12.07.2015 Views

Nastavni plan i program za opći smjer - PMF

Nastavni plan i program za opći smjer - PMF

Nastavni plan i program za opći smjer - PMF

SHOW MORE
SHOW LESS
  • No tags were found...

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET SARAJEVOODSJEK ZA FIZIKUNASTAVNI PLANPRVI CIKLUS STUDIJAFIZIKA-OPĆI SMJERUSMJERENJA-TEORIJSKA FIZIKA-EKSPERIMENTALNA FIZIKA-MEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKA4 GODINE (8 SEMESTARA)240 (E) CTS BODOVAZVANJE*BACHELOR FIZIKE,OPĆI SMJER (ČETVEROGODIŠNJI STUDIJ)~ 1 ~


TEORIJSKA FIZIKA*EKSPERIMENTALNA FIZIKA*MEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKAPRVA I DRUGA GODINASEMESTRIPREDMETII II III IV BROJ(E)CTSBODOVAP+V P + V P+V P + VMehanika 3+3 7Fizikalna mjerenja I 3+2 6Linearna algebra <strong>za</strong> fizičare 3+3 7Matematička anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> fizičare I 3+3 7Uvod u računare <strong>za</strong> fizičare I 0+3 3Ukupno sati/ECTS bodova 26 30Termodinamika i molekularna fizika 3+2 6Fizikalna mjerenja II 2+2 5Matematička anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> fizičare II 3+4 8Fizikalni praktikum I 0+3 3Opšta hemija <strong>za</strong> fizičare 2+1 4Uvod u računare <strong>za</strong> fizičare II 0+4 4Ukupno sati/ECTS bodova 26 30Elektromagneti<strong>za</strong>m 3+2 6Klasična mehanika I 3+3 7Matematičke metode fizike I 4+4 10Fizikalni praktikum II 0+2 3Fizikalni praktikum III 0+3 4Ukupno sati/ECTS bodova 24 30Optika 3+2 6Atomska fizika 2+2 5Klasična mehanika II 3+3 7Matematičke metode fizike II 4+4 10Fizikalni praktikum IV 0+2 2Ukupno sati/ECTS bodova 25 30P-predavanja, V-vježbe~ 2 ~


TEORIJSKA FIZIKA*EKSPERIMENTALNA FIZIKATREĆA I ČETVRTA GODINASEMESTRIPREDMETIV VI VII VIII BROJ(E)CTSBODOVAP+V P + V P+V P + VUvod u nuklearnu fiziku 2+1 4Teorija elektromagnetnog polja 2+2 5Kvantna mehanika I 3+2 6Fizikalni praktikum V 0+2 2Izborni predmet I 2+1 4Izborni predmet II 2+2 5Izborni predmet III 2+1 4Ukupno sati/ECTS bodova 24 30Specijalna teorija relativnosti 2+2 5Kvantna mehanika II 3+2 6Statistička fizika 3+2 6Fizika čvrstog stanja I 2+1 4Izborni predmet I 2+2 5Izborni predmet II 2+1 4Ukupno sati/ECTS bodova 24 30Fizika čvrstog stanja II 2+1 4Kompjutaciona fizika I 2+2 5Eksperimentalne metode u modernoj2+0 2fiziciElektronika I 2+2 5Historija fizike 2+0 2Viši fizikalni praktikum I 0+3 3Izborni predmet I 2+1 4Izborni predmet II 2+2 5Ukupno sati/ECTS bodova 25 30Kompjutaciona fizika II 2+2 5Razvoj moderne teorijske fizike 2+0 2Elektronika II 2+2 5Viši fizikalni praktikum II 0+3 3Izborni predmet I 2+1 4Izborni predmet II 2+2 5Diplomski rad 6Ukupno sati/ECTS bodova 20 30~ 3 ~


MEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKATREĆA I ČETVRTA GODINASEMESTRIPREDMETIV VI VII VIII BROJ(E)CTSBODOVAP+V P + V P+V P + VUvod u nuklearnu fiziku 2+1 4Teorija elektromagnetnog polja 2+2 5Kvantna mehanika I 3+2 6Fizikalni praktikum V 0+2 2Izborni predmet I 2+2 5Izborni predmet II 2+1 4Izborni predmet III 2+1 4Ukupno sati/ECTS bodova 24 30Specijalna teorija relativnosti 2+2 5Kvantna mehanika II 3+2 6Statistička fizika 3+2 6Fizika čvrstog stanja I 2+1 4Fizika jonizirajućeg zračenja I 2+2 5Izborni predmet IV 2+1 5Ukupno sati/ECTS bodova 24 31Fizika čvrstog stanja II 2+1 4Kompjutaciona fizika I 2+2 5Eksperimentalne metode u modernoj2+0 2fiziciElektronika I 2+2 5Historija fizike 2+0 2Viši fizikalni praktikum I 0+3 3Fizika jonizirajućeg zračenja II 2+2 5Medicinska radijaciona fizika I 2+2 4Ukupno sati/ECTS bodova 26 30Kompjutaciona fizika II 2+2 5Elektronika II 2+2 5Viši fizikalni praktikum II 0+3 3Medicinska radijaciona fizika II 2+2 5Metrologija jonizirajućih zračenja 2+0 2Izborni predmet V 2+1 4Diplomski rad 6Ukupno sati/ECTS bodova 20 30~ 4 ~


I GODINA(I i II semestar)~ 5 ~


Šifra predmeta PHY101 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMEHANIKAA. OPĆI PODACIFakultetOdsjekSmjerNASTAVNI PROGRAMPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjek <strong>za</strong> fizikuFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPrvi (I)Naziv predmetaMehanikaTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 7Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 45 45 15 15Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Za sve dalje predmetepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno uvede u svijet fizike kroz predavanja, računske i laboratorijskevježbe. Uvode se osnovni pojmovi kao što su brzina, ubr<strong>za</strong>nje, sila, itd. preko diferencijalnog aparata.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje mehanikom i osnovnim <strong>za</strong>konima, omogućava studentima dalje uspješno savladavanje studija.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. UvodFizikalne veličine. Sistem jedinica.KINEMATIKAOpćenito o mehaničkom kretanju.Vektori. Položajtijela u prostoru – sistem referencije. Pojammaterijalne tačke (čestice).Predavanja 323Računske vježbe: Vektori~ 6 ~


2. KINEMATIKA (NASTAVAK)Matematički uvod: izvod i diferencijal funkcije.Vektor pomaka i brzina čestice. Ubr<strong>za</strong>nje čestice.Kružno kretanje. Ugaona brzina. Ugaono ubr<strong>za</strong>nje.Tangencijalna i radijalna komponenta ubr<strong>za</strong>nja.Računske vježbe:3. DINAMIKA MATERIJALNE TAČKE ITRANSLACIONOG KRETANJA ČVRSTOGTIJELAInercija, masa i impuls. Njutnovi <strong>za</strong>koni mehanike.Kretanje pod dejstvom konstantne sile. Zakonsačuvanja impulsa. Kretanje centra masa.Računske vježbe4. Mehanički princip relativnosti. Kretanje uneinercijalnim koordinatnim sistemima. Graniceprimjenjivosti klasičnog opisa kretanja.5. MEHANIČKA ENERGIJA I RADEnergija, rad i snaga. Kinetička energija.Konzervativne i nekonzervativne sile. Potencijalnaenergija. Zakon sačuvanja mehaničke energije.Sudari.Računske vježbe6. GRAVITACIJA 1Keplerovi <strong>za</strong>koni. Njutnov <strong>za</strong>kon gravitacije.Gravitaciono polje. Gravitaciono polje Zemlje.Sila teže. Kretanje u gravitacionom polju.Gravitaciona potencijalna energija. Kosmičkebrzine.Prvi test - <strong>program</strong>7. GRAVITACIJA 2Kretanje u gravitacionom polju. Gravitacionapotencijalna energija. Kosmičke brzine.8. DINAMIKA OBRTNOG KRETANJAČVRSTOG TIJELAOsnovni <strong>za</strong>kon dinamike obrtnog kretanja.Rotacija oko nepokretne ose. Zakon sačuvanjamomenta impulsa. Rad, snaga i energija rotacije.Uslovi ravnoteže čvrstog tijela. Kretanježiroskopa.Računske vježbePredavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 3232Predavanja 3233333339. DEFORMACIJE ČVRSTOG TIJELAIste<strong>za</strong>nje i sabijanje. Smicanje. Savijanje.Uvrtanje. Energija elastične deformacije.Računske vježbe10. OSCILACIJEHarmonijsko oscilatorno kretanje. Energijaharmonijskog oscilovanja.Računske vježbe11. OSCILACIJE (NASTAVAK)Prigušene oscilacije. Prinudne oscilacije.~ 7 ~Predavanja 323Predavanja 332Predavanja 3 3


Šifra predmeta PHY103 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNA MJERENJA I1. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjer<strong>Nastavni</strong>čki, općiSemestarPrvi (I)Naziv modulaFizikalna mjerenja ITip modulaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije90 45 30 / 15Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položeni/moduliModul relevantan <strong>za</strong>Opće fizike, Fizikalni praktikumimoduleNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac modula Dr Suada Sulejmanović, docent- Ostali nastavnici- Asistenti Mr Maja Đekić, viši asistentB. CILJEVI MODULASastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je da se studentima približerazličite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina, kao i da se omogući da razvijusposobnosti <strong>za</strong> vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje podataka i savladavanje različitih numeričkihproblema, koji su pove<strong>za</strong>ni sa mjerenjima i ispitivanjima ovih veličina.C. SPECIFIČNI ZADACI MODULASpecifični <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja i vještina neophodnih <strong>za</strong> izvođenje eksperimenata iz različitih oblasti fizike-Upoznavanje sa različitim metodama i tehnikama mjerenja-Ovladavanje računom grešaka dobivenih pri mjerenju-Ovladavanje procjenom grešaka pri datim mjerenjima-Ovladavanje specifičnim numeričkim proračunima različitih elemenata u eksperimentimaD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanog predmeta student bi trebalo da- razumije eksperimentalne tehnike <strong>za</strong> ispitivanje fizikalnih veličina u oblasti mehanike, nauke otoploti, vakuumske tehnike- da zna osnovne elemente vakuumske tehnike, kao i mogućnosti njihove primjene- da može samostalno da procijeni, kao i da izvrši neophodne proračune u <strong>plan</strong>iranju eksperimenta, kao i dapravilno obradi dobivene podatke u toku mjerenja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA~ 9 ~


Br.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Opšti dio. Značaj mjerenja u fizici. Mjerenja igreške. Internacionalni sistem jedinica-definicijeosnovnih jedinica. Sistemati<strong>za</strong>cija grešaka.Vježbe.2. Srednja vrijednost mjerene veličine. Greške koddirektnih mjerenja. Greške kod indirektnih mjerenja.Vježbe.3. Normalna raspodjela. Obrada rezultata mjerenja naosnovu normalne raspodjele slučajnih grešaka.Vježbe.4. Grafičko prikazivanje rezultata mjerenja. Metodanajmanjih kvadrataVježbe.5. Mjerenja u mehanici. Mjerenje mase. Cavendishovogled <strong>za</strong> određivanje gravitacione konstante.Vježbe.6. Metode <strong>za</strong> mjerenje ubr<strong>za</strong>nja Zemljine teže. Ispitivanjeelastičnih osobina materijala.Vježbe.7. I parcijalni ispitOdređivanje Youngovog modula elastičnosti:a) metoda štapa učvršćenog na jednom i b) na dvakraja.Vježbe.8. Određivanje Youngovog modula metodomvibracija. Tenzometri. Metode <strong>za</strong> određivanje modulatorzijeVježbe.9. Metode <strong>za</strong> određivanje modula torzije. Metode <strong>za</strong>određivanje momenta inercije.Vježbe.10. Metode <strong>za</strong> određivanje momenta inercije. Mjerenjetemperature. Formiranje temperaturne skale. Vrstetermometara.Vježbe.11. Termoelementi. Termostati. Metoda <strong>za</strong> određivanjetermičkog koeficijenta širenja tečnosti.Vježbe.12. II parcijalni ispitMetode <strong>za</strong> ispitivanje karakteristika fluida.Vježbe.13. Osnove vakuumske tehnike. Elementi vakuumskogsistema. Dobivanje vakuuma. Tipovi vakuumskih pumpi.Mehaničke pumpe. Difuzione pumpe. Turbomolekularnepumpe. Kriogene pumpe.Vježbe.14. Mjerenje vakuuma.Vakuummetri. Mc Leodovvakuummetar. Piranijev vakuummetar.Vakuummetri sa toplom katodom. Joni<strong>za</strong>cionivakuummetri.Vježbe.<strong>Nastavni</strong>metodKontaktPredavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 3PismeniPredavanja2212Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 3PismeniPredavanja222Predavanja 32Predavanja 32Sati radaSamostalno23323333333333~ 10 ~


15. Osnovna jednačina vakuumske tehnike. Ispitivanjevakuumskih sistema. Mjerenje brzine rada vakuumskihpumpi. Metode <strong>za</strong> ispitivanjene<strong>za</strong>ptivenih mjesta u sistemuVježbe.Predavanja 32316. Završni ispit* Pismeni 2 2*Završni ispit traje 90 minutaF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Aktivnosti (<strong>za</strong>daće, vježbe) 10 5,5 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit 30 16,5 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 30 16,5 75-84 8 CZavršni ispit 30 16,5 65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. T. Čajkovski, D. Čajkovski: Fizikalna mjerenja, I i II, skripta2. V. Vučic: Mjerenja u fizici, Naučna knjiga, Beograd, 2003.g.3. S. Marić, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2003. g.4. A. Saveljev, Fizika I i II5. W. F. Sears: Mehanika, talasno kretanje i toplota6. F.W.Sears: Elektricitet i magneti<strong>za</strong>m, Naučna knjiga, Beograd, 1963.7. G. Dimić, M. Mitrinović: Metrologija u fizici, Građevinska knjiga Beograd 1990.g~ 11 ~


Šifra predmeta POT171 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoLINEARNA ALGEBRA ZA FIZIČAREA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPrvi (I)Naziv predmetaLinearna algebra <strong>za</strong> fizilčareTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 7Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije120 45 45 15 15Samostalni rad (sati) 60Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong> Sve dalje predmetepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studenti ovladaju vektorskim računom.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAPrimjena vektorskog računa u fizikalnim problemima.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Vektori u dvo i trodimenzionalnom prostoru. Predavanja 3 3Vježbe 32. Skalarni produkt vektora i primjena Predavanja 3 33. Vektorski product i primjena. Mješoviti produkt iprimjena~ 12 ~VježbePredavanjaVježbe4. Ravni i prave u trodimenzionalnom prostoru. PredavanjaVježbe3333333


5. Sistemi linearnih jednačina, kriteriji <strong>za</strong>egzistenciju u jedinstvenost.6. Matrice, operacije sa matricama.Elementarne matrice, matrične jednačine.Simetrične matrice, inverzna matrica.PredavanjaVježbePredavanjaVježbe3333337. Predavanjavježbe8.PredavanjaDeterminanteVježbe9. PredavanjaVježbe10.REuklidski vektorski prostorPredavanjanVježbe11.PredavanjaLinearne transformacijeVježbe12. PredavanjaVježbe13. Svojstvene vrijednosti i svojstveni vektori. PredavanjaVježbe14. Kvadratne forme.PredavanjaKrive drugog reda.Vježbe3333333333333333333333315. PredavanjaVježbeF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE333Provjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Urednost pohađanja nastave 5 4 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 15 10 85-94 9 BPrvi test 15 8 75-84 8 CDrugi test 15 8 65-74 7 DZavršni ispit 50 25 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. Zabilješke sa predavanja.2. Howard Anton, Chris Rorres, Elementary linear algebra.3. Sveto<strong>za</strong>r Kurepa, Uvod u linearnu algebru~ 13 ~


Šifra predmeta POT173 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMATEMATIČKA ANALIZA ZA FIZIČARE IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPrvi (I)Naziv predmetaMatematička anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> fizičare ITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 7Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije150 45 45 15 15Samostalni rad (sati) 60Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong> Sve dalje predmetepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studenti ovladaju diferencijalnim računomC. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAPrimjene u fizikalnim problemima.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1.Predavanja 3 3Aksiomi skupa realnih brojeva. Skup prirodnihbrojeva. Princip matematičke indukcije. Skupracionalnih brojeva. Iracionalni brojevi. Intervali.Brojna osa. Stav o nizu <strong>za</strong>tvorenih umetnutihrazmaka. Stav o otvorenom pokrivaču. Stav o tačkigomilanja.Vježbe3~ 14 ~


2. Predavanja33Vježbe3. Predavanja4. Nizovi brojeva. Granična vrijednost ni<strong>za</strong>.Operacije s graničnim vrijednostima. Monotoninizovi. Broj e.VježbePredavanjaVježbe5. PredavanjaVježbe6. Redovi brojeva. Suma reda. Redovi snenegativnim članovima. Kriteriji <strong>za</strong>konvergenciju.PredavanjaVježbe7. Predavanja8. Realne funkcije jedne promjenljive. Graničnevrijednosti funkcija. Neprekidne funkcije.Elementarne funkcije.VježbePredavanjaVježbe9. Predavanja33333333333333333333310. Pojam izvoda i diferencijala. Osnovna praviladiferenciranja. Diferencijal višeg reda. Osnovneteoreme diferencijalnog računa. L’Hospitalovopravilo. Tajlorova formula.VježbePredavanjaVježbe11. PredavanjaVježbe12. Predavanja13. Ispitivanje funkcija metodama diferencijalnogračuna.VježbePredavanjaVježbe14 PredavanjaVježbe15. Primjene diferencijalnog računa u fizici. Predavanja333333333333333333Vježbe3~ 15 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Urednost pohađanja nastave 5 4 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 15 10 85-94 9 BPrvi test 15 8 75-84 8 CDrugi test 15 8 65-74 7 DZavršni ispit 50 25 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Zabilješke sa predavanja2. V.A.Zorich, Mathematical analzsis I~ 16 ~


Šifra predmeta PCS135 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoUVOD U RAČUNARE ZA FIZIČARE IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPrvi (I)Naziv predmetaUVOD U RAČUNARE ZA FIZIČARETip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 3Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 0 45 10Samostalni rad (sati)/semestar 20Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Sve dalje predmetepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno uvede u praktično korištenje računara, kroz savladavanje osnovnih<strong>program</strong>a. .C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje osnovnim neophodnim <strong>program</strong>ima, koji se koriste u nastavi fizike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da su u stanju da koriste navedene <strong>program</strong>e.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvodne teme: Osnovne karakteristike hardvera i predavanja i3 2softvera , operativni sistemdemonstracija2. Uvodne teme: Internet i elektronska pošta predavanja i3 2demonstracija3. MS Windows –operativni sistem, sadržaj MS interaktivni rad 3 2Office4. MS Word (kreiranje dokumenta i korištenje alata,formatiranje, rad sa tekstom , štampanje)interaktivni rad 3 2~ 17 ~


5. MS Word ( Rad sa tabelama i grafikonima, interaktivni rad 3 2crtanje)6. MS Excell (Karakteristike kreiranje dokumenta i interaktivni rad 3 2korištenje alata , štampanje)7. MS Excell (rad sa podacima: unošenje,interaktivni rad 3 2selektiranje, kopiranje, sortiranje, liste,formatiranje podataka)8. MS Excell (crtanje grafikona) interaktivni rad 3 29. Prvi parcijalni ispit Test 3 210. MS Excell (funkcije u ekselu, automatske interaktivni rad 3 2operacije)11. MS Power Point (kreiranje dokumenta i korištenjealata, štampanje)12. MS Power Point (grafici, tabele, slike,multimedija, animacije)interaktivni rad 3 2interaktivni rad 3 213. MS Access ((kreiranje tabela, ključevi, indeksi, interaktivni rad 3 2filteri, upiti, izvještaj, ve<strong>za</strong> sa određenim<strong>program</strong>om kao na primjer sa C+, C#)14. Prezentacija najboljih <strong>za</strong>daća interaktivni rad 3 215. Drugi parcijalni ispit Test 3 216. Završni ispit 2 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit 50 27,5 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 50 27,5 75-84 8 C65 – 74 7 DZavršni ispit* 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX* Na <strong>za</strong>vršnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.G. LITERATURAOsnovna literatura:1. Microsoft Windows, Microsoft Office~ 18 ~


Šifra predmeta PHY102 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoTERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarDrugi (II)Naziv predmetaTERMODINAMIKA I MOLEKULARNA FIZIKATip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 45 30 15 15Samostalni rad (sati) semestar 45Obavezni prethodno položeni -predmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Za sve dalje predmetepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno uvede u osnove izučavanja toplotnih pojava kroz predavanja,računske i laboratorijske vježbe (laboratorijske vježbe se izvode u sklopu Fizikalnog praktikuma I)C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje <strong>za</strong>konima termodinamike omogućava studentima dalje uspješno savladavanje studija.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESADa studenti savladaju osnovne <strong>za</strong>kone termodinamike i molekularne fizike i da mogu pratiti druge predmete kojisu pove<strong>za</strong>ni sa ovim predmetom.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod. O atomima i molekulama. Termodinamičkisistem i termodinamički parametri. Intenzivne iekstenzivne veličine. Temperatura. Idealni gas:jednačina stanja. Avogadrov <strong>za</strong>kon. Daltonov<strong>za</strong>kon parcijalnih pritisaka. Izo-procesi.Predavanja 323Računske vježbe. Izoprocesi~ 19 ~


2. Temperaturna skala na osnovu Klapejron-Mendeljejeve jednačine- Kelvinova skala.Unutrašnja energija sistema; toplota; rad.Računske vježbe3. Prvi princip termodinamike. Toplotni kapaciteti specifična toplota idealnog gasa. Adijabatskiproces u idealnom gasu. Politropski proces. Radgasa pri različitim procesima.Računske vježbe4. Drugi <strong>za</strong>kon termodinamike. Otermodinamičkim procesima. Toplotna mašina.Mašina <strong>za</strong> hlađenje. Karnoov ciklus. Karnoovateorema. Ciklusi realnih toplotnih mašina.Računske vježbe5. Termodinamička temperaturna skala. TeoremaKlauziusa. Entropija. Teorema Nernsta. Promjenaentropije idealnog gasa kod reverzibilnog procesa.Računske vježbe6. Statistički karakter drugog principatermodinamike. Entropija i vjerovatnoća. Entropijai informacije.Računske vježbe7. Termodinamički potencijali. Termodinamičkikoeficijenti.Prvi test8. Diferencijalni odnosi termodinamike. Maksveloverelacije9. Osnovni pojmovi molekularne fizike. Pojmovimolekularne fizike i statističkog metoda. Pojam ostatističkoj vjerovatnoći. Srednje vrijednostipromjenjive veličine. Jednačina molekularnokinetičketeorije <strong>za</strong> pritisak idealnog gasa. Stepenislobode kretanja mehaničkog sistema. Apsolutnatemperatura sa gledišta molekularno-kinetičketeorije.Računske vježbe10. Raspodjela energije po stepenima slobodekretanja molekula idealnog gasa. Specifičnatoplota idealnog gasa na osnovu molekularnokinetičketeorije. Raspodjela molekula gasa pobrzinama. Maksvelova raspodjela.Računske vježbe11. Eksperimentalna provjera Maksveloveraspodjele brzina. Raspodjela molekula idealnoggasa u homogenom gravitacionom polju.Braunovo kretanje. Eksperimenti Perena –određivanje Avogadrovog broja.Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 3232Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 323333333333Računske vježbe~ 20 ~


12. Transportne pojave u gasovima. Viskoznostgasova. Toplotna provodljivost gasova. Difuzijagasova.Računske vježbe13. Realni gasovi: molekularne sile. Van der Valsovajednačina. Druge jednačine stanja. Unutrašnjaenergija i entropija van der Valsovog gasa. Džuloveksperiment. Džul-Tomsonov efekat.14. Termičko širenje čvrstih tijela. Termodinamikašipke. Provođenje toplote. Specifična toplotačvrstih tijela.Računske vježbe15. Fazni prelazi. Isparavanje i konden<strong>za</strong>cija.Topljenje i kristali<strong>za</strong>cija. promjena entropije prifaznom prelazu. Klauzius-Klapejronova jednačina.Dijagrami stanja.Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32333316.Drugi testZavršni ispit2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)bodova prolaz bodova (BiH)Domaće <strong>za</strong>daće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 12 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 12 75-84 8 CPrezentacija ili mali projekat 10 5 65-74 7 DZavršni ispit 30 17 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. E. Hadžiselimović, Osnove termodinamike i molekularne fizike, bosniaARS, Tuzla, 2005.2. F. W. Sears: Uvod u termodinamiku, kinetičku teoriju gasova i statističku mehaniku, Vuk Karadžić,Beograd 1969.3. V. Saveljev, Kurs opšte fizike, ETF, Sarajevo 1968.4. F. E. Friš, A. V. Timorjeva, Opšta fizika I, Zavod <strong>za</strong> izdavanje udžbenika SR Srbije, Beograd, 19695. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, Školska knjiga, Zagreb 1974.~ 21 ~


Šifra predmeta PHY104PO Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNA MJERENJA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjer<strong>Nastavni</strong>čki, općiSemestarDrugi (II)Naziv modulaFizikalna mjerenja IITip modulaObavezniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 30 15 / 30Samostalni rad (sati) 50Obavezni prethodno položeni Fizikalna mjerenja ImoduliModul relevantan <strong>za</strong>Opće fizike, Fizikalni praktikumimoduleNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac modula Dr Suada Sulejmanović, docent- Ostali nastavnici- Asistenti Mr Maja Đekić, viši asistentB. CILJEVI MODULASastavni i neodvojivi dio svih fizikalnih istraživanja je eksperiment. Cilj predmeta je da se studentima približerazličite eksperimentalne tehnike i metode mjerenja fizikalnih veličina, kao i da se omogući da razvijusposobnosti <strong>za</strong> vještine izvođenja eksperimenta, prikupljanje podataka i savladavanje različitih numeričkihproblema, koji su pove<strong>za</strong>ni sa mjerenjima i ispitivanjima ovih veličina.C. SPECIFIČNI ZADACI MODULASpecifični <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja i vještina neophodnih <strong>za</strong> izvođenje eksperimenata iz oblasti elektromagnetizma,optike i akustike-Upoznavanje sa različitim metodama i tehnikama mjerenja-Ovladavanje procjenom grešaka pri datim mjerenjima-Ovladavanje specifičnim numeričkim proračunima različitih elemenata u eksperimentima.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanog predmeta student bi trebalo da-razumije eksperimentalne tehnike <strong>za</strong> ispitivanje fizikalnih veličina u oblasti elektromagnetizma, akustike ioptike-razumije princip rada instrumenata <strong>za</strong> mjerenje električnih veličina, kao i da zna kako da ih pravilnoupotrebljava-da može samostalno da procijeni, kao i da izvrši neophodne proračune u <strong>plan</strong>iranju eksperimentaE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESA~ 22 ~


Br.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Mjerenja u elektromagnetizmu. Instrumenti <strong>za</strong> mjerenjejačine struje i napona. Osjetljivost instrumenata.<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaVježbeKonsultacije2. Galvanometri. Balistički galvanometar PredavanjaVježbeKonsultacije3. Električna mjerenja neelektričnih veličina.Senzori. Analogna i digitalna mjerenja.4. Metode <strong>za</strong> mjerenje električnog otpora. UI-metoda.Wheatstoneov most. Mjerenje malih otpora.5. Metoda supstitucije. Šantiranje instrumenata.Univer<strong>za</strong>lni šant Ayertona. Korištenje ampermetrakao voltmetra. Ommetar. Mjerenje otpora galvanskihelemenata.Potenciometri.PredavanjaVježbeKonsultacijePredavanjaVježbeKonsultacijePredavanjaVježbeKonsultacijeSati radaKontakt Samostalno5 35 35 35 35 36. Metoda kompen<strong>za</strong>cije. Wulfov elektrometar. Metode <strong>za</strong>mjerenje kapaciteta konden<strong>za</strong>tora. Thomsonova metoda.De Sautyeva metoda.PredavanjaVježbeKonsultacije5 37. I parcijalni ispit PredavanjaVježbeKonsultacije8. Mostovi sa naizmjeničnom strujom. Sheringov most <strong>za</strong>određivanje kapacitata konden<strong>za</strong>tora. Wienov most <strong>za</strong>odredivanje kapaciteta konden<strong>za</strong>tora. Robinsonov most<strong>za</strong> mjerenje frekvencije. Owenov most <strong>za</strong> mjerenjekoeficijenta indukcije.9. Mjerenja u optici. Savremene metode <strong>za</strong> mjerenje brzinesvjetlosti.PredavanjaVježbeKonsultacijePredavanjaVježbeKonsultacije10. Metode <strong>za</strong> mjerenje indeksa prelamanja. PredavanjaVježbeKonsultacije11. Fotometrija. Osvjetljenost površine tačkastim izvorom.Fotometri. Vizuelni fotometri. Objektivni fotometri.12. Osnovi spektrometrije. Spektrometri. Interferencijasvjetlosti i primjena u mjerenjima.PredavanjaVježbeKonsultacijePredavanjaVježbeKonsultacije13. II parcijalni ispit PredavanjaVježbeKonsultacije14. Fizikalne osnove lasera. Holografija PredavanjaVježbeKonsultacije15. Metode <strong>za</strong> mjerenje brzine zvuka. Određivanjefrekvencije pištaljke pomoću Quinckeove cijeviPredavanjaVježbeKonsultacije5 45 35 35 35 35 35 45 35 416. Završni ispit* Pismeni / 2*Završni ispit traje 90 minuta.~ 23 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Aktivnosti (<strong>za</strong>daće, vježbe) 10 5,5 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit 30 16,5 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 30 16,5 75-84 8 CZavršni ispit 30 16,5 65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. T. Čajkovski, D. Čajkovski: Fizikalna mjerenja, I i II, skripta2. V. Vučic: Mjerenja u fizici, Naučna knjiga, Beograd, 2003.g.3. S. Marić, Fizika, Svjetlost, Sarajevo, 2003. g.4. A. Saveljev, Fizika I i II5. W. F. Sears: Mehanika, talasno kretanje i toplota6. F.W.Sears: Elektricitet i magneti<strong>za</strong>m, Naučna knjiga, Beograd, 1963.7. G. Dimić, M. Mitrinović: Metrologija u fizici, Građevinska knjiga Beograd 1990.g~ 24 ~


Šifra predmeta POT174 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMATEMATIČKA ANALIZA ZA FIZIČARE IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarDrugi (II)Naziv predmetaMatematička anali<strong>za</strong> <strong>za</strong> fizičare IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 8Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije150 45 45 15 15Samostalni rad (sati)/semestar 60Obavezni prethodno položeni Matematička anali<strong>za</strong> I <strong>za</strong> fizičarepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong> Sve dalje predmetepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studenti ovladaju integralnim računom.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAPrimjene u problemima fizike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1.Predavanja 3 3Tablica integrala elementarnih funkcija. Metodeintegracije. Parcijalna integracija. Metoda Vježbe3supstitucije. Integracija racionalnih funkcija.Integracija trigonometrijskih funkcija.~ 25 ~


2. PredavanjaVježbe3. PredavanjaVježbe4. Predavanja333333335. Određeni integral. Riemannova integralna suma.Prostor integrabilnih funkcija. Lebesgueov kriterijRiemann integrabilnosti. Prvi teorem o srednjojvrijednosti <strong>za</strong> integrale. Osnovni teoremdiferencijalnog i integralnog računa. Smjenapromjenljive u određenom integralu. Drugi teoremo srednjoj vrijednosti <strong>za</strong> integrale.VježbePredavanjaVježbe33336. PredavanjaVježbe7. PredavanjaVježbe8. PredavanjaVježbe9. Predavanja33333333333Vježbe310.Primjene određenog integrala. Površina figura uravni. Zapremina rotacionih tijela. Dužina lukakrivih. Površina rotacionih tijela.PredavanjaVježbe33311. Predavanja3312.Nizovi i redovi funkcija. Obična i ravnomjernakonvergencija. Svojstva ravnomjernokonvergentnih redova funkcija.VježbePredavanjaVježbe333313. Predavanja3314.Stepeni redovi. Radijus konvergencije.Diferencijacija i integracija.VježbePredavanjaVježbe333315. Predavanja~ 26 ~Vježbe333


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Uredno pohađanje nastave 5 4 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 15 10 85-94 9 BPrvi test 15 8 75-84 8 CDrugi test 15 8 65 – 74 7 DZavršni ispit 50 25 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Zabilješke sa predavanja2. V.A. Zorich, Mathematical analisis I~ 27 ~


Šifra predmeta PHY152 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNI PRAKTIKUM IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarDrugi (II)Naziv predmetaFIZIKALNI PRAKTIKUM ITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 3Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije55 0 45 - 10Samostalni rad (sati)/semestar 20Obavezni prethodno položeni Mehanika, Uvod u računare <strong>za</strong> fizičare, Metode mjerenja i obrada podatakapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente, kroz mjerenje fizikalnih veličina, povežu predavanja i eksperimente.Fizika, kao eksperimentalna nauka, <strong>za</strong>sniva se na jedinstvu teorije i eksperimenta.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAMjerenje mehaničkih veličina.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAStudenti trebaju da se uvedu u svijet mjerenja fizikalnih veličina, i da steknu osjećaj kako se to radi.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvodni časovi: uputa <strong>za</strong> izradu laboratorijskih Laboratorijske3 1vježbivježbe2. Mjerenje dužine i <strong>za</strong>premine 3 13. Mjerenje površine 3 14. Određivanje ubr<strong>za</strong>nja Zemljine teže 3 15. Određivanje početne brzine kuglice pri3 1horizontalnom hicu6. Određivanje gustine čvrstih tijela 3 17. Određivanje gustine tečnosti 3 18. Određivanje momenta inercije 3 1~ 28 ~


9. Elastične deformacije čvrstih tijela 3 110. Određivanje koeficijenta viskoznosti pomoću3 1viskozimetra sa jednom kapilarom-apsolutnametoda11. Određivanje koeficijenta viskoznosti pomoću: a)3 1viskozimetra sa dvije kapilare- apsolutna metoda,b) relativnom metodom12. Stojeći akustički talasi 3 113. Ponavljanje: mjerenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>datke sa velikom3 2greškom pri mjerenju14. Ponavljanje: mjerenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>datke sa velikom3 2greškom pri mjerenju15. Verifikacija ovjere vježbi 3 216. Završni ispit 3 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Ovjerene laboratorijske vježbe 80 43 95-100 10 A85-94 9 BZavršni ispit 20 12 75-84 8 C65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. F. W. Sears: Mehanika, talasno kretanje, toplota, Naučna knjiga, Beograd 1961.2. V. Saveljev: Kurs opšte fizike, ETF, Sarajevo 1968.3. Praktikum iz mehanike-interna skripta, <strong>PMF</strong> Sarajevo~ 29 ~


Šifra predmeta POT172 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoOPŠTA HEMIJA/OPĆA KEMIJA ZA FIZIČAREA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarDrugi (II)Naziv predmetaOpšta hemija/Opća kemija <strong>za</strong> fizičareTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 30 15 15 15Samostalni rad (sati) 30Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAUpoznavanje studenata sa osnovnim gradivom iz hemije iz oblasti imenovanja spojeva, kemijskih ve<strong>za</strong>, ponašanjarastvora, energetskih promjena i elektrohemije.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAUsvajanje kemijskog načina razmišljanja.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOvladavanje osnovnom kemijskom terminologijomE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Vrste supstanci. Rastavljanje supstanci na čistesupstance. Svojstva i vrste čistih supstanci.Rad u kemijskoj laboratoriji.Problemskoproučavanje –razgovor262. Relativna atomska masa. Relativna molekulskamasa. Mol.3. Rastvori i njihove osobine. Kvantitativnoizražavanje sastava rastvora.Dekantacija, destilacija, filtracija.~ 30 ~Lab. vježbaPredavanje –razgovor, kem.računPredavanje –razgovor, kem.računLab. vježba22 4225


4. Difuzija i osmo<strong>za</strong>. Rastvori elektrolita. Predavanje –razgovor5. Koloidno-disperzni sistemi. KoloidiPredavanje –razgovorKoloidiLab. vježba6. Periodni sistem elemenata Predavanje -razgovor7. Opće osobine elemenata (veličina atoma, energija Predavanje –joni<strong>za</strong>cije, elektronski afinitet, elektronegativnost, razgovorpolari<strong>za</strong>ciona moć i polari<strong>za</strong>bilnost, koordinacionibroj i oksidaciono stanje)Određivanje molarne mase (CO 2 ili metala)8.9. Klasifikacija elemenata (s-, p-, d- i f-elementi)Lab. vježbaPredavanje –razgovorElektroliti. Galvanski elementiLab. vježba10. Hemijske veze – jonska, kovalentna Predavanje –razgovor11. Hemijske veze – energija kovalentne veze.Alotropija i izomorfija.Tipovi hemijskih reakcija.Predavanje –razgovorLab. vježba12. Energetske promjene pri hemijskim reakcijama. Predavanje –razgovor13. Osnovne klase anorganskih jedinjenja.Predavanje –razgovorOsnovne klase anorganskih jedinjenja.Lab. vježba14. Energetske promjene pri hemijskim reakcijama. Predavanje –razgovor15. Pojam hemijske ravnoteže u homogenim iheterogenim sistemima.Hemijske ravnoteže.Predavanje –razgovorLab. vježba2 22422 33223522 42522 32523 4116. Završni ispit 2 324F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja nastave 10 5 95-100 10 AAngažman na nastavi 10 6 85-94 9 BTestovi tokom kursa 35 19 75-84 8 CSeminarski rad 10 6 65-74 7 DZavršni ispit 35 19 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Ivan Filipović, Stjepan Lipanović, Opća i anorganska hemija I dio, Školska knjiga Zagreb, 1995.2. Emira Kahrović, Anorganska hemija, Bemust, Sarajevo 2005.3. Praktikum iz opće kemije, interna skripta.~ 31 ~


Šifra predmeta PCS136 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoUVOD U RAČUNARE ZA FIZIČARE IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarDrugi (II)Naziv predmetaUvod u računare <strong>za</strong> fizičare IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije55 0 45 0 10Samostalni rad (sati) 30Obavezni prethodno položeni Uvod u računare <strong>za</strong> fizičare IpredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Kompjutaciona fizika I, Kompjutaciona fizika IIpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA1. Osposobljavati studente <strong>za</strong> vršenje relativno složenih matematičkih proračuna pomoću <strong>program</strong>skog paketaMathematica.2. Razvijati kod studenta znanja, sposobnosti, navike i pozitivne stavove ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> primjenu računara kao podrškeeksperimentalnoj metodi u fizici.3. Razvijati kod studenta kreativnost pri računarskom modeliranju fizikalnih pojava kroz podsticanje učenja putemotkrića4. Razvijati naviku korištenja računara radi efikasnijeg ostvarivanja principa očiglednosti u nastavi fizike i kaopomoćnog sredstva pri rješavanju fizikalnih problema i vizuali<strong>za</strong>ciji apstraktnih pojmova.5. Razvijati znatiželju i pozitivne stavove kod studenta ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> mogućnosti koje nam nudi primjena računara ufizici.6. Razvijati kod studenta strategijsko znanje ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> kreiranje algoritama i njihovu implementaciju u<strong>program</strong>skom paketu Mathematica.7. Razvijati kod studenta naviku <strong>za</strong> samostalnim učenjem i osposobljavati ga u tom pravcu.8. Razvijati osjetljivost <strong>za</strong> probleme i divergentnost mišljenja.~ 32 ~


C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA1. Student upoznaje osnovne funkcije <strong>program</strong>skog paketa Mathematica, izvodi manipulacije sa konkretnimbrojevima, listama, simbolima i simboličkim izrazima, rješava jednačine, nejednačine i sisteme jednačina.2. Student upoznaje i pri rješavanju problema koristi funkcije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> vektorski i matrični račun, kao i osnovnefunkcije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> diferencijalni i integralni račun, te kreira i vlastite funkcije.3. Student u postavkama matematički <strong>za</strong>htijevnih fizikalnih problema prepoznaje mogućnosti primjene funkcija<strong>program</strong>skog paketa Mathematica i koristi ih <strong>za</strong> njihovo rješavanje.4. Student pomoću ugrađenih funkcija <strong>program</strong>skog paketa Mathematica kreira dijagrame i na taj način vizualnopredstavlja ispitivane fizikalne procese.5. Student kreira animacije i grafikone, te ih je sposoban i tumačiti.6. Student varira određene parametre, posmatra ishode do kojih uslijed toga dolazi i donosi odgovarajuće<strong>za</strong>ključke o fizikalnim <strong>za</strong>konitostima koje leže u osnovi ispitivane pojave.7. Student kreira algoritme, sposoban je <strong>za</strong> komunikaciju ideja i kritičko razmatranje drugačijih mišljenja.8. Student samostalno osmišlja fizikalne probleme koji bi bili pogodni <strong>za</strong> rješavanje putem <strong>program</strong>skog paketaMathematica, prezentuje ih i aktivno učestvuje u <strong>za</strong>jedničkoj analizi tih problema.9. Student se efikasno služi odgovarajućom literaturom radi rješavanja problema koji podrazumijevaju korištenje<strong>za</strong> studenta do tada nepoznatih funkcija i postupaka.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekivani rezultat nastavnog procesa je kreativan student koji je sposoban da prepozna situacije u kojima jeprimjena računara veoma svrsishodna i da potom efikasno iskoristi stečeno znanje.U situacijama u kojima student ne raspolaže činjeničnim znanjem potrebnim <strong>za</strong> rješavanje problema, on jesposoban da pronađe i samostalno interpretira odgovarajuće informacije koje će ga voditi do rješenja.Student uspješno modelira i fizikalno tumači neke jednostavnije fizikalne pojave i procese.Budući nastavnik koristi računar radi unapređivanja principa očiglednosti u nastavi i razvijanja pozitivnih stavovakod učenika ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong> moderne tehnologije.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavna jedinica <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod: Upoznavanje studenta sa<strong>program</strong>om; Transakcije u <strong>program</strong>skompaketu Mathematicaizlaganje, demonstracioni,rasprava2 22. Manipulacije sa brojevima;Upotreba promjenjivih i simboličkoračunanje3. Manipulacije sa simboličkim izrazima;Uvjeti i njihova upotreba4. Rješavanje jednačina, nejednačina isistema5. Manipulacije sa listama, vektorima imatricama;Definiranje vlastitih funkcija6. Grafički prikaz funkcija;Kreiranje animacija i dijagrama; Primjenau matematičkoj analiziizlaganje,demonstracioni, raspravaizlaganje, demonstracioni,raspravaizlaganje, demonstracioni,raspravaizlaganje, demonstracioni,raspravaizlaganje, demonstracioni,rasprava~ 33 ~1 21 21 21 21 27. Proceduralno <strong>program</strong>iranje I izlaganje, demonstracioni, 1 2rasprava8. Proceduralno <strong>program</strong>iranje II izlaganje, demonstracioni, 1 2rasprava9. Osnovni numerički proračuni izlaganje, demonstracioni, 1 2


(izvod, integral, rješavanje jednačinametodom bisekcije)10. Eksport i import podataka;Primjena priobradi eksperimentalnih podataka Iraspravaizlaganje, demonstracioni,rasprava11. Primjena pri obradi eksperimentalnihpodataka IIizlaganje, demonstracioni,rasprava12. Primjena u fizici (ravnomjernoizlaganje, demonstracioni,pravolinijsko, ravnomjerno ubr<strong>za</strong>no raspravakretanje)13. Primjena u fizici (kretanje tijela u izlaganje, demonstracioni,gravitacionom polju)rasprava14. Primjena u fizici (Keplerov problem, izlaganje, demonstracioni,harmonijski oscilator, talasno kretanje) rasprava15. Primjena u fizici (Strujni krugovi) izlaganje, demonstracioni,rasprava1 21 21 21 21 21 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJENastava se održava u računarskom centru, studenti, nakon uvodnog izlaganja asistenta, diskutuju o <strong>za</strong>datimproblemima sa svojim kolegama iz klupe te pristupaju njihovom rješavanju. Tokom samog procesa rješavanjaproblema asistent pažljivo osmišljenim pitanjima po potrebi u<strong>smjer</strong>ava studente ka rješenju problema. Nakon toga, uslučaju da veći broj studenata nije u <strong>za</strong>dovoljavajućem vremenskom roku uspio da riješi problem, asistent pozivanekog od studenata da ostalima saopšti svoje ideje ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> rješavanje problema. Kako ne bi bili suviše pasivni, odstudenata koji nisu pravovremeno riješili problem očekuje se da kolegi koji prezentira rješenje problema postavljajupažljivo osmišljena pitanja.Nakon odrađenog prvog ciklusa vježbi, koji uključuje osposobljavanje studenata <strong>za</strong> interaktivna računanja u<strong>program</strong>skom paketu Mathematica, studenti pristupaju prvoj provjeri znanja.Nakon <strong>za</strong>vršenog cjelokupnog kursa studenti pristupaju i <strong>za</strong>vršnoj provjeri znanja koja provjerava u kojoj mjeristudent <strong>za</strong>dovoljava postavljene kriterije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> primjenu Mathematice u fizici.U međuvremenu student može prikupiti dodatne bodove na osnovu samostalnog osmišljanja i prezentacije rješavanjafizikalnih problema pomoću <strong>program</strong>skog paketa Mathematica pri čemu se ocjenjuje originalnost osmišljenihproblema, svrsishodnost njihovog rješavanja pomoću <strong>program</strong>skog paketa Mathematica i sistematičnost prilikomnjihove prezentacije.Provjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja nastave 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 50 27,5 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 50 27.5 75-84 8 CZavršni ispit* 65-74 7 D55-64 6 EUkupno 100 55 Manje od 55 5 F, FX*Na <strong>za</strong>vršnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.~ 34 ~


G. LITERATURAOsnovna literatura:1. Ž. Jurić, Interaktivna računanja u <strong>program</strong>skom paketu Mathematica, skriptum, <strong>PMF</strong>, Sarajevo, 2006.2. K. Kumerički, Simboličko <strong>program</strong>iranje (Mathematica), skriptum, <strong>PMF</strong>, Zagreb, 2006.3. R. L. Varley, Mathematica Exercises in Introductory Physics, Prentice Hall, 1996.4. R.L. Zimmerman, F.I. Olness, Mathematica for Physics, Addison-Wesley, 2002.Dopunska literatura:1. P. Young, Introduction to Mathematica, Lecture notes (Physics 115/242), 2005.2. S. Wolfram, The Mathematica Book, Cambridge Iniversity Press, Cambridge, 2003.~ 35 ~


II GODINA(III i IV semestar)~ 36 ~


Šifra predmeta PHY201 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoELEKTROMAGNETIZAMA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarTreći (III)Naziv predmetaELEKTROMAGNETIZAMTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije85 45 30 - 10Samostalni rad (sati) 30Obavezni prethodno položeni Mehanika, Matematika IpredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>OptikaPredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, auditorne i laboratorijske vježbe kao isamostalan rad upozna sa fenomenima iz oblasti elektromagnetizma u cilju njihove pripreme <strong>za</strong> budući rad kaoprofesora i/ili istraživača.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio <strong>program</strong>a predmeta ELEKTROMAGNETIZAM bavi se fenomenima elektromagnetizma koji suosnova savremenog globalnog civili<strong>za</strong>cijskog razvoja. Cilj je poka<strong>za</strong>ti kako su jednostavni eksperimenti izvedeni uposljednih 150 godina doveli do današnjeg tehnološkog napretka u oblastima kao što su energetika, elektronika,transport, automatska regulacija, komunikacije.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu kako znanje tako i vještinu i samopouzdanje u daljem radu.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice<strong>Nastavni</strong>metodKontaktSati radaSamostalno~ 37 ~


1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u toku semestra i upoznavanje <strong>plan</strong>a i<strong>program</strong>a predmeta Elektromagneti<strong>za</strong>m. Definicije i osnovni<strong>za</strong>koni statičkog elektriciteta. Kulonov <strong>za</strong>kon. Električno polje.Predavanjai auditornevježbe3+2 52. GAUSOV ZAKON (Tok električnog polja. Ravnotežanaelektrisanja u provodniku. Primjena Gausovog <strong>za</strong>kona.)ELEKTRIČNI POTENCIJAL (Elektrostatička potencijalnaenergija. Električni potencijal. Napon. Električni potencijal ielektrično polje. Ekvipotencijalne površine.)3. KAPACITET (Kapacitet izoliranog provodnika. Konden<strong>za</strong>tori.Vezivanje konden<strong>za</strong>tora. Energija pohranjena u konden<strong>za</strong>toru.Sila između ploča konden<strong>za</strong>tora. Energija električnog polja.Gustoća energije.)4. DIELEKTRICI (Materijali u električnom polju. Induciranonaelektrisanje u dielektriku. Polari<strong>za</strong>cija dielektrika. Dipoli.Susceptibilnost, permitivnost i dielektričnost materijala. Gausov<strong>za</strong>kon u općem obliku. Električni pomak. Sile izmeđunaelektrisanja u dielektriku.)5. ELEKTRIČNA STRUJA (Voltina baterija. Električno kolo.Zakoni isto<strong>smjer</strong>ne struje. Električni otpor. Jednačinavodljivosti. Omov <strong>za</strong>kon. Granice važenja Omovog <strong>za</strong>kona.)6. PROLAZ ELEKTRIČNE STRUJE KROZ TEKUČINE IGASOVE (Hemijska energija i elektromotorna sila. Elektroli<strong>za</strong>.Fizikalni mehani<strong>za</strong>m elektrolitičke vodljivosti. Elektrolitičkadisocijacija. Prolaz elektriciteta kroz gasove. Termičkaelektromotorna sila. Tomsonova, Peltierova i Seebeckovaelektromotorna sila. Zavisnost elektromotorne sile odtemperature.)7. POJAVE U ELEKTRIČNIM KRUGOVIMAISTOSMJERNE STRUJE(Džulov <strong>za</strong>kon. Snaga električne struje. Srednja i efektivnavrijednost električne struje. Kirhofova pravila. Potencijalnarazlika između tačaka u strujnom krugu. Metod napona čvorova.Metod konturnih struja. )8. MAGNETIZAM (Magnetno polje i njegovo djelovanje naelektričnu struju. Magnetna indukcija. Sile na naelektrisanje ukretanju. Kretanje naelektrisanja u magnetnom polju. Ciklotron imaseni spektrograf. Sila na provodnik kojim teče struja.Magnetna sila i moment sile na strujni krug.)9. Prvi parcijalni ispitBIOT-AMPEROV ZAKON(Magnetno polje elementa struje. Polje ravnog provodnika. Silaizmeđu dva provodnika kojima teče struja. Magnetno poljenaelektrisanja u kretanju. Magnetno polje kružnog provodnika i<strong>za</strong>vojnice. Magnetni dipolni momenat.)10. ELEKTROMAGNETNA INDUKCIJA(Elektromagnetna indukcija u provodniku koji se kreće umagnetnom polju. Faradejev <strong>za</strong>kon. Lenzovo pravilo.Inducirana elektromagnetna sila u petlji koja rotira. Generatoriisto<strong>smjer</strong>nog i naizmjeničnog napona.)11. INDUKTIVITET(Međuinduktivitet dva strujna kruga. Samoindukcija. Struja uelektričnom kolu sa <strong>za</strong>vojnicom. Elektromagnetna energijapohranjena u <strong>za</strong>vojnici. Energija magnetnog polja. Zavojnice useriji. Ekvivalentna induktivnost. )~ 38 ~3+2 53+2 53+2 53+2 53+2 53+2 53+2 5253+23+2 53+2 5


12. IZMJENIČNE STRUJE3+2 5(Strujni krug naiymjeni;ne struje. Impedansa i reaktansa.Rezonantni krug. Rezonanca. Efektivna vrijednost napona istruje naizmjenične struje. Razlika potencijala između tačaka ukolu naizmjenične struje. Admitansa. Snaga i rad naizmjeničnestruje. Transformator.)13. MAGNETSKA SVOJSTVA MATERIJE3+2 5(Vrste magnetizma – dijamagneti<strong>za</strong>m, paramagneti<strong>za</strong>m iferomagneti<strong>za</strong>m. Porijeklo dijamagnetizma i paramagnetizma.Magnetska susceptibilnost i magnetna permeabilnost.Magneti<strong>za</strong>cija, Jačina magnetnog polja i magnetska indukcija.Dijamagneti<strong>za</strong>m i atomska struktura.)14. FEROMAGNETIZAM3+2 5(Histere<strong>za</strong>. Priroda feromagnetizma. Magnetni polovi. Sila namagnetni dipol. Zavojnica i šipkasti magnet. Magnetski krug.Gustoća energije magnetnog polja)15. ELEKTROMAGNETNI TALASI3+2 5(Oscilatorna kola. Prigušene oscilacije. Električno polje okopromjenljivog magnetnog polja i magnetno polje okopromjenljivog električnog polja. Mehani<strong>za</strong>m elektromagnetnogzračenja. Jednačine prostiranja elektromagnetnih talasa.)Drugi parcijalni ispit216. Završni ispit 3F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)95-100 10 APrvi parcijalni ispit 50 27,5 85-94 9 B75-84 8 CDrugi parcijalni ispit 50 27.5 65-74 7 DZavršni i popravni ispit* 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX*Na <strong>za</strong>vršnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.G. LITERATURAOsnovna literatura:1. Nikola Cindro: Elektricitet i magneti<strong>za</strong>m, Školska knjiga, Zagreb, 1988.2. Đurić i Ž. Ćulum: Elektricitet i magneti<strong>za</strong>m, Naučna knjiga, Beograd, 1974.Dopunska literatura:1. F. W. Sears: Electicity and Magnetism, Addison-Wesley Publiching Company, Reading, 1974.2. I. Bleaney and B. Bleaney: Electicity and Magnetism, Oxford University Press, Oxford, 1993.3. S. Grant and W. R. Phillips: Electromagnetism, John Wiley & Sons, Chichester, 1995.~ 39 ~


Šifra predmeta PTH221 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKLASIČNA MEHANIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika – Opći, <strong>Nastavni</strong>čkiSemestarTreći (III)Naziv predmetaKlasična mehanika ITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 7Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije45 45 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Klasična mehanika I, <strong>za</strong>jedno sa predmetom Klasična mehanika II, je da sestudenti upoznaju sa osnovnim pojmovima i principima klasične mehanike, te da ovladajurelevantnim metodama teorijske fizike. Pri tome se naglašavaju veze sa drugim dijelovimasavremene teorijske fizike, specijalno kvantne mehanike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt SamostalnoPredmet, osnovni pojmovi i granice primjenljivosti PredavanjaKlasične mehanike.VježbeKinematika materijalne tačkePredavanjaMatematički opis kretanja, osnovne kinematičkeveličine. Krivolinijske koordinate.VježbePrincipi dinamikePredavanjaNewtonovi <strong>za</strong>koni, princip determiniranosti,Galilejev princip relativnosti.Vježbe~ 40 ~


Dinamika materijalne tačke (čestice)Diferencijalne jednačine kretanja, integralikretanja. Osnovne dinamičke veličine: impuls,moment impulsa, kinetička energija, rad. Kretanječestice u potencijalnom polju sile, <strong>za</strong>konodržanja energije. Pravolinijsko kretanje,kvalitativno ispitivanje kretanja na osnovu<strong>za</strong>kona održanja energije. Centralno kretanje:rješenje jednačina kretanja u polarnimkoordinatama,kvalitativno ispitivanje radijalnog kretanja,Binetova formula, kretanje česticepod djelovanjem Newtonove gravitacione sile.Raspršenje čestica u centralnom polju sile.Dinamika sistema česticaDiferencijalne jednačine kretanja, unutrašnje ivanjske sile. Impuls, centar masa, momentimpulsa, energija sistema. Königove formule -dinamičke veličine u sistemu centra masa.Zatvoreni sistemi, klasični integrali kretanja.Kretanje tijela promjenljive mase. Problemdvaju tijela. Kinematika sudara.Dinamika sistema sa ve<strong>za</strong>maVeze i sile reakcije, klasifikacija ve<strong>za</strong>. Moguća ivirtuelna pomjeranja, idealne veze, d'Alembertovprincip, Lagrangeove jednačine prve vrste.Kretanje čestice po glatkoj površini iglatkoj liniji, određivanje sile reakcije. Sferno imatematičko klatno.Lagrangeova mehanikaGeneralisane koordinate, Lagrangeove jednačinedruge vrste, Lagrangeova funkcija. Integralikretanja: cikličke koordinate, uopštena energija.Primjeri.Predavanja i vježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbeF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se dvije do četiri <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava sesredinom semestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% ili više iz<strong>za</strong>daća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.~ 41 ~


G. LITERATURA1. K. Suruliz, Klasična mehanika, u pripremi <strong>za</strong> objavljivanje2. Ivan Supek, Teorijska fizika, I dio, Školska knjiga, Zagreb 1988.Dopunska literatura1. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teorijska fizika, Tom I: Mehanika, 5. izdanje, Fizmatlit, Moskva 2004. (naruskom; postoji prevod na engleski)2. H. Goldstein, C. Poole, J. Safko, Classical Mechanics, Third Edition, Pearson/Addison-Wesley, UpperSaddle River 2002~ 42 ~


Šifra predmeta PCS231 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMATEMATIČKE METODE FIZIKE IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarTreći (III)Naziv predmetaMatematičke metode fizike ITip predmetaObavezniBroj kreditnih bodova 10Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije150 60 60 15 15Samostalni rad (sati) 75Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Sve dalje predmetePredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente pripremi <strong>za</strong> nastavu teorijske fizike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje aparatom teorijske fizike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Funkcije više varijabli. Ve<strong>za</strong> nizova i redovafunkcija. Weierstrassov teorem (o ravnomjernojaproksimaciji neprekidne funkcije polinomima).Funkcije više varijabli. Prostor R n i skupovi unjemu – otvoreni, <strong>za</strong>tvoreni, pove<strong>za</strong>ni, kompaktni.Oblasti.PredavanjaVježbe444Limes funkcije više varijabli, osobine limesa.~ 43 ~


Neprekidnost funkcije. Ravnomjerna neprekidnost.Osobine neprekidnih funkcija (posebno funkcijadefinisanih na kompaktnom skupu).2. Parcijalni izvodi. Diferencijabilnost funkcija višepromjenjivih, parcijalni izvodi složenih funkcija.Deriviranje složenih funkcija, specijalni slučajevi,primjeri.Diferencijal funkcije, pravila diferenciranja.Invarijantnost forme diferencijala.3. Geometrijsko značenje diferencijala, tangencijalnaravan površi. Homogene funkcije. Eulerovaformula. Parcijalni izvodi višeg reda, ne<strong>za</strong>visnostod redosljeda deriviranja.Diferencijali viših redova. Taylorova formula <strong>za</strong>funkcije više varijabli. Osobine operatoradiferenciranja. Ekstremi funkcija višepromjenjivih, potrebni i dovoljni uslovi (Silvesterbezdoka<strong>za</strong>).4. Ekstremi funkcija sa dvije promjenjive – dokazuslov dovoljnosti, klasifikacija stacionarnih tačaka.Implicitno <strong>za</strong>dane funkcije, jakobijan. Ve<strong>za</strong>niekstremi, Lagrangeovi multiplikatori.Ve<strong>za</strong>ni ekstremi, primjer. Preslikavanje prostoraR n , osobine jakobijana. Primjer – polarnekoordinate. Legendrova transformacija. Smjenapromjenjivih.5. Dvostruki integrali – definicija, usloviintegrabilnosti funkcije (donje i gornjeDarbouxove sume), integrabilnost neprekidnefunkcije i funkcije čiji produkti čine skup površinenula (krive površine 0). Dvostruki integral po(konačnoj) oblasti opšteg oblika (granica-krivapovršine 0).Osobine dvostrukog integrala (uključujući i teoremo srednjoj vrijednosti). Izračunavanje dvostrukihintegrala preko u<strong>za</strong>stopnih jednostrukihintegracija; prvo <strong>za</strong> pravougaonik, a onda <strong>za</strong> oblastizmeđu dvije krive.6. Smjena promjenjivih u dvostrukom integralu.Trostruki i višestruki integrali. Nesvojstveeniintegrali. Višestruki integrali. Višestrukinesvojstveni integrali. Primjer, gravitaciona sila.Funkcije definisane integralima. Integral kaofunkcija gornje i donje granice. Integral kaofunkcija parametra u podintegralnoj funkciji –neprekidnost, integrabilnost, diferencijabilnost.Promjenljive granice.Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 4444444~ 44 ~


7. Nesvojstveni integrali kao funkcije parametara.Ravnomjerna konvergencija. Primjeri. Višestrukiintegrali kao funkcije parametara. Primjeri(Gaussova dvodimenzionalna raspodjela,potencijal gravitacionog polja).Krivolinijski integrali prve vrste – definicija,osobine, primjeri. Krivolinijski integrali drugevrste.8. Greenova formula. Površinski integrali,predstavljanje površi u parametarskom obliku,orijentacija površi. Površinski integral prve vrste,osobine. Površinski integral druge vrste.Površinski integral druge vrste-osobine. Skalarna ivektorska polja, ponašanje pri transformacijikoordinata. Diferenciranje polja: gradijent, izvodpolja u datom pravcu.Prvi test9. Elementi vektorske analize (divergencija, rotor,Laplaceov operator, Gaussov i Stokesov teorem).Obične diferencijalne jednačine. Osnovni pojmovi:red, rješenje, neproduživo rješenje, opšte rješenje,početni uslovi. Formulacija teorema o postojanju ijedinstvenosti rješenja, primjeri. Metode rješavanjadif. jednačina prvog reda: separacija varijabli,homogene jednačine.10. Metode rješavanja (jedn. I reda): linearna jedn.,Bernulijeva jedn., Rikatijeva jedn., eg<strong>za</strong>ktna jedn.integrirajući množitelj. Jedn. neriješene po izvodu:(Clairautova jedn., Lagrangeova jedn.) Jedn. višegreda. Snižavanje reda – nepotpune jedn. raznihtipova, homogena jedn.Teorem o egzistenciji i jedinstvenosti rješenjadiferencijalne jedn. y’ = f(x,y) – konstrukcijarješenja pomoću u<strong>za</strong>stopnih aproksimacija.Linearna diferencijalna jedn. n-tog reda, opštasvojstva. Homogene jedn. – princip superpozicije.11. Kompleksna rješenja dif. jedn. Osobineeksponencijalne funkcije. Linearna <strong>za</strong>visnost ine<strong>za</strong>visnost funkcija, determinanta Wronskog.Liouvilleova formula. Fundamentani sistemrješenja, opšte rješenje homogene dif. jedn.12. Nehomogena lin. dif. jedn. – metod varijacijekonstanti. Metode rješavanja linearnih dif. jedn..Homogena dif. jedn. 2. reda, Abelova formula.Nehomogena jedn. 2. reda, varijacija konstanti(primjeri). Linearna dif. jedn. sa konstantnimkoeficijentima.. Karakteristična jedn.44Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 4444444413. Slučaj kada karakt. jedn. ima višestruka rješenja. Predavanja 4 4~ 45 ~


Nehomogena jedn. (sa konstantnimkoeficijentima). Desna strana - eksponencijalnafunkcija, trigonometrijska funkcija, polinom.Eulerova jedn. Rješavanje linearnih jednačinapomoću redova. Primjeri.14. Sistemi diferencijalnih jedn. Normalan sistem,simetrična forma (jedn. prvog reda). Prvi integrali,opšte rješenje. Primjeri. Sistemi linearnih dif. jedn.Homogeni sistemi – vronskijan, linearno ne<strong>za</strong>visnarješenja, opšte rješenje. Homogeni sistemi sakonstantnim koeficijentima. Matričnaeksponencijalna funkcija – definicija pomoću reda.Predavanja 342615. Osobine matrične eksponencijalne funkcije.Funkcije matrica općenito. Rješenje lin.homogenog sistema pomoću eksp. funkcije matr.Primjeri.Parcijalne diferencijalne jedn. prvog reda. Osnovnipojmovi. Linearne homogene jedn., ve<strong>za</strong> sasistemima običnih dif. jedn.. Primjer.Kvazilinearne parc. dif. jedn. prvog reda.Predavanja 44416. Završni test 3F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Kvizovi 5 2 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 10 6 85 – 94 9 BPrvi parcijalni ispit 25 14 75 – 84 8 CDrugi parcijalni ispit 25 14 65 – 74 7 DZavršni ispit 35 19 55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. V. Ilin, E.Poznyak, Fundamentals of mathematical analysis, Mir Publishers, Moscow, 1982.2. B.Budak, S. Fomin, Multiple Integrals, Field Theory and Series, Mir Publishers, Moscow, 1973.3. D. Mihailović, D. Tošić, Elementi matematičke analize II, naučna knjiga, Beograd, 1983.4. K. Suruliz, Interna skripta (knjiga u štampi)5. E. Hadžiselimović, Interna skripta, 2006.~ 46 ~


Šifra predmeta PHY251 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNI PRAKTIKUM IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarTreći (III)Naziv predmetaFizikalni praktikum IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 3Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije40 30 - 10Samostalni rad (sati) 10Obavezni prethodno položenipredmetiMehanika, Termodinamika, Uvod u računare <strong>za</strong> fizičare, Metode mjerenja iobrada podatakaPredmet relevantan <strong>za</strong>TermodinamikaPredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim<strong>za</strong>konima iz oblasti termodinamikeC. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAPrecizna mjerenja iz oblasti termodinamikeD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da naosnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju smislene i relevantne rezultate mjerenjaE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u laboratoriji <strong>za</strong> fizikalnipraktikum II i opšti prikaz načina pripremanja, izvođenjai kolokviranja vježbi.2. VJEŽBA 1 : Površinski naponZadaci:1. Odrediti koeficijent površinskog napona date<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt SamostalnoPredavanja 2 0Laboratorijske vježbe2 2~ 47 ~


tečnosti metodom otkidanja prstena2. Odrediti koeficijent površinskog napona tečnostipomoću kapilarne cijevi3. Odrediti koeficijent površinskog napona datetečnosti pomoću stalagmometra3. VJEŽBA 2 : Termičko širenje čvrstih tijelaZadaci:1. Odrediti termički koeficijent linearnog širenjametalne šipkeLaboratorijske vježbe2 24. VJEŽBA 3 : Gasni procesiZadaci:1. Odrediti termički koeficijent pritiska gasapomoću Jolly-evog gasnog termometra5 VJEŽBA 4: Osnovna kalorimetrijska mjerenjaZadaci:1. Odrediti toplotni kapacitet kalorimetarskeposude2. Odrediti specifični toplotni kapacitet čvrstogtijela metodom miješanja6 VJEŽBA 5: Specifični toplotni kapacitet metala igasovaZadaci:1. Odrediti specifični toplotni kapacitet <strong>za</strong>aluminijum i <strong>za</strong> željezo metodom hlađenja2. Odrediti politropski eksponent metodomClèmenta i Desormesa7 VJEŽBA 6 :Promjena agregatnih stanjaZadaci:1. Odrediti toplotu topljenja leda2. Odrediti toplotu isparavanja vode3. Odrediti relativnu vlažnost vazduha pomoćupsihrometraLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbe2 22 2Lab. vježbe 2+2 4Lab. vježbe 2 28 VJEŽBA 7: Toplotna provodljivostLab. vježbe 2 2(apsolutna metoda)Zadaci:1. Odrediti koeficijent toplotne provodljivostiapsolutnom ( direktnom) metodom9 VJEŽBA 8: Određivanje koeficijenta prenosa topote Lab. vježbe 2 2konvekcijomZadaci:1. Odrediti koeficijent toplotnog prenosakonvekcijom10. Ponavljanje: mjerenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>datke sa velikom greškom pri Lab. vježbe 2 2mjerenju11 Ponavljanje: mjerenje <strong>za</strong> <strong>za</strong>datke sa velikom greškom pri Lab. vježbe 2 2mjerenju14.4 4Verifikacija ovjere vježbi15.Završni ispit 2 2~ 48 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Vježba 1 10 6 95 - 100 10 AVježba 2 10 6 85-94 9 BVježba 3 10 6 75-84 8 CVježba 4 10 6 65 – 74 7 DVježba 5 10 6 55-64 6 EVježba 6 10 6Vježba 7 10 6Vježba 8 10 6Završni ispit 20 7U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Esad Hadžiselimović „Osnove termodinamike i molekularne fizike“ Univerzitetski udžbenik bosniaARSTuzla, 2005.2. L.Tanović i N.Tanović „Fizika:Osnove termodinamike i molekularno-kinetičke teorije gasova, Svjetlost,1988.3. Gojko L. Dimić „Metrologija u fizici D viši kurs“ DP Građevinska knjiga Beograd, 1990.4. Uputstva <strong>za</strong> vježbe „ Fizikalni praktikum II “ (interna skripta), <strong>PMF</strong> – Sarajevo~ 49 ~


Šifra predmeta PHY253 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNI PRAKTIKUM IIIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaFizikalni praktikum IIITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati sedmično/nastavnik Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije55 - 45 - 10Samostalni rad sedmično (sati) 30Obavezni prethodno položeni Mehanika, Uvod u računarepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Elektromagneti<strong>za</strong>mPredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama ifizikalnim <strong>za</strong>konima u području elektriciteta i magnetizma kao i rukovanjem i korištenjem električnih uređaja iinstrumenata.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo čulno opažati optičke pojave, provjeriti kvalitativne ikvantitativne relacije među fizičkim veličinama. Posebno je važno osposobiti studente da posredno mjerećirazličite fizičke veličine ovladaju tehnikama opažanja, mjerenja i obrade mjernih podataka. Pristup rješavanju<strong>za</strong>danih eksperimentalni <strong>za</strong>dataka treba da se odvija kroz tri sekvence: predvidjeti, izvesti eksperiment i mjerenje iobjasniti, odnosno koristiti dobijene podatke.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni dana osnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju rezultate mjerenja prema kojima se treba da odnose kritički.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno~ 50 ~


1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u laboratoriju <strong>za</strong>elektromagneti<strong>za</strong>m, podjela <strong>za</strong>duženja, dogovor o radu iupoznavanje <strong>plan</strong>a i <strong>program</strong>a predmeta.Predavanja 3PRVI DIO2. ELEKTROSTATSKO POLJEUlazni kolokvij.3. ELEKTRIČNI OTPORKolokviranje prve urađene vježbe4. IZVORI STALNE ELEKTROMOTORNE SILEKolokviranje druge urađene vježbe5. MJERENJE INDUKTIVNOSTI I KAPACITETAKolokviranje treće urađene vježbe6. GEOMAGNETSKA MJERENJAKolokviranje četvrte urađene vježbe7. ELEKTRONSKA CIJEV – TRIODAKolokviranje pete urađene vježbe8.Prvi parcijalni ispitDRUGI DIO9. ODREĐIVANJE OTPORA I KAPACITETA U KRUGUNAIZMJENIČNE STRUJE GRAFIČKOMMETODOMUlazni kolokvij10. ENERGIJA NAIZMJENIČNE STRUJE Kolokviranjeprve urađene vježbe11. KATODNI OSCILOSKOPKolokviranje druge urađene vježbe12. ELEKTROMAGNETSKA MJERENJA Kolokviranjetreće urađene vježbe13. FEROMAGNETIZAMKolokviranje četvrte urađene vježbe14. ELEKTROMOTOR I GENERATOR Kolokviranje peteurađene vježbeLaboratorijskevježbeTest i praktičnidio ispitaLaboratorijskevježbe3 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 23 215. Drugi parcijalni ispit Test i praktični 3 2dio ispita16. Završni ispit 3 4~ 51 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Kolokvirane vježbe 24 13 95-100 10 APrvi parcijalni ispit -test 18 10 85-94 9 BPrvi parcijalni ispit-praktični dio 20 11 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit -test 18 10 65-74 7 DDrugi parcijalni ispit-praktični dio 20 11 55-64 6 EZavršni ispit ili <strong>za</strong>vršni popravni*U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX* Na <strong>za</strong>vršnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.G. LITERATURAOsnovna literatura:1. Nada Gabela, Zalkida Hadžibegović, Azra Gazibegović – Busuladžić i Lada Gabela, Praktikum izelektromagnetizma, Sarajevo 2007.Dopunska literatura:2. Vučić, Osnovna mjerenja u fizici, Beograd, Naučna knjiga, 1998.~ 52 ~


Šifra predmeta PHY202 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoOPTIKAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- <strong>Nastavni</strong>čki <strong>smjer</strong>SemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaOPTIKATip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Terenska Konsultacijenastava100 45 30 5 20Samostalni rad (sati) 40Obavezni prethodno položeni Mehanika (položen ispit), Elektromagneti<strong>za</strong>m (odslušan)predmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Viši fizikalni praktikum, Viši kurs optike I i IIpredmeteNastavno osoblje<strong>Nastavni</strong>k nosilac predmetaOstali nastavniciAsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je da studenti dobiju temeljna znanja o svjetlosti kao fenomenu, njenoj prirodi, <strong>za</strong>konimageometrijske optike, principima valne optike, veličinama fotometrije. Studenti treba da steknu znanja o vrstiinstrumenata <strong>za</strong> mjerenje veličina u optici, o optičkim sistemima, primjeni optike u raznim područjima ljudskogdjelovanja. Studenti treba da ovladaju primjenom naučnih metoda u pripremanju malih samostalnih projekata izoptike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAEducirati buduće fizičare i profesore fizike u srednjim školama kao i u osnovnoj školi (devetogodišnje obrazovanje)<strong>za</strong> poučavanje osnova geometrijske, valne optike i fotometrije u redovnoj i dodatnoj nastavi. Posebno je da kaobudući edukatori u izbornoj nastavi ili kroz vannastavne aktivnosti <strong>za</strong> nadarene učenike sadržaje iz valne optikepoučavaju kroz pokuse, demostracije i nalaženje primjera u prirodi i osposobe ih da razumiju svjetlosne fenomene,da ih znaju objasniti i da rješavaju numeričke, grafičke i druge <strong>za</strong>datke kroz primjenu stečenih znanja.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESADa studenti budu osposobljeni da primijene znanja u optici, <strong>za</strong> nastavak svog obrazovanja ili da steknu potrebnaznanja da budu sposobni da poučavaju svoje buduće učenike i da stečenaa znanja mogu primijeniti i staviti uinterdisciplinarni kontekst.~ 53 ~


E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESATjedan/sedmicaNastavne teme i nastavne jedinice1. Uvodno Predavanja: Upoznavanje i dogovor oreali<strong>za</strong>ciji <strong>plan</strong>a i <strong>program</strong>a predmeta Optika.Ve<strong>za</strong> optike s drugim naukama i fizičkimdisciplinama. Predmet optike i metodeizučavanja optičkih pojava.Elektromagnetsko zračenje. Sunčevo zračenje.Brzina svjetlosti.<strong>Nastavni</strong> metodDirektnikontaktPRVI DIO - GEOMETRIJSKA OPTIKA I FOTOMETRIJA2Predavanja irazgovorinteraktivnametodaBroj sati radaSamostalan rad3 22. Geometrijska optikaOsnovni <strong>za</strong>koni optike.Refleksija i refrakcija na ravnim površinama.Refleksija i refrakcija na sfernoj površini.Centrirani optički sistem. Fermatov princip.Indeks prelamanja materijala. Totalna refleksija.Optička vlakna.Vježbe: Rješavanje problema iz fotometrije3. Primjena <strong>za</strong>kona geometrijske optike. Sfernaogledala. Jednadžba ogledala, uvećanje.Vježbe: Rješavanje problema i primjena <strong>za</strong>konaoptike. Ravno ogledalo.4. Složeni optički sistemi. Leće/sočiva. Aberacije.Vježbe: Rješavanje problema refleksije irefrakcije svjetlosti. Sferna ogledala5. Optički instrumenti: Oko, naočale, lupa, durbin,teleskop, projekcioni aparati, spektrometar saprizmom.Vježbe: Ogledala i leće: rješavanje numeričkih igrafičkih <strong>za</strong>dataka6. Osnove molekularne optike: Disperzijasvjetlosti. Spektri, vrste spektara i spektralniuređaji. Spektroskopija i spektrometri.Apsorpcija, rasipanje i prolaz svjetlosti krozgranicu dvije sredine. Djelovanje svjetlosti natvari.7.Vježbe: Optički instrumenti (Rješavanjenumeričkih i grafičkih problema)Posjeta destinaciji primjene optike (optičarskaradionica, Očna klinika, Astronomskaopservatorija)8. Osnovi fotometrije (jačina svjetlosti, jačinaosvijetljenosti, luminacija. Izvori svjetlosti.~ 54 ~Predavanja idemonstracijeinteraktivnametodaPredavanja idemonstracijeinteraktivnametodaPredavanja ivježbedemonstracijeinteraktivnametodaPredavanja ivježbeinteraktivnametodaPredavanja ivježbeinteraktivnametodaPosjeta32232232 131232 3343 2


Fotometri. Kolorimetrija.9. Prva provjera znanja (Test 1)Test2Uvod u valnu optiku: Povijest/historija razvojavalne optike. Priroda svjetlosti. Haygens –Fresnelov princip.Predavanjainteraktivnametoda1410. Interferencija valova svjetlosti: Koherentnost,monokromatičnost svjetlosti. Interferencija natankim listovima i klinu.DRUGI DIO -VALNA OPTIKARad na tekstu.Vježbe: Svjetlost u prirodi-interakcija svjetlosti imaterije (studentski prilozi)11. Young-ov eksperiment, Fresnel-ova biprizma,Pohlov eksperiment, Newton-ovi prstenovi.Michelson-ov interferometar.Vježbe: Interferencija svjetlosti: Rješavanjenumeričkih <strong>za</strong>dataka12. Difrakcija valova svjetlostiDifrakcija na pukotini (Fresnelova iFraunhoferova difrakcija). Fresnelove zone.Vježbe: Interferencija i interferometri:rješavanje numeričkih problema13. Difrakciona rešetka. Difrakcija X-zraka nakristalu. Granica razlaganja (Rayleighovagranica razlaganja), granica razlaganja oka,prizme i rešetke. Granica razlaganja mikroskopai durbina.Vježbe: Difrakcija svjetlosti:rješavanjenumeričkih, grafičkih problema i simulacija naračunaru.14. Elektronski mikroskop. Holografija.Polari<strong>za</strong>cija valova svjetlosti: Prirodna ipolarizirana svjetlost. Interferencijapolarizovane svjetlosti.Vježbe: Rješavanje numeričkih problemaprimjenom znanja o interferenciji i difrakcijisvjetlosti.15. Kružna i eliptična polari<strong>za</strong>cija. Optikaanizotropnih sredina: elementi kristalne rešetke,valna površina. Redovan i neredovan zrak ujednoosnom kristalu. Dvoosni kristali.Anizotropija pri deformacijama.Vježbe: Primjena polari<strong>za</strong>cije svjetlosti(samostalni projekti/prezentacije studenata) ipriprema <strong>za</strong> drugi parcijalni ispit15. Dvojno prelamanje svjetlosti u električnom imagnetskom polju. Obrtanje ravni polari<strong>za</strong>cije ukristalima i amorfnim tijelima.16.Druga provjera znanja (Test 2)~ 55 ~InteraktivnametodaPredavanjainteraktivnametodaPredavanjainteraktivnametodaPredavanjainteraktivnametodaPredavanjainteraktivnametodaPredavanja ivježbeinteraktivnametodaPredavanja ivježbeinteraktivnametoda323232323232122222234


Završni ispit Test 2 4F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Aktivnost studenta (rasprava,10 5,5 95-100 10 A<strong>za</strong>daća, projekt)Test 1 30 16,5 85-94 9 BTest 2 30 16,5 75-84 8 CZavršni ispit 30 16,5 65-74 7 DPopravni ispit 90 49,5 55-64 6 EManje od 55 5 F, FXU k u p n o 100 55G. LITERATURAOsnovna udžbenička literatura1. Fransis Weston Sears (1963), Optika, Beograd: Naučna knjiga2. Suada Bikić (1998), Zbirka <strong>za</strong>dataka iz fizike, Zenica: Dom štampeDopunska literature1. Eugene Hecht (2001). Optics, 4/E, Addison - Wesley (ISBN-10: 0805385665, ISBN-13: 9780805385663).2. Mladen Paić (1983), Osnove fizike IV, Zagreb: Sveučilišna naklada Liber3. Nikola Cindro (1988), Fizika 1 i 2, Zagreb: Školska knjiga4. Višnja Henč-Bartolić i Petar Kulišić (2004), Valovi i optika, Zagreb: Školska knjiga, Zagreb5. Douglas C. Giancoli (2005), Physics: Principles with applications, London: Pearson EducationalInternational6. Stjepan Marić i drugi (1995), Zbirka <strong>za</strong>dataka iz fizike, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu7. Emil Babić, Rudolf Krsnik i Miroslav Očko (1985), Zbirka riješenih <strong>za</strong>dataka iz fizike, Zagreb: Školskaknjiga8. Boško Pavlović i Stanoje Milojević (1975). Praktikum računskih vežbanja iz fizike, Beograd: Naučna knjiga~ 56 ~


Šifra predmeta PHY204 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoATOMSKA FIZIKAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaATOMSKA FIZIKATip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije80 30 30 10 10Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položeni Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Anali<strong>za</strong> I i IIpredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Uvod u nuklearnu fiziku, Fizikalni praktikum VpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sapojavama i fizikalnim <strong>za</strong>konima na mikro-nivou materije, tj. na nivou pojedinačnih atoma.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo ćulno opažati pa je veoma važno osposobiti studente daapstraktno percepiraju veoma važne <strong>za</strong>kone koji upravljaju svijetom na mikroskopskom nivou.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se <strong>za</strong> samostalno jasno izvođenjepredavanja kroz seminarske radove i steknu neophodno predznanje <strong>za</strong> praćenje drugih predmeta kao što su Uvod unuklearnu fiziku i Odabrana poglavlja savremene fizike.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UvodIstraživanja koja su dovela do novih spoznajaZRAČENJE CRNOG TIJELA –Definicija apsolutno crnog tijela. Emisione i apsorpcionekarakteristike act.~ 57 ~<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaRačunskevježbeSati radaKontakt Samostalno2 2


Zakoni toplotnog zračenja: Kirhofov, Stefan Bolcmanov,Vinov.2Računske vježbe: Zakoni zračenja2. TOPLOTNO ZRAČENJE - nastavakRejli-Džinsova formula. Ultraviolentna katastrofa.Plankova formula. Ideja kvanta.Računske vježbe: Izvođenje <strong>za</strong>kona zračenja izPlankove formule <strong>za</strong> spektralnu gustinu.3. KVANTIZIRANOST FIZIKALNOG SVIJETAKvantiziranost naelektrisanja. Otkriće elektrona.Tompsonov eksperiment Milikenov eksperiment.Računske vježbe: Kretanje elektrona u električnom,magnetnom i kombinovanom polju.4. Kvantiziranost energije. Fotoni – kvantielektromagnetnog zračenja. Fotoelektrični efekat.Ajnštajnova teorija fotona i fotoefekta.PredavanjaRačunskevježbePredavanjaRačunskevježbePredavanja22223222Računske vježbe: Zadaci iz fotoefekta5. Daljnji dokazi kvantiziranosti energije:X-zraci. Kontinuirani spektar X-zraka. Zakočno zračenje.RačunskevježbePredavanja222Prvi test - : 1 časRačunske vježbe: Zakočno zračenje6. ELEMENTI SPECIJALNE TEORIJERELATIVNOSTI: Transformacije koordinata.Dilatacija vremena. Kontrakcija dužine. Odnos mase ienergijeKomptonov efekat.Računskevježbe2Predavanja 22Računske vježbe: Specijalna relativnost. Komptonovefekat7. MODELI ATOMAStatički Tompsonov model atoma. Radefordov <strong>plan</strong>etarnimodel atoma: Radefordov eksperiment rasijanja alfačestica.PARCIJALNI ISPITRačunske vježbe: Određivanje prečnika atoma poTompsonovom modelu. Određivanje orbite elektronaprema Radefordovom modelu.8. BOROVA TEORIJA ATOMA VODONIKALinijski spektri. Borovi postulati. Energetski nivoi.Primjena Borove teorije na atome slične atomu vodonika.Računske vježbe: Zadaci iz Borove teorije atoma.22 2Predavanja 2229. EKSPERIMENTALNE POTVRDE BOROVOG Predavanja 22MODELA ATOMAFrank –Hercov eksperiment. Linijski spektri X-zraka –Mozlijev <strong>za</strong>kon.2Računske vježbe: Mozlijev <strong>za</strong>kon.10. USAVRŠAVANJE BOROVOG MODELA ATOMA Predavanja 2 2~ 58 ~


Vilson-Zomerfeldova pravila kvantovanja. Eliptičnimodel atoma. Prostorno kvantovanje.Računske vježbe:Drugi test - : 1 časEliptični model atoma – značenje kvantnih brojeva.11. KVANTNOMEHANIČKI MODEL ATOMATalasni vid materijalnih čestica. De-Broljevi talasi.Dejvison-Džermerov eksperiment difrakcije elektrona.Hajzenbergove relacije neodređenosti.Računske vježbe: po temama iz predavanja.12. TALASNA FUNKCIJA I VJEROVATNOĆA,KVANTIZACIJA ENERGIJEŠredingerova jednačina Amplitudna Šredingerovajednačina.13. KVANTNI BROJEVIKvanti<strong>za</strong>cija energije. Porijekloi značenje kvantnihbrojeva. Štern-Gerlahov eksperiment.Računske vježbe: Pisanje elektronskih termova iodređivanje kvantnih brojeva.14. PERIODNI SISTEM ELEMENATAPaulijev princip isključivosti. Višeelektronski atomi.Dimenzije atoma.Računske vježbe: Računski <strong>za</strong>daci iz materijala sapredavanja15. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADE2Predavanja 22Predavanja 22Predavanja 22Predavanja 22Predavanja 222222Treći test: 1 čas216. Završni ispit 2 4F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan brojOsvojen broj Ocjena (ECTSbodovabodova (BiH) ocjena)95 – 100 10 AParcijalni ispit 60 33 85 – 94 9 BZavršni ispit 40 22 75 – 84 8 C65 – 74 7 D55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. N.Tanović i L.Tanović: OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE, Uniprint Sarajevo, 1991.2. Hugh D. Young, PHYSICS, Addison-Wesley Publ., inc, 1992.3. Paul G. Hewitt, CONCEPTUAL PHYSICS, Addison-Wesley Publ. Inc, 1998.~ 59 ~


Šifra predmeta PTH222 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKLASIČNA MEHANIKA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika – Opći, <strong>Nastavni</strong>čkiSemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaKlasična mehanika IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 7Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije45 45 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>PredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Klasična mehanika II, koji čini logičku cjelinu sa predmetom Klasičnamehanika I, je da se studenti upoznaju sa osnovnim pojmovima i principima klasičnemehanike, te da ovladaju relevantnim metodama teorijske fizike. Pri tome se naglašavajuveze sa drugim dijelovima savremene teorijske fizike, specijalno kvantne mehanike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt SamostalnoMale oscilacijePredavanjaKretanje sistema u blizini položaja stabilneravnoteže. Lineari<strong>za</strong>cija i rješavanje jednačina Vježbekretanja - normalne koordinate, vlastitefrekvencije. Prigušene i prinudne oscilacije.Greenova funkcija oscilatora.Kinematika krutog tijelaPredavanjaMatrični opis kretanja krutog tijela, translatorno irotaciono kretanje, ugaona brzina, Eulerovi Vježbe~ 60 ~


uglovi.Kretanje čestice u neinercijalnom referentnomsistemuKinematika i dinamika relativnog kretanja,inercijalne sile. Primjeri: slobodan pad,Foucaultovo klatno.Dinamika krutog tijelaRotacija krutog tijela oko nepomične ose:jednačina kretanja, moment inercije, fizičkoklatno. Rotacija krutog tijela oko nepomične tačke:jednačine kretanja, tenzor inercije,glavne ose i glavni momenti inercije, Eulerovejednačine, regularna precesija, elipsoidinercije, Eulerov i Lagrangeov slučaj kretanjakrutog tijela. Kretanje krutog tijela beznepomične tačke, <strong>za</strong>kon izmjene energije, primjeri.Varijacioni principi dinamikeHamiltonov princip. Maupertuis-Lagrange-Jacobijev princip.Analogija mehanike i optike -Fermatov princip.Hamiltonova mehanikaKanonske jednačine. Poissonove <strong>za</strong>grade.Kanonske transformacije, Hamilton-Jacobijevajednačina.Simetrije i <strong>za</strong>koni održanjaTeorem E. Noether. Konstante kretanja kaogeneratori grupe simetrije hamiltonijana.Prela<strong>za</strong>k sa diskretnih sistema na kontinualneElastični štap kao sistem ve<strong>za</strong>nih oscilatora,prela<strong>za</strong>k na kontinualni model. Varijacioniprincip, Lagrangeove i Hamiltonove jednačine <strong>za</strong>kontinualne sisteme. Transver<strong>za</strong>lne oscilacije<strong>za</strong>tegnute žice.Osnove mehanike kontinualnih sredinaKinematika kontinualne sredine, vektorske itenzorske metode. Osnovne jednačinehidrodinamike.Kretanje idealnog fluida, potencijalno tečenje.Zvučni talasi. Viskoznost.PredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbeF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se dvije do četiri <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava sesredinom semestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% ili više iz<strong>za</strong>daća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.~ 61 ~


G. LITERATURA1. K. Suruliz, Klasična mehanika, u pripremi <strong>za</strong> objavljivanje2. Ivan Supek, Teorijska fizika, I dio, Školska knjiga, Zagreb 1988.Dopunska literatura1. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teorijska fizika, Tom I: Mehanika, 5. izdanje, Fizmatlit,2. Moskva 2004. (na ruskom; postoji prevod na engleski)3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teorijska fizika, Tom VI: Hidrodinamika, 5. izdanje,4. Fizmatlit, Moskva 2001. (na ruskom; postoji prevod na engleski)5. Goldstein, C. Poole, J. Safko, Classical Mechanics, Third Edition, Pearson/Addison-6. Wesley, Upper Saddle River 2002~ 62 ~


Šifra predmeta PCS232 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMATEMATIČKE METODE FIZIKE IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaMatematičke metode fizike IITip predmetaObavezniBroj kreditnih bodova 10Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije150 60 60 15 15Samostalni rad (sati) 60Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Sve dalje predmetePredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente pripremi <strong>za</strong> nastavu teorijske fizike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje aparatom teorijske fizike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Funkcije kompleksne varijableKompleksni brojevi.Kompleksne funkcije - osnovni pojmovi.Diferencijabilnost. Cauchy-Riemanovi uslovi.Predavanja 44CR uslovi u polarnim koordinatama. Osobineregularnih funkcija. Realna i kompleksnadiferencijabilnost. Osobine operacijediferenciranja. Primjeri. Elementarne funkcije.~ 63 ~4


Složena funkcija, inverzna funkcija f(z) = sqrt(z) .Tačke grananja. f(r) = lnz. Stepena funkcija.2. Harmonijske funkcije, određivanje imaginarnogdijela regularne funkcije kada je poznat njen realnidio. Geometrijsko značenje izvoda. Konformnopreslikavanje. Integral funkcije kompleksnepromjenjive. Primjer.Cauchyjev teorem <strong>za</strong> jednostruko pove<strong>za</strong>nu oblast.Neodređeni integral kompleksne funkcije,diferencijabilnost, Cauchyjeva formula. Glavnavrijednost integrala. Kompleksne funkcijedefinisane integralima, deriviranje po parametru.3. Regularna funkcija ima izvode svih redova.Teorem Morera. Liouvillov teorem. Redovi sakompleksnim članovima. Apsolutnakonvergencija. Redovi funkcija, ravnomjernakonvergencija. Osobine ravnomjernokonvergentnih redova funkcija.Redovi potencija. Taylorov red. Razlaganjeregularne funkcije u Taylorov red. Laurentov red.Razlaganje funkcije u Laurentov red. Nule isingularne tačke (izolirane), klasifikacija izoliranihsingulariteta. Teorem o jedinstvenosti analitičkefunkcije. Analitičko produžavanje.4. Reziduum analitičke funkcije u izoliranoj tački.Izračunavanje reziduuma. Teorem o reziduumima.Primjena na izračunavanje integrala1) Intf(cos fi, sinfi)dfi , f - racionalna funkcija2) Int P(x)/Q(x) dx , P,Q polinomiKonturna integracija, primjena na izračunavanjeintegrala3) Int f(x) e(ikx) dx , Jordanova lema4) Integrali sa višeznačnim funkcijama5) Integrali sa eksponencijalnom funkcijomIntegralne transformacije: 1) Fourierovatransformacija. Osobine F. transformacije,apsolutno integrabilne funkcije. Riemannova lema.Primjeri.5. Inverzna Fourierova transformacija. Osobine FT,primjeri (uklj. konvoluciju). FT <strong>za</strong> funkcije viševarijabli. Simetrični oblik FT, Parsevalovajednakost. (FT <strong>za</strong> kvadratično integrabilnefunkcije). Integralne transformacije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong>Fourierovu - Cosinus i sinus transformacija.Laplaceova transformacija. Inverznatransformacija. Osobine Laplaceovetransformacije.Primjeri. Primjena Laplaceove transformacije.Fourierova transformacija i Diracova deltafunkcija – slabi limes. Ve<strong>za</strong> sa HeavisideovomPredavanja 44Predavanja 44Predavanja 44Predavanja 444444~ 64 ~


funkcijom. Osobine delta funkcije.6. Sturm-Liouvilleov problem.Primjeri1) y’’ + lambda y = 0 , y(0) = y(l) = 02) y’’ + lambda y = 0 , y’(0) = y’(l) = 03) y’’ + lambda y = 0, y(-l) = y(l)y’(-l) =y’(l)Fourierov red (razlaganje po vlastitim funkcijama).7. Fourierov red, redovi sinusa i kosinusa.Konvergencija Fourierovog reda. Ravnomjernakonvergenncija. Konvergencija u srednjem.Regularni S-L problem. Hermitičnost operatora. L.Osobine vlastitih vrijednosti i vlastitih funkcija.Parsevalova jednakost. Relacije potpunosti.Greenova funkcija - eksplicitni izraz.8. Osobine Greenove funkcije. Svođenje S-Lproblema na integralnu jedn. Singularni S-Lproblem. Granični uslov u singularnoj tačkijednačine – ograničenost rješenja. S-L jedn. ubeskonačnom intervalu y’’ + lambda y = 0 –kontinuirani spektar. Relacije potpunosti i ortog.Specijalne funkcijeEulerove funkcije Gama i Beta, osnovne formule iosobineGama(z+1) = zGama(z) itd.Legendrovi polinomi – dif. jednačina, rješenje uvidu reda.Legendrovi polinomi –Rodriguesov teorem.Integralna reprezentacija, integralni teorem.Generatrisa. Relacije ortogonalnosti. Zatvorenostskupa Legendrovih polinoma.Prvi test9. Konstante normiranja Legendrovih polinoma.Rekurentne formule. Pridružene Legendrovefunkcije: diferencijalna jedn. ponašanje u blizinising. tačaka, rješenje u vidu reda, uslov prekidanjareda, Rodriguesova formula, generatrisa, relacijeortogonalnosti i normiranja, rekurentne formule,integralna formula.Hermiteovi polinomi.Leguerreovi polinomi. Uopšteni Laguerreovipolinomi. Besselove funkcije (dif. jedn., rješenje uvidu reda, Neumannove i Hankelove funkcije.Generatrisa, rekurentne forrmule, integralnaformula). Rekurentne formule <strong>za</strong> funkcije J, N.Modificirane Besselove funkcije. Sferne Besselovefunkcije. Asimptotske formule. Relacijeortogonalnosti.Predavanja 4444Predavanja 44Predavanja 44444410. Varijacioni račun. Funkcionali, prostori funkcija. Predavanja 4 4~ 65 ~


Neprekidnost i diferencijabilnost funkcionala,varijacija funkcionala. Uslov stacionarnostifunkcionala, ekstremi. Euler –Lagrangeove jedn.Prirodni granični uslovi. Funkcionali koji <strong>za</strong>viseod više funkcija.4Varijaciona formulacija Sturm-Liouvilleovogproblema. Ve<strong>za</strong>ni ekstremi. Funkcionali koji<strong>za</strong>vise od funkcija više varijabli. Primjena –Laplaceov operator u ortogonalnim krivolinijskimkoordinatama.11. Integralne jedn., klasifikacija. Fredholmova jedn.(II vrste) sa degenerisanim jezgrom. Rezolventa.Fredholmova alternativa. Neumannov red:iterativni način rješavanja Fredholmove integralnejedn, iterirana jezgra.Dokaz konvergencije Neumannovog reda pomoćunorme funkcije u V (<strong>za</strong> neprekidno jezgro).Rezolventa (u obliku reda).Fredholmova jednačina – opšti slučaaj(diskreti<strong>za</strong>cija). Fredholmova jedn. sa simetričnimjezgrom. Hermitičnost integralnog operatora A.12. Fredholmova jednačina sa simetričnim jezgrom –osobine vlastitih vrijednosti i vlastitih funkcija.Razlaganje jezgra rezolvente po vlastitimfunkcijama.Volterrova jedn. II vrste, Neumannov red. Drugemetode rješavanja Voltera jedn.- svođenjem na dif. jedn.- primjenom Laplasove transformacije (<strong>za</strong> jedn.konvolucionog tipa)Singularne integralne jednačine (sa beskonačnimintervalom integracije, ili singularnim jezgrom)Primjeri: (uklj. i problem tautohrone).Parcijalne dif. jednačine. Osnovni pojmovi: redjedn., opšte rješenje, početni i granični uslovi.13. Parcijalne diferencijalne jednačine i fizikalnapolja:Jedn. <strong>za</strong> potencijal gravitacionog i elektrostatičkogpolja, Laplaceova jedn., Poasonova jedn.,Valna jedn. i d'Alembertova jedn. Jednačinaprovođenja toplote – detaljno. Tipovi graničnihuslova (Dirichletovi, Neumannovi, miješaniuslovi). Klasifikacija parcijalnih dif. jednačinadrugog reda – na osnovu vlastitih vrijednostimatrice koeficijenata.Jedn. sa konstantnim koeficijentima - svođenje nakanonski oblik linearnom transfornmacijomne<strong>za</strong>visnih varijabli. Linearne jedn. sapromjenljivim koeficijentima, smjena varijabliopšteg tipa.Svođenje na kanonski oblik linearne jedn. drugogPredavanja 44Predavanja 44Predavanja 44444~ 66 ~


eda sa dvije ne<strong>za</strong>visne varijable. Karakteristike.14. Rješavanje parcijalnih diferencijalnih jedn.A. Metod karakteristika. D’Alembertovo rješenje<strong>za</strong> valnu jedn. (oscilovanje <strong>za</strong>tegnute beskonačnežice)Polubeskonačna žica – refleksija valova(produženje funkcija). Konačna žica – osobineD’Alembertovog rješenja.B. Fourierov metod (separacija varijabli) – <strong>za</strong> žicuučvršćenu na krajevima (stojeći valovi), jedn.prostiranja toplote.15. Nehomogena jedn (valna)Nehomogeni granični uslovi. Fourierov motod <strong>za</strong>višedimenzionalne probleme. Laplaceova jedn. ukugli sa Dirichletovim graničnim uslovima.Sferne funkcije Y, osnovne osobine.C. Metod integralnih transformacija (Fourierova,Laplaceova).Greenova funkcija <strong>za</strong> Poissonovu jedn. (pomoćuFourierove transformacije).Predavanja 32Predavanja 446416. Završni test 4 3F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Kvizovi 5 2 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 10 6 85 – 94 9 BPrvi parcijalni ispit 25 15 75 – 84 8 CDrugi parcijalni ispit 25 15 65 – 74 7 DZavršni ispit 35 17 55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. V. Ilin, E.Poznyak, Fundamentals of mathematical analysis, Mir Publishers, Moscow, 1982.2. B.Budak, S. Fomin, Multiple Integrals, Field Theory and Series, Mir Publishers, Moscow, 1973.3. D. Mihailović, D. Tošić, Elementi matematičke analize II, naučna knjiga, Beograd, 1983.4. K. Suruliz, Interna skripta (knjiga u štampi)5. E. Hadžiselimović, Interna skripta, 2006.~ 67 ~


Šifra predmeta PHY254 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNI PRAKTIKUM IVA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFIZIKASemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaFIZIKALNI PRAKTIKUM IVTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 2Kontakt sati sedmično/nastavnik Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije35 30 5Samostalni rad sedmično (sati) 30Obavezni prethodno položeni Mehanika, Elektromagneti<strong>za</strong>m, Uvod u računarepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>OptikapredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta Doc. dr Zalkida Hadžibegović- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama ifizikalnim <strong>za</strong>konima u području geometrijske, valne optike i fotometrije kao i rukovanjem i korištenjem optičkihinstrumenata.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio predmeta bavi se pojavama koje možemo čulno opažati (optičke pojave) i provjeriti kvalitativne ikvantitativne relacije među fizičkim veličinama. Posebno je važno osposobiti studente da posredno mjerećirazličite fizičke veličine ovladaju tehnikama opažanja, mjerenja i obrade mjernih podataka. Pristup rješavanju<strong>za</strong>danih eksperimentalni <strong>za</strong>dataka treba da se odvija kroz tri sekvence: predvidjeti, izvesti eksperiment i mjerenje iobjasniti, odnosno koristiti dobijene podatke.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni dapredvide rezultate eksperimenta, provjere i obrazlože dobijene rezultate kao i da na osnovu uputstva ovladajuradom aparature i dobiju rezultate mjerenja prema kojima se treba da odnose kritički.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKonta Samostalnokt~ 68 ~


1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u laboratoriju <strong>za</strong> optiku, podjela<strong>za</strong>duženja, dogovor o radu i upoznavanje <strong>plan</strong>a i<strong>program</strong>a predmeta.Predavanja 2 1PRVI DIO (GEOMETRIJSKA OPTIKA)2. Žižna daljina sfernih ogledalaUlazni kolokvij.3. Indeksa prelamanja stakla (prizma, <strong>plan</strong>paralelna ploča) itečnostiKolokviranje prve urađene vježbe4. Žižna daljina i optička moć lećaKolokviranje druge urađene vježbe5. Optički instrumenti (lupa, mikroskop i durbin)Kolokviranje treće urađene vježbe6. Baždarenje spektrometraKolokviranje četvrte urađene vježbe7. Priprema <strong>za</strong> prvi parcijalni ispit i nadoknadaKolokviranje pete urađene vježbe8.Prva provjera znanja (Test 1 i Praktični dio ispita 1)LaboratorijskevježbeLaboratorijskevježbeLaboratorijskevježbeLaboratorijskevježbeLaboratorijskevježbeLaboratorijskevježbeTest i praktičnidio ispita2 12 22 12 12 22 22 3DRUGI DIO (VALNA OPTIKA I FOTOMETRIJA)9. Interferencija svjetlosti Laboratorijskevježbe10. Difrakcija svjetlosti na pukotiniKolokviranje prve urađene vježbeLaboratorijskevježbe11. Difrakcija vjetlosti na optičkoj mrežiciKolokviranje druge urađene vježbeLaboratorijskevježbe12. Polari<strong>za</strong>cija svjetlostiLaboratorijskeKolokviranje treće urađene vježbevježbe13. Fotometrijski <strong>za</strong>daci (rad sa fotometrom i kolorimetrom) LaboratorijskeKolokviranje četvrte urađene vježbevježbe14. Priprema <strong>za</strong> drugi parcijalni ispit i nadoknadaLaboratorijskeKolokviranje pete urađene vježbevježbe15.Test i praktičniDruga provjera znanja (Test 2)dio ispita16. Završni ispit (Praktični dio ispita 2) Laboratorijskevježbe2 22 22 22 22 12 22 32 3~ 69 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Kolokvirane vježbe 20 11 95-100 10 APrva provjera znanja (Test 1 i40 22 85-94 9 Bpraktični dio ispita 1)Druga provjera znanja (Test 2) 20 11 75-84 8 CZavršni ispit (Praktični dio ispita 2) 20 22 65-74 7 DPopravni ispit 80 44 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. Nada Gabela (2000), Praktikum iz optike, Sarajevo: Univerzitet u Sarajevu2. V. Vučić (1998), Osnovna mjerenja u fizici, Beograd: Naučna knjiga~ 70 ~


III GODINA(V I VI SEMESTAR)~ 71 ~


Šifra predmeta PHY301 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoUVOD U NUKLEARNU FIZIKUA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPeti (V)Naziv predmetaUVOD U NUKLEARNU FIZIKUTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije65 30 15 10 10Samostalni rad (sati) 30Obavezni prethodno položenipredmetiMehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Matematika I, MatematikaII, Atomska fizikaPredmet relevantan <strong>za</strong>Viši fizikalni praktikumpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sapojavama i fizikalnim <strong>za</strong>konima na mikro-nivou materije, tj. na nivou pojedinačnih atoma i njegovih nukleusa.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo ćulno opažati pa je veoma važno osposobiti studente daapstraktno percepiraju veoma važne <strong>za</strong>kone koji upravljaju svijetom na mikroskopskom nivou.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se <strong>za</strong> samostalno jasno izvođenjepredavanja kroz seminarske radove i steknu neophodno predznanje <strong>za</strong> dalje razumijevanje pojava u jezgru atoma.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVODGrađa atomske jezgre. Dimenzije i oblik jezgre Sile ujezgri – nuklearne sileRačunske vježbe: Osnovne osobine jezgre atoma:~ 72 ~<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaRačunskevježbeSati radaKontakt Samostalno2 2


veličina. 12. ENERGIJA VEZEEnergija veze stabilnih jezgara. Sistemati<strong>za</strong>cija brojeva Ni Z.Računske vježbe: Energija veze i sistemati<strong>za</strong>cija N i ZPredavanjaRačunskevježbe2123. RADIOAKTIVNOST.Otkriće radioaktivnosti . Zakon radioaktivnog raspada.Računske vježbe: Zakon radioaktivnog raspadaPredavanjaRačunskevježbe2124. RADIOAKTIVNOSTRadioaktivne serije. Transmutacija elemenata. Prirodnatransmutacija.Računske vježbe: Zakon radioaktivnog raspadaPredavanjaRačunskevježbe2125. RADIOAKTIVNOSTAlfa-raspad, Beta – raspad. Gama – raspad.Računske vježbe: TEST 1PredavanjaRačunskevježbe2126. VRSTE RADIOAKTIVNOSTI:Vještačka radioaktivnost. Nuklearne reakcijeRačunske vježbe: Različite transformacije jezgara. Alfaraspad,Beta – raspad. Gama – raspad.PredavanjaRačunskevježbe2127. RADIMETRIJARadioaktivni ugljik. Određivanje starosti arheološkihuzoraka.Računske vježbe: Određivanje starosti uzoraka.8. ENERGIJA IZ JEZGRE:Nuklearna fisija. Lančana reakcija. Defekt mase.Računske vježbe: Defekt mase. Lančana reakcijaPredavanjaRačunskevježbePredavanjaTest2121229. ENERGIJA IZ JEZGREFizika nuklearne eksplozije. Proces oslobađanjanuklearne energije~ 73 ~PredavanjaRačunskevježbe1Računske vježbe: Nuklearna fisija10. ENERGIJA IZ JEZGREPredavanja 22Fisioni reaktori. Plutonijum. Brider reaktorRačunskeRačunske vježbe: Nuklearna fisijavježbe111. ENERGIJA IZ JEZGREPredavanja 22Nuklearna fuzija. Uslovi potrebni <strong>za</strong> termonuklearnufuziju. Lausonov kriterijum. Otkriće neutronaRačunske 1Računske vježbe: TEST 2vježbe12. NUKLEARNA FUZIJA Predavanja 2 222


Fuzioni reaktoriRačunske vježbe: Uslovi <strong>za</strong> fuziju13. PROLAZ ZRAČENJA KROZ MATERIJURadijaciono oštećenje.Biološki efekti zračenja.Jonizirajuće zračenjeRačunske vježbe: Jonizirajuće zračenje14. MJERENJE ZRAČENJA - DOZIMETRIJADoze zračenja.Terapija zračenjem. Emisiona tomografija.Nuklearna magnetna rezonancija NMRRačunske vježbe: Dozimetrija15. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADETEST 316. Završni ispitRačunske 1vježbePredavanja 2Računske 1vježbePredavanja 2Računskevježbe1Predavanja 21222F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan brojOsvojen broj Ocjena (ECTSbodovabodova (BiH) ocjena)95 - 100 10 AParcijalni ispit 60 33 85-94 9 BZavršni ispit 40 22 75-84 8 C65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. N.Tanović i L.Tanović: OSNOVE ATOMSKE I NUKLEARNE FIZIKE, Uniprint Sarajevo, 1991.2. Hugh D. Young, PHYSICS, Addison-Wesley Publ., inc, 1992.3. Paul G. Hewitt, CONCEPTUAL PHYSICS, Addison-Wesley Publ. Inc, 1998.~ 74 ~


Šifra predmeta PTH323 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoTEORIJA ELEKTROMAGNETNOG POLJAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPetiNaziv predmetaTeorija elektromagnetnog poljaTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 30 30 15 15Samostalni rad (sati)/sedmica 3Samostalni rad (sati)/semestar 45Ukupno radno opterećenje 150studenta po semestru satiObavezni prethodno položeni -predmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETASpecijalna teorija relativnosti,Kvantna mehanika I i II, Kvantna teorija polja, Fizika čvrstog stanja I i II,Astrofizika i kozmologija, Teorija elementarnih česticaCilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente uvede u teoriju elektromagnetnog polja kroz predavanja i računskevježbe, na jednom višem nivou, kroz razmatranje maksvelovih jednačina i dr...C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje teorijskim znanjem klasične elektrodinamike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice<strong>Nastavni</strong> metod1. Uvod u teoriju elektromagnetnog polja. Osnovevektorske analize.PredavanjaVježbe2. Elektrostatika. PredavanjaVježbeSati radaKontakt Samostalno222222~ 75 ~


3. Laplaceova jednačina. Metod slika. Multipolni Predavanja22razvoj.Vježbe24. Električno polje u materiji. Predavanja22Vježbe25. Magnetostatika. Predavanja22Vježbe26.Predavanja22Elektromotorna sila. Elektromagnetna indukcija. Vježbe27. Prvi test 3 1,58. Maxwellove jednačine u vakuumu. Predavanja22Vježbe29. Maxwellove jednačine u materijalnoj sredini. Predavanja22Vježbe210. Zakoni održanja u elektrodinamici. Predavanja22Vježbe211. Elektromagnetni talasi. Predavanja22Vježbe212. Absorpcija i disperzija. Talasovodi. Predavanja22Vježbe213. Potencijali i polja. Predavanja22Vježbe214. Teorija zračenja Predavanja22Vježbe215. Drugi test 3 1,516. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja.G. LITERATURAObavezna literatura:1. N. Hasić, Teorija elektromagnetnog polja, Univerzitet u Sarajevu, 1989.2. N. Hasić, Specijalna teorija relativiteta, Svjetlost, Sarajevo, 1984.Šira literatura:1. Đ. Mušicki, Uvod u teorijsku fiziku III/1, Elektrodinamika sa teorijom relativnosti, IRO Građevinskaknjiga, Beograd, 1981.2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, I dio, četvrto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1974.3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom II: Teorija polja, Nauka, Moskva, 1973. (ruski,engleski, bosanski)4. David J. Griffiths, Introduction to Electrodynamics, Prentice Hall, New Jersey, 1999.5. J. D. Jackson, Classical Electrodynamics, John Wiley & Sons, New York, 1962.6. W. Greiner, Classical Electrodynamics, Springer, New York, 1998.~ 76 ~


Šifra predmeta PTH321 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKVANTNA MEHANIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPeti (V)Naziv predmetaKvantna mehanika ITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije45 30 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položeni Klasična mehanika I i II, Matematičke metode fizike I i IIpredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong> predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAKvantna mehanika II, Statistička fizika, Fizika čvrstog stanja I i II,Napredni kurs fizike čvrstog stanja, Elektronika I i II, Atomska imolekularna fizika I i II, Kvantna teorija polja I i II, Nuklearna fizika I i II,Fizika elementarnih čestica I i II, Viši kurs kvantne mehanike, Kvantnastatistička fizika, Teorija rasijanja, Interakcija elektromagnetnog polja iatoma, Kvantna optika, Odabrana poglavlja atomske i molekularne fizike,Fotonika, Fizika poluprovodnika I i II, Fizika metala I i II, Fizikajonizirajućeg zračenja, Defekti u čvrstim tijelima I i II, Magnetnimaterijali, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom.Cilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim pojmovima kvantne mehanike, kao i da ih osposobi dasamostalno, uz primjenu novih matematičkih metoda, rješavaju <strong>za</strong>datke iz ove fundamentalne oblasti teorijskefizike. Studenti se upoznaju sa fizikalnim osnovama i matematičkim aparatom kvantne mehanike. Razvijeniformali<strong>za</strong>m se primjenjuje na jednostavne kvantno-mehaničke sisteme.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje teorijskim znanjem iz osnova kvantne mehanike. Usvajanje formalizma kvantne mehanike i sticanjesposobnosti razumijevanja i samostalnog rješavanja kvantno-mehaničkih problema, što je od značaja <strong>za</strong> velikibroj predmeta sa kojima će se student sresti tokom studija.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože pismeni i usmeni ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati rada~ 77 ~


1. Istorijski uvod i fizikalne osnove kvantnemehanike:Zakoni zračenja. Kvantiziranje fizikalnih veličina:Fotoelektrični efekat, Comptonov efekat, Linijskispektri, Franck-Hertzov i Stern-Gerlachoveksperiment.2. Talasni aspekti čestica: De Broglievi talasi.Difrakcija talasa materije. Statistička interpretacijatalasa materije.3. Talasna (psi) funkcija. Srednje (očekivane) vrijednosti.Kvantno-mehanički operatori. Princip superpozicije.Heisenbergov princip neodređenosti.4. Matematičke osnove kvantne mehanike:Osobine operatora. Diracova bra i ket notacija.Svojstvene vrijednosti i svojstvene funkcije.5. Operatori položaja, impulsa, ugaonog momenta,kinetičke energije i ukupne energije.Heisenbergova relacija neodređenosti <strong>za</strong>proizvoljne opservable. Vlastiti diferencijali.6. Schrödingerova jednačina:Očuvanje broja čestica u kvantnoj mehanici.Osobine stacionarnih stanja. Primjerijednodimenzionalnih problema. Potencijalna jama.PredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbeKontakt37. Prvi parcijalni ispit 38. Harmonijski oscilator:Rješenje jednodimenzionalne Schrödingerovejednačine <strong>za</strong> harmonijski oscilator.PredavanjaRačunske vježbe329. Opis harmonijskog oscilatora pomoću operatorastvaranja i poništavanja.10. Prelaz sa klasične na kvantnu mehaniku:Jednačine kretanja <strong>za</strong> srednje vrijednosti.Ehrenfestov teorem. Konstante kretanja i <strong>za</strong>koniočuvanja. Analogija klasičnih Poissonovih <strong>za</strong>gradai kvantno-mehaničkih komutatora.11. Sferno simetrični potencijal. Vodonikov atom:Schrödingerova jednačina sa Coulombovimpotencijalom. Separacija varijabli u sfernimkoordinatama. Rješavanje radijalne jednačine <strong>za</strong>vodonikov atom.12. Spektar vodonikovog atoma. Vodoniku slični joni.Struje u vodonikovom atomu. Magnetni momentatoma.13. Teorija reprezentacija:Reprezentacija (predstavljanje) operatora. Problemvlastitih vrijednosti. Unitarne transformacije. S-matrica.14. Schrödingerova jednačina u matričnom obliku.Schrödingerova reprezentacija. Heisenbergovareprezentacija. Reprezentacija međudjelovanja.PredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbe 315. Drugi parcijalni ispit 316. Završni ispit2323232323432323233323Samostalno~ 78 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Prvi parcijalni ispit - teorija 1595 - 100 10 APrvi parcijalni ispit - <strong>za</strong>daci 10 55%85-94 9 BDrugi parcijalni ispit - teorija 15 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit - <strong>za</strong>daci 10 65-74 7 DZavršni ispit (teorija i <strong>za</strong>daci) 50 55% 55-64 6 EU k u p n o 100 55% Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAObavezna literatura:1. Dejan Milošević, Kvantna mehanika I, nerecenzirani udžbenik, 2012.Dopunska literatura:1. L. I. Šif, Kvantna mehanika, Vuk Karadžić, Beograd, 1968. (prevod sa engleskog)2. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977.3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom III: Kvantovaja mehanika. Nereljativistkaja teorija,Nauka, Moskva, 1989. (ruski, engleski, bosanski)4. W. Greiner, Quantum mechanics. An introduction, Springer, Berlin, 1989. (engleski, njemački)~ 79 ~


Šifra predmeta PHY351 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKALNI PRAKTIKUM VA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarČetvrti (IV)Naziv predmetaFZIZIKALNI PRAKTIKUM VTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 2Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije40 - 30 10Samostalni rad (sati) 30Obavezni prethodno položeni Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Atomska fizikapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Uvod u nuklearnu fizikupredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz praktične laboratorijske vježbe se upozna sa pojavama ifizikalnim <strong>za</strong>konima na mikro-nivou materije, tj. na nivou pojedinačnih atoma.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio predmeta bavi se pojavama koje ne možemo ćulno opažati pa je veoma važno osposobiti studente daapstraktno i posredno mjereći percepiraju veoma važne <strong>za</strong>kone koji upravljaju svijetom na mikroskopskom nivou.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da naosnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju smislene i relevantne rezultate mjerenjaE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u laboratoriji <strong>za</strong> atomskufiziku i generalni prikaz svih predviđenih vježbi.Predavanja 2 22. 1. PROVJERA ŠTEFAN-BOLCMANOVOG Laboratorijska 2 2~ 80 ~


ZAKONA3. Kolokviranje prve vježbe4. 2. ODREĐIVANJE SPECIFIČNOG NABOJAELEKTRONAvježbaLaboratorijskavježba22 25. Kolokviranje druge vježbe6. 3. DIFRAKCIJA ELEKTRONA Laboratorijskavježba7. Kolokviranje treće vježbe8. 4. INTERFERENCIJA MIKROTALASA Laboratorijskavježba9. Kolokviranje četvrte vježbe 210. 5. FOTOELEKTRIČNI EFEKAT Laboratorijskavježba11. Kolokviranje pete vježbe12. 6. RADIOAKTIVNI RASPAD Laboratorijskavježba2 22 22 213. Kolokviranje šeste vježbe 214. LINIJSKI SPEKTRI Demonstraciona 2 2lab. Vjezba15. MILIKENOV EKSPERIMENT 216. Završni ispit 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Kolokviji 60 33 95-100 10 A85-94 9 B75-84 8 C65-74 7 D55-64 6 EZavršni ispit 40 22U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. N.Tanović i L.Tanović: „Osnove atomske i nuklearne fizike“, Uniprint Sarajevo, 1991.2. Paul G. Hewitt, CONCEPTUAL PHYSICS, Addison-Wesley Publ. Inc, 1998.3. Uputstva <strong>za</strong> vježbe: „Fizikalni praktikum V“, <strong>PMF</strong> – Sarajevo~ 81 ~


Šifra predmeta PTH324 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoSPECIJALNA TEORIJA RELATIVNOSTIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarŠestiNaziv predmetaSpecijalna teorija relativnostiTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 30 30 15 15Samostalni rad (sati)/sedmica 3Samostalni rad (sati)/semestar 45Ukupno radno opterećenje 150studenta po semestru satiObavezni prethodno položeni -predmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAKvantna mehanika I i II, Kvantna teorija polja, Fizika čvrstog stanja I i II,itd.Cilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente uvede u specijalnu teoriju relativiteta kroz predavanja i računske vježbe.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje specijalnom teorijom relativnosti.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod u teoriju relativiteta Predavanja 232. Galilejeve transformacijeEksperimentalne osnove specijalne teorijerelativiteta~ 82 ~2Predavanja 223


3. Lorentzove transformacije Predavanja 224. Posljedice Lorentzovih transformacija Predavanja 225. Zakon slaganja brzina Ajnštajna i transformacija Predavanja 2uglova.26. Pojam istovremenostiPredavanja 23333Prvi test7. Apsolutne veličine i teoriji relativnosti. Interval isopstveno vrijeme8. Invarijantnost fizičkih <strong>za</strong>kona u odnosu natransformaciju Lorenca.Četverodimenzionalna formulacija teorijerelativiteta9. Jednačina dinamike materijalne tačkeImpuls, energija i masa u relativističkkoj mehanici10. Jednačine Lagranža; funkcija Lagranža iHamiltona222Predavanja 22Predavanja 22Predavanja 23333211. Mehanika sistema čestica u teoriji relativnosti. Predavanja 2312. Elektrodinamika teorije relativnostiInvarijantnost naboja, četverodimenzionalna strujai jednačina neprekidnosti.13. Relativistički invarijantna formulacija jednačina <strong>za</strong>potencijale. Polje naboja u kretanju2Predavanja 22Predavanja 23314. Tenzor elektromagnetnog polja i Maksvelovejednačine.15. Doplerov efekat.Lorencova sila; funkcije Lagranža i Hamiltona <strong>za</strong>čestice, koje se kreću u električnim i magnetnimpoljima.2Predavanja 22Predavanja 22Drugi test16. Završni ispit 2 363~ 83 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće 10 6 95 – 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 87-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 79-86 8 C71 – 78 7 DZavršni ispit 40 21 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXVježbe prate <strong>program</strong> predavanja.G. LITERATURAObavezna literatura:1. N. Hasić, Teorija elektromagnetnog polja, Univerzitet u Sarajevu, 1989.2. N. Hasić, Specijalna teorija relativiteta, Svjetlost, Sarajevo, 1984.Šira literatura:1. Đ. Mušicki, Uvod u teorijsku fiziku III/1, Elektrodinamika sa teorijom relativnosti, IRO Građevinskaknjiga, Beograd, 1981.2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, I dio, četvrto izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1974.3. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom II: Teorija polja, Nauka, Moskva, 1973. (ruski,engleski, bosanski)~ 84 ~


Šifra predmeta PTH322 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKVANTNA MEHANIKA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarŠesti (VI)Naziv predmetaKvantna mehanika IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Ukupno Predavanja Vježbe Seminari KonsultacijeKontakt sati45 30 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položeni Klasična mehanika I i II, Matematičke metode fizike I i II, Kvantnapredmetimehanika IStatistička fizika, Fizika čvrstog stanja I i II, Napredni kurs fizike čvrstogstanja, Atomska i molekularna fizika I i II, Kvantna teorija polja I i II,Nuklearna fizika I i II, Fizika elementarnih čestica I i II ,Viši kurs kvantnemehanike, Kvantna statistička fizika, Teorija rasijanja, Interakcija elektromagnetnogpolja i atoma, Kvantna optika, Odabrana poglavlja atomske iPredmet relevantan <strong>za</strong> predmetemolekularne fizike, Fotonika, Fizika poluprovodnika I i II, Fizika metala Ii II, Fizika jonizirajućeg zračenja, Defekti u čvrstim tijelima I i II,Magnetni materijali, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom.Nastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je da upozna studente sa primjenama kvantne mehanike, kao i da ih osposobi da samostalnorješavaju <strong>za</strong>datke iz ove fundamentalne oblasti teorijske fizike. Formali<strong>za</strong>m razvijen u oviru predmeta Kvantnamehanika I primjenjuje se na različite probleme atomske i molekularne fizike, teorije rasijanja itd.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje teorijskim znanjem iz primjena kvantne mehanike. Sticanje sposobnosti samostalnog rješavanjarazličitih problema iz primjena kvantne mehanike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože pismeni i usmeni ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Aproksimativni metodi:Stacionarna teorija perturbacije. Degeneracija.Ritzov varijacioni metod.~ 85 ~<strong>Nastavni</strong> metodPredavanjaRačunske vježbe 32. Kvaziklasična (WKB) aproksimacija. Predavanja 3Sati radaKontakt Samostalno3


Vremenski <strong>za</strong>visna teorija perturbacije. Prelaziizmeđu kontinuiranih stanja. Računske vježbe 33. Spin:Stern-Gerlachov eksperiment. Cijepanjespektralnih linija. Einstein-de Haasov eksperiment.PredavanjaRačunske vježbe32Matematički opis spina. Talasne funkcije saspinom. Interakcija sa elektromagnetnim poljem.Paulijeva jednačina.4. Kvantna mehanika višečestičnih sistema:Uvod. Jednačina neprekidnosti. Zakon očuvanjaukupnog impulsa sistema čestica. Kretanje centraPredavanjaRačunske vježbe32masa sistema čestica.5. Zakon očuvanja ukupnog ugaonog momenta. Maleoscilacije višečestičnog sistema.PredavanjaRačunske vježbe326. Identične čestice:Uvod. Paulijev princip. Izmjenska degeneracija.Slaterova determinanta.PredavanjaRačunske vježbe327. Prvi parcijalni ispit 38. Formalni okvir kvantne mehanike:Matematičke osnove kvantne mehanike –Hilbertov prostor. Operatori u HilbertovomPredavanjaRačunske vježbe32prostoru. Vlastite vrijednosti i vlastiti vektori.9. Operatori sa kontinuiranim i diskretnokontinuiranim(miješanim) spektrom. Operatorskefunkcije. Unitarne transformacije. DirektniPredavanjaRačunske vježbe32proizvod prostora. Aksiomi kvantne mehanike.Slobodne čestice. Sažetak teorije perturbacije.10. Teorija atoma i molekula:Metodi proračuna atomskih sistema. Metodsamosaglasnog polja (Hartree-Fockov metod).PredavanjaRačunske vježbe3211. Thomas-Fermijev metod. Teorija molekula uadijabatskoj aproksimaciji.PredavanjaRačunske vježbe3212. Teorija rasijanja:Presjek rasijanja. Amplituda rasijanja. BornovaPredavanjaRačunske vježbe34aproksimacija.13. Metod parcijalnih talasa. Neelastično rasijanje. Predavanja314. Konceptualni i filozofski problemi kvantnemehanike:Determini<strong>za</strong>m. Lokalnost. Teorija skrivenihvarijabli. Bellov teorem. Teorija mjerenja.Schrödingerova mačka. Subjektivne teorije.Klasična mjerenja. Copenhagenska interpretacija.Ireverzibilni <strong>za</strong>pis. Podijeljeni univerzum. Problemrealnosti.Računske vježbePredavanjaRačunske vježbe15. Drugi parcijalni ispit 316. Završni ispit232~ 86 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Prvi parcijalni ispit - teorija 1595 - 100 10 APrvi parcijalni ispit - <strong>za</strong>daci 10 55%85-94 9 BDrugi parcijalni ispit - teorija 15 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit - <strong>za</strong>daci 10 65-74 7 DZavršni ispit (teorija i <strong>za</strong>daci) 50 55% 55-64 6 EU k u p n o 100 55% Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAObavezna literatura:1. Dejan Milošević, Kvantna mehanika II, nerecenzirani udžbenik, 2012.Dopunska literatura:1. W. Greiner, Quantum mechanics. An introduction, Springer, Berlin, 1989. (engleski, njemački)2. V. Saveljev, Osnovi teoretičeskoj fiziki. Tom 2: Kvantovaja mehanika, Nauka, Moskva, 1977. (ruski,engleski)3. L. I. Šif, Kvantna mehanika, Vuk Karadžić, Beograd, 1968. (prevod sa engleskog)4. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977.5. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom III: Kvantovaja mehanika. Nereljativistkaja teorija,Nauka, Moskva, 1989. (ruski, engleski, bosanski)~ 87 ~


Šifra predmeta PTH326 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoSTATISTIČKA FIZIKAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarŠestiNaziv predmetaStatistička fizikaTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 6Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 45 30 15 15Samostalni rad (sati)/sedmica 3Samostalni rad (sati)/semestar 45Ukupno radno opterećenje 150studenta po semestru satiObavezni prethodno položeni -predmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Kvantna mehanika I i II, Fizika čvrstog stanja I i II, Nuklearna fizika i drugepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- Asistenti Elvedin HasovićB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente uvede u statističku fiziku kroz predavanja i računske vježbe.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje statističkom fizikom.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da prate dalja predavanja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Zadatak i metod statističke fizike. Elementi Predavanja 33kombinatorike i računa vjerovatnosti.22. Klasična statistička fizikaMikrostanja i makrostanja sistema. Fazni prostor,Predavanja 3 3~ 88 ~


statistički ansambl i funkcija raspodjele.Liouvilleova jednačina. Gibbsova definicijaentropije. 23. Ravnotežni Gibbsovi ansambliErgodički sistemi. Mikrokanonska raspodjela,kvazistatički proces, termodinamičke veličine.Kanonska raspodjela, statistički integral,termodinamičke veličine. Velika kanonskaraspodjela, statistički integral, termodinamičkeveličine.Predavanja 324. Ekvivalentnost ansambala. Termodinamički Predavanja 3principi.Primjena kanonske raspodjeleTeorema o ravnomjernoj raspodjeli energije po2stepenima slobode i teorema o virijalu. Klasičnateorija specifične toplote idealnog gasa i čvrstogtijela.5. Maxwell-Boltzmannova raspodjela. Neidealni gas, Predavanja 3jednačina stanja i termodinamičke funkcije.26.Predavanja 3Prvi test7. Kvantna statistička fizikaKvantni sistemi, njihova svojstva i načinopisivanja. Matrica gustoće, Liouvilleovajednačina, entropija.8. Statistička suma idelnog gasa i kristalaLinearni harmonijski oscilator i rotator. Specifičnatoplota idealnog gasa jednoatomnih i dvoatomnihMolekula.232Predavanja 329. Mie – Grüneisenova jednačina stanja. Predavanja 310. Idealni gas kvantnih mikroobjekataIdealni gas kvantnih mikroobjekata u formalizmumikrokanonskog i velikog kanonskog ansambla.11. Diracova i Bose-Einsteinova funkcija raspodjele.Boltzmannova raspodjela.12. Potpuno degenerisani, degenerisanii slabo degenerisani Fermi gas.13. Termodinamička svojstva elektronskog gasa umetalima.14. Degenerisani Bose gas, Bose-Einsteinovakonden<strong>za</strong>cija, slabo degenerisani Bose gas.2Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 32Predavanja 3215. Fotoni, zračenje crnog tijela. Fononi. Predavanja 33333333333363216. Završni ispit 2 3~ 89 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće - - 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 15 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 15 75-84 8 C65-74 7 DZavršni ispit 50 25 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURAObavezna literatura:1. Đ. Mušicki: Uvod u terijsku fiziku II - Statistička fizika, Izdavačko informativni centar studenata (ICS), ŠIPSrbija, Beograd, 1975.2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, I i II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977.Šira literatura:1. L. D. Landau, E. M. Lifšic, Teoretičeskaja fizika. Tom V (1): Statističeskaja fizika, Nauka, Moskva, 1976.(ruski, engleski, bosanski)2. B. S. Milić, S. M. Milošević, Lj. S. Dobrosavljević, Zbirka <strong>za</strong>dataka iz teorijske fizike: Statistička fizika,Naučna knjiga, Beograd, 1979.~ 90 ~


Šifra modula PCM312 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA ČVRSTOG STANJA I1. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematičkiOdsjekFizikaSmjer<strong>Nastavni</strong>čki, opštiSemestaršestiNaziv modulaFizika čvrstog stanja ITip modulaObavezniBroj kreditnih bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije65 30 15 10 10Samostalni rad (sati)/sedmica 2Samostalni rad (sati)/semestar 30Ukupno radno opterećenje 65studenta po semestru satiObavezni prethodno položenimoduliMehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Uvod u matematičkemetode fizike I, Uvod u matematičke metode fizike II-B –B, AtomskafizikaModul relevantan <strong>za</strong>Fizikalni praktikum VImoduleNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac modula- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI MODULACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sapojavama i fizikalnim <strong>za</strong>konima materije u čvrstom stanju.C. SPECIFIČNI ZADACI MODULAFizika koju su u dosadašnjem studiju izučavali odnosila se na osnovne <strong>za</strong>konotisto u prirodi i na pojedinačneatome, molekule, tačkaste mase. Sada u ovom modulu, treba sve to primijeniti i transformirati te <strong>za</strong>konitosti <strong>za</strong>slučaj čvrstog tijela, tj. kada je mnoštvo tačkastih masa dovedeno u intenzivnu interakciju u čvrstom tijelu.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se <strong>za</strong> razumijevanje osnovnih<strong>za</strong>konitosti u čvrstom tijelu, njegove strukture, interakcije među pojedinačnim atomima i grupama atoma kao i darazumijutermičke osobine čvrste materije.~ 91 ~


E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVOD:Neki aspekti moderne fizike. Opis kristalnih struktura.Prostorna rešetka, osnovni motiv.Računske vježbe: Osnovne osobine jezgre atoma:veličina.<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaRačunskevježbeSati radaKontakt Samostalno2212. Jednostavne kristalne strukture. Milerovi indeks., Faktoratomskog raspršenja. Faktor geometrijske strukture.Računske vježbe:3. Difrakcija X-zraka na kristalima. Braggov <strong>za</strong>kon.Udaljenost između paralelnih ravni.Računske vježbe:4. TIPOVI VEZA U ČVRSTIM TIJELIMAJonska ve<strong>za</strong>. Kovalentna ve<strong>za</strong>. Metalna veta. Veze vander Walsovog tipa.Računske vježbe:PredavanjaRačunskevježbePredavanjaRačunskevježbePredavanjaRačunskevježbe2121212225. DEFEKTI U KRISTALIMARealni kristali: klasifikacija defekataRačunske vježbe:PredavanjaRačunskevježbe2126. Ravnotežne koncentracije Šotkijevih i Frenkelovihdefekata. Deformacije čvrstih tijela. Dislokacije – tipovidislokacija.Računske vježbe:7. TOPLOTNA SVOJSTVA ČVRSTIH TIJELAToplotni kapacitet – specifična toplota. Klasična teorijaspecifične toplote. Ajnštajnova teorija. Debajeva teorija.Računske vježbe: Prvi parcijalni8. Termičko širenje čvrstih tijela.Toplotna provodljivost čvrstih tijela.Računske vježbePredavanjaRačunskevježbePredavanjaRačunskevježbePredavanjaTest2121212229. MODEL SLOBODNOG ELEKTRONSKOG GASAU METALIMASlobodni elektronski gas u potencijalnoj kutiji. Statistikaslobodnog elektronskog gasa u metalima.Računske vježbe:10. Toplotni kapacitet slobodnog elektronskog gasa.Termoelektronska emisija.~ 92 ~PredavanjaRačunskevježbePredavanjaRačunskeRačunske vježbe:vježbe111. Uticaj vanjskog električnog polja na termoelektronsku Predavanja 2 221222


emisiju. Hladna emisija elektrona iz metala. Promjeneizlaznog rada usljed adsorbiranih primjesa.Računske vježbe: TEST 2Računskevježbe112. ELEKTRIČNA SVOJSTVA ČVRSTIH TIJELAElektrična vodljivost metala – Omov <strong>za</strong>kon. Procesiraspršenja elektrona.Računske vježbe:13. Toplotna provodnost metala. Hallov efekat.PredavanjaRačunskevježbePredavanja12222Računske vježbe:14. MODEL ENERGETSKIH VRPCI U ČVRSTIMTIJELIMAEnergetski spektar elektrona u metalima: uvodnarazmatranja i aproksimacijeRačunske vježbe:RačunskevježbePredavanjaRačunskevježbe121215. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADEDrugi parcijalniPredavanja 21216. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan brojOsvojen broj Ocjena (ECTSbodovabodova (BiH) ocjena)95 - 100 10 AParcijalni ispit 60 33 85-94 9 BZavršni ispit 40 22 75-84 8 C65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. G.I.Epifanov: FIZIKA ČVRSTOG STANJA, skripta-prevod, ETF Sarajevo 19692. M.Pirić OSNOVE KVANTNE MEHANIKE, STATISTIČKE FIZIKE I FIZIKE ČVRSTOG STANJA,Univerizitetska knjiga, Sarajevo 2007.3. Charles Kittel: INTRODUCTION TO SOLID STATE PHYSICS, John and Wiley and Sons 53 - 96~ 93 ~


Šifra predmeta PTH394 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoATOMSKA I MOLEKULARNA FIZIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarŠesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaAtomska i molekularna fizika ITip predmetaIzborniBroj kreditnih bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 30 30 15 15Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položeni Atomska fizikapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Atomska i molekularna fizika IIpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmovima i matematičkim aparatom koji se koristi u atomskoj imolekularnoj fizici.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje sa pojmovima i matematičkim aparatom koji se koristi u atomskoj i molekularnoj fizici.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Atomi: Atom vodonikovog tipa. Predavanja23Računske vježbe 22. Magneti<strong>za</strong>m atoma i spin. Predavanja23Računske vježbe 23. Atomski sistemi sa dva elektrona. Predavanja23Računske vježbe 24. Višeelektronski atomi. Predavanja23Računske vježbe 25. Uticaj elektromagnetnog polja na atome. Predavanja23Računske vježbe 26. Uticaj jezgre na energetske nivoe atoma. Predavanja 2 3~ 94 ~


Računske vježbe 27. Prvi test 4 38. Molekuli: Opšte osobine molekula. Predavanja23Računske vježbe 29. Molekulski jon vodonika. Molekula vodonika. Predavanja23Računske vježbe 210. Molekularne orbitale. Predavanja23Računske vježbe 211. Hibridi<strong>za</strong>cija. Jonska ve<strong>za</strong>. Predavanja23Računske vježbe 212. Molekularni spektri. Predavanja23Računske vježbe 213. Disocijacija molekula. Luminiscencija. Predavanja23Računske vježbe 214. Širina i oblik spektralnih linija. Predavanja23Računske vježbe 215. Drugi test 4 316. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće - - 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 15 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 15 75-84 8 C65-74 7 DZavršni ispit 50 25 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURAObavezna literatura:1. M. Terzić, M. Kurepa, Uvod u fiziku atoma i molekula, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematičkifakultet, Studentski trg, Beograd, 1996.Šira literatura:1. M. K. Jurić, Atomska fizika, Naučna knjiga, Beograd, 1976.2. C. J. Foot, Atomic Physics, Oxford University Press, New York, 2005.3. H. Fridrich, Theoretical atomic physics, Springer-Verlag, Berlin, 1991.4. U Fano, L. Fano, Physics of atoms and molecules, The University of Chicago Press, Chicago (ruski prevod,1980.)5. D. Budker, D. F. Kimball, D. P. DeMille, Atomic physics: an exploration through problems and solutions,Oxford University Press, New York, 2004.6. B. V. Stanić, M. I. Marković, Zbirka rešenih <strong>za</strong>dataka iz atomske fizike, Nauka, Beograd, 1995.7. J. M. Purić, S. I. Deniže, Zbirka rešenih <strong>za</strong>dataka iz atomske fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1991.8. Yung-Kuo Lim, Problems and solutions of atomic, nuclear, and particle physics, World Scientific,Singapore, 2000.9. E. E. Nikitin, B. M. Smirnov, Atomno-moljekuljarnije processi v <strong>za</strong>dačah s rješenjijami, Nauka, Moskva,1988. (ruski)10. K. Bartschat, Computational atomic physics, Springer, Berlin, 1996.~ 95 ~


IV GODINA(VII i VIII semestar)~ 96 ~


Šifra predmeta PCM411 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA ČVRSTOG STANJA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarsedmiNaziv predmetaFizika čvrstog stanja IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije65 30 15 10 10Samostalni rad (sati)/sedmica 2Samostalni rad (sati)/semestar 30Ukupno radno opterećenje 65studenta po semestru satiObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAMehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Uvod u matematičkemetode fizike I, Uvod u matematičke metode fizike II-B –B, Atomska fizika,Fizika čvrstog stanja IFizikalni praktikum VI, Viši fizikalni praktikum, Eksperimentalne metode usavremenoj fiziciCilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja, računske i laboratorijske vježbe upozna sapojavama i fizikalnim <strong>za</strong>konima materije u čvrstom stanju.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvaj predmet nastavlja izučavati osobine kondenzirane materije, tj. čvrstog/krutog tijela. Prvi dio tih osobinaizložen je u predmetu Fizika čvrstog stanja I. U ovom predmetu izučavaju se električne, optičke i magnetneosobine čvrste materije.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i osposobe se <strong>za</strong> razumijevanje osnovnih<strong>za</strong>konitosti u čvrstom tijelu ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> njegove električne, optičke i magnetne osobine.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice~ 97 ~<strong>Nastavni</strong>metodKontaktSati radaSamostalno


1. Električne osobine čvrstog tijelaModel slobodnih elektrona.Aproksimacija slabe veze.Aproksimacija jake veze.PredavanjaRačunskevježbe22Računske vježbe:12. Kronig-Penejev model.Predavanja22Računske vježbe:3. Kretanje elektrona u periodičnom polju kristala –RačunskevježbePredavanja122Efektivna masa.Računske vježbe:4. Popunjavanje zona elektronima – vodljiva i valentna zonakod raznih čvrstih tijela: izolatora, poluprovodnika,provodnika.Računske vježbe:RačunskevježbePredavanjaRačunskevježbe12125. Električna vodljivost metala.Klasična teorija. Kvantna teorijaRačunske vježbe: TEST 1PredavanjaRačunskevježbe2126. Poluprovodnici: vlastiti i primjesni.Fermijev nivo kod poluprovodnika, koncentracijanosilaca i pokretljivost.Računske vježbe:7. Magnetne osobine čvrstih tijela.Magnetno polje.Dijamagneti<strong>za</strong>m.Računske vježbe:8. Paramagneti<strong>za</strong>m.Feromagneti<strong>za</strong>m.Računske vježbePredavanjaRačunskevježbePredavanjaRačunskevježbePredavanjaTest2121212229. Krivulja magneti<strong>za</strong>cije –histere<strong>za</strong>.Predavanja 22Magnetne osobine atoma.Računske vježbe:Računskevježbe110. Uticaj temperature na magnetne osobine.Predavanja 22Magnetna anizotropija kristala.RačunskeMagnetostrikcija.vježbe1Domenska struktura feromagnetika.Računske vježbe:11. SupraprovodnostPredavanja 22Energetski gap. Majsnerov efekatRačunske vježbe: TEST 2Računskevježbe112. Teorija supraprovodnosti. Predavanja 2 2~ 98 ~


Primjene supraprovodnostiRačunske vježbe:13. Superprovodnici tipa II.Džozefsonov efekat.RačunskevježbePredavanja12214.Računske vježbe:Računske vježbe:RačunskevježbePredavanja12215. ZAVRŠNE KONSULTACIJE I NADOKNADETEST 3Računskevježbe1Predavanja 21216. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan brojOsvojen broj Ocjena (ECTSbodovabodova (BiH) ocjena)95 - 100 10 AParcijalni ispit 60 33 85-94 9 BZavršni ispit 40 22 75-84 8 C65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. G.I.Epifanov: FIZIKA ČVRSTOG STANJA, skripta-prevod, ETF Sarajevo 19692. M.Pirić OSNOVE KVANTNE MEHANIKE, STATISTIČKE FIZIKE I FIZIKE ČVRSTOG STANJA,Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2007.3. Kittel: UVOD U FIZIKU ČVRSTOG STANJA, Savremena administracija, Beograd 19~ 99 ~


Šifra predmeta PCS431 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKOMPJUTACIONA FIZIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika - <strong>Nastavni</strong>čki <strong>smjer</strong>; Fizika - Opći <strong>smjer</strong>SemestarSedmi (VII)Naziv predmetaKompjutaciona fizika ITip predmetaObavezniBroj (E)CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 30 30 15Samostalni rad (sati) 50Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Kompjutaciona fizika I je da se studenti upoznaju sa osnovama <strong>program</strong>iranja u <strong>program</strong>skimjezicima Fortran i C i osposobe <strong>za</strong> primjenu računara u rješavanju jednostavnijih fizikalnih problema.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Računar u fiziciUpotreba računara <strong>za</strong> upravljanje, kontrolu iPredavanja2registriranje rezultata mjerenja u fizikalnom12eksperimentu. Računarska obrada fizikalnihpodataka. Uloga računara u teorijskimproračunima u fizici. Modeliranje i simulacija ufizici.Vježbe22. Informacija u fiziciPredavanja6Količina informacije. Tipovi i struktura fizikalnih12podataka. Kodiranje, binarno predstavljanje6podataka. Baze podataka u fizici.Vježbe~ 100 ~


3. Operacioni sistemiWindows, UNIX, LinuxPredavanja6124. ProgramiranjeAlgoritmi u fizikalnim problemima. Programskijezici.5. Komparativni pregled jezika visokog nivoa(Fortran, C)Tipovi podataka, operacije. Upravljačke strukture -grananja, petlje. Funkcije i procedure.Složeni tipovi podataka, nizovi i matrice. Pointeri idinamičke strukture podataka.Ulaz/izlaz.VježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbe6. Završni test 3 26888869F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se dvije <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinomsemestra, a drugi na kraju semestra. Parcijalni ispiti sastoje se u samostalnoj izradi i prezentaciji projektnog <strong>za</strong>datka.Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz <strong>za</strong>daća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispitisu praktični, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.G. LITERATURA1. Clive G. Page, Professional Programmer's Guide to Fortran77, (potražiti prof77.tex nahttp://www.google.com)2. Brian W. Kernighan, Denis M. Ritchie, Programski jezik C, Savremena administracija, Beograd, 19893. R. H. Landau, M. J. Páez Mejiá, Computational Physics, Problem Solving with Computers,4. John Wiley & Sons, 19975. Paul L. de Vries, A First Course in Computational Physics, John Wiley and Sons,6. New York 19937. M. Hjorth-Jensen, Computational Physics, University of Oslo, 2007~ 101 ~


Šifra predmeta PCM413 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoEKSPERIMENTALNE METODE U MODERNOJ FIZICIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaEksperimentalne metode u modernoj fiziciTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 2Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije50 30 - 10 10Samostalni rad (sati) 15Obavezni prethodno položeni Mehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Uvod u matematičkepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAmetode fizike I i II, Atomska fizika, Fizika čvrstog stanja IFizikalni praktikum VI, Viši fizikalni praktikum, Eksperimentalne metode usavremenoj fiziciCilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente upozna sa eksperimentalnim metodama u savremenoj fizici.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAProći kroz sve eksperimentalne metode koje se koriste u modernim fizikalnim istraživanjimaD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESARezultat ovog kursa treba da bude ovladavanje informacijama o najnovijim mjernim i dijagnostičkim metodama itehnikama u savremenoj eksperimentalnoj fizici.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Elektronska mikroskopija1. Istorijski uvod2. Tipovi elektronskih mikroskopa2. o 2.1 Transmisioni elektronski mikroskop(TEM)3. o 2.2 Skanirajući elektronski mikroskop(SEM)<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt SamostalnoPredavanja 2 2Predavanja 2 2Predavanja 2 2~ 102 ~


4. o 2.3 Reflektujući elektronski mikroskop(REM)Predavanja 2 2o 2.4 Skanirajući transmisioni elektronskimikroskop (STEM)5. • 3. Priprema uzorakaPredavanja 12TEST 16. • 4. Nedostaci• 5. Oblasti primjene7. Rendgenske metodeMikroskop sa X-zracimaPredavanja 2 2Predavanja 2 218. Kompjuterska Tomografija Predavanja 2 29. Ožeova elektronska spektroskopija1. Istorijski uvod2. Elektronski prelazi i Ože efekat10. 8. 3. Eksperimentalna aparatura9. 3.1 Dijelovi aparature – InstrumentiPredavanja 2 2Predavanja 2 210. 3.2 Kvantitativna anali<strong>za</strong>11. Atomska spektroskopija (apsorpc. i emisiona)Molekulska spektroskopijaPredavanja 12TEST 2112. Gama spektrometrija Predavanja 2 213. Neutronska aktivaciona anali<strong>za</strong>Metode detekcije radonaPredavanja 2 214.Metode nuklearne magnetske rezonancijePredavanja 2 215. Metode mjerenja UV zračenjaStandardi i kalibracije mjernih uređajaMetoda termoluminescencijeTEST 316. Završni ispitPredavanja 112~ 103 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan brojOsvojen broj Ocjena (ECTSbodovabodova (BiH) ocjena)95 - 100 10 AParcijalni ispit 60 33 85-94 9 BZavršni ispit 40 22 75-84 8 C65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. C.R. Brundle and A.D. Baker (Eds): Electronic Spectroscopy : Theory, Techniques and Applications,Academics Press, New York, 1977.2. M. Thomson et al., Auger Electron Spectroscopy, Wiley-Interscience, New York, 1985.3. F. Adrović: Eksperimentalne metode savremene fizike, pisana predavanja, Univerzitet u Tuzli4. M. Furić: Moderne eksperimentalne metode, tehnike i mjerenja u fizici, Školska knjiga, Zagreb,1992.5. S. Svanberg: Atomic and Molecular Spectroscopy:Basic Aspects and Practical Applications, Springer,Berlin, 19916. J. Slivka, I.Bikit M.Vesković, Lj. Čonkić: Gama spektrometrija, Univ. Novi Sad, Novi Sad,2000.7. K. Debretin, R.G. Helmer, Gamma and X-ray spectrometry with semiconductor, North-Holland,Amsterdam, 1988.8. C.P. Slichter: Principles of Magnetic Resonance, 3rd ed. , Springer, Berlin, 1997.~ 104 ~


Šifra predmeta PAP467 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoELEKTRONIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaElektronika ITip predmetaStalniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 30 - 10Samostalni rad (sati) 15Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja i laboratorijske vježbe, praktične upute i radupozna sa elektronskom elementima i kolima u cilju njihove pripreme <strong>za</strong> budući rad kao profesora i/ili istraživača.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio <strong>program</strong>a predmeta ELEKTRONIKA 1 bavi se praktičnim upustvima kako koristiti prethodno znanjeiz Elektromagnetizma <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje što boljih rezultata u rješavanju električnih kola, kao i kakav su značaj imaleelektronske komponente u razvoju mjernih tehnika i savremenih uređaja (televizija, upravljanje i kontrola procesa,računari, telekomunokacije).D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u radu sa elektronskim komponentama.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u toku semestra i upoznavanje<strong>plan</strong>a i <strong>program</strong>a predmeta. Električna kola i komponente.Definicije i osnovni <strong>za</strong>koni.~ 105 ~<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt SamostalnoPredavanja 22. METODE RJEŠAVANJA ELEKTRIČNIH KOLA I Predavanja 2 2


(Linearna i nelinearna kola. Metoda konturnih struja.)3. METODE RJEŠAVANJA ELEKTRIČNIH KOLA II Predavanja 2 2(Metoda napona čvorova, Tevenenova teorema.)4. ČETVEROPOLIPredavanja 2 2Osnovne jednačine i parametri četveropola.5. FILTERI IPredavanja 2 2Niskofrekventni i visokofrekventni filteri.6. FILTERI IIPredavanja 2 2Pojasni filteri. Primjena filtera.7. POVRATNA SPREGAPredavanja 2 2Kanonska jednačina povratne sprege. Stabilnost.Harmonijske distorzije. Kompenyacija.8. OPERACIONI POJAČAVAČPredavanja 2 2OP kola osjetljiva na frekvencije. Kola sa OP <strong>za</strong> poređenja.Operacije sabiranja, oduzimanja, diferenciranja iintegriranja.9. KONVERZIJA ANALOGNIH SIGNALAPredavanja 2 2Tipovi analogno-digitalnih pretvarača. Konverzijadigitalnih u analogne signale.10. MJERENJE TEMPERATUREPredavanja 2 2Termoelektrični, otporni i radijacioni termometri.11. MJERENJE SILE I TEŽINEPredavanja 2 2Mjerači na bazi piezoelektriciteta i promjene induktiviteta.12. MJERAČI PRITISKAPredavanja 2 2Mjerači na bazi promjene kapaciteta, induktiviteta i otpora.Piezoelektrični mjerači.13. MJERAČI PROTOKAPredavanja 2 2Anemometri.14. MJERENJA VLAŽNOSTI, ALKALNOSTI, ZVUKA, Predavanja 2 2KRETANJA, NIVOA, GUSTINE15. BOOLEAN ALGEBRAPredavanja 2 2Logička kola AND, OR, NAND, NOR.Prvi parcijalni ispitTest i praktični 2 2(nakon 8 sedmica nastave)dio ispitaDrugi parcijalni ispitTest i praktični 2 2(nakon <strong>za</strong>vršetka kursa)dio ispita16. Završni ispit 2 4~ 106 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEKriterijKolokvirane laboratorijskevježbeProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)20 11 95 - 100 10 A85-94 9 BPrvi parcijalni ispit 40 22 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit 40 22 65 – 74 7 DZavršni/popravni ispit* 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX* Na <strong>za</strong>vršnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.G. LITERATURAOsnovna literatura:1. George C. Barney: Inteligent Instrumentation, Prentice Hall, New York, 1997.2. Ralph J. Smith and Richard C. Dorf: Circuits, Devices and Systems, John Wiley & Sons, 1992.3. Abdulah Akšamović: Praktikum elektronike i elektrotehnike, ETF&WUS, 2007.~ 107 ~


Šifra predmeta PHY401 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoHISTORIJA FIZIKEA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaHistorija fizikeTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 2Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije50 30 0 10 10Samostalni rad (sati) 30Obavezni prethodno položeni Mehanika, TermodinamikapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmetaB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da se studenti upoznaju sa nastankom i razvojem osnovnih ideja u fizici.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecifični <strong>za</strong>daci kursa su da studenti potpunije shvati osnovne fizikalne ideje.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta, polože ispit i da imaju bolje razumijevanje fizikalnihpojava.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Drevne civili<strong>za</strong>cije. Sumeranija.Egipat. Indija. Kina.Perzija. Fenikija. Minojska civili<strong>za</strong>cija. Zajedničkaobilježja i karakter drevnih kultura.<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt SamostalnoPredavanja 2 2~ 108 ~


2. Helada. Škole u staroj Grčkoj. Uvođenje apstrakcijeKarakter Grčke kulture. Razlika između Grčke i drevnihkultura.Predavanja 2 23. Nauka u aleksandriji. Aksiomati<strong>za</strong>cija geometrije istatike. Razlika u pristupu svijetu između grka i naučnikau Aleksandriji4. Svijet islama. Nastajanje univerzoteta. Univer<strong>za</strong>lneličnosti. Karakter nauke u svijetu islama.Predavanja 2 2Predavanja 2 25. Evropa u ranom srednjem vijeku. Uticaj islamskecivili<strong>za</strong>cije.Predavanja 2 26. Mehanika u razvijenom srednjem vijeku. Predavanja 2 27. Obnova heliocentričnog sistema. Kopernik. Predavanja 2 28. Razvoj nauke u Rusiji. Mihail Vasiljević Lomonosov.I testPredavanja 2 29. Galilejeva nova mehanika. Predavanja 2 210. Dekartova mehanicistička slika svijeta. Uticaj Predavanja 2 2Hajgensovih otkrića na dalji razvoj fizike. Keplerovaotkrića.11. Njutnova slika svijeta. Predavanja 2 212. Atomistička teorija. Elektromagnetsko polje. Predavanja 2 213. Učenje o svjetlosti. Predavanja 2 214. Razvoj nauke o toploti. Predavanja 2 215. Moderna fizikaPredavanja 2 2II test16. Završni ispit~ 109 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Seminarski rad 60 33 95 - 100 10 A85-94 9 B75-84 8 C65 – 74 7 DZavršni ispit 40 22 55-64 6 EU k u p n o 100 Manje od 55 5 F,FXG. LITERATURA1. Žarko Dadić, Povijest ideja i metoda u matematici i fizici, Školska knjiga, Zagreb,1992.2. Džems Džins, Fizika kroz vekove, Novo pokolenje, Beograd, 1952.Dopunska literature:1. George Sarton, Introduction in History of Science, Krieger Pub Co (June 1975).~ 110 ~


Šifra predmeta PCM451 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoVIŠI FIZIKALNI PRAKTIKUM IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmeta Viši fizikalni praktikum 1Tip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 3Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije55 - 45 - 10Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položenipredmetiMehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Atomska fizika, Fiz.Praktikumi I, II, III i IVPredmet relevantan <strong>za</strong>Odabrana poglavlja iz savremene fizike I i IIpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim<strong>za</strong>konima iz oblasti fizike čvrstog stanja kao i drugih oblasti savremene fizike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAPrecizna mjerenja iz oblasti fizike materijala i fizike čvrstog stanja općenitoD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da naosnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju smislene i relevantne rezultate mjerenjaE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u laboratoriji <strong>za</strong> viši fizikalnipraktikum i opšti prikaz načina pripremanja, izvođenja ikolokviranja vježbi.2. VJEŽBA 1 : Proučavanje kristalnih strukturaZadaci:~ 111 ~<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt SamostalnoPredavanja 3 0Laboratorijske vježbe3 3


d 1002. Izračunati talasnu dužinu elektrona <strong>za</strong> anodnenapone od 1.5 kV, 2kV, 3kV, 4kV, 4.5kV, 5kV.Rezultate prika<strong>za</strong>ti tabelarno3. Izmjeriti prečnike difrakcionih maksimuma kojise pojavljuju u centru ekrana (mali prstenovi) <strong>za</strong>vrijednosti anodnog napona oko 1.5 i 2 kV, a<strong>za</strong>tim drugih dvaju velikih koji se pojavljuju <strong>za</strong>vrijednosti napona od 2 do 5 kV( najmanje 5tačaka <strong>za</strong> grafikon).4. Prika<strong>za</strong>ti grafičku ovisnost D od V − 1 2<strong>za</strong>difrakcione maksimume između 2 i 5 kV. Iznagiba pravca odreditid vid u.5. Izračunati kvocijent Q iz odnosa kvadrata d-ova<strong>za</strong>d v (d HKO )id u (d 100 )i <strong>za</strong>ključiti kakvaje struktura kristalića u grafitnom sloju.6. Prema dobivenim rezultatima odrediti indekse(HK0) <strong>za</strong>d vid u. Podijeliti vrijednosti H iK sa <strong>za</strong>jedničkim faktorom i odrediti Milleroveindekse (hk0) i red refleksije n. Izračunatikonstantu rešetke a iz podataka <strong>za</strong> id hk 0.7. Iz poznavanja vrijednosti <strong>za</strong> d i odgovarajućihMillerovih indeksa izračunati konstantu rešetkea .8. Koristeći se rezultatima <strong>za</strong> difrakcionemaksimume koji se opažaju kod malihvrijednosti anodnog napona izračunati d iprovjeriti da li dobivena vrijednost odgovararazmaku između dva susjedna sloja u grafitu.3. 9. Nacrtati raspored atoma ugljika unutar grafitnogsloja i povući pravce koji pokazuju identificiraneravnine (hk0) <strong>za</strong> koje se opažaju difrakcionimaksimumi.10. Izračunati koji redovi refleksije se moguočekivati od ravnina (10) i (11) <strong>za</strong>dvodimenzionalnu rešetku a=3.5 cm i odravnina (100), (110) i (111) <strong>za</strong> trodimenzionalnurešetku a=4 cm ;λ=3.2 cm.11. Uključiti uređaj <strong>za</strong> mikrotalase i provjeritiuglove <strong>za</strong> proračunate maksimume.4. VJEŽBA 2 Proučavanje sudara elektrona saatomima (Franck-Hertzovi ogledi)Zadaci:1. Snimiti dijagram <strong>za</strong>visnosti anodne strujeelektronske cijevi punjene živinom parom, odnapona ubr<strong>za</strong>nja kod napona kočenja 1.3V.2. Diskutovati rezultate5 3. Snimiti dijagram <strong>za</strong>visnosti anodne strujeelektronske cijevi punjene helijumom, odnapona ubr<strong>za</strong>nja kod raznih napona kočenja(1.5V, 2V).4. Snimiti voltampersku karakteristiku elektronskecijevi punjene helijumom.~ 112 ~Laboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbe3 33 3


5. Dobiti na osciloskopu i fotografisati krivuljupotencijala pobuđivanja.6. Diskutovati rezultate6. VJEŽBA 3 Termoelektronska emisijaZadaci:1. Izmjeriti električni otpor katode metodom malihotpora2. Odrediti i grafički prika<strong>za</strong>ti struju <strong>za</strong>sićenjatermoelektronske emisije date diode kaofunkciju temperature katode.3. Odrediti vrijednost izlaznog rada uRichardsonovoj formuli.7 4. Provjeriti Langmuirovu formulu.5. Snimiti karakteristiku magnetrona i izdobivenih podataka odrediti veličinuspecifičnog naboja elektrona6. Diskutovati rezultate8. VJEŽBA 4 Fotoelektrični efekatZadaci:1. Provjeriti prvi <strong>za</strong>kon fotoemisije.2. Odrediti propusnost metalne mrežice metodomotklona.3. Odrediti Planckovu konstantu :a) Direktnim snimanjem <strong>za</strong>visnostinapona kočenja od frekvencijesvjetlosti.b) Grafičkim određivanjem naponakočenja.9 4. Odrediti propusni opseg datog filtera.5. Snimiti voltampersku karakteristiku fotoćelije.10. VJEŽBA 5 Poluprovodnici, električnaprovodljivost, Hallov efekat, određivanješirine <strong>za</strong>branjene zoneZadaci:1. Mjerenje električne vodljivosti poluprovodnikaa) Izmjeriti pad potencijala duž primjerkagermanijuma <strong>za</strong> oba <strong>smjer</strong>a strujeb) Nacrtati grafikon U (l).c) Povećati jačinu struje i ponovitimjerenje.d) Izračunati vrijednost <strong>za</strong> σ i ρ.e) Izračunati relativnu grešku <strong>za</strong>upotrijebljeni pribor.2.a) Izmjeriti Hallov koeficijent <strong>za</strong>primjerak germanijuma.b) Odrediti tip nosilaca struje iz predznakaHallovog efekta.c) Poznavajući specifičnu vodljivostprimjerka odrediti pokretljivost glavnihnosilaca.d) Uporediti dobivenu vrijednost savrijednošću koja se dobije računski.11. 3. Mjerenje <strong>za</strong>visnosti otpora od temperaturea) Izmjeriti <strong>za</strong>visnost otpora pločicegermanijuma od temperature i nacrtatigrafikon R=f(T)~ 113 ~Laboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbe3 33 33 33 33 33 3


) Prika<strong>za</strong>ti grafičku <strong>za</strong>visnost lnR od1T i iz nagiba odrediti širinu<strong>za</strong>branjene zone u eV.4. Odrediti tip primjesne vodljivosti primjerkagermanijuma pomoću predznakatermoelektromotorne sile12. VJEŽBA 6 Termoelektrične pojave uLab. vježbe 3 3poluprovodnicimaZadaci:1. Odrediti otpor termobaterije.2. Odrediti Seebeckov koeficijent α.3. Odrediti toplotnu provodljivost baterije.13 4. Provjeriti jednačinu hlađenja ΔT=f(I) <strong>za</strong>vrijednosti jačine struje u intervalu od 0 do 13A, mijenjajući jačinu struje po 1A.5. Zagrijati gornji kraj termoelementapropuštanjem električne struje kroz otpornik(grijač) i izmjeriti termoelektromotornu silu <strong>za</strong>nekoliko vrijednosti pada napona(U=2,3,5,7,9,11,12,13,14,16,18,20V). OdreditiSeebeckov koeficijent6. Propuštanjem električne struje krozpoluprovodnički termoelement izmjeriti razlikutemperatura između toplog i hladnog kraja .Mjerenje izvršiti <strong>za</strong> niz vrijednosti jačine strujeod 0 do 9 A u intervalima od 0,5 A. Prika<strong>za</strong>tigrafički ΔT u <strong>za</strong>visnosti od I.14 Nadoknade Lab. Vježbe 3 315 Verifikacija ovjere vježbi Lab. Vježbe 3 3Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Vježba 1 10 6 95 - 100 10 AVježba 2 10 6 85-94 9 BVježba 3 10 6 75-84 8 CVježba 4 10 6 65 – 74 7 DVježba 5 10 6 55-64 6 EVježba 6 10 6Završni ispit 40 19U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. N.Tanović i L.Tanović: „Osnove atomske i nuklearne fizike“, Uniprint Sarajevo, 1991.2. Epifanov, „Fizika čvrstog stanja“ – prevod, ETF Sarajevo3. Uputstva <strong>za</strong> vježbe <strong>za</strong> „Viši fizikalni praktikum “, <strong>PMF</strong> - Sarajevo~ 114 ~


Šifra predmeta PCS432 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKOMPJUTACIONA FIZIKA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika - <strong>Nastavni</strong>čki <strong>smjer</strong>; Fizika - Opći <strong>smjer</strong>SemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaKompjutaciona fizika IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 30 30 15Samostalni rad (sati) 50Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Kompjutaciona fizika II je da se studenti upoznaju sa osnovnim numeričkim metodama teorijskefizike i osposobe <strong>za</strong> primjenu računara u modeliranju fizikalnih sistema i procesa.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt SamostalnoNumeričke metode teorijske fizike.Predavanja16Osnovni algoritmi: numeričko rješavanjetranscendentnih jednadžbi, interpolacija,numeričko diferenciranje i integriranje.1.-8. Metode linearne algebre. Rekurzivni i iteracionialgoritmi. Direktne i iterativne metode.27Algebarski problem vlastitih vrijednosti.Numerički aspekti diferencijalnih jednadžbi.Problem sa početnim vrijednostima. Eksplicitnei implicitne metode. Metode Runge-Kutta,multistep metode, prediktor-korektor metode. Vježbe16Parcijalne diferencijalne jednadžbe.Modeliranje i simulacija u fizici. Direktno Predavanja 12~ 115 ~


modeliranje sistema sa interakcijama.Samousklađeno polje, metod Hartree-Fock.Diskreti<strong>za</strong>cija kontinualnih sistema, metodkonačnih elemenata. Monte Carlo metode.219.-15. Specifičnosti nelinearnih problema. Otvorenisistemi, atraktori i haos. Vježbe 1216. Završni test 2 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 10 5 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se dvije <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinomsemestra, a drugi na kraju semestra. Parcijalni ispiti sastoje se u samostalnoj izradi i prezentaciji projektnog <strong>za</strong>datka.Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz <strong>za</strong>daća i parcijalnih ispita. Parcijalni ispitisu praktični, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.G. LITERATURA1. Clive G. Page, Professional Programmer's Guide to Fortran77, (potražiti prof77.tex nahttp://www.google.com)2. Brian W. Kernighan, Denis M. Ritchie, Programski jezik C, Savremena administracija, Beograd, 19893. R. H. Landau, M. J. Páez Mejiá, Computational Physics, Problem Solving with Computers, John Wiley &Sons, 19974. Paul L. de Vries, A First Course in Computational Physics, John Wiley and Sons, New York 19935. M. Hjorth-Jensen, Computational Physics, University of Oslo, 2007~ 116 ~


Šifra predmeta PTH420 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoRAZVOJ MODERNE TEORIJSKE FIZIKEA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaRazvoj moderne teorijske fizikeTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 2Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije40 30 0 0 10Samostalni rad (sati) 15Obavezni prethodno položeni Opća fizika, elektromagneti<strong>za</strong>m, optika, atomska fizika, kvantna mehanikapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je da upozna studente sa oblastima teorijske fizike koje su se brzo razvijale u drugoj polovinidvadesetog stoljeća i danas su vrlo aktuelne.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje znanjem iz osnova fizike elementarnih čestica, astrofizike i kozmologije.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt Samostalno1. Uvod, sadržaj i definicija predmeta. Kratki istorijat razvoja Predavanja 2 1fizike čestica, astrofizike i kozmologije.2. Foton, mezoni, antičestice, neutrino, strane čestice,Predavanja 2 1fundamentalne sile u prirodi.3. Kvarkovski modeli, Standardni model elementarnih čestica. Predavanja 2 14. Kvantna elektrodinamika, kvantna kromodinamika, slabeinterakcije, raspadi čestica i <strong>za</strong>koni o sačuvanju.Predavanja 2 1~ 117 ~


5. Simetrije i <strong>za</strong>koni o sačuvanju, parnost, konjugacija po Predavanja 2 1naboju.6. Narušenje CP simetrije, TCP teorem. Predavanja 2 17. Suvremeni eksperimenti u fizici elementarnih čestica. Predavanja 2 18. Prvi test 29. Princip ekvivalencije i opća teorija relativnosti,Predavanja 2 1eksperimentalne potvrde opće teorije relativnosti.10. Izvori energije u zvijezdama, nukleosinte<strong>za</strong>, transport energije Predavanja 2 1u zvijezdama.11. Bijeli patuljci, neutronske zvijezde, crne rupe. Predavanja 2 112. Širenje svemira, Hubbleov <strong>za</strong>kon, teorija velikog praska, Predavanja 2 1kozmičko po<strong>za</strong>dinsko zračenje.13. Kozmologija i opća teorija relativnosti. Predavanja 2 114. Suvremeni eksperimenti u astrofizici i kozmologiji. Predavanja 2 115. Drugi test 216. Završni ispit 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Seminar 10 8 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 10 5 85 – 94 9 BPrvi parcijalni ispit 25 13 75 – 84 8 CDrugi parcijalni ispit 25 13 65 – 74 7 DZavršni ispit 30 16 55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURAObavezna literatura:1. V. Vujnović, Astronomija 2-Metode astrofizike, Sunce, zvijezde i galaktike, Školska knjiga, Zagreb, 1990.2. K. Krane, Modern Physics 2 nd ed., John Wiley and Sons, NY, 1996.Šira literatura:1. W. Carroll, D. A. Ostlie, An Introduction to Modern Astrophysics 2 nd ed. , Benjamin Cummings, UpperSaddle River, NJ, 2006.2. D. J. Griffiths, Introduction to Elementary Particles, John Willey and Sons, NY, 1987.3. J. V. Narlikar, An Introduction to Cosmology 3 rd ed., Cambridge University Press, New York, 2002.~ 118 ~


Šifra predmeta PAP468 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoELEKTRONIKA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaElektronika IITip predmetaStalniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 30 - 10Samostalni rad (sati) 15Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente postepeno kroz predavanja i laboratorijske vježbe, praktične upute i radupozna sa elektronskom elementima i kolima u cilju njihove pripreme <strong>za</strong> budući rad kao profesora i/ili istraživača.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio <strong>program</strong>a predmeta ELEKTRONIKA II bavi se praktičnim upustvima kako koristiti prethodnoznanje iz Elektonike I <strong>za</strong> posti<strong>za</strong>nje što boljih rezultata u rješavanju elektronskih kola, kao i kakav su značaj imaleelektronske komponente u razvoju savremenih uređaja (televizija, upravljanje i kontrola procesa, računari,telekomunokacije).D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u radu sa elektronskim komponentama.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVOD. PN SPOJ IPoluprovodnički materijali i njihovo korištenje u elektronici.Metode pravljenja spoja. Spoj u ravnoteži. Osiromašeni slojkod inverznog polarisanja.~ 119 ~<strong>Nastavni</strong>metodPredavanja+vježbeSati radaKontakt Samostalno2 22. PN SPOJ II Predavanja 2 2


Direktno polarisan pn spoj. Kontakti metal-poluprovodnik.Heterospojevi.3. PN DIODA –STATIČKE KARAKTERISTIKEPredavanja 2 2U-I karakteristike diode. Zener diode. Schottky-eve diode.Varactor.4. PN DIODA–DINAMIČKE KARAKTERISTIKEPredavanja 2 2Dinamički otpor. Vrijeme prela<strong>za</strong> <strong>za</strong> manjinske nosiocenaelektrisanja. Dioda kao prekidač..5. FET – TRANZISTORI SA EFEKTOM POLJAPredavanja 2 2JFET. IGFET. MOS kapacitet. MOS tranzistor. CMOS.6. MOS TANZISTORI U INTEGRALNIM KOLIMA Predavanja 2 2Mjerenje karakteristika. Model tranzistora <strong>za</strong> male signale.MOS kao memorijski element.7. BIPOLARNI TRANZISTOR IPredavanja 2 2Struktura i principi rada. Ebers-Moll jednačina. Tranzistor kaoprekidač. Maksimalna struja, napon.8. BIPOLARNI TRANZISTOR IIPredavanja 2 2Odredjivanje radne tacke. Tranzistorski modeli CB spoja <strong>za</strong>niske i visoke frekvencije. CE spojevi. Integrirani bipolarnitranzistori.9. INTEGRALNA KOLAPredavanja 2 2Di<strong>za</strong>jn integralnih kola. LSI. VLSI. ULSI.10. POLUPROVODNIČKI UREĐAJI SNAGEPredavanja 2 2Tiristori. DMOS tranzistor snage. LIGBT. SIT.11. MIKROTALASNI POLUPROVODNIČKI UREĐAJI Predavanja 2 2Mikrotalasni bipolarni tranzistori. GaAr MESFET. IMPATuređaji. GUN uređaji.12. POLUPROVODNICI U OPTOELEKTRONICI I Predavanja 2 2Međudjelovanje svjetlost poluprovodnik. PIN fotodetektori.APD i infracrvenna oblast. Fototranzistor13. POLUPROVODNICI U OPTOELEKTRONICI II Predavanja 2 2Fotonaponski efekat. Sunčane čelije. LED diode14. POLUPROVODNICI U OPTOELEKTRONICI III Predavanja 2 2LCD ekrani. Poluprovodnički laseri i optički pojačavači.Svjetlovodi.15. MAGNETNI REZONANTNI SPEKTROMETRIPredavanja 2 2NMR i ESR spektrometri. Maseni spektrometri. Instrumenti<strong>za</strong> analizu površina.Prvi parcijalni ispit2 2(nakon 8 sedmica nastave)Drugi parcijalni ispit2 2(nakon <strong>za</strong>vršetka kursa)16. Završni ispit 2 4~ 120 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEKriterijKolokvirane laboratorijskevježbeProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)20 11 95 - 100 10 A85-94 9 BPrvi parcijalni ispit 40 22 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit 40 22 65 – 74 7 DZavršni/popravni ispit* 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FX* Na <strong>za</strong>vršnom/popravnom ispitu se polaže ono što nije položeno tokom parcijalnih ispita.G. LITERATURAOsnovna literatura:1. D. A. Fraser: The Physics of Semiconductor Devices, Oxford University Press, 1997.2. Adir Bar-Lev: Semiconductor and Electronic Devices, Prentice Hall, New York, 1993.3. Abdulah Akšamović: Praktikum elektronike i elektrotehnike, ETF&WUS, 2007.~ 121 ~


Šifra predmeta PCM452 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoVIŠI FIZIKALNI PRAKTIKUM IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaViši fizikalni praktikum 1ITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 3Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije55 - 45 - 10Samostalni rad (sati) 45Ukupno radno opterećenje 55studenta po semestru satiObavezni prethodno položenipredmetiMehanika, Termodinamika i molekularna fizika , Atomska fizika, Fiz.Praktikumi I, II, III i IVPredmet relevantan <strong>za</strong>Odabrana poglavlja iz savremene fizike I i IIpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente kroz praktične laboratorijske vježbe upozna sa pojavama i fizikalnim<strong>za</strong>konima iz oblasti fizike čvrstog stanja kao i drugih oblasti savremene fizike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAPrecizna mjerenja iz oblasti fizike materijala i fizike čvrstog stanja općenito.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu samopouzdanje u rukovanju laboratorijskom opremom i budu sposobni da naosnovu uputstva ovladaju radom aparature i dobiju smislene i relevantne rezultate mjerenjaE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. UVODOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u laboratoriji <strong>za</strong> viši fizikalnipraktikum i opšti prikaz načina pripremanja, izvođenja ikolokviranja vježbi.2. VJEŽBA 1: Ispitivanje poluprovodnika pomoćumetalografskog mikroskopa<strong>Nastavni</strong>Sati radametodKontakt SamostalnoPredavanja 3 0Laboratorijske vježbe3 3~ 122 ~


Zadaci:1. Obraditi površine primjerka germanijuma isilicijuma mehaničkim brušenjem pomoćukarborunduma2. Posmatranjem figura jetkanja na metalografkommikroskopu <strong>za</strong>ključiti o približnoj orijentacijiispitivane površine3. Na datom primjerku germanijuma jetkanom usmjesi CP-4a odrediti gustoću dislokacija3. VJEŽBA 2 : Ispitivanje kristalnih struktura pomoćux-zraka, Laue metodaZadaci:1. Snimiti Laue difrakciju X-zraka na LiFmonokristalu (uraditi Lauegram na filmu)2. Odrediti Milerove indekse date kristalne ravni sasnimljenog Lauegrama3. Interpretirati snimak difrakcije x zraka dobivenpo Lauevoj metodi i odrediti simetriju kristala4. VJEŽBA 3. Mjerenje magnetske susceptibilnostičvrstih tijela i tečnostiZadaci:1. Vaganjem Mohrove soli , čija je susceptibilnostpoznata, odrediti jačinu magnetskog polja kadakroz kalemove elektromagneta teče struja jačine5A.2. Odrediti susceptibilnost bakarnog sulfata kodjačine struje kroz kalemove iz prethodnog<strong>za</strong>datka.5. 3. Pomoću fluksmetra odrediti <strong>za</strong>visnost jačinemagnetskog polja elektromagneta od jačinestruje kroz kalemove. Mjerenje izvršiti <strong>za</strong> strujeod 0 d0 5 A u razmacima od 0,5A. Prika<strong>za</strong>ti<strong>za</strong>visnost grafički. Uporediti podatak iz <strong>za</strong>datka1. sa vrijednošću na grafikonu.4. Pomoću vage odredite silu kojom magnetskopolje djeluje na mesingani štap <strong>za</strong> nekolikovrijednosti jačine magnetskog polja. Nagrafikonu prika<strong>za</strong>ti <strong>za</strong>visnost F od H i iz nagibaodrediti magnetsku susceptibilnost mesinga.5. Pomoću Quinckeove metode odrediti magnetskususceptibilnost date tečnosti ako je poznatasusceptibilnost vode.6. VJEŽBA 4: Određivanje dielektrične konstante leda idrugih izolatoraZadaci:1. Odrediti realni i imaginarni dio dielektričnekonstante leda u <strong>za</strong>visnosti od frekvencije, natemperaturi od -10°C i -20°C.2. Odredite dielektričnu konstantu <strong>za</strong> date uzorkedielektrika7. VJEŽBA 5.: Nuklearna magnetska rezonancijaZadaci:1. Izračunati jačinu upotrebljenog statičkogmagnetskog polja pomoću izmjerenefrekvencije rezonancije <strong>za</strong> protone u vodi.2. Izračunati interval predmetacije magnetskog~ 123 ~Laboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbe3 33 33 33 33 3


polja koji daju Helmoltzovi kalemovi. Naosnovu ovog podatka procijeniti širinurezonantnog signala na polovini maksimuma.8. 3. Pomoću izmjerene frekvencije rezonancije <strong>za</strong>protone u vodi i <strong>za</strong> jezgru fluora u teflonuodrediti magnetski moment fluora u teflonu iizraziti ga u nuklearnim magnetonima9. Vježba 6: Određivanje strukture monokristala NaClZadaci:1. Odrediti spektar intenziteta polihromatskogzračenja iz rentgenske cijevi na NaClmonokristalima orjentacije (100), (110) i (111)2. Odrediti Bragove uglove karakterističnogzračenja iz spektra i rastojanja između kristalnihravni <strong>za</strong> svaku od tri orjentacije3. Naći ravni refleksije i njihove Milerove indekse10. Vježba 7: Određivanje karakterističnog x-zračenja(linijskog spektra x-zraka) <strong>za</strong> bakar, molibden iželjezo -Zadaci:1. Odrediti intenzitet x-zračenja emitovanih sa Cu,Mo i Fe anode pri maksimalnom anodnomnaponu i maksimalnoj anodnoj struji u funkcijiBragovog ugla i korištenjem LiF monokristalakao anali<strong>za</strong>tora2. Ponoviti eksperiment 1. korištenjem KBrmonokristala kao anali<strong>za</strong>tora11. Vježba 8: Određivanje karakterističnog spektra x-zraka <strong>za</strong> anode od različitog materijala – Mozlijev<strong>za</strong>konZadaci:1. Snimiti linijske karakteristične spektreemitovane sa Cu, Mo i Fe anoda2. Iz spektra odrediti Bragove uglovekarakterističnih linija i njihove talasne dužine ifrekvencije3. Iz Mozlijevih pravih linija odrediti Ridbergovukonstantu i konstantu ekraniranja12. Vježba 9: Provjeravanje Duane-Huntovog <strong>za</strong>konapomijeranjaZadaci:1. Odrediti in tenzitet x-zračenja emitovanog sa Cuanode <strong>za</strong> različite anodne napone u funkcijiBragovog ugla pomoću LiF monokristala kaoanali<strong>za</strong>tora2. Za spektar dobijen pod 1. odrediti kratkotalasnugranicu kontinuiranog spektra3. 3. rezultate upotrijebiti <strong>za</strong> provjeru Duane-Huntovog <strong>za</strong>kona pomijeranja i Plankovog„kvanta“13. Vježba 10: Komptonovo rasijanje X-zrakaZadaci:1. Odrediti transmisiju Al apsorbera u funkcijitalasne dužine x-zraka uz pomoć Bragovograsijanja i mjerenih vrijednosti predtavljenihgrafički2. Odrediti Komptonovu talasnu dužinu <strong>za</strong> ugao~ 124 ~Laboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbeLaboratorijske vježbe3 33 33 33 33 33 3


asijanja 90 0 i uporediti je sa teorijskimvrijednostima.14. Nadoknade 3 315. Ovjeravanje i kolokviranje vježbi 316. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Vježba 1 10 6 95-100 10 AVježba 2 10 6 85-94 9 BVježba 3 10 6 75-84 8 CVježba 4 10 6 65-74 7 DVježba 5 10 6 55-64 6 EVježba 6 10 5Vježba 7 10 5Vježba 8 10 5Vježba 9 10 5Vježba 10 10 5U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. N.Tanović i L.Tanović: „Osnove atomske i nuklearne fizike“, Uniprint Sarajevo, 1991.2. Epifanov, „Fizika čvrstog stanja“ – prevod, ETF Sarajevo3. Uputstva <strong>za</strong> vježbe <strong>za</strong> „Viši fizikalni praktikum “, <strong>PMF</strong> - Sarajevo~ 125 ~


TEORIJSKA I EKSPERIMENTALNA FIZIKAIZBORNI PREDMETISEMESTRIPREDMETII V VI VII VIII BROJ(E)CTSBODOVAP+V P+V P + V P+V P + VIzborni predmet 0+1 11 1Ukupno sati/ECTS bodovaIzborni predmet I 2+1 4Izborni predmet II 2+2 5Izborni predmet III 2+1 410 14Ukupno sati/ECTS bodovaIzborni predmet I 2+2 5Izborni predmet II 2+1 47 9Ukupno sati/ECTS bodovaIzborni predmet I 2+2 5Izborni predmet II 2+1 47 9Ukupno sati/ECTS bodovaIzborni predmet I 2+2 5Izborni predmet II 2+1 47 9Ukupno sati/ECTS bodovaUKUPNO SATI/ECTS BODOVA 32/42~ 126 ~


TEORIJSKA FIZIKAOPĆI SMJER - ČETVEROGODIŠNJI STUDIJLista izbornih predmetaIzborni predmet\SemestarIP+VVP+VVIP+VVIIP+VVIIIP+VBROJ(E)CTSBODOVAOsnove laserske fizike-PTH391 2+1 (2+1) (2+1) (2+1) 4Matematičke metode fizike III – PCS395 2+2 (2+2) 2+2) (2+2) 5Osnove nelinearne fizike i teorije haosa-2+1 (2+1) (2+1) (2+1) 4PTH393Odabrana poglavlja mehanike fluida I-2+2 (2+2) 5PAP385Biofizika – PHY383 2+1 4Atomska i molekularna fizika I –2+2 (2+2) (2+2) 5PTH394Viši kurs optike I – PTH396 2+1 (2+1) (2+1) 4Odabrana poglavlja mehanike fluida II –PAP3862+2 (2+2) 5Nuklearna fizika I – PTH493 2+1 4Kvantna teorija polja I – PTH491 2+2 5Kvantna teorija polja II – PTH492 2+2 5Fizika elementarnih čestica I – PTH494 2+1 4Simetrije u fizici – PTH496 2+1 4Brojevi u <strong>za</strong>gradama označavaju da se nastava iz toga predmeta može održati i u navedenom semestru, o čemuće biti postignut dogovor na početku svake školske godine.~ 127 ~


Šifra predmeta PTH391 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoOSNOVE LASERSKE FIZIKEA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>- Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPeti (V), šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaOsnove laserske fizikeTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije63 30 15 9 9Samostalni rad (sati) 22,5Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAElektromagneti<strong>za</strong>m, Optika, Atomska fizikaInterakcija elektromagnetnog polja i atoma, Kvantna optika, Odabranapoglavlja optike, Odabrana poglavlja atomske i molekularne fizike,Fotonika, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom, Primjena lasera.Cilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim pojmovima laserske fizike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje znanjem iz osnova laserske fizike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod: Sadržaj i definicija predmeta. Osnovni Predavanja21,5principi. Kratki istorijat lasera.Računske vježbe 12. Interakcija laserskog zračenja sa materijom: Predavanja21,5Teorija zračenja crnog tijela. Atomski imolekularni spektri. Širina i forma spektralnelinije.Računske vježbe 13. Ve<strong>za</strong> spontane i stimulisane emisije i apsorpcije - Predavanja21,5Einsteinov termodinamički pristup. Vjerovatnoćaapsorpcije i stimulisane emisije. Presjek prela<strong>za</strong>.Koeficijenti apsorpcije i pojačanja.Računske vježbe 14. Stvaranje inverzne naseljenosti: Predavanja 2 1,5~ 128 ~


Uvod. Sistem sa dva nivoa. Zasićenje. Sistem sa trinivoa. Računske vježbe 15. Optičko pumpanje. Električno pumpanje i drugi Predavanja21,5načini pumpanja.Računske vježbe 16. Optički rezonatori: Otvoreni optički rezonator. Predavanja21,5Matrični metod proračuna i stabilnost rezonatora.Računske vježbe 17. Prvi test 3 1,58. Talasna teorija proračuna optičkog rezonatora. Predavanja21,5Difrakciona anali<strong>za</strong> optičkog rezonatora.Računske vježbe 19. Vrste rezonatora. Nestabilni rezonatori. Gubici, Predavanja21,5konstrukcija i tolerancije optičkog rezonatora.Računske vježbe 110. Neprekidni i nestacionarni režim rada lasera: Predavanja21,5Poopštene jednačine brzine. Neprekidni režim radalasera.Računske vježbe 111. Nestacionarni režim rada lasera.Predavanja21,5Brzo uključenje pumpanja konstantne brzine.Predmetacija dobrote i režimi generacije. Teorijskeosnove predmetacije dobrote.Računske vježbe 112. Metodi predmetacije dobrote (vrste Q-prekidača). Predavanja21,5Sinhroni<strong>za</strong>cija modova. Novi metodi ostvarivanjaekstremno visokih intenziteta laserskog polja igranice primjenljivosti poopštenih jednačinabrzine.Računske vježbe 113. Vrste lasera: Laseri čvrstog stanja. Tečni laseri. Predavanja21,5Gasni laseri.Računske vježbe 114. Primjena lasera: Laserska mjerenja. Holografija. Predavanja21,5Primjene u tehnologiji.Računske vježbe 115. Drugi test 3 1,516. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće 10 5 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 14 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 14 75-84 8 CZavršni ispit 40 22 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 ispod 55 5 FG. LITERATURAObavezna literatura:1. D. Milošević, Osnove lasera (sa zbirkom riješenih <strong>za</strong>dataka), 1996. (nerecenzirana skripta)Šira literatura:1. V. Henč-Bartolić, L. Bistričić, Predavanja i auditorne vježbe iz fizike lasera, Element, Zagreb, 2001.2. D. Milatović, Optoelektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1987.3. N. Konjević, Uvod u kvantnu elektroniku, laseri, Naučna knjiga, Beograd, 1981.4. S. Lugomer, M. Stipančić, Laser – fizikalne osnove, konstrukcija i primjene, Svjetlost, Sarajevo, 1977.5. W. T. Silfvast, Laser Fundamentals, Cambridge University Press, Cambridge, 1996.~ 129 ~


Šifra predmeta PCS395 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMATEMATIČKE METODE FIZIKE IIIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematičkiOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarPeti (V), šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaMatematičke metode fizike IIITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 30 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Matematičke metode fizike III je da se studenti upoznaju sa metodama teorije grupa i njihovihreprezentacija u primjeni na opis i proučavanje simetrija fizikalnih sistema. Razvija se relevantni aparat iprimjenjuje na i<strong>za</strong>brane fizikalne primjere, specijalno iz domena kvantne fizike. U ovom predmetu pažnja jeprvenstveno u<strong>smjer</strong>ena na diskretne grupe simetrije.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jediniceUvodSimetrija fizikalnih sistema, <strong>za</strong>koni održanja, klasifikacijastanja, simetrija kao izvor dinamičkih teorija.Osnovi teorije grupaAksiomi grupe, generatori i definirajuće relacije, podgrupe,Lagrangeov teorem. Normalna podgrupa, faktor-grupa.Relacije ekvivalencije, klase konjugiranih elemenata.Morfizmigrupa. Direktni produkt grupa, poludirektniprodukt grupa.Grupe od interesa <strong>za</strong> fizikuGrupe transformacija. Grupa permutacija - ciklusi,~ 130 ~<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaKontaktSati radaSamostalno


transpozicije, klase konjugiranih elemenata, Youngovesheme.Linearne grupe (uključujući i uvodni materijal o vektorskimprostorima, linearnim operatorima, matricama).Ortogonalne grupe. Grupa rotacija, parametri<strong>za</strong>cija pomoćuvektora rotacije i Eulerovih uglova. Tačkaste grupe.Kristalografske grupe. Grupe ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong>definitne i indefinitne kvadratne forme, Lorentzova grupa.Afine grupe. Poincaréova grupa, PCT teorem. Galilejevagrupa. Ulaganje afinih grupa u linearne.Kompleksni vektorski prostori i kompleksne linearne grupe:GL(n,C), SL(n,C), O(n,C),SP (n, C). Spektralno razlaganje normalnih operatora, ve<strong>za</strong>unitarnih i hermitskih operatora.Unitarne grupe, posebno SU (2).Reprezentacije grupa. Operatorske i matričnereprezentacije. Ireducibilne reprezentacije. Reducibilne ipotpuno reducibilne reprezentacije. Unitarne reprezentacijegrupa. Kvantnomehanički primjeri.Degeneracija vlastitih vrijednosti energije i konačnodimenzionalne reprezentacije SO(3) u prostoru stanja.Potpuna reducibilnost unitarnih reprezentacija. Schurovalema. Operacije s reprezentacijama. Karakterreprezentacije. Reprezentacije direktnog produkta grupa.Reprezentacije konačnih grupaRelacije ortogonalnosti <strong>za</strong> matrične elemente i prostekaraktere, Burnsideov teorem. Reprezentacije grupepermutacija. Simetri<strong>za</strong>tori i antisimetri<strong>za</strong>tori, grupnaalgebra. Kvantnomehaničke primjene: n-elektronski sistemi Sn. Izgradnja antisimetričnih valnih funkcijaiz prostornih i spinskih valnih funkcija. Diskretne simetrijeu kvantnoj fizici.VježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbeF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Kvizovi 5 2 95 – 100 10 ADomaće <strong>za</strong>daće 10 6 85 – 94 9 BPrvi parcijalni ispit 25 15 75 – 84 8 CDrugi parcijalni ispit 25 15 65 – 74 7 DZavršni ispit 35 17 55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se dvije <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinomsemestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz <strong>za</strong>daćai parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.G. LITERATURA1. Bilješke sa predavanja.2. H. F. Jones, Groups, Representations and Physics, 2nd ed, IOP Publishing, 19983. J. F. Cornwell, Group Theory in Physics, An Introduction, Academic Press, 19974. W. Greiner, B. Müller, Quantum Mechanics - Symmetries, Second Edition, Springer Verlag 19945. M. Hamermesh, Group Theory and Its Application to Physical Problems, Dover, 1989~ 131 ~


Šifra predmeta PTH393 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoOSNOVE NELINEARNE FIZIKE I TEORIJE HAOSAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarPeti (V), šesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaOsnove nelinearne fizike i teorije haosaTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije63 30 15 9 9Samostalni rad (sati) 22,5Obavezni prethodno položeni Mehanika, Elektromagneti<strong>za</strong>m, Optika, Atomska fizika.predmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je da upozna studente sa osnovnim pojmovima nelinearne fizike i teorije haosa.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAUpoznavanje studenata sa osnovnim pojmovima nelinearne fizike i teorije haosa, bez pretjeranog ulaženja umatematičke detalje. Kompleksno ponašanje nelinearnih dinamičkih sistema se ilustruje simulacijama naračunaru.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod: Sadržaj i definicija predmeta. Osnovni Predavanja21,5pojmovi. Kratki istorijat.Računske vježbe 12. Nelinearnost: Pojam nelinearnosti. Nelinearnitalasi na vodi.PredavanjaRačunske vježbe211,53. Jednačina Korteweg – de Vriesa. Solitoni. Predavanja21,5Računske vježbe 14. Haos: Pojam haosa. Ilustrativni primjeri. Predavanja21,5Računske vježbe 15. Kvantni haos. Predavanja 2 1,5~ 132 ~


6. Kvantitativni poka<strong>za</strong>telji determinističkoghaosa:Nelinearni dinamički sistemi. Atraktori.Računske vježbe 1Predavanja2Računske vježbe 17. Prvi test 3 1,58. Poincaréovi presjeci. Ljapunovljevi eksponenti. Predavanja21,5Čudni atraktori. Fraktali.Računske vježbe 19. Scenariji prelaska u haos:Predavanja21,5Iterativna preslikavanja. Bifurkacije. Paralelaizmeđu prela<strong>za</strong> u haos i faznih prela<strong>za</strong>.Računske vježbe 1Feigenbaumov scenario.10. Simulacije nelinearnih sistema i haosa pomoćuračunara.11. Fizika neravnotežnih sistema i fenomensamoorganizovanja: Primjeri samoorganizovanjau fizici, hemiji i biologiji. Sinergetika.Kvantitativna formulacija. Neravnotežni atraktori.12. Nestabilnost i bifurkacija. Mikroskopska osnovasamoorganizovanja. Samoorganizovanje ikompleksni sistemi.PredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbePredavanjaRačunske vježbe13. Kvantna i nelinearna optika:Predavanja21,5Kvantna optika i laseri. Nelinearna optika. Računske vježbe 114. Multifotonski procesi. Fazna konjugacija. Predavanja21,5Ultrakratki optički pulsevi. Nelinearnosti u optici ihaos.Računske vježbe 115. Drugi test 3 1,516. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće 10 5 95 – 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 13 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 13 75-84 8 C65-74 7 DZavršni ispit 40 24 55-64 6 EU k u p n o 100 55 ispod 55 5 F, FXG. LITERATURAObavezna literatura:1. M. R. Belić, Deterministički haos, Sveske fizičkih nauka, III (3), Beograd, 1990.Šira literatura:1. S. Nettel, Wave physics. Oscillations – Solitons – Chaos, Springer, Berlin, 1997. (engleski)2. P. Davies (editor), The New Physics, University Press, Cambridge, 1989. (engleski)3. H. J. Korsch, H.-J. Jodl, Chaos. A <strong>program</strong> collection for the PC, Springer, Berlin, drugo izdanje, 1998.(engleski)2121211,51,51,51,5~ 133 ~


Šifra predmeta PAP385 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoODABRANA POGLAVLJA MEHANIKE FLUIDA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>- Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPeti (V), sedmi (VII)Naziv predmetaOdabrana poglavlja mehanike fluida ITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije60 30 20 10Samostalni rad (sati) 40Obavezni prethodno položeni Matematičke metode fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Primijenjene fizikepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA-Cilj predmeta je da se studentima približe svi aspekti istraživanja različitih režima strujanja fluida, da se studentiupoznaju sa osnovnim činjenicama pri kretanju fluida.-Cilj predmeta je također da se objasne odnosi koji vladaju među uzrocima i posljedicama kretanja fluida-Mehanika fluida je vrlo široka oblast primjenjene fizike koja je razvojem računarskih tehnologija doživjela bum ito posebno komjuterska dinamika fluida. Zato je cilj predmeta da se dobiju rješenja posmatranog problema umehanici fluida u vidu konkretnih kvantitativnih rezultataC. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA-Specificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja iz savremene teorije izučavanja fluida, sa posebnim osvrtom na tečnosti-Upoznavanje sa razlicitim metodama i tehnikama rješavanja osnovnih jednadžbi konzervacije na primjerimajednostavnih tokova-Ovladavanje matematskim aparatom koji je neophodan u savremenom pristupu izučavanja mehanike fluida, te dase postavi <strong>za</strong>tvoren sistem jednačina koji opisuje posmatrani problem- identifikacija raspoloživih metoda <strong>za</strong> rješavanje sistemaD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslusanog predmeta student bi trebalo da:- razumije osnovni koncept kontinuuma i mehanike fluida- zna izraziti osnovne <strong>za</strong>kone konzervacije u mehanici fluida i to u diferencijalnoj i u integralnoj formi- matematički opiše kretanje fluida i razumije Lagrangeov i Eulerov pristup istraživanju problema ukontinuumu- Nauči osnovne režime strujanja u fluidu i uradi jednostavne primjere- nauči koristiti dimenzionu analizu i teoriju sličnosti kao i njihovu primjenu u mehanici fluida~ 134 ~


E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod: Koncept kontinuuma. Neprekidnost, Predavanja22homogenost, izotropija.Matematske osnove: Teorija polja, definicija inačin predstavljanja polja. Indeksna notacija.Matrična notacija. Definiranje tenzora. Algebarskeoperacije s tenzorima. Diferencijalni operatori.Ivježbe+22. Nivooske površine i linije polja. Integralneteoreme. Tipovi polja. Značaj tenzorskihjednadžbi. Vektorske i tenzorske invarijante.Glavne komponente i glavni pravci tenzora.Označavanje vektora i tenzora.PredavanjaIvježbe2+223. Mehanika fluida_uvod : Fizikalne osobine fluida.Jedinice, dimenzije i dimenziona anali<strong>za</strong>4. Anali<strong>za</strong> sila koja djeluje na fluid.Tenzor napona. Tangencijalni i normalni naponiNewtonov <strong>za</strong>kon viskozitetaPredavanjaIvježbePredavanjaIvježbe2+22+2325. Statika fluida: Osnovni <strong>za</strong>koni statike fluida.Osnovna jednačina hidrostatike sa ilustracijamaprimjene.Mjerenje pritiska u fluiduPritisak fluida na ravne i <strong>za</strong>krivljene površine.6. Potisak i plivanje tijela – stabilnost tijela priplivanju. Relativno mirovanje fluida. PrimjeriPredavanjaIvježbePredavanjaIvježbe2+22+2237. Kinematika fluida: Brzina i ubr<strong>za</strong>nje fluida idrugih kinematski pojmovi. Vrtložno i nevrtložnokretanje fluida. Režimi kretanja fluida: stacionarno– nestacionarno, laminarno – turbulentno.PredavanjaIvježbe2+228. Nastanak turbulencije. Matematsko opisivanjekretanja fluida, - Lagrangeov i Eulerov pristup.Jednačina kontinuiteta, Reynoldsova transportnateorema.9. Dinamika fluida: Jedanačina količine kretanja.Primjeri primjene. Dinamika idelnog fluida.PredavanjaIvježbePredavanjaIvježbe2+22+22210. Eulerove jednačine, Bernoullieva jednačina, njenainterpretacija i primjena.PredavanjaIvježbe2+2311. Dinamika viskoznog fluida: Konstutivne relacije.Navier – Stokesove jednačine. Neka eg<strong>za</strong>ktna~ 135 ~PredavanjaI2+2


ješenja. Teorija sličnosti i njena primjena umehanici fluida.vježbe 212.Otpori pri kretanju fluida: Linijski i lokalnigubici. Modificirana Bernoullieva jednačina <strong>za</strong>kretanje realnog fluida u cijevima. Otporipotopljenih tijela. Otpori pri istjecanju fluida.PredavanjaIvježbe2+2 2Potencijalno strujanje fluida: Osnovne postavkei definicije. Ravansko potencijalno strujanje.13. Superpozicija osnovnih vidova potencijalnihstrujanja i neki oblici složenih strujanja(opstrujavanje valjkastih tijela, teorema Kute –Žukovskog, uporedba sa realnim strujanjima).14. Primjena funkcije kompleksne promjenljive, -princip konformnog preslikavanja.PredavanjaIvježbePredavanjaIvježbe2+22+24315. SEMINAR Prezentacijestudenata616. Zavrsni ispit 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja nastave 10 5 95 - 100 10 AAngažman na nastavi 85-94 9 BTestovi 20 10 75-84 8 CSeminar 30 20 65-74 7 DZavršni ispit 40 20 55-64 6 EU k u p n o 100 55 ispod 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Demirdžić: Mehanika fluida, I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 19902. F.M. White, Fluid Mechanics, McGrow-Hill, New York, 20033. L. Sopta, L. Kranjčević, Mehanika fluida, Tehnički fakultet Rijeka, 2006~ 136 ~


Šifra predmeta PHY383 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoBIOFIZIKAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>- Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarPeti (V)Naziv predmetaBiofizikaTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije60 30 15 -- 15Samostalni rad (sati) 40Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA-Biofizika kao samostalna fizička disciplina nastala je izdavajanjem odgovarajućih oblasti iz ni<strong>za</strong> drugih naučnihdisciplina (biologije, fiziologije, biohemije, anatomije itd.), tako da su granice između ovih disciplina samouvjetne. Osnovni <strong>za</strong>datak Biofizike ogleda se u tome, da se na konkretnim biološkim materijalima pokaže na kojinačin fizički, fizičko-hemijski i hemijski procesi, koji se dešavaju prema jednakim fizičkim <strong>za</strong>konima kao i ucijelom Kosmosu, ali pod drugačijim uvjetima, prelaze u kvalitativno nove fiziološke pojave.-Stoga je osnovni cilj ovoga predmeta da se studentima približe osnovna znanja o "fizici živog svijeta".C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja i vjestina neophodnih <strong>za</strong> razumjevanje "fizike živog svijeta".-Upoznavanje i ovladavanje osnovnim metodama i tehnikama mjerenja i modeliranja, koje se koriste u savremenojbiofizici.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanog predmeta studenti bi trebali da:-Razumiju osnove procesa modeliranja i korištenja eksperimentalnih tehnika u istraživanjima "živog svijeta".-Shvate kompleksnost fizičkih pojava, koje se dešavaju na nivou "žive materije".E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Osnovi sistematologije i teorije informacija. Predavanja 2 22. Modeliranje u Biofizici. 2 1~ 137 ~


Vježbe 13. Biomehanika:Mehanika lokomotornog sistema čovjeka.VježbePredavanja 224. Biomehanika fluida.Predavanja 2Vježbe15. Akustika:Predavanja 2Funkcioniranje organa sluha kod čovjeka.Ultrazvuk i njegova primjena.Vježbe16. Termodinamika:Predavanja 3Evolucija i entropija. Osnovi termodinamike višefaznihotvorenih sistema. Regulacija temperature kodtoplokrvnih organi<strong>za</strong>ma. Termografija.Vježbe27. Bioelektricitet:Predavanja 2Električno polje kod nekih živih organi<strong>za</strong>ma. Fizičkiosnovi elektrofiziologije. Električna impedancaorgani<strong>za</strong>ma.Fizičke osnove reografije.VježbePrva provjera znanjaTest18. Transportne pojave i osnove Molekularne Biofizike: Predavanja 3Transport materije kroz ćelijsku membranu.Pasivni i aktivni transport. Akcioni potencijal.Vježbe29. Spektri višelektronskih atoma i molekularni spektri.Molekularna spektroskopija i ultrastruktura.Vježbe10. Molekularna optika i optičke metode u medicini:Refraktometrija. Koherentna optika.Biofizika viđenja.Vježbe11. Radijaciona Biofizika:Termografija. Osnove rendgen dijagnostike. Rendgenskadifrakciona strukturna anali<strong>za</strong> u molekularnoj biofizici.1Predavanja 22Predavanja 2222221222122222Vježbe1112. Osnove dozimetrije jonizirajućih zračenja. Primjena Predavanja 2radioaktivnih izotopa u medicini.Vježbe13. Matematičko modeliranje ekoloških procesa:Predavanja 22Teoretska ekologija i ekološki monitoring. Prirodnaselekcija i kriterij optimalnosti.Vježbe2214. Stabilnost bioloških populacija. Promjene bioceno<strong>za</strong> Predavanja 2i<strong>za</strong>zvane egzogenim interkacijama.Vježbe15. Druga provjera znanja Test 216. Zavrsni ispit 2 6~ 138 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan brojOsvojen broj Ocjena (ECTSbodovabodova (BiH) ocjena)95 - 100 10 AParcijalni ispit 60 33 85-94 9 BZavršni ispit 40 22 75-84 8 C65 – 74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. Slobodanka Stanković "Fizika ljudskog organizma", Univerzitet Novi Sad, 2006.2. Dušan Ristanović I dr. Biofizika, Medicinska fizika Beograd-Zagreb, 19913. J.B..Marion, W.F.Horniyak, General Physics with Bioscience Essays, Joh Willey and Sons, 19854. Popović D., Stefančić V., Fizika s osnovama Biofizike, Univerzitet u Beogradu, 19895. Halliday N.C., Biggin H.C., Fizika <strong>za</strong> Biologe, Školska Knjiga, 19846. Arrondo J.L.R. and Alonso A., Advanced Techniques in Biophyics, Springer-Verlag Berlin Heidelberg,2006~ 139 ~


Šifra predmeta PTH591 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoATOMSKA I MOLEKULARNA FIZIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarŠesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaAtomska i molekularna fizika ITip predmetaIzborniBroj kreditnih bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije105 30 30 15 15Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položeni Atomska fizikapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Atomska i molekularna fizika IIpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmovima i matematičkim aparatom koji se koristi u atomskoj imolekularnoj fizici.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje sa pojmovima i matematičkim aparatom koji se koristi u atomskoj i molekularnoj fizici.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Atomi: Atom vodonikovog tipa. Predavanja23Računske vježbe 22. Magneti<strong>za</strong>m atoma i spin. Predavanja23Računske vježbe 23. Atomski sistemi sa dva elektrona. Predavanja23Računske vježbe 24. Višeelektronski atomi. Predavanja23Računske vježbe 25. Uticaj elektromagnetnog polja na atome. Predavanja23Računske vježbe 26. Uticaj jezgre na energetske nivoe atoma. Predavanja 2 3~ 140 ~


Računske vježbe 27. Prvi test 4 38. Molekuli: Opšte osobine molekula. Predavanja23Računske vježbe 29. Molekulski jon vodonika. Molekula vodonika. Predavanja23Računske vježbe 210. Molekularne orbitale. Predavanja23Računske vježbe 211. Hibridi<strong>za</strong>cija. Jonska ve<strong>za</strong>. Predavanja23Računske vježbe 212. Molekularni spektri. Predavanja23Računske vježbe 213. Disocijacija molekula. Luminiscencija. Predavanja23Računske vježbe 214. Širina i oblik spektralnih linija. Predavanja23Računske vježbe 215. Drugi test 4 316. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće 10 10 95-100 10 APrvi parcijalni ispit 25 12 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 12 75-84 8 C65-74 7 DZavršni ispit 40 21 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F(X)G. LITERATURAObavezna literatura:1. M. Terzić, M. Kurepa, Uvod u fiziku atoma i molekula, Univerzitet u Novom Sadu, Prirodno-matematičkifakultet, Studentski trg, Beograd, 1996.Šira literatura:1. M. K. Jurić, Atomska fizika, Naučna knjiga, Beograd, 1976.2. C. J. Foot, Atomic Physics, Oxford University Press, New York, 2005.3. H. Fridrich, Theoretical atomic physics, Springer-Verlag, Berlin, 1991.4. U Fano, L. Fano, Physics of atoms and molecules, The University of Chicago Press, Chicago (ruski prevod,1980.)5. D. Budker, D. F. Kimball, D. P. DeMille, Atomic physics: an exploration through problems and solutions,Oxford University Press, New York, 2004.6. B. V. Stanić, M. I. Marković, Zbirka rešenih <strong>za</strong>dataka iz atomske fizike, Nauka, Beograd, 1995.7. J. M. Purić, S. I. Deniže, Zbirka rešenih <strong>za</strong>dataka iz atomske fizike, Naučna knjiga, Beograd, 1991.8. Yung-Kuo Lim, Problems and solutions of atomic, nuclear, and particle physics, World Scientific,Singapore, 2000.9. E. E. Nikitin, B. M. Smirnov, Atomno-moljekuljarnije processi v <strong>za</strong>dačah s rješenjijami, Nauka, Moskva,1988. (ruski)10. K. Bartschat, Computational atomic physics, Springer, Berlin, 1996.~ 141 ~


Šifra predmeta PTH396 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoVIŠI KURS OPTIKE IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarŠesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaViši kurs optike ITip predmetaIzborniBroj kreditnih bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije63 30 15 9 9Samostalni rad (sati) 22,5Obavezni prethodno položeni Elektromagneti<strong>za</strong>m, OptikapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAInterakcija elektromagnetnog polja i atoma, Kvantna optika, Odabranapoglavlja optike, Fotonika, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom, Primjenalasera.Cilj predmeta je da produbljivanje znanja koje su studenti stekli u toku opšteg kursa optike.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje znanjima i matematičkim aparatomkoji se koristi u optici.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Elektromagnetni talasi: osobine, gustoća fluksa Predavanja21,5energije i impulsa. Pritisak svjetlosti.Računske vježbe 12. Elektromagnetni talasi: superpozicija talasa, Predavanja21,5polari<strong>za</strong>cija. Usrednjavanje. Fotometrija.Računske vježbe 13. Prostiranje svjetlosti u izotropnim sredinama. Predavanja21,5Računske vježbe 14. Geometrijska optika. Predavanja21,5Računske vježbe 15. Interferencija. Predavanja21,5Računske vježbe 16. Difrakcija. Metod Fresnelovih zona. Kirchhoffovaaproksimacija.PredavanjaRačunske vježbe211,5~ 142 ~


7. Prvi test 3 1,58. Fraunhoferova difrakcija. Fresnelova difrakcija. Predavanja21,5Računske vježbe 19. Nemonohromatsko zračenje. Predavanja21,5Računske vježbe 110. Osnovni koncepti Fourierove optike. Predavanja21,5Računske vježbe 111. Prostiranje svjetlosti u anizotropnim sredinama. Predavanja21,5Računske vježbe 112. Rasijanje svjetlosti. Predavanja21,5Računske vježbe 113. Laseri. Predavanja21,5Računske vježbe 114. Nelinearni fenomeni u optici. Predavanja21,5Računske vježbe 115. Drugi test 3 1,516. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Domaće <strong>za</strong>daće 10 5 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 13 85-94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 13 75-84 8 C65-74 7 DZavršni ispit 40 24 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAObavezna literatura:1. N. Matvejev, Optics, Mir Publisher, Moscow, 1988.Šira literatura:1. E. I. Butikov, Optika, Visšaja škola, Moskva, 1986.2. E. Hecht, Optics, Addison-Wesley, San Francisco, 2002.3. E. Hecht, Theory and problems of optics, Schaum’s outline series, McGraw-Hill, New York, 1975.4. E. Hecht, A. Zajac, Optics, Addison-Wesley, Reading, 1974.5. O. S. Heavens, R. W. Ditchburn, Insight into optics, Wiley, Chichester, 1991.6. M. Born, E. Wolf, Principles of optics, Pergamon, Oxford, 1970.7. J. W. Goodman, Introduction to Fourier optics, McGraw-Hill, New York, 1968.8. W. Christian i dr., Waves and optics simulations, Wiley, New York, 1995.9. Lim Yung-kuo, Problems and solutions on optics, World Scientific, New Yersey, 2003.10. D. V. Sivuhin, Sbornik <strong>za</strong>dač po obščemu kursu fiziki: Optika, Nauka, Moskva, 1977.11. M. Rousseau, G. P. Mathieu, J. W. Blaker, Problems in optics, Pergamon Press, Oxford, 1973. (ruskiprevod)~ 143 ~


Šifra predmeta PAP386 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoODABRANA POGLAVLJA MEHANIKE FLUIDA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>- Teorijska fizika, Eksperimentalna fizika, Medicinskaradijaciona fizikaSemestarŠesti (VI), osmi (VIII)Naziv predmetaOdabrana poglavlja mehanike fluida IITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije60 30 20 10Samostalni rad (sati) 40Obavezni prethodno položeni Matematičke metode fizike, Odabrana poglavlja mehanike fluida IpredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Primijenjene fizikepredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA- Cilj predmeta je da studenti ovladaju savremenim metodama istraživanja različitih režima strujanja fluida,- Cilj predmeta je također da se objasne odnosi koji vladaju među uzrocima i posljedicama kretanja fluida, nanaprednom nivou- Mehanika fluida je vrlo široka oblast primjenjene fizike koja je razvojem računarskih tehnologija doživjela bumi to posebno komjuterska dinamika fluida. Zato je cilj predmeta da se ovlada raspoloživim numeričkim metodamai kompjuterskom simulacijom jednostavnih primjera u mehanici fluida- Matematsko modeliranje fenomena u mehanici fluidaC. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETA-Specificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Upoznavanje sa razlicitim metodama i tehnikama rješavanja jednadžbi konzervacije na primjerima turbulentnihtokova-Ovladavanje matematskim aparatom koji je neophodan u savremenom pristupu izučavanja mehanike fluida, da sepostavi <strong>za</strong>tvoren sistem jednačina koji opisuje posmatrani problem-Ovladavanje specificnim numerickim proračunima različitih tipova tokova, posebno turbulentnih- identifikacija raspoloživih metoda <strong>za</strong> rješavanje sistema- Ovladavanje metodom konačnih <strong>za</strong>preminaD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESA- Nakon odslušanog predmeta student bi trebao da:- razumije osnovne karakteristike turbulencije i načine opisivanja turbulentnih tokova- zna standardne turbulentne modele i njihovu primjenu na jednostavne tokove- zna jednačine kretanja stišljivog fluida- se uvede u komjutersku dinamiku fluida~ 144 ~


- savlada osnovni koncept metode konačnih <strong>za</strong>premina- nauči glavne metode mjerenja brzine u fluidita, posebno LDAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Turbulentno kretanje fluida: Osnovne osobine Predavanja22turbulencije. Reynoldsovo statističko I+osrednjavanje. Pojmovi turbulentnih napona. vježbe22. Neke teorije “<strong>za</strong>tvaranja” Reynoldsovih jednačina:Bussinesqova hipote<strong>za</strong>, Prandtlova teorija“putanje miješanja”.PredavanjaIvježbe2+223. Granični sloj: Pojam i definicije. Empirijskeformule. Jedanačina kretanja fluida u graničnomsloju – Prandtlova jednačina <strong>za</strong> granični sloj.PredavanjaIvježbe2+224. Standardni modeli turbulencije PredavanjaIvježbe2+225. Dinamika stišljivog fluida: Osobine kretanjastišljivog fluida. Propagacija poremećaja i brzinazvuka. Machov broj.PredavanjaIvježbe2+226. Uvod u kompjutersku dinamiku fluida.Numeričko rješavanje osnovnih jednadžbimehanike fluida.PredavanjaIvježbe2+227. Metoda konačnih volumena: Glavni koncept iideje MKV. Vremenska i prostorna diskreti<strong>za</strong>cija.8. Diskreti<strong>za</strong>cione jednadžbe. Rješavanje sistemadiskreti<strong>za</strong>cionih jednadžbi. Kompjuterski<strong>program</strong>i.9. Konzervativnost i ograničenost diskreti<strong>za</strong>cionesheme. Stabilnost. Tačnost. Konzistentnost.Konvergencija. Algoritam rješavanja.PredavanjaIvježbePredavanjaIvježbePredavanjaIvježbe2+22+22+222210. Najvažniji primjeri primjene MKV PredavanjaIvježbe11. Najvažniji primjeri primjene MKV PredavanjaI12. Osnovne eksperimentalne metode u mehanicikontinuuma.~ 145 ~vježbePredavanjaIvježbe13. Osnove Laser-Dopller anemometrije PredavanjaIvježbe14. Seminar Prezentacijestudenata23+222+222+222+24 10


15. Seminar Prezentacijestudenata16. Zavrsni ispit4 10F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja nastave 10 5 95 - 100 10 AAngažman na nastavi 85-94 9 BTestovi 20 10 75-84 8 CSeminar 30 20 65-74 7 DZavršni ispit 40 20 55-64 6 EU k u p n o 100 55 ispod 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Demirdžić: Mehanika fluida, I dio, Mašinski fakultet Sarajevo, 19902. F.M. White, Fluid Mechanics, McGrow-Hill, New York, 20033. L. Sopta, L. Kranjčević, Mehanika fluida, Tehnički fakultet Rijeka, 20064. K. Versteeg & W. Malalasekera, An introduction to Computational Fluid Dynamics, The Finite VolumeMethod, Pearson Prentice hall London~ 146 ~


Šifra predmeta PTH493 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoNUKLEARNA FIZIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarSedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaNuklearna fizika ITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 15 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Nuklearna fizika I je da se studenti na osnovu ste£enog znanja iz teorijske fizike, specijalno kvantnemehanike, uvedu u podru£je fizike jezgara-složenih sistema čestica koje me.udjeluju prvenstveno jakiminterakcijama.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jediniceUvodFundamentalne čestice i interakcije, kvarkovski modelhadrona.Temeljne osobine atomskog jezgraGrađa jezgra, nukleoni. Osnovne veličine kojekarakteriziraju jezgro - radijus, masa, spin,električni i magnetni momenti jezgra.Izotopski spin jezgraIzotopski spin, SU(2) simetrija, izotopski spin sistema<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaKontaktSati radaSamostalno~ 147 ~


nukleona.Nuklearne sileDeuteron, fenomenologija nukleon-nukleonmeđudjelovanja, svojstva simetrije, nucleon-nukleonraspršenje.Modeli jezgraShell-model, model kapljice, generalizirani modeljezgra. Složeno jezgro, pobuđena stanja jezgra.Alfa raspadBeta-raspadBeta-raspad, slabe interakcije, narušenje <strong>za</strong>konasačuvanja parnosti.Nuklearne reakcijeRaspršenje čestica, S-matrica, udarni presjek, kanalireakcije, Breit - Wignerova formula.Reakcije i<strong>za</strong>zvane neutronima, fisija. Nuklearna fuzija.VježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbeF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 15 6 95 – 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 12 85 – 94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 12 75 – 84 8 CZavršni ispit 35 25 65 – 74 7 D55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se do četiri <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinomsemestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz <strong>za</strong>daća iparcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.G. LITERATURA1. W.N.Cottingham, D.A. Greenwood, An Introduction to Nuclear Physics, Second Edition, CambridgeUniversity Press, 20012. K.S.Krane, Introductory Nuclear Physics, John Wiley & Sons 19873. K. Heyde, Basic Ideas and Concepts in Nuclear Physics, Second Edition, IOP Publishing 19994. Supek, Teorijska fizika i struktura materije II, 5. izdanje, Školska knjiga, Zagreb 1990.~ 148 ~


Šifra predmeta PTH491 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKVANTNA TEORIJA POLJA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>- Teorijska fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaKvantna teorija polja ITip predmetaIzborniBroj (E)CTS bodova 5Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 30 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiKlasična mehanika, Kvantna mehanika I i II, Teorija elektromagnetnogpolja, Specijalna teorija relativnostiPredmet relevantan <strong>za</strong> predmete Kvantna teorija polja II, Fizika elementarnih česticaNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je upoznavanje studenata sa pojmovima i matematičkim aparatom kvantne teorije polja. Nakonizučavanja relativističke kvantne mehanike, studenti se upoznaju sa osnovama klasične teorije polja inerelativističke kvantne teorije polja.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje sa pojmovima i matematičkim aparatom relativističke kvantne mehanike, klasične teorije polja inerelativističke kvantne teorije polja.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Uvod: Sadržaj i definicija predmeta. Osnovnipojmovi i kratki istorijat.2. Klein-Gordonova jednačina:Izvođenje Klein-Gordonove jednačine.3. Klein-Gordonova jednačina u Schrödingerovomobliku. Interakcija sa elektromagnetnim poljem.4. Diracova jednačina i transformacije simetrije:Lorentzove transformacije.5. Lorentz-kovarijantnost Diracove jednačine.Bilinearne forme i osobine gama matrica.6. Rješenje Diracove jednačine <strong>za</strong> slobodnučesticu:~ 149 ~<strong>Nastavni</strong> metodSati radaKontakt SamostalnoPredavanja2Računske vježbe 2Predavanja2Računske vježbe 2Predavanja2Računske vježbe 2Predavanja2Računske vježbe 2Predavanja2Računske vježbe 2Predavanja 2


Ravni talasi i spinori. Projekcioni operatori. Računske vježbe 27. Prvi parcijalni ispit 48. Fizikalna interpretacija rješenja. Kleinov paradoks. PredavanjaRačunske vježbe229. Diracova jednačina i interakcije:Foldy-Wouthuysenova transformacija. Vodonikovatom. Teorija šupljina. Konjugacija naboja.PredavanjaRačunske vježbe2210. Klasična teorija polja:Prelaz sa sistema čestica na polja. Lagrangeovafunkcija kao funkcional polja. Hamiltonov formali<strong>za</strong>m.PredavanjaRačunske vježbe22Zakoni očuvanja u klasičnoj teoriji polja.11. Teorem Noether. PredavanjaRačunske vježbe2212. Invarijantnost u odnosu na translacije. Lorentzinvarijantnost. Unutrašnje simetrije. GeneratoriPoincaréove grupe.PredavanjaRačunske vježbe2213. Nerelativistička kvantna teorija polja:Pravila kvanti<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> bozone. Schrödingerovajednačina <strong>za</strong> višečestične sisteme.PredavanjaRačunske vježbe2214. Pravila kvanti<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> fermione. Sistem interagujućihčestica: Hartree-Fockova aproksimacija.PredavanjaRačunske vježbe2215. Drugi parcijalni ispit 416. Završni ispit 4F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Prvi parcijalni ispit - teorija 12,595 - 100 10 APrvi parcijalni ispit - <strong>za</strong>daci 12,5 55%85-94 9 BDrugi parcijalni ispit - teorija 12,5 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit - <strong>za</strong>daci 12,5 65-74 7 DZavršni ispit (teorija i <strong>za</strong>daci) 50 55% 55-64 6 EU k u p n o 100 55% Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAObavezna literatura:1. Dejan Milošević, Relativistička kvantna mehanika, Univerzitetski udžbenik, bosniaARS, Tuzla, 2005.2. W. Greiner, J. Reinhardt, Field quanti<strong>za</strong>tion, Springer, Berlin, 1996. (engleski, njemački)Dopunska literatura:1. N. Zovko, Osnove relativističke kvantne fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1987.2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977.3. N. N. Bogoljubov, D. V. Širkov, Kvantovije polja, Nauka, Moskva, 1980. (ruski, engleski)4. W. Greiner, Relativistic quantum mechanics, Springer, Berlin, 1994. (engleski, njemački)5. F. Schwabl, Advanced quantum mechanics, Springer, Berlin, 1999. (engleski, njemački)6. J. D. Bjorken, S. D. Drell, Relativistic quantum mechanics, Mc-Graw Hill, New York, 1964. (engleski,ruski)7. J. D. Bjorken, S. D. Drell, Relativistic quantum fields, Mc-Graw Hill, New York, 1965. (engleski, ruski)8. W. Greiner, J. Reinhardt, Quantum electrodynamics, Springer, Berlin, 1989. (engleski, njemački)9. A. I. Ahiezer, V. B. Beresteckij, Kvantovaja elektrodinamika, Nauka, Moskva, 1981. (ruski, engleski)10. C. Itzykson, J.-B. Zuber, Quantum field theory, Mc-Graw Hill, New York, 1980. (engleski, ruski)~ 150 ~


Šifra predmeta PTH492 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoKVANTNA TEORIJA POLJA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaKvantna teorija polja IITip predmetaIzborniBroj kreditnih bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 30 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiKlasična mehanika I i II, Kvantna mehanika I i II, Teorija elektromagnetnogpolja, Specijalna teorija relativnosti, Kvantna teorija polja IPredmet relevantan <strong>za</strong> predmete Fizika elementarnih česticaNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAUpoznavanje studenata sa formalizmom klasične i kvantne teorije polja. Proučavanje relativističkih polja saspinom 0, 1/2 i 1. Produbljivanje znanja studenata o kvantnoj teoriji polja kroz različite primjere i primjene.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETARazvijeni formali<strong>za</strong>m kvantne teorije polja primijenjen je na kvantnu elektrodinamiku. Studenti se upoznaju i sai<strong>za</strong>branim oblastima višeg kursa kvantne teorije polja.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Polja sa spinom 0 - Klein-Gordonova jednačina:Neutralno Klein-Gordonovo polje. Klein-Gordonovo polje sa nabojem.PredavanjaRačunske vježbe222. Transformacije simetrije. Invarijantnekomutacione relacije. Skalarni Feynmanovpropagator.PredavanjaRačunske vježbe223. Polja sa spinom 1/2 - Diracova jednačina:Diracov lagranžijan. Kanonska kvanti<strong>za</strong>cijaDiracovog polja.PredavanjaRačunske vježbe224. Razvoj operatora polja po ravnim talasima.Feynmanov propagator <strong>za</strong> Diracovo polje.Predavanja 2~ 151 ~


Spiralnost. Opšte komutacione relacije iRačunske vježbe 2mikrokau<strong>za</strong>lnost.5. Polja sa spinom 1 - Maxwellove i Procajednačine:Maxwellove jednačine. Lorentzov i CoulombovPredavanjaRačunske vježbe22gauge.6. Proca jednačina. Razvoj vektorskog polja poravnim talasima.Kvanti<strong>za</strong>cija fotonskog polja:PredavanjaRačunske vježbe22Elektromagnetno polje u Lorentzovom gaugeu.7. Kanonska kvanti<strong>za</strong>cija u Lorentzovom gaugeu.Gupta-Bleulerov metod. Feynmanov propagator <strong>za</strong>fotone.PredavanjaRačunske vježbe228. Prvi parcijalni ispit 49. Kvantna polja sa interakcijama. Kvantnaelektrodinamika:Interakciona reprezentacija. Operator vremenskePredavanjaRačunske vježbe22evolucije.10. Matrica rasijanja. Wickov teorem. PredavanjaRačunske vježbe2211. Feynmanova pravila u kvantnoj elektrodinamici. PredavanjaRačunske vježbe2212. Presjek rasijanja. Møllerovo rasijanje.Comptonovo rasijanje.PredavanjaRačunske vježbe2213. I<strong>za</strong>brane oblasti višeg kursa kvantne teorijepolja: Skalarna elektrodinamika.φ 4 teorija.Renormali<strong>za</strong>cija.PredavanjaRačunske vježbe2214. Redukcioni formali<strong>za</strong>m. Diskretne transformacijesimetrije. Metod integrala po trajektorijama.PredavanjaRačunske vježbe2215. Drugi parcijalni ispit 416. Završni ispit 4F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Prvi parcijalni ispit – teorija 12,595 - 100 10 APrvi parcijalni ispit – <strong>za</strong>daci 12,5 55%85-94 9 BDrugi parcijalni ispit – teorija 12,5 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit – <strong>za</strong>daci 12,5 65-74 7 DZavršni ispit (teorija i <strong>za</strong>daci) 50 55% 55-64 6 EU k u p n o 100 55% Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAObavezna literatura:1. W. Greiner, J. Reinhardt, Field quanti<strong>za</strong>tion, Springer, Berlin, 1996. (engleski, njemački)Dopunska literatura:1. N. Zovko, Osnove relativističke kvantne fizike, Školska knjiga, Zagreb, 1987.~ 152 ~


2. I. Supek, Teorijska fizika i struktura materije, II dio, Školska knjiga, Zagreb, 1977.3. N. N. Bogoljubov, D. V. Širkov, Kvantovije polja, Nauka, Moskva, 1980. (ruski, engleski)4. W. Greiner, Relativistic quantum mechanics, Springer, Berlin, 1994. (engleski, njemački)5. F. Schwabl, Advanced quantum mechanics, Springer, Berlin, 1999. (engleski, njemački)6. J. D. Bjorken, S. D. Drell, Relativistic quantum mechanics, Mc-Graw Hill, New York, 1964. (engleski,ruski)7. J. D. Bjorken, S. D. Drell, Relativistic quantum fields, Mc-Graw Hill, New York, 1965. (engleski, ruski)8. W. Greiner, J. Reinhardt, Quantum electrodynamics, Springer, Berlin, 1989. (engleski, njemački)9. A. I. Ahiezer, V. B. Beresteckij, Kvantovaja elektrodinamika, Nauka, Moskva, 1981. (ruski, engleski)~ 153 ~


Šifra predmeta PTH494 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA ELEMENTARNIH ČESTICA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarOsmi (VII)Naziv predmetaFizika elementarnih čestica ITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 15 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Fizika elementarnih čestica I je da se studenti upoznaju sa osnovnim fizikalnim aspektimaStandardnog modela fizike elementarnih čestica.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jediniceVrste elementarnih čestica i tipovi međudjelovanja(klasifikacija i primjeri reakcija)Pregled stanja savremene teorije, Standardni model.Visokoenergetski eksperimenti: akceleratori i detektori,anali<strong>za</strong>.Čestice i polja, Feynmanovi dijagrami, presjeciraspršenja i širine raspada.Simetrije i <strong>za</strong>koni održanja. Kvantni brojevi.Relativistička kinematika.Fenomenologija jakih interakcija. Izospin i SU(2).Stranost i SU(3) simetrija, kvarkovski model hadrona.<strong>Nastavni</strong>metodPredavanja ivježbeKontaktPo nast.<strong>plan</strong>uSati radaSamostalno~ 154 ~


Raspršenje elektrona na nukleonima. Partonski model.SU(3) gauge invarijantnost, boja, kvantnahromodinamika.Mlazevi, teški kvarkovi.Slabe interakcije, Fermijeva teorija. Narušenjeparnosti.Univer<strong>za</strong>lnost slabog međudjelovanja, Cabibbo teorija,slabe struje.Objedinjenje elektromagnetskih i slabihmeđudjelovanja, Salam-Weinberg SU(2)×U(1) teorija.F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Zadaće 15 6 95 – 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 12 85 – 94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 12 75 – 84 8 CZavršni ispit 35 25 65 – 74 7 D55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se četiri <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinomsemestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz <strong>za</strong>daćai parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.G. LITERATURA1. Ivica Picek, Fizika elementarnih čestica, HINUS, Zagreb 1997.Šira literatura:1. R. Martin, G. Shaw, Particle Physics, Second Edition, John Wiley & Sons 1997.2. J. R. Aitchison, A. J. G. Hey, Gauge Theories in Particle Physics, Vol. 1, Third Edition, IOP Publishing,2003~ 155 ~


Šifra predmeta PTH496 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoSIMETRIJE U FIZICIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Teorijska fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaSimetrije u fiziciTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije30 15 Po potrebiSamostalni rad (sati)IndividualnoObavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta Simetrije u fizici je da se studenti upoznaju sa metodama teorije grupa i njihovih reprezentacija uprimjeni na opis i proučavanje simetrija fizikalnih sistema. Razvija se relevantni aparat i primjenjuje na i<strong>za</strong>branefizikalne primjere, specijalno iz domena kvantne fizike. U ovom predmetu pažnja je u<strong>smjer</strong>ena na kontinualne-Liejeve grupe simetrije, specijalno na grupu rotacija, unitarne grupe i Lorentzovu grupu.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jediniceNeprekidne grupe i njihove reprezentacijeParametri<strong>za</strong>cija grupe, pove<strong>za</strong>nost. Primjeri - linearne iafine grupe. Liejeve grupe, neprekidnost i analitičnoststrukturnih funkcija. Primjeri Liejevih grupa važnih <strong>za</strong>fiziku.Jednoparametarske grupe: generator, kanonskiparametar. Reprezentacije, Stoneov teorem.Primjer: translacije u vremenu, Hamiltonijan.Ireducibilne reprezentacije grupe<strong>Nastavni</strong>metodPredavanjaVježbeKontaktSati radaSamostalno~ 156 ~


translacija i grupe SO(2).Višeparametarske grupe i njihove reprezentacije.Generatori. SO(3), reprezentacija gruperotacija u prostoru skalarnih funkcija. Operatoriimpulsa i momenta impulsa kao generatorireprezentacija grupe translacija i grupe rotacija.Jednoparametarske podgrupe SO(3), eksponencijalniprikaz.Liejeve algebre i njihove reprezentacijeOsobine i primjeri Liejevih algebri -so(n), su(n).Reprezentacije Liejeve grupe i njeneLiejeve algebre, strukturne konstante. Ireducibilnereprezentacije Liejeve algebre grupe rotacija.Kanonska ba<strong>za</strong>. Casimirov operator. Grupa rotacija isferne funkcije.Regularna reprezentacija Liejeve algebre iodgovarajuće Liejeve grupe. Ve<strong>za</strong> sa unutrašnjimautomorfizmima.Direktni produkt reprezentacija Liejeve grupeoperatori,matrice, generatori reprezentacije.Razlaganje direktnog produkta na ireducibilnereprezentacije, Clebsch-Gordanovi koeficijenti<strong>za</strong> SO(3). Izborna pravila. Ireducibilni tenzorskioperatori, Wigner-Eckartov teorem.Unitarne grupe u fizici česticaIzospin, grupa SU(2). Hipernaboj, SU(3).Reprezentacije unitarnih grupa, ve<strong>za</strong> sa grupompermutacija, Youngovi tabloi.Lorentzova grupa i njene reprezentacijeHomogene i nehomogene Lorentzove transformacije,svojstva i ireducibilne reprezentacije Lorentzove iPoincaréove grupe, ve<strong>za</strong> sa klasičnim i kvantnimpoljima.PredavanjaVježbePredavanjaVježbePredavanjaVježbeF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Zadaće 15 6 95 – 100 10 APrvi parcijalni ispit 25 15 85 – 94 9 BDrugi parcijalni ispit 25 15 75 – 84 8 CZavršni ispit 35 19 65 – 74 7 D55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FVježbe prate <strong>program</strong> predavanja. Tokom semestra daju se dvije <strong>za</strong>daće. Prvi parcijalni ispit održava se sredinomsemestra, a drugi na kraju semestra. Završnom ispitu pristupaju studenti koji su dobili 55% bodova ili više iz <strong>za</strong>daćai parcijalnih ispita. Parcijalni ispiti su pismeni, a <strong>za</strong>vršni ispit po pravilu usmeni.G. LITERATURA1. Bilješke sa predavanja.2. H. F. Jones, Groups, Representations and Physics, 2nd ed, IOP Publishing, 19983. J. F. Cornwell, Group Theory in Physics, An Introduction, Academic Press, 19974. W. Greiner, B. Müller, Quantum Mechanics - Symmetries, Second Edition, Springer Verlag 1992~ 157 ~


5. M. Hamermesh, Group Theory and Its Application to Physical Problems, Dover, 1989EKSPERIMENTALNA FIZIKALISTA IZBORNIH PREDMETAIzborni predmet\SemestarIP+VVP+VVIP+VVIIP+VVIIIP+VBROJ(E)CTSBODOVAOsnove laserske fizike – PTH391 2+1 4Biofizika – PHY383 2+1 4Odabrana poglavlja mehanike fluida I– PAP3852+2 5Električna mjerenja neelektričnih2+1 4veličina – PCM384Primjena lasera – PTH580 2+1 (2+1) (2+1) 4Fizika jonizirajućeg zračenja I –2+2 5PAP364Odabrana poglavlja mehanike fluida II–PAP3862+2 5Fizika tankih slojeva – PCM481 2+1 (2+1) 4Fizika jonizirajućeg zračenja II-2+2 5PAP465Defekti u čvrstim tijelima I – PCM483 2+1 4Uređaji <strong>za</strong> dobivanje slike u2+1 4medicinskoj fizici – PAP485Fizika metala I- PCM482 2+2 5Fizika poluprovodnika I – PCM484 2+1 4Brojevi u <strong>za</strong>gradama označavaju da se nastava iz toga predmeta može održati i u navedenom semestru, o čemuće biti postignut dogovor na početku svake školske godine.~ 158 ~


Šifra predmeta PCM384 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoA. OPĆI PODACIELEKTRIČNA MJERENJA NEELEKTRIČNIH VELIČINANASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički SarajevoOdsjekOdjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika-Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizikaSemestarŠesti (VI)Naziv predmetaElektrična mjerenja neelektričnih veličinaTip predmetaIzborniBroj kreditnih bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije45 30 15 - 10Samostalni rad (sati) 15Obavezni prethodno položenipredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj i <strong>za</strong>datak predmeta je da studente upozna sa dostignučima u oblasti mjerenja analognih veličina pomoću savremenihelektronskih uređaja i računara. Takođe je cilj predmeta da ih osposobi u vještini razumijevanja ne samo prirode naučnihdisciplina već i univer<strong>za</strong>lnosti razumjevanja <strong>za</strong>kona i njihovog značenja <strong>za</strong> čovjeka i civili<strong>za</strong>cijske tokove.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETANajveći dio <strong>program</strong>a predmeta ELEKTRIČNA MJERENJA NEELEKTRIČNIH VELIČINA se sastoji uovladavanju principima i metodama transformacije analognih u digitalne podatke. Cilj je da studenti nauče kako dakoriste savremene instrumente <strong>za</strong> svoj rad i <strong>za</strong> sticanje bitnih informacija o oblastima u kojima će vjerovatno moći naćisvoj budući posao.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti steknu vještinu i samopouzdanje u razmišljanju i komuniciranju kada se to odnosi isključivo naoblast njihovog studija i naučne discipline koju izučavaju.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. MJERENJA ANALOGNIH VELIČINAOsnovna uputstva <strong>za</strong> rad u toku semestra i upoznavanje <strong>plan</strong>a i<strong>program</strong>a predmeta.Predavanja 2+1 2~ 159 ~


2. ELEKTRIČNO KODIRANJE ANALOGNIH SIGNALA Predavanja 2+1 2Električne veličine i njihove osobine. Analogni i digitalnimultimetri.3. ULAZNI TRANSDJUSERI I MJERNI SISTEMIPredavanja 2+1 2Pricipi mjerenja. Mjerenja vremena i frekvencije. Mjerenjaenergije. Mjerenja neelektričnih veličina na osnovu mjerenjaotpora.4. OPERACIONI POJAČAVAČI I SERVO SISTEMIPredavanja 2+1 2Servo sistemi i automatsko mjerenje.5. PROGRAMIRANI ANALOGNI PREKIDAČIPredavanja 2+1 2Principi. Mehanički i poluprovodnički prekidači. Samplingmjerenja.6. ANALOGNO-DIGITALNI I DIGITALNO- ANALOGNI Predavanja 2+1 2PRETVARAČI.Ulazni i izlazni portovi računara. Real-time clocks. Sample andhold kola. Analogni ulazno/izlazni sistemi.7. SISTEMI REGULACIJE I MJERENJAPredavanja 2+1 2Tipovi regulacionih sistema. Kontrolori.8. DIGITALNI ENCODERI IPredavanja 2+1 2Tipovi: kontaktni, magnetni, optički, ostali.9. DIGITALNI ENCODERI IIPredavanja 2+1 2Mjerenja pozicije, brzine, protoka, pritiska/sile.10. DIGITALNI ENCODERI IIIPredavanja 2+1 2Mjerenja: vlažnosti, pH (kiselost/baznost), gustoće, zvuka, nivoa,kretanja.11. SPEKTROSKOPIJA IPredavanja 2+1 2Molekularna spektroskopija u različitim oblastima (ultraljubičastoj,vidljivoj i infracrvenoj).12. SPEKTROSKOPIJA IIPredavanja 2+1 2Atomska spektroskopija bazirana na plamenu i elektrotermalnojatomi<strong>za</strong>ciji.13. SPEKTROSKOPIJA IIIInfracrvena absorpciona spektroskopija. Ramanova spektroskopija.Predavanja 2+1 214. SPEKTROSKOPIJA IVPredavanja 2+1 2Masena spektroskopija. Površinska anali<strong>za</strong>.15. SPEKTROSKOPIJA VPredavanja 2+1 2NMRS spektroskopija16. Završni ispit Praktični dio 1 10*ispita*Ukupno sati 46 40*Ispit se polaže usmeno kroz seminarski rad koji se radi tokom semestra.~ 160 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)Kriterijbodova prolaz bodova(BiH)Kolokvirane vježbe 10 6 95 - 100 10 APrvi parcijalni ispit –test 10 6 85-94 9 BPrvi parcijalni ispit-praktični 10 6 75-84 8 CdioDrugi parcijalni ispit –test 10 6 65 – 74 7 DDrugi parcijalni ispit-praktični 10 6 55-64 6 EdioZavršni ispit 50 25U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAOsnovna literatura:1. Malmstadt, Enke and Crouch: Electronics and Instrumentation for Scientists, The Benjamin CummingsPublishing Compani, London, 1992.2. George C. Barney: Inteligent Instrumentation, Prentice Hall, New York, 1998.3. Douglas A Skoog and James J. Leary: Principles of Instrumental Analysis, Sauners College, 1990.~ 161 ~


Šifra predmeta PTH392 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoPRIMJENA LASERAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizikaSemestarŠesti (VI), sedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetaPrimjena laseraTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije63 30 15 9 9Samostalni rad (sati) 22,5Obavezni prethodno položeni Osnove laserske fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteInterakcija elektromagnetnog polja i atoma, Odabrana poglavlja optike,Fotonika, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom.Nastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj predmeta je da upozna studente sa primjenom lasera.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAOvladavanje znanjem iz primjene lasera u različitim oblastima nauke i tehnike.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekuje se da studenti uspješno usvoje sadržaj predmeta i polože ispit.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Osnovni principi rada lasera i laserskih uređaja. Predavanja21,5Računske vježbe 12. Laserska mjerenja:Predavanja21,5Laserski daljinomjeri.Računske vježbe 13. Laserski žiroskopi. Laserski radari. Predavanja21,5Računske vježbe 14. Laserska Dopler anemometrija. Predavanja21,5Računske vježbe 15. Laserska spektroskopija:Rasijanje laserskog zračenja. Ramanovo iRayleighovo rasijanje. Brillouinovo rasijanje.Fotojoni<strong>za</strong>ciona laserska spektroskopija.PredavanjaRačunske vježbe211,5~ 162 ~


6. Holografija. Predavanja21,5Računske vježbe 17. Prvi test 3 1,58. Primjena lasera u industriji i vojnoj tehnici. Predavanja21,5Računske vježbe 19. Primjene u tehnologiji. Obrada materijala pomoću Predavanja21,5lasera.Računske vježbe 110. Optičke komunikacije. Predavanja21,5Računske vježbe 111. Primjene lasera u medicini (I). Predavanja21,5Računske vježbe 112. Primjene lasera u medicini (II). Predavanja21,5Računske vježbe 113. Primjene u nauci. Separacija izotopa. Stvaranje Predavanja21,5plazme. Laserska fuzija.Računske vježbe 114. Pravci razvoja lasera i laserske tehnike. Predavanja21,5Računske vježbe 115. Drugi test 3 1,516. Završni ispitF. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Domaće <strong>za</strong>daće 10 5 95–100 10 ASeminarski rad 10 6 85-94 9 BPrvi parcijalni ispit 20 11 75-84 8 CDrugi parcijalni ispit 20 11 65-74 7 DZavršni ispit 40 22 55-64 6 EU k u p n o 100 55 ispod 55 5 FG. LITERATURAObavezna literatura:1. D. Milošević, Osnove lasera (sa zbirkom riješenih <strong>za</strong>dataka), 1996. (nerecenzirana skripta)2. S. Marić, D. Milošević, O. Pašić, P. Vretenar, Š. Šikalo, E. Alimanović-Halilović, Laserska tehnika i njenaprimjena, Mašinski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Kurs MET-2002/11, Centar tehnološke izvrsnosti,MET Fondacija (2002)Šira literatura:1. C. Davis, Lasers and electro-optics. Fundamentals and engineering, Cambridge University Press,Cambridge, 1996.2. V. Henč-Bartolić, L. Bistričić, Predavanja i auditorne vježbe iz fizike lasera, Element, Zagreb, 2001.3. D. Milatović, Optoelektronika, Svjetlost, Sarajevo, 1987.4. N. Konjević, Uvod u kvantnu elektroniku, laseri, Naučna knjiga, Beograd, 1981.5. S. Lugomer, M. Stipančić, Laser – fizikalne osnove, konstrukcija i primjene, Svjetlost, Sarajevo, 1977.6. W. T. Silfvast, Laser Fundamentals, Cambridge University Press, Cambridge, 1996.7. D. C. O'Shea, W. Callen, W. T. Rhodes, Introduction to lasers and their applications, Addison-Wesley,Reading, 1978.8. N. Rykalin, A. Uglov, I. Zuev, A. Kokora, Laser and electron beam material processing. Handbook, MirPublishers, Moscow, 1988.~ 163 ~


9. V. S. Letokhov, Lazernaja fotojoni<strong>za</strong>cionaja spektroskopija, Nauka, Moskva, 1987.10. Ju. V. Bajborodin, Osnovi lazernoj tehniki, Višča škola, Kijev, 1988.11. D. J. Eliott, Ultraviolet laser technology and applications, Academic Press, San Siego, 1995.12. B. E. A. Saleh, M. C. Teich, Fundamentals of photonics, John Wiley & Sons, Inc., New York, 1991.~ 164 ~


Šifra predmeta PAP364 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizika, Medicinska radijaciona fizikaSemestarŠesti (VI)Naziv predmetaFizika jonizirajućeg zračenja ITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije90 30 30 -- 30Samostalni rad (sati) 50Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteMedicinska radijaciona fizika I, Medicinsla radijaciona fizika II,Metrologija jonizirajućih zračenjaNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA-Cilj ovoga predmeta je dati studentima osnovna znanja iz nuklearne fizike kao baze <strong>za</strong> dalji studij medicinskeradijacione fizike. Također, ovaj predmet bi upoznao studente i sa najvažnijim osobinama različitih tipova izvorajonizirajućeg zračenja, te njihove primjene u različitim oblastima ljudske djelatnosti.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja i vjestina neophodnih <strong>za</strong> razumjevanje procesa koji se dešavaju na nivou atomskejezgre i dovode do emisije jonizirajućeg zračenja.-Usvajanje osnovnih znanja o najvažnijim osobinama različitih tipova izvora jonizirajućeg zračenja.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanog predmeta studenti bi trebali da:-Razumiju osnove procesa koji se dešavaju na nivou atomske jezgre i dovode do emisije jonizirajućeg zračenja,-Jasno razlikuju različite tipove izvora jonizirajućeg zračenja i razumiju bazične principe njihove primjene u nauci,industriji, medicini itd.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Atomska jezgra:Struktura atomske jezgreOpće osobine atomske jezgreNuklearne sile i nuklearni modeliPredavanja 4 3~ 165 ~


Vježbe 6 22. Radioktivnost:Radioaktivnost i jonizirajuće zračenjeZakon radioaktivnog raspadaLančani radioaktivni raspadSekularna i transientna radioaktivna ravnotežaAktivnost izvora jonizirajućih zračenjaTipovi radioaktivnog raspadaVježbePredavanja 68243. Alfa raspad:Alfa emisija i Fina strukturaTeorija alfa emisije. WBK metodKomparacija teorije alfa raspada saeksprimentalnim opažanjima. Geiger-NuttallovopraviloVježbePredavanja 43424. Beta raspad:Beta plus i beta minus raspadOčuvanje energije i ugaonog momenta pri betaraspaduFermijeva teorija beta raspadaElektronski <strong>za</strong>hvatVježbePrva provjera znanjaPredavanja 4224225. Gama raspad:Emisija gama kvanata i osnove teorije gamaprela<strong>za</strong>Interna konverzija i Augerovi elektroniIzomeri<strong>za</strong>mVježbePredavanja 43426. Nastanak i osobine X-zračenja:Rendgenska cijev. Interakcija elektrona sa metomkatodomSpektar X-zračenja. Karakteristično i bijelo X-zračenjeVježbePredavanja 34327. Izvori jonizirajućeg zračenja:Prirodna izvori jonizirajućeg zračenjaVještački izvori jonizirajućeg zračenjaKvazi atomi. Neklasični atomiProdukcija i korištenje radionuklidaIzotopske baterije. Fusioni reaktori. Nuklearnireaktori.Mašine <strong>za</strong> proizvodnju jonizirajućeg zračenja umediciniVježbePredavanja 54428. Druga provjera znanja Test 2 29. Zavrsni ispit 2 6~ 166 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja5 4 95-100 10 AnastaveTestovi 30 16 85-94 9 BSeminarski rad 20 11 75-84 8 CZavršni ispit 45 24 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. ICRU Report 60: Radiation Quantities and Units, ICRU, 19802. Krane K.S, Introductory Nuclear Physics, John Wilez & Soons, New York, 19883. Johns H. E. and Cunningham J.R., The Physics of Radiology, (Forth Edition), Charles C Thomas4. Publisher, Springfield, Illinois, 19835. Draganić I, Radioaktivni izotopi i zračenja, Knjiga I, Opšti pojmovi, Univerzitet u Beogradu, Institut <strong>za</strong>6. nuklearne nauke "Boris Kidrič" Vinča, Beograd, 19817. L'Annunziata M.F.,Radioactivity. Introduction and History, Elsevier B.V., Amsterdam, Netherlands,8. 2007~ 167 ~


Šifra predmeta PCM481 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA TANKIH SLOJEVAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika-Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizikaSemestarSedmi (VII), osmi (VIII)Naziv predmetFizika tankih slojevaTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 30 15 10 20Samostalni rad (sati) 25Obavezni prethodno položenipredmetiFizika čvrstog stanja I, Fizika čvrstog stanja IIOpšte fizikePredmet relevantan <strong>za</strong>Metode <strong>za</strong> karakteri<strong>za</strong>ciju tankih slojevapredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETATanki slojevi imaju veliku primjenu u elektronici, optici i uopšte, u savremenoj tehnologiji. Cilj predmeta je dase studenti upoznaju sa načinom dobivanja i fizikalnim osobinama tankih slojeva.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAFizika tankih slojeva predstavlja izborni kurs, pa su specifični <strong>za</strong>daci predmeta su da studenti upotpune svojaznanja iz oblasti fizike kondenzirane materije.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAOčekivani rezultati su da studenti usvoje elementarna znanja iz oblasti fizike tankih slojeva, načina njihovogdobivanja i široke mogućnosti njihove primjene.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice<strong>Nastavni</strong> metod1. Uvod. predavanjavježbe2. Fizikalne metode <strong>za</strong> dobivanje tankih slojeva predavanjaslojeva. Prevlake.vježb3. Kontrola procesa deponovanja. Mjerenje debljinetankog sloja.konsultacijeepredavanjavježbekonsultacijeSati radaKontakt Samostalno3 14 14 1~ 168 ~


4. Nukleacija i rast tankog sloja. predavanjavježbekonsultacije5. Tipovi podloge i njihov uticaj na karakteristiketankog sloja.6. Strukturne osobine tankih slojeva. Mikrostruktura.Defekti u tankom sloju.7. Mehaničke osobine tankih slojeva i metodemjerenja.8. Anali<strong>za</strong> hemijskog sastava i raspodjela elemenatau depozitu. Metode koje koriste elektronski snop.9. Metode <strong>za</strong> analizu koje koriste snop jona niskih ivisokih energija.10. Električne osobine tankih slojeva. Električni otpor.Električna provodljivost.11. Mjerenje električnog otpora. Promjene električnogotpora u toku odgrijavanja..predavanjavježbekonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacije12. Parcijalni ispit predavanjavježbeseminarikonsultacije13. Optičke osobine tankih slojeva. Vrste optičkihtankih slojeva Vrste ogledala. Određivanjeindeksa prelamanja tankih slojeva.14. Difuzija u tankim slojevima. Zapreminskadifuzija. Difuzija po površini. Difuzija dužgranice.predavanjavježbeseminarikonsultacijepredavanjavježbeseminarikonsultacije15. Neke primjene tankih slojeva i prevlaka. predavanjavježbeseminarikonsultacije5 25 26 26 16 25 25 15 25 26 15 25 116. Završni ispit pismeni 2~ 169 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Parcijalni ispit 50 27,5 95 – 100 10 ASeminarski rad 10 5,5 85 – 94 9 B75 – 84 8 C65 – 74 7 DZavršni ispit 40 22 55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURAOsnovna literatura:1. L. C. Feldman and J. W. Mayer: Fundamentals of Surface and Thin Film Analysis, North-Holland, London,1986. K.H.Chopra, Thin Film Phenomena, McGraw Hill 1972.Dopunska literatura:1. Handbook of thin film technology, ed. by L.Maissel and R.Glang, McGraw Hill 1970.~ 170 ~


Šifra predmeta PAP465 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizika, Medicinska radijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaFizika jonizirajućeg zračenja IITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije90 30 30 -- 30Samostalni rad (sati) 50Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteMedicinska radijaciona fizika I, Medicinsla radijaciona fizika II,Metrologija jonizirajućih zračenjaNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA-Cilj ovoga predmeta je dati studentima osnovna znanja iz procesa interakcije jonizirajućeg zračenja sa materijom inuklearnih reakcija, kao baze <strong>za</strong> dalji studij medicinske radijacione fizike. Također, ovaj predmet bi upoznaostudente i sa osnovama detekcije jonizirajućeg zračenja.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja neophodnih <strong>za</strong> razumjevanje procesa interakcije jonizirajućeg zračenja sa materijom-Usvajanje osnovnih znanja o nuklearnim reakcijama i principima detekcije jonizirajućeg zračenja.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanog predmeta studenti bi trebali da:-Razumiju osnove procesa koji dešavaju se pri interakciji jonizirajućeg zračenja sa materijom i nuklearnimreakcijama-Razumiju osnovne principe detekcije jonizirajućih zračenja.E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod. Opće osobine interakcije jonizirajućeg zračenjasa materijom:Interakcija fotona sa materijom.Predavanja 3 2~ 171 ~


Interakcija naelektrisanih čestica sa materijomInterakcija neutrona sa materijomMonte Carlo metodVježbe 2 12. Interakcija fotona sa materijom:Eksponencijalni <strong>za</strong>kon slabljenja. Linearni koeficijentslabljenja. Maseni, elektronski i atomski koeficijentislabljenjaTransfer i apsorpcija energije. Koherentna i nekoherentnarasijanjaFotoelektrični efekatThomsonovo (klasično) rasijanjeRayleightovo (koherentno) rasijanjeComptonovo (nekoherentno) rasijanje. VjerovatnostCompotonovih sudara (Klein-Nishina koeficijenti).Produkcija parova elektron-pozitron. Energetskadistribucija elektrona i pozitrona nastalih pri produkcijiparovaUkupni koeficijent slabljenja. Ukupni koeficijenttransfera i apsorpcije energije.Višestruki procesi i Monte Carlo proračuniPredavanja 82Vježbe3. Interakcija naelektrisanih čestica sa materijom:Interakcija teških naelektrisanih čestica samaterijomInterakcija elektrona sa materijom. Srednja snaga<strong>za</strong>ustavljanja. Linearni transfer energije (LET)VježbePrva provjera znanja4. Prolaz neutrona kroz materiju:Elastični i neelastično rasijanje nutrona na jezgiNeutronski <strong>za</strong>hvatJoni<strong>za</strong>cija. Uklanjanje nutrona iz uskog snopa.Neutronski presjekVježbe5. Nuklearne reakcije:Presjek nuklearne reakcije i funkcija pobuđenjaNuklearne reakcije sa naelektrisanim česticama.Nuklearne reakcije sa neutronimaNuklearna fisija. Mehani<strong>za</strong>m nuklearne fisije.Fisioni produkti. Energetski bilans <strong>za</strong> fisioneproceseProračun doprinosa u nuklearnim reakcijamaVježbe6. Osnovni principi detekcije jonizirajućeg zračenja:Opća svojstva i princip rada detektora jonizirajućihzračenjaInstrumentacija i tehnike. Gasni detektori. Tečnidetektori. Čvrsti detektori. Spektrometri jonizirajućegzračenjaKoincidentna i antikoincidentna mjerenjaVježbe10Predavanja 422Predavanja 32Predavanja 46Predavanja 8867. Druga provjera znanja Test 2 28. Zavrsni ispit 2 6622232446~ 172 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbroj bodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja5 4 95-100 10 AnastaveTestovi 30 16 85-94 9 BSeminarski rad 20 10 75-84 8 CZavršni ispit 45 25 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Johns H. E. and Cunningham J.R., The Physics of Radiology, (Forth Edition), Charles C Thomas2. Publisher, Springfield, Illinois, 19833. Draganić I, Radioaktivni izotopi i zračenja, Knjiga I, Opšti pojmovi,Univerzitet u Beogradu, Institut <strong>za</strong>4. nuklearne nauke "Boris Kidrič" Vinča, Beograd, 19815. Draganić I, Radioaktivni izotopi i zračenja, Knjiga II, Radne Tehnike,Univerzitet u Beogradu, Institut6. <strong>za</strong> nuklearne nauke "Boris Kidrič" Vinča, Beograd, 19817. Basdevant J.L, R. James, M. Spiro, Fundamentals in Nuclear Physics. From Nuclear Structure to8. Cosmology, Springer Inc., New York, 2005~ 173 ~


Šifra predmeta PCM483 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoDEFEKTI U ČVRSTIM TIJELIMA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematičkiOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika-Opći <strong>smjer</strong>- Eksperimentalna fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaDefekti u čvrstim tijelima ITip predmetaizborniBroj ((E) CTS) bodova 4Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije75 30 15 15 15Samostalni rad (sati) 25Obavezni prethodno položeni Fizika čvrstog stanjapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteFizika poluprovodnikaFizika metalaNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAUpoznati studente sa defektima u čvrstim tijelima, načinima njihovog nastajanja i išče<strong>za</strong>vanja i uticaju defekatana osobine materijala.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice1. Uvod. Klasifikacija defekata. Načini uvođenjadefekata u čvrsta tijela.2. Tačkasti defekti. Geometrijska struktura tačkastihdefekata.3. Distorzija rešetke i relaksacija. Faktori<strong>za</strong>cijaHamiltonijana. Simetrija defekata.4. Teorija efektivne mase. Jednostavna teorija <strong>za</strong>jednu vrpcu i jedan ekstrem, sparivanje efekata.~ 174 ~<strong>Nastavni</strong> metodpredavanjavježbepredavanjakonsultacijevježbepredavanjakonsultacijevježbepredavanjakonsultacijeSati radaKontakt Samostalno3 13 14 24 2


vježbe5. Jednostavna teorija dubokih defekata upoluprovodnicima. Tačkasti defekti u jonskimkristalima. Tačkasi defekti u kovalentnimkristalima. Tačkasti defekti u metalima i legurama.predavanjakonsultacijevježbeseminari6. Eksperimentalno određivanje plitkih nivoa. predavanjakonsultacijevježbe7. Vibraciona svojstva i entropija. Načinioscilovanja. Entropija.8. Termodinamika defekata. Entalpija formiranja.Koncentracija defekata u termodinamičkojravnoteži.9. Defekti u interakciji kratkog dosega, defekti uinterakciji dugog dosega.10. Migracija defekata. Vjerovatnoća prela<strong>za</strong> ienergija migracije.11. Uticaj naelektrisanja defekata na migraciju.Weiserova teorija dislokacije u metalnimstrukturama.predavanjakonsultacijevježbeseminaripredavanjakonsultacijevježbeseminaripredavanjakonsultacijevježbeseminaripredavanjakonsultacijevježbeseminaripredavanjakonsultacijevježbeseminari12. Parcijalni ispit. predavanjakonsultacijevježbe13. Difuzija. Fickov <strong>za</strong>kon. Eksperimentalnoodređivanje koeficijenta difuzije Autodifuzija umetalima. Centri obojenosti.14. Metali. Legure Transformacija uređeno-neuređenostanje.predavanjakonsultacijevježbeseminaripredavanjakonsultacijevježbeseminari15. Distorzija kristalne rešetke. Jahn - Tellerov efekat. predavanjakonsultacijevježbeseminari6 26 25 16 26 26 16 25 15 15 15 216. Završni ispit pismeni 2F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Parcijalni ispit 50 27,5 95 – 100 10 ASeminarski rad 10 5,5 85 – 94 9 B75 – 84 8 C65 – 74 7 DZavršni ispit 40 22 55 – 64 6 E~ 175 ~


U k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. J. Bourgoin M. Lannoo, Point Defects in Semiconductors, Springer-Verlag, 1983.2. J. Friedel, Dislocations, Addison-Wesley~ 176 ~


Šifra predmeta PAP485 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoUREĐAJI ZA DOBIVANJE SLIKE U MEDICINSKOJ FIZICIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizika, Medicinska radijaciona fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaUređaji <strong>za</strong> dobivanje slike u medicinskoj fiziciTip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije60 30 15 -- 15Samostalni rad (sati) 40Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA-Cilj ovoga predmeta je dati studentima bazična teorijska i prektična znanja o uređajima <strong>za</strong> dobivanje slike iprocesima formiranja slike u medicinskoj fizici, kao pripreme <strong>za</strong> rad u medicinskoj praksi.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Upoznavanje sa osnovnim principima rada uređaja koji se danas najčešće koriste u dijagnostičkoj radiologiji-Usvajanje osnovnih znanja neophodnih <strong>za</strong> razumjevanje procesa nastanka slike u uređajima koji se danas koristeu dijagnostičkoj radiologiji.D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanog predmeta studenti bi trebali da:-Razumiju i ovladaju osnovnim principima rada uređaja <strong>za</strong> dobivenje slike koji se danas najčešće koriste udijagnostičkoj radiologiji, te ih znaju primjeniti u medicinskoj praksi-Razumiju procese nastanka slike u uređajima koji se koriste u dijagnostičkoj radiologijiE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod:Opće karakterisitike uređaja <strong>za</strong> produkciju slike umedicinskoj fiziciPredavanja 1~ 177 ~


Vježbe2. Generatori X-zračenja:Zakočno zračenje (bremsstrahlung) i fluorescencija.Visokonaponski generatori. Izbor materijala<strong>za</strong> izradu i geometrija anode. Heelov efekat. Utjecajizbora filtera na snop X-zračenja. Mjerenjepoludebljine (HVL). Efektivna energijaVježbe3. Procesi interakcije X- i γ-zračenja u tijelu pacijenta:Slabljenje X- i γ-zraka u tkivu. F-faktor. Sekundarnozračenje i metode njegovog smanjenja. Tkivnado<strong>za</strong>. Kontrast u mediju. Mreža (Grid)Visoko i nisko-voltažna radiografija.Vježbe4. Detektori u rendgenskoj dijagnostici:Pojačivači intenziteta slike. Fotografske ploče. Televizija.Pojačivački ekrani. Si-detektoriVježbe5. Radiografija:Rendgenski film. Pojačivački ekrani u radiografiji.Radiografska mreža (Grid). Metode i tehnike uvećanjaslike u radiografiji. Digitalna radiografija.Vježbe6. Fluoroskopija:Fluoroskopija i pojačanje intenziteta slike. Prikazfluoroskopske slike na TV-ekranu. Digitalna fluorografijai automatska kontrola osvjetljenja. Kinofluorografija.Vježbe7. Kompjuterizirana tomografija (CT):Princip formiranja slike u kompjuteriziranoj tomografiji.Rekonstrukcioni algoritmi. Proces skeniranja.Izvori rendgenskog zračenja u CT. Kolimiranjesnopova X-zračenja. Detektori X-zračenja. Sistem<strong>za</strong> prikaz slikeDoze pacijenta pri CT pretragama. Kontrola kvalitete.VježbePrva provjera znanja8. Mamografija:Osnove mamografije. Princip rada i komponentemamgrafskog sistema. Screen-mamografija. Rešetke.Dobivanje mamograma. Radiološki film i tipoviradiološkog filma korišteni u maografiji. Folijei kasete. Kompresija dojke.Digitalan mamografija.Kontrola kvalitete u mamografiji.Vježbe9. Kvalitet slike:Neoštrina. Kontrast. Šum. Rezolucija. Distorzija ideformacija slike. "Smetnje" u slici.Analitički opis kvaliteta slike. Tačkasta i lineranareakcija. Predmetaciona prenosna funkcija (MTF)10. Uređaji <strong>za</strong> produkciju slike u nuklearnoj medicini:Mjerenje brzine akumuliranja i ekstrakcije. Scintilacionekamere. Princip rada scintilacionih kamera.~ 178 ~Predavanja 22Predavanja 22Predavanja 21Predavanja 21Predavanja 2Predavanja152Test2Predavanja 21Predavanja 211Predavanja 2 12121212121212112


Rektilinearni skener. Emisona kompjuteriziranatomografija (ECT)Vježbe 2 111. Ultrazvuk:Bazični principi. Fizikalne karakteristike. Transduktor.Dopplerov efekat. Kvalitet slike. KliničkaprimjenaPredavanja 21Vježbe12. Nuklearna magnetna rezonancija (NMR):Bazični principi. Nuklearni spin. Nuklearni magnetnimoment. Larmorova precesija. NMR-osjetljivostna različita jezgra. Furierove transformacijeu NMR. T 1 i T 2 vrijednosti. Impulsne sekvenceNMR uređaj. Di<strong>za</strong>jn magneta, gradijentnih kalema,rf odašiljača i prijemnika. Klinička primjenaVježbe1Predavanja 63113. Druga provjera znanja Test 2 214. Zavrsni ispit 2 6F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJE12Provjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Urednost pohađanja5 4 95 - 100 10 AnastaveTestovi 30 16 85-94 9 BSeminarski rad 20 10 75-84 8 CZavršni ispit 45 25 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURAOsnovna literatura:1. Hendee W. and E.R. Ritenour, Medical Imaging Physics, (Fourth Edition), John Wiley & Soons, Inc.,2. New York, 2002.3. Kuperman V., Magnetic Resonance Imaging. Physical Priniples and Applications, Academic Press,4. San Diego, USA, 2000.Dopunska literatura:1. Podgorsak E.B.(ed), Review of Radiation Oncology Physics: A Handbook for Teachers and Students,2. IAEA Report series, Vienna, Austria, 20053. NCRP, Structural Shielding Design for Medical X-ray Imaging facilities, NCRP Report No. 147, 20044. NCRP, A Gvide to Mammography and other Breast Imaging Procedure, NCRP Report No. 149, 2004~ 179 ~


Šifra predmeta PCM482 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA METALA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematičkiOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaFizika metala ITip predmetaIzborniBroj kreditnih bodova 5Kontakt satiUkupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije90 30 30 15 15Samostalni rad (sati) 35Obavezni prethodno položenipredmetiFizika čvrstog stanja I, Fizika čvrstog stanja II, TermodinamikaStatistička fizikaPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteDefekti u čvrstim tijelima, Interakcija zračenja sa čvrstim tijelom, Fizikatankih slojeva, Magnetni materijali, Amorfni sistemiNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETANakon usvojenih znanja sa kurseva iz Fizike čvrstog stanja, ovaj predmet ima <strong>za</strong> cilj upoznavanje sa specifičnimkarakteristikama metala. Studenti treba da se upoznaju sa nastajanjem, osobinama i ponašanjem čistihkomponenti kao i metalnih sistema – legura.Na praktičnim vježbama studenti treba da nauče kako se metalni uzorci pripremaju <strong>za</strong> ispitivanjametalografskom metodom.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecifični <strong>za</strong>daci su:1. upoznavanje sa procesima nastajanja, tipovima i osobinama čistih metala i metalnih sistema2. upoznavanje sa eksperimentalnim metodama <strong>za</strong> ispitivanje nekih osobina metala3. upoznavanje sa fizikalnim procesima koji upravljaju i dominiraju u procesima nastajanja čvrstih fa<strong>za</strong>4. sticanje znanja i vještine <strong>za</strong> pripremu uzoraka <strong>za</strong> metalografska ispitivanjaD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušane nastave na ovom predmetu student bi trebalo da-usvoji znanja o karakteristikama metala i metalnih sistema-razumije eksperimentalne tehnike koje omogućavaju ispitivanje fizikalnih osobina metala, njihove strukture iispitivanje tačaka faznih preobražaja u metalima-usvoji znanja o pravilima nastajanja različitih tipova čvrstih fa<strong>za</strong> pri procesu očvršćavanja, sam procesizrastanja čvrstih fa<strong>za</strong> iz rastopa kao i njihove osobine-ovlada praktičnim znanjima o pripremi uzoraka <strong>za</strong> metalografska ispitivanja, samim metalografskimispitivanjima, te termijskom analizom metalnih uzoraka~ 180 ~


E. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr.Nastavne teme i nastavne jedinice~ 181 ~<strong>Nastavni</strong> metod1. Opšti dio o metalima predavanjaauditorne vježbe2. Osobine metalnih elemenata i njihov položaj u predavanjaPeriodnom sistemu. Kristalna struktura metala. konsultacije3. Realni kristali. Defekti i njihov uticaj na osobinemetala.4. Eksperimentalne metode <strong>za</strong> ispitivanje metala.Mikroskopske metode.Vježba I: Metalografski mikroskop5. Rentgenske metode. Mehanički testovi.Vježba II: Mehanička obrada uzoraka <strong>za</strong>mikroskopska ispitivanja.6. Metode <strong>za</strong> određivanje tačaka preobražajaVjezba III: Hemijsko nagri<strong>za</strong>nje <strong>za</strong> razvijanjepovršine uzorka.auditorne vježbepredavanjakonsultacijeauditorne vježbepredavanjakonsultacijelab.vježbepredavanjakonsultacijelab.vježbeseminaripredavanjakonsultacijelab.vježbeseminari7. Termodinamika faznih prela<strong>za</strong>. Ravnoteža. predavanjakonsultacije8. Gibbsova slobodna energija kao funkcijatemperature <strong>za</strong> jednokomponenetni sistem.9. Očvršćavanje. Homogena nukleacija. Brzinahomogene nukleacije. Heterogena nukleacijaVježba IV: Elektrolitičko poliranje uzoraka10. Rast kristala. Kontinuirani i lateralni rast.Vježba V: Kvantitativna ispitivanjametalografskim mikroskopom.11. Legure. Mehaničke smjese. Čvrsti rastvorisupstitucijskog tipa. Hume-Rotaryeva pravila.Tipovi čvrstih rastvora, pravila <strong>za</strong> njihovonastajanje.auditorne vježbepredavanjakonsultacijeauditorne vježbeseminaripredavanjakonsultacijelab.vježbeseminaripredavanjakonsultacijelab.vježbeseminaripredavanjakonsultacijeauditorne vježbeseminari12. Parcijalni ispit. predavanjakonsultacijeauditorne vježbeseminari13. Intersticijski čvrsti rastvori. Haeggova pravila.Čvrsti rastvori na bazi defekata. Intermetalnajedinjenja i superstrukture. Struktura binarnihlegura.Vježba VI: Kvantitativna ispitivanja složenijihsistema14. Pojam faze. Gibbsovo pravilo fa<strong>za</strong>. Međusobnarastvorljivost metala. Prikaz rastvorljivostipomoću faznog dijagrama. Pravila <strong>za</strong> interpretacijufaznih dijagramaVježba VII: Termijska anali<strong>za</strong>predavanjakonsultacijelab.vježbepredavanjakonsultacijelab. vježbeSati radaKontakt Samostalno4 25 25 26 27 27 25 37 27 27 26 26 26 26 2


15. Primjer čitanja jednostavnijeg faznog dijagrama:komponente slabo rastvorljive u tečnom stanju, anerastvorljive u čvrstom stanjupredavanjakonsultacijeauditorne vježbeseminari6 216. Završni ispit pismeni / 4F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Parcijalni ispit 50 27,5 95 – 100 10 ASeminarski rad 10 5,5 85 – 94 9 B75 – 84 8 C65 – 74 7 DZavršni ispit 40 22 55 – 64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 FG. LITERATURA1. T.Mihać: Fizika metala, skripta2. T.Mihać: Praktikum iz fizike metala, Univerzitetska knjiga, Sarajevo 2001.3. C.Kittel: Uvod u fiziku čvrstog stanja, Savremena administracija, Beograd 1970.4. V. Šips: Uvod u fiziku čvrstog stanja, Školska knjiga Zagreb5. S. Tomašević: Fizička metalurgija, skripta, Metalurski fakultet, Zenica6. A.Porter, K.E.Easterling:Phase transformations in metals and Alloys, Chapman&Hall 1984.~ 182 ~


Šifra predmeta PCM484 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoFIZIKA POLUPROVODNIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika-Opći <strong>smjer</strong>-Eksperimentalna fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaFizika poluprovodnika ITip predmetaIzborniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije70 30 15 10 15Samostalni rad (sati) 40Obavezni prethodno položeni Fizika čvrstog stanjapredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmetePoluprovodnički mikro-uređajiDefekti u čvrstim tijelima I i IINastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETACilj kursa je upoznati studente sa osnovnim osobinama i procesima u poluprovodničkim materijalima, kao imogućnostima njihove primjene.C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETAD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESAE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod; cilj i sadržaj kursa, literatura, značaj predavanja 2 2poluprovodničkih materijala.2. Struktura poluprovodničkih kristala Bravaisove predavanja22rešetke. Millerovi indeksi.aud. vježbe13. Energetske vrpce u poluprovodnicima. Elektroni i predavanja 2 2šupljine. Efektivna masa.4. Idealni i realni poluprovodnici. Energetski spektar predavanja22nosilaca u realnim poluprovodnicima.aud. vježbe15. Primjesni atomi. Elementarna teorija primjesnih predavanja 2 2stanja.6. Defekti u poluprovodnicima. predavanjaaud. vježbe212~ 183 ~


7. Poluprovodnici vlastite vodljivosti. predavanja 2 28. Poluprovodnici primjesne vodljivosti.predavanja22Degenerisani poluprovodnici.lab. vježbe29. Statistika elektrona i šupljina u poluprovodnicima. predavanja22Gustina kvantnih stanja. Položaj Fermijevognivoa.lab. vježbe210. Transportne pojave. Boltzmannova kinetička predavanja22jednačina. Vrijeme relaksacije.lab. vježbe211. Električna vodljivost. Galvanomagnetski efekti. predavanja22lab. vježbe212. Hallov efekat . predavanja22aud. vježbe113. Toplotna vodljivost. Termoelektrične pojave. predavanja22Termomagnetske pojave.lab. vježbe214. Magnetoresistencija. Efekti u jakim električnim predavanja22poljima. Gunnov efekt.aud. vježbe115. Transportni fenomeni sa tenzorskom efektivnom predavanja 2 2masom. Piezootpornost.16. Završni ispit 2 7F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja - kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan broj Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTSbodova prolaz bodova (BiH) ocjena)Urednost pohađanja nastave 10 5,5 95 - 100 10 AAngažman na nastavi 10 5,5 85-94 9 B-- 75-84 8 CSeminarski rad 30 16,5 65-74 7 DZavršni ispit 50 27,5 55-64 6 EU k u p n o 100 55 Manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. R. A. Smith, Semiconductors, Cambridge University Press, 1978.2. S. M. Sze, Physics of Semiconductor Devices, 3rd ed., John Wiley & Sons, 2002.~ 184 ~


MEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKAPROGRAMI PREDMETAZA III I IV GODINU~ 185 ~


Šifra predmeta PAP461 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKA IA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Medicinska radijaciona fizikaSemestarSedmi (VII)Naziv predmetaMedicinska radijaciona fizika ITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 4Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije90 30 30 -- 30Samostalni rad (sati) 45Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>Medicinska radijaciona fizika IIpredmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAZbog obimnosti i kompleksnosti materijala, te lakšeg usvajnja znanja, ovaj kurs je podjeljen na dva međusobnove<strong>za</strong>na predmeta: Medicinska radijaciona fizika I i Medicinska radijaciona fizika II.-Cilj ovih predmeta je dati studentima osnovna znanja iz dozimetrije jonizirajućeg zračenja, radioterapije,dijagnostičke radiologije, nuklearne medicine, radijacione biologije i <strong>za</strong>štite od jonizirajućeg zračenja, koja nakonuspješno okončanog kursa mogu biti direktno primjenjena u medicinskoj praksi..C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja o dozimetriji jonizirajućeg zračenja, visokoenergetskim mašinama <strong>za</strong> proizvodnjujonizirajućeg zračenja i radijacionoj biologiji (Medicinska radijaciona fizika I), koja su neophodna u radioterapiji,dijagnostičkoj radiologiji, nuklearnoj medicini i <strong>za</strong>štiti od jonizirajućeg zračenja (Medicinska radijaciona Fizika II)-Usvajanje metoda i tehnika koje se danas koriste u savremenoj radioterapiji, dijagnostičkoj radiologiji inuklearnoj medicini (Medicinska radijaciona fizika II)D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanih predmeta studenti bi trebali da:-Ovladaju i razumiju osnovne metode i tehnike koje se danas koriste u savremenoj radioterapiji, dijagnostičkojradiologiji i nuklearnoj medicini, te ih znaju primjeniti u medicinskoj praksi-Razumiju osnovne principe <strong>za</strong>štite od jonizirajućeg zračenja, te ih znaju dosljedno primjeniti u medicinskoj praksiE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod. Predmet izučavanja i uloga medicinske radijacionefizike u savremenoj mediciniPredavanja 1~ 186 ~


Vježbe2. Interakcija jonizirajućeg zračenja sa materijom:Naelektrisane čestice. Koliziona snaga <strong>za</strong>ustavljanja<strong>za</strong> teške nalektrisane čestice. Neophodne korekcije<strong>za</strong> elektrone i pozitrone. Teorija "višestrukihsudara" i primjena na transport naelektrisanih čestica.Bremsstrahlung (zračenje kočenjem) i emisionasnaga <strong>za</strong>ustavljanja. Energija i ugaona distribucijarendgenskog zračenja nastalog na tankoj idebeloj meti. Kriva deponiranja energije <strong>za</strong> teškenaelektrisane čestice i elektrone. Apsorpcija monoenergetskogelektronskog snopa. Varijacije energijei ugaone distribucije elektrona sa dubinom. Proračunsrednje i najvjerovatnije energije.Fotoni. Energetski bilans <strong>za</strong> slučaj fotoelektričnogefekta, koherentnog rasijanja, nekoherentnog rasijanjai produkcije para elektron-pozitron na jezgri iu polju elektrona. Varijacije efektivnog presjeka u<strong>za</strong>visnosti od energije i atomskog broja. Energija iugaona distribucija sekundarnih fotona i elektrona.Krive slabljenja. Poludebljina (HVL) i srednji slobodniput.Neutroni. Apsorpcija nutrona. Q-relacija. Neutronskarezonansa. Deponiranje neutronske energije u<strong>za</strong>visnosti od dubine.VježbePrva provjera znanja3. Osnove dozimetrije jonizirajućeg zračenja:Predmet izučavanja dozimetrije jonizirajućeg zračenjai dozimetrijske veličine kojima je opisanozračenjeMjerne jedinice u dozimetriji. Efektivni atomskibrojKoncept KERME i apsorbirane doze. Elektronskaravnoteža. Ekspoziciona do<strong>za</strong>. Nalaženje apsorbiranedoze u "slobodnom prostoru" (Bragg-Grayovateorija). Apsorbirana do<strong>za</strong> u "fantomu". Relacijakoja povezuje energetski fluks i ekspozicionu dozu.Konverzija ekspozicione doze u apsorbiranu.Vježbe4. Visokoenergetske mašine <strong>za</strong> proizvodnjujonizirajućeg zračenja:Uvod. Betartron. Linerani akcelerator (LINAC) imedicinski LINAC. Izotopske mašine. Tipičnamašina sa Co-60. CiklotronVisokoenergetske čestice u radioterapijiVježbe5. Radijaciona biologijaGrađa ćelije. Genetički kod. Hromozomi idijeljenje ćelijaDjelovanje zračenja na ćeliju. Deterministički istohastički efekti. Mutacije. Kriva "opstanka"Ozračivanje cijelog tijela. LD50 i LD100. Akutniradijacijski sindromRadijacijski rizik i njegova procjenaVježbe~ 187 ~Predavanja 12142Predavanja 1012Predavanja 42Predavanja 3226. Druga provjera znanja Test 2 288266212


7. Zavrsni ispit 2 6F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Urednost pohađanja nastave 5 4 95-100 10 ATestovi 30 16 85-94 9 BSeminarski rad 20 10 75-84 8 CZavršni ispit 45 25 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 60 manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Johns H. E. and Cunningham J.R., The Physics of Radiology, (Forth Edition), Charles C Thomas2. Publisher, Springfield, Illinois, 19833. Knoll G.F., Radiation Detection and Measurement, John Wiley & Soons Inc., New York, 20004. Khan M.F., The Physics of Radiation Therapy, (Second Edition), Lippincott Williams & Wilkins,5. Baltimore, 19946. Cherry S.R., J.A. Sorenson, M.E. Phelps, Physics in Nuclear Medicine, (Third Edition), Elsevier7. Science (USA), Philadelphia, Pennsylvania, 20038. Sabol J. and P.S. Weng, Introduction to Radiation Protection Dosimetry, World Scientific Publishing9. Co. Pte. Ltd., Singapore, 199510. Podgorsak E.B.(ed), Review of Radiation Oncology Physics: A Handbook for Teachers and Students,11. IAEA Report series, Vienna, Austria, 200512. ICRU Report 60, Radiation Qantities and Units, 199813. Nias A.H.W., An Introduction to Radiobilogy, (Second Edition), Wiley, 199814. Esenbud M., Environmental Radioactivity, Orlando Academic Cop., 199715. ICRP Publication 60, Recommendations of the Commission 1990, Pergamon Press Oxford, 1991~ 188 ~


Šifra predmeta PAP462 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKA IIA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Medicinska radijaciona fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaMedicinska radijaciona fizika IITip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 5Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije90 30 30 -- 30Samostalni rad (sati) 50Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETAZbog obimnosti i kompleksnosti materijala, te lakšeg usvajnja znanja, ovaj kurs je podjeljen na dva međusobnove<strong>za</strong>na predmeta: Medicinska radijaciona fizika I i Medicinska radijaciona fizika II.-Cilj ovih predmeta je dati studentima osnovna znanja iz dozimetrije jonizirajućeg zračenja, radioterapije,dijagnostičke radiologije, nuklearne medicine, radijacione biologije i <strong>za</strong>štite od jonizirajućeg zračenja, koja nakonuspješno okončanog kursa mogu biti direktno primjenjena u medicinskoj praksi..C. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja o dozimetriji jonizirajućeg zračenja, visokoenergetskim mašinama <strong>za</strong> proizvodnjujonizirajućeg zračenja i radijacionoj biologiji (Medicinska radijaciona fizika I), koja su neophodna u radioterapiji,dijagnostičkoj radiologiji, nuklearnoj medicini i <strong>za</strong>štiti od jonizirajućeg zračenja (Medicinska radijaciona Fizika II)-Usvajanje metoda i tehnika koje se danas koriste u savremenoj radioterapiji, dijagnostičkoj radiologiji inuklearnoj medicini (Medicinska radijaciona fizika II)D. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanih predmeta studenti bi trebali da:-Ovladaju i razumiju osnovne metode i tehnike koje se danas koriste u savremenoj radioterapiji, dijagnostičkojradiologiji i nuklearnoj medicini, te ih znaju primjeniti u medicinskoj praksi-Razumiju osnovne principe <strong>za</strong>štite od jonizirajućeg zračenja, te ih znaju dosljedno primjeniti u medicinskoj praksiE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno~ 189 ~


1. Instrumenti i tehnike mjerenja jonizirajućeg zračenjau humnoj radiologiji:Joni<strong>za</strong>ciona komora. Geigerov brojač. Čvrsti detektori-diode.Termoluminiscentna dozimetrija(TLD). Hemijski dozimetri. Film dozimetri. Direktnomjerenje apsorbirane doze (kalorimetar)Statistika brojanjaVježbe2. Radioterapija I:Biološke osnove radioterapije. Frakcioniranje. Doznifaktor modifikacije. Biološki i fizikalni modeli<strong>za</strong> optimi<strong>za</strong>cijuRadioterapijski proces. Određivanje aporbiranedoze u referentnoj tački. Distribucija doze po dubini.Varijacija doze u <strong>za</strong>visnosti od SSD, veličinepolja i energije. Elektronski snopovi. Dozni gradijent.Dozimetrijski protokoli (IAEA protokol TRS 398)Kalibracija radioterapijskih uređajaEksternalna radioterapija i brahiterapijaOsiguranje kvaliteta i <strong>za</strong>štita od zračenja u terapijiVježbe3. Radioterapija II:Planiranje radioterapije. Algoritam <strong>za</strong> proračun doznedistribucije u homogenim i nehomogenimobjektima. Uloga CT skenera i CT simulatora uprocesu <strong>plan</strong>iranja. Kompjuterizovani sistem <strong>za</strong><strong>plan</strong>iranje. Optimi<strong>za</strong>cija tretmana. Klinasti filtri,kompen<strong>za</strong>tori, blokovi <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu i sredstva <strong>za</strong> imobili<strong>za</strong>cijupacijenta. Osnovi 2D i 3D <strong>plan</strong>iranja.Specijalne tehnike tretmana. Stacionarni i rotacionitretman. TBI. Stereotaksija. IMRTVježbePrva provjera znanja4. Nuklearna medicina:Radiofarmakologija. Produkcija radionuklida. Generatori.Mehanizmi lokali<strong>za</strong>cije. Radioimunoanalize.Detektori u nukleranoj medicini. Kolimatori u nukleranojmedicini. Skeneri. Stvaranje "slike" pojedinihdijelova tijela i organa korištenjem radioaktivnihizvora. Gama kamera. SPECT i PET.Radioaktivni "tracers". Biološko i efektivnovrijeme poluraspada. Uvod u MIRD model.Biokinetika radioaktivnih supstanciKontrola kvalitete u nuklearnoj mediciniVježbe5. Dijagnostička radiologija:Uvod. Primarna radiološka slika. Radiografska slika.Osobine i kvaliteta radiografske slike. Radiografskifilm. Televizijske tehnike. Optimi<strong>za</strong>cijauređaja <strong>za</strong> stvaranje radiografske slike.Tomografija i stereoradiografija. Digitalna radiografija.Digitalna substrakciona angiografija. Mamografija.CT uređaj.Osiguranje kvalitet u dijagnostičkoj radiologiji.Mjerenje i procjena doze <strong>za</strong> pacijente. RadijacijskiPredavanja 4222Predavanja 4463Predavanja 468422Predavanja 6463Predavanja 6 4~ 190 ~


izik u dijagnostičkoj radiologijiVježbe 6 36. Zaštita od jonizirajućih zračenja:Evivalentna i efektivna do<strong>za</strong>. Fon. Zaštitne barijere.Zaštitau ustanovama koje posjeduju izvorejonizirajućih zračenja. Ve<strong>za</strong>na ekvivalentna do<strong>za</strong> ikolektivna do<strong>za</strong>.Predavanja 63ICRP principi. Monitoring osoblja koje jeprofesionalno izloženo izvorima jonizirajućihzračenja (<strong>za</strong>koni i pravilnici, operativna <strong>za</strong>štita odzračenja, organi<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>štite od zračenja)Rukovanje otpadom i transport nuklearnih i radioaktivnihmaterijalaVježbe227. Druga provjera znanja Test 2 28. Zavrsni ispit 2 6F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Urednost pohađanja nastave 5 4 95-100 10 ATestovi 30 16 85-94 9 BSeminarski rad 20 10 75-84 8 CZavršni ispit 45 25 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 60 manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Johns H. E. and Cunningham J.R., The Physics of Radiology, (Forth Edition), Charles C Thomas2. Publisher, Springfield, Illinois, 19833. Knoll G.F., Radiation Detection and Measurement, John Wiley & Soons Inc., New York, 20004. Khan M.F., The Physics of Radiation Therapy, (Second Edition), Lippincott Williams & Wilkins,5. Baltimore, 19946. Cherry S.R., J.A. Sorenson, M.E. Phelps, Physics in Nuclear Medicine, (Third Edition), Elsevier7. Science (USA), Philadelphia, Pennsylvania, 20038. Sabol J. and P.S. Weng, Introduction to Radiation Protection Dosimetry, World Scientific Publishing9. Co. Pte. Ltd., Singapore, 199510. Podgorsak E.B.(ed), Review of Radiation Oncology Physics: A Handbook for Teachers and Students,11. IAEA Report series, Vienna, Austria, 200512. ICRU Report 60, Radiation Qantities and Units, 199813. Nias A.H.W., An Introduction to Radiobilogy, (Second Edition), Wiley, 199814. Esenbud M., Environmental Radioactivity, Orlando Academic Cop., 199715. ICRP Publication 60, Recommendations of the Commission 1990, Pergamon Press Oxford, 199116. IAEA, Absorbed determination in External Beam Radiotherapy, TRS 398, IAEA, 2000~ 191 ~


Šifra predmeta PAP464 Fakultet <strong>PMF</strong> SarajevoMETROLOGIJA JONIZIRAJUĆEG ZRAČENJAA. OPĆI PODACINASTAVNI PROGRAMFakultetPrirodno-matematički fakultet SarajevoOdsjekOdsjek <strong>za</strong> fizikuSmjerFizika- Opći <strong>smjer</strong>-Medicinska radijaciona fizikaSemestarOsmi (VIII)Naziv predmetaMetrologija jonizirajućeg zračenjaTip predmetaObavezniBroj (E) CTS bodova 2Kontakt sati Ukupno Predavanja Vježbe Seminari Konsultacije45 30 -- -- 15Samostalni rad (sati) 25Obavezni prethodno položeni Opće fizikepredmetiPredmet relevantan <strong>za</strong>predmeteNastavno osoblje- <strong>Nastavni</strong>k nosilac predmeta- Ostali nastavnici- AsistentiB. CILJEVI PREDMETA-Osnovni cilj ovog predmeta je dati studentima opća znanja iz oblasti metrologije, sa posebnim naglaskom nametrologiju jonizirajućeg zračenja, te studente uputiti u metodologiju kalibracionih testiranja i mjerenjaC. SPECIFIČNI ZADACI PREDMETASpecificni <strong>za</strong>daci predmeta su:-Usvajanje osnovnih znanja o metrologiji kao naučnoj oblasti, uopće, sa posebnim naglaskom na metrologijujonizirajućeg zračenja-Usvajanje metoda i tehnika kalibracionih testiranja i mjerenjaD. OČEKIVANI REZULTATI NASTAVNOG PROCESANakon odslušanih predmeta studenti bi trebali da:-Ovladaju i razumiju osnovne metode i tehnike kalibracionih testiranja i mjerenja koje se danas koriste umedicinskoj radijacionoj fizici-Ovladaju osnovnim znanjima iz metrologije jonizirajućeg zračenja, kao i metrologije općenitioE. SADRŽAJ NASTAVNOG PROCESABr. Nastavne teme i nastavne jedinice <strong>Nastavni</strong> metod Sati radaKontakt Samostalno1. Uvod:Metrologija kao nauka o mjerenjuKategori<strong>za</strong>cija metrologije: naučna metrologija,industrijska metrologija i <strong>za</strong>konska metrologijaPredavanja 2 1~ 192 ~


Princip sljedivosti2. Mjerne jedinice u metrologiji:Predavanja 1 1Osnovne i izvedene SI jedinice. Jedinice izvan SI.SI prefiksi. Nazivi i oznake SI jedinica3. Industrijska i naučna metrologija:Predavanja 4 2Mjerni standardi. Certificirani referentni materijali.Sljedivost i kalibracija. Referentne procedure.Nepouzdanost. Testiranje4. Zakonska metrologija:Predavanja 4 2Legislativa <strong>za</strong> mjerne uređaje. EU-legislativa i primjenaEU-legislative <strong>za</strong> mjerne uređaje. Odgovornost.Mjerenje i testiranje u <strong>za</strong>konodavstvu.Akreditiranje5. Organi<strong>za</strong>cija metrologije:Predavanja 2 2Internacionalna infrastruktura.Evropska infrastrukturaAmerička infrstrukturaAzijsko-Pacifička infrastrukturaAfrička infrastruktura6. Metrologija jonizirajućeg zračenja:Predavanja 4 2Uvod. Do<strong>za</strong>. Brzina doze. Aktivnost. SpecifičnaaktivnostMjerne jedinice u metrologiji jonizirajućeg zračenjaMjerni standardi i referentni materijal u metrologijijonizirajućih zračenjaPrincip sljedivost u metrologiji jonizirajućih zračenja.Organiziranje interkalibracija i testiranja u metrologijijonizirajućih zračenja.7 Metrologija u radioterapiji:Predavanja 6 3Zračna KERMA i Apsorbirana do<strong>za</strong> u vodiIAEA dozimetrijski protokoli TRS 277, TRS 398 iTRS 381Standardizovana joni<strong>za</strong>ciona komora i standardizovanielektrometri. Kvalitet snopaKalibracije joni<strong>za</strong>cionih komora, elektrometara idozimetara8. Metrologija u dijagnostičkoj radiologiji:Predavanja 4 2Ekspoziciona do<strong>za</strong>, KERMA-površina proizvod,KERMA-dužina proizvod. Izvori zračenja u dijagnostičkojradiologijiKalibracija dozimetara, joni<strong>za</strong>cionih komora, čvrstihdetektora, neinvazivnih KVp-metara, mAsmetara,tajmera dužine ozračivanja.9. Metrologija u <strong>za</strong>štiti od jonizirajućeg zračenja i personalnojPredavanja 3 2dozimetriji:TLD-dozimetrija. H*(10) i HP(10). Kalibracijaprema ISO 4037 standardu10. Provjera znanja Test 2 211. Zavrsni ispit 2 6~ 193 ~


F. PROVJERA ZNANJA I OCJENJIVANJEProvjera znanja – kriterijiOcjenjivanjeKriterijMaksimalan Bodovi <strong>za</strong> Osvojen broj Ocjena (ECTS ocjena)broj bodova prolaz bodova (BiH)Urednost pohađanja nastave 5 4 95-100 10 ATestovi 30 16 85-94 9 BSeminarski rad 20 10 75-84 8 CZavršni ispit 45 25 65-74 7 D55-64 6 EU k u p n o 100 55 manje od 55 5 F, FXG. LITERATURA1. Johns H. E. and Cunningham J.R., The Physics of Radiology, (Forth Edition), Charles C Thomas2. Publisher, Springfield, Illinois, 19833. Khan M.F., The Physics of Radiation Therapy, (Second Edition), Lippincott Williams & Wilkins,4. Baltimore, 19945. Howarth P. and F. Redgrave, Metrology - in short, EOROMET, Project 673, 20036. GEAC, Ionizing Radiation Calibration Laboratory (HIRCL), Greek Atomic Energy Commission7. Report, 20018. Bedogni R. and F. Monteventi, Development of Automatic Systems for the Ionizing Radiation9. Metrology at the ENEA-IRP S.S.D.L., ENEA-Radiation Protection Institute Bologna-Italy, 2004~ 194 ~


MEDICINSKA RADIJACIONA FIZIKAOPĆI SMJER- ČETVEROGODIŠNJI STUDIJIZBORNI PREDMETIIzborni predmet\SemestarIP+VVP+VVIP+VVIIP+VVIIIP+VECTSbodoviIzborni predmet I, II, III 6+4 13Odabrana poglavlja mehanike fluida I-PAP385Osnove laserske fizike – PTH391Biofizika – PHY383Matematičke metode fizike III – PCS395Osnove nelinearne fizike i teorije haosa –PTH393Izborni predmet IV 2+1 4Odabrana poglavlja mehanike fluida II –PAP386Atomska i molekularna fizika I – PTH5912+22+255Izborni predmet V 2+1 4Uređaji <strong>za</strong> dobivanje slike u medicinskoj fizici –2+1 4PAP4852+22+12+12+12+1Programi <strong>za</strong> predmete iz ove tabele su priloženi54444~ 195 ~


~ 196 ~

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!