Posljednji kongres Saveza komunista Jugoslavije: uzroci, tijek i ...

Davor Pauković: Posljednji kongres Saveza komunista Jugoslavijesuvremene TEME, (2008.) God. 1, Br. 1CONTEMPORARY issues, (2008) Vol. 1, No. 1koja će završiti raspadom SKJ. Tražili su prekidrada po komisijama i sazivanje plenarne sjednicena kojoj bi se raspravljalo o bitnim pitanjima izDeklaracije, a prije toga trebalo bi se još i riješitipitanje organizacije SKJ kao saveza republičkihorganizacija. Također je navedeno da se obitnim programskim, kadrovskim i statutarnimapitanjima ne može odlučivati preglasavanjem.Nakon četverosatnoga zasjedanja Predsjedništvoje kongresa objavilo, u približno 23sata, da noćne plenarne sjednice neće biti, a dakomisije trebaju tijekom noći završiti rad na kongresnimdokumentima. Time je odbijen zahtjevslovenskih delegata, pa je plenarna sjednica,kao što je bilo i planirano, najavljena za ponedjeljak(Vjesnik, 22.1.1990.: 4; Borba, 22.1.1990.: 1;Večernji list, 22.1.1990.: 2; Politika, 23.1.1990.:7).Najznačajnija komisija u radu kongresabila je ona za reformu političkog sustava, očemu svjedoči i činjenica da su u njenom radusudjelovali najvažniji partijski ljudi. Rasprave utoj komisiji (uz sudjelovanje približno 450 delegata,koji su podnijeli 400 amandmana, ponajvišeo prijedlogu Deklaracije) izrazile su i potvrdilepodijeljenost unutar SKJ u vezi s najvažnijimpitanjima. U njenom izvještaju navodi serealnost uvođenja političkog pluralizma i jednoglasnopodupire sloboda političkog udruživanja.Ipak, s druge strane, upozorava se i na opasnostjednostranosti ili idealizacije stranačkoga modelapolitičkog udruživanja. Iznesene su i različiteteze u vezi s nositeljem suvereniteta u Federacijii njenom funkcioniranju. Pritom su bile vidljivebitne razlike u mišljenjima u vezi s uzrocimameđunacionalnih sukoba u zemlji i situacijomna Kosovu. A u vezi s pitanjima transformacijeSKJ iznose se raznoliki prijedlozi: od zahtjevaza većim jedinstvom Partije i Savezom savezado inicijative za formiranjem dviju novih političkihstranaka – Komunističke i Socijalističke stranke.Naposljetku, razmimoilaženja i polemikeoko prijedloga drugih, obilježile su rad i preostaledvije komisije. U komisiji za privrednu reformuodlučeno je, primjerice, da je nužno napustitizablude dogovorne ekonomije i u punome smisluafirmirati tržišnu ekonomiju. (Vjesnik, 23.1.1990.:4; Slobodna Dalmacija, 23.1.1990.: 4).6. Druga plenarna sjednica i prekid 14.kongresaU ponedjeljak, 22. siječnja, oko 15:00sati, počela je 2. plenarna sjednica pod predsjedanjemcrnogorskog lidera Momira Bulatovića,koji je predložio da se na sjednici raspravei usvoje kongresni dokumenti, te izvještaji oradu kongresnih komisija i izaberu članovi tijelaSKJ. Najviše amandmana, njih 458, odnosilo sena Deklaraciju. Na zatvorenim sjednicama, pak,prema pisanju Borbe (24.1.1990.: 3), napravljenje ustupak slovenskim delegatima u svezi s njihovimzahtjevom da se najprije raspravlja o Deklaracijikao ključnom dokumentu. No, u višesatnomglasanju o amandmanima svi su prijedlozislovenskih delegata bili odbačeni. Tijesno jeodbačen i prijedlog jednog slovenskog delegatada se prekine ekonomska blokada iz Srbije. Biloje i slučajeva odbacivanja amandmana delegataiz Slovenije, a prihvaćanja sličnih amandmanapredloženih od delegata iz drugih republika. No,ključni je bio amandman Janeza Kocijančića ukojemu se predlaže da se odredba o preobražajuSKJ („treba da se preobrazi u modernu, jedinstvenu,demokratsku političku organizaciju“)zamijeni formulacijom da je SKJ partija „ravnopravnihrepubličkih organizacija SK koje seslobodno udružuju u SKJ“ (Danas, 30.1.1990.:10). A prije samog glasanja o tom amandmanuRibičić je, usto, upozorio da je riječ o amandmanucijele republičke delegacije i kongresa SKSlovenije. Pritom je ponovio stavove slovenskedelegacije o Savezu saveza te ravnopravnosti isamostalnosti republičkih organizacija, odnosnoneprihvaćanju preglasavanja. Ponavljanjetih stavova izazvalo je, međutim, burne replike.Delegatkinja iz Srbije naglasila je, primjerice, dasu delegati iz Slovenije znali kako njihovi stavovineće biti prihvaćeni te ih je pozvala da napusteKongres „i neka puste nas primitivce da si samiorganiziramo Partiju onako kako znamo“. Bulatovićje potom stavio amandman na glasanje,a na prijedlog Pančevskog, prije izjašnjavanjadelegata, obznanio stanku od 15 minuta. Polasata kasnije sjednica je nastavljena, a amandmanKocijančića odbijen je s 1156 glasova protivi 169 glasova za (Vjesnik, 23.1.1990.: 5).Na kraju izjašnjavanja o amandmanimana Deklaraciju za riječ se u približno 22,30 satiponovno javio Ribičić, napominjući kako je nesamo vidljivo da se ne želi prihvatiti slovenskainicijativa o Savezu saveza nego ni „minimumkoji bi osiguravao autonomnost, samostalnost iravnopravnost“ slovenske „republičke organizacije“.Također je naglasio i da je preglasavanjenajbolji način za razbijanje SKJ te da, u tom sklopu,odluke usvojene na plenumu nisu prihvatljiveslovenskim delegatima i da ih ne obvezuju.Zaključio je kako su se stekli uvjeti da slovenskidelegati napuste 14. kongres jer ne žele bitisuodgovorni „za agoniju SK Jugoslavije u kojucentar za politološka istraživanjathe political science research centrewww.cpi.hr28