IZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE Modul 2 - VUSB

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEIZOBRAZBA ZA ENERGETSKOCERTIFICIRANJEModul 21

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE,, Ekološka kriza je ponajprije kriza morala izbiljski prezir spram čovjeka.“(Ivan Pavao II., 2000.)2

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE1. Općenito o energiji2. Sadržaj energetskog certifikata zgrade3. Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/a]4. Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje QC,nd [kWh/a]5. Godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrošnetople vode Q W [kWh/a]6. Godišnja potrebna energija za ventilaciju Q ve [kWh/a]3

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE1. OPĆENITO O ENERGIJIENERGIJA - Pokretač životaU svakodnevnom životu energiju koristimo za vlastite aktivnosti(kemijskom pretvorbom iz hrane), za pripremu hrane, za zagrijavanje vode,za grijanje, za hlađenje, za pogon prijevoznih sredstava…….• Energija – sposobnost tijela da izvrši rad• Jedinica za energiju je Joule [J] ekvivalentna jedinicaWs (1J = 1 Ws) ; 1 kWh = 3 600 000 J = 3,6 MJ4

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE5

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEVrste energije:Primarna energija – je energija sadržana u nosiocu energijeenergentu(nafta, plin, ugljen, drvo)Sekundarna energija – je energija dobivena energetskompretvorbom(transformacijom) iz primarne energije (npr. električna energijadobivene iz ugljena u termoelektrani, na pragu te elektrane). Dioprimarne energije se izgubi zbog neučinkovitosti pretvorbeNeposredna (konačna) energija – je energija koja dolazi do krajnjegkorisnika dakle, do našeg doma. Dio sekundarne energije se izgubi zboggubitaka u prijenosu i distribuciji energijeKorisna energija – je energije za zadovoljavanje potreba krajnjihkorisnika(npr. toplina električne grijaće ploče na štednjaku). Dio konačneenergije se opet gubi zbog neučinkovitosti pretvorbe korištenih uređaja.6

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE7

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEIZVORI ENERGIJENEOBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE(KONVENCIONALNI)UgljenNaftaFosilnagorivaPlinNuklearna goriva

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOBNOVLJIVI IZVORI(NEKONVENCIONALNI)Sunčeva energijaEnergija iz biomaseEnergija iz bioplinaEnergija iz biogorivaGeotermalna energijaEnergija vjetraEnergija vodotokaEnergija morskih mijenaEnergija morskih valovaEnergija iz vodika igorivih ćelija9

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPOTREBE ZA ENERGIJOM• Do kraja 21 stoljeća predviđa se da stanovništvo zemlje dosegnebrojku između 10 i 12 milijardi ljudi.• Postavlja se pitanje kako osigurati tom stanovništvu potrebnukoličinu energije na siguran i održiv način i bez zagađenja okoliša.• Sve je jasnije da će obnovljivi izvori energije u bliskoj budućnostiigrati u tome značajnu ulogu.• Ukupne svjetske potrebe za primarnom energijom danas su na razini odpribližno 12.000 Mtoe (MT ekvivalenta nafte) od čega na fosilna goriva(nafta, plin, ugljen) otpada preko 80%.-Ostalo se namiruje iz drugih izvora kao što su hidroelektrane, nuklearneelektrane i obnovljivi izvori energije (vjetar, Sunce, biomasa itd.).10

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJESnaga Sunčevog zračenja na gornjojgranici zemljine atmosfere iznosi1,751014kW(20 min. sijanja sunca dovoljnoje da pokrije sve godišnje potrebeza energijom 6,5 milijardi ljudi na Zemlji)Preračunato u energiju to iznosi:1,531018kWh godišnje

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEKakve su zalihe fosilnih goriva ?• Obzirom na procijenjene zalihe fosilna će goriva doživjeti svoj maksimumpotrošnje u negdje oko četrdesetih godina ovog stoljeća. Da bi se osiguralepredviđene potrebe za energijom biti će neophodno intenzivirati iskorištavanjedrugih izvora a to su prvenstveno, uz nuklearnu i hidropotencijale, još samoobnovljivi izvori.Svjetska energetska organizacija (WEO) navodi slijedeće:• S naftom je najlošija situacija. Proizvodnja a samim time i potrošnja naftedoseći će svoj maksimum u periodu od 2010 do 2015 godine. Neka predviđanjagovore da će već oko 2030 proizvodnja pasti na 50% procijenjene maksimalneproizvodnje.• S plinom je situacija nešto bolja i prema predviđanjima WEO ona će postićimaksimum oko 2025 godine.• S ugljenom je najbolja situacija. Maksimum proizvodnje očekuje se oko 2040godine.12

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJENAFTA13

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPRIRODNI PLIN14

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEUGLJEN15

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPOTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ16

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPOTROŠNJA ENERGIJE U HRVATSKOJ

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPotrošnja električne energije u HrvatskojU 2008. godini u Hrvatskoj je ostvarena najvećapotrošnja električne energije do sada tako da je brutopotrošnja iznosila 18 902,5 GWh, a neto potrošnja17 196,2 GWh.

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEFinalna potrošnja energije u zgradama u 2008. godini iznosi104,69 PJ, što predstavlja 38,05 posto ukupne energetskepotrošnje u 2008. godini.

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE21

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE22

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE23

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE24

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE25

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE26

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE2. Sadržaj energetskog crtifikataPravilnik o energetskom certificiranju zgrada “NN 36/10”Energetski certifikat zgrade jest dokument koji predočuje energetska svojstvazgrade i koji ima propisani sadržaj i izgled prema ovome pravilniku, a izdaje gaovlaštena osoba.Vrijednosti koje su istaknute na energetskom certifikatu odražavaju energetskasvojstva zgrade i potrošnju energije izračunatu na temelju pretpostavljenogrežima korištenja zgrade i ne moraju nužno izražavati realnu potrošnju u zgradi ilinjezinoj samostalnoj uporabnoj jedinici jer ona uključuje i ponašanje korisnika;Energetsko certificiranje zgrade jest skup radnji i postupaka koji uključuje:energetski pregled zgrade, vrednovanje radnji energetskog pregleda zgrade iizdavanje energetskog certifikata s preporukama za ekonomski povoljnopoboljšanje energetskih svojstava zgrade, a provodi ga ovlaštena osoba;Energetski razred zgrade jest indikator energetskih svojstava zgrade; aizražen je preko godišnje potrebne toplinske energije za grijanje za referentneklimatske podatke svedene na jedinicu ploštine korisne ploštine zgrade AK;27

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEZGRADE ZA KOJE JE POTREBNO IZDATI ENERGETSKI CERTIFIKAT‣Energetski certifikat mora imati svaka nova zgrada, te postojećazgrada koja se prodaje, iznajmljuje ili daje na leasing, osim zgradakoje su prema ovome Pravilniku izuzete od obveze energetskogcertificiranja. (Članak 6.)‣Vrste zgrada za koje se izdaje (međusobno usporedivi) energetskicertifikat određene su prema pretežitoj namjeni korištenja i dijele sena:STAMBENE ZGRADEZGRADE SA JEDNOSTAVNIM TEHNIČKIM SUSTAVOMZGRADE SA SLOŽENIM TEHNIČKIM SUSTAVOMNESTAMBENE ZGRADEZGRADE SA JEDNOSTAVNIM TEHNIČKIM SUSTAVOMZGRADE SA SLOŽENIM TEHNIČKIM SUSTAVOMOSTALE VRSTE ZGRADA KOJE TROŠE ENERGIJU28

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE STAMBENE ZGRADE:1. s jednim stanom i stambene zgrade u nizu (samostojeće stambenekuće s jednim stanom, kuće s jednim stanom u nizu ili drugačije povezanezgrade s jednim stanom, kuće do tri stana i kuće u nizu s više stanova polameli – zgrade kod kojih se izrađuje zasebni energetski certifikat za svakustambenu jedinicu),2. s više stanova (stambene zgrade s tri i više stanova, stambeni blokovi –zgrade kod kojih se može izraditi zajednički certifikat zgrade ili zasebnicertifikat za svaku stambenu jedinicu).29

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE NESTAMBENE ZGRADE:1. uredske, administrativne i druge poslovne zgrade slične pretežite namjene,2. školske i fakultetske zgrade, vrtići i druge odgojne i obrazovne ustanove,3. zgrade za kulturno umjetničku djelatnost i zabavu, muzeji i knjižnice,4. bolnice i ostale zgrade za zdravstvenu zaštitu i zgrade za institucionalnuskrb,5. hoteli i slične zgrade za kratkotrajni boravak, zgrade ugostiteljske namjene(gostionice, restorani i sl.),6. zgrade za stanovanje zajednica (domovi – đački, studentski, umirovljenički,radnički, dječji domovi, zatvori, vojarne i sl. zgrade za stanovanje),7. zgrade za promet i komunikacije (terminali, postaje, zgrade za promet,pošte, telekomunikacijske zgrade),8. sportske dvorane,9. zgrade veleprodaje i maloprodaje (trgovački centri, zgrade s dućanima),10. ostale vrste zgrada koje troše energiju radi ostvarivanja određenihmikroklimatskih uvjeta u unutarnjem prostoru.30

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE‣zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom jesu:– stambene ili nestambene zgrade bez sustava grijanja, hlađenja, ventilacije tes individualnim sustavima za pripremu potrošne tople vode,– zgrade s pojedinačnim i centralnim izvorima topline za grijanje bez posebnihsustava za povrat topline, s razdiobom toplinske energije i sa centralnim iliindividualnim sustavima za pripremu potrošne tople vode bez korištenjaalternativnih sustava te pojedinačnim rashladnim uređajima, sustavimaventilacije bez povrata topline i ograničenjem buke u ventilacijskim sustavimabez dodatne obrade zraka;31

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE‣zgrade sa složenim tehničkim sustavom jesu:– stambene ili nestambene zgrade s postrojenjima sa centralnim izvorima toplineza grijanje i/ili hlađenje zgrade, sa centralnom pripremom potrošne tople vode,sa sustavima za mjerenje i razdiobu toplinske i rashladne energije, centralnimrashladnim sustavima, sustavima ventilacije i klimatizacije s povratom topline iograničenjem buke te dodatnom obradom zraka,– zgrade sa složenim sustavima za grijanje i hlađenje s korištenjem alternativnihsustava opskrbe energijom, centrale za daljinsko zagrijavanje i hlađenje,rashladna postrojenja, ventilacijski uređaji s reguliranim grijanjem i hlađenjemzraka i klima uređaji, uključujući i pripadajuće rashladne uređaje i druge zgradekoje nisu navedene u točki 13. ovoga stavka;točka 13. zgrade s jednostavnim tehničkim sustavom32

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE‣alternativni sustavi opskrbe energijom jesu na primjer:– decentralizirani sustavi opskrbeenergijom koji koriste obnovljive izvore,– kogeneracija i trigeneracija,– sustavi daljinskog ili blokovskog grijanjai hlađenja,– dizalice topline– kondenzacijski i niskotemperaturni kotlovi– drugi sustavi s povratom topline.33

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPravilnik o energetskom certificiranju zgrada “NN 36/10”CERTIFICIRANJE NOVIH ZGRADA I POSTOJEĆIH ZGRADA KOJE SEPRODAJU, IZNAJMLJUJU ILI DAJU NA LEASINGCertificiranje novih zgrada-Članak 16.-Članak 17.-Članak 18.Certificiranje postojećih zgrada koje se prodaju, iznajmljuju ili daju na leasing-Članak 19.-Članak 20.34

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEENERGETSKI CERTFIKATI ZGRADA Energetski certifikat stambenih zgradaEnergetski certifikat nestambenih zgrada Energetski certifikat ostalih zgrada koje troše energiju‣ Energetsko certificiranje zgrada obuhvaća skup radnji i postupaka kojima jecilj izrada energetskog certfikata zgrade.‣ Energetski certifikat zgrade je dokument koji sadrži podatke o energetskomsvojstvu zgrade.Osnovna svrha izrade certifikata je utvrđivanje i objava energetskog svojstvazgrade i davanje uputa vlasniku i korisniku zgrade o energetski ispravnomkorištenju zgrade i, ako je potrebno, pružanje obavijesti o mogućim isplativimmjerama za poboljšanje energetskog svojstva zgrade35

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEENERGETSKO SVOJSTVO ZGRADE(Direktiva 2002/91/EC i prateće norme)Pod energetskim svojstvom zgrade podrazumjeva se:‣ ukupna količina energije, procjenjena ili stvarno potrošena, kojom sezadovoljavaju različite potrebe vezane sa standardnom uporabom zgradea obuhvaćaju energiju za: grijanje, hlađenje pripremu potrošne tople vode ventilaciju i rasvjetu.Ukupni pokazatelj energetskog svojstva zgrade može predstavljatienergetski pokazatelj(EP): primarnu energiju (Eprim) emisiju CO2 neto isporučenu energiju ponderiranu parametrima definirannacionalnom energetskom plitikom (Q H,nd [kWh/a] )36

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPokazatelj energetskog svojstva zgrade (EP):Standardni (proračunati) pokazateljenergetskog svojstva zgradeIzmjereni pokazatelj energetskogsvojstva zgradeNove zgradePostojeće zgradePostojeće zgradeEnergetsko svojstvo zgrade u energetskom certifikatu smije se iskazati za novezgrade i postojeće stambene zgrade standardnim pokazateljem energetskogsvojstva, a za postojeće javne zgrade sa standardnim ili s izmjerenim pokazateljemenergetskog svojstva ili s oba spomenuta pokazatelja, ali treba biti jasno navedenokoji je tip pokazatelja upotrijebljen37

STAMBENE ZGRADEVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPrva stranica energetskog certifikataIzračunPravilnik o energetskomcertificiranju zgrada “NN 36/10”38

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEDruga stranica energetskog certifikataOsnove meteorologije (zone,proračunski parametri)Mikroklima i higijena prostoraKOEFICIJENTIPROLASKATOPLINE39

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE40

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEReferentni klimatski podaci(Pravilnik o energetskom certificiranju zgrada, NN 113/08)Za gradove i mjesta koji imaju 2200 i više stupanj dana grijanja godišnje, proračunenergetskih potreba se vrši prema referentnim klimatskim podacima zakontinentalnu Hrvatsku.Za gradove i mjesta koji imaju manje od 2200 stupanj dana grijanja godišnje,proračun energetskih potreba se vrši prema referentnim klimatskim podacima zaprimorsku Hrvatsku.Referentni broj stupanj dana grijanja utvrđen je uz uvjet da je unutarnjatemperatura u zgradi 20 ˚C i da sezona grijanja započinje s padom vanjsketemperature u tri uzastopna dana ispod 12 ˚C te da sezona grijanja završava sporastom vanjske temperature u tri uzastopna dana iznad 12 ˚C41

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJESTUPANJ DAN - umnožak broja dana grijanja i temperaturne razlikeizmeđu dogovorene srednje unutarnje temperature zraka (najčešće 20°C)i srednje dnevne temperature vanjskog zraka.U zbroj stupanj dana uzimaju se samo oni dani u godini kod kojih jetemperatura zraka niža od dogovorene temperature za temperaturnugranicu grijanja (10,12 ili 15°C).SDZt t u v, ii1(°C dan)SDZt ut v,istupanj danbroj dana grijanjatemperatura grijanog prostora (°C)prosječna dnevna temperatura vanjskog zraka (°C)42

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE43

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEREFERENTNI KLIMATSKIPODACI ZA KONTINENTALNUHRVATSKUPRAVILNIK O ENERGETSKOMCERTIFICIRANJU ZGRADA (NN 36/10)Prilog 8.Slavonski BrodTEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABIENERGIJE I TOPLINSKOJ ZAŠTITI UZGRADAMA “NN” 110/0844

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJENESTAMBENE ZGRADERelativna vrijednost godišnje potrebnetoplinske energije za grijanje zanestambene zgrade, QH,nd,rel [%], jestomjer specifične godišnje potrebnetoplinske energije za grijanje zareferentne klimatske podatke,Q’H,nd,ref [kWh/(m³a)] i dopuštenespecifične godišnje potrebne toplinskeenergije za grijanje, Q’H,nd,dop[kWh/(m³a)], a izračunava se premaizrazu:QH,nd,rel = Q’H,nd,ref/ Q’H,nd,dop x 100 [%];45

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJESTRANICA 2. ENERGETSKOG CERTIFIKATAGodišnja potrebna toplinska energija za hlađenjeGodišnji gubici sustava hlađenjaGodišnja potrebna energija za hlađenjeGodišnja potrebna energija za ventilaciju46

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE ITOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA “NN” 110/08TEHNIČKI ZAHTJEVI ZA RACIONALNU UPORABU ENERGIJE I TOPLINSKUZAŠTITU ZA NOVE ZGRADEZahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili višuČlanak. 8.Stambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višumora biti projektirana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplinska energijaza grijanje po jedinici ploštine korisne površine zgrade, Q’’H,nd [kWh/(m²·a)], ovisnoo faktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:– za f 0 ≤ 0,20 Q’’ H,nd = 51,31 kWh/(m²·a)– za 0,20 < f 0 < 1,05 Q’’ H,nd = (41,03 + 51,41·f 0 ) kWh/(m²·a)– za f 0 ≥ 1,05 Q’’ H,nd = 95,01 kW·h/(m²·a).47

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE ITOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA “NN” 110/08Zahtjevi za zgrade grijane na temperaturu 18 °C ili višuČlanak. 9.Nestambena zgrada za koju je grijanje predviđeno na temperaturu 18 °C ili višumora biti projektirana i izgrađena na način da godišnja potrebna toplinska energijaza grijanje po jedinici obujma grijanog dijela zgrade, Q’H,nd [(kWh/(m³·a)], ovisno ofaktoru oblika zgrade, f0, nije veća od vrijednosti:– za f 0 ≤ 0,20 Q’ H,nd = 16,42 kWh/(m³·a)– za 0,20 < f 0 < 1,05 Q’ H,nd = (13,13 + 16,45·f 0 ) kWh/(m³·a)– za f 0 ≥ 1,05 Q’ H,nd = 30,40 kWh/(m³·a).48

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE ITOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA “NN” 110/08U energetskom certifikatu navode sekoeficijenti prolaska topline za određenegrađevne dijelove zgrade i uspoređuju se sdopuštenim vrijednostima49

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEMinimalna toplinska zaštita, Članak 25.TEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE ITOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA “NN” 110/08(1) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijenti prolaska topline, U[W/(m²·K)], građevnih dijelova zgrade koji graniče s vanjskim zrakom, tlom ili dijelom zgrade stemperaturom ≤ 12 °C ne smiju biti veći od vrijednosti utvrđenih u tablici 5. iz Priloga »C«ovoga Propisa.(2) U tablici iz stavka (1) ovoga članka navedene vrijednosti koeficijenta prolaska topline, U[W/(m²·K)], vrijede za svaki građevni element ploštine 0,5 m² ili veći.(3) Za zgradu koja se grije na temperaturu 18 °C ili višu koeficijent prolaska topline, U [W/(m²·K)],prozora, balkonskih vrata, krovnih prozora i drugih prozirnih elemenata u omotaču grijanogdijela zgrade ne smije biti veći od 1,80 W/(m²·K).(4) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C, a manju od 18 °C, koeficijent prolaskatopline, U [W/(m²·K)] prozora, krovnih prozora i/ili drugih prozirnih elemenata koji se u građujuu omotaču grijanog dijela zgrade ne smije biti veći od 3,00 W/(m²·K).(5) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijent prolaska topline, U[W/(m²·K)], stijenki kutije za rolete ne smije biti veći od 0,80 W/(m²·K).(6) Za zgradu koja se grije na temperaturu višu od 12 °C koeficijent prolaska topline, U[W/(m²·K)], vanjskih vrata s neprozirnim vratnim krilom ne smije biti veći od 2,90 W/(m²·K).50

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQ H,nd [kWh/a] - godišnja potrebna toplinska energija za grijanje:jest računski određena količina topline koju sustavom grijanja treba tijekomjedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnje projektne temperature uzgradi tijekom razdoblja grijanja zgradeQ W [kWh/a] - godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrošnetople vode:jest računski određena količina topline koju sustavom pripreme potrošne toplevode treba dovesti tijekom jedne godine za zagrijavanje vode;Q H,ls [kWh/a] - godišnji toplinski gubici sustava grijanja:jesu energetski gubici sustava grijanja tijekom jedne godine koji se ne moguiskoristiti za održavanje unutarnje temperature u zgradiQ W,ls [kWh/a] - godišnji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrošnetople vode:jesu energetski gubici sustava pripreme potrošne tople vode tijekom jedne godinekoji se ne mogu iskoristiti za zagrijavanje vodeQ H [kWh/a] - godišnja potrebna toplinska energija:jest zbroj godišnje potrebne topline i godišnjih toplinskih gubitaka sustava zagrijanje i zagrijavanje potrošne tople vode u zgradi51

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQ C,nd [kWh/a] - godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje:jest računski određena količina topline koju sustavom hlađenja treba tijekomjedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnje projektne temperature uzgradi tijekom razdoblja hlađenja zgradeQ C,ls [kWh/a] - godišnji gubici sustava hlađenja:jesu energetski gubici sustava hlađenja tijekom jedne godine koji se ne moguiskoristiti za održavanje unutarnje temperature u zgradiQ C [kWh/a] - godišnja potrebna energija za hlađenje:jest zbroj godišnje potrebne toplinske energije za hlađenje i godišnjih gubitakasustava hlađenja u zgradiQ Ve [kWh/a] - godišnja potrebna energija za ventilaciju:jest računski određena količina energije za pripremu zraka sustavom prisilneventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije tijekom jedne godine zaodržavanje stupnja ugodnosti prostora u zgradi52

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEE l [kWh/a] - godišnja potrebna energija za rasvjetu:jest računski određena količina energije koju treba dovesti zgradi tijekomjedne godine za rasvjetu za hlađenje i godišnjih gubitaka sustava hlađenja uzgradiE del [kWh/a] - godišnja isporučena energija:jest energija dovedena tehničkim sustavima zgrade tijekom jedne godine zapokrivanje energetskih potreba za grijanje, hlađenje, ventilaciju, potrošnu topluvodu, rasvjetu i pogon pomoćnih sustavaE prim [kWh/a] - godišnja primarna energija:jest računski određena količina energije za potrebe zgrade tijekom jedne godinekoja nije podvrgnuta nijednom postupku pretvorbeCO 2 [kg/a] - godišnja emisija ugljičnog dioksida:jest masa emitiranog ugljičnog dioksida u vanjski okoliš tijekom jedne godinekoja je posljedica energetskih potreba zgrade53

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOSTALE ZGRADENE ODREĐUJESEENERGETSKIRAZREDEnergetski certifikat ovih zgrada ne sadržipodatke o potrebnoj energiji kao niti preporukeza ekonomski povoljno poboljšanje energetskihsvojstava zgrade.54

Rubni uvjetiRezultatiVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEMeteorološki parametriParametri ugodnostiVanjska temperaturaToplinska lagodnostRelativna vlažnostIntenzitet Sunčeva zračenjaVjetarOsnovna izmjena zrakaOsvjetljenjeBukaDinamički parametriKarakteristike zgradeGeometrijaSvojstva materijalak vrijednostUdio površine prozoraProstorija / zgradaAkumulacija toplineOstakljenjeOrijentacijaStatički parametriZaštita od Sunčeva zračenjaPotrebnaenergijaza grijanjePotrebnaenergijaza hlađenjeTemperaturaprostorijePovratna vezaOgrjevni učin Rashladni učin Vrijeme trajanjagrijanja/hlađenjaTermoenergetskabilanca zgrade

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPotrošnja energije u zgradarstvu - proračun56

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProračun tokova energije vrši se za definiranu granicu objekta (npr. stan,zgrada, i sl.)Redoslijed proračuna potrebne energije vrši se u obrnutom smjeru od tokaenergije.Najprije se izračunava potrebna toplinska i rashladna energija koju trebadovesti ili odvesti u svrhu osiguranja željenog stanja u prostoru (korisnaenergija), nakon čega se pristupa proračunu potrebne energijeza pogon tehničkih sustava zgrade za isporuku potrebne toplinske irashladne energije (konačna energija).Na kraju se određuje potrebna količina primarne energije, koristeći faktorekonverzije u ovisnosti o izvoru energije57

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETehnički sustavi imaju gubitke energije koje možemo podijeliti na tri dijela:•neiskoristive gubitke topline sustava,•gubitke topline sustava koji se mogu iskoristiti unutar prostora i•gubitke topline koji se mogu iskoristiti unutar samog sustava58

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEInterakcija i tokovi energija između zgrade i tehničkog sustava59

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEBilanca energije na razini zgrade (ili samo proračunske zone zgrade)obuhvaća:• izmjenu topline transmisijom između kondicioniranog prostora zgrade i vanjskogokoliša zbog razlike temperature kondicioniranog prostora i vanjske temperature• izmjenu topline ventilacijom između kondicioniranog prostora zgrade i vanjskogokoliša• izmjenu topline transmisijom i ventilacijom između susjednih zona• unutarnje toplinske dobitke i gubitke (od osoba, uređaja, rasvjete, te toplinaoslobođena ili apsorbirana radom ostalih tehničkih sustava)• toplinske dobitke od Sunčeva zračenja60

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE• potrebnu korisnu energiju za grijanje (ako se zona grije, sustav grijanja dovoditoplinu kako bi se povećala unutarnja temperatura na zahtijevanu najmanjupostavnu vrijednost)• potrebnu korisnu energiju za hlađenje (ako se zona hladi, sustav hlađenja odvoditoplinu kako bi se smanjila unutarnja temperatura na zahtijevanu najvećupostavnu vrijednost) te• akumuliranu toplinsku energiju koja se oslobađa ili pohranjuje u masi zgrade.Bilanca energije na razini zgrade uključuje i povratnu toplinu iz različitih izvorakao što su iskoristivi toplinski gubici iz sustava ventilacije i iskoristivi toplinskigubici sustava grijanja i hlađenja61

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEBilanca energije na razini tehničkog sustava zgrade za grijanje ihlađenje obuhvaća:•potrebnu energiju za grijanje i hlađenje koje se dobiju zbrajanjem potrebnihkorisnih energija za grijanje i hlađenje zona koje koriste zajednički tehničkisustav• energiju iz obnovljivih izvora energije• toplinske gubitke sustava za grijanje i hlađenje• potrebnu energiju za pogon tehničkih sustava grijanja i hlađenja (konačnuenergiju)• potrebnu konačnu energiju za sustav predgrijanja i prethlađenja zraka zaventilaciju, uključivo toplinske gubitke• i u posebnim slučajevima proizvedenu energiju tehničkih sustava zgrade(kada se npr. koristi kogeneracijsko postrojenje za zajedničku proizvodnjutoplinske i električne energije).62

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProračun se provodi u koracima na sljedeći način:• definiraju se granice svih kondicioniranih i nekondicioniranih zona• odrede se ulazni podaci o okolišu (unutarnji i vanjski klimatski podaci)• za svaku zonu zgrade i za svaki mjesec u godini proračuna se potrebnaenergija za grijanje i potrebna energija za hlađenje• odredi se godišnja potrebna energija po zonama zbrajanjem mjesečnihpotreba• zbroji se potrebna energija po zonama koje opslužuju iste kombinacijetehničkih sustava• odredi se potrebna konačna energije za grijanje i hlađenje, uzimajući u obzirtoplinske gubitke sustava za grijanje i za hlađenje• zbroje se rezultati za različite zone zgrade s različitim tehničkim sustavima.63

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEShema proračuna zgrade s tri zonei dva tehnička sustava.64

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEDa bi se uzelo u obzir međudjelovanje zgrade i tehničkog sustava, proračunse provodi u barem dva proračunska koraka (dvije iteracije) i to na sljedećinačin:• u prvom koraku se proračunava potrebna korisna energija za grijanje ihlađenje prostora, ne uzimajući u obzir toplinske gubitke sustava grijanja ihlađenja jer su u toj fazi proračuna oni još nepoznati. Iz izračunate potrebnekorisne energije za grijanje i glađenje proračunavaju se, između ostalog, igubici tehničkog sustava koji se mogu iskoristiti• u drugom koraku vrši se ponovni proračun potrebne korisne energije zagrijanje i hlađenje pri čemu se uzimaju u obzir u prethodnoj iteraciji izračunatiiskoristivi toplinski gubici sustava koji se uzimaju u proračun unutarnjihtoplinskih dobitaka.65

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPrvi korak proračuna66

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEDrugi korak proračuna67

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE3. Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/a]QH , ls QH, em,lsQH, dis,lsQH, st,lsQH, gen,lsHx btr,x AiUi lkk j i k j Hve, adj a ca bve,kkQve Hve, adj int,set,H,zetQTsq Hve,k,mntr, adj int,set,HetH1HH, gn za 0 i 1a 1HHH1HaaHH, gn zaH1a 1H1H, gn zaH 0HQintQ solk Φkint,mn,kΦΦ sol, ksol,mn,kt F 1 btr,llsh,ob,kt A1 btr,llsol,kΦIsol,kint,mn,u,l FΦr,ksol,mn,u,l tΦr,k tHtr HD Hg HU HAQ Q Ts QH, htVeQH, gn Qint QsolQQQQQH , ndTs VeH, gnintsolQH, nd QH,nd,cont QH,ntH,gnQH,gnQH, nd QH,nd,interm aH,redQH,nd,contQHQH , ndQWQH, lsQW , lsQW, d WcWVW,d W0QW , ls QW, dis,lsQW, st,lsQW, gen,ls68

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna toplinska energija, QH [kWh/a],‣zbroj godišnje potrebne topline i godišnjih toplinskihgubitaka sustava za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode u zgradiQHQH , ndQWQH, lsQW , lsQH , ndQ W- godišnja potrebna toplinska energija za grijanje- godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje PTVQH ,QW , lsls- godišnji toplinski gubici sustava grijanja- godišnji toplinski gubici sustava za zagrijavanje PTV69

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/aHRN EN ISO 13790:2008 -Energetska svojstva zgrada –Proračun potrebne energije za grijanje i hlađenjeDefinira metodu proračuna godišnje potrebne energije za grijanje i hlađenjeprostora, koja vrijedi za stambene i nestambene zgradeNorma sadrži: kriterije za podjelu zgrada na različite proračunske zone metode proračuna prenošenja topline transmisijom i ventilacijom metode proračuna unutarnjih i sunčevih toplinski dobitaka djelovanje toplinske inercije zgrade na potrebnu energiju u vezi s prekidima ugrijanju i hlađenju zgrade metodu proračuna godišnje potrebne energije za grijanje i hlađenje (korisna energija) metodu proračuna godišnje potrebne energije za sustave grijanja i hlađenja (konačna energija) godišnju potrebnu energiju za sustav ventilacijeUlazni podaci – druge norme koje obrađuju pojedine građevinske dijelove zgradeili dijelove tehničkih sustava zgrade70

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13790:2008Norma nudi tri različite metode za proračun: kvazistacionarnu mjesčenu metodu proračuna jednostavnu satnu dinamičku metodu proračuna proračunske postupke za podrobne dinamičke metode simulacijeZa potrebe energetskog certificiranja koristi se mjesečna metodas proračunskim intervalom od jednog mjeseca.Proračunsko razdoblje – jedna godina71

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETrajanje sezone grijanja i hlađenja:HRN EN ISO 13790:2008Lm 12 Hf H , mm1- grijanjefH , m-Udio broja dana u mjesecu koji pripada sezoni grijanjaUdio dana u pojedinom mjesecu koji se ubraja u sezonu grijanja, određuje setemeljem omjera pripadajuće mjesečne potrošnje energije za grijanje i ukupneenergije za grijanje, hlađenje, predgrijavanje i predhlađenje ventilacijskog zrakaprema sljedećem izrazu:Faktor fH računa se za svaki mjesec u godini.72

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJELm 12 Cf C , mm1- hlađenjefC , m-udio dana u mjesecu koji pripada sezoni hlađenjaUdio dana u pojedinom mjesecu koji se ubraja u sezonu hlađenja određuje setemeljem omjera pripadajuće mjesečne potrošnje energije za hlađenje i ukupneenergije za grijanje i hlađenje prema sljedećem izrazu:73

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProračunske zone:Kod podjele zgrade u proračunske zone proračun potrebne toplinemože se provesti na dva načina: uzimajući u obzir toplinsku povezanost zona, ili ne uzimajući u obzir toplinsku povezanost zonaDodatak B. HRN EN ISO 13790Razlika postavnih vrijednostiunutarnjih temperatura susjednih zona 5 KUzima se u obzir:-Prijenos topline transmisijom krozpregradne građevne dijelove između zonaZanemaruje se:- Utjecaj toplinskih mostova- prenošenje topline preko tla74

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd75

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE76

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13790:2008Godišnja potrebna toplinska energija za grijanje QH,nd [kWh/a‣računski određena količina topline koju sustavom grijanja trebatijekom jedne godine dovesti u zgradu za održavanje unutarnjeprojektne temperature u zgradi tijekom razdoblja grijanja zgrade;- za kontinuirano grijanje:QH, nd QH,nd,cont QH,ntH,gnQH,gn(kWh/a)gdje je:QH,ht - ukupni toplinski gubici zgrade u periodu grijanja prema vanjskom okolišu (kWh/a)QH,nd,cont - ukupni toplinski gubici zgrade u periodu grijanja prema vanjskomokolišu pri kontinuiranom grijanju (kWh/a)QH,gn - ukupni toplinski dobici zgrade u periodu grijanja (kWh/a)H,gn - faktor iskorištenja toplinskih dobitaka pri grijanju77

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE- za nekontinuirano (intermitentno) grijanje:HRN EN ISO 13790:2008QH, nd QH,nd,interm aH,redQH,nd,cont(kWh/a)N- normalni načinA- npr. noćB- npr. vikendgdje je:aH,red - redukcijski faktor za nekontinuirano grijanje premaHRN EN ISO 13790 točka. 13.2.2.1.78

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEgdje je:aH,red - redukcijski faktor za nekontinuirano grijanje premaHRN EN ISO 13790 točka. 13.2.2.1. (dijagram)HQQH,gnH,ht- omjer toplinskih dobitaka i gubitakafH,hr - ovisi o broju sati grijanja tijekom tjedna npr: 5d, 14 h/d =0,425d, 10 h/d =0,30 CHmtr3600 Hve(h)- Vremenska konstanta zgrade79

QVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13790:2008Q Q Q Q H , nd Ts Ve H , gnintsolGUBICIQH , ntDOBICIQ H , gnSpecifična vrijednost:QVeH , nd3kWhQ/ m aH , ndkWhm a2/AK – ploština korisne površine zgradeVe – obujam grijanog dijela zgradeAK80

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13790:2008TOPLINSKI GUBICIToplinski gubici proračunske zone za promatrani vremenski period (mjesec):QH H H, ht QTsQVetr ve int etgdje je:HtrTOPLINSKI GUBICI TRANSMISIJOM- koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka proračunske zone(prema HN EN ISO 13789) (W/K)Hve - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka proračunske zone (W/K)int - unutarnja projektna temperatura grijane zone (°C)et- srednja vanjska temperatura za proračunski period (npr. mjesečna) (°C)- proračunski vremenski period (h)81

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQTsHtr, adj int,set,HetHRN EN ISO 13790:2008Htr - Koeficijent transmisijskih toplinskih gubitakaodređuje se u skladu s normomHN EN ISO 13789) prema sljedećem izrazu:gdje je:HDHtrHD Hg HU HA(W/K)- koeficijent transmisijskog gubitka prema vanjskom okolišu (W/K)HgHU- stacionarni koeficijent transmisijskog gubitaka prema tlu (W/K)- koeficijent transmisijskog gubitka kroz negrijani prostor prema vanjskomokolišu (W/K)HA- koeficijent transmisijskog gubitka prema susjednim zgradama (W/K)82

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEKod određivanja (izračuna) koeficijenta transmisijskih gubitaka uobziriti sljedeće: za udio ploštine prozorskog okvira (općenito svih providnih elemenata)u ukupnoj ploštini prozora uzeti fiksnu vrijednost 0,3 učinak noćne izolacije prozora s kapcima ne uzima se u obzir učinak velike tromosti tla kod prenošenja topline kroz tlo treba uzeti u obzirpomoću faktora prilagodbe bm u skladu s normom HRN EN ISO 13370; Dodatak A transmisija topline na susjedne zgrade uzima se u obzir ako je razlika temp.> 5K za transmisiju topline na susjedne osunčane prostore (staklenike) koristitipostupak prema HRN EN ISO 13789.83

gdje je:VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOpćeniti izraz za pojedini koeficijent transmisijskog gubitka sastojise od tri dijela i može se prema normi HN EN ISO 13789 napisati u obliku:Ai - površina i-tog građevinskog elementa (m 2 )Ui - koeficijent prolaza topline i-tog građevinskog elementa (W/m 2 K)lk- duljina k-tog linearnog toplinskog mosta (m)k - dužinski koeficijent prolaza topline k-tog linearnog toplinskog mosta (W/m K)jHx btr,x AiUi lkk ji k j - koeficijent prolaza topline j-tog točkastog toplinskog mosta (W/K)(W/K)btr,x - faktor prilagodbe, btr,x1 ako je temperatura s druge strane građevinskog elementarazličita od vanjske temperature zraka.Određuje se u skladu s normom HN EN ISO 13789.Npr. za proračun gubitaka kroz negrijani prostor prema vanjskom okolišu btr,U iznosi:Hue - koeficijent transmisijskog gubitka od negrijanog prostoraHueprema vanjskom okolišu (W/K)btr,UHiu HueHRN EN ISO 13 790Hiu - koeficijent transmisijskog gubitaka od grijanog prostoraprema negrijanom prosstoru (W/K)84

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGUBICI VENTILACIJOMQveHve, adj int,set,H,zetHve , adjKoeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka određuje se uskladu s normom HN EN ISO 13790) prema sljedećem izrazu:Hve, adj acave,kkbq (W/K)ve,k,mn85

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEgdje je:a - gustoća zraka (kg/m 3 )cp- specifični toplinski kapacitet zraka pri konstantnom tlaku (J/kgK) c a p31200 J/m Kbve,k - faktor prilagodbe za svaki pojedini (k-ti) element koji pridonosiventilacijskim gubicima. bve,k1 ako je temperatura ulaznog zraka različita odvanjske temperature zraka. Određuje se posebno za različite slučajeve premanormi (infiltracija kroz vanjsku ovojnicu zgrade, infiltracija iz susjednihnekondicioniranih prostora, ventilacija zrakom iz staklenika, ...)točka 9.3.3. HRN EN 13790qve,k,mn - prosječni protok zraka za svaki pojedini (k-ti) element koji pridonosiventilacijskim gubicima u proračunskom periodu (m 3 /s)EN 15242 i/ili EN 15241 ili nacionalni propisi (Anex A HRN EN ISO 13790)86

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13 790Kod određivanja (proračuna) koeficijenta ventilacijskih gubitaka uobziriti sljedeće: kod proračuna prenošenja topline ventilacijom ne uzima se u obzir ventilacija iinfiltracija zraka iz susjednih zgrada kod proračuna prenošenja topline između toplinskih povezanih proračunskih zonaprenošenje topline ventilacijom ne uzima se u obzir vrijednost faktora prilagodbe temperature kod prisilne ventilacije s centralnimpredgrijanjem i predhlađenjem zraka ovisi o primjenjenoj metodi proračunapotrebne toplinske energije za predgrijanje i predhlađenje.Norma nudi dvije metode:A – odvojen proračun potrebne toplinske energije za predgrijanje i predhlađenjeb ve , kint, setint, setsup,ek int,set sup, k- postavna temperatura u zoni grijanja ili hlađenja- dobavna temperatura zraka ( Dodatak A ) e- vanjska temperatura zraka (Dodatak F)87

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13 790B – proračun toplinske energije za predgrijanje i predhlađenje uključen jeu proračun potrebne toplinske energije za sustav grijanja i hlađenja zgradeKoristi se metoda A za proračun faktora prilagodbe temperature i odvojeniproračun potrebne toplinske energije za predgrijanje i predhlađenje(točka 9.3.3.12. norme)QQV , preheatfve t,kV caafve,t,kqve,ksup, k, precool aca fve,t,kqve,k e3ac a1200, J / m Ktesup, kt- predgrijanjef ve ,, - Udio broja sati dnevno ( za puno vrijeme t,k )1- predhlađenje88

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13 790TOPLINSKI DOBICIToplinski dobici proračunske zone za promatrani vremenski period (mjesec):QH, gn QintQsol(Wh)gdje je:Q int - unutarnji toplinski dobici (Wh)Q sol - toplinski dobici od sunčeva zračenja (Wh)89

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUUnutarnji toplinski dobiciIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13 790Unutarnji toplinski dobici proračunske zone za promatrani vremenski period (mjesec):Qint kΦint,mn,k t l1b Φ t(Wh)tr,lint,mn,u,lgdje je: int,mn,k int,mn,u,lb tr,lt- prosječni toplinski učin k-tog unutarnjeg izvora topline u grijanom prostoru: ljudi,uređaji, rasvjeta ...(W)- prosječni toplinski učin l-tog unutarnjeg izvora topline u susjednomnegrijanom prostoru (W)- faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s l-tim unutarnjim toplinskimizvorom (prema normi HRN EN ISO 13789)- proračunski vremenski period (h)90

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13 790 int,mn,k ;- obuhvaćaju:-toplinski tok koji odaju ljudi u prostoru-toplinski tok od rada raznih korisnikovih uređaja u prostoru-toplinski tok od rasvjete-toplinski tok od potrošne tople vode i otpadne vode-toplinski tok nastao radom elemenata sustava grijanja, hlađenja i ventilacije (onaj diogubitaka koji se može rekuperirati unutar zgrade) HVACint, HVACint, Hint, Vint, C91

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdavanje topline i vlage ljudskog tijelaBazalni metabolizam (stvaranje minimalne topline u tijelu koja je potrebna zaodržavanje života u potpunom mirovanju)iznosi 80 W, odnosno 45 W/m 2 , a prilikom sjedenja iznosi oko 60 W/m 2 .Ukupno odavanje topline, pri temperaturi zraka od 18 ºC do 30 ºC, iznosi oko118 W, a ta vrijednost raste pri temperaturama ispod 18ºC, i pada pritemperaturama iznad 30ºC.Količina udisanog zraka odraslog čovjeka bez fizičkog napora iznosi 0,5 m 3 /h(maksimalno 8 do 9 m 3 /h), a izdisani zrak sadrži oko 95 % vlažnosti i imatemperaturu od oko 35 ºC.92

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdavanje topline i vlage ljudskog tijelaOdavanje topline i vlage ljudskog tijela ovisi o tjelesnoj aktivnosti itemperaturi zraka kako je prikazano u ovoj tablici.Aktivnost Temp. zraka ºC 18 20 22 23 24 25 26Q tr (suho) W 100 95 90 85 75 75 70Statičkisjedeći radQ f (vlažno) W 25 25 30 35 40 40 45(I stupanjaktivnosti)Q uk W 125 120 120 120 115 115 115Odavanje vod.pare G Dg/h 35 35 40 50 60 60 65Težak fizičkirad(IV stupanjaktivnosti)Q uk W 270 270 270 270 270 270 270Q tr W 155 140 120 115 110 105 9593

Relativna vlažnostVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPreporučuje se održavati relativnu vlažnost zraka u području od 35 do 60 (65)%za temperature zraka do 25 °C.Relativna vlažnost ima mali utjecaj na toplinsku ugodnost.Relativna vlažnost zrakaprostora φ (%)NeugodnovlažnoUgodnoJoš dovoljnougodnoNeugodnosuhoTemperatura prostoraθp (°C)Područje ugodnosti u ovisnosti o temperaturiprostorije i relativnoj vlažnosti zraka u prostoriji94

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE ITOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA “NN” 110/08Članak 14.Qint - unutarnji dobici topline, Qint, računaju se s vrijednošću 5 W/m²ploštine korisne površine zgrade, ako drugim propisom nije drukčijeodređeno;Napomena: povratni toplinski gubici tehničkih sustava uzimaju se u obzir kao dio unutarnjihtoplinskih dobitaka kod proračuna toplinskog toka iz unutarnjih izvora topline zanemaruju se izvoritopline u nekondicioniranom prostoru, osim u slučaju osunčanih prostora-staklenika kod proračuna toplinskog toka iz unutarnjih izvora topline zanemaruju seoslobođena toplina pomične i dekorativne rasvjete, rasvjete oko zgrade i sl95

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEToplinski dobici od sunčeva zračenjaHRN EN ISO 13 790Toplinski gubici proračunske zone od sunčeva zračenja za promatrani vremenskiperiod (mjesec):Qsol kΦsol,mn,k t l1b Φ t(Wh)tr,lsol,mn,u,lgdje je: sol,mn,k- prosječni toplinski učin sunčanog toplinskog izvora kroz k-ti građevnidio u grijani prostor (W) sol,mn,u,l - prosječni toplinski učin sunčanog toplinskog izvora kroz l-ti građevni diou susjedni negrijani prostor (W)b tr,lt- faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s l-tim sunčanimtoplinskim izvorom (prema normi HRN EN ISO 13789)- proračunski vremenski period (h)96

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProsječni toplinski učin sunčanog toplinskog izvora krozk-ti građevni dio:gdje je:Φsol, k Fsh,ob,kAsol,kIsol,k Fr,kΦr,k(W) Točka 11. normeHRN EN ISO 13 790Fsh,ob,k - faktor smanjenja zbog sjene od vanjskih prepreka direktnom sunčevuzračenju na površinu k-tog građevnog elementaAsol,k - efektivna površina k-tog građevnog elementa uzimajući u obzir orijentaciju inagib plohe (m 2 )Isol,k - prosječna gustoća toplinskog toka sunčeva zračenja na površinu k-toggrađevnog elemenata (W/m 2 )Fr,k - faktor oblika između k-tog građevnog elementa i nebanpr. Fr,k=1 za nezasjenjeni vodoravan krovFr,k=0,5 za nezasjenjeni okomiti krovr,k- toplinski tok zračenja k-tog građevnog elementa prema nebu (W)Sunčevi toplinski dobici iz osunčanog prostora-staklenika proračunavaju seprema: dodatku E, točka E.2.3. norme97

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN ISO 13 790FAKTOR ISKORIŠTENJA TOPLINSKIH DOBITAKA ZA GRIJANJEH,gn je bezdimenzijski faktor koji definira koliki se udio ukupnih toplinskihdobitaka iskorištava za grijanje (koristi se kod mjesečnog ili sezonskog proračuna)Računa se posebno za svaku proračunsku zonu i za svaki mjesec. ( točka 12.2.1.norme)Funkcija je omjera toplinskih dobitaka i gubitaka te toplinske inercije zgrade(koja se opisuje parametrom a). Definiran je sljedećim izrazima:gdje je:aH1HH, gn za 0 i 1a 1HHH1HaHH, gn zaH1aH11H, gn zaH 0HH - omjer toplinskih dobitaka i gubitaka (-)aH - bezdimenzijski numerički parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije (-) 98

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE- omjer toplinskih dobitaka i gubitaka HQQH,gnH,htHRN EN ISO 13 790-bezdimenzijski numerički parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije funkcija jevremenske konstante zgradegdje je:a H a H,0H ,0- za mjesečni proračun aH,0 = 1 H,0=15 h- za sezonski proračun aH,0 = 0,8 H,0=30 h(tablica 9. norme)99

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEVremenska konstanta zgrade (točka 12.2.1.3. norme)HRN EN ISO 13 790 CHmtr3600 Hve(h)gdje je:Htr - koeficijent transmisijskih toplinskih gubitaka proračunske zone (W/K)Hve - koeficijent ventilacijskih toplinskih gubitaka proračunske zone (W/K)Cm - toplinski kapacitet zgrade ili proračunske zone (J/K)Kod proračuna vremenske konstante zgrade “”, unutarnji toplinski kapacitet zgradeCm određuje se pojednostavljeno prema izrazimaCCCmmm 470 kJ/m 2K Af 330 kJ/m 2K Af180 kJ/m 2K Afza teške zone zgradeza srednje teške zone zgradeza lagane zone zgradegdje je:100Af - površina kondicioniranog dijela proračunske zone zgrade proračunata s vanjskimdimenzijama (m 2 )

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEFaktor iskorištenja toplinskih dobitaka za grijanje može se, za potrebe certificiranja,računati na pojednostavljen način prema sljedećim izrazima (iz Pravilnika oenergetskom certificiranju zgrada, NN 36/10):101

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETEŠKE ZONE ZGRADEHRN EN ISO 13 790One zone zgrade koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:- masivni unutarnji i vanjski građevni dijelovi (gustoća materijala 1000 kg/m 3- bez ovješenih stropova ili obloga stropova toplinsko-izolacijskim materijalima- bez toplinske izolacije na unutarnjoj strani vanjskih građevnih dijelova- bez visokih prostorijaSREDNJE TEŠKE ZONE ZGRADEOne zone zgrade koje zadovoljavaju sljedeće uvjete:- masivni unutarnji i vanjski građevni dijelovi (gustoća materijala 600 kg/m 3- bez ovješenih stropova ili obloga stropova toplinsko-izolacijskim materijalima- bez toplinske izolacije na unutarnjoj strani vanjskih građevnih dijelova- bez visokih prostorijaLAGANE ZONE ZGRADEOne zone zgrade koje ne zadovoljavaju uvjete za “teške” i “srednje teške” zone zgrade.102

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPojednostavljene metode i standardni ulazni podaci(dodatak G norme HRN EN ISO 13790): kod postojećih zgrada toplinski mostovi se uzimaju u obzir prema točki G.2.1.i podacima iz tablice G.1. norme učinak noćne toplinske izolacije kod prozora ne uzima se u obzir točka G.2.2. norme za unutarnje toplinske dobitke od osoblja i uređaja treba koristiti sljedeće podatketočka G.4. norme:( mint, Ocint,A) / A f 4,5W/( mint, Ocint,A) / A f 6,0; W /( mint, Ocint,A) / A f 5,0; W /222- kod stambenih zgrada- kod uredskih zgrada-kod svih ostalih nestambenih zgradajavne namjene- kod nestambenih zgrada gospodarske namjene prema namjeni i uvjetima korištenja103

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETEHNIČKI PROPIS O RACIONALNOJ UPORABI ENERGIJE ITOPLINSKOJ ZAŠTITI U ZGRADAMA “NN” 110/08 kod proračuna sunčevog toplinskog dobitka vrijednost stupnja propuštanjaukupne energije kroz ostakljenje “gn” uzimaju se iz Priloga C, Tablica 1.,a faktori umanjenja naprave za zaštitu od sunčeva zračenja iz Priloga C, Tablica 2.RednibrojTip ostakljenja1. Jednostruko staklo (bezbojno, ravno float staklo) 0,872. Dvostruko izolirajuće staklo (s jednim međuslojemzraka)3. Trostruko izolirajuće staklo (s dva međuslojazraka)4. Dvostruko izolirajuće staklo s jednim staklomniske emisije (Low-E obloga)5. Trostruko izolirajuće staklo s dva stakla niskeemisije (dvije Low-E obloge)6. Dvostruko izolirajuće staklo sa staklom zazaštitu od sunčeva zračenjagn0,800,700,600,500,507. Staklena opeka 0,60RednibrojNaprava za zaštitu od sunčeva zračenja F C (-)1. Bez naprave za zaštitu od sunčeva zračenja 12. Naprava s unutrašnje strane ili između stakala2.1 – bijele ili reflektirajuće površine i malene transparentnosti a) 0,752.2 – svijetle boje ili malene transparentnosti 0,802.3 – tamne boje ili povišene transparentnosti 0,903 Naprava s vanjske strane3.1 –ne, lamele koje se mogu okretati, otraga provjetravano 0,253.2 – žaluzine, rolete, kapci (škure, grilje) 0,304. Strehe, lođe b) 0,505. Markize, gore i bočno provjetravane b) 0,40a)Transparentnost naprave za zaštitu od sunčeva zračenja manja od 15% smatra semalenom, a transparentnost u iznosu 15% ili većem smatra se povišenom.b)Navedena vrijednost primjenjuje se za slučaj kad je spriječeno direktno osunčanjeprozora.104

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN 15316-1Toplinski gubici sustava grijanja Q H,ls [kWh/a]‣ energetski gubici sustava grijanja tijekom jedne godinekoji se ne mogu iskoristiti za održavanje unutarnje temperature u zgradi;•Toplinski gubici kod proizvodnje ili pripremetopline,uključujući regulaciju•Toplinski gubici kod razvoda topline,uključujući regulacijuHRN EN 15316-4-1HRN EN 15316-2-3HRN EN 15316-2-1•Toplinski gubici kod izmjene topline u prostoru,uključujući regulacijuHRN EN 15316-3-3•Toplinski gubici kod spremnika topline,uključujući regulaciju105

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN 15316-1Q Q QQQH , ls H , em,ls H , dis,ls H , st,ls H , gen,lsstgenemdis106

QH , gen,lsVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEToplinski gubici kod proizvodnje ili pripremetopline,uključujući regulacijuHRN EN 15316-4-1Proračun uključuje:- Potrebnu toplinu za podsustav razvoda ogrijevnog medija (prema EN 15316-2-3)- potrebnu toplinu za sustav pripreme PTV (prema 15316-3-2)- toplinske gubitke na strani dimnih plinova- toplinske gubitke kroz oplatu kotlaProračunski period je jedan mjesec, arezultati se zbrajaju za jednu godinuIzlazni rezultati toplinska energija iz goriva ukupni toplinski gubici izvora topline povratni toplinski gubici pomoćna energija107

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEMetode proračuna: sezonska metoda metoda specifične korisnosti kotla ciklička metodaODABIRE SE: METODA PRORAČUNA PREKOSPECIFIČNE KORISNOSTI KOTLA(Oslanja se na direktivu Boiler Efficiency Direktive 92/42/EEC)Proračun dijeli gubitke na tri režima pogona: nazivni učinak (100%) djelimično opterećenje mirovanje (0%-stand by)Do donošenja nacionalnog aneksa mogu se koristiti podaci od proizvođačaZa kotlove ispitane prema EN ili ponuđeni podaci iz aneksa B i D norme HRN EN 15316-4-1108

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEMETODOLOGIJA PROVOĐENJAENERGETSKOG PREGLEDAZGRADA , 2009ηa=1/eg109

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE110

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE111

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE112

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQ Toplinski gubici kod razvoda topline,H , dis , lsuključujući regulacijuHRN EN 15316-2-3Provodi se pojednostavljeni hidraulični proračun potrebne snage za razvodogrijevnog medija prema predlošku u normi.Proračun daje izlazne rezultate: unos toplinske energije kao zbroj isporučene topline podsustavu izmjene itoplinskih gubitaka podsustava razvoda pomoćna energija za pogon pomoćnih elemenata podsustava(pumpe, ventilatori) povratni toplinski gubici podsustavaPostupak proračuna može se provesti kao: detaljni postupak pojednostavljeni postupak113Uz korištenje podataka iz aneksa A1 i A3 norme

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQ Toplinski gubici kod izmjene topline uH , em , lsprostoru, uključujući regulacijuHRN EN 15316-2-1Proračun toplinskih gubitaka uključuje: interakciju između izmjenjivača (radijator, konvektor, panelno grijanje) i prostora temperaturnu regulaciju (lokalna, centralna) položaj ugradnje i tehničke karakteristike izmjenjivačaProračun daje izlazne rezultate: unos toplinske energije kao zbroj isporučene topline prostoru i toplinskihgubitaka podsustava pomoćna energija za pogon pomoćnih elemenata podsustava (pumpe, ventilatori) povratni toplinski gubici podsustava114

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEODABIRE SE: metoda proračuna sa stupnjem korisnosti em, tkzv.njemački pristup prema DIN V 18599Tablični podaci u aneksima vrijede za: standardne visine prostora (do 4m) stambene i nestambene zgrade pojedinačni prostor kontinuirani pogon različite razine toplinske zaštiteTablica A1115

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPrimjer tablice Anex EN 15316-2-1 (DIN 18599)116

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE4. Godišnja potrebna toplinska energija za hlađenje, QC,hnd [kWh/a],‣računski određena količina topline koju sustavom hlađenja trebatijekom jedne godine odvesti iz zgrade za održavanje unutarnjeprojektne temperature u zgradi tijekom razdoblja hlađenja zgradeQC, nd QC,nd,cont QC,gnC,lsQC,ht(kWh/a)HRN EN ISO 13 790QQQQQC, ndint solC,lsTsVe C,ls117

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJENavedeni izraz vrijedi za kontinuirano ili kvazikontinuirano hlađenje (kadarazlika postavnih vrijednosti unutarnje temperature u normalnim razdobljimahlađenja u odnosu na razdoblja reduciranog hlađenja, nije veća od 3°C).Pri kvazikontinuiranom hlađenju za postavnu vrijednost željene unutarnjetemperature, uzima se prosječna vrijednost postavnih vrijednosti temperatureodređena na način kao pri kvazistacionarnom grijanju.Postavne vrijednosti unutarnje temperature za razdoblja grijanja i hlađenjaovisno o namjeni zgrade (HRN EN ISO 13790)118

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJENekontinuirano hlađenje:QC, nd QC,nd,interm aC,redQC,nd,cont(kWh/a)ac , red-Bezdimenzijski redukcijski faktor za nekontinuirano hlađenje premaHRN EN ISO 13790119

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEBezdimenzijski redukcijski faktori najveću vrijednostmože imati najmanju vrijednostVremenska konstanta zgrade računa se kao kod proračuna potrebne energijeza grijanje.120

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEgdje je Af površina kondicioniranog dijela proračunske zone zgradeproračunata s vanjskim dimenzijama.121

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEUkupna izmijenjena toplina u režimu hlađenjaUkupna izmijenjana toplina proračunske zone u režimu hlađenja, kada sezgrada sastoji samo od jedne zone ili u slučaju više zona kada je razlikatemperatura u susjednim zonama manja od 5 K, za promatrano vremenskorazdoblje (mjesec) računa se prema izrazu:122

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEIzmijenjena toplina proračunske zone u režimu hlađenja kada se zgrada sastoji odviše zona čija je razlika unutarnjih temperaturameđu zonama z i y veća ili jednaka 5 K, za promatrano vremensko razdoblje(mjesec), računa se prema izrazu:123

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE124

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEIzmijenjena toplina transmisijom prema vanjskom okolišu za zonu z računa se zasvaki mjesec i to prema izrazu:125

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEIzmijenjana toplina ventilacijom prema vanjskom okolišu za zonu z računa seza svaki mjesec i to prema izrazu:QveHve, adj int,Cet126

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEZa slučaj kada se zgrada sastoji od dvije ili više zona čija je razlika unutarnjihpostavnih temperatura veća ili jednaka 5 K, računa se transmisijska iventilacijska izmjena topline među zonama.Izmijenjena toplina transmisijom iz zone z prema zoni y iznosi:Izmijenjena toplina ventilacijom iz zone z prema zoni y iznosi:127

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEAktualna srednja temperatura susjedne zone računa se prema izrazu(Dodatak B norme):128

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEKod zgrada s više zona, čija je razlika unutarnjih postavnih temperatura veća ilijednaka 5 K, proračun potrebne korisne energijeza hlađenje zone vrši se u koracima, tj. iterativno (najčešće u dvije ili tri iteracije)prema sljedećem algoritmu:1) u početku se usvaja da je aktualna srednja temperatura svake zone jednakapostavnoj vrijednosti unutarnje temperature određenoj na sličan način kao kodgrijanja2) izračunavaju se potrebne energije za hlađenje svake zone uzimajući u obzirtransmisijsku i ventilacijsku izmjenu topline među zonama3) na temelju netom dobivenih potrebnih energija hlađenja izračunavaju se aktualnesrednje temperature zone prema prethodnom izrazu4) ako se nova izračunata aktualna srednja temperatura razlikuje od pretpostavljeneza više od 0,5°C, postupak se ponavlja od koraka 2), a u protivnom iteracijskipostupak proračuna je okončanKoeficijenti transmisijske Htr i ventilacijske izmjene topline Hve određuju se nanačin kako je to opisano kod proračuna potrebne energije za grijanje.129

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEToplinski dobici u režimu hlađenjaQQQQQC, ndint solC,lsTsVeUnutarnji toplinski dobici i toplinski dobici od Sunčeva zračenja izračunavajuse na isti način kao kod proračuna potrebne energije za grijanje, vodećiračuna o vrijednosti unutarnje postavne temperature koja se u ovom slučajuuzima za razdoblje hlađenja130

Unutarnji toplinski dobici:QintVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEUnutarnji toplinski dobici proračunske zone za promatrani vremenski period(mjesec):gdje je: int,mn,k int,mn,u,lb tr,l kΦint,mn,k t l1b Φ t(Wh)tr,lint,mn,u,l- prosječni toplinski učin k-tog unutarnjeg izvora topline u grijanom prostoru: ljudi,uređaji, rasvjeta ...(W)- prosječni toplinski učin l-tog unutarnjeg izvora topline u susjednomnegrijanom prostoru (W)QQQQC, ndint solC,ls- faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s l-tim unutarnjim toplinskimizvorom (prema normi HRN EN ISO 13789)t - proračunski vremenski period (h) ANEX: F HRN EN ISO 13790Qunutarnji dobici topline, Qint, računaju se s vrijednošću 5 W/m² ploštine korisnepovršine zgrade, ako drugim propisom nije drukčije određenoHRN EN ISO 13 790Ts131Ve

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQQQQQC, ndint solC,lsTsVeToplinski dobici od sunčeva zračenjaHRN EN ISO 13 790Toplinski dobici proračunske zone od sunčeva zračenja za promatrani vremenskiperiod (mjesec):QsolkΦsol,mn,k t l1b Φ t(Wh)tr,lsol,mn,u,lgdje je: sol,mn,k- prosječni toplinski učin sunčanog toplinskog izvora kroz k-ti građevnidio u grijani prostor (W) sol,mn,u,l - prosječni toplinski učin sunčanog toplinskog izvora kroz l-ti građevni diou susjedni negrijani prostor (W)b tr,l- faktor smanjenja za susjedni negrijani prostor s l-tim sunčanimtoplinskim izvorom (prema normi HRN EN ISO 13789)t - proračunski vremenski period (h) ANEX: F HRN EN ISO 13790 132

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProsječni toplinski učin sunčanog toplinskog izvora krozk-ti građevni dio:gdje je:Φsol, kFsh,ob,kAsol,kIsol,k Fr,kΦFsh,ob,k - faktor smanjenja zbog sjene od vanjskih preprekadirektnom sunčevu zračenju na površinu k-toggrađevnog elementaAsol,kIsol,kFr,kr,k- efektivna površina k-tog građevnog elementauzimajući u obzir orijentaciju i nagib plohe (m 2 )- prosječna gustoća toplinskog toka sunčevazračenja na površinu k-tog građevnog elemenata(W/m 2 )- faktor oblika između k-tog građevnog elementa inebanpr. Fr,k=1 za nezasjenjeni vodoravan krovFr,k=0,5 za nezasjenjeni okomiti krov- toplinski tok zračenja k-tog građevnog elementaprema nebu (W)r,k(W)HRN EN ISO 13 790133

FAKTOR ISKORIŠTENJA TOPLINSKIHVELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGUBITAKA KOD HLAĐENJA HRN EN ISO 13 790c,ls -je bezdimenzijski faktor koji definira koliki se udio ukupnih toplinskih gubitakaiskoristi kod hlađenja (koristi se kod mjesečnog ili sezonskog proračuna)Računa se posebno za svaku proračunsku zonu i za svaki mjesec.Funkcija je omjera toplinskih dobitaka i gubitaka te toplinske inercije zgrade(koja se opisuje parametrom ac). Definiran je sljedećim izrazima:gdje je:ac1cc, lsza 0 i 1(a 1)ccc1cacc, ls zac1a 1 c lscQ,1za 0QQQQC, ndint solC,ls - omjer toplinskih dobitaka i gubitaka (-)- bezdimenzijski numerički parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije (-) 134a cTsVe

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE- omjer toplinskih dobitaka i gubitaka (hlađenje)cQQc,gnc,htHRN EN ISO 13 790-bezdimenzijski numerički parametar koji uzima u obzir utjecaj toplinske inercije funkcija jevremenske konstante zgradegdje je:- za mjesečni proračun- za sezonski proračunaacocoa c a c,01;co15 0,8; 30coc,0135

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnje potrebna energija za hlađenjeGodišnje potrebna energija za hlađenje u (kWh/a) izračunava sekao zbroj mjesečnih vrijednosti potrebne energije za hlađenje:136

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJESpecifična vrijednost izražena po jedinici korisne površine iznosi:gdje je:Ak - ploština korisne površine zgrade [m2] - ukupna neto podna ploština zgradekoja odgovara namjeni uporabe zgrade, računa se prema točki 5.1.7 HRN ENISO 9836.137

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEDijagrami toka energije za primjer proračuna u režimu hlađenjaBilancu energije treba provesti na dvije razine:‣na razini zgrade kojom se određuje potrebna korisna energija za hlađenje‣ na razini termotehničkog sustava kojom se određuje potrebna konačnaenergija koju je potrebno dovesti za pogon sustava hlađenja.138

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEBilanca na razini zgradeTokovi energije bilance topline na razini zgrade prikazani su na slici .Budući da se radi o hlađenju prostora, strelica koja označava potrebnu korisnuenergiju za hlađenje usmjerena je prema vani te prikazuje toplinu koja jeodvedena iz zgrade posredstvom sustava hlađenja.139

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPotrebna korisna energija za hlađenje zgrade izračunava se kao razlika izmeđuizmijenjene topline kroz ovojnicu zgrade (toplinskih gubitaka transmisijom iventilacijom) i toplinskih dobitaka (unutarnjih i toplinskih dobitaka od Sunčevazračenja).U okviru bilance topline na razini zgrade na slici , prikazan je dio toplinskih gubitakatermotehničkog sustava koji se iskorištava unutar zgrade. Hladni dijelovi razvodasustava mogu predstavljati toplinske ponore te se kao negativne vrijednostiuključuju u proračun unutarnjih toplinskih dobitaka.140

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEBilanca na razini sustavaTokovi energije na strani sustava dijele se na:‣ “tople” prikazane crvenom bojom i‣“hladne” tokove energije prikazane plavom bojom.Sustav mora dati energiju za namirivanje potrebne korisne energije zahlađenje prostora, zatim za namirivanje neiskoristivih toplinskih gubitakai iskoristivih toplinskih gubitaka unutar zgrade te za namirivanje eventualnograshladnog učina koji se koristi u izvan zgrade.Energija koju sustav predaje potrošačima može biti toplinska energija (izobnovljivih ili konvencionalnih izvora) ili električna energija (također izobnovljivih ili konvencionalnih izvora).141

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEEnergija dovedena sustavu (konačna) može se sastojati od energije dovedenerazličitim energentima (EC,gas/oil/...,del) i svaka mora biti iskazana posebno.Eksplicitno je prikazana električna energija (EC,el,del) koja se gotovo uvijekdovodi sustavu kao posebni izvor energije (najčešće kao pomoćna energije).142

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnji gubici sustava hlađenja QC,ls prema HRN EN 15243Određivanje gubitaka sustava hlađenja vrši se u sklopu proračuna potrebnekonačne energije za sustav klimatizacije.Opći pristup postupku proračuna potrebne konačne energije i gubitakasustava opisan je u normi HRN EN 15243: Ventilacija u zgradama -Proračun temperatura, opterećenja i energije u prostorijama zgrada sasustavima klimatizacije prostora.Pored proračuna godišnje konačne energije za tehničke sustave hlađenja iklimatizacije (članci 13-14) norma daje i proračun potrebnog učinka sustava(članci 1-12). Za potrebe energetskog certificiranja koristi se dio norme koji seodnosi na proračun godišnje energije jer je u njega uključen i proračungubitaka sustava.143

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPotrebna korisna energija za grijanje i hlađenje određena je ranije postupkomopisanim u normi HRN EN ISO 13790.To predstavlja ulazni podatak za proračun potrebne konačne energije za pogonsustava, uključujući proračun gubitaka sustava i potrebne pomoćne energijesustava.Ako je u zgradi ugrađen sustav klimatizacije i postoji potreba za održavanjemželjene vlažnosti zraka u prostoru, potrebno je, prije proračuna ukupne konačneenergije sustava, dodatno provesti proračun potrebne energije za ovlaživanje iodvlaživanje.Kod proračuna energije za ovlaživanje i odvlaživanje odabire se metoda bezuzimanja u obzir akumulacije vlage u dijelovimazgrade i namještaju.U tom slučaju bilanca vlage uključuje:• vlagu koja ulazi ili izlazi iz prostorije• vlagu iz unutarnjih izvora te• vlagu koja kondenzira na rashladnim izmjenjivačima unutar prostora.144

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOpći tijek proračuna potrebne konačne energije, toplinskih gubitaka sustava ipomoćne energije sustava hlađenja odvija se prema dijagramu toka145

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna energija za hlađenje, QC [kWh/a],HRN EN 15243‣ je zbroj godišnje potrebne energije za hlađenje i godišnjih gubitakasustava hlađenja u zgradiQ Q QC C, nd C,lsQ Q QQQQQC, ls c,loss,e c,loss,ia,e c,loss,d c,loss,ia,d c,loss,s c,loss,g146

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEQQQQQQQC,lsc,loss,ec,loss,ia,ec,loss,dc,loss,ia,dc,loss,sc,loss,g- Gubici sustava hlađenja-Toplinski gubici kod izmjene topline u prostoru- Gubici tijekom izmjene toplione, zbog iterakcije(međudjelovanja) s grijanjem-Toplinski gubici kod razvoda topline- Gubici tijekom razvoda topline, zbog iterakcije(međudjelovanja) s grijanjem- Toplinski gubici kod spremnika topline- Toplinski gubici kod proizvodnje ili pripreme toplineHRN EN 15243147

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE5. Godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje potrošnetople vode Q W [kWh/a] prema HRN EN 15316-3-1:2007148

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJENorma sadrži metode proračuna potrebne toplinske energije za pripremupotrošne tople vode u zgradi na 4 načina:• prema dnevnoj dinamici potrošnje•prema dnevnom utrošenom volumenu•prema površini zgrade•prema vrsti zgradeHot water needs15316-3-1Distribution15316-3-2Generation15316-3-3Primary Energy15603149

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPema dnevnoj dinamici potrošnjeQ kWh/d)W, d WcWVW,dW 0(3 c 116 (kWh/m K) Q , 16 V kWh/d)W W,W, d1W,d W 0( ( /d)QW, d 4,182VW,dW 0MJgdje je: W - gustoća vode (kg/m 3 )c W - specifični toplinski kapacitet vode (kWh/kg K)V W,d - potrebni dnevni volumen tople vode (m 3 /d) W - temperatura potrošne tople vode 60 °C 0 - temperatura hladne vode iz vodovoda 13,5 °C150

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEDnevno potreban volumen tople vode V W,d određuje se temeljem vrstezgrade i njene namjene:VwVW,d, f , d( l / jed . d)fVw,f , d1000f3(m /d)- Litara tople vode po jedinici i po danu određene temperatureNpr. 88 l/(broj ležaja d)- Broj jedinica proračuna(npr. broj kreveta u bolnici)Ovise o:- tipu zgrade- vrsti djelatnosti koja se odvija u zgradi- zone unutar zgrade- strukturu djelatnosti ( kategorija hotela, razred ugostiteljske djelatnosti …)(dodatak B. HRN EN 15316 -3-1)151

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEako je f=A k - korisna površina stana (m 2 )- Zgrade s jednim stanomako je f=A k > 27 m 2x ln( f ) - y2Vf, W,d( l / mfd)ako je 14m 2

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEZa potrebe energetskog certificiranja zgrada (prema Pravilniku o energetskomcertificiranju zgrada, NN 36/10) koristi se:QW, d WcWVW,dW0 ( kWh/a)gdje je: W - gustoća vode (kg/m 3 )c W - specifični toplinski kapacitet vode (kWh/kg K)V W,d - godišnja potrošnja tople vode (m 3 /g) W 0- temperatura potrošne tople vode u spremniku ( npr. 60 °C)- temperatura hladne vode iz vodovoda (npr. 13,5 °C)153

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPojednostavljeno za stambene zgrade s do 3 stambene jedinice:QA 12,5(kWh/mgdje je A k - korisna površina objekta (m 2 )wKPravilnik o energetskom certificiranjuzgrada, NN 36/10)2a)- Specifična vrijednostPojednostavljeno za stambene zgrade s više od 3 stambene jedinice:QAwK16(kWh/m2a)- Specifična vrijednost154

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETjedne, mjesečne i godišnje potrebne količine toplinske energije za pripremutople vode dobiju se zbrajanjem dnevnih vrijednosti:QQ7W, t 130W, m 1QQW,dW,d(kWh/tjedno)(kWh/mjesečno)QW3651QW,d(kWh/a)155

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE156

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE157

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJELegionarska bolest je vrsta gripe sa groznicom, drhtavicom i suhim kašljem kojuuzrokuje bakterija legionella. Legionella se prenosi putem aerosola, udisanjem sitnihčestica raspršene vode koje sadrže bakteriju. Najčešći izvori legionelle su rashladnitornjevi, sustavi tople vode u kućanstvima, fontane i slični sustavi. Inkubacija možetrajati do dva tjedna, a uznapredovala bolest može prouzrokovati želučane i problemeživčanog sustava što vodi do proljeva i mučnine. Premda bolest ne predstavlja velikuopasnost za zdrave osobe, postoji mogućnost pojave opasnih simptoma kod osobasa slabijim imunitetom ili kod starijih ljudi.Kontrola pojave uzročnika bolesti može se ostvariti pomoću dezinficiranja vode navišim temperaturama.- 70 to 80 °C – raspon dezinficiranja- Pri 66 °C - legionella umire unutar 2 minute- Pri 60 °C - legionella umire unutar 32 minute- Pri 55 °C - legionella umire unutar 5 do 6 sati- 50 to 55 °C – legionella može preživjeti, ali se ne može razmnožavati- 20 to 50 °C - raspon rasta legionelle- 35 to 46 °C – idealni raspon rasta- Ispod 20 °C - legionella može preživjeti, ali nije aktivna158

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnji toplinski gubici sustava za zagrijavanje potrošnetople vode (PTV) Q W,ls [kWh/a] prema HRN EN 15316:2007Postupak određivanja toplinskih gubitaka sustava za zagrijavanje PTV temelji sena analizi sljedećih podsustava za zagrijavanje PTV:Q W,dis,lsQ W,st,lsQ W,gen,ls- toplinski gubici kod razvoda PTV,uključujući regulaciju- toplinski gubici kod spremnika PTV,uključujući regulaciju- toplinski gubici kod proizvodnje PTV,uključujući regulacijuHRN EN 15316-3-2HRN EN 15316-3-3HRN EN 15316-3-3• Ukupni godišnji toplinski gubici sustava za zagrijavanje PTV izračunavaju seprema sljedećem izrazu:QW , ls QW, dis,lsQW, st,lsQW, gen,ls159

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHot water needs15316-3-1Distribution15316-3-2Generation15316-3-3Primary Energy15603160

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna toplinska energija, QH [kWh/a],‣zbroj godišnje potrebne topline i godišnjih toplinskihgubitaka sustava za grijanje i zagrijavanje potrošne tople vode u zgradiQHQH , ndQWQH, lsQW , lsQH , ndQ W- godišnja potrebna toplinska energija za grijanje- godišnja potrebna toplinska energija za zagrijavanje PTVQH ,QW , lsls- godišnji toplinski gubici sustava grijanja- godišnji toplinski gubici sustava za zagrijavanje PTV161

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJE6. QVe [kWh/a] - godišnja potrebna energija za ventilaciju:jest računski određena količina energije za pripremu zraka sustavom prisilneventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacije tijekom jedne godine zaodržavanje stupnja ugodnosti prostora u zgradi162

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPotrebna konačna energija i gubici topline sustava ventilacije određuju se premanormama HRN EN 15241 i HRN EN 15243, a okvirni tijek proračuna dan je u normiHRN EN ISO 13790 (poglavlje 14.3.3). Gubici energije u sustavu ventilacije sastojese od sljedećih elemenata:• toplinskih gubitaka zbog propuštanja u slučaju korištenja ventilacijskih kanala• potrebne konačne energije za predgrijanje i prethlađenje ako se koristicentralno predgrijanje i prethlađenje te• potrebne energije za ventilatore i regulaciju (energija za pogon ventilatora,energija za razleđivanje jedinice za rekuperaciju topline).163

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna konačna energija za centralno predgrijanje računa seprema izrazu:- dio mjeseca “m” koji pripada sezoni grijanja-mjesečna korisna energija potrebna za predgrijanje-iskoristivost sustava pregrijanja koji uključuje utjecaj svihgubitaka sustava za predgrijanje (prema HRN EN 15243).164

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGodišnja potrebna konačna energija za centralno prethlađenje računa se premaizrazu:-dio mjeseca “m” koji pripada sezoni hlađenja-mjesečna korisna energija potrebna za prethlađenje(određena prema postupku u poglavlju 5.2.7 [J]-iskoristivost sustava prethlađenja koji uključuje utjecaj svihgubitaka sustava za prethlađenje (prema HRN EN 15243).165

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEUkupna godišnja konačna energija potrebna za ventilaciju (uključujući gubitke)iznosi:- godišnji toplinski gubici zbog propuštanja ventilacijskih kanala [kWh]- godišnja potrebna konačna energija za centralno predgrijanje [kWh]- godišnja potrebna konačna energija za centralno prethlađenje [kWh]fan- godišnja potrebna energija za ventilatore i regulaciju [kWh].166

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProračun toplinske energije za predgrijanje i predhlađenje uključen jeu proračun potrebne toplinske energije za sustav grijanja i hlađenja zgradeKoristi se metoda A za proračun faktora prilagodbe temperature i odvojeniproračun potrebne toplinske energije za predgrijanje i predhlađenje(točka 9.3.3.12. norme)QV , preheat caafve,t,kqve,ksup, kte- predgrijanjeQV, precool aca fve,t,kqve,k e3ac a1200, J / m Ksup, kt- predhlađenje167

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEKvaliteta zrakaTemperatura zrakaUgodan boravak i rad168

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETehnički propis o sustavima ventilacije, djelomične klimatizacije i klimatizacijezgrada NN 03/07 propisuje tehnička svojstva za sustave ventilacije, sustavedjelomične klimatizacije te za sustave klimatizacije u zgradama.Ventilacija prostorija može biti prirodna i mehanička.Prirodna ventilacija se odvija putem:• infiltracije zraka kroz zazore prozora i vrata, te zidova,• otvaranjem prozora i vrata,• izmjene zraka kroz ventilacijske kanale,• izmjena zraka preko krova (industrijski pogoni)Mehanička ventilacija dijeli se na:• odsisnu ventilaciju (odsisavanje onečišćenog zraka kroz kanale),• tlačnu ventilaciju (dovođenje svježeg zraka kroz kanale),• odsisno-tlačnu ventilaciju.169

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPod pojmom prirodne ventilacije podrazumijeva se izmjena zraka u prostorijikoja je posljedica različite temperature zraka u prostoriji i izvan nje, te strujanjauslijed vjetra.Prodor zraka kroz zazore – infiltracija- dotok vanjskog zraka u prostoriju kroz zazore na prozorima i vratimaAko je unutarnja temperatura zraka viša od vanjske temperature zraka, kao što jezimi u grijanim prostorijama, uslijed razlike u gustoći toplijeg i hladnijeg zraka, tlakzraka na vanjski zid raspoređuje se prema shemi:Minimalni broj izmjena zraka ujednom satu u stambenojprostoriji ne smije biti manji od0,5 h-1.170

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEVentilacija otvaranjem prozora i/ili balkonskih vrataPrirodna je ventilacija kroz otvorene prozore i balkonska vrata najintenzivnijinačin prirodne ventilacije. Navedeni broj izmjena zraka ovisi o brzini vjetra,razlici između temperatura unutarnjeg i vanjskog zraka, vrsti prozora i roletate rasporedu prozora u zgradiPoložaj krila vanjskih prozora i vrata Broj izmjena zraka u satu (h-1)Prozor zatvoren, vrata zatvorena 0 – 0,5Prozor otklopljen, rolete drvene spuštene 0,3 – 1,5Prozor otklopljen bez roleta 0,8 - 4Prozor poluotvoren 5 - 10Prozor potpuno otvoren 9 - 15Prozor i vrata potpuno otvoreni(poprečno provjetravanje)približno 40Broj izmjena zraka pri prirodnoj ventilaciji kroz prozore i vrata(orjentacione vrijednosti)171

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEIzmjena cjelokupne količine zraka172

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEVentilacija kroz kanale - Efekt dimnjaka• Prirodna ventilacija se značajno može povećati u zimskom razdobljuprimjenom ventilacijskih kanala koji vode iznad krova objekta.• Pri dovoljnoj temperaturnoj razlici toplijeg zraka (manje gustoće) u prostorijiod vanjskog zraka (veće gustoće) ventilacija prostora se provodi uzgonskimefektom kroz ventilacijski kanal.Shematski prikazprirodne ventilacijekroz ventilacijski kanal173

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProtok zraka izazvan uzgonskim efektomV3CD A2gHNZ( TuTv) / Tu, m /sGdje je:CTTuvAD- koeficijent istjecanja za otvor (obično 0,65)- temperatura zraka u prostoriji, K- temperatura vanjskog zraka, K- slobodna površina ulaznih otvora, m2174

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEMehanička ventilacija je prisilna izmjena zraka u prostorijipotpomognuta djelovanjem ventilatora, odnosno dodatnommehaničkom energijom.Odsisna ventilacijaU stambenim prostorijama mehanička ventilacija se provodiodsisavanjem zraka iz sanitarnih prostorija i kuhinja pri čemu uslijedpodtlaka u ventilirane prostore ulazi vanjski zrak ili zrak iz susjednihprostorija175

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJETlačna ventilacijaProstorija se drži u pretlaku u odnosu na susjedne prostorije i okolinu, teje time spriječen dotok onečišćenog zraka u ventilirani prostor, odnosnovišak zraka struji u susjedne prostorije ili prema okolini kroz prozore ivrata. Zimi je potrebno zrak koji se ubacuje u prostoriju zagrijati približnodo sobne temperature pomoću grijača zraka.Osnovni dijelovi ventilacijske komore su:- ventilator,- grijač,- filtar zraka,- te kanal za dovod zraka.176

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEGViK –sustavi (grijanje, ventilacija i klimatizacija)1. Ventilacijski sustav2. Otvaranje prozora3. Otvori4. Interni (unutarnji) tlakOpća shema ventilacije177

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEZnačaj GViK sustava:- cca 90% vremena ljudi provode u zatvorenom prostoru- graditeljstvo je jedne od jačih industrijskih grana u svijetuFunkcije sustava:-osiguravanje energije za grijanje i hlađenje- kondicioniranje dobavnog zraka: grijanje ili hlađenje, ovlaživanje iliodvlaživanje, pročišćavanje,prigušenje buke proizvedene opremom-distribucija kondicioniranog zraka, s dovoljnim udjelom vanjskog zraka ukondicionirani (hlađeni ili grijani prostor)-regulacija i održavanje parametara u unutarnjem prostoru unutar zadanihgranica178

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOsnovna podjela GViK sustavaPrema mogućnosti da izvrši 4 osnovna termodinamička procesa pripreme zraka1. Grijanje2. Hlađenje3. Ovlaživanje4. OdvlaživanjePrema DIN 1946:-Sustav ventilacije (vrši jedan od gore navedenih procesa)-Sustav djelimične klimatizacije(vrši dva ili tri od navedenih procesa)-Sustav klimatizacije (vrši sva četiri procesa)OBAVEZNO-DOBAVA VANJSKOG ZRAKA179

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProračun sustava za ventilaciju i klimatizaciju:Sustavi za ventilaciju: određivanje potrebne količine zraka- određivanje prema broju izmjena zraka/h- određivanje potrebne količine prema osobi/h- određivanje prema rashladnom opterećenju- određivanje prema zagađenosti zraka- određivanje prema stupnju kvalitete ventilacije180

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdređivanje prema broju izmjena zraka/h:Broj izmjena ovisi o:-zapremini prostorije- visini prostorije- položaja- zagađenosti- namjene ....HIGIJENSKI PREPORUČLJIVAIZMJENA ZRAKA U SATU IEMPIRIJSKE VRIJEDNOSTI ZARAZLIČITE NAMJENE PROSTORIJAIzvor: Metodologija energetskih pregledazgrada od 10.06.2009.181

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdređivanje potrebne količine zraka prema osobi/hPostupak je podesan za velike prostorije (kazališta, kina, dvorane,...)Prema DIN 1946-2:1994 vrijednosti se krećuod 20 m³/h po osobi do 60 m³/h po osobiPodaci za neke druge države:SAD (ASHRAE 62).............................35 m³/hŠvedska..............................................9 m³/hEngleska.............................................25 m³/hU ovisnosti o vanjskoj temperaturi; za 26ºC, prema DIN 1946-2:1994Vrijednosti se mogu smanjiti do 50%, zbog uštede energije.182

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdređivanje prema rashladnom opterećenjuVQkmc 3/sV- protokQ k - rashladno opterećenjec 1,0 kJ / kgK1,2kg/m3- specifični toplinski kapacitet zraka- gustoća zraka - razlika u temperaturi izlaznog zraka i sobne (5-12K)U koliko je količina zraka manja od propisane, potrebno je određivanje izvršitisukladno propisanoj.183

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdređivanje prema zagađenosti zrakaU koliko je poznata količina emisije štetnih plinova, para ili prašine:VkiK kam3/hK- količina štetnih materija m³/hk i- dozvoljena koncentracija štetnih materija u m³propisanok a- postojeća koncentracija štetnih materija u m³/m³184

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEOdređivanje prema stupnju kvalitete ventilacijePod stupnjem kvalitete ventilacije, osim broja izmjena/h podrazumijeva sei način strujanjaPotisno strujanje Strujanje sa miješanjem Strujanje kratkom putanjomStupanj kvalitete ventilacije ovisi o vremenu zadržavanja zraka i štetnihmaterija u prostoriji185

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJERegulacija načina strujanja distributerima:- stropni distributeri- vrtložni distributeri- linijski distributeri- podni distributeri186

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPad tlaka:187

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEVrtložni distributeri:188

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJELinisjki distributeri:Pojedinačna regulacija usmjerivača189

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPodni distributeri:190

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEStojeći pomični distributeri:191

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN 15241Ventilacija u zgradama – Metoda proračuna energijskih gubitaka zbogventilacije i infiltracije u poslovnim zgradamaProračun obuhvaća: strujanje zraka kroz zazore i otvorene prozore strujanje zraka kroz projektirane otvore za prirodnu ventilaciju strujanje zraka kroz projektirane otvore za prisilnu ventilacijuProračun daje slijedeće podatke o zračnim sustavima za proračuntoplinske energije za grijanje i hlađenje zgrade: protok zraka (prema normi HRN EN 15242), temperaturu i vlažnost uslijedventilacije i infiltracije na ulazu u kondicionirani prostor pomoćnu energiju za pogon ventilatoraToplinska energija za grijanje i hlađenje uslijed infiltracije obuhvaćena jenormom HRN EN ISO 13790192

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEProračun za tlačno-odsisni i tlačni ventilacijski sustav se provodi zakvazistacionarne uvjete i uključuje:‣ toplinske gubitke kroz stjenke kanala‣ gubitke struje zraka zbog propuštanja kanala (HRN EN 15242)‣ toplinske dobitke od ventilatora‣ povrat topline pomoću izmjenjivača (pločasti, rotirajući)‣ uštedu topline pomoću mješališta‣ toplinsku energiju za predgrijanje (do postavne vrijednosti)‣ toplinsku energiju za predhlađenje (do postavne vrijednosti)‣ toplinsku energiju za ovlaživanje zimi (do postavne vrijednosti)‣ toplinsku energiju za odvlaživanje (do postavne vrijednosti)ODABIRE SE MJESEČNA METODA PRORAČUNA193

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHRN EN 15242Ventilacija u zgradama – Metoda proračuna za određivanje protoka zrakau zgradama uključujući infiltracijuPodjela zgrade na toplinske zone pretpostavlja sljedeće:-Različite zone pokrivaju različiti ventilacijski sustavi (jedan ventilacijski sustavnije povezan s više zona)-Nema prestrujavanja zraka između toplinskih zona (prijelaz zraka između zonaje dovoljno mali da se može zanemariti)Proračun uključuje: proračun prisilne ventilacije proračun prirodne ventilacije za stambene i manje nestambene zgrade proračun infiltracije/eksfiltracije proračun zraka za izgaranje u ložištu proračun dodatnog protoka zraka kroz otvorene prozore ukupni protok zraka194

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEVentilacija u zgradama – Proračun temperatura, opterećenja i energije u prostorijamazgrade sa sustavima klimatizacije prostoraNorma obrađuje: proračun godišnje energije za sustave hlađenja i klimatizacije proračun potrebnog učinka sustavaHRN EN 15243Korisna energija za grijanje i hlađenje zgrade izračunava se prema HRN EN ISO 13790i predstavlja ulazni podatak za proračun energije tehničkog sustavaKod proračuna energije za ovlaživanje i odvlaživanje u obzir se uzima:-vlaga koja ulazi/izlazi u/iz prostorije zgrade- vlaga iz unutarnjih izvora- vlaga koja kondenzira na rashladnim izmjenjivačima u prostoriji zgrade195

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEZa energetski proračun tehničkog sustava klimatizacije odabire se mjesečnametoda proračuna.HRN EN 15243Postupak proračuna općenito uključuje postupke uključene u druge norme:• zračne sustave ventilacije i klimatizacije(dio proračuna prema HRN EN 15241 i HRN EN 15242)• zasebne sustave grijanja (prema HRN EN 15316-2-1)• sustave s ventilacijom noću (protoci zraka prema HRN EN 15242)• panelne sustave hlađenja (prema HRN EN 15377-3)196

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEPojednostavljeni energetski proračun i gubici sustava uključuju:HRN EN 15243 toplinske gubitke izmjene topline (tablični podaci u aneksu G.) pomoćnu energiju za podsustav izmjene topline (postupak proračuna za ventilatoreopreme u prostoriji “aneks L.”) toplinske gubitke razvoda topline (postupak proračuna i tablični podaci “aneks K.”) pomoćnu energiju za podsustav razvoda topline (postupak proračuna za pumperazvoda hladne vode “aneks J”) toplinsku energiju za ovlaživanje i odvlaživanje (proračun energije za ovlaživanjei odvlaživanje u centralnoj klimatizacijskoj jedinici prema HRN EN 15241, proračunpomoćne energije za ovlaživanje u “aneks J.4.3.”) toplinsku energiju za hlađenje iz izvora rashladne energije-rashladnika (proračuntoplinske energije u “aneksu I”, proračun pomoćne energije za opremu zaodbacivanje viška topline “aneks M”)197

VELEUČILIŠTE U SLAVONSKOM BRODUIZOBRAZBA ZA ENERGETSKO CERTIFICIRANJEHVALA NA POZORNOSTI198