Zena-Kvinna 34 - Žena-Kvinna

AKTIVNOSTIKulturna manifestacijaregije ZapadNakon bogate izložbe ručnih radova predstavili se bh. književnici iumjetnici iz Göteborga: Nizama Granov Čaušević, Zulfa Kotorčić, MehoBaraković, Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnka i Hadžera OmerovićPiše: Haris TUCAKOVIĆKvinnosektionen Fatima Gunić harden 9 december 2006 i Göteborganordnat en kulturmanifestation för regionVäst.Munevera Hebib, Fatima Kovačić ochVahida Mehinović har öppnat programmetoch hälsat de närvarande välkomna.Den här gången, invid talrika ochväldigt vackra kvinnohantverk, har manägnat större uppmärksamhet åt att presenterabosniska författare och konstnärersom bor i Göteborg: Nizama GranovČaušević, Zulfa Kotorčić, Meho Baraković,Enisa Popović Čengić, Saida Malkoč Trnkaoch Hadžera Omerović.Sekcija žena Fatima Gunić je 9. decembra2006. u Göteborgu bila domaćinKulturne manifestacije regije Zapad.Ovog puta je, uz brojne i predivne rukotvorinenaših žena, posvećena veća pažnjapredstavljanju bh. književnika i umjetnikakoji žive i stvaraju u Göteborgu.Susret su otvorile i pozdravile prisutne– Munevera Hebib, predsjednica te sekcije,Fatima Kovačić, koordinatorica za regijuZapad, i Vahida Mehinović, predsjednicaSaveza žena.NIZAMA GRANOV ČAUŠEVIĆ je rođena uJanji, a do rata je živjela u Goraždu. Podolasku u Švedsku je učestvovala u projektuSkriv ett brev till sitt barn (Napiši pismosvom djetetu) koji je 1999. godine rezultiraoknjigom Tid att minnas (Vrijeme sjećanja),a u kojoj je objavljena i jedna njena priča.Time je Nizamina ljubav prema književnostii želja iz rane mladosti da se bavi pisanjem– postala stvarnost i ohrabrenje za njenadalja nastojanja.Svoju prvu samostalnu knjigu Hotell TreKronor, i to na švedskom jeziku, objavila ječetiri godine kasnije.– Knjiga nosi naslov izbjegličkog prihvatilištau kojem sam zajedno sa svojomdjecom provela prvih šest mjeseci našegizbjegličkog života u Švedskoj. Nisam moglačak ni sanjati da ću nakon deset godinaod mog dolaska u Švedsku u istom zdanju,samo renoviranom i sa novim imenom Spar,prezentirati moju knjigu. Ogromnu potrebuda ispričam šta se to desilo meni i mojoj porodici,kao i želju da Šveđanima približim krvavibosanski rat, pretočila sam u tri stotinestranica knjige Hotell Tre Kronor. Time samna neki način htjela pokazati i da mi nismorepa bez korijena, nego da itekako imamo ikulturu i historiju i sve drugo. Mnogi su meNizama Granov ČauševićŠveđani pitali i u razgovoru rekli da im je tekčitanjem te knjige postalo jasno šta se to uBosni desilo, kaže Nizama Granov Čauševići dodaje da veliku zahvalnost duguje projektuGöteborgska tidsspeglar, koji njeguje multikulturalnostGöteborga, a koji je i finansiraoštampanje knjige.Po nagovoru porodice, rodbine i mnogihBosanaca i Hercegovaca koji su došli uŠvedsku, a nisu dobro savladali jezik, Nizamaje prevela knjigu na bosanski i objavilaje, u nešto manjem obimu, pod naslovomHotel Tri krune, naredne, 2004. godine. Ita knjiga je naišla na dobar prijem čitalacaa kompletno izdanje rasprodano. Autoricakaže da namjerava naljeto štampati drugoizdanje te knjige.Nizama je nakon toga s puno entuzijazmapočela paralelno pisati dvije stvari,na švedskom i na bosanskom. I kad jepoodmakla u tim tekstovima, dala je svommužu Hajrudinu, koji je inače profesorknjiževnosti, da pročita to što je napisala, aon joj je doslovce ovako odgovorio – batalipisanje na švedskom jeziku, piši na bosanskom,mnogo se lakše možeš izraziti i mnogoljepše na maternjem jeziku. Nizama ga jeposlušala i od toga je nastala knjiga Umihanana bosanskom jeziku.– Radi se o jednom prelomnom trenutkuu životu nas Bošnjaka, a to su pedesete godineprošlog vijeka, kad su rijetki odlučili dasvoju žensku djecu pošalju na školovanje udruge gradove. Naravno, uz veliko podozrenjesvih ostalih koji to nisu radili. Ali, nasreću, bilo je i takvih roditelja koji su se poveliza naprednijim i svoju djecu slali u školu.Kažem prelomni trenutak, pa kad je sve tonaprijed krenulo, onda smo mi među našimBošnjakinjama imali i jako puno i doktoricai pravnica i učiteljica i profesorica… Ali, uvijekima ono ali, mnogi roditelji koji su svojužensku djecu dali u školu, ipak su, ako su biliod begovskog soja, kakvi i jesu u ovoj mojojknjizi, zadržali patrijarhalna razmišljanjakada je u pitanju izbor kćerkinog partnera ito čini dramski zaplet u ovoj knjizi za kojukažu da su je pročitali u jednom dahu. To jeuglavnom sadržaj Umihane, knjige o ljubavi,prijateljstvu i umijeću žrtvovanja, rekla je nakraju Nizama Granov Čaušević.ZULFU KOTORČIĆ sam viđao na svimsusretima žena u Göteborgu kojima samod 1999. godine prisustvovao, ali, nažalost,nisam znao o kome se radi. Nizama je ovogputa iskoristila priliku da je predstavi:– Naša Zulfa je došla kao izbjeglicakao i svi mi ostali. Ali kad je neko mladduhom, onda teško stari. Pa je naša Zulfaangažovana, ako niste znali, u Pozorištuna Angeredu (Angereds Teater) u kojem jeglumila u dva pozorišna komada rame uzrame sa ostalim švedskim glumcima. I nije6 List BH Saveza žena u Švedskoj34 | žena · kvinna