Rudolf Steiner - Bozic.pdf - Antropozofija

osjetiti da bi to mogao biti neiscrpan izvor snaga mirau njegovoj dusi koje izviru iz dobre volje. A tako se iprema bozienoj predaji razlijegala objava kad su pastiriposjetili mjesto rodenja djeteta eiji praznik slavimona dan Boziea. Pastirima je odzvanjalo iz oblaka: 1zsvemirskog prostranstva, iz nebeskih visina objavljujuse same bozanske moei donoseei mir u ljudske dusekoje su ispunjene dobrom voljom.]er, stoljeeima i stoljeeima ljudi nisu moglivjerovati da je simbol koji u svijetu predstavlja Bozieniblagdan ikad imao poeetak. Qni su u njemu osjeealipeeat vjeenosti. Zbog toga je krseanski obred objavuvjeenosti zaodjenuo u ono sto se simbolieki dogada naBadnju veeer u rijeei: "Nanovo se za nas rodio Krist!"To je kao da se svake godine dusa poziva da iznovaosjeti stvarnost za koju se mislilo da se moze dogoditijednom i sarno jednom. Imamo li istinitu predodzbu 0samom simbolu, vjeenost ovog simbolienog dogadajamoze nam se jasno pokazati s neizmjernom snagom.Ipak, sve do 353. godine gospodnje, 353 godine nakonsto se Isus Krist pojavio na Zemlji, Isusovo se rodenjenije slavilo eak ni u Rimu. Praznik Isusova rodenjaprvi se put slavio u Rimu 354. godine gospodnje.Prije toga ovaj se praznik nije slavio izmedu 24. i25. prosinca. Dan najvise komemoracije, za one kojiponesto razumiju od duboke n1udrosti povezane sgolgotskim misterijem, bio je 6. sijeenja. Tijekom prvatri stoljeea nase ere Bogojavljenje je slavljeno kao nekavrsta praznika rodenja Krista. Bio je to praznik koji jetrebao u ljudskim dusama ponovno ozivjeti sjeeanjena silazak Kristova duha u tijelo Isusa iz NazaretaIvanovim krstenjem na ]ordanu. Sve do 353. godinegospodnje spomen na dogadaj za koji su ljudi mislilida se odigrao na krstenju slavio se 6. sijeenja kaopraznik Kristova rodenja. ]er, tijekom prvih stoljeea46