Uskladiti ICT programe sa programima zemalja u okruženju;• Svim akterima obrazovnog sistema omogućiti Internet pristup. Takođe, omogućitiinteraktivno povezivanje učenika kako sa lokalnom tako i sa globalnom zajednicom prekoweb-sajtova, zajedničkih projekata sa udaljenim školama i sl.;• Učiniti da MREN bude dio evropskih akademskih mreža i da visokoškolske ustanove buduuključene u međunarodne akademske projekte;• Podsticati upotrebu ICT-a u obrazovanju djece sa posebnim potrebama.• Povezati i uključiti ICT u proces promjena obrazovnog sistema radi postizanja njegovogpunog uticaja;• Implementirati sisteme za podršku u učenju i video-konferencijskog sistema u školama i nafakultetima;• Obezbijediti povoljne uslove učenicima i studentima za nabavku kompjutera i jeftin pristupInternetu;• Obezbijediti do 2013. godine odnos računar-učenik 1:8;• Do kraja 2010. godine sve obrazovne institucije opremiti kompjuterskom opremom u skladusa postavljenim standardima;• Obezbijediti licenciran softver na svim nivoima;• Obezbijediti održivu strukturu uspostavljanja, podrške i implementacije eObrazovanja;• Afirmisati i pospješivati istraživanje i razvoj na polju uvođenja informatičkih tehnologija uobrazovni sistem.18|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine5.2. Ciljevi do 2013. godineNa osnovu definisanih prioriteta, ciljevi koji će do 2013. godine biti realizovani su:Izrada i dopuna zakonske i podzakonske regulative - U funkciji uspostavljanja informacionogdruštva i usklađivanja legislativnog okvira u Crnoj Gori biće donešen određeni broj zakona koji seodnose na oblast ICT-a. Ministarstvo prosvjete i nauke će izvršiti promjene u podzakonskim aktima,kao i sistematizaciji radnih mjesta kako bi se uspostavila zakonska i organizaciona podrška zaefikasno uvođenje eObrazovanja Crne Gore.Formiranje organizacione strukture - Da bi se uspostavio i zaživio jedan ovako obiman projekat, kaošto je eObrazovanje, formiraće se efikasna organizaciona strukturau koju čine: Savjet projekta, CISpri Ministarstvu prosvjete i nauke, Univerzitetu i Ispitnom centru, Školski ICT koordinatori (lokalni iregionalni).Ova organizaciona struktura je uglavnom već uspostavljena. U manjem broju škola još nijesu obučenii postavljeni lokalni koordinatori. Takođe nijesu imenovani regionalni koordinatori. Za efikasnofunkcionisanje i koordinaciju ove organizacione strukture urađen je Web portal u Ministarstvuprosvjete i nauke. U narednom periodu biće nastavljene aktivnosti na konačnom uspostavljanjukompletne organizacione struktureICT infrastruktura - Kompjuterska oprema i kompjuterske mreže će biti instalirane u svim(preostalim) uglavnom malim osnovnim školama, preškolskim ustanovama i osnovnim muzičkimškolama. Pored toga, realizovaće se i sljedeće aktivnosti:1. U većim školama će biti opremljene po još jedna računarska učionica;2. Omogućiće se pristup Internetu u svim školama;3. U svim gradovima Crne Gore opremiće se bar po jedna škola sa sistemom za učenje nadaljinu, kao i centralna lokacija u Zavodu za školstvo;4. Sve visokoškolske institucije će biti povezane na akademsku mrežu i uspostaviće sepovezivanje svih osnovnih i srednjih škola poprečnom vezom, kao i povezivanje svih ostalihobrazovnih institucija na akademsku mrežu;5. Nastaviće se aktivnosti na legalizaciji softvera.Realizacija integralnog IS eObrazovanja - Kako je navedeno u prethodnom dijelu, efikasnije će sepovezati tri kjučna CIS-a (Centra informacionih sistema) i to: pri Ministarstvu prosvjete i nauke,Univerzitetu i Ispitnom centru, naročito sa aspekta povezivanja baza podataka, kako bi se stvoriojedan automatizovan integralni informacioni sistem obrazovanja. Integralni informacioni sistemobrazovanja će se povezati i sa okruženjem u cilju razmjene informacija sa Monstatom, Zavodom zazapošljavanje, Ministarstvom za informaciono društvo itd.Integralni informacioni sistem eObrazovanja Crne Gore treba da bude kičma u izgradnji savremenogobrazovnog sistema. Na taj način, informacioni sistem će da omogućiti:- evidentiranje i skoro potpunu automatizaciju svih procesa u obrazovanju na svim nivoima do19|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godinefakulteta, uključujući evidenciju resursa i kadrova, praćenje procesa nastave, administrativnoi finansijsko poslovanje;- laku, brzue i jednostavnu komunikaciju i razmjenue podataka između svih cjelina obrazovnogsistema;- preglednost i jednostavnost dobijanja informacija za sve subjekte sistema obrazovanja(nastavno osoblje, učenike i njihove roditelje, zaposlene u Ministarstvu, zavodima icentrima), uključujući mogućnost upotrebe postojećih mobilnih tehnologija;- sagledavanje pozitivnih i negativnih trendova u obrazovanju baziranih na izvještajimarazličitih segmenata sistema;- uključivanje koncepta eGovernmenta u eObrazovanju;- upravljanje i provjeru kvaliteta u obrazovnom sistemu Crne Gore;- za potrebe ažuriranja baze u CIS-u Ministarstva prosvjete i nauke u školama će bitiuspostavljene bezbjedne MIPNET konekcije.Implementacija ICT-a u proces obrazovanja- U toku procesa obnove i izrade obrazovnih kurikuluma na svim nivoima obrazovanja odpredškolskog do Univerziteta aktivnosti će se usmjeriti na kurikulume, koje treba prilagoditizahtjevima informacionog društva. Takođe nastaviće se sa uvođenjem informatičkih izbornihpremeta u osnovnim i srednjim školama.- Jedan od vrlo važnih segmenata je nabavka Didaktičkog eMaterijala i softera. U tom smislu,Vlada Crne gore će uključiti što veći krug zainteresovanih za izgradnju eMaterijala i softvera,počevši od informatičkih firmi, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva, nastavnika, pa svedo učenika. Na taj način, uspostaviće se sistem za izbor i verifikaciju didaktičkog eMaterijala isoftvera. Zbog važnosti ovog segmenta ministarstvo prosvjete i nauke je uradilo Strategiju zanabavku didaktičkog eMaterijala i softvera, koji je usvojen od strane Vlade.- Sposobnost obrazovnog sistema Crne Gore da inkorporira informacione i komunikacionetehnologije najviše zavisi od ICT obučenosti nastavnika, rukovodećih struktura,administrativnog osoblja u školama. U narednom periodu akcenat će biti na aktivnostima zaobezbjeđivanje efikasne ICT obuke nastavnika. Prije svega treba izvršiće se ICT testiranjenastavnika i neuspjelim kandidatima će biti obezbijeđena ICT obuka. Implementiraće seportal za ICT obuku nastavnika i organizovati kurseve putem video-konferencijskog sistema.- Potrebno je povećavati broj studenata koji se obrazuju na principu i uz podrškuinformacionih i komunikacionih tehnologija. Takođe, neophodno je povećavati brojnastavnika i istraživača u ICT oblasti. Za pojedine specijalističke oblasti od strateškogznačaja, kao što je na primjer bezbjednost informacionih sistema, neophodno je omogućitiefikasan sistem školovanja, prije svega poslijediplomskih i specijalističkih studija kako bi sestekao ekspertski kadar.- Neophodno je uključivanje akademske mreže u GIANT - evropsku akademsku mrežu, pa će, utom smislu, aktivnosti biti usmjerene na uključivanje u međunarodne akademske projektekao što je GRID, EDUROM i u međunarodne asocijacije poput EU FP7, SEELight itd.- Zbog dinamike strukturnih, tehnoloških i programskih promjena u privredi i u uslužnimdjelatnostima, usavršavanje i prekvalifikacija zaposlenih može, po značaju, nadmašiti ulogu iznačaj redovnog školovanja. Obrazovanje, dodatno obrazovanje, kvalifikacija i dokvalifikacija20|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineu ICT oblasti od izuzetnog su značaja za profesionalno usavršavanja odraslih. Najčešći vidobrazovanja je pohađanje ICT kurseva, posle kojih se najčešće dodjeljuju neki vidovisertifikata, koji obično nemaju neku mjerljivu vrijednost, osim ako nijesu međunarodnogkaraktera poput ECDL.- Brojne su mogućnosti koje ICT pruža osobama sa raznim zdravstvenim problemima. Postojerazni tipovi specijalizovanog hardvera i softvera za hendikepirane osobe. Na primjer,tastature za slijepe, štampači za slijepe i slično. Mjere koje treba preduzeti u cilju uvođenjaICT-a u ovim školama su slične kao i u redovnim školama, uz akcenat na nabavkuspecijalizovanog hardvera i softvera.21|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine6. RegistriStrategija transformacije usluga orijentisanih prema građanima podrazumijeva transfer čestokorišćenih i usluga sa visokim povraćajem informacija pruženim putem elektronskih kanala uz pomoćICT-a, kao i osiguravanje pružanja usluga kroz reinžinjering poslovnih procesa u skladu sa potrebamakorisnika. U procesima implementacije strategije na bazi transformacije usluga, ključni principi će bitipitanje zadovoljenja potreba korisnika prilikom redizajniranja poslovnih procesa između javnihinstitucija i pružanja usluga građanima i preduzećima. Prioritet u ovom procesu transformacijeusluga neće biti samo transfer dostupnih poslovnih procesa prema elektronskim kanalima bezunapređenja; sa druge strane, cilj je dostaviti ove usluge, koje će obuhvatiti redizajnirane proceseprema potrebama korisnika, integracijom ili pojednostavljenjem gdje je to potrebno, u efektivnom,neprekidnom, brzom, transparentnom, pouzdanom i integrisanom pravcu. Kako bi bilo omogućenoupravljanje pristupom elektronskim servisima od strane građana i preduzeća, osiguraće se da oveusluge budu dostupne sa jednog mjesta/portala i kroz više kanala.Pružanje elektronskih usluga će pomoći u obezbjeđenju značajnih ušteda u finansijskim izvorima kaoi uštede u vremenu građanima i javnim institicijama. Uz efektivnost i interoperabilne kapacitete ICTakoje će kroz procesuiranje usluga pružiti javnim sektorima , gubitci i greške će biti izbjegnuti, javniprihodi će se povećati, što će kao rezultat imati povećanje zadovoljstva društva, a na osnovu togatransparentnost, pouzdanost, mjerljivost i participacija u javnoj administraciji će biti u značajnojmjeri povećana.Stub informatičkog društva i servisa koji će biti pruženi građanima i poslovnim subjektima treba dase obezbijedi uspostavljanjem baza podataka koje podrazumijevaju ažurirane i pouzadne informacijekao što su adresni registri, javne biblioteke, registri građana i sl.6.1. Strateški prioritetiTransformacijom usluga koje su okrenute prema građanima izadovoljenju njihovih potreba, javne usluge će biti pruženeefektivno putem elektronskih kanala. Uzeće se u obzir potrebe inavike korisnika i na taj način pristup uslugama, korišćenje i nivosatisfakcije uslugama će biti povećani. U tom smislu potrebno je:- povećati broj i nivo razvoja usluga koje se pružaju putemelektronskih kanala;- povećati upotrebu usluga koje se pružaju putemelektronskih kanala;Usluge građanima iposlovnim subjektima ćebiti dostupne 7/24 koji godkanal da preferirajuGrađanima i preduzećimaće se omogućiti pristupsvim informacijama koje suim potrebne, na jednommjestu- povećati nivo satisfakcije uslugama koje se pružaju putem22|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineelektronskih kanala;- kreirati centralni registar kao osnovu za sve druge usluge;- povezati i harmonizovati postojeće registre i baze podataka i definisati načine, procedure itehnička rješenja korišćenja podataka registara;- učiniti usluge dostupnim ne samo u glavnim urbanim područjima već i u ruralnim oblastima iudaljenim krajevima.6.2. Ciljevi do 2013. godineU Evropi se napredak u pružanju online usluga mjeri složenim indikatorom koji se temelji na onlineispitivanju osnovnih usluga, gdje se u obzir uzimaju samo one usluge koje dostižu najveći nivointerakcije.Nivo implementacije ovih usluga, tj. stepen interaktivnosti usluge, mjeri se skalom od 4 nivoa:· Prvi nivo – nivo informacije: pružanje online informacija o javno dostupnoj usluzi;· Drugi nivo – interakcija: preuzimanje obrazaca i formulara;· Treći nivo – dvosmjerna interakcija: obrada obrazaca, uključujući autentifikaciju;· Četvrti nivo – transakcija: vođenje procesa, odlučivanje i izvršavanje (plaćanje za uslugu).Najveći dio registara i javnih baza podataka u Crnoj Gori nalazi se na prvom nivou interaktivnosti.Neke od usluga zbog zahtjeva o sigurnosti ne mogu biti potpuno interaktivne (npr. izdavanje ličnekarte i pasoša). Usluge koje zahtijevaju plaćanje mogu se implementirati tek kada zažive metodielektronskog plaćanja.Sva ministarstva, sekretarijati i agencije moraju imati operativne web sajtove sa ažurniminformacijama, formularima i obavještenjima kao i linkovima ka drugim korisnim sajtovima. Na tajnačin, novi materijali će se objavljivati elektronski na sajtu istovremeno kada se objave primjenomtradicionalnih metoda. Elektronska pošta mora biti uobičajeni način komunikacije za svaministarstva, sekretarijate i agencije. Da bi se to postiglo, Vlada Crne Gore će usvojiti standarde zaoblik sadržaja i prezentacije za web sajtove. Pored toga, predvidjeće se standardi kvaliteta za javneservise, uključujući obezbjeđivanje pristupa građanima sa posebnim potrebama.Koncept uspostavljanja registara će biti centralizovanost i jedinstvenost. Namjera Vlade Crne Goreje da uspostavi sistem koji će omogućiti unosi podataka na mjestu nastanka i pri čemu će se onlineprenosom skladištiti u centralizovane baze podataka, čime će se omogućiti i trenutna ažurnostpodataka. U tom smislu, kreiraće se i unaprijediti registri kao što su:Registri građanskih stanja – obuhvata registar rođenih, registar državljana, registar umrlih i registarvjenčanih.23|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineRegistar boravišta – obuhvata podatke o svim kategorijama fizičkih lica koja nijesu crnogorskidržavljani a borave u Crnoj Gori.Centralni registar stanovništva – obuhvata podatke o crnogorskim državljanima i strancima sastalnim ili privremenim nastanjenjem u Crnoj Gori.Registar učenika, škola i zaposlenih u školama - projekat MEIS (Montegrin Educational InformationSystem) predviđa potpunu interaktivnost u domenu evidencije podataka o učenicima, školama izaposlenima u obrazovnim institucijama do nivoa visokog obrazovanja, uljučujući i prelazak iz nižeg uviši razred i uvid u ocjene učenika.Prijava na konkurs za upis u visokobrazovnu instituciju će se obavljati povezivanjem univerzitetskihsistema, MEIS-a i podataka iz Ispitnog centra Crne Gore.Evidencija prijava policiji – biće uspostavljen sistem za online prijavu građana u slučajevima kada imje potrebna pomoć Policije (krađa, nasilje u porodici...) kao i praćenje postupanja Policije istomsistemu.Kaznena evidencija – obuhvata podatke o pravosnažno osuđenim licima na kaznu zatvora dužu od trimjeseca.Registar založnih prava na pokretnu imovinu, dionica i udjela u preduzećima - predmet pokretnogzaloga mogu biti stvari, oprema, automobili, roba, plemeniti metali i drugo što banka prihvati.Građani će ubuduće prilikom kupovine automobila ili neke druge pokretne imovine, moći u registruprovjeriti da li je automobil ranije založen kao garancija nekog plaćanja. Registar će omogućitisljedeće usluge: zahtjev za upis založnog prava, zahtjev za izmjene i dopune podataka o upisanomzaložnom pravu, zahtjev za upis ili brisanje evidencije spora i zahtjev za brisanje založnog prava izregistra. Ovaj registar može se smatrati nadogradnjom javnog kreditnog registra.Javne biblioteke – razvoj univerzalnog sistema koji omogućava pretraživanje sadržaja/kataloga ipristup ili uvid u sadržaj.Poljoprivredni registri – implementacijom ovih registara omogućeće se neke od sljedećih usluga:dobijanje rješenja iz područja veterine, podnošenje zahtjeva za kredit, prijava za dobijanjepodsticaja, upis u evidencije ekoloških proizvođača i poljoprivrednih dobara.Kreditni biro i javni kreditni registar – evidencija kreditnih zaduženja građana i privrednih subjekata.U nekim državama u okviru kreditnog biroa vodi se ne samo zaduženost kod poslovnih banaka već seevidentiraju plaćanje komunalnih usluga, električne energije i drugih obaveza. Namjera je za svakoggrađanina uvesti uslugu provjere kreditne zaduženosti.Registar naučnih institucija, kadrova i projekata – objedinjavanje univerzitetskih registara i podatakao naučnim ustanovama na nivou države.Registri Fonda PIO – registar lica korisnika penziono-invalidskog osiguranja (prva faza), spisak onlineusluga treba da sadrži: podnošenje zahtjeva za penziju (starosnu, prijevremenu, invalidsku,24|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineporodičnu), podnošenje zahtjeva za utvrđivanje staža, prijavu i odjavu zaposlenih u sistemuobaveznog penzionog osiguranja (druga faza).Registar osiguranika za drugi stub penzijskog osiguranja – otvaranje drugog (i potencijalno trećeg)stuba penzijskog osiguranja zahtijeva evidentiranje svih korisnika koji koriste takav vid osiguranja.Usluge uključuju prijavljivanje u neki od fondova, provjeru uplata i stanje računa osiguranika.Registri vezani za pravosuđe – Integrirani informacioni sistem za upravljanje sudskim odlukama,mreža sudija, sudska praksa i sl.Evidencija upotrebe ličnih podatka – sadrži podatke o tome ko je, kada i u koje svrhe koristio čijelične podatke. Evidencija će biti urađena u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka.Porezi – Poreska uprava će omogućiti sljedeće online usluge: prijavu poreza na dohodak (zagrađane), prijavu poreza na dobit i prijavu poreza na dodatnu vrijednost za preduzeća.Registar prebivališta – omogućiće online prijavu promjene adrese stana, kao i dobijanja potvrde oprebivalištu.Registar nepokretnosti – jedan od ključnih državnih registara. Osnovna namjena je registrovanje svenepokretne imovine na teritoriji Crne Gore i svih promjena vezanih za njih, u skladu sazakonodavstvom Crne Gore, kao i jednostavno omogućavanje pristupa državnim institucijama,korisnicima i javnosti.Registri ličnih dokumenta – omogućiće se sistem za dobijanje termina za apliciranje za neki oddokumenata i dobijanje povratne informacije o terminu kada se može podići lični dokument.Registracija motornih vozila – cilj je omogućiti podnošenje zahtjeva za registarciju motornog vozila (Ifaza) i produženje registracije motornog vozila (II faza).Registar privrednih subjekata –implementiraće se usluga prijavljivanja novog poslovnog društvaodnosno preduzetnika do najvišeg nivoa interaktivnosti.Podnošenje podataka MONTSTAT-u – Montstat će omogućiti veći online nivo pristupa statistikama ibazama podataka kao i podnošenje podataka u elektronskoj formi. Baza podataka opština, bazapodataka građevinarstva, baza statistike spoljne trgovine, baza poljoprivrede samo su neke od bazakoje će biti javno dostupne.Registar Zavoda za zapošljavanje – ovaj registar će omogućiti prijavljivanje na evidenciju Zavoda zazapošljavanje Crne Gore, servise traženja zaposlenja pri biroima rada, podnošenje zahtjeva zadobijanje radne ili poslovne dozvole za stranca, prijavu i odjavu radnika.Implementacija navedenih registara će se odvijati u tri faze: prva faza je uspostavljanje registara,druga faza je inicijalni unos podatka i skeniranje postojećih knjiga i treća faza je interaktivna onlineusluga.25|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine7. eGovernmenteGovernment ili elektronsko poslovanje u javnoj upravi je upotreba informaciono - komunikacionihtehnologija, kombinovanih sa organizacionim promjenama i novim vještinama u cilju unapređenjapružanja javnih usluga, povećanja demokratskog učešća i uključenosti javnosti u procesu donošenjaodluka i kreiranja politika.Vizija moderne administracije u Crnoj Gori upotrebom eGovernment rješenja i modula, i kaoposljedica toga, povećana vrijednost usluga prema građanima i poslovnim subjektima, može sepomatrati sa četiri ključna aspekta u tom dostizanju:1. povećani značaj upravljanja znanjem u administraciji, upravljačkim i demokratskimprocesima;2. fokus na potrebe građana i poslovnih subjekata za uslugama u javnoj administraciji;3. uključenost i shvatanje povećane važnosti uloge posrednika u lancu pružanjaadministrativnih usluga kao i u demokratskim procesima;4. značaj interoperabilnosti organizacija, procesa, izvora (ljudskih i finansijskih) kao iinformacionih rješenja u cilju pružanja efikasnije javne administracije.Kada se uzmu u obzir ova četiri apsekta, uspostavljanje eGovernment modula i rješenja će bitizasnovano prije svega na znanju, potrebama korisnika, distribuciji i povezanosti.7.1. Strateški prioritetiNova Strategija u oblasti razvoja eGovernment-a ima za cilj definisanje prioriteta za dalju realizaciju iimplementaciju rješenja za efikasno stvaranje i funkcionisanje elektronske uprave. Poseban naglasakprlikom definisanja prioriteta se stavlja na zadovoljstvo korisnika, transparentnost procesa radajavne uprave, racionalizaciju administrativnih procedura i uvođenje modernih elektronskih servisačime će se uticati na stvaranje visoko kvalitetnog načina rada, i života korisniika, a javnojadministraciji će omogućiti mnogo bilji odnos sa korisnicima.U pogledu ostvarivanja servisa eGovernmenta, posebna pažnja će biti posvećena unaprjeđenjudostupnosti građana ovim servisima, na lokalnom nivou upravljanja. Standardizovani interfejsi iportali za građane biće uvedeni na "one-stop-shop" (sve na jednom mjestu) način. Sljedeća pitanjaće biti tretirana kao minimum:1. Kompletan reinženjering i administrativno regulisanje internih procesa u Vladi kako bipodrška elektronske vlade bila organizaciono moguća;2. Postizanje veće efikasnosti internih procesa rada u Vladi kroz uvođenje osnovnih - G2Gkomunikacionih sistema servisa - vlada prema vladi;26|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine3. Izrada i uvođenje objedinjenog sistema upravljanja dokumentima i fajlovima za državneorgane i institucije;4. Uvođenje portala Vlade na internet, koji omogućava dvosmjernu komunikaciju sa građanimai preduzećima;5. Izgradnja »Single Window« sistema za međunarodni promet, koji uključuje sve kontrolneagencije i preduzeća koja su aktivna u međunarodnoj trgovini i koji omogućava da se svepotrebne informacije samo jedanput dostavljaju. Istraživanje mogućnosti za usklađivanjetoka informacija između različitih Single Windows-a u regionu, sa Evropom i širom svijeta naosnovu međunarodnih standarda za međusobnu razmjenu informacija o međunarodnomprometu;6. Podrška u procesu odlučivanja Vlade kroz ostvarivanje prilagođenih sistema za podrškugrupnog odlučivanja;7. Razvoj unutrašnjih kapaciteta za adekvatno korišćenje, održavanje i dalji razvoj sistema iservisa elektronske Vlade;8. On line publikovanje regulativa.Osim prethodno navedenih, Strategija razvoja u dijelu koji se odnosi na eGovernment će posebnupažnju posvetiti sljedećim aktivnostima:- stvaranje visoko-kvalitetnih i efikasnih operacija;- otvoreno i transparentno funkcionisanje javne administracije;- efikasan sistem i uporavljanje kadrovima u javnoj upravi;- javna administracija koja je okrenuta prema korisnicima.Najznačajnija strateška orijentacija eGovernmenta do 2013. godine, a koja prati viziju i misijustrategije eGovernmenta jeste:- eGovernment servisi kreirani po potrebi korisnika. Razvoj eGovernmenta će pratiti, usuštini, potrebu za njegovim korišćenjem, i u tom smislu, koncept korisnika može da sepodijeli u tri grupe: 1. građani i drugi subjekti koji zahtijevaju usluge eGovernmenta, 2.poslovni subjekti i druge institucije privatnog sektora i 3. zaposleni u javnoj administraciji.Ključni mehanizam za primicanje administracije bliže korisnicima će biti konstantno praćenjenjihovih potreba i nivoa satisfakcije.- One Stop Shop. Razvoj eGovenrmenta će napredovati sa kombinovanjem informacija ipovezivanjem izvora informacija sa administracijom i eUslugama na jednoj centralnojinformacionoj tački – eGovernment portalu. One-stop portal će otvoriti mogućnosti zadobijanje informacija o svim životnim situacijama korisnika i pružiće informacije ocjelokupnom rangu administrativnih usluga. Takodje, one-stop pristupni portal za pomoć(telefonski broj, email) će takođe biti veoma važan, i pružiće brzu i visoko-kvalitetnu pomoćkorisnicima.- Jednostavnost. Prezentacija informacija i eUsluga korisnicima na jednom mjestu će bitijednostavna i logična. Prateći ove direktive uticaće se na efikasno korišćenje njihovogvremena prilikom posjećivanja eGovernment portala i traženja informacija.27|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine- Standardizacija. Javna administracija će raditi kao standardizovani mehanizam na svimnivoima – kako na državnom tako i na lokalnom. Ovo će omogućiti da korisnici provjere ipotvrde svoja prava uz isti kvalitet, brzinu i korišćenjem istih medija bez obzira da li se radi ouslugama koje se traže od državnog ili lokalnog nivoa.- Kvalitet. Informacije koje se dobiju sa glavnog eGovernment portala će imati visoki kvalitet ipouzdanost. U ovom smislu, kvalitet eUsluga će biti osiguran korektnim i jasnim rezultatima,standardizovnim obavještenjima i garantovanim isporukama.- Transparentnost. Upotrebom modernih informaciono-komunikacionih tehnologija,eGovernment će omogućiti transparentno poslovanje i praćenje procedura. Statuskorisničkih stanja će biti dostupan u bilo koje doba, u prošlosti, kao i trenutne informacije osamom statusu.- Sigurnost. Sigurnost ličnih i drugih podataka biće definisan zakonom, i elektronsketransakcije će biti pružene na različitim nivoima. Konstantna implementacija sigurnosnihpolitika će povećati povjerenje korisnika u eGovernment.- Bilo kada, bilo gdje. Jedna od glavnih prednosti eGovernmenta će biti funkcionisanje 24 časadnevno svaki dan u godini. Korisnici će sami odlučivati kada će koristiti eGovernment usluge,čime će uticati na bolje korišćenje vremena.- Brzo, efikasno i jeftino. Brzina izvršavanja usluga i brzina dostavljanja informacija su veomavažni za korisnike. Upotreba modernih informaciono komunikacionih tehnologija i modernaorganizaciona rješenja, osiguravaju brzi razvoj eGovernmenta.- Lično i za svakoga. Uzimajući u obzir zahtjeve korisnika, eGovernment teži da prilagodi svojeusluge njima, njihovim životima i životnim događajima. Da bi se to postiglo, pružaju sepersonalizovane e-usluge i lična izvještavanja o važnim pitanjima za svakog pojedinca.- Znanje i trening. Znanje i trening u cilju efikasnog korišćenja eGovernment servisa je veomavažan korak u njegovom funkcionisanju. Biće neophodno uspostaviti kvalitetne izvore znanjai dobru praksu kako bi se pomoglo zaposlenim u administraciji, građanima i poslovnimsubjektima da koriste moderne servise.- Integracija procesa donošenja odluka i e-demokratije. Uzimajući u obzir potrebe i pogledegrađana, nevladinih organizacija i drugih institucija i uključivanje svih učesnika ueGovernment, bitne su komponente eGovernmenta. Potrebno je napraviti dobru formu kojaće podržati demokratske procese, upotrebom modernih tehnologija, kroz različite moduleeDemokratije kao što su eGlasanje, eParticipacija u procesima odlučivanja, eForumi iePeticije. U budućnosti ove inicijative će se nadograditi do stepena na kojem će se održavatieReferendumi i eIzbori.Najveći izazov prilikom realizacije projekata i imeplementacije različitih rješenja nalazi se nainstitucijama koje treba da implementiraju predložena rješenja, kako zbog prihvatanja novog načinarada i modernizacije poslovnih procesa, tako i zbog izazova oko same reorganizacije administracije.28|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine7.2. Ciljevi do 2013. godineOblasti i aktivnosti koje su prepoznate u cilju kvalitetnog i efikasnog razvoja eGovernmenta se mogudefinisati na sljedeći način:- razvoj eGovernment portala sa uslugama i informacijama za građane i poslovne subjekte kaoi za interne administrativne operacije- uspostavljanje centralnog mehanizma za monitoring eGovernment projekata i eGovernmentakcionih planova- Pouzdana informaciono-komunikaciona infrastruktura državne administracije- Implementacija složenih međusektorskih projekata (npr. One-Stop-Shop, Centralni RegistarStanovnika, Document Management System, itd.)- Uspostavljanje i funkcionisanje infrastrukturnih elementata eGovernment-a (brzakomunikaciona mreža za javnu administraciju, data centri, centralni moduli, centralni registrii sl.)- Nivo razvoj eUprave koji je moguće uporediti sa drugim zemljama u okruženju, kao i sazemljama EU- značajna ušteda u javnoj administraciji koja će nastati kao posljedica pružanja eUsluga imeđusektorski informatički projekti- uključivanje svih kompetentnih stručnjaka (iz javnog ali i iz privatnog sektora, sa univerzitetai sl.) u razvojnu grupu eGovernmenta u cilju povećanja nivoa informisanosti i jedinstvenograzvoja eGovernment-a.U tom smislu, definisani su sljedeći ciljevi:1. Fokusiranje procedura u javnoj administraciji prema potrebama korisnikaOperacije javne administracije će biti usmjerene prema potrebama korisnika upotrebommodernih komunikacionih kanala i eGovernment usluga, pri čemu će sve elektronske uslugekoje su im potrebne za rješavanje pitanja različitih životnih situacija biti uspostavljene. Onemoraju biti jednostavne za korišćenje i transparentne, nalaziće se na jednom mjestu,koristiće se mehanizmi za elektronsku identifikaciju, usluge elektronskog plaćanja ielektronske notifikacije.2. Povećanje kvaliteta i efikasnosti funkcionisanja javne administracijePovećanje kvaliteta i efikasnosti funkcionisanja javne administracije vodi i povećanju ušteda.Ovo će se postići kroz brže izvršenje različitih procedura, kao posljedice boljeg pristupapodacima kroz registre i njihove veze, optimizacijom procesa i informacionih tehnologija, ihorizontalnom konekcijom između informacionih rješenja i obuke korisnika.3. Povećanje satisfakcije korisnikaPovećanje zadovoljstva korisnika usluga kroz pružanje jednostavne, brze i jeftine eUsluge, iuspostavljanje istog uz odgovarajuće mjere. Uspostaviće se i sistem za autorizaciju korisnika,29|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godinekroz certifikaciono tijelo, što će povećati povjerenje korisnika u modernu javnuadministraciju.4. Eliminisanje/smanjenje administrativnih proceduraSmanjenje administrativnih procedura za poslovni sektor i građane, kao što je na primjerpristup podacima putem glavnih registara će biti jednostavnije, i podaci i usluge će bitidostupni na jednom mjestu pri čemu neće biti komplikovanih procedura.5. Povećanje transparentnosti operacija u javnoj administracijiPovećanje transparentnosti operacija u javnoj administraciji sa aspekta građana kao i saaspekta zaposlenih u administraciji. Pristup statutima i sličnim dokumentima će bitiomogućeno u bilo koje vrijeme putem eGovernment portala, i biće uspostavljena jednatačka tj. jedno mjesto na kojem se mogu naći ovi dokumenti.6. Dostizanje sinergetskih efekata na svim nivoima javne administracije upotrebomeGovernment-aSinergetski efekti moraju biti dostignuti na svim nivoima u javnoj administraciji upotrebomeGovernmenta. Oni će biti postignuti realizacijom ključnih projekata informatizacije ioptimizacije operacija, i rezultata koji će koristiti kako državnoj administraciji tako i lokalnojsamoupravi. Osim toga, kao ključno pitanje i veoma važne aktivnosti, radiće se napovezivanju svih registara, kao i korišćenju istih izvora podataka za potrebe različitiheUsluga.7. Uključiti što veći broji korisnika u proces donošenja odlukeUključivanjem velikog broja korisnika u procese donošenja odluka je veoma važno za državukada se radi o trenutnim pitanjima, stavovima i mišljenjima o važnim informacijama. To ćebiti omogućeno kako bi se kreirali prihvatljiviji eGovernment predlozi i politike. Ovo će bitibazirano na osnovu više stavaova kroz primjenu eDemokratije.8. Optimizacija upotrebe fondova u oblasti eGovernment-aNajbolja iskorišćenost fondova za eGovenrment može biti postignuta zajedničkim ulaganjemu oblasti informatike, optimizacijom operacija i kreiranjem generičkih rješenja koje se mogukoristiti često.9. Smanjenje barijera ljudskog kapitala u administrativnim proceduramaFokus treba da se stavi na profesionalna pitanja koja će biti dostignuta automatizacijom iinformatizacijom procedura, kao i razliučitim treninzima.10. Upravljanje nivoom razvoja eGovernmentaCilj je da se upravlja nivoom razvoja eGovernmenta kako bi se eGovernment u Crnoj Goriučinio komparativnim sa razvojem istog u zemljama u okruženju a i u EU. Da bi se to postiglo,neophodno je da se razvoj konstantno prati, upoređuje sa razvojem u EU i promoviše u onimoblastima u skladu sa nivoom u EU. U tom smislu, krajem svake godine, radiće se analizarealizovanih aktivnosti u predhodnoj godini, što će predstavljati smjernicu za aktivnostiplanirane za narednu godinu.30|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine11. Dijeljenje znanja i knowledge managementU cilju stvaranja ambijenta u kojem mogu da se koriste eGovernment servisi, posebna pažnjaće se posvetiti stvaranju baza znanja, kao i dijeljenju znanja u cilju povećanja kakoinformatičke pismenosti tako i stvaranja navike za život u modernom orkuženju. Posebniprogrami povećanja nivoa informatičke pismenosti građana, poslovnih subjekata i zaposlenihu državnoj upravi, imaće za cilj stvaranje informatičkog druzštva, tj. društva zasnovanog naznanju. Kao podrška ovim ciljevima, organizovaće se i promocije, različiti obrazovni programi,seminari, okrugli stolovi i sl..12. Stvaranje jedinstvenog informacionog prostoraImajući u vidu da je Crna Gora mala zemlja, cilj je da se omogući i stvori ambijen u kojem ćese online javni servisi koristiti u punom kapacitetu. To će se potići omogućavanjembesplatnog online pristupa ovim servisima, pružanjem olakšica prilikom kupovine potrebneračunarske opreme, postavljanjem kioska u svim gradovima na prometnim mjestima itd.31|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine8. ePoslovanje i eBankarstvoElektronsko poslovanje predstavlja sve aspekte upotrebe informaciono-telekomunikacionetehnologije za realizaciju bilo koje poslovne aktivnosti i u tom smislu, predstavlja ključni segment urazvoju Informacionog društva. Definisanjem strategijskih pravaca njegove veće primjene vodi doširenja i povećavanja razvojnih mogućnosti nacionalne privrede.Primjena elektronskog poslovanja podrazumijeva takvu organizaciju i unapređenje poslovniihprocesa koji će omogućiti najbolje korišćenje savremenih informacionih i komunikacionihtehnologija. Razmjenu dobara i usluga prati razmjena informacija, najčešće putem elektronskihtransakcija normiranog sadržaja i značenja. Veliki dio elektronskog poslovanja čini upravoelektronsko trgovanje.Elektronsko poslovanje je neophodan uslov za učestvovanje privrede Crne Gore na globalnimtržištima kroz ponudu roba i usluga s proširenom mogućnošću nabavke proizvoda i usluga sasvjetskog tržišta.Inovacijom i ubrzanjem poslovnih procesa smanjuju se troškovi i povećava efikasnost. Elektronskoposlovanje je infrastruktura za kvalitetniije praćenje upotrebe proizvoda i usluga, podizanje kvalitetakao i povećanje zadovoljstva kupaca. Elektronsko poslovanje u preduzećima predstavlja radnuokolinu u kojoj se lakše razvija i upravlja znanjem te povećava kreativnost i inovacija.Sveukupno, elektronsko poslovanje pospješuje umreževanje privrede i povećava sveukupnunacionalnu konkurentnost.8.1. Strateški prioritetiRazvoj ePoslovanja u zemlji je poduhvat koji se odvija u više sektora i uz njihovu saradnju, jer procesprožima široki spektar tehničkih, pravnih, privrednih i institucionalnih pitanja. U razvoju ePoslovanja iprivatni i javni sektor treba aktivno da učestvuju. Po pravilu, privatni sektor vodi u tehnološkomrazvoju i u praktičnoj primjeni ePoslovanja, a Vlada u: (a) stvaranju pogodnog okruženja, (b)olakšavanju saradnje između inicijativa ePoslovanja koje dolaze iz privatnog/javnog sektora, i (c)pružanju podrške za uspostavljanje informacionog društva, uključujući i pripremu opšte javnosti,malih i srednjih preduzeća i javnog sektora za mogućnosti koje nude nove informacione tehnologije.U privredi zasnovanoj na znanju, glavni činioci konkurentnosti su inovacioni faktori, poslovnaefikasnost i poslovna sofisticiranost. Elektronsko poslovanje temelji se na uređenim poslovnimprocesima, koji predstavljaju ključni preduslov i za poslovnu efikasnosti i za poslovnu sofisticiranost.Poslovne procese potrebno je redizajnirati prilikom uvođenja elektronskog poslovanja kako bi seiskoristila moć informaciono komunikacionih tehnologija, ali su i sami poslovni procesi predmetstalnih inovacija u poslovanju. Umrežavanje preduzeća i umrežavanje kompletne privrede zavisi o32|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineuređenosti poslovnih procesa u kompanijama i primjeni elektronskog poslovanja između kompanija.Na taj način elektronsko poslovanje bitno ubrzava procese u privrednim granama i stvaranjevrijednosti među njima. Elektronski katalozi (roba i usluga) u dobavljačkim lancima bitno uređujuprocese i povećavaju iskorištenje tržišnih potencijala, te poboljšavaju procese potpore kupcima irazvoj potrebnog operativnog znanja. Svjetski generički modeli poslovnih procesa sve se višestandardizuju unutar privrednih grana i na taj način postaju dio javnih znanja, koje treba iskoristiti.Ukupno, elektronsko poslovanje i javno znanje javljaju se kao ključna infrastruktura privredezasnovane na znanju.Strateški prioriteti Crne Gore u pogledu razvoja elektronskog poslovanja do 2013. godine treba da sezasnivaju na sljedećim smjernicama:- uspostavljanje visokog nivoa elektronskog poslovanja radi ravnopravnog učestvovanja naunutrašnjem tržištu Evropske Unije i učestvovanja u informacionom društvu Evropske unije- potrebno je iskoristiti moć informaciono-komunikacione tehnologije kao i znanja o uređenimposlovnim procesima radi povećanja nivoa umreženosti privrede kao i povećanja njenekonkurentnosti- pomoću elektronskog poslovanja povećati efikasnost javnog sektora- potrebno je kreirati društvo zasnovano na znanju, upotrebom informaciono komunikacionihtehnologija, koje će podržati i unaprijediti razvoj elektronskog poslovanja u zemlji.Prihvatanjem prakse elektronskog poslovanja, Crna Gora mora da iskoristi nove ekonomskemogućnosti koje se otvaraju kako bi se:- promovisao privredni rast i socijalni razvoj;- unaprijedila poslovna efikasnost i produktivnost;- smanjili troškovi poslovanja;- domaćim kompanijama omogućila lakša reintegracija u evropsko i svjetsko tržište.8.2. Ciljevi do 2013. godineKljučni ciljevi koji su prepoznati i koji će biti realizovani u oblasti ePoslovanja i eBankarstva su:- Unapređenje informaciono komunikacione infrastrukture i obezbjeđenje lakšeg i jeftinijegpristupa tim tehnologijamaU osnovi elektronskog poslovanja mora biti pouzdana, bezbjedna, svima dostupna mrežnainfrastruktura, koja podrazumijeva povećnje kvaliteta i kapaciteta postojećih komunikacionihsistema i veću upotrebu širokopojasnih tehnologija. Da bi se to postiglo, obezbijediće se visok stepen33|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineposjedovanja i upotrebe bazičnih informacionih tehnologija kod stanovništva i opremljenosti ovimtehnologijama kod preduzeća. Ovi ciljevi podrazumijevaju eliminisanje razlike po pitanjuposjedovanja i upotrebe tehnologija za elektronsko poslovanje na relacijama Sjever-Jug, selo-grad,zdrave osobe-osobe sa invaliditetom i sl.U okviru ove mjere moguće je uočiti sljedeće operativne ciljeve:- Povećati procenat stanovništva koji posjeduje i koristi računar. Obezbijediti jeftin pristuptehnologijama, kvalitetnu i jeftinu obuku, prilagoditi programe u školama i visokoškolskiminstitucijama- Povećati procenat stanovništva koji ima pristup Internetu i koristi ga- Povećati procenat stanovništva koji ima širokopojasni pristup Internetu- Povećati opremljenost preduzeća kompjuterskom tehnologijom- Povećati broj preduzeća koja imaju pristup Internetu- Povećati širokopojasni pristup u preduzećima- Povećati investicije u istraživanje i razvoj na polju ICT (na makro nivou)- Povećati stepen sigurnosti informacione infrastrukture- Omogućiti pristup internetu svima i na svakom mjestuPromovisanje elektronskog poslovanja, podizanje svijesti i edukacijaU Crnoj Gori još uvek nije dovoljno prisutna svijest o prednostima elektronskog poslovanja. Bazičnaznanja iz ove oblasti nedostaju kako pojedincima, zaposlenim u preduzećima, tako i nosiocimareformskih procesa. U tom smislu, realizovaće se sljedeći ciljevi:- Promovisanje i podizanje svijesti o elektronskom poslovanju, čime će se uticati na smanjenjenepovjerenja u transakcije u elektronskom okruženju;- Uspostaviće se saradnja sa institucijama za zaštitu potrošača i informisati javnost o zaštitiprava u elektronskom okruženju;- Obezbijediće se pristup javnim bazama znanja o elektronskom poslovanju. Uspostaviće senacionalni portal za elektronsko poslovanje koji će sadržati informacije o načinima njegoverealizacije, preporuke, primjeri pozitivne prakse, informacije o standardima, normama,digitalnoj identifikaciji i sl.;- Obezbijediće se sistem konsalting potpore malim i srednjim preduzećima za realizacijuelektronskog poslovanja. Da bi se to postiglo, oformiće se centar za edukaciju i izdavanjecertifikata pojedincima i preduzećima za konsalting iz oblasti elektronskog poslovanja zamala i srednja preduzeća;- Edukacija menadžera i zaposlenih u preduzećima će biti sprovedena kroz formiranje testnihcentara, nakon čega će se definisati dinamika i opseg digitalnog opismenjavanja;- Izradiće se detaljni razvojni planovi za elektronsko poslovanje;- Izradiće se godišnji izvještaji kojima se prati razvoj elektronskog poslovanja u prethodnomperiodu i evidentira odstupanje i razlozi odstupanja od plana.34|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineReinžinjering poslovnih procesaJedna od pretpostavki primjene elektronskog poslovanja jeste i reinženjering poslovnih procesa upreduzećima, javnoj administraciji, sa ciljem dominantnog prelaza sa tradicionalnih na elektronskeforme poslovanja. U okviru ove mjere prepoznati su sljedeći ciljevi:- Redizajn, modeliranje i unapređenje postojećih poslovnih procesa i funkcija u preduzećima iu javnom sektoru. U okviru ovog cilja sprovešće se sljedeće mjere:o Preispitaće se postojeće poslovne politike i planove i radiće se na njihovimdopunama i izmjenama u skladu za zahtjevima digitalne ekonomije;o Obezbijediće se reinženjering poslovnih funkcija;- Pravna i administrativna uređenost u skladu sa zahtjevima elektronskog poslovanja. U tomsmislu:o Realizovaće se administrativno-pravna procedura za pravno i sigurnosno valjanuupotrebu elektronskih dokumenata (E-katalog, e-narudžbenica, e-račun...);o Uskladiće se norme, standarde, interne propise sa zahtjevima elektronskogposlovanja u nacionalnim i vannacionalnim okvirima i definisati sopstvene, u skladusa granskom pripadnošću;o Podsticaće se primjena otvorenih standarda i normi, kako bi se obezbedila većatehnološka neutralnost;o Obezbijediće se harmonizacija dokumentacije i podataka za međunarodnu trgovinu(tzv. „pristup jednog prozora”).- Povećaće se stepen umreženosti u okviru kompanija, između kompanija i kompanija i javnogsektora (u skladu sa preporukama za unapređenje IT infrastrukture);- Preduzećima će biti omogućen pristup većem broju javnih usluga (u skladu sa smjernicamarazvoja eGovernmenta);- Dostupnost aplikacija za ePoslovanje će biti povećana, naročito kada su u pitanju aplikacijezasnovane na otvorenom kodu;- Povećaće se procenat upotrebe računara u poslovnim procesima - u skladu sa preporukamarazvoja eObrazovanja i u skladu sa preporukama iz oblasti IT opremljenosti;- Povećaće se procenat upotrebe Interneta i drugih mreža u poslovnim procesima - U skladusa preporukama razvoja eObrazovanja i u skladu sa preporukama iz oblasti IT opremljenosti- Kroz promociju elektronskog tržišta, edukacije i savjetodavne usluge, s pretpostavkom dapostoje inicijative iz samih preduzeća, uticaće se na povećanje prisustva kompanijskih websajtova na internet prostoru;- Podsticajnim mjerama će se uticati na povećanje broja kompanija koje obavljaju transakcijeputem Interneta ili nekih drugih mreža i sistema. U tom smislu će biti neophodno:o povećati procenat preduzeća koja elektronski primaju narudžbe;o povećati procenat preduzeća koja kupuju na elektronskom tržištu;o povećati procenat preduzeća u kojima su IT sistemi za upravljanje narudžbama ilikupovinom automatiziovani i povezani s ostatkom internih aplikacija i aplikacijama izokruženja i sl.- Motivacija preduzeća za masovniju primjenu elektronskog poslovanja, kroz sistem nagrada ioznaka kvaliteta za primjenu elektronskog poslovanja, poreske, carinske i druge olakšicePravni i institucionalni okvir za elektronsko poslovanjeCrnoj Gori predstoji put kreiranja pravnog okruženja u kome neće biti prepreka za realizacijuelektronskog poslovanja. Pravni i institucionalni okvir za elektronsko poslovanje podrazumijevarealizaciju sledećih ciljeva:35|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine- Prilagođavanje zakona, podzakonskih akata, propisa potrebama elektronskog poslovanja. Uokviru ovog cilja će se:o u potpunosti preispitati postojeće zakone (koji se tiču elektronskog poslovanja),ukloniti sve pravne prepreke njegove primjene, uskladiti zakoni između sebe idonijeti zakoni, podzakonski akti i propisi koji nedostaju, napraviti nacrte predlogazakona o izmjeni i dopuni postojećih zakona i sl.;o modifikovati zakoni po pojedinim granskim pripadnostima (u trgovini, zdravstvu,javnoj upravi, bankarstvu, turizmu, berzanskom poslovanju i sl.) kako ne bi postojaleprepreke za primjenu elektronskog poslovanja;o otkloniti prepreke po pitanju propisa koji su u vezi sa elektronskim poslovanjem, atiču se carina, poreza, javnih nabavki, svih potrebnih registara (privrednih subjekata,stanovništva, prostornih jedinica, državnih institucija....);o vršiti periodična procjena učinaka sudske prakse na polju elektronskog poslovanja.- Obezbijediće se pravna sigurnost učesnika u elektronskom okruženju. U tom smislu,preduzeće se sve mjere neophodne za normalno funkcionisanje elektronskog identitetapojedinaca i privrednih subjekata - kompatibilan sa preporukama EU i pozitivnommeđunarodnom praksom, kao i obezbjeđenje jednostavnog pristupa i upotrebe tehnologijaza autorizaciju i autentifikaciju. Definisaće se sankcije, organi koji će ih sprovoditi i načinisprovođenja u slučaju nastanka problema;- Povećaće se sudska praksa koja je u vezi sa sprovođenjem zakona iz oblasti elektronskogposlovanja. Kadrovski i administrativni kapaciteti u sudskoj branši će se ojačati, obezbijedićese edukacija iz oblasti sudske prakse za polje elektronskog poslovanja i sudske i vansudskeprakse za rješavanje problema koji su u vezi sa elektronskim poslovanjem.36|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine9. eZdravstvoZdravstvo je sektor za koji su podjednako zainteresovani svi članovi društva. Njegovo poboljšanje iunapređenje koristi svim građanima, budući da svaki pojedinac ima pravo na najprimereniju inajekonomičniju zdravstvenu uslugu, koja uz to stvara najmanje nelagodnosti. Primjenainformacionih i telekomunikacionih tehnologija u sistemu zdravstvene zaštite (eZdravstvo)unapređuje efikasnost, rezultate i kvalitet medicinskih i poslovnih procesa koje sprovodeodgovarajuće ustanove, stručno osoblje, korisnici, osiguravajuća društva i država s ciljem da sepoboljša zdravstveno stanje pacijenta. Položaj i uloga korisnika u tom procesu se mijenjaju i on imacentralnu-aktivnu ulogu, umesto dosadašnje pasivne.eZdravstvo je od velikog značaja za razvoj u jednoj zemlji. U stanju je da poboljša pristupzdravstvenoj zaštiti i podigne kvalitet i efektivnost ponuđenih servisa. eZdravstvo obuhvata(podrazumijeva) aplikacije i informacione i komunikacione tehnologije koje funkcionišu u cijelomzdravstvenom sektoru.Alati ili rješenja eZdravstva uključuju proizvode, sisteme i servise koji se realizuju preko jednostavnihInternet baziranih aplikacija. One uključuju alate i za zdravstvene autoritete, davaoce zdravstvenihusluga, i za pacijente – građane, korisnike zdravstvenih usluga. Obuhvataju zdravstveneinformacione mreže, elektronske zdravstvene kartone, telemedicinske servise, lične prenosne(portabilne) komunikacione sisteme, zdravstvene portale i mnoštvo drugih na telekomunikacionimtehnologijama baziranih alata namijenjenih kao pomoć prevenciji, dijagnostici, tretmanu,zdravstvenom monitoringu i menadžmentu zdravim stilovima života.Kada se kombinuje sa organizacionim promjenama i razvojem novih vještina, eZdravstvo možepomoći isporuku bolje zaštite za manje novca sazdravstvenim sistemom orjentisanim ka pacijentu.Zdravstvena zaštita je i ekonomska kategorija.Uvođenje elektronskog poslovanja sprječavaneopravdan rast cijena te zaštite, održava kvalitetmedicinskih usluga i onemogućava smanjenje obimapacijentovih prava. To je rezultat niskih troškovaizgradnje nezavisnih informacionih sistema i sistemaza pružanje podrške u donošenju odluka, rastaproduktivnosti zaposlenih, korišćenja interneta,uvođenja modela „privrednikprivredniku” u lanaczdravstvene zaštite. Zahvaljujući novom modelu, sviučesnici u tom lancu mogu da rade efikasnije, dasmanje troškove transakcija i pruže pravu informacijuu realnom vremenu.Polazeći od poznate činjenice da: „Jedanmenadžer može biti odgovoran samo zaone resurse koji su pod njegovomkontrolom“, izgrađuje se informacionisistem koji će biti u mogućnosti daponudi kvalitetne i pravovremeneinformacije o stanju resursa, ali imedicinske informacije koje će omogućitikvalitetniju uslugu od stranezdravstvenih radnika. Na taj način će sestvoriti uslovi za veću odgovornost, ali iveću samostalnost u odlučivanju iupravljanju resursima od stranemenadžmenta sistema i pojedinihmenadžera.37|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineRaspolaganje pravim informacijama omogućuje pripremu tačnih izveštaja o korišćenju bolničkihkapaciteta i broju zauzetih postelja. Istovremeno se jednostavije prati liječenje i provjerava razmjenainformacija. Analiza izvještaja krči put strateškom planiranju i jasnoj demografskoj i zdravstvenoj slicinacije.Zdravstveni sistemi se u svim zemljama zadnjih godina suočavaju sa ogromnim problemima.Neophodno je usvojiti strategiju reformi i preduzeti niz aktivnosti kako se ne bi došlo u razvojni,organizacioni i tehnološki ćorsokak. Rast troškova, populacija koja postaje sve starija i zastareozdravstveni sistem stalno pritiskaju glavne aktere u oblasti zdravstva da sprovedu značajne promjenekoje će poboljšati brigu o pacijentu.Finansiranje svake aktivnosti, kako čitavog sistema, tako i službi, organizacija/ustanova jesteobezbjeđivanje resursa da bi se platila usluga. Osnovne karakteristike finansiranja zdravstvenezaštite danas jesu:1. Svi troše sve više;2. Svima nedostaju sredstva:3. Bogatima treba još;4. Siromašni nemaju dovoljno;5. Korišćenje zdravstvene zaštite je sve više zbog starenja populacije;6. Oni koji imaju nedovoljno sredstava najveći dio koriste za plate, a vrlo malo za materijal,opremu i ljekove;7. Pored postojanja zdravstvenog osiguranja, sve se više troši za zdravstvenu zaštitu iz „svogdžepa“.U Crnoj Gori je reforma zdravstvenog sistema u poodmakloj fazi, pogotovo u dijelu primarnezdravstvene zaštite. Značajna pažnja u tom procesu je posvećena razvoju informacionog sistema(eZdravstvo) koji treba da podrži sve aktivnosti u vezi sa tom reformom i da obezbijedi integrisanostposlovnih procesa i podataka na nivou primarnog sistema, kao i da postavi predpostavke zanadogradnju ostalih djelova sistema.Naravno da se ovdje podrazumijeva i razvoj informacionog sistema koji će omogućiti praćenjepotrošnje i korišćenje i upotrebu resursa u svim djelovima sistema i njihovo upoređivanje. Na ovajnačin će se pružiti mogućnost menadžmentu zdravstvenih ustanova i sistema u cjelini, kvalitetno ipravovremeno sagledavanje stanja sistema u svim segmentima.9.1. Strateški prioritetiKreiranje jedinstvenog evropskog informacionog prostora nužno govori na početku o četiri glavnepromjene koje uslovljavaju digitalnu konvergenciju:o Brzina38|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineo Bogat sadržajo Interoperabilnosto BezbjednostU tom smislu, strateški prioriteti za razvoj eZdravstvaobuhvataju:1. Uspostavljanje osnovne informacioneinfrastrukture u zdravstvu i stvaranjeorganizacionih, kadrovskih i tehnološkihpreduslova za razvoj informacionog sistema,definisanje osnovne zbirke zdravstvenih isocijalnih podataka zbog uspostavljanja ivođenja elektronske dokumentacije opacijentu, što će biti osnov za definisanjeelektronskog zdravstvenog kartona;Uspostaviti efikasan, prilagodljiv,savremen zdravstveni informacionisistem kao podršku dostizanju strateškihciljeva crnogorskog zdravstvenogsistema, koji će zadovoljiti potrebe iinterese građana, zdravstvenihprofesionalaca – davalaca usluga,menadžmenta zdravstvenih ustanova,upravljača zdravstvenog sistema i koji ćeintegrisati podatke i poslovne procesečime se omogućava građanima izdravstvenim profesionalcimaprekoračenje administrativnih,organizacionih i vremenskih okviraprilikom traženja i korišćenja informacija.2. Definisanje bezbjednosnih i tehnoloških standarda za bezbjednu komunikaciju, upravljanje ičuvanje podataka u zdravstvenom sistemu (medicinskih podataka);3. Izgradnja integralnog informacionog sistema u zdravstvu;4. Objedinjavanje svih zdravstvenih i socijalnih informacionih sistema u jedinstven informacionisistem kroz izgradnju elektronskog portala;9.2. Ciljevi do 2013. godineZdravstvo ima izuzetno važan strateški i nacionalni značaj. Informatika u zdravstvu (eZdravstvo) jepodručje informacionog društva kroz koje se zdravstvenom sistemu može dati najveća dodanavrijednost.Rješenja eZdravstva poboljšavaju napredak u zdravstvenoj djelatnosti, omogućavaju boljeupravljanje, širenje medicinskih znanja i pomažu razvoj zdravstvene djelatnosti (medicine)utemeljene na dokazima. Namijenjena su svim učesnicima u zdravstvu: pacijentima za pronalaženjepravih informacija u obliku koji njima odgovara, davaocima zdravstvenih uluga za pristupelektronskoj dokumentaciji pacijenta, koja nastaje u momentu kontakta sa pacijentom, upravljačimazdravstvenog sistema za pripremanje i korišćenje organizacionih i poslovnih informacija.Alati eZdravstva će pomoći:- Osiguranicima – korisnicima zdravstvene zaštite preko za njih pripremljenih informacija(zdravstveni portali, savjeti o zdravim stilovima života, savjeti i konsultacije putem e-maila), s podacima o elektronskom kartonu, s sistemima za nadzor vitalnih životnihfunkcija na daljinu i dr.39|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine- Zdravstvenim profesionalcima kroz dostup informacijama u elektronskom kartonu kojije integrisan po nivoima zdravstvene zaštite, mogućnošću e-naručivanja i e-zakazivanjausluga na većim nivoima, dostup informacijama u medicinskim bibliotekama, učenju nadaljinu, konsultacijama na daljinu itd.- Zdravstvenim menadžerima i upravljačima zdravstvenog sistema koji su odgovorni zaefikasnost zdravstvenog sistema razmjenu kliničkih, organizacionih, ekonomskih iupravljačkih informacija između zdravstvenih organizacija.- Zdravstvenom sistemu u cjelini kroz mogućnost razmjene najrazličitijih informacijaunutar sistema neophodnih za donošenje upravljačkih odluka na strateškom nivou.Prilikom uspostavljanja elektronske zdravstvene zaštite u Crnoj Gori treba poći od stvarne situacije uovoj oblasti u zemlji i u inostranstvu, ali se moraju imati u vidu mogući pravci razvoja u budućnosti. Utom smislu, realizovaće se sljedeći ciljevi:- Modernizovaće se sistem zdravstvene zaštite primjenom odgovarajućih informacionih mrežaelektronske zdravstvene dokumentacije i telemedicinskih tehnologija u dijelu u kojem to većnije realizovano;- Opterećivanje bolničkog osoblja, ljekara i korisnika odgovarajućim ICT uslugama, alatima iaparatima, će biti smanjeno na najmanju moguću mjeru, što će sa druge strane stimulisatizdravstvene radnike na upotrebu računara u cilju poboljšanja efikasnosti rada;- Promovisaće se zajednički napori Vlade, zdravstvenih stručnjaka, agencija i međunarodnihorganizacija za stvaranje pouzdane, blagovremene, visokokvalitetne i dostupne zdravstvenezaštite putem novih elektronskih usluga i zdravstvenih informacionih sistema;- Poboljšanjem zajedničkih informacionih sistema će se unaprijediti procesi upozoravanja,pratićenja i kontrole širenja lako prenosivih bolesti;- Podsticaće se značaj i važnost stalne medicinske obuke, obrazovanja i istraživanjakorišćenjem ICT-a vodeći računa o rodnoj jednakosti;- Olakšavaće se pristup novim saznanjima u nauci i struci i sadržajima od lokalnog značaja radipodsticanja istraživanja u oblasti zdravstvene zaštite i programa prevencije;- Podsticaće se pravilan odnos stanovništva ponudom visokokvalitetnih sadržaja o zdravimstilovima života i prevenciji bolesti na odgovarajućem mrežnom portalu;- Poštovaće se i štititi prava građana na privatnost i bezbijednost podataka o njihovomzdravlju;- Promovisaće se međunarodni standardi za razmjenu zdravstvenih podataka;- Zdravstvenu zaštita osetljivih grupa stanovništva, naročito žena i djece u udaljenim inerazvijenim krajevima će biti poboljšana, uz prepoznavanje uloge žena kao čuvara zdravljau njihovim porodicama i zajednicama.- Aktivnosti će biti usmjerene na jačanje i širenje inicijative zasnovane na ICT-u za pružanjezdravstvene i humanitarne pomoći u slučaju katastrofa ili hitnih situacija.Korišćenje ICT-a će omogućiti promjenu sistema zdravstvene zaštite tako da se poboljšaju javnozdravlje, zdravstvena zaštita korisnika sistema, smanje troškovi, uštede novac i vrijeme i pružeinformacije za tehničku, naučnu, administrativnu, knjigovodstvenu i upravljačku upotrebu.Realizacija strateških ciljeva će se odvijati kroz pojedine oblasti u okviru projekata i programaprojekata. Neophodno je koordinirati resurse i aktivnosti iz domena administrativno - tehničkih,organizacionih, ekonomskih i stručno-medicinskih segmenata kroz rad interdisciplinarnih timova.40|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine10. ICT infrastrukturaDominantni trendovi u oblasti telekomunikacija su obilježeni integracijama. Za razliku od prijenekoliko godina kada se radilo na integraciji servisa, sada se razmišlja mnogo šire. Cilj je integracijaaplikacija, servisa i prenosa. Opšti pravci tih globalnih procesa se očitaju u fiksnoj mreži razvojemkomutirajućih digitalnih sistema, zajedničkih protokola, primjena različitih medija prenosa, što unosijedinstvene zahtjeve kako za prostupnu mrežu komutacije i prenosne sisteme, do potrebe za"backbone" i "core" mrežama velikih kapaciteta prenosa.U tehnološkom smislu moderne telekomunikacije idu u pravcu daljeg veoma brzog razvoja optičkihtehnologija (koje omogućavaju brzine prenosa mjerene Tb/s), intenzivne upotrebe bežičnihtehnologija (koje u laboratorijskim uslovima već prevazilaze postojeće žične pristupne mreže),izmjene arhitekture telekomunikacionih mreža (hijerarhijska struktura sada predstavlja velikoograničenje), razvoja sofisticiranih tehnika upravljanja mrežama i zaštitom podataka. U sistemimaprenosa i na okosonicama mreža su i dalje bez premca optički sistemi koji korišćenjem Ethernet-a,SDH ili DWDM u potpunosti mogu da zadovolje potrebe za komuniciranjem savremenog društva. Nafizičkom nivou i nivou linka egzistira još nekoliko tehnologija (baziranih na različitim prenosnimmedijumima) ali se one prevashodno koriste za realizaciju pristupnih mreža (DSL/Ethernet, WiFi,WiMAX, GPRS, EDGE, UMTS,...). Na mrežnom nivou je dominantan Internet Protocol (IP), na kojemuse bazira razvoj telekomunikacionih mreža budućnosti. Tu posebno treba istaći MPLS koncept kojiobjedinjuje najbolje osobine svojih prethodnika i nudi veoma širok dijapazon telekomunikacionihservisa.10.1. Strateški prioritetiRazvoj telekomunikacione infrastrukture u svijetu i Evropi baziran je na omogućavanju uslova zarazvoj globalne informacione infrastrukture, kroz novu generaciju mreža. To je infrastruktura kojaomogućava moderne nove servise koje treba da ponude operatori mobilnih i fiksnih mreža uzistovremeno obezbjeđivanje svih danas raspoloživih servisa. Sa tehniškog aspekta to su IP upravljivemreže koje ispunjavaju specifične zahtjeve operatora, provajdera i korisnika za svim postojećimservisima uz mogućnost lake nadogradnje.ICT infrastrukturu treba uspostaviti na konceptu otvorene mreže za podatke (ODN - Open DataNetwork), koji omogućuje uspješan zajednički rad mreža koje se međusobno povezuju. Otvorenamreža za podatke treba da ima sljedeće osobine:- Otvorena za korisnike - znači da se ne diskriminiše bilo koja grupa korisnika, nego dozvoljavatiuniverzalnu povezanost.- Otvorena za pružaoce usluga - osigurava otvoreno i pristupačno okruženje za konkurentskeinfrastrukturne, servisne ili/i intelektualne interese- Otvorena za promjene - dozvoljava uvođenje novih usluga za buduće vrijeme.41|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine10.2. Ciljevi do 2013. godineVlada Crne Gore će napraviti jasnu viziju razvoja buduće IP backbone mreže državnih organa, koja jeod posebnog interesa za razvoj informacionog društva. Postoji nekoliko mogućih rješenja od kojih sunajefikasnija sledeća:· Korišćenje telekomunikacione infrastrukture postojećih ili novih operatera baziranoj naliberalizovanom i demonopozivanom tržištu. Omogućiće se konkurencija u oblasti fiksnetelekomunikacione infrastrukture čime će se rapidno poboljšati ponuda (kao na primjer jetržišna utakmica na polju mobilnih komunikacija);· Kreiranje sopstvene ili korišćenje telekomunikacione infrastrukture javnih preduzeća(Elektroprivreda Crne Gore, Radio Difuzni Centar i Željeznica CG) koje se sada razvijaju, štopodrazumijeva velika investiciona ulaganja, kadrovsko osposobljavanje i narušavanjenezavisnosti regulatora od vlasnika operatora, koji je u ovom slučaja država.Mreža državnih organa, kao prioritet razvoja informatičkog društva, će biti realizovana kao okosnica(backbone) visokih performansi i bazirana na MPLS tehnologiji. Detalji (topologija, tehnologije nafizičkom nivou, brzine prenosa, okvir servisa i sl.) će biti definisani tek nakon sveobuhvatnogsagledavanja potreba informacionog društva, finansijskih mogućnosti, stanja na tržištu i potrebnihbrzina prenosa. Minimalni zahtjevi, pored korišćenja MPLS tehnologije, obuhvataju implementaciju:· dva LSR rutera u Podgorici,· po jednog LER rutera u svakom opštinskom centru,· višestrukih fizičkih i logičkih prstenova radi postizanja potrebne pouzdanosti,· redundantnog povezivanja sa Internetom,· minimalne brzine prenosa na okosnici od 1Gbps.Stimulisanjem liberalizacije i demonopolizacije, postići će se pojavljivanje određenog brojaalternativnih operatora čijim će se aktivnostima obezbijediti diverzitet tehnologija pristupa, a samimtim dobiti na fleksibilnosti, performansama i cijeni.Obzirom na demografske trendove i neravnomjeran razvoj države, biće započete aktivnosti vezaneza implementaciju Univerzalnog telekomunikacionog servisa.Imajući u vidu trendove i stanje u sektoru, namjera Vlade je stimulisanje primjene bežičnihpristupnih tehnologija i tehnologija kablovske televizije kako bi se otklonio nedostatak u smislumodernizacije i izgradnje novih pristupnih mreža. U tom smislu, Vlada će obezbijediti i mjere zastimulisanje malih i srednjih preduzeća, koja bi preuzela dio aktivnosti postojećih operatora iiskoristila nesporno kadrovsku bazu Crne Gore.Obezbijediće se prostor za kadrovsko jačanje resornog ministarstva i snaženje pozicije nezavisnogregulatora kako bi se što prije ostvarilo razvezivanje lokalne petlje, obezbijedio na komercijalnojosnovi, pristup slobodnim segmentima infrastrukture operatora, stimulisalo zajedničko korišćenjeresursa, smanjilo vrijeme administrativnog odlučivanja o planskoj dokumentaciji, obezbijedilapotpuna demonopolizacija telekomunikacionog tršišta Crne Gore i namjensko korišćenje sredstavadobijenih po osnovu naknada za korišćenje radiofekvencija, adresa i numeracije.42|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine11. Zaštita podatakaU eri komunikacija i elektronske razmjene podataka, zaštita podataka i resursa postala je osnovnifaktor potreban za uspješno funkcionisanje bilo kog informacionog sistema. Ogroman tehnološkinapredak koji je ostvaren u komunikacionim tehnologijama ima i svoju tamnu stranu: omogućen jeveliki broj novih načina za neautorizovan pristup podacima i zloupotrebu kako podataka tako iostalih resursa.Uvođenje informacione bezbijednosti u sve segmente jedne zemlje predstavlja uslov stvaranjainformacionog društva. Stvaranje informacionog društva, gledano u širem kontekstu, je ne samopreduslov uključenja zemlje u međunarodne procese integracija, već iznad svega način za opstanakzemlje u društvu razvijenih. Ključni činioci informacionog društva su državna uprava, privreda igrađani, a temelj razvoja informacionog društva je povjerenje i sigurnost svih učesnika u procesuinteraktivnih elektronskih usluga i elektronskog poslovanja.Uspostavljanjem sistema informacione bezbijednosti i upravljanjem ovim sistemom u svimsegmentima potrebnim za jednu modernu zemlju, državna uprava izvršava svoju ulogu u okviruizgradnje informacionog društva. Takvu ulogu državna uprava ima i u okviru tradicionalnog društva.Organizacija tradicionalnog društva počiva na prevenciji potencijalnih prijetnji društva kao i na brizi orazvoju zaštitnih i represivnih mjera. Na sličan način informaciona bezbijednost predstavlja temeljeza stvaranje i organizaciju informacionog društva. Razvojem informacione bezbijednosti državnauprava uspostavlja preventivne mjere i stvara organizaciono-tehničke pretpostavke za kompletnisistem zaštitnih i represivnih postupaka u okviru informacionog društva. Pored toga, neophodna je iuloga državne vlasti, kao čvrste pokretačke snage ovakvog procesa, koji treba doprijeti u sve porejednog savremenog društva.Istraživanja koja su sprovedena u razvijenim zemljama Evropske Unije i svijeta, pokazuju dafinansijske investicije i tehnološka dostignuća nisu dovoljni za stvaranje informacionog društva i dase sve razvijene zemlje posljednjih godina ubrzano i intenzivno okreću programima informacionebezbijednosti u svim segmentima državnog i privrednog sektora, ali i programima razvojabezbjednosne kulture u najširim slojevima stanovništva. Ako se uporedi iskustvo tradicionalnogdruštva sa savremenim informacionim društvom kojem težimo, lako je uočiti da je razvojtradicionalnog društva prošao sve ove faze pa ih nije moguće izbjeći ni u razvoju informacionogdruštva. Dakle, adekvatan sistem zaštite je minimalno potreban uslov za opstanak bilo kakvogrješenja koje se temelji na modernim tehnologijama.Zaštita IT sistema je, u Crnoj Gori, najčešće implementirana samo na osnovnom nivou. Razvojsistema zaštite se gotovo uvijek završava na perifernom zaštitnom uređaju (firewall) i antivirussoftveru. Vrlo su rijetki sistemi koji imaju potpuno implementiran sistem segmentacije mreže,kontrole saobraćaja po svim parametrima i kontinualno praćenje stanja sistema zaštite.Jedan od velikih problema (ako ne i najveći) predstavlja i nedostatak stručnog kadra koji bi, nakvalitetan način, mogao da podrži implementaciju kompleksnijih sistema za zaštitu podataka. Unajvećem procentu organizacija uopšte ne postoji stručno lice zaduženo za praćenje i razvoj sistema43|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godinezaštite. U nekim slučajevima su ovi poslovi delegirani na postojeće tehničko osoblje koje je većprepoterećeno svakodnevnim administrativnim poslovima i nema neophodno znanje niti obuku izdomena zaštite podataka.Generalno, problem takođe predstavlja i nedostatak zakonske i administrativne regulative kako nanivou države, tako i lokalno, na nivou samih organa. Minimalan broj organizacija posjeduje urađenuanalizu rizika, klasifikaciju podataka po stepenu tajnosti kao i definisane procedure za njihovočuvanje i manipulaciju.U državnim organima trenutno se radi na nekoliko vrlo bitnih infrastrukturnih projekata čiji je ciljunapređenje rada i efikasnosti institucija države u pojedinim oblastima: Projekat registra građana,Projekat objedinjene naplate, Projekat primarne zdravstvene zaštite, Projekat carinskoginfromacionog sistema itd.Jedna od osnovnih funkcionalnosti koja se zahtijeva od svih ovih projekata je njihovainteroperabilnost i međusobna komunikacija: svi navedeni sistemi će, po puštanju u rad, međusobnorazmjenjivati podatke i biti u velikoj mjeri međuzavisni. Problem koji se može uočiti je nedostatakstrategije i standarda u oblasti komunikacije i zaštite podataka u komunikaciji.11.1. Strateški prioritetiStrateški prioriteti treba da budu, prije svega, širenja procesa informacione bezbijednosti na državu ucjelini, uvođenjem odgovarajućih minimalnih sigurnosnih kriterijuma u državni i javni sektor, kao irazvojem bezbjednosne kulture najširih slojeva stanovništva. Ovaj proces je veoma važan jer ljudskodruštvo danas prolazi kroz fundamentalnu transformaciju iz industrijskog u informaciono društvo.Tehnologije informacionog doba preuzimaju postupno sve industrijske i socijalne aktivnosti iubrzavaju globalizaciju ekonomija. Izgradnja informacionog društva danas nije stvar izbora, niti samojedan od uslova međunarodnih integracija. Izgradnja informacionog društva prvenstveno je uslovopstanka u društvu razvijenih.Državna vlast ima temeljnu ulogu u stvaranju informacionog društva. Prvi korak u tome je stvaranjezajedničke arhitekture informacionih sistema državne uprave kroz projekte elektronske državneuprave. Elektronska državna uprava predstavlja okosnicu razvoja informacionog društva, naročito usmislu stvaranja povjerenja i sigurnosti građana i poslovnog sektora u ovakav način poslovanja, ali ipovjerenja u državnu upravu koja sprovodi takvu modernizaciju. Upravo iz tog razloga, savremenadržavna uprava mora sistemski uvoditi mjere informacione bezbijednosti.Država Crna Gora se opredjelila za ulazak kako u EU, tako i u NATO. S tim u vezi potrebno je uskladitiprojekte sa preporukama i standardima EU i NATO alijanse. U tom smislu,subjekti odbrane i bezbjednosti gradiće svoje informaciono-komunikacione sisteme radi zadovoljenjaspecifičnih potreba i obaveza prema partnerima (NATO...)“44|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine11.2. Ciljevi do 2013. godineOsnovni cilj strategije bezbijednosti i zaštite podataka je podizanje nivoa bezbijednosti u svimsegmentima i njegovog dovođenja na optimalan nivo. Dostizanje ovog cilja je kontinualan proces kojise sprovodi planski i koji zahtijeva ulaganja u znanje i tehnologiju.Kako bi se realizovali postavljeni cilj – stvaranje sigurnog okruženja za razvoj elektronskih servisakako eGovernment-a, tako i svih ostalih projekata u privredi i van nje, može se koncipirati nekolikoosnovnih koraka koji će biti realizovani:Kompletiranje zakonske infrastrukture i njeno sprovođenje u djelo – donošenje Zakona koji se baveovom oblašću a koji do sada još nijesu usvojeni kao i implementacija PKI infrastrukture, saglasnoZakonu o elektronskom potpisu - Zakon o informacionoj bezbjednosti; Zakon o izmjenama idopunama zakona o elektronskom potpisu; Zakon o izmjenama i dopunama zakona o elektronskojtrgovini; Zakon o zaštiti privatnosti u javnim elektronskim komunikacijama; Zakon o time-stampingautoritetu; Kreiranje PKI infrastrukture i njena operacionalizacija.Stvaranje stručnog tima/tijela koje će se baviti problemom bezbijednosti podataka i sistema – tijeloće imati ulogu koordinatora i regulatora u oblasti bezbijednosti podataka sa zadatkom da: pripremadokumenta o uredbama o zaštiti podataka, tehnička dokumenta koja definišu minimalni setstandarda u zaštiti sistema, vrše nadzor nad sprovođenjem donesenih mjera, preuzimaju kontrolnufukciju u oblasti sigurnosti u državnim organima i sl.Donošenje generalne Uredbe o zaštiti podataka na nivou Državnih organa – na ovaj način ponudićese razrada osnovnih elemenata definisanih Zakonom o informacionoj bezbijednosti. Osim ovog,Uredbom će se specificirati glavni nosioci aktivnosti kao i njihove odgovornosti i obaveze, bićedefinisane mjere koje je potrebno preduzeti u cilju obezbjeđenja zaštite kritičnih podataka i sistema.Donošenje jednog ili više tehnički orjentisanih dokumenata koji će definisati minimalni set standardakoji moraju biti zadovoljeni da bi se sistem mogao nazvati sigurnim – dokument treba da tretira itehnički razradi sve aspekte sigurnosti podataka, saglasno sa ISO/IEC 27001, a na osnovu mjeradefinisanih u Uredbi o zaštiti podataka. Generalno, treba da budu pokriveni: Identifikacija podataka iupravljanje njima; Organizacija sistema zaštite; Polise o zaštiti sistema; Bezbijednost na fizičkomnivou; Zaštita prostora; Zaštita opreme; Upravljanje zaštitom u komunikacionom i upravljačkomdijelu; Kontrola pristupa; Razvoj sistema sigurnosti u Informacionim sistemima, akvizicija podataka iodržavanje; Upravljanje sigurnosnim incidentima.Stvaranje ME-CERT-a (Montenegro Computer Emergency Response Team) – nacionalne organizaciječiji će glavni zadaci biti: Koordinacija i tehnička pomoć u slučajevima incidenata (u cilju obezbjeđenjasigurnosti) u koje su uključeni mreže ili sistemi u Crnoj Gori, bilo javni ili komercijalni; Revizijasistema zaštite; Tehnička ekspertiza u oblasti zaštite sistema i podataka; Obuka stručnih kadrova uoblasti zaštite sistema i podataka; Distribucija podataka i informacija od značaja za bezbijednostsistema; Koordinacija i razmjena informacija sa stranim tijelima i organizacijama koje se bave istomproblematikom (FIRST i sl.); Koordinacija preventivnih akcija u oblasti zaštite; Otklanjanje problemavezanih za sigurnost računarskih mreža u državnim tijelima.45|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineEdukacija korisnika - Ovaj proces podrazumijeva upoznavanje korisnika informatičkih resursa sapravilnim načinom njihovog korišćenja, što je jedan od osnovnih preduslova za održavanje visokogstepena zaštite IS.U procesu edukacije kadrova u sistemu bezbijednosti mogu se uočiti dvije karakteristične grupe:- Grupa krajnjih korisnika računarskih resursa kod kojih će biti izvršena osnovna obuka osigurnom ponašanju i korišćenju informatičkih resursa na siguran način- Grupa administratora sistema i inženjera bezbijednosti kod kojih će se izvršiti specijalističkaobuka iz domena zaštite sistema.Grupa krajnjih korisnika računara obuhvata najširi sloj zaposlenih koji u svakodnevnom radu koristeinformatičke resurse. Edukacija ove grupe korisnika će se vršiti:- Donošenjem obavezujućih mjera i pravila ponašanja te njihovim dokumentovanjem,publikovanjem i upoznavanjem svih korisnika- Metodom kratkih i efikasnih radionica na temu bezbijednosti resursa, pravilnog korišćenjaraspoloživih resursa i Interneta, kao i pravilnog ponašanja u kritičnim situacijamaGrupa administratora sistema bezbijednosti, inženjera - projektanata i ostalog stručnog osobljapredstavlja tehnološku osnovu za kompletan proces podizanja nivoa sigurnosti. U kvantitativnomsmislu, ova grupa je višestuko manja od prve ali je, takođe, i višestruko zahtjevnija po pitanjutehnološkog nivoa prenesenog znanja. Obuka ove grupe će se provoditi kroz niz specijalističkihtreninga iz oblasti projektovanja i administriranja sistema bezbijednosti.46|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine12. Razvoj ICT sektoraInformaciono-komunikacione tehnologije (ICT), kao intelektualni kapital, danas su glavni pokretači inosioci sveukupnog razvoja čovječanstva, a sam informaciono-komunikacioni sektor je jedan odnajprosperitetnijih privrednih sektora u svijetu. On je danas dominantno u rukama razvijenihzemalja. Međutim razvojem Interneta, ove tehnologije a posebno softver, su dostupne u mnogimdomenima i za manje razvijene i nerazvijene zemlje i za njih postoji realna šansa da nađu svoj prostorna širem tržištu. Primjeri iz prakse govore da su se pojedine zemlje kao što su Irska, Indija, Izrael idruge, sa jasno definisanim državnim strategijama, postepeno probile na svjetsko tržište i svaka odnjih postaje globalno prepoznatljiva sila po ICT proizvodima.U procesu strateškog planiranja budućeg razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori, veoma je bitnosagledati značaj domaćeg ICT sektora, njegove mogućnosti i ulogu u budućoj izgradnji Informacionogdruštva. Cilj je definisanje koncepta budućeg razvoja domaćeg ICT sektora kao međunarodnokonkurentnog privrednog sektora. Dobro koncipiran domaći ICT privredni sektor može postatiznačajan element sveukupnog privrednog i društvenog razvoja Crne Gore. Polazeći od toga, ICT trebatretirati kao intelektualni kapital koji danas profiliše "ekonomiju znanja" i koji će biti osnovni noslilacizgradnje većine planiranih ICT projekata u Crnoj Gori. Informacione tehnologije su danas prerasle ubiznis tehnologije, čime je u savremenom svijetu značajno izmijenjena pozicija ICT sektora, pa je on usavremenim društvima samim tim generator razvoja i pokretač promjena, kao i jedan od stubovamodernih razvijenih privreda.Vizija razvoja ICT sektora u Crnoj Gori je da ICT sektor, kao intelektualni kapital, bude okosnicabudućeg razvoja i značajni resurs održivog razvoja crnogorske privrede. Preko organizovanog, dobrostruktuiranog, pravilno pozicioniranog i prepoznatljivog ICT sektora, Crna Gora će vrlo brzo bitiprepoznata u regionu kao prostor tehnološkog napretka. Strateškim pristupom razvoju ovog sektorai njegove afirmacije kroz različite projekte od opšteg društvenog značaja, Crna Gora bi mogla biti uprilici da se pozicionira kao zemlja sa visokim stepenom razvoja Informacionog društva do 2013.godine i uhvati korak sa razvijenim zemljama.12.1. Strateški prioritetiAnalize dugoročnog ekonomskog rasta ukazuju da je upravo ljudski kapital proizvodni faktor sanajvećim rastom, a da najveći povrat investicija imaju investicije u znanja i sposobnosti. Pri tome, uekonomiji zasnovanoj na znanju, difuzija i korišćenje informacija i znanja ima isti značaj kao i njihovostvaranje.Produbljivanje ekonomskog, kulturnog i civilizacijskog jaza između razvijenog i nerazvijenog dijelasvijeta dobrim dijelom je uzrokovano razvojem ICT sektora. Razvijene zemlje imaju dobro razvijenovaj sektor, dok nerazvijene ili manje razvijene zemlje imaju problema da taj sektor “stave na noge”.Zato mora postojati strateški odgovor nerazvijenijih.47|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineOsnovni strateški principi treba da počivaju na shvatanju ICT sektora kao generatora i katalizatoraekonomskih promjena, podržanih od strane intelektualnog kapitala i razvijene informacione ikomunikacione infrastrukture. Ovi principi su najbolji put ka razvoju ekonomije znanja,međunarodnoj konkurentnosti naše privrede i održivom razvoju.ICT intelektualni kapital - Strateški prioritet u razvoju ICT sektora je da država potpomognestvaranje infrastrukture koja će omogućiti da intelektualni potencijal u Crnoj Gori preraste u svjetskikonkurentan intelektualni kapital. Potrebno je stvoriti pravne, finansijske, edukativne, tehnološke isvojinske uslove da se intelektualni potencijal pretoči u svjetski konkurentan intelektualni proizvod.Međunarodna konkurentnost - Razvoj ICT sektora se mora kreirati tako da bude međunarodnokonkurentan. Globalizacija i Evropske integracije zahtjevaju otvorene, međunarodno konkurentneekonomije. Crna Gora ima jedinstvenu priliku da na predstojećim projektima razvoja eUslugapravilnim pristupom izgradi svjetski konkurentan ICT sektor i da od toga ima višestruke koristi.Održivi razvoj - Razvoj ICT sektora shvaćen kao razvoj intelektualnog kapitala u Crnoj Gori možeobezbijediti održiv razvoj ICT sektora. Ekonomija znanja je dinamičnija i fleksibilnija u odnosu naklasičnu i pruža šansu da se pravilinim ulaganjem u ljudske resurse može obezbijediti održivicjelokupni razvoj crnogorske privrede.12.2. Ciljevi do 2013. godineZa kreiranje razvoja ICT sektora potrebno je sagledati sveukupnu klimu u društvu i spremnostdruštva da podrži i obezbijedi uslove za njegov razvoj. Ta spremnost se odnosi na institucionalnuinfrastrukturu, pravnu infrastrukturu, ljudske resurse, tehnološku infrastrukturu, liderstvo i strateškorazmišljanje:- Cilj je stvoriti jak podsticaj daljem razvoju ICT sektora kroz dinamičnu partnersku saradnjuizmeđu ICT sektora i države. Time će se povećati konkurentnost sektora, njegova snaga će sepodići na nivo izvozne privredne grane i stvoriti pretpostavke za njegov dinamičan održivirazvoj. Na ovaj način i država će imati benefite kroz jeftiniji konsalting, jeftinija i kvalitetnijainformaciona i biznis rješenja, smanjenje operativnih i administrativnih troškova krozoutsource-ing usluga i veće poreske prihode kroz rast ICT tržišta. U tom smislu, aktivnosti ćebiti usmjerene na podsticanje i podržavanje incijativa za udruživanje domaćih ICT preduzeća(Klaster inicijative i slično) čime će se podići kvalitet i konkurentnost ICT usluga. Posebnapažnja će takođe biti posvećena inicijativama koje dolaze sa strane preduzeća ili udruženja izICT sektora u cilju afirmisanja informacione tehnologije i daljeg razvoja informacionogdruštva.- Pod pojmom resursa u sektoru ICT se podrazumijevaju kompanijski i kadrovski potencijali. UCrnoj Gori ne postoji evidentiran institucionalni presjek stanja kada su u pitanju ICTkompanije (broj, veličina, oblasti djelovanja i sl.) pa će uspostavljanje baze ICT kompanija bitijedan od ciljeva daljeg razvoja ICT-a u Crnoj Gori.48|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine- U Crnoj Gori u prethodnom periodu je učinjeno dosta na razvoju savremenetelekomunikacione infrastrukture. Kada je u pitanju razvoj ICT sektora, posebnim mjerama uovoj oblasti će se obezbijediti uslovi koji će omogućiti veću konkurentnost domaćeg ICTsektora, u smislu korišćenja i pružanja usluga savremene telekomunikacione infrastrukture.- U cilju proširenja i većih razvojnih mogućnosti, neophodno je više promovisati upotrebuOpen Source rješenja. U tom smislu posebne mjere će biti preduzete za promovisanje tihtehnologija, opredjeljivanje podsticajnih sredstava, dodjelu projekata isključivo razvijenih natim alatima, što će u svojoj krajnjoj fazi doprinijeti smanjenju operativnih troškova ICTsistema u državi i privredi.- S obzirom da se radi o međunarodno konkurentnom sektoru u oblasti intelektualnogkapitala, upravljanje projektima u ovoj oblasti će biti u skladu sa najnovijim konceptima istandardima iz oblasti Project Management-a. Ovo se odnosi podjednako na isporučioce izdomaćeg ICT sektora, kao i velike korisnike ICT usluga, jer se do sada u praksi pokazalo da jeupravljanje projektima jedan od najznačajnijih faktora uspješne realizacije projekata.- U razvoju ICT sektora je jako važno uspostaviti partnerstvo javnog i privatnog sektora.Značajna podrška razvoju ICT sektora je rad na projektima za javni sektor. Partnerstvotakođe podrazumijeva da i ICT sektor treba da pomogne državi na ostvarenju zacrtanihplanova i promociji Informacionog društva u Crnoj Gori. Država i ICT sektor će sarađivati nauklanjanju biznis barijera koje su prisutne na svim nivoima a posebno na nivou lokalnesamouprave.- ICT sektor zahtijeva visoko obrazovane kadrove različitih profila. U oblasti obrazovanjaobezbijediće se i konkurentnost privatnih obrazovnih institucija. U ovom dijelu je značajnaintenzivna komunikacija obrazovnih institucija sa predstavnicima domaćeg ICT sektora, kakobi one dobile povratne informacije o potrebnim kadrovskim profilima i aktuelnim razvojnimprogramima, trendovima i tehnologijama u ovoj oblasti, kako bi u skadu sa tim prilagodilesvoje obrazovne profile.- Posebna pažnja će biti usmjerena na promociju ICT-a i informacionog društva, kao iobrazovanju građana i zaposlenih u privredi i državnoj upravi za korišćenje ICT-a, kako bi seznačajnije povećao broj korisnika i dostigla kritična masa potrebna za isplativo korišćenje ICTrješenja. Ovo će biti zajednički zadatak države i ICT sektora.- Pored obrazovanja na polju ICT, posebna pažnja će biti posvećena unapređenju obrazovanjaICT menadžera iz oblasti menadžmenta, marketinga, upravljanja projektima i međunarodnihstandarda.- Pažnja će biti usmjerena i na standardizaciju organizacije i poslovanja u ICT, kako uprivatnom sektoru, tako i u državnoj upravi. Danas je primjena ICT standardizovana krozmeđunarodne standarde poput ECDL-a (European Computer Driving License), ISO 27001 zabezbjednost informacija, ITIL (Informatiotion Technology Infrastructure Library) i ISO 20000za upravljanje IT uslugama (ITSM – Information Technology Service Management), ISO 9001,standardi za upravljanje projektima (PRINCE2, …) i standardi za razvoj softvera, standardi zamenadžment znanjem (Knowledge Management) i drugi.49|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine- Izuzetno je značajno sagledavanje rezultata razvoja informacionog društva i u okviru njega idomaćeg ICT sektora. U tom smislu, usvojiće se metodologija mjerenja dostignutog razvojainformacionog društva, kao i metodologija spremnosti za narednu fazu razvoja.- Pored prethodnih, usvojiće se i metodologiju praćenja veličine ICT tržišta na godišnjem nivoui to po oblastima (hardver, softver, komunikacije, servisne usluge, konsalting,…) zainformatičke kompanije, a posebno za telekomunikacione operatere.50|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine13. Implementacija strategijeStrategija razvoja informacionog društva u Crnoj Gori 2013 daje set osnovnih principa Vlade CrneGore za razvoj informacionog društva u Crnoj gori. Ovi principi će se uzeti u obzir i transformisati uodgovarajuće aktivnosti u procesu ažuriranja i razrade organizacionog, sektorskog i regionalnograzvoja od strane vladinih institucija.Strategija će se implementirati na bazi godišnjih Akcionih planova implementacije. Koordinatorrazvoja informacionog društva u saradnji sa vladinim institucijama, uzeće u obzir prilikom definisanjabudžeta, aktivnosti i projekte koji će se realizovati u narednoj godini, u skladu sa predloženimAkcionim planovima. Svaki Akcioni plan će biti usvojen od strane Vlade.Planovi implementacije će se realizovati u formi projektnog razvoja (svaki akcioni plan će sadržatilistu, opise, rokove i finansijska sredstva projekta) u skladu sa principima definisanim Strategijomrazvoja informacionog društva. Projekti će biti finansirani kako iz budžeta Crne gore, tako i iz ostalihizvora. Prilikom definisanja projekata i implementacije istih, koristiće se organizaciona strukturadefinisana Akcionim planom za razvoj i implementaciju informatičkih projekata u Vladi Crne Gore dokraja 2008. godine, usvojena u maju 2008. godine.Kako bi se postigli ciljevi strategije, sektorske ekspertske grupe će biti formirane u svim oblastimakoje su prepoznate strategijom. Njihov zadatak će biti da analiziraju trenutnu situaciju, predlažu, usaradnji sa vladinim institucijama, nove aktivnosti i ocjenjuju nivo razvoja i efikasnost razvojainformacionog društva u skladu sa postavljenim ciljevima. Na bazi njihovih analiza, ekspertske grupeće davati predloge novih prioriteta i aktivnosti kroz godišnje akcione planove. U prilog tome, rezultatianaliza nivoa realizovanih aktivnosti će predstavljati odlične inpute o tome u kojem sektoru jepotrebno uložiti veće napore i kakve aktivnosti u narednom periodu preduzeti.51|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godine14. Akcioni plan za razvoj i implementaciju informatičkihprojekata u Crnoj Gori do kraja 2009. godineShvatajući potrebu za daljim unapređenjem upotrebe savremenih informacionih i komunikacionihtehnologija, krajem decembra 2008. godine, u Vladi Crne Gore je osnovano Ministarstvo zainformaciono društvo. Ministarstvo je preuzelo nadležnosti Sekretarijata za razvoj i to u dijelu:predlaganja i sprovođenja utvrđene politike u oblasti razvoja informacionog društva, upravljanjeprojektima u oblasti razvoja informacionog društva, razvoj, implementaciju i funkcionisanjeinformacionog sistema organa državne uprave i sl. Formiranjem Ministarstva stvorili su se predusloviza organizovanu i jasnu koordinaciju informatičkih projekata u Crnoj Gori, kroz implementacijuvelikih infrastrukturnih projekata, promociju informacionog društva i sl.Programom rada Ministarstva za informaciono društvo u 2009. godini, definisane su aktivnosti kojeje potrebno realizovati, kako bi se obezbijedio kontinuirani razvoj informacionog društva. Kaonajznačajnije aktivnosti u prvom kvartalu, su aktivnosti vezane za izradu Strategije razvojainformacionog društva u Crnoj Gori od 2009. do 2013. godine, i Akcioni plan za realizaciju iimplementaciju informatičkih projekata u 2009. godini.Imajući u vidu, da je Uredbom o izmejanama i dopunama uredbe o organizaciji i načinu rada državneuprave (“Sl. list CG, broj 81/08”) definisano da Ministarstvo za informaciono društvo vrši posloveuprave koji se odnose na: predlaganje i sprovođenje utvrđene politke u oblasti razvojainformacionog društva, upravljanje projektima u oblasti razvoja informacionog društva i sl. , kao i naosnovu obaveza Ministarstva za informaciono društvo definisanih programom rada za 2009. godinu,pristupilo se izradi Akcionog plana, kao okvira za dalji razvoj informatičkih projekata u Crnoj Gori.Akcioni plan razvoja informatičlkog društva u Crnoj Gori za period do kraja 2009. godine ima za ciljnastavak realizacije započetih velikih infrastrukturnih projekata, realizaciju malih projekata čiji efekterelativno brzo mogu osjetiti građani, privreda i zaposleni u državnoj upravi, kao i promocijainformatičkog društva, kako bi se povećala svijest o neophodnosti upotrebe informacionokomunikacionihtehnologija u svakodnevnom poslovanju i životu uopšte.Projekti razvoja informatičkog društva u Crnoj Gori, obuhvataju listu projekata koji su od nacionalnoginteresa, relativno jednostavno izvodljivi i nužni za optimalno funkcionisanje uprave. Prije svega to suprojekti koji su infrastrukturne prirode i koji omogućavaju efikasnije, efektivnije, transparentije,kvalitetnije i jeftinije poslovanje javne uprave, koji osiguravaju dokumentacionu ili infrastrukturnuplatformu jedne države i predstavljaju osnovu i ujedno preduslov za prelaz u informatičko društvo.Prilikom formiranja i predlaganja liste, imali su se u vidu i projekti čija je realizacija u toku u CrnojGori, planovi koje je Vlada napravila vezano za realizaciju pojedinih projekata. Iako lista sadrži samojedan dio projekata za razvoj informacionog društva u Crnoj Gori, predloženi projekti obuhvatajuperiod realizacije tokom 2009. godine.52|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineI pored toga što se u ministarstvima i drugim državnim organima saglasno usvojenim planovim istrategijama pristupa ralizaciji započetih i generisanju novih projekata, u ovom Akcionom planu senaglasak stavlja na projekte koji su od posebnog značaja za ukupni sistem. Svi projekti su podiljeni udvije kategorije i to, fundamentalni projekti (kao što su projekti Centralni registar stanovnika /CRS/,Registar prostornih jedinica, Pravosudni Informacioni sistem, Registar privrednih subjekata itd.), iprojekti koji promovišu razvoj informacionog društva (nagrade najboljim učenicima, nagradestudentima za inajbolja ICT rješenja, besplatna e-mail adresa sl.).Predloženi su projekti koji su vidljivi i izvodljivi i za čiju realizaciju postoje ili rizici niže kategorije ilirizici koji se mogu iskontrolisati. Ujedno se radi o projektima, za koje postoje odgovarajućekompetencije i iskustva među firmama u Crnoj Gori, što već samo po sebi garantuje brzinu i kvalitetrealizacije i trajnost rješenja.Nosioci realizacije projekata iz Akcionog plana su resorna ministarstva, državni organi kao i drugeinstitucije. Namjera je da se kroz koordinirani pristup, uz maksimalno učešće i stručnu podrškuSekretarijata za razvoj, u razvojnom i implementacionom pogledu, obezbijedi što je moguće većistepen izvodljivosti navedenih projekata. Procjena je da će predloženi model upravljačke strukturebiti od velikog značaja za kvalitetnu realizaciju istih.Svaki predloženi projekat je na kratko predstavljen sa osnovnim podacima:· Naziv projekta· Vrsta projekta· Predlog projekta· Koristi od projekta· Nosioci projekta i· Rok realizacije projektaU Prilogu je data Lista prioritetnih projekata sa akcionim planom za njihovu realizaciju.53|Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Goriod 2009. do 2013. godineNAZIVPROJEKTACentralni registarstanovnikaRegistar privrednihsubjekataVRSTAPROJEKTAPREDLOGPROJEKTAG2C i G2G Centralni registar stanovništva jejedan od tri ključna državna registra.Osnovna namjena CRS je brzo ijednostavno registrovanje građana iregistrovanje svih podataka ipromjena vezanih za njih (matičnibrojevi, rođenje, vjenčanje, smrt,državljanstvo, prebivalište itd), uskladu sa zakonodavstvom Crne Gore,kao i jednostavno omogućavanjepristupa državnim institucijama,korisnicima i javnosti.G2B i G2G Poslovni registar (ili Registarprivrednih društava/subjekata) jejedan od tri ključna državna registra.Osnovna namjena PRCG je brzo ijednostavno registrovanje privrednihsubjekata i registrovanje svihpodataka i promjena vezanih zaprivredne subjekte, u skladu sazakonodavstvom Crne Gore, kao ijednostavno omogućavanje pristupadržavnim institucijama, korisnicima ijavnosti.Projekat predviđa pravljenje novogregistra (koristeći postojeći sistem ibazu podataka) koji bi maksimalnoiskoristio sve mogućnosti novihtehnologija, i obezbijedio da PRCGKORISTI ODPROJEKTAJedinstvena baza omogućuje brzo iefikasno registrovanje stanovništva isvih pratećih podataka, a građanidobijaju mogućnost da na jednommjestu, u sistemu državne uprave,mogu da dobiju potrebna dokumenta iostvare svoja prava. Sistem biomogućio da čitava državna upravajednostavno dođe do svih potrebnihpodataka o stanovništvu i da njimaupravlja u domenu svoje nadležnosti(Opštine, Javna uprava, Zdravstvenisistem, prosveta, Pravosudni sistem,Statistika, PIO, Poreska uprava itd).Crna Gora bi imala moderan Registarsa jedinstvenim unosom podataka,kojim bi se značajno olakšale sveaktivnosti vezane za registraciju ipromjene kod privrednih subjekata,dao bi se podstrek razvojupreduzetništva i privrede uopšte(strani investitori bi lakše mogli daregistruju kompanije) i obezbijeđenipreduslovi za povezivanje ikolaboraciju sa registrima iz zemaljaEvropske Unije (EBR). Građani iprivredna društva bi dobili efikasnuinstituciju gdje bi svoja prava iobaveze mogli da ostvaruju efikasno,bez čekanja, odugovlačenja i beznepotrebnog deranžiranja. Uperspektivi bi mogla da se vrši i on-lineNOSIOCI ROKPROJEKTA REALIZACIJEMID, MUP Do kraja 2009.godineMID, PS3 – 6 mjeseci54| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godineRegistar nevlasničkihzaložnih pravaG2Bbude jedan od ključnih registara e-uprave u Crnoj Gori.Registar nevlasničkih založnih pravapredstavlja javnu i centralno vođenuelektronsku bazu podataka svih zaloganad pokretnom imovinom. Svi upisiimaju konstitutivni uticaj, odnosnozaložna prava nastaju upisom uregistar, a pravo zaloge imaju onapravna ili fizička lica koja su prvaupisala svoje založno pravo u registar.Za upise važi pozitivni i negativniprincip publiciteta, što znači da suupisana prava poznata svima. Uregistar se upisuju nevlasnička založnaprava na sve pokretne stvari koje jemoguće unikatno identifikovati.Registar pravnih propisa G2G, G2B Uspostavljanje centralnogelektronskog repozitorija propisa udržavi, koji obuhvata sve propise odustava, zakona, pravilnika, uredbi,međunarodnih ugovora do svih ostalihrelevantnih i na nacionalnom nivoubitnih dokumenata.Sadrži sve propise sa njihovommeđusobnompovezanošću,hronologijom nastanka, nadležiminstitucijama itd.Dokumenti su strukturiranohijerarhijsko sređeni po područjima iomogućavaju pretraživanje poključnim pojmovima, a nomenklatura iregistracija preko Inerneta što biznačajno olakšalo registraciju odstrane stranih kompanija i stranihdržavljana.Registar nevlasničkih založnih pravaomogućuje svakom jednostavno,sigurno i jeftinu mogućnost provjere.Ovim registrom se uvodi pravni redkod prometa pokretne imovine isprečavaju moguće zloupotrebe.Svi državni organi bi imali verifikovanuelektronsku bazu propisa, koju bimogli da koriste u svakodnevnomposlu. Država bi uštedjela dosta novcakoji se sada troši na komercijalnebaze. Povećao bi se kvalitet donošenjaodluka u pravosuđu. Baza bi mogla bitidostupna i svim zainteresovanimpravnim i fizičkim licima, a takođe isvim međunarodnim institucijama idržavama.MID, PS3 mjesecaMID, PS, SLCG 6 mjeseci55| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godineindeksacija je u potpunosti u skladu sanomenklaturom Evropske Unije.Portal bi inicijalno bio namijenjenelektronskoj objavi svih propisa i bio biintegrisan sa elektronskim izdanjemSlužbenog lista.eProcurement –Elektronske javnenabavke i elektronskeaukcijeSistem za upravljanjedokumentima – eDMSG2G, G2B Elektronska aukcija i nabavka jerepetitivni proces koji uključujekorištenje elektronskih uređaja zapredstavljanje poboljšanih uslovaponuda (koji nisu nužno samo cijena)od stane ponudjača a u slučajukonkretnog tendera javnih nabavki.Evaluacija ponuda se odvijaautomatski. Proces eAukcije se uslučaju tijela državne upraveprimjenjuje nakon inicijalne evaluacijeponuda u klasičnom procesu nabave(ili eNabavke). Elektronska aukcija semože koristiti za ugovore o radovima,naručivanju robe ili usluga za koje semože definisati odnosno kvantifikovatiprecizna specifikacija uslova.G2G Danas skoro sve informacije nastaju uelektronskom obliku. Vlada Crne Goreje već implementirala rješenje zaodržavanje elektronskih sjednicaKomisija a veoma brzo se očekuje iimplementacija projekta elektronskesjednice Vlade.Da bi svi ovi podaci, mogli nesmetanoda se čuvaju u elektronskom obliku, uistom obliku da se arhiviraju i da seeProcurement i eAukcije je potrebnonapraviti saglasno smjernicamadefinisanim od strane IDABC(European eGovernment service –Interoperable Delivery of EuropeaneGovernment Services to publicadministrations, business andcitizens).Upravljanje podacima, informacijama idokumentima u poslovnim sistemimasve više se nameće kao jedno odnajvažnijih za efikasnost i uspješnostsavremenog načina poslovanja.Informacije koje se nalaze u bazamapodataka, na računarima korisnika, napapirnimdokumentima,fotografijama, grafikonima i ostalimmedijumima moraju se integrisati uMID, DJNMID2 mjeseca12 mjeseci56| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godineUspostavljanjeCertifikacionog tijela -Infrastruktura javnihprivatnih ključevaPortal eUpraveprati njihov tok od jednog do drugogsubjekta u sistemu, neophodno jeimplementirati Sistem za upravljanjedokumentima na nivou cijele Vlade.G2G Uspostaviti certifikaciono tijelo iinfrastrukturu, koje će se bavitiizdavanjem digitalnih certifikatazaposlenim u državnoj upravi iomogućiti korišćenje certifikata.G2G, G2C,G2BeGovernment portal treba da serazvija po fazama, u skladu sa nivoimarazvijenosti e-Governmenta. Ovimprojektom će se realizovati prva fazakoja podrazumijeva kreiranjejedinstvenog portala, sainformacijama o uslugama državneuprave, u skladu sa životnim iposlovnim situacijama korisnika.Portal će biti rađen po sistemu tzv.One-Stop-Shop portala, štopodrazumijeva pružanje svihinformacija na jednom mjestu(životnih, poslovnih i sl.). Ovakavportal treba da podrži I i II nivorazvijenosti, odnosno da pružajedinstveni sistem za upravljanjedokumentima. Ovakav sistemomogućava čuvanje svih vrstadokumenata, bez obzira na formu, iefikasno i sigurno pretraživanje,distribuciju i obradu dokumenata.Digitalni certifikati su sredstvopomoću kojih osobe koje komunicirajuelektronskim putem dokazuju svojidentitet. Digitalne certifikate izdajucertifikaciona tijela.S obzirom da će se implementiratisistem za upravljanje dokumentima, ida će uskoro početi da se koristesistemi za održavanje elektronskihsjednica Vlade, neophodno jeimplementirati sistem za identifikacijukorisnika.Izradom ovakvog portala pružio bi seuvid u realizovane aktivnosti popitanju razvoja eGovernment-a, najednom mjestu bi se pružaleinformacije građanima i privredi, a ukasnijim fazama razvoja bi seomogućila interoperabilnost saportalima u zemljama u okruženju.MID, MUPMID3-4 mjeseca9 mjeseci57| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godinePravosudni InformacionisistemProcjena stanja eUpraveu Crnoj Gori bazirana naevaluacijiimplementacije 20zajedničkih osnovnihjavnih servisainformacije o uslugama i omogućielektronsko preuzimanje obrazacapotrebnih za podnošenje zahtjeva zauslugama.G2G Jačanje efikasnosti izgradnjeadministrativnih kapaciteta pravosuđau Crnoj Gori predstavlja važan ciljpravosudne reforme.Značajno mjesto u okviru oveaktivnosti predstavlja izgradnjasavremenog i, potrebama pravosuđa uCrnoj Gori, upodobljenoginformacionog sistema. Pravosudniinformacioni sistem (PRIS) ne samo damora odgovoriti u ovom trenutkuprepoznatim potrebama, već mora usebi sadržati instrumente koji muomogućavaju dalji razvoj u smislunadgradnje postojećeg okvira i uskladu sa budućim potrebamakorisnika. Posebno pitanje na koje seprilikom realizacije PRIS-a moraodgovoriti je njegova harmonizacija sadrugim informacionim sistemima uokviru projekta elektronske vlade.G2G, G2B,G2CEvropske direktive EU propisujuimplementaciju portala koji sadrži 20osnovnih eGovernment servisa, kakoza građane, tako i za upravu i privredu.U skladu sa tim, Evropska komisija je u2007. godini izradila metodologiju, pokojoj se vrši istraživanje osofisticiranosti, dosptupnosti,otvorenosti i sl. portala državnePostojanje ovakvog sistema bidoprinijelo efikasnijem radu državnihslužbi, bržem protoku informacija,većoj uštedi, skraćivanju vremena i sl.Omogućavanje pozicioniranja CrneGore po rješenjima eUprave naevropskoj ljestvici, u odnosu na drugedržave, koje koriste istu metodologijuistraživanja.MID, MP, SS, TS 9 mjeseciMID3 mjeseca58| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godinePortal Vlade Crne GoreSistem zaimplementacijuprojekata EUInformacioni sistemEvropskih integracijaSigurna komunikacijaizmeđu diplomatskokonzularnihuprave i sličnih portalaG2G, G2B, Unaprijediti portal Vlade Crne Gore,G2C tako da bude urađen u skladu saEvropskim standardima, otvoreniji,interaktivniji. Portal Vlade je prvomjesto gdje će svaki posjetilac dadodje i traži informacije, i on mora bitioptimizovan za sve grupe korisnika.~G2G Formiranje i implementacijajedinstvenog integrisanog ekspertskogsistema za predlaganje, selektiranje,evaluaciju i praćenje projekata, kao imjerenje efekata i rezultata projekata injihovo poređenje sa strateškimsmjernicama.Sistem bi bio u potpunosti usaglasnosti sa IPA projektnim ciklusomi IPA standardima. Sekretarijat zaEvropske integracije bi mogao da sebavi programskim dijelom sistema(»Programiranje fondova EU«),Ministarstvo finansija bi rukovodilofinansijama, a Sekretarijat za razvoj bimogao da hostuje IT dio i da gaodržavaG2GG2GIzrada WEB orjentisanog rješenja kojemože obezbjediti adekvatnu podrškuinformacionom siostemu SEI-a.Nakon sticanja samostalnosti CrneGore, posebno je izražena potreba zaintezivnom komunikacijom izmeđuVeća vidljivost na internetu, pružanjeusluga, jednostavnija pretragainformacija i sl.Vlada bi imala jedinstven, kompletan itransparentan ekspertski sistem zapredlaganje, selektiranje, evaluaciju,realizaciju i praćenje projekata itrošenja sredstava EU na projektima.Time bi Vlada domaćoj imeđunarodnoj javnosti dokazala da jesuštinski pripremljena za sprovođenjereformi. Sredstva bi bila raspoređivanai trošena u skladu sa strateškimprioritetima razvoja Crne Gore i timebi se izbjeglo rasipanje i nenamjenskotrošenje sredstava i sve eventualnenegativne implikacije. Efekti trošenjasredstva iz EU (pa i drugih sredstavakao što su donacije, krediti i slično) bibili mjerljivi i uporedivi sa strateškimciljevima Vlade.Adekvatna IT podrška procesuintegracija i ubrzanje samog procesa,koji se bez ove podrške ne moguobaviti u traženim rokovimaImplementacijom sistema bezbijednekomunikacije na centralnoj lokaciji (ITcentar u zgradi MIP-a) i u svimMID, VBMID, SEIMID, SEIMID, MIP, ANB,DZTP4 – 6 mjeseci6-9 mjeseci12 – 15 mjeseciDo kraja 2009.godine59| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godinepredstavništava iMinistarstva inostranihposlova Crne GoreMinistarstva inostranih poslova idiplomatsko-konzularnihpredstavništava. Crna Gora imarazgranatu diplomatsko-konzularnumrežu (19 ambasada, 6 misija pri EU,NATO i ključnim međunarodnimorganizacijama i 2 generalnakonzulata) i intezivno radi na njenomširenju. Međutim, crnogorskediplomate se suočavaju sa ozbiljnimbezbjedonosnim rizicima prilikomuspostavljanja komunikacije. Efikasna isigurna komunikacija sa centralom jeod suštinskog značaja za uspjehnjihove misije i ostvarivanja vitalnihdržavnih interesa. S obzirom nakarakter informacija koje će se na ovajnačin razmjenjivati, potrebno jeobezbijediti najveći mogući stepenzaštite.diplomatsko-konzularnimpredstavništvima, prevazišli bi seozbiljni bezbjedonosni rizici ukomunikaciji sa kojima se suočavacrnogorska diplomatija. Subjekti koji biučestvovali u realizaciji projekta bili bigarancija da se realizacija projektasprovodi u skladu sa zahtjevima EU iNATO, kao i sa posebnim zakonskimpropisima Crne Gore iz oblastibezbijednosti informacija i zaštitetajnih podataka (Zakon o tajnostipodataka, službeni list br.14-08,Uredba o bližim uslovima i načinusprovođenja mjera zaštite tajnihpodataka, službeni list br.72-08 ).PROJEKTI PROMOCIJE INFORMACIONOG DRUŠTVA100 za 100 (100 računara G2C Nagraditi 100 najboljih učenikaza 100 najboljih učenikaosnovnih i srednjih škola koji suOŠ i SŠ na republičkimosvojili prva tri mjesta na državnomtakmičenjima)takmičenju laptop računarima salicenciranim softverom besplatniminternetom u periodu od godinu dana.10 nagrada za 10najboljih informatičkihrješenja naG2COrganizovati takmičenje za najboljeinformatičko rješenje nauniverzitetima Crne Gore. To može bitiNagrađivanjem najboljih učenikainformatičkom opremom, uticaće sena povećanje upotrebe interneta ipovećanje internet penetracije, asamim tim i na veću upotrebu noviheGovernment servisa.Promocija informatičkog društva,povećanje svijesti i upotrebe ICT-a usvim sferama života, motivacija mladihMID, MPIN, IC 2 mjesecaMID, MPIN, UCG 6 – 8 mjeseci60| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godineUniverzitetima CrneGoretakmičenje za najbolji intenret biznisplan i sl. i nagraditi ta rješenja.Nagrade se mogu sastojati od laptopračunara, besplatnog wirelessinterneta, putovanja nainternacionalne konferencije u oblastiIT-a, prakse u vodećim crnogorskimkompanijama u oblasti IT-a i sl.Besplatna e-mail adresa G2C Pružiti građanima Crne Goreregistrovanje besplatne e-mail adresena nekom .me poddomenu (kao što jeto praksa u svijetu – npr. Yahoo, gmail,hotmail i sl.)Osnivanje eMontenegrocentraG2C, G2B,G2GFormirati eMontenegro centar krozoblik Javno-privatnog partnerstva,gdje će među osnivačima biti Vlada,privatni sektor (u oblasti IT-a),Univerzitet i ostali.Kroz ovakav oblik centra će se iniciratinovi informatički projekti koji ćeuticati na povećanje internetpenetracije, uključivanje građana u sveoblike elektronske komunikacije iinterakcije i sl.ljudiOmogućavanje građanima da koristebesplatne e-mail adrese, koje će bitidostupne gdje god da se nalaze.Prepoznavanje Crne Gore globalnomintenret prostoru, kao države kojaulaže u informatičko znanje,implementaciju informatičkihprojekata, povećanje internetpenetracije i sl.MIDMID2 - 3 mjeseca6 mjeseci61| Predlog

Strategija razvoja Informacionog društva u Crnoj Gori do 2013. godinePopis skraćenicaMIDMUPMPINMPMIPANBDZTPSEIVBUSVSICUCGDJNSLCGPSeUpravaICTMinistarstvo za informaciono društvoMinistarstvo unutrašnjih poslovaMinistarstvo prosvjete i naukeMinistarstvo pravdeMinistarstvo inostranih poslovaAgencija za nacionalnu bezbijednostDirekcija za zaštitu tajnih podatakaSekretarijat za evropske integracijeVladin Biro za odnose sa javnošćuUstavni sudVrhovni sudIspitni centarUniverzitet Crne GoreDirekcija za javne nabavkeSlužbeni list Crne GorePrivredni sudElektronska upravaInformaciono komunikacione tehnologije (Information – communication technologies)62| Predlog