Strategija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2010. - 2015.

“Strategija 2010. – 2015.”jednoglasno je usvojena na sjednici Fakultetskog vijećaMedicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci održanoj20. travnja 2010. godine.

Medicinski fakultet Sveučilišta u RijeciStrategija 2010. – 2015.

Temeljna filozofija strategijeProgram Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci sukladan je s ciljem,sadržajem i misijom ustanove, a razvojne mogućnosti primjerenesu postavljenim ciljevima i misiji. Programi ustanove relativno suatraktivni, što se očekuje i u nadolazećem petogodišnjem razdoblju, ašto sve zajedno predstavlja dobru kompetitivnu poziciju. S druge strane,pokrivenost programa koje provode slične ustanove u okruženjuvrlo je visoka, stoga agresivna kompeticija predstavlja temeljnu filozofijuStrategije Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2010. – 2015.Kratak opis razvoja Medicinskog fakulteta u RijeciMedicinski fakultet u Rijeci službeno je osnovan 21. studenoga 1955.na poticaj zdravstvenih djelatnika u Rijeci, te uz pomoć Medicinskogfakulteta u Zagrebu. Prva akademska godina studija medicine na najstarijemriječkom fakultetu službeno je započela nastupnim predavanjemv. d. dekana prof. dr. sc. Silvija Novaka pod nazivom “Današnjiznačaj interne medicine“, za šest studenata pete godine i dvanaestapsolvenata te za nastavnike i mnoge uglednike iz Rijeke i Zagreba.Predavanje je održano u Gradskoj vijećnici u Rijeci. Svake sljedeće godinestudij se proširivao za jednu godinu studija, do službene odlukeo osamostaljenju Fakulteta koju je 20. lipnja 1957. donijelo Izvršnovijeće NRH, odreñujući ujedno broj od 100 studenata za upis na prvugodinu. Time su se upotpunile sve godine studija medicine, a Medicinskifakultet u Rijeci postao je prvi fakultet u Hrvatskoj osnovan izvanZagreba. Prijedlog da se zgrada “Braće Branchetta“, koju su poznatiriječki dobrotvori 1908. namijenili nezbrinutoj djeci i starcima, ustupiMedicinskom fakultetu podržao je i Sabor NRH, te su se nakon opsežnerekonstrukcije u nju smjestili pretklinički zavodi. Upisi na prvugodinu petogodišnjeg studija medicine započinju akademske godine1957./58. U sljedećoj akademskoj godini 1958./59. uspješni studentiupisali su drugu godinu studija, a svake sljedeće godine započinjenastava iz više godine studija. Od godine 1961., usporedno s dodi-Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

plomskim studijem, na Medicinskom fakultetu organizira se i poslijediplomskistudij, a počevši od akademske godine 1961./62. nastavnicii suradnici Medicinskog fakulteta u Rijeci izvode nastavu i na Višojstomatološkoj školi. U lipnju 1966. Skupština općine Rijeka donosiodluku o osnivanju Stomatološkog odjela Medicinskog fakulteta u Rijeci,no prva generacija od 45 studenata stomatologije upisuje se teku akademskoj godini 1973./74. Razvojem Fakulteta slijedi otvaranjestručnih studija; 1978./79. studij za više medicinske sestre/tehničare,1985./86. studij za inženjere medicinske radiologije, 1986./87. studijza više fizikalne terapeute, 1987./88. studij za medicinsko-laboratorijskeinženjere. Od 1990./91. započinje redoviti četverogodišnji studijza diplomirane sanitarne inženjere, koji se organizira kao novi sveučilišnistudij.Velik broj studija i znanstvenih projekata zahtijevao je adekvatnu kadrovskupopunu Fakulteta, prvenstveno unaprjeñivanjem postojećegkadra, ali i izborom nastavnika s drugih fakulteta. Počevši od jednogredovitog profesora i četrnaest suradnika, koliko je brojio nastavnikadar akademske godine 1955./56., broj nastavnika i suradnika je2010. godine dosegao broj od 396.Nastavni programi sveučilišnih studija medicine, stomatologije testručnih studija više su se puta od tada mijenjali kako bi se osuvremenjivaonastavni proces i rasteretili preopterećeni nastavni programi,ali i povećala prolaznost i učinkovitost studiranja. Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća studij medicine pretvara se u šestogodišnji,a nastava prema novom programu koji je u temeljnim postavkamausuglašen s programom Medicinskog fakulteta u Zagrebu započinjeu Rijeci akademske godine 1990./91. Studijski se programi ponovnoobnavljaju 1994./95. akademske godine i usklañuju sa Zakonom o visokimučilištima, prema uputama Rektorskog zbora.Akademske godine 2001./02. uvode se važne promjene u izvoñenjukliničke nastave na studiju medicine (nastava u smjenama), zatim sedorañuju programi stručnih studija, te oni postaju trogodišnji studiji.Kvaliteta nastave nastoji se podići uvoñenjem novih strožih pravilaStrategija 2010. – 2015. 3

studiranja, a za upis na Medicinski fakultet koriste se testovi jedinstveniza sve medicinske fakultete.Početkom 2005., u skladu sa zahtjevima Bolonjskog procesa, reformirajuse svi diplomski i poslijediplomski studiji. Na studiju medicine,prema dogovoru svih dekana medicinskih fakulteta u RH, započelo jeusklañivanje zajedničke jezgre nastavnog programa (core curriculum)te izrañivanje zajedničkog kataloga znanja i vještina za sve pretkliničkei kliničke predmete. Programi su usuglašeni na koordinacijskimsastancima istovrsnih katedri, uz prihvaćanje odreñenih razlika uizvedbenim programima zbog specifičnosti pojedinih fakulteta.Osuvremenjivanje programa provedeno je i u ostalim studijskimusmjerenjima. Studij diplomiranih sanitarnih inženjera ureñen je kaostudij Sanitarno inženjerstvo u dva ciklusa: preddiplomski studij Sanitarnoinženjerstvo u trajanju od tri godine i diplomski studij Sanitarnoinženjerstvo u trajanju od dvije godine. Slično je organiziran inovi studijski sveučilišni program Organizacija, planiranje i upravljanjeu zdravstvu.Usporedno s razvojem nastavnih programa, na Medicinskom fakultetuu Rijeci započeo je i razvoj znanstvenoistraživačke djelatnosti te jeveć 1959. obranjen prvi doktorat. Do danas su na Fakultetu obranjene434 doktorske disertacije te 648 magistarskih radova. Ubrzani razvojbazičnih medicinskih znanosti temeljni je kamen znanstvenoistraživačkograda i stručnog razvoja kliničkih medicinskih znanosti, a mnogi suugledni kliničari prve znanstvene korake napravili u pretkliničkim laboratorijima.Veći broj istraživačkih skupina postigao je svojim radomzavidnu meñunarodnu prepoznatljivost. Nastavnici Fakulteta organiziralisu brojne znanstvene skupove i simpozije. Znanstvenici su za svojrad dobili brojna domaća i meñunarodna priznanja i nagrade, te najvišedržavne nagrade koje se dodjeljuju za znanost u RH.Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

UvodNadolazeće godine koje će biti u znaku dinamičnih promjena okruženjapoglavito uvjetovanim stupanjem Hrvatske u punopravno članstvoEuropske unije (EU), ali i samim procesom globalizacije, predstavljajupred Medicinski fakultet ozbiljne izazove. Ove promjeneokruženja traže odreñeno “repozicioniranje“ i restrukturiranje fakultetaradi što kvalitetnije pripreme za predstojeću tržišnu utakmicu,kako u obrazovnom procesu tako i u znanstvenoistraživačkom radu.Stoga je Fakultetsko vijeće, sukladno preporukama Senata Sveučilištau Rijeci, odlučilo sačiniti Strategiju razvoja Medicinskog fakulteta zarazdoblje od sljedećih šest godina, od 2010. do 2015.Misija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u RijeciMisija Medicinskog fakulteta determinirana je Zakonom o znanosti ivisokom obrazovanju RH, drugim odgovarajućim zakonskim i podzakonskimaktima te usvojenom Strategijom Sveučilišta u Rijeci 2007.– 2013.Vizija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u RijeciU obrazovnom smislu Medicinski fakultet bit će jasno prepoznatljivai konkurentna visokoškolska ustanova prilagoñena zahtjevima tržištas jasnom strateškom koncepcijom razvoja temeljenom prvenstveno naishodima učenja.U znanstvenoistraživačkom smislu Medicinski fakultet bit će dinamičnoistraživačko središte koje karakteriziraju interdisciplinarni i multidisciplinarniznanstveni projekti i kolaborativni centri izvrsnosti.Unutar Sveučilišta u Rijeci Medicinski fakultet bit će nosilac biomedicinskemisli i promotor akademske zajednice u svim segmentimadruštva.Strategija 2010. – 2015. 5

Temeljni dokumenti na kojima se zasniva strategijaMedicinskog fakulteta•••Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanjuStrategija Sveučilišta u Rijeci 2007. – 2013.Samoanaliza Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci 2009.SWOT analizaPrednosti• Pokrenuta uspješna istraživačkaaktivnost, prisutnost nekolikoistraživačkih skupina s vrlo visokimdometima u znanstvenoj djelatnosti.• Ugled institucije s višeod pola stoljeća tradicijeu visokom obrazovanju iznanstvenoistraživačkom radu.• Izgradnja Sveučilišnog kampusa iSveučilišne bolnice.• U odreñenim segmentima prisutnakvalitetna suradnja s nastavnicimasrodnih institucija u zemlji i svijetu.• Zadovoljavajuća ukupnaopremljenost laboratorija.• Relativno velik broj znanstvenihprojekata u odnosu na brojnastavnika.• Velik broj razvijenih studijskihprograma.• Povoljan geografski položaj.Nedostaci• Nepostojanje Sveučilišne bolnicekao sustavne visokoškolskei znanstvenoistraživačkeinstitucije te slaba i u principuizvaninstitucionalna povezanostbazičnih, pretkliničkih zavoda sklinikama i kliničkim zavodima.• Rascjepkanost (nepovezanost)istraživačkih skupina i projekatauz rasprostranjenu opterećenostpartikularnim interesima.• Nezadovoljavajuća informatičkapismenost i loša informatičkainfrastruktura uz neadekvatneweb-stranice.• Nedovoljno definirani i usklañenistudijski programi uz objektivnopreveliko opterećenje nastavnika.• Nedovoljno i neracionalno korištenjepostojeće znanstvene infrastrukture.• Nefleksibilni, relativno zastarjelii tradicionalni (neprepoznatljivi)kurikulumi.• Neadekvatno organizirane stručneslužbe, što mnoge procese nafakultetu čini sporijim i manjeefikasnim.• Nedostatak financijskih sredstava.• Nedostatna mobilnost nastavnika(kadrova) i studenata.Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Mogućnosti• Uključivanje u meñunarodne(kolaborativne) projekte te apliciranjena različite investicijske fondove.• Povezivanje s lokalnim, domaćimi meñunarodnim gospodarskimsubjektima te partnerstva s javnim iprivatnim sektorom (JPP).• Jačanje suradnje i timskog radameñu klinikama i zavodima uistraživačkom i stručnom radu kaoi u nastavi, s ciljem da se stvoreinstitucionalni okviri Sveučilišnebolnice.• Korištenje meñunarodnih stipendijai projekta razmjene studenata inastavnog osoblja. Povezivanje suspješnim stručnjacima, bivšimstudentima Medicinskog fakulteta uRijeci (alumni).• Sustavna izgradnja i promicanjeimidža Medicinskog fakulteta ibiomedicine uopće.• Korištenje novih prostora i kapacitetau Sveučilišnom kampusu.• Korištenje novih metoda učenja(e-učenje) uz redefiniranje studijskihprograma.• Uvoñenje modela nagrañivanjai stimuliranja najkvalitetnijihdjelatnika.Opasnosti• Geografski položaj i jakakonkurencija iz okruženja.• Visoka kompetitivnostbiomedicinskih istraživanja usvijetu.• Nedovoljna pripremljenost zapromjene koje donosi ulazak u EU.• Centraliziran, nestabilan inejasan (netransparentan) načinfinanciranja uz potencijalnosmanjen priljev sredstava izdržavnog proračuna.• Upravljačka, ekonomska iznanstvena centralizacija RH uZagrebu.• Odljev mozgova.Strategija 2010. – 2015.7

STRATEŠKI CILJEVISveučilišna bolnicaPrvi je strateški cilj stvaranje svih potrebnih pravnih i ostalih okvira zastvaranje Sveučilišne bolnice kao zajedničke institucije ministarstavanadležnih za zdravstvo, znanost i visoko obrazovanje, te ukidanje postojećegmodela Kliničkoga bolničkog centra. Potrebno je jasno istaknutikako postojeći model Kliničkoga bolničkog centra, niti po legislativiniti u praksi, nije ni približno sveučilišna bolnica te kako ovakav modelEuropa i razvijene zemlje svijeta ne poznaju i ne prepoznaju. Razvijenezemlje poznaju i prepoznaju dva suštinska modela bolničkog zdravstvaneovisno o vlasničkoj strukturi; bolnice u kojima se osim liječenja provodii edukacija i znanstvenoistraživački rad (engl. teaching hospital)te bolnice u kojima se isključivo liječe bolesnici uz minimalan i u principuisključivo komercijalan istraživački rad (engl. non-teaching hospital).Bolnice u kojima se uz liječenje bolesnika vrši i edukacija različitihprofila studenata te paralelno odvija znanstvenoistraživački rad uvijeksu upravljački naslonjene na sveučilište ili su njegov sastavni dio. Utakvim sveučilišnim bolnicama svaki zaposlenik, ali i svaka sastavnica(zavod, klinički zavod ili klinika) ima jasno strukturiran “portfelj“ sobavezom da, s većim ili manjim postotnim opterećenjem, ali isključivounutar (dogovorenog) radnog vremena, sudjeluje u procesu liječenjabolesnika, obavlja nastavu te aktivno participira u znanstvenoistraživačkomradu. Na isti se način takoñer koriste i neobično skupi materijalniresursi pa su oni u isto vrijeme na raspolaganju bolesnicima,edukacijskom procesu i znanstvenoistraživačkim skupinama, čime sevišestruko povećava njihova iskorištenost.S druge strane, postojeći model kliničkih bolničkih centara s dijelomtzv. fakultetskih i dijelom tzv. nefakultetskih kadrova karakterizira apsolutnoneracionalno korištenje materijalnih i kadrovskih resursa uzizostanak sustavne suradnje izmeñu klinike i pretklinike. Osim toga,ovakva dihotomija u kojoj se istraživanje, prijenos tehnologija i obrazo-Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

vanje u isto vrijeme odvijaju u jednom, a primjenjuju u drugom sustavu,rezultira sukobom akademskih standarda i kriterija svakodnevnerutine te neminovno dovodi do podjela. Nadalje, s obzirom na nejasnupoziciju bolnice unutar sveučilišta, kao i na paralelnu upravljačkustrukturu, ovakav model praktički u potpunosti onemogućava provoñenjetemeljnih ciljeva modernog sveučilišta, kao što su primjena i razvojstrateškog upravljanja, implementacija Bolonjskog procesa s pozicioniranjemstudenta u središte trokuta znanja, provedba interdisciplinarnihi multidisciplinarnih znanstvenoistraživačkih programa itd.Zadatak 1.1.Izrada Akcijskog plana za definiranje pravnih i kadrovskih okviraza integraciju KBC-a Rijeka i Medicinskog fakulteta Rijeka uSveučilišnu bolnicu.Indikator 1.1. U suradnji s KBC-om izraditi Akcijski plan do kraja2010. godine.Zadatak 1.2.Do kraja 2015. uključiti sve više (prvostupnike) ivisokoobrazovane djelatnike KBC-a (osim djelatnika stručnihslužbi) u nastavni proces.Indikator 1.2. Broj više (prvostupnika) i visokoobrazovanih djelatnikau naslovnim zvanjima.Zadatak 1.3.Objediniti ili djelomično objediniti dio stručnih službi KBC-a iMedicinskog fakulteta.Indikator 1.3. Do kraja 2010. determinirati službe koje bi se mogleobjediniti ili djelomično objediniti kao zajedničke. Do kraja 2011.ustanoviti pravne i formalne akte te donijeti plan objedinjavanja ilidjelomičnog objedinjavanja. U razdoblju od 2012. do 2014. učinitiplanirano objedinjavanje.Strategija 2010. – 2015. 9

Zadatak 1.4.Objediniti ili djelomično objediniti dio kapitalne opreme KBC-ai Medicinskog fakulteta te sastaviti usklañeni dokumentzajedničke nabave kapitalne opreme za razdoblje od 2013. do2015., u skladu s determiniranim prioritetima.Indikator 1.4. Do kraja 2010. determinirati kapitalnu opremu koja bise mogla objediniti ili djelomično objediniti kao zajednička. Do kraja2011. sastaviti usklañeni dokument zajedničke nabave kapitalneopreme za razdoblje od 2013. do 2015.Zadatak 1.5.Sastaviti zajednički plan specijalizacija Medicinskogfakulteta i KBC-a (uključuje i ostale nastavne baze saspecijalističkim usavršavanjem) za razdoblje od 2012. do 2015.te za planirani broj specijalizacija pripremiti odgovarajućeznanstvenoistraživačke potencijale u bazičnim (translacijskim)istraživanjima kako bi 2015. svi doktori medicine – specijalizanti,bili regrutirani s pretkliničkim doktoratom, a koji bi potom ostali ukumulativnom radnom odnosu na pretkliničkim katedrama.Indikator 1.5.a) Do kraja 2010. sastaviti zajednički plan specijalizacijau skladu s prethodno definiranim prioritetima razvoja. Do kraja2011. pripremiti znanstvenoistraživačke potencijale.Indikator 1.5.b) Broj specijalizanata s učinjenim doktoratom iz bazičnih(translacijskih) medicinskih znanosti, srodnih specijalističkomusavršavanju.Zadatak 1.6.Determinirati prioritete stručnog i znanstvenog razvoja sasvrhom sustavne i ciljane edukacije kadra u prepoznatljivimsvjetskim centrima.Indikator 1.6.a) Determinirati prioritete do kraja 2010.Indikator 1.6.b) Broj mladih stručnjaka poslan na edukaciju (najmanje3 mjeseca), s početkom u 2011. godini i s godišnjom stopom porastaod najmanje 25 %.Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Centar za translacijska medicinska istraživanja –“TransMedRi“Drugi strateški cilj je institucionalno povezivanje bazičnih i kliničkihistraživanja kroz projekt Centra za translacijska medicinska istraživanjapod nazivom “TransMedRi“. Medicinska istraživanja tradicionalnosu razdijeljena na tzv. bazična i tzv. klinička istraživanja, a takvapodjela otežava s jedne strane adekvatnu primjenu bazičnih saznanjau kliničkoj praksi, a s druge strane potragu za odgovorima na kliničkeprobleme u bazičnim istraživanjima. Glavni zadatak translacijskemedicine je implementacija dostignuća bazičnih medicinskih znanosti(npr. molekularne biologije ili eksperimentalne fiziologije i imunologije)u klinička istraživanja, odnosno integracija istraživanja po sistemu“from-bench-to-bedside“. Projekt centra za translacijsku medicinuneminovno će dovesti do jačanja znanstvene suradnje i globalnekompetitivnosti istraživačkih skupina kao motora razvoja i kadrovskeobnove, ali će i značajno pridonijeti uspostavi akademskog duha ikreativne atmosfere na pretklinici i klinici.Zadatak 2.1.Sastaviti temeljni (potstrateški) dokument razvoja Centra zatranslacijska medicinska istraživanja – “TransMedRi“ u kojemće se jasno i transparentno definirati grupacije (“klasteri”)istraživačkih skupina, planovi zajedničkog djelovanja (područjai/ili projekti) te konkretne mjere kadrovske obnove i znanstveneedukacije prema prioritetnim područjima.Indikator 2.1. Tijekom 2010. usvojiti potstrateški dokument razvojaCentra za translacijska medicinska istraživanja.Strategija 2010. – 2015. 11

Zadatak 2.2.S obzirom na nedostatne postojeće prostorne kapaciteteMedicinskog fakulteta, potrebno je u suradnji sa Sveučilištempronaći prostorno rješenje unutar novog Sveučilišnog kampusa naTrsatu. U tom je smislu potrebno iznaći lokaciju unutar kampusagdje bi bila smještena zgrada Centra za translacijska medicinskaistraživanja, izraditi predidejni i idejni projekt, ishodovati potrebnegrañevinske dozvole te ugovoriti s (potencijalnim) partnerima uvjetefinanciranja po sistemu javno-privatnog partnerstva.Indikator 2.2.a) Tijekom 2010. iznaći lokaciju, izraditi predidejni projekt,definirati partnere i ugovoriti načine financiranja.Indikator 2.2.b) Do kraja 2011. dovršiti idejni projekt i priskrbiti potrebnugrañevinsku dokumentaciju.Indikator 2.2.c) Do kraja 2013. završiti objekt Centra za translacijskamedicinska istraživanja.Zadatak 2.3.Pripremiti projekt za aplikaciju na odgovarajuće(infrastrukturalne) pretpristupne EU fondove.Indikator 2.3. Tijekom 2010. pripremiti i aplicirati na odgovarajućepretpristupne EU fondove.Infrastruktura i prepoznatljivost Medicinskog fakultetaTreći strateški cilj u sljedećem razdoblju predstavlja sustavno i planskoizgrañivanje kadrovske, informatičke i prostorne infrastrukturestručnih službi te unaprjeñenje kvalitete studiranja i prepoznatljivostiMedicinskog fakulteta. Medicinski fakultet predstavlja moderno visokoučilište s velikim brojem studijskih programa što zahtijeva i visokokvalitetnuinfrastrukturu pratećih, stručnih službi, a konkurentnostokruženja nameće potrebu za stvaranjem specifične prepoznatljivostii sustavnog grañenja imidža fakulteta. Potrebno je istaknutikako izgradnja ukupne infrastrukture stručnih službi traži znatna financijskasredstva, što uvjetuje repozicioniranje Fakulteta u tržišnomokruženju s povećanjem vlastitih prihoda kao posljedicom.Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Zadatak 3.1.Uvesti trajnu (cjeloživotnu) edukaciju djelatnika stručnih službis naglaskom na specifičnosti biomedicinskih znanosti i visokogobrazovanja u području zdravstva. Edukaciju stručnih službiusmjeriti prema stjecanju onih kompetencija koje će omogućitibolje pozicioniranje Fakulteta u tržišnom okruženju.Indikator 3.1.a) Do kraja 2010. sastaviti pravilnik o obveznoj trajnojedukaciji stručnih službi.Indikator 3.1.b) Broj stručnih djelatnika/dana provedenih na edukaciji.Zadatak 3.2.Racionalizirati i optimalizirati rad stručnih službi.Indikator 3.2.a) Učiniti resistematizaciju (i reorganizaciju) stručnihslužbi s ciljem optimalnog opterećenja svih djelatnika službi do kraja2010. godine.Indikator 3.2.b) Pokrenuti proces objedinjavanja stručnih službi Fakultetasa stručnim službama Sveučilišta, sukladno strategiji i dinamici procesana Sveučilištu (dinamika indikatora provoñenja strategije Sveučilišta).Zadatak 3.3.Osigurati kvalitetnije prostore stručnim službama, posebice zaSlužbu za studentske poslove te kroz integracijske procese naSveučilištu iskoristiti dio prostornih kapaciteta u novoizgrañenomkampusu.Indikator 3.3. Provedba integracijskih procesa Sveučilišta sukladno strategijiSveučilišta (dinamika indikatora provoñenja strategije Sveučilišta).Zadatak 3.4.Povećati ukupnu prepoznatljivost Medicinskog fakulteta.Indikator 3.4.a) Tijekom 2010. godine sastaviti Akcijski plan za grañenjei promicanje tradicije i imidža Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.Indikator 3.4.b) Do kraja 2010. godine u suradnji sa Sveučilištem restrukturiratii u potpunosti redizajnirati web-stranice Fakulteta.Strategija 2010. – 2015. 13

Zadatak 3.5.Povećati vlastite prihode do 2015. godine na 33 %.Indikator 3.5.a) Do listopada 2010. sastaviti Akcijski plan za povećanjeudjela vlastitih prihoda u ukupnim prihodima Fakulteta.Indikator 3.5.b) Povećavati godišnje prihode u razdoblju od 2011. do2015. po stopi od najmanje 3 % godišnje.Povećati kompetitivnost svih nastavnih programaČetvrti strateški cilj u sljedećem petogodišnjem razdoblju je redefiniranjekurikuluma studija, posebice studija medicine. Pri definiranjukurikuluma prepoznatljivost fakulteta, ali i kvaliteta finalnog proizvoda,odnosno kompetencije pojedinca po završenom studiju, morajubiti imperativ.Zadatak 4.1.Jasno definirati znanja i vještine (kompetencije) koje studentimoraju steći do kraja studija.Indikator 4.1.a) Redefinirati “Knjižicu kliničkih vještina“ do kraja2010. godine.Indikator 4.1.b) Formulirati ishode učenja sukladno Akcijskom planuza definiranje ishoda učenja Sveučilišta u Rijeci (dinamika indikatoraprovoñenja strategije Sveučilišta).Zadatak 4.2.Izmijeniti kurikulum studija medicine i dentalne medicine(stomatologije).Indikator 4.2. Tijekom prve polovice 2010. izmijeniti kurikulume.Zadatak 4.3.Ustanoviti diplomski studij sestrinstva.Indikator 4.3. Usvojiti program sveučilišnoga diplomskog studija sestrinstvaza akademsku godinu 2011./12.Medicinski fakultet Sveučilišta u Rijeci

Zadatak 4.4.Povećati meñunarodnu suradnju i razmjenu studenata inastavnika za 25 %.Indikator 4.4. Postotak razmjene studenata i nastavnika na godišnjojrazini (povećanje od minimalno 5 %).Zadatak 4.5.Poboljšati uvjete nastave, posebice na klinici, razvijati kabinetevještina i radionice.Indikator 4.5.a) Do kraja 2010. urediti i opremiti Kabinet vještina zaprograme osnovnog i naprednog održavanja života.Indikator 4.5.b) Do 2015. urediti i opremiti Kabinet vještina za cjelokupniprogram kolegija Simulacija kliničkih vještina.Temeljni dokumenti za provedbu Strategije Medicinskogfakulteta Sveučilišta u Rijeci• Akcijski plan za definiranje pravnih i kadrovskih okvira za integracijuKBC-a Rijeka i Medicinskog fakulteta u Sveučilišnu bolnicu.• Temeljni (poststrateški) dokument razvoja Centra za translacijskamedicinska istraživanja – “TransMedRi“.• Pravilnik o obveznoj trajnoj edukaciji stručnih službi Medicinskogfakulteta.• Pravilnik o ustroju radnih mjesta.• Akcijski plan za grañenje i promicanje tradicije i imidža Medicinskogfakulteta.• Akcijski plan za povećanje udjela vlastitih prihoda u ukupnim prihodimaMedicinskog fakulteta.Strategija 2010. – 2015. 15

Ne planirati znači planirati neuspjeh.B. FranklinTko hoće nešto učiniti, nañe način,tko neće ništa učiniti, nañe opravdanje.P Picasso.