Pretklinika

MEDICINSKA BIOLOGIJASTANINO SIGNALIZIRANJE • •Signalne molekuleOblici signalizacije izmeu dviju stanica, receptori i ligandiDjelovanje staninih površinskih receptoraReceptori za molekule koje prolaze kroz membranuReceptori povezani s G-proteinimaReceptorske protein-tirozin-kinazePutovi unutarstaninog prijenosa signala • •cAMP put: drugi glasnici i fosforilacija proteina • •Adenil-ciklaza; cAMP-fosfodiesterazaProtein-kinaza ACRE, CREBcGMPSTANINI CIKLUSPIP3 i Ca 2+ / kalmodulin ovisna kinazaRas, Raf i signalni put MAP-kinaze • •JAK/STAT-putFAZE STANINOG CIKLUSAINTERFAZAFaze interfaze (trajanje): G 1 -, S- i G 2 -faza; G 0 -fazaReplikacija DNA i replikacija centrosomaMITOZA – M-FAZA • •Faze mitoze: profaza, prometafaza, metafaza, anafaza, telofaza • •2n i 4n sadržaj DNA, jednokromatidni i dvokromatidnikromosomiKariokinezaCitokineza, stanina ploa, kontraktilni prstenMetafazni kromosomi, centromera, kinetohoraSTRUKTURA DIOBENOG VRETENAMEJOZAPolovi diobenog vretena, centrosomi • •Mikrotubuli: polarni, astralni i kinetohorniPolimerizacija i depolimerizacija mikrotubulaFaze mejoze: mejoza I i mejoza IIRedukcijska dioba, haploidan i diploidan broj jednokromatidnihi dvokromatidnih kromosomaFaze profaze I: leptoten, zigoten, pahiten, diploten, dijakineza • •Sinaptonemni kompleks i sinapsa, crossing-over, kijazma,bivalenti, tetrade • •Slobodna kombinacija kromosoma, bivalenti, orijentacijakinetohora23

Popravak DNAAnalozi bazaEKSPRESIJA GENA IStruktura DNAModifikatori bazaInterkalirajui agensiVirusi kao mutageniIzravni popravakPurinske i pirimidinske bazeReplikacija DNAEukariotski genomPopravak izrezivanjem baza i nukleotidaPopravak sklon pogreškamaMEDICINSKA BIOLOGIJARekombinacijski popravak • •Šeer deoksiribozaNukleotidKomplementarne baze • •Vodikove veze • •Fosfodiesterski vezAntiparalelna orijentacija lanaca DNADNA polimerazaDeoksiribonukleozid-5′-trifosfatPoetnica, klica • •DNA primazaReplikacijska rašljaVodei i usporeni lanacOkazakijevi fragmentiDNA ligazaProteini koji vežu jednolananu DNA • •DNA helikaza • •Topoizomeraza I i IIIshodište replikacije (ORI)Autonomno replicirajui sljedovi (ARS)Kompleks ishodišta replikacije (ORC)TelomerazaReverzna transkriptaza • •HUGO projekt – odreivanje potpunog slijeda nukleotidahumanog genomaGen27

MEDICINSKA BIOLOGIJARazdvojni sljedoviIntronEgzon • •KromosomPonavljajui repetitivni sljedovi DNA (satelitna DNA) • •Razbacani ponovljeni sljedovi (SINE i LINE)RNA transpozoni, DNA transpozoniDuplikacije genaPseudogeniKromatide • •CentromeraKinetohoraTelomerePoliteni kromosomiLamp brush kromosomiEKSPRESIJA GENA IITranskripcijaRNA polimeraza u prokariotaRibonukleozid-5′-trifosfat • •Promotor i terminacijski znak u prokariotaKontrola transkripcije u prokariota (Lac-operon)RNA polimeraze u prokariota (I, II, III, mitohondrijska)Cis-djelujui regulatorni sljedovi: promotori i pojaivaiTranskripcijski faktori (opi i posredniki)Transkripcijski aktivatori • •Represori • •Metiliranje DNA i genomski upis (engl. Genomic imprinting)Dorada pre-mRNA (7-metilgvanozinska kapa i poli-A rep)Prekrajanje pre-mRNA (engl. splicing)Male nuklearne ribonukleoproteinske esticeTjelešca za prekrajanje (engl. spliceosomes)Alternativno prekrajanje • •Dorada i transport rRNA i tRNATRANSLACIJAGENETIKI KODTripleti dušinih baza: genetiki kod, kodon, antikodonUloga genetikog koda, kodona i antikodona u prevoenju28

genetike informacijeMEDICINSKA BIOLOGIJAEksperimentalna potvrda o organizaciji genetikog koda utriplete • •Tablica genetikog koda • •Eksperimenti kojima je dekodiran genetiki kodDegeneriranost genetikog kodaSTOP kodoni, START kodonSTRUKTURA I FUNKCIJA TRANSPORTNE RNA (tRNA)Trodimenzionalna struktura tRNA molekula – kristalografskipodaciFunkcija CCA slijeda nukleotida na 3' kraju tRNA molekule • •Funkcija antikodonske petljeUloga enzima aminoacil-tRNA-sintetazeReakcija vezanja aminokiseline na tRNA«Neobine» dušine baze u tRNA, nestandardno sparivanje bazakodon-antikodonSTRUKTURA I FUNKCIJA RIBOSOMAREGULACIJA TRANSLACIJEGraa prokariotskog ribosoma 70S, podjedinice 30S i 50S,rRNA, proteini • •Graa eukariotskog ribosoma 80S, podjedinice 40S i 60S,rRNA, proteini • •Graa mitohondrijskog ribosoma • •Sekundarne i trodimenzionalne strukture rRNA molekulaKatalitika uloga rRNA molekula, ribozimiEksperimenti koji podupiru hipotezu o katalitikoj ulozi rRNAOrganizacija prokariotske i zrele eukariotske mRNA (glasnikeRNA), policistronske mRNA, monocistronske mRNAUTR regije mRNA molekula (5' i 3' regija koja se ne prevodi) • •Inicijacijski kodon AUGAlternativni inicijacijski kodoniSignali koji odreuju inicijacijske kodone, slijed Shine-Delgarno, 7-metilgvanozinska kapaInicijacija, elongacija i terminacija translacijeInicijacijski faktori u bakterija IF-1, IF-2, IF-3; inicijatorska N-formilmetionil-tRNAStvaranje inicijacijskog kompleksa, EIF eukariotski inicijacijskifaktori, inicijatorska metionil-tRNAUloga peptidil (P), aminoacil (A) i izlaznog (engl. exit) E mjestana ribosomuProkariotski i eukariotski elongacijski faktori (EF-Tu, eEF-)Dekodirajui centar u maloj ribosomskoj podjedinici, uloga • •29

MEDICINSKA BIOLOGIJA30rRNAPeptidil t-RNA, aminoacil t-RNA, aktivnost peptidil transferazeTranslokacija ribosoma, uloga EF-G u prokariota i eEF-2 ueukariotaUloga EF-Ts (prokarioti) i eEF-1(eukarioti) u elongacijiFaktori za otpuštanje RF-1, RF-2, RF-3 u prokariota; eRF-1,eRF-3 u eukariotaPoliribosom ili polisomREGULACIJA TRANSLACIJE • •Vezanje represorskih proteina na specifine sljedove mRNA • •Kontrolirana poliadenilacija mRNAProteini koji usmjeruju mRNA u specifina podruja staniceUloga nekodirajuih RNA molekula, mehanizam RNAinterferencijeModulacija aktivnosti inicijacijskih faktoraPOSTTRANSLACIJSKE MODIFIKACIJESmatanje proteina • •Uloga molekularnih šaperona (engl. chaperon)Citosolni šaperoni, mitohondrijski šaperoni, šaperoni ER-aUloga nukleoplazminaProteini toplinskog šoka (Hsp- engl. heat-shock proteins),Hsp70, Hsp60 (šaperonini)Struktura šaperoninaEnzimi koji kataliziraju smatanje proteina: protein-disulfidizomeraze(PDI), peptidil-prolil-izomeraza• •Kidanje proteina • •GlikozilacijaVezanje lipidaFosforilacijaProteoliza: uloga signalnih peptidaza, kidanje veih prekursora(inzulin)N-vezani i O-vezani glikoproteini, uloga dolikol-fosfataUloga slijeda aminokiselina Asn-X-Ser ili Asn-X-ThrDodatna modifikacija N-vezanog oligosaharidaFunkcija glikozilacije proteina • •Uloga N-miristilacije, prenilacije, palmitacije, dodavanjaglikolipidaUloga glikozilfosfaditil-inozitola (GPI sidra)Uloga protein-kinaza i protein fosfatazaRAZGRADNJA PROTEINA • •Put ubikvitin-proteasom: uloga ubikvitina, proteazni kompleks–proteasom (ciklini)Lizosomska proteoliza, autofagija, autofagosomi• •

OPA I SPECIFINA REKOMBINACIJAOPA HOMOLOGNA REKOMBINACIJA. Hollidayev modelSpecifina rekombinacija uvjetovana pokretnim elementima -(transpozoni) retrotranspozoniOPA REKOMBINACIJA U PROKARIOTA RecA proteinMEDICINSKA BIOLOGIJASpecifina rekombinacija u prokariota • •TransformacijaTransdukcija, ograniena i neogranienaBakteriofagiKonjugacijaPlazmidi, funkcija plazmidaGENOMIKA; PROTEOMIKAGenomika i proteomikaUloga plazmida u molekularnim tehnikamaDefinicije pojmova genomika i proteomika • •Uloga i primjena genomike i proteomike u temeljnim biološkimistraživanjimaKomparativna genomika - evolucijska perspektivaSTANINA I MOLEKULARNA BIOLOGIJA STANICE RAKANastanak rakaSvojstva stanica rakaOnkogeniKlonalnost tumora, eksperimentalni dokaziInicijacija i progresija tumora • •Tvari koje uzrokuju rak: karcinogeni (primjeri) • •Mutageni i promotori tumora (primjeri)Virusi kao uzronici rakaVrste tumorskih virusaInhibicija proliferacije stanica ovisne o gustoiAutokrina stimulacija rasta • •Mehanizam dodirne inhibicijeLuenje kolagenazeStimulacija angiogenezeIzostanak normalne diferencijacijePoremeaj diferencijacije stanica - leukemijaIzostanak programirane stanine smrti ili apoptoze • •Maligna transformacija stanice: in vitro testovi za otkrivanjepretvorbe normalne stanice u tumorsku• •Retrovirusni onkogeni: src, ras, raf i drugiProtoonkogeni i njihova uloga u kontroli proliferacijeUsporedba strukture i djelovanja onkogena i protoonkogena31

MEDICINSKA BIOLOGIJA32Tumor-supresor geniRAZVOJNA BIOLOGIJASpermatogeneza i oogenezaOPLODNJAOtkrie protoonkogenaOnkogeni u ljudskim tumorima: rash, rask, rasn • •Tokaste mutacije u ras onkogenimaAktivacija onkogena uslijed kromosomske translokacije:Burkittov limfom, kronina mijeloina leukemijaOtkrie tumor-supresor genaUloga tumor-supresor genaPrimjeri tumor-supresor gena i njihova funkcija: Rb gen, p53 • •Genetike promjene u nastanku raka debelog crijeva • •Spolno i nespolno razmnožavanjeSpolno razmnožavanje - rekombinacija nasljednih svojstava -varijabilnost potomstvaMejoza (redukcijska ili zoridbena dioba); gametogeneza;gamete; haploidan broj kromosomaAkrosomska reakcijaKapacitacija / aktivacija spermija • •Corona radiata; enzimska razgradnjaVezni proteini spermija; vezni receptori zone pellucideZona pellucida; ZP1, ZP2, ZP3Proteaze; hijaluronidazeAktivacija jajne stanicePrimarni blok polispermije - depolarizacija stanine membraneSekundarni blok polispermije - kortikalna reakcijaPorast Ca2+ u citosoluKortikalna zrnca • •Fertilizacijska membrana (zonalna reakcija)Oploena jajna stanica - zigota; stapanje pronukleusaSpermiji osiguravaju centriole za zigotuRezultati oplodnje: uspostavljanje diploidnog broja kromosoma,druga rekombinacija gena (nakon one u mejozi obiju gameta),genska determinacija spola, biparentalnost (podrijetlo embrijaod dvaju roditelja razliitog spola), aktivacija oocite (njezinopoticanje na embrionalni razvoj)Partenogeneza («djevianska oplodnja»)RANI EMBRIONALNI RAZVOJ • •Zigota - oploena jajna stanica • •Biosintetske aktivnosti u ranim stadijima embrionalnog razvojaAktiviranje embrionalnog genoma

MEDICINSKA BIOLOGIJABrazdanjeEmbrionalne stanice - blastomereMorula (stadij do 8 embrionalnih stanica) • •ImplantacijaBlastula; blastocel; blastoderm; blastocista - trofoblast,embrioblastDecidualna reakcijaNastajanje posteljiceGastrulacija; gastrula • •NeurulacijaInvaginacija vegetativnog pola • •Gastrulacija u sisavaca • •Zametni štit (epi blast, hipoblast) – primitivna pruga • •Zametni listii - endoderm, mezoderm, ektodermNeuralna ploa, neuralni greben, žlijeb, cijevOrganogeneza - razvoj tkiva i organa iz zametnih listiaDiferencijacijaMorfogenezaMorfogenetski mehanizmi u razvoju: morfogenetska gibanja iprogramirana smrt stanicaEmbrionalna indukcija i indukcijske interakcije u razvojuDjelovanje gena u embrionalnom razvojuSignalizacija u genetikoj kontroli embrionalnog razvitkaProgramirana ekspresija genaTRANSGENINE ŽIVOTINJE0-MUTANTEKLONIRANJENasljedne promjene genotipa sisavacaMogunosti stvaranja transgeninih životinjaTehnika «genskog ciljanja» (eng. gene targeting) • •Životinje s «iskljuenim genima» (eng. knock out) • •Homologna rekombinacijaKlonReproduktivno kloniranje - razdvajanje stanica embrija; prijenosjezgreRoslin i Honolulu tehnika • •Ovca «Dolly»; biološka starost i skraenje telomeraPrimjena i svrha kloniranja sisavacaTerapijsko kloniranje – kloniranje u svrhu dobivanja matinihstanicaGenska terapija (somatska i germinativna)33

MEDICINSKA BIOLOGIJATERATOGENEZA I KONGENITALNE MALFORMACIJETeratogenezaTeratogeni imbeniciFenokopija • •Priroene malformacije; uzrok i uestalostMalformacija; disrupcija; deformacija; displazija; sekvencaAnomalije uzrokovane genetskim imbenicimaUinak infekcija (TORCH) i lijekova (npr. talidomid)FDA kategorije lijekova koji se primjenjuju u trudnoiOSNOVE EKOLOGIJE • •EKOLOŠKI IMBENICI I EKOSUSTAVI • •Biotiki i abiotiki imbenici, populacija, biocenoza, ekosustav,biom, biosfera, biotop, ekološka niša, ekološka valencija,hranidbeni lanci, biogeokemijski ciklusiONEIŠENJE ZRAKA, KOPNA I VODAKlasifikacija zagaivaaSmog i fotokemijski smog, ozonski omota, efekt staklenika,kisele kišePesticidi, umjetna gnojiva i teški metali u tlu, radioaktivniotpad, zagaenje tla prirodnim procesimaSaprobnost voda, narušavanje pH, temperature i koliine kisika,nafta u moru, Caulerpa taxifoliaEKOLOŠKE KATASTROFE I SINDROMIMinamata sindrom, Itai Itai sindrom, Amalgamski sindromDjelovanje dioksina i PCB-a• •Popis vještinaMikroskopiranjeIzrada svježih i trajnih preparata, histološka bojenja, imunohistokemijaIzolacija DNAPCRRestrikcijaElektroforezaNasaivanje kulture stanicaAnaliza kariotipaRazinaosposobljenosti1 2 3 434

MEDICINSKA GENETIKAMEDICINSKA GENETIKACilj nastaveMedicinska genetika jedno je od polja medicine koje se u posljednje vrijeme najbrže razvija, dok jemolekularna genetika integrirana u sve dijelove medicinske znanosti. Svaki medicinski praktiar 21.stoljea, u postgenomskom dobu, morat e duboko i opsežno poznavati osnovna naela humane genetike,te njihovu široku primjenu u zdravlju i bolesti. Kolegij medicinske genetike trebao bi pružiti znanje ivještine koji to omoguuju.Studenti e stei znanja o genetski uvjetovanim bolestima, njihovoj dijagnostici i posljedicama tihbolesti za obitelj i populaciju. Budui lijenici trebaju biti upoznati s naješim nasljednimbolestima u populaciji, te sagledati uvjete za ublaživanje posljedica i predvidjeti posljedicegenetske predispozicije za odreene bolesti kako bi i na taj nain brinuli o ouvanju zdravlja.Citogenetike tehnikePopis znanjaTehnike klasine citogenetikeG,R,C - pruge za identifikaciju kromosomaEst izmjene sestrinskih kromatida (SCE)Molekularno citogenetike tehnikeFISH, mfish, SKY, CGH, PRINS, mikrodisekcija i obrnutobojenje kromosomaTipovi nasljeivanja i naješe nasljedne bolesti humane populacijeMendelovsko nasljeivanjeAutosomno dominantno nasljeivanjeHiperkolesterolemija; neurofibromatoza; policistina bolestbubrega; NF1; epidermolisa brulosa hereditariaNepenetrantnost, plejotropnost, varijabilna ekspresija (naprimjeru miotonine distrofije)Autosomno recesivno nasljeivanjeCistina fibroza, metabolike bolesti, hemokromatozaSpolno vezano nasljeivanjeHipofosfatemini vitamin D rezistentni rahitis, Duchennovamišina distrofija, hemofilija tipa ANemendelovsko nasljeivanjeMitohondrijsko nasljeivanjeMtdna (graa, geni, osnovni molekularni mehanizmi);evolucijske analizeMitohondrijalne bolesti – Leberova nasljedna optikaneuropatijaUniparentna disomija i fenomen genomskog upisa (razina gena,kromosoma, genoma)Prader-Willi sindrom, Angelman sindromRazinaosposobljenosti1 2 D T35

MEDICINSKA GENETIKAGenetiki testoviDijagnostiki proces; genetika anamnezaIzraunavanje rizika ponavljanja bolesti (recurrence risk) idavanje genetike informacije u skladu s osnovnim etikimnaelima i metodama genetikog savjetovanja; Bayesov raunKlasifikacija nasljednih promjena za genetiko savjetovanjeLetalne/velike malformacijeBolesti spojive sa životom ako se tretiraju (fenilketonurija,galaktozemija. Hemofilija a tipa)Nasljedne bolesti s kasnom pojavom (Huntingtonova chorea,miotonina distrofija; Alzheimerova bolest)Nasljedne bolesti s moguim genima predispozicije (rak,shizofrenija)Nasljedne poligenske bolestiSpecifini problemi u genetikom savjetovanju (nepenetrantnostgena, varijabilna ekspresija; fenokopije; alelska, lokusna iklinika heterogenost; gonadni mozaicizam; konsagvinitet;lažno oinstvo; kasna pojava bolesti)Popis vještinaPrepoznati tip i nain nasljeivanja bolestiOdabrati laboratorijsku pretraguInterpretirati laboratorijske rezultate (molekularno-genetike, molekularnocitogenetikei citogenetike)Izraunati rizik ponavljanja bolesti (monogenske, poligenske bolesti i Bayesovraun)Prenijeti informaciju bolesniku u skladu s osnovnim naelima genetikogsavjetovanjaRazinaosposobljenosti1 2 3 438

FIZIKA I BIOFIZIKAFIZIKA I BIOFIZIKACilj nastaveCilj nastave fizike je prikazati kako se na temelju znanja osnovnih fizikalnih zakona mogu opisatibiološki procesi te struktura i interakcije u biološkim sustavima na molekularnoj razini. Cilj je poticatianalitiki, kvantitativni pristup u prouavanju funkcija ljudskog tijela. U prouavanju metabolikihprocesa i djelovanja našeg organizma s okolinom rabe se jednostavni modeli. Oni se osnivaju s jednestrane na saznanjima o naelima prijenosa energije i tvari unutar bioloških sustava, a s druge strane nadjelovanju vanjskih izvora energije na biološki sustav. Nakon odslušanog predmeta student e bitiosposobljen:- prikazati i objasniti fizikalne osnove bioloških procesa na molekularnoj razini- opisati mehanizme djelovanja bioloških sustava na temelju poznavanja osnovnih fizikalnihzakona uporabom jednostavnih modela- opisati naine prijenosa energije i tvari unutar organizma te u njegovoj interakciji sokolinom- razjasniti djelovanje vanjskih izvora energije na organizam.Popis znanjaOsnovne matematike funkcije u biologiji i mediciniStruktura tvariLinearnaReciprona ovisnostEksponencijalnaLogaritamskaPeriodina: harmonijska i neharmonijskaVektori i operacije s vektorimaAtomi i molekule; energijska stanjaKovalentna, ionska i polarna vezanjaZnaaj vodikove veze i hidrofobne interakcije u strukturibioloških molekulaMehanika pokreta ljudskog tijelaMehanika svojstva tkivaMehanika tekuinePoluga; translacijska i rotacijska ravnotežaVrste poluga u ljudskom tijeluFizikalni opis hodanja i skakanjaElastina svojstva: linearne i nelinearne elastine deformacijePlastina svojstva; modelViskoelastina svojstva: modeli za razliita biološka tkivaHidrostatika: tlakovi u tekuini, uzgonNapetost površine tekuine; dopunski tlak; plinska embolijaMehanizam disanjaRazinaosposobljenosti1 2 D T39

FIZIKA I BIOFIZIKA40Hidrodinamika: model idealne tekuine; Bernoullijeva relacijaModel realne njutnovske tekuine; Newtonow zakonViskoznost; Poiseuilleov zakon; hidrauliki otporReynoldsov broj – turbulentni tokModeli nenjutnovskog ponašanja tekuinaReološka svojstva krviTkiva u elektrinom i magnetskom poljuSvojstva i opis elektrinog i magnetskog poljaTkivo u stalnom i promjenljivom elektrinom polju; mehanizmipolarizacije tkivaTkivo u stalnom i promjenljivom magnetskom polju; magnetskasvojstva tvariMehanizmi zagrijavanja tkiva u promjenljivom elektrinom,promjenljivom magnetskom i elektromagnetskom poljuElektrina i magnetska polja u ljudskom tijeluTkiva u strujnom kruguAkcijski potencijal; nastanak i širenjeFizikalne osnove elektrodijagnostike i magnetodijagnostikeEKG, EEG, EMG, MKG, MEGImpedancija i fazni kut za tkivaModel ekvivalentnog strujnog kruga za tkivoPrimjena u dijagnosticiPrimjena termodinamike na biološki sustavOptika u mediciniAkustika u mediciniI. i II. zakon termodinamike; energija i entropijaTransportni procesiPrijenos energije: kondukcija, konvekcija, zraenje, isparavanjePrijenos estica: difuzija kroz propusnu i polupropusnumembranu (osmoza); Fickov zakonPrijenos iona; Nernstov model polupropusne membranePrijenos iona kroz propusnu membranu; napon na membraniElektromagnetski val; lom refleksija, ogib, disperzijaGeometrijska optika nastanka slike ravnim i sfernim dioptromGeometrijska optika leeGraa optikog mikroskopa; stvaranje slike, rezolucija ipojaanjeSpecijalni optiki mikroskopi; elektronski mikroskopiOptiki model okaPogreške optikog sistema oka i pogreške leaKorekcija optikih pogrešaka okaTitranje i zvuni valNivo intenziteta

FIZIKA I BIOFIZIKARefleksija i transmisija zvunog valaAudiometrija; izofonske krivuljeOdnos fizikalnih i fizioloških parametaraDopplerov efektPopis vještinaPrimjena i preraunavanje mjernih jedinica (SI)Grafiki prikaz rezultata mjerenja i oitavanje grafovaProcjena tonosti rezultata – izraunavanje jednostavnih pogrešakaRukovanje jednostavnijim mjernim instrumentima i oitavanje rezultataRazinaosposobljenosti1 2 3 441

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA I42

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IMEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA ICilj nastaveCilj prouavanja pretklinikih predmeta u studiju medicine je upoznavanje grae i funkcije organizmazdravog ovjeka. Zbog toga je nastavni program iz MEDICINSKE KEMIJE I BIOKEMIJE I sastavljentako da omoguuje stjecanje znanja o kemijskoj grai, kemijskim i energetskim promjenama, te ihprimjenjuje na pojedinane biokemijske procese. Usvojeno znanje omoguuje pristup izuavanjuintegracije metabolizma u predmetu Medicinska kemija i biokemija II.StehiometrijaVodaOtopineTopljivostKemijske vezeInterakcijePopis znanjaPojam molaMnožinska i masena koncentracija tvari, molalnostMolarni, maseni i volumni udioGustoaStehiometrijski raunSvojstva vodeToplina isparavanjaToplinski kapacitetKoliina, raspodjela i uloga vode u organizmuElektroliti i neelektrolitiVan't Hoffov faktor korekcijeOsmolalnost i osmotski tlakKoligativna svojstva otopinaKonstitutivna svojstva otopinaStupanj i konstanta disocijacijeAktivitet i ionska jakostPlinova u vodiPolarnih i nepolarnih spojevaAmfipatske molekuleIonskaKovalentnaKoordinativnaVodikova, u vodi i biološkim sustavimaJakost veze u biomolekulamaDipol-dipolDipol-inducirani dipolRazinaosposobljenosti1 2 D T43

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IKiseline i bazeKoloidiRavnotežaInducirani dipol-inducirani dipolHidrofobne interakcijeJake i slabe kiseline i bazeAmfolitipH vrijednostPK vrijednostAktualna i titracijska kiselostPuferiMehanizam djelovanja puferaHenderson-Hasselbachova jednadžbaKapacitet puferaKarbonatni, fosfatni i hemoglobinski puferAcidoza i alkalozaReakcije neutralizacijeReakcije hidrolize solipH krvne plazmeSastav iona u krviAlkalijska rezervaRegulacija pHDisperzni sustaviLiofilni i liofobniSol i gel stanjeNaboj koloidaDijalizaTyndallov efektStabilnost i koagulacijaMakromolekulski koloidiDonnanova ravnotežaFizikalna i kemijska adsorpcijaZakon o djelovanju masaKonstanta ravnoteže kemijske reakcijeLe Chatelierov principKinetiki uvjet ravnotežeTermodinamiki uvjet ravnotežeOvisnost konstante ravnoteže o temperaturi, koncentraciji i tlakuHomogena i heterogena ravnotežaKonstanta produkta topljivostiNetopljivi produkti u tkivima44

Brzina reakcijeOstwaldov zakon razrjeenjaHenryjev zakonNernstov zakon razdjeljenjaRavnoteža u otvorenom sustavuRed reakcijeUtjecaj koncentracije na brzinuUtjecaj temperature na brzinuUtjecaj otapala na brzinuUtjecaj katalizatora na brzinuUtjecaj pH na brzinuBiotermodinamikaOsnovni termodinamiki pojmoviReverzibilni i ireverzibilni procesiIzotermni, izohorni, izobarni i adijabatski procesEgzotermni i endotermni procesiStandardno i nestandardno stanje reakcijskog sustavaSpontani i nespontani procesi∆G i ∆H, ∆S i spontanost reakcijaOdnos ∆G° i standardne konstante ravnotežeTermodinamike funkcije u biološkom sustavuReakcijski kvocijent reakcija u nestandardnom stanjuVezane reakcijeEnergijom bogati spojeviUloga ATPEnergetska vrijednost hraneElektrokemija u biološkom sustavuRedoks-reakcijeStandardni redukcijski potencijalOdnos potencijala i koncentracijeOdnos ∆G i potencijala redoks-reakcijaRedoks-potencijali biokemijskih reakcijaNernstova jednadžbaRespiracijski lanac i oksidativna fosforilacijaLokacija respiracijskog lancaOksidativna fosforilacijaEnzimi respiracijskog lancaEnergetski uinak respiracijskog lancaTransport NADH i ATP kroz mitohondrijsku membranuMehanizam sinteze ATPRegulacija respiracijskog lancaMEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA I45

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IReakcije slobodnih radikalaAdicija i eliminacijaInterno pregraivanjePrijenos skupinaKondenzacijske reakcijeDekarboksilacijaDeaminacijaTransaminacijaAlkiliranjePeptidi i proteiniPeptidna vezaStruktura proteina: primarna, sekundarna, tercijarna, kvarternaPosttranslacijske modifikacije proteinaOdnos grae i funkcije – alosterike promjeneDenaturacija i renaturacija proteinaSmatanje proteinaFosfoproteiniLipoproteiniGlikoproteiniNukleoproteiniMetaloproteiniBiološki važni peptidi: glutation, inzulinHemoglobin i mioglobinStruktura hemoglobina i mioglobinaMehanizam vezanja kisikaKooperativnostUloga 2,3-bisfosfoglicerataBohrov uinakEnzimiNomenklatura enzimaKoenzimi i prostetike skupineVitamini kao pretee koenzimaStereokemijska specifinostMahanizam djelovanja enzimaKinetika enzimskih reakcijaMichaelis-Mentenin modelK m , v max , broj izmjene enzimaInhibicija enzimske reakcijeUtjecaj pH i temperature na kinetikuAlosterika regulacijaIzoenzimi47

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA I48UgljikohidratiLipidiReverzibilne kovalentne modifikacijeProteolitika aktivacijaNomenklatura ugljikohidrataKarakteristine reakcije ugljikohidrata (mutarotacija,izomerizacija, stvaranje glikozida)Struktura monosaharidaDerivati monosaharida (fosforilirani šeeri, deoksišeeri,aminošeeri)Oksidacija glukoze do glukonske i glukuronske kiselineLaktoniDisaharidi maltoznog i trehaloznog tipaBiološki znaajni polisaharidi (škrob, glikogen, celuloza)Heteropolisaharida, mukopolisaharida i glukozaminoglikanaN- i O- vezani glikaniTijek genetike informacijeStruktura i sinteza zajednike pretee N-vezanih glikanaBiološki znaaj glikozilacijeNomenklatura masnih kiselinaEsencijalne masne kiseline i njihove karakteristikeStruktura i uloga lipidaNajvažniji predstavnici jednostavnih i složenih lipidaBiološki znaajni steroidi i terpeniNukleozidi i nukleotidiStruktura nukleinskih kiselinaDenaturacija i renaturacija DNAReplikacija DNAmRNA, tRNA i rRNATranskripcija i translacijaGenetiki kodEkspresija genaRegulacija genske ekspresijeDorada mRNAMetode za istraživanje proteina i DNAElektroforeza proteina i nukleinskih kiselinaOdreivanje slijeda DNA i proteinaSangerova dideoksi metoda„Southern blot“ metodaPolimorfizam konformacije jednolanane DNA (SSCP)Homologija sekvenciOdreivanje slijeda proteina Edmanovom odgradnjom

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA ILanana reakcija polimeraze: principi i primjenaLanana reakcija polimeraze u stvarnom vremenuMetode za analizu genske ekspresijeRestrikcijski enzimiRekombinantna DNAGenski vektoriTransgenini organizmiIskljuivanje gena („knock out“)Kemijska komunikacijaHormoni i hormonima sline tvariPrincipi hormonske regulacijeBiosinteza i razgradnja peptidnih i proteo hormonaBiosinteza i razgradnja steroidnih hormonaMehanizam djelovanja peptidnih i proteohormonaG proteiniDrugi glasniciMehanizmi djelovanja steroidnih hormonaPriprema otopinaVolumetrijaSpektrofotometrijaIzraunavanje osmolarnosti otopinaEksperimentalno odreivanje pHOdreivanja kapaciteta puferaKvalitativna analiza organskih molekulaPopis vještinaKorištenje metoda u analizi bioloških materijala (dijaliza, gel filtracija,tankoslojna kromatografija, plinska kromatografija, HPLC, elektroforezaIzraunavanje biotermodinamikih funkcijaElektroforeza serumskih proteinaOdreivanje molekulske mase proteina gel filtracijomImunokemijska analiza glikoantigenaMjerenje enzimske aktivnostiIzolacija DNA iz krviOdreivanje koncentracije DNAIspitivanje kvalitete izolirane DNARazinaosposobljenosti1 2 3 449

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA II50

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IIMEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IICilj nastaveCilj je nastave Medicinske kemije i biokemije II razumijevanje naina kako ljudsko tijelo funkcionira namolekulskoj razini; kako koristi energiju, na koji nain održava svoje strukture, prepoznaje i reagira nanajrazliitije signale, razvija se i raste, kako se štiti od bolesti, s posebnim naglaskom na integracijskojulozi tkiva i organa. Takav nastavni program ini biokemijski temelj fiziologije te studentu nudi znanjanužna za razumijevanje biokemijske osnove brojnih bolesti, odnosno patobiokemijskih procesa.Temeljito shvaanje tih naela trebalo bi pomoi studentima i lijenicima da se primjereno koristebiokemijskom dijagnostikom u dijagnostikim postupcima, poboljšanju zdravlja, sprjeavanju bolesti ilijeenju poremeaja bilo koje životne dobi.Popis znanjaBiološke membrane i membranski transportCiklus limunske kiselineSastav i asimetrina graa lipidnog dvosloja membranaNaini ugradnje proteina u lipidni dvosloj membranaKovalentne i nekovalentne interakcije lipida i proteina unutarmembranaMembranska fluidnost: utjecaj sastava masnih kiselina ulipidima i udjela kolesterolaMehanizmi inter- i intracelularnog transportaGraa, funkcija i regulacija ionskih kanalaPremosnice (uske spojke)Specifini proteinski biljezi za izolaciju pojedinih tipovamembranaMembranske mikrodomene (lipidne splavi) kao osnovnefunkcionalne jedinice membranePriprema liposoma s ciljem prijenosa u odreena tkivaEnergija desolvatacije i resolvatacije iona pri prijenosuRegulacija unutarstanine koncentracije Ca 2+ izmjenjivaimaNa + /Ca 2+ i Ca 2+ -ATP-azeBiokemijsko djelovanje digitalisaOdreivanje broja iona koji prolaze kroz kanal metodom “patchclamp”Oksidativna dekarboksilacija piruvata u acetil-coaMehanizam i znaajke reakcije stvaranja acetil-coa iz piruvataOsnovna uloga ciklusa limunske kiseline (CLK)Shematski prikaz CLKSmještaj pojedinih reakcija ciklusa unutar staniceRedoks-reakcije CLKInhibitori CLK i inhibirane reakcijeRazinaosposobljenosti1 2 D T51

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IIProbava i apsorpcijaStehiometrijska bilanca CLKRegulacija ciklusa limunske kiselinePovezanost s metabolizmom proteina i lipidaEnzimska razgradnja proteina u probavnom sustavuApsorpcija aminokiselina iz lumena tankog crijevaProteolitiki enzimi probavnog sustavaSmještaj enzima probavnog sustavaFunkcija i regulacija pepsina, tripsina i kimotripsinaMehanizam djelovanja kimotripsinaEsencijalne i neesencijalne aminokiselineUgljikohidrati u hraniMetabolizam dušikovih spojevaEnzimi koji razgrauju oligosaharide i polisaharideTransport ugljikohidrata kroz crijevnu stijenkuLipolitika razgradnja triacilglicerola (masti ili ulja)Pankreasna lipaza i djelovanje soli žunih kiselinaMetabolizam triacilglicerola u crijevnoj stijenciRazgradnja aminokiselinaDekarboksilacija aminokiselinaZnaajni biogeni amini i aminokiseline iz kojih nastajuOksidativna deaminacija aminokiselinaStvaranje 2-oksokiselina i amonijakaReakcije transaminacije2-oksokiseline kao akceptori amino skupineMehanizam djelovanja transaminazaSmještaj transaminaza u organizmuBiosinteza karbamoil-fosfataCiklus ureeGlukogene i ketogene aminokiselineMetaboliki putovi karakteristini za pojedine aminokiselinePoremeaji u metabolizma fenilalanina i tirozina(fenilketonurija, alkaptonurija, albinizam)Stvaranje acetoctene kiseline iz fenilalanina i tirozina(ketogeneza)Biosinteza adrenalina, noradrenalina, tiroksina i melaninaMetabolizam kreatina i kreatininaMetabolizam karnitinaBiosinteza porfirinskog sustava, pretee i meuprodukti52

Strukturne karakteristike i fizikalno-kemijska svojstva hemaFunkcija hema u hemoglobinu, mioglobinu i citokromimaNormalni i patološki hemoglobini i njihova svojstvaPutovi razgradnje hemoglobina i porfirinaStvaranje žunih bojaMetabolizam ugljikohidrataGlikolizaGlukoneogenezaMetabolizam glikogenaBiosinteza purinskih i pirimidinskih bazaRazgradnja purina i pirimidinaStvaranje mokrane kiselineBiokemijska osnova poremeaja u metabolizmu purina ipirimidinaTransport glukoze u razliite tipove stanicaFosforilacija glukoze pomou ATPKinetika obilježja glukokinaze i heksokinazeEnzimi (i koenzimi) u epimerizaciji galaktoze u glukozuPregradnja galaktoze, manoze i fruktoze u glukozuPoremeaji u metabolizmu galaktozePoremeaji u metabolizmu fruktozeTijek glikolize u anaerobnim i aerobnim uvjetimaReakcije i enzimi glikolizeUloga NAD + i NADH u procesima glikolizeRazlike izmeu glikolize i alkoholnog vrenjaCoryjev i alaninski ciklusRegulacija glikolizeUloga fruktoza-2,6-bisfosfo i fosfofruktokinaze 2Anaplerotske reakcijeRazlike i slinosti glikolize i glukoneogenezePretee glukoneogenezeRegulacija glukoneogenezeEnergijska bilanca metabolizma glikolize i glukoneogenezePovezanost metabolizma glukoze s metabolizmom proteina ilipidaStruktura i znaajke glikogenaEnzimi i reakcije glikogenezeEnzimi i reakcije glikogenolizeMehanizmi regulacije glikogeneze i glikogenolizeMEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA II53

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IIHormonska regulacija glikogeneze i glikogenolizePoremeaji u metabolizmu glikogenaCiklus pentoza fosfataIzravna oksidacija glukoza-6-fosfataNajvažniji metaboliti oksidativnog i neoksidativnog ogrankaEnzimi neoksidativnog ogrankaUloga ciklusa pentoza fosfata u stvaranju NADPH i ribozePovezanost s glikolizom i glukoneogenezomMetabolizam lipidaTransport lipida i produkata njihove razgradnjeOsnovni tipovi lipoproteina i njihov kemijski sastavUloga lipoproteina u transportu egzogenih i endogenih lipidaPoremeaji u metabolizmu lipoproteinaUloga triacilglicerola (masti) kao energetske rezerve organizmaStruktura i uloga lipidaNavesti esencijalne masne kiseline i njihove karakteristikeKatabolizam masnih kiselina u staniciEnergijska bilanca razgradnje masnih kiselinaBiosinteza masnih kiselina i uloga multienzimskog kompleksaMetabolizam triacilglicerolaPorijeklo glicerola za biosintezu glicerolipidaMetabolizam glicerofosfolipidaMetabolizam sfingolipidaPoremeaji u metabolizmu sfingolipidaGraa, biološka uloga i metabolizam eikosanoidaBiosinteza kolesterola i drugih izoprenoidaMetabolizam ketonskih tijelaMetabolizam žune kiselineHormoniHormonska regulacija metabolizmaHormoni kore nadbubrežne žlijezdeHormoni srži nadbubrežne žlijezdeSpolni hormoniHormoni štitnjaeParathormonHormoni pankreasaHormoni hipofizeHormoni hipotalamusaPrehranaIzraun dnevnih energetskih potreba54

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IIUloga prehrane u ouvanju zdravljaPravilna prehranaGlavni energetski sastojci hrane - ugljikohidrati, masti, proteiniEsencijalni sastojci hraneMineralne tvari - makroelementi i elementi u tragovimaVitaminiMetabolizam u gladovanjuPoremeaji prehraneSpecifinosti prehrane bolesnikaBiokemijske posebnosti pojedinih tkivaGraa i metabolizam potpornog i vezivnog tkivaPosebnosti metabolizma pluaPosebnosti metabolizma bubregaPosebnosti metabolizma skeletnog, sranog i glatkog mišiaPosebnosti u metabolizmu eritrocitaPosebnosti u metabolizmu leukocita, imunoglobuliniPosebnosti u metabolizmu trombocita, zgrušavanjaProteini krvne plazme i njihove biološke funkcijePosebnosti metabolizma jetrePosebnosti u metabolizmu mozgaSlobodni radikali, ksenobiotici i maligne transformacijeNastajanje i uinci slobodnih radikalaMehanizmi uklanjanja slobodnih radikalaMetabolizam i mehanizmi eliminacije ksenobiotikaMaligne transformacije55

MEDICINSKA KEMIJA I BIOKEMIJA IIPopis vještinaOdreivanje aktivnosti enzima u serumuAnaliza konjugiranog i nekonjugiranog bilirubina u krviAnaliza transferina i željeza u krviKvalitativa analiza otopina monosaharida i disaharidaKvantitativno odreivanje glukoze u krviKvalitativna analiza lipidaOdreivanje koncentracije triacilglicerola u serumuOdreivanje koncentracije ukupnog i HDL kolesterola u serumuPotenciometrijsko odreivanje koncentracije iona u serumuOdreivanje hidrogenkarbonatnih iona i klorida u serumuOdreivanje ukupnog i ioniziranog kalcija u serumuOdreivanje magnezija u serumuKvalitativna analiza iona u serumuBiokemijska analiza mokraeRazinaosposobljenosti1 2 3 456

ANATOMIJAANATOMIJACilj nastaveAnatomija prouava normalnu grau ljudskog tijela. Cilj je kroz Sustavnu anatomiju prouiti obilježjaorgana, njihovu opskrbu krvlju i inervaciju. U sustavnom pristupu organi su grupirani prema zajednikojfunkciji. Poseban je naglasak u nastavi na opim anatomskim naelima važnima za razumijevanje grae ifunkcije ljudskog tijela. Osim sustavne anatomije prouava se i Topografska anatomija štopodrazumijeva uenje obilježja organa s obzirom na njihov smještaj i meusobni odnos s okolnimstrukturama. U topografskom pristupu organi su grupirani prema lokaciji, tj. položaju u tijelu.U praksi, svi organi u tijelu pripadaju nekoj anatomskoj regiji i nekom tjelesnom sustavu. Stoga se uklinikoj praksi postavlja dijagnoza sukladno i sustavnom i topografskom pristupu.Ljudsko tijelo može se jasno podijeliti u 8 velikih dijelova/modula (glava, vrat, prsa, trbuh, zdjelica, lea,gornji i donji udovi) koji se dalje mogu podijeliti u regije. Prouavanje tijela kroz regije omoguuje boljerazumijevanje odnosa grae i funkcije organa.Opa anatomijaOsteologijaPopis znanjaUpoznaje studenta s anatomskom terminologijom i ustrojstvomdefinirajui nazivlje i temeljna naela grae opih skupinaanatomskih struktura pojašnjavajui slinosti i razliitostiodreenih struktura unutar pojedine skupine.Razinaosposobljenosti1 2 D TPodjela i uloga koštane tvari u kostima: kompaktna i spongiozna 74. 75. 76.Organizacija spongiozne tvari u koštane trabekule: funkcijskiznaaj, primjeri okrajaka bedrene i nadlaktine kostiGraa i funkcija (organizacija) vezivnog koštanog pokrova(periosta i zglobne hrskavice)Medularna šupljina i koštana srž: vrste i njihov funkcijski znaajPodjela kostiju u osnovne tipove prema vanjskim obilježjima:duge, kratke, ploaste i nepravilne, te podvrste (pneumatine,sezamoidne, akcesorne)Okoštavanje, primarni i sekundarni centri okoštavanja, epifizneploe (trakcijske i kompresivne) i epifizne crte, odnos zglobnihelemenata prema epifiznim ploamaRast kostiju i cijeljenje koštanog prijelomaNaela neurovaskularne opskrbe kostiju i veza s procesimarazvitka, rasta i okoštavanja kostijuLomovi i cijeljenje lomova te uloga periostaNapomena: Pri opisivanju pojedinih skeletnih elemenatapotrebno je kost prepoznati, imenovati, orijentirati u prostoru istaviti u odnos sa susjednim skeletnim elementima premasljedeem redoslijedu opisa:glavni dijelovi kostimorfološka obilježja pojedinog dijela kosti77. 78. 79.80. 81. 82.57

ANATOMIJASindezmologijaMiologijaokrajci s posebnim naglaskom na zglobna tijela i plohetrup s bridovima i plohama te hvatištima mišia.Podjela zglobova i meukoštanih spojeva prema morfološkimobilježjimaPodjela sinovijalnih zglobova po obliku zglobnih tijelaOsi i ravnine gibanja i funkcijska anatomija zglobovaOrganizacija (graa i funkcija) zglobnih hrskavica i elemenatazglobne ahureOdnos sinovijalne membrane i zglobne šupljineLigamenti: podjela i vrste u odnosu prema zglobnoj šupljini izglobnoj ahuriPridodani (neobvezatni) elementi zglobovaOdnos izmeu stabilnosti i mobilnosti zglobova i osnovnabiomehanika naelaNaela neurovaskularne opskrbe zglobovaNapomena: Pri opisivanju pojedinh zglobnih elemenatapotrebno je zglob prepoznati, imenovati ga, te ga orijentirati uprostoru i staviti u odnos s kostima koje sudjeluju u njegovuformiranju, prema sljedeem redoslijedu opisa:zglobna tijela i ploštinedodatna zglobna tijelapripojište zglobne ahuresveze (pripojište i funkcija)biomehanika (kretnje u prostoru s obzirom naorijentacijske ravnine i osi)Tipovi mišinog tkiva po grai, funkciji i distribuciji u ljudskomtijeluStrukturalne komponente skeletnog mišia i podjela po oblikumišinog trbuha, regresivne i atavistike varijacije mišia• • •• • •Tetive, aponeuroze • • •Fascije i retinakuli, fascijalne i mišine pregrade, tetivneovojnicePovezanost oblika (i izgleda mišia) i funkcije, meusobniodnos duljine vlakana, obima kretnji i snage mišine kontrakcije• • •• • •Biomehanika mišia, mišini tonus i kontrakcija • • •Podjela mišia prema funkcijama (agonisti, sinergisti,antagonisti, fiksatori), izometrika i izotonika kontrakcijaMeusobni odnosi oblika kostiju, položaja zglobova i pripojamišia na kretnje koje mišii ostvaruju• • •• • •Naela neurovaskularne opskrbe mišia, tetiva i ligamenata • • •58

ANATOMIJAAngiologijaGraa i funkcija arterija i vena • • •Klasifikacija arterija i vena, arteriole, venule, kapilarna mreža • • •Organizacija krvotoka: veliki i mali, funkcijski i nutritivni • • •Anastomoze: prave, potencijalne, arterio-venske, erektivna tkiva • • •End-arterije: anatomske i funkcijske • • •Venski protok, zalisci, vaskularna, mišina i torakalna venskapumpa • • •Temelji limfnog protoka, limfni vorovi, glavni limfni vodovi • • •Temelji neurovaskularne opskrbe žila (vasa et nervi vasorum) • • •Napomena: Pri opisivanju pojedine žile potrebno ju jeprepoznati, imenovati, te staviti u odnos s okolnim organima itjelesnom šupljinom/regijom tijela kroz koje se pruža, a opisujese od proksimalno prema distalno (za arterije), tj. od distalnoprema proksimalno (za vene) uz navoenje ogranaka (tj.pritoka) te njihovih irigacijskih teritorija.• • •Temelji organizacije tjelesnih sustava • • •SkeletniArtikularniMišiniIntegumentalniDišniProbavniUrogenitalniEndokriniŽivaniVaskularniLimfniHemopoetskiTemelji površinske anatomijeUpoznavanje s površinskim obilježjima kliniki važnihstruktura, uz korelaciju tih struktura s funkcijom (za pokrete ireflekse), što ini anatomski temelj normalnog fizikalnogpregleda.• • •Palpacija izboina na kostima gornjih i donjih udova • • •Inspekcija, palpacija i pokretanje zglobova gornjih i donjihudova • • •Inspekcija, palpacija i pokreti lea • • •Upoznavanje dermatoma i miotoma • • •Palpacija perifernih pulsacija krvnih žila gornjih i donjih udova • • •Palpacija struktura prednjeg trbušnog zida i ingivnalnog kanala • • •59

ANATOMIJA60Projekcija trbušnih organa • • •Inspekcija i palpacija struktura prsne stijenke, uz praenjedisanja • • •Projekcija sranih zalistaka, te auskulatacijske toke srca • • •U sustavnoj i topografskoj anatomiji student mora:razumjeti podjelu tijela na regije; definirati granice regija;upoznati organizaciju anatomskih struktura koje ine funkcijskecjeline; poznavati obilježja odreene anatomske strukture sastajališta sustavne i topografske anatomije; objasniti aspekte kojistrukturu ine važnom u klinikoj medicini.SISTEMSKA I TOPOGRAFSKA ANATOMIJA GLAVE I VRATANeurokranij i viscerokranijKosti neurokranija (zatiljna, klinasta, eona, tjemena, sljepoonakost) • • •Kosti viscerokranija (rešetnica, suzna, jagodina, nosna,nepana kost, raonik, gornja i donja eljust) • • •Baza lubanje i kalvarija (prednja, srednja i stražnja lubanjskajama) • • •Usna šupljina, nosna šupljina, orbita, paranazalni sinusi, fossatemporalis, fossa infratemporalis, fossa pterygopalatina • • •Articulatio temporomandibularis • • •Osnove središnjega živanog sustava • • •Osnove organizacije i grae mozga i kralježnine moždineRegio temporalis (oglavak)Krvne žile, moždane i moždinske ovojniceSustav komora, omeenje komora, cerebrospinalni likvor injegovo luenje • • •Baza mozga, izlazišta moždanih živaca • • •Moždani i moždinski živci, gangliji • • •Autonomni živani sustav: simpatikus i parasimpatikus • • •Mišii: m. epicranius, m. temporalis • • •Fascije: fascia temporalis, slojevi oglavka • • •Krvne žile i živci oglavka • • •Limfni vorovi oglavka • • •Regio parotideomasseterica et retromandibularis • • •Mišii: m. masseter, m. buccinator, m. digastricus,m. stylohyoideus • • •Fascije: fascia parotidea, fascia masseterica • • •Sadržaj regije: parotidna žlijezda (položaj, dijelovi, odvodnikanal) • • •krvne žile: a. carotis externa (openito i a. temporalissuperficialis)v. retromandibularis, v. temporalis superficialis• • •

ANATOMIJAživci i gangliji: n. auriculotemporalis, n. facialis s ograncima, n.tympanicus, ganglion oticum • • •parotidni limfni vorovi • • •Uho • • •Regio palpebralis (orbita i oko)OrbitaVanjsko – uška, vanjski slušni hodnik i bubnji • • •Srednje - zidovi, slušne košice, slušna cijev • • •Unutarnje - koštani i membranski labirint s dijelovima • • •Vaskularizacija i inervacija uha • • •n. vestibulocochlearis (s tijekom) • • •Koštano omeenje orbite i komunikacijeSadržaj orbite: ona jabuica (vanjska ona ovojnica -bjeloonica i rožnica, srednji oni sloj - žilnica, zrakasto tijelo išarenica, unutarnja ona ovojnica - mrežnica s vidnim živcem,dioptriki aparat oka - ona vodica, lea, staklasto tijelo)motorni aparat oka (ravni i kosi mišii)krvne žile: a. et v. ophtalmicaživci i gangliji: n. opticus, n. oculomotorius, n. trochlearis,n. abducens, n. trigeminus (openito), n. ophtalmicus sograncima, ganglion ciliaresimpatiki splet uz a. ophtalmicuZaštitni i suzni aparat oka: graa vjeem. orbicularis oculi, m. levator palpebrae sup.sekrecijski i odvodni suzni sustavRegio faciei anterior (nos i paranazalni sinusi)LiceNosParanazalni sinusimimini mišii (mm. sceleti) – funkcija i inervacijamotorika (n. facialis) i senzibilna inervacija licakrvne žile: a. et v. facialis, komunikacija venskog sustava lica ikavernoznog sinusavanjski nos: graa, žile i živcinosna šupljina: graa i omeenja, njušna sluznicakrvne žile: a. maxillaris (a. sphenopalatina)živci i gangliji: fila olphactoria, n. maxillaris s ograncima,ganglion pterygopalatinumsmještaj, otvori paranazalnih sinusa, vaskularizacija i inervacijaFossa infratemporalis i pterygopalatinaArt. temporomandibularis61

ANATOMIJA62Žvani mišii i žvakanjeKrvne žile: ogranci a. maxillaris, pterigoidni venski splet skomunikacijamaŽivci i gangliji: n. mandibularis s ograncima, chorda tympani,ganglion submandibulare et sublinguale, n. maxillaris, ganglionpterygopalatinumCavum oris i trigonum submandibulareTrigonum caroticumSadržajSuprahioidni mišii, platizmaUsna šupljina:Predvorje: usne, obrazi, desni i zubiUsna šupljina u užem smislu:omeenja i komunikacijeJezik: izgled, dijelovi, unutarnji i vanjski mišii jezikaKrvne žile: a. et v. lingualisMotorna, senzibilna i okusna inervacijaganglion submandibularelimfa jezikaTvrdo i meko nepce:izgled i mišiikrvne žile i živciSubmandibularni trokut: omeenjasubmandibularna i sublingvalna žlijezdan. mylohyoideussubmandibularni limfni voroviMišii – sternocleidomastoideus i omohyoideusVratne fascijeOmeenja i komunikacije, lingvalni trokutiKrvne žile: a. carotis communis, a. carotis externa et interna sograncimav. jugularis interna et externaŽivci: n. glossopharyngeus, n. vagus, n. accessorius, n.hypoglossus, ansa n. hypoglossi, truncus sympaticus (openito ivratni dio)Ždrijelo: graa, mišii, inervacija i gutanjeParafaringealni prostor i komunikacijeFossa jugularis (Regio colli media)Infrahioidni mišii, vratne fascijeSadržaj: štitasta žlijezda, nuzštitaste žlijezdegrkljan (hrskavice, mišii i inervacija)dušnikKrvne žile: truncus brachiocephalicus, venae brachiocephalicae,v. jugularis anterior

ANATOMIJARegio colli lateralisŽivci: n. laryngeus recurrensLimfa glave i vrataMišii: m. trapezius, mm. scaleni, m. splenius capitis, m. levatorscapulaeSadržaj: fossa supraclavicularis major et minor, skalenski otvori(omeenja, sadržaj)krvne žile: a. et v. subclavia s ograncima, venski kutŽivci: n. phrenicus, plexus cervicalis, plexus brachialis(openito i ogranci fascikulusa)SISTEMSKA I TOPOGRAFSKA ANATOMIJA GRUDI I GORNJEG UDAKosti i zglobovi gornjeg uda – nadlaktica i rameLopaticaKljuna kostNadlaktina kostArticulatio sternoclavicularisArticulatio acromioclavicularisArticulatio humeriSyndesmosis coracoclavicularisKosti i zglobovi gornjeg uda – podlaktica i šakaKlinika anatomijaLakatna kostPalana kostKosti šake: peše (prepoznavanje, proksimalni i distalni red kaocjelina)zapeše (opis i prepoznavanje)lanci prstiju (opis i prepoznavanje)Articulatio cubitiArticulationes manusLomovi palane kostilomovi unaste kosti pešaRegio pectoralis i fossa axillarisprsnue prstenastog ligamenta radijusaMišii: m. pectoralis major, m. serratus anterior, m. latisimusdorsi, m. teres major, m. subscapularis, m. triceps brachii, m.subclavius, m. deltoideusKlavipektoralni trokut, pazušna udubina, pazušni otvori(omeenja)Krvne žile: a. et v. axillaris s ograncima, v. cephalicaŽivci: plexus brachialis (n. dorsalis scapulae, n. thoracicuslongus, n. suprascapularis, n. axillaris, n. thoracodorsalis, n.subscapularis)63

ANATOMIJA64Limfa regijeDojka, krvne žile (a. et v. thoracica interna), limfa dojkeTopografska anatomija gornjeg uda IRameni mišii (m. supraspinatus, m. infraspinatus, m.subscapularis, m. teres major et minor, m. deltoideus)Mišii koji povezuju trup s ramenim obruem (m. trapezius, m.latissimus dorsi)Mišii prsnog koša koji pokreu gornji ud (m. serratus anterior,m. pectoralis major, m. pectoralis minor)Mišii nadlaktice (m. biceps brachii, m. coracobrachialis, m.brachialis, m. triceps brachii)fascija nadlakticeBrazde i kanali nadlaktice i lakatne regijeKrvne žile: a. et v. brachialis, a. cubitalisŽivci: n. musculocutaneus, n. radialis, senzibilna inervacijanadlakticeLimfa rukeTopografska anatomija gornjeg uda IIMišii podlaktice (ekstenzori i fleksori) i šake (tenar i hipotenar,interosealni i lumbrikalni)Fascija podlaktice, retinaculum flexorumBrazde i kanali podlaktice, karpalni kanali, Guyonov kanalKrvne žile: a. et v. radialis, a. et v. ulnaris, arcus palmarissuperficialis et profunduspovršne vene rukeKosti i zglobovi prsnog košaŽivci: n. medianus, n. ulnarisSenzibilna inervacija podlaktice i šakeRebra: broj, podjela i opi izgled rebara, osobitosti pojedinihskupina rebara - tri vrste zavijenosti rebaraArticulatio costovertebralisSpoj rebara s prsnom kostiPrsna kostTopografska anatomija prsnog koša IStijenka prsnog koša:Mišii prsne stijenke (mm. intercostales, mm. subcostales, m.transversus thoracis, mm. levatores costarum), ošitMehanika disanjaKrvne žile: aa. et vv. intercostalesŽivci: nn. intercostales, n. phrenicusOrganizacija interkostalnih prostoraOrijentacijske crte na stijenci prsnog koša

ANATOMIJASadržaj prsne šupljine:dušnik, dušnice, plua (smještaj, režnjevi, hilus), poplunica(granice, pleuralni sinusi)funkcionalni i nutritivni krvotok plualimfa pluaProjekcije organa prsne šupljine, auskultacijske toke srcaTopografska anatomija prsnog koša IIMedijastinum (položaj, podjela i sadržaj)SrceTimusJednjakPrsni limfovodKrvne žile: aorta, grane luka aorte, aorta thoracica i ogranci,truncus pulmonalisvena cava superior, venae brachiocephalicae, vena azygos, venahemazygoisŽivci: n. vagus, n. phrenicus, truncus sympaticus, n. splanchicusmajor et minorSISTEMSKA I TOPOGRAFSKA ANATOMIJA TRBUHA, LEA IDONJEG UDAKosti i zglobovi kralježnice i trupaKralješci: broj, podjela i osnovni dijelovi kralježaka,osobitosti pojedinih skupina kralježakaKrižna i trtina kostArticulatio atlantooccipitalisArticulatio atlantoaxialisOsobitosti mehanike zglobova meu zglobnim nastavcima usvakoj skupini kralježakaSpojevi izmeu trupova kralježaka (intervertebralni disk)Ligamenti kralježnice i opis pokreta kralježnice u cjeliniKosti i zglobovi donjeg uda – zdjelica i kukZdjelina kostZdjelini obru (linea terminalis)Articulatio sacroiliacaSymphysis pubicaBedrena kostArticulatio coxaeKosti i zglobovi donjeg uda – koljeno i stopaloIverGoljenina kostLisna kostKostur stopala: zastoplje (gležanjska kost, petna kost,65

ANATOMIJAprepoznavanje kockaste i unaste kosti, te klinastih kostiju)sredostoplje (opis i prepoznavanje)lanci prstiju (opis)Articulatio genusArticulatio talocruralisArticulatio talocalcaneonavicularisPrednji trbušni zid i ingvinalni kanalAnterolateralni trbušni zidMišii trbušne stijenke: m. rectus abdominis, m. obliquusabdominis externus, m. obliquus abdominis internus, m.transversus abdominis, m. pyramidalisFascije trbušnih mišia, fascia transversalis, ovojnica ravnogtrbušnog mišia (slojevi, sadržaj), linea alba, lig. inguinaleSlabe toke prednjega trbušnog zidaKrvne žile, živci i limfa prednje trbušne stijenkeOrijentacijske crte na prednjoj trbušnoj stijenci, podjela nakvadrante, projekcije organa na prednju trbušnu stijenkuRegio umbilicalis, nabori peritoneja prednje trbušne stijenkeRegio inguinalisCanalis inguinalis: stijenke, površinski i duboki prsten,sadržaj, spermatini snop, razlike izmeu muškarca i žene,spuštanje testisaPeritoneum i mezenterijRazvoj i položaj mezenterijaPeritoneumParijetalniMezogastrij - ventralniDorzalniMezenterijMezokolonSlobodni dijelovi i dijelovi probavne cijevi prirasli za trbušnustijenkuZatoni, udubine i nabori peritoneumaPodjela peritonealne šupljineOdnosi peritoneuma i trbušnih organaTopografska anatomija trbušne šupljine IŽeludacDvanaesnikSlezenaGušteraaJetra i žuni vodovi, žuni mjehurKrvne žile: aorta abdominalis – truncus coeliacusvena cava inferiorŽivci: plexus coeliacus, nervi splanhnici, pars abdominalissystematis sympatici66

ANATOMIJATopografska anatomija trbušne šupljine IITašto crijevoVito crijevoSlijepo crijevoCrvuljakDebelo crijevo (uzlazno, popreno, silazno, sigmoidno, ravnocrijevo, analni kanal)Razlike u grai izmeu taštog i vitog te izmeu tankog i debelogcrijevaKrvne žile: aorta abdominalis s ograncima, vena cava inferior,sustav portalnog krvotoka i njegova veza s ostalim sustavima,kavoLimfa trbušne šupljineTopografska anatomija leaLeni mišii – površni m. trapezius, m. levator scapulae, m.rhomboideus maior et minorSrednji sloj m. serratus posterior, superior et inferiorIzvorni leni mišii – lateralna skupinamedijalna skupinaMišii šije (m. longus capitis, m. longus colli, mm.suboccipitales)Lene i vratne fascijePovršinska anatomija leaVaskularizacija i inervacija lea (ogranci moždinskih živaca)Topografska anatomija retroperitoneumaStražnji trbušni zid:Mišii: m. quadratus lumborum, m. iliopsoas, m. psoas minorKrvne žile: aa. lumbales, vv. lumbales, v. lumbalis ascendensŽivci: n. subcostalis, plexus lumbalis (prednje grane spinalnihživaca L: 1,2,3,4)Retroperitonealni prostor (smještaj, sadržaj):Bubrezi, graa nefronaNadbubrežne žlijezdeMokraovodiKrvne žile: a. et v. renalisŽivci: plexus lumbalis et sacralis s ograncimaTopografska anatomija male zdjeliceMišii dna male zdjelice (diaphragma pelvis et urogenitale)Trigonum urogenitale, fascije i prostori koje omeuju analnikanalMokrani mjehurMokrana cijev (muškarca i žene)Muški spolni organi: sjemenik, pasjemenik, sjemenovod,sjemenski mjehuri, predstojna žlijezda, bulbouretralna žlijezda,vanjski spolni organi67

ANATOMIJAŽenski spolni organi: jajnik, jajovod, maternica, rodnica, vanjskispolni organiKrvne žile: a. et v. iliaca comunis, a. et v. iliaca interna sograncima, a. et v. iliaca externa, a. et v. testicularis s.ovaricaŽivci: plexus pudendus, pars pelvina et sacralis systematisparasympaticiPeritonealne udubine u muškarca i ženeTopografska anatomija donjeg uda IStražnji zdjelini mišii (glutealni i rotatori)Mišii (prednja, medijalna i stražnja skupina) i fascijenatkoljeniceForamen suprapiriforme et infrapiriformeRegio glutealis - foramen ischiadicum majus et minusFossa ischiorectalisRegio femoris – trigonum femorale, canalis femoralis, canalisadductoriusKrvne žile: a. et v. femoralis s ograncimaŽivci: n. femoralis, n. obturatorius, n. ischiadicusSenzibilna inervacija natkoljeniceTopografska anatomija donjeg uda IIMišii potkoljenice (prednja, lateralna i stražnja - površna iduboka skupina) i stopala (medijalni, lateralni i središnji)Retinaculum musculorum flexorum, retinaculum musculorumextensorum sup. et inf.Retinaculum musculorum fibularium sup. et inf.Fossa popliteaRegio cruris anteriorRegio cruris posteriorPes - canalis tarsalis, dorsum et plantaKrvne žile: a. et v. poplitea, a. tibialis anterior, a. tibialisposterior, a. dorsalis pedis duboki i površinski venski sustavnoge, v. saphena magna et parvaŽivci: n. peroneus, n. tibialis, n. plantaris med. et lat.Senzibilna inervacija potkoljenice i stopalaLimfa noge68

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJAHISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJACilj nastaveStei znanja o normalnoj strukturi tijela i njegovoj funkciji na staninoj razini. Zbog sitnoe stanica isastojaka matriksa histologija je vezana na uporabu mikroskopa. Cilj je predmeta nauiti studenta cito ihisto-morfološku grau ljudskog tijela na razini svjetlosne i elektronske mikroskopskopije. Usvojenaznanja iz mikroskopske grae ljudskog tijela osnova su za razumijevanje patomorfoloških promjena uetiopatogenezi bolesti. Za bolje poznavanje biologije tkiva bitne su i nove spoznaje u kemiji, fiziologiji,imunologiji i patologiji na disciplinarnoj i interdisciplinarnoj razini. Embriologija prouava razvojzametka te omoguuje razumijevanje složenih odnosa u grai ovjejeg tijela. Ima i praktinomedicinsko znaenje jer tumai na koji nain nastaju anomalije razvitka pojedinih organa i olakšavarazumijevanje klinikih medicinskih disciplina kao što su ginekologija, porodništvo, pedijatrija ikorektivna kirurgija.Popis znanjaMorfologijske metode u prouavanju stanica i tkivaOsnovna naela i najvažniji postupci u prireivanju histološkihpreparataEpitelno tkivoMetode za prouavanje stanica i tkiva koje se naješeprimjenjuju te naela na kojima se one zasnivajuSvjetlosno i elektronskomikroskopske metode prouavanjastanica i tkivaVrste mikroskopaAutoradiografijaHistokemija i citokemijaMetode prikazivanja na osnovi uzajamnog afiniteta meumolekulamaProblemi u interpretaciji histoloških preparataPokrovni, žljezdani i osjetni epitelOsnovne funkcije epitelnih tkivaOblici i znaajke epitelnih stanica (bazalne lamine, bazalnemembrane, meustanini spojevi)Specijalizirane tvorbe na staninoj površini (mikrovili,trepetljike)Opa biologija epitelnih stanica (polarnost, inervacija,obnavljanje, metaplazija)Vrste stanice (prijenos iona, pinocitoza, serozne i mukoznestanice, stanice koje izluuju sluz, stanice koje izluuju steroide)DnesMioepitelne staniceRazinaosposobljenosti1 2 D T69

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJAVezivno tkivoMasno tkivoHrskavicaKostGraa, svojstva i lokalizacija u tijeluStanice vezivnog tkiva i njihova uloga u upalnim promjenama(fibrobrociti, makrofazi, mononuklearni fagocitni sustav,mastociti, plazma-stanice, masne stanice, leukociti)Vezivna vlakna (kolagena, elastina, retikulinska)Biosinteza kolagena i poremeaji u biosinteziOsnovna tvar (struktura i sastav sastojaka te njihova svojstva)Bijelo i smee masno tkivo (graa i funkcija)Pohrana i iskorištavanje lipidaHijalina, elastina i vezivna hrskavica (graa, svojstva ilokalizacija)Funkcija hondrocitaHistogeneza i rastIntervertebralne ploeGraa koštanog tkiva, osobitosti osteocita, ostoblasta,osteoklasta, sastav koštanog matriksa, rast i pregradnja,zacjeljivanje prijelomaHistogeneza (enhondralno i dezmalno okoštavanje)70Metabolika uloga kostiZgloboviŽivano tkivo i živani sustavMišino tkivoŽivane staniceŽivana vlakna (mijelinizirana, nemijelizirana, procesmijelinizacije aksona, struktura mijelinske ovojnice)Sinapsa (izgled i struktura, vrste)Glija-stanice (graa i funkcija pojedinih vrsta, barijera krvmozak)Moždane opne i koroidni spletPeriferni živani sustav (graa perifernih živaca, osjetni iautonomni gangliji)Degeneracija i regeneracija živanog sustavaGlatko, skeletno i srano mišino tkivo (smještaj, ultrastrukturamišinih vlakanaca kao osnova poprene ispruganosti,mehanizam mišine kontrakcije, ultrastruktura sarkoplazme,funkcionalno znaenje prijelaznih ploa, znaajke vlakanaprovodnog sustava srca)

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJAInervacija (motorika ploa)RegeneracijaSPECIJALNA HISTOLOGIJAŽilni sustavMakrocirkulacija (arterija i vena, velike arteriole)Mikrocirkulacija (arteriole, kapilare, postkapilarne venule)Inervacija i vaskularizacija stijenki arterija i venaKarotidna tjelešcaArteriovenske anastomoze (histološka graa)Srce (graa endokarda, miokarda, epikarda, perikarda, graaatrioventrikularnih zalistaka)Limfne žile (histološka graa)Krv (krvne stanice, hematopoeza)Podaci o sastojcima krviImunosni sustavPlazmaLeukociti (granulociti, agranulociti, podjela, znaajke jezgre icitoplazme, brojana zastupljenost u krvi te funkcija)Limfociti (B i T)MonocitiTrombocitiUloga u grušanjuMatine stanice, imbenici rasta i diferencijacija krvnih stanicaKoštana srž (crvena, žuta)Sazrijevanje eritrocita, granulocita, limfocita, monocita,trombocitaLimfni organiPodjela i vrste T i B limfocitaCitokini i komplementski sustavTimus (graa kore i srži, krvotok i recirkulacija limfocita)Histofiziologija timusaLimfni vor (izgled, graa vanjske i unutarnje kore i srži,struktura, raspored i funkcija limfnih sinusa, limfni i krvnioptok, recirkulacija limfocita, graa postkapilarnih venula)Slezena (graa bijele i crvene pulpe, optok krvi)HistofiziologijaLimfno tkivo pridruženo sluznicama, tonzile71

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJAProbavni sustavStijenka probavne cijeviUsna šupljina (stijenka usne šupljine: usana, obraza, tvrdog imekog nepca)Jezik, podjela jezinih papila, njihov izgled i graaHistološka graa ždrijelaGraa zuba, mikroskopska graa dentina, cakline, cementa,zubne pulpe, parodontalnog ligamenta i gingiveJednjak i želudac (razlike u grai sluznice u pojedinimdijelovima želuca, strukturne osobitosti i uloga pojedinih vrstastanica u želuanim žlijezdama)Tanko crijevo, razlike izmeu duodenuma, jejunuma i ileumaApsorpcijski epitel tankoga crijevaEndokrine stanice želuca i crijevaŽile i živci crijevaHistološka graa debelog crijeva i crvuljkaOrgani pridruženi probavnoj cijeviDišni sustavProvodni dioZnaajke grae žlijezda slinovnica te podjela po smještaju i vrstisekretaGraa seroznih i mukoznih žljezdanih dijelova, sustav odvodnihkanalaEgzokrini i endokrini dio gušteraeSustav odvodnih kanala gušteraeJetraUltrastruktura jetrenih stanica i njihov meusobni odnos, pojamjetrenog režnjia i njegova struktura, funkcionalni i nutritivnikrvotok jetre, tok krvnih žila u jetriUltrastruktura sinusoidnih kapilara jetre i Disseovih prostoraStrukturne i funkcionalne znaajke hepatocita, Kupfferovih iItovih stanicaŽune kapilare i žuni kanalii, žuni mjehur i veliki žunikanaliRegeneracija jetrePredvorja nosnih šupljina, respiracijska i olfaktorna regija,paranazalni sinusi, nosni dio ždrijelaGraa grkljana, dušnika, bronhalnih ogranaka i bronhiola72

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJARespiracijski dioKožaRespiracijski bronhioli, alveolarni hodnici i alveolarne vreice,graa plunih alveola, ultrastrukturne znaajke alveolarnogepitela i alveolarnih makrofaga, odnos alveolarnog epitela ikrvnih kapilara, barijera krv-zrak, krvotok i mreža limfnih žila upluima, graa pleureGraa epidermisa i vezivnog dijela kože, keratinociti, melanociti(proces keratinizacije, sinteza melanina)Imunosna aktivnost kože (Langerhansove stanice), žile, osjetnatjelešca kože i Merkelove stanice, žile i osjetni receptori kožeDlaka i folikul dlakeMokrani sustavEndokrine žlijezdeMuški spolni sustavRast noktaStruktura, nain sekrecije i uloga malih kožnih žlijezda (lojnice,znojnice, mirisne žlijezde)Kora i srž bubrega: bubrežno tjelešce, podociti, filtracijskabarijera, sekretni i odvodni kanalii, struktura i funkcijajukstaglomerularnog aparata, optok krvi, graa bubrežnihvreva, nakapnice, mokraovoda i mokranog mjehura, graamokrane cijevi u muškarca i ženePodjela i funkcija endokrinih žlijezda, hipofiza, strukturaadenohipofize, hormoni, optok krvi, kontrola aktivnosti parsdistalis hipofize, sastavni dijelovi i graa neurohipofize,hipotalamo-hipofizni sustavNadbubrežna žlijezda, optok krvi, znaajke pojedinih zona ukori nadbubrežne žlijezde, hormoni koje izluujeDjelovanje hormonaStruktura i funkcija srži nadbubrežne žlijezdeGraa Langerhansovih otoia te hormoni koje izluujuGraa štitne žlijezde, funkcija epitela koji oblaže folikule,sinteza i sekrecija hormona štitnjae, parafolikularne stanice,graa i funkcija epitelnih tjelešacaDjelovanje paratiroidnog hormona i odnos s kalcitoninomEpifizaTestis (zavijeni sjemenski kanalii, spermatogeneza ispermiogeneza, struktura spermija, klonska priroda spolnihstanica, struktura i funkcija Sertolijevih stanica, ciklussjemenskog epitela za vrijeme spermatogeneze, struktura i ulogaLeydigovih stanica, graa odvodnih kanala testisa: tubuli recti,rete testis, ductuli efferentes, ductus epididymidis, ductusdeferens, ductus ejakulatorius73

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJAŽenski spolni sustavOsjetni organiOPA EMBRIOLOGIJAGametogenezaPridružene spolne žlijezde, graa sjemenskih mjehuria iprostate, graa penisaJajnici, struktura svih sastojaka kore jajnika (folikuli, rast,atrezija, ovulacija, žuto tijelo), histološka graa jajovoda, graamaternice, opis promjena sluznice maternice za vrijememenstruacijskog ciklusa, implantacija, decidua, posteljica, graavrata maternice, graa rodnice, graa vanjskog ženskogspolovila, mlijena žlijezda (nain izluivanja, izgled u trudnoii tijekom laktacije, regresija nakon dojenja)One jabuice, graa vanjske one ovojnice (rožnica ibjeloonica), graa srednje one ovojnice, graa mrežnice,ultrastruktura štapia i unjiaHistofiziologija mrežniceGraa vidnog živca, lee i staklastog tijela, vjea, spojnice onejabuice i suznih organaGraa vanjskog uha, graa srednjeg uha, graa unutarnjeg uha(koštani i membranski labirint), struktura statokinetikog islušnog organa, graa pužnikog kanala, graa Cortijevaorgana,Histofiziologija unutarnjeg uhaOd ovulacijePrijetvorba zametnih stanica u muške i ženske gamete,spermatogeneza, spermiogeneza, oogeneza74Ovulacija, oplodnja, brazdanjeDrugi tjedan embrionalnog razvojaDvoslojni zametni štit, implantacija, poremeaji implantacijeTrei tjedan embrionalnog razvojaTroslojni zametni štit, gastrulacija, poremeaji gastrulacijeOd treeg do osmog tjedna razvojaEmbrionalno razdoblje, razdoblje organogeneze, neurulacija,diferencijacija mezoderma, somitogeneza, neuralni greben,uspostava antero-posteriorne osovine, organogenezaOd treeg mjeseca razvoja do roenjaPriroene anomalijeFetus, posteljica i ovojnice, krvotok u posteljici, funkcijaposteljice, blizanciPriroene anomalije, kritina razdoblja razvoja, etiopatogenetskiteratogeni imbenici: genetski, biološki, kemijski, zraenja

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJASPECIJALNA EMBRIOLOGIJARazvoj skeletaRazvoj mišinog sustavaTjelesne šupljineEnhondralno i dezmalno okoštavanje, razvoj lubanje,neurokranij, viscerokranij, razvoj udova, kralježnice i rebaraLubanja novoroeneta, fontanele, poremeaji razvoja lubanje iskeletaGlatko, skeletno i srano mišino tkivoMišije glave i licaRazvoj krvožilnog sustavaRazvoj dišnog sustavaSerozne membrane, dijafragma, prednja trbušna stijenkaPoremeaji u razvojuRazvoj srca, primitivnog atrija, primitivnog ventrikula, bulbusa iarterijskog trunkusa, razvoj atrioventrikularnih zalistaka,najvažnije anomalije srca i velikih krvnih žilaAngiogeneza, vaskulogeneza, (razvoj glavnih arterija, ždrijelnearterije, anomalije krvnih žila, žumanjane i umbilikalne krvnežile, rani embrionalni optok krv)Fetalni optok krviRazvoj probavnog sustavaRazvoj mokranog sustavaRazvoj spolnog sustavaRazvoj glave i vrataGrkljan, dušnik i plua, poremeaji u razvojuPrimitivno crijevo i njegovi derivati (jednjak, želudac,dvanaesnik, jetra, žuni mjehur, gušteraa, tanko i debelocrijevo, kloaka)Poremeaj razvoja probavne cijeviRazvoj definitivnog bubrega i sustava odvodnih kanala(mokraovod, mokrani mjehur, mokrana cijev), poremeajirazvojaIndiferentna faza razvoja spolnih žlijezda, spolnih kanala, razvojvanjskih spolnih organaRazvoj jajnika, maternice i rodniceKliniki važni poremeaji razvoja muških i ženskih spolnihorganaStanice neuralnog grebena, ždrijelni lukovi, ždrijelne vree ibrazde, razvoj jezika, štitnjae, nepca, hipofize, nosne šupljine,paranazalnih sinusa i zubaKliniki važni poremeaji u razvoju glave, lica i vrata75

HISTOLOGIJA I EMBRIOLOGIJARazvoj oka i uhaRazvoj kožeVanjska, srednja i unutarnja ona ovojnicaVanjsko, srednje i unutarnje uhoKliniki poremeaji u razvoju oka i uhaRazvoj kože i kožnih privjesaka, razvoj mlijene žlijezdeRazvoj središnjega živanog sustavaMoždani mjehurii, prosencephalon, mesencephalon,rombencephalon, kralježnina moždinaRazvoj spinalnih živaca (mijelinizacija tijekom razvoja)Razvoj nadbubrežne žlijezdePoremeaji razvoja središnjeg živanog sustavaMikroskopiranje sustavom suhih leaPopis vještinaRazinaosposobljenosti1 2 3 476

FIZIOLOGIJAFIZIOLOGIJACilj nastaveOmoguiti studentu da primjenom prethodno steenih znanja iz fizike, kemije, biologije, biokemije inormalne morfologije usvoji znanje o normalnoj funkciji organizma. Seminari i vježbe studentepripremaju za samostalno rješavanje problema i integrativno promišljanje zdravlja. Pojedinane funkcijenastoje se pritom objasniti na molekularnoj razini, te na razini organizma kao cjeline i analizirati uprocesima adaptacije organizma na promjenljive uvjete vanjske okoline. U nastavi je težište na uenjubazine i «primjenjive» fiziologije, odnosno na vertikalnoj nadogradnji znanja steenog priobjašnjavanju osnovnih fizioloških funkcija.Popis znanjaRazinaosposobljenosti1 2 D TOpa fiziologija Fiziologija stanice i opa fiziologija Homeostatski mehanizmi Naela fiziološke povratne sprege i homeostatski mehanizmiglavnih funkcionalnih sustava. Zdravlje i bolest i naelaodržavanja i poremeaja homeostazeFunkcijski testovi u procjeni stanja organizma, opa naelaprocjene bioloških sustava, uloga kliniko laboratorijskihtestova, pojam referentne vrijednosti, naela tumaenjalaboratorijskih testova i procjene opeg stanja organizmaNegativna i pozitivna povratna sprega Stanica i njezina funkcija Opa organizacija stanice, fizika struktura stanice ifunkcionalni sustavi u stanici Transport proteina u stanici, naela vezikularnog transporta isekretornog puta staniceBiološke membrane, otopljene tvari i otopine Sastav stanine membrane, propusnost membrane i utjecajfosfolipida i membranskih proteina na propusnost iona,hidrofilnih i hidrofobnnih molekulaOsmotski tlak na staninoj membrani. Normalne vrijednosti plazmatskog Na + , K + , H + (pH), HCO - 3 ,Cl - , Ca 2+ i glukoze, normalni stanini pH i staninekoncentracije Na + , K + , Cl - , Ca 2+ -i HCO 3 Pojmovi osmol, osmolarnost i osmolalnost. Normalnevrijednosti za plazmu. Donnanova ravnoteža.Održavanje staninog volumenaPrijenos tvari kroz staninu membranu Prijenosne bjelanevine. Difuzija kroz staninu membranu.Zakoni difuzije i utjecaj razlika u koncentracijskom gradijentu,površini, vremenu i udaljenosti na gibanje tvariRaspodjela aniona i kationa na staninoj membrani 77

FIZIOLOGIJAAktivan prijenos. Primarni aktivni transport. Sekundarni aktivnitransport. EndocitozaKanali i transmembranski prijenosni sustavi Transport molekula i iona pomou membranskih transportnihproteina (nosaa i kanala) Uloga hidrolize ATPa u konformacijskim promjenama receptorapotrebnim za prijenos iona Na + , K + , Ca 2+ i H + protiv njihovakoncentracijskog gradijenta. Na + /K + pumpa, protonska pumpa, Ca ++ pumpaNaela transporta tvari protiv koncentracijskog gradijentapomou energije iz koncentracijskog gradijenta natrija: kotransportNa + i glukoze, izmjenjiva Na + /Ca ++ Kanali za vodu (akvaporini) i transport molekula vode krozstaninu membranu. Propusnost stanica sabirnih cijevi iregulacija akvaporinskih kanala pomou ADHTransport glukoze u stanice: primjer olakšane difuzije(saturacijska kinetika), sekundarnog aktivnog transporta iregulacija broja receptorskih molekula (GLUT) na staninojpovršini s pomou inzulinaTransmembranski prijenos signala i signalne molekule Naela prijenosa signala s pomou signalnih molekula koje sutopive i netopive u lipidnom dvosloju Naela aktivacije staninih proteina fosforilacijom i zamjenomGDP/GTP. Proteinske kinaze i proteinske fosfataze. Gvanozintrifosfataznedomene i proteini koji zamjenjuju guaninske nukleotide. Proteini sa SH 2 domenomVrste signalnih molekula s obzirom na kemijsku grau i vrstereceptora Transmembranski prijenos signala na staninoj membrani.Receptori vezani uz G-proteine i prijenos signala pomou c-AMP, diacilglicerola i inozitol trifosfata. Receptori vezani uzenzime: tirozinske kinaze, proteini sa SH 2 domenom, ras protein, porodica ras proteina i njezini signalni putovi.Aktivacija i inaktivacija signalnog puta, up-regulacija, downregulacijaIntracelularni receptori i prijenos signala u jezgru. Receptor zasteroidne hormone Membranski potencijali Fizikalne osnove membranskih potencijala Nastanak membranskog potencijala u mirovanju u živcima iizraunani membranski potencijal u uvjetima kada se mijenjapropusnost membrane za ione Na, K ili Cl Akcijski potencijali Nastanak akcijskog potencijala u živanoj stanici Djelovanje Na + , K + i Ca ++ kanala reguliranih naponom (pragpodražaja, aktivacija i inaktivacija), naini pobuivanjaakcijskog potencijala i širenje akcijskog potencijala uzdužstanine membrane78

Nastanak platoa u nekima akcijskim potencijalima, ritminost iopetovano okidanjeVoenje akcijskog potencijala u živanim vlaknima i ovisnostbrzine voenja u živanim vlaknima (mijelinska ovojnica)Naini podraživanja – proces pobuivanja akcijskog potencijalaizvanstaninim i unutarstaninim ligandima, strujom i pritiskomFIZIOLOGIJANaela snimanja membranskih i akcijskih potencijala Podraživanje skeletnog mišia: neuromuskularni prijenos, spregapodraživanja i kontrakcije mišiaStvaranje i izluivanje acetilkolina na molekularnoj razini.Akcijski potencijal mišiaNeuromuskularni prijenos, sinaptika transmisija, nikotinskikolinergini receptor, akcijski potencijal skeletnog mišia,sprega podraživanje i kontrakcijeKontrakcija skeletnog i glatkog mišia Fiziološka graa skeletnog i glatkog mišia i mehanizmimišine kontrakcije Molekularni mehanizmi mišine kontrakcije Energetika mišine kontrakcije, karakteristike kontrakcijecijelog mišiaŽivani i hormonski nadzor nad kontrakcijom glatkog mišia Endotel i glatki miši Mrtvaka ukoenost Hematologija i tjelesne tekuine Tjelesne tekuine. Stanina i izvanstanina tekuina. Sastojcistanine i izvanstanine tekuine. Sastav krvi Raspodjela tjelesnih tekuina i sastav krvi i plazme Eritrociti Razvoj, svojstva i funkcije eritrocita Uzroci i razumijevanje mehanizama poremeaja crvene krvneloze i krvotvornih organa Metabolizam željeza Odjeljci i sastav tjelesnih tekuina Osmotska ravnoteža na biološkim membranama Kvantitativni i kvalitativni poremeaji u sastavu plazmatskihbjelanevinaOdreivanje hematoloških indeksa Krvne grupe Glavni eritrocitni antigeni i vrste aglutinina u plazmi Krvne grupe prema AB0 i Rh sustavu. Nastanak fetalne eritroblastoze Reakcija nakon davanja nepodudarne krvi 79

FIZIOLOGIJALeukociti i monocitno-makrofagni sustav Upala i uloga netrofila i makrofaga Svojstva, funkcije i razvoj pojedinih subpopulacija leukocita Osnovna uloga leukocita u specifinoj i nespecifinoj imunosti Uzroci i mehanizam poremeaja bijele krvne loze Hemostaza i zgrušavanje krvi Svojstva, funkcije i nastanak trombocita Mehanizam zgrušavanja krvi Mehanizmi sprjeavanja zgrušavanja krvi u normalnom žilnomsustavuMehanizam tromboze i sklonost krvarenjima Kardiovaskularni sustav Srce (miši kao pumpa) Stvaranje akcijskih potencijala u srcu Srani sustavi za stvaranje i provedbu impulsa Nadzor nad nastankom i provoenjem impulsa u srcu Srani miši kao crpka Faze sistole i dijastole Odnos EKG-a prema sranom ciklusu Funkcija atrija i ventrikla Funkcija zalistaka Mehanizmi autoregulacije. Frank-Starlingov mehanizam Mehanizmi regulacije sranog rada živanim sustavom Uinak temperature, kalijevih i kalcijevih iona Uinci autonomnog živanog sustava i razliitih iona na sranufrekvenciju i ritam. Normalni srani tonovi i njihovo stvaranjeNormalan elektrokardiogram Znaajke normalnog EKG. Metode registracije EKG Elektrokardiografski odvodi Elektrina os srca Naela vektorske analize elektrokardiograma. Vektorska analizaiz normalnog elektrokardiograma. Srednja elektrina os srca Poremeaji stvaranja i širenja impulsa Nepravilnosti sinusnog ritma. Poremeaji ritma zbog bloka uprovoenju impulsa. Prijevremene kontrakcije. Paroksizmalnatahikardija. Fibrilacija atrija i ventrikulaPrepoznavanje valova, kompleksa, intervala i segmenta, teizraunavanje njihova trajanja i voltaže Izraunavanje srane frekvencije iz EKG nalaza Izraunavanje srednje elektrine osi srca i razlozi njezinedevijacije80

FIZIOLOGIJACirkulacija Medicinska fizika tlaka, protoka i otpora Fizikalna svojstva cirkulacije Odnosi izmeu tlaka, protoka i otpora Rastegljivost krvnih žila i funkcije arterijskog i venskog sustava Krivulje tlaka i volumena u arterijskom i venskom sustavu Stvaranje tlaka pulsa i rašlanjivanje imbenika koji utjeu naprijenos pulsnog vala Mikrocirkulacija i limfni sustav Graa i funkcija kapilarnog i limfnog sustava Starlingov zakon kapilare i mehanizmi izmjene tekuine ihranjivih tvari izmeu krvi i meustanine tekuineMehanizmi vazomocije Tkivni nadzor i humoralna regulacija lokalnog tkivnog protoka Mehanizmi akutnog i dugoronog nadzora nad krvnimprotokomDjelovanje vazokonstrikcijskih i vazodilatacijskih tvari Živana regulacija cirkulacije. Ustroj autonomnog živanog sustava i mehanizmi brze kontrolearterijskog tlaka Refleksni mehanizmi za održavanje krvnog tlaka i promjene utlaku koje nastaju tijekom mišinog rada i ostalim vrstama stresaDugorona kontrola arterijskog tlaka. Patogenetski mehanizmi hipertenzija. Dominantna uloga sustava bubreg-tjelesne tekuine u kontroliarterijskog tlaka Uloga reninsko-angiotenzinskog sustava u regulaciji tlaka Primarna i sekundarna hipertenzija Srani minutni volumen i venski priljev Srani minutni volumen i srani indeks Venski priljev Periferni i srani mehanizmi, te važnost živanog sustava uregulaciji minutnog volumena srcaUzroci patoloških velikih i malih vrijednosti sranog minutnogvolumenaKvantitativna analiza regulacije sranog minutnog volumena Metode mjerenja sranog minutnog volumena: Fickova metoda,metoda pomou razrjeivanja indikatora Osobitosti cirkulacije krvi u razliitim organima Regulacija koronarnog protoka Mehanizmi prilagodbe cirkulacijskog sustava tijekom mišinograda81

FIZIOLOGIJASrani zalisci i srani tonovi Struktura i funkcija pojedinih zalistaka, posljedice njihoveinsuficijencije Zatajivanje srca Na primjeru zatajivanja srca pregled cjelokupnog nadzora nadminutnim volumenom i venskim priljevom 82Bubrezi i tjelesne tekuine Struktura bubregaCirkulacijaFunkcijaIzluivanje vodeRegulacija izluivanja pojedinih ionaOpa ustrojstva bubrega i mokranog sustava Struktura nefrona. Funkcije glomerula i tubula. Protok krvi krozbubrege i funkcije glomerularne i peritubularne kapilarne mreže,te vaza rektaFiltracijska membrana i principi filtracije Sastav filtrata i mehanizmi autoregulacije Mehanizmi reapsorpcije i sekrecije u bubrežnim kanaliima, tepojedini transportni mehanizmiMehanizmi koncentriranja i razrjeivanja mokrae Regulacija sastava i volumena izvanstanine tekuine Združeno djelovanje bubrežnih mehanizama za nadzor nadvolumenom krvi i izvanstanine tekuine Povratna sprega sustavom osmoreceptori-ADH. Djelovanje atriopeptina, angiotenzinsko-aldosteronskog sustavai ostalih regulatora. Uloga žei Mehanizmi bubrežne regulacije kalija, kalcija, fosfata imagnezijaPoremeaji u održavanju volumena i ionske ravnoteže Starlingov zakon kapilare i njegovi poremeaji Nastanak staninog i izvanstaninog edema Primjeri edema Održavanje acidobazne ravnoteže Regulacijski sustavi za nadzor acidobazne ravnoteže. Djelovanjestaninih i izvanstaninih puferskih sustava Regulacijska funkcija respiracijskog i bubrežnog sustava.Adaptacijski mehanizmi u pluima i bubrezimaMehanizmi reapsorpcije bikarbonata, titracije u mokranimputovima i luenje amonijakaPoremeaji acidobazne ravnoteže Patofiziološke posljedice poremeaja acidobazne ravnoteže inaela njihove procjene

FIZIOLOGIJAMokrenje Mehanizmi koji vrše nadzor nad mokrenjem Dišni sustav Pluna ventilacija Funkcija respiracijskih mišia, pluni tlakovi i njihove promjenepri disanju Pluna popustljivost i površinska napetost, uloga surfaktanta Pluni volumeni i pluni kapaciteti Minutni volumen i frekvencija disanja Veliina alveolarne ventilacije, te funkcija dišnih puteva Refleks kašljanja i kihanja, te stvaranje glasa Specifinosti plune cirkulacije Protok krvi kroz plua i tlakovi u plunom sustavu Zone 1, 2 i 3 plunog protoka krvi Izmjena tekuine u plunim kapilarama i dinamikameustanine tekuine u pluimaFizikalna naela izmjene plinova Fizikalna naela izmjene plinova Sastav alveolarnog zraka i njegov odnos prema atmosferskomzraku. Difuzija plinova kroz respiracijsku membranu i kapacitetimembraneUinak promjena ventilacije prema perfuziji Prijenos kisika i ugljikova dioksida krvlju i tjelesnim tekuinama Tlakovi O 2 i CO 2 u pluima, krvi i tkivima Puferska funkcija hemoglobina Uinak tkivnog metabolizma i protoka krvi na pO 2 i pCO 2 . Prijenos O 2 i pCO 2 krvlju Regulacija disanja Struktura dišnog centra Kemijska kontrola disanja Sustav perifernih kemoreceptora i ostalih imbenika koji djelujuna disanjePromjene u disanju koje nastaju tijekom mišinog rada Probavni sustav Opa naela, funkcija i nadzor Znaajke gastrointestinalne stijenke Elektrina aktivnost glatkih mišia u crijevu Kontrolni mehanizmi crijevne aktivnosti Vrste funkcionalnih kretnji u probavnom sustavu Splanhniki krvni optok 83

FIZIOLOGIJAPotiskivanje i miješanje hrane Unos, žvakanje i gutanje hrane Motorike funkcije želuca Kretnje tankog i debelog crijeva Sekrecijske funkcije Osnovni mehanizmi podraživanja i luenja iz probavnih žlijezda Mehanizmi njihova nadzora Luenje sline, luenje u želucu, tankom i debelom crijevu Luenje iz gušterae Probava i apsorpcija Probava ugljikohidrata, bjelanevina i masti i njihoviregulacijski mehanizmiApsorpcija ugljikohidrata, bjelanevina i masti i njihoviregulacijski mehanizmiMetabolizam Metabolizam ugljikohidrata Osnovne znaajke metabolizma ugljikohidrata, procesiglikogeneze i hormonska regulacija glukoze Metabolizam lipida Osnovne znaajke metabolizma lipida Prijenos lipida tjelesnim tekuinama, skladišta masti, funkcijefosfolipida i kolesterolaPatogeneza ateroskleroze Metabolizam bjelanevina Osnovne znaajke metabolizma bjelanevina. Vrsta i funkcijabjelanevina Mehanizmi nadzora nad metabolizmom bjelanevina Ravnoteža u prehrani Mehanizmi koji osiguravaju ravnotežu u prehrani Funkcije centra za sitost Patogenetski mehanizmi pretilosti i posljedice gladovanja Vitamini i minerali Funkcija pojedinih vitamina i posljedice njihova nedostatka Metabolizam minerala Tjelesna temperatura (regulacija i vruica) Osnovni energetski procesi i mehanizmi koji kontrolirajuintenzitet metabolizma Mehanizmi održavanja normalne tjelesne temperature Nastanak vruice 84

FIZIOLOGIJAJetra (graa i funkcija) Struktura jetara i sustav krvnih žila u jetrima Uloga jetara u metabolizmu ugljikohidrata, masti i bjelanevina Procesi ekskrecije bilirubina i žunih soli i posljediceporemeaja u tim procesimaEndokrinologija i reprodukcija Organizacija endokrinog sustava i mehanizmi djelovanja hormona Graa i mehanizmi sinteze hormona Struktura receptora i sekundarnih vjesnika Hormoni hipotalamusa i hipofize Hormoni adenohipofize i neurohipofize, te njihova kontrolahipotalamusom Hormoni štitnjae Procesi stvaranja i luenja hormona štitnjae Fiziološke funkcije hormona štitnjae Osnove poremeaja u luenju Hormoni kore nadbubrežne žlijezde Sinteza i luenje hormona kore nadbubrežne žlijezde Djelovanje mineralokortikoida, glukokortikoida i androgena Uloga hormona kore nadbubrežne žlijezde u reakciji organizmana stres Glavni poremeaji luenja iz kore nadbubrežne žlijezde Inzulin, glukagon i šeerna bolest Fiziološka graa gušterae Mehanizmi izluivanja i djelovanja inzulina, glukagona i ostalihpankreasnih hormona Sveukupni mehanizmi nadzora nad glukozom u krvi i posljedicevezane uz nedostatak inzulina, odnosno uz hiperinzulinizamParatireoidni hormon, kalcitonin Raspodjela kalcija i fosfata u tjelesnim tekuinama Graa kosti Djelovanje paratireoidnog hormona, vitamina D i kalcitonina nacrijevo, bubreg i kost Posljedice promjena u koncentraciji kalcija i fosfata Reprodukcijske funkcije u muškarca Funkcionalna graa muških spolnih organa Procesi spermatogeneze Spolni in u muškarca Djelovanje testosterona i drugih muških spolnih hormona 85

FIZIOLOGIJARegulacijsko djelovanje hipotalamusa i hipofize Glavni poremeaji luenja muških spolnih hormona Fiziologija žene prije trudnoe i ženski spolni hormoni Funkcionalna graa ženskih spolnih organa Mjeseni ovarijski ciklus i funkcija gonadotropnih hormona Funkcije estradiola i progesterona Regulacijsko djelovanje hipotalamusa i hipofize Spolni in u žene Testovi za procjenu plodnosti žene Trudnoa i laktacija Sazrijevanje i oplodnja jajne stanice Procesi implantacije, rana faza prehrane embrija i funkcijaplacenteDjelovanje hormonskih imbenika u trudnoi Mehanizmi koji rezultiraju poroajem djeteta Mehanizmi stvaranja i izluivanja mlijeka Sastav mlijeka i metaboliko optereenje majke laktacijom Fiziologija fetusa i novoroeneta Osobitosti fetalnih fizioloških procesa Mehanizmi prilagodbe novoroeneta na život izvan maternice Osobitosti fiziologije novoroeneta i nedonošeta Integracijska fiziologija Fiziologija sporta Promjene u pojedinim organskih sustavima koje nastaju tijekommišinog rada Statika i dinamika tjelovježba Desaturacija pri maksimalnom optereenju Fiziologija letenja i putovanja u svemir Fiziološki problemi u zrakoplovstvu, velikim visinama i usvemiru Djelovanje niskog tlaka kisika na organizam i mehanizmiprilagodbeUinci sila ubrzanja na organizam u zrakoplovstvu i u svemiru Uinci bestežinskog stanja na organizam Fiziološki problemi pri dubinskom ronjenju i u ostalim uvjetima visokogtlakaUinci visokih parcijalnih tlakova plinova na organizam ipatogeneza dekompresijske bolesti roniocaNastanak i djelovanje mjehuria inertnog plina Osnovna naela terapije kisikom 86

FIZIOLOGIJAPopis vještinaRad s laboratorijskim životinjama (vaganje, intraperitonealno i intramuskularnodavanje injekcija)Hematologija i tjelesne tekuineVaenje krvi iz jagodice prstaBrojenje eritrocitaOdreivanje hematokritaMjerenje hemoglobinaIzvoenje osnovnih testova zgrušavanja krvi i interpretiranje nalazaOdreivanje minimalne i maksimalne osmotske rezistencije eritrocitaEKGPostavljanje elektroda pojedinih EKG odvodaSnimanje EKGArterijski tlakMjerenje tlaka živinim manometrom i manometrom na peroIzvoenje pletizmografije i poligrafijeSpirometrijaIzvoenje statike i dinamike spirometrijeMjerenje plunih volumena i izraunavanje plunih kapacitetaMetabolizamMjerenje bazalnog metabolizma ovjeka indirektnom kalorimetrijskom metodomEndokrinologijaTest optereenja glukozomThornov testFiziologija sportaOdreivanje potrošnje kisika u optereenju i procjena fizike kondicije na osnoviAstrandova testaRazinaosposobljenosti1 2 3 487

IMUNOLOGIJAIMUNOLOGIJACilj nastaveCilj kolegija je upoznati studente s normalnom i patološkom funkcijom imunosnoga sustava. Pritom jetežište na objašnjavanju fizioloških procesa koji omoguuju normalno funkcioniranje pojedinih podvrstaimunosnih stanica u nespecifinoj i specifinoj imunoreakciji, zatim na objašnjavanju patofiziološkihmehanizama koji dovode do poremeaja normalnih imunosnih procesa, te na mogunostima terapijskogdjelovanja na imunoreakciju. Zadaci su nastave omoguiti studentu povezivanje osnovnih spoznaja uimunologiji i patofiziologiji imunosnoga sustava s nastavom fiziologije i patofiziologije, mikrobiologije iparazitologije, patologije, infektologije, onkologije i epidemiologije (vakcinacija), te ga time osposobitiza primjenu imunoloških spoznaja i u klinikoj medicini.Pregled imunostiPopis znanjaImunološko prepoznavanje - temelj imunoreakcijeImunologija kao biomedicinska znanost, pojam imunosti,filogenetski odnos nespecifine i specifine imunosti.Osnovne zadae i znaajke imunoreakcije, razlike nespecifine ispecifine imunosti.Podjele specifine imunosti prema nainu stjecanja i premaizvršnim mehanizmima.Oblici imunosne aktivnosti (imunoreakcija, imunosnanereaktivnost).Nespecifina i specifina imunost.Naela stvaranja receptorskog repertoara limfocitnih klonova ihipoteza "zabranjenih" klonova.Znaajke imunološkog prepoznavanja, teorija klonske selekcije,naelo komplementarnosti antigena i molekula zaprepoznavanje.Antigen, afinitet, avidnost vezanja molekula na antigen zaprepoznavanje.Organizacija imunosnoga sustavaLimfni organi i tkivaStanice koje sudjeluju u imunoreakcijiSvojstva limfocitaPodjela limfnih organa i tkiva, mikroskopska graa te histološkepromjene u njihovoj grai nakon imunizacije.Morfološke i fenotipske promjene tijekom razvoja imunosnihstanica, te diferencijacijski stupnjevi mijelopoeze i limfopoeze.Morfološka, fizika i biološka svojstva limfocitaPodvrste limfocita, osnovni leukocitni diferencijacijski biljezi napojedinim podvrstama imunosnih stanica, te njihova funkcija.Procesi primarnog i sekundarnog sazrijevanja limfocita T i B.Podvrste limfocita T i B i njihova funkcija.Osobine i funkcija NK stanica.Razinaosposobljenosti1 2 D T89

IMUNOLOGIJAAntigeniProces fagocitoze, podvrste fagocitnih stanica, njihovi receptorii diferencijacijski biljezi, te biološka svojstva i funkcijafagocitnih stanica.Podvrste profesionalnih predonih stanica, njihovi receptori idiferencijacijski biljezi, te posebnosti u funkciji svake podvrste.Tehnike razdvajanja imunosih stanica, naela i podjelaimunofluorescencije, te njezina primjena u imunofenotipizaciji.Antigen, podjela antigena, antigenska determinanta (epitop) injezini oblici.Pojam imunogeninosti, imbenici o kojima ovisiimunogeninost antigena.Graa, heterogenost i protutijelaGraa protutijela, njihova heterogenost i antigenskedeterminante te primarna graa paratopa.Stvaranje protutijela na molekularnoj raziniMultigenska organizacija imunoglobulinskih gena, mehanizmipreslagivanja, te sklapanja funkcionirajuih gena za varijabilnuregiju imunoglobulina.Genski mehanizam za prekapanje razreda teških lanaca.Tijek specijalizacije klona limfocita B za odreenu specifinostu koštanoj srži.Genski mehanizmi koji su izvor razliitosti protutijela (stvaranjarepertoara specifinosti protutijela).Geni i antigeni tkivne podudarnostiFiziološki tijek imunoreakcijeSustav tkivnih antigena, njihova podjela, graa i funkcijaantigena MHC skupine I i II, te raspodjela u organizmu.Ustroj gena MHC (poligenija i polimorfizam).Razine imunogenetske srodnosti.Naela odreivanja, te praktina, klinika i biološka važnostantigena tkivne podudarnosti.Raspodjela antigena u organizmu i ulazak antigena u stanice.Preradba tueg antigena i mehanizam njegova vezanja za MHCmolekule razreda I i razreda II.Meustanine interakcije imunosnih stanica, napose predonihstanica i limfocita T.Podjela i funkcija adhezijskih, koreceptorskih i kostimulacijskihmolekula.Mehanizam podraživanja limfocita i predonih stanica u tijekuprepoznavanja antigena, uloga interleukina 2 u množenjuaktiviranih limfocita T.Mehanizam usmjerivanja imunoreakcije (TH1 ili TH2).Suradnja limfocita T i limfocita B, te suradnja pomagakih icitotoksinih limfocita T.90

IMUNOLOGIJAStvaranje protutijela na razini stanice i organizmaGraa antigenskog receptora na limfocitima B, mehanizamprijenosa aktivacijskog signala u limfocit B.Morfologija diferencijacije limfocita B, stvaranje plazmastanicai stanica s pamenjem.Afinitetno sazrijevanje imunoglobulina i prekapanje IgM naIgG, te alelsko iskljuivanje.Biološka svojstva imunoglobulinaStanina imunostNespecifina imunostKomplementKinetika stvaranja protutijela, raspodjela po organizmu idinamika razgradnje protutijela.Funkcije i biološka svojstva pojedinog razreda protutijela.Mehanizmi i glavna obilježja stanine imunosti.Graa antigenskih receptora limfocita T i njihova heterogenost.Multigenska organizacija gena, mehanizmi preslagivanja gena,te sklapanja funkcionirajuih gena za antigenski receptorlimfocita T.Mehanizmi aktivacije limfocita T.Luenje citokina kao mehanizam pojaavanja stanine imunosti.Obilježja i funkcija citotoksinih limfocita T i mehanizamubijanja ciljne stanice.Aktivacija makrofaga senzibiliziranim limfocitima T podvrsteTH1.Mehanizam stanine citotoksinosti ovisne o protutijelima.Prirodnoubilaka (NK) aktivnost.Mehanizmi nespecifine imunosti (anatomske, fiziološke,stanine, upalne zapreke).Mehanizam kemotaksije, endocitoze i fagocitoze, te razgradnjafagocitirane estice.Simptomi upale i slijed dogaaja u upalnoj reakciji.imbenici koji utjeu na nespecifinu imunost.Klasini, lektinski i alternativni put aktivacije komplementa.Biološka uloga komplemeta.Regulacija aktivacije komplementa.Imunološke laboratorijske metodeOsnove biotehnoloških metoda u prirodoznanstvenimistraživanjima.Obilježja pokusnih životinja u imunološkim istraživanjima.Naela proizvodnje životinja s posebnim genetskim obilježjima.Ope zakonitosti vezanja antigena i protutijela.Metode za dokazivanje imunoreakcije u humoralnoj imunosti.Metode za dokazivanje imunoreakcije u staninoj imunosti.91

IMUNOLOGIJA92Regulacija imunoreakcijeCitokini i kemokiniImunološke preosjetljivostiImunost na infekcijeCitokini i kemokiniPojam regulacije imunoreakcije.Negativna povratna sprega u tijeku imunoreakcije.Regulacija imunoreakcije u stanicama.Idiotipska, neurohumoralna regulacija te regulacijaimunoreakcije citokinima i kemokinima.Obilježja genske regulacije imunoreakcije.Uloga gena MHC u odreivanju znaajki imunoreagiranja.Opa svojstva, djelovanje i podjela citokina.Pripadnici pojedine podvrste citokina i njihova funkcija.Graa i podjela citokinskih receptora, mehanizam prijenosasignala, te prijenos signala za programiranu staninu smrt(apoptozu).Kemokini, izvori luenja, stanice na koje djeluju i podjelakemokina.Receptori za kemokine.Pojam alergija, podjela imunološke preosjetljivosti i njihoveglavne znaajke.Anafilaktika preosjetljivost i njezini oblici.Atopijske reakcije i naela njihova lijeenja.Citotoksina preosjetljivost ovisna o protutijelima.Preosjetljivost uzrokovana imunokompleksima.Znaajke preosjetljivosti ovisne o protutijelima, tuberkulinskareakcija, te dodirna (kontaktna) preosjetljivost.Pojmovi parazitizma patogeninosti virulencije i infekcije.Osnovne znaajke virusa, bakterija, jednostaninih ivišestaninih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju.Znaajke humoralne i stanine imunosti koja se javlja u tijekuvirusnih i bakterijskih infekcija, te infekcija jednostaninim ivišestaninim parazitima.Osobitosti imunoreakcije na patogene mikroorganizme.Znaajke nespecifine imunosti u infekcijama.Zaajke specifine imunosti u infekcijama.Opa svojstva, djelovanje i podjela citokina.Pripadnici pojedine podvrste citokina i njihova funkcija.Graa i podjela citokinskih receptora, mehanizam prijenosasignala, te prijenos signala za programiranu staninu smrt(apoptozu).Kemokini, izvori luenja, stanice na koje djeluju i podjelakemokina.Receptori za kemokine.

IMUNOLOGIJAImunološke preosjetljivostiImunost na infekcijeCitokini i kemokiniImunološke preosjetljivostiImunost na infekcijePojam alergija, podjela imunoloških preosjetljivosti i njihoveglavne znaajke.Anafilaktika preosjetljivost i njezini oblici.Atopijske reakcije i naela njihova lijeenja.Citotoksina preosjetljivost ovisna o protutijelima.Preosjetljivost uzrokovana imunokompleksima.Znaajke preosjetljivosti ovisne o protutijelima, tuberkulinskareakcija, te dodirna (kontaktna) preosjetljivost.Pojmovi parazitizma patogeninosti virulencije i infekcije.Osnovne znaajke virusa, bakterija, jednostaninih ivišestaninih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju.Znaajke humoralne i stanine imunosti koja se javlja u tijekuvirusnih i bakterijskih infekcija, te infekcija jednostaninim ivišestaninim parazitima.Osobitosti imunoreakcije na patogene mikroorganizme.Znaajke nespecifine imunosti u infekcijama.Zaajke specifine imunosti u infekcijama.Opa svojstva, djelovanje i podjela citokina.Pripadnici pojedine podvrste citokina i njihova funkcija.Graa i podjela citokinskih receptora, mehanizam prijenosasignala, te prijenos signala za programiranu staninu smrt(apoptozu).Kemokini, izvori luenja, stanice na koje djeluju i podjelakemokina.Receptori za kemokine.Pojam alergija, podjela imunološke preosjetljivosti i njihoveglavne znaajke.Anafilaktika preosjetljivost i njezini oblici.Atopijske reakcije i naela njihova lijeenja.Citotoksina preosjetljivost ovisna o protutijelima.Preosjetljivost uzrokovana imunokompleksima.Znaajke preosjetljivosti ovisne o protutijelima, tuberkulinskareakcija i dodirna (kontaktna) preosjetljivost.Pojmovi parazitizma patogeninosti virulencije i infekcije.Osnovne znaajke virusa, bakterija, jednostaninih ivišestaninih parazita, te infekcija koje ti nametnici uzrokuju.Znaajke humoralne i stanine imunosti koja se javlja u tijekuvirusnih i bakterijskih infekcija, te infekcija jednostaninim ivišestaninim parazitima.93

IMUNOLOGIJAImunotolerancija i autoimunostImunodeficijencije i AIDSDjelovanje na imunoreakcijuImunoreakcija na tumorOsobitosti imunoreakcije na patogene mikroorganizme.Znaajke nespecifine imunosti u infekcijama.Zaajke specifine imunosti u infekcijama.Imunotolerancija, mehanizmi uspostave tolerancije pri roenju iu odrasloj dobi.imbenici koji utjeu na toleranciju.Mehanizmi centralne (perinatalne) i periferne imunotolerancije.Imunološki odnosi majke i djeteta, te mehanizmi kojisprjeavaju odbacivanje fetusa.Autoimunost i mehanizmi nastanka.Mogunost pojave autoreaktivnih limfocita T i B na periferiji.Patogenetski mehanizmi autoimunosti te mehanizmi ošteenjatkiva i organa protutijelima, kompleksima antigen-protutijelo ilimfocitima T.Autoimunosne bolesti i njihova podjela.Naela lijeenja autoimunosnih bolesti.Imunodeficijencije i njihova podjela.Primarne imunodeficijencije.Sekundarne imunodeficijencije.Graa i biološko ponašanje virusa HIV, nain prijenosa,mehanizam kojim uzrokuje AIDS, te AIDS (inkubacija,serokonverzija, simptomi i tijek bolesti).Mogunosti djelovanja na intenzitet imunoreakcije(imunosupresija, imunostimulacija).Imunosupresija i mehanizmi izazivanja specifineimunosupresije.Imunostimulacija i mehanizmi izazivanja specifine inespecifine imunostimulacije.Osnove nastanka i razvoja tumora.Tumorski antigeni.Presaivanje tkiva i organaImunoreakcija na tumor.Teorija imunosnog nadzora nad stanicama tumora i mehanizmiizmicanja tumora imunosnoj obrani.Imunoterapija tumora i njezine podvrste.Osnove imunodijagnostike tumora.Principi transplantacijske imunologije.Mehanizmi transplantacijske reakcije.Oblici transplantacijske reakcije.94

IMUNOLOGIJAZnaajke presaivanja nelimfnih tkiva i organa, te presaivanjaksenogeninih organa.Znaajke presaivanja limfnih tkiva (koštane srži), reakcijapresatka protiv primatelja i transplantacijska bolest.Popis vještinaPripravljanje krvnog razmaza i bojenje metodom po PappenheimuOdreivanje diferencijalne krvne slikeOdreivanje krvnih grupa AB0 i Rh sustavaIzvoenje testa citotoksinosti protutijela ovisnih o komplementuRazinaosposobljenosti1 2 3 495

TEMELJI NEUROZNANOSTITEMELJI NEUROZNANOSTICilj nastaveNeuroznanost je jedna od temeljnih biomedicinskih znanosti koja se bavi prouavanjem morfologije ifunkcija zdravog živanog sustava s naglaskom na mehanizmima kojima se ostvaruje njegova ulogaglavnoga kontrolnog i upravljakog sustava našeg organizma.U okviru Temelja neuroznanosti student e usvojiti znanja o normalnoj grai, funkciji i ustroju živanogsustava, kao temelj budueg uspješnog praenja klinikih predmeta na nain koji pridonosiosposobljenosti budueg lijenika za samostalno rješavanje problema iz zdravstvene zaštite.Popis znanjaOPA MORFOLOGIJA-VANJSKA I UNUTARNJA GRAA MOZGANapomena: Morfološke strukture navedene u ovoj cjelini student treba znatiprepoznati na anatomskim i neurohistološkim preparatima ili slikovnim prikazimastruktura središnjega živanog sustava.Razinaosposobljenosti1 2 D TMoždane ovojnice Organizacija moždanih ovojnica Krvne žile mozga Arteria carotis interna i njene grane A. cerebri anterior A. cerebri media Arteria vertebralis i njene grane A. basillaris A. cerebri posterior Circulus arteriosus Willisi Specifinosti cirkulacije mozga Cerebrospinalna tekuina Osnove protoka cerebrospinalne tekuine Klinika anatomija Zastoji protoka cerebrospinalne tekuine Medulla spinalis Vanjska graa Veliina, podjela, zadebljanja, brazde Korijeni kralježnine moždine Ustroj tipinih poprenih presjeka (vratni, grudni te slabinski ikrižni segmenti)Unutarnja graa Organizacija sive i bijele tvari Rogovi i kolumne Citoarhitektonika prednjeg, lateralnog i stražnjeg roga Organizacija bijele tvari Glavni uzlazni i silazni putovi i njihov razmještaj Propriospinalna vlakna 97

TEMELJI NEUROZNANOSTIPregled grae prednjeg i stražnjeg korijena kralježnine moždine i podlogarefleksnog luka98Ganglion spinale, pseudounipolarni neuroni Klinika anatomija Ozljede kralježnine moždine Spinalni šok Ispadi motorikih i osjetnih funkcija s obzirom na razinu ozljede Truncus encephalicus Opi pregled grae i zajednika morfološka obilježja Medulla oblongata Opis vanjske grae (granice, karakteristike na ventralnoj idorzalnoj površini, mjesta izlazišta kranijalnih živaca)Opis unutarnje grae i distribucije sive i bijele tvari (položajglavnih silaznih i uzlaznih putova, retikularne formacije, jezgaramoždanih živaca i drugih specifinih jezgara produljenemoždine)Pons Opis vanjske grae (granice, karakteristike na ventralnoj idorzalnoj površini, odnos prema malom mozgu, mjesta izlazištakranijalnih živaca)Opis unutarnje grae i distribucije sive i bijele tvari (položajglavnih silaznih i uzlaznih putova retikularne formacije i jezgaramoždanih živaca)Mesencephalon Opis vanjske grae (granice, karakteristike na ventralnoj idorzalnoj površini, odnos prema malom mozgu, mjesta izlazištakranijalnih živaca)Opis unutarnje grae i distribucije sive i bijele tvari (položajglavnih silaznih i uzlaznih putova i jezgara moždanih živaca)Ventriculus quartus Dno etvrte moždane komore (fossa rhomboidea) Cerebellum Hemisfere i krakovi malog mozga, položaj u lubanjskoj šupljini, odnos prema 4. moždanoj komori Podjela na tri funkcionalna i filogenetska dijela Organizacija kore i dubokih subkortikalnih jezgara Putovi malog mozga Glavne aferentne i eferentne veze malog mozga Diencephalon Granice, podjela, položaj u mozgu, odnos prema treojmoždanoj komoriDiencefaliki i telencefaliki dijelovi tree moždane komore,septalno-preoptiko podrujeHypothalamus Položaj i odnosi s drugim dijelovima diencephalona Neuronske veze hipotalamusa

TEMELJI NEUROZNANOSTINeuroendokrina funkcija Portalni krvotok adenohipofize i sistemski krvotokneurohipofizeEpithalamus Položaj Graa Funkcija Thalamus Podjela Oblik i položaj u mozgu Unutarnja graa Teritoriji i jezgre Subthalamus Ustroj sive i bijele tvari (Forelova polja, nucleus subthalamicus) Funkcionalna anatomija Telencephalon Granice, podjela, položaj u mozgu, odnos prema lateralnimkomorama Vanjska morfologija moždanih hemisfera i lateralne komore Podjela velikog mozga na režnjeve i režnjie, glavne vijuge ibrazdePodjela telencefalona Kora mozga, bijela tvar, bazalni gangliji, lateralne moždanekomore; mediobazalni telencefalonUnutarnja graa Bazalni gangliji lateralnog telencephalona (caudatus, putamen,globus pallidus, corpus amygdaloideum, claustrum)Bazalni gangliji mediobazalnog telencephalona (nucleus basalisMeynerti, nucleus diagonalis, nn. septales, regio preoptica)Vanjski i unutarnji prsten limbikog režnja (gyrus cinguli,isthmus gyri cinguli, gyrus parahippocampalis, areaparaterminalis; hippocampus praecommissuralis,supracommissuralis et retrocommissuralis)Bijela tvar (komisurna, asocijacijska i projekcijska vlakna) Opis struktura na serijskim horizontalnim, frontalnim i sagitalnim rezovimamoždanog debla i mozgaMakroskopski preparati mozga i kralježnine moždine Mikroskopski preparatiTopografski položaj putova i jezgara na karakteristinimpresjecima kroz moždano deblo i mozak obojenima WeigertmetodomRAZVOJNA NEUROZNANOST Razvojni stadiji Razvojni (Carnegie) stadiji u embrionalnom razdoblju; razvojnistadiji u fetalnom razdoblju99

TEMELJI NEUROZNANOSTIRazvojni procesi na staninoj razini 100Proliferacija Migracija Rast dendrita Rast aksona i molekule vodii aksona Sinaptogeneza (rani prenatalni poetak, kasni postnatalnizavršetak procesa)Morfogenetska smrt stanica (stanini i molekularni mehanizmiprogramirane stanine smrti neurona te njezina uloga urazvojnim i neurodegenerativnim bolestima i poremeajima)Prekomjerno stvaranje i eliminacija elemenata neuronskihkrugovaEmbrionalne i fetalne zone Ventrikularna zona Subventrikularna zona Intermedijalna zona «Subplate» zona Kortikalna ploa Marginalna zona Kritini periodi razvoja i uloga prolaznih fetalnih struktura Prolazne fetalne zone, prolazne fetalne populacije neurona (subplate neuroni, Cajal-Retziusove stanice, periretikularnajezgra), ganglijski brežuljak (uloga u hipoksino-ishemijskom ošteenju mozga prematurusa)STANINA I MOLEKULARNA NEUROZNANOST Stanina graa mozga Neuron Morfološki dijelovi neurona i njihova signalna funkcija Endocitoza i egzocitoza u neuronu Sekretni i sinaptiki mjehurii «Fuzijski stroj» Citoskelet neurona Sinteza proteina u neuronu Aksonski transport Kinezini i dineini Morfološke vrste neurona Piramidni i nepiramidni neuroni moždane kore Glavne vrste interneurona u SŽS Spinalni motoneuron i Purkinjeova stanica Kemijski fenotipovi glavnih neurona i interneurona Klasine neurohistološke metode Prikaz neurona metodom po Nisslu, Weigertu i Golgiju Moderne metode istraživanja grae živanog sustava Anterogradno i retrogradno praenje moždanih putova Histokemijske i imunocitokemijske metode, in situ hibridizacija

TEMELJI NEUROZNANOSTIGlija Vrste glija stanica Astrociti i oligodendrociti Mikroglija Uloga glija stanica Mijelinizacija Ionski kanali Selektivnost ionskih kanala "Vrata» ionskih kanala: otvaranje, zatvaranje i inaktivacija Ionski kanali ovisni o naponu Naponski natrijevi kanali Naponski kalijevi kanali Naponski kloridni kanal Naponski kalcijevi kanali Ionski kanali ovisni o ligandu Bioelektrina svojstva stanine membrane Odabirna propusnost stanine membrane Brojnost, vrste i raspored ionskih kanala Elektrina vodljivost membrane neurona Membranski potencijal Ionske ravnoteže Donannovi pokusi Elektrokemijski gradijent Na + -K + crpka Membranski potencijal mirovanja Nernstova jednadžba Ravnotežni potencijali za pojedine ione Uloga Na + -K + crpke Pasivna elektrina svojstva neurona Elektrotoniko voenje signala Teorija sržnog vodia RC krugovi Membranski kapacitet Ispravljaka (rektifikacijska) svojstva stanine membrane Membrana kao elektrini kondenzator Vremenska konstanta Prostorna konstanta Sumacija Facilitacija Akcijski potencijal Nastanak akcijskog potencijala Aksonski brežuljak Prag podražaja Hodgkin-Huxleyjev model 101

TEMELJI NEUROZNANOSTI102Uloga i znaaj natrijevih kanala Promjena vodljivosti za natrij Uloga kalijevih kanala Promjena vodljivosti za kalij Naknadna hiperpolarizacija Relativna refrakternost Apsolutna refrakternost Spora depolarizacija Metoda «priklještenog napona» Širenje akcijskog potencijala Lokalno širenje akcijskog potencijala Brzina širenja akcijskog potencijala Skokovito voenje Uloga mijelinske ovojnice Ranvierova suženja Vrste akcijskih potencijala Akcijski potencijali u razliitim vrstama stanica Znaaj trajanja akcijskih potencijala Frekvencija neurona Složeni akcijski potencijal u živcu SINAPTIKA TRANSMISIJA Temelji sinaptike transmisije Graa sinapse Elektrine sinapse Kemijske sinapse Signalizacija putem kemijske sinapse Presinaptiki završetak Sinteza neurotransmitera Pohrana neurotransmitera Fuzijski stroj Oslobaanje neurotransmitera Autoreceptori Uklanjanje neurotransmitera Ponovni unos Postsinaptiki završetak Postsinaptiki receptori Ionotropni receptori Metabotropni receptori Postsinaptiki potencijali Ekscitacijski postsinaptiki potencijali Inhibicijski postsinaptiki potencijali Signalizacija putem ionotropnih receptora Ionski kanal u sastavu receptora Dinamika aktivacije receptora Potencijal obrata

TEMELJI NEUROZNANOSTISignalizacija putem metabotropnih receptora Trimerni G-proteini i sustavi drugih glasnika Sinaptika integracija Vremensko i prostorno zbrajanje Postsinaptike integracije Inicijalni segment Poremeaji vezani uz kemijsku sinapsu Autoimune bolesti (miasthenia gravis, Lambert-Eatonov sindrom) Poremeaji egzocitoze (tetanus toksin, botulinum toksin) Blokada prijenosa kroz sinapsu (kurare) Uloga ponovnog unošenja monoamina u duševnim bolestima Neurotransmiteri, njihovi receptori i sustavi neurona s identificiranim neurotransmiterima (kemijska neuroanatomija) Klasini neurotransmiteri i neuropeptidi Ionotropni i metabotropni receptori odreuju narav i trajanje sinaptike signalizacije Specifinost vezanja liganda i specifinost uinka Agonisti i antagonisti endogenih liganada «Koegzistencija» peptida i «klasinih» neurotransmitera Sintetski i razgradni enzimi klasinih neurotransmitera i neuropeptida Ekscitacijske aminokiseline (glutamat i aspartat) Ionotropni (NMDA, AMPA i kainatni) glutamatni receptori Metabotropni glutamatni receptori Sustavi glutamatnih neurona Inhibicijske aminokiseline (GABA i glicin) Ionotropni GABA receptori Metabotropni GABA receptori Glicin i glicinski receptori Sustavi GABA i glicinskih neurona Acetilkolin Nikotinski (ionotropni) receptori Muskarinski (metabotropni) receptori Sustavi acetilkolinskih neurona Monoaminski neurotransmiteri Dopamin i metabotropni dopaminski receptori Serotonin i metabotropni i ionotropni serotoninski receptori Noradrenalin i metabotropni noradrenalinski receptori Histamin i metabotropni histaminski receptori Ponovni unos monoamina Sustavi monoaminskih neurona Povratni glasnici Dušikov monoksid 103

TEMELJI NEUROZNANOSTIOSJETNI SUSTAVI Opi ustroj osjetnih sustava Vrste receptora i podražaja Receptorni potencijal Receptivno polje Znaajke receptorskog djelovanja Modalitet, intenzitet, trajanje, lokacija Vidni sustav Graa one jabuice Dioptriki aparat oka Akomodacija lee Pupilarni refleks Neuralna obrada vidnih signala u mrežnici Graa mrežnice Procesi u unjiima i štapiima Uloga unjia i štapia u stvaranju slike Primarni vidni put i primarna vidna moždana kora Prvi, drugi i trei neuron vidnog puta; CGL i radiatio optica;laminarna i kolumnarna graa primarne vidne moždane koreOpažanje boja, oblika i kretanja Asocijacijska vidna polja moždane kore u zatiljnom,sljepoonom i tjemenom režnju (P–sustav i M–sustav)Teorije nastanka opažanja boja i pokreta Poremeaji vidnog osjeta Zjenini refleksi i važnost promjena veliine i oblika zjenice Ispadi vidnog polja zbog ozljeda na razliitim razinamaprimarnog vidnog putaTritanopia, Deuteranopia, Hemeralopia Slušni sustav Funkcijski dijelovi uha Vanjsko uho (uška, vanjski zvukovod, bubnji) Srednje uho (slušne košice, tuba auditiva, m. tensor tympani,m. stapedius)Unutarnje uho Funkcijska anatomija pužnice Bazilarna membrana Cortijev organ Pojaanje zvunog vala Neuralna obrada zvunih informacija Inervacija slušnog organa Neuralno kodiranje Kodiranje frekvencije i intenziteta 104

TEMELJI NEUROZNANOSTILokalizacija zvuka Prigušenje signala Slušni put Anatomske znaajke Slušna moždana kora Poremeaji slušnog sustava Senzorineuralno ošteenje sluha Vestibularni sustav Funkcijska anatomija predvorja i polukružnih kanalia Položaj receptora (ampularni grebeni i ploaste «mrlje») Nain bilježenja kutnog i pravocrtnog ubrzanja tijela Položaj i projekcija vestibularnog živca Osjet za dodir i kinesteziju Propriocepcija Statika propriocepcija Kinestezija Osjet dodira Dodirna stereognozija Taktilna i haptika percepcija Receptori Toniki i fazni mehanoreceptori Meissnerova tjelešca Merkelove ploice Paccinijeva tjelešca Ruffinijevi receptori Mišina i tetivna vretena Mehanoreceptori zglobnih ahura Glavni ascedentni putovi Sustav dorzalnih kolumni i lemniscus medialis,talamokortikalna projekcija u postcentralni girusGlavne jezgre Nucleus cuneatus, nucleus gracilis, VPL I VPM jezgra talamusa Moždana kora Primarna somatosenzibilna kora (gyrus postcentralis,Brodmannova polja 3, 1, 2ª i 2b)Asocijacijska somatosenzibilna kora (lobulus parietalis superiori area subcentralis)Somatotopna orijentacija Osjet boli i temperature Receptori Nociceptori i termoreceptori 105

TEMELJI NEUROZNANOSTIUzlazni putovi anterolateralnog sustava 106Tractus spinothalamicus lateralis Tractus spinoreticularis Tractus spinomesencephalicus Tractus spinocervicalis Jezgre talamusa Lateralne (VPL, VPM) i intralaminarne jezgre talamusa Moždana kora Primarna (gyrus postcentralis) i asocijacijska (lobulus parietalissuperior) somatosenzibilna moždana kora; somatotopnaorijentacija; bol kao emocija (prednja cingularna i inzularnamoždana kora)Silazni putovi sustava «endogene analgezije» Silazni serotoninski i noradrenalinski putovi Encefalinski interneuroni Uloga PAG i anteroventralnog dijela produljene moždine Kemijski osjeti Ope ustrojstvo kemijskih osjeta Miris Njušni organ Anatomske znaajke njušnog puta Vomeronazalni organ i akcesorni njušni sustav Okus Okusni organ Okusni receptori (topografija po okusima) Inervacija okusnog organa Anatomske znaajke okusnog puta MOTORIKI SUSTAVI Osnove ustroja motorikog sustava Hijerarhija motorikog sustava - od mišia do kore velikogmozgaUstroj motorike jedinice Izvršni organ motorikog sustava – miši Temelji grae mišia Mišino vlakno Neuromišina sinapsa Graa neuromišine sinapse Nikotinski acetilkolinski receptor Acetilkolinesteraza Potencijal završne ploe Mišini osjetni receptor Graa i funkcije mišinog vretena Graa i funkcije tetivnog vretena

TEMELJI NEUROZNANOSTIGraa i funkcije motorike jedinice etiri temeljna dijela motorike jedinice su: tijelo alfamotoneurona,akson alfa-motoneurona, sinapsa i mišina vlaknaSkeletomotoriki (alfa-motoneuronski) i fuzimotoriki (gamamotoneuronski)sustavNeurološke bolesti selektivno pogaaju dijelove motorike jedinice Ošeteenje tijela alfa motoneurona (poliomijelitis) Ošteenje aksona alfa-motoneurona (periferne aksonopatije ineuropatije)Poremeaj neuromišine sinapse (myasthenia gravis) Ošteenja mišinih vlakana (mišine distrofije) Spinalna kontrola motorikog sustava Spinalni refleksi Refleks istezanja (monosinaptiki refleks) Refleks uklanjanja (polisinaptiki refleks) Uloga kralježnine moždine u koordinaciji pokreta Divergencija i konvergencija ulaznih projekcija Uloga interneurona u regulaciji pokreta Inhibicijski interneuroni(Ia, Ib, Renshaw stanice)Ošteenja kralježnine moždine Poremeaji mišinog tonusa (hipertonus i hipotonus) Potpuna i nepotpuna transekcija kralježnine moždine (spinalnišok), spinalna hemisekcija - Brown-Sequardov sindromSindrom donjeg motoneurona Voljni motoriki pokreti Uloga kore velikog mozga u kontroli voljnih pokreta Primarna motorika moždana kora Premotorika moždana kora Fiziološki definirana kortikalna polja MI, MII, i SMA Kortikospinalni i kortikonuklearni put Somatotopno ustrojstvo motorike moždane kore Kortiko-kortikalne veze motorike kore Kliniki znakovi ozljede motorike kore Sindrom gornjeg motoneurona Kliniki znakovi ozljede polja MI, MII i SMA Stav tijela Mehanizmi održavanja uspravnog položaja tijela Vrste ulaznih osjetilnih informacija Vestibularni i vratni refleksi u kontroli položaja glave Vestibulospinalni putovi Retikulospinalni putovi Rubrospinalni put 107

TEMELJI NEUROZNANOSTIMoždano deblo i spinalni mehanizmi u kontroli položaja tijela Decerebracijska rigidnost Dekortikacijska rigidnost Okulomotoriki sustav Nadzor nad okulomotorikim sustavom Neuralni sustavi za kontrolu pokreta oiju Vanjski oni mišia i njihova inervacija Pokreti oiju Skokoviti pokreti oiju (sakade), glatko praenje, konvergencijai divergencija, vestibulo-okularni i optokinetiki refleks,fiksacija pogledaMoždane strukture u nadzoru pokreta oiju FLM snop (veza okulomotorikih i vestibularnih jezgara), PPRF(vodoravne sakade), riFLM (okomite sakade), gornji kolikuli,frontalna i parijetalna kortikalna polja za kontrolu onih pokreta,uloga malog mozgaUloga bazalnih ganglija u kontroli pokreta Podjela bazalnih ganglija Graa bazalnih ganglija: matrix i striosomi Glavni neuronski krug bazalnih ganglija Krug: korteks – strijatum – palidum – thalamus - korteks Pomoni neuronski krugovi bazalnih ganglija Krug: substantia nigra – striatum – substantia nigra Krug: nucleus subthalamicus – striatum – nucleus subthalamicus Krug: cortex cerebri – nuclei pontis – cortex cerebelli –thalamus – cortex cerebriUloga neurotransmitera u neuronskim krugovima bazalnih ganglija Glavni i pomoni neuronski krugovi Neurobiologijski temelj poremeaja funkcije bazalnih ganglija Dopaminergike stanice i Parkinsonova bolest Strijatalni neuroni i Huntingtonova bolest Antipsihotini lijekovi i tardivna diskinezija Uloga malog mozga u kontroli pokreta Graa i funkcionalna podjela kore malog mozga 4 vrste interneurona 1 projekcijski neuron (Purkinjeova stanica) aferentna vlakna (mahovinasta i vitiasta) Tri funkcionalne zone malog mozga Vestibulocerebelum (kontrola onih pokreta) Spinocerebelum (koordinacija pokreta) Cerebrocerebelum (planiranje pokreta udova) Aferentni putovi Tractus spinocerebelllaris dorsalis 108

TEMELJI NEUROZNANOSTITractus spinocerebellaris ventralis Tractus trigeminocerebellaris Tractus vestibulocerebellaris Tractus reticulocerebellaris Tractus pontocerebellaris Tractus olivocerebellaris Eferentni putovi Kortikonuklearne veze Cerebelovestibularna vlakna Cerebeloretikularna vlakna Cerebelerubralna i cerebelotalamika vlakna Projekcija u nucleus ruber i VA VL jezgre thalamusa prema motorikoj moždanoj kori Uloga malog mozga u motorikom uenju Neurobiologijski temelj poremeaja funkcije malog mozga Kliniki simptomi bolesti malog mozga (hipotonija, ataksija, cerebelarni tremor) Flokulonodularni sindrom Sindrom prednjeg režnja Neocerebelarni sindrom OPE I UPRAVLJAKE FUNKCIJE MOZGA Stupnjevi budnosti i stanja svijesti Spavanje Neurofiziologija spavanja Stadiji spavanja Sporovalno spavanje REM spavanje Kognitivne funkcije i spavanje Dijagnostiki postupci Anamneza spavanja Polisomnografija EEG valovi (alfa, beta, theta, delta) Hipnogram Ljestvice pospanosti Poremeaji spavanja Deprivacija spavanja Insomnija Narkolepsija Apneja za vrijeme spavanja Opstrukcijska apneja CPAP Centralna apneja Sindrom nemirnih nogu 109

TEMELJI NEUROZNANOSTIUstrojstvo i funkcije limbikog sustava Hippocampus retrocommissuralis Papezov krug Trisinaptiki put hipokampalne formacije Središnji limbiki kontinuum (septalno-preoptiko podruje,hipotalamus i limbiko polje mezencefalona)Ventralni put središnjeg limbikog kontinuuma (MFB i FLDsnop)Dorzalni put središnjeg limbikog kontinuuma (Habenule i striamedullaris thalami)Limbiki bazalni ganglij – corpus amygdaloideum i njegoveveze: ventralni amigdalofugalni put i stria terminalisLimbika i paralimbika polja moždane kore Hypothalamus Podjela hipotalamusa na tri poprene i tri uzdužne zone Magnocelularni i parvocelularni sustavi neurona hipotalamusa Povezanost hipotalamusa s prednjim i stražnjim režnjemhipofizeFunkcije hipotalamusa Biološki ritmovi i motivacijska stanja Cirkadijani, ultradijani i sezonski biološki ritmovi Središnji biološki sat: suprahijazmatska jezgra Uloga epifize i melatonina Neurobiologija nadzornih sustava Neurobiologija hranjenja, gladi i sitosti Neurobiologija pijenja i žei Neurobiologija termoregulacije Centralni mehanizmi homeostaze: respiracijski ikardiovaskularni sustavNeurobiologija emocija i raspoloženja Neuroanatomske znaajke i neurofiziološki mehanizmi Uloga kortikalnih i subkortikalnih struktura Amigdala Hipotalamus Hipofiza Moždana kora i integracija emocija Neurobiologijski temelji poremeaja raspoloženja Neurofiziološki mehanizmi depresije i anksioznosti Stres Glukokortikoidi i mineralokortikoidi Uinak stresa na pamenje Psihosomatski poremeaji 110

TEMELJI NEUROZNANOSTINeurobiologija spolnosti Strukturne i funkcijske spolne razlike Spolna diferencijacija ljudskog mozga Razlike izmeu muškog i ženskog hipotalamusa Opažanje i pamenje Spolne razlike u lateralizaciji Prepoznavanje i izražavanje emocija Neurobiologijska osnova poremeaja spolnosti Spolni dimorfizam Homoseksualnost KOGNITIVNE FUNKCIJE MOŽDANE KORE Opi ustroj moždane kore Regionalna, arealna, laminarna i modularna organizacijamoždane koreVrste neurona u moždanoj kori, aferentni sustavi moždane kore Neuronski krugovi i sinaptika organizacija moždane kore Paralelno procesiranje i distribuirani sustavi – kao temeljnonaelo organizacije korteksaUenje i pamenje Vrste uenja i pamenja Neasocijacijsko uenje: habituacija i senzitizacija Jednostavni oblici asocijacijskog uenja: klasino iinstrumentalno kondicioniranjeSloženi oblici asocijacijskog uenja i pamenja: eksplicitno(deklarativno) i implicitno (proceduralno)Uloga moždanih struktura u uenju i pamenju Uloga medijalnog temporalnog režnja: hipokampalna formacija,ukljuujui entorinalni i peririnalni korteksUloga amigdala u uenju i pamenju Uloga diencefalona (MD jezgra talamusa, mamilarna tijela,fornix, Korsakovljev sindrom)Uloga cerebeluma i bazalnih ganglija Stanini mehanizmi uenja i pamenja Uloga sinaptike plastinosti u uenju i pamenju Dugorona potencijacija (LTP) i depresija (LTD) Uloga volumne transmisije i povratnih glasnika u uenju ipamenjuPoremeaji uenja i pamenja Anterogradna i retrogradna amnezija Neurobiološka podloga demencija Funkcije prefrontalne i donje parijetalne moždane kore Podjela i funkcije prefrontalne kore Frontalna granularna kora je heteromodalni asocijacijski korteks 111

TEMELJI NEUROZNANOSTIPrefrontalni neuroni imaju «memorijska polja» Prefrontalna kora je kljuna za radno pamenje i izvršnefunkcije te inhibicijsku kontrolu ponašanjaDopaminska inervacija prefrontalnog korteksa i neurobiološkapodloga duševnih bolesti i poremeajaFunkcije parijetalne asocijacijske kore Parijetalni korteks kao sjedište jedinstvene «egocentrine» mapeprostoraMreža struktura za sustav pozornosti Vrste pozornosti (odabirna i podijeljena) Poremeaji usmjeravanja pozornosti Lokalizacija i lateralizacija funkcija u moždanoj kori Metode lokalizacije i lateralizacije Komisurotomija Funkcijski slikovni prikazi (PET, MRI) Osjetni sustavi Neuroanatomske asimetrije Kognitivni procesi Razumijevanje govora Produkcija govora Prostorna orijentacija Raunanje i pisanje Posljedice ozljeda Neurobiološka podloga jezinih funkcija i njihovih poremeaja Prostorna i vremenska dezorijentacija Prozopagnozija Bolesti ovisnosti Neurobiologijski temelji ovisnosti Mehanizam djelovanja sredstava ovisnosti Neurotransmiterski poremeaji Strukturne stanine promjene 112

UVOD U ZNANSTVENI RAD U MEDICINIUVOD U ZNANSTVENI RAD U MEDICINICilj predmetaUvod u znanstveni rad u medicini treba studentima medicine pojasniti temeljna naela znanstvenoistraživakograda te pripomoi izgraivanju njihovih pozitivnih stavova koji bi se trebali oitovati unjihovu radu kao buduih doktora medicine.Tijekom izvedbe predmeta studenti e usvojiti znanja o planiranju istraživanja, o prikupljanju podataka imjerenjima te o obradi tih podataka i njihovu prikazu.Pored toga, nauit e neke od najpotrebnijih spoznaja danas, a to su spoznaje o tome gdje i kako pronaipotrebne medicinske informacije, odnosno kako pretraživati medicinsku literaturu.Studenti e usvojiti znanja i o ustroju i grai znanstvenih lanaka te o nainima pisanja tih lanaka.Na koncu, studenti e usvojiti znanja i stavove o tome što je to medicina zasnovana na dokazima te što jeto znanstveno-istraživaka estitost.Popis znanjaZnanstveno-istraživaki rad u mediciniPlaniranje istraživanjaPodatci i mjerenjeZnaajke znanostiIstraživaki rad u medicini: podatci, rezultati i dokazZnanstveni nain mišljenjaPreduvjeti dobroga znanstveno-istraživakog rada: organizacija,suradnja, poštenjePostavljanje hipotezeZakljuivanje na temelju podatakaVrste klinikih istraživanjaUzorak i populacijaPlaniranje istraživanja, ciljevi, organizacija, pisanje planaPlan postavljanja istraživanjaIstraživaki problemIzbor vrste istraživanjaPlan provedbe istraživanjaHodogram istraživanjaOblikovanje uzorka i skupinaKontrolna skupinaIzbor varijabliPlan prikupljanja i obradbe podatakaPrikupljanje podatakaPohrana podatakaMjerne ljestviceNominalna ljestvicaOrdinalna ljestvicaIntervalna ljestvicaRazinaosposobljenosti1 2 D T113

UVOD U ZNANSTVENI RAD U MEDICINIPrikaz podatakaMedicinska literaturaZnanstveni lanakOmjerna ljestvicaPogreške mjerenjaTonost podatakaZnaajnost razlikaObrada podatakaTumaenje podatakaSlike i tabliceVrste grafikih prikaza podatakaPlakat (poster)Usmeno izlaganjeUstroj medicinske literatureZnaajke medicinske literatureBibliografske baze podataka medicinske literature, indeksiranjePronalaženje medicinske literature na webuCentar za online baze podataka (MZOŠ, CARNet), slobodanpristup medicinskoj literaturiMEDLINE, PubMedCurrent ContentsWeb of ScienceZbirke e-asopisaVrste znanstvenih lanakaGraa znanstvenoga lankaSadržaj i znaenje pojedinih dijelova izvornoga znanstvenoglankaPostupak objavljivanja znanstvenog lanka: asopisi, recenzija,rad s urednikomVještina itanja znanstvenog lankaMedicina zasnovana na dokazimaZnanstvenoistraživaka estitostDefinicija medicine utemeljene na dokazimaDefinicija klinike prakse utemeljene na dokazimaPet koraka klinike prakse utemeljene na dokazimaPravila, nazivljeOblici kršenja estitostiAutorstvo114

MEDICINSKA STATISTIKA (BIOSTATISTIKA)Cilj predmetaMEDICINSKA STATISTIKA (BIOSTATISTIKA)Cilj je nastave osposobiti studenta, budueg lijenika, za sustavni pristup organizaciji, komuniciranju iobradi podataka, informacija i znanja u medicini i zdravstvu. Upoznati ga sa suvremenim dostignuima upodruju informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi ih mogao primjereno, odgovorno i kritikikoristiti i primjenjivati. Cilj je uiniti studente svjesnima postojanja i potrebe razvijanja normi,klasifikacija i etikih naela pri primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u medicini izdravstvu. Nauiti ih prepoznati informacijske tokove u zdravstvenoj praksi te potrebu i mogunostievaluacije informatikih rješenja i komunikacije sa strunjacima informatiarima pri izgradnji iunaprjeenju zdravstvenih informacijskih sustava. Osposobiti studente za razumijevanje važnostiinformacija za odluivanje u medicini i zdravstvu.Cilj je nastave da studenti usvoje znanja i vještine potrebne:- za sudjelovanje lijenika u informatizaciji zdravstva- za provoenje evaluacije vlastita rada temeljene na podatcima i informacijama koje lijenici samiprikupljaju i obrauju- za prikazivanje i predstavljanje rezultata strunog i istraživakog rada primjenom informatiketehnologije- za uenje (napose trajno medicinsko usavršavanje) uporabom interneta.Popis znanjaPrepoznavanje medicinskog problema i izbor odgovarajueganalitikog dizajna studijeRazlikovanje vrste podataka, odnosno varijabli i primjenaodgovarajuih skala mjerenjaAnaliza, interpretacija i prezentacija tablinih i grafikihprikaza podatakaOdabir primjerenih parametara empirijske distribucije te njihov opis, nainraunanja i interpretacija:Mjere centralne tendencije (aritmetika sredina, medijan,mod i dr.)Mjere varijabilnosti (varijanca, standardna devijacija,koeficijent varijabilnosti, raspon, kvantile, interkvartilniraspon)Opis i prepoznavanje osnovnih teorijskih distribucija:BinomnaNormalnaPoissonovaOpis i primjena postupka generalizacije o populaciji na osnoviuzoraka uz izraunavanje standardne pogrješke i granicaintervala pouzdanostiDetaljno poznavanje teorije testiranja hipoteza –signifikantnost razlika, vjerojatnost, stupanj i smjerpovezanosti, pogrješke (α i β), snaga statistikog testaRazlikovanje i uporabna vrijednost te uvjeti za primjenuRazinaosposobljenosti1 2 D T115

MEDICINSKA STATISTIKA (BIOSTATISTIKA)parametrijskih i neparametrijskih testova znaajnostiParametrijski testovi znaajnosti (ANOVA, Studentov t-test)Neparametrijski testovi znaajnosti (Mann-Whitneyjev,Kruskal-Wallisov, Wilcoxonov, Friedmanov itd.)Razlikovanje nezavisnih i zavisnih uzoraka (dizajna) iprimjena odgovarajuih parametrijskih, odnosnoneparametrijskih testovaPoznavanje metoda za analizu kvalitativnih podataka (prematipu zavisne varijable, prema strategiji analize)Prikaz i analiza tablica kontingencijePrimjena odgovarajuih statistikih testova za testiranje razlika, odnosnopovezanosti:χ2-testMcNemarStuart-MaxwellCramerov VCohenov kappaOcjena valjanosti statistikih testova:Procjena rizika (relativni i atributivni rizik, omjer izgleda)Osjetljivost, specifinost, pozitivna prediktivna vrijednost,negativna prediktivna vrijednostROC-analizaAnaliza povezanosti kvantitativnih obilježja: Pearsonov iSpearmanov koeficijent korelacijeOpis i primjena regresijskog modela analize. Ispitatiprediktivni potencijal pretpostavljenih prediktora teinterpretirati rezultateIspitati prediktivni potencijal pretpostavljenih prediktora teinterpretirati rezultate (RO = 1)Poznavanje multivarijatnih statistikih modelaOpisati i primijeniti metode za redukciju dimenzionalnosti:Faktorska analizaDiskriminacijska analizaTaksonomska analizaDefiniranje zdravstveno-statistikih pokazateljaPrimjena standardizacije vitalno-statistikih pokazateljaAnaliza preživljenjaPoznavanje metodoloških osnova medicine temeljene naznanstvenoj spoznaji (engl. evidence based medicine) imetaanalize116

MEDICINSKA STATISTIKA (BIOSTATISTIKA)Popis vještinaPrepoznavanje razliitih tipova podataka i pravilno korištenje skala mjerenjaKorištenje programske podrške za analizu podataka (Statistica ili SAS)Priprema, uitavanje i upisivanje podatakaGrafiki prikaz empirijske distribucijeIzrada statistikog dizajna studijeAnaliza parametara empirijske distribucije: raunanje aritmetike sredine,varijance, standardne devijacije, koeficijenta varijabilnosti, raspona, kvantila,interkvartilnog raspona i moda uz pomo raunalaProcjena parametara distribucije populacije temeljem uzorka ispitanika -raunanje standardne pogrješke i granica intervala pouzdanosti uz pomo raunalaTestiranje distribucija na normalnost (Kolmogorov-Smirnov test) uz pomoraunalaTestiranje razlika meu grupama ispitanika pomou parametrijskih testovaznaajnosti (ANOVA i Studentov t-test) uz pomo raunalaTestiranje razlika meu grupama ispitanika pomou neparametrijskih testovaznaajnosti (Mann-Whitneyjev, Kruskal-Wallisov) uz pomo raunalaRazlikovanje zavisnih i nezavisnih uzorakaTestiranje razlika meu dvama zavisnim uzorcima primjenom parametrijskog (ttestparova) ili neparametrijskog testa (Wilcoxonov) uz pomo raunalaRaunanje relativnog i atributivnog rizika, raunanje odds ratiaRaunanje osjetljivosti, specifinosti, pozitivne i negativne prediktivne vrijednostidijagnostikog testaIzrada korelacijske matrice te raunanje koeficijenata korelacije (Pearsonov iSpearmanov) uz pomo raunalaPrimjena modela linearne regresije za analizu predikcije uz pomo raunalaPrimjena modela logistike regresije za analizu predikcije uz pomo raunalaFaktorski model analize uz pomo raunalaDiskriminacijski model analize uz pomo raunalaAnaliza preživljenja uz pomo raunala (Kaplan-Meier, Coxov regresijski model)Raunanje standardiziranog mortalitetaRazinaosposobljenosti1 2 3 4117

MEDICINSKA STATISTIKA (BIOSTATISTIKA)118

MEDICINSKA INFORMATIKAMEDICINSKA INFORMATIKACilj predmetaCilj je nastave osposobiti studenta, budueg lijenika, za sustavni pristup organizaciji, komuniciranju iobradi podataka, informacija i znanja u medicini i zdravstvu. Upoznati ga sa suvremenim dostignuima upodruju informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi ih mogao primjereno, odgovorno i kritikikoristiti i primjenjivati. Cilj je uiniti studente svjesnima postojanja i potrebe razvijanja normi,klasifikacija i etikih naela pri primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u medicini izdravstvu. Nauiti ih prepoznati informacijske tokove u zdravstvenoj praksi te potrebu i mogunostievaluacije informatikih rješenja i komunikacije sa strunjacima informatiarima pri izgradnji iunaprjeenju zdravstvenih informacijskih sustava. Osposobiti studente za razumijevanje važnostiinformacija za odluivanje u medicini i zdravstvu.Cilj je nastave da studenti usvoje znanja i vještine potrebne:- za sudjelovanje lijenika u informatizaciji zdravstva- za provoenje evaluacije vlastita rada temeljene na podatcima i informacijama koje lijenici samiprikupljaju i obrauju- za prikazivanje i predstavljanje rezultata strunog i istraživakog rada primjenom informatiketehnologije- za uenje (napose trajno medicinsko usavršavanje) uporabom interneta.Popis znanjaMedicinskoinformatiki pojmovi (entitet, atribut, vrijednostatributa, podaci, informacije, obrada podataka, šifriranje,klasifikacije)Razine organizacije podataka i potreba za odreenomstrukturom podataka u medicini i zdravstvuIzvori informacija u medicini/zdravstvu i informacijski tokovii informacijski obrasciFragmenti medicinskog zapisa u pojedinim segmentimazdravstvene zaštiteZdravstveni informacijski sustav i sustav potpore odluivanjuu medicini i zdravstvuMedicinskoinformatiki izvori informacija i metodaNorma i normizacija, zaštita podataka i evaluacijazdravstvenog informacijskog sustava/aplikacijeRazinaosposobljenosti1 2 D T119

MEDICINSKA INFORMATIKAOrganizacija medicinskog zapisaIzrada klasifikacijePopis vještinaRealizacija elektronikog medicinskog zapisa korištenjem sustava za upravljanjebazama podatakaProizvodnja informacije relevantne za odreenu svrhu uz uporabu informatikihalata (programa)Primjena metode otkrivanje znanja iz podataka uz uporabu softverskih alataKritiko ocjenjivanje primjerenosti medicinskoinformatike aplikacijeIzbor relevantnih informacija za predstavljanje ustanove/odjela/ordinacije nainternetu i realizacija pomou informatikih alata (programa)Pregled medicinskoinformatikih informacija, izvora informacija i metoda naosnovi «on-line» informacijaRazinaosposobljenosti1 2 3 4120

OSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJEOSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJECilj nastaveCilj je nastave da studenti naue osnovne biološke znaajke mikroorganizama koji uzrokuju infekcije uovjeka i patogena svojstva tih mikroorganizama, zatim kolika je njihova raširenost i otpornost naokolinske uvjete, te koji su naini njihova prenošenja meu ljudima, kolika je njihova osjetljivost naantimikrobne lijekove i koje su osnove obrane ovjeka od infekcije. Studenti e takoer nauiti vrstevakcina uz pojedine mikroorganizme. Posebni je cilj da studenti naue osnovne skupine antimikrobnihlijekova sa stajališta spektra djelovanja, mehanizma djelovanja i mehanizma otpornosti mikroorganizamana antimikrobne lijekove. Na kraju nastave studenti e biti osposobljeni samostalno odrediti vrstunaješih mikroorganizama, prema mikroskopskom preparatu ili drugim znaajkama, oitati testosjetljivosti, te odrediti nain prenošenja i nain obrane ovjeka od specifinog mikroorganizma.Takoer, studenti e biti sposobni samostalno uzimati bris nosa i ždrijela, te nasaivati biološkematerijale na mikrobiološke podloge.Popis znanjaOpa bakteriologijaPovijest bakteriologijeMikromorfologija bakterija, bojenje po GramuPosebna bojenjaGraa bakterijske staniceRast i razmnožavanje bakterija, fizikalni uvjeti rastaStanini metabolizmi, produkcija energijeEkspresija gena u bakterijskoj staniciBakterijski antigeniMolekularna mimikrijaBakterijska cjepivaImunosni odgovor na bakterijske infekcijeimbenici otpornosti na zarazuSterilizacijski postupciDezinfekcijski postupciMehanizmi djelovanja antibakterijskihlijekova na bakterijsku stanicuSpektar djelovanja antibakterijskih lijekovaOtpornost na antibakterijske lijekoveAntibakterijski lijekoviBetalaktamski antbioticiGlikopeptidiAminoglikozidiTetracikliniMakrolidiRazinaosposobljenosti1 2 D T121

OSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJEKinoloniKloramfenikolOksazolidinoniAntituberkuloticiOstali antibakterijski antibioticiLaboratorijska dijagnostika bakterijskih infekcijaSpecijalna bakteriologijaStafilokokiStreptokokiDrugi gram-pozitivni kokiEnterokokiNeisseria meningitidis, Neisseria gonorrhoeaeMoraxella catarrhalis, Saprofitne najserijeEnterobacteriaceaeSalmonela spp, Shigela spp., Escherichia coli, Yersinia sppDruge enterobakterijePseudomonas aeruginosaDruge nefermentativne bakterijeVibrio cholerae, drugi vibrioniCampylobacter spp.Helicobacter pyloriHaemophilus influenzaeBrucella spp.Francisella tularensisBordetela pertussisCorynebacterium spp.Listeria monocytogenesLegionella spp.Bacillus anthracisAnaerobne bakterijeBacteroides fragilisClostridiumAktinomiceteMycobacterium tuberculosisMikoplazmeSpiroheteTreponema pallidumBorellia burgdorferiKlamidijeRikecije, erlihije, Coxiella burnetiiNormalna flora ovjeka122

VIROLOGIJAOpa virologijaSpecijalna virologijaHerpesviridaeVirusi hepatitisaRetroviridaePrioniPicornaviridaeCoronaviridaeOrthomyxoviridaeParamyxoviridaeRhabdoviridaeOpe osobine virusaOSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJEBiološke promjene nastale tijekom virusne infekcije ueukariotskim stanicamaEpidemiologija virusnih bolestiKemoprofilaksa i kemoterapija virusnih infekcijaVirusna cjepivaLaboratorijska dijagnostika virusnih infekcijaVirus herpes simplex tip 1,2 (VHS-1, VHS-2)Virus varicella zoster (VZV)Cytomegalovirus (CMV)Epstein-Barrov virus (EBV)Virus hepatitisa A (VHA)Virus hepatitisa B (VHB)Virus hepatitisa C (VHC)Virus hepatitisa D (VHD)Virus hepatitisa E (VHE)Virus hepatitisa G (VHG)Virus ljudske imunodeficijencije tip 1 i 2 (HIV-1, HIV-2)PoliovirusCoxsackievirusOstali pikornavirusiHumani koronavirusi: 229E i OC43Humani koronavirus SARSInfluenzavirus AInfluenzavirus B i CVirus parainfluenceVirus ospicaVirus mumpsaRespiratorni sincicijski virusVirus bjesnoe123

OSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJETogaviridaeRod AlfavirusRubela virusFlaviviridaeRod FlavivirusVirus zapadnog NilaVirus krpeljnog meningoencefalitisaBunyaviridaeDobrava virusPuumala virusVirus papatai grozniceOstali virusi iz grupeArenaviridaeGrupa Starog svijeta (LCM, Lassa virus)Amerika ili Tacaribe grupaFiloviridaeMarburgu slini virusiEboli slini virusiReoviridaeRod OrthoreovirusRod RotavirusAdenoviridaeAdenovirusParvoviridaeB19 parvovirusPapovaviridaeRod PapillomavirusRod PolyomavirusPoxviridaeVirus vakcinijeVirus varioleVirus kravljih i virus majmunskih boginjaParapoxvirusMolluscum contagiosum virusPARAZITOLOGIJABiološke asocijacijePatogenost parazitaOdnos nosioca i parazitaLaboratorijska dijagnostika parazitarnih infekcija124

OSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJEMedicinska protozoologijaRod TrichomonasRod GiardiaRod EntamoebaRod PlasmodiumRod ToxoplasmaRod CryptosporidiumRod Ostali protozoi, uzronici infekcija u ovjekaMedicinska helmintologija - PlatyhelmithesRod TaeniaRod EchinococcusOstali plosnati crvi, uzronici infekcija u ovjekaMedicinska helmintologija - NematodaRod TrichinellaRod TrichurisRod StrongyloidesRod EnterobiusRod AscarisOstali obli crvi, uzronici infekcija u ovjekaMedicinska arahnoentomologijaKoljeno ArthropodaRed Acarina - krpeljiRed Acarina - šugarciRed Anoplura - ušiMIKOLOGIJAOpa mikologijaAntimikoticiOpa svojstva gljivaLaboratorijska dijagnostika gljivinih infekcijaSpecijalna mikologijaCandida albicansCryptococcus neoformansAspergillus spp.ZigomicetePneumocystisPrimarno patogene gljive125

OSNOVE MEDICINSKE MIKROBIOLOGIJE I PARAZITOLOGIJEPopis vještinaAseptiko rukovanje biološkim materijalomPriprema preparata i bojenje preparata po GramuBojenje preparata metilenskim modrilomMikroskopiranje obojenih preparataOitavanje antibiogramaUzimanje brisa nosa i ždrijelaNasaivanje biološkog materijala na bakteriološke i mikološke podlogeIzolacija i identifikacija bakterija i gljivaIzvoenje izravnog testa za dokaz BHS-A u brisu ždrijelaIzvoenje izravnog testa za dokaz rotavirusa u stoliciIdentifikacija virusa u staninoj kulturi i drugim metodamaMolekularne metode dijagnostike mikroorganizamaSerološke metode dijagnostike infekcijaMikroskopiranje analnog otiska po GrahamuPrepoznavanje u stolici dijelova trakavice, odraslih oblika Ascaris lumbricoidesiEnterobius vermicularisRazinaosposobljenosti1 2 3 4126

FARMAKOLOGIJAFARMAKOLOGIJACilj nastaveStudent treba stei znanja o opim naelima djelovanja lijekova (farmakodinamika), o sudbini lijeka uorganizmu (farmakokinetika), zatim o mehanizmu djelovanja, terapijskim i štetnim uincima, nainuprimjene, indikacijama i kontraindikacijama pojedinih skupina lijekova, te znanja o farmakološkimosobinama lijekova koji su ilustrativni primjer za pojedinu farmakoterapijsku skupinu. Svaki studenttreba stei vještinu pisanja recepata za razliite oblike lijekova i vještinu korištenja kvalitetnih izvorafarmakološke literature.OPA FARMAKOLOGIJAOpa naela farmakokinetike:Apsorpcija lijekovaRaspodjela lijekovaBiotransformacijaIzluivanje lijekovaPopis znanjaFizikalno-kemijska obilježja lijekovaNaini transporta lijekova kroz staninu membranu (filtracija,difuzija, aktivni prijenos, pinocitoza)Lipofilnost i ionizacija djelatne tvariZnaaj farmaceutskog pripravkaZnaenje mjesta i naina primjeneVolumen raspodjeleFarmakokinetski parametriVezanje za proteine plazmePrincipi raspodjele po tkivimaProlaz lijekova kroz barijere (krv-mozak; posteljica)Faze I i II biotransformacijeOsnovni enzimski sustavi i tkiva ukljuena u biotransformacijuProdukti biotransformacijeUinak prvog prolaza kroz jetraimbenici koji mijenjaju biotransformacijuPutovi izluivanja (bubreg, jetra, enterohepatiko kruženje,plua, mlijeko, ostali)Procesi izluivanja (filtracija, sekrecija, aktivna i pasivnareapsorpcija)Kinetika nultog i prvog redaKinetika u jednom i dva odjeljkaPoluvijek uklanjanja lijekaKoncept bubrežnog klirensa i klirensa uklanjanja lijekaRazinaosposobljenosti1 2 D T127

FARMAKOLOGIJABiodostupnost (krivulja koncentracija lijeka u plazmi – vrijeme,vršno vrijeme, vršna koncentracija, površina ispod krivulje)Dinamina ravnoteža koncentracije lijekaVišekratno peroralno doziranje lijekovaIntravenska infuzija i intravenski bolusUtjecaj bolesti na farmakokinetske proceseOpa naela i kvantitativni farmakodinamski parametriKrivulja doza (log)-uinakZauzee receptora i uinak lijekaTerapijski indeks i granica sigurnostiAfinitet, potentnost, djelotvornost (efikasnost), unutarnja(intrinzina) aktivnostTipovi agonista i antagonistaFizikalno-kemijske osobine lijeka i uinakMeustanina i unutarstanina signalizacija i djelovanjelijekovaOsobine ionotropnih, metabotropnih, katalitikih iunutarstaninih receptoraGenska terapijaVarijabilnost uinka lijekova zbog promjena receptora:Štetni uinci lijekovaPrilagodba receptora naniže i naviše («down» i «up» regulacija)TahifilaksijaPreosjetljivost (supersenzitivnost)Smanjena osjetljivost (desenzitizacija)Sumacija, sinergizam i potencijacijaGlavni mehanizmi toksinostiToksini uinci ovisni o doziToksini uinci na glavne organske sustaveTeratogenost, mutagenost, karcinogenostUinci na procese razmnožavanjaReakcije preosjetljivosti (alergijske reakcije)IdiosinkrazijaIstodobna primjena više lijekovaIstraživanje novih lijekovaKliniki najznaajnija trovanja lijekovimaMehanizmi meudjelovanja (farmakokinetski,farmakodinamski, kemijski, fizikalni)Pretklinika istraživanjaKlinika istraživanja128

FARMAKOLOGIJASKUPINE LIJEKOVAPristanak obaviještene osobePlacebo, biljni pripravci, homeopatijaStavljanje novih lijekova na tržišteBioekvivalencija i generiki lijekoviNapomena: Za svaku skupinu lijekova i o svakom pojedinomlijeku koji predstavlja ilustrativni primjer za farmakoterapijskuskupinu kojoj pripada, potrebno je znati:generiki naziv lijekafarmakokinetske osobinenain primjenemehanizam djelovanja i uinke na razini molekula, stanica,organskih sustava i organizmanajvažnije indikacije za primjenu lijekaneželjene uinkekontraindikacijemeudjelovanja kod istodobne primjene više lijekovaprotuotrove kod najznaajnijih trovanja lijekovimapopis osnovnih lijekova nalazi se u dodatku ovog dokumentaLijekovi s uinkom na autonomni živani sustavAgonisti i antagonisti kolinergikih receptoraAntikolinesteraze i srodni lijekoviLijekovi s uinkom na kolinergike živceAgonisti i antagonisti adrenergikih receptoraLijekovi s uinkom na noradrenergike živceLijekovi s uinkom na ostale periferne kemijske posrednike (serotonin, NO,purini, peptidi)Lijekovi s uinkom na lokalne hormone, upalu i alergijuNesteroidni protuupalni lijekoviAntihistaminiciLijekovi za lijeenje ulogaImunosupresiviLijekovi s uinkom na srce i krvožilni sustavAntiaritmiciAntianginozni lijekoviAntihipertenziviVazodilatatoriLijekovi za lijeenje zatajenja srca i šokaHipolipemiciLijekovi s uinkom na mehanizme zgrušavanja krviAntikoagulansi i njihovi antagonistiInhibitori agregacije trombocita129

FARMAKOLOGIJA130FibrinoliticiLijekovi s uinkom na dišni sustavAntiastmatici i lijekovi za profilaksu astmeAntagonisti leukotriena i inhibitori 5-lipoksigenazeAntitusiciLijekovi s uinkom na bubregeDiureticiLijekovi s uinkom na probavni sustavVitaminiLijekovi za lijeenje peptikog ulkusaLaksativiAntidijaroiciProkinetici i antiemeticiCrijevni protuupalni lijekoviSpazmoliticiLijekovi s uinkom na endokrine žlijezde i reproduktivni sustavLijekovi s uinkom na kostiLijekovi s uinkom na gušterauHormoni štitne žlijezde i antitireoidni lijekoviLijekovi s uinkom na prednji režanj hipofize i nadbubrežnužlijezduSpolni hormoni i srodni lijekoviLijekovi s uinkom na maternicuLijekovi s uinkom na krvotvorne organeAntianemiciLijekovi s uinkom na središnji živani sustav i periferni somatski živanisustavAntimikrobni lijekoviAntiparkinsonici i lijekovi za druge neurodegenerativne bolestiOpi anesteticiLokalni anesteticiAnksiolitici, hipnotici i srodni lijekoviAntipsihotici, antidepresivi i stabilizatori raspoloženjaAntiepilepticiOpioidni analgeticiSredstva ovisnostiInhibitori sinteze staninog zidaInhibitori DNA giraze/topoizomeraze

FARMAKOLOGIJAInhibitori folne kiselineInhibitori sinteze proteinaLijekovi protiv anaerobnih mikroorganizamaLijekovi za lijeenje tuberkulozeAntivirusni lijekoviAntimikoticiLijekovi za lijeenje parazitozaLijekovi za lijeenje neoplazmiAlkilirajui i srodni lijekoviAntimetabolitiCitotoksini antibioticiBiljni alkaloidi i podofilinske derivatiHormoni i srodni lijekoviPopis vještinaPisanje recepata za razliite oblike lijekovaKorištenje dostupnih i valjanih informacija o lijekovimaRazinaosposobljenosti1 2 3 4131

FARMAKOLOGIJA132