12.07.2015 Views

Herzmediaserver.com

Herzmediaserver.com

Herzmediaserver.com

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Rudolf Jauschowetz: HERZ Sustavi toplovodnog grijanja, HidraulikaPrimjer:Novi sustav s termostatskim ventilimaOgrjevno tijelo: Snaga 1000 W kod∆θ = 20 K imamo q V = 0,043 m 3 /hVentil TS-kutni DN 15 TS-90-E imaju k VS = 2,3Pri potpunoj otvorenosti VE∆p = 35 PaKod termostatskog rada k V2 = 0,9 i ∆p = 228 PaRL-5 protutlačni ventil Nr. 3924, k V2 = 1,9 otvoren i ∆p = 51 PaRješenje:1. Za 1kW učinka je DN 15 prevelik, odgovarao bi DN 10 što se u praksi većinom ne bira jer radijatoriimaju standardne priključke DN 15.2. Termostatski ventil ima cca. 7 puta veći pad tlaka u odnosu na potpuno otvoreni ventil kod Xp = 2 K.3. Protutlačni je ventil podesiv od 51 do 2840 Pa.4. TS ventil i protutlačna spojnica imaju opseg tlaka od 100 do 2900 Pa.8.2.5.2 Ugradnja termostatskih ventila upostojeću instalacijuKad se želi na postojeće ventile ugraditi termostatskeglave to ima smisla samo tada akoproporcionalno područje regulacije prostornetemperature ne prelazi 2K. To bi značilo npr. dakod 18 °C vetil ima punu otvorenenost, a kod 22°C bi bio potpuno zatvoren. Hod vretena iznosicca. 2 mm i ostvaruje se istezanjem osjetilnetekućine (alkoholna tekućina) u osjetniku.Kod sobne temperature od 20 °C ventil je poluotvoreni propušta nominalni protok.Da se dobije dobra regulacija potrebno je ostvaritirelativno velike otpore. S karakteristikomventila za Xp = 2 K mora se krug grijanja takopodesiti da umetanjem termostatske glave daljnjakorekcija otpora grane više nije potrebna.Ako se o tome ne vodi računa područje proporcionalnostise povećava i najbolja termostatskaglava neće postići zadovoljavajuću regulacijskufunkciju. Ugradnjom samo termostatskih glavane može se poboljšati hidrotermičko uravnoteženjesustava grijanja. Osim toga potrebno jeugraditi i prestrujni ventil.Radi toga se preporučuje:a) Sve ventile namijenjene za preinaku na termostatskirad dimenzinirati na k V2.b) Preostalu razliku tlaka ostvariti preko predpodesivogprotutlačnog ventila ili predpodesivogtermostatskog ventila.c) Da se spriječi preveliki diferencijalni tlak kojinastaje pri zatvaranju dijela ventila, treba nakoncrpke ugraditi prestrujni ventil. Time se, takođeri šumovi od strujanja u termostatskom ventiludrže na niskoj razini (pad tlaka do 20 kPa).Pregradnja ručnih ventila u termostatskeKod pregradnje sustava s ručne na termostatskuregulaciju treba uzeti u obzir da ručni ventiliimaju pad tlaka od 1 kPa. Kod manjih sustava snižom visinom dizanja crpke treba izabrati ventils manjim padom tlaka što znači s većom k v vrijednosti.Ovo također vrijedi za klasično izvedenejednocjevne sustave za koje treba upotrijebitispecijalne termostatske ventile (Herz TS-E).U velikim sustavima pogotovo novijim termostatskiventili smanjuju protočnu količinu zacca. 30% pa se bez rizika može računati s padomtlaka od 4 kPa na ventilu. Zbog smanjenedobave crpka će dati povećanu visinu dizanjaod 3 do 4 kPa (zasun ili obilazni vod, ukolikoje potrebno treba prepodesiti). Kod djelomičnihsanacija (termostatski ventili i ručno reguliraniventili) treba računati s minimalnim padom tlakaili prepodesiti ručne ventile.110

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!