U H R V A T S K O J - Hrvatski hidrografski institut

hhi.hr

U H R V A T S K O J - Hrvatski hidrografski institut

Æ I V IARHIPELAGU H R V A T S K O JK U D A P L O V I T I , © T O V I D J E T IS P O M O R S K I M K A R TA M A , S J E V E R N I D I OProjekt Hrvatskog hidrografskog instituta u Splitu u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske,Hrvatskom turistiËkom zajednicom i Hrvatskom gospodarskom komorom


Ovo je Hrvatska. Nigdje u Europi neÊete pronaÊi na tako relativno ograniËenom podruËju takvuZEMLJAZA SVAGODI©NJADOBArazliËitost krajolika i tako blagu klimu kao πto je to u Hrvatskoj. S 2600 sunËanih sati godiπnje i temperaturommora od 25 do 27 stupnjeva, ova obala i otoËje spadaju meappleu najsunËanija podruËja na Mediteranu.Hrvatska ima arhipelag od preko tisuÊu otoka. To su ostaci Dinarida koji su prekrivali ovo podruËje prijemnogo milijuna godina, a kasnije su potonuli u more. Danas se samo vrhovi uzdiæu kao otoci, te Ëinejedan od najveÊih arhipelaga na Mediteranu.Na sjeveru se nalazi poluotok Istra s izrazito razvedenom obalom i mnogo zaπtiÊenih uvala. Tu suneki od najljepπih gradova u Hrvatskoj, Ëija povijest datira iz antiËkih i bizantskih vremena, te iz vremenarenesanse.Otoci u Kvarnerskom zaljevu juæno od Istre pruæaju neodoljivi doæivljaj prirode, npr. Cres, drugi poveliËini otok na Jadranu, na kojemu se gnijezdi bjeloglavi sup. Na Cresu je i Vransko jezero sa slatkomvodom iz podvodnih izvora, koja pitkom vodom opskrbljuje i Cres i susjedni otok Loπinj. OËaravajuÊaiskustva Ëekaju vas u starom mitskom gradu Osoru na juænom rtu Cresa, naseljenom joπ u neolitiku.PrivuÊi Êe vas bogatstvo kulturne i povijesne baπtine otoka Krka, sa starim tvrappleavama i riznicama umjetninaiz doba Venecije u gradu Krku, ili Ëuvenom ”BaπËanskom ploËom”, prvim pisanim spomenikom nahrvatskom jeziku. Posvuda u Hrvatskoj privlaËi ova mjeπavina veliËanstvene prirode i tisuÊljetne kulture!Ako se udaljite od obale nekoliko kilometara prema unutraπnjosti Istre, kao da ste se vratili stotinugodina u proπlost. Na breæuljcima su smjeπteni privlaËni gradiÊi poput Buja i Groænjana, a u dolini rijekeMirne turistiËka je atrakcija Motovun, Bijeli grad, na 300 m nadmorske visine. IstoËno od Rijeke uzdiæe seromantiËno gorsko podruËje Gorski kotar s gustim πumama i odliËnim pjeπaËkim stazama.U unutraπnjosti, istoËno od Kvarnerskog zaljeva podruËja su veliËanstvene prirode, npr. Velebit, sobiljem divljeg æivotinjskog svijeta i zastraπujuÊim pogledom niz 400 m duboki klanac Velike Paklenice.IstoËno od planine Velebita nalazi se Ëudo prirode, nacionalni park Plitvice. Skriven u gustim πumama udivljem valovitom krajoliku, niz je od 16 jezera s nekoliko vodopada, a najveliËanstveniji je pored selaPlitvica, u kojemu se voda obruπava u rijeku Koranu s visine od 76 m.Posjet 900 godina starom Zagrebu, politiËkom, kulturnom, gospodarskom i znanstvenom srediπtu,nalikuje dolasku u srednjoeuropski grad poput BeËa ili Budimpeπte. U slikovitoj okolici Zagreba, gdje je inekoliko Ëuvenih ljekovitih kupaliπta, hrvatsko i maapplearsko plemstvo podiglo je svoje palaËe i baroknedvorce okruæene velikim imanjima.POGLED NA OTOK LO©INJ


∆Virsko moreRAJ ZA NAUTI»ARERt SavudrijaOva zemlja tisuÊu otoka, s jednimod najveÊih arhipelagana Mediteranu svakako je rajza nautiËare. Tu Êete uæivati uveliËanstvenoj prirodi, suncu itoplini, kristalno Ëistome morui stalnim vjetrovima koji uljetnoj sezoni nisu nepredvidivi kao na zapadnomMediteranu, ni tako jaki kao meltemi u Egejskommoru. Ljeti prevladava ugodni maestral koji puπeod sjeverozapada prema jugozapadu. PoËinje upodne, dosegne pet bofora a onda slabi sdolaskom veËeri. NoÊi su obiËno mirne.JugoistoËni vjetar jugo puπe jako zimi, ali javlja se iljeti i moæe dosegnuti sedam bofora. ZastraπujuÊabura javlja se uglavnom zimi, ali statistike pokazujuda moæe jako puhati i ljeti, iako ne dosegne onujaËinu kao zimi.UmagNovigrad»rvarPoreËBRIJUNIRovinjVerudaI S T R APULAPomerOpatijaIËiÊiK V A R N E RCRESCresRIJEKAKlimnoKRKSupetarskadragaPunatRABNa nekim podruËjima obale od sjevera premajugu puπe jaka i olujna bura, ali pomorci brzonalaze sigurno zakloniπte u brojnim uvalama naotocima ili na kopnu. More je duboko i plovno, asigurnu navigaciju omoguÊava mreæa svjetionikana plinsko, elektriËno ili solarno napajanje.Brojne privatne jahte iz NjemaËke, Engleske,Italije i skandinavskih zemalja, Ëije su matiËne lukemarine u Hrvatskoj, dokazuju da su ove zaπtiÊenevode pogodne za sigurna obiteljska krstarenja.Flota Ëarter-brodova se poveÊava iz dana u dan. Umnogim su marinama predstavnici domaÊih ilistranih Ëarter-kompanija na usluzi su u iznajmljivanjujedrilica i motornih jahti.VeÊ dugo godina Hrvatska je popularnidomaÊin raznih regata kao πto su ”match race” uIstri u kojoj sudjeluju elitni jedriliËari ili KupDalmacije za novinare iz cijeloga svijeta. Stranemotorne jahte ili jedrilice koje ulaze u hrvatsketeritorijalne vode moraju se πto prije prijaviti unajbliæu luku kako bi dobile dozvolu za plovidbukoja vaæi godinu dana. Sadræi propise o plovidbi,zabranjene zone, itd. Za razliku od drugih zemaljata dozvola vrijedi Ëitavu godinu, bez obzira na tokoliko se puta uplovljava i isplovljava iz zemlje.K V A R N E R IRt KamenjakRabUNIJELO©INJM. LoπinjSILBAPAGOLIB©imuniSJEVERNI DIOMOLATDUGI OTOKUGLJANZADARSukoπanBiograd n/mÆutKORNATIPiπkeraHraminaBetinaJezeraTribunjSkradin©IBENIKVodiceKremikRogoznicaMarinaTrogirSPLITACI marinaRt PloËa©OLTASplitska vrataMilnaBRA»Baπka VodaMarinaJABUKAVISPalmiæanaVrboskaHVARPLO»EBenzinska crpkaSREDNJI DIOSVETACBI©EVOKOR»ULAKorËulaLumbardaPELJE©ACSU©ACLASTOVOMLJETProlaz HarpotiDUBROVNIKPALAGRUÆAGALIJULAJUÆNI DIOPREDAH U PLOVIDBI


OKUSITE HRVATSKU”KRALJ” MORSKIH SPECIJALITETAImam toliko predivnih uspomena iz Hrvatske: ljepota Kornatskog otoËja,veliËanstvene πumovite planine Gorskog kotara i vodopadi PlitviËkih jezera.SjeÊam se i slasnih, primamljivih mirisa hrvatske kuhinje: peËeni istarskisvinjski but i domaÊe kobasice, tjestenina s tartufima, usoljeni lubin, πkoljkena æaru, lazanje s jastogom, grdobina u listovima vinove loze, njoki s raËiÊima,rolada od kuniÊa i divlje πparoge tejela od gljiva. Hrvatska kuhinja je stvarnokvalitetna i poznata u svijetu.Ako posjetite razliËite krajeveHrvatske obogatit Êete svoja gastronomskaiskustva. VeÊina otoka i mnogigradovi duæ obale posebni su gastronomskisvjetovi.U Motovunu, u srediπnjem dijeluIstre posluæit Êe vas ukusnim riæotom odgljiva;u Groænjanu domaÊim kobasicama;u Delnicama u Gorskom kotarudimljenom divljaËi (medvjeapplee i srneÊe meso);u ©ibeniku ”VisovaËkom Begovicom”, ukusnim jelom od janjetine i kiselog ovËjegmlijeka;R E C E P TOmlet od πparoga4 jaja200 gr svjeæih πparoga50 gr maslaca20 gr tvrdog sirasol i papar (po izboru)svjeæi sok od limunaOËistite i skuhajte πparoge, a zatim ih ocijedite.Isjeckajte πparoge na komadiÊe ipoprskajte ih svjeæim limunovim sokom.Posebno nareæite 3-4 πparoge. Otopitemaslac u tavi. Utucite jaja, sol, papar iisjeckane πparoge. Ulijte u tavu polasmjese te pospite sirom i πparogama.Prelijte ostatkom smjese. Dræite na vatridok se sir ne otopi. Servirajte toplo.na otocima odliËno pripremljenim jastogom, rakovima,oπtrigama, prstacima i kvalitetnim bijelim vinom;na otoku Cresu peËenomjanjetinom Ëiji specifiËni okus potjeËeod slane trave na otoku.Uvjeravam vas da Êe vamse sir s otoka Paga dopasti kaonajfiniji francuski sir!Iz bogatih vinograda specijalnimtalentom domaÊina nastajufina, visoko cijenjena vina. »uvenacrna vina na obali su Teran, Merloti Cabernet u Istri, a joπ juænijeOpolo, Plavac, DingaË i Postup.Poznata bijela vina na obali suMalvazija, Ælahtina, Poπip i Grk.©UMSKE ©PAROGE TREBA PROBATI I UÆIVATI


KORISNEINFORMACIJEO HRVATSKOJKAOTURISTI»KOJZEMLJIHrvatska je u prvom redu privlaËna turistiËka primorska zemljas bezbrojnim uvalama i otocima, koja posjetitelju nudi neizmjerandoæivljaj ljepote.Osim toga, ona nudi ljepotu nacionalnih parkova, starihgradova iz grËkog i rimskog doba i mnogo povijesnih spomenika.Ljetni festivali se odræavaju u prelijepim starim gradovima:Dubrovniku, Splitu, Zadru, KorËuli, Rovinju, Opatiji, Varaædinui Zagrebu. Teniski turniri se organiziraju u Zagrebu, Umagu,Splitu i Bolu na otoku BraËu.Termalna ljeËiliπta poznata su i duæ morske obale i uunutraπnjosti u okolici Zagreba.Duæ mnogih rijeka koje obiluju ribom moæe se doæivjetipecaËki izlet ili lovaËki uspjeh u mnogim loviπtima.U okolici Zagreba turisti Êe biti fascinirani breæuljkastimpodruËjem Zagorja sa crkvama na Ëunjastim bregovima i vinogradimana njihovim padinama, bogatim lovnim i ribolovnimpodruËjima prema istoku u Slavoniji i prelijepim starinskimplemiÊkim dvorcima nedaleko glavnoga grada.Uz ovo vam izraæavamo toplu dobrodoπlicu i ugodanboravak u Hrvatskoj.Hrvatska turistiËka zajednicaIlica 1a, 10000 ZAGREBTel: +385 (01) 4556 455, Fax: +385 (01) 4816-756Internet: www.htz.hr.mint.hr • E-mail: info@htz.hrTRAKO©∆AN - NA PUTU IZ SLOVENIJE PREMA ZAGREBUÆUPANIJSKE TURISTI»KE ZAJEDNICE• TZ Bjelovarsko - bilogorske æupanijeTrg kralja Tomislava 5, 43000 BJELOVAR,Tel: +385 (0)43 241 680, Fax: +385 (0)43 241 680• TZ Brodsko-posavske æupanijePetra Kreπimira IV/1, 35000 SLAVONSKI BROD,Tel: +385 (0)35 216 362, Fax: +385 (0)35 216-362• TZ DubrovaËko-neretvanske æupanijeCvijete ZuzoriÊ 1/I, 20000 DUBROVNIK,Tel: +385 (0)20 413 301, Fax: +385 (0)20 413 745• TZ Istarske æupanijePionirska 1, 52440 PORE»,Tel: +385 (0)52 452 797, Fax: +385 (0)52 452 796• TZ KarlovaËke æupanijeAmbroza Vraniczanya 1, 47000 KARLOVAC,Tel: +385 (0)47 615 320, Fax: +385 (0)47 615 320• TZ KoprivniËko-kriæevaËke æupanijeA. NemËiÊa 5, 48000 KOPRIVNICA,Tel: +385 (0)48 624 408, Fax: +385 (0)48 624 407• TZ Krapinsko-zagorske æupanijeZagrebaËka 6, 49217 KRAPINSKE TOPLICE,Tel: +385 (0)49 233 653, Fax: +385 (0)49 233 653• TZ LiËko-senjske æupanijeA. StarËeviÊa 19, 53000 GOSPI∆Tel: +385 (0)53 574 687, Fax: +385 (0)53 574 687• TZ Meappleimurske æupanijeR. BoπkoviÊa 2, 40000 »AKOVECTel: +385 (0)40 374 254, Fax: +385 (0)40 390 720• TZ OsijeËko-baranjske æupanijeSunËana 39, 31222 BIZOVAC,Tel: +385 (0)31 675 897, 685 188, Fax: +385 (0)31 675 244, 685 188• TZ Poæeπko-slavonske æupanijeÆupanijska 7, 34000 POÆEGA,Tel: +385 (0)34 272 505, 272 668, Fax: +385 (0)34 271 465, 272 343• TZ Primorsko-goranske æupanijeN. Tesle 2, 51410 OPATIJATel: +385 (0)51 272 988, 272 665, Fax: +385 (0)51 272 909• TZ SisaËko-moslavaËke æupanijeS. i A. RadiÊa 36, 44000 SISAKTel: +385 (0)44 550-232 Fax: +385 (0)44 550 239• TZ Splitsko-dalmatinske æupanijePrilaz braÊe Kaliterna 10, 21000 SPLIT,Tel/Fax: +385 (0)21 362 561, 346 282, 346 712, Fax: +385 (0)21 362 561• TZ ©ibensko-kninske æupanijeFra Nikole RuæiÊa bb, 22000 ©IBENIKTel: +385 (0)22 219 072, 212 346, Fax: +385 (0)22 212 346• TZ Varaædinske æupanijeS. Vraza 4, 42000 VARAÆDIN,Tel: +385 (0)42 104 230, Fax: +385 (0)42 104 230• TZ VirovitiËko-podravske æupanijeTrg kralja Tomislava 1, 33000 VIROVITICA,Tel: +385 (0)33 726 069, Fax: +385 (0)33 721 241• TZ Vukovarsko-srijemskeGlagoljaπka 27, 32100 VINKOVCI,Tel: +385 (0)32 344 034, Fax: +385 (0)32 344 034• TZ Zadarske æupanijeSv. Leopolda B. MandiÊa 1, 23000 ZADAR,Tel: +385 (0)23 315 107, Fax: +385 (0)23 315 107, 315 316• TZ ZagrebaËke æupanijeUlica grada Vukovara 72, 10000 ZagrebTel: +385 (0)1 6345-272, Fax: +385 (0)1 6345-273TURISTI»KA PREDSTAVNI©TVA U INOZEMSTVU• Kroatische Zentrale für TourismusOperngasse 5, 1010 Wien, Austria,Tel: +43 (1) 585 38 84, Fax: +43 (1) 585 38 84 20E-Mail: office@kroatien.at• Hrvatska TuristiËka Zajednica O.S.,Krakovska 25, 11000 Praha, »eska Republika,Tel: +420 (2) 2221 1812, Fax: +420 (2) 2221 0793E-Mail: infohtz@iol.cz• Kroatische Zentrale für Tourismus,Kaiser Str., 23 60311 Frankfurt, Deutschland,Tel: +49 (69) 25 20 45, Fax: +49 (69) 25 20 54E-Mail: KZFT@gmx.de• Kroatische Zentrale für Tourismus,Rumfordstrasse 7, 80469 München, DeutschlandTel: +49 (89) 22 33 44, Fax: +49 (89) 22 33 77E-Mail: 089223344-0001@T-Online.de• Office National Croate de Tourisme48, Avenue Victor Hugo, 75116 Paris, FranceTel: +33 1 45 00 99 55, Fax: +33 1 45 00 99 56E-Mail: CROATIE.OT@wanadoo.fr• Horvát Idegenforgalmi Közösség,Magyar u.36, 1053 Budapest, MagyarorszàgTel: +36 (1) 266 65 05, 266 65 33, 267 55 99, 267 55 88E-Mail: horvattur@mail.matav.hu• Ente Nazionale Croato per il Turismo,Piazzale Cadorna 9, 20123 Milano, ItaliaTel: +39 (2) 86 45 44 97, Fax: +39 (2) 86 45 45 74• Ente Nazionale Croato per il Turismo,Via Umbria 15, 00187 Roma, ItaliaTel: +39 (6) 42 01 05 25, Fax: +39 (2) 42 01 06 39• Kroatische Centrale voor Toerisme,Shipholboulevard 205 WTC, 1118 BH Luchthaven Schiphol, NederlandTel: +31 (20) 405 70 66, Fax: +31 (20) 405 70 67E-Mail: info@htz.nl• Chorvatske Turisticke Zdruæenie,TrenËianska 5, 821 09, Bratislava, SlovakiaTel: +421 755 562 054, Fax: +421 755 422 619• Croatian National Tourist Office,2, Lanchesters, 162-164 Fullham Palace Road, London W6 9ER, U.K.Tel: +44 (208) 563 79 79, Fax: +44 (208) 563 26 16E-Mail: info@cnto.freeserve.co.uk• Croatian National Tourist Office, Inc.,350 Fifth Avenue, Suite 4003 New York, New York 10118, U.S.A.Tel: + 1 212 279 8672, 212 279 8674; Fax: + 1 212 279 8683Toll-Free: 800 829 44 16, E-Mail: cntony@earthlink.net


HRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUT -KAKO DOBITI INFORMACIJE O PLOVIDBI JADRANOM1HRVATSKI HIDROGRAFSKIINSTITUT21000 SPLITZrinsko - Frankopanska 161Tel: ++385 (0)21 361 840Fax: ++385 (0)21 47 045Telex: 26-270 HIRHRAVNATELJ:Dr. sc. Zvonko GræetiÊTel: +385 (0)21 433 344E-mail: dhi-office@dhi.tel.hrHrvatski hidrografski institut specijaliziranaje ustanova u RepubliciHrvatskoj koja obavlja hidrografskudjelatnost na svojem dijelu Jadranskogmora, a kojom je obuhvaÊeno istraæivanjemora radi sigurnosti plovidbe.Osnovne aktivnosti instituta u okviruhidrografske djelatnosti:• Sigurnost plovidbe• Pomorska kartografija• Hidrografska izmjera• Oceanografska istraæivanja• Kartografska reprodukcija• Izdavanje navigacijskih publikacijaRt Savudrija2UmagNovigradOpatijaI S T R APoreËM. DragaBRIJUNI3RovinjRt KamenjakRaπaPULA4Rabac8UNIJERK V A R N ECRESCresRabJablanac6 9LO©INJRIJEKABakarOmiπaljMalinska ©iloKRKKrkK V A R N E R I ∆M. Loπinj11SILBA5KraljevicaSilbaCrikvenicaPunatMOLATBaπkaRABNovaljaPAGIst13OLIBBoæava7N. VinodolskiVirsko moreDUGI OTOKSENJSv. JurajUGLJANKORNATI1410KarlobagPagPrekoSaliStarigradNovigradZADARPA©MAN15Biograd n/mMurter Tisno VodiceJABUKASVETAC17Rt PloËa16©IBENIKPrimoπtenRogoznica TrogirKomiæaBI©EVOVIS©OLTASplitska vrataVisPOVIJESTHRVATSKOGHIDROGRAF-SKOGINSTITUTAHidrografska djelatnostna istoËnoj obaliJadrana datira poËetkom 19. stoljeÊa, kada je prvuizmjeru proveo ”otac moderne hidrografije” CharlesBeautemps-Beaupré u razdoblju od 1806. do 1809.godine. Na temelju njegove izmjere nastaje atlas spetnaest pomorskih karata i planova i dvijepanorame.Austrougarska mornarica obavila je prvi sustavnipremjer istoËnojadranskog akvatorija u razdobljuod 1822. do 1824. godine i izdala12dvadeset Ëetiri pomorske karte i peljar”Portolano del Mare Adriatico”.RogaË19PALAGRUÆASPLITOmiπ21GALIJULASupetarMilnaStari GradHvarVela LukaSU©ACBRA»Jelsa2318SumartinHVARKorËulaLastovoKOR»ULALASTOVODjelatnost je institucionalizirana 27. 04. 1860.godine i otada do danaπnjih dana, s prekidima zavrijeme trajanja svjetskih ratova, djelatnost sekontinuirano provodi.Na hrvatskom dijelu Jadrana austrougarskamornarica je meappleu prvim europskim zemljamauspostavila hidrografsku sluæbu (1860.) koja sesvojom djelatnoπÊu nastavlja sve do danaπnjih dana,usavrπavajuÊi metode istraæivanja i tehnologijumjerenja.U 140 godina rada u ovoj se instituciji njegovaospecifiËan stil izrade pomorskih karata i publikacija,koji je danas prepoznatljiv. U nekoliko posljednjihgodina dizajnom se nastoji osuvremeniti klasiËnaponuda tih proizvoda i prilagoditi novom naËinukoriπtenja i novim korisnicima - pomorcimaamaterima.MakarskaSIGURNOST PLOVIDBEU danaπnje doba kada je Ëovjek otkrio sve πto jemogao, vinuo se u svemir i πetao Mjesecom, jedinomjesto na kojemu se joπ mogu naÊi mrvice samoÊe iavantura jest more. Ne moæete se otisnuti na puËinua da ne osjetite poπtovanje prema golemoj masikoja diπe i æivi svojim ritmom i ne da se ukrotiti.PELJE©AC2220TrpanjTrstenikMLJETPLO»EStonSobra24Prolaz Harpoti25Slano26DUBROVNIKCavtatZa sigurnu plovidbu morem potrebno je, osimdobrog poznavanja specifiËnosti plovnog podruËja ivremenskih prilika imati i dobre priruËnike i karteza navigaciju. Hrvatski hidrografski institut u tusvrhu izdaje i odræava stotinjak karata razliËitihnamjena i mjerila, i publikacije vaæne za sigurnostplovidbe pomorcima kojima je more posao i onimakojima je to hobi. Ova publikacija jedan je odpokuπaja pribliæavanja tradicionalnih krutih zakonitostipomorske struke ljudima kojima je more hobi iljubav, zaljubljenicima u avanturu.Djelatnici ove institucije æive s pomorstvom i zapomorstvo, otvoreni su za sva moguÊa pitanja,zahtjeve i sugestije svojih korisnika. Mnogi pomorcisluæe se pomorskim kartama i vjeruju ljudima kojisu ih izradili za njih, jer ploviti se mora.PRODAJA POMORSKIH KARATAI NAUTI»KIH PUBLIKACIJA1. PoduzeÊe PLOVPUT - SplitObala Lazareta br. 1, 21000 - SPLIT,tel: +385 (0)21 355-900,fax: +385 (0)21 585-782• Plovno podruËje PulaLuËka kapetanija Pula, 52000 - PULA,tel: +385 (0)52 23-147• Plovno podruËje RijekaSenjsko pristaniπte br. 3, 51000 - RIJEKA,tel: +385 (0)51 213-590• Plovno podruËje ZadarJurja Bijankinija br. 8, 23000 - ZADAR,tel: +385 (0)23 433-134• Plovno podruËje ©ibenikObala osloboappleenja br. 8, 22000 - ©IBENIK,tel: +385 (0)22 212-186• Plovno podruËje DubrovnikGruπka obala br. 25, 20000 - DUBROVNIK,tel: +385 (0)20 418-789• Plovno podruËje DubrovnikIspostava KorËulaVinka Paletina br. 176, 20260 - KOR»ULA,tel: +385 (0)20 711-179• Plovno podruËje SplitSvjetioniËarska postaja PloËe,Neretvanskih gusara br. 1, 20340 - PLO»E,tel: +385 (0)21 679-2712. NAVAL-ADRIA, d.o.o.Budicinova br. 7, 51000 - RIJEKA,tel/fax: +385 (0)51 267-635Prodavaonica NAUTIKA, 51222 BAKARtel/fax: +385 (0)51 761-7303. SveuËiliπte u RijeciVisoka pomorska πkola u Rijeci,PJ za navigacijsku i sigurnosnu opremu,Studentska br. 2, 51000 - RIJEKA,tel: +385 (0)51 338-411, 331-520,fax: +385 (0)51 336-7554. INVENTING, d.o.o.A. Pomoraca 7/V, 10000 - ZAGREB,tel/fax: +385 (0)1 6523-9215. MARINERAObala kralja Petra Kreπimira IV br. 11,23210 - BIOGRAD NA MORU,tel: +385 (0)23 384-8826. MEHANIC NAUTIC, d.o.o.Marka MaruliÊa 12, 22243 - MURTER,tel: +385 (0)22 434-908, 435-062,fax: +385 (0)22 434-7637. TRINAESTICA-13Ulica kneza Domagoja 3,23210 - BIOGRAD NA MORU8. ADRIATIC CHARTER, d.o.o.Zlatna luka, 23 206 - SUKO©AN9. BORI LIBRA, d.o.o.Trg Slobode 2, 54 470 - UMAG10. NAVIGATORERiva Amfora 7, »ervar-Porat, 52 440 - PORE»11. ZARA MILA, d.o.o.Obala kneza Trpimira 4, 23 000 - ZADAR12. BASICKukuljeviÊa 20, 21 000 - SPLITHRVATSKI HIDROGRAFSKI INSTITUTHrvatski hidrografski institut svoje karte i publikacijeprodaje iskljuËivo posredstvom ovlaπtenih distributera.


PRIJE ODLASKA NA KRSTARENJE -KORISNE INFORMACIJE ZA NAUTI»AREREPUBLIKA HRVATSKAMINISTARSTVO POMORSTVA,TRANSPORTA I KOMUNIKACIJAZAGREBTEL: +385 (0)1 - 6169 111FAX: +385 (0)1 - 6195 956www.pomorstvo.hrNacionalna Srediπnjica potrage i spaπavanja Rijeka 9155ZA©TI∆ENI DIJELOVI PRIRODENACIONALNI PARKNacionalni park je prostorno, preteæno neizmijenjenopodruËje iznimnih i viπestrukih prirodnihvrijednosti, a obuhvaÊa jedan ili viπe saËuvanih ilineznatno izmijenjenih eko-sustava. U nacionalnomparku dopuπtene su samo turistiËko-rekreacijskedjelatnosti u funkciji posjeÊivanja i razgledavanjakoje je dopuπteno svima pod jednakim uvjetima.Zabranjena je gospodarska uporaba prirodnihdobara i djelatnosti kojim se ugroæava izvornostprirode. Nacionalni parkovi su: Brijuni, Risnjak, Sjev.Velebit, Plitvice, Paklenica, Krka, Kornati i Mljet.PARK PRIRODEPark prirode je prostrano prirodno ili dijelomkultivirano podruËje s estetskim, ekoloπkim, odgojno-obrazovnim,kulturno-povijesnim i turistiËkorekreacijskimvrijednostima. U parku prirode sudopuπtene djelatnosti kojima se ne ugroæavajunjegove bitne znaËajke. Parkovi prirode u podruËjuekosustava krπa i mora su: UËka, Velebit, Vranskojezero, TelaπÊica i Biokovo.STROGI REZERVATStrogi rezervat je podruËje s neizmijenjenom ilineznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, anamijenjen je iskljuËivo znanstvenom istraæivanju.To su: HajduËki i Roæanski kukovi i Bijele iSamarske stijene.POSEBNI REZERVATPosebni rezervat je podruËje u kojemu je posebnoizraæen jedan ili viπe neizmijenjenih sastojakaprirode, a osobitog je znanstvenog znaËenja inamjene. U posebnom rezervatu na moru nisudopuπtene radnje koje bi mogle naruπiti svojstvazbog kojih je proglaπen rezervatom. Predlaæemoposjetiti: Lokrum, Deltu Neretve, Malostonskizaljev, Cres i Limski zaljev.SPOMENIK PRIRODESpomenik prirode je pojedinaËni neizmijenjeni dioili skupina dijelova æive ili neæive prirode, koji imaznanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost.Predlaæemo posjetiti: otoke Brusnik i Jabuku,Modru πpilja (otok Vis).ZA©TI∆ENI KRAJOLIKZaπtiÊeni krajolik je prirodni ili kultivirani predjelveÊe estetske ili kulturno-povijesne vrijednosti ilikrajolik karakteristiËan za pojedino podruËje.U zaπtiÊenom krajoliku nisu dopuπtene radnje kojenaruπavaju obiljeæja zbog kojih je proglaπen.Predlaæemo posjetiti: Paklene otoke (zapadno odotoka Hvara), Vidovu goru i plaæu Zlatni rat naotoku BraËu, plaæu Punta Rata u Brelima i kanjonCetine.PARK-©UMAPark-πuma je prirodna ili saappleena πuma, veÊe pejzaænevrijednosti, a namijenjena je odmoru i rekreaciji.Predlaæemo posjetiti: πumu Marjan u Splitu iπumu Dundo na otoku Rabu.SPOMENIK PARKOVNE ARHITEKTURESpomenik parkovne arhitekture je artificijelnooblikovani prostor koji ima veÊu estetsku, stilsku,umjetniËku, kulturno-povijesnu ili znanstvenu vrijednost.Predlaæemo posjetiti: arboretum Trstenokod Dubrovnika i botaniËki vrt Kotiπina u nacionalnomparku Biokovo.Ako svojim plovilom dolazite u RepublikuHrvatsku morskim putem, duæni ste uploviti bezzaustavljanja u jednu od luka otvorenih zameappleunarodni promet, odnosno u jednu od lukau kojima postoji sezonski meappleunarodni graniËnipomorski prijelaz.Luke otvorene za meappleunarodni promet:Umag, PoreË, Rovinj, Pula, Raπa-Brπica,Rijeka, Mali Loπinj, Senj, Maslenica, Zadar,©ibenik, Split, PloËe, MetkoviÊ, KorËula,Vela Luka, Ubli (Lastovo) i Dubrovnik.Sezonski meappleunarodni graniËni pomorskiprijelazi: Kanegra, Umag - ACI marina, Novigrad(Istra), Boæava, Sali, Primoπten, Hvar, Starigrad,Vis, Komiæa i Cavtat.Ako niste u moguÊnosti zbog viπe sileuploviti u luku otvorenu za meappleunarodnipromet, duæni ste se, πto je moguÊe prije, prijavitinajbliæoj luËkoj kapetaniji ili njezinoj ispostavi.Ako dolazite kopnenim putem i dovozite sasobom svoje plovilo koje je duæe od 3 m,ukljuËujuÊi i plovila kraÊa od 3 m glisirajuÊeg tipa(jet sky i gliseri), prije spuπtanja u more plovilose mora prijaviti luËkoj kapetaniji ili njezinojispostavi.Prilikom prijave dolaska bilo kopnenim ilimorskim putem duæni ste kapetaniji odnosnoispostavi pokazati svoje putne isprave, ispravesvoga plovila, isprave o osposobljenosti zaupravljanje plovilom, popis posade ako se radi ojahti, te policu osiguranja od odgovornosti zaπtete poËinjene treÊim osobama.Ako su isprave o sposobnosti za plovidbuplovila uredne, luËka kapetanija ili ispostava neÊeobaviti pregled plovila.Prilikom prijave duæni ste platiti naknadu zasigurnost plovidbe i naknadu za svjetlarinu.Naknade se plaÊaju za razdoblje od jedne godineod dana prijave, a visina naknade ovisi o duæiniplovila. Tijekom razdoblja za koji ste platilinaknadu moæete neograniËeni broj puta uplovitii isploviti iz teritorijalnog mora i unutraπnjihmorskih voda Republike Hrvatske. Sve ubranenaknade koriste se za unapreappleenje sluæbepotrage, te potrage i spaπavanja ljudskih æivotana moru.Nije dopuπten prijevoz osoba i stvari uznaknadu (kabotaæa) svojim plovilom u teritorijalnommoru i unutraπnjim morskim vodamaRepublike Hrvatske.Prilikom napuπtanja Republike Hrvatskemorskim putem duæni ste svojim plovilomponovno uploviti u jednu od luka otvorenih zameappleunarodni promet, odnosno u jednu od lukau kojoj postoji sezonski meappleunarodni graniËniprijelaz, te nakon πto obavite u luËkoj kapetanijiili njezinoj ispostavi formalnosti za napuπtanjeRepublike Hrvatske, duæni ste najkraÊim putembez zaustavljanja napustiti unutraπnje morskevode i teritorijalno more Republike Hrvatske.Nepridræavanje navedenih uputstava predstavljapomorski prekrπaj.Svoje plovilo moæete ostaviti tijekom cijelegodine na popravku ili Ëuvanju kod hrvatskihpravnih i fiziËkih osoba koje su registrirane zatakvu djelatnost i koje Êe za vas obaviti svepotrebne formalnosti.Za vaπu sigurnu plovidbu brinu se luËkekapetanije i ispostave luËkih kapetanija koje su usastavu Ministarstva pomorstva, prometa i veza.Ako vam zatreba pomoÊ na moru, meteoroloπkaili bilo kakva druga informacija, obratite im setelefonom ili putem VHF radijske postaje.LuËke kapetanije rade svakim danom od0000 do 2400 sata, a ispostave radnim radnomod 0700 do 1300 sati, a od 1. travnja do 1.listopada od 0700 do 1200 i od 1600 do 2000,te deæuraju na VHF kanalima 16 i 10 i na telefonimanavedenim na ovoj stranici.STALNO EMITIRANJE METEOROLO©KIH IZVJE©∆A:LuËke kapetanije VHF kanal Morsko podruËje pokriveno VHFPula 73 Sjeverni Jadran - zapadna obala IstreRijeka 69 Sjeverni Jadran - istoËni dioSplit 67 Srednji Jadran - istoËni dioDubrovnik 73 Juæni Jadran - istoËni dioObalne radijske postaje obavljaju radiosluæbu radi sigurnosti plovidbe i zaπtite ljudskih æivota na moru,sluæbu javnih komunikacija, te odaπiljaju meteoroloπka izvjeπÊa i radiooglase na ovim kanalima:Obalne radijske Stalno bdjenje na Meteoroloπka izvjeπÊa i radiooglasipostaje kanalima Kanal Vrijeme odaπiljanja (UTC)Rijeka Radio 16, 24, 20, 04 24 05:35, 14:35, 19:35Split Radio 16, 21, 23, 07, 81, 70 DSC 21, 07, 23, 81 05:45, 12:45, 19:45Dubrovnik Radio 16, 07, 04 07, 04 06:25, 13:20, 21:20RADI VA©E OSOBNE SIGURNOSTI,SIGURNOSTI SVIH NAUTI»ARA IKUPA»A, SKRE∆EMO POZORNOSTNA OSNOVNE ODREDBE IZPROPISA KOJI REGULIRAJUSIGURNOST PLOVIDBE:ZABRANJENO JE:• u luci: kupati se, glisirati, jedriti na dascii skijati se na vodi;• jedriti na dasci u uskim prolazima gdje seodvija plovidba brodova, na udaljenostimanjoj od 50 m od obale prirodne plaæete unutar ureappleene plaæe;• motornim brodicama i jedrilicama, plovitii jedriti na udaljenosti manjoj od 50 m odobale;• plivati izvan ograappleenog prostora ureappleeneplaæe, te na udaljenosti veÊoj od 100 m odobale prirodne plaæe;• bacati u more ostatke mineralnih ulja,plastiËnu, metalnu, staklenu i ostaluambalaæu, te sve otpatke koji oneËiπÊujuokoliπ.U morskom prostoru pored plaæe brodicemoraju ploviti na udaljenosti veÊoj od 50 m odograde ureappleene plaæe, odnosno 150 m od obaleprirodne plaæe. Gliseri mogu glisirati samo na udaljenostiveÊoj od 300 m od obale na podruËju nakojemu glisiranje nije zabranjeno. Brodice na mlaznipogon i brodice na zraËnom jastuku mogu glisiratina udaljenosti veÊoj od 300 m od obale samo napodruËju na kojemu je to dopuπteno.Zabranjena je plovidba i zadræavanje uzonama otoËja Brijuni unutar morskog pojasaograniËenog linijama koje spajaju slijedeÊetoËke:ZONA 1 - rt Vrbanj (Barban) - rtKadulja, rt Kadulja - otoËiÊ SupiniÊ, rt SupiniÊ- toËka A (44° 54.8´ N, 13° 42.2´ E), toËka A -toËka B (44° 52.6´ N, 3° 45.1´E), toËka B -toËka C (44°53.2´N, 13°46.0´E), toËka C - rtKamik.ZONA 2 - jugoistoËni dio otoËja Brijuniunutar spojnice rt Kavran - rt Kozlac.LU»KE KAPETANIJEPula +385 (0)52 - 222 037Rijeka +385 (0)51 - 214 031Senj +385 (0)53 - 881 301Zadar +385 (0)23 - 433 778©ibenik +385 (0)22 - 217 214Split +385 (0)21 - 362 436PloËe +385 (0)20 - 679 008Dubrovnik +385 (0)20 - 413 222LuËke ispostave1. Umag +385 (0)52 - 741 6622. Novigrad +385 (0)52 - 757 0353. PoreË +385 (0)52 - 431 6634. Rovinj +385 (0)52 - 811 1325. Raπa +385 (0)52 - 875 1276. Rabac +385 (0)52 - 872 0857. MoπÊeniËka Draga +385 (0)51 - 737 5018. Opatija +385 (0)51 - 711 2499. Bakar +385 (0)51 - 761 21410. Kraljevica +385 (0)51 - 281 33011. Crikvenica +385 (0)51 - 242 32112. N. Vinodolski +385 (0)51 - 244 34513. Sv. Juraj +385 (0)53 - 883 00614. Jablanac +385 (0)53 - 887 04915. Malinska +385 (0)51 - 859 36416. Krk +385 (0)51 - 221 38017. Punat +385 (0)51 - 854 06518. Baπka +385 (0)51 - 856 82119. ©ilo +385 (0)51 - 852 11020. Cres +385 (0)51 - 571 11121. Mali Loπinj +385 (0)51 - 231 43822. Susak +385 (0)51 - 239 00123. Rab +385 (0)51 - 724 10324. Karlobag +385 (0)53 - 684 03025. Omiπalj +385 (0)51 - 842 05326. Novalja +385 (0)53 - 661 30127. Pag +385 (0)53 - 611 02328. Starigrad +385 (0)23 - 369 26229. Novigrad +385 (0)23 - 375 06030. Biograd n/m +385 (0)23 - 383 21031. Preko +385 (0)23 - 286 18332. Silba +385 (0)23 - 370 04733. Ist +385 (0)23 - 372 44934. Boæava +385 (0)23 - 377 60135. Sali +385 (0)23 - 377 02136. Vodice +385 (0)22 - 443 05537. Primoπten +385 (0)22 - 570 26638. Rogoznica +385 (0)22 - 559 04539. Tisno +385 (0)22 - 439 31340. Murter +385 (0)22 - 435 19041. Trogir +385 (0)21 - 881 50842. Omiπ +385 (0)21 - 861 02543. Makarska +385 (0)21 - 611 97744. RogaË +385 (0)21 - 654 13945. Milna +385 (0)21 - 636 20546. Supetar +385 (0)21 - 631 11647. Sumartin +385 (0)21 - 648 22248. Hvar +385 (0)21 - 741 00749. Stari Grad +385 (0)21 - 765 06050. Jelsa +385 (0)21 - 761 05551. SuÊuraj +385 (0)21 - 773 22852. Vis +385 (0)22 - 711 11153. Komiæa +385 (0)21 - 713 08554. MetkoviÊ +385 (0)20 - 681 68155. Trstenik +385 (0)20 - 741 49056. Trpanj +385 (0)20 - 743 54257. Ston +385 (0)20 - 754 02658. Slano +385 (0)20 - 871 17759. Sobra +385 (0)20 - 745 04060. KorËula +385 (0)20 - 711 17861. Vela Luka +385 (0)20 - 812 02362. Lastovo +385 (0)20 - 805 00663. Cavtat +385 (0)20 - 478 065

More magazines by this user
Similar magazines