kultura 8.SLIKARSKA KOLONIJA „BABIČANKA 2011.“ / ŠUMARIJA PITOMAČADobrodošlarazličitostPiše ■ FotoMiroslav MrkobradŠumarijaPitomača (Upravašuma Koprivnica)nastavila je lijepuakciju okupljanjaumjetnika,slikara, kojiu zelenomokruženjušumskog predjelaBabičankapronalaze uvijeknove motive zasvoja djela.– Znate, nekad se u našemkraju često išlo u šumupo drva za peć. Dvojica sunosila neku deblju granu,obično kad lugara ni bilou blizini! Tak’ se nekadživelo! Ova dva snješkakaj sam ih naslikal, slika sutoga prošloga vremena, tosu ljudi... objašnjava svojrad Petar Petrović, slikukoja će možda ukrašavatineki prostor i podsjećatina idiličnu zimu, događajei prošlo vrijeme.Ovdje cvjeta zajedništvo i prijateljstvo, ovdje suljudi koji vole slikarstvo i koji su mogućnost danešto prikažu i naslikaju prepoznali kao svojdar. Pripadaju različitim školama, slikaju različitimtehnikama, dolaze samouki i akademski slikari – sve jeto prednost što ovakvim slikarskim kolonijama daje tolikodobrodošlu raznolikosti različitost, poručila jeprof. Božica Jelušić Kranželić,mentorica još jednogokupljanja slikarau Šumariji Pitomača, ušumskom predjelu Babičanka.U idiličnom zelenomokruženju, u blizini lovačkekuće u dubokojšumi, uz baru s ustajalomvodom i šašom izkoje se čuje kreket žaba,na šumskom putu, svakiod njih pronašao je svojmotiv i prenio ga naplatno, karton, staklo.Ovdje je nastalo nekolikoizvrsnih radova ivažno je da to i javnostvidi, rekla je Kranželić.Stoga je važno što će ova djela biti predstavljena na prigodnojizložbi.Umjetnike podravskoga i bilogorskoga kraja pozdravioje i upravitelj Šumarije Željko Kovačev koji je im zahvaliona njihovom doprinosu, promociji ovoga područja, šumai šumskog života i najavio izložbu u jesen, dok je voditeljkoprivničke Uprave Mirko Kovačev istaknuo kako je ovoprilika da se šumari i šumarstvo predstave i na jedan druginačin. A djela umjetnika koji su i dosad sudjelovali u ovimUmjetnici, uzvanici, domaćiniTrenuci stvaranjaradionicama ostaju u fundusu koprivničke Uprave i kraseprostorije brojnih šumarija i ustanova.Da bi sve to funkcioniralo i da bi se slikari osjećali „kaokod kuće“, pobrinulo se, kao i uvijek, vrijedno osoblje pitomačkeŠumarije.Sudionici osme slikarske kolonije „Babičanka 2011“umjetnici su iz tri županije; Koprivničko-križevačke, Bjelovarsko-bilogorskei Virovitičko-podravske: VladimirDrimal, Gordana Ćurik, Jaroslava Lulić, Josip Šimić, IvanKančal, Petar Petrović, Ivana Kranželić, Mato Zeman, IvanDerežić Bazara, Martina Fuk, Franjo Mihočka, Đuro Jaković,Mirko Horvat, Ivan Košutić, Želimir Kukavica, JosipGregurić, Božidar Puškaš, Darko Domitrović Miki, SlavicaPantelić, Stjepan Ivanec.40 HRVATSKE ŠUME BROJ 174 l LIPANJ 2011.
floraart46. MEĐUNARODNA IZLOŽBA VRTNOG CVIJEĆAZAGREB, 1. – 5. LIPNJANa zagrebačkom jezeru Bundek cvijećanikada ne nedostaje, osim naravnoza hladnih zimskih dana. Nootkako je sa Zrinjevca preseljena naBundek, Međunarodna izložba vrtnog cvijećaFloraart ovu je zagrebačku zelenu oazu pretvorilau pravu cvjetnu raskoš, praznik za oči,mjesto za odmor, uživanje i opuštanje!Bio je takav i Floraart 2011., od 1. do 5.lipnja. Najveću cvjetnu priredbu u Hrvatskojotvorio je zagrebački gradonačelnik MilanBandić pozivajući građane da posjete ovu jedinstvenusmotru cvjetnih dostignuća.Na 30 ha otvorenog i 2000 m četvornih zatvorenogprostora predstavilo se oko 150 iz <strong>Hrvatske</strong>i inozmestva.Osim proizvodnje rezanogcvijeća i fantastičnihcvjetnih aranžmana,ukrasnog grmlja i drveća,Floraart je ponudio iniz popratnih sadržaja,od nastupa pjevača isastava na pozornici napontonu do dječjih priredbi.<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong> svoj sunastup na izložbenomprostoru (2200 m3) izmeđujužnog savskognasipa i velikog jezeraposvetile Međunarodnojgodini šuma. Izložbomkoju je osmislio dipl.ing.Milan Žgela sa suradnicima,predstavljena je širokapaleta šumskih sadnicai ukrasnoga grmlja štoih proizvode <strong>Hrvatske</strong><strong>šume</strong>. Prikazana ambijentalnostšumskog krajolikate vrhunska drvnagalanterija privukla jepažnju velikog broja posjetitelja.Posebno ispisanetable s fotografijamakoje su pokazivale kakoto od žira nastaje najkvalitetnijedrvo naših šuma,hrast, bile su posebnoedukativne za djecu. Punpogodak bilo je i postavljanjevodenice s prikazomrada pilane na vodukoju su obilazile koloneposjetitelja.Piše ■ FotoMiroslav MrkobradNastupom na 46.međunarodnojizložbi vrtnogacvijeća u Zagrebu,<strong>Hrvatske</strong> <strong>šume</strong>obilježile su 2011.Međunarodnugodinu šuma.