Šume Bornea - Hrvatske šume

znanostHRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTIŠume, tla i vode su neprocjenjivaprirodna bogatstva HrvatskeHrvatska je šumovita država jer obiluje prirodnimšumama koje rastu na više od 95 postopovršine šumskih zemljišta, a s obzirom naraznolikost i prirodnost šuma u europskomeje vrhu. Posebnim načinom gospodarenja osigurava sevisok stupanj prirodnosti i višenamjenska progresivna potrajnost.Temeljna sastavnica šume jest šumsko tlo suvisloobraslo šumskim drvećem, grmljem i prizemnim rašćem.Nedvojbena je potreba da se promišljenije pristupi tlu kaonacionalnome blagu i osnovi skladnog, održivog razvitka.Najugroženija su tla sredozemnoga krša naše države, apreduvjet zaštiti od erozije i stvaranju tla jest postojanješume, makar i degradiranih oblika poput makija i šikara.Iako je Hrvatska među zemljama koje su relativno bogatevodom, nejednaka je njezina prostorna i vremenskaraspodjela. Podzemne vode su vrlo značajan segmenthrvatskoga vodnog bogatstva i temelj su javne, lokalne iprivatne vodoopskrbe.Naglašeno je to na Okruglom stolu s temom “Šume, tlai vode-neprocjenjiva prirodna bogatstva Hrvatske”, održanom12. svibnja u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnostiu Zagrebu.Akademici Slavko Matić i Franjo TomićOdnos čovjeka i šume tijekom povijesti – U svomuvodnom referatu “Šuma i čovjek-trajna i korisna vezau prošlosti, sadašnjosti i budućnosti”, akademik SlavkoMatić naglasio je kako su šume, kao najsloženiji ekosustavna svijetu, pokazatelji negativnih promjena u okolišuizazvanih ljudskim aktivnostima, a značajno utječuna kvalitetu čovjekova života. Od pretpovijesnog dobado današnjih dana postoje četiri razdoblja koja na našimprostorima mogu detaljnije objasniti odnos čovjekaprema šumi. U prvome se razdoblju, u dalekoj prošlosti,šuma sjekla stihijski i sporadično, prvenstveno zbogdobivanja plodnoga šumskog tla i njegovih plodovaneophodnih za preživljavanje. Pritom je drvo kao proizvodbilo u sporednome planu. Drugo je razdobljeobilježeno daljnjom intenzivnom sječom šuma u ciljudobivanja plodnoga tla, ali uz naglašenu uporabu drvakao značajnoga građevnog, enegetskog i ostaloga materijala.Treće razdoblje traje do današnjih dana, a počinjeu vrijeme kad je strah od stihijskih sječa i nestankašuma, početkom 18. stoljeća, dostigao vhunac. U ovomedijelu Europe tada nastaju organizirano šumarstvoi šumarska znanost te se odnos čovjeka i šume regulirana pravnoj osnovi.Organizirano šumarstvo i načelo potrajnosti –Prije gotovo 250 godina u nas se šumarstvo osniva kaostruka i znanost, a “Šumski red” iz doba Marije Terezijepravno regulira odnose i postupke prema šumi te semože smatrati prvim udžbenikom o šumama u Hrvatskoj.Njegov najveći značaj je u tome što se prvi put uorganiziranome šumarstvu naglašava načelo potrajnosti(današnji naziv održivi razvoj), koje je zaslužno za zaštitui očuvanje europskih šuma. Značajka ove etape u odnosučovjek-šuma je razvijena znanstvena misao o vrijednostimašuma u posrednim i neposrednijm koristima tejasnim spoznajama o negativnim posljedicama koje nastajupropadanjem i nestankom šuma.Piše : Ivica TomićFoto: I. Tomić, V. Topić,ArhivaŠume sunajsloženijiekosustavna svijetu ipokazateljinegativnihpromjenau okolišu,izazvanihljudskimaktivnostima, aznačajno utječuna kvalitetučovjekova života.BROJ 174 l LIPANJ 2011. HRVATSKE ŠUME 5