UTJECAJ ABDOMINALNE DEBLJINE NA VRIJEDNOSTI TLAKA U ...

UTJECAJ ABDOMINALNE DEBLJINE NA VRIJEDNOSTI TLAKAUBOLESNIKASESENCIJALNOMHIPERTENZIJOMINFLUENCE OF VISCERAL OBESITY ON BLOOD PRESSURE VALUESIN PATIENTS WITH ESSENTIAL HYPERTENSIONALEKSANDAR JOVANOVI], MARIO LAGANOVI], @IVKA DIKA, JELENA KOS, IVAN PE]IN*Deskriptori: Pretilost – komplikacije, epidemiologija; Hipertenzija – komplikacije, patofiziologija;Masno tkivo abdomena; Krvni tlakSa`etak. Debljina zna~ajno pove}ava rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti u bolesnika s esencijalnom hipertenzijom.Cilj istra`ivanja bio je procijenti u~estalost pretilosti, mjerene razli~itim metodama, u bolesnika s esencijalnom hipertenzijom,njezin utjecaj na arterijski tlak te odrediti najbolju korelaciju indikatora pretilosti i arterijskog tlaka. U istra`ivanje jeuklju~eno 88 ispitanika s esencijalnom hipertenzijom, 32 mu{karca prosje~ne dobi 59,4 (±10,4) g. i 56 `ena prosje~ne dobi62,9 (±8,8). Kod svakog ispitanika izmjereni su tjelesna te`ina (TT) i visina (TV), opseg struka (OS) te izra~unan indekstjelesne mase (ITM). Arterijski tlak je mjeren `ivnim tlakomjerom. Bolesnicima s prekomjernom TT smatrani su oni s ITM25–29,9 kg/m 2 , a pretilima 30 kg/m 2 .AbdominalnapretilostjeprocijenjenamjerenjemOS.Opsegstrukave}iod102cmzamu{karce i 88 cm za `ene je smatran pretilo{}u. Mu{karci su imali ve}e tjelesne proporcije od `ena (TT 92,5 (±14,5) :76,7(±11,5) p0,05). Broj pretilih nije sezna~ajno razlikovao s obzirom na kori{tene razli~ite metode mjerenja (ITM: M 50%, @ 37%; opseg struka: M 51%, @ 54%).Kada su uspore|eni hipertoni~ari s normalnom TT i pretili, zabilje`ena je zna~ajna razlika u vrijednostima arterijskog tlakasamo u skupini mu{karaca (sistoli~ki tlak (ST) 156(±22,5) : 142(±6,4) p=0,04; dijastoli~ki tlak (DT) 94(±11,6) : 82,5(±6,4)p=0,05). Korelacija pokazatelja pretilosti i arterijskog tlaka pokazala se zna~ajnom za OS samo u skupini mu{karaca (STr=0,33, DT r=0,35, p

A. Jovanovi} i sur. Utjecaj abdominalne debljine na vrijednosti arterijskog tlaka u bolesnika s esencijalnom hipertenzijom Lije~ Vjesn 2006; godi{te 128porasta indeksa tjelesne mase (ITM) ili porasta opsega strukai arterijskog tlaka. Za svaki 1,7 kg/m 2 porasta ITM ili 4,5cm porasta opsega struka u mu{karaca i 1,25 kg/m 2 odnosno2,5 cm u `ena sistoli~ki arterijski tlak je rastao za 1 mmHg. 2Indeks tjelesne mase (ITM) {iroko je primjenjivan pokazateljveli~ine tijela. 3 Dokazana je njegova povezanost s pove}animrizikom od kardiovaskularnih bolesti i tipa 2 dijabetesa.4 Me|utim, on ne uzima u obzir raspodjelu masnogtkiva u tijelu, odnosno ne mo`e adekvatno procijeniti abdominalnupretilost koja je va`niji ~imbenik rizika ukupnogmorbiditeta i mortaliteta vezanog uz pretilost zbog svojeudru`enosti s hipertenzijom, hiperlipidemijom, inzulinskomrezistencijom kao sastavnicama metaboli~kog sindroma. 5 Ubrojnim studijama na|eni su kao bolji pokazatelji abdominalnepretilosti opseg struka i omjer opsega struka od kojihje prvi upotrijebljen u na{oj studiji. 6,7Cilj istra`ivanja bio je procijeniti u~estalost pretilosti,mjerene razli~itim metodama, u bolesnika s esencijalnomhipertenzijom, njezin utjecaj na arterijski tlak te odrediti najboljukorelaciju indikatora pretilosti i arterijskog tlaka.Ispitanici i metodeU istra`ivanje je uklju~eno 88 ispitanika s esencijalnomhipertenzijom, 32 mu{karca prosje~ne dobi 59,4 (±10,4) g. i56 `ena prosje~ne dobi 62,9 (±8,8) godina. Kod svakog ispitanikaizmjereni su tjelesna te`ina (TT) i visina (TV), opsegstruka (OS) te izra~unan indeks tjelesne mase (ITM) po formuliTT(kg)/TV(m 2 )iomjeropsegastrukaitjelesnevisine(OS/TV). Opseg struka je mjeren na polovici udaljenostidonjeg ruba rebara i kriste ilija~ne kosti u horizontalnoj ravnini.Arterijski tlak je izmjeren `ivnim tlakomjerom uz standardnuveli~inu orukvica za odrasle osobe nakon 5 minutasjedenja u mirnoj prostoriji. U~injena su tri uzastopna mjerenjai izra~unana srednja vrijednost. Arterijskom hipertenzijomsmatrane su vrijednosti 140/90 mmHg. Bolesnicimas prekomjernom TT smatrani su oni s ITM 25–29,9 kg/m 2 ,apretilima 30 kg/m 2 .Abdominalnapretilostjeprocijenjenamjerenjem OS i omjerom OS/TV. Opseg struka ve}i od 102cm za mu{karce i 88 cm za `ene, te omjer OS/TV > 0,5 smatranisu pretilo{}u. Statisti~ka analiza u~injena je programomWinStat ver. 4.0 Statsoft, Inc. Normalnost distribucijepodataka testirana je Kolmogorov-Smirnovljevim testom.Razlike izme|u skupina odre|ene su Studentovim t-testom.Povezanost kategorizacijskih skupina analizirana je 2 -testom.Pearsonov koeficijent (r) iskori{ten je za izra~unavanjekorelacije izme|u arterijskog tlaka i mjerenih pokazateljapretilosti. Svi rezultati smatrani su statisti~ki zna~ajnimaako je p 0,05). Kada su uspore|eni hipertoni~ari s normalnom TTipretili,zabilje`enajezna~ajnarazlikauvrijednostimaarterijskogtlaka samo u skupini mu{karaca (tablica 2). Bolesnicis reguliranom i nereguliranom hipertenzijom nisu serazlikovali ni u jednome navedenom klini~kom obilje`ju.U~injenom analizom prema dobnim kategorijama nije bilop0,11

Lije~ Vjesn 2006; godi{te 128A. Jovanovi} i sur. Utjecaj abdominalne debljine na vrijednosti arterijskog tlaka u bolesnika s esencijalnom hipertenzijomTablica 3. Pearsonov koeficijent korelacije izme|u pokazatelja pretilostiiarterijskogtlakaTable 3. Pearson correlation coefficients between indices of obesity andblood pressureMu{karci/Males n=32 @ene/Females n=56ST/SBP DT/DBP ST/SBP DT/DBPITM/BMI (kg/m 2 ) 0,18 0,15 0,18 0,21Opseg struka/Waist circumference (cm) 0,33* 0,35* 0,12 0,11ITM = indeks tjelesne mase /BMI = body mass index, ST = sistoli~ki tlak /SBP= systolic blood pressure, DT = dijastoli~ki tlak/ DBP = diastolic bloodpressure; * p 25 kg/m 2 ima hipertenziju.8 Odnos debljine i hipertenzije je slo`en. Pretile osobesklone su razvoju hipertenzije, a istodobno hipertoni~ari suskloni debljanju, {to ovisi vjerojatno o individualnoj sklonostii utjecaju ~imbenika okoli{a. 9Premda su pretili ispitanici imali vi{i arterijski tlak od hipertoni~aras normalnom tjelesnom te`inom u oba spola,statisti~ki zna~ajna razlika zabilje`ena je samo za mu{kispol. Tu se razlikuju podaci iz literature gdje se navodi dave}i atributivni rizik od nastanka hipertenzije induciranedebljinom imaju `ene oko 37% u odnosu na mu{karce kodkojih je manji i iznosi oko 27%. 10 Mogu}e je da je razlogve}a agregacija drugih ~imbenika rizika, koji nisu svi sadaanalizirani u ovoj studiji (pu{enje, hiperlipidemija, sol itd.).Prema analiziranim pokazateljima pretilosti, nije bilo zna-~ajnih razlika u prevalenciji pretilosti, me|utim jedino je OSpokazao zna~ajnu korelaciju s arterijskim tlakom, i to samou mu{karaca. To je o~ekivani rezultat s obzirom na to da jeOS to~niji pokazatelj abdominalne, androidne, pretilosti kojaje povezana s kardiovaskularnim i metaboli~kim ~imbenicimarizika za razliku od tzv. ginoidne pretilosti. 7 Dalton isur. uspore|ivali su ITM, OS i omjer struk/kuk u 2000 ispitanikai na{li su da OS i osobito omjer struk/kuk imajuzna~ajnu korelaciju s kardiovaskularnim ~imbenicima rizika.11 Drugi pak autori navode da je OS to~niji pokazateljkoli~ine abdominalne masti, 12 a Han i sur. na{li su da OSnajbolje korelira sa stupnjem kardiovaskularnog rizika. 13 Hoisur.pokazalisudasukodmu{karacaOSiITMboljiprediktorikardiovaskularnog rizika, a kod `ena omjer struk/kuk iOS iz ~ega su zaklju~ili da OS mo`e biti koristan indeks centralnei op}e pretilosti. 14 U radu Janssena i sur. OS se pokazaoprediktorom nastanka hipertenzije za razliku od ITM. 15Uovojstudijinijeanaliziranaantihipertenzivnaterapija,no usporedbom reguliranih i nereguliranih hipertoni~ara,analiziranih i prema spolu, nije na|eno zna~ajnih razlikaizme|u ispitivanih skupina. Tako|er ni usporedbom pretilihs ispitanicima normalne tjelesne te`ine prema dobnim skupinamanije na|eno zna~ajnih razlika, no tu rezultate trebauzeti s oprezom s obzirom na malen broj ispitanika u analiziranimpodskupinama.U zaklju~ku mo`emo re}i da se u~estalost debljine ne razlikujes obzirom na mjerene indikatore pretilosti u na{oj skupiniispitanika. Pretili mu{karci imaju ve}i rizik od povi-{enih vrijednosti arterijskog tlaka. Opseg struka pokazujebolju korelaciju s arterijskim tlakom s obzirom na to da jeto~niji pokazatelj abdominalne pretilosti, potvr|ene komponentemetaboli~kog sindroma, zna~ajno udru`ene s metaboli~kimi kardiovaskularnim ~imbenicima rizika.Na kraju treba napomenuti da je pretilost jedan od najva`nijih~imbenika nastanka hipertenzije, a da kardiovaskularnirizik raste s brojem pridru`enih ~imbenika rizika. Zatoje va`no odrediti u svakog pretilog hipertoni~ara globalni rizik,a ne se samo fokusirati na vrijednosti arterijskog tlakajer lije~enjem i drugih pridru`enih ~imbenika rizika mo-`emo znatnije utjecati na smanjenje kardiovaskularnih incidenata.LITERATURA1. Kannel WB, Garrison RJ, Danneberg AL. Secular blood pressure trendsin normotensive persons: The Framingham Study. Am Heart J 1993;125:1154–8.2. El Atat F, Anej A, Mcarlane S i sur. Obesity and hypertension. EndocrinolMetab Clin North Am 2003;32:823–54.3. WHO MONICA Project. Geographical variation in the major risk factorsof coronary heart disease in men and women aged 35–64 years.World Health Stat Q 1988;41:15–40.4. Field AE, Coakley EH, Must A i sur. Impact of overweight on the risk ofdeveloping common chronic diseases during a 10 year period. Arch InternMed 2001;161:1581–6.5. Meigs JB. The metabolic syndrome UpToDate 2006, www.uptodate.com.6. Canoy D, Luben R, Welch A i sur. Fat distribution, body mass index andblood pressure in 22090 men and women in the Norfolk cohort of theEuropean Prospective Investigation into Cancer and Nutrition (EPICNorfolk) study. J Hypertens 2004;22:2067–74.7. Han TS, McNeill G, Seidell JC i sur. Predicting intraabdominal fatnessfrom anthropometric measures: the influence of stature. Int J Obes RelatMetab Disord 1997;21:587–93.8. Kasterinen MJ, Nissinen AM, Vartianen EA i sur. Blood pressure levelsand obesity trends in hypertensive and normotensive Finnish populationfrom 1982–1997. J Hypertens 2000;18:255–62.9. Julius S, Valentini M, Palatini P. Overweight and hypertension: a2-way street? Hypertension 2000;35:807–13.10. Okosun IS, Prewitt TE, Cooper RS. Abdominal obesity in the UnitedStates: prevalence and attributable risk of hypertension. J Hum Hypertens1999;14:425–30.11. Dalton M, Cameron AJ, Zimmet PZ i sur. Waist circumference, waisthipratio and body mass index and their correlation with cardiovasculardisease risk factors in Australian adults. J Intern Med 2003;254:555–63.12. Depres JP, Prud'homme D, Pouliot MC i sur. Estimation of deep abdominaladipose tissue accumulation from simple anthropometric measurementsin men. Am J Clin Nutr 1991;54:471–7.13. Han TS, Richmond P, Avnell A i sur. Waist circumference reduction andcardiovascular benefits during weight loss in women. Int J Obes RealtMetab Disord 1997;21:127–34.14. Ho SC, Chen JM, Woo JL i sur. Association between simple anthropometricindices and cardiovascular risk factors. Int J Obes Relat MetabDisord 2001;25:1689–97.15. Janssen I, Katzmarzyk PT, Ross R. Waist circumference and not bodymass index explains obesity related health risk. Am J Clin Nutr 2004;79:379.395