neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

• V C T ^ J 

V J 

f ' 

h, I 

NEUFERT 

ELEMENTI 

ARHITEKTONSKOG 

PROJEKTIRANJA 

GOLDEN MARKETING

Odlukom Senata Sveučilišta u Zagrebu pod brojem 02-352/3-2002., od 12. 

veljače 2002. knjizi pod naslovom Elementi arhitektonskog projektiranja, 

prijevod s njemačkog djela Bauentvvurfslehre (36. Auflage) autora Emsta 

Neuferta (prijevod dr. sc. Andrija Prager) odobrava se korištenje naziva 

sveučilišni priručnik {Manualia univerzitatis studiorum Zagrebiensis). 

CIP - Katalogizacija u publikaciji 

Nacionalna i sveučilišna knjižnica - Zagreb 

UDK 72.011 (075.8) 

NEUFERT, Ernst 

Elementi arhitektonskog projektiranja : osnove, norme i 

propisi o projektiranju, građenju, oblikovanju, prostornim 

potrebama i prostornim odnosima; mjere za zgrade, prostorije, 

uređaje i pribore s čovjekom kao mjerilom i ciljem : priručnik za 

arhitekte i druge graditeljske stručnjake, investitore, predavače 

i slušače na fakultetima i stručnim školama : s preko 6400 slika 

i tablica / Ernst Neufert; nastavili Peter Neufert, Ludvvig Neff; 

. - 36. prošireno i 

prerađeno. - Zagreb : Golden marketing, 2002. - 

(Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu = Manualia Universitatis 

studiorum Zagrabiensis) 

Prijevod djela: Bauentvvufslehre. - 

Bibliografija. - Kazalo. 

ISBN 953-212-080-7 

1. Neufert, Peter 2. Neff, Ludvvig 

I. Arhitektonsko projektiranje ~ Udžbenik 

420426013 

Copyright© hrvatskog izdanja, 2002, 

Golden marketing, Zagreb, Hrvatska 

Ova knjiga objavljuje se u suradnji s 

Institutom građevinarstva Hrvatske

Naslov izvornika 

Neufert 

BAUENTVVURFSLEHRE 

Posvećeno mom ocu 

ERNSTU NEUFERTU

Nakladnik 

Golden marketing 

Kneza Mislava 1, Zagreb, Hrvatska 

Tel./fax.: 01/4618-206, 4618-207, 4557-916 

E-mail: golden-marketing@zg.tel.hr 

http://www.golden-marketing.hr 

Za nakladnika 

Franjo Maletić, dipl. iur. 

Glavni urednik i stručni redaktor 

Prof. emer. dr. sc. Veselin Simović, dipl. ing. građ. 

Preveo s njemačkog 

Prof. dr. sc. Andrija Prager, dipl. ing. građ. 

Recenzenti 

Prof. dr. sc. Hildegard Auf-Franić, dipl. ing. arh. 

Dr. sc. Goran Poljanec, dipl. ing. arh. 

Prof. Berislav Šerbetić, dipl. ing. arh. 

Akademik prof. Ante Vulin, dipl. ing. arh. 

Urednici edicije 

Mr. sc. Smiljan Jurić, dipl. ing. građ. 

Dr. sc. Radule Knežević 

Lektorica 

Mr. sc. Smiljka Janaček - Kučinić 

Kompjutorski slog 

Željko Strunjak 

Duško Kosanović 

Tisak 

Grafički zavod Hrvatske, Zagreb

ERNST NEUFERT 

ELEMENTI ARHITEKTONSKOG 

PROJEKTIRANJA 

Osnove, norme i propisi o projektiranju, građenju, 

oblikovanju, prostornim potrebama i prostornim odnosima; 

mjere za zgrade, prostorije, uređaje i pribore 

s čovjekom kao mjerilom i ciljem 

Priručnik za graditeljske stručnjake, investitore, 

predavače i slušače na fakultetima i ostalim 

stručnim školama 

Nastavili Peter Neufert • Ludwig Neff i 

PLANUNGS AG 

NEUFERT MITTMANN GRAF 

PARTNER 

36. prošireno i prerađeno izdanje 

s preko 6400 slika i tablica 

ZAGREB, 2002. 

GOLDEN 

MARKETING w i e w ë g

Peter Neufert/Ludwig Neff 

P 

PLANUNGS-AG 

NEUFERT MITTMANN GRAF 

PARTNER 

E-Mail: bel@neufert.de 

Homepage: http://www.neufert.de 

Njemačka knjižnica - CIP 

Podaci o naslovu za ovu publikaciju 

mogu se dobiti kod Njemačke knjižnice. Si 0 M 

Podaci koje sadrži ova knjiga nisu povezani ni s kakvom obvezom ili jamstvom. Prema tome, autor i izdavač ne 

preuzimaju nikakvu odgovornost niti jamstvo bilo koje vrste što bi moglo proizaći iz primjene tih podataka. 

Od 1. izdanja 1936. do 29. izdanja 1973. izdavač je Ullstein/Bertelsmann (Verlag Ullstein/Bertelsmann Fachverlag). 

30. izdanje, potpuno novo obrađeno i znatno prošireno, 1979 

31. izdanje, pregledano, 1982 

32. izdanje, pregledano i dopunjeno, 1984 

33. izdanje, potpuno novo izrađeno i novo oblikovano, 1992 

34. izdanje, prošireno, 1996 

35. izdanje, 1998 

36. izdanje, prošireno i prerađeno, 2000 

Licencna izdanja ovog djela izašla su na engleskom, francuskom, španjolskom, portugalskom, talijanskom, grčkom, 

turskom, srpskom, poljskom, ruskom, indonezijskom, češkom, mađarskom i japanskom jeziku. 

Sva prava pridržana 

© Friedr. Vieweg & Sohn Verlagsgesellschaft mbH, Braunschweig/Wiesbaden, 2000 

Izdavač Vieweg je poduzeće skupine stručnih izdavača Bertelsmann Springer. 

www.vieweg.de 

ISBN 953-212-080-7 

VI 

Ovo djelo i svi njegovi dijelovi zaštićeni su temeljem autorskih prava. Svaka primjena 

izvan uskih granica Zakona o autorskim pravima nije dopuštena bez suglasnosti 

izdavača i kažnjiva je. To se posebno odnosi na umnožavanje, prijevod, snimanje na 

mikrofilm i prijenos u elektroničke sustave.

Predgovor prvom izdanju 

U obradi primjera u ovoj knjizi surađivao je sada pokojni 

arhitekt Gustav Hassenpflug. Osim toga, na obradi crteža 

sudjelovali su arhitekti Richard Machnow, Willy Voigt, Fritz 

Rutz i Konrad Sage. Tiskarsko - tehničku obradu obavio je 

arhitekt Adalbert Dunaiski. 

Njemački je odbor za normizaciju stavio na raspolaganje 

normne listove, koji su uključeni dijelom u skraćenom 

ili sažetom obliku. Za pouzdanu točnost normi 

mjerodavno je uvijek posljednje izdanje navedenog normnog 

lista. 

Obradu posebnih područja poduprli su savjetnički i informativni 

uredi koji su svaki put navedeni u zaglavlju navedenih 

pojedinačnih skupina. 

Predgovor 30. izdanju 

Od pojave prvoga izdanja godine 1936. tehnika se 

građenja i planiranja jako razvila. Tijekom protekla četiri 

desetljeća u svako je novo izdanje ugrađeno sve što je bitno 

novo, a cijela je knjiga svaki put svestrano razmotrena. 

Međutim, temeljita sveobuhvatna revizija i dopuna, uz 

prihvaćanje i svih novih pojmova i normi, mogla je tek sada, 

nakon višegodišnjeg rada, biti dovršena. Pri tome nije 

gotovo ni jedna stranica ostala pošteđena, počevši od 

novog slijeda stranica i odgovarajuće promijenjenih poziva 

na neku stranicu knjige. 

Velika je pomoć pri tome bila suglasnost glavnog urednika 

"Deutschen Bauzeitschrift" (Njemačkog građevinskog 

časopisa) - DBZ, kolege S. Linke, da se mogu preuzeti 

posebni prilozi iz časopisa, uvijek s pozivom na izvor. 

Osim toga, trebalo je s obzirom na visoku specijaliziranost 

današnje građevinske tehnike, zamoliti specijaliste za 

suradnju. 

Obradu pojedinih poglavlja proveli su: 

liftovi/pokretne stube ing. E. Sillack; rasvjeta dipl.fiz. W. 

Tubbesing; zaštita od požara dr. ing. P. Bomemann; vatro- 

gasne zgrade prof. ing. J. Portmann; ravni krov/toplinska 


Još me za života autor, moj visoko poštovani otac Ernst 

Neufert, pripremio da preuzmem njegovu pisanu ostavštinu 

za daljnje oblikovanje. 

Tako smo moji partneri Peter Mittmann i Peter Graf, 

naš specijalist za građevinsku literaturu dipl. ing. arh. Ludwig 

Neff, naši suradnici i ja bili pripremljeni da započnemo 

raditi na novim izdanjima ove knjige. Zadatak koji mi je 

namijenio moj otac Ernst Neufert postao je obvezom njegovom 

smrću u veljači 1986. 

Naše današnje visokorazvijeno graditeljstvo postavlja 

drugačije tehničke i znanstvene zahtjeve graditelju nego 

prije 55 godina, u vrijeme prvoga izdanja knjige. Za ispravnu 

"novu" knjigu trebalo je dakle zadržati genijalno oblikovanje 

knjige, ali sadržaj dosljedno prilagoditi novom vremenu. 

PREDGOVORI 

Svima njima zahvaljujem na njihovoj požrtvovnoj suradnji. 

Odgovarajuća literatura navedena je na kraju tekstualnog 

dijela, kako je zahtijevao bolji pregled. Iz istog je razloga 

tekst nastavljen što je moguće kraće, te u svakom 

slučaju u svezi s crtežima na istoj stranici. 

Ako korisnik primijeti da mu za projektiranje nedostaju 

neki važni podaci, molim da me obavijesti, kako bi se to u 

novom izdanju moglo uzeti u obzir. 

Berlin W 9, 15. ožujka 1936. Ernst Neufert 

izolacija/plivališta dr. ing. P. Kappler; grijanje dipl. ing H. 

Nachtweh; umjetni materijali građevinski savjetnik dipl. 

ing. A. Schwabe; sportske građevine i uređaji prof. dipl. 

ing. J. Portmann, vodeći arh. S. Lukowski. 

Redakcijsku obradu i uklapanje crteža obavio je arhitekt 

Ludwig Neff. 

Kako je već u prvom predgovoru navedeno, opet su 

aktuaiizaciji sadržaja pomogle neke tvrtke i udruge. One 

su u zaglavlju odgovarajućih stranica navedene s punom 

adresom, te su zasigurno spremne dati aktualne informa- 

cije. 

Trideseto izdanje sada ukupno sadrži više od 6000 crteža, 

tablica i dijagrama, a proširenje registra na 8000 pojmova 

dalje će pojednostavniti uporabu knjige. U popisu literature 

upućuje se i na specijalizirane članke iz stručnog 

časopisa DBZ, premda u knjizi nisu upotrijebljeni, pa je time 

znatno obogaćen izvor podataka. 

Darmstadt, kolovoza 1978. Ernst Neufert 

Zbog toga smo odmah odlučili djelo sasvim nanovo izraditi, 

oblikovati, crtati i proširiti, kako bismo mogli obuhvatiti 

sve što arhitekt i projektant danas bezuvjetno mora 

znati pri projektiranju. Sve što se mora znati, ali vjerno 

Ernstu Neufertu: ne više od toga. 

Izdavač i mnogi koji su svojim stručnim znanjem prido- 

nijeli ovom djelu, utrošili su četiri i pol godine intenzivnog 

rada. Zato se svi mi pouzdano nadamo da će za kupce, 

koji traže suvremenu graditeljsku knjigu, ovo djelo značiti 

dobitak. 

Köln, rujan 1991. Peter Neufert 

VII

PREDGOVORI 

Predgovor izdavača uz 33. izdanje 

Prije više od pola stoljeća mladi je arhitekt Ernst Neufert 

imao ne samo ideju već i energiju da oživotvori knjigu 

Bauentwurfslehre, koja se razvila u prijeko potrebno pomoćno 

sredstvo za rad arhitekta i projektanta. On je djelo 

stalno održavao "mladim" i prilagođavao ga potrebama 

vremena. Posljednja opsežna prerada obavljena je 1979. 

godine (30. izdanje), još prije njegove smrti 1986. godine. 

Daljnji kontinuirani rad na tom djelu preuzeo je njegov 

sin Peter Neufert sa svojim suradnicima. Posebno im je 

uz pomoć Ludwiga Neffa, koji je još za autorova života 


Kad se nakon smrti slavnog autora Ernsta Neuferta tije- 

kom 12 godina ostvaruju naslijeđena autorska prava i 

dužnosti, nastaje neosporna potreba da se ocu "polože 

računi" i o onome što su s time i što su od toga uradili 

nasljednici - Ludvvig Neff, Peter Neufert i Planungs-AG- 

Neufert Mittmann Graf Partner. 

Budite, poštovani čitatelji, blagonakloni svjedoci ove 

"ispovijedi"! Kad je moj otac umro u veljači 1986. bilo je 

32. njemačko izdanje na tržištu. Mi smo tijekom više od 


Danas, 15. ožujka 2000., na stoti rođendan prof. Ernsta 

Neuferta, dovršeno je 36. izdanje ove knjige. Život i djelo 

Ernsta Neuferta kao da je prožeto nekom osebujnom brojčanom 

simbolikom. Rođen 1900 godine, život mu je tekao 

usporedno sa stoljećem. Godine 1936. pojavilo se prvo, a 

godine 2000. pojavljuje se 36. izdanje Bauentwurfslehre. 

Profesionalni korijeni prof. Ernsta Neuferta leže u Bauhausu 

i Gropiusu - atelijeru u Weimaru i Dessauu. U Weimaru 

se nalazi i njegov prvi atelijer i kuća. Tamo su nastale zamisli 

za ovu knjigu. Zaklada Bauhaus Dessau sjetila se 

Ernsta Neuferta i njegova stotog rođendana izložbom 

"Ernst Neufert - normirana kultura građenja u 20. stoljeću". 

Peteru Neufertu treba zahvaliti što će se izložba moći vidjeti 

i u Weimaru, europskom gradu kulture. U Weimar - 

Gelmerodi on je na zemljištu očeve kuće dao podići "Neufert 

- Box", u kojoj nije prikazana samo izložba posvećena 

Ernstu Neufertu, nego je u duhu Ernsta i Petera Neuferta 

namijenjena promicanju daljnjih kulturnih djelatnosti. Otac i 

sin ovdje se susreću u dvjema dojmljivim građevinama u 

međusobnom iskazu poštovanja. 

Peter Neufert umro je u prosincu 1999. Njegova je 

želja bila da se održe Bauentwurfslehre i da profit od izdavanja 

knjige vodi njegova zaklada NEUFERT-STIFTUNG 

VIII 

mjerodavno sudjelovao u tom zadatku, uspjelo napraviti 

posve novu obradu, te nakon višegodišnjeg rada djelo 

predstaviti. 

Izdavač je ponosan što može Elemente graditeljskog 

projektiranja, koje je u međuvremenu prošireno diljem svijeta 

i prevedeno na trinaest jezika, predstaviti s novim sadržajem 

i u novom obliku, ali prema konceptu Ernsta Neuferta. 

Wiesbaden, rujna 1991. 

četiri godine predanog rada izradili potpuno novo djelo 

kao 33. izdanje, što znači da je svaka stranica opremljena 

novim crtežima i tekstom te obogaćena mnogim aktualnim 

temama. 

Ovo 35. izdanje 1998. godine opet je dopunjeno važnim 

poglavljima kao što su drvene kuće, niskoenergetske 

zgrade, solarna energija, ekološko građenje, zimski vrtovi 

i staklene dogradnje. 

Koln, lipnja 1998. Peter Neufert 

sa svrhom da se nastavi izlaženje novih izdanja. Tu želju 

uspješno podupire obitelj Petera Neuferta. Projektantska 

tvrtka Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner 

nastavlja - kao i do sada - obradu s dugogodišnjim koautorom 

Ludwigom Neffom. 

36. izdanje sadrži sada više od 6400 crteža, dijagrama 

i tablica. U tom izdanju knjige prešlo se na novi njemački 

pravopis. Uz to, sada korisniku stoji na raspolaganju CD- 

ROM "Neufert, Allgemeiner Bauentwurf' - za jednostavnije 

i brže projektiranje. U nastojanju da prati stalni razvitak 

znanja, novina i spoznaja, ovo je izdanje prerađeno, prošireno 

i dopunjeno poglavljima o kongresnim zgradama, 

multifunkcionalnim centrima, studentskim domovima, o 

socijalnoj stanogradnji, vrtovima, jezercima za plivanje i 

mnogim drugim objektima. 

Köln/Weimar, 15. ožujka 2000. 

Planungs AG NEUFERT MITTMANN GRAF Partner 

i Ludwig Neff

Peter Neufert t 

dipl. ing. arh. 

Planungs AG 

Neufert, Mittmann, Graf, Part. 

Ludwig Neff 

arhitekt 

Šef redakcije, prijelom, autor 

• i 

B. Echterhoff 


ozelenjavanje krovova, 

vrtovi, ograde 

i 

^ v. 

^ i- 

'i 

R. Eckstein 


akademik savjetnik 

dnevna rasvjeta 

Wolfgang Busmann 

dipl. ing. 

zračne luke 

Q 

.u 

Peter Mittmann 


Planungs AG 


H. A. Knops 

diplomirani dizajner 

ilustrator 

H. P. Kappler 

dr. ing. arh. 

ravan krov, toplinska zaštita, 

vrtni bazeni, privatni 

zatvoreni bazeni 

U i t 

/ 

D. Lembke 

voditelj-graditelj, dr. ing., 

suradnik dipl. ing. P. Pastyk 

visoke škole, laboratoriji 

2 

Jan Fiebelkorn 

prof. dipl. ing. 

kazališta 

Q 

Peter Graf 

dipl. ing. 

Planungs AG 


f . - " . 

D. Portmann f 

Prof. dr. ing. arh. 

odnosi mjera, modularni nizovi, kabelske 

viseće konstr., obješene i 

poduprte konstr.. zaštita od požara 

m 

H. Hofmann 

prof. dr. ing. 

rasvjeta 

y 

=> sV í 

í 

R. S. Suchy 


upravne zgrade 

- - S 

A. Kohler 


građenje bolnica, tehnika skladištenja, 

liječničke ordinacije 

PREDGOVORI 

U novoj obradi i oblikovanju 

sudjelovali su: 

M. Horton, sanitarna tehnika. 

W. Sommer, klimatizacija 

prostorija. 

Dipl. ing. H. J. Vetter, 

izvođenje gradnje. 

M. Menzel, građenje tekstilom. 

M. Bauer, tehnika grijanja. 

H. Jaax, energ. postrojenja. 

Dr. R. Börner, hidroenergetska 

postrojenja 

R. Wirtz, elektroinstalacije. 

T. Stratmann, solarna arhitektura, 

inženjerski ured Trümper/Overath, 

zašt. od buke i akustika prostorija. 

Hawlitzeck, ceste i pruge. 

St. Cargiannidis, saniranje 

starih građevina, ostakljeni 

pasaži i prenamjene 

U. Portmann, održavanje i 

sanacije. 

J. Weiss, knjižnice. 

U. Kissling, javne knjižnice. 

R.K. Jopp, knjižnice. 

H. Rocholl, prodavaonice. 

Prof. Nogge, zoološki vtovi i 

akvariji. 

A. Beckmann, kinematografi. 

K. F. J. Mertens, sportske 

dvorane. 

B. Rüenanver, crkve. 

G. Hoffs, zvonici. 

A. Ruhi, džamije. 

W. Hugo, muzeji. 

Kod novog oblikovanja i obrade 

crteža sudjelovali su: 

T. Altrogge, St. Badtke, 

A. Briehan, A. Dummer, 

K. Fegeler, A. Graf, 

M. Menzel, I. Schirmacher, 

J. Valero, R. Walter, 

S. Wierlemann, D. Willecke. 

St. Vogel 

P. Karle 


industrijske zgrade 

vmmmšam 

O. Muller 


građenje bolnica, tehnika skladištenja, 

liječničke ordinacije 

IX

PROLEGOMENA 

Ovaj je priručnik nastao iz podloga za moja predavanja 

na državnoj Građevinskoj visokoj školi u VVeimaru. Ona su 

se zasnivala na promatranjima, iskustvima i spoznajama 

iz prakse i istraživanja u čovjekovu okružju koja su potreb- 

na pri projektiranju građevina, ali s otvorenošću prema no- 

vim mogućnostima i zahtjevima. 

Naime, mi s jedne strane stojimo na ramenima naših 

predaka, no s druge strane sve se kreće, mi smo djeca 

našeg vremena s pogledom u budućnost, a uz to je gle- 

dište svakog pojedinca često različito. Razlozi su u različi- 

tim sklonostima i naobrazbi; u utjecaju okoline; u sklono- 

stima i njima odgovarajućem stupnju vlastitog formiranja 

proisteklog iz unutarnje pobude. 

Je li naša današnja tako "sigurna prosudba" uistinu ko- 

načno ispravna, ostaje neriješeno, jer je i ona uvjetovana 

vremenom. Iskustvo nas uči da kasnije vrijeme pravičnije 

sudi o tome nego naše koje nema potrebni odmak da bi 

se to sagledalo. Iz toga jasno proizlazi da svako spozna- 

vanje mora sadržavati neke rezerve kako ne bi postalo 

zabludom. Unatoč svekolikoj težnji za istinom i objektiv- 

nošću, unatoč svim nastojanjima da se subjektivne zamisli 

kritički promotre i sumnje ne gurnu jednostavno u stranu, 

ostaje svako spoznavanje subjektivno i ovisno o vremenu 

i okolini. Opasnost od zablude može se izbjeći ako se 

spoznajom samo ustvrdi da nije ništa dovršeno, već da 

služi i podliježe životu, nastajanju i razvoju. 

Iz toga za učenika proizlazi duhovni stav na koji je 

Nietzsche mislio kad je rekao: "Samo onaj koji se mijenja 

ostaje samnom u rodu." 

Bitnost takvih spoznaja o vječnom nastajanju, u službi 

razvoja, jest u tome što ne daje gotove recepte, nikakve 

"gotove mudrosti u kutijama", nikakav "Canned VVisdom", 

već daje samo osnove, elemente i oslonce, a k tome i me- 

tode kombiniranja, konstruiranja, komponiranja i harmoni- 

je. 

Konfucije je to prije više od 2500 godina sažeo u reče- 

nici: "Ja dajem mom učeniku jedan ugao, ostala tri mora 

odrediti sam." Rođeni arhitekt ili čovjek koji težnju prema 

građenju nosi u srcu začepit će si uši i zatvoriti oči ako mu 

se nametne rješenje nekog zadatka, jer on je tako pun 

vlastitih predodžbi i ideala da mu trebaju samo elementi 

kako bi se napregnuo da stvori iz njih cjelinu!. 

Tko je jednom stekao vjeru u sebe, uvid u odnose, igru 

sila, gradiva, boja i mjera, tko je u stanju usvojiti stvarnost 

pojave građevine, tko njeno djelovanje istražuje, kritički 

ispituje, u mislima pregrađuje, taj je na jedinom ispravnom 

putu prema najvećoj životnoj radosti koju osjeća samo 

istinski stvaralac. Ovo shvaćanje života neka mu pomo- 

gne u tome. Ono ga treba osloboditi svih poučavanja, u 

X 

krajnjem slučaju i od ovoga, i uputiti ga u vlastitu stvar- 

alačku djelatnost, neka mu bude pomoć pri startu; kretati 

se - graditi mora svatko sam. 

Oblici našeg vremena nalaze se pri tome na istom putu 

kojim su koračali naši stari da bi došli do svojih divnih hra- 

mova, katedrala ili dvoraca, za koje nisu imali nikakvih 

predložaka, ali su odgovarali njihovim zamislima i želja- 

ma, idejama i idealima koji-su bili bliski njihovoj čežnji. Već 

odgovarajuće sročen zadatak izaziva predodžbe koje kroz 

građevinsko - tehničke mogućnosti vremena i uz uvaža- 

vanje uvjeta okoline dobivaju konkretne oblike, koji poka- 

zuju samo udaljenu sličnost s onime do tada poznatim. Te 

nove građevine mogu tehnički i funkcionalno biti znatno 

bolje od svih prethodnih ako odgovaraju uznapredovalu 

stupnju tehnike. One mogu i s umjetničkoga gledišta pod- 

nijeti usporedbu s istovrsnim građevinama prošlih vreme- 

na. 

Usporedi li se današnji industrijski kompleks, svijetao, 

prostran, prikladnih proporcija i vitke lagane konstrukcije, 

s manufakturom iz 18. stoljeća ili zanatskom radionicom 

15. stoljeća, bit će i najuskogrudnijem konzervatoru očita 

nadmoć naših novogradnji. To znači: svagdje gdje gradi- 

teljski zadaci služe stvarnoj potrebi našeg vremena, mogu 

se od živućeg, vremenu prilagođenog arhitekta očekivati 

djela koja mogu podnijeti usporedbu s najboljim građe- 

vinama starih, dapače ih i zasjeniti. 

Zbog toga se treba u današnjoj visokoj školi ponajprije 

usredotočiti na razmatranje sadašnjosti i gledati u buduć- 

nost, a na prošlost se osvrtati samo koliko je nužno i ko- 

risno. To preporučuje i jedan od naših velikana, Fritz 

Schumacher, kad u svojim studijama o profesiji arhitekta 

opominje da se mladi student pri istraživanju prošlosti pre- 

više gubi u razmatranjima iz područja povijesti umjetnosti i 

da se naslovom doktora daje zavesti na skretanje prema 

takvim učenim sporednim putovima, jer se to događa na 

račun snaga koje su potrebne za ostvarenje široko razgra- 

natih zahtjeva stvaralaštva. 

Suprotno tome ispravnije je dati studentu samo ele- 

mente, kako je to ovdje u Elementima graditeljskog pro- 

jektiranja učinjeno, pri čemu sam se trudio elemente pro- 

jektiranja reducirati na uzroke, shematizirati ih i čak svesti 

u apstraktno, kako bih korisniku otežao kopiranje i primor- 

ao ga da stvarima udahne vlastiti oblik i sadržaj. Različiti 

će oblici ionako biti do neke mjere ujednačeni protekom 

vremena u kojem se ističe težnja prema zajedništvu iska- 

zanom jednolikom usmjerenošću ljudi određenog razdobl- 

ja, pri čemu se prepoznaje stil vremena sa svojim trajnim 

obilježjem. 

Ernst Neufert

Struktura knjige u rasporedu materijala prati prirodni slijed 

građenja. Mnoga su srodna područja smještena jedno do drugoga, 

ako nisu neki drugi važni razlozi zahtijevali udaljeniji razmještaj. 

Svi pojedini dijelovi građevine koji se javljaju u mnogim, iako ne 

baš u svim vrstama zgrade, obrađuju se zasebno. To vrijedi i za 

opće smjernice za pripremu, planiranje i ostale predradnje projektiranja. 

Iz toga je proizašlo 35 cjelina: 

Sadržaj stranica XI 

daje podrobniju podjelu navedenih cjelina i opis sadržaja pojedinih 

stranica. 

Popis pojmova stranica 634 

uz pojedine karakteristične pojmove pokazuje i brojeve stranica 

na kojima se gradivo o njima može naći. 

Objašnjenje kratica i oznaka stranica 1 

kratice se nisu mogle izbjeći jer se tako štedi prostor i pojednostavnjuje 

preglednost. 

Kad se primjenjuju nepoznate kratice, oblikovane su tako da 

pažljiv čitatelj uglavnom može shvatiti njihovo značenje a da ne 

treba tražiti objašnjenje na stranici 1. 

Posebna prednost za sve koji će se služiti ovim djelom jest u tome 

što je gradivo najvažnijih znanja o projektiranju i zgradarstvu 

sažeto u jednoj knjizi. 

Tlocrti, presjeci, oblici i tipovi primjeri su i samo nositelji brojeva. 

Oni sadrže uobičajene granične mjere, pri čemu je čovjek mjerilo 

svih stvari koje ga okružuju. 

KAKO SE DAKLE SLUŽITI OVOM KNJIGOM? 

Kao primjer uzeta je izrada projekta ili pretprojekta za jednu 

upravnu zgradu. 

Treba pažljivo pročitati Upitnik na stranici 50. i potanko odgovoriti 

na postavljena pitanja, kao i na ona koja proizlaze iz nekog posebnog 

slučaja, iznaći temeljem navoda na stranici 352. odnose 

u kompleksu upravne zgrade, prema DIN-u 277 izračunati bruto 

kubaturu prostorija, prilagoditi veličinu prostorija raspoloživoj 

predračunskoj svoti, te projektirati zgradu prema radnom procesu 

sa stranice 48; dimenzionirati, oblikovati i namjestiti primjerice 

UPUTE ZA KORIŠTENJE KNJIGOM 

blagovaonicu prema uputama za gostionice na stranicama 

456-457 ili za hotele na stranicama 464-468, eventualno predviđenu 

dvoranu s pozornicom prema uputama za kazališta na 

stranicama 475-484 te za akustiku na stranicama 136-138, razmisliti 

o ugradnji kinoprojektora prema stranicama 469-470.; 

dimenzionirati predavaonice prema uputama za visoke škole 

na stranicama 316-320, knjižnice prema uputama na stranicama 

331-336, rasporediti urede prema stranicama 337-348, crtaonica 

i laboratorija stranicama 321-326, ugradnju trezora prema 

stranici 361, te garaža i parkirališta prema stranicama 435-477. 

0 eventualno potrebnim stanovima za upravitelja zgrade, domara, 

kuhara itd. treba potražiti upute na stranicama 273-296, a oblikovanje, 

veličinu i opremu pojedinih prostorija vidjeti na stranicama 

237-259. 

Vođenje prometnica i ograđivanje prikazuje se na stranicama 

207-210, nasadi u vrtu i si. na stranicama 219-231, te na kraju o 

konstrukciji, položaju i načinu izvedbe stubišta i dizala na stranicama 

199-205. Veličina i izvedba prozora i vrata prikazani su na 

stranicama 184-188. Temelji i hidroizolacija prikazani su na 

stranicama 67-71, zidovi i debljine zidova na stranicama 72-75, 

krovovi na stranicama 82-83, grijanje i ventilacija na stranicama 

105-108, rasvjeta i insolacija na stranicama 143-152, modularne 

i normirane mjere na stranicama 60-61. 

Nužne usporedbene tablice za metarske veličine navedene u 

knjizi, prije svega za anglosaksonske mjere, nalaze se na kraju 

tekstualnog dijela, na stranicama 614-616. 

Temeljem ovih mnogovrsnih podataka razvija projektant brzo 

1 sigurno građevinu, prilagođavajući se posebnim zahtjevima 

i uvjetima okoline, u skladu sa svojim osjećajem za vrijeme i 

način življenja. 

U knjizi su vektorskim strelicama " označeni crteži koji se na CD- 

ROM-u - Neufert, Bauentwurfslehre - Allgemeiner Bauentwurf - 

nalaze kao grafike koje se mogu prenijeti u komercijalne CAD - 

programe na PC - bazi i zatim dalje prerađivati. 

XI

Objašnjenje oznaka 1 

Osnovne norme 2 

Osnovne mjere, 

odnosi mjera 27 

Projektiranje 44 

Organizacija građenja 51 

Elementi građevine 64 

Grijanje, ventilacija 105 

Fizika zgrade, zaštita građevina . 123 

Rasvjeta, osvjetljenje, 

staklo, dnevno svjetlo 143 

Prozori, vrata 177 

Stubišta, dizala 193 

Ceste, prometni prostori 206 

Vrtovi, rasadnici 219 

Kućne nusprostorije, ulazi .... 237 

Gospodarske prostorije 241 

Kućne prostorije 250 

Zatvoreni bazen 261 

Praonice rublja, uređaji za pranje 264 

Balkoni 266 

Putovi, ulice 267 

Stanovi za odmor, vrste kuća, ekološko 

građenje, etažna gradnja, 

građenje drvenih kuća 268 

Sanacija starih zgrada 299 

Škole 307 

Visoke škole, laboratoriji, 

studentski domovi 316 

XII 

Dječji vrtići, igrališta, 

prenoćišta za mlade 327 

Knjižnica, upravne zgrade, 

banke 331 

Ostakljeni pasaži, tipologija . . . 363 

Prodavaonice, supermarketi 

samoposluživanja 368 

Tehnika skladištenja 376 

Radionice, industrijske 

građevine 380 

Adaptacije 402 

Poljoprivredni objekti, držanje 

životinja 404 

Željeznice 421 

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, 

benzinske postaje, vatrogastvo 427 

Zračne luke 450 

Ugostiteljski objekti 456 

Hoteli, moteli, kongresne zgrade 464 

Zoološki vrt 472 

Kazališta, kina, cirkusi, 

višenamjenski centar 475 

Sportski objekti 490 

Bolnice, liječničke ordinacije, 

građenje za invalide 541 

Starački domovi, centri za 

starije osobe 583 

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 586 

Groblja 597 

Zaštita od požara 599 

Mjere, težine, norme 614 

Popis literature 624 

Kazalo pojmova 634

Objašnjenje oznaka 

Objašnjenje oznaka i kratica 1 

Osnovne norme 

Sl jedinice 2 

DIN 198.476.829.4999 4 

Nacrti 5 

Raspored nacrta 6 

Oznake za građevinske nacrte 7 

Odvodnja iz zgrade i zemljišta 12 

Vodovod i kanalizacija 18 

Plinske instalacije u visokogradnji 19 

Elektroinstalacije 21 

Tehnika osiguranja 24 

Crtanje 25 

Osnovne mjere, odnosi mjera 

Čovjek kao mjerilo i cilj 27 

Mjera svih stvari 28 

Dimenzije i potreban prostor 29 

Čovjek i vozila 31 

Čovjek i stan 32 

Klima u prostoriji 33 

Građevna biologija 34 

Oko 37 

Čovjek i boja 39 

Odnosi mjera - osnove 40 

Odnosi mjera - primjena 42 

Primjena: modularna koordinacija 43 

Projektiranje 

Dijelovi građevine kao posljedice obrade gradiva .... 44 

Građevinski oblici kao posljedica konstrukcije 45 

Nove konstrukcije i oblici 46 

Zgrada i oblici kao odraz vremena i načina života .... 47 

Postupak izrade 48 

Predradnje - suradnja investitora 49 

Upitnik 50 

Organizacija građenja 

Izvedba građevine 51 

Vođenje gradnje - osnovne mjere 59 

Osnovne mjere 60 

Osovinske mjere 61 

Modularna kordinacija 62 

Koordinacijski sustav, koordinacijske mjere 63 

Elementi građevine 

Temeljno tlo - temeljenja, građevne jame, rovovi .... 64 

Građevna jama - zaštita, jame, zemljište 65 

Razmjeravanje zgrade 66 

Zemljani radovi, radovi u tlu i temeljenje 67 

Izolacija građevina 69 

Dreniranje kao zaštita građevina 70 

Ziđe od prirodnog kamena 72 

Ziđe od umjetnog kamena 73 

Vanjski zidovi, niskoenergetski način građenja 76 

Vezovi zidnih opeka 77 

Kamini 78 

Dimnjaci 79 

Sustavi ventilacije 81 

Krovišta 82 

SADRŽAJ 

Krovni pokrovi 84 

Krovne konstrukcije - detalji 86 

Uspravni krovni prozor 87 

Izgrađena potkrovlja 88 

Ravni krov 89 

Ravni krov - detalji toplog krova 90 

Ravni krovovi - alternativni hladni krovovi 91 

Ozelenjivanje krovova 92 

Ozelenjivanje krova - detalji 94 

Ozelenjivanje krova - izvod: smjernice Saveza za 

krovne vrtove e. V. 95 

Građenje tekstilnim materijalima 96 

Konstrukcije od mreže užadi 97 

Ovješene i poduprte konstrukcije 98 

Prostorne rešetke - osnove 99 

Prostorne rešetke - primjena 100 

Katne konstrukcije 102 

Stropne konstrukcije 103 

Podovi 104 

Grijanje, ventilacija 

Grijanje 105 

Skladištenje tekućih goriva 109 

Termoelektrana 110 

Hidroelektrane 111 

Solarna arhitektura 112 

Solarna energija 115 

Hladnjače 116 

Hlađenje i smrzavanje mesa 117 

Tehnika kondicioniranja zraka 119 

Fizika zgrade, zaštita građevina 

Termoizolacija - pojmovi - mehanizmi 123 

Termoizolacija - difuzija vodene pare 124 

Termoizolacija - način građenja 125 

Detalji termoizolacije: vanjski zid 126 

Akustična izolacija 131 

Zračna akustična izolacija 132 

Zaštita od zračnog zvuka i od buke koraka 133 

Zaštita od vibracija - materijalni zvuk 135 

Akustičnost prostorije 136 

Gromobrani 139 

Antene 1 42 

Rasvjeta, ovjetljenje, staklo, dnevno svjetlo 

Rasvjeta 143 

Rasvjeta - flourescentne cijevi za reklamne ploče .... 152 

Staklo 153 

Sintetički materijali 161 

Dnevno svjetlo 162 

Sunčeva svjetlost 175 

Prozori, vrata 

Nadsvjetla - svjetlosne kupole 177 

Prozori 178 

Prozori za stambena potrkovlja 182 

Čišćenje zgrade 185 

Vrata 186 

Posebna vrata 189 

Uređaji za zaključavanje 190 

Osiguranje zgrade i zemljišta 191 

XIII

SADRŽAJ 

Stubišta, dizala 

Stubišta 193 

Rampe - zavojita stubišta 196 

Ljestve za bijeg - izlaz za nuždu 198 

Pokretne stube - za trgovačke i poslovne zgrade .... 199 

Pokretne staze 200 

Dizala - osobna dizala za stambene zgrade 201 

dizala - osobna dizala namijenjena pretežno za urede 

banke, hotele; dizal za bolesničke krevete 202 

Dizala - dizalo za male terete 203 

Hidraulična dizala 204 

Panoramska ostakljena dizala 205 

Ceste, prometni prostori 

Ceste 206 

Biciklistički promet 211 

Autoceste 213 

Tramvaj, gradska željeznica 214 

Prometni prostori 215 

Smirivanje prometa 217 

Prometni prostori - zaštita od buke 218 

Vrtovi, rasadnici 

Vrtovi - ograde 219 

Pergole, staze, stube, potporni zidovi 221 

Vrtovi - zemljani radovi 222 

Vrtovi - osiguranje padine 223 

Vrtovi - puzavice i penjačice 226 

Vrtovi - povišene i brežuljkaste lijehe 227 

Vrtovi - ogledni primjeri 228 

Staklenik 229 

Drveće i živice 230 

Vrtno jezerce 231 

Jezerce za plivanje 232 

Vrtovi - uporaba kišnice 234 

Vrtni plivački bazen 235 

Stambene kuće s plivačkim bazenom u vrtu 236 

Kućne nusprostorije, ulazi 

Predprostor, vjetrobran, ulaz 237 

Ulazi, garderobe 238 

Hodnici 239 

Spremišta 240 

Gospodarske prostorije 

Prostorije za kućanstvo 241 

Spremište, smočnica 243 

Kuhinje 244 

Kuhinje - elementi za postavu i ugradnju 245 

Blagovaonice - posude i namještaj 248 

Kućne prostorije 

Spavaće sobe 250 

Spavaće sobe - vrste kreveta 251 

Spavaće sobe - položaj kreveta 252 

Spavaće sobe - krevetske nište i zidni ormari 253 

Garderobe 254 

Kupaonice - oprema 255 

Sanitarne kabine - predgotovljavanje 257 

Kupaonice - položaj u kući 258 

Kupaonice - primjeri iz projekata 260 

XIV 

Zatvoreni bazen 

Privatni zatvoreni bazen 261 

Bazen za plivanje - detalji 263 

Praonice rublja, uređaji za pranje 

Praonice rublja - uređaji za pranje 264 

Balkoni 

Balkoni 266 

Putovi, ceste 

Putovi i ulice 267 

Stanovi za odmor, vrste kuća, građenje drvenih 

kuća, ekološko građenje, etažna gradnja 

Stanovi za odmor 268 

Kuće za odmor - vrtne kuće 269 

Građenje drvenih kuća 270 

Položaj kuće 271 

Gradnje stanova 272 

Stambene zgrade u nizu 276 

Dvojne stambene zgrade 277 

Atrijske kuće 278 

Stambene zgrade 279 

Stambene zgrade sa zimskim vrtovima 280 

Stambene zgrade - oblik kvadrata, kocke i šatora .... 282 

Drvene kuće - ekološko građenje 283 

Stambene zgrade na padini 285 

Stambene zgrade, velike 288 

Stambene zgrade - međunarodni primjeri 289 

Višekatne stambene zgrade 291 

Oblikovanje etaže 292 

Socijalni stanovi za iznajmljivanje 293 

Projektno rješenje etaže 294 

Galerijske stambene zgrade 295 

Terasaste kuće 296 

Skloništa 297 

Sanacija starih zgrada 

Sanacija starih zgrada 299 

Očuvanje i sanacija 304 

Škole 

Škole 307 

Veliki prostori u gradnji škola 314 

Visoke škole, studentski domovi, laboratoriji 

Visoke škole - predavaonice 316 

Crtaonice 321 

Studentski dom 322 

Laboratorij 323 

Dječji vrtići, igrališta, prenoćišta za mlade 

Dječja obdaništa 327 

Pribor za igru, igrališta 328 

Prenoćišta za mlade 329

Knjižnica, upravne zgrade, banke 

Knjižnica 331 

Upravne zgrade - osnove 337 

Upravne zgrade - osnove tipologije 341 

Upravne zgrade - dimenzioniranje: potrebne površine . 344 

Upravne zgrade - dimenzioniranje, razdioba prostora . 345 

Upravne zgrade - dimenzioniranje, uređenje prostora 

za sjedenje 347 

Upravne zgrade - dimenzioniranje, konstrukcija 349 

Upravne zgrade - dimenzioniranje, tehnička oprema 

građevine 350 

Upravne zgrade - dimenzioniranje, radna mjesta 

s ekranom 351 

Upravne zgrade - dimenzioniranje, površine za 

namještaj 352 

Upravne zgrade - organizacija tlocrta 353 

Upravne zgrade - primjeri 354 

Primjeri upravnih zgrada - visoke zgrade 355 

Uredske zgrade - primjeri, vertikalni elementi 357 

Banke - općenito 360 

Banke - trezori 361 

Ostakljeni pasaži, tipologija 

Tipologija 363 

Povijesni primjeri 364 

Primijenjeni primjeri 366 

Pokrivanje staklom, prozirni krovovi 367 

Prodavaonice, supermarket's, samoposluživanja 

Prodavaonice 368 

Prodavaonice za živežne namirnice 369 

Prodavaonice - isporuka robe 370 

Zone ispred blagajni i centar svježe robe (tržnica) . . . 373 

Klaonica i skladište 374 

Mesarski centar 375 

Tehnika skladištenja 

Visoka skladišta 376 

Projektiranje / logistika 377 

Sigurnosne odredbe 378 

Sustavi regala 379 

Radionice, industrijske građevine 

Stolarska radionica 380 

Tesarski i drvoprerađivački pogoni 382 

Autoservisi 386 

Autoservisni pogoni 389 

Pekarnica 390 

Industrijske građevine 392 

Transportna i skladišna tehnika 395 

Hale 396 

Višeetažni objekti 397 

Sanitarne prostorije 398 

Uređaji za pranje 399 

Sanitarni uređaji 400 

Garderobe, odlaganje odjeće 401 

Adaptacije 

Adaptacije 402 

Poljoprivredni objekti, držanje životinja 

SADRŽAJ 

Nastambe za male životinje - držanje iz hobija 404 

Držanje peradi 407 

Staje za tov svinja 408 

Staje za rasplodne svinje 410 

Staje za konje i držanje konja 411 

Uzgoj goveda 413 

Uzgoj goveda - tov bikova 414 

Uređenje gospodarstva 415 

Klima u staji 420 

Željeznice 

Kolosijeci 421 

Odpremanje robe 424 

Putnički kolodvori 425 

Parkirališta, garaže, parkirni objekti, benzinske 

postaje, vatrogastvo 

Autobusni kolodvor 427 

Vatrogastvo i vatrogasne zgrade 429 

Vozila 432 

Teretna vozila 434 

Parkirališta 435 

Teretna vozila - okretanje 437 

Teretna vozila - parkiranje i okretanje 438 

Utovarne rampe 439 

Rampe, tova mi mostovi, podizne platforme 440 

Garaže 441 

Nadstrešnice za osobna vozila 442 

Garaže i parkirni objekti 443 

Parkirne građevine 444 

Parkiranje i parkirne građevine 445 

Parkirne građevine 446 

Benzinske postaje 447 

Odmorišta 449 

Zračne luke 

Zračne luke 450 

Ugostiteljski objekti 

Ugostiteljski objekti 456 

Ugostiteljski objekti na kotačima 458 

Restoranske kuhinje 459 

Velike kuhinje 462 

Hoteli, moteli, kongresne zgrade 

Hoteli 464 

Hotelske kuhinje 467 

Motel 469 

Kongresne zgrade 470 

Zoološki vrt 

Zoološki vrt i akvarij 472 

Kazališta, kina, višenamjenski centri, cirkusi 

Kazalište 475 

Kinematograf 485 

Višenamjenski centar 487 

Drive-in kina 488 

Cirkus, stacionaran 489 

XV

SADRŽAJ 

Sportski objekti 

Stadion 490 

Stadion - opći pregled 491 

Igrališta 492 

Lakoatletski objekt 494 

Prostorije za fitness 498 

Teniska igrališta 500 

Minigolf 502 

Igrališta za golf 504 

Jedrilicarski sport - marine 506 

Veslački sport 509 

Objekti za vodene sportove 510 

Objekti za jahanje, manježi 511 

Skijaška skakaonica 513 

Klizališta 514 

Brzo trčanje na koturaljkama 516 

Biciklistički kros - BMX 517 

Streljane 518 

Sportske dvorane - dvorane za gimnastiku i igre .... 520 

Badminton 526 

Skvoš(squash) 527 

Kuglane 528 

Zatvorena kupališta 529 

Otvorena kupališta 534 

Zatvorena i otvorena kupališta 535 

Sauna 537 

Dvorane za igre 540 

Bolnice, liječničke ordinacije, građenje za invalide 

Liječničke ordinacije 541 

Skupne ordinacije 542 

Građenje za invalide 543 

Građenje za invalide - stan 544 

Životni prostor bez zapreka 546 

Bolnice - općenito 547 

Bolnice - planiranje izgradnje 548 

Bolnice - oblici građevina 550 

Bolnice - red mjera 552 

Bolnice - hodnici, vrata, stubišta, dizala 554 

Bolnice - operacijski odjeli 555 

Glavne prostorije operacijskog odjela 556 

Postoperativna njega 557 

Operacija - sigurnosni uvjeti 558 

Bolnice - izdvojeni prostori 559 

Područje intenzivne njege 560 

Područje njege 561 

Područje liječenja - porodništvo 565 

Bolnice - terapija zračenjem 566 

Laboratorij, funkcijska dijagnostika 568 

Fizioterapija 569 

XVI 

Dnevne klinike, ambulantne operacije 570 

Bolnice - područje opskrbe 571 

Bolnice - područje uprave 575 

Bolnice - nastava i istraživanje 576 

Bolnice - ambulanta 577 

Posebne bolnice 578 

Bolnice - nuklearna medicina, patologija 580 

Bolnice - njega rodilja i novorođenčadi 581 

Bolnice - posebna područja njege 582 

Starački domovi, centri za starije osobe 

Domovi za starije osobe 583 

Crkve, muzeji, sinagoge, džamije 

Crkve 586 

Orgulje 588 

Zvona, tornjevi 590 

Sinagoge 591 

Džamije 592 

Muzeji 593 

Muzeji - međunarodni primjeri 595 

Muzeji - primjeri iz Njemačke 596 

Groblja 

Krematoriji 597 

Groblja 598 

Zaštita od požara 

Preventivna zaštita od požara 599 

Uređaji za dojavu požara 600 

Sprinklerski uređaji 601 

Uređaji za gašenje prskanjem vode, uređaji za gašenje 

pomoću C02 

602 

Uređaji za gašenje prahom, uređaji za gašenje pjenom 603 

Uređaji za odvod dima i topline 604 

Instalacije vode za gašenje, protupožarne pregrade . . 607 

Okna dizala F90 608 

Ponašanje građevnih materijala i elemenata u požaru . 611 

Mjere, težine, norme 

Mjere i težine 614 

Odnos njemačkih i engleskih mjera 615 

Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 616 

Stalna opterećenja 617 

Popis literature 624 

Kazalo pojmova 634

Kratice i oznake 

u tlocrtima 

DIN 1356 

Ankl 

Anr 

Ar 

B 

Bch 

Bd 

Bik 

Br 

D 

Dg 

Dga 

Di 

Du 

Dz 

Eg 

Elt 

Ez 

Fl 

Gä 

Gfl 

Ga 

Hz 

Hzg 

K 

Ke 

Kg 

Kl 

Ko 

Kr 

Kz 

M 

Mz 

N 

og 

PC 

Pd 

S 

Schlz 

Si 

Sk 

So 

Sp 

Spi 

Sz 

Tg 

To 

Tr 

Tz 

Vr 

Vrr 

Wa 

WC 

Wf 

Wg 

Wr 

Wt 

Wz 

Zi 

garderoba 

pripremanje 

ostava 

kupaonica 

knjižnica 

pod 

balkon 

ured 

služinska soba 

tavan 

krovni vrt 

trijem 

tuš 

soba za dame 

prizemlje 

roditelji 

blagavaonica 

hodnik 

gostinjska soba 

zelenilo 

garaža 

soba za grijanje 

grijanje 

kuhinja 

podrum 

podrumska etaža 

odlaganje odjeće 

prostor za ugljen 

prostor za kovčege 

dječja soba 

djevojačka soba 

soba za muziciranje 

niša 

gornja etaža 

pergola 

parkirna površina 

ormar 

spavaća soba 

sjedeće mjesto 

tajnik, tajnica 

sin 

smočnica 

sudoper 

soba za igru 

ukopana garaža 

kći 

terasa 

soba za čaj 

predsoblje 

spremište 

praonica 

zahod 

vjetrobran 

zimski vrt 

čekaonica 

gospodarska 

prostorija 

dnevni boravak 

soba 

glavni ulaz 

pomoćni ulaz 

stubište 

dizalo 

sjever 

A.G.I. radna zajednica za industrijsko 

građenje 

BauNVOodredbe o korištenju građevine 

BEL graditeljsko projektiranje 

BOL 

VOB 

MBO 

BO 

bzw. 

DIN 

Elt 

LNA 

erw. 

entspr. 

ff. 

graditeljska regulativa 

propisi o ustupanju građenja 

zbirka građ. propisa 

Zakon o građenju 

odnosno 

njemačke industrijske norme 

električno 

lake bešavne cijevi 

poželjno 

odgovarajuće 

i daljnji (i ostali) 

ggf. (gegf., ggfs.) prema prilikama 

IBA osovinski razmak u industrijskoj 

izgradnji = 2,50 

S. stranica 

Stud. student (ica) 

UBA osovinski razmak u građenju 

smještaja = 1,25 

UW propisi o HTZ 

@ slika br. 1 

vidjeti 

EQ popis literature 

cf muškarci 

$ žene 

Hochw. visoka voda 

Niedrw. mala voda 

HHS. najviši vodostaj 

DV obrada podataka 

EDV elektronička obrada podataka 

i.M. srednje, prosječno 

ca. oko, približno 

dgl. slično 

evtl. eventualno 

gem. prema 

i.Allg. općenito 

rel. relativno 

s.u. vidjeti dalje 

vgl. usporediti 

vorh. postoji 

usw. i tako dalje 

VDE savez njemačkih inž. el. 

u.U. pod uvjetom 

spez. specifično 

s.o. vidjeti prije 

sog. tako zvano 

Lit. popis literature 

U.A. i slično 

UV ultraljubičasto 

H.B.O. građev. propisi pokrajine Hessen 

RT dio prostorije 

etc. i tako dalje 

äq. ekvivalentno 

R.z.d. | prostorije za trajni 

A.v.M. [ boravak ljudi 

GRZ iskaz površina pod zgradom 

GFZ iskaz površina etaža 

BMZ iskaz količina pri građenju 

BP plan izgradnje 

FH visina sljemena 

GE područje obrta 

Gl industrijsko područje 

OBJAŠNJENJE OZNAKA I KRATICA 

Mjerne jedinice, kratice Grčki 

alfabet 

DIN 1301 i 1302 

10 12 

lfdm tekući metar 

10 cm 12 mm (mala 

povišena brojka znači mm) 

engleski palac (col) 

• engleska stopa 

H ili h visina ili visoko 

B ili b širina ili široko 

Fl površina 

h sat 

Min ili min minuta ili u minuti 

S ili s sekunda ili u sekundi 

12° sve oznake stupnjeva 

Celzija (K) 

J energija 

Ws količina topline 

N sila 

Pa tlak, pritisak 

2° 3' 4" i 2 stupnja, 3 minute, 

{ 4 sek. podjela 360 st. 

% ili vH postotak 

%0 promil 

© promjer 

OK gornji rub 

FO gornji rub poda 

SO gornji rub tračnica 

M mjerilo 

/ po (na pr. t/m = tona po metru) 

NW nominalna širina 

Matematičke oznake 

> veće od 

> 

veće ili jednako 

< manje od 

< 

manje ili jednako 

I suma (zbroj) 

kut 

sin sinus 

cos kosinus 

tan tangens 

ctg kotangens 

= 

prosječno, srednje 

jednako 

» identično jednako 

* različito 

« 

približno, oko 

e sukladno 

~ 

00 neizmjerno 

II 

# 

* 

slično (i za ponavljanje riječi) 

usporedno 

jednako i usporedno 

nije identično 

X puta, pomnoženo sa 

/ podijeljeno 

_L okomito 

V volumen, obujam 

(0 prostorni kut 

korijen 

A 

konačni prirast 

^ sukladno 

A 

trokut 

tt istosmjerno, usporedno 

U protusmjerno, usporedno 

A a (a) alfa 

B ß (b) beta 

r y (g) gama 

A 5 (d) delta 

E E (e) epsilon 

Z ç (z) zeta 

H T| (e) eta 

e e (th) thêta 

i i (i) jota 

K K (k) kapa 

A X (D lambda 

M n (m) mi 

N v (n) ni 

H % (x) ksi 

0 o (o) omikron 

n u (P) Pi 

p p (0 ro 

I a (s) sigma 

T x (t) tau 

Y u (y) ipsilon 

Osnovne 

veličine 

Naziv osnovne 

jedinice 

Oznaka Definicija na 

temelju 

1 Duljina metar m Valna duljina 

zračenja kriptona 

2 Masa kilogram kg Međunarodni 

prototip 

3 Vrijeme sekunda s Trajanje perioda 

zračenja cezija 

4 Jakost 

električne 

struje 

5 Temperatura 

(termodinamička 

temperatura) 

6 Svjetlosna 

jakost 

Amper A 

Elektrodinamička 

sila između dva 

vodiča 

Kelvin K Trojna točka vode 

kandela cd Zračenje pri 

skrutnjavanju platine 

U definiciji sadržane 

SI jedinice 

- 

- 

- 

kg, m, s 

7 Količina tvari mol mol Masa molekule kg 

(?) S! - osnovne jedinice 

a) toplinska izolacija 

Oznaka Jedinica Značenje (u zagradi ranije oznake) 

t (°C. K) temperatura 

At (K) razlika temperature 

~ 

kg, s 

q (Wh) količina topline 

X (W/mK) sposobnost provođenja topline (koeficijent provođenja topline) 

X (W/mK) ekvivalentna sposobnost provođenja topline (koeficijent 

provođenja topline) 

A 

a 

(W/m 2 K) 

(W/m 2 K) 

koeficijent propuštanja topline (veličina propuštanja topline) 

koeficijent predaje topline (veličina predaje topline) 

k (W/m 2 K) koeficijent prolaza topline (veličina prolaza topline) 

1/A (m 2 K/W) koeficijent toplinske izolacije 

1/a (m 2 K/W) otpor predaji topline 

1/k (m 2 K/W) otpor prolazu tipline 

D' (m 2 K/Wcm) veličina toplotnog otpora 

c (Wh/kgK) specifični toplinski kapacitet 

s (Wh/m 3 K) vrijednost akumuliranja topline 

ß 

a 

(1/K) 

(mK) 

P (Pa) tlak 

koeficijent uzdužnog produljenja 

koeficijent razmaka 

Po (Pa) tlak (djelomični) pare 

9o (9) količina pare 

9k (9) količina kondenzata 

V (%) relativna vlažnost zraka 

^ (-) veličina otpora difuziji (faktor otpora difuziji) 

M-d (cm) ekvivalentna debljina sloja zraka (otpor difuziji) 

Ao (g/m 2 hPa) koeficijent propuštanja vodene pare (propustljivost za 

vodenu paru) 

1/A0 (m 2 hPa/g) otpor propuštanju vodene pare 

(.iX (W/mK) faktor položaja 

HV (W/mK) faktor položaja slojeva zraka 

P (DM/kWh) cijena grijanja 

b) akustička izolacija 

X (m) valna duljina 

f (Hz) frekvencija 

(Hz) granična frekvenicija 

f„ (Hz) rezonantna frekvencija 

Edva (N/cm 2 ) dinamički modul elastičnosti 

S' (N/cm 3 ) dinamička krutost 

R (dB) veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) u laboratoriju 

Rm (dB) srednja vrijednost akustičke izolacije (zračni zvuk) 

R' (dB) građevinska veličina akustičke izolacije (zračni zvuk) 

LSM (dB) mjera zaštite od zračnog zvuka 

Ln (dB) normirana razina materijalnog zvuka 

V/M (dB) veličina poboljšanja nekog sloja obloge stropa 

TSM (dB) mjera zaštite od materijalnog zvuka 

a H stupanj apsorpcije zvuka 

A (m 2 ) ekvivalentna površina pasorpcije zvuka 

© Fizikalne oznake u SI - sustavu (§) Preračunavanje tabličnih vrijednosti na nove mjerne jedinice 

2 

r (m) polumjer odjeka 

al (dB) sniženje razine zvuka 

OSNOVNE NORME 

SI JEDINICE 

System Internationale d' Unites-» QP 

Decimalni odnosi i njihove skraćene oznake su: 

T (tera) = 10 12 

jedinica (bilion) c (cent) = 1/100 stotinka jedinice 

G (giga) = 10 9 

jedinica (milijardu) m (mili) = 10~ 3 

(tisućinka jed.) 

M (mega) = 10 6 

jedinica (milijun) M (mikro) = IO" 6 

(milijunti dio) 

k (kilo) = IO 3 

jedinica (tisuća) n (nano) = IO- 9 

(milijarditi dio) 

h (hekto) = 100 jedinica P (piko) = 10- 12 

(bilijunti dio) 

da (deka) =10 jedinica f (femto) = 10- 15 

(bilijarditi dio) 

d (deci) =1/10 jedinice a (ato) = 10- 18 

(trilijunti dio) 

Za označavanje decimalno višestruke vrijednosti smije se navesti samo jedan znak 

® Decimalni višekratnici i dijelovi jedinice 

Veličina koja 

se mjeri 

duljina m metar 

površina m 2 

kvadratni metar 

obujam m 3 

kubni metar 

masa kg kilogram 

sila N Newton = 1 kg m/s 2 

Jedinica u mređunarodnom mjernom 

sustavu (SI - sustav) propisano od 1978. 

Faktor 

preračunavanja 

tlak Pa Pascal = 1 N/m 2 

Pa 

133,3 

bar bar = 100 000 Pa = 100 000 N/m 0,98 

temperatura °C stupanj Celzijus (samo kao temperaturna 

K Kelvin* skala) 1 

rad - 10 

(energija, Ws,J, Wattsekunda = Joule = Newtonmetar 4186 

količina Nm 

topline) Wh Wattsat = 3,6 KJ 1,163 

kWh kilowattsat = 10 3 Wh = 3,6 MJ 1,163 

snaga (zrače- W Watt 736 

nje energije 

ili topline) W Watt 1,163 

* od 1975 propisano 

(i) Preračunavanje osnovnih jedinica 

1 m m = 1 m 2 1 m 1 s -1 = 1 m s -1 (= 1 m/s) 

1m 1 s" 2 = 1 m s" 2 (= 1 m/s 2 ) 

1 kg 1m 1 s -2 = 1 kg m s -2 (= 1 kg m/s -2 ) 

1 kg 1 m -3 = 1 kg m -3 (= 1 kg/m 3 ) 

1m 1m 1 s -1 = 1 m 2 s* 1 (= 1 m 2 /s) 

(5) Primjeri za "izvedene SI - jedinice" međusobnom kombinacijom osnovnih jedinica 

Coulomb 1 C = 1 As Ohm 1 n = 1 V/A 

Farad 1 F =1 As/V Pascal 1 Pa = 1 N/m 2 

Henry 1 H =1 Vs/A Siemens 1 S = 1/fi 

Hertz 1 Hz = 1 s~ 1 =(1/s) Tesla 1 T =1 Wb/m 2 

Joule 1J = 1 Nm = 1 Ws Volt 1 V =1 W/A 

Lumen 1 Im = 1 cd sr Watt 1 W = 1 J/s 

Lux 1 lx =1 Im/m 2 

Newton 1 N = 1 kg m/s 2 

Weber 1 Wb = 1 Vs 

Watt se može pri navođenju električne prividne snage označiti kao voltamper (VA), 

električne reaktivne snage Var (ver), a Weber i kao Voltsekunda (VS) 

(ö) Nazivi i oznake izvedenih SI - jedinica 

1 N * 1 s x 1 m 2 = 1 Nsm 2 

1 rad x 1 s 2 = 1 rad s' (= 1 rad/s) 

1 A « 1 s = 1 As = 1 C 

1 As/V = 1 C/V = 1 F 

(7) Primjeri za SI - jedinice izvedene između osnovnih i izvedenih SI - jedinica 

Otpor propuštanju topline 1/A = 1 m 2 h K/kcal = 0,8598 m 2 K/W 

Veličina toplinske provodljivosti X = 1 kcal/m h K = 1,163 W/m K 

Veličina prolaza topline k = 1 kcal/m 2 h K = 1,163 W/m 2 K 

Veličina prelaza topline a = 1 kcal/m 2 h K = 1,163 W/m 2 K 

Zapremisnka gustoća = 1 kg/m 3 

Računska težina = 1 kp/m 3 

Tlačna čvrstoća = 1 kp/cm 2 

= 1 kg/m 3 

= 0,01 kfl/m 3 

= 0,1 N/mm 2 

9,8

Mjerne jedinice u graditeljstvu 

Ozakonjenje SI - jedinica uslijedilo je postupno između 1974. i 1977. Od 1. siječnja 1978. vrijedi među- 

narodni mjerni sustav sa SI - jedinicama (SI = Systeme Internationale d'Unites). 

Veličina 

Simbol 

u 

formuli 

SI jedinic a 

Naziv 

Oznaka 

Kut u ravnini radijan rad 

Zakonska jed nica 

Naziv 

puni kut 

grad 

minuta 

sekunde 

gon 

Duljina / metar m mikrometar 

milimetar 

centimetar 

decimetar 

kilometar 

Površina, površina 

presjeka, 

površina zemljišta 

Volumen 

Normni 

volumen 

Vrijeme, 

interval vremena 

trajanje 

Frekvencija, recipročna 

vrijedn. 

trajanja periode 

Kružna 

frekvencija 

Kutna brzina 

Broj okreta, 

brzina okretanja 

A,q 

kvadratni 

metar 

m 2 

V kubni metar m 3 

t sekunda s 

f 

0) 

0) 

Hertz 

recipročna 

sekunda 

radijan u 

sekundi 

n recipročna 

sekunda 

Brzina V metar u 

sekundi 

Ubrzanje gravitacije 

Masa, težina 

(kao rezultat 

vaganja) 

Sila 

Sila teže 

Mehaničko 

naprezanje, 

čvrstoća 

Rad, energija 

0 — (3) Temeljni formati 

Format 

klasa 

y/2 

Red A Red B Red C 

0 841 2 1189 1 000 2 1414 917 2 1297 

1 594 2 841 707 2 1000 648 2 917 

2 420 2 594 500 2 707 485 2 648 

3 297 2 420 353 2 500 324 2 458 

4 210 2 297 250 2 353 229 2 324 

5 148 2 210 176 2 250 162 2 229 

6 105 2 148 125 2 176 114 2 162 

7 74 2 105 88 2 125 81 2 114 

8 52 2 74 62 2 88 57 2 81 

9 37 2 52 44 2 62 

10 26 2 37 31 2 44 

11 18 2 26 22 2 31 

12 

© 

13 2 18 15 2 22 

Dodatni redovi 

Format Oznaka mm 

Uzdužna 

polovica A4 

Uzdužna 

četvrtina A4 

Uzdužna 

osmina A7 

Uzdužna 

polovica C4 

itd. 

© Trakasti formati 

© 

Registrator 

(8) Blok, blok za kopije 

1/2 A4 105 x297 

1/4 A4 52 x 297 

1/8 A7 9x 105 

1/2 C4 114x324 

© 

I—I—I 

1/81/8 1/4 

A/4 

Trakasti format A4 

•210- 

- širina "špigla" gornja margina. 

-81 

najveća 

širina slike 

(9) Uvezane, obrezane knjige ® -> ® 

4 

- 5 

najveća širina slike 167 

donja margina 

OSNOVNE NORME 

DIN 198.476.829.4999 

Informacija: DIN Deutsches Institut fur Normung e. V. Berlin 

Normirani formati danas su osnova za oblikovanje uredskog 

namještaja. Ovaj pak utječe na razvoj tlocrta. 

Prema tome je za projektanta posebno važno poznavati 

DIN - format. 

Standardne formate razvio je dr. Porstmann iz površine od 1 m 2 , 

koju je dijelio prema odnosu strana: 

x : y = V2 (3) duljina stranice x = 0,841 m 

x • y = 1 duljina stranice y = 1,189 m 

Temeljni format (pravokutnik površine 1 m 2 s naprijed navedenim 

stranama) daje osnovu za redove formata. Red formata A nastaje 

dijeljenjem (na polovice) ili udvostručavanjem temeljnog formata 

-» © + (D 

Dodatni redovi B, C predviđeni su za posebne veličine papira, npr. 

kuverte, bilježnice i mape @ 

Formati reda B su geometrijski središnji formati prema formatima 

reda A. 

Formati reda C su geometrijske srednje mjere redova formata A 

i B @ 

Trakasti formati nastaju uzdužnim dijeljenjem glavnih formata na 

polovice, četvrtine i osmine (kuverte, natpisi, crteži itd.) ©+ (6) 

Kartice za kartoteke točno odgovaraju normiranom formatu. S ob- 

zirom na mogućnosti razvrstavanja, imaju istak na gornjemu rubu. 

Registratori, mape, fascikli širega su formata od onog kojemu su na- 

mijenjeni kad se radi o uređaju za pričvršćivanje. Za širinu treba po 

mogućnosti odabrati dimenzije iz redova A, B, C @ DIN 821 

Blokovi i blokovi za kopije točno su normirani glede formata, ali ako 

postoji perforirani rub bit će listovi uz taj rub odgovarajuće manje di- 

menzije (§) 

Povezane i obrezane knjige i časopisi imaju točno normirani format. 

Ako je pri uvezivanju potrebno još jedno obrezivanje, bit će listovi 

nešto manji, ali korice moraju točno odgovarati normiranom forma- 

tu. @ 

Širina korica ovisi o postupku uvezivanja. 

u cicerima u [mm] 

Širina "špigla" 37 38 167 171 

Visina "špigla" (bez naslova kolumne) 55 551/2 247 250 

Razmak između "špalti" 1 5 

Najveća širina slike preko dvije "špalte" 37 167 

Najveća širina slike u jednoj "špalti" 18 81 

Unutarnja margina (polovica trake za uvez), normirana mjera 16 14 

Vanjska margina (vanjski rub papira), normirana mjera 27 25 

Gornja margina (gornji rub papira), normirana mjera 20 19 

Donja margina (donji rub papira), normirana mjera 30 28 

Za "špigl" sloga i širine slika normiranog formata A4 vrijede prema DIN 826 gore 

navedene norme -» (10)

© Normirani nacrt 

Veličine lista prema 

DIN 476 red A 

DIN A0 DIN A1 DINA2 DIN A3 DIN A4 DINA5 

Format: neobrezani 

sirovi list mm 880x1230 625x880 450x625 330x450 240x330 165x240 

Format: obrezani 

gotovi list mm 

© 

841x1189 594x841 420x594 297x420 210x297 148x210 

Veličine listova 

(4) Veličina DIN A3 

• neobrezani format • 

linija na nacrtu, 

obrezivanje kopije 

n-.C-.~~ ÍF 

1 20-®lib 

© 

(D Veličina DIN A4 (f) Podjela na polja 

© Mjere i sheme preklapanja 

DIN A 3 

a i CL 

Q.I 

| " I 

^ 

Isječak DIN A4 

Podjela Broj jednakih polja pri veličini lista 

za A0 A1 A2 A3 A4 

a 16 12 8 8 4 

b 12 8 6 6 4 

OSNOVNE NORME 

NACRTI 

DIN 824, 476 

Norme za nacrte olakšavaju arhitektu sređivanje nacrta u atelijeru, 

na gradilištu, pri dogovorima, isporuci i arhiviranju. Obrezani ori- 

ginalni nacrt ili kopija moraju odgovarati formatima reda A 0, (3) 

Razmak sastavnice a do ruba nacrta iznosi: 

kod formata AO - A3 = 10 mm 

kod formata A4 - A6 = s 5 mm. 

Kod malih se nacrta dopušta rub za uvez širine 25 mm, a za toliko 

je korisna površina nacrta manja. 

Uski formati mogu se iznimno dobiti nizanjem istih ili susjednih for- 

mata svog reda. 

Od uobičajenih širina rola mogu se za red A upotrijebiti: 

za crtaći i transparentni papir 1 500, 1 560 mm 

(iz toga izvedeno 250,1 250, 660, 900 mm) 

zapauspapir 650, 900,1200 mm. 

Ako se iz jedne role moraju rezati svi formati do A0, potrebna je ši- 

rina role 900 mm. 

Za uvezivanje u fascikl ili korice formata A4 treba nacrte saviti i složi- 

ti prema (f). 

1. Sastavnica mora uvijek biti gore i u pravilnom položaju. 

2. Na početku savijanja mora se svakako održati širina od 21 cm 

(prvi pregib), a korisno je upotrijebiti šablonu 21x29,7 cm. 

3. Od točke c previja se trokutasti dio crteža prema natrag (pregib 

2) kako bi od konačno složenoga nacrta bilo uvezano ili pro- 

bušeno samo polje lijevo dolje označeno križićem. 

4. Polazeći od strane a nacrt se poklapa ulijevo u širinama od 18.5 

cm, za što je korisno primijeniti šablonu 18,5 * 29,7 cm. Dio nacr- 

ta koji se ne uklapa presavija se po polovici, tako da se dio na ko- 

jem je sastavnica nađe na vrhu. Produženi standardni formati 

preklapaju se u istom smislu. 

5. Nastale trake preklapaju se počev od ruba b. 

Za pojačanje perforiranog i uvezanog ruba nacrta može se na nje- 

govu poleđinu nalijepiti komad kartona veličine A5 = 14,8 x 21 cm. 

Držeći se navedenih pravila može se formatizirati bilo koju veličinu 

lista. Ako po odbitku prvoga dijela nacrta širine 21 cm preostali dio 

nije širok za parni broj 2, 4, 6 itd.18,5 cm, treba se preostatak pre- 

klopiti po polovici. 

5

-15-: 

Presjek 

Prizemlje 

Istočna fasada Sjeverna fasada Zapadna fasada 

Temelji Položaj greda Poiožaj rogova Situacija 

(i^ Praktični raspored nacrta na listu 

10 5 0 

| I I t I | I I I I | 

© Praktično crtanje mjerila 

Primjer za ispravno kotiranje, u skladu s normama, 

nezgodnog kosog tlocrta, navedene mjere su zidarske 

mjere -*• s. 54 

5Z_ 

+ 2,69 

2.69 \7 

(7) Kotiranje visine u presjecima i pogledima 

6 

20 30 ¿0 

MJERILA (prema DIN 825) -> © 

OSNOVNE NORME 

RASPORED NACRTA 

(prema DIN 6, 15, 16, 36, 406, 823,1352 i 1356) 

—> s. 11 

Zbog uvezivanja treba lijevi rub lista u širini od 

5 cm biti prazan. Sastavnica sasvim desno na 

0 sadrži: 

1. vrstu nacrta (skica, idejni projekt, projekt itd.); 

2. vrstu prikazane građevine ili podatak o elemen- 

tu građevine (situacija, tlocrt, presjek, pogled, 

perspektiva itd.); 

3. mjerilo 

4. količinu, "ako je potrebno. 

Kod nacrta za građevnu dozvolu (za građevinske 

vlasti) nacrt sadrži i: 

1. ime (potpis) investitora, 

2. ime (potpis) projektanta, 

3. za odgovarajući slučaj ime (potpis) rukovodite- 

lja gradnje, 

4. za odgovarajući slučaj ime (potpis) glavnog iz- 

voditelja radova, 

5. napomene nadzorne službe: 

a) o ispitivanjima 1 po mogućnosti 

b) o suglasnostima j na poleđini lista 

Na situacijskim nacrtima, tlocrtima itd. mora biti 

označen smjer sjevera. 

U sastavnici treba navesti glavno mjerilo velikim, a ostala mjerila manjim slovima; potonja 

treba ponoviti uz detalje na koje se odnose. Sve predmete treba crtati u mjerilu; kote dije- 

lova koji nisu crtani u mjerilu treba podcrtati. Ako je moguće, treba odabrati samo sljedeća 

mjerila: 

za građevinske nacrte1:1, 1:2,5, 1:5, 1:10, 1:20, 1:25, 1:50, 1:100, 1:200, 1:250; 

za situacijske planove: 1:500, 1:1000, 1:2000, 1:2500, 1:5000, 1:10000, 1:25000. 

KOTE I OSTALE OZNAKE 

(prema DIN 406, list 1-6) -> © 

Sve se kote odnose na stanje grubih radova (debljine zida). Duljine manje od 1 m u nacr- 

tima visokogradnje općenito se daju u centimetrima, a veće od 1 m u metrima; u novije vri- 

jeme -» BOL QP , ali također i u milimetrima. 

Dimnjačke cijevi, tlačne cijevi plinske instalacije i ventilacijski kanali označavaju se svo- 

jim svijetlim mjerama u obliku razlomka (širina / duljina), a ako su kružnog presjeka ozna- 

kom © = promjer. 

Presjek drvene građe označava se u obliku razlomka: širina / visina. 

Dimenzije stuba navode se duž osi uspona, pri čemu se mjera gazišta navodi ispod, a vi- 

sine iznad osi (-> s. 8). 

Dimenzije otvora za prozore i vrata unose se uz središnju os pri čemu je svijetla širina iz- 

nad a svijetla visina ispod osi (-> s. 8). 

Podaci o visini poda etaže itd. daju se u odnosu na gornji rub poda prizemlja kao nulte vi- 

sine (± 0,00). 

Brojevi prostorija upisuju se u kružnicu. 

Podaci o površini prostorije u m 2 navode se u kvadratu ili pravokutniku -> (3). 

Linije presjeka se u tlocrtima crtaju crta - točka i označavaju velikim slovom (abecednim 

redom) u smjeru gledanja. Osim normiranih kotnih strelica -> 0 uobičajene su i kose kot- 

ne crtice -> © i okomite kotne crtice kako je u ovoj knjizi pri- 

mijenjeno. Položaj brojeva uz kotnu crtu treba biti takav da ih se može lako pročitati bez 

okretanja nacrta. 

Svi kolni brojevi pišu se u desnom kvadrantu slike u smjeru kotne crtice s desne strane, 

a u lijevom kvadrantu s lijeve strane ->©+©. 

3,52 

© - 

© b 

© I- 

6250 

5250 

—I I—

Dnevna soba Spavaća soba 

• O 

Imiiiiiimii 

TTTTTTT 

f V M M 

1 II 1 l\ 

CD 

© Stol 

85 x 85 x 78 = 4 osoba 

130 x 80 x 78 = 6 osoba 

^g^ Okrugli stol 

090 = 6 osoba 

(3) Višekutni stol 70-100 

® Stol na razvlačenje 

120x180 

© Stolica, stolica bez 

naslona ©45 x 50 

Stolica s naslonom 

za ruke 70 x 85 

(7) Ležaj 95 x 195 

(8) Sofa 80/1.75 

(9) Glasovir 60/1.40 - 1.60 

© Glasovir 

kratki 155x114 

salonski 200x 150 

koncertni 275 x 160 

© Televizor 

Stolić za šivanje 50/50 - 70 

Šivaći stroj 50/90 

(13) Stol za previjanje 80/90 

(14) Sanduk za rublje 40/60 

(15) Škrinja 40/1.00-1.50 

(16) Ormar 60/1.20 

© Kuke na razmaku 

15-20 cm 

Garderoba 

Ormar za odjeću i rublje 

50 x 100-180 

Pisaći stol 

70x 1.30x78 

80 x 1.50x78 

Stalak za cvijeće 

Kupaonica 

(ss) ® 

O 

o 

Kuhinja 

=• 

HOD 

Ü 

Krevet 95 x 195 

Noćni stolić 

50 x 70, 60 x 70 

Dvostruki krevet 

95 x 195, 100x200 

Bračni krevet 

(francuski krevet) 

145x195 

Dječji krevet 

70 x 140-170 

Ormar za odijela 

60 x 120 

Kada 

75 x 170, 85 x 185 

Mala kada 

70x 105, 70x 125 

Tuš 

80 x 80, 90 x 90, 75 x 90 

Kutni tuš 

90x90 

Umivaonik 

50 x 60, 60 x 70 

Dva umivaonika 

Dvostruki umivaonik 

60 x 120, 60 x 140 

Ugrađeni umivaonik 

45x30 

WC školjka 

38x70 

Pisoar 

35/30 

Bide 

38/60 

Niz pisoara 

Sudoper 

60 x 100 

Dvostruki sudoper 

60x150 

(4l) Stupnjeviti sudoper 

W2) Kuhinjski izljev 

OSNOVNE NORME 

OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 

IEI 

Prozori sa slijepim okvirom s. 167-173 

i&il sa bez 

parapetne niše 

® Jednostmki prozor s unutarnjim Sandučasti prozor (K) s unutar- __ , J 

otvaranjem štedi prostor, daje mjesto (2'.) njim otvaranjem, dvostruki prozor (3) Jednostruki prozor s vanjskim 

za grijače tijelo (D), prozor krilo na krilo (V) W otvaranjem 

Prozori s doprozornicima 

K 

S in 

OJ 

CM KO 

Klizni prozor 

OSNOVNE NORME 

OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE DIN 107 

U) f-

@ Podaci o dimenzijama i ostali podaci, ako su potrebni 

a) podovi 

bez odbijanja 

b) stropovi 

otvora 

c) zidovi 

d) svijetle površine prozora 

e) svijetle površine vrata 

f) vrste podova 

g) vrste premaza ili obloga zidova 

h) vrste premaza ili obloga stropova 

u m2 

na dvije decimale 

(2) Kratice za označavanje vrste premaza i obloga stropova (S) i zidova (2) 

Vapnena boja Sv 

Tutkalna boja St 

Mineralna boja Sm 

Uljana boja Su 

Voštana boja So 

Zakretna vrata 

Rotirajuća vrata 

Klizna vrata 

Strop Zid 

(3) Kratice za označavanje vrste podova (P) 

1) Košuljica 

Asfalt 

Gips 

Ksilolit 

Teraco 

Cement 

itd 

2) Obloge 

Guma 

Klinker 

Linoleum 

Asfaltne ploče 

Granitne ploče 

Ploče od vapnenca 

Ploče od umjetnog kamena 

Mramorne ploče 

Ploče od pješčenjaka 

"Solukof" ploče 

Ksilolit ploče 

Z v Keramika - Zk 

Zt Drvo Sd Zd 

Zm Klinker - Zu 

Zu Tapete Sp Zp 

Zo itd. 

u prozorskim odnosno 

vratnim okvirima 

(?) Boje za prepoznavanje cjevovoda DIN 2403 

["crveno | para 

| crveno | bijelo | crveno | vruća para 

| crveno | zeleno | crveno | odvod pare 

| zeleno | pitka voda 

| zeleno | bijelo | zeleno | topla voda 

| zeleno | žuto | zeleno | kondenzat 

| zeleno | crveno | zeleno | voda pod tlakom 

| zeleno | naranđ. | zeleno | slana voda 

| zeleno | cmo | zeleno | tehnička voda, riječna voda 

| zeleno | crno | zeleno | crno | zeleno | 

I zeleno .) vod za ispiranje 

plavo! zrak 

prijava voda, otpadna voda 

| plavo | bijelo | plavo | vrući zrak 

| plavo | crveno | plavo | komprimirani zrak 

Pk Ploče od kamenštine 

Pka Ploče od pečene gline . . . 

Pkg 

Pkk 3) Tarac Pt 

Pkt Drvo . Ptd 

Pkc Granitna ili sijenitna ploča ... Ptg 

Blokovi od šljake ... Ptš 

Po Opeka .. Pto 

Pog itd. 

Pok 4) Drvo Pd 

Pol Daske od mekog drva . . ... Pdm 

Poa Bukove platice . . . . ... Pdb 

Por Hrastove platice ... Pdh 

Pov Borove platice ... Pdr 

Pou Arišove platice . . Pda 

Pom Bukov parket ... Pdbp 

Pop Hrastov parket ... Pdhp 

Pos itd. 

Poo 

| žuto | plavo | žuto | generatorski plin 

i———1 gradski plin, 

| žuto | crveno 

I rasvjetni plin 

I žut0 \> 

| žuto | zeleno | žuto~~| vodeni plin 

| žuto | smeđe | žuto~~| uljni plin 

| žuto 1 bijelo 1 žuto 1 bijelo 1 žuto | 

acetilen 

ugljična kiselina 

| žuto 1 crno 1 žuto 1 crno 1 žuto | 

| žuto 1 plavo 1 žuto 1 plavo 1 žuto | 

kisik 

vodik 

| žuto 1 crveno | žuto 1 crveno | žuto I 

1 žuto 1 zeleno | žuto j zeleno | žuto | 

dušik 

amonijak 

| žuto 1 Ijubičas.) žuto |ljubičas.| žuto | 

| naranđ. | kiselina 

I plavo | cmo | plavo | ugljena prašina |ljubičas.| lužina 

I ž" t0 | plin Iz peći, pročišćen 

I žut0 ! 1 

žuto | plin Iz peći, sirov 

I koncentrirana 

| naranđ. | crveno | naranđ. 

I kiselina 

| Ijubićas.j crveno [ijubičas. 

J lužina 

1 ulje 

OSNOVNE NORME 

OZNAKE ZA GRAĐEVINSKE NACRTE 

Brtvljenje, izolacija, DIN 18195 simboli za brtvijenje, voda nije pod tlakom 

Brtvena traka 

Parna brana 

Ma* šm, M& Mk ¿Mita ¿MK Razdjelna folija 

— — — — — — Nauljeni papir 

Brtvena folija s uloškom od pletiva 

7 \ / \ / \ / \ A A / U T A J T r Brtvena folija s uloženom metalnom folijom 

O o o o n o 

Ä© 

Izolacija 

mw\wmmmwmt9tm 

Izravnavajući sloj, točkasto zalijepljen 

Sloj zalijepljen po cijeloj površini 

Kit za poravnavanje 

Utisnuti šljunak 

Pijesak 

Predpremaz, temeljna boja 

Žitka brtvena masa 

Brtveni premaz (npr. dvoslojni) 

Nosač žbuke - rabic 

Impregnacija 

Filtarska hasura 

Drenažna ploča 

Podzemna, na padini, stajaća voda 

Površinska voda 

Pojava vlage, plijesan, prljavština, itd. 

Prodiruća vlaga 

Teren, sraslo tlo 

Termo - i akustička izolacija općenito 

Izolacija od mineralnih vlakana 

Izolacija od staklenih vlakana 

Izolacija od drvenih vlakana 

Izolacija od tresetnih vlakana 

^ Pjenasti sintetički materijal 

AAAAAAA 

mmmmmm 

Pluto 

Ploča od drvene vune vezane magnezitom 

Ploča od drvene vune vezane cementom 

• Gipsana ploča 

Gipspanel s kartonom 

1 

td

Za elemente zgrade: Kota se odnosi na: 

P = pod GR = gornji rub 

S = strop DR = donji rub 

T = temelj GR PS = gornji rub sirovog poda 

PS = sirovi pod GR PG = gornji rub gotov, poda 

PG = gotovi pod DR ZŽ = donji rub zidnog žlijeba 

Z = zid 

ZR = razupiranje Za oznake položaja: 

ZZ = zazida se nS = na stropu 

PO = otvor u podu iS = ispod stropa 

PK = kanal u podu nP = iznad poda 

PŽ = žlijeb u podu nt = iznad terena 

SO = otvor u stropu it = ispod terena 

SŽ = žlijeb u stropu k = u kontinuitetu 

TO = otvor u temelju 

TŽ = žlijeb u temelju Za svrhu korištenja: 

ST = sidrena traka Vd = instalacija vode 

CČ = čahura za cijev PI = instalacija plina 

0 = okno Gr = instalacija grijanja 

OZ = otvor u zidu (zatvara se) Ve = instalacija ventilacije 

ZO = otvor u zidu (ne zatv. se) El = elektroinstalacija 

ZŽ = žljeb u zidu 

® Ul i konačnici se zatvara 

^777// 

(3) Oznake za građevinske obrasce 

10 

Situacija postojeće 

javne prometnice 

Predviđene ali još 

neizgrađene 

prometnice 

Postojeće 

Í;ÜN:"*'' l/t-v*. građevine 

ZŽ ZJ 

= ostaje otvoreno 

ZŽ 

Žlijeb u podu, stropu, temelju u presjeku 

isto u tlocrtu 

Žlijeb na donjoj strani stropa u presjeku 


Kanal u podu u presjeku 


A) sidrena traka u presjeku 

B) isto u tlocrtu 

A) Okno u presjeku 


Žlijeb u zidu i otvor u stropu u pogledu 

A) čahura za cijev u pogledu 


Dimnjaci u tlocrtu 

Plinski dimnjaci u tlocrtu 

*— 

—X—K— 

Javna zelena 

površina 

I ••• . ••• I Park 

Objekt koji će 

• se ukloniti 

l+ + -t-| Groblje 

I 11 l i j Trajni mali 

Kamp i teren 1, 1 Sportski 

za izletnike I — I teren 

Kupalište 

Dječje 

igralište 

(4) Oznake u tlocrtima i presjecima 

' Jednobojno 

2) U bojama 

svijetlozeleno 

peceña siena 

crno bijelo 

smeđe crveno 

Ral 3016 

smeđe crveno 

Ral 3016 

smeđe crveno 

Ral 3016 

smeđe crveno 

Ral 3016 

smeđe crveno 

^ Ral 3016 

r////. smeđe crveno 

Ral 3016 

smeđe crveno 

7/b Ral 3016 

smeđe crveno 

V/k Ral 3016 

• sdío' 

smeđe crveno 

Ral 3016 

smeđe crveno 

x Ral 3016 

sepia 

sivo crno 

cinčano žuto 

V////////A oker 

bijelo 

ljubičasto 

RAL 4005 

modrozeleno 

RAL 6000 

DIN 1356 + DIN 15 Dio 1 

Vrste linija Najvažnija primjena 

Mjerilo nacrta 

Puna linija 

(debela) 

Puna linija 

(srednje debljine) 

Puna linija 

(tanka) 

Crtkana linija*) 


Linija crta - točka 

(debela) 

Linija crta - točka 


Točkasta linija*) 

(tanka) 

1:1 

1:5 

1:10 

Širina linije u mm 

1:20 

1:25 

1:50 

Konture presječenih dijelova građevine 1,0 0,7 0,5 

Vidljivi rubovi dijelova građevine, konture uskih ili malih 

presječenih dijelova građevine 

Kotne linije, raster 

1:100 

1:200 

0,5 0,35 0,35 

0,25 0,25 0,25 

Linije s uputama 0,35 0.25") 0 25 

Pokriveni rubovi dijelova građevine 0,5 0,35 0,35 

Oznaka za ravninu presjeka 1,0 0,7 0,5 

Osi 0,35 0,35 0,35 

Dijelovi građevine koji se nalaze iza promatrača 0,35 0,35 0,35 

*) crtkana linija crte su dulje nego razmaci među njima 

točkasta linija točke ili crta su kraće od razmaka među njima 

**) 0,35 mm ako treba smanjiti sa 1 50 na 1 100 

Napomena: Kod crtanja ploterom s EDV uređajem, te kod nacrta koji su određeni da se kopiraju na mikrofilm, mogu biti potrebne i 

druge kombicanije debljina linija. 

(T) Vrste i debljine linija 

r 

-188, 

-236 -Jäf 

- 426 - 

'.5-4— -437,5- 

-674- 

Kotiranje izvan crteža na pr. 1:100 cm 

JU 

24 

188,5 

266 

236 

UZ 

11,5 

62.5 

625 

24 

113,5 

"138,5 

674 

(3) Kotiranje stubaca i otvora npr. M: 1:50 cm 

il 

K mint- ® 

*" cjcjcm" ^ 

426 

61,5 

437,5 

113,5 

"138.5" 

-86,5- 

24 

88 5 

62 s 

-0,00 

(?) Kotiranje koordinatama npr. M: 1:50 cm, m (8) Raster osi - polja 

polje 

020B 

0b,02, 

1 

1 

Oc Ob 

0b2 0b2 

OSNOVNE NORME 

Za građevinske nacrte treba upotrijebiti 

vrste crta prema -> 0 

Navedene debljine crta zadržati i 

pri crtanju tušem. 

Mjerne 

jedinice 

1 2 I 3 4 

Mjere 

ispod 1 m 

npr. 

iznad 

1 m npr. 

1 m 0,05 0,24 0,88 3,76 

2 cm 5 24 88,5 376 

3 m,cm 5 24 88 5 

4 mm 50 24 88 5 

3,76 

3760 

Primijenjena mjerna jedinica u 

vezi je s mjerilom, što treba navesti 

u sastavnici (npr. 1:50 cm). 

- 3.76 

Mjerne jedinice 

pločice 

mort 

— košuljica 

— parna brana 

— izolacija 

— konstrukcija stropa 

Upute, linije s uputama 

(7) Nazivi u kotiranju 

kota 

kotna linija 

pomoćna linija 

granica kotne 

linije 

3E 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

i 

1 

1 

i 

1 

1 

b24, 

C2 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

—1— 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

u 

b 

b, b2 

11

Materijal 

Keramička 

cijev s 

kolčakom 

DIN - norma ili 

oznaka atesta 

DIN 1230-1 

DIN EN 295-1-3 

Keramička DIN 1230-6 

cijev s glatkim DIN EN 295-1-3 

krajevima 

Priključni I spojnl vod 

- 

- 

Vod u padu 

Sabirni vod 

Glavn i vod 

Nedostupno u objektu 

i 

D 

+ + + 

+ + + + 

Keramička DIN EN 295-1-3 

cijev s glatkim odobrenje + + + + + + + 

krajevima, 

tankostijena 

Betonska cije\ DIN 4032 

s pelešom 

- - - 

Betonska cije\ DIN 4032 

s kolčakom 

Armiranobe- 

tonska cijev 

DIN 4035 - _ + + + 

Staklena cijev odobrenje + + + 

Salonitna 

cijev 

Salonitna 

cijev 

Limene cijevi 

(cink, bakar, 

aluminij, po- 

cinčani čelik) 

DIN 19840-1-2 + + + 

DIN 19850-1-2 

DIN 18461 

Ljevano želje- DIN 19522-1 

zna cijev bez 

kolčaka (SML) 

- - 

Čelična cijev DIN 19530-1-2 + + + 

Cijev od- 

nehrđajućeg 

čelika 

+ 

+ 

+ 

- - 

+ 

+ 

| 

- 

- 

Od i/od 

obor nske 

vo de 

U zgradi 

+ 

+ 

Na otvorenom 

- 

- 

- 

Vodovi za kondenzat iz 

instalacije grijanja 

Ponašanje pri požaru 

+ A1 nije 

+ A1 

+ A1 

- - A1 

- - - 

zapaljivo 

A1 

- - - A1 

+ + 

- 

+ A1 

+ + + + + A1 nije 

+ + 

- - - - A2 

+ + + - + + + + 

+ + + + + 

odobrenje + - + - + + + + + A1 

PVC-U-cijev DIN V19534-1-2 

- - 

+ + 

PVC-U-cijev s 

valovitom vanj odobrenje 

skom cijevi 

- - + 

PVC-U-cijev 

profilirana 

PVC-U-cijev 

s izolacijom 

odobrenje - - 

PVC-C-cijev DIN 19538 + + + 

PE-cijev 

tvrda 

DIN 19535-1-2 + + + 

DIN 19537-1-2 

PE-cijev tvrda odobrenje 

s profiliranom 

stijenkom 

- 

- - - 

PP-cijev DIN 19560 + + + + 

PP-cijev 

pojačana 

odobrenje 

ABS/ASA/PVC DIN 19561 

cijev 

ABS/ASA/PVC odobrenje 

s pojačanim 

vanjskim 

slojem 

+ + 

+ + 

+ 

+ 

- 

- 

+ + 

- 

- - 

- - - 

- - 

+ 

- 

- 

- 

zapaljivo 

A1 

A1 

A1 

+ B1 teško 

+ + + + B1 

+ 

+ 

+ 

zapaljivo 

+ + + + B2 normal 

- - 

- - - - - - - - 

- 

+ 

+ 

- 

+ 

- 

- 

zapaljivo 

- 

+ B1 

- + - - - - - - B2 

+ + + + 

- - + 

UP-GF-cijev DIN 19565-1 - - 

- 

+ + 

+ + + B2 

- - - - - B2 

- - - 

Značenje simbola: + može se upotrijebiti, - nije uporabiva, odnosno nije prikladna. 

+ 

DN Fekalna 

kanalizacija 

unutar 

zgrada 

OSNOVNE NORME 

DIN 1 986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA 

Oborinska 

kanalizacija 

unutar 

zgrada 

Minimalni pad za 

Mješovita 

kanalizacija 

unutar 

zgrada 

Fekalna 

kanalizacija 

izvan 

zgrada 

Oborinska i 

mješovita 

kanalizacija 

izvan zgrada 

do 100 1:50 1:100 1:50 1:DN 1: DN 

125 1:66,7 1:100 1:66,7 1:DN 1.DN 

150 1:66,7 1:100 1:66,7 1.DN 1' DN 

od 200 1-BM 

2 

Stupanj ispa 

njenosti h/d 

(prema DIN 

1986 dio 2) 

vm 2 

! DN 

2 

1.DN 1:DN 

0,5 0,7 0,7 0,5* 0,7** 

* za glavne vodove od i preko DN 150 također i 0,7 

** za glavne vodove od i preko DN 150 s priključkom na okno sa slobodnim protokom također 11,0 

^2) Minimalni padovi kanalizacije 

Kanalizacijska cijev je izvan zgrade izložena opasnosti od smrza- 

vanja. Ovisno 0 topografskom položaju, dubina je 0,80 m, 1,00 m, 

1,20 m. 

Vanjskim vodom smatraju se u tom smislu sve cijevi izvan gabarita 

zgrade. Cijevi ispod podrumskog poda smatraju se unutarnjim vo- 

dovima. 

Promjene smjera cijevnih vodova moraju se izvesti fazonskim ko- 

madima - lukovima, pri čemu svaki pojedini luk smije imati najviše 

45°. Ne može li se spajanje sabirnih cijevi izvesti fazonskim komadi- 

ma, treba izgraditi kanalizacijsko okno. 

U glavne i sabirne vodove smiju se ugraditi račve s najviše 45°. U 

približno horizontalnim vodovima dvostruke račve nisu dopuštene. 

Gledano u smjeru tečenja vode, jedan se cjevovod ne smije uvesti u 

drugi manjega presjeka (iznimka: odvod oborinske vode izvan zgra- 

da). 

Slika 

t=a 

% 

Simbol Naziv 

) (3) Komad s kolčakom 

1 • (4) Komad s pelešom 

, (- Komad s kolčakom i 

v^/ pelešom 

> L ~ ® 

Jednostruki pravokutni 

priključak s kolčacima 

Dvostruki pravokutni 



priključak s pelešima 


priključak - kolčak s 

pelešom 

Jednostruki kosi 


45°, 70°, 90° 

Dvostruki kosi 


45°, 70°, 90° 

Jednostruki kosi 

priključak s pelešima 

45°, 70°, 90° 

Jednostruki kosi priključak 

- kolčak s pelešom 

45°, 70°, 90° 

Koljeno s kolčakom 

Koljeno s pelešom 

S-komad (etažni luk) 

\ ® 

\_7 

Luk s pelešima 

(razl. kutevi) 

Dvostruki luk s 

pelešima 

X. 

X. 

X. 

Luk s kolčakom 15°, 

30°, 45°, 60°, 70° 

Luk s kolčakom i 

pelešom 

Redukcijski luk s 

pelešom 

© Područje primjene kanalizacijskih cijevi Fazonski komadi za cjevovode 

12 

IE—• 

P=tJ E=K 

D=i 

IOJ XZH 

-—- 

t"" * — 

t h- - 

Račva s pelešima 

Račva s kolčacima 

Paralelni priključak 

s kolčacima 

T - komad odn. 

križni komad s 

pelešima 

Redukcijski komad 

s kolčakom, 

L = 300+ 600 


s kolčakom na 

širem otvoru 

. Redukcijski komad 

s pelešom 


s pelešom i 

kolčakom 


s kolčakom i 

pelešom 

Komad za čišćenje, 

L=300-550 

i Cijevni zatvarač 

Kapa 

Slijepi peleš 

Sifon

Naziv 

Proračunska 

količina oborina 

Simbol Jedinica 

u formuli 

Slivno područje A m 2 

Objašnjenje (definicija) 

l/(sha) Količina oborina za koju se dimenzioniraju dijelovi uređaja 

za odvodnju, s pripadajućim trajanjem oborina (T) i učestalosti 

(n). 

Horizontalna projekcija područja (A) s kojeg oborinska voda 

pritječe uređaju za odvodnju 

Koeficijent otjecanja V 1 U smislu ove norme odnos količine oborina koja pritječe 

uređaju za odvodnju i ukupne količine oborina slivnog 

područja. Vidjeti i DIN 4405:1985-12 

Dotok vode V, l/s Efektivni dotok koji ne podliježe razmatranju istovremenosti 

Otjecanje oborinske 

vode 

Otjecanje fekalne 

vode 

Otjecanje mješovite 

vode 

V, l/s Otjecanje oborinske vode priključenog slivnog područja pri 

zadanoj proračunskoj količini oborina 

V, l/s Otjecanje u instalaciju koje proizvodi navedeni broj priključenih 

izljevnih mjesta, uzevši u obzir istovremenost 

Vm l/s Zbroj količina fekalne i oborinske vode Vm = Vs + V, 

vidjeti DIN 4045:1985-12 

Kapacitet toka v„ l/s Računski određeni kapacitet nekog pogonskog uređaja, npr. 

pumpe. Iz: DIN 4045:1985-12 

Karakteristika 

priključka 

Koeficijent 

otjecanja 

Kapacitet 

otjecanja 

Otjecanje pri djelo- 

mičnom punjenju 

AW, 1 Proračunska veličina pripisana nekom izljevnom mjestu pri 

dimenzioniranju odvoda od njega 

(1 l/s) 

K l/s Veličina ovisna o vrsti građevine, proizlazi iz karakteristike 

otjecanja 

Vv l/s Proračunski protok kanalizacijskog cjevovoda pri 

kompletnom punjenju bez statičkog pre- ili podtlaka 

VT l/s Otjecanje pri djelomično ispunjenom cjevovodu. 

Vidjeti: DIN 4045:1985-12 

Stupanj punjenja h/d, 1 Odnos visine punjenja h prema promjeru d, položene 

odvodne cijevi 

Nagib 1 cm/m Razlika visina dna cijevi u cm u odnosu na 1m duljine 

cjevovoda ili kao relativna vrijednost. Npr. 1: 50 i 2 cm/m 

Vidjeti: DIN 4044:1980-07 

Pogonska 

hrapavost 

ki mm Veličina hrapavosti kojom se uzimaju u obzir svi gubici protoka 

u odvodnim instalacijama. Vidjeti. DIN 4044 :1980-07 

Nominalni promjer DN Identifikacijska veličina koja se koristi kao oznaka za dijelove 

koji pristaju jedni uz druge, npr. za cijevi, spojne elemente 

za cijevi i fazonske komade. Nominalni promjer treba 

približno odgovarati traženom promjeru, vidjeti DIN 2402. 

Nominalni se promjer smije upotrebljavati pri hidrauličkom 

promjeru umjesto traženog promjera samo ako se od proračunatog 

minimalnog promjera razlikuje za manje od 2,5%, 

ukoliko se radi o kružnom presjeku cijevi. 

Iz: DIN 4045:1985-12 

Traženi promjer DS mm Unutarnje dimenzije (tražene dimenzije) cijevi, fazonskih 

komada, poklopaca okana itd. s dopustivim tolerancijama* 

na pr. iz proizvođačkih podataka za pridržavanje traženih 

veličina presjeka (površina, opseg itd.) 

Iz DIN 4045:1985-12 

Minimalni promjer DSmin mm U normi određeni minimalni promjer koji proizlazi iz dopuš- 

Minimalni unutarnji 

promjer 

tene tolerancije traženog promjera na niže. 

Iz DIN 4045:1985-12 

mm Unutarnji promjer cjevovoda koji proizlazi iz dozvoljenog 

odstupanja DN prema d, 

Prelijevanje Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda istječu iz sustava 

Preopterećenje 

- 

odvodnje ili u njega ne mogu uči, pa ostaje na površini ili 

prodire u zgradu. 

Iz: E DIN EN 752-1 1992-08 

Stanje u kojem fekalna i/ili oborinska voda u sustavu 

odvodnje otječu pod tlakom, ali ne dospijevaju na površinu 

i ne uzrokuju prelijevanje. 

Iz: E DIN EN 752-1 1992-08 

Dionica Ts m Dio cjevovoda u kojem se protok, promjer d, i/ili nagib 

Ostale definicije pojmova vidjeti DIN 1986-1 

* sada donja granica dimenzija 

i) Pojmovi odvodnje zgrada i zemljišta 

sustava odvodnje ne mijenjaju 

Količina otpadnih voda 

OSNOVNE NORME 

DIN 1 986, ODVODNJA ZA ZGRADE I ZEMLJIŠTA 

Za određivanje presjeka kanalizacije mjerodavna je maksimalna količina 

otpadne vode koja se može očekivati Vs, Pri tome treba u obzir 

uzeti istodobno otjecanje otpadne vode iz različitih uređaja, prema 

zbroju instaliranog dotoka vode i/ili u nekim slučajevima iz stvarnog 

dotoka: 

VS=K- + \/e 

Orijentacijske vrijednosti koeficijenta otjecanja K Preračunavanje 

S/AM/s za različite vrijednosti koeficijenta K prikazano je u 

tablici 3. 

Ako je tako ustanovljena količina otpadne vode Vs manja od najvećega 

instaliranog dotoka jednog od potrošnih mjesta, bit će 

mjerodavan taj instalirani dotok. 

Za vrste zgrada koje ne pripadaju onima u tablici 2 treba za kanalizacijska 

postrojenja koeficijent otjecanja K odrediti na temelju specifične 

namjene zgrade. 

Vrsta građevine, način odvodnje K 

l/s 

Stambene zgrade, gostionice, pensioni, upravne zgrade, škole 0,5 

Bolnice, lječilišta, veliki ugostiteljski objekti, hoteli 0,7 

Javna kupališta, tuševi u nizu 1,0* 

Laboratoriji u industrijskim pogonima 1,2* 

* ukoliko nije mjerodavan ukupni dotok vode Ve 

Vrijednosti koeficijenata otjecanja 

Predmet odvoda ili vrsta voda 

Umivaonik za ruke, sjedaća kada, umivaonik u nizu 

Kuhinjsko izljevno mjesto (sudoper, dvostruki sudoper) 

uključivo stroj za pranje posuđa kapaciteta do 12 

kompleta stolnog pribora, izljev, kućna perilica kapaciteta 

Karakteristika 

priključka 

AWS 

Nominalni promjer 

pojedinog priključnog 

voda 

0,5 50 

do 6 kg suhog rublja s vlastitim sifonom 1 = 40 

Perilica kapaciteta preko 6 kg do 12 kg suhog rublja 1.5* 70* 

Profesionalni stroj za pranje posuđa, stroj za hlađenje 2* 100* 

Podni izljev DN 50 

DN 70 

DN 100 

WC školjka, trokadero 2,5 100 

Tuškada, tuš na stalku, praonik za noge 1 50 

Kada za kupanje s direktnim priključkom 1 50 

Kada za kupanje priključena pomoću cijevi izvan poda 

duljine do 1m na odvodnu cijev > DN 70 

Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom 

(izljev), priključni vod od izljeva do 2m duljine 

Kada za kupanje ili tuš kada s indirektnim priključkom 

(izljev), priključni vod od izljeva preko 2m duljine 

Spojni vod između izljevnog ventila kade i izljeva 

1 

1,5 

2 

50 

70 

100 

1 40 

1 50 

1 70 

_ k 40 

Izljevno mjesto u laboratoriju 1 50 

Odvod zubarske instalacije prema DIN 13937 

odnosno uređaja za izdvajanje amalgama 0,5* 40* 

Pisoar (pojedinačna školjka)* 0,5 50 

Broj pisoara do 2 

do 4 

do 6 

preko 6 

0,5 

1 

1,5 

2 

Nominalni promjer 

sabirnog priključnog 

voda DN 

* Ako postoji uputa proizvođača moraju se tamo navedene vrijednosti uključiti u dimenzioniranje 

© Vrijednosti priključaka predmeta odvoda i osnovne vrijednosti za nominalne 

promjere pojedinačnih priključaka (sabirni vodovi priključaka) 

70 

70 

70 

100 

13

Vrste jedinice T.AWS 

a) višesobni stan 

za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija 

b) višesobni stan 

za predmete odvodnje svih sanitarnih prostorija, ali bez kuhinje 

Jednosobni stan 

za sve predmete odvodnje 

Hotelska soba i si. 

za sve predmete odvodnje 

© Karakteristike priključaka određenih jedinica (za vertikalne, sabirne i glavne 

vodove) Reducirane karakteristike priključaka 

Za slučajeve opterećenja prema tablici 2 treba pri dimenzioniranju uzeti 

u obzir dotok vodel4 odnosno protoku pumpe l/p ili otjecanje oborinske 

vode VR Pri tome se ne preračunavaju u karakteristike priključaka AWX. 

Slučajevi opterećenja Proračunska količina 

otjecanja 

Niz praonika i niz tuševa % dotok vode 

Laboratorij Ve dotok vode 

Uređaj za odjeljivanje prema DIN 1999-1 do 3, 

DIN 4040-1 i-2 i DIN 4043 

Kanalizacijske pumpe, uređaji za dizanje fekalne vode, 

veliki automati za pranje rublja odnosno posuđa koji su 

tlačnim vodom priključeni na kanalizaciju 

14 dotok vode 

l/p protoka pumpe 

Udio oborinske vode u mješovitoj kanalizaciji l/r otjecanje oborinske vode 

© Slučajevi opterećenja 

Predmeti kanalizacije 

Umivaonik, umivaonik za 

ruke, sjedeća kada 

Kada za kupanje 

- priključak na vertikalu 

preko FB 

- DN vertikale > 70 

Kada za kupanje s direktnim 

priključkom 

Pojedinačni priključni vodovi 

Osnovni 

DN 

Duljina L 

m 1 > 

Kriteriji za polaganje 

Visina H 

m 1> 

40 do 3 do 1 

40 

preko 3 preko 1 

i 

do 3 

40 do 1 do 0,25 

do 3 do 0,25 

50 preko 3 preko1 

i 

do 3 

Kada za kupanje s 

priključkom na podni izljev >40 do 3 do 0,25 

do 5 do 1 

Podni izljev s priključkom 

kade ili tuškade 70 preko 5 preko 1 

i 

do 10 do 3 

Pojedinačni priključni vodovi 50 preko 3 

Pojedinačni priključni vodovi 70 

preko 1 

do 3 

preko 5 prekol 

i 

do 3 

do 10 do 1 


bez WC školjke 100 preko 10 

i i 

preko 1 

do 3 

WC školjka 100 do 5 do 1 

WC školjka, max. 1 m 

horizontalne udaljenosti do 

vertikale 


100 do 5 

svi 

preko 1 

do 4 

preko3 

Broj lukova 

komada 

2) 

5 

4 

4 

4 

DN uz uzimanje u 

obzir kriterija za 

polaganje 

NeodOdzrazračenočeno DN DN 

do 3 40 40 

do 3 50 40 

preko 3 70 50 

bez 

ograničenja 

40 40 

50 50 

bez 

ograničenja 

70 50 

bez 

ograničenja 

40 40 

70 70 

bez 

ograničenja 

100 70 

bez 

ograničenja 

bez 

ograničenja 

bez 

ograničanje 

70 50 

100 70 

100 100 

125 100 

100 100 

100 100 

prisilno 

odzračivanje 

H visinska razlika od priključka na odzračni 

vod do sifona predmeta odvodnje 

L razvijena duljina cjevovoda do sifona 

Maksimalno dopuštene duljine i visinske razlike pojedinačnih priključnih vodova 

2) broj lukova uključivo izlazni luk sifona 

OSNOVNE NORME 

DIN 1986, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA 

Dimenzioniranje kanalizacijskih uređaja u nastavku na tlačne 

vodove 

Vodove sa slobodnim vodnim licem u nastavku na kanalizaciju pod 

tlakom treba dimenzionirati kako slijedi: 

a) kod kanalizacije oborinske vode treba protok iz crpki Vp pribrojiti 

toku oborinske vode Vr. 

b) kod fekalne i mješovite kanalizacije mjerodavna je veća vrijednost 

- protok iz crpke ili ostala količina otpadne vode, uz uvjet da 

zbroj \/q i Vm odnosno Vs ne prelazi kapacitet glavnog ili sabirnog 

voda. Računska provjera prekoračenja kapaciteta potrebna je 

samo kod vodova koji su dirrienzionirani za stupanj punjenja h/d\ 

= 0,7. Ako je više crpki za otpadnu vodu priključeno na jedan zajednički 

glavni ili sabirni kanalizacijski vod, može se ukupno potrebna 

energija za njihov pogon reducirati, npr. svaka se daljnja 

crpka uzima u račun sa 0,4 Vp. 

Dimenzioniranje kanalizacije • Priključci Q> 

Za pojedinačne priključke umivaonika, tuš-kada i sjedećih kada koji 

nemaju više od tri promjene smjera (uključivo luk na sifonu) može 

se primijeniti nominalna dimenzija DN 40. Ima li više od tri promjene 

smjera, treba primijeniti DN 50. 

Sabirni priključni vodovi @ 

Sabirni neodzračeni priključni vod nominalne dimenzije DN 50 smije 

biti dug (uključivo najudaljeniji pojedinačni priključak) najviše 3 m, 

uz DN 70 najviše 5 m i uz DN 100 (bez priključka zahodske školjke) 

10 m; visinska razlika H mora biti manja od 1 m. 

Za sabirni vod sa DN 50 duljine L do 6 m, odnosno sa DN 70 duljine 

do 10 m i visinskim razlikama H od 1 do 3 m treba poslije vertikalnog 

dijela ugraditi sljedeću veću DN ili cjevovod od zračiti. 

Sabirne vodove dulje od 5 m i DN 100 s priključcima zahodskih 

školjki i visinskim razlikama Hod 1 m ili više treba bezuvjetno odzračiti. 

neodzračeno 

Sabirni priključni vodovi 

maksimalne 

odzračeno 

DN 

Duljina L 

m'l 

Kriteriji za polaganje 

Visina H 

m 1) 

DN uzevši u obzir 

kriterije polaganja 

neodzračeno 

DN 

odzračeno 

DN 

1 - 50 do 3 do 1 50 - 

1 1,5 50 do 6 

preko 1 

do 3 

70 

od vertikale 

3 - 70 do 5 do 1 70 - 

3 4,5 70 do 10 

16 

100 

bez WC-a 

do 10 

preko 1 

do 3 

100 

od vertikale 

do 1 100 " 

preko 1 

do 3 

- 1,5 50 preko 6 i preko 3 

- 4,5 70 preko 10 i preko 3 prisilno 

odzračivanje 

- 

25 

100 

bez WC-a 

preko 10 i preko 3 

16 - 

- 

25 

100 

saWC 

100 

saWC 

do 5 do 1 100 - 

- 

50 

70 

100 

do 5 1 prisilno odzračivanje 

- >16 svi prisilno odzračivanje 

3 100 

iLst 

lA 

WC s jednim umivaonikom (WT) u EG 

- H maksimalno 4 m iznad položenog voda 

- razmak WC-a maksimalno 1 m od vertikale 

umu 

6 

H visinska razlika od priključka na odzračeni vod (vertikala, sabirni ili glavni vod) 

do najvišeg sifona 

L razvijena duljina voda do najudaljenijeg sifona 

(3) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi (4) Nominalni presjeci sabirnog priključka u ovisnosti o kriterijima za polaganje cijevi 

14 

3

DN 

maksim. 

dopust. 

*) 

d, min VS VS 

mm l/s 

K = 0,5 l/s K = 0,7 l/s K = 1,0 l/s 

maksim. 

broj 

WC-a 

I,AWS 

maksim. 

broj 

WC-a 

I.AWS 

maksim. 

broj 

WC-a 

70"> 68,2 1,5 9 - 5 - 2 - 

100 97,5 4,0 64 13 33 8 16 4 

125 115,0 5,3 112 22 57 14 28 7 

121,9 6,2 154 31 78 20 38 10 

150 146,3 10,1 408 82 208 52 102 25 

*) vidjeti objašnjenja 

**) ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 © priključiti na zasebnu 

vertikalu (kuhinjska vertikala) 

(J) Vertikalne fekalne kanalizacije s odzračivanjem 

DN 

K= 0,5 l/s K= 0,7 i/s K = 1,0 l/s 

d ¡mm 

mm 

maksim. 

dopušt. 

Vs Vs S AW% 

l/s 

maksim. 

broj 

WC-a 

I.AWS 

maksim. 

broj 

WC-a 

I.AWS 

maksim. 

broj 

WC-a 

70») 68,2 2,1 18 - 9 - 4 - 

100 97,5 5,6 125 25 64 16 31 8 

125 115,0 7,4 219 44 112 28 55 14 

121,9 8,7 303 61 154 39 76 20 

150 146,3 14,1 795 159 406 102 199 50 

*> vidjeti objašnjenja 

**' ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s. 13 © priključiti na zasebnu 


Vertikalne fekalne kanalizacije s direktnim ili indirektnim pomoćnim 

odzračivanjem 

K= 0,5 l/s K= 0,7 l/s K = 1,0 l/s 

maksim. 

DN *> dopušt. maksim. 

maksim. 

maksim. 

d, m,n 

mm 

Vs Vs 

l/s 

I,AW% broj 

WC-a 

I.AWS broj 

WC-a 

broj 

WC-a 

70") 68,2 2,6 27 - 14 - 7 - 

100 97,5 6,8 185 37 94 24 46 12 

125 115,0 9,0 324 65 165 41 81 20 

121,9 10,5 441 88 225 56 110 28 

150 146,3 17,2 1183 237 604 151 296 74 

*> vidjeti objašnjenja 

**> ne smije se više od 4 kuhinjska izljevna mjesta -> s . 13 © priključiti na zasebnu 


(Z) Vertikalna fekalna kanalizacija sa sekundarnim odzračivanjem 

Vrsta površine Koeficijent otjecanja 

Vodonepropusne površine, npr. 

- krovne površine nagiba većeg od 3° i 

- betonske površine, rampe l 

- učvršćene površine s ispunom reški i 

- asfaltne površine 

- teraco sa zalijevanjem reški J 

- krovne površine nagiba < 3° 

- krov s kulirom 

- zasađene krovne površine 1 * 

- za intenzivno ozelenjene 

- za ekstenzivno ozelenjene preko 10 cm debljine sloja 

- za ekstenzivne ozelenjene ispod 10 cm debljine sloja 

Djelomično propusne površine i površine sa slabim otjecanjem, npr. 

- tarac od betonskih blokova položen na prijesak ili šljaku 

opločene površine 

- tarac s više od 15% reški, npr. 

kocka 10 x 10 cm i manja 

- vodom vezane površine 

- dječja igrališta s dijelom nepropusnih površina 

- športske površine s drenažom 

- površine od sintetičkog materijala, sintetički travnjaci 

- gumna 

- travnjaci 

Vodopropusne površine bez odvodnje ili sa zanemarivom 

odvodnjom, npr. 

- parkovi i površine pod vegetacijom 

- površine pošljunčane ili obrađene šljakom, djelomočno 

učvršćene, npr. 

- vrtne staze s vodom vezanom površinom ili 

- prilazi i parkirališta od šupljih zatravljenih blokova 

V 

1,0 

0,8 

0,5 

0,3 

0,3 

0,5 

0,7 

0,6 

0,5 

0,3 

0,6 

0,4 

0,3 

'' Prema smjernicama za projektiranje, izvedbu i održavanje krovne vegetacije - 

Smjernice za ozelenjavanje krovova 

® Koeficijenti otjecanja y za određivanje otjecanja oborinske vode Vr 

0,0 

Kanalizacijske vertikale 

OSNOVNE NORME 


Najmanja nominalna dimenzija kanalizacijske vertikale je DN 70. 

Vertikale s glavnim odzračivanjem treba dimenzionirati prema © 

U © je naveden i broj priključaka kojima se vertikala smije op- 

teretiti. Kako bi se izbjegle smetnje u pogonu, naveden je i granični 

broj zahodskih školjki (daju velike količine tekućeg i djelomično kru- 

tog otpada) koji se smije priključiti. Osim toga, navedena je i količi- 

na otpadne vode Vs koja proizlazi iz zbroja AWS s. 13. 

Kanalizacijske vertikale sa sekundarnim odzračivanjem mogu se op- 

teretiti sa 70% većim protokom. Dimenzioniranje prema ©. 

Glavne i sabirne kanalizacijske vodove (položeni vodovi) treba di- 

menzionirati prema (h/d-, = 0,5). Glavni vodovi izvan zgrada mogu 

se od DN 150 naviše dimenzionirati prema (h/d, = 0,7). 

Veličine protoka pri djelomičnom punjenju cijevi dane su prema po- 

ložaju (unutar ili izvan zgrade - vidjeti i DIN 1986 - 1; 1988 - 6, 

tab.4.). Vrijednosti ispod izlomljene crte smiju se za dimenzioniran- 

je primijeniti samo uz obrazloženje (v. DIN 1986 - 1; 1988 - 6). 

Dimenzioniranje kanalizacije oborinske vode • Dimenzioniran- 

je otjecanja oborinske vode • Proračunska količina oborina 

Otjecanje s neke slivne površine treba izračunati prema jednadžbi 

© 

r T(n) 

10000 

u l/s 

gdje znači: Vr otjecanje oborinske vode u l/s; 

A slivna površina u m 2 ; 

rT(n) proračunska količina oborina u l/(s • ha); 

i// koeficijent otjecanja @ 

Kanalizaciju oborinske vode unutar i izvan zgrada treba dimenzio- 

nirati na proračunsku količinu oborina od najmanje 300 l/(s • ha). Pri 

tome se može primijeniti formula © ili -> © s. 16. Dopunjujući DIN 

1986 - 1:1988 - 6 treba pri unutarnjoj odvodnji većih krovova pred- 

vidjeti zadovoljavajući rezervni odvod. Odstupanja od ovih pravila 

mogu biti: 

- za sabirne i glavne vodove unutar zgrade može se, uz suglasnost 

lokalnih vlasti, primijeniti i manja proračunska količina oborina, ali 

najmanje dvogodišnji petominutni pljusak r^Q 5y U tom slučaju je 

za veće ravne krovove (oko 5000 m 2 ili više) potreban proračun 

preopterećenja na slučaj dvadesetogodišnjeg petominutnog 

pljuska r5(0 05). Ako mjesne vlasti ne raspolažu podacima o 

oborinama, može se proračun provesti s veličinama -> s. 16 ©. 

Unutar područja preopterećenja treba pri polaganju cijevi uzeti 

u obzir reaktivne sile koje se pojavljuju, prema DIN 1986 - 1 : 

1988-06. 

- glavni vodovi oborinske vode ispod površina koje ne treba štititi 

od poplave mogu se proračunati na manju količinu oborina, npr. 

200 l/(s • ha), ali najmanje na dvogodišnji petominutni pljusak 

r5{0,5) uz odobrenje lokalnih vlasti. 

- zbog različitih pretpostavljenih veličina pri dimenzioniranju od- 

vodnje zemljišta s jedne i odvodnje iz naselja s druge strane, ja- 

vljaju se razlike u očekivanoj količini vode. One se kompenziraju 

zadržavanjem oborinske vode pri trajanju pljuska od 15 minuta na 

samom zemljištu (eventualno poniranje, plavljenje neugroženih 

površina, retencijskih bazena i si.) 

- posebne izvedbe krova, npr. s planiranim plavljenjem. Izolaciju 

treba izvesti iznad visine plavljenja, a opterećenje vodom obuh- 

vatiti statičkim proračunom. 

15

DN 

max. 

dop. 

V, 

I/s 

r = 300 l/(s • ha) r = 400 l/(s • ha) 

V= 1,0 i//= 0,8 ¥= 0,5 V= 1.0 y/= 0,8 y/=0,5 

A 

m 2 

A 

m 2 

A 

m 2 

A 

m 2 

A 

m 2 

A 

m 2 

50 0,7 24 30 48 18 23 36 

60*» 1,2 40 49 79 30 37 59 

75 1,8 60 75 120 45 56 90 

80*> 2,6 86 107 171 64 80 129 

100 4,7 156 195 312 117 146 234 

118**> 7,3 242 303 485 182 227 364 

120**' 7,6 253 317 507 190 238 380 

125 8,5 283 353 565 212 265 424 

150 13,8 459 574 918 344 431 689 

200 29,6 986 1233 1972 740 924 1479 

*' Dimenizije prema DIN 18460; za vodove oborinske vode od lima se vrijednosti u 

tablici osnivaju na lijevkastim uljevima (naglavci) 

**' Odgovara DN 125 prema DIN 19535-1, DIN 19538, DIN V19560 i DIN V19561 

Veličine slivnog područja koja se mogu priključiti na kanalizaciju oborinske vode i 

njene priključne vodove pri minimalnom uzdužnom nagibu 

(/mm= 1,0 cm/m, /i/d, = 0,7) 

Sva u zemlji položena kanalizacija mora, bez obzira na -> 0 imati nominalnu 

dimenziju najmanje DN 100. 

Odvodnja s krova pod tlakom 

Za ovaj sustav treba provesti hidraulički proračun koji se odnosi na 

građevinu. Za dimenzioniranje sustava treba računati s najmanje 300 

l/(s • ha). 

Za funkcioniranje potreban uspor u području odvoda ne smatra se plavljenjem 

krovne plohe ako su odvodi usklađeni s odredbama DIN 19599. 

Posebna izvedba krova s planiranim plavljenjem mora imati hidroizolaciju 

do iznad visine plavljenja i mora biti dimenzionirana prema statičkom 

proračunu. 

Pri dimenzioniranju tlačnih vodova za odvođenje oborinske vode, kao 

raspoloživa tlačna visina uzima se razmak između odvoda i površine usporene 

vode. Reduciranje nominalne dimenzije cjevovoda u smjeru 

tečenja vode dopušta se, odstupajući od odredaba u DIN 1986 -1:1988 

- 6, ako je to dokazano hidrauličkim proračunom. Na izljevu, tj. na prijelazu 

u glavnu ili sabirnu kanalizaciju koja djeluje kao cjevovod sa slobodnim 

vodnim licem, treba osigurati pretvaranje visoke kinetičke energije 

reduciranjem brzine tečenja na < 2,5 m/s. 

Petominutna količina oborina, proračunana metodom koeficijenta 

vremena 

Kao primjeri petominutnog pljuska, čija se količina na promatranom području, 

statistički gledano, prekorači jednom godišnje, jednom u dvije ili 

jednom u 20 godina, navode se podaci iz ATV - radnog lista A 118 u tablici 

15. Izričito se napominje da se sada te vrijednosti mijenjaju u skladu 

s promijenjenim količinama oborina. Pri dimenzioniranju sustava odvodnje 

zemljišta treba uvijek koristiti posljednje izdanje ATV - radnog lista 

A118. 

Jednom godišnje prekoračene količine oborina petnaestominutnog 

pljuska r15(10) prema Reinholdu i noviji podaci iz ATV - radnog lista A118 

podloga su za proračun petominutnih količina metodom koeficijenta vremena. 

fi5(i) petnaestominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači 

jednom godišnje. Lokalna konstanta u metodi koeficijenata 

vremena prema ATV - radnom listu A 118. Ova se količina može 

samo u obrazloženim iznimnim slučajevima upotrijebiti za dimenzioniranje 

sustava odvodnje zemljišta. 

i~5(0,5) petominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači 

jednom u dvije godine. 

f5(0,05) petominutni pljusak čija se količina, statistički gledano, prekorači 

jednom u 20 godina. 

Dimenzioniranje mješovite kanalizacije 

Količina mješovite otpadne vode, mjerodavna za dimenzioniranje kanalizacije, 

sastoji se od količine fekalne vode Vm i količine oborinske 

vode Vr. 

Vm = V, + Vr u l/s 

Nominalna dimenzija svih cijevi u zemlji mora iznositi najmanje DN 100. 

Za glavne vodove mješovite kanalizacije izvan zgrade s priključkom na 

kanalizacijsko okno sa slobodnim tečenjem mogu se upotrijebiti cijevi sa 

DN 150 ili više (h/d\ = 1, cijev puna bez unutarnjeg ili vanjskog pretlaka). 

16 

OSNOVNE NORME 


Mjesto 'i 5(1) 

Količina oborina 

r 

5

(J) Prostorija za kućne priključke prema DIN 18012 

PE FA 

Svjetla širina (LW) 

za okna u m 

Presjek za dubinu okna od 

okna 

>0,4m do 0,8 

O 0,8 1* 1 

• 0,9x0,9 

' ' 

0,6 X 0,8 0,8 x 1 

bez penjalica bez penjalica 

*' Okna iznad podne visine od 2 m iznad dna 

okna mogu se izvesti s promjerom od 0,8 m 

® Mjere za okno -> © 

1 Kućni priključak 

plina 

2 Glavni ventil za plin 

3 Izolacijski komad 

4 Zatvarač 

5 Mjerilo potrošnje 

plina 

6 Izjednačavanje 

potencijala 

7 Cijevi grijanja 

8 Vertikalna 

kanalizacija 

9 Uzemljenje u 

temeljima 

10 Kutija kućnog 

priključka struje 

11 Kabel 

telekomunikacija 

12 Gromobran 

13 Otvor za ventilaciju 

14 Priključak vode 

Antena 

Gromobran 

Uzemljenje npr. u 

temeljima 

Daljinski dojavni uređaj 

Plinska cijev 

Cijev grijanja 

PE Kabel osiguranja 

V Spojni kabel za TN mrežu 

W Brojilo potrošnje vode 

Izolacijski komad 

plinske cijevi 

Dugi navoj 

Nosač izjednačenja 

potencijala 

Kutija priključka jake struje 

Kutija priključka jake struje 

Primjer zglobni priKljučaK 

1 Rev. okno ij) 1,0 il. 

2 Kanal fekalne vode 

3 Kana! mješovite vode 

4 Kanal oborinske vode 

5 Priključak vode 

6 Priključak plina 

7 Priključak na 

toplovod 

8 Priključak struje 

9 Priključak 

telekomunikacija 

W W W 

- r 

si otvor za čišćenje 

I ID I ID Jr Iii LLU-JjJ 10- 

© Izvedba okna sa zglobnim 

priključkom 

OSNOVNE NORME 

DIN 1986,18012, ODVODNJA IZ ZGRADE I ZEMLJIŠTA 

U obiteljskim zgradama za jednu ili dvije obitelji nisu potrebne prostorije 

za kućne priključke. Prostorije za kućne priključke treba projektirati 

u suglasnosti s poduzećima za opskrbu i odvodnju, Moraju 

biti pristupačne s općenito pristupačnih prostora (npr. stubište, podrumski 

hodnik) i ne smiju služiti za prolaženje. Moraju se nalaziti 

uz vanjski zid kroz koji prolaze priključni vodovi ->©-©• Zidovi 

moraju odgovarati klasi vatrootpornosti najmanje F30; vrata najmanje 

65/195 cm. Kod priključka na toplovod moraju vrata imati jedno 

zatvoreno krilo. Kod priključka na vodovod ili toplovod potreban 

je odvod u podu. Mora postojati mogućnost odzračivanja izravno u 

vanjski prostor. Temperatura u prostoriji ne smije prelaziti 30°C. 

Temperatura pitke vode ne smije prelaziti 25°C. Prostoriju treba 

zaštititi od smrzavanja. 

Dimenzije prostorije za priključke: do 30 stambenih jedinica / do 10 

stambenih jedinica ako postoji priključak na toplovod: svijetla širina 

>1,80 m, duljina 2,00 m, visina 2,00 m -> Q. Do 60 stambenih jedinica 

/ do 30 stambenih jedinica s priključkom na toplovod: širina 

1,80 m, duljina 3,50 m, visina 2,00 m. 

(7) Sanduk sa crpkom 

Tlačna ravnina 

• 

Gornji rub poklopca okna javne 

kanalizacije 

tlačni vod 

dno priključnog kanala 

dno mjesne kanalizacije 

SZ. 

Priključak na mjesnu kanalizaciju 

Kapacitet 

Visin, 

3 

dizar ja u m 

7 14 

1 Mehaničko odzračivanje 

kupaonica/WC 100 

2 Otpadna voda 100 

3 Dovod grijanja DN 25 

4 Odvod grijanja DN 25 

5 Topla voda DN 20 

6 Cirkulacija DN 15 

7 Hladna voda DN 25 

Odzračivanje preko krova 

Dim snzije u nm 

A B Z od do 

DNZ 

u mm 

Obiteljska zgrada m3/h 47 12 - 1000 1000 450-500 100 

Zgrada za više 

obitelji 

m 3 /h 64 22 - 1800 1300 700-850 125 

Stambeni blok m 3 /h 144 100 18 2600 1950 800-900 150 

(8) Uređaj za dizanje DIN 1986 T31 

17

Simboli i oznake za kanalizacijske vodove i predmete 

DIN 1451, 1986, 18460 

Tlocrt Nacrt 

i i 

i i 

i g 

i • 

i i 

O ovisno o vrsti vodova 

0) 

c) s 

-a T 

18 

nn— nn— 

-CD- "TlT 

-CD- 

mr 

"nr 

(tD "ET 

nn— 

H Sp 

•o- 

-e- 

nn— 

H Sp 

n 

.u 

Naziv 

® Fekalna kanalizacija, ako je pod 

tlakom označava se s DS 

© Kanalizacija oborinske vode, ako je 

pod tlakom označava se s DS 

© Odzračnjvod, oznake za smjer 

Mješovita kanalizacija 

kao -> (D , npr. počinje i nastavlja 

se prema gore 

© Vertikala 

Oznake za smjer 

a) prolazno 

b) počinje i nastavlja se prema dolje 

c) dolazi odozgo i završava se 

d) počinje i nastavlja se prema gore 

(§) Promjena materijala 

(7) Zatvarač na kraju cijevi 

© Cijev za čišćenje s kružnim ili 

pravokutnim otvorom 

( ) Zatvarač cijevi za čišćenje 

(IO) Promjena nominalnog promjera 

(lj) Sifon 

(12) Izljev ili odvodni žljeb bez sifona 

(13) Izljev ili odvodni žljeb sa sifonom 

@ 

Odvod s povratnim zatvaračem za 

vodu bez fekalija 

(15) Separator masti 

(16) Separator škroba 

© Separator benzina (separator za 

lake tekućine) 

^8) Taložnik za mulj 

(19) Separator kiselina 

Separator ložulja (separator za lake 

tekućine) 

Brana za loživo ulje 

Brana za ložulje s povratnim 

zatvaračem 

Povratni zatvarač za vodu bez 

fekalija 

Povratni zatvarač za fekalnu vodu 

Okno sa slobodnim protokom 

(prikazano za odvod fekalne vode) 

Okno sa zatvorenim protokom 

Tlocrt Nacrt 

H ^ 

V 

• / / / / / / / T—J 

|qJ //)////, 

tr 7777777/ v 

m • 

Hl M 

- ® - ® 

-€> ® 

Mali uređaj za 

pročišćavanje, 

dvoetažni sustav 



višeetažni sustav 





1 pročišćavanje, 


Upojno okno, upojni 

bunar 

Podzemni hidrant 

DIN 2425 

Nadzemni hidrant 

DIN 2425 

Vrtni hidrant 

DIN 2425 

OSNOVNE NORME 

VODOVOD I KANALIZACIJA 

Naziv 

(27) Pumpa za odvodnju podruma 

(2^) Postrojenje za dizanje fekalne vode 

(2^) Kada za kupanje 

( ) Tuš kada 

(31) Umivaonik, umivaonik za ruke 

(||) Bide 

(3|) Pisoar 

(3^) Pisoar s automatskim ispiranjem 

WC školjka, stojeća 

(3^) WC školjka, zidna 

(37) Izljevna školjka (trokadero) 

(3^) Sudoper, jednostruki 

(3S^) Sudoper, dvostruki 

^^ Stroj za pranje posuđa 

(41) Stroj za pranje rublja 

^2} Stroj za sušenje rublja 

K 

K 

V 

K 

N 

Kl 

|— / Vo 

Klima uređaj 

Slavina hladne vode 

W (53) Slavina tople vode 

Pomična slavina hladne 

vode 

Slavina s navojem 

Tlačni ispirač WC-a 

Izljevni ventil s plovkom 

Prskalica za tuš 

Prskalica na cijevi

Simboli za plinske instalacije 

25 

—|rt 

4-rk 

T 

F 

H T 

X X 

X X 

X X 

X X 

Dumm] 

Tiiinim 

m 

© 

© 

© 

© 

© 

© 

© 

© 

© 

® 

© 

® 

® 

© 

Otvoreni cjevovod (s podatkom 

o nominalnom promjeru) 

Pokriveni cjevovod (s podatkom 


Promjena presjeka (s podatkom 


Ulaz plinovoda u zgradu 

Izolacijski element 

Instalacija u usponu 

Nastavak instalacije u usponu 

Instalacija u padu 

Križanje dvaju vodova bez 

povezivanja 

Križni spoj 

Odvojak 

T - komad za čišćenje 

K - komad za čišćenje 

Spoj s dugim navojem 

Vijčani spoj 

Spoj prirubnicom 

Zavareni spoj 

Zaporna slavina 

Zaporni zasun 

Zaporni ventil 

Terrnostatski zatvarač 

Kutna slavina 

Redukcija tlaka 

Plinsko brojilo 

Plinski štednjak (4 

plamenika) 

Plinski štednjak s 

grijalicom (4 plamenika) 

Plinski hladnjak 

Plinska toplinska pumpa 

Cijev za otpadni plin (s 

podatkom o promjeru) 

Uređaji za otpadni plin (s 

podatkom o dimenzijama); 

također i za dimnjak za 

otpadne plinove 

Filtar 

Plinska grijalica za 

prostorije 

Plinski protočni bojler 

Plinski kombinirani bojler 

plin žuto / hladna voda svjetloplava 

cirkulacija tamnoplavo 

topla voda karmin crveno 

preljev crno 

/T 

w Boje za vodove: 

grijanje toplom vodom dovod cinober crveno 

grijanje toplom vodom odvod plavo 

(3 

pijesak 

© Plinske vodove položiti u 

sraslo tlo; ne treba osigurati 

od smrzavanja 

1 

Kućni priključak okomito na 

frontu zgrade 

Plinsko brojilo u podrumu 

Plinski pričuvni bojler 

OSNOVNE NORME 

PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI 

Plinski Termički Protoka 

aparati kapacitet plina 

Plinska grijalica za prostorije s kW m 3 /h 

montažom na vanjski zid (s 

podatkom o kapacitetu) 

Plinski grijači kotao 

Fleksibilni vod 

-cfe —H2- 

Opskrba plinom 

Kućni priključak za vodu i plin u 

istom prostoru širine 1 m i dubine 

0,30 m 

Gradski plin I 1 m 3 

Produkti sagorijevanja plina 

1 Kombinacija elemenata 

na ulazu u zgradu 

8 2 Regulator tlaka 

3 Zatvarač 

4 Plinsko brojilo 

5 Ulazni vod 

6 Opskrbni vod 

7 Odvojak 

8 Armatura za priključak 

aparata, terrnostatski 

zatvarač 

9 Plinski aparat: štednjak, 

bojler 

1 Opskrbni vod gradske 

mreže 

2 Čelični vod - kućni 

Instalater priključak 

3 Obložna cijev 

4 Osigurač na izvlačenje 

5 Glavni zatvarač (HAE) 

s integriranim 

izolacijskim elementom 

6 Granica između 

GVU i instalatera 

7 Regulator tlaka 

1 Minimalna zapremina 1 m'/kW 

2 Otvor za otpadne plinove kod 

kapaciteta kotla do 50 kW2 50 cm' 

blizu poda 

3 Otvor za otpadne plinove pri 

kapacitetu kotla preko 50 kW: 

presjek otvora 150 cm 2 + 2 cm 2 za 

svaki kW preko 50 kW 

Primjer kapacitet kotla 65 kW = 50 

kW+ 15 kW 

150 cm 2 + (15x2 = 30) cm 2 = 180 cm 2 

Plinski 

bojler 

Cirkulacijski 

bojler 

Spremnik 

vruće vode 

8,8-28,1 1,14-3,62 

9,5-28,4 1,23-3,67 

5,1-13,9 0,70-1,91 

Plinska peć / 

plinski kotao 

2,6-60,3 0,34-7,79 

T P0=3- 

O 1 

Vrijednosti priključaka na plinsku 

instalaciju 

* \ Automatski 

. zaklopac za 

i, klinove 

Osigurač strujanja i zaklopac za 

otpadne plinove 

SÜF 

Yï 

Plinska brojila na katovima 

Ol 

1 Slobodno postavljen plinski cjevovod; plinovodi 

se mogu postaviti s vanjske strane zgrade, npr. 

ako je kotlovnica u tavanu. Plinovod ne zathijeva 

zaštitu od smrzavanja 

2 Plinska cijev ispod žbuke 

3 Plinske instalacije u oknima ili kanalima se 

moraju ventilirati. Otvori oko 10 cm 2 Kod spuštenih 

stropova moraju se ti otvori razdijeliti u 

dijagonale. 

(48 Polaganje plinskih cjevovoda 

ra. É 

Lri 

Kotlovnica > 35 kW 

19

Kupaonica Kuhinja s prozorom 

nn 

Otvor za otpadni zrak ispod uvoda 

odvodne cijevi iznad osigurača 

strujanja. 

Gornji ventilacijski otvor prema 

susjednoj prostoriji bez mogućnosti 

zatvaranja 

Isto od ventilacijskog okna blizu poda 

0 Plinski bojler u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom 

Kupaonica 

S 1,80 

š 150 cm 2 - 

S 150 cm 2 . 

Kuhinja s prozorom 

nn 

Protočni plinski bojler u kuhinji s 

prozorom 

Otvor za otpadni zrak prema 

ventilacijskom oknu ispod uvoda 

odvodne cijevi iznad osigurača 

strujanja plinskog bojlera 

(2) Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom 


nn 

Otvor za otpadni zrak ispod uvoda 

odvodne cijevi 

Gornji ventilacijski otvor otpada 

© Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici s kolnskom ventilacijom; dopušteno 

samo ako postoji 1m 3 obujma prostorije po instaliranom kW 

Tlocrtna 

površina 

6 m 2 


Otvor za otpadni zrak prem oknu 

ispod odvodne cijevi, ali iznad 

osigurača strujanja 

Plinska grijalica u unutarnjoj kupaonici; dovod zraka iz susjedne prostorije 

Obujam, 

uz vis. 2,5m 

15 m 3 

kW koji će biti 

instalirani 140 W/m 110 W/m 80 W/m 2 

3,75 kW 27 W/m 2 

34 W/m 2 47 W/m 2 

8 20 5 36 45 63 126 

10 25 6,25 45 57 78 156 

14 35 8,75 63 80 109 218 

16 40 10 71 91 125 250 

18 45 11,25 80 102 141 282 

20 50 12,5 89 114 156 312 

22 55 13,75 98 125 172 344 

24 60 15 107 136 188 376 

26 65 16,25 116 148 203 406 

28 75 17,5 125 160 219 438 

(5) Veličina i kapacitet toplinskih uređaja 

20 

40 W/m 2 

94 W/m 2 

OSNOVNE NORME 

PLINSKE INSTALACIJE U VISOKOGRADNJI DIN 18017 -> Q0 

Uređaji - potrošači plina smiju se postaviti u prostorijama samo ako 

njihov položaj, veličina, građevinska izvedba i način potrošnje ne 

izazivaju opasnost, te ako ih je atestirao DVGW. 

Razmak između dijelova zgrade od zapaljivih materijala i izvana 

zagrijavanih dijelova plinskih uređaja i instalacija ili eventualno umet- 

nute zaštite od toplinskog zračenja mora biti dovoljan da se isključi 

opasnost od požara. Taj razmak mora svakako biti ^ 5 cm. 

Ti prostori između zapaljivih materijala i potrošača odnosno pregra- 

da ne smiju biti zatvoreni kakb ne bi došlo do akumuliranja topline. 

Ne smije se ometati odvođenje otpadnih plinova. 

Peći na vanjskim zidovima sa zatvorenim ložištem, ako su u zat- 

vorenom sandučastom okviru, moraju biti povezane s okolnim 

prostorom gornjim i donjim ventilacijskim otvorima presjeka po 

600 cm 2 . Ventilacijske otvore treba rasporediti prema podacima i 

nacrtima proizvođača uređaja. Obloga mora bočno i sprijeda uda- 

ljena ^ 10 cm od kućišta peći. 

Ostale peći, osim onih na vanjskim zidovima, treba smjestiti što 

bliže dimnjaka. 

Za veličinu i ventiliranje prostorije mjerodavno je nominalno termič- 

ko opterećenje, odnosno zbroj nominalnih termičkih opterećenja. 

Kod unutarnjih prostorija, ventiliranih prema DIN-u 18017, treba 

obujam prostorije izračunati prema građevinskim mjerama. Građe- 

vinske mjere su svijetle mjere dovršenih prostorija i otvora. 

Mali bojleri (protočni) 

U prostorijama do 5 m 3 obujma ne postavljaju se mali bojleri a u oni- 

ma od 5 m 3 do 12 m 3 treba postojati odvod otpadnih plinova iz ma- 

log bojlera. Takve prostorije moraju imati ventilacijske uređaje. Pro- 

storije od 12 m 3 do 20 m 3 moraju imati ili ventilaciju ili odvod plinova 

iz bojlera. Za prostorije veće od 20 m 3 nije potrebna ni ventilacija ni 

odvod plinova. 

© Primjeri za dovod zraka za 

sagorijevanje i odvođenje otpadnih 

plinova preko krova 

i 50/100 mm 

0.75/1.00 mm© 

(7) Dimnjak za otpadne plinove 

^^ Priključci na dimnjak za otpadne 

plinove

potrošači struje 

© Električni uređaj 

r®Ji ® 

0 

® Električni štednjak s 

općenito 

Električni štednjak s 

tri ploče 

Kombinirani električni 

štednjak s dijelom za 

ugljen 

pećr pecnicom 

© Peć Pećnica 

(6) Mikrovalna pećnica 

(7) Infracrveni grijač 

Ploča za zagrijavanje 

^g^ Stroj za pranje 

posuđa 

^ (IO) Kuhinjski stroj 

-(D) 

0+ 

Uređaj za hlađenje, 

® npr. uređaj za duboko 

hlađenje, broj zvjezdica 

vidjeti DIN 8950 

dio 2 

® Zamrzivač, broj 

zvjezdica vidi gore 

(13) Klima uređaj 

o ® 

- 0 

ŒD 

® 

rrrm 

larmi 

a 

(14) Uređaj za toplu vodu 

Spremnik za toplu 

vodu 

(16) Protočni bojler 

@ Friteza 

Ventilator 

Generator općenito 

Motor općenito 

—. Motor s naznakom 

vrste zaštite prema 

DIN 40050 

^t Sušilo za ruke, sušilo 

za kosu 

Stroj za pranje rublja 

Stroj za sušenje 

rublja 

Infracrvena grijalica 

Grijanje prostorije 

općenito 

Termoakumulacijska 

grijalica 

Električno grijano 

staklo 

-X 

-x ® 

(X © 

© 

© 

GD 

36 W 

58 W 

Signaini 

uređaji 

a 

GH 

UJ 

"¿T 

1T0 

mžiftHi 

Svjetiljka općenito 

Višestruka svjetiljka s 

naznakom broja i 

snage sijalica, npr. 5 

sijalica od po 60W 

Pomična svjetiljka 

Svjetiljka s 

prekidačem 

Svjetiljka u nizu 

Svjetiljka s 

prigušivačem 

\ Svjetiljka za paniku 

Svjetiljka za nuždu 

Reflektor 

Svjetiljka s dodatnim 

Vi? svjetlom za nuždu 

Svjetiljka s dvije 

vS' odvojene strujne niti 

© Flourescentna 

svjetiljka s priborom 

© Flourescentna 

svjetiljka s podacima 

© Svjetiljka s metalnim 

parama, općenito 

® Niz svjetiljki, npr. 3 

svjetiljke po 36W 

Niz svjetiljki, npr. 2 @svjetiljke po 58W 

i komunikacijski 

Stražarski automat, 

npr. s sigurnosnim 

prekidačem 

Dojava vibracija 

(trezorsko klatno) 

Dojava promjena 

svjetla, svjetlosna 

barijera 

Dojava požara s 

tasterom 

Automatska dojava 

požara 

Dojava policiji 

Dojava požara s 

mehanizmom za 

pokretanje 

Dojava taljenjem 

metala 

Automatski pokazivač 

temperature 

© 

> 

e 

Ü] 

o 

t> 

o en 

o • 

o a 

-a 

I HVt I 

m 

Vz 

Automatski pomoćni 

uređaj za dojavu 

Vz 

požara /jj 

Sigurnosna brava za 

prolaznike 

Glavna stanica 

prostrojenja za 

dojavu požara 

Automatska dojava 

promjene osvjetljenja, 

npr. fotoćelija 

U h 

CH 

EM 

Sporedni sat 

Glavni signalni sat 

Pojačalo, šiljak 

strelice označava 

smjer pojačanja 

Telefonski aparat, 

općenito prema DIN 

40700, dio 10 

Višestruki telefon, 

npr. sekretarska 

garnitura 

Telefon s potpunom 

vanjskom linijom 

Telefon s djelomičnom 

vanjskom linijom 

Telefon s internom 

linojom 

Zvučnik 

Radio aparat 

Telefizor izmjenični 

Interfon, npr. veza 

kuće i ulaza 

Protusmjerni interfon, 

— n p r . kuća - ulaz 

Telefonska centrala, 

općenito 

Mehanizam za 

otvaranje vrata 

Signalna svjetiljka, 

signalna sijalica, 

svjetlosni signal 

Tipka za zvono 

Pozivna tipka s 

imenima 

Mikrofon 

Slušalica 

Glavni razdjelnik 

(signalni uređaj) 

Preklopnik ispod 

žbuke 

Preklopnik nad 

žbukom 

Truba ili rog, općenito 

Truba ili rog s 

naznakom vrste struje 

Kućni interfonski 

aparat 

Ulazni interfonski 

aparat 

- g 

- D 

-D 

-B- 

OSNOVNE NORME 

ELEKTROINSTALACIJE 

DIN 40711, 40 717 

Fonograf 

Uređaj za 

reprodukciju tona 

Magnetofon 

Pozivna i prekidna 

ploča 

Brojilo 

Ploča brojila, npr s 

jednim osiguračem 

Uklopni sat, npr. za 

promjenu tarife za 

struju 

Dojava temperature 

Vremenski relej, npr. 

za stubišnu rasvjetu 

Relej ili prekidač sa 

žmiganjem 

Prekidač za strujni 

udar 

i Obrtni relej za 

frekvenciju zvuka 

I Barijera za 

frekvenciju zvuka 

Budilica, općenito 

© Budilica s naznakom 

vrste struje 

(jOl) Udarna budilica, gong 

© Budilica za sigurnosni 

prekidač 

© Budilica s 

ograničenjem 

vremena zvonjave 

O ^ 

(JIM) Motorna budilica 

- 4 Í 1 - ® 

Ç? © 

V © 

& 

50/270 ^ 

^ © 

Budilica bez prekida 

zvonjave 

(^Ć®) Sirena, općenito 

110 

(111 

Budilica sa 

svjetlosnim signalom 

Čegrtalka 

Zujalo 

Sirena s naznakom 

vrste struje 

Sirena s naznakom 

visine frekvencije, 

npr. 140 Hz 

Sirena sa zavijajućim 

tonom, npr. od 150 do 

270 Hz 

21

K Struja DIN 40710 

2 kHz 

• T 

CD 'stosmjerna struja 

© Izmjenična struja 

općenito 

© Izmjenična struja s 

naznakom frekvencije 

® Tehnička izmjenična 

struja 

© Izmjenična ili 

istosmjerna struja 

(svestrana struja) 

(6) Mješovita struja 

® Niskofrekventna 

izmjenična struja 

® Visokofrekventna 

izmjenična struja 

© Izmjenična struja 

najviše frekvencije 

Oslonci vanjskih vodova 

DIN 40722 

-e- 

Vodovi i spojevi vodova 

-FX- 

m m 

m- ffl- 

m m 

22 

(H^ Vod općenito 

(ij) Podzemni vod 

(l^) Oslonac, stup općenito 

(ij) Natezni stup 

Drveni stup 

© Krovni nosač, konzola, 

cijevni stup općenito 

(16) Natezni stup 

© Rešetkasti stup 

općnenito 

Natezni stup 

Armiranobetonski stup 

vS' općenito 

@ 

@ 

Natezni stup 

Stup sa stopom 

Dvostruki stup 

Poprečno postavljeni 

H - stup ili portalni stup 

Portal od rešetkastih 

stupova 

Uzdužno postavljeni 

A - stup 

Oslonac s vlačnim 

usidrenjem 

(2^) Oslonac s razuporom 

(28) Stup sa svjetiljkom 

(29) Izvedeno 

i U gradnji 

i u projektu 

\ pomični vod 

! Podzemni vod, npr. 

uzemljenje 

. Nadzemni vod, npr. 

slobodni vod 

Vod na porculanskim 

l izolatorima (izolacijska 

zvona) 

Vod nad žbukom 

Vod u žbuki 

Vod ispod žbuke 

O 

(k) 

/t^ Izolirani vod u 

vS' izolacijskoj cijevi 

© Izolirani vod za suhe 

prostorije, npr. žica u 

cijevi 

© Izolirani vod za 

vlažne prostorije 

© Kabel za polaganje 

vani ili u zemlji 

Vodovi, oznake, namjena 

4- 

Cu 20 X 4 

/////////////- 

++++++ 

X-X-X-X-X 

o-o-o-o-o 

-i-i-i-i-i- 

-0- 

/ 

1 

H h 

© Zaštitni vod, npr. 

uzemljenje, nulovanje ili 

zaštitni prekidač (staro) 

(44) Signalnivod 

(45) Telefonski vod 

I Vod za radio 

i Vod sa simbolima 

i Pojednostavljeni prikaz 

' Zaštitni vodič (PE) 

PEN-vodič 

N - vodič 

Strujna traka 

Strani vod 

Daljni oblici prikazivanja, 

npr. telefonija, noćno 

uključivanje, vod za 

trepćuće svjetlo, vod za 

rasvjetu u nuždi 

Uvijeni vod, npr. dvožilni 

- 0 

- m 

H2 

16A I 

H 

Koaksijalni vod jH 

i Pravokutni šuplji vod za 

' najvišu frekvenciju 

I Vod usmjeren prema 

gore 

, Vod usmjeren prema 

' dolje 

I Vod prolazi i gore i dolje 

I Spoj vodova 

Razvodna kutija, 

I prikaz ako je 

potrebno 

i Kutija 

, Krajnji priključak, 

krajnja račva 

Ormarić za kućni 

priključak jake struje 

općenito 

Ormarić za kućni 

priključak s naznakom 

načina osiguranja 

Razdjelnik 

Uokvirenje aparata, npr. 

kućište, razvodni 

ormarić, razvodna ploča 

Uzemljenje općenito 

Mjesto priključka 

sigurnosnog voda 

prema VDE0100 

(7l) Masa, tijelo 

Element, akumulator 

ili baterija 

Transformator, npr. 

transformator za zvono 

Y 

cí 

Svjetlosni signalizatori 

DIH40708 

Svjetlosni signalizator 

općenito 

0 

o 

o 

O fc 

© Trepćući signalizator s 

pokazivačem smjera 

© Svjetlosni signalizator s 

prekidačem za 

zamračenje 

© Svjetlosni signalizator s 

tinjalicom 

© Pokazivač s automatskim 

vraćanjem 


vraćanjem svjetleći 

Gromobranska instalacija 

DIN 48820 

o 

I L T 

m 

- e - 


vraćanjem svjetleći ,— (2£ 

ili mašući 

© Pokazivač bez automatskog 

vraćanja 

© Pokazivač bez automatskog 

vraćanja 

svjetleći 

© Signalizator s uređajem 

za punjenje 

(iT) Signalizator s pisačem 

(12) Brojilo 

Brojilo sa svjetlosnim 

signalizatorom 

($) 14) O Višestruki signalizator 

Baterije 

Signalizator obustave 

napajanja 

l I I I I 11 I I (16) Baterija od elemenata 

^ © S i r 

s k a b a t e n i a 

—1| 1|- (l8) Element, akumulator 

a 

1 

Î 

4 

O 

JL 

—}(- 

•HH- 

0- 

Kontura zgrade 

i) Oluk i olučna cijev 

Armirani beton s 

y priključkom 

Čelična 

konstrukcija 

] (2^) Metalni pokrov 

(2^ Dimnjak 

6 

Krovni nosač za 

električne vodove 

Ekspanziona 

posuda, spremnik 

Rešetka za snijeg 

(2|j) Antena 

(3^) Metalni cjevovodi 

/O Gromobranski 

vL/ vod, otvoren 

(3^ Podzemni vodovi 

/O* Vodovi ispod krova i 

pod žbukom 

© Prihvatna motka, 

motka za zastavu 

/Oj Priključak na 

vi? cjevovod 

(3^ Mjesto razdvajanja 

@ 

Cijev i šipka za 

uzemljenje 

(3^ Uzemljenje 

(3^ Iskrište 

(4^) Iskrište zatvoreno 

(41) Stabilizator 

(4^ Prolaz kroz krov 

(4^ Dizalo 

© Brojilo za vodu, 

brojilo za plin 

OSNOVNE NORME 

ELEKTROINSTALACIJA DIN 40 708, 48820 

Električni aparat Priključena snaga (kW) 

Izmjenična struja Trofazna struja 

Električni štednjak 8,0 14,0 

Ugrađeni kotlić 6,0 8,5 

Ugrađena pećnica 2,5 5,0 

Mikrovalna pećnica 1,0 2,0 

Roštilj 0,8 3,3 

Toster / topla ploča 0,9-1,7 

Ručni misker / sokovnik / mješalica 0,2 

Ekspresna ploča 1,0 .2,0 

Ploča za vafel slastice 1,0 2,0 

Espresso kava 0,7 1,2 

Friteza 1,6 2,0 

Napa 0,3 

Aparat za vrelu vodu 3 1/5 1 2,0 

Bojler 51/101/15 1 2,0 

Bojler 15 1/30 1 4,0 

Bojler 501- 150 1 6,0 

Protočni bojler 301- 1201 21,0 

Protočna grijalica 18,0/21,0/24,0 

Električni stojeći bojler 200 I - 1000 I 2,0 18,0 

Glačalo 1,0 

Stroj za glačanje 2,1 3,3 

Centrifuga 0,4 

Kombinirani stroj za pranje 3,2 

Stroj za pranje rublja 3,3 7,5 

Stroj za sušenje rublja 3,3 

Sušilo za kosu 0,8 

Sušilo za ruke 2,1 

Sušilo za ručnike 0,6 

Ovlaživač zraka 0,1 

Infracrvena grijalica 0,2 2,2 

Solarij 2,8 4,0 

Sauna 3,5 4,5 18 

Kupaonska grijalica 1,0 2,0 

Hladnjak 0,2 

Zamrzivač 0,2 

Kombinacija hladnjak / zamrzivač 0,3 

Stroj za pranje posuđa 3,5 4,5 

Centar za pranje posuđa 3,5 5,0 

Usisavač 1,0 

Usisavač perkusioni 0,6 

Uređaj za čišćenje cipela 0,2 

Naprava za laštenje poda 0,5 

Priključna snaga električnih aparata 

Stambena Broj strujnih krugova za 

površina m 2 

rasvjetu i utičnice 

do 50 2 

od 50 do 75 3 

od 75 do 100 4 

od 100 do 125 5 

preko 125 6 

Stambena Broj strujnih krugova za 

površina m 2 

rasvjetu i utičnice 

do 45 3 

od 45 do 55 4 

od 55 do 75 6 

od 75 do 100 7 

preko 100 8 

Prema DIN 18 015/2 (46) Bogatija oprema 

Po izboru 

L_ 

-•n 

Kućni 

priključak 

* E 

< 

S Kuhinja 

— a 

0 i m_ 

L16A8 

raj 

* , 1 6 A 9 Prostorija 

L 1 b A * — t [|] za kućanske 

L16A10 

poslove 

< Stroj za glačanje 

Kupaonica ' 

_ Í-16A14 Predsoblje / 

A 6 hodnik 

..41—j— |L16A ^ mm Kupaonica ; 

" ~ L"16A15 ~ T. Dnevni~šoba 

_ _ J710 _blajjovaomca 

Djeca^ J 

\< ' -(.18A1B " Rezerva 

Razvodni plan 

23

Tehnika dojave provale 

JL 0 Kontakt na bravi 

® (D Kontakt pri otvaranju 

• (3) Magnetni kontakt 

^ ^ Dojava vibracija 

^ CD Kontakt klatnom 

-JUIT © Folija 

0 Prekidač na vrpci 

(8) Dojava proboja 

^g^ Dojava pritiska I 

nagazna hasura 

s A i © Dojava loma stakla 

p-^-n © 

< 

( > © 

Dojava tjelesnih 

zvukova 

Pasivni infracrveni 

javljač kretanja 

© Svjetlosna zapreka 

< ^ 0 Dojava svjetla 

© Dojava slike 

Mikrovalni Dopplero 

J vi2/ javljač kretanja 

^7) Mikrovalna zapreka 

Dojava promjene 

VF - polja 


NF - polja 


kapacitetnog polja 

H H (2l) VF - zapreka 

ß 1 

b—a 

& 

T 

L J 

L_' J 

O- 1 

L J 

V1 L A J 

H 

24 

, Ultrazvučni Dopplerov 

javljač kretanja 

Ultrazvučna zapreka 

Kontakt s 

novčanicom 

Dojava prepada 

Elektromehanička 

sklopka 

Duhovna sklopka 

Vremenska sklopka 

Svjetlosna sklopka 

i Akustički signalizator 

£>>'71 

iÛJ 

r. p 

lî y 

y Optički signalizator 

2 Uključni relej 

Uređaj za daljinsko 

uključivanje 

Alarmni reflektor 

Tehnika dojave požara 

A 

(o) 

V 

K © 

Centrale / pribor 

Termo - maksimalni 

signalizator 

Termo - diferencijalni 

signalizator 

Optički signalizator 

dima 

lonizacijski 

signalizator dima 

IR signalizator 

plamena 

® UV signalizator 

plamena 

© Signalizator pritiska 

(aktiviranje prskalica) 

(42) Ručni signalizator 

Uključni relej 

rLol /77\ Vatrogasno spremište 

ključeva 

Ü E M © Centrala za dojavu 

prepada i provala 

BM © Centralazadojavu 

pozara 

Z K (^7) Centrala za kontrolu 

prilaza 

FU 

LD 

Centrala za 

televizijsku kontrolu 

Centrala za prijavu 

provale u lokalu 

W S © radîocentraâ 

TO 

/ 

7 

X 

À> 

Centrala za otvaranje 

vratiju 

Pretvarač 

Prijenosni pretvarač 

Analogno - digitalni 

pretvarač 

Mrežni ispravljač 

Akumulator, baterija 

Automatski uređaj za 

biranje i najavljivanje 

Aktivator 

I registratorskog 

uređaja 

L U 

* y D 

l - H 

Td 1 

L_ _J 

r n 

L J 

V 

L J 

Uključni relej 

Digitalni priključak na 

provodnik 

Analogno digitalni 

pretvarač s priključkom 

na provodnik 

smjer toka signala 

Ekran 

Tipkovnica 

1 Kućište 

I Nadzirano kućište 

I Nadzirani razdjelnik 

Tehnika televizijske kontrole 

U® 

r c? 

° °J 

[_o o o_| 

TV kamera 

TV kamera s 

vario-optikom 

TV kamera, zaštitno 

kućište 

Zaštitno kućište s 

© obrtnom glavom 

kamere po vertikali i 

horizontali 

TV kamera s obrtnom 

@glavom kamere po 

vertikali i horizontali 

TV kamera sa 

@signalizatorom pokreta 

Monitor 

Tipkovnica, uređaj za 

izbor slike 

Monitor s 

videosignalnim 

uključenjem slike 

Tehnika kontrole prilaza 

m 

Čitač isprava 

Samostojeći čitač 

isprava s dodatnim 

unošenjem koda 

Čitač sa stalnom 

vezom 

Čitač isprava s 

dodatnim unošenjem 

koda 

Samostojeći čitač sa 

1 

dodatnim unošenjem 

koda 

Terminal s podacima, 

tipkovnicom 

OSNOVNE NORME 

TEHNIKA OSIGURANJA -» DP 

H- 

 

ini 

Co 

\L 

1 

? 

X 

i 

1 

I | 

1 

V 

0 250 250 

1125 750 j>- 

A 

? 

1 

T 

I I 

Vođenje malim prstom duž 

ruba ravnala 

Papir za skiciranje (2j Skiciranje (građevisnki raster) ^ 

f3) Dijeljenje papira 

(4) Obrubljivanje nacrta 

(4) Minu okretanjem držati šiljaton 

ABC, 

ABCDE 

AlBCfWII 

(l^ Samoljepljiva slova i preslikači (8) Veličine slova mjere se u točkama Pisaći stroj za opisivanje 

Trokraki instrument za crtanje 

perspektive 

Očište 

Podloga za crtanje perspektive 

Rub crtaće daske 

Reilesehov pribor za crtanje 

(13) Izometrija ^^ Metoda za crtanje perspektive ^5) 

' perspektive 

26 

CRTANJE 

Perspektivni prikazi objašnjavaju 

zamisli projektanta, najčešće 

uvjerljivije nego riječi. Perspektiva 

neka bude konstruirana tako da 

odgovara budućoj stvarnosti. Izometrije 

mogu nadomjestiti ptičju 

perspektivu ako su crtane u mjerilu 

š 1:500 -> (§). Perspektivni 

raster je u uobičajenim odnosima 

kutova prikladan i za perspektivni 

prikaz interijera (§). 

Crtačke doskočice: brzo i točno 

crtanje pravokutnih likova samo 

"šinom", bez kutnika -> s. 25. 

Ispravno držanje "šine" je, uz 

mnogo vježbe, mjerodavno za 

uspjeh. Podjela neke crte na 

određene razmake olakšana je 

odgovarajuće kosim položajem 

normalnog centimetarskog mjerila 

-> s. 25. Razna crtačka pomagala: 

tehnička olovka odgovara 

za crtaće mine promjera 2 mm 

svih tvrdoća od 6B do 9H. 

Za brisanje tuša: stakleni brisač, 

nož za brisanje, također nožić za 

brijanje; brisanje olovke: gumica 

koja ne razmazuje. Za crteže s 

mnoštvom crta treba upotrijebiti 

šablonu za brisanje -> ©. Slova 

je najbolje pisati bez pomoćnih 

sredstava, a za tehničke crteže 

trebaju šablone sa cjevastim perima, 

grafos, izograf itd. ili je pogodno 

upotrijebiti kistić (g). 

Dobro za loše pisatelje. Međunarodno 

normirano pismo ISO 

3098/I = DIN 6776. Upotrijebiti šablone 

s kurzivnim i uspravnim slovima 

-> (Ž) - (3). 

Raster za crtanje perspektive

Čovjek stvara predmete da bi mu služili. Njihove mjere prema 

tome odgovaraju tijelu. Tako su nekad bili ljudski udovi prirodna 

osnova svih mjernih jedinica. 

Još danas možemo bolje predočiti neku stvar ako se kaže: visoka 

je poput čovjeka, duga je toliko lakata, toliko je stopa široka 

ili za toliko glava viša. 

To su pojmovi koji su nam prirođeni i čije nam veličine takoreći 

leže u krvi. 

Međutim, metarska mjera to je dokinula. 

Zbog toga moramo nastojati da i od te mjere steknemo koliko je 

moguće točnu i živu predodžbu. To čine investitori kad mjere prostorije 

u svom stanu kako bi stekli uporište za razumijevanje dimenzija 

na nacrtima. Tko uči graditi, trebao bi početi s tim da si 

koliko je moguće zorno predoči dimenzije prostorija i predmeta 

u njima, te da to neprekidno uvježbava, tako da mu pri svakoj 

oznaci dimenzija veličina projektiranog namještaja, prostorije ili 

zgrade bude slikovito pred očima. 

O veličini nekog predmeta odmah ćemo steći točan dojam ako 

kraj njega vidimo čovjeka, bilo u stvarnosti ili na slici. Karakteristično 

je za naše doba da se na slikama (crtežima/fotografijama) 

u našim stručnim časopisima građevine i prostorije prečesto prikazuju 

bez ljudi. 

O tim građevinama samo na temelju slika često stječemo po- 

grešan dojam o veličini, i čudimo se kako posve drugačije izgle- 

daju u naravi, najčešće znatno manje. U tome vidim jedan od 

razloga za nerijetku odsutnost povezanosti građevina međusob- 

no, jer projektanti polaze od različitih, slučajno odabranih mjeri- 

la, a ne od jedino ispravne mjere - čovjeka. 

Želi li se to promijeniti, treba projektantu pokazati iz čega su se, 

najčešće bez razmišljanja prihvaćene, mjere razvile. 

Projektant mora znati u kojemu su međusobnom odnosu dije- 

lovi tijela dobro razvijenog čovjeka i koliki je prostor čovjeku 

potreban u raznim položajima i pokretima. 

On mora znati dimenzije predmeta, odjeće itd. kojima je čovjek 

okružen, kako bi iz toga mogao odrediti odgovarajuće dimen- 

zije spremišta, namještaja itd. 

Projektant mora znati koliko mjesta čovjek treba između 

namještaja, u kuhinji, blagovaonici, knjižnici itd., kako bi se 

namještaj mogao udobno koristiti bez rasipanja prostora. 

Projektant mora znati na koji će način namještaj biti pravilno 

razmješten, kako bi čovjek u svojemu domu, poslovnom pro- 

storu, u radionici mogao udobno obavljati poslove ili se odma- 

rati. 

Na kraju, on mora poznavati najmanje dimenzije prostora u 

kojima se svakodnevno kreće, kao na primjer u vlaku, tramvaju, 

automobilu itd. 

O tim tipično najužim prostorima on ima čvrste predodžbe. Iz 

njih izvodi, često nesvjesno, dimenzije ostalih prostorija. 

Međutim, čovjek nije samo tjelesno biće kojemu treba prostor. 

Emotivna strana nije manje važna. Kako se neka prostorija di- 

menzionira, podijeli, oboji, osvijetli, namjesti i kakav joj je pri- 

stup, najznačajnije je u smislu kako se to doživljava, osjeća. 

Polazeći od svih ovih razmišljanja i spoznaja počeo sam godi- 

ne 1926. planski prikupljati znanja različitih djelatnosti iz prak- 

se i nastave. 

UVOD 

ČOVJEK KAO MJERILO I CILJ 

Na toj je osnovi koncipirana ova knjiga koja polazi od čovjeka i 

daje temelje za dimenzioniranje zgrada i njihovih dijelova. 

Mnoga su načelna pitanja u ovoj knjizi prvi put istražena (razvijena) 

i međusobno odmjerena. 

Današnje su tehničke mogućnosti uključene u najvećoj mjeri, 

uzevši u obzir njemačke norme. Opisi su ograničeni na najnužnije 

i koliko je moguće dopunjeni ili zamijenjeni slikovitim crtežima. 

Time projektant - stvaralac dobiva u planski sređenom, sažetom 

i suvislom obliku potrebne podloge, koje bi inače morao 

mukotrpno pronalaziti u mnoštvu knjiga ili ih dugotrajno pribavljati 

mjerenjem izvedenih građevina. 

Pri tome je najveća pozornost usmjerena na to da se izloži 

samo sažetak, osnovni podaci i iskustva, a izvedene se građevine 

prikazuju samo ako su mogle poslužiti kao opći primjer. 

Sve u svemu je ipak, izuzevši određene norme, svaki zadatak 

drugačiji, pa ga svaki arhitekt mora iznova proučiti, koncipirati 

i oblikovati. 

Samo je tako moguć dinamičan napredak u skladu s duhom 

vremena. 

Izvedeni objekti, naprotiv, i suviše lako navode na oponašanje, 

ili barem stvaraju čvrste predodžbe kojih se arhitekt radeći na 

sličnoj zadaći najčešće teško može riješiti. 

Dobije li arhitekt - stvaralac u ruke samo dijelove, što je 

namjera ove knjige, bit će prisiljen sam ih povezati u cjelinu 

koja potrebna svojstva projektiranog objekta sklapa u duhovno 

jedinstvo. 

Na kraju, navedeni dijelovi nisu manje ili više slučajno popabirčeni 

iz raznih časopisa, nego su prikupljeni iz literature, sustavno 

u skladu s podacima koji su potrebni za specifični projektni 

zadatak. Ti su dijelovi provjereni na poznatim uspješnim 

građevinama iste vrste, i prema potrebi ispitani na modelima ili 

putem pokusa, uvijek s ciljem da se projektantu - praktičaru 

prištedi trud oko pronalaženja tih osnovnih podataka, kako bi 

se s dovoljno vremena i volje mogao posvetiti važnom stvaralačkom 

dijelu posla. 

27

Odnosi čovječjih mjera 

određeni oslanjajući se na spoznaje A. Zeisinga QD 

Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen 

je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g. 

3000. pr. Krista). 

Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili otkriti 

odnose čovječjih mjera. 

Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja, 

Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom, 

zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelangelo 

i ljudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Durera. 

U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema 

dužinama glave, lica i stopala. Kasnije su te veličine dalje dijeljene 

i dovođene u međusobni odnos, tako da su općenito u životu 

postale mjerodavne. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat 

uobičajene mjerne jedinice. 

Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. On je polazeći 

od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima 

kako slijedi: 

28 

1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa, 

UVOD 

MJERA SVIH STVARI 

1 /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do 

pupka, 

Vq h = duljina stopala, 

Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak 

bradavica na prsima, 

1 

/io h = visina i širina lica (uključivo uši), duljina šake do 

zglavka, 

1 

/i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa, širina noge 

(iznad gležnja) itd. 

Ova podjela se nastavlja sve do V40 h. 

U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. Zeising, istražujući odnose 

čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima 

i uspoređivanjem, uveo u ovu problematiku veću jasnoću. 

Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna 

pažnja, sve dok značajni istraživač na tom polju E. Moesel 

—> QP nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem 

vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve 

svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom 

rezu pod nazivom "Le Modulor"-» CP . Njegove su mjere: visina 

čovjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. s. 43.

MJERE LJUDSKOG TIJELA 

© 

1 //1 V 8 

8 

'/ 

00 V ih/-—\ 

1 

< 11 _ 

r 1 ° 

1 

00 

s 

1 \ \ir\ 

Jn \l 1 i ° 

1 ^V M LiJL 

Mjere na stolici za rad @ 

I 625 1 h300-i I 875 

® ® ® ® 

Mjere na stolici u stanu i 

blagovaonici 

I 710 1 

LJUDI 

DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR 

prema normiranim mjerama i utrošku snage 

(17) Rad stojeći Sjedeći Čučeći 

Mjere na naslonjaču 

29

POTREBAN PROSTOR IZMEĐU ZIDOVA 

za ljude u pokretu dodati ž 10 % 

LJUDI 

DIMENZIJE I POTREBAN PROSTOR 

prema normiranim mjerama —» QQ i utrošku snage 

POTREBAN PROSTOR S RUČNOM PRTLJAGOM POTREBAN PROSTOR S ŠTAPOM I KIŠOBRANOM 

30

ŽELJEZNIČKE MJERE M = 1:100 

® Vagon brzog vlaka, tlocrt, 48 sjedišta, ukupna 

^ 1.54 H 1.62 

Vagon putničkog vlaka. Tlocrt, 68 sjedišta, 0,45 m po sjedištu. Ukupna duljina odjeljaka 

12,75 m. Duljina vagona za prtljagu 12,62 m, visina stupa 28 - 32 cm. 

duljina 20,42 m, vagon za prtljagu 18,38 m. 

- 

I 

o 

ff^ 

- f j 

—) 

t- 1,20 -i 

u u 

26 

60 75 

-- -1 \ O ' 

/ c* * 

2,80 

Presjek uz (?) 

ČOVJEK l VOZILA 

Stara i nova vozila 

kao primjer za 

minimum prostora za 

transport osoba 

SD 

TTT7- 

1. razred i- 1.97 —i y— 2.10 

2. razred uzdužni presjek uz © 

Donja etaža četveroosovinskog dvoetažnog vagona s gospodarskim odjeljkom, blagovaonicom i prostorom za prtljagu, 28 sjedišta 2. razreda 

1 razred 

-s 

U 

31

21° srednja temperatura "•'••:• 

23% srednja relativna vlažnost zraka 

0,015 m 3 /sat ugljičnog dioksid^ 

(J) Spavanje 

oko 0,02 m 3 /sat kisika 

40g/sat_vodene pare 

21° srednja temperatura "•'•:•:;:;:;:;.;.. 

23% srednja relativna vlažnost zrakar* : :::i&?; 

(D Izlučivanje ugljičnog dioksida i vodene pare čovjeka (prema pokusima H. VVolperta) 

Stanovi trebaju ljude štititi od vremenskih nepogoda i 

pružiti im okruženje koje značajno pridonosi da se što 

ugodnije osjećaju, a time utječe i na radnu sposobnost. U 

to spada zrak bogat kisikom, bez propuha a u laganom 

kretanju, ugodna toplina, ugodna vlažnost zraka i odgo- 

varajuća rasvjeta. 

Za te je elemente presudan položaj stana u krajoliku, raz- 

mještaj prostorija u zgradi i način izgradnje -> s. 271. Os- 

novne su pretpostavke za dobro osjećanje termička izo- 

lacija, dovoljno veliki prozori ispravno smješteni prema 

namještaju, dovoljno grijanje i odgovarajuće provjetra- 

vanje (bez pojave propuha). 

Potrebna količina zraka 

Disanjem čovjek udiše kisik iz zraka i izdiše ugljični diok- 

sid i vodenu paru. Količinski je to kod ljudi različito, a ovi- 

si o tjelesnoj težini, prehrani, djelatnosti i okolini 0 - @ 

U prosjeku se po osobi računa na 0,020 m 3 /sat ugljičnog 

dioksida i 40 g/sat vodene pare Q- (3). 

lako količina od 1 do 3 %o CO2 u zraku izaziva samo dub- 

lje disanje, zrak u stanu ne bi smio sadržavati više od 1 %o 

CO2. To pri jednokratnoj izmjeni zraka u satu zahtijeva 32 

m 3 prostora za svaku odraslu osobu i 15 m 3 za svako di- 

jete. Međutim, i uz zatvorene prozore kod slobodno sto- 

jeće zgrade dolazi do izmjene zraka jedan i pol puta do 

dva puta u satu, pa u normalnim okolnostima zadovoljava 

za odrasle 16-24 m 3 prostora (ovisno 0 načinu građenja) 

i 8-12 m 3 , za dijete. Uz visinu prostorija 2,5 m 1 to znači 

za odrasle 6,4-9,6 m 2 i za djecu 3,2-4,8 m 2 stambene po- 

vršine po osobi. Uz intenzivniju izmjenu zraka (spavanje 

uz otvoreni prozor, izmjena zraka zračnim kanalima) 

može se potrebni prostor po osobi reducirati na 7,5 m 3 , a 

u spavaonicama na 10 m 3 po krevetu. Ako se zrak 

onečišćava otvorenim plamenom svjetiljaka, neprijatnim 

isparenjima u bolnicama ili tvornicama, u zatvorenim pro- 

storima (npr. gledalište u kazalištu) -» stranica 119-122 

mora se umjetno pojačati izmjena zraka, tj. dovoditi kisik 

i odvoditi štetne sastojke. 

Toplina prostorija 

Najugodnija za ljude je temperatura prostorija od 18 do 

20°, pri mirovanju, a pri radu 15-18° ovisno 0 intenzitetu 

kretanja. Čovjeka se može usporediti s peći koja se loži 

hranom i koji proizvodi oko 1,5 toplinskih jedinica na sat 

po kilogramu vlastite težine. Prema tome, odrasla osoba 

težine 70 kg 0-0 proizvodi na sat 105, a u danu 

2520 toplinskih jedinica, što bi bilo dovoljno da zavrije 25 

litara vode. Proizvodnja topline ovisi o okolnostima 

0-0. i raste s opadanjem temperature u prostoriji i po- 

rastom tjelesne aktivnosti. 

32 

oko 0,015 rrvVsat kisika ' 

32g/sat vodene pare 

. .-^>7,4° srednja temperatura ' 

58 g/sat vodene pai 

kod niže 

vlažnosti zraka 

osjetno više 

© Rad 

ČOVJEK I STAN 

81% srednja relativna vlažnost zraka : 

oko 0,03 m3/sat kisika 

Pri grijanju prostorija treba nastojati da se na najprikladnijim 

dijelovima prostorije zrak blago zagrijava. Pri temperaturama 

iznad 70-80° dolazi do raspadanja čiji ostaci nadražuju 

sluznice ustiju i ždrijela te izazivaju osjećaj suhoće 

zraka. To je razlog zašto su željezne peći i parno grijanje 

zbog svoje visoke temperature na površini neprikladni za 

stambene zgrade. 

Vlažnost prostorije 

Najugodniji je zrak u 

25 1—#H prostoriji pri relativnoj 

vlažnosti od 50 do 

20 —60%, a granične su 

vrijednosti od 40 do 

70%. Previsoka vlaž- 

nost pogoduje mikro- 

organizmima,gljivica- ma plijesni, izaziva 

pojačan osjećaj hlad- 

noće, stvaranje truleži 

i znojenje -> (5). 

Stvaranje vodene pare ljudskog organizma različito je 

prema uvjetima -> 0-0 Ono je važno za proces hlađen- 

ja čovječjeg organizma i raste s porastom temperature 

prostorije, naročito ako ona prelazi 37°C (temperatura 

krvi). 

o\< 

// 1 

Podnošljivo 

više sati 

%0 

I / 

I M 

Podnošljivo 

pola sata do 

sat %o 

Jodne pare 0,0005 0,003 - 

Neposredno 

opasno 

%0 

Klorne pare 0,001 0,004 0,05 

Bromne pare 0,001 0,004 0,05 

Soina kiselina 0,01 0,05 1,5 

Sumporna kiselina - 0,05 0,5 

Sumporovodik - 0,2 0,6 

Amonijak 0,1 0,3 3,5 

Ugljični monoksid 0,2 0,5 2,0 

Ugljični disulfid - 1,5* 10,0* 

Ugljični dioksid 10 80 300 

(4) Štetne koncentracije najvažnijih tvorničkih plinova prema Lehmannu 

QP 

mg po litri, ostalo cm 3 po litri 

Dojenče oko 15 1,9% 

Dijete od 2,5 godina oko 40 1,5% 

Odrasli u mirovanju oko 96 

Odr. pri sred. radu oko 118 20,7 % 

Odr. pri teškom radu oko 140 1,3% 

Odrasli u starosti oko 90 30,8% 

43,7 % 

© Toplina(WE/sat) prema Rubeneru -> QP 

75,8 % 

,043g/sat ugljičnog dioksida 

15 000 mkg srednji 

satni radni 

učinak na 

ergostatu 

Tempe- Max. 

ratura sadržaj 

u vode u m 3 

"Celzija zraka u g 

50 82,63 

49 78,86 

48 75,22 

47 71,73 

46 68,36 

45 65,14 

44 62,05 

43 59,09 

42 56,25 

41 53,52 

40 50,91 

39 48,40 

38 46,00 

37 43,71 

36 41,51 

35 39,41 

34 37,40 

33 35,48 

32 33,64 

31 31,89 

30 30,21 

29 28,62 

28 27,09 

27 25,64 

26 24,24 

25 22,93 

24 21,68 

23 20,48 

22 19,33 

21 18,25 

20 17,22 

19 16,25 

18 15,31 

17 14,43 

16 13,59 

15 12,82 

14 12,03 

13 11,32 

12 10,64 

11 10,01 

10 9,39 

9 8,82 

8 8,28 

7 7,76 

6 7,28 

A 5 6,82 

T 4 

6,39 

i 3 

12 

5,98 

5,60 

+ 1 5,23 

0 

- 1 

4,89 

4,55 

2 4,22 

u 

T 3 4 

i 5 

3,92 

3,64 

3,37 

6 3,13 

7 2,90 

8 2,69 

9 2,49 

10 2,31 

11 2,14 

12 1,98 

13 1,83 

14 1,70 

15 1,58 

16 1,46 

17 1,35 

18 1,25 

19 

20 

1,15 

1,05 

21 0,95 

22 0,86 

23 0,76 

24 0,71 

25 0,64 

Maksimalni sadržaj 

vode u m 3 

zraka u g

| "1 primarni i dominantni utjecaji 

[ ^ J dodatni faktori 

[""""!sekundarni i naslućeni faktori 

© 

30 °C 

r 

28 

a 26 

1 24 

Q. 

£ 22 

I 20 

o 

2? 18 

3 

S 16 

Q. 

§ 14 

N 

V 

\ 

s 

orema \ 

Roedleru 

\ V 

prema - 

Franku 

„ / 

/ 

\ < 

• \ 

\ 

c 

• \ & 

• \ 

12 14 16 18 20 22 24 26°C 28 

Temperatura prostorije 9 L 

(^3) Polje ugodnosti 

Neugodno 

Ugodno Neugodno 

12 14 16 18 20 22 24 26 28 

Temperatura zraka u prostoriji tL> in °C -> 

(Jf) Polje ugodnosti 

t 

o 

« 

41) 

38 

y 

36 

34 

32 

a 

o 30 

Z 28 

\ Još ug Ddno 

\ j 

\ 1 

\ odno 

\ 

\ 

Neu god no top 0 

£5 

a 

26 

b 24 

Neu- l 

22 

hladno 

70 

12 14 

* 

16 18 20 22 24 26 28 

Temper, zraka u prostoriji SL u °C -» 

Polje ugodnosti f 

/ 

(2) Utjecaj topline zidova 

12 14 16 18 20 22 24 26 28 

Temperatura prostorije SLu °C -> 

(4) Polje ugodnosti 

12 14 16 18 20 22 24 26°C 28 

Temper, zraka u prostoriji 8 L -> 

Polje ugodnosti 

Sadržaj vode u zraku 

g/kg 

Prikladnost 

za disanje 

Osjet pri 

disanju 

Odo 5 vrlo dobro lagano svježe 

5 do 8 dobro normalno 

8 do 10 zadovoljavajuće još podnošljivo 

10 do 20 sve lošije teško, sparno 

20 do 25 već opasno vlažno vruće 

preko 25 nepodesno nepodnošljivo 

41 Sadržaj vode u zraku pri izdisaju kod 37 °C (100 %) 

preko 41 Kondenzacija vode u plućnim mjehurićima 

Prema formuli koju preporučuje Comite International des Poids et Mesures projzlaziza 

gustoću vlažnog zraka numerička jednadžba p = [3,4853+0,0144(XcO2-0^] " r 

IO" 3 ¿j (1-0,378 Xe). 

Ova se jednadžba može napisati i u obliku p = (ptr+ QQ 

Kako postoji vanjska klima, postoji i klima u prostoriji, s izmjerivim vrijednostima 

za tlak zraka, njegovu temperaturu i brzinu, te "osunčanje unutarnjeg prostora", 

tj. temperaturom zračenja. Optimalna usklađenost tih čimbenika stvara 

ugodnu klimu u prostoriji i pridonosi čovjekovu zdravlju i njegovoj radnoj sposobnosti. 

Termička se ugodnost uspostavlja kad se tjelesno reguliranje topline nalazi u 

ravnoteži, tj. kad tijelo termičku regulaciju postiže uz minimalni utrošak energije. 

Ugodnost se uspostavlja kad odvođenje topline tijela odgovara stvarnom 

gubitku topline u odnosu prema okolini. Tok topline usmjeren je od tople prema 

hladnoj površini. 

Termoregulacijski postupci tijela 

Zagrijavanje: prokrvljivanje kože, povećanje brzine krvotoka, proširenje krvnih 

žila, podrhtavanje mišića; hlađenje: znojenje. 

Izmjena topline između tijela i okoline 

Unutarnji protok topline: prijelaz topline iz dubine tijela prema koži, ovisno o 

prokrvljenosti tijela. Vanjski protok topline: provođenje topline preko nogu; konvekcija 

(brzina zraka, količina zraka u prostoriji, razlika temperature između odjevenih 

i neodjevenih površina tijela); isijavanje topline (razlika temperature između 

površine tijela i okoline); isparavanje, disanje (površina tijela, razlika tlaka 

vodene pare između kože i okoline). 

Pojmovi u svezi s izmjenom topline 

Provođenje topline: prijenos topline izravnim kontaktom. 

Toplinska je vodljivost primjerice bakra visoka, zraka niska (porozni izolacijski 

materijali!); konvekcija: prijenos topline. Zrak se grije u dodiru s toplim tijelom 

(npr. grijalicom), diže se, hladi se na stropu i onda spušta. Zrak cirkulira i prenosi 

prašinu i lebdeće djeliće. Što je brži protok u grijaćem mediju (npr. vode u 

radijatoru), brža je i cirkulacija zraka. Isijavanje topline: površina toplog tijela 

emitira zračenje koje je ovisno o njenoj temperaturi. Isijavanje je proporcionalno 

4. potenciji apsolutne temperature površine, primjerice uz dvostruko veću 

temperaturu je 16 puta veće. S temperaturom mijenja se i valna duljina zračenja. 

Ona je to kraća što je viša temperatura. Iznad 500°C toplina postaje vidljiva 

svjetlost. Zračenje ispod granice vidljivosti naziva se infracrvenim/toplinskim. 

Ono se širi u svim smjerovima, prodire kroz zrak ali ga ne zagrije, a kruta 

ga tijela apsorbiraju ili reflektiraju. Ta se tijela (i ljudsko tijelo) prilikom apsorpcije 

zagrijavaju (toplina zračenjem). Iz psiholoških je razloga ta apsorpcija topline 

za čovjeka najugodnija, a i najzdravija (kaljeva peć). Ugodna klima veljača/ožujak, 

visina 2000 m, 5°C, suh zrak bez prašine, duboko modro nebo, 

blistavo sunce na zasnježenom polju, visoka temperatura zračenjem. Neugodna 

klima . sredina ljeta (tropski krajevi), oblačno nebo, temperatura zraka 

+ 30°C prašni velegrad, visoka vlažnost i sparina. 

Niska temperatura zračenjem. Preporuke za oblikovanje klime u prostoriji. 

Temperatura zraka i okolnih površina. 

Ljeti je ugodno 20-24°C zimi oko 21 °C (plus/minus 1°C). Temperatura okolnih 

površina ne smije odstupati za više od 2 do 3°C od temperature zraka. Promjena 

temperature zraka može se do neke mjere kompenzirati promjenom temperature 

površina (pad temperature zraka - porast temperature površina). Dijagrami! 

Pri suviše velikoj razlici tih temperatura nastaje prejako (preintenzivno) 

kretanje zraka. Kritične su površine prije svega prozori. Veliko vođenje 

topline u pod preko nogu treba izbjegavati (temperatura poda iznad 17°C). Tople 

i hladne noge subjektivan su osjet, a nije obilježje poda. Bosonog, čovjek 

osjeća toplinu/hladnoću samo preko podne obloge i njene debljine sloja, a obuven 

to osjeća, preko podne obloge i temperature uz pod. Temperatura površine 

stropa ovisi o visini prostorije. Temperatura koju čovjek osjeća približno je 

srednja vrijednost temperature zraka i temperature okolnih površina. 

Zrak i kretanje zraka. Kretanje zraka osjeća se kao propuh. Propuh u tom 

slučaju izaziva lokalno hlađenje tijela. 

Temperatura i relativna vlažnost zraka. Ugodna je relativna vlažnost zraka 

40 do 50%. Pri manjoj vlažnosti (ispod 30%) čestice prašine počinju lebdjeti. 

Svježi zrak i izmjena zraka. Kontrolirano provjetravanje je povoljno, a slučajno 

ili stalno provjetravanje nije. Količina C02 u zraku mora se nadomjestiti kisikom. 

Količina C02 od 0,1 vol.% ne smije se prekoračiti, prema tome u stambenim 

i spavaćim prostorijama treba osigurati 2-3 izmjene zraka u satu. Potrebna 

količina svježeg zraka za jednu osobu iznosi oko 32,0 m 3 /sat. 

Izmjena zraka u stambenim prostorijama: 0,4 - 0,8 puta obujma prostorije na 

sat po osobi. 

Apsolutni Relativna Tempera- Opis 

sadržaj vode vlažn. zraka tura 

2 g/kg 

50% 0°C lijep zimski dan, klima za 

liječenje pluća (Davos) 

5 g/kg 100% 4°C lijepa kasna jesen 

5 g/kg 40% 18°C vrlo dobra klima u prostoriji 

8 g/kg 50% 21 °C dobra klima u prostoriji 

10 g/kg 70% 20 °C suviše vlažna klima u prost. 

,2S^/kg 100% 30 °C tropska kišna šuma 

êkoliko vrijednosti relativne vlažnosti zraka za usporedbu 

33

1 

2,00 

2,50 — 

Sje er 

© Globalna mreža magnetno 

uređena s naročito patogenim 

točkama križanja 

Mreža globalne 

biologije 

Istok 

© Lijevi krevet je naročito ugrožen jer 

se križaju globalne mreže i vodena 

žila, čime se štetno djelovanje 

pojačava 

© Desni krevet uz zid doveo je do 

zdravstvenih tegoba, premještanjem 

u lijevi položaj ozdravljenje 

nakon kratkog vremena bez 

lijekova 

Granit 

Zrak 

Granit 

Zrak 

© 

34 

©""T^- Vodič prema 

sjeveru 

HtttHM 

Magnetno polje Zemlje 

Modelsko ispitivanje R. Endrosa 

pokazuje kako se kvantne silnice 

na površinama otklanjaju od 

vertikale i proširuju 

Lijevi krevet stoji u točki križanja, 

desni je presiječen rubnom zonom, 

šrafirane zone rubne mreže 

izgleda nemaju štetnog utjecaja 

® Zona bez smetnji između traka 

globalne mreže 1,80 x 2,30 m 

1 

I 

i V •- i -J -1 -h * 

1 Î 

1 : 

1 

1 

1 

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 1112 13 14 15 16 

-i- - -f * "I H- H- / \ — 

rt- / t • r i \ — 

T -» L / s 1 ->- \ 

- - + -- 

i \ 

14 

•1- -r / s t •h 

_L •h S 't } r \ — 

h 

14 

f •j S / -i-•H T \ — 

-H 

14 

> / 4. / T — 

->- -> • L. i / * •H S 

£ 

14 

-t- 7 •f j. -u V Slf — -1- 4- 

T * \ 

14 

-L / r 

\ 4--1 1 

} 

14 

-r (- S •f It - L H > 1 -I-i 

14 k 1 -r + * T l J_ 

1 % i 

© Globalna mreža prema Palmu s 

razmacima od oko 4 x 5 m s 

točkastim linijama polovice 

razmaka 2 x 2,50 m-> (?) 

Silnice električnih polja vodenog 

toka, koje pri koncentraciji stvaraju 

geopatogene zone 

0 M 5 10 15 20 

1 • • TlIlUtiillilllllllil Hill I I I 

Reakcije rašlji 

v ' f - - j f - j r ? \ 

Površina terena 

P*—' v 7 ; . ::~ v" 

---."-.J*' ^— lKnnr nori7emne vode 

Uspor podzemne vode 

Tok podzemne vode 

Mjerene razlike električnog potencijala i reakcije rašlji iznad toka podzemne vode 

GRAĐEVNA BIOLOGIJA 

->QP 

Već se desetak godina trude prije svih liječnici poput dr Palma i dr Hart- 

manna (voditelj istraživačke grupe za geobiologiju Eberbach - VVoIdbrunn - 

Waldkatzenbach) kako bi ispitali utjecaj okoliša na čovjeka, posebno utjecaj 

tla, građevina, prostorija, gradiva i instalacija. 

Geološki utjecaji 

Prema navedenim autorima, oko čitave se Zemljine kugle proteže tzv. glo- 

balna rešetka -> © od stacionarnih valova, vjerojatno uzrokovanih Sun- 

cem. No njihova pravilnost može, prema Hartmannu dovesti do zaključka 

kako je riječ 0 terestričkom zračenju koje dolazi iz nutrine zemlje i koje se 

zbog kristala u Zemljinoj kori oblikuje u svojevrsnu rešetkastu mrežu. 

Rešetka je magnetski orijentirana, u trakama širine oko 20 cm, od magnets- 

kog sjevernog prema južnom polu. U srednjoj Europi osovinski razmak 

traka iznosi oko 2,50 m, a okomito na njih u smjeru istok - zapad oko 2 m 

Te su trake, prema iskustvu, fiziološki štetne, a naročito njihova sjecišta pri 

duljem ili opetovanom boravku na tim sjecištima (kreveti). 

Tome se u pravokutnim prostorijama pridružuju korespondentne prostorne 

rešetkaste mreže, čini se bez patogenih utjecaja -» © 

U punom smislu postaju sjecišta traka globalne rešetke patogena kad se po- 

klope s geološkim smetnjama kao što su vodeni tokovi, rasjedi ili diskonti- 

nuiteti, pri čemu prednjače vodene žile -» © 

Pri tome se javlja efekt zbrajanja. Povoljna je, dakle, zona ili površina od 1,80 

x 2,30 m bez smetnji, između traka globalne rešetke© Prema Hartman- 

nu najučinkovitije je odmaknuti krevete iz područja smetnji, prije svega od 

sjecišta traka ->©. Prema Palmu, -> QJ globalna je rešetka od približno 2,0 

x 2,5 m linija polovičnih razmaka. Stvarna rešetka je prema tome globalna 

oko cijele Zemlje, s razmakom traka od 4 do 5 m u smjeru sjever - jug i 5 do 

6 m u smjeru istok - zapad. 

Svaka sedma traka je kao tzv. drugi red mnogostruko jača u djelovanju, 

dakle na razmacima od 28 odnosno 35 m i 15 odnosno 42 m -» ©. Svaka 

sedma traka tog drugog reda, dakle na razmacima od 250 odnosno 300 

smatra se još pojačanom zonom smetnji trećega reda. I u ovom slučaju su 

najizraženija sjecišta tih traka. 

Prema istom izvoru postoje u Europi odstupanja od navedenih smjerova do 

15° Tvrdi se da su Amerikanci takve trake detektirali iz zraka, na visini od 

više tisuća metara, pomoću posebno osjetljivih filmova. 

Osim toga se smatra da postoji i dijagonalna globalna rešetka smjerova sje- 

veroistok - jugozapad i sjeverozapad - jugoistok -» © , također u perioda- 

ma sedmice, ali sa samo jednom četvrtinom djelovanja. 

S druge strane, postoje izvještaji o tomu da lociranje globalnih traka ovisi o 

pouzdanosti magnetne igle, jer moderne građevine mogu utjecati na iglu. 

Već odstupanja od 1 do 2° dovode do osjetne pogreške lociranja jer su rub- 

ne zone naročito patogene. 

U svakom slučaju za pažljivo istraživanje svih tih utjecaja treba imati veliko 

iskustvo i utrošiti dosta vremena (višekratni obilazak zbog kontrole), jer se 

zone smetnji otkrivaju rašljama ili radiouređajima. Čini se da je najvažnija 

sposobnost prepoznati i razlikovati pojedina utjecajna polja ili zone. 

Međutim, kao što se zrake lome u odnosu na vertikalu na granici tlo - zrak, 

tj. na površini zemlje, dolazi do daljnjih lomova na masivnim stropnim ploča- 

ma višekatnih zgrada, što je Endros CD dokazao na modelu -» ©. Zor- 

nu sliku tog fenomena daju lomovi zračenja podzemnog vodotoka -> (|) i iz- 

mjerene veličine takvih smetnji iznad jedne vodene žile ->® 

Glavni štetni utjecaji takvih patogenih zona jesu devitalizacija, tj. slabljenje 

životne energije, smetnje na srcu, bubrezima, krvotoku, disanju, želucu i iz- 

mjeni tvari, sve do teških kroničnih bolesti kao što je rak. 

U većini slučajeva nakon kratkog vremena pomaže premještanje kreveta u 

zone bez smetnji -» ©. Djelovanje tzv. uređaja za neutralizaciju smetnji nije 

svestrano prihvaćeno; neki su se pokazali izvorima smetnji. Navodno nema 

smetnji u prostorijama koje su građene prema načelu zlatnoga reza: visina 

3 m, širina 4 m, duljina 5 m. Pohvale dobivaju okrugle kuće i šesterokutni 

tlocrti (pčelinje saće). 

Fizičari poznaju tri agregatna stanja tvari: a) čvrsto, b) tekuće i c) plinovito. 

Tipičan je primjer voda: ispod 0° = a = led, normalno = b = voda i iznad 100° 

= c = para. Kod drugih tvari vrijede druge granične temperature za tu pret- 

vorbu. Uzrok tome su atomi ili molekule od kojih je tvar sastavljena, oni nisu 

mrtvi nego u neprekidnom kretanju. U metalima primjerice oni se lagano 

kreću oko neke točke ravnoteže -» 

© Zagrijavanje ubrzava kretanje do pre- 

laska u tekuće stanje -> (|). Pri daljnjem zagrijavanju se atomi rastavljaju je- 

dan od drugoga do prelaska u plinovito stanje —> (,3).

(T) Atomi metala u čvrstom stanju (?) Atomi metala u tekućem stanju 

O 

o 

o 

O o o 

o o 

o 

o 

o o 

o 

o 

o 

molekula vodene pare 

¿o«o«o 

o «o«o* 

•o*o«o 

o» o • o #- 

• o * o * o 

o« omom- 

•o«o*o 

oio»o mmomomo 

omomom- 

•o«o#o 

o *o*o* 

•o«o*o 

unutra toplo 

vanjski 

molekula zraka 

ohmomo 

OtOOOI 

oootoo 

OIOOOO 

• oo oo• 

oomooo 

oooiot 

o o i o i o 

OOOiOl 

oioooo 

OOIOIO 

o oo•o o 

• O O o • o 

vani hladno 

Molekule vodene pare kreću se iz 

(3) Atomi metala u plinovitom stanju © tople unutrašnjosti prostorije, zakočene 

vanjskim zidom, u smanjenom 

broju prema hladnijem vanjskom 

zraku. Molekule zraka kreću se 

izvana prema unutra. 

SU zrake iz tla i materijala 

i f « f } « f « f « ; 

Armiranobetonska strop na ploča 

/ / / / 

/ / 

/ / / 

t*:|/ / / /' /' / / / 

/ 

/ 

\ / /si/zra'ke iz tla / / 

/ / / ' / 

i:J / / / / / , / / 

' ' / 1 ' 

' ' / Prirodno tlo < 

© Betonske stropne ploče propuštaju 

zrake iz tla bez promjene (odnosno 

otklanjaju ih S. 34 @) 

Atomska rešetka vapnenca 

-44-4^-44 jl « 4 * 

Asfaltna hasura 2 - 2,5 mm f 

•'///// / / / / 

17 / / ' Amiiranobetonski strop' 

'././.i...v.„/. ,,••.,/,• • ,,•,/,.•,,.•. 

4-H—j- 

/ / / / r / / / ' ' / / 

/ / / / / / / / / / ?4/ i / / / / / ./ / / / / / / / 

/ / Prirodno tlo 

/ / / / / / / , / , , 

/ / / / / / SU / zrake ^ / tla / / / / | M / / / 

/ / / 

/ / s_ 

fmsMss/s im^^fm^mm / ¿ / ' / 

' / / / / / / W MS/A*/, 

/ / / / / 

/ / ' ' / / a / / 

* f- 

Mljeveno pluto 

i I 1 i 

/ / / / 

1 

/ ' i . i , 11 i / 

i i i / ; 

/ / / / / / 

/ ' SU zrake iz tla / / ' 

/ ' . < 1 1 / 

/ / / 

1 1 1 / 

' ' / / 

f 

/ 

1 

f 

/ 

1 

$ 

/ 

/ 

H 

/ 

1 

r\ — 

' Ârmiranobetonski strop 

^ w / w / A 

. i 

Prirodno tlo 

M W 

fgj Mljeveno pluto, također i plutene ploče s preklopom (mogu biti i bitumenizirane), 

debljine 25-30 mm apsorbira štetno zračenje 


-»QP 

S druge strane, pri apsolutnoj ništici (°K = 273,15°C)prestaje svako gi- 

banje atoma ili molekula, kao i u zrakopraznom prostoru. 

Gornji primjeri s metalima nisu međutim tipični za druge materijale. Primje- 

rice kad je riječ o staklu, toplina ne mijenja razmještaj atoma koji i tako nisu 

poredani. Tako svaki materijal ima svoj vlastiti atomski svijet koji se okoli- 

ni manje ili više osjetno prikazuje (4). Masa molekula pare opet ovisi o 

toplini, pa uslijed toga dolazi do difuzije prema hladnijem mediju (s nižim 

tlakom). Zato zbog izjednačenja (tlakova) ulazi zrak, jednako svladavajući 

difuzijski otpor dijela građevine -> (D. 

Dugogodišnji pokusi prema Schröder - Specku -> Qp pokazuju da zračen- 

ja organskog podrijetla apsorbiraju ili lome zračenja mineralnog podrijetla. 

Asfaltni sloj na masivnoj stropnoj ploči doveo je do loma, odnosno promje- 

ne smjera prethodno prodrlog zračenja © . Uslijed toga je u susjednu 

prostoriju prodrlo koncentrirano zračenje (?). 

Pokus s mljevenim plutom, suprotno tomu, pokazao je apsorpciju zračen- 

ja. Prikladne su i ploče od pluta debljine ž 25-30 mm, ako su spojene ili 

nastavljene na prijeklop (8). 

Glina se smatra zdravim materijalom, pa ona pečena na približno 950°C 

za zidove ili krovni pokrov najprikladnija je za organizam. 

Za zidanje se preporučuje masno vapno (zračno vapno) bez sastojaka 

sumpora, a dobiva se gašenjem pečenog vapna u vapnari, gdje zrenjem 

nastaje masno vapno. Za ziđe izloženo vlazi treba upotrijebiti hidraulično 

vapno. Poznato je da je vapno baktericidno, pa je uobičajeno ličiti staje 

vapnenim mlijekom. 

Gips je cijenjen kao prirodni gips, pečen na što nižoj temperaturi, ^ 200"C, 

ima izvrsnu konstantu vlaženja kao i životinjski tekstil, koža svila itd. 

Pješčenjak se kao prirodni vapnenački pješčenjak tolerira, ali se od nje- 

ga ne bi trebali izvoditi čitavi zidovi. 

Drvo se kao kondenzirana svjetlost i toplina smatra najvitalnijim gradivom. 

Zaštitna sredstva za drvo trebala bi se dobivati destilacijom samog drva, 

kao drveni ocat, drveno ulje ili katran. Drvo intenzivno reagira na mirise: 

održava dobre i razara loše. Zbog toga se pravo drvo preporučuje i za unu- 

tarnje obloge, ako treba i kao ploče od piljevine vezane prirodnim vezivi- 

ma. Treba postupati u skladu sa starim pravilima: drvo se siječe samo zimi, 

kad mjesec opada i ostavlja se godinu dana močiti u jami s glinom prije 

nego se otpremi u pilanu (prilično skupo). 

Za izolacijski materijal preporučuju se prirodni materijali kao pluto, mlje- 

veno ili u obliku ploča (mogu biti i bitumenizirane), hasure od kokosovih 

vlakana, sva biljna vlakna kao na primjer morska trava, ali i ekspandirana 

glina i dijatomejska zemlja. Ne preporučuju se sintetični materijali, mine- 

ralna vuna, staklena vuna, vuna od šljake, pjenobeton, plinobeton, navor- 

ana alufolija itd. 

Staklo. Normalno staklo kao prozorsko ili kristalno smatra se neutralnim, 

kao i višeslojno staklo. Prednost se daje višeslojnom staklu koje je u sta- 

klani stopljeno u odnosu na ono spojeno okvirom od metala ili sintetike. 

Postoji skepsa prema staklu u boji. Preporučuje se kvarcno odnosno 

biostaklo koje propušta 70 - 80% ultraljubičaste svjetlosti. 

Metal. PalmQP odbija primjenu metala za vanjske zidove i općenito za 

oblikovanje velikih površina, čak i kao bakreni krov za stambene zgrade 

© Asfaltna hasura na masivnom stropu otklanja prema jugu nagnute zrake iz tla, tako 

(ne i za crkve). Općenito treba izbjegavati širu upotrebu metala. Djelomično 

se tolerira bakar, željezo se ne prihvaća (navodno grijaća tijela uzroku- 

da koncentrirano prodiru u susjednu prostoriju i zbog toga im se pojača štetni 

utjecaj 

ju smetnje u polumjeru od 4 m). Kositar se cijeni, pa i olovo. Bronca 

(5 75% bakra), zaslužuje pohvalu. Aluminij ima velike izglede. Azbest 

treba upotrebljavati vrlo oprezno. Za razne namaze preporučuje se pažl- 

jivo proučiti sastojke i postupke proizvodnje kako bi se izbjeglo štetno 

zračenje. 

Sintetika (plastika) ne odbija se u cjelosti. Smatra se da je 10% "kulturni" 

materijal, tj. prikladan za život i bez štetnih nuspojava. 

Beton, a naročito armirani beton, odbija se izričito Dopušta se ipak u po- 

dručju temeljenja i podruma. Kao posebni zagovornik građenja drvom na- 

vodi se dr. Steiner, utemeljitelj antropozofskog društva, u svezi s prvim 

Goetheanumom u Dornachu, ali je ipak konačno novi Steinerov Goethea- 

num posebno masivna građevina od armiranog betona. O tome vidjeti 

istraživanja industrije betona QP. 

35

Kabel od utičnice do svjetiljke na 

trasi oko uzglavlja uzrokovao je smetnje. 

Izvlačenjem utikača nestao je 

napon struje pa je došlo do ozdravljenja 

(prema Hartmannu) 

Otvoreni kabel 

© Kabel iza uzglavlja uzrokovao je 

smetnje kao kod 1 Premještanjem 

kabela na suprotnu stranu prostorije 

smetnje su nestale (prema Hartmannu) 

© Električni aparati i motori uzrokovali su smetnje u kući, od masivnih stropova još i 

pojačane. Zračenja do 2,9 SU nisu dovela do smetnji. Od 3 SU nastaje sklonost 

prehladama, reumatskim bolestima, oboljenjima mjehura itd. Od 6 SU vrlo jake 

smetnje, djelovanje prema tjelesnoj konstituciji. 

36 

1 - 6 Trafostanica i mnogobrojni 

dalekovodi 

9-10 Bračni kreveti 

11 krevet većeg dječaka 

12 krevet manjeg djeteta 

13 krevet manjeg djeteta prije 

oboljenja 

14 os sjever - jug kroz zonu 

smetnji 

(4) Srednja godišnja koncentracija um- 

^^ jereno pokretnih pozitivnih i negativnih 

atmosferskih iona u danima s 

mjerljivim oborinama u centru Filadelfije, 

ovisno o dobu dana (prema 

R. Endrosu) 

Zona smetnji oko trafostanice sa škodljivim utjecajem na osobe u krevetima 9-12 

(prema K. E. Lotzu QP ; 


->QP 

Treba razlikovati cement od zgure i kemijski proizvedeni gips s ekstremno visok- 

im vrijednostima zračenja od prirodnog cementa i gipsa. Tolerira se lagani beton s 

dodatkom ekspandirane gline. 

Svi cjevovodi s vodom (hladnom ili toplom), kanalizacija i plinske instalacije zrače 

u svoju okolinu i utječu u manjoj ili većoj mjeri na ljude i životinje, ali i na biljke. 

Zbog toga bi prostorije namijenjene trajnom boravku ljudi i životinja trebale biti što 

je moguće dalje od tih uređaja, npr. spavaonice ili sjedeće garniture u stanovima. 

Prema tome, instalacije treba koncentrirati u sredini zgrade, uz kuhinje i kupaoni- 

ce, po mogućnosti sve zajedno u instalacijski zid s. 276 (Š) 

To posebno vrijedi za instalacije izmjenične struje pod naponom, dakle i kad nema 

protoka struje jer se stvaraju električna polja s patogenim djelovanjem, a to se još 

pojačava kad struja poteče. Dr Hartmann je odmah izliječio narušeno opće zdra- 

vstveno stanje kad je pacijent prije spavanja izvukao utikač i tako električni kabel 

pri uzglavlju isključio iz strujnog kruga (D U drugom pak slučaju nestale su 

slične tegobe kada je kabel, koji je bio pod uzglavljem bračnih kreveta, premješ- 

ten na suprotni zid (2) 

Posebno su nezgodni slobodni kabeli jer izazivaju sindrom izmjeničnog polja od 

50 Hz. Električni uređaji kao grijalice, perilice, bojleri, i naročito mikrovalne pećni- 

ce s defektnim uzemljenjem ispod ili blizu spavaonice, najčešće emitiraju patoge- 

no zračenje koje prolazi kroz zidove i stropove, tako da stanovnik često dolazi pod 

utjecaj više izvora -»(3). 

Tome se pribrajaju lutajuće struje koje prate oštećene ili dotrajale stare vodove, 

prolaze u nekoliko metara širokim trakama kroz zidove, podove i stropove, stalno 

trošeći struju. Kod novih instalacija mogu se zračenja spriječiti odgovarajućom izo- 

lacijom vodiča. Kod postojećih instalacija pomaže samo premještanje ili radikalno 

isključenje na strujomjeru. 

Sada već postoje automatski prekidači za razdoblje kad nema potrošnje struje. 

Hladnjaci, zamrzivači i instalacije centralnog grijanja koje moraju biti stalno u po- 

gonu zahtijevaju u tom slučaju odvojeno napajanje. Nadalje, transformatorske sta- 

nice izazivaju smetnje u široj okolici (Schroder i Speck izmjerili su na jednoj takvoj 

stanici od 10 do 20 kV zračenja na 30 do 50 m prema sjeveru i 120 do 150 m pre- 

ma jugu), a isto tako i električne željeznice i vodovi jake struje u blizini stambenih 

zgrada. Zajedničko uzemljenje više susjednih zgrada također može izazvati pato- 

geno zračenje. 

Utjecaj iona . Približno 65% ljudskog tijela sastoji se od kisika. Izmjenu tvari ugla- 

vnom uzrokuju ioni. Čovjek je na otvorenom izložen naponu od približno 180 V, ali 

samo pod slabom strujom jer nedostaju slobodni prijenosnici naboja. U kubičnom 

centimetru zraka može biti nekoliko stotina do nekoliko tisuća iona, ovisno o geo- 

grafskom položaju i lokalnim okolnostima. Postoje mali, srednji i veliki ioni. Biološki 

djeluju srednji i mali ioni. Prema američkim mjerenjima, u godišnjem je prosjeku 

dnevna količina iona između 300 - 600 iona/cm 3 gotovo konstantna, a u slučaju 

mjerljivih oborina količina je negativnih iona za približno 100/ cm 3 veća ->(4) 

Između najčešće negativno nabijenoga tla i pozitivno nabijenoga zraka nastaje 

snažno električno polje s velikim utjecajem na organe. Već su istraživanja koje je 

Čiševski proveo dvadesetih godina pokazala povoljan utjecaj negativnih iona na 

životinje i ljude. Njegova "Teorija promjene organskog naboja" pokazuje stalno 

opadanje eletričnog potencijala čovjeka tijekom starenja. 

Dakle, što je više negativnih aeroiona u zraku, čovjek sporije stari. Istraživanja pos- 

ljednjih 50 godina potvrđuju povoljno djelovanje negativnih iona na previsok krvni 

tlak, astmu, krvotok, reumu. U zatvorenim i prašnim prostorijama prevladavaju po- 

zitivni ioni; samo negativno nabijeni kisik iz zraka je biološki vrijedan. Takvi aero- 

ioni nastaju u slobodnoj atmosferi, a njihova količina varira od 100 do 10 000 iona 

po kubičnom centimetru zraka, ovisno o području i klimatskim okolnostima. Novi- 

ja su mjerenja pokazala jednake impulsne aktivnosti u prostorijama kao i vani, čak 

ni armirani beton nije bio zapreka za magnetno polje; otkrivene su čak i u uskim 

planinskim dolinama. 

Visinsko zračenje, vjerojatno najučinkovitije, prodire do 300 m u tlo, a može se 

mjeriti još 1000 m pod vodom. Čovjeka u 24 sata probija 100 milijuna takvih zra- 

ka. Općenito vrijedi: što je gušće gradivo, jača je redukcija kozmičkog zračenja. 

Polarizacija, tj. orijentacija plusa prema minusu, odnosno primanje i otpuštanje na- 

boja rezultira redom. Depolarizacija, tj. polovi istog predznaka (koji se odbijaju) uz- 

rokuju nered. 

Ukopani kabeli, plinovod i vodovod uzrokuju snažna polja smetnji. Smetnje su 

ustanovljene do 2 m uokolo. Velika je ponuda uređaja koji u radnim prostorijama 

umjetno stvaraju za organizam povoljne negativne ione, tj. stvaraju poželjnu rav- 

notežu. Takva istosmjerna polja (polja istosmjerne struje) dovode do poželjnih 

okolnosti rasporeda iona u prostoriji. Oni djeluju u obliku stropnih elektroda, kli- 

matske rasvjete i stolnih odnosno podnih uređaja. Kombinacija generatora i elek- 

troda proizvodi istosmjerno strujno polje negativne ionizacije do 2000 V i djeluje u 

krugu od približno 2 - 3 m. 

(SU = mjerna jedinica; prema rodnom mjestu "Suhr" Schroder - Specka).

crni krug iz 

izvjesne 

udaljenosti 

izgleda za 

oko 1/3 manji 

od bijeloga 

(J) Crne površine i tijela izgledaju manje 

od bijelih iste veličine, crno odjeveni 

ljudi izgledaju vitkiji, bijelo odjeveni 

deblji nego što zaista jesu. To 

vrijedi i za sve elemente građevine. 

o 

o © 

o 

o 

o 

C03 

cgo 

(¿) Krugovi A u objema skupinama izgledaju 

oku različito veliki, iako im je 

promjer jednak (relativna veličina). 

Ako se želi utisak jednake veličine 

crnih i bijelih površina, moraju bijele 

biti odgovarajuće manje. Svijetla 

boja uz tamnu čini da tamna izgleda 

još tamnija. 

Dva jednaka lika osobe u perspektivnom 

crtežu izgledaju različito veliki, 

jer nisu uklopljeni u zakonitosti 

perspektive. 

Dinamičko djelovanje (9) Statičko djelovanje 

Jednake prostorije i dijelovi prostorija uslijed različitog smjera crta djeluju ne samo raz 

ličito velike nego i sasvim različito u izražaju. 

- o o 

•• OD •• •• 

• • • • • • OD 

• • • • • • • • 

U f ! 

f 1 

V', ^ I 

(3) Stvarno paralelne vertikale ove 

"Zolnerrove figure" zbog kosih crtica 

djeluju koso. 

ft 

© Dužine a i b djeluju zbog beznačaj- 

> 

OKO 

—C 

nih dodataka, a dužine A-F i F-D 

zbog uključivanja u različite površine, 

kao različito duge, iako su jednake 

duljine. 

Boja i uzorak tkanina odjeće mijenjaju dojam osobe. Crno čini vitkim —» a jer crno 

@apsorbira svjetlost. Bijelo čini punašnim —» b, jer bijelo dispergira svjetlost. Vertikalne 

pruge povećavaju visinu —» c, a horizontalne širinu—»d, karirani uzorak povećava 

širinu i visinu —» e. 

^0) Dimenzije u vertikali izgledaju oku različito od jednakih dimenzija u horizontali. 

— n n 

•O 

OO 

OO 

(il)—(14) Bez obzira na arhitektonsku rasčlanjenost (vertikalno, horizontalno ili mješovito) ->@, mijenja se odnos mjerila uslijed odnosa prozorskih otvora prema preostalom di- 

—' jelu površine zida, usprkos jednake veličine zgrade i visine etaža (razmještaj prozorskih prečki može tome značajno pridonijeti). 

o 

a 

/ djeluje kao "crijevo", -> v§) 

je u dojmu kraće zbog poprečno smještenog kreveta odnosno radnog 

stola pod prozorom. Poprečni položaj prozora kod -» \D uz odgovarajući 

namještaj čini izgled prostorije širim nego duljim 

Već zbog položaja očišta izgleda 

građevina viđena odozgo višom 

nego odozdo. K tome dolazi i osjećaj 

nesigurnosti pri pogledu prema 

dolje, zbog kojeg sve izgleda 

više nego pri sigurnom stavu i pogledu 

prema gore. 

Brojčani podaci u 

modularnim 

12

© Kod niskih prostorija dojam prostora 

"na prvi pogled" (mirna slika) 

© 

38 

Čovječje vidno polje pri mirnom 

držanju glave i pokretima očiju je 

široko 54°, a veliko prema gore 27° 

i prema dolje 10° > udaljenost pri 

potpunom sagledavanju građevine 

= širini građevine ili dovostrukoj visini 

građevine iznad visine oka. 

Kod visokih prostorija dojam prosto- 

@ra "pipanjem" oka prema gore (opipana 

slika) 

Vidno polje nepokretnog oka obuhvaća 

vrh stošca od 1 što daje približno 

površinu nokta na palcu 

ispružene ruke 

Potrebana visina da se 

prostigne isti utisak kao 

pri razmaku od 8,50 m 

Točne konture vidi oko samo u kutu od 0°1' = polje čitanja; time je određena ograničena 

udaljenost na kojoj se određeni detalji mogu raspoznati. Ta udaljenost E 

može biti, u odnosu prema dimenzijama detalja, 

dimenzije detalja _ 

odnosno dimenzija detalja E • tg 0T 

tg0°1'0 ""0,000291 

Treba li neki natpis biti čitljiv na udaljenosti 

od npr. 700 m, mora debljina 

slova (prema (§)) iznositi d > 7000 

x 0,000291 = 0,204 m; visina slova 

"h" je uobičajeno peterostruka debljina, 

= 5 x 0,204 = 1,02 m. 

Cjelina objekta i okolice 

Pri određivanju širine ulica koje 

omogućuju opći pregled i razgledavanje 

detalja treba se pridržavati 

gore navedenih naznaka 

® Veličina još raspoznatljivijih elemenata 

građevine može se lako izračunati 

iz trigonometrijskih odnosa 

i određene udaljenosti oka 

Elementi građevine koji se nalaze 

iznad istaka, a trebaju biti vidljivi, 

moraju se izvesti na odgovarajućoj 

visini (a); pojedini elementi mogu 

neznatnim preoblikovanjem oku 

ponuditi veće površine (b i c) 

OKO 

KAO MJERILO ZA IZGLED PREDMETA DO 

Djelovanje oka dijeli se na gledanje i promatranje. Gledanje ponaj- 

prije služi našoj tjelesnoj sigurnosti, a promatranje počinje tamo 

gdje gledanje završava; ono dovodi do uživanja gledanjem pro- 

nađenih "slika". 

Ovisno o tome je li se oko na objektu zaustavilo ili oko "pipa" duž 

objekta, razlikuje se stacionarna slika i "opipna" slika. 

Stacionarna se slika uspostavlja približno u površini kružnog isječ- 

ka čiji je polumjer jednak udaljenosti oka od objekta. Unutar tog "vid- 

nog polja" javljaju se oku predmeti "na jedan pogled" ->(3). Idealna 

stacionarna slika ispoljava se efektom ravnoteže. 

Ravnoteža je prvo obilježje arhitektonske ljepote. 

(Znanstvenici fiziolozi rade na nauku o šestom čulu, tj. o osjetilu ra- 

vnoteže ili statičkom osjetilu koje bi bilo temelj našeg smisla za lje- 

potu koju osjećamo u simetričnim, harmoničnim predmetima i od- 

nosima -» s. 40-43 ili u uravnoteženim predmetima). Izvan ovog 

okvira oko svoje dojmove prima kroz "opipnu" sliku. 

Oko u kretanju napreduje duž zapreka koje zapaža sve dalje po du- 

bini i širini. 

Takve zapreke u jednakim ili ponovljenim razmacima oko osjeća 

kao takt ili ritam, što izaziva osjećaj sličan onome što ga uho prima 

od glazbe ("Arhitektura - zamrznuta glazba", -» Neufert, BOL). 

U zatvorenom se prostoru također javlja stacionarna ili "opipna" 

slika —>(T) —(2). 

Prostorija, čiju gornju granicu (strop) opažamo kao stacionarnu sli- 

ku, izaziva osjećaj zaštićenosti, ali ako je prostorija vrlo duga, os- 

jećaj potištenosti. 

Ako je strop visok, pa ga oko prepoznaje samo "pipanjem" uvis, čini 

se prostorija slobodnom i uzvišenom, uz pretpostavku da su raz- 

maci zidova i cjelokupne proporcije s time usklađeni. 

Pri tome treba obratiti pozornost na činjenicu daje oko podložno op- 

tičkim varkama. Oko točnije ocjenjuje širine nego dubine ili visine, a 

visina se uvijek čini većom. Poznato je da se toranj gledan odozgo 

čini mnogo višim nego odozdo -» s. 37 @ i (§). 

Vertikalni rubovi izgledaju s gornje strane nagnuti prema gledatelju, 

a horizontalni savijeni u sredini -> s. 37 (§), uz to i ->s.37-»(T)-(9). 

Imajući na umu te činjenice ne smije se prijeći u suprotnu krajnost 

(barok) i primjerice pojačati djelovanje perspektive koso postavlje- 

nim prozorima i vijencima (crkva Sv. Petra u Rimu) ili čak perspek- 

tivno naslikanim vijencima, svodovima i si. Odlučujuće za određi- 

vanje dimenzija je veličina vidnog polja -»(3), u nekim slučajevima 

"polja preciznog gledanja" —»@ a za točno raspoznavanje detalja 

veličina "polja čitanja" —>(5) i©. 

Potrebna veličina detalja koji treba razaznati ovisi o njegovoj udal- 

jenosti. 

Grci su se točno držali tih pravila i dimenzionirali najsitnije detalje is- 

pod konzolnog prepušta stropa tako da pri udaljenosti od 27°—»(7) 

ispunjavaju "polje čitanja" od 0°1' (7) (kako je Maertens —>• QP 

dokazao; uz ovo crteži —»(3) - (9)) konstruirani prema njegovu 

djelu). 

Iz ovoga proizlaze i jednake ili veće udaljenosti knjiga od čitatelja 

(različita u skladu s veličinom slova), sjedala gledatelja od izvođača 

itd.

© Prirodni krug boja (prema Goetheu): 

trokut crveno - plavo- žuto = osnovne 

boje, od kojih se teoretski miješanjem 

mogu dobiti sve boje. Suprotni 

trokut: zeleno - narančasto - ljubičasto 

= miješane boje koje nastaju miješanjem 

osnovnih boja 

© Lake i teške boje (nisu istog znače- 

nja kao tamne i svijetle boje -» © , 

jer osim udjela tamnoće na osjećaj 

težine utječe i udio prirodne crvene 

boje) 

© Tamne boje opterećuju. Prostorije 

izgledaju niže ako su stropovi naglašeni 

jakom bojom. 

y 

© Duge prostorije izgledaju kraće ako 

se završni poprečni zidovi jako naglase 

bojom. 

Stupanj svjetlosti površina 

toplo 

lagano 

umirujuće 

Tamne i svijetle boje i njihovo djelo- 

©-©. Neposredni utjecaj manifestira se impulsima koji 

proizlaze iz pojedinih boja —> (2), (3). Najveću impulzivnu snagu ima 

narančasta boja; slijede žuta, crvena, zelena i purpurna. Najmanju 

impulzivnu snagu ima plava, zelenoplava i ljubičasta boja (hladne i 

pasivne boje). 

U prostoriji su impulzivno snažne boje prikladne samo za male po- 

vršine, dok za velike površine odgovaraju boje slabe impulzivnosti. 

Tople boje djeluju aktivno, poticajno, katkada uznemirujuće. Hladne 

boje djeluju pasivno, umirujuće uili introvertno. 

Zelena boja opušta živce. Utjecaj boje ovisi i o tome koliko je svjet- 

la i odakle djeluje. 

Tople i svijetle boje odozgo potiču duh; sa strane ga griju i prib- 

ližavaju; odozdo ga olakšavaju i uzdižu. 

Tople i tamne boje djeluju odozgo završno, dostojanstveno; sa 

strane obuhvatno; odozdo sigurno za koračanje i prihvaćanje. 

Hladne i svijetle boje odozgo djeluju razvedravajuće i opuštajuće; 

sa strane udaljavajuće; odozdo glatko, potičući kretanje. 

Hladne i tamne boje odozgo djeluju prijeteći; sa strane hladno i tuž- 

no; odozdo otežavajuće i potišteno. 

Bijelo je boja apsolutne čistoće i urednosti. U kolorističkom obliko- 

vanju prostorije bijela boja ima glavnu ulogu pri odvajanju pojedinih 

skupina boja i njihovoj neutralizaciji, pa time ih čini svjetlijim, življim 

i raščlanjenim. 

Kao boja reda, bijela se boja koristi za označavanje površina za sk- 

ladištenje i postavljanje, za crte usmjeravanja i prometnu signaliza- 

ciju. —» ©. 

© Pojedinačni tamni elementi ispred 

svijetlog zida djeluju snažno i jako 

se ističu. 

© Pojedinačni svijetli elementi ispred 

tamne pozadine djeluju lakše, naročito 

kod prividnog predimenzioniranja. 

čisto tirkiz plavo 15 Solnhof-ploča oko 50 

zeleno poput trave oko 20 prosječna boja kamena 35 

zeleno kao lipa, pastelno oko 50 asfalt, suh oko 20 

srebrno sivo oko 35 asfalt, mokar oko 5 

siva vapnena žbuka oko 42 hrastovina, tamna oko 18 

sivi sirovi beton oko 32 hrastovina, svijetla oko 33 

šperploča oko 38 orah oko 18 

žuta opeka oko 32 svijetla smreka oko 50 

crvena opeka oko 18 aluminijska folija 83 

tamni klinker oko 10 pocinčani željezni lim 16 

39 

J

seksta : 

kvarta 3/4 

oktava 1/2 terca 4/5 

m = 3 

\ 5 

6 m = 2 

Mj Pitagorin pravokutnik, uključuje sve (j2j Pitagorin trokut 

intervalne proporcije a isključuje 

disharmonične, sekundu i septimu 

a a b c P m x y 

36°87' 3 4 5 53° 13' 1 1 2 

22°62' 5 12 13 67°38' 1 2 3 

16°26' 7 24 25 73°74' 1 3 4 

28°07' 8 15 17 61°93' 0,5 3 5 

12°68' 9 40 41 77°32' 1 4 5 

18°92' 12 35 37 71°08' 0,5 5 7 

43°60' 20 21 29 46°40' 0,5 3 7 

31°89' 28 45 53 58°11' 0,5 5 9 

Brojčani odnosi iz pitagorejskih jednadžbi 

(izbor) 

Tetiva = r 

(5) Istostranični trokut, šesterokut 

Raspolovljenje polumjera £ B, 

kružni luk oko B s AB i C, 

A-C ž stranica peterokuta 

® Peterokut 

I M f—m—1 

(li) Peterokut i zlatni rez 

40 

^ 

(4) Primjer 

® Petnaesterokut BC 2__1_= ± 

\ 5 

m = ry' 

3 

5 3 15 

(i 2) Deseterokut i zlatni rez 

ODNOSI MJERA 

OSNOVE tH 

Dogovori o mjerama u graditeljstvu postoje od davnine. Važniji kon- 

kretni podaci potječu iz Pitagorina vremena. Pitagora je polazio od 

toga da akustički brojčani odnosi moraju biti i optički harmonični. Iz 

toga je razvijen Pitagorin pravokutnik --> (?) koji zadržava sve har- 

monične intervalne proporcije, a iskuljučuje disharmonične interva- 

le - sekunde i septime. 

Iz tih brojčanih odnosa trebale bi slijediti dimenzije prostorija. Pita- 

gorejske odnosno diofantske jednadžbe daju skupine brojeva @© 

(4),koje treba primjenjivati na širine, visine i duljine prostorija. S for- 

mulom a 2 + b 2 = c 2 mogu se te skupine brojeva izračunati: 

a 2 + b 2 = c 2 

a = m (y 2 - x 2 ) 

b = m 2 x y 

c = m (y 2 + x 2 ) 

Pri tome su: x, y: svi cijeli brojevi 

x je manji od y 

m: i: faktor povećanja odnosno smanjenja. 

Vrlo su značajni i geometrijski oblici koje su Platon i Vitruvius naz- 

vali krug, trokut -> (D i kvadrat -> ©, iz kojih se mogu konstruirati 

mnogokuti. Drugi mnogokuti (npr. sedmerokut (§), deveterokut 

-y ®) mogu se oblikovati samo približno ili preklapanjem. Tako se 

primjerice petnaesterokut © može konstruirati preklapanjem 

istostraničnog trokuta i peterokuta. 

Peterokut -> © ili pentagram (noga nečastivog) ima kao i iz njega 

izvedeni deseterokut prirodne odnose prema zlatnom rezu -» s. 43 

© -(!). Njegovi posebni odnosi mjera nekada baš i nisu upotreb- 

ljivi. 

Za projektiranje i konstruiranje tzv. "okruglih" građevina potrebni su 

mnogokuti. Iznalaženje najvažnijih mjera: polumjer r, tetiva s i visi- 

na trokuta h pokazano je -» -» s. 42. 

(9) Približni sedmerokut, pravac BC 

raspolavlja AM u D, BD je približno 

1/7 opsega kruga 

Proračun mjera u mnogokutu 

-> S. 63 

® Približni deveterokut, kružni luk oko 

A s AB daje točku D na AC = c1 

Kružni luk oko C sa CM daje točku 

E na kružnom luku BD = a. Dužina 

DE približno odgovara 1 /g opsega 

kruga k d 

h = r • cosp 

S = r sin B 

2 

S = 2 • r sin p 

h = S . cotang p 

(14) Formula

) n/A trokut prema A. v. Drachu 

D 

)) 1 V2- pravokutnik 

© Iz osmerokuta razvijeni kvadrati 

© - ® 

© ->® 

f) Povezanost kvadratnih korijena "Puž" 

Primjeri za nepravokutnu 

koordinaciju -> s. 56 

MERO-prostorne rešetke: konstruirane 

na V2 i V3 -» s.90-92 

^g^ Stupnjevana ljestvica brojčane 

vrijednosti korijena 

10 

ODNOSI MJERA 

OSNOVE—» QP 

Jednakokračni pravokutni trokut s odnosom baze 

prema visini kao 2 : 1 jest trokut kvadrature. 

Jednakokračni trokut kod kojeg baza i visina od- 

govaraju stranicama kvadrata uspješno je primije- 

nio graditelj katedrale Knauth pri određivanju od- 

nosa dimenzija katedrale u Strassburgu. 

Jednakokračni pravokutni trokut ->© od A. v. 

Dracha -> CP nešto je šiljatiji od prethodnoga, jer se njegova visina 

određuje vrhom rotiranog kvadrata. Njegov pronalazač ga je ta- 

kođer uspješno primjenjivao na detalje i uređaje. Osim svih ovih li- 

kova, mogu se, prema istraživanjima L. R. Spitzenpfeila, dokazati 

odnosi mjera osmerokuta na nizu starih građevina. Kao podloga je 

pri tome služio tzv. dijagonalni trokut. Tu je visina trokuta dijagonala 

kvadrata konstruiranog nad polovicom baze ->@®® 

Tako oblikovani pravokutnik -»© ima odnos stranica 1 : VZ. To 

znači da raspolovljenjem ili udvostručenjem stranica pravokutnika 

ostaje odnos stranica 1 : V2. Zahvaljujući dr. Porstmannu, taj je 

odnos mjera postao osnova njemačkih DIN-formata ->© --> s. 4 d. 

Geometrijski redovi u tom odnosu nude stupnjevani niz osmeroku- 

ta ->©-® a ljestvicu stupnjeva čine vrijednosti korijena brojeva 1 

do 7 -»(§) 

Vezu između kvadratnih korijena cijelih brojeva prikazuje ->®. Po- 

stupak razlaganja na faktore omogućuje primjenu kvadratnih korije- 

na za ugradbu nepravokutnih dijelova građevine. Na osnovi približ- 

nih vrijednosti kvadratnih korijena razvio je Mengeringhausen pro- 

stornu rešetku MERO prema načelu tzv. "puža" ->®® 

Netočnosti pravog kuta izjednačavaju se vijčanim priključcima šta- 

pova na čvorove. Jedan drugačiji približni proračun kvadratnih kori- 

jena cijelih brojeva Vn za nepravokutne dijelove građevine daju ver- 

ižni razlomci (-» s. 43) u obliku G = 

Vn = 1 + n-1 ® 

1 + G 

V~2 = 

V2 = 1,4142135 

{ i + A—Uizi 

V+—/ 

{ 1+ /+ 

• • • 

3 7 17 41 99 239 

12 29 70 1C 

i n i i 11 

! > 1 1 

0,5 1,5 

0,6 5 7 1,4 

0,58333 . .. 12 17 1.41667. .. 

0,58621 ... 

® V3 Verižni razlomci V2 

9« 

i 

41 1.41379 .. . 

0,5857143. .. 70| 99 1,4142857 .. . 

0,5857989 ... 169 239 1,4142011 .. . 

0,5857865 .. . V2 1,4142135 ... 

41

M 

\ 

3 

VÀ7 / 

V 

1 V I 1 / 1 

-L J_ 

0 Rimsko kazalište prema Vitruviju (2) Grčko kazalište prema Vitruviju 

© Proporcije zabatnog ugla dorskog (4) Kazalište u Epidaurusu 

hrama na osnovi zlatnog reza. 

v —' 

Prema Moesselu Qp 

6 Potporni zid 

X X y/x(V2 = 1,4142. . .) 

1 1 1 

2 3 1,b 

5 7 1.4 

12 17 1,4166. . . 

24 41 1,4137. . . 

(5) Sveti rez, građevine u Antica Ostia Geometrijski princip 

(7) Tlocrt cjelokupne gradnje 

\ 

\ ji 

t ft- Y 

\ i 

\ 

• 

/.—. i. 

^l) Japanska riznica 

42 

/ 

/ 

\ 

\ 

S! - 

^g^ Podni mozaik u jednoj kući u 

Antica Ostia 

B ^ 

/ 

g 

È m 

Cehovska kuća Rügen u Zürichu 

ODNOSI MJERA 

PRIMJENA QD 

Primjenu geometrijskih i mjernih odnosa, koji su prethodno nave- 

deni, opisao je Vitruvius. Prema njegovim je istraživanjima primjeri- 

ce rimsko kazalište zasnovano na četiri puta rotiranom trokutu 

—»©, a grčko na tri puta rotiranom kvadratu —»(2). Obje konstruk- 

cije daju dvanaesterokut, što se može prepoznati na stubištima. 

Moessel želi dokazati odnose mjera na osnovi zlatnog reza, ali to 

nije vjerojatno —»(3) Jedino grčko kazalište, čiji se tlocrt zasniva na 

peterokutu, nalazi se u Epidaurusu — 

U nedavno otkrivenom stambenom naselju Antica Ostia, staroj luci 

grada Rima, upoznato je načelo Svetog reza. To se načelo zasniva 

na raspolavljanju dijagonale kvadrata. Spoje li se točke u kojima se 

kružni lukovi polumjera sijeku sa stranicama kvadrata, dobije se 

rešetka s devet polja. Središnji se kvadrat naziva kvadratom svetog 

reza. Luk AB ima gotovo istu duljinu kao dijagonala CD raspolovlje- 

nog osnovnog kvadrata, uz odstupanje od samo 0,6%. Zbog toga 

sveti rez predstavlja i približnu metodu za kvadraturu kruga —»© 

© © © Čitav je građevinski kompleks, od situacijskog plana do 

detalja opreme, sagrađen prema tim odnosima mjera. Palladio u 

svoje četiri knjige o arhitekturi navodi geometrijski ključ koji se zasni- 

va na Pitagorinim radovima. On koristi iste prostorne odnose (krug, 

trokut, kvadrat itd.) i harmonije za svoje građevine — 

Ovakve zakonitosti mogu se kod starih istočnjačkih kultura naći u 

potpuno jasnim formulacijama —>(n). Tako su Indijci u svojoj "Mans- 

ara", Kinezi u svojim modulacijama prema "Toukou", ali prije svega 

Japanci svojom "Kiwariho" - metodom -» BOL, stvorili gradi- 

teljske sustavnosti koje omogućuju tradicijski razvoj i nude goleme 

gospodarske prednosti. 

® Geometrijski k.juč za PaHadijeve @ Palladio. vjla Pisani u Bagnolu 

Tlocrt upravne zgrade BMW-a u 

Munchenu 

Osmerokutni sustav stupove formiran 

od četverokuta podijeljen u po 6 

©fasadnih elemenata. 48-kut razvijen 

iz : t trokuta -

© Geometrijska konstrukcija zlatnog 

reza 

m = 0,382 • 

Prikaz Lameovog niza iz knjige Neufert 

"Bauordnungslehre" 

Verižni razlomak: zlatni rez 

(4) Figura proporcija 

© Međuzavisnost kvadrata, kruga i 

trokuta 

- 2 dijela 

- 3 dijela 

- S dijelova 

- 8 dijelova 

- 13 dijelova 

- 21 dio 

- 34 dijela 

_ 55 dijelova 

~ 89 dijelova 

-144 dijela 

G-1 +¿ 

G = 1 + -—- 

1+1 

1 + 1 

Vrijednosti izražene u metarskom sustavu 

1+1 

Crveni niz:Ro Plavi niz: BI 

Centimetara Metara Centimetara Metara 

95280,7 952,80 

58886,7 588,86 117773,5 1177,73 

36394,0 363,94 72788,0 727,88 

22492,7 224,92 44985,5 449,85 

13901,3 139,01 27802,5 278,02 

8591,4 85,91 17182,9 171,83 

5309,8 53,10 10619,6 106,19 

3281,6 32,81 6563,3 65,63 

2028,2 20,28 4056,3 40,56 

1253,5 12,53 2506,9 25,07 

774,7 7,74 1549,4 15,49 

478,8 4,79 957,6 9,57 

295,9 2,96 591,8 5,92 

182,9 1,83 365,8 3,66 

113,0 1.13 226,0 2,26 

69,8 0,70 139,7 1,40 

43,2 0,43 86,3 0,86 

26,7 0,26 53,4 0,53 

16,5 0,16 33,0 0,33 

10,2 0,10 20,4 0,20 

6.8 0,06 7,8 0,08 

2,4 0,02 4,8 0,04 

1,5 0,01 3,0 0,03 

0,9 1,8 0,01 

0,6 1,1 

itd. itd. 

(ó) Prikaz vrijednosti i igara modulora prema Le Corbusieru 

ODNOSI MJERA 

PRIMJENA: MODULARNA KOORDINACIJA -» Q0 

U 18. stoljeću i kasnije zapostavljen je harmonijski sustav mjera i 

prednost se daje aditivnome -» s. 59 d. Tek se uvođenjem modu- 

larnog reda pojavilo razumijevanje za harmonijske i proporcional- 

ne odnose mjera -» s. 40 @ - Podaci o koordinacijskim susta- 

vima i mjerama -> s. 62-63 

Arhitekt Le Corbusier razvio je sustav proporcija koji se osniva na 

zlatnom rezu i mjerama ljudskog tijela. 

"Zlatni rez" neke dužine može se odrediti geometrijski ili s pomoću 

formula. "Zlatni rez" znači da se cijela dužina prema većemu ods- 

ječku nakon dijeljenja odnosi kao veći odsječak prema manjemu 

L _ Major 

To znači: Major Minor 

cija između kvadrata, kruga i trokuta 

pokazuje povezanost odnosa propor- 

Zlatni rez neke dužine može se odrediti i verižnim razlomkom 

1 

G = 1 + — To je najjednostavniji beskonačni pravilni verižni razlo- 

G 

mak. ->(3) 

Le Corbusier je označio tri dijela ljudskog tijela koji, prema Fibo- 

nacciju, stvaraju poznati zlatni red rezova: stopalo, solarni pleksus, 

glava, prsti podignute ruke (-»vidjeti i temeljni lik u BEL). Najprije je 

Le Corbusier krenuo od poznate prosječne visine Europljanina, a to 

je 1,75 m -» s. 29-30, koju je prema zlatnom rezu podijelio na mje- 

re: 108,2 - 66,8 - 41,45 - 25,4. ->® 

Kako posljednja mjera gotovo točno odgovara veličini od 10 palaca, 

ovdje nalazi vezu s engleskim colima, što kod većih mjera nije mo- 

guće. 

Zbog toga je 1947.g. Le Corbusier obratno krenuo od 6 engleskih 

stopa = 1828,8 mm kao visine tijela. 

Podjelom prema zlatnom rezu formirao je crveni red naviše i naniže 

Razlike članova tog reda prevelike su za praktičnu upotrebu, pa je 

uspostavio uz to i plavi red, polazeći od 2,26 m (vrhovi prstiju uz- 

(D- 

dignute ruke), koji daje dvostruke vrijednosti crvenog reda ->©. 

Veličine članova crvenog i plavog reda pretvorio je Le Corbusier u 

praktično primjenjive mjere. ->(§) 

(8) Neograničene brojčane vrijednosti 

A =108 

B = 216 (7J Modulor 

43

© Izvorna drvena konstrukcija, 

osnova oblikovanja grčkih 

hramova 

© Drvena konstrukcija slična (T) 

kakva se još i danas svugdje 

primjenjuje 

Razvijena 

površina 33 cm 

© Čavlana drvena skeletna konstrukcija, 

svrsishodna, jeftina, ali bez vlastitog 

izraza. Bolje ju je sakriti oplatom 

ili žbukom 

Q¿\ Oblikovanje u kaneu kojemu Grci 

dalje razvijali na osnovi (J^ 

® Konstrukcija od lomljenog kamena 

© Armiranobetonska konstrukcija sa 

© Armiranobetonska konstrukcija s (q\ 

uvučenim stupovima sa statički po- •' 

voljnim i ekonomičnim konzolnim 

istakom s prozorskim vijencem 

44 

zahtijeva okvirne elemente od čisto 

obrađenog kamena 

stupovima u vanjskom zidu. Polovica 

debljine parapeta nalazi se 

ispred stupova, oslonjena na konzolni 

istak stropne ploče 

Armiranobetonska gljivasta stropna 

ploča s tankim čeličnim stupovima u 

vanjskom zidu između prozora —> 

s. 46. 

DIJELOVI GRAĐEVINE 

KAO POSLJEDICE OBRADE GRADIVA 

U početku ljudskih kultura vezovi, čvorovi i užad svojom tehnikom 

uvjetovanim pletivom i tkanjem dali su prve oblike. 

Kasnije se pojavilo građenje drvom, koje je u gotovo svim kultu- 

rama osnova arhitektonskih oblika, čak i u grčkim hramovima 

¡ 

Ove su spoznaje razmjerno nove, ali je sve veći broj primjera koji 

dokazuju njihovu vjerodostojnost. 

Uhde je tim pitanjima posvetio vrlo značajan rad -» QQ , u kojem je 

posebno uvjerljivo dokazao da se podrijetlo maurske arhitekture, 

prije svega Alhambre u Granadi, temelji na tehnici građenja drvom. 

Obrada interijera maurskih građevina, suprotno tome, proizlazi iz 

tehnike tkanja (slično kao trake i astragali u grčkim građevinama), 

bilo da su ukrasi šablonama otisnuti u gipsu ili su uloženi kao "azu- 

lejos" (glazirana glinena keramika). U nekim prostorijama Alcazara 

u Sevilli jasno se u uglovima opaža "spletenost" zidova u gipsu, toč- 

no kao što su nekada bili sagovi zauzlani na stijenkama šatora. 

Ovdje je oblik proizašao iz šatorske tehnike jednostavno prenesen 

u gips. Oblici koji su proizašli iz gradiva, tehnike i potrebe, uz iste 

uvjete, u svim su zemljama i vremenima slični, ako nisu čak i jed- 

naki. 

Te "vječne oblike" dokazao je V. Wersin ->• 00 uvjerljivim primjeri- 

ma. Uporabni predmeti u istočnoj Aziji i Europi, oni iz godine 3000 

pr. Kr. i u današnje doba, slični su kao jaje jajetu. 

Pri primjeni drugog gradiva, druge tehnike i drugačije uporabe na- 

meće se i drugačiji oblik, iako povremeno isključivo ukrasni oblici, 

koji prekrivaju prilikama dozreli osnovni oblik, skrivaju to oku, taje ili 

čak prikazuju nešto drugo (barok). Za oblikovanje građevina od- 

lučujući je dakle na kraju ipak duh vremena. 

Danas nas kod starih građevina opet više uzbuđuje pitanje nastan- 

ka umjetničkog oblika nego rezultat. Svaki način građenja jednom 

pronalazi svoj vječni oblik i logični završetak iznalaženja, a dalje se 

samo kultivira i usavršava. Danas se još zalažemo za odgovarajuće 

izražavanje u betonu, čeliku i staklu; kod tvorničkih i drugih velikih 

zgrada već su uspjela nova, uvjerljiva ostvarenja, jer za njih potre- 

ba velikih površina prozora jasno određuje sustav građenja -> © 

Jasni prikaz sastavnih dijelova građevine, prema njenoj određenoj 

tehničkoj zadaći, daje mogućnosti novog oblikovanja pojedinosti i 

cjeline. U tome leže novi poticaji za nas arhitekte. 

Bilo bi pogrešno vjerovati da našem vremenu pripada samo zada- 

tak razraditi čiste konstrukcije, kako bi buduća vremena na njima 

samo kultivirala čisti oblik -> (2). Daleko je važnija zadaća svih ar- 

hitekata da, uz opsežno korištenje tehničkih mogućnosti svog vre- 

mena, ostvare njegove umjetničke predodžbe, kako bi temeljem tog 

osjećaja za život oblikovali suvremene odgovarajuće građevine 

s. 47. Za to treba: osjećaj mjere, suzdržanost, prilagodba okolini, or- 

ganska povezanost gradnje, prostora i konstrukcije i dobro us- 

klađen sklop povezanih prostorija i vanjskog oblikovanja. Dakako 

da se pri tom podrazumijeva tehničko, organizacijsko i gospodarst- 

veno ispunjenje svrhe. 

Čak su i snažni umjetnici s elementarnim nagonom za oblikovanje, 

"koji imaju što reći", podložni takvim zahtjevima i pod utjecajem 

"duha vremena". 

Što je jasnija duhovnost i umjetnikov svjetonazor, zrelije će, sa- 

držajnije i trajnije biti njegovo djelo. Takvo je djelo - zvuči paradok- 

salno - lijepo za sva vremena, kao i svaka prava umjetnost.

SVODOVI 

© Primitivni narodi grade svoje 

okrugle kolibe od materijala koji se 

nađe na licu mjesta, kamena, drvenih 

motki i pletera od lijana, obložene 

lišćem, slamom, trskom, krznom 

ili sličnim materijalom 

DRVO 

Bizantinski su graditelji prije 1400 

godina izveli kupolu Aje Sofije nad 

pravokutnim tlocrtom. Njena je konstrukcija 

izvana jasno vidljiva, ali iznutra 

sakrivena optičkim efektima 

(dematerijalizacija). 

Podnožje od 

lomljenog kamena 

® U svim zemljama svijeta koje su bogate 

drvom su brvnare slično oblikovane, 

kao posljedica konstrukcijskog 

rješenja 

KAMEN 

J • " , 

A 

Od neobrađenog prirodnog kamena 

bez morta mogu se izvesti samo 

niski zidovi (podnožja), stoga se 

prva kamena kuća takoreći sastojala 

samo od krova s niskim ulazom 

Blokovi od snijega 

Led ka0 P rozor 

© Slično grade i Eskimi svoje ljetne 

kuće od kitovih rebara obloženih 

krznom, s prozorima od morževih 

crijeva, što odgovara "wigwamu" u 

njihovoj pradomovini. Slična je i 

zimska kuća "iglu" 

Lučni vezač od trske 

Hasura od trske 

/ X \ 

¡Tlinf A 

Osim kružne kupole se kao pokrov 

u mnogim krajevima može naći 

bačvasti svod, od "vezača" od trske 

i pokriven pletenom trskom (način 

građenja u Mezopotamiji) 

U područjima koja su siromašna 

drvom razvila se skeletna konstrukcija 

(pojedinačni drveni stupovi i 

prozori između njih). Kao ukrućenje 

služe košnici u prozorskim parapetima 

Obrađeni lomljeni kamen omogućuje 

izvedbu viših zidova, a uz upotrebu 

morta, čak i zabatnih zidova i 

nadsvođenih otvora 

Na početku je uvijek konstrukcija osnova oblikovanja, a kasnije iz 

toga nastaje čisti, ali često i besmisleni oblik, koji se pri pojavi 

novih gradiva u prvo vrijeme prenosi na njih. Za to se mogu naći 

bezbrojni primjeri, od Likijskih kamenih grobnica, na kojima svaki 

© Rimljani su izgradili prve kupole od 

kamena. Na Pantenonu je to izvedeno 

u najčišćem obliku, nad kružnim 

tlocrtom. 

© Suprotno prethodnoj, razvila se ka- 

... od kamena najprije u doba Rimljana, 

a kasnije u graditeljstvu romanike 

(primjer: katedrala u Šibeniku) 

natna konstrukcija s pojedinačno 

razmještenim prozorima s ukrućenjem 

putem kosnika u uglovima i 

ispunom polja od vrbovog pruća i 

gline 

U kasnijem se razdoblju uokviruju 

otvori i zidaju uglovi točno obrađenim 

kamenom. Preostali dijelovi zidova 

izvode se od nepravilnog lom- 

Ijenog kamena i žbukaju 

GRAĐEVINSKI OBLICI 

KAO POSLJEDICA KONSTRUKCIJE 

U Perziji su Sasanidi (6. st.) prilikom 

građenja svojih prvih kupola polazili 

od kvadratičnog tlocrta. Prelaz od 

kvadrata na krug ostvaren je "trompama" 

Polazeći od križnog svoda (prodor 

dvaju bačvastih svodova) nastali su 

u gotici primjenom šiljatih lukova 

smjeli zvjezdasti i mrežasti svodovi, 

čiji je način provođenja sila postao 

bitnim obilježjem stila (potporni lukovi 

i kontrafori) 

Panelna građevina dobiva svoj oblik 

panelima koji se izrađuju u radionici 

i brzo i jeftino sklapaju na gradilištu 

Težnja za što većim prozorima na 

gradskim kućama dovela je do 

pojave zgrada s kamenim stupovima, 

slična skeletnim drvenim 

kućama -» uQ) 

laik raspoznaje osnovne oblike drvenih konstrukcija, do auto- 

mobila na prijelazu stoljeća koji imitira kočiju (uključivši i držač za 

bič). 

45

ČELIK 

Čiste čelične konstrukcije omogućuju najlakše pojavne oblike s jed- 

va vidljivim stupovima ->0, ali nisu svugdje dopustive. Samo se u 

rijekim iznimkama dopuštaju vanjski goli čelični stupovi -»(§). U 

kombinaciji s vidljivim čeličnim stropnim gredama nude se naročito 

ARMIRANI BETON 

Za mnoge građevine zahtijeva građevinska inspekcija vatrootporne 

ili čak nezapaljive konstrukcije, pa obloženi čelični elementi 

sliče čistom armiranom betonu -> (5) I za ove konstrukcije je tipič- 

LJUSKE 

Raspodjela sila u sve smjerove armiranobetonskih ploha primje- 

njuje se za ljuske u obliku kupole sa odsječenim segmentima -» (9), 

Viseće konstrukcije su već kod primitivnih naroda primjenjivane za 

svladavanje velikih raspona-» Cirkuski šator je najpoznatiji 

oblik lake viseće plohe _» (§).-» Armiranobetonske viseće plohe u 

Naše je vrijeme opet počelo razvijati oblike iz konstrukcije, ne samo 

zbog gradiva ili spoznaja iz statike, nego najčešće zbog duhovnog 

poniranja u suštinu novoga načina građenja, tražeći odgovarajući 

izraz u skladu s konkretnom graditeljskom zadaćom. Odlučujuća je 

razlika u traženju oblika koji proizlazi iz konstrukcije, suprotno vre- 

46 

NOVE KONSTRUKCIJE I OBLICI -» tU 

(5) Arh. L. Mies van der Rohe s (?) 1 ^ 

lagani, a ipak solidni oblici sa širokim otvorenim prostorima, skoro 

bez granica -> (3) Lagane, otvorene hale s malim brojem stupova i 

daleko izvučenim konzolnim krovovima su domena građenja čeli- 

kom ili aluminijem -> 

(ß) Arh. F L. Wright (7) Arh. F L. Wright (§) Arh. F L. Wright 

no obilježje veliki konzolni istak stropnih ploča preko podvlaka -> 

(D ili ukliješten u toranjsku jezgru -> (§), jezgru zgrade-» @ ili oblikovan 

poput gljivaste ploče-» (§). 

Arh. O. Niemeyer 

uzdužne ljuske -» ® , ritmički nastavljenih poprečnih Ijuski- 

nizova ljuski s kosim stupovima u nul-točkama_> rt?). 

Arh. M. Novicki s M. Deitrich 

kombinaciji s krutim rubnim nosačima daju ekonomične i vrlo efektne 

građevine također s mogućnošću velikih konzolnih istaka 

menu cara VVilhelma, kada su se primjenjivali postojeći oblici i upotrebljavali 

se u svakoj konstrukciji, bez obzira na to je li od kamena, 

drva ili gipsa, tako da je prazni besadržajni oblik upotrijebljen kao 

"dekoracija".

VANJSKI PRETPROSTORI 

® Oko 1500. g. su kuće i cijeli gradovi 

bili opasani zidovima i zatvoreni 

teškim vratima 

ULAZI 

® Okog. 1000. su na brvnarama vrata 

bila niska, s visokim pragom (nije 

bilo prozora, svjetlo je dolazilo kroz 

otvore u krovu) 

VEZE PROSTORIJA 

(9) Oko 1500. g. niska teška vrata, ćelije 

s oskudnim dnevnim svjetlom, 

pod od širokih kratkih dasaka 

Drvena kuća oko 1500. g. je odraz 

kraja, načina građenja (brvnara) i 

načina života (mali prozori) 

© Oko 1700. g. zid i vrata služe samo 

kao ograda, omogućujući pogled 

koji mnogo obećava 

(&) na, postoji zvekir, prozori s rešetkama 

i malim okruglim ispupćenim 

staklima 

® Oko 1700. g. široka dvokrilna vrata, 

prostorije u nizu, pod od parketa 

Kamena kuća oko 1500. g. Masivni 

zidovi kao zaštita od neprijatelja i 

hladnoće zauzimaju istu površinu 

kao prostorije 

U razdoblju između otprilike godine 1500. - vremena spaljivanja 

vještica, praznovjerja, sitnih prozora i kuća nalik na tvrđave, čiji se 

oblici ponekad i danas još priželjkuju - i našega doba postoji golem 

tehnički i gospodarski razvitak i znatna promjena duha. 

Na građevinama i njihovim dijelovima, a i na drugim stvarima i nači- 

nu života, jasno se vidi kako je tijekom tih stoljeća čovjek postao slo- 

bodniji i samosvjesniji, a građevine svjetlije i lakše. Za modernog 

čovjeka kuća više nije utvrda protiv neprijatelja, razbojnika ili de- 

mona, nego nenametljivi, lijepi i oslobađajući okvir za život, otvoren 

© U 19. stoljeću je kuća još zatvorena, 

ali je okolni prostor otvoren okružen 

niskom ogradom 

© Oko 1700. g. ulazna vrata imaju 

ukrasne prečke, prozirno staklo i 

potezno zvono 

V 

1 — i ] 

fj J l 

j 1 1 c 

i 

[ 1 

i 

ZGRADA I OBLICI 

KAO ODRAZ VREMENA I NAČINA ŽIVOTA 

I-4 1 

« ' 

i 

® Oko 1900. g. klizna vrata za spajanje 

prostorija, obloga poda linoleumom, 

klizni prozori i potezne 

zavjese 

Strana prema vrtu 

© U 20. stoljeću nema više nikakvih 

ograda (naročito u Americi), kuća 

stoji u velikom, zajednički njegovanom 

perivoju, nenametljivo među 

drvećem 

® U 20. stoljeću povezuje suhi hodnik 

automobil s vratima od zrcalnog armiranog 

stakla. Fotoćelija otvara 

vrata i ujedno najavljuje posjetitelja 

klizni prozor 

Pomična stijenka 

U 20. stoljeću promjenljive prostorije, 

klizna vrata i zrcalni prozori na 

električni pogon, markize (platneni 

krovovi koji se mogu smotati) kao 

zaštita od sunca 

Zahod i Spavaća 

bide soba 

Kuća oko g. 2000. s vitkim nosivim čeličnim stupovima, neovisno o njima tanki nenosivi 

razdjelni i vanjski zidovi čiji sastav osigurava najbolju akustičku, termičku i 

klimatsku izolaciju. Između predsoblja, dnevne sobe i blagovaonice ne postoje 

vrata, samo prostorno razdvajanje 

Arh.. Mies v d. Robe 

prema prirodi ali ipak svestrana zaštita od njenih nepogoda. 

Pod time, doduše, svatko zamišlja nešto drugo; o stvaralačkoj sna- 

zi pojedinca ovisi što će pri tome vidjeti i osjećati, i u kojoj je mjeri 

sposoban da taj doživljaj vidljivo izrazi gradivom -> s. 44. 

Pri tome je odlučujuće investitorovo definiranje zadatka. Mnogi su 

investitori i arhitekti u mislima i osjećajima još u 15. stoljeću, a ma- 

lobrojni su već stigli u 20. stoljeće. Poklapanje stoljeća ovdje pred- 

stavlja "sreću u braku" između investitora i arhitekta. 

47

-M. 1:2000" 

(T) Četiri prijedloga položaja zgrade na /o*} Kod ove varijante je pad terena 

gradilištu od 3000 m 2 s padom tere- ¡Spred zgrade povoljan, gospodarna 

prema sjeveroistoku. Investitor ski dio objekta je na zapadu, izlaz i 

je predvidio varijantu.4, a prihvaće- kolni prilaz s ulice na sjeveru, 

na je varijanta 1 (2) 

© Idejni projekt zgrade ima nedostatke! 

Garderoba i vjetrobran preveliki, 

kupaonica i prostorija za pripremanje 

preuske, opasne stube u hodniku, 

iz kuNnje nema pregleda nad 

ulazom (3) 

Projektni program 

Definitivni projekt zgrade s uklonjenim 

nedostacima. Bolje su oblikovane 

prostorije. Zbog prirodnog 

pada terena su spavaće sobe 2,5 m 

iznad terena, garaža ispod njih u razini 

terena (3) 

Rad počinje sastavljanjem detaljnog projektnog programa uz 

pomoć iskusnog arhitekta prema smjernicama upitnika -» s. 49 i 50. 

Prije početka projektiranja mora biti poznato: 

1. Položaj i veličina zemljišta, visinske razlike u njemu i u odnosu 

prema cesti. 

Položaj instalacija vodovoda i kanalizacije, građevinski propisi, 

urbanistički uvjeti itd. 

Ishođenje ovih podloga obavlja se kod ovlaštenog geodetskog inženjera 

i u uredu za katastar koji će izraditi službeni lokacijski elaborat. 

2. Zahtijevane prostorije glede površine, visine, položaja i međusobnih 

funkcionalnih veza. 

3. Dimenzije postojećeg namještaja. 

4. Financijska sredstva koja su na raspolaganju za kupnju zemljišta, 

uređenje gradilišta, građenje itd. -» s. 51-58. 

5. Način građenja koji treba primijeniti; kad zgrada ima pokrov 

crijepom drugačije će se otpočetka graditi nego zgradu s ravnim 

krovom. 

48 

PROJEKT 

POSTUPAK IZRADE 

Poslije toga pristupa se shematskom crtanju prostorija u obliku 

jednostavnih pravokutnika traženih površina u jedinstvenom 

mjerilu i utvrđivanjem traženih odnosa prostorija međusobno 

s. 271 i prema stranama svijeta. Tijekom ovog rada projek- 

tantu se zadatak sve jasnije i zornije pojavljuje pred njegovim 

duhovnim okom. 

Sada slijedi, na temelju opisanog postupka definiranja površi- 

ne zgrade, konačna lokacija zgrade na zemljištu. 

Pri tome su odlučujuća pitanja strana svijeta, smjerova vjetra, 

mogućnosti prilaza, položaja zemljišta, postojeće vegetacije i 

susjedstva. Za iskorištenje mogućnosti -> Q potrebno je više 

pokušaja kao osnova za iscrpno razmatranje argumenata za i 

protiv, ako se iz oblika unaprijed ne nametne jedino mogući po- 

ložaj zgrade. 

Na osnovi takvih istraživanja odluka nastaje najčešće vrlo brzo, 

pa se konture zgrade već jasnije razabiru-» (2). Sad počinju 

"porođajne muke" prvoga projekta zgrade, ponajprije u duhu, 

pri uživljavanju u organske i organizacijske odnose projektnog 

zadatka i njegove duhovne pozadine. 

Na toj se osnovi za projektanta otkriva shematska predodžba 

cjelokupnog sadržaja zgrade i njenog prostornog ugođaja, te iz 

toga materijalizacija njene pojave kroz tlocrt i izgled. 

Ovisno 0 arhitektovu temperamentu, kod jednoga je ishod ono- 

ga "rađanja" slobodna skica ugljenom, a kod drugoga filigrans- 

ka crtarija. Nespretni razrađivači često pokvare nadahnutost 

prve skice. 

S projektantovim iskustvom i njegovom osobnošću najčešće 

raste jasnoća misaone predodžbe. 

Stariji, zreli arhitekti, često su u stanju projekt neposredno pro- 

storučno nacrtati u mjerilu i sa svim pojedinostima kao konač- 

no rješenje. Tako nastaju produhovljena djela zrele dobi, ali im 

najčešće nedostaje zanos mladenačkih ostvarenja. 

Nakon dovršetka idejnog projekta -» (3) preporučljiva je stanka 

3 do 14 dana, jer donosi odmak od projekta i omogućuje oštri- 

je zapažanje nedostataka i rađanje ideja za njihovo otklanjan- 

je. To vrijeme omogućuje nestanak nametnutih predodžbi i ko- 

risne dogovore sa suradnicima i investitorom. 

Sad počinje razrada projekta, dogovor sa statičarom i projek- 

tantima grijanja, vodoopskrbe i elektroinstalacija - ukratko, ut- 

vrđuje se konstrukcija i instalacije. 

Nakon toga, ali često i u tijeku rada, podastiru se nacrti nad- 

ležnim organima vlasti. Pregled nacrta traje 3 do 6 mjeseci. 

U tom vremenu radi se predračun i raspisuje natječaj prema 

propisima -»QP tako da do dobivanja građevne dozvole pri- 

stignu i ponude, pa se radovi mogu ugovoriti i započeti. 

Za opisane radove arhitektu, ovisno 0 okolnostima, treba 2 do 

3 mjeseca za veću obiteljsku kuću, a 3 do 12 mjeseci za velike 

zgrade (bolnice i si.). 

Vrijeme izrade projekta ne treba nerazumno štedjeti, jer se valja- 

na priprema obilno nadoknađuje uštedom vremena i troškova 

građenja. 

Važna pomoć pri tome su upitnici s. 49 i 50 i građevne 

knjige s. 59.

PROJEKT 

PREDRADNJE - SURADNJA INVESTITORA -» QP 

Rad na projektiranju često se požuruje a izvedba ugovara i započinje s nedovoljnim podlogama. Iz toga je shvatljivo što se "definitivni" crteži 

i troškovi pojavljuju tek kad je građevina već skoro dovršena. 

Tu ne pomažu poduke i predavanja investitoru; pomaže samo arhitektov ubrzan i ažuran rad te odgovarajuća priprema u uredu i na 

gradilištu. 

Najčešće se pri svakoj gradnji javljaju ista pitanja. Detaljno koncipirani upitnici i obrasci, koji moraju već pri ugovaranju radova biti pri ruci, 

ubrzavaju napredovanje. Sigurno su odstupanja potrebna, ali je čitav niz podataka tako općenit da upitnici mogu svakom graditelju koristiti, 

makar samo kao poticaj. 

Upitnik što slijedi samo je dio obrazaca koji služe uštedi rada, a kojima bi se projektna kuća trebala služiti kao i ostalima, primjerice obrascima 

za predračun troškova. 

Upitnik za izvještaj o narudžbi 

Izvještaj za narudžbu br.: 

Izdavatelj naloga: 

Narudžba: 

Izvjestitelj: 

Kopije za: 

I. Podaci o investitoru 

1. Kakav je razvoj poduzeća? Financijsko stanje? 1 Pov- 

Stupanj zaposlenosti? Ukupni kapital? r jerlji- 

Odakle potječu podaci? J vo! 

2. Kakvo je poslovno ponašanje? 

3. Tko je za nas mjerodavna osoba? Tko je zamjenik? Tko je pos- 

ljednja instancija? 

4. Koje su investitorove posebne želje u umjetničkom 

pogledu? 

5. Kakav je njegov odnos prema likovnoj umjetnosti općenito? A 

posebno u svezi s našim načinom rada? 

6. Na koja investitorova osobna obilježja treba posebno obratiti 

pozornost? 

7. Tko nam čini poteškoće? Zašto ih čini? Koje su moguće 

posljedice? 

8. Želi li investitor kasnije svoj objekt izložiti javnosti? 

9. Moraju li crteži biti razumljivi za laike? 

10. Tko je prije davao arhitektonske savjete? 

II. Zašto prethodno djelatni arhitekt nije dobio ovaj posao? 

12. Planira li investitor izgradnju daljnjih objekata? Kakvih? Koje ve- 

ličine? Kada? Postoje li projekti za to? Postoje li izgledi da do- 

bijemo taj posao? Koji su koraci poduzeti u tom cilju? S kakvim 

uspjehom? 

11. Pogodba cijene 

1. Na kojim se sporazumima zasniva kalkulacija cijene? 

2. Koja je približna ocjena odnosa građevinskih i obrtničkih 

radova? 

3. Treba li procijeniti investicijsku svotu i temeljem nje izračunati 

cijenu? 

4. Kolika je investicijska svota? 

5. Trebamo li preuzeti i radove na izvedbi? 

6. Je li sklopljen ugovor ili je samo pismeno potvrđen dogovor? 

III. Osobe i poduzeća vezani na posao 

1 - S kim treba voditi sve pripremne dogovore? 

2. Tko je nadležan za koja specijalistička područja? 

3. Tko kontrolira račune? 

4. Koji način naručivanja i kontroliranja treba primijeniti? 

5. Možemo li neposredno izdavati naloge u ime investitora? Do 

koje svote? Postoji li za to pismena ovlast? 

6. Kojeg izvođača preporučuje investitor? (naziv, adresa, telefon) 

7. Je li potreban rukovoditelj gradnje? Poželjan? Starija ili mlađa 

osoba? Kada? Stalno ili povremeno? Do kada? 

8. Je li investitor sporazuman s našim odredbama glede pravnog 

statusa rukovoditelja gradnje? 

9. Osigurava li investitor prostorije za ured na gradilištu? Oprema 

za to - telefon, pisaći stroj? 

IV. Općenito 

1. Ako nema ograde, treba li naručiti ograđivanje gradilišta? Može 

li se ogradu iznajmiti u reklamne svrhe? Treba li naručiti natpis- 

nu ploču za gradilište? Natpis na njoj? 

2. Točan naziv novogradnje? Konačni naziv objekta? 

3. Ime nadležne (najbliže) željezničke postaje? 

4. Naziv nadležnog (najbližega) poštanskog ureda? 

5. Telefon na gradilištu? U blizini? Kada i kako dostupan? 

6. Radno vrijeme građevinskih radnika? 

V. Projektni zadatak 

1. Tko je sastavio projektni program? Je li iscrpan? Trebamo li ga 

mi ili netko drugi dopuniti? Treba li ga investitor prije početka pro- 

jektiranja ponovno potvrditi? 

2. Mora li novogradnja biti u nekoj vezi s postojećim ili budućim 

zgradama? -> VIII, 9. 

3. Kojim lokalnim ili državnim propisima podliježe novogradnja? 

Prostorni plan? 

4. Postoji li stručna literatura o toj vrsti građevine? Što se o tome 

nalazi u našoj dokumentaciji? 

5. Gdje je sličan objekt primjerno izveden? 

6. Čijim je posredništvom moguće razgledanje? Već dogovoreno? 

VI. Osnove oblikovanja 

1. Kako izgleda okolina? Krajolik? Vegetacija? Klima? Strane svi- 

jeta? Smjer vjetra? 

2. Kako su oblikovane postojeće zgrade? Od kojih su gradiva? -> 

VIII, 9. 

3. Postoje li fotografije okolice novogradnje (s oznakom stajališta 

snimatelja)? Naručeno? 

4. Što inače treba uzeti u obzir pri oblikovanju? 

5. Visine postojećih zgrada i katova? Ulična regulacijska linija? 

Građevinski pravci? Kasnija izgradnja ulica? Drveće (vrsta, ve- 

ličina)? 

6. Koje kasnije zahvate treba već sada uzeti u obzir? 

7. Traži li se generalni plan urbaniziranja područja? 

8. Postoje li mjesne odredbe glede vanjskog oblikovanja novog- 

radnji za ovo gradilište? 

9. Tko je revident za umjetničke elemente u okviru građevne 

dozvole? Kakvo je njegovo stajalište? Je li uputno konzultirati ga 

već u fazi idejnog projekta? 

10. Koja je viša instancija za slučaj žalbe? Koji je postupak? Koji je 

rok podnošenja žalbe? Kakvo je stajalište nadležne institucije? 

49

VII. Tehničke podloge 

1. Kakvo je temeljno tlo toga kraja? 

2. Jesu li na gradilištu provedena geotehnička ispitivanja? Gdje? 

S kojim rezultatima? 

3. Koliki se dopušteni pritisak na tlo može prihvatiti? 

4. Normalna razina podzemne vode? Visoki vodostaj? Najviši 

vodostaj? 

5. Je li na zemljištu već postojala neka građevina? Kakva? S koli- 

ko katova? Koliko je dubok bio podrum? 

6. Kakav se način temeljenja može smatrati prikladnim? 

7. Na koji način treba izvoditi građevinu? 

Posebno važno: 

Pod u podrumu: način građenja? Opterećenje? Čime? 

Obloge? Zaštitni premaz? Zapreke protiv podzemne vode? 

Stropna ploča nad podrumom? Način građenja? Opterećenje? 

Čime? Obloge? 

Stropna ploča iznad prizemlja: Gradivo? Opterećenje? Čime? 

Obloge? 

Krovna konstrukcija: način građenja? Opterećenje? Čime? 

Obloge? Zaštitni premaz? 

Kakav pokrov? Oluci? Olučne cijevi izvana ili iznutra? 

8. Kakvu izolaciju treba predvidjeti? Protiv buke? Horizontalno? 

Vertikalno? Protiv vibracija? Protiv topline? Horizontalno? Verti- 

kalno? 

9. Oblikovanje stupova? Vanjski zidovi? Unutarnji zidovi? 

10. Kakva konstrukcija stubišta? Opterećenje? 

11. Kakvi prozori? Čelik? Drvo? Sintetika? Drvo/aluminij? Vrsta sta- 

kla? Način otvaranja? Jednostruki, krilo na krilo, s kutijom? 

12. Kakva vrata? Uklađena? Čelični okvir? Ukočeno drvo? Čelik? S 

gumenim odbojnikom? Vatrostalna? S automatskom bravom? 

13. Način grijanja? Ogrjev? Zaliha za koje razdoblje? Grijanje loži- 

vim uljem? Dizalo za šljaku? Posuda za pepeo? Rezervoar s 

kišnicom za punjenje sustava? 

14. Priprema tople vode: potrebne količine? U koje vrijeme? Na ko- 

jem mjestu? Kemijski sastav pitke vode? Treba li uređaj za 

omekšavanje? 

15. Način ventiliranja: Izmjena zraka? U kojim prostorijama? Od- 

stranjivanje plinova? Odvlaživanje? 

16. Kakvo hlađenje? Priprema leda? 

17. Opskrba vodom? 0 dovoda? 0 fleksibilnih cijevi mjesnih vatro- 

gasaca? Tlak u vodovodnoj mreži? Postoje li značajne oscilaci- 

je tlaka? U kojoj mjeri? Cijena vode po m 3 ? Slavine vani? 

18. Kakva je kanalizacija? Priključak na gradsku mrežu? Gdje? Koji 

je 0 glavnog voda? Na kojoj je dubini? Kamo teku otpadne 

vode? Je li moguće izvesti septičku jamu? Dopušta Si se to? Vla- 

stiti taložnik? Traži li se samo mehaničko ili i biološko kondicio- 

niranje? 

19. Koji je 0 priključka na plinsku mrežu? Kapacitet? Cijena po m 3 ? 

Popust za velike količine? Postoje li posebni propisi za postavl- 

janje instalacije? Odzračivanje? 

20. Kakva rasvjeta? Vrsta struje? Napon? Mogućnost priključka? 

Ograničenje potrošnje? Cijena kWh za rasvjetu? Za snagu? Noć- 

na tarifa od - do? Popust za visoku potrošnju? Transformatorska 

stanica? Stanica visokog napona? Vlastita proizvodnja energije? 

Dizelski agregat, parna turbina, vjetrenjača? 

21. Vrsta telefonske instalacije? Automat? Podcentrala? Gdje? 

22. Vrsta signalnog uređaja? Zvono? Svjetlo? Komandni uređaj? 

23. Vrsta dizala? Potrebna nosivost? Platforma u visini poda ili pa- 

rapeta? Brzina? Strojarnica gore ili dolje? 

24. Ostali transportni uređaji? Dimenzije? Putovi? Kapacitet? Cije- 

50 

vna pošta? 

PROJEKT 

UPITNIK 

25. Okna za otpad i mljevenje otpada? Gdje? Veličina? Za koju vrstu 

otpada? Spaljivanje? Briketiranje papira? 

26. Ostalo. 

VIII. Podloge za projektiranje 

1. Je li pregledana zemljišna knjiga? Je li dobavljen izvod? Ima li 

u njemu relevantnih podataka za projektiranje? 

2. Postoji li situacija naselja? Je li naručena? S podacima o prometu? 

3. Postoji li lokacijski nacrt? Naručen? Službeno ovjeren? 

4. Postoje li podaci o visinskim odnosima? Naručeno? 

5. Jesu li razjašnjeni uvjeti vodoopskrbe? 

6. Uvjeti rješenja kanalizacije? 

7. Je li razjašnjen priključak na plinsku mrežu? 

8. Je li određen priključak na elektromrežu? Odobren od elektrane? 

Kabliranje ili zračni vod? 

9. Jesu li snimljene susjedne zgrade? Ustanovljen njihov način 

građenja? 

10. Je li stabilizirana stalna točka za geodetske radove? 

11. Je li potreban plan uređenja i organizacije gradilišta? 

12. Kome se treba obratiti za ishođenje građevne dozvole? Potreban 

broj primjeraka projektnog elaborata? U kojem obliku? Formati 

nacrta? Kopije u plavoj, crvenoj boji? Kaširano na 

\ platnu? 

13. Koji se zahtjevi odnose na reviziju statičkog proračuna? Tko je 

ovlašteni revident? Koje osobe dolaze u obzir? (Koga određuje 

nadležna institucija za graditeljstvo?) 

IX. Podaci za izvedbu 

1. Kolika je udaljenost gradilišta od teretnog željezničkog kolod- 

vora? 

2. Postoji li priključni kolosijek za gradilište? Normalni ili uski kolo- 

sijek? Mogućnosti istovara? 

3. Kakve su prilazne ceste? Treba li urediti zastor - eventualno ob- 

lice, talpe? 

4. Kakve su skladišne površine za gradiva? Kvadratura otvorenih 

površina? Kvadratura natkrivenih površina? Koje su visine u 

odnosu prema gradilištu? Može li više izvođača neometano ra- 

diti jedan pored drugoga? 

5. Preuzima li investitor sam neke isporuke ili radove? Koje? 

Čišćenje? Čuvanje? Hortikulturni radovi? 

6. Postoje li izgledi za predujam i isplatu u gotovini? Koji su roko- 

vi i načini isplate primjereni? 

7. Koja su gradiva uobičajena U mjestu? Posebno jeftina? Cijena? 

X. Rokovi 

1. Skice za dogovor sa suradnicima? 

2. Skice za dogovor s investitorom? 

3. Idejni projekt (mjerilo?) s aproksimacijom troškova? 

4. Projekt (mjerilo)? 

5. Predračun? 

6. Isporuka nacrta za građevnu dozvolu, sa statičkim proračunom 

i ostalim potrebnim prilozima? 

7. Predvidivo trajanje procedure izdavanja građevne dozvole? 

Nadležna tijela? Mogućnosti požurivanja? 

8. Izvedbeni nacrti? 

9. Datum raspisa natječaja? 

10. Rok predaje ponuda? 

11. Sklapanje ugovora? Terminski plan izvedbe? 

12. Početak građenja? 

13. Prijam grubih građevinskih radova? 

14. Tehnički prijam zgrade (spremno za useljenje)? 

15. Završni obračun?

SISTEMATIZACIJA 

A Definiranje pojmova 

1.0 Građevina - projekt 

2.0 Građevina - izvedba 

B Aktivnosti pri izvedbi građevine 

1.0 Plan izvođenja 

1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 

1.2 Ciljevi / rizici u planiranju izvođenja 

1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvedbe 

* izvedbeni nacrti 

* nacrti detalja, nacrti pojedinosti 

* posebni crteži 

* građevna knjiga 

2.0 Ugovaranje radova 

2.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji 

2.2 Ciljevi / rizici ugovaranja radova 

2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova 

* BGB 

* VOB (dijelovi A/B/C, uvodne napomene) 

* opis aktivnosti (popis aktivnosti, programi aktivnosti) 

* knjiga standarda za radove 

* LV - uzori 

* podloge namijenjene izvođaču 

3.0 Nadzor 

3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji 

3.2 Ciljevi / rizici nadzora 

3.3 Sredstva / instrumenti nadzora 

* podloge za AVA, sredstva / instrumenti planiranja 

izvedbe (crteži, podaci iz ugovora o građenju) 

* tehnike operativnog planiranja / terminski plan (stupnjeviti 

dijagrami, linijski dijagrami, mrežno planiranje) 

C Upute u literaturi o izvođenju građevinskih radova —> CP 

A Definiranje pojmova 

Definiranje aktivnosti iz područja rada arhitekata i njihovo adek- 

vatno honoriranje određeno je u HOAI (Honorarordnung fur Archi- 

tekten und Ingenieure - propisi o honoriranju arhitekata i inženjera 

na temelju prvog i drugog članka Zakona o reguliranju rada inže- 

njera i arhitekata) [poglavlje 1.] 

1.0 Projekt građevine 

HOAI, članak 15., faza izrade (LPH) 1-4: 

prikupljanje podloga (3%), idejni projekt (7%), glavni projekt (11%), 

ishođenje dozvola (6%); "projektantske aktivnosti" - 27% od ukup- 

nog honorara [poglavlje 2.] 

2.0 Izvedba građevine 

HOAI, članak 15., faza izrade (LPH) 5-9: 

izvedbeni projekti (25%), pripreme ugovora (10%), suradnja oko 

ugovaranja (4%), nadzor (31 %), briga oko objekta i dokumentaci- 

ja (3%); "aktivnosti oko izvedbe" - 73% cjelokupnog honorara s. 

55 (2). HOAI se u velikoj mjeri zasniva na praksi, tj. temeljne aktiv- 

nosti prema HOAI odgovaraju potrebnim radovima u praksi. 

B Aktivnosti pri izvedbi građevine 

1.0 Plan izvođenja 

1.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI, 

članak 15., faza izrade 5. 

* Osnovni radovi: 

Razrada rezultata radnih faza 3 i 4 (postupna obrada i prikaz rješe- 

nja), uzevši u obzir urbanističke, oblikovne, funkcionalne, tehničke, 

građevno - fizičke, gospodarske, energetske (npr. u smislu racio- 

nalne upotrebe energije), biološke i ekološke zahtjeve, koristeći pri- 

loge drugih stručnjaka, tako da se postigne rješenje pripravno za iz- 

vedbu. 

Nacrti objekta sa svim za izvedbu nužnim pojedinostima, primjeri- 

ce definitivni kompletni izvedbeni nacrti detalja i konstrukcijskih ele- 

menata u mjerilu 1:50 do 1:1, s potrebnim tekstualnim napo- 

menama. 

IZVEDBA GRAĐEVINE 

-»ro 

Za projekte interijera prostorija: detaljni prikaz prostorija i slijeda 

prostorija u mjerilu 1:25 do 1:1, s potrebnim tekstualnim objašnjen- 

jem; određivanje materijala. 

Izrada podloga za druge stručne suradnike na projektu i uklapanje 

njihovih priloga kako bi se postiglo rješenje pripravno za izvedbu. 

Kontinuirani rad na operativnom planiranju tijekom izvođenja 

objekta 

* Posebne aktivnosti: 

Sastavljanje detaljnog opisa objekta u građevnoj knjizi, kao podlo- 

ge opisa i programa izvedbe radova *). 

Sastavljanje detaljnog opisa objekta u knjigu prostorija, kao podlo- 

ge opisa i programa izvedbe radova *). 

Provjera planova izvođenja koje je sastavio izvođač na temelju opi- 

sa i programa izvedbe radova, te usporedba s projektantskim pla- 

novima*). 

Razrada detalja. 

Provjera i odobravanje nacrta trećih osoba, koje nisu surađivale na 

izradi projekata, glede njihove usklađenosti s izvedbenim nacrtima 

(npr. radionički nacrti izvođača, isporučiteljevi nacrti rasporeda stro- 

jeva i njihovih temelja), ako se ti radovi odnose na elemente koji 

nisu mogli biti uključeni u predračun. 

*) Ova posebna aktivnost postaje u opisu i programu izvedbe rado- 

va u potpunosti ili djelomično osnovna aktivnost. U tom slučaju ot- 

padaju odgovarajuće osnovne aktivnosti ove faze radova, ako se 

primijeni opis i program izvođenja radova. 

1.2 Ciljevi! rizici u planiranju izvođenja 

Cilj planiranja izvođenja je da se građenje odvija bez smetnji i po- 

grešaka. Pretpostavka za to su potpuno riješeni oblikovni i tehnički 

problemi do u detalje te njihova provjera s formalne, pravne, teh- 

ničke i ekonomske strane (pravne podloge: državni građevinski pro- 

pisi, uredbe, npr. izvršne odredbe, smjernice, npr. smjernice za mje- 

sta okupljanja; tehničke podloge: priznata pravila tehnike i umijeća 

građenja, npr. DIN-norme, konzultacije s ekspertima; ekonomske 

podloge: instrumenti za kontrolu troškova, npr. procjena / obračun 

troškova usp. DIN 276, i prema potrebi konzultacije s ekspertima). 

Nedovoljno planiranje izvođenja radova često dovodi do gubitka 

materijala (otklanjanje nedostataka, propadanje), gubitaka radnog 

vremena (prazan hod, udvostručenje rada), stalnog smanjenja vri- 

jednosti (pogreške u planiranju / pogreške u izvedbi.). 

1.3 Sredstva / instrumenti za planiranje izvođenja 

* Izvedbeni nacrti, sa svim za izvedbu potrebnim podacima i kota- 

ma; uobičajeno mjerilo 1:50 -> s. 55 @ • 

* Parcijalni nacrti (= nacrti detalja, pojedinačni nacrti), 

dopunjuju izvedbene nacrte za određene dijelove građevine; uo- 

bičajena mjerila 1:20,1:10,1:5,1:1 -» s. 55 

* Posebni nacrti, - izrađuju se za posebne konstrukcije (npr. armi- 

ranobetonske, čelične, drvene itd.) - prikazuju druge dijelove građe- 

vine / uređaje prema potrebi; uobičajeno mjerilo 1:50 ovisno o kon- 

strukciji. Obradu svih vrsta crteža propisuje DIN 1356, mogu se ri- 

ješiti sa CAD (Computer Aided Design) u okviru EDV i po potrebi 

povezano s AVA (usp. niže) (odgovarajući software na raspola- 

ganju). 

* Građevne knjige (= knjige prostorija) - sadrže tablično potpune 

podatke o veličinama (npr. duljina, širina, visina, površina, volumen 

prostorije ili dijela prostorije itd.), o materijalima (npr. obloge zidova, 

podne obloge itd.), o opremi (npr. instalacije grijanja, ventilacije, sa- 

nitarija, elektroinstalacija itd.), pa su podloga funkcionalnog opisa 

aktivnosti (= opis i program izvedbe radova, posebno aktivnost 

HOAI, članak 15. LPH 5, suprotno od opisa i programa izvedbe, os- 

novna aktivnost, HOAI, čl.15. LPH 6; usp. VOB/Ačl.9.). 

51

2.0 Ugovaranje radova (priprema / suradnja pri ugovaranju) 

2.1 Definiranje aktivnosti / sadržaji. Ovu materiju propisuje HOAI, 

čl. 15., faza izrade 6+7 

* Osnovne aktivnosti: 

- iznalaženje i prikazivanje količina kao podloga za sastavljanje opisa 

radova, uz upotrebu priloga drugih stručnim suradnika na projektu; 

- sastavljanje opisa radova s popisima radova prema vrstama; 

- usuglašavanje i koordiniranje opisa radova stručnih suradnika na 

projektu; 

- sastavljanje obaveznih uvjeta za izvođenje svih vrsta radova; 

- prikupljanje ponuda; 

- kontrola i vrednovanje ponuda, uključujući sastavljanje pregleda 

cijena po vrstama radova, uz suradnju svih sudionika faza aktivnosti 

6 i 7; 

- usklađivanje i objedinjavanje aktivnosti svih stručnjaka koji sudjeluju 

u ugovaranju; 

- pregovori s ponuđačima; 

- rekapitulacija troškova prema DIN-u 276 na temelju jediničnih ili 

paušalnih cijena iz ponuda; 

- suradnja pri dodjeli posla. 


- sastavljanje opisa i programa izvedbe radova u svezi s građevnom 

knjigom *); 

- sastavljanje alternativnih opisa radova za određena područja aktivnosti; 

- sastavljanje usporednih pregleda cijena koristeći priloge drugih 

stručnih suradnika na projektiranju; 

- kontrola i vrednovanje ponuda temeljem opisa i programa radova, 

uključujući pregled cijena *); 

- sastavljanje, kontrola i vrednovanje pregleda cijena prema posebnim 

zahtjevima. 

2.2 Ciljevi i rizici ugovaranja radova 

Cilj je sklapanja ugovora stvarati ugovoreno djelo i provoditi planove 

izvedbe u okviru građanskog prava, utvrđeno odgovarajućim 

uredbama (usp. Građanski zakonik, BGB - Bürgerliches Gesetzbuch, 

članci 631 .-651., odnosno Uredba o ugovaranju građevinskih 

radova, VOB - Verdingungsordnung für Bauleistungen, dijelovi 

A/B/C ) s. 55 ©. 

Radovi se mogu izdati ako su poznate cijene s. 55 © za definirane 

aktivnosti (podloge za izdavanje radova = podloge za ugovaranje 

radova, kao npr. opis radova / uvjeti ugovora itd. + pismena 

potvrda s podacima o mogućnostima uvida u podloge izdavanja radova 

/ mjesto i vrijeme otvaranja ponuda / rokova za prihvaćanje i 

ostajanja u obvezi itd.). 

Podloge za izdavanje radova s unesenim cijenama i potpisom ponuđača, 

odnosno njegova ovlaštenog zastupnika, postaju ponuda - 

a prihvaćena nepromijenjena ponuda postaje ugovor (regulira sve 

modalitete potrebne za provedbu planova izvođenja; npr. vrsta / opseg 

radova, cijene, rokovi, odgovornost itd.) 

Ugovori o građenju (time i podloge za izdavanje radova) moraju 

iscrpno / potpuno unaprijed raščistiti moguće nesuglasice između 

ugovornih strana - međusobne obveze jasno utvrditi. 

Nejasne, nepotpune podloge za izdavanje radova dovode do loših 

ugovora koji izazivaju sukobe / prekoračenje rokova / nedostatke / 

smanjenje vrijednosti / dodatne troškove. 

2.3 Sredstva / instrumenti za ugovaranje radova 

* BGB (Građanski zakonik) propisuje u ugovoru o građenju (ugovoru 

o radu) pravne odnose između investitora / izvođača (naručitelja 

/ izvoditelja) ako nema drugačijih sporazuma. Članci 631 .-651. 

Sadrže prave norme za ugovore o radu. Naslovi / sadržaji pojedinih 

članaka su: čl.631. suština ugovora o radu, čl.632. naknade, čl.633. 

jamstvene obveze izvođača, otklanjanje nedostataka, čl.634. 

postavljanje rokova i mogućnost promjene, smanjenja i prekida, 

52 


->&) 

čl.635. naknada štete zbog neizvršenja. ČI.636. kašnjenje izvedbe, 

čl.637. prestanak jamstva, čl.638. kratka zastara, čl.639. prekid i 

obustava zastare, čl.640. obveze prihvaćanja naručitelja, čl.641. 

dospjelost plaćanja, čl.642. suradnja naručitelja, čl.643. otkaz od 

strane izvoditelja, čl.644. nositelj rizika, čl.645. jamstva naručitelja, 

čl.646. dovršetak preuzimanja, či.647. založno pravo izvoditelja, 

čl.648. hipoteka na građevinsko zemljište, čl.649. otkaz od strane 

naručitelja, čl.650. predračun, čl.651. ugovor o isporuci djela -» s. 

55©-© 

* VOB (Pravilnik o obavljanju građevinskih radova) ima poseban 

pristup (suprotno općenitim odredbama BGB) i vodi računa o 

tome da u ugovoru o građenju budu regulirani raznovrsni stručni i 

pravni problemi / zahtjevi (usp. AGB - zakon). VOB nije zakon ni 

pravni propis, pa vrijedi tek ako se dogovori njegova primjena (dio 

B/C, moguć i u okviru općih poslovnih uvjeta, usp. AGB - zakon, 

čl. 23.5.). 

Podjela VOB-a u tri dijela: 

- VOB/A (DIN 1960) = Opće odredbe za izdavanje građevinskih 

radova 

Sadržaj: smjernice za formiranje i sastavljanje raspisa natječaja, 

izdavanje radova, ugovaranje. Odredbe VOB/A imaju obilježje preporuke 

(za privatne investitore) - a obavezujuće su za javnopravne 

investitore. 

- VOB/B (DIN 1961) = Opće odredbe za ugovaranje izvedbe 

građevinskih radova 

Sadržaj: posebno sastavljene odredbe za građevinske ugovore, 

koje odgovarajuća BGB-pravila stavljaju izvan snage ako je tako 

dogovoreno. Naslovi / sadržaji članaka su: čl. 1. vrsta / opseg rada, 

čl. 2. naknade, čl. 3. podloge za izvedbu, čl. 4. izvođenje, čl. 5. 

rokovi izvedbe, čl. 6. ometanje i prekid izvođenja, čl. 7. podjela rizika, 

čl. 8. otkaz od strane naručitelja, čl. 9. otkaz od strane izvoditelja, 

čl. 10. odgovornost ugovornih strana, čl. 11. kaznene odredbe, 

čl. 12. preuzimanje, čl. 13. jamstva, čl. 14. obračun, čl. 15. rad u 

akordu, čl. 16. isplata, čl. 17. osiguranje, čl. 18. sporovi. 

- VOB/C (DIN 18300 18450) = Opći tehnički uvjeti za ugovaranje 

građevinskih radova (ATV) 

Sadržaj: pravila (prema sporazumu) za pojedine vrste radova (npr. 

zemljani radovi, zidarski radovi itd.) prema jedinstvenoj sistematizaciji 

s. 55 © 

0. Upute za opis radova - pomoćne napomene za sastavljanje 

jednoznačnih, iscrpnih raspisa (br.01 opći neophodni podaci, br.02 

potrebni dopunski podaci, usp. VOB/A, članak 9.1. 

1. Važeće područje, - upućivanje na postojeće DIN-norme (tehničke 

odredbe za izvođenje); generalna klauzula: "Gradiva i građevinski 

elementi podrazumijevaju se uključivši isporuku, istovar i 

skladištenje". 

2. Gradiva / građevinski elementi, - uvjeti kvalitete, "standardi" za 

gradiva /građevne elemente (DIN-norme, službena odobrenja). 

3. Izvođenje, - propisi glede tehnike izvođenja (eventualno DINnorme) 

usmjereno na "standardno izvođenje". 

4. Pomoćni radovi / posebni radovi, - utvrđivanje vrste / opsega 

pomoćnih radova (uz glavne radove prema popisu radova) bez posebne 

naplate. 

5. Obračun - propisi za obračun prema utvrđenim stvarno izvedenim 

količinama (odnosi se na obračunske jedinice, razgraničenje dijelova 

građevine koji se međusobno isprepleću, ponovljena izmjera 

odnosno odbici). 

Opći sastavni dijelovi ugovora, najčešće nedovoljni za jednoznačno, 

zaključno reguliranje, dopunjuju se "prethodnim napomenama" 

(dodatni ugovorni uvjeti, posebni ugovorni uvjeti, ne smiju 

biti u proturječju s općim odredbama za ugovaranje, uz potpunu

primjenu odredaba AGB - zakona (uravnoteženost VOB-a kao 

"cjeline"), 

_ potrebni dodatni sporazumi razjašnjavaju jednoznačno VOB 

"može se - odredbe", npr. Postupak prijama itd. 

- mogući dodatni sporazumi odnose se na odredbe koje služe 

definiranju aktivnosti (bez narušavanja uravnoteženosti VOB-a), 

npr. izvještaji u građevnom dnevniku, način izražavanja itd. 

s. 56 

* Opis aktivnosti, kao jednoznačna, iscrpna definicija aktivnosti, 

postaje podlogom kasnijeg ugovora o građenju —> s. 56 Treba 

razlikovati: 

- opis aktivnosti s popisom radova (VOB/A, čl.9,/3-9); 

- opis i program radova (funkcionalni opis aktivnosti, FLP; VOB/A, 

ČI.9./10-12). 

Opisi građenja (opći prikaz graditeljskog zadatka) upotpunjuju popise 

radova tako da postaju opisi radova. 

popisi aktivnosti, rastavljanje na pojedinačne pozicije (pozicija je 

opis dijela aktivnosti prema vrsti, kakvoći, količini, dimenziji, obilježeno 

rednim brojem / brojem pozicije) -> s. 56 @ mogu se raščlaniti 

nepovezano (stupnjevi izgrađenosti / faze građenja / stupnjevi 

dovršenosti) ili prema naslovima (sažeto prema vrstama radova) uz 

pomoć "prethodnih napomena" ->s. 56 

Programi aktivnosti, opisi mjerodavnih uvjeta / zahtjeva (oblikovno, 

funkcionalno, tehnički, ekonomski) koji se odnose na dovršenu 

aktivnost. Odustajući od detaljnog prikaza faze aktivnosti (suprotno: 

popis aktivnosti s pojedinačnim pozicijama; moguć je standardizirani 

popis aktivnosti bez naznake količina). 

Opisi aktivnosti - kao dio podloga za pogodbu radova - unošenjem 

cijena (ponuda) i raspisom (izdavanje radova) postaju dijelom ugovora 

o građenju. Ima li proturječnih dijelova ugovora, vrijede redom 

(usp. VOB/B čl. 1.1): 

Opis aktivnosti, posebne ugovorne odredbe, eventualne dodatne 

ugovorne odredbe, eventualni dodatni tehnički uvjeti, opći tehnički 

uvjeti za ugovore o izvedbi građevinskih radova (VOB/B) (dakle 

"posebno" vrijedi prije "općeg") -> s. 56 

* Standardna knjiga aktivnosti (StLB) za građevinarstvo pomaže 

pri sastavljanju opisa aktivnosti (daje: sažete tekstove, tehnički 

besprijekorne, potpune) tako što nudi standardna poglavlja opisa 

pojedinih pozicija koje se uklapaju u odgovarajuća područja aktivnosti 

(područja aktivnosti približno su vrste građevinskih radova 

prema VOB/C). 

Poglavlja standardnog teksta raspoređena su hijerarhijski u 5 odjeljaka. 

Svako poglavlje ima svoj broj. Tako se pojedini tekstovi (povezani 

u poglavlje, prema potrebi iz 5 odjeljaka; skraćeni tekst / 

opširni tekst) mogu kombinirati (broj odjeljka, tj. vrste radova + broj 

pojedinih poglavlja = broj standardnog opisa aktivnosti) s. 56 

Jedinstvena (standardizirana) kombinacija omogućuje racionalizaciju 

kroz EDV (Izdanja knjiga o standardnim radovima: Zajednički 

odbor elektronika u graditeljstvu, GEAB; cilj: primjena jedinstvenih 

standardnih tekstova za opis aktivnosti u graditeljstvu na području 

cijele države). 

Daljnje zbirke standardnih tekstova za radove u graditeljstvu: 

- katalog standardnih radova za cestogradnju i mostogradnju 

(StLK), područja aktivnosti 100-199; 

- katalog standardnih radova za vodogradnje (StLK), područja aktivnosti 

200-299; 

- knjiga standardnih aktivnosti savezne željeznice (StLB-DB), područja 

aktivnosti 400-499; 

- regionalni katalozi aktivnosti (RLK) pojedinačnih korisnika, područja 

aktivnosti 800-999. 

* LV - obrasci za popise aktivnosti slični su građevnoj knjizi 

(prethodnik StLB). Ti obrasci obuhvaćaju što je moguće više 

varijanata teksta (tekstovi stvoreni precrtavanjem), pa zbog toga u 


kompletu postaju vrlo opsežni. Ponuđači: različiti izdavači 

->• s. 56 

* Obrasci namijenjeni proizvođačima za popise aktivnosti nude 

dodatne informacije, pomažu pri rješavanju posebnih konstrukcijskih 

detalja. 

Cijelo je područje izdavanja radova idealno EDV-pogodno (tekstovi, 

proračuni). Kombinacija podataka za izdavanje radova i planiranja 

izvođenja moguća je primjenom odgovarajućeg CAD (Computer 

Aided Design) AVA (raspis / izdavanje / obračun) - 

softvvareom. 

3.0 Nadzor (nadzor na građevini, objektu / dokumentacija) 

3.1 Definicija aktivnosti / sadržaji regulirano propisom HOAI, čl. 

15. faze aktivnosti 8 i 9. 

* Osnovne aktivnosti: 

- nadzor tijekom izvođenja objekta glede usklađenosti s građevnom 

dozvolom, planovima izvođenja i opisima aktivnosti, kao i s općenito 

prihvaćenim pravilima tehnike i odnosnim propisima; 

- koordiniranje stručnjaka koji sudjeluju u nadzoru; 

- kontrola i korigiranje detalja predgotovljenih elemenata; 

- sastavljanje i praćenje terminskog plana (gantogram); 

- vođenje građevnog dnevnika; 

- zajednička izmjera radova s izvođačima; 

- prijam građevinskih radova uz suradnju drugih stručnjaka uključenih 

u projektiranje i nadzor; utvrđivanje nedostataka; 

- kontrola računa; 

- utvrđivanje troškova prema DIN-u 276 ili prema pravnim propisima 

za obračun u stanogradnji; 

- zahtjev za službena primanja radova i sudjelovanje u njima; 

- predaja objekta, uključujući sastavljanje i predaju potrebnih podloga, 

npr. upute za rukovanje, atesti; 

- popis jamstvenih rokova; 

- nadgledanje uklanjanja nedostataka koji su ustanovljeni prilikom 

primanja radova; 

- kontrola troškova; 

- obilazak objekta kako bi se ustanovili nedostaci prije isteka jamstvenog 

roka izvođača; 

- nadgledanje otklanjanja nedostataka koji su nastali tijekom jamstvenog 

roka, ali najdulje do pet godina od primitka građevinskih radova; 

- suradnja pri oslobađanju od aktivnosti osiguranja; 

- sustavno sređivanje crteža i proračuna objekta. 


- sastavljanje, nadgledanje i daljnje vođenje plana isplata; 

- sastavljanje, nadgledanje i daljnje vođenje diferenciranih planova 

vremena, troškova ili kapaciteta; 

- djelatnost odgovornog voditelja gradnje, ako ta djelatnost prema 

zakonima dotične zemaljske vlade prelazi okvire osnovne aktivnosti 

iz faze aktivnosti 8; 

- sastavljanje plana zaliha; 

- sastavljanje popisa opreme i inventara; 

- izrada uputa za čuvanje i održavanje; 

- promatranje objekta; 

- upravljanje objektom; 

- obilazak građevine nakon predaje; 

- kontrola radova na čuvanju i održavanju; 

- priprema brojčanih podataka za datoteku objekta; 

- iznalaženje i utvrđivanje troškova za izradu financijskih pokazatelja; 

- preispitivanje analize troškova / koristi za građevinu i poslovanje. 

53

3.2 Ciljevi/rizici građevinskog nadzora. 

Građevinski nadzor usmjeren je na dva težišta: 

- kontrola, izmjere, obračun kao dopuna AVA (raspis, izdava-nje, 

obračun; usp. poglavlje izdavanje posla) -> s. 57 

- planiranje tijeka građenja uz primjenu metoda projektantskog 

menadžmenta (raspoloživost ljudi, mehanizacije, materijala u 

pravo vrijeme, u potrebnoj količini, na pravom mjestu). 

Najvažnija pomoćna sredstva jesu tehnike planiranja tijeka građe- 

nja / tehnike terminskog planiranja prema različitim metodama. Loš 

nadzor, manjkava kontrola dovode često do nezadovoljavajućeg 

izvođenja, nedostataka (vidljivi / skriveni), pogrešaka u obračunu, 

povećanja troškova, opasnosti za ljude (nesretni slučajevi) i mate- 

rijal. Nezadovoljavajući projektantski menadžment, odsutnost koor- 

dinacije najčešće dovode do kašnjenja / dodatnih troškova. 

3.3 Sredstva/instrumenti za građevinski nadzor 

* Podloge AVA, kao i sredstva / instrumenti za planiranje iz- 

vedbe objašnjeni su pod 1.3.12.3. Građevinski nadzor temelji se na 

projektu (izvedbeni nacrti, nacrti detalja, posebni crteži), te eventu- 

alnoj građevnoj knjizi odnosno na podlogama za ugovor o gra- 

đenju. 

* Tehnike planiranja tijeka građenja / terminsko planiranje 

koriste različite uobičajene metode: 

- Gantogrami postavljaju u koordinatnom sustavu vertikalno 

(= os y = ordinata) faze rada / građevinske procese, a horizontalno 

(= os x = apscisa) pripadajuće vrijeme (određeno temeljem iskust- 

venih vrijednosti / proračuna) koje je prikazano duljinom odgovara- 

juće horizontalne crte. Redoslijed građevinskih radova trebao bi biti 

prikazan odgovarajućim redom upisa u dijagram. Popisi aktivnosti 

( = liste prikaza tijeka građenja = liste podataka o radovima) pripo- 

mažu pri izradi gantograma i omogućuju usporedbu predviđeno - 

ostvareno. 

Prednosti gantograma: preglednost, očiglednost, čitljivost (prikaz 

proporcija vremena). Nedostaci gantograma: paušalnost, neraš- 

članjenost dijelova procesa, teškoće u prikazu kombinacija / ovis- 

nosti radnih procesa (nekritični / kritični procesi = promjena traja- 

nja procesa odgovara promjeni vremena zbroja procesa, ne može 

se ustanoviti). Područja primjene: prikaz tijeka građenja bez po- 

sebnog smjera dovršavanja, planiranje pojedinih tokova (programi 

aktivnosti), planiranje ulaganja (program radne snage / program 

opreme) -» s. 57 @. 

- Linijski dijagrami (dijagrami brzine, puta [količina], vremena) 

predstavljaju u koordinatnom sustavu na jednoj osi (kojoj = ovisno 

o građevinskom zadatku) jedinice vremena (odabrane), a na drugoj 

jedinice duljine puta (rjeđe količina). Iz toga se raspoznaje brzina iz- 

vođenja (kut koji proizlazi iz odnosa vrijeme / put) i vremenski i pro- 

storni razmaci između aktivnosti. Prednost: očigledna predstava br- 

zina i kritičnih razmaka. Nedostaci: nepreglednost pri preklapanju 

različitih aktivnosti (prostorno, vremenski kad tijeku građenja ne- 

dostaje smjer prema dovršenju) Područja primjene: prikaz tijeka 

građenja s određenim smjerom dovršavanja (duljina, visina, npr. ce- 

ste, potkopi i si., tornjevi, dimnjaci i si.) -«57 

- Mrežni planovi, rezultati tehnike mrežnog planiranja (dio istraži- 

vačke oblasti Operation Research) [si.22], služe analizi, prikazu, 

planiranju, upravljanju, kontroli odvijanja radova. Uvršta-vanjem što 

više ulaznih parametara (vrijeme, troškovi, sredstva za izvedbu itd.) 

prikazuju se međusobne ovisnosti različitih aktivnosti. 

Mrežni proračuni polaze od projektnog polaznog termina VZ (O) 

(startni čvor, pojmovi vidjeti DIN 69900, list 1), pronalaze (proračun 

unaprijed) najranije termine FZ (najraniji termin početka, FAZ / 

najraniji termin završetka, FEZ) za nastupanje svih događaja / pro- 

cesa (D = trajanje, vrijeme između početka i završetka procesa). 

Rezultat = put najduljega trajanja (kritični put) / projektni termin 

završetka FZ(n). Uključene prethodno procijenjene vremenske 

54 


rezerve daju (pribrojene) navedeni projektni rok završetka VZ(n), 

najkasnije rokove SZ (najkasnije rokove početka, SAZ / najkasnije 

rokove završetka, SEZ) za nastupanje svih događaja / procesa 

(proračun unatrag), najkasniji projektni rok početka SZ, odnosno 

ukupnu vremensku rezervu GP pojedinih događaja / procesa (GP = 

najkasniji rok SZ . najkasniji početni, završni rok SAZ / SEZ minus 

najraniji rok - najraniji početni, završni rok FAZ/FEZ) -» s. 57 

Različite orijentacije mreže (procesi / događaji) i prikazi (strelice / 

čvorovi) daju tri tipa mrežnih planova s. 57 @ 

1 Metode streličnog mrežnog planiranja (Critical - Path - 

Method, CPM) prikazuju procese strelicama (rubovima). Čvorovi 

predstavljaju početne i završne događaje procesa. Temeljni pore- 

dak odnosa (= ovisnost između događaja /procesa može se kvan- 

tificirati) kad je CPM normalni slijed (određeni odnos od završetka 

prethodnog do početka sljedećeg događaja; završni događaj pro- 

cesa A = početni događaj procesa B). Vremenski model je determi- 

niran (tj. procesu je određeno konkretno procijenjeno vrijeme). 

Međusobno ovisni procesi koji teku usporedno, međuzavisnosti 

dijelova procesa kao preduvjet nekog sljedećeg procesa prikazuju 

se fiktivnim procesima (nulte veze, Dummy, odnosi redoslijeda u 

streličnim mrežama s vremenskim razmakom 0) -» s. 58 @ - 

Sadržaji streličnih mrežnih planova odražavaju se u listama proce- 

sa (izlistanje pojedinačnih aktivnosti s odgovarajućim naznakama 

vremena) s. 58 

2 Metode čvornog mrežnog planiranja (Metra - Potential - 

Method, MPM) prikazuju procese čvorovima. Strelice odražavaju 

odnose organizacije radova. Temeljni odnos organizacije (def.v.g.) 

kod MPM je početni slijed (određen odnos od početka prethodne do 

početka sljedeće aktivnosti; početni događaj aktivnosti A = početni 

događaj aktivnosti B). Vremenski model je determiniran (v. CPM). 

Sadržaji čvornih mrežnih planova prikazuju se u listama procesa 

(usp. CPM) -» s. 58 @ @ 

3 Metode mrežnog planiranja pomoću čvorova događaja 

(Progmamm Evaluation and Review Technique, PERT) prikazu- 

ju događaje čvorovima. Strelice odražavaju odnose organizacije 

radova. Vremenski model je normalno stohastički (= određivanje 

vremenskih razmaka između događaja računom vjerojatnosti). 

Geometrijski modeli PERT + CPM mogu dati mješovite prikaze 

(procese kao strelicu, događaje kao čvor). 

Teoretski se može zamisliti mrežni plan pomoću strelica događaja, 

ali nema primjenjivane metode. 

Prednosti / nedostaci / područja primjene različitih metoda mrežnog 

planiranja: unaprijed organizirane mreže s determinističkim vre- 

menskim modelom (CPM/MPM) najprikladnije su za detaljirano 

upravljanje / kontrolu izvođenja građevina (težište na pojedinim ak- 

tivnostima). Mreže orijentirane prema događajima (PERT) bolje 

služe okvirnom i pregleđnom planiranju (događaji = miljokazi). 

Čvorni planovi aktivnosti (MPM) lakše se postavljaju / mijenjaju 

(dosljedno odvajanje planiranja tijeka od planiranja vremena), pri- 

kazuju veći broj uvjeta nego strelični planovi aktivnosti (CPM; ali 

CPM je rašireniji u praksi; stariji, razvijeniji, organizacijski odnosi 

koji se pojavljuju u mrežnim planovima uobičajeni su slijed aktivno- 

sti u 70-80% slučajeva). 

Mrežni su planovi općenito vrlo detaljirani, ali nedovoljno ilustrativ- 

ni (stoga: dodatni prikazi rezultata u obliku gantograma, v.g.) Kao 

pomoć za posebno velike mrežne planove predestinirana je EDV 

(za sastavljanje mrežnog plana dovoljan je unos odgovarajućih po- 

dataka iz liste procesa). Postoji odgovarajući software (pretežni dio: 

CPM). 

CD

Izolacija 

Podloga za pad 

8 cm, arm. betonska ploča 

Procjedni otvor 10 cm 

(3) Nacrt detalja 

[Ugovor 0 građenju) 

" r 

Dodatak 

Cijena + 

(4^) Ugovor o građenju 

BGB 

Pravni propisi 0 

ugovaranju radova 

§§ 631 ff BGB 

I 

i 

Odnos investitor / 

izvođač 

I Podloga za ustupanje 

LPH 1 Prikupljanje podloga 

lph 2 Idejni projekti 

LPH 3 Glavni projekti 

lph i. Planovi za građ. dozvolu 

lph 5 Izvedbeni projekti 

lph 6 Priprema za ustupanje radova 

lph 7 Suradnja pri ustupanju 

Dopisi + [Pogodbene podloge 

Ugovorni uvjeti + I Opis aktivnosti 

Dio A, B + C 

ORGANIZACIJA GRAĐENJA 

Pravila VOB/B koja odstupaju od pravila ugovaranja BGB 

BGB ugovor o radu VOB/B 

§632 Naknade 

§633 Nedostaci 

§ 634 Postavljanje rokova, 

promjene, smanjenje 

§ 635 Naknada štete 

§ 636 Zakašnjenje izrade 

§ 637 Prestanak jamstva 

§ 638 Zastara (kratka) 

§ 639 Zastara (prekid, obustave) 

§640 Prijam 

§ 641 Dospjelost plaćanja 

§ 642 Suradnja naručitelja 

§ 643 Otkaz od strane izvođača 

§ 644 Rizik 

§ 645 Odgovornost naručitelja 

§ 646 Dovršenje umjesto prijama 

§ 647 Pravo izvođača na hipoteku 

§ 648 Hipotekarno osiguranje građevine 

§ 649 Pravo otkaza naručitelja 

§ 650 Predračun troškova 

§ 651 Ugovor 0 isporuci 

© lz: Mantscheff: "Einführung in die Baubetriebslehre", dio 1, Werner Verlag, 

§ 2 Naknade I 

|§ 14 Obračun | 

§ 15 Rad u akordu 

§ 4 Izvođenje (br 7) 

§ 13 Jamstvo (br. 3, 5, 6) 

|§ 17 Osiguranje | 

|§ 13 Učinci jamstva (br. 3, 6) 

§ 4 Izvođenje (br. 7) 

§ 8 Otkaz putem AG (br 5) 

§ 13 Jamstvo (br. 7) 

§ 5 Rokovi izvođenja 

§ 13 Jamstvo (br. 3) 

|§ 13 Jamstvo (br. 3, 7) 

|§ 13 Jamstvo I 

|§ 12 Prijam | 

|§ 16 Plaćanje | 

§ 4 Izvođenje 

§ 9 Otkaz putem AN 

§ - uputa § 12 br. 6 

§ 7 Podjela rizika 

§ 12 Prijam 

- ne postoji 

- ne postoji 

8 Otkaz putem AG 

- uputa § 2 

- nije predmet VOB 

Düsseldorf, 1985. s. 49 

VOB/B 

(8) Opći uvjeti ugovaranja 

Opseg ugovora i 

prijevremeni raskid 

Izvođenje 

Plaćanje 

1. Zemljani radovi i temeljenje 

(F) DIN 18300 Zemljani radovi 

(F) DIN 18301 Bušaći radovi 

(R)DIN 18302 Građenje bunara 

(R)DIN 18303 Zagrađivanje 

(R) DIN 18304 Pobijanje pilota 

(R)DIN 18305 Navodnjavanje 

(F) DIN 18306 Odvodnjavanje i 

kanalizacija 

(R)DIN 18307 Vodovodi i plinovodi 

(F) DIN 18308 Drenaže 

(R)DIN 18309 Injektiranje 

(R) DIN 18310 Radovi na osiguranju 

vodotoka, nasipa i obaloutvrda 

(R)DIN 18311 Bageriranje u vodi 

(R) DIN 18312 Podzemni radovi 

(R)DIN 18313 Izrada dijafragmi s 

potpornom tekućinom 

(R) DIN 18314 Radovi s mlaznim betonom 

(9) Iz: VOB dio C 

A2 Oznaka prostorije B2 Veličina prostorije B4 Kućanski tehnički priključci za B5 Mjerne veličine 

1 2 3 1 2 3 1 2 3 4 5 6 1 3 ti 

Izvođenje, smetnje, 

preuzimanje 

Podnošenje rizika, 

odgovornost, garancija 

->QQ 

2. Grubi radovi 

(R) DIN 18330 Zidarski radovi 

(R)DIN 18331 Betonski i arm. bet. radovi 

(R) DIN 18332 Radovi s prirod, kamenom 

(F) DIN 18333 Radovi s beton, blokovima 

(R) DIN 18334 Tesarski radovi i drv. konst. 

(R)DIN 18335 Građenje čelikom 

(R)DIN 18336 Izolaterski radovi 

(R)DIN 18338 Krovopokrivači i krovo- 

- izolaterski radovi 

(R)DIN 18339 Limarski radovi 

3. Završni radovi 

(R) DIN 18350 Žbukanje i radovi u gipsu 

(R)DIN 18352 Keram. radovi i opločenja 

(F) DIN 18353 Izrada podnih podloga 

(R) DIN 18354 Asfalterski radovi 

(F) DIN 18355 Stolarski radovi 

(R)DIN 18356 Parketarski radovi 

Privr. broj prostorije 

A B c 

W 104 

Korištenje 

Hodnik 

Korisnik 

(ABT) 

2 

m 

N 6,92 

S Visina 

> m 

1 2,47 

•e Sadržai 

(jl) Dodatne pojedinosti (^2) Opis djelatnosti 

Primjer 1. Količina i EP izvan teksta 

Poz. Količ. Opis 

EP GP 

jedinična ukupna 

cijena cijena 

2.02 105,0 m podnih ploča podruma od nabijenog 

betona B debljine 10, 12 cm izvesti: Površine 

treba oblikovati u padu prema slivnicima. 

za 1 m 2 35,70 3748,50 

Nedostaci: a) mnogo prostora za tekst 

b) nema podataka za udio u EP 

c) EP nije napisan slovima 

Primjer 2. EP u tekstu 

2.02 105,0 m podnih ploča podruma od nabijenog 

betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Površine 


- rad DM 24,60 

-materijal DM11,10 

- ostalo DM -,- za 1 m 2 

EP i. W.. tridesetpet 70/100 

Nedostaci: EP i količine nisu u istom retku 

Primjer 3. EP i količine u tekstu i u jednom retku 

2.02 Podne ploče podruma od nabijenog 

betona B debljine 10, 12 cm, izvesti: Površine 


105 m 2 

UM/S: DM 24,60/DM 11,10/DM -,- 

EP i. W.: tridesetpet 70/100 

Prednosti: a) velika ušteda prostora 

b) količine x EP = ukupna cijena u jednom retku 

® 

Popis djelatnosti 

Popis djelatnosti (LVZ) 

Prethodne napomene i pozicije 

Podloge za ustupanje radova (VOB/A§ 17 br. 1 odsj. 2d) 

Raspis (poziv 

za podnošenje 

ponuda 

(VOB/A 

§ 17 br. 4) 

+ 

Uvjeti natječaja 

(VOB/A 

§ 10 br. 4. 

odsj. 2) 

Pogodbene podloge 

(VOB/A § 10 br. 1-3; VOB/B § 1 br. 2) 

Tehnički sadržaj Pravni sadržaj 

(1) Opis radova (2) Posebni 

ugovorni uvjeti BVB 

(4) Dodatni tehnički 

propisi ZTV 

(5) Opći tehnički 

propisi VOB/C 

Ugovor o građenju 

(3) Dodatni 

ugovorni uvjeti ZVB 

(6) Opći ugovorni 

uvjeti VOB/B 

35,70 3748,50 

35,70 3748,50 

Redni broj 

(OZ) 

Brojčana oznaka standardnog rada 

Opis djelatnosti 


Količina Jedinica 

mjere 

3,01 81 013013 11 11 10 14 

Beton sloja čistoće 

podloga horizontalna 

gornja površina betona horizontalna 

od nearmiranog betona 

kao normalni beton DIN 1045 

B5 

debljina 8 cm 25 m 

Kratki tekst: "si. čist., beton, B5" 

81013 013 11 11 10 U 

T„T2,T3.T4,T5 

(16) Standardni tipski tekstualni opis 

(15) Podloge za ustupanje radova Popis radova 

56 

- Godina izdanja StLB: 1981 

• područje djelatnosti: betonski i 

armiranobetonski radovi 

• beton na licu mjesta sloja čistoće 

- podloga horizontalna 

• gornja površina betona horizontalna 

• od nearmiranog betona 

• kao normalni beton DIN 1045 

• B5 

• debljina 8 cm 

Izvod: StLB, LB 013 (betonski i armiranobetonski radovi) 

0) 

EP GP 

T1 T2 T3 Jed. Dugi tekst K.-br. Kratki tekst 

3.2. Elementi zgrada u izgradnji 

Uputa: 

Opisu radova trebaju prethoditi 

propisi o obračunu odjeljka 

0.1 str. 7 Konstruktivno povezani 

elementi građevine koji se izvode 

u jednom radnom procesu moraju 

se opisati u T1/048 ili 053 

037 Beton na licu mjesta za zid zid 

038 — zid okna zid okna 

039 — zid kanala zid kanala 

040 — zid između čelične konstrukcije zid 

041 — parapet parapet 

042 — stubišni parapet stubišni 

parapet 

043 — atika Attika 

044 — potporni zid potporni zid 

045 — krilni zid krilni zid 

046 — zid potpornja potporanj 

047 — zid ležaja ležaj 

048 

11 beton na licu 

Q 

mjesta 

1 jedna bočna površina u nagibu 

2 , nagih 21 

3 obje strane nagnute 

® Izvod: standardna knjiga radova 

Zidovi 

1. m 2 /m 3 vanjski / unutarnji / potporni zidovi (navesti mjesto), u 

betonu / armiranom betonu debljine cm od B u dvostranoj 

oplati, sa / bez armature Č ... koja se doprema / postoji na 

gradilištu, bez / sa oplatom 

Posebni zahtjevi: 

beton m° 

betonski čelik kg po m 2 /m 3 

oplata m 2 po m 2 /m 3 

2. m 3 •• 

vanjski / unutarnji / potporni zidovi, KG, u armiranom betonu 

debljine 30 cm od B15, u dvostranoj oplati, bez bet. čelika, bez 

oplate 

3 po m 2

(19) Nadzor na objektu 

— 

Program gradnje 

radna 

Teška - 

radna_ 

reška 

L T D 

21 

20 fc 

19 

Raspis 

Ustupanje 

lb 

18 b 

17 

nm uređenje gradilišta 

CZ1 zemljani radovi 

C3 betonski radovi 

E 

Obračun 

Veliača Ožuiak Travani 

HOAI, § 15, LPH 6 -i 7 

HOAI, § 15, LPH 8 

WW 

16 fc ê o 

15 fc

I 

I . 

I i 

I / 

10 

20 

i \ 

i \ 

58 

Odnosi završetak- 

- početak (prividna 

aktivnost) 

Čvor 

od j 

1 

Završni događaj od j 

SA FA 

SE FE VN ». 

GP NP VD 

\ 

i 

0 0 103 2 2 X 28 19 

0 2 2 0 3 •f 9 10 

13 B 104 18 13 

5 B 5" 5 9 

Metoda mrežnog planiranja 

strelicama aktivnosti 

Metoda mjerila 

0, 0, 

Normalni slijed Normalni slijed s 

prividnom aktivnošću 

8 8 

0 13 

Linijski dijagram Gredni dijagram 

Q3 

i Završ. Zavri 

—fr događ. • događ. 

od i od j 

\ 

VN 

VD 

NP 

FA 

FE 

SA 

SE 

GP 

4 4 302 6 8 

16 16 16 16 

0 4 Uft 0 21 

I 

Vremenski uvjetovana 

prividna aktivnost 

broj aktivnosti 

trajanje aktivnosti 

broj mrežnog plana 

najraniji početak 

najraniji završetak 

najkasniji početak 

najkasniji završetak 

ukupno rezervirano vrijeme 

= lančana igra 

aktivnost 

nulta veza odn. Dummy 

kritični put 

32 32 

0 22 

8 8 402 16 16 

0 11 4 0 12 I 0 19 8 0 20 

20 26 303 32 30 1 32 32 403 40 40 

i 2 17 4 2 18 0 23 8 0 24 

—X 1 7 

m 

CQ.2 

vizi 

h E 

^no t 

18 16 304 28 26 40 40 404 60 60 

2 15 10 2 16 0 25 28 0 26 

s O 

Važan obrazac za pojednostavljenje i poboljšanje vođenja gradnje 

je onaj za opis prostorija po broju. 

Ovakvi - ispunjeni obrasci daju podrobniju, pregledniju i jasniju informaciju 

o građevini nego bilo kakav opis, a njima se mogu koristiti 

izvođačevi kalkulanti i voditelj gradnje, a stalno moraju biti pri ruci 

nadzornoj službi. Naknadna pitanja koja smetaju i često izazivaju 

pogrešrle odgovore na taj se način gotovo sasvim izbjegavaju. Tako 

dobiveno vrijeme obilno nadoknađuje neveliki trud uložen u sastavljanje 

građevne knjige = knjige prostorija. 

Glava obrasca već sadrži rubrike u koje se unose mjere promatrane 

prostorije na način da ih je lako provjeriti. 

Stranice u DIN-formatu A4 odmah se više puta kopiraju, tako da 

svaka pozicija sadrži istovjetan tekst; listovi odgovaraju tijeku radova 

te se na kraju uvezuju. 

Po završetku izvođenja građevna je knjiga podloga za obračun radova, 

uz korištenje mjera u glavi obrasca. 

Kasnije će to za iskusnog stručnjaka biti prava kronika građenja ob- 

jekta. 

Bit će najbolje da poleđina obrazaca ostane slobodna kako bi se na 

nju mogli unositi crteži koji se odnose na sljedeću stranicu. 

Podaci se najjednostavnije unose u natuknicama strana 10. Stupac 

"veličina" neka služi samo za unošenje dimenzija predmeta. Tu 

se primjerice unose visina parapeta, visina do vijenca, širina prozorske 

klupčice itd. 

OSNOVNE MJERE (-» Pravilnik o graditeljstvu ) BOL, Neufert 

Normni brojevi (NZ) 

Da bi se dimenzioniranje strojeva i tehničkih uređaja moglo jednoobrazno 

provesti i međusobno prilagoditi, stvoreni su nedugo 

poslije Prvoga svjetskog rata normni brojevi (NZ) (DIN 323), koji 

jednako vrijede u Francuskoj pa čak i u Americi. Osnovna mjera je 

kontinentalna jedinica mjere - metar, a u Americi 40 palaca (cola) = 

1,00 m, točno 1,016 m. 

Čista decimalna podjela metra nije odgovarala potrebama tehnike 

za geometrijskim stupnjevanjem, pa je utvrđena dvojna struktura redova 

NZ u okviru decimalnog sustava, nastala od polovičnog dijeljenja 

broja 1000 = 500, 250, 125 i udvostručenja broja 1 = 2, 4, 8, 

16; sljedeći broj 32 je s obzirom na točnu vrijednost odgovarajućeg 

broja iz prvoga reda od 31,25, broj n = 3,14 i VlO = 3,16 zaokružen 

na 3,15 odnosno 31,5 (položaj decimalnog zareza nema utjecaja na 

broj), te u skladu s tim polovica od 125 = 62,5 zaokružena na 63. 

Geometrijski deseterodijelni NZ - red dakle je: 1; 2; 4; 8; 16; 31,5; 

63; 125; 250; 500; 1000 -» ©(Veći petodijelni i precizniji dvadesetero- 

i četrdeseterodijelni redovi mogu se sa svojim međuvrijednostima 

interpolirati). 

Približne n 

vrijednosti JI 

1.4 Gruba građevinska mjera: grube građevinske mjere jesu mjere 

za grube radove, npr. zidarske mjere (bez debljine žbuke), debljina 

međukatne ploče, mjera neožbukanih otvora za vrata i 

prozore. 

1.5 Izvedbena mjera: izvedbene mjere su mjere za dovršenu građevinu, 

npr. svijetle dimenzije prostorija i otvora nakon dovršene 

obrade površina, tlocrtne mjere postolja, visine katova. 

1.6 Nazivna mjera: kod građevinskih elemenata bez spojnih reški 

nazivne su mjere istovjetne modularnim mjerama. Kod dijelova 

građevine koji sadrže reške dobiju se nazivne mjere iz modularnih 

uz odbitak reški. 

Primjer: 

modularna mjera za duljinu opeke = 25 cm 

debljina reške = 1 cm 

- nazivna mjera za duljinu opeke = 24 cm 

- modul, mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 cm 

- naziv, mjera za debljinu zida od nabijenog betona = 25 cm. 

2 Građevinski normni brojevi 

Redovi prvenstveno Redovi prvenst. Redovi prvenstveno 

za grube radove za detaljne za interijer 

mjere 

a b c d e f g h i 

25 

25 2£ 2£ 25 = 5 

2 3 4 10 2 

5 2x5 4x5 5x5 

2,5 

5 5 

6V4 7,5 

8V, 10 10 10 

12 y2 

12,5 

12 1 /2 15 15 

16 2 /3 

17,5 

18 3 /4 20 

22,5 

20 20 20 

25 25 25 25 25 25 25 

31 

27,5 

1 /4 30 30 30 

33 V3 

32,5 

35 35 

37 1 /2 37 V2 37,5 

41 2 /3 40 40 40 40 

43 3 /4 42,5 

45 45 

50 50 50 50 50 50 50 50 

56 v4 

52,5 

55 55 

58 1 /3 

57,5 

60 60 60 60 

62 y2 62 V2 62,5 

65 65 

66 2 /3 68 3 /4 67,5 

70 

72,5 

70 70 

75 75 75 75 75 75 75 

81 V4 

77,5 

80 80 80 80 

83 % 82,5 

85 85 

87 1 /2 87 1 /2 87,5 

91 2 /3 90 90 90 

93 3 /4 92,5 

95 

97,5 

95 

100 100 100 100 100 100 100 100 100 

3. Male mjere 

Male mjere smatraju se mjere od 2,5 cm i manje. Prema DIN-u 323, 

red R10, treba ih odabirati u veličinama: 

2,5 cm; 2 cm; 1,6 cm; 1,25 cm; 1 cm; 

8 mm; 6,3 mm; 5 mm; 3,2 mm; 

2,5 mm; 2 mm; 1,6 mm; 1,25 mm; 1 mm. 

4. Primjena građevinskih normnih mjera 

4.1 Graditeljske modularne mjere, izvedbene mjere i pojedinačne 

mjere treba uzeti iz tablice. 

4.2 Grube građevinske mjere ili nazivne mjere koje se susreću kod 

dijelova građevine bez reški ili površinske obrade jednake graditeljskim 

modularnim mjerama. Također ih treba uzeti iz tablice 

60 

OSNOVNE MJERE 

4.3. Grube građevinske mjere ili nazivne mjere se kod dijelova 

građevine s reškama ili površinskom obradom izvode iz graditeljskih 

modularnih mjera odbitkom ili dodatkom dimenzija reške 

ili površinske obrade. 

Primjer: modularna mjera duljine opeke =25 cm 

nazivna mjera duljine opeke =25-1 =24 cm; 

modularna mjera širine prostorije =300 cm 

nazivna mjera širine prost. =300+1=301 cm. 

Objašnjenja uz DIN 4172 

Da bi se osiguralo slaganje i najmanjih elemenata građevine, kao npr 

opeke, s građevinskim normnim brojevima, sveden je nemetarski stari 

normni format od 25 x 12 cm (s reškama 26 x 13 cm) na NZ mjeru 

od 250 x 125 mm (s reškama). To daje nominalne mjere 240 x 115 mm. 

Uz odgovarajuću visinu s reškom od 62,5 mm (nominalna mjera = 52 

mm) dobiva se odnos stranica 250 x125 x 62,5 = 4:2:1, što opeci daje 

odlučujuće prednosti, kako je u BOL-u opširno prikazano CD i (1) 

Na taj način u DIN-u 105 normirane zidne opeke svojim modularnim 

mjerama odgovaraju redovima grubih građevinskih radova a, b, c i 

d iz DIN-a 4172 

Isto tako su i mjere drugih elemenata za grube radove kao betonski 

blokovi s. 73, otvori prozora i vrata -» s. 181-187, visine etaža 

itd. normirane prema DIN-u 4172, tako da se njihove dimenzije kao 

crvena nit stalno ponavljaju. 

Uz dio 1.2 i 1.6 DIN 4172 

Modularne i nominalne mjere opeke prema DIN normama 

Vt H^ 

mod. mjera 250x125x62,5 mm 

nom. mjera 240x115x52 mm 

Građevinska modularna (RR) i nominalna (NM) mjera kod zidova od opeke. 

Za otvore: NM = RR + 2 x '/2 reške = RR + 2,5 mm 

© Za stupce; NM = RR - 2 x V? reške = RR - 2,5 mm

Najstarija pravila o građevinskim mjerama ima Japan, gdje su nakon 

velikog požara godine 1657. u Tokiju određeni stil i veličina zgrada 

sustavom mjera po metodi "Kivvariho". Osnovna je mjera bio 

ken = 6 japanskih stopa = 1,818 m. Osovinski razmaci zidova 

određivani su na cijeli ken ili na polovicu kena, pa su prozori i vrata, 

čak i podne hasure, dimenzionirani prema tim osnovnim mjerama. 

To je značajno pojednostavnilo, pojeftinilo i ubrzalo građenje kuća 

u Japanu. Primjeri -> BOL. 

U Njemačkoj je prije uvođenja metarskog sustava u područjima kanatnog 

građenja postojala slična sustavnost. Mjerodavna je veličina 

bila pruska stopa, koja je najšire rasprostranjena i odgovara rajnskoj 

i danskoj stopi. 

Osovinski razmak stupova bio je najčešće 1 pregradak = 2 lakta = 

4 stope -> 0. Pruska, rajnska i danska stopa, koja je još i danas u 

danskom graditeljstvu u uporabi, prevodi se u metarski sustav kao 

31,25 cm, lakat 62,5 cm i pregradak kao 1,25 m. Istu osnovnu mjeru 

od 1,25 m upotrebljavala su mnoga privatna poduzeća za svoje 

standardne gradnje, naročito ako se upotrebljavalo drvo. 

Engleski i američki sustav mjera, koji se također zasniva na 4 stope, 

vrlo je blizu sa 4 engleske stope (= 1,219 m) duljini 1,25 m. Zbog 

toga su građevne ploče, proizvedene na američkim strojevima, u 

zemljama s metarskim sustavom široke 1,25 m, npr. iverice i si. Njemačke 

krovne ploče od eternita također su normnih dimenzija 

2x1,25 = 2,50 m, a isto tako i gipsane ploče. Najzad, brojka 125 je 

NZ koji se najčešće primjenjuje. Red mjera koji proizlazi iz 1,25 m 

preuzet je 1942.g. kao normativ za odgovarajuće nagibe krova 

(2). U međuvremenu su po tom sustavu mjera izvedene tisuće tipskih 

građevina. Osovinski je razmak gredica kod montažnih stropova, 

prema tome, i danas najčešće 125/2 = 62,5 cm = duljina koraka 

odraslog čovjeka -> s. 27. 

Ujednačeni osovinski razmaci za pogonske, industrijske i skladišne 

građevine 

1. Osovinski razmaci 

a) Općenito 

Industrijske i skladišne građevine se u tlocrtu najčešće dijele 

osovinskim razmacima pod pravim kutom. Kao mjerna crta uvijek 

služi os statičkog sustava konstrukcije. Osovinski razmaci su 

mjere nastale dijeljenjem dimenzija tlocrta, čime se određuje položaj 

stupova, nosača, sredine zidova itd. Za okvirne su konstrukcije 

mjerodavne središnje osi ležajnih točaka u temeljima. 

Mjere se uvijek odnose na horizontalnu ravninu tlocrta i vertikalnu 

ravninu projekcije presjeka, što vrijedi i kad se prikazuje nagnuta 

ploha. 

b) Industrijske građevine 

Kod industrijskih građevina za osovinske razmake vrijedi temeljna 

mjera od 2,5 m. Višekratnik od toga daje osovinske razmake 

od 5,0; 7,5 i 10,0 m, itd. U posebnim slučajevima (nastambe 

OSOVINSKE MJERE 

ili blagovaonice) primjenjuje se i temeljna mjera od 2,50/2 = 1,25 

m i njeni višekratnici 

Tako nastaju i interpolirane mjere 1,25; 3,75; 6,25; 8,75 m. 

Primjenu te polovične mjere iznad 10 m treba izbjegavati. 

U skladu s geometrijskim stupnjevanjem preporučuje se iznad 

10 m: 12,50 m, 15,00 m, 20,00 m, 25,00 m, 30,00 m, 40,00 m, 

50,00 m, 60,00 m (62,50 m), 80,00 m, 100,00 m. 

2. 2. Nagibi krova 

Nagibi krova ovise 0 vrsti pokrova i konstrukciji krovišta. U skladu s 

praktičnim potrebama utvrđuju se sljedeći nagibi krova: 

1:20 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom kod čeličnih i armiranobetonskih 

konstrukcija, uz izuzetak posebnih konstrukcija 

kao što su ljuske, šed - krovovi itd.; 

1:12,5 za pokrov bitumeniziranom Ijepenkom na drvenoj konstrukciji; 

1: 4 za pokrov od valovitog salonita, pocinčanog lima s ukrućenjem, 

valovitog lima, pocinčanih čeličnih ploča na letvama ili 

oplati, pocinčanog lima s dvostruko preklopljenim rubovima 

i pokrov bitumeniziranom Ijepenkom za privremene nastambe 

(barake); 

1:2 za pokrov ravnim pločama, itd. 

Objašnjenja 

Planska standardizacija na području industrijskih građevina i baraka 

polazi od tipova koji su se postupno oblikovali. 

Navedeni osovinski razmaci utječu na pojedine detalje građevine: 

stupove, zidove, stropne konstrukcije, vezače, rogove, letve, krovni 

pokrov, prozore, zastakljene površine, vrata, kranske staze i ostale 

elemente. Određivanje neke osnovne mjere ostvaruje preduvjete za 

normiranje mjera pojedinih građevnih elemenata i njihovo lako sklapanje. 

Pri tome treba osovinske razmake zbrajati bez međumjera. 

Kod zidnih blokova, staklenih ploča, armiranobetonskih ploča itd. treba 

uračunati i širinu reški. 

Na temelju normiranih osovinskih razmaka bilo je moguće standardizirati 

razmake ležaja kranskih staza. 

Normirani građevni elementi i dijelovi za ugrađivanje mogu se 

međusobno zamijeniti, mogu se izrađivati unaprijed i svestrano 

upotrebljavati. Serijska proizvodnja, mogućnost zamjene i držanje 

zalihe na skladištu donose uštedu radne snage, materijala, troškova 

i vremena. Normiranje osovinskih razmaka izvanredno pojednostavnjuje 

izvedbu građevine. Pobliže -> BOL. 

O 3.125 - 1125%] 

/ | Šiljati krov za određena 

područja i namjene 

2500 -)100%) 

\ Nagib krova za biber 

crijep i sve ostale vrste 

crijepa 

U 1 875- p75%1 

I Nagib krova za škriljevac 

i obične žljebnjake 

1 250 -| 50%1 

Nagib krova za 

žljebnjake za plitki krov 

625 -r~25%1 

Krovni pokrov Ijepenkom 

za privremene objekte 

Stara danska kanatna zgrada s jednakim osovinskim razmacima stupova Nagib krova u jednolikom stupnjevanju u skladu s vrstom pokrova 

200 - 

125 - 

-15L 

5Vo 

Krovni pokrov Ijepenkom 

za čelične i arm. bet. 

kontrsrukcije 

61

© Građevni elementi u koordinatnom 

sustavu 

(2) Koordinatni sustav 

ipa 

© Koordinatni pravac 

(sjecište dviju ravnina) 

® Koordinatni prostor (ograničen sa 

še šest ravnina) 

© Granični odnos, osovinski odnos 

Koordinatna ravnina 

Granični 

odnos 

© Koordinatna točka 

Superponirani djelomični 

(sjecište triju ravnina) © koordinatni sustav 

© Nemodulama zona 

9 " 

•na /\ 

1 H 1 

© Poprečno priključeni nemodularni 

građevni elementi u središnjem 

položaju 

© Poprečno priključeni nemodularni 

građevni elementi u rubnom položaju 

62 

-72M- 

12.12. Ji. 30 

Dsoblj« 

ilagajna/ 

kiosk 

V\ 

121 30 18 12 12 

Kafeterija 

/jelo 

Veza osovinskog odnosa i 

modularne zone materijala 

33M 

—I—o 36M 

30 

i—o 

96M 114M 

Idejni projekt objekta za odmor na autocesti Predgotovljeni armiranobetonski © stubišni krak 

MODULARNA KOORDINACIJA 

DIN 18000 

DIN- normama 18000 preneseni su međunarodni sporazumi o projektiranju 

i izvođenju građevina kao i za projektiranje i proizvodnju 

građevnih elemenata i poluproizvoda u njemačke normative. Modularna 

koordinacija je pomoćno sredstvo za usklađivanje mjera u 

graditeljstvu. 

Pojam "usklađivanje" ovdje znači da se kod modularne koordinacije 

radi o sređivanju mjera i prostornoj koordinaciji dijelova građevine. 

Zbog toga se u normi postavljaju geometrijske i dimenzijske definicije. 

Modularna koordinacija šadrži podatke za projektantsku i 

konstrukcijsku sustavnost na osnovi koordinacijskog sustava, kao 

pomoćno sredstvo za projektiranje i izvođenje u graditeljstvu. Koordinacijski 

je sustav uvijek objektno specifičan. 

i. Geometrijske definicije 

Koordinacijskim sustavom koordiniraju se građevine i građevni 

elementi te određuje njihov položaj i veličina. Uz toga proizlaze 

nazivne mjere građevnih elemenata kao i mjere reški i priključaka. 

0-©,®. 

Koordinacijski se sustav sastoji od pravokutnih međusobno orijentiranih 

ravnina, čiji su razmaci koordinacijske mjere. Ti razmaci 

mogu, ovisno o projektu, biti u sve tri dimenzije različiti. 

Najčešće se dijelovi građevine u jednoj dimenziji uklapaju među dvije 

paralelne koordinacijske ravnine na način da ispune koordinacijsku 

mjeru, uključivši reške i vodeći računa o tolerancijama. Element 

je tako u jednoj dimenziji definiran svojom mjerom i svojim položajem. 

To se naziva graničnim odnosom. ->©->© 

U nekim drugim slučajevima može biti korisno da se element ne 

uklapa među dvije koordinacijske ravnine, već se njegova središnja 

os poklopi s jednom koordinacijskom ravninom. Tako se element 

u jednoj dimenziji svojom osi definira samo po položaju. ->©->® 

Koordinacijski se sustav može za različite skupine elemenata (npr. 

nosiva struktura, elementi koji zatvaraju neku prostoriju itd.) raščlaniti 

na djelomične sustave. ->© 

Pokazalo se da pojedinačni detalji (npr. stube, prozori, vrata itd.) ne 

moraju biti modularni, nego samo građevni elementi sastavljeni od 

njih (stubišta, fasadni ili pregradni zidni elementi itd.). ->(§) 

Za nemodularne građevne elemente koji poprečno ili uzdužno prolaze 

kroz cijelu građevinu može se uvesti tzv. nemodulama zona 

koja koordinacijski sustav potpuno razdvaja u dva djelomična sustava. 

Preduvjet za to je da su dimenzije elementa u nemodularnoj 

zoni poznate već u trenutku postavljanja koordinacijskog sustava, 

jer se nemodulama zona može odrediti samo potpuno određenom 

mjerom. ->© 

Daljnje su mogućnosti uklapanja nemodularnih elemenata tzv. središnji 

i rubni položaji u modularnim zonama. - 

30 M = 300:19 = 15,8 

16 

->h= 322=18,75 cm 

16 

16 • 26 = 416 cm 

420 = 42 M 

-> b= = 26,2 cm 

16 

(pretpostavljene fuge 1 cm)

Preferentni brojevi 

5 

E 

ci 

|f| 4 • n • M 

Uli 4 • n • m • M 

4 • n • U ||| 

4 • n • m • M U U 

Osnovni modul Ograničenje: 

M = 100 mm horizontalno: 

12M 

Multimodul: 

m x M 6M i 3M 

m = 3, 6, 12 20, 

3M = 300 mm 1M- 

6M = 600 mm 30 

12M = 

1200 mm 1ŽM 

Preferentni 6M 

brojevi 

n x m x M 3M- red 

n = 1, 2, 3, 4, 16 struko, 

5, 6, ... 1M- red 

30 struko 

(2) Primjer za primjenu, kosi krov (3) Dopunske mjere u vertikalama 

0 

ffi 

11 ! 

5 

, 29 „ 39 

?? 34 34 

, ?7 - 24 _ 39 

71 29 34 

"27 

41 

22 

T3 

2 9 22 7 , ? 46 f 2 v ¿1 r* 

51* 

51 39 

56 34 

68 22 - 

, ? 6 5 ' 

?7 63 

1 90 I 

• • c 

1 " 

]•[• no 

1 " 

0 • 

bi l 

- 

24 M 

£ 

3i 

© Dopunske mjere u 

horizontalama 

W t OM 

Z = (12-1) • (5-1) = 44 

Kombinacija dimenzija građevnih elemenata bez zajedničkog faktora 

rj\ Konstrukcija zaobljenog ruba krova 

od reguliranih mnogokuta (situacija) 

Najmanja moguća mjera, od koje 

na dalje nastupa kontinuirani slijed, 

izračunava se pomoću kritičnog 

broja (Krit Z). 

Krit Z = (a -1) (b -1) 

Modularni niz mnogokuta 

(U izvodu) 

KOORDINACIJSKI SUSTAV + 

KOORDINACIJSKE MJERE 

PREMA DIN 18000 MODULARNA 

KOORDINACIJA U GRADITELJSTVU 

Jedinice modularne koordinacije su osnovni modul M = 100 mm i 

multimoduli 3M = 300 mm, 6M = 600 mm i 12M = 1200 mm. iz njih 

se stvaraju ograničeni višekratnici preferentnog reda brojeva. Poglavito 

se od njih trebaju formirati koordinacijske mjere - teoretske 

baždarne mjere. Ograničenje je proisteklo iz funkcionalnih, konstrukcijskih 

i ekonomskih razloga. 0 

Osim toga, postoje i normirane nemodularne dopunske mjere, 

I = 25 mm, 50 mm i 75 mm, npr. za umetke i priključke s preklopom. 

—>• (3) 

Koordinacijski sustav u praktičnoj primjeni. 

Uz pomoć pravila kombinatorike mogu se i građevni elementi raz- 

ličitih dimenzija uklopiti u modularni koordinacijski sustav © 

Proračunom brojčanih skupina (npr. Pitagorinih) ili rastavljanjem na 

faktore (npr. verižni razlomci) mogu se i nepravokutni elementi uklopiti 

u modularni koordinacijski sustav. (2) + (D 

Uz pomoć konstrukcije nizova poligona (npr. trokut, četverokut, peterokut 

i njihovim prepolavljanjem) mogu se projektirati i tzv. 

"okrugle" građevine. © 

Modularnom se koordinacijom mogu povezati tehnička područja 

koja su s obzirom na geometriju i dimenzije međusobno zavisna 

(npr. graditeljstvo, elektrotehnika, transport). (9) 

Također DIN 30798 

(§) Primjena rotacije za 45° uz pomoć 12M u tlocrtu 

Namještaj 

Zgrada 

Građevinski radovi za 

elektroničku opremu 

Transportna N —/ Utovame jedinice 

sredstva | Domena transporta | 

(9) Primjer povezivanja tehničkih područja primjenom modularnih redova 

63


3- 

(T) Pokos građevne jame s bermom za prihvat materijala koji se obrušava 

(?) Mjere osiguranja pri građenju 

4 

Postojeća zgrada 

Izvedba građ. "p ^ Podgrađivanje 

jame prema DIN 4124 (zid, beton ili 

armirani beton) 


Kota berme ne ispod 

kote poda podruma 

Postojeća zgradg^ > 

Stopa temelj ,— S2,0—, 

1 v Podzemna voda 

Al 

© Osiguranje postojećih susjednih 

zgrada 

Predviđena zgrada 

Povgpina terena 

Granica iskopa 

1 prarna slici ® 

i Ali t Stopa temelia:>y^f 

10 w Podzemna voda 

Ali 2 0,5 

I- H 

Postojeća 

zgrada 

(4) Podgrađivanje u presjeku -> © Temeljenje u presjeku -» (7) 

r 7,1 

VI T 

1. kampada 

r~r 

Sljedeća kampada 

1. kampada_i' 

(6) Tlocrt -* (4) © 

1-2:0,6 H 

1 

r " I 

1. kampada 

r 

Sljedeća kampada 

••I / 

1. kampada 

Tlocrt -> (5) 

(-2 0.6H 

(8) Jarak sa zakošenim rubovima (9) Djelomično razuprti jarak 

64 

"1 

>0,05 

vi 

VI 

1.. 

TEMELJNO TLO 

TEMELJENJA, GRAĐEVNE JAME, ROVOVI 

DIN 1 054, 4022, 4030, 4123, 4124, 4125 ->QQ 

Prikupljanje informacija: istraživanje, prosuđivanje. 

Pogrešne ocjene temeljnog tla i stanja podzemne vode, kao i ponašanja 

odabranog načina temeljenja, dovode najčešće do tehničkih 

/ ekonomskih nepopravljivih šteta. 

Oštećenja temelja nastaju uslijed bočnog istiskivanja tla pod opterećenjem, 

tako da temelj tone u tlo ili se pomiče u stranu. Posljedica: 

potpuni slom temelja. 

Slijeganja nastaju zbog tlačenja tla opterećenjem temelja i/ili ako se 

pojave i opterećenja u neposrednom susjedstvu. Posljedica: deformacije 

i oštećenja (pukotine) u gornjemu dijelu građevine. 

Osnovna norma za temeljno tlo i pitanja temeljenja: DIN 1054. Ako 

su na raspolaganju dovoljna lokalna iskustva o sastavu, rasprostiranju, 

položaju i debljini slojeva tla, norma za rutinske slučajeve daje 

smjernice za dimenzioniranje plitkog temeljenja (temelji samci / trakasti 

temelji; temeljne ploče) i dubokog temeljenja (temeljenje pilotima). 

Ako takva iskustva nedostaju, potrebno je : pravodobno ispitati 

tlo, savjetujući se po mogućnosti, sa stručnjacima za geotehniku, 

imati uvida u slojeve tla = iskop jame (ručno / bagerom), bušenje 

(rotacijsko / udarno) s uzimanjem uzoraka (DIN 4020 / 4021) i sondiranje; 

DIN 4094. Broj i dubina ovise o topografiji, vrsti građevine i 

podacima koji se traže. 

Razina podzemne vode: ugradnja piezometara u bušotine i redovito 

mjerenje (promjene razine). 

Ispitivanje uzoraka podzemne vode na agresivnost prema betonu 

DIN 4030. Ispitivanje uzoraka tla: granulometrijski sastav, vlažnost, 

konzistencija, specifična masa, stišljivost, posmična čvrstoća, vodopropusnost. 

Sondiranja daju kontinuirane podatke o čvrstoći / gustoći 

do dubine do koje su provedena. 

Rezultate istraživanja / ekspertno mišljenje o temeljnom tlu (neskraćeno 

dostaviti izvođaču). 

Opis tla (stijene) DIN 4022, klasifikacija za zemljane radove DIN 

18300,18196, podaci o tlu za projektiranje i prikaz temelja: slike slojeva 

DIN 4023 sa slijedom slojeva i njihovim sastavom, stanja podzemne 

vode. 

Dubine temeljenja / iskopa, količine iskopa. 

Uređenje i osiguranje stijenki građevne jame DIN 4124. 

Fali prijevod do kraja 

Bez proračunskog dokaza stabilnosti ne smiju se prekoračiti sljedeći 

kutovi nagiba kosine: 

a) kod nekoherentnog ili nekog koherentnog tla p = 45°, 

b) kod čvrstog ili polučvrstog koherentnog tla p= 60°, 

c) kod stijene /?=80°. 

® Jarak s rubnim gredama 

Poklopac od oblica min. 10 cm 

|-aO,6H 

Podložna gredica 16x16 

cm ili 4> 16 cm (ako je 

—~ potrebno) 

Pojasna gredica 

16x16 cm 

Ukrućenje 

razuporom 

s Viseći čelični štap 

16 mm ili 10x30 mm 

Ovjes (rak) 

Osiguranje ugradnjom vertikalnih 

kanalskih platica

® Osiguranje kosine mlaznim 

betonom 

(7) Osiguranje stijenke oblicama 

Razina podzemne 

vode 

f?, 

-Geosidro 

Čelični stup 

Plavljenje temeljne stope 

© Osiguranje nosačima i ispunom od 

betona 

Građevina se naginje 

Povišeni 

tlak tla 

^7) Građevna jama ispod razine podzemne vode - uzgon djeluje na građevinu 

© Osiguranje stijenke vertikalnim 

drvenim platicama 

Normalna dubina 

polaganja do 0,70 m 

GRAĐEVNA JAMA 

DIN 4124, ZAŠTITA, JAME, 

ZEMLJIŠTE 

Protiv prodora vode sa strane po- 

maže ograđivanje građevne 

jame. Mlazni beton na pokosima 

0, Ugradnje nosača i betons- 

ke ispune (D Čelično žmurje 

0 uvijek osigurano geosi- 

drima. 

Uz mali dotok podzemne vode se 

voda kontinuirano crpi iz uduljbenja 

ili jaraka s drenovima u dnu 

građevne jame (§). 

Kod jačeg dotoka vode kroz dno 

građevne jame, što ugrožava nosivost 

temeljnog tla, potrebno je sniziti 

razinu podzemne vode @ 

Razina podzemne vode treba pasti 

na sigurnosnu dubinu od 50 cm 

ispod dna građevne jame. Jarci 

također moraju biti osigurani izvedbom 

kosih stijenki ili razupiranjem 

0 Kao pravilna dubina 

pola-ganja označen je razmak 

od površine terena do dna kanala 

ili do cijevi. 

preko 0,70 m 

do 0,90 m 

preko 0,90 m 

do 1,00 m 

preko 1,00 m 

do 1,25 m 

Svijetla širina jarka 0,30 m 0,40 m 0,50 m 0,60 m 

Minimalna svijetla širina jarka bez dostupnog radnog prostora 

Vanjski promjer cijevi 

odnosno 

Minimalna svijetla širina b u m 

kolčaka i peleša 

d 

Jarak s podgradom stijenki Jarak bez podgrade stijenki 

u m Normalno S razupiranjem (3 < 60° | b > 60° 

do 0,40 b = d + 0,40 b = d + 0,70 b = d + 0,40 

preko 0,40 do 0,80 b = d + 0,70 

(8^ Otvorena odvodnja građevne jame 1) Kanalizacijski jarci 

preko 0,80 do 1,40 b = d + 0.85 b = d + 0,40 b = d + 0,70 

preko 1,40 b = d + 1,00 

^B) Minimalne svijetle širine za prohodne jarke DIN 4124 

CjoN Građevna jama s radnim 

prostorom i kosim stranicama 

Nanosna_ 

skela 

© Građevna jama s radnim 

osiguranje stijenki 

djelomičnim 

razupiranjem 

prostorom i osiguranjem stijenke 

65

0 

© Izvod iz katastarskog plana 

50 Pokos 

Vrsta tla 

rastresita tla 

mješovita tla 

vezana tla 

trošna i kompaktna stijena 

® Građevna jama 

(5) Kuća u građevnoj jami 

Dno građ. 

jame 

Radni 

- 50 prostor 

Geodetska 

oznaka 

(?) Situacija s ucrtanom zgradom 

Projektirana kuća razmjerena na 

© terenu 

© Nanosna skela 

Križevi ® 

Susjedna 

zgrada Visina 

H nazidka 

5ÄÜ 

(7) Određivanje visina za zgradu 

66 

Reper 

tako se iskolčava zgrada - 

Drvena 

Ukrućenje daska 

4 ^ Utisak 

Uglovna skela -> © 

Visina ceste 

(poklopac kanala) 

C ' 

4 m 

Konopac 

\ 5 m 

_ \ Konopac 

^ \ I 

b 3 m a 

Određivanje pravokutnog 

trokuta po Pitagori 

Podravnjača 

Ravnjača je najčešće duga 3 m. 

Visine se mjere gradiranom letvom. 

® Ravnjača 

Građevna jama za 

projektiranu zgradu 

Kota dna iskopa 

-4,05 

T • 

7777777Z 

GRAĐEVNA JAMA 

RAZMJERAVANJE ZGRADE 

DIN 18196, 18300, 18303 

Ako zemljište još nije razmjere- 

no, treba uključiti geodeta. U 

službeni situacijski plan tada će 

se ucrtati kuća ©- © To je 

najvažniji prilog zahtjevu za 

izdavanje građevne dozvole. 

Nakon izdane građevne dozvo- 

le bit će zgrada na zemljištu is- 

kolčena->©-©. Predviđena 

građevna jama označava se 

drvenim kolcima -> © - ©. 

Građevna jama mora biti veća 

od kuće. Prostor za rad > 50 cm 

-X© - ©. Nagib pokosa ovisi o 

sastavu tla. Što je tlo pjeskoviti- 

je, blaži je nagib -> ©. Nakon 

iskopa zemlje napinju se žice, 

polazeći od nanosnih skela -> 

©, koje označavaju vanjsku 

konturu zgrade. Na presječnim 

točkama određuju se pomoću 

viska vanjski uglovi zgrade -> 

©. Izmjeriti treba i visine-» ©. 

Orijentacija se zasniva na 

mjerama u okolici. Ravnjača -> 

(§), najčešće drvena ili alumini- 

jska letva duljine 3 m s ugrađe- 

nom ili nasađenom libelom, ho- 

rizontira se i podupre na slobod- 

nom kraju. Visine točaka terena 

očitavaju se na graduiranoj letvi. 

Razulja je prožima, savitljiva ci- 

jev punjena vodom, duljine 20- 

30 mm, na čijim krajevima verti- 

kalno držane staklene cijevi s 

milimetarskom podjelom omo- 

gućuju pogled na površinu 

vode. Nakon provjere, kad se 

obje staklene cijevi drže jedna 

kraj druge, mogu se prenositi vi- 

sine s milimetarskom točnošću 

između točaka koje se i ne mor- 

aju međusobno vidjeti, npr. u 

različitim prostorijama.

® Preklapanje utjecaja sus- 

Pretpostavka prakse da se opê-f^—fj) 

ćenje rasprostire pod 45° nije točna. 

Prema Kogleru i Scheidingu -> QP 

su linije jednakog tlaka (izobare) 

približno kružnog oblika 

jednih temelja povećava 

opasnost od slijeganja i 

pojave pukotina. Važno 

za novogradnju blizu već 

konsolidirane postojeće 

zgrade. 

Temelji samci za lagane zgrade 

bez podruma 

(9) Armiranobetonska temeljna ploča ^0) 

© Jednostavni pravokutni temelj od 

mršavog betona 

Uz jednako kontaktno 

naprezanje će slijeganja pod 

širim temeljem biti veća nego 

pod uskim. 

(5} Temeljenje na nasipu (5) Temeljenje na 

od pijeska visine 0,80 padini. Linije 

-1,20 m. Pijesak se rasprostiranja 

nasipa u slojevima opterećenja - kut 

debljine 15 cm i sabija nagiba padine, 

uz viaženje. Opterećenje 

se raspodjeljuje 

na veću površinu 

temeljnog tla. 

(8) Najčešće se izvode trakasti temelji 

Duboko temeljenje na pilotima i 

bunarima 

Stepenasto prošireni temelj od 

nearmiranog betona 

ZEMLJANI RADOVI, RADOVI U TLU I TEMELJENJE 

DIN 1054,1055, 4014 -> DD 

Građevinsko-tehnička ispitivanja tla trebaju pripremiti podatke za 

ekonomski i tehnički besprijekorno projektiranje i izvedbu građevina. 

Ovisno 0 vrsti građevine ocjenjuje se tlo kao temeljno tlo (temeljenje) 

ili kao gradivo (zemljani radovi). Na osnovi stručne ocjene 

0 tlu (ako je pravno i urbanistički moguće) određuje se lokacija 

građevine (izbjegavajući močvarne dijelove zemljišta itd.). I vrsta 

zgrade utječe na izbor načina-temeljenja: temelji samci -» ©, trakasti 

temelji -» ®, temeljna ploča ®. Ako je nosivi sloj tla na 

većoj dubini: temeljenje na pilotima -» ® Kut rasprostiranja opterećenja 

u zidanim temeljima ne smije prijeći 45°,a u betonskima 

60°. Zidani su temelji rijetki zbog viših troškova. Nearmirani betonski 

temelji primjenjuju se kad su manji kutovi rasprostiranja opterećenja 

i normalni su način temeljenja manjih objekata visokogradnje. 

Armiranobetonske temelje treba primijeniti kad su veće širine i 

veći kontaktni pritisci. Za prijenos vlačnih sila ugrađuje se armatura 

->©-©• Kod armiranog se betona u usporedbi s nabijenim betonom 

postiže ušteda u visini, količini betona i dubini iskopa temelja. 

Oblikovanje temelja uz dilatacije i postojeće zgrade -> 

Presjeci temeljnih ploča -» @ primjenjuju se u slučaju slabe nosivosti 

tla, kad samci ili trakasti temelji ne mogu prenijeti opterećenje. 

Temeljenje ispod dubine smrzavanja prema DIN 1 054 § 0,80 m 

kod inženjerskih konstrukcija 1,0-1,5 m. 

Poboljšanje nosivosti temeljnog tla. 

a) Vibriranje vibracijskim sredstvima (vibrator), sabijanje u okrugu 

od 2,3 do 3 m; razmak vibratorskih jezgri oko 1,5 m. Tlo se dosipava. 

Poboljšanje ovisi o granulometriji i prvobitnom položaju. 

b) Piloti za zbijanje tla, šupljina se zatvara mineralnim agregatom 

različite granulacije, bez veziva. 

c) Učvršćivanje i zbijanje tla. 

Stabilizacija cementom; ne može se primijeniti kod koherentnih 

tala i tala agresivnih prema cementu. .Ubrizgavanje kemikalija 

(otopina silicijeve kiseline, kalcijev klorid). Trenutno i trajno okamenjivanje 

može se primijeniti samo ako tlo sadrži kvare (šljunak, 

pijesak, drobljenac). 

a) Temelji razdvojeni 

(pogrešno) 

b) Temelj nije 

razdvo en 

.r 

c) Izvedba pri razdvo- d)Teme|j kraj 

jenoj temeljnoj stopi stojeće 2grade 

Oblikovanje temelja na razdjelnim 

odn. dilatacijskim reškama 

Skošeni temelj od nearmiranog 

betona 

a) Ploča konstantne debljine 

SzzzzJI 

b) Ploča ojačana gredama 

(A 

ZZZZ ZZZZ 8 

c) Ploča ojačana gredama 

0= 

d) Pojačanje ispod stupova 

^4) Presjeci temeljnih ploča 

Još širi temelj kao armirano 

betonska ploča 

67

a) u tlu upeta stijenka od žmurja ili b) usidrena stijenka od žmurja ili c) stijenka od žmurja ili betona 

betonirana in situ betonirana in situ uključena u građevinu 

d) građevina betonirana l 

stijenku građevne jame 

e) gravitacijski potporni zid f) polugravitacijski potporni zid 

(jf) Konstrukcije koje treba dimenzionirati na aktivni potisak tla (prema DIN 1055, T2) 

(J2) Minimalne dubine za građevinske bušotine prema DIN 1054 

» 3d 

f- 

1,10 m 

(3) Potrebni razmaci bušenih pilota (prema DIN 4014, T1) 

(Î) Potrebni razmaci zabijenih pilota (prema DIN 4026) 

IU 

[i n u 

• 'v U, • 

If i-Ti- 

- e --I ' . .s2dF, I • 

WÁV// 

Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod stope bušenih pilota (prema DIN 4 014, 

T1) 

Ulazna vilica 

V 

% ? 

y Cijev za 

/ bušenje 

5Z 

Gumeni 

. prsten 

Ispust vode" 

© Bušeni pilot betoniran pod pritiskom (sustav 

Brechtel) 

68 

Ulaz Lijevak za ulije- 

ZEMLJANI RADOVI I TEMELJENJE 

DIN 1054, 1 055, 4014 —» [JJ 

Građevine koje obično treba proračunati na aktivni potisak tla DIN 

1055 0. Za ocjenu dopuštenih naprezanja tla treba sondažnim 

jamama ili bušenjem (razmak bušotina š 25 m) ustanoviti vrstu, sastav, 

prostiranje, položaj i debljinu slojeva tla, ako lokalna iskustva 

ne mogu dati zadovoljavajuće obavijesti. Kad se temelji na pilotima, 

treba dubinu bušenja računati od ravnine glava pilota 0. Dubina 

istražnih bušotina može se za trećinu reducirati (T = 1,0 B ili 2x 

promjer pilota, ali š 6,0 m). Potrebni razmaci bušenih pilota -> 

za zabijene pilote —• 0. Navedene veličine razmaka ne vrijede za 

nosive zidove od žmurja ili bušenih pilota; oni se izvode kontinuirano. 

Potrebna dubina nosivog temeljnog tla ispod bušenih pilota 

-> bušeni pilot betoniran pod tlakom, Brechtelov sustav 0. 

Temeljenje na pilotima, osnovni pojmovi: opterećenje pilota može 

se na nosivo temeljno tlo prenijeti trenjem po oplošju, pritiskom na 

stopi pilota ili na oba načina. Način prijenosa opterećenja ovisi o tlu 

i svojstvima pilota. Stojeći piloti: opterećenje se prenosi preko stope 

pilota na nosivo tlo, te dodatno trenjem po oplošju Lebdeći piloti: 

stope pilota ne dopiru do nosivog tla. Zabijanjem pilota zbijaju se 

slabo nosivi slojevi tla. Način prijenosa opterećenja' lebdeći piloti 

prenose najveći dio opterećenja na nosive slojeve trenjem po oplošju. 

Stojeći piloti prenose opterećenje na temeljno tlo uglavnom pritiskom 

stope; trenje po oplošju je u ovom slučaju nebitno. Dopušteno 

opterećenje znatno se povećava proširenjem stope. 

Položaj pilota u tlu: piloti u tlu - piloti koji su čitavom duljinom u tlu. 

Slobodnostojeći piloti (dugi piloti) samo su donjim dijelom u tlu a gornji 

im je dio slobodan, pa su prema tome izloženi izvijanju 

Gradiva: drvo, čelik, beton, armirani beton, prednapeti beton 

Način ugradnje u tlo: zabijeni piloti koji se u tlo zabijaju, utisnuti piloti 

se utiskuju, bušeni piloti - piloti koji se ugrađuju u bušotinu Uvijeni 

(uvrtani) piloti ulaze u tlo poput vijka. Razlikuju se piloti koji tlo 

zbijaju, istiskuju ili razrahljuju 

Vrsta opterećenja, osno opterećeni piloti, vlačni piloti opterećeni su 

vlačnom silom koju prenose na tlo trenjem po oplošju. Tlačni piloti 

opterećeni su tlačnom silom koju prenose na tlo pritiskom na stopi i 

trenjem po oplošju. Piloti izloženi savijanju, npr horizontalno opterećeni 

bušeni piloti velikog presjeka. 

Izrada i ugradba. Predgotovljeni piloti, dopremljeni na gradilište u dijelovima 

ili u potpunoj duljini, ugrađuju se u tlo zabijanjem, ispiranjem 

tla, vibriranjem, utiskivanjem, uvijanjem ili postavljanjem u pripremljene 

bušotine. Piloti izvedeni in situ, tj. ugrađeni u šupljinu izvedenu 

u tlu bušenjem, zabijanjem itd. Mješoviti piloti, izvedeni od 

predgotovljenih elemenata na gradilištu. 

Prednost je in situ pilota u tome što se njihova duljina određuje tijekom 

građenja, na temelju podataka o tijeku zabijanja ili ispitivanjem 

uzoraka materijala tla koji se dobiva tijekom bušenja. 

— Ulaz zraka 

Kapa za pritisak

j| 

© Podrum treba horizontalno i vertikalno 

zaštititi od vlage iz tla -> (7) 

Kota terena! 

\ \ \ 

\ \ \ 

\ \ 

, Kota poda 

\w 

••o .o-Q .-Q-.Q 

© Izolacija zgrade bez podruma, sa 

skromnim zahtjevima glede korištenja 

prostorija: nasip na visini zidne 

izolacije 

Kota terena 

'i 

\ \ 

Nosivi pod 

Kota poda 

Zračni prostor 

A\' 

k/Avy/A\y/AW 

(5) Izolacija zgrade bez podruma: pod 

ventiliran zračnim prostorom 

Izolacija zgrade s podrumom, sa 


prostorija (zidovi od opeke na 

trakastim temeljima) 

V./ 

Izmjena slojeva, 

filtarska 

obloga, drenažnat 

cijev 0 100 mm 50 Kapilarna voda 

© Ako je teren u nagibu treba brdsku 

stranu posebno pažljivo zaštititi, a 

brdske vode odvesti drenažom -> 

Kota terena 

© Izolacija zgrade bez podruma, sa 

m 

k w\| 

\\ \\ 

Kota poda 

.-Q a'cP. •o. Q,n°.'o.0 

1 //A^áVkVV/A\y/. 


prostorija: nasip na visini okolnog 

terena 

Izolacija zgrade bez podruma: pod 

leži nisko, u razini površine okolnog 

terena 

(8) Izolacija zgrade s podrumom; zidovi 

— od opeke na trakastim temeljima 

IZOLACIJA GRAĐEVINA 

DIN 18195, 4095 —> tU 

Podrumi se danas sve manje koriste kao isključivo skladišni prostor, 

naprotiv, češće kao prostor za aktivnosti u slobodno vrijeme te kao 

dodatni stambeni i radni prostor. U skladu s tim javlja se želja za 

većim stambenim komforom i povoljnijom klimom u podrumskim 

prostorijama. Preduvjet je izolacija podruma od vlage izvana. Kod 

nepodrumljenih zgrada treba vanjske i unutarnje zidove horizontal- 

nom izolacijom zaštititi od kapilarne vlage ->©-©. Kod vanjskih 

zidova na visini od 30 cm iznad terena --> © - @. Kod zgrada sa 

zidanim podrumskim zidovima treba u vanjskim zidovima predvid- 

jeti najmanje dvije horizontalne izolacije ->©-©• Kod unutarnjih 

zidova može se gornja izolacija izostaviti. Za horizontalne izolacije 

u zidovima koristi se bitumenizirana Ijepenka, izolacijske trake za 

krovove i izolacijske trake od sintetičnih materijala. U skladu s vr- 

stom izolacije i materijalom ispune iza zida radne prostorije treba 

predvidjeti zaštitne slojeve -> @ - Neposredno na izolaciju ne 

smije se nasipati građevni otpad, drobljenac ili šljunak. 

Voda se pojavljuje kao Izolacija služi protiv Vrsta izolacije 

vlaga iz tla 

oborinska voda 

@ Drenaža i izolacija Zaštitni zid od šupljih blokova Izolacijska hasura 

kapilarnog djelovanja na 

vertikalne dijelove zgrade 

procjedne vode (bez tlaka) 

po nagnutim dijelovima 

zgrade 

podzemna voda hidrostatskog tlaka 

^g^ Izolacija zgrade s podrumom; zidovi 

od betona ® 

izolacijski sloj protiv vlage 

izolacija protiv procjedne 

vode 

izolacija protiv vode 

pod tlakom 

Temeljna ploča 

Izolacija zgrade s podrumom; zidovi 

od opeke na temeljnoj ploči 

t 

Zaštita 

valoviti tekstil 

Cementna žbuka 

ili slična izolacija 

^gj Zaštitni sloj od azbest-cementnih 

ploča ili slično 

69

• 0o: 0 O'-O ; o ••°.°0 

Voda bez tlaka u slabo propusnom 

(T) Vlaga u tlu kod jako propusnog tla © tlu 

Voda pod tlakom u tlu s podzemnom 

vodom 

Šljunak 4/32 

= 0.3 | DN 100 

(5) Drenaža s drenažnim elementima 

DN 3on s_0,5% 

-0 

DN 1000 

DN 100 "tr 

—Šljunak 4/32 

Pijesak 0/4 

^^ Drenaža s minimalnim drenažnim 

slojem 

(d) Drenaža oko podzemne građevine 

Primjer rasporeda drenažnih cijevi i uređaja za kontrolu i čišćenje kod prstenaste 

drenaže 

Šljunak 4/32 

^g^ Negativni bunar za male količine otjecanja 

70 

r 

Simbol Dio građevine Gradivo 

Filtarski 

h-.-.-.l 

sloj 

R»34 

- - 

Drenažni 

sloj 

Zaštitni sloj 

Razdvaj. sloj 

Izolacija 

Drenaža 

Pijesak, 

geotekstil 

(filtarska vuna) 

Šljunak 

pojedin. element 

(drenažni kamen, 

- ploča.) 

Spojni element 

(drenažna ploča) 

Folija, 

premaz 

Cijev za ispiranje i 

kontrolu; sabirno 

okno za ispiranje... 

IZOLACIJE GRAĐEVINA 

DRENIRANJE KAO ZAŠTITA GRAĐEVINA 

DIN 4095, 18195 -»CD 

Dreniranje je odvodnjavanje tla drenažnim slojem i drenažnim cijevima, 

kako bi se spriječio hidrostatički tlak vode koja miruje u tlu. 

Pri tome treba spriječiti ispiranje sitnih čestica tla (filtarska drenaža). 

Drenažna se instalacija sastoji od uređaja za dreniranje, kontrolu, 

ispiranje i odvoda. Dren je skupni naziv za drenažne cijevi i drenažne 

slojeve. 

Je li drenaža iza zida potrebna, proizlazi iz slučajeva (?) - (3) 

0 Kad se pojavljuje vlaga u j^ko propusnom tlu 

(2) Kad se voda koja prodire može drenažom ukloniti, tako da ne 

nastaje hidrostatički tlak. 

(3) Kad je prisutna voda pod tlakom, redovito u obliku podzemne 

vode ili kad odvođenje vode drenažom nije moguće. 

Položaj Materijal Debljina u m 

Ispred 

zidova 

šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 >0,50 

filtarski sloj granulacija 0/4 i procjedni 

sloj granulacija 4/32 

>0,10 

>0,20 

šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,20 

Na stropovima šljunak granulacije 4/32 i geotekstil >0,50 

Ispod podnih ploča 

Oko drenažnih 

cijevi 

filtarski sloj granulacija 0/4 i 

procjedni sloj granulacija 4/32 i 

šljunak granulacije 4/32 i geotekstil 

šljunkoviti pijesak B 32 DIN 1045 

procjedni sloj granulacija 4/32 i 

filtarski sloj granulacija 0/4 

šljunak granulacije 4/32 i geotekstil 

>0.10 

>0,15 

>0,10 

>0,10 

Izvedba i debljina drenažnog sloja za mineralna gradiva. 

Drenaža nominalni promjer DN 100, pad 0,5 % 

Cijev za ispiranje i kontrolu nominalni promjer DN 300 

Okno za ispiranje, kontrolu i sabiranje nominalni promjer DN 1000. 

2 3 4 5 6 7 8 9 10 15 20 30 40 50 

Otjecanje Q u l/s — 

. Betonske filtarske Sintetičke drenažne 

drenažne cijevi cijevi 

(9) Simboli za drenažne elemente ^0) Nomogram za dimenzioniranje drenažnih sustava

' Betonska posteljica 

(j^ Zidove građevine na strani brda treba pouzdano zaštititi od vode 

Kontrolni ij Taiožnik pumpe 

otvor B Odvod u kanalizaciju 

18,80 

0100 

Í3— Okno za čišćenje i 

kontrolu 

Površinska drenaža s procjednim vodom i prstenasta drenaža s umjetnim preljevom 

• Kontrolni otvor 

,- Beton 

/ V / V / / 

Prema kanalizaciji 

^•• o• qi'o-i'VoT•°o • ' • ? . o . ' • 

^ ^ K o Hf.Jl.oo -AÔ ^ . ^ - ^ T r T ^ V ^ 

Drenažna cijev 0 150 

(¿) Presjek A-B-> @ 

Vodonepropusna obloga 

Prirodno tlc 

plinoviti 

pijesak 

Zidna drenaža 

mješoviti filtar 

pjeskoviti šljunak 

4 - 32mm 

- Površinski filtar 

15 cm šljunkoviti pijesak 

/ / \ Šljunkoviti pijesak 

__ Podložni beton pjeskoviti šljunak roaiuzni Deion fj|(a 

(4) Cijevna drenaža s mješovitim filtrom (5) Cijevna drenaža s stupnjevanim filtrom 

Teren 

Konkretno Y/ 

tlo 

IZOLACIJE GRAĐEVINA 

DIN 4095,18195 ->QP 

Ako temeljno tlo ne upija oborine i propušta ih kao nasuto zemljište, 

voda se skuplja i izolacija dolazi pod hidrostatički tlak vode; zbog 

toga je potrebna drenaža za odvod vode -> 0 - © ili izolacija kao 

za slučaj vode pod tlakom (4) - © 

Voda pod tlakom 

Ako su dijelovi građevine potopljeni u podzemnu vodu, mora se izvesti 

zatvorena izolacija ispod temeljne ploče i oko bočnih zidova. 

Za projektiranje takve izolacije protiv vode pod tlakom treba poznavati 

vrstu temeljnog tla, najvišu razinu podzemne vode i moguće kemijske 

tvari u njoj. Izolaciju treba izvesti 30 cm iznad najviše razine 

podzemne vode. Izolacija se izvodi od više slojeva bitumenizirane 

Ijepenke, metalnih folija ili folija od sintetičnih materijala. 

Izvedba. Nakon sniženja razine podzemne vode ispod kote podrumskoga 

poda, treba izvesti zaštitni zid, ožbukan radi prihvata 

obodne izolacije, nakon toga treba izvesti armiranobetonsku ploču 

poda i nosive zidove podruma, koji će izolaciju pritisnuti uz zaštitne 

zidove. Obratiti pažnju na zaobljenje uglova - 1,5 cm 

Širina prirubnice > 12 cm 

Razmak vijaka < 15 cm, vijci M20 

© Izolacija pomičnih dilatacijskih reški 

u armiranobetonskim pločama 

(9) 

b) brtvljenje prodora cijevi kroz 

izolacijski sloj pomoću 

prirubnica 

Detalji: izolacija između dva zida 

Masa za 

2 sloja bakrene trake, 

zalijevanje 

IsDuna razdielnice valovite s kalotama, Sitna kocka reški Staklene prizme 

Prijelaz izolacije preko dilatacijske 

© razdjelnice stropne arm. bet. ploče. 

Termoizolacija nasipom. 

I 1 

J^ RV -i -i 

laobljenje 

Naknadno izvedena izolacija protiv 

Izolacijsko korito za vodu pod tlakom (7) Izolacijsko korito za vodu pod tlakom © podzemne vode 

® Brtveni sloj uz priključak na prozorski 

otvor ili podrumsko okno 

Sidrena Razdjelni sloj od bitu- 

- ploča menizirane Ijepenke 

kao ležaj tipa 500, bez premaza 

Izolacija na rubnom ležaju kod zidova 

s filtarskom zalogom 

71

(T) Suhozid (2) Ciklopski zid 

(5) Nepravilno uslojeni zid 

Uslojeni zid od 

poluobrađenog kamena 

Zid od tesanaca (Š) Mješoviti zid 

statički nosivi presjek 

statički nosivi presjek 

i—id S 4cm 

ZIĐE 

OD PRIRODNOG KAMENA DIN 1 053 

Zidovi od prirodnog kamena dobivaju oznake prema načinu obrade 

kamena: zid od lomljenog kamena, ciklopski zid, slojeviti zid, zid od 

tesanaca, mješoviti zid -»©-© Slojeviti kamen, nastao taloženjem, 

mora se u zid ugraditi u položaju kako se nalazio u kamenolomu 

0, (3), što daje ljepši i prirodniji izgled i u statičkom je 

smislu ispravnije, jer opterećenje djeluje okomito na ravninu sloja. 

Za ciklopski zid (2). prikladan je kamen eruptivnog podrijetla. 

Duljina pojedinog kamena ne treba biti veća od 4 do 5 njegovih visina, 

niti manja od njegove visine. Vrlo je važno odrediti dimenzije 

kamena. Posebno treba paziti na dobro povezivanje kamena na 

svim stranama. Veze u zidu od čistog prirodnog kamena moraju u 

čitavom presjeku odgovarati pravilima struke. 

Zahtijeva se da: 

a) na prednjoj i stražnjoj plohi zida nigdje se ne sudaraju više od tri 

reške, 

b) ni jedna sudarna reška ne prolazi kroz više od dva sloja, 

c) na dva dužnjaka dolazi najmanje jedan vezač, ili da se izmjenjuju 

slojevi dužnjaka i vezača, 

d) debljina (dubina) vezača je oko 1,5 puta veća od visine sloja, ali 

najmanje 30 cm, 

e) debljina (dubina) dužnjaka bude približno jednaka visini sloja, 

f) preklapanje sudarnih reški kod slojevitog zida bude i 10 cm a 

kod zida od tesanaca = 15 cm ©, ©, ©, 

g) na uglovima ugrađuje se najveće kamenje -»©-©, 

Vidljive plohe treba naknadno fugirati. 

Izravnavajući sloj za statičko izjednačenje svakih 1,5 - 2,0 m (visina 

radne skele). Reške ovisno 0 hrapavosti i obradi = 3 cm debljine. 

Upotrijebiti vapneni ili produžni mort jer čisti cementni mort mijenja 

boju kamena. Kod mješovitih zidova se uzidani kamen uračunava u 

nosivi dio presjeka ako je debljine = 12 cm ©. Obloga kamenim 

pločama debljine 2,5 - 5 cm (travertin, vapnenac, granit itd.) ne uračunava 

se u presjek. Ploče se nehrđajućim sidrima učvršćuju u zid 

na razmaku od 2 cm.-» (10). 

Grupa Vrste kamena Min. tlačna čvrstoća u 

KP/cm 2 (MN/m 2 ) 

A vapnenci, travertin, vulkanski tuf 200 (20) 

B meki pješčenjak ( s glinovitim vezivom) 300 (30) 

c kompaktni (čvrsti) vapnenci i dolomiti (uklj. mramor), 

bazaltna lava i si. 

500 (50) 

D kvarcitni pješčenjaci (sa silicijskim vezivom), sive sedimentne 

stijene 

800 (80) 

E granit, sijenit, diorit, kvarcni porfirit, melafir, dijabaz i si. 1200 (120) 

1) Minimalna tlačna čvrstoća nekih vrsta kamena 

Vrsta 

Grupa Grupa prema tablici 

ziđa morta 

A B C D E 

1 Ziđe od lomljenog I 2(0,2) 2(0,2) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6) 

2 kamena ll/lla 2(0,2) 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) 9(0,9) 

3 III 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2) 

4 Uslojeni zid od polu- I 3(0,3) 5(0,5) 6(0,6) 6(0,8) 10(1,0) 

5 obrađenog kamena ll/lla 5(0,5) 7(0,7) 9(0,9) 12(1,2) 16(1.6) 

6 III 6(0,6) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 

7 Nepravilno i pravilno I 4(0,4) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 16(1.6) 

8 uslojeno ziđe ll/lla 7(0,7) 9(0,9) 12(1,2) 16(1,6) 22(2.2) 

9 III 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 

10 I 8(0.8) 10(1,0) 16(1.6) 22(2,2) 30(3,0) 

11 Zid od klesanaca ll/lla 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4.0) 

12 III 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0) 

© Osnovne vrijednosti dopuštenog tlačnog naprezanja ziđa od prirodnog kamena u 

KP/cm 2 (MN/m 2 ) 

Vitkost odn. zamjenjujuća 

vitkost 8(0,8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0) 

1 10 8(0,8) 10(1,0) 12(1,2) 16(1,6) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 50(5,0) 

2 12 6(0,6) 7(0,7) 8(0,8) 11(1,1) 15(1,5) 22(2,2) 30(3,0) 40(4,0) 

3 14 4(0,4) 5(0,5) 6(0,6) 8(0,8) 10(1,0) 14(1,4) 22(2,2) 30(3,0) 

4 16 3(0,3) 3(0,3) 4(0,4) 6(0,6) 7(0,7) 10(1,0) 14(1,4) 22(2,2) 

5 18 3(0,3) 4(0,4) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0) 14(1,4) 

6 20 3(0,3) 5(0,5) 7(0,7) 10(1,0) 

® stegom' ^ Sa Stat ' Čki n0S ' Vim Pfe " ® Obloga pločama statički nije nosiva (¡3) Dopuštena tlačna naprezanja ziđa od prirodnog kamena u KP/cm 2 (MN/m 2 

72

Jednoslojni ožbukan 

11 5 20 240 

Dvoslojni s obloženim zidom 

20-100 

I—l 1 

Jednoslojni s vidljivim licem 

>17 5 (11 5 ) 

^ ^ Jednoslojni s termoizolacijom 

(WDVS) 

15 

H 240^00 

Jednoslojni sovješenom fasadom © ¿ e ja n °^ ni S unutam J° m 

b-J l I 

Dvoslojni sa zračnim međuslojem (8) Dvoslojni bez zračnog sloja 

Sa/bez zračnog sloja, ožbukan 

> 11^(17 5 , 240) 

Obloga pločama na ziđu visoke termičke 

izolacije 

Vrste blokova: 

DIN 105 zidna opeka 

Mz = puna opeka 

VMz = fasadna puna opeka 

KMz = puna klinker opeka 

Hlz = šuplja opeka 

VHLz = fasadna šuplja opeka 

KHLz = šuplja klinker opeka 

DIN 106 blokovi od vapna i pijeska 

KS 

KSVm 

KSVb 

KSL 

KSVmL 

KSVbl 

: puni blokovi 

= KS-fasadni blokovi 

= KS-obložni blokovi 

= šuplji blokovi i blokovi 

s otvorima 

= KSL-fasadni blokovi 

= KSL-obložni blokovi 

DIN 18153 šuplji betonski blokovi 

ZIĐE 

OD UMJETNOG KAMENA 

DIN 105, 106, 398, 1053, 18151-53 

DIN 398 blokovi od šljake 

HSV = puni blok od zgure 

HHbl = šuplji blok od zgure 

HSL = blok od zgure s otvorima 

VHSV = fas. puni blok od zgure 

DIN 4165 blokovi od plinobetona 

DIN 18149 blok. od plinobet. s otvorima 

DIN 18151 šuplji blokovi od plinobetona 

DIN 18152 puni blokovi od lakog 

betona 

V = puni blok malog formata 

VBI = puni blok velikog formata 

S = dodatno slovo za puni 

blok s utorima 

Sve zidove treba izvoditi horizontalno, vertikalno i u pravcu, vodeći 

računa o pravilima veza. Kad je dvostruki zid, stropna se konstrukcija 

smije oslanjati samo na unutarnji sloj zida © + @ Slojeve 

treba povezati s pomoću najmanje 5 žicanih sidara, promjera 3 mm 

po kvadratnom metru zida. Razmak sidara vertikalno treba biti 25 

cm, horizontalno 75 cm. 

Duljina Širina Visina 

Oznaka u cm u cm u cm 

Tanki format DF 24 11,5 5,2 

Normalni format NF 24 11,5 7,1 

1 1 /2 normalni format 1 Vi NF 24 11,5 11,3 

2 1 /2 normalni format 

© 

2V2NF 24 17,5 11,3 

Formati blokova prema DIN 105 

® Međusobna ovisnost visina opeke. Preferentne mjere ->•© 

Debljina zida d u cm Visina h terena iznad poda u podrumu u m pri vertikalnom 

opterećenju zida (stalni teret) od 

> 50 kN/m < 50 kN/m 

36,5 2,50 2,00 

30 1,75 1,40 

24 1,35 1,00 

Minimalne debljine podrumskih zidova 

Debljina nosivog zida 

koji treba ukrutiti u cm 

11,5 < d < 17,5 

17,5 < d < 24 

24 < d < 30 

30

Dvoslojni zid sa zračnim međuslojem 

(2) Priključak na podnožje 

Križanje armiranih zidova od bloko- Armirano ziđe, nadvoji nad prozoriva 

od laganog betona © ma i vratima 

© Ziđe od blokova od lakog betona 

(šuplji blokovi) s armiranim nadvojem 

od lakog betona 

^g^ Ziđe od šupljih blokova s koritastim 

nadvojem 

Blokovi od plinobetona, lijepljeni 

Zid od porozne opeke, zaliveno 

reške: 1 mm ® mortom 

© Zidni blokovi s 5 cm izolacijskog 

sloja i žljebovima za punjenje 

mortom 

74 

Stiropor 5 cm 

© Montažni zidni blokovi s izolacijom 

kanalima za mort 

ZIĐE 


DIN 105, 106, 399, 1053, 18151, 18152, 18153, 4165 

Ziđe treba osigurati zidovima za ukrućenje i stropnim konstrukcijama 

koje djeluju kao ploča (princip prostorne ćelije). Zidovi za ukrućenje 

su pločasti elementi građevine protiv izvijanja nosivih zidova -»s. 73 

-» Treba ih dimenzionirati kao nosive zidove ako moraju prenijeti 

više od svoje vlastite težine jedne etaže. Nenosivi zidovi su pločasti 

elementi građevine koji su opterećeni samo vlastitom težinom i ne 

služe kao ukrućenje protiv izvijanja. Udubljenja i žljebovi moraju se 

izvesti glodanjem ili unaprijed tijekom zidanja. Horizontalna i kosa 

udubljenja mogu se uz privremeno podupiranje izvesti bez posebnog 

proračuna ako je vitkost zida < 14 i debljina > 24 cm inače treba dati 

računski dokaz -» s. 73 U sve vanjske i poprečne zidove, koji 

kao vertikalne ploče preuzimaju horizontalna opterećenja, treba ugraditi 

serklaže. Isto vrijedi za zgrade s više od dvije etaže, ili duljine 

preko 18 m ako to zahtijevaju okolnosti temeljnog tla. Kod zidova s 

mnogim ili velikim otvorima, naročito ako zbroj širina otvora prelazi 

60% duljine zida ili širina prozora iznosi više od dvije trećine visine 

etaže ili 40% duljine zida, treba predvidjeti serklaže. 

Redni Duljine Slojevi Visinske mjere u m pri debljini blokova u mm 

broj u m 

A O V 52 71 113 155 175 238 

1 0,115 0,135 0,125 1 0.0625 0.0833 0,125 0,1666 0,1875 0,25 

2 0,240 0,260 0,250 2 0,1250 0,1667 0,250 0,3334 0,3750 0.50 

3 0,365 0,385 0,375 3 0,1875 0,2500 0,375 0,5000 0,5625 0,75 

4 0,490 0.510 0,500 4 0.2500 0.3333 0,500 0,6666 0,7500 1.00 

5 0,615 0,635 0,625 5 0,3125 0,4167 0,625 0,8334 0,9375 1,25 

6 0,740 0,760 0,750 6 0,3750 0,5000 0,750 1,0000 1,1250 1,50 

7 0,865 0.885 0,875 7 0,4375 0.5833 0,875 1,1666 1,3125 1.75 

8 0,990 1,010 1,000 8 0,5000 0.6667 1,000 1,3334 1,5000 2,00 

9 1,115 1,135 1,125 9 0,5625 0,7500 1.125 1,5000 1,6875 2,25 

10 1,240 1,260 1,250 10 0,6240 0,8333 1,250 1,6666 1,8750 2,50 

11 1,365 1,385 1,375 11 0,6875 0,9175 1,375 1,8334 2,0625 2,75 

12 1,490 1,510 1,500 12 0,7500 1,0000 1,500 2,0000 2,2500 3,00 

13 1,615 1,635 1,625 13 0,8125 1,0833 1,625 2,1666 2,4375 3,25 

14 1.740 1,760 1.750 14 0,8750 1,1667 1,750 2,3334 2,6250 3,50 

15 1,865 1,885 1,875 15 0,9375 1,2500 1,875 2,5000 2,8125 3,75 

16 1.990 2,010 2,000 16 1,0000 1.3333 2.000 2,6666 3,0000 4.00 

17 2,115 2,135 2,125 17 1,0625 1,4167 2,125 2,8334 3,1875 4,25 

18 2.240 2,260 2,250 18 1,1250 1,5000 2,250 3,0000 3,3750 4.50 

19 2,365 2,385 2,375 19 1.1875 1,5833 2,375 3.1666 3.5625 4.75 

20 2,490 2,510 2,500 20 1,2500 1,6667 2,500 3,3334 3,7500 5,00 

* A = vanjske mjere, O = mjere otvora, V = nominalne mjere 

(jj) Projektantske mjere za zidove 

Format Oznakć Mjere u Broj Po m2 Po m 3 

bloka bloka cm slojeva Debljin; zida ziđa 

na zida 

1 m blokova morta blokova morta 

D Š V visine u cm kom lit kom lit 

DF 24x11,5x5,2 16 11,5 66 29 573 242 

132 68 550 284 

E 36,5 198 109 541 300 

0 

E NF 24x11,5x7,1 12 11,5 50 26 428 225 

0 24 99 64 412 265 

n 

36,5 148 101 406 276 

0 

(U 

2 DF 24x11,5x11,3 8 11,5 33 19 286 163 

24 66 49 275 204 

36,5 99 80 271 220 

5. 3 DF 24x17,5x11,3 8 17,5 33 28 188 160 

0 24 45 42 185 175 

o. 

4 DF 24x24x11,3 8 24 33 39 137 164 

8 DF 24x24x23,8 4 24 16 20 69 99 

Blokovi Blokovi 49,5x17,5x23,8 4 17,5 8 16 46 84 

i šuplji i šuplji 49,5x24x23,8 4 24 8 22 33 86 

blokovi blokovi 49,5x30x23,8 4 30 8 26 27 88 

37x24x23,8 4 24 12 26 50 110 

37x30x23,8 4 30 12 32 42 105 

24,5x36.5x23,8 4 36,5 16 36 45 100 

Potrebni materijal za zidarske radove

Pločica od sintetike (samo za dvoslojno 

ziđe sa zračnim međuprostorom) 

Žičano sidro za dvoslojno ziđe za 

vanjske zidove © 

Međukatna ploča 

L Dilatacijska 

razdjelnica 

Sidrenje vanjske ljuske -> s. 66-67 

Debljina zida u cm 17,5 11,5 

Visina etaže u m Š3.25 

Korisno opterećenje u kN/m 2 uklj. dod. za lake razdjelne zidove i 2,75 

Broj punih etaža iznad 41)2) 22) 

Dopušteno samo kao međuoslonac kont. ploča sa svijetlim rasponima = 4,50 m, pri čemu 

je kod križno armiranih ploča mjerodavna manja stranica 3 ' Između ukrućujućih poprečnih 

zidova dopušta se samo po jedan otvor širine = 1,25 m. 

Uklj. ev, etaže sa zidovima debljine 11,5 cm 

2) Izvode li se križno armirane ploče mogu se vrijednosti za smjer, iz kojih proizlaze 

manja opterećenja zidova, povećati za 2 m. 

3) Centralno locirana koncentrirana opterećenja od krovne konstrukcije su dopuštena 

ako se centričnost dokaže. Te koncentrirane sile moraju za zidove od 11,5 cm biti = 30 

kN, a za zidove od 17,5 cm = 50 kN. 

© Nosivi unutarnji zidovi d < 24 cm; uvjeti primjene 

Debljina Dopuštena veličina pov ršine oblaganja u m 

zida u cm 0 do 8 m 

2 Debljina 

pri v sini iznad terena od 

zida u cm 

8 do 20 m 

20 do 100 m 

E = 1,0 E i 2,0 E i 1,0 E Š2,0 E i 1,0 E i 2,0 

11,5 1) 

12 8 5 5 6 4 

17,5 20 14 13 9 9 6 

i 24 36 25 23 16 16 12 

(7) Površiva oblaganja nenosivih vanjskih zidova (samo mort lla ili III) 

DIN Prostorna Vanjski Zidovi između 

norma Oznaka masa zidovi stanova i 

kg/m 3 

DIN 4108 stubišni 

zidovi 

18151 šuplji blokovi od lakog 1000 300 300 

betona s dvije ili tri šupljine 1200 365 240 

1400 490 240 

18152 puni blokovi od lakog betona 800 240 300 

1000 300 300 

1200 300 240 

1400 385 240 

1600 490 240 

4165 blokovi od plinobetona 600 240 365 

800 240 365 

4223 parom stvrdnuti plinobeton 800 175 312,5 

4226 građevinski elementi velikog 800 175 312,5 

2 dio formata s ekspand. glinom, 1000 200 312,5 

eks. škriljcem, prir. plovuč., 1200 275 250 

pjenastom lavom bez 1400 350 250 

kvarcnog pijeska 

4226 laki beton s poroznom strukt. 1600 450 250 

2 dio i neporoznim agregatom 1800 625 250 

kao šljunak 2000 775 250 

4226 kao naprijed, ali s poroznim 1200 275 250 

2 dio agregatom 1400 325 250 

1600 425 250 

ZIĐE 


DIN 105,106, 399,1053, 18151, 18152-3, 4165 

Zid s vidljivom plohom jednoslojan je i njegova se vanjska obloga 

od fasadne opeke izvodi u vezu s unutarnjim dijelom zida. Svaki sloj 

mora imati ž 2 reda kamena, između kojih prolazi jedna kontinuirana 

uzdužna reška smaknuta po slojevima, potpuno ispunjena mortom, 

debljine 2 cm. 

Obloga je uključena u nosivi presjek -> s. 73. 

Dvoslojni zid bez zračnog međuprostora. Pri dokazu naprezanja 

uzima se u obzir samo debljina unutarnjeg sloja, a za vitkosti i razmake 

ukrućenja mjerodavan je zbroj debljine unutarnjeg i polovice 

debljine vanjskog sloja. 

Dvoslojni zid s izolacijskom jezgrom. Prazni prostor između slojeva 

može se ispuniti izolacijskim materijalom za koji postoji odobrenje 

građevinske inspekcije. 

Dvoslojni zid sa zračnim međuprostorom. Najmanja debljina 

unutarnjeg sloja -» © Vanjski sloj i 11,5 cm, zračni međuprostor 

debljine 6 cm. 

Povezivanje slojeva sidrima -> © - (2). Vanjski sloj mora nalijegati 

punom površinom i mora biti najmanje svakih ^ 12 m učvršćen 

vezom s unutarnjim slojem. 

Zračni međuprostor, počevši od 10 cm iznad terena, vodi se neprekinuto 

do krova. 

Vanjske slojeve treba pri dnu i pri vrhu opremiti ventilacijskim otvorima 

presjeka 150 cm 2 . Vertikalne dilatacijske razdjelnice U vanjskom 

sloju najmanje na uglovima zgrade, horizontalne uz vezove s 

unutarnjim zidom -» ©. 

Armirani zid. Debljina zida ^ 11,5 cm, Klasa čvrstoće zidnog bloka 

^ 12, mort III. Reške s armaturom £ 2 cm. Čelik 0^8 mm, na 

križanjima ^ 5 mm. 

Vrste zidova, debljine zidova. Statički potrebnu debljinu zida treba 

dokazati. 

To nije potrebno ako odabrana debljina zida očigledno zadovoljava. 

Pri odabiru debljina zidova treba voditi računa 0 funkciji zida glede 

zaštite od topline, zvuka, požara i vlage. Ako zidni blokovi nisu otporni 

na smrzavanje, treba predvidjeti vanjsku žbuku prema DIN 

18550 ili neku drugu zaštitu od atmosferilija. 

Nosivi zidovi su najčešće pločasti elementi opterećeni vertikalnim 

tlačnim silama, npr. opterećenjem među katnih konstrukcija, te horizontalnim 

silama, npr. opterećenje vjetrom. 

Broj dopuštenih punih etaža uključujući izgrađeno 

potkrovlje 

Kod stropova koji opterećuju samo jednoslojne poprečne 

zidove (sustav pregrada) i masivnih stropova s dovoljnom 

poprečnom raspodjelom opterećenja, npr. prema DIN 1045 

2 13 

11,5" 17,5 

Kod svih ostalih stropova 24 24 

1 ) Najviše dop. vertikalno korisno opterećenje uklj. dodatak 

za lake pregradne zidove p = 2,75 kN/m 2 

(6) Minimalna debljina unutrašnjeg sloja u cm, pri dvoslojnom ziđu za vanjske zidove 

Debljina nosivog 

zida koji treba 

ukrutiti 

cm 

Visina 

etaže 

m 

111,5

10*, 

120-150 

175+240 

Žbuka od umjetne 

smole 

Q Ziđe s termoizolacijom 

Vanjski sloj • 

175 

(4) Dvoslojno ziđe 

Ploča od gipsa s vlaknima 

OSB pločas 

Termoizolacijski 

materijal 

Gipsana žbuka 

Drvena obloga 

© Niskoenergetski zid (Heckmann 

ekokuća) 

18,6-28,6 

Drvena oplata 

^gj Zid od drvenih elemenata (ignotrend) 

76 

.Termoizolacijski 

materijal 

0,11-0,19 

W/(m 2 K) 

(3) Prirodni izolacijski sloj (bio-glina) 

Obložni sloj. 

(fT) Ziđe s izolacijskom ljuskom (j9) Građenje drvenim pločama 

VANJSKI ZIDOVI 

NISKOENERGETSKI NAČIN 

GRAĐENJA 

Važan element za štednju energije 

grijanja jest termoizolacijsko 

svojstvo vanjskih zidova. Toplinska 

izolacija zgrada je u niskoenergetskom 

načinu 

građenja bitno ovisna 0 povezivanju 

različitih elemenata 

građevine. U tim detaljima može 

-doći do znatnih gubitaka topline. 

Standardni presjeci s navedenim 

građevnim materijalima 

daju povoljne vrijednosti termoizolacije. 

U prodaji se nudi velik broj gradiva 

kao što su beton, ziđe, 

drvo, izolacijski materijali, gips, 

pluto, trska i glina. Glina se kao 

gradivo dokazala tisućljećima. 

Ona je najraširenije i odavno usvojeno 

gradivo cijelog svijeta. 

Biološki je i ekološki besprijekorno 

gradivo. Danas se može 

naći na tržištu u obliku predgotovljenih 

elemenata, prilagođenih 

današnjem stanju tehnike 

-> ® - © 

Blokovi od lameliranih letava

© Vez dužnjaka s preklopom 1/2 ope 

ke 

Ižržža 

^ ------- ^ 

y///A , « W//A U ... 

^g^ Vez 1 dužnjaka i 1 vezača izmjenično 

po slojevima 

© Nasatični obložni zid ispred zračnog 

prostora, povezan sidrima s 

unutarnjim zidom 

B 

¡§ 

IP §P 

B P 

P 

Podna obloga od cijelih i polovica 

opeka (također i klinker) 

Perforirani zid (otvori 1/2x1/2 opeke) 

za rasvjetu ili ventilaciju 

Vez dužnjaka s preklopom 1/4 ope- Vez dužnjaka s usponom preklopa 

od 1/4 opeke u jednu stranu 

56: 

w 

^^ " 

" M " 

i 

I M 

Vez 1 vezača sa 2 dužnjaka izmje- 

1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po 

nično po slojevima ® slojevima s usponom preklopa od 

1/4 opeke desno i lijevo 

Šuplji zid od dva nasatična zida od 

1/4 opeke, povezan vezačima (koji 

šupljinu dijele horizontalno) i nasatičnim 

sidrenim opekama 

/SM 1 

m 

m 

i w 

m 

kao (¡21) drugačije složeno (moguće 

mnoge varijacije) 

Zid od opeke koji djeluje kao ornament, 

sa smaknutim šupljinama 

Jako izložena podna obloga od nasatičnih 

opeka (uzorak riblja kost 

kao kod parketa) 

kao (¡25) (otvori 1/4x1/2 opeke) 

VEZOVI ZIDNIH OPEKA 

® 2. holandski vez: naizmjenično umetanje 

vezača između dva dužnjaka i 

sloj samih vezača 

® Vez dužnjaka s usponom preklopa 

od 1/4 opeke izmjenično 

v/m vm 

v m 

W//s 

— vm 

W/A '////A 

fe^ZE V////A ^ t o 

V//A '///A 

MM 

ym 

1 vezač i 1 dužnjak naizmjenično po 

slojevima, preklop od 1/2 opeke u 

usponu u lijevo 

zid od 1/2 opeke, armiran, s poljima 

od 4 opeke 

i 

I 

i 

i fl 

i 

1 

1 

i 

Šuplji zid od dva nasatična zida od 

1/4 opeke s nasatičnim sidrenim 

opekama 

kao s četvrtinama opeke (uzorak 

pletiva) 

kao (otvori 1x1/4 opeke) 

77

w 

© Kamin otvoren s jedne strane sa sigurnosnim 

područjem 

© Kamin otvoren jednostrano/dvo- 

g 

& 

strano u odvojenim prostorijama 

(5) Oblici površina za zračenje topline 

© Razmaci između otvora ložišta i 

građ. elemenata od zapaljivog materijala 

^g^ Kamin otvoren s jedne strane (si 

stem Schiedel) 

78 

© Kamin otvoren s dvije strane sa si- 

Kamin otvoren s jedne strane u odvojenim 

prostorijama 

¿4* 

Ö 

gurnosnim područjem 

© Zaštita zapaljivih podova ispred otvora 

ložišta / dovoda zraka 

Kamin otvoren s dvije strane 

KAMINI 

OTVOREN! KAMINI -> DD 

Svaki se kamin mora priključiti na vlastiti dimnjak 0 - @. Presjek 

dimnjaka i veličina ložišta kamina moraju se međusobno uskladiti 

-> © Kamin i dimnjak treba sagraditi u neposrednoj blizini -> 0 

- ©Djelotvorna visina dimnjaka od ložišta do grla dimnjaka = 4,5 m. 

Priključak spojnog komada na dimnjak pod 45° -> ® - Otvori 

za dovod zraka trebaju biti izvana. Svrhovito je otvore za dovod 

zraka smjestiti u podnožju kamina sprijeda ili sa strane ->©,->© 

Upotrebljavati treba samo drvo s malo smole i s malo čvorova, 

bukovinu, hrastovinu, brezovinu, drvo voćaka, ili ložiti plinom prema 

DVGW radni list G 260. Otvoreni kamini ne smiju se postavljati u 

prostorije s manje od 12 m 2 površine poda. Otvorenim kaminima 

mora strujati vanjski zrak kroz slabo brtvljene prozore i vrata. Bolji 

su izbor kanali koji zrak dovode u blizinu otvora ložišta -> ©. Zapaljivi 

predmeti i građevni elementi te ugrađeni namještaj moraju 

odozgo, odozdo i sa strane biti udaljeni od otvora ložišta © - © 

Otvoreni kamini moraju biti sagrađeni stabilno i od vatrostalnog materijala 

klase A1 DIN 4102 dio 1. Pod, zidovi, prostor za pepeo i kolektor 

dima moraju biti od šamotnih opeka ili ploča. Zidne opeke ili blokovi 

moraju biti izrađeni za građenje dimnjaka. U obzir dolazi i vatrostalni 

beton ili sivi lijev, DIN 1691. Kolektor dima može biti od 

čeličnog, mjedenog ili bakrenog lima debljine 2 mm. 

Tip Otvoreno s jedne strane Dvostrano otvore noOtv. s tri strane 

Površina prostorije 

oko (m 2 ) 

Obujam prostorije 

oko (m 3 ) 

Veličina otvora 

ložišta (cm 2 ) 

Svijetle mjere 

otvora ložišta (cm) 

0 (cm) odgovarajućeg 

dimnjaka 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 

male 

prost. 

male 

prost. 

16- 

22 

40- 

60 

22- 

30 

60- 

90 

30- 

35 

90- 

105 

33- 

40 

105- 

120 

25- 

35 

90- 

105 

35- 

45 

10S- 

150 

prekc 

48 

35- 

45 

45- 

55 

preko 

55 

prekt 105- 150- 

150 150 150 200 

2750 3650 4550 5750 7100 5000 6900 9500 7200 9800 13500 

60/ 

46 

70/ 

52 

80/ 

58 

90/ 

64 

100/ 

71 

20 22 25 30 30 25 30 35 25 30 35 

Mjere su A 22,5 24 25,5 28 30 30 30 30 30 30 30 

u cm B 13,5 15 15 21 21 - - - - - - 

C 52 58 64 71 78 50 58 65 50 58 65 

D 72 84 94 105 115 77 108 77 90 114 

E 50 60 65 76 93 77 90 108 77 90 114 

F 19,5 19,5 22,5 26 26 27,5 30 32,5 27,5 30 32,5 

G 42 47 51 55 59 64 71 82 64 71 82 

H 88 97 104,5 120 129 80 88 95 80 88 95 

I 6 6 6 7 7 6,4 6,4 6,4 6,4 6,4 

Težina (kg) 165 80 310 385 470 225 300 405 190 255 360 

(§) Dimenzioniranje i mjere otvorenih kamina 

Kamin otvoren s tri strane 

f 

sO U 

Pribor uz kamin

1,00 

Utjecaj vjetra na funkcioniranje 

dimnjaka 

(?) Visine dimnjaka iznad krova 

(T) Montažni dimnjaci 

(9) Montažni dimnjaci 

© Rešetka za pristup čišćenja 

dimnjaka -> © 

: dimnjaka kroz drvenu 

i konstrukciju 

© © ® 

Brojčana usporedba stupnjeva korisnog 

učinka 

1,00 

h 

O 

Utjecaj oblika i presjeka glave 

dimnjaka na kretanje zraka 

dogradnja na krovu 

¡ 1,5 x h 

MJ 1,00 

(§) Montažni dimnjaci s ventilacijom 

(IO) Montažni dimnjaci s ventilacijom 

na krovu nagiba preko 15° 

potrebne su nagazne 

daske, rešetka ili stube za 

kretanje-» (jj) 

Izlaz na krov 

1-2 cm izolaciona hasura 

do koje se betonira 

Prolaz kroz betonsku stropnu 

ploču 

DIMNJACI 

DIN 18150,18160 —> CD 

Kućni dimnjaci su okna sagrađena u zgradi ili do nje, namijenjena 

odvođenju dimnih plinova od ložišta preko krova u atmosferu. Na jedan 

dimnjak može se priključiti: jedno ložište nazivne termičke snage 

veće od 20 kW ili plinsko ložište snage iznad 30 kW. Svako ložište 

u zgradama s više od 5 etaža, svaki otvoreni kamin, kovačka vatra, 

otvoreno ložište, ložište s upaljačem i mijehom mora imati svoj 

dimnjak. 

Na zajednički dimnjak mogu se priključiti dp tri ložišta na kruta ili tekuća 

goriva nazivne snage i 20 kW ili tri plinska ložišta snage i 30 

kW. Dimnjaci moraju imati kružni ili pravokutni svijetli presjek, površine 

>100 cm 2 , duljina najmanje stranice 10 cm. Ako su zidani od 

opeke 2: 13,5 cm, dulja stranica ne smije biti veća od 1,5-struke 

kraće stranice. Najmanja djelotvorna visina dimnjaka £ 4 m. Za zajedničke 

dimnjake k 5 m. Za plinovita goriva ž4m. Grlo dimnjaka £ 

40 cm iznad najvišega ruba krova nagiba većega od 20° -» (§) kod 

nagiba ispod 20° £1 m. Ako je dimnjak od dograđenog dijela krova 

udaljen manje od jednoipol do trostruke visine dogradnje, mora biti 

za £ 1 m viši od dogradnje. Na krovovima s parapetnim zidom mora 

grlo dimnjaka biti > 1 m iznad para peta. Svaki dimnjak mora imati 

otvor za čišćenje širok > 10 cm i visok £ 18 cm, smješten > 20 cm 

ispod najnižega priključka ložišta. Ako se dimnjak ne može čistiti 

kroz grlo, mora se u tavanu ili na krovu izvesti još jedan otvor za 

čišćenje. Za dimnjake sjednoslojnom stijenkom smiju se kao gradivo 

upotrebljavati: fazonski komadi od lakog betona DIN 18150, zidna 

puna opeka DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, 

puna opeka od šljake DIN 398. Troslojni dimnjaci s toplinskom izolacijom 

i pomičnim unutarnjim slojem: za unutarnji sloj fazonski komadi 

od lakog betona DIN 18147 ili šamota DIN 18147; za vanjski 

sloj: fazonski komadi od lakog betona, zidna puna opeka, šuplja 

opeka B DIN 105, puna opeka od pijeska i vapna DIN 106, opeka 

od šljake DIN 398, blokovi od plinobetona DIN 4165. Za izolacijski 

sloj izolacijski materijal DIN 18147. Slobodne vanjske površine dimnjaka 

u tavanu treba grubo ožbukati > 5-10 mm debelo. Stijenke 

dimnjaka ne smiju se opterećivati. 

Oplati 

Letva 4x6 

Glava dimnjaka s oblogom od 

škriljevca 

Razmak između drvenog grednika i 

dimnjaka 

Oplata 

/ 

Zidana obloga 

" ploča 

Razdjelna 

reška do 

obloge 

- Dimnjak 

Razmak između krovne grede i 

dimnjaka 

79

® Dimnjak u blizini zapaljivih 

® Bliski zidovi od zapaljivih odn. 

80 

materijala 

/ Zid od nezapaljivih materijala 

nezapaljivih materijala 

< Nezapaljivi zid 

;: Orrrtšir;:::: g' Jj 

Zaštita od 

toplinskog 

zračenja 

(?) Zaštita ugrađenog namještaja 

m 

T 

>40 

zmi 

EFpšr 

i - ® 

Predvidjeti ventilaciju 

gore i dolje 

Predvidjeti 

ventilaciju 

gore i dolje 

Ev. laki beton 

• Zapaljivi zid 

^g^ Prolaz dimovodne riovodne cijevi cijev kroz zid 

od zapaljivog materijala 

2-31 

. Izolacijska 

vrpca 

Bliski zidovi od zapaljivih materijala (g) Vratašca za čišćenje u tavanu 

DIMNJACI 

DSN 18150, 18160 —» CD 

Opšav glave dimnjaka treba izvesti 

od škriljčanih ploča, azbestcementnim 

pločama, pocinčanim 

ili bakrenim limom, pričvrstiti 

za dimnjak čepovima (ne 

drvenim). Preporučuje se predgotovljeni 

opšav. ©-(J6) 

Otvor za čišćenje 

H*"H 1 1 1 1 dimnjaka s krova 

! 

Okruglo željezo 

Izlazni otvor s Ijestvama i 

nagaznom daskom 

Glava dimnjaka / obloga škriljcem

DN 80 

Naglavak cijevi za 

odvod zraka dužine 

DN 80 x 3 cm 

Ventilator za jednu prostoriju za instalacije 

pod žbukom 

I 

i t 1 

^Ventilator 

\ 

\ 

I 

n 

vi 

vi 

\ I 

V s r 

Naglavak cijevi za 

odvod zraka dužine 

DN 80 x 3 cm 

lavak cijevi za drugu 

toriju duljine DN 

80 x 3 cm 

Ventilator za dvije prostorije za in- 

stalacije pod žbukom 

i\ H ti 

. , ... .. , . • • •-s Centralno ventilacijsko postrojenje 

Centralno ventilacijsko postrojenje (4) jednjm |avnim kana|om i sekund_ 

s odvođenjem zraka preko krova W 

[| 

'''^-Ventilator 

I- V v 

\ | r 

Ventilator 

| \ 

|| 

t 

\ 

V [ 

tü H || 

(T\ Centralno ventilacijsko postrojenje 

s odvojenim glavnim kanalima 

/S\ 

Centralno ventilacijsko postrojenje U G l e 

^midinu 

s vise glavnih, bez sekundarnih ka- 

Jednokanalno ventilacijsko postro- 

®jenje prema DIN 18017 1.1 sustav 

Hamburška ventilacija (Berlinska 

ventilacija) 

SUSTAVI VENTILACIJE 

DIN 18017 list 1-3 

Za ventiliranje sanitarnih prostorija u stambenim i drugim zgradama 

kao što su škole, hoteli, gostionice i si. koriste se ventilacijski uređaji 

za jednu ili više prostorija, priključeni na jedan kanal -> 0 - (2). Ventilacijske 

instalacije treba dimenzionirati za najmanje 4 izmjene zraka 

na sat. Količinskivza kupaonice, gdje je i zahod, zadovoljava kapacitet 

od 60 m 3 /satVsamo za zahode zadovoljava 30 m 3 /sat po 

školjci. Svaka prostorija u unutrašnjosti zgrade mora imati jedan otvor 

(koji se ne može zatvoriti) za ulaz zraka. Veličina presjeka kanala 

mora biti 10 cm 2 za svaki kubični metar volumena prostorije. 

Nepotpuno brtvljena vrata ekvivalent su za 25 cm 2 . U kupaonicama 

ne smije se uslijed ventilacije dogoditi pad temperature ispod 22°C. 

Brzina strujanja zraka u prostoru gdje se ljudi zadržavaju = 0,2 m/s. 

Otpadni zrak treba odvoditi u atmosferu, a za pojedinačne ventilacijske 

instalacije dopušta se odvođenje u dobro prozračene neiskorištene 

tavanske prostore. Svaka pojedinačna ventilacijska instalacija 

mora imati vlastiti glavni kanal ->© + ©. 

Zajedničke ventilacijske instalacije imaju i zajednički glavni kanal -> 

@ + ©. 

Funkcioniranje sabirnih ventilacijskih okana s termičkim uzgonom 

bitno ovisi 0 raspoloživoj površini presjeka okna u odnosu na broj 

priključaka -> ©. Pojedinačna ventilacijska okna bez motornog pogona 

©za kupaonice i zahode bez prozora upotrebljavaju se do 

osam etaža. Presjek je ventilacijskog okna 150 cm 2 po prostoriji. 

Svijetli presjek 

glavnog kanala 

cm 2 

cm 2 

cm 2 

Dopušteni broj priključaka 

Unutarnja mjera 

do 10 m 10-15m preko 15 m 

glavni kanal 

cm 

340 5 6 7 20x17 9x17 

400 6 7 8 20x20 12x20 

sekundarni kanal 

cm 

500 8 9 10 25x20 12x20 

340 5 6 7 20x17 2x9/17 

400 6 7 8 20x20 2x12/20 

500 8 9 10 25x20 2x12x20 

340 5 6 7 2x20/17 9x17 

400 6 7 8 2x20/20 12x20 

500 8 9 10 2x25/20 12x20 

(9) Tablica za dimenzioniranje sabirnih ventilacijskih kanala za 1 visinu bloka (33,3 cm) 

] • ¡2x15/10 3x15/10 

POOP4X15/10 O O O O Q >*15/10 

• • • • • • 0 7 x 1 5 / 1 0 • • • • • • • 8x15/10 

® 

uzdužno tanke stijenke; popr. pregrade 5 cm 

Ventilacija pojedinačnim kanalima, debljina vanjske stijenke 2,5 cm 

Izlaz zraka na suprotnim stranama 

Prekrivanje. Meidinger pločom Izlazni presjek na svakoj strani jednak 

I t > 1 5 je zbroju presjeka svih kanala 

Ventilacija pom. sabirnih kanala s 

Sustav Kolnske ventilacije (dovod i 

jednim glavnim i jednim sekundar- 

odvod zraka) © nim kanalom 

Primjer izvedbe s jednim glavnim i 

dva sekundarna kanala 

81

© Krovište s veznicima 

© Krovište s podrožnicama bez kosnika (?) Krovište s podrožnicama s kosnicima 

82 

Granica ekonomičnosti krpvišta od rogova / krovišta s veznicima 

Nagib krova u 

stupnjevima 

Raspon L u m 

15—40 10-20 

Duljina rogova kod 

krovišta s rogovima 

Visina 

elemenata h 

"-i 

30-60 10-20 s 

s 

KROVIŠTA 

Jednostavno krovište od samih rogova predstavlja za male 

širine zgrade najekonomičnije rješenje. 

Krovišta s veznicima ispod 45° nisu nikad najjeftiniji, ali su 

takvi veznici povoljni za velika slobodno oslonjena krovišta. 

Jednostruka stolica je uvijek skuplja od jednostavnog krovi- 

šta s rogovima, dakle prikladna samo za iznimne slučajeve. 

Dvostruka stolica je u većini slučajeva najekonomičnija kon- 

strukcija. 

Krovište s veznicima i izgrađenim 

potkrovljem 

Trostruka stolica dolazi u obzir samo za vrlo široke građevine. 

Krovovi su gornji završni dio građevina, štite ih od oborina i drugih 

atmosferskih utjecaja (vjetar, hladnoća, toplina). Sastoje se od nosive 

konstrukcije i pokrova. 

Nosivi elementi ovise o gradivu (drvo, čelik, armirani beton), nagibu 

krovišta, vrsti i težini pokrova, opterećenju itd. Za veličine opterećenja 

vidjeti propise (vlastiti teret, pokretno opterećenje, vjetar, 

snijeg). 

Kod nosivih sustava kosih krovova treba razlikovati krovište od rogova 

i krovište s podrožnicama. Obje konstrukcije mogu se i kombinirati. 

Karakterizira ih različita funkcija nosivih elemenata, način 

prijenosa sila, što utječe i na raspodjelu prostorija u tlocrtu. 

(9) Krovište s veznicima i podrožnicama

(jf) Krovište od nastavljenih rogova s vertikalnim stupovima 

Krovište od drvenih rešetkastih rogova, Ijepljenje ima garanciju za vijek trajanja, s 

kosnicima pod 45°, raspon < 25 m 

8-14 12-14 

Sustav I nosača 

A =nosač sjednostr hrptom 

B =nosač s dvostr. hrptom 

C =nosač sa sandučastim 

hrptom 

® (7j Spoj na tupi sudar s obrazima 

Krovište od lijepljenih rogova I presjeka, odnos visine presjeka i raspona 1:15-1:20 ^^ 

Gornji pojas 

produženje 

Gang-Nail čavlana ploča % 

Nagibi krova na dvije vode 6°, 15° i 25' 

Nagibi krova na jednu vodu 6°,10° i 15° 

Gornji pojas aj Silazne dijagonale s 

,, vertikalnim štapovima 

I i i | 

— Moguć i • 

konzolní ¡ 

istak ' : 

Donji pojas 

Euro-predgotovljeni vezač u Gang-Nail sustavu prema oktametarskim mjerama 

kao plitki krov na jednu ili dvije vode © 

— 

KROVIŠTA 

->CP 

Krov s podrožnicama. Rogovi imaju podređenu funkciju (slabi presjeci, 

moguća i primjena oblica). Koncentracija opterećenja u podvlakama, 

prijenos sila na vezače. Potreban je niz podupora u unutrašnjosti, 

što utječe na oblikovanje tlocrta -» s. 80 @ prvobitni oblik^ 

krovišta; prijašnji oblik: nosiva konstrukcija sljemenjače. 

Dvovodni krovovi s podrožnicama imaju najmanje jednu stolicu u 

sredini ako je duljina rogova = 4,5 m. Pri većim širinama zgrade i 

duljini rogova = 4,5 m dvostruka je ili višestruka stolica. 

Krov od rogova (načelo nedeformabilnog trokuta) u jednostavnom 

je obliku moguć kad je mala duljina rogova (do 4,5 m); inače 

ukrućenje veznikom -> s. 82 (§). Pravilan, snažno povezan, konstrukcijski 

sustav, moguće rješenje unutarnjeg prostora bez oslonaca. 

Između stope roga i stropnih greda potrebna je vlačna veza 

(vanjski znak prepoznavanja krova od rogova: nadvišenje na kraju 

stropnih greda - lom plohe krova) -> s. 82 ® 

Za veće mansardne prostore ne dolaze u obzir krovovi od rogova. 

Ako je duljina rogova veća od 4,5 m, treba poduprijeti veznike -» s. 

80. 

Krov od rogova s veznicima pogodan je za širine zgrade do 12 m, 

duljina rogova do 8 m, duljina veznika do 4 m. Takva je krovna konstrukcija 

trozglobni okvir sa zategom. 

b) Uzlazne dijagonale s 

vertikalnim štapovima 

Oblici drvenih vezača i ukrućenja 

d) Uzlazne i silazne dijagonale s 

vertikalnim štapovima 

č) Üz!azne~l"s¡iazñe~cfijagonale~ 

83

OBLICI KROVOVA 

Šatorasti krov, mnogokutni tlocrt 

KROVNI POKROVI 

—> CP 

Za slamnate krovove od ražene slame ili trske s ručnom vršidbom, 

duljine 1,2 -1,4 m, na letvama razmaka 30 cm, s vrhom prema gore, 

debljine sloja 18-20 cm. 

Vijek trajanja u sunčanim predjelima 60 - 70 godina, u vlažnima jed- 

va polovicu tog vremena -> ®. Krovni pokrov od šindre -> @ - hrast, 

ariš, bor, rjeđe smreka. Škriljevac: na oplati od dasaka širine ^ 2,5 

cm, debljine ^ 16 cm bitumenizirana Ijepenka br. 200 kao zaštita od 

vjetra i prašine. Preklopi 8 cm, bolje 10 cm. 

Najprirodnije djeluje "njemački pokrov" -» (§) Pokrivanje prema šablo- 

ni prikladno i za umjetni škriljevac (azbestcementne ploče) -» 

Crijep: biber, užljebljeni ili koritasti -» © - Betonski crijep sa 

suhim sljemenom i grebenom -> Crjepovi posebnih formata nor- 

mirani su. -»(9) 

Fazonski crijepovi -> @ 

(čT) Mansardni krov, mnogokutni tlocrt (jT) Fazonski crijepovi 

POR - Zabatni jednovodni sljemeni OL - Dvovodni crijep lijevi 

ugaoni desni crijep TOL - Okapni dvovodni crijep 

T - Crijep okapnice lijevi 

P - Jednovodni završni crijep FOL - Dvovodni crijep za priključak 

W - Crijep na spoju sa zidom sljemena lijevo 

TSR - Crijep za završetak okapnice, GR - Početni crijep za sljeme 

desni uglovni i greben desni 

SR - crijep za bočni priključak FOR - Crijep za priključak dvovodnog 

desno sljemena desni 

SL - crijep za bočni priključak F Priključni crijep sljemena 

lijevo OR - Dvovodni crijep desni 

PSL - crijep za bočni priključak TOR - Uglovni crijep okapnice 

jednovodnog krova lijevo dvovodnog krova desni 

GL - Završni crijep sljemena lijevo F Središnji crijep u polju 

G - Crijep za sljeme i greben GZ - Stakleni crijep 

POR T P W TSR SR SL PSL GL G OL TOL OL FOL GR FOR F OR TOR 

® kN°m° d raŽ6ne S ' ame Hi trSk6 ' 0,70 © Krov od šindre 0,25 kN/m 2 Engleski krov od škriljca, ili od 

eternit ploča, 0,45-0,55 kN/m 2 

© Dvostruko pokriven krov (biber 

crijep), težak pokrov, 0,60 kN/m 2 , 

34-44 crijepa/m 2 

84 

Betonski crijepovi 0,60-0,80 kN/m 2 , 

nagib 18° Valoviti crijep, laganiji, 0,50 kN/m 2 (^7) Užljebljeni crijep, 0,55 I

® Krov od azbestcementnih valovitih 

ploča s fazonskim komadima za sljeme 

i strehu 0,20 kN/m 2 

I—Smjer pokrivanja— 

Profil 177/51 

Smjer vjetra 

Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljine 6,5 

Širina mm 920 920 920 920 tež. 16-32 kg 

Profil 130/30 

-Smjer pokrivanj; 

Duljina mm 2500 2000 1600 1250 debljina 6,0 

Širina mm 1000 1000 1000 1000 tež 15,8-31,5 

= 10° nagiba s brtvenim užetom 

{2) Minimalni nagibi krova 0 i preklopi 

po visini 

\3j Valovite ploče od azbestcementa (7) Mogućnost pričvršćenja 

Limeni krov s falcanim pokrovom 

0,25 kN/m 2 

129.. i* , Q O 

i i 

(J) Pokrov pločama od čeličnog lima 

Odvodnja krova 

W I | 

Polukružni Pravokutni 

Ležeći 

Stojeći 

(li) Oblik i položaj oluka 

Minimalni nagibi krova za pokrivanje 

pocinčanim čeličnim limom 

7,50 —i h- 7,50 ' l— 7,50 

11° (2%) 

3° (5%) 

Duljina mm 9000 7500 4000 8,0 

Širina mm 1000 1000 1000 19 kg/m 

- Širina ploče 100 

-Korisna širina 91 5 

Pričvršćenje 

Veliki elementi za krov i zid 

(Canaleta) 

Pocinčani lim DIN 9721 min. 0,7 mm 

Kuka za oluk: pocinč. čelična traka 

Čelični lim DIN 1541 pocinčan i 

obložen olovom 


Bakreni lim DIN 1787 

Kuka za oluk: plosni bakar 

Aluminijski lim DIN 1725 


Oznake: 

(primjer: polukružni viseći oluk 333 ZN 

0,75 mm; s kukama 333 St 

Materijali 

(Zn) 

(St 2) 

(St 2) 

(St 2) 

(Cu) 

(Cu) 

(AI) 

(St 2) 

Zn) 

KROVNI POKROVI 

Azbestcementni krovovi od valovitih ploča s razmakom podrožnica 

70 - 145 cm za ploče duljine 1,60 m i od 1,15 do 1,175 m za ploče 

od 2,50 m. Preklopi 150 odnosno 200 mm -» @ - (2). 

Limeni krovovi od pocinčanog lima, titancinka, bakra, aluminija, cinka 

itd. -> © - 0. Svi fazonski komadi za sljeme, oluk, opšav ruba 

itd. bakreni lim, trgovački formati -» (?). Bakar u odnosu na sve druge 

metalne pokrove ima najveću vlačnu deformaciju do sloma, pa 

je pogodan za sve vrste oblikovanja (razvlačenje, savijanje itd.). Patina 

koja je tipična za bakar vrlo je omiljena. Treba izbjegavati kombinaciju 

s aluminijem, titancinkom i pocinčanim čelikom; kombinacija 

s olovom i nehrđajućim čelikom prihvatljiva je. Bakreni su krovovi 

nepropusni za vodenu paru, zato su posebno prikladni za hladne 

krovove -» s. 88-89. Vlastita težina krovnog pokrova (računska 

težina u kN/m 2 površine krova) za četvorni metar krovne plohe pod 

nagibom, bez težine rogova, podrožnica i vezača. Pokrov crijepom 

i betonskim crijepom bez morta, ali uračunate letve. Mort dodati kao 

0,1 kN/m 2 . 

Biber crijep DIN 456 i betonski biber crijep DIN 1116 

jednostruki pokrov uklj. umeci 0,60 

krunski ili dvostruki pokrov 0,80 

Vučeni falcani crijep DIN 456 0,60 

Falcani crijep, reform ploče, falcane ploče, ploče za ravni krov DIN 456 0,55 

Falcani betonski crijep DIN 1117 0,55 

Žljebljeni crijep DIN 456 0.50 

Ploče DIN 1118 0,50 

Ploče velikog formata (do 10 kom/m 2 ) 0,50 

Žljebnjaci bez polaganja u mort 0,7 0,90 

Metalni pokrov aluminijem (alu. deb. 0,7 mm) uklj. oplata 0,25 

Bakreni krov s dvostrukim prijevojima (bakreni lim debljine 0,6 mm) uklj. oplata 0,30 

Krov s dvostrukim prijevojem od pocinčanog lima (debljine 0,63 mm) 

uklj. bitumen. Ijepenka i oplata 0,30 

Pokrov njemačkim škriljcem na oplati uklj. bitumen. Ijepenka i oplata 

s velikim pločama (360 X 280 mm) 0,50 

s malim pločama (oko 200 X 150 mm) 0.45 

Engleski pokrov škriljcem uklj. letve 

na letvama dvostruki pokrov 0,45 

na oplati i bitumen. Ijepenci uklj. oplata 0,55 

Staronjemački pokrov škriljcem na oplati i Ijepenci 0,50 

dvostruki pokrov 0,60 

Pokrov krova čeličnim pločama (pocinčani lim DIN 59231) 

na letvama uklj. letve 0,15 

na oplati uklj. Ijepenka i oplata 0,30 

Pokrov valovitim limom (pocinčani čelični lim DIN 59231) 

uklj. pričvrsni materijal 0,25 

cinčani pokrov preko letava od cinčanog lima br. 13 uklj. oplata 0,30 

Kornere, formati Trake Ploče 

Duljina m 30-40 2,0 

Širina m, max. 0,6 (0,66) 1,0 

Debljina mm 0,1-2,0 0,2-2,0 

Zapr. težina kg/dm 3 8,93 8,93 

i H 

1-1,00H 

Oblici isporuke i kroja valjanog bakrenog 

materijala za pokrovne ploče 

i trake 

Odvodnjavana Normirana Širina 

krovna površina veličina krojenja 

uz polukružni oluka za iimene 

oluk 

m 

oluke 

2 

mm 0 mm 

do 25 70 200 

preko 25-40 80 200 (10-djelni) 

preko 40-60 90 250 (8-djelni) 

preko 60-90 125 285 (7-djelni) 

preko 90-125 150 333 (6-djelni) 

preko 125-175 180 400 (5-djelni) 

preko 175-275 200 500 (4-djelni) 

Oluke principijelno postavljati u padu. Veća 

brzina tečenja protiv začepljenja, korozije i 

smrzavanja. Kuke za oluk su u pravilu pocinčano 

plosno željezo širine 20-50 mm i debljine 

4-6 mm. 

Normirane veličine oluka u odnosu 

prema površini s koje se odvodi voda ® 

Dubina krova 

streha/sljeme 

do 6 m 

6-10 m 

10-15 m 

preko 15 m 

'/2 vala normalno 

Visina profila 

18-25 mm 26-50 mm 

10° (17,4%) 

13° (22,5%) 

15° (25,9%) 

17° (29,2%) 

5° (8,7%) 

8° (13,9%) 

10° (17,4%) 

12° (20,8%) 

8-10° 200 mm. s brtvljenjem preklopa 

10—15 150 mm. bez brtvljenja preklopa 

preko 15° 100 mm bez brtvljenja preklopa 

^^ Pokrov valovitim limom, min. nagib 

krova, bočni preklop 

Odvodnjavana Normirani Širina 

krovna površina promjer krojenja 

uz kruž. presjek olučne za limene 

olučne cijevi cijevi cijevi 

m 2 

mm 0 mm 

do 20 50 167 (12-djelni) 

preko 20-50 60 200 (10-djelni) 

preko 50-90 70 250 (8-djelni) 

preko 60-100 80 285 (7-djelni) 

preko 90-120 100 333 (6-djelni) 

preko 100-180 125 400 (5-djelni) 

preko 180-250 150 500 (4-djelni) 

preko 250-375 175 

preko 325-500 200 

Pričvršćenje obujmicama (zaštićene od korozije), 

čiji unutarnji kružni luk odgovara olučnoj 

cijevi. Min. razmak olučne cijevi od zida 20 

mm. Razmak obujmica 2 m. 

Normirani otvori olučnih cijevi u odnosu 

prema odvodnjavanoj površini 

85

Čeona daska 

^JPj Detalj krovne okapnice krovišta s 

podrožnicama 

© Potporanj roga, preklop, veza čavlom 

® 

86 

Presjek A - B 

A 

Presjek C - D 

/ / 

/ / 

/ / 

/y ' > 1,90 

"V 

Nazidnica ž 80 

Mijena 

Detalj krovne okapnice s dvoslojnim 

zidom 

© Rog sprepustom preko strehe © g ^ ^ 

Pogled 

Perspektivni prikaz 

rRog 

Priključak roga svornjakom na podvlači 

Vezica roga 

Obloga 

0 9 3 čeličnim sp0jnim 

(8) Povezivanje sidrenjem 

Pnčavlani 

lim 

Sidreni vijak 

KROVNE 

KONSTRUKCIJE 

DETALJI 

Kod nosivih sustava kosog krova 

treba razlikovati krov s podrožnicama 

od krova samo s rogovima. 

Te se konstrukcije 

mogu i kombinirati. Karakteristika 

im je različitost funkcija 

nosivih elemenata. Način prijenosa 

opterećenja utječe i na 

unutarnji raspored prostorija u 

tlocrtu. 

Krov s podrožnicama: rogovi 

imaju podređenu funkciju (slabi 

presjeci, moguća i upotreba oblica). 

Koncentracija opterećenja 

u podvlakama, prijenos opterećenja 

u osi vezača, niz podupora 

u unutrašnjosti utječe na 

oblikovanje tlocrta. 

Krov od rogova: (načelo nedeformabilnog 

trokuta) u jednostavnom 

obliku moguć kad su male 

duljine rogova (do 4,5 m); inače 

treba ukrućenje vezačima. Pravilan, 

dobro povezan konstrukcijski 

sustav, moguć unutarnji 

prostor bez stupova. Veza između 

stope roga i stropne grede 

mora prenositi vlak (krov od 

rogova ima karakterističan vanjski 

izgled). 

Izdužena "gajba" krova s podrožni- 

Detalj veze kada je rog konzolno 

cama Završetak roga, osiguranje vijkom © prepušten izvan krovišta

0 Šiljata "gajba" 45° (2) Zabatna "gajba" 45° (JT) Zabatna "gajba" 45° 

(?) Trapezna "gajba" © kao® © kao @ 

USPRAVNI KROVNI 

PROZOR 

Ako tavanski prozori na zabatu 

nisu dovoljni za osvjetljenje tavana, 

grade se uspravni krovni 

prozori s odgovarajućom konstrukcijom. 

Veličina, oblik i raspored 

tih konstrukcija ovisi 0 obliku 

i veličini krova i 0 potrebnoj 

količini dnevnog svjetla. 

Te konstrukcije i prozori trebaju 

po mogućnosti biti iste vrste i 

veličine. O njihovu skladnom 

uklapanju u plohu krova, 0 njihovu 

obliku, gradivu i rješenju 

detalja ovisi cjelokupni izgled 

zgrade. Širina te prozorske konstrukcije 

neka odgovara razmaku 

rogova kako bi se izbjegle 

skupe izmjene rogova. 

(7) Plosnata "gajba" s ravnim krovom (8^ kao ® © kao® (l5) Izvučena "gajba" 

® Zaobljena "gajba" kao © kao © @ kao® 

Panoramska "gajba" Obrubljena panoramska "gajba" (17) Trokutna "gajba" "Gajba" tipa "šišmiš" (volovsko oko) 

87

Presjek kroz planinsku seljačku 

kuću sa spremištem 

Hladni zrak 

I I 

(3) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom = 10° (shematski) 

A)^ B^ 

H 2 55 5 ^ 

Usporena voda 

(?) Shema stvaranja ledene barijere 

ČAJ—(5) Primjeri ventiliranih krovova s nagibom

Nagibi krova 

Prohodni ravni krov 

Drvo-cementni krov 

Krovna Ijepenka sa šljunkom 

Dvostruka krovna Ijepenka 

Cinčani krov s dvostrukim uspravnim pregibom (cin. trake) 

Krovna Ijepenka, jednostruka 

Ravni krov od čeličnog lima^ 

Krov od falcanog crijepa, 4-stPuki fale 

Krov od šindre (šindra 90°) 

Krov od falcanog crijepa, normalan 

Krov od valovitog cinčanog ili čeličnog lima 

Krov od valovitih azbestcementnih ploča 

Krov od umjetnog škriljca 

Krov od škriljca, dvostruki pokrov 

Krov od škriljca, normalan 

Stakleni krov 

Pokrov crijepom, dvostruk 

pokrov krunskim crijepom 

Pokrov žljebnjacima 

Pokrov krovnim trakama 

Pokrov trskom ili slamom 

,—\ 

Nagib krova -> s. 85 

Razlika unutarnje i vanjske temperature 

I- ako t 20°/- 15°C 

2° • 4° obično 3° - 4° 

2,5° • 4° obično 3° - 4° 

3° • 30° obično 4°- 10° 

4° • 50° obično 6°- 12° 

3° - 90° obično 5° - 30° 

8° -15° obično 10°-12° 

12° • 18° obično 15° 

18° - 50° obično 22°-45° 

18° •21° obično 19° -20° 

20° • 33° obično 22° 

18° • 35° obično 25° 

5° • 90° obično 30° 

20° • 90° obično 25°-45° 

25° • 90° obično 30° - 50° 

30° - 90° obično 45° 

30° •45° obično 33° 

30° 

• 60° obično 45° 

35° 

• 60° obično 45° 

40° 

• 60° obično 45° 

45° 

- 50° obično 45° 

45° 

- 80° obično 60°-70° 

S m 

sadržaj vlage (100%) 

% relat. vlažnost zraka 

-20 -10 ±0 +10 +20 +30 Temperatura 

1 Vlažni zrak izlučuje vodu ako se ohladi ispod točke rošenja. Razlika između temperature 

zraka u prostoriji i točke rošenja - ovisno o sadržaju vlage u zraku - 

može se izraziti kao postotak "x" razlike temperature vani i unutra (3). 

2. Razlike između unutarnje i vanjske temperature dijeli se na slojeve građevinskih 

elemenata i zrak proporcionalno njihovom učešću u termoizolaciji. 

3. Ako udio slojeva na strani unutar parne brane "x" i "y" ostaje ispod postotka "x" 

ostaje i temperatura parne brane iznad točke rošenja - pa ne može doći do kondenzacije. 

Stambene prostorije Zatvorena plivališta 

20°C, 60% relativne vlage 30°C, 70% relativne vlage 

Vanjska temperatura -12 - 15 - 18 - 12 - 15 - 18 

(%) 25 23 21 15 14 13 

® Max udio "x" u termoizolaciji elementa građevine što ga slojevi s unutarnje strane 

parne brane smiju imati, uključivši i granični sloj zraka, ako se želi spriječiti kondenzacija 

Primjer: 

Stambeni prostor, rel. vlažnost 20760% (prema pretpostavci u DIN 4108) 

Vanjska temperatura -15°, x = 23% 

Betonska ploča 20 cm 1/A = 0,095 m 2 K/W 

Unutarnji sloj zraka 1/a = 0.120 m 2 K/W 

Slojevi do parne brane = 0,215 m 2 KAA/ 

0,215% £ 23%; 100% = 0,94 m 2 KAA/ 

Uz vanjsku termoizolaciju od = 0,94 - 0,215 i 0,725 = 3 cm stiropora na parnu branu 

neće nastati kondenzat. 

5 cm pranog šljunka 7/53 i dvostruki vrući premaz 

Staklena mreža, bit. Ijepenka 3 kg/m 2 

Staklena vuna br 5 s 3 kg/m 2 bitumena 

(postupak zalijevanja i valjanja) 

500 juteni filc. bit. krovna Ijepenka s 1,5 kg/m 2 bitumena 85/25 (s preklopima) 

Izravnavajući sloj (valoviti karton) protiv pojave mjehura 

Termoizolacija (20 kg/m 3 1 više) 

Besprijekorna izvedba toplog krova 

1,5 kg/m 2 bitumena 82/25 premazan na parne brane koja se izvodi sa 

3,5 kg/m 2 bitumena (postupak zalijevanja i valjanja) 

• Traka perforirane staklene vune (samo položena) 

• Pretpremaz bitumenom 0.3 kg/m 2 

• Krovna ploća odn. beton u padu 

Težina krova Potrebni otpori prolazu topline 1/A 

100 kg/m 2 

50 kg/m 2 

20 kg/m 2 

0,80 m 2 • K/W 

1,10 m 2 • K/W 

1,40 m 2 • K/W 

(¿) Izolacijske vrijednosti 1/A za ravne krovove prema DIN 4108 

RAVNI KROV 

DIN 52128-133, 52143,18338 

Hladni krov s. 91 Način građenja s ventiliranim vanjskim pokrovom; 

ako je nagib manji od 10%, provjetravanje je nedovoljno i 

zato se danas izvodi samo s parnom branom prema DIN 4108, 3. 

dio. 

Topli krov u konvencionalnom obliku ^4): način izvedbe s parnom 

branom; redoslijed sastava odozdo: krovna konstrukcija - 

parna brana - termoizolacija - hidroizolacija - zaštitni sloj. 

Topli krov kao obrnuti krov: s. 90. Redoslijed sastava odozdo: 

krovna, konstrukcija,- hidroizolacija - termoizolacija s dokazanim 

svojstvima za takav slučaj - zaštitni sloj kao balast. 

Topli krov s betonskom izolacijom: s. 90. termoizolacija - betonska 

ploča kao krovna konstrukcija i hidroizolacija - rizično! Nosiva 

masivna ploča mora se zbog termičkih dilatacija osloniti na klizne 

ležaje; izvesti dosljedno klizne ležaje na nosivim zidovima s. 

90 i odvojiti unutrašnje razdjelne zidove od ploče (prethodno ugraditi 

trake od stiropora). To je preduvjet za funkcioniranje sustava. 

Nagib = 1,5%, bolje 3%, treba predvidjeti u konstrukciji, u protivnom 

nastaju lokve. 

'Parna brana treba se po mogućnosti izvesti kao krovna obloga s 

uloškom od aluminija 0,2 mm na kliznom sloju perforirane staklene 

vune (prethodno premaz bitumenskom emulzijom protiv prodora 

prašine); položaj parne brane dovoljno nisko da se isključi kondenzacija 

-»(2), ispod nje razdjelni ili izravnavajući sloj (DIN 18338, 

3.10.2). 

Termoizolacija po mogućnosti od materijala otpornih na organsku 

razgradnju (pjenasti materijali); dimenzioniranje tablica (4); polaganje 

u dva sloja ili spojevi na preklop: optimalni su preklopi s previnutim 

rubom (na svim stranama). 

Krovna opna polaže se na sloj za izjednačavanje tlaka pare (rebrasti 

karton ili užljebljena termoizolacija protiv mjehura) u tri sloja 

postupkom lijevanja i valjanja. Između dva sloja staklene mreže dolazi 

jedan sloj staklene vune, ili dva sloja debele bitumenizirane folije 

(d § 5 mm), spojene postupkom zavarivanja. Jednoslojna izolacija 

folijom doduše je dopuštena ali je riskantna zbog male debljine 

(moguće mehaničko oštećenje) i moguće pogreške u spajanju (drugi 

sloj pruža dodatnu sigurnost!). 

Zaštitni sloj po mogućnosti 5 cm sloj šljunka profila zrna 15-30 

mm na dvostrukom vrućem premazu s razdvajajućom folijom; 

sprečava stvaranje mjehura, temperaturne šokove, mehanička oštećenja, 

utjecaje ultraljubičastih zraka. Dodatnu sigurnost daju 

ploče od drobljene gume debljine 8 mm ispod nabačaja šljunka. 

Spojeve krovnih traka treba zavariti (za terase i krovne vrtove obvezatno). 

Bitni detalji 

Slivnici s. 90 @ - @ moraju uvijek biti termički izolirani, priključci 

u dvije razine, također priključak parne brane. Brtviti priključak na 

odvodnu cijev. Termički izolirana odvodna cijev s parnom branom 

s. 90 0 sprečava štete uslijed kondenzacije. Bezuvjetno osigurati 

pad — 3% prema slivnicima. 

"Odzračnik" kliznog sloja u parnoj brani nije potreban Na rubovima 

krova konzekventno izvesti klizni ležaj -> s. 90 (5) -(§). 

Spoj na rubu treba biti pomičan a izvodi se pomoću predgotovljenih 

aluminijskih ili betonskih profila -> s. 90 (5) - (I); cinčani su priključci 

tehnički neprihvatljivi (rastrgaju krovnu opnu). 

Spoj sa zidom mora biti š 15 cm iznad razine odvodnjavanja, mehanički 

pričvrstiti, ne samo lijepiti (obvezujući propis iz DIN-a 

18195). Trapezasti lim kao krovna ploča može zbog vibriranja potrgati 

krovnu opnu; treba povećati krutost (deblji lim) ili položiti lagane 

ploče od drvene vune debljine 15 mm (mehanički pričvršćene) 

kako bi se smanjila amplituda vibracija, može i šljunčani nasip, te 

predvidjeti krovnu opnu visoke otpornosti prema kidanju. 

Parna brana na limu uvijek u zavarenoj izvedbi (zbog odvođenja topline)! 

89

V ® 

© Odvodnja krova, min. 2 slivnika, na- 

gibi 3% 

Aluminijski završni profil 

Laki beton 

Termoizolacija 

Hidroizolacija 3 sloja 

Zaštita: dvostruki uložak šljunka, 

bolje šljunčani nasip 

I Spoj sa zidom 


Hidroizolacija 

Ploče na 

podlošcima 

T 

^f 00) 

Spoj sa zidom na mjestu vrata za 

terasu V® 

Držač voda na izolacijskoj traci 

Gromobran 

Betonski predložak 15/15/18 

Žbuka 

© Postavljanje gromobrana na betonske 

podloške bez prodora kroz krovnu 

opnu 

90 

Izdignuta dilatacijska razdjelnica s 

dodatnom zaštitom 

Zaštitna rešetka 


Žbuka 

Slivnik na ravnom krovu od polies- & •-n. 

tera armiranog staklenim vlaknima r \3) 

s predgotovljenom termoizolacijom; 

bolje dvoetažno _> 

2bl 

Beton 

- Klizni ležaj 

-Termoizoiacijska (meka) 

i ploča zbog širenja ploče 

Rub ravnog krova s pokrivenim 

kliznom reškom (klizna traka) 

Žbuka 

Zakitana rešetka 

Kuka 

KutniK od cinčanog I trna 

Pokrovna letva 



sa z 'dom, kutnik od cinčanog 

lima i pokrovna letva 

- Betonska ploča 

I '— Termoizolacija 

I '— Hidroizolacija 

- Roče na podlošcima 

Spoj sa zidom, bolje je da prag 

vrata bude iste visine kao zaštitni 

nazidak 

Pomoćna 

konstrukcija 

- Pokrov razdjelnice 

"izolacijsko tijelo", otporno na pritisak 

-Brtvena prirub. za pajriu branu 

rtvena prirubnica 

."Izolacijski prsten" 

Krovna opna 

Dvoetažni slivnik, brtvljen 

prirubnicom i termoizolacijom od 

staklene pjene čiji se donji rub 

ubetonira ("Passavant") M 1:10 

MS završni krovni profil (Aluminij) 

Predgotovljeni element od lakog betona 

. Termoizolacija 

• Hidroizolacija 

Skriveni završetak krova 

• Beton 

_ Brtvljenje kitom 

"Prirubna šina 

. "Compi* traka 

- Stdrena šina 

Spoj sa zidom s prirubnom širinom 

Ovoslojna rasvjetna kupola 

Dvostojna rasvjetna kupola s 

ventilacijskim prorezima -» s. 177 

Humus 30 - 35 cm 

Sloj slame ili staklene vune 

Šljunak, granuiirana keramika 

ili šljaka 10-20 cm 

— Zaštitni estrih 



Beton za pod 

Beton 

—Žbuka 

a Krovni muviii vrt vn na toplom lopiom krovu, Krovu, umj< umjesto 

Dilatacijska razdjelnica s pomoć- p? (2(3 zaštitnog estriha preporučuju 

nom konstrukcijom i pokrovom ^ ploče od granulirane gume 

RAVNI KROV 

DETALJI TOPLOG KROVA 

Izolacijsko tijelo 

od staklene pjene 

Passavant 

krovni odvod 

Sa zabrtvljenom odvodnom cijevi 

("samurova cijev") 

Rubno ispupčenje 

(Laki beton) 

Dio s prepustom 

Nosači na razmaama 

Betonski rubni profil (sustav Kaniš) 

- Žbuka 

i 0 to 

Svomjak < 

Spužvasta guma - 

Podne ploče položene 

na predloške 

Brtveno uže 0 10 

Spoj sa zidom s FD brtvenom 

letvom (otpornom na gaženje) 

Priključak dimnjaka s obloženom 

pločom

Šljunak 

Žbuka 


— Betonski krov 

(vodonepropusan) 

Alu.-završni profil 

• Laki beton 

• Parna brana+klizni sloj 


Hidroizolaclja + folija 

I'*© oSmann-krot) bet0nSkí ^ t" © Ravni krov brtvljen folijom 

t s. 90 

Krovovi iznad zatvorenih bazena i si.: Ventilirati prostor iznad obješenog 

stropa ili tu šupljinu grijati. Umjesto tablice -> s. 90 (2) primijeniti 

tablicu (3) .Uobičajeno: udio svih slojeva do parne brane 

uključivo granični sloj prema zraku najviše 13,5% otpora prolazu topline 

1/k! 

Na drvu (5): jednostavno jeftino rješenje. Važno: termoizolacija 

iznad parne brane deblja je nego u slučaju masivne ploče, ne samo 

zbog male težine po jedinici površine nego i zato što bi inače udio 

slojeva do parne brane (granični sloj zraka + debljina drva) bio previsok. 

Obrnuti krov -» (2): nekonvencionalno rješenje, dugog vijeka trajanja 

(za sada izvedivo samo pjenastim materijalima od polistirola). 

Samo šljunak kao balast u nekim pokrajinama nije dovoljan - bolje 

je položiti ploče. Prednost: brza zaštita od oborina, lako je pronaći 

pogreške, nema ograničenja primjene. 

Termoizolacija 10 do 20% deblja nego kod normalnog toplog krova. 

Betonski krov -> ©: zbog "pogrešnog položaja" termoizolacije 

moguća je pojava kondenzata, koji se ljeti uvijek osuši; neprikladno 

za vlažne prostorije. 

Kad se radi 0 pukotinama uslijed geometrije krova i problemima oko 

priključka na prodore kroz krov rizično je zbog pojačane potrebe za 

pažnjom pri izvođenju. 

Hladni krov ->©-(§) 

Sasvim ravan krov samo s parnom branom: difuzijski otpor s. 110 - 

120. unutarnjeg sloja > 10 cm, sloj zraka služi samo za izjednačenje 

tlaka pare, analogno toplom krovu, jer može za ventiliranje služiti 

samo uz nagib iznad 10%. Redoslijed slojeva -> (§) i (§). 

Važno: unutarnji sloj mora biti nepropustan za zrak! Spoj na pero i 

utor to nije! 

Termoizolacija -> s. 89 

Hidroizolacija kao za topli krov s. 90 

Nagib > 1,5%,bolje 3%, važno za odvodnju. Termički izolirati i cijevi 

koje prolaze kroz krov -» (§). 

Potrebna je zatvorena parna brana (nepropusni preklopi i priključci 

na zidove, naročito kod zatvorenih bazena; toleriraju se neizbježni 

čavlani spojevi). 

Kod lakih konstrukcija treba prilike temperaturnih amplituda (PTA) 

popraviti dodatnim slojevima balasta (akumuliranje topline) ispod 

termoizolacije. 

Nepovoljna PTA: praćenje gotovo svih vanjskih temperaturnih oscilacija, 

znači "klimu barake", ne može se poboljšati samo termoizolacijom! 

Kod umjetne ventilacije prostorija ispod hladnih krovova uvijek u njima 

mora vladati podtlak, jer će inače zrak iz prostorije ulaziti u šupljinu 

krova. 

Pred premaz 

ó bo l ab-hsfr- 

Masa za lijepljenje po čitavoj 

površini 

Masa za lijepljenje - u obliku 

traka ili točkasto 

Parna brana 

Sloj za izjednačenje tlaka 

pare 

Krovna 

traka 

hidroizolacijska 

Izolacijska traka s tekstilnim 

uloškom 

Izolacijska traka s metalnim 

uloškom 

Izolacijska traka s uloškom 

od sintetike 

Folija od sintetike 

Simboli za označavanje sastava krovne izolacije 

' Zavarene bitumen trake 


Z & u m P a s t a za premaz 

Masa za reške 

p Zaštita površine sitnim dro- 

. bljencem 

Zaštita površine šljunkom 

91

® Krovni vrtovi na najamnim stambe- 

nim zgradama: "Programsko usmjerenje 

za novu arhitekturu" 

© Semiramidini viseći vrtovi u Babilonu 

(u 6. st. prije Krista) ® 

Pri "uobičajenom" krovu 

(5) Pregrijani, suhi gradski zrak-> (6) 

Pri "uobičajenom" krovu 

(7) Stvaranje i kovitlanje prašine-» (s) 

92 

© Krovni vrtovi kao skupina lončanica 

na balkonima i krovnim terasama 

Izgubljene zelene površine mogu 

se vratiti ozelenjivanjem krovova 

Pri "zelenom" krovu 

© Hladniji i vlažniji zrak zbog ispara 

vanja biljaka koje troše energiju 

Pri "zelenom" krovu 

(8) Poboljšanje gradskog zraka •filtri— 

— ranjem i apsorbiranjem prašine i uslijed 

kisika što ga proizvode biljke 

Povijest 

OZELENJIVANJE KROVOVA 

—» QP 

Babilonci su imali 6 stoljeća prije Krista krovne vrtove i ozelenjivali 

su krovove. U Berlinu su oko 1890.g. seljačke kuće radi zaštite od 

požara pokrivane slojem humusa, na koji su se naselile biljke. Gotovo 

zaboravljeni zeleni krov ponovno je u 20. stoljeću otkrio Le Corbusier 

Svojstva zelenog krova 

1. Termička izolacija zbog zraka u travi i sloja zemlje s korijenjem 

gdje se zbivaju životni mikroprocesi (procesna toplina) 

2. Štiti od buke i sposoban je akumulirati toplinu 

3. Poboljšava zrak u gusto naseljenim područjima 

4. Poboljšava mikroklimu 

5. Poboljšava se odvodnja grada i vodni režim u okolici 

6. Građevinsko - fizičke prednosti 

ultraljubičasto zračenje i velike oscilacije temperature spriječene 

su uslijed zaštitnih svojstava vegetacije i sloja zemlje 

7. Veže prašinu 

8. Element je oblikovanja /poboljšava kvalitetu života 

9. Povećava ukupne zelene površine. 

Raspodjela oborina - čvrste površi- 

Gradnjom svake nove kuće gubi se 

dio slobodnog terena -> (14) 

Površinski sloj humusa 

hranjive tvari 

Prirodno kruženje vode i hranjivih 

tvari 

@ 

Raspodjela oborina 

površine 

neizgrađene 

Veliki dio izgubljenih slobodnih površina 

mogao bi se nadoknaditi ozelenjivanjem 

krovova 

Psiho-fizička vrijednost zelenih površina 

(zelene površine pozitivno utječu 

na osjećaj ugodnosti)

.v.v.' Razdjelni sloj .v.v.v. 

(3) Raspored slojeva zelenog krova 

4 t 

Ozelenjivanje krova sustav Zinco f- 

Floraterra 

Visina ^ 250 cm 

Visina nasipa od 35 cm 

Površin. opter. 3,7 kN/m 2 

Količina vode 170 l/m 2 

Sloj usitnjenog treseta - cm 

Mješavina zemlje 23 cm 

Drenažni sloj 12 cm 

Navodnjavanje ručno ili 

automatski 

® Različiti načini ozelenjivanja krova 

Sanduci s biljkama kao obrub zelene 

površine 

A17/1 1 

Filtarska tkanina 

elementi Floradraina 

izol. zaštitna hasura 

2 folije za zaštitu od korijenja 

.hidroizolacija krova 

Ozelenjivanje krova sustav Zinco 

Floradrain 


Nagibi krova. Kod dvostrešnog krova nagib ne bi trebao biti veći od 

25°. Ravni krovovi bi trebali imati nagib od najmanje 2 do 3%. 

Vrste ozelenjivanja krova. Intenzivno ozelenjivanje. Krov postaje 

stambeni vrt opremljen pergolama, lođama i si. Sve treba stalno 

održavati. 

Raslinje: livadna trava, grmlje, ukrasno bilje, drveće. 

Ekstenzivno ozelenjivanje. Bilje raste na tankom sloju zemlje i zahtijeva 

minimalnu njegu. 

Raslinje: mahovina, trava, zeljaste biljke, grmlje, drveće. 

Mobilno zelenilo. Lončanice i drugo bilje u posudama služe za ozelenjivanje 

krovnih terasa, parapeta i balkona. 

Prirodno navodnjavanje: kiša. Voda se akumulira u drenažnom sloju 

i vegetacijskom sloju. 

Zalijevanje. Kišnica se akumulira u drenažnom sloju i ta se voda 

mehanički dolijeva ako prirodno navodnjavanje nije dovoljno. 

Kapljično navodnjavanje. Perforirane cijevi u vegetacijskom ili 

drenažnom sloju navodnjavaju biljke u doba suše. 

Kišenje. Uređaji za kišenje iznad vegetacijskog sloja. 

Gnojenje. Gnojiva se mogu razastirati preko vegetacijskog sloja ili 

ih treba pri umjetnom navodnjavanju dodati vodi. 

Latinski nazivi Hrvatski nazivi 

(boja cvjetova) 

Saxifrage Aizoon Kamenika 

(bijelo - ružičasta) 

visina cvjeta 

5 cm VI 

Sedum Acre Oštri žednjak (žuta) 8 cm VI-VII 

Sedum Album Bijeli žednjak (bijela) 8 cm VI-VII 

Sedum Album „Coral Capet" bijela sorta 5 cm VI 

Sedum Album „Laconicum" bijela sorta 10 cm VI 

Sedum Album „Micranthum" bijela sorta 5 cm VI-VII 

Sedum Album „Murale" bijela sorta 8 cm VI-VII 

Sedum Album „Cloroticum" Busenasti žed. (svjetlozelena) 5 cm VI-VII 

Sedum Hybr. Zimzelen (žuta) 8 cm VI-VII 

Sedum Floriferum Zimzelen (zlatna) 10 cm VIII-IX 

Sedum Reflexum „Elégant" Zimzelen (žuta) 12 cm VI-VII 

Sedum Sexangulare Zimzelen (žuta) 5 cm VI 

Sedum Bijela Tatra" Zimzelen 5 cm VI 

Sedum Spur. „Superbum" Zimzelen 5 cm VI-VII 

Sempervivum Arachnoideum Čuvarkuća (ružičasta) 6 cm VI-VII 

Sempervivum Hybr. Čuvarkuća (ružičasta) 6 cm VI-VII 

Sempervivum Tectorum Čuvarkuća (ružičasta) 8 cm VI-VII 

Pelosperma Podnevnik (žuta) 8 cm VI-VII 

Festuca Glauca Vijuk (plava) 25 cm VI 

Festuca Ovina Vijuk (zelena) 25 cm VI 

Koeleria Glauca Trava (zeleno srebrna) 25 cm VI 

Melicia Ciliatx Trava (svjetlozelena) 30 cm V-VI 

Prokušane vrste i sorte za ozelenjivanje krova (ekstenzivno) 

¿te 

do 250 cm 5-25 cm 5-20 cm 5-20 cm 5-10 cm 

19-35 cm 14 cm 12 cm 12 cm 10 cm 

1,9-3,7 kN/m 2 

1,4 kN/m 2 

1,1 kN/m 2 

1,15 kN/m 2 

0,9 kN/m 2 

80-170 l/m 2 

60 l/m 2 

45 l/m 2 

40 l/m 2 

30 l/m 2 

- cm - cm 1 cm - cm 1 cm 

7-23 cm 5 cm 4 cm 7 cm 4 cm 

12 cm 9 cm 7 cm 5 cm 5 cm 

Ručno ili automatski Ručno ili automatski Ručno Ručno Ručno 

Sloj usitnjenog treseta 

Mješavina zemlje 

•3 Filtarska hasura 

"4 Drenažni sloj 

—6 Sloj za zaštitu od korijenja 

Razdvajajuće-zaštltni sloj 

Hidroizolacija krova 

Nosiva konstrukcija 

93

fr® 

• Šljunak 

Vegetacija 

Vegetacijski sloj 

Filtarski sloj 

Drenažni sloj 


Sloj za zaštitu od korijenja 

Razdjelni sloj 


Razdjelni sloj 


Parna brana 

Izravnavajući sloj 

Krovna ploča 

Topli krov -> (|) (2) Topli krov sa zelenilom 

- Šljunak 

Vegetacija 


Filtarski sloj 



Sloj za zaštitu od korijenja 1. 

Razdjelni sloj ^ 11 


Drvena oplata 

Nosač 



(S) Hladni krov -> @ ® 

Šljunak 

® Obrnuti krov -> (?) 

Vegetacija 


Filtarski sloj — 




Sloj za zaštitu od korijenja—j 

L 

Razdjelni sloj —'"p 

Hidroizolacija krova 1 

Krovna ploča 

Vegetacija 

P 

Vegetacija 

(koja može uspijevati na 

šljunku, rijetki busen) Vegetacijski sloj 

I I lllJ 11 Mješavina šiju- Filtarskhstej— 

u -ÔSOnka i zemlje Drenažni sloj 

"ÎJT" —Sloj za zaštitu od korijenja 

"TL Klizno-zaštitni sloj 

.Y:YXv/:\Y:\\v/^y.\ - XY.\\' - .v. - .\ ^ Hidroizolacija krova 

"Čičkasta" drenažna hasuraM 

Zemlja ^ 

Busenje (s livade 

Hladni krov sa zelenilom 

Obrnuti krov sa zelenilom 

k d K s s s s s f l s s r 

moguće) 

t^ (9) Ozelenjivanje kosog krova ^0) Ozelenjivanje strmog kosog krova 

94 


DETALJI tD 

Vegetacijski sloj. Upotrebljava se ekspandirana glina i ekspandirani 

škriljevac. Oni daju: stabilnost strukture, zračenje tla, zadržavaju 

vodu i oblikuju tlo. Zadaće: spremište hranjivih tvari, reakcija tla (pH 

- vrijednost), prozračivanje, zadržavanje vode. 

Filtarski sloj. Sastoji se od filtarskog materijala i sprečava zamuljivanje 

drenažnog sloja. 

Drenažni sloj. Sprečava suvišno navodnjavanje biljaka. Materijal: 

hasure od vlaknastog tkanja, drenažne trake od pjenastog materijala, 

ploče od sintetike, zaštitni materijali. 

Zaštitni sloj. Pruža zaštitu u fazi građenja i sprečava koncentrirana 

opterećenja. 

Sloj za zaštitu od korijenja. Prodiranje korijenja zaustavlja se 

PVC/ECB i EPDM - trakama. 

Razdjelni sloj. Razdvaja nosivu konstrukciju od krovnog zelenila. 

Primjeri -» Q - ©prikazuju uobičajene detalje ravnih krovova i varijantu 

s ozelenjivanjem. Prije izvedbe ozelenjivanja treba provjeriti 

besprijekornost krova i ispravnost funkcije pojedinih slojeva. Treba 

pažljivo ispitati tehničku ispravnost krovne površine. Obratiti naročito 

pažnju na: sklop slojeva (stanje), oblikovanje nagiba, neravnine i 

progibe krovne konstrukcije, hidroizolaciju krova (mjehuri, pukotine), 

dilatacijske razdjelnice, rubne priključke, prodore (svjetlarnici, 

ostakljene kupole, ventilacijske cijevi), slivnike. Dvostrešni krovovi 

se također mogu ozelenjeti. Ozelenjivanje kosih krovova -»{§) - © 

zahtijeva opsežne konstrukcijske predradnje (opasnost od klizanja, 

isušivanje). 

Busen u svitku (ispod toga mješavina 

ekspandirane gline i zemlje) 

Filterski filc Ekstr. polistiren-pjena 

Detalj strehe kosog ozelenjenog 

1 krova 

. 50 

Obloga pločama na pijesku 

Filtarski filc 

Drenažni elementi 

Folija za zaštitu od korijenja 

Hidro- | 32 1 

izolacija 1— 25 


Prijelaz sa cestovnog kolnika na 

intenzivno ozelenjeni krov 

Drenažna cijev 

Nasip šljunk 

Rubni krovni profil 

Filterski filc 

Ekstr. polistiren pjena 

Odvodna cijev viv 

Detalj strehe -> (n 

Spoj sa zidom sa sigurnosnim 

trakom šljunka 

Prijelaz s pješačke staze na 

intenzivno odnosno ekstenzivno 

ozelenjenje

Definiranje pojmova 

1 Pod ekstenzivnim ozelenjivanjem krovova razumijeva se zamjena 

uobičajenih slojeva, npr. šljunka, zaštitnim slojevima koji zahtijevaju 

održavanje. 

2. Raslinje treba u velikoj mjeri biti prepušteno samo sebi, a njegu 

u smislu održavanja smanjiti na najmanju mjeru. 

Područje primjene 

Smjernice vrijede za ozelenjene površine koje nemaju prirodni dodir 

s tlom, naročito na krovovima, podzemnim garažama, skloništima i 

si. 

Konstrukcijske osnove projektiranja i izvođenja 

1. Kod ekstenzivnih ozelenjivanja krova preuzima vegetacijski sloj 

funkciju zaštitnog sloja u smislu Smjernica za ravne krovove. 

2. Krovnu konstrukciju, statiku, zahtjeve građevinske fizike i 

vegetacijsko - tehničke zahtjeve treba međusobno uskladiti. 

3. Najmanja težina funkcionalnih slojeva kao balasta za osigura- 

nje krovne izolacije treba odgovarati podacima prema sljedećoj 

tablici iz Smjernica za ravne krovove njemačkog krovopokri- 

vačkog obrta: 

4. Visina strehe Balast rubno Unutarnje 

iznad terena područje područje 

m kg/m 2 kg/m 2 

do 8 

od 8 do 20 

preko 20 

najmanje 

najmanje 

najmanje 

80 

130 

160 

40 

65 

5. Ovisno o opterećenju vjetrom, način se izvođenja i težina 

balasta određuju prema visini zgrade i dimenzijama površine 

krova. 

6. U području ruba i uglova rubova krova treba računati s povećanim 

silama sisanja, u širini od (prema DIN 1055, dio 4.) 

b/8 = 1 m = 2 m. 

7. 8. 

Rubno područje 

Unutarnje poaručje 

Rubno područje 

— min 80 kg/m 2 - 

Sigurnosni trak 

80 

Unutarnje područje 

— mm 40 kg/m 2 1 

9. U načelu, ozelenjivanja krovova moraju biti jednostavna za 

održavanje, tj. moraju biti lako pristupačna mjesta koja zahtije- 

vaju redovitu kontrolu, kao npr. slivnici, prodori, dilatacije, zidni 

priključci itd. 

10. Na tim bi mjestima, u najmanjoj širini od 50 cm, zaštitni slojevi 

trebali biti od anorganskog materijala, npr. šljunak, sedra. 

11. Pojedine zone krova povezuju se sa slivnicima kanalima sličnim 

koritu potoka, kako bi se omogućila odvodnja suvišne vode iz ve- 

getacijskog sloja. 

12. Velike krovne površine treba podijeliti na odvojene zone odvod- 

njavanja. 

Zahtjevi, funkcije, konstrukcijske mjere 

1. Hidroizolaciju krova treba izvesti prema Smjernicama za ravne 

krovove 

2. Ozelenjivanje ne smije ugroziti funkciju hidroizolacije. 

3. Treba omogućiti odvajanje vegetacijskog sloja od hidroizolacije 

jer ona mora biti pristupačna kontroli 

4. Sloj za zaštitu od korijenja mora hidroizolaciju trajno štititi. 

OZELENJIVANJE KROVA 

IZVOD: SMJERNICE SAVEZA ZA KROVNE VRTOVE E.V.-* QP 

5. Hidroizolacija od visokopolimeriziranih traka treba iz građe- 

vinsko - fizičkih razloga imati i funkciju zaštite od korijenja 

6. Kod hidroizolacije na osnovi bitumena treba upotrijebiti zaštitu 

od korijenja koja je kompatibilna s bitumenom. 

7. Sloj za zaštitu od korijenja mora biti zaštićen od mehaničkog oš- 

tećenja; primijeniti hasure od vlaknastog materijala koje ne tru- 

le nego moraju akumulirati vlagu i hranjive tvari. 

8. Vegetacijski sloj mora imati visoku strukturnu stabilnost i otpor- 

nost protiv truljenja. 

9. pH - vrijednost neka u kiselom području ne prelazi 6,0. 

10. Sklop slojeva mora biti u stanju preuzeti dnevnu količinu obori- 

na od najmanje 30 l/m 2 . 

11. U vodom zasićenom sklopu slojeva mora volumen zraka izno- 

siti najmanje 20%. 

Zelena površina i održavanje 

1. Divlje grmlje i trave biocenoze suhih tratina, stepa i kamenjara 

treba kombinirano upotrebljavati; prednost dati biljkama koje se 

same regeneriraju. 

2 Biljke se sade nakon prethodnog kultiviranja, ili siju odnosno 

presađuju kao mladice. 

3. Održavanje: pregled najmanje jednom godišnje, pri čemu 

posebno treba kontrolirati i po potrebi očistiti slivnike, krovne 

priključke i sigurnosne pojase. 

4. Biljke koje se same nasele, pa i mahovine i lišaji, ne smatraju se 

stranom vegetacijom. 

5. Nepoželjnu stranu vegetaciju treba odstraniti. 

6. Stranom vegetacijom smatraju se stablašice, naročito vrba, 

breza, topola, javor i si. 

7. Treba predvidjeti redovitu košnju i gnojenje. 

8. Pod utjecajem okoline može doći do promjena u vegetacijskom 

sloju. 


1. Treba postupati u skladu s protupožarnim propisima. 

2. Zahtjevi su ispunjeni ako je sklop teško zapaljiv (materijal klase 

B 1). 

Svaki pravilno izvedeni sklop slojeva za ozelenjivanje ima sljedeći 

redoslijed: 

Ekstenzivna biljna površina - sađenje, sijanje, rasađivanje mladica 

(biljni kontejneri, hasure, ploče). 

Vegetacijski sloj - daje biljci stabilnost, sadrži vodu i hranjive tvari te 

omogućuje izmjenu tvari, plinova i vode. Vegetacijski sloj mora 

imati: visok volumen pora za izmjenu plinova i držanje vode. 

Filtarski sloj - sprečava ispiranje hranjivih tvari i sitnih čestica iz 

vegetacijskog sloja i zamuljivanje drenažnog sloja, te služi za dozi- 

rano otjecanje vode. 

Drenažni sloj - služi sigurnoj odvodnji suviška vode i prozračivanju 

vegetacijskog sloja, te zadržavanju i eventualnom dovođenju vode. 

Zaštita od korijenja - štiti hidroizolaciju od kemijskog i mehaničkog 

djelovanja korijenja, koje tražeći vodu i hranjive tvari može razviti 

znatne razarajuće sile. 

Krovni pokrov - mora na čitavoj površini i na svim priključcima biti 

trajno nepropustan (DIN 18531, DIN 18195). 

Stvaranje kondenzata (DIN 4108) u krovnom pokrovu mora biti 

trajno i efikasno spriječeno. 

95

»HuMMI 

© Gradnja kupole © 

-Tia*. 4Sm 

(4) Pneumatske hale 

96 

Napete konstrukcije, posebni oblici • gradnje 

tekstilom 

Natkrivanje površina 

GRAĐENJE TEKSTILNIM MATERIJALIMA 

Konstruiranje šatorastih i tekstilnih krovova sve više se usavršava. 

Od jednostavnih šatora i krovova prelazi se na građenje tehnički 

složenih tekstilnih građevina najrazličitijih vrsta. 

Materijal: tkanje od sintetičnih vlakana (poliester) kao nosivo pletivo, 

s obostranim zaštitnim slojem od PVC-a, otpornim na koroziju 

Visokovrijedna membrana: predivo od staklenih vlakana presvučeno 

slojem PTFE, vodonepropusno, propušta svjetlo, vijek trajanja 

minimalno 30 godina PTFE predivo, stabilno protiv uItraljubičastih 

zraka, upotrebljava se i za odjeću astronauta. Visoka kakvoća 

glede svjetla. Vijek trajanja minimalno 30 godina. 

Specijalna membranska konstrukcija: Predivo od staklenih vlakana, 

presvučeno slojem silikona (npr. Sikabran), vodonepropusno, 

propušta svjetlo, vijek trajanja 20-30 godina. 

Materijal visoke propusnosti za svjetlo: Mreža od staklenih vlakana, 

obostrano folije od ETFE, vodonepropusno. 

Svojstva: visoka čvrstoća (sigurno protiv opterećenja snijegom i 

vjetrom), ne truli, otporno je na agresivne utjecaje okoliša, odbija pr~ 

ljavštinu i vodu. 

Težina: 800-1 200 g/m 2 ; 

Propuštanje svjetla: od "neprozirno" do 50%; 

Otpornost protiv požara: teško zapaljivo prema DIN 4102; 

Vijek trajanja: 15-20 godina; (20-30 godina) 

Izgled: u svim bojama, visoka postojanost boje; 

Proizvodnja: proizvodi se u smotcima u širini od 1 - 3 m, najčešće 

1,5 m. Duljina do 2000 m. Kroji se prema konstrukciji, spaja šivanjem, 

zavarivanjem, lijepljenjem, kombiniranjem spomenutih postupaka 

ili spajanje stezaljkama. 

-> 0 Zbrojivi standardni sustavi: 

Standardne jedinice mogu se u proizvoljnom broju ponavljati u svim 

smjerovima. Natkrivaju površine raznih oblika: kvadrat, pravokutnik, 

trokut, krug, mnogokut. 

Primjena: spoj ne komunikacije, čekaonice, paviljoni, nadstrešnice 

itd. 

0 Pneumatske hale: 

Membranu nosi mali pretlak zraka. Zračne ustave sprečavaju jače 

istjecanje nosivog zraka. Dovod zraka može se kombinirati s grijanjem. 

Dodatna je izolacija moguća unutarnjom membranom 

(zračni jastuk). Širina = 45 m, duljina neograničena. 

Primjena: izložbene, skladišne i industrijske hale, sportske dvorane, 

natkriti bazeni, te natkrivanje gradilišta (rad zimi). 

© Napete konstrukcije: 

Pomoću užadi i jarbola membrana se napinje između točaka i uzduž 

rubova. Membrana može biti višeslojna radi bolje toplinske izolacije. 

Rasponi mogu biti i veći od 100 m. 

Primjena: izložbene, industrijske i sportske hale, dvorane za skupove 

ili sportske aktivnosti, nadstrešnice. 

©-©Skeletne hale: 

Nosivi skelet od drva, čelika ili aluminija, oko kojeg je napeta membrana 

kao zaštitna presvlaka. 

Primjena: izložbene, skladišne i industrijske hale. 

Provizorne građevine s nosivom skelom 

od drva, čelika ili aluminija: rasponi max. 

40 m. Predgotovljavanje, brza montaža, 

niski troškovi izvedbe

(T) Njemački paviljon; Montreal Expo 1967; arhitekti: R. Gutbrod, F Otto 

® Montreal 1967 

Sportska hala 

¿U 

Sportska hala 

(^3) Park olimpijade München 1972. 

(4) Olimpyski stadion München 1972. skretno sedlo visinske točke 

Arh.: Bechnisch i partner ' 

\\ \ I I / II 

Poprečni presjek 

Uzdužni presjek 

Klizačka dvorana olimpijskog parka .—. 

München; arh.. Kurt Ackermann i 

partner, 1983. 

(11) @ 

KONSTRUKCIJE OD MREŽE UŽADI 

Konstrukcije od mreže užadi omogućuju da se svladavaju s lakoćom 

veliki rasponi bez oslonaca. Njemački paviljon na Svjetskoj 

izložbi 1967.g. u Montrealu izveden je na taj način ->©.©. olimpijski 

stadion 1972.g. u Munchenu -> (3), ®, (5), (7), ® kao i 

klizačka hala u olimpijskom parku u Munchenu-> (g), (g), Zanimljiv 

je prijedlog i projekt studentskog kluba Sveučilišta i Stručne 

visoke škole u Dortmundu -»(§). 

Konstrukcijski su elementi pretežno čelični piloni, čelične mreže od 

užadi, čelične ili drvene rešetke i krovni pokrovi od akrilnog stakla ili 

prozirne folije ojačane sintetičnim materijalom. 

Na rubovima konstrukcije od mreže užadi, strehama i si. vodi se 

užad u obliku girlandi, preko pokretnih, najčešće kosih čeličnih stupova, 

koja se zatim natežu i usidruju. 

Takozvani lebdeći stupovi - nosivi elementi koji su i sami poduprti, 

dijele duljinu glavne nosive užadi kako bi im se smanjio presjek. 

Sile zategnutog užeta prenose se uglavnom preko lijevanih elemenata 

- sidrenih vijaka, lijevanih čahura, kabelskih sidara itd. 

Pričvršćenje užadi može se izvesti sigurnosnim maticama prema 

DIN 980 ili pomoću tlačnih spona. 

^g^ Prijenos sila s kablova na poprečne 

grede glave jarbola ® 

(9) Studentski projekt: S. Caragiannidis, G. Bili 

5 

3 A 

Hl 

1. krovna opna 

poliestersko pletivo obloženo PVC-om 

2. BST ploče 3. letva: 4x6 cm 

4. spojna os 5. letva. 6x6 cm 

6. sintetički podlošci h - 2,5 cm 

7. plošni čelik 300/60x8 8. stezne naprave 

9. kabelska mreža 11,5 mm 10. vijak 

©Stezna naprava kabelske mreže sa 

sastavom krova 

Točka promjene smjera rubnog 

užeta 

Stezna naprava rubnog užeta kabelske 

mreže 

97

® Prodajna centrala Renaulta, Swin- . 

don / Wiltshire 

arh.. Norman Foster Ass., London 

(2) Interijer izložbene hale 

(3) Vanjski izgled s galerijom 

Sportska dvorana na lokaciji Scha- 

(4) Detalj sustava ostakljenja "Planar" (5) fersfeld u Lorchu; 

arh: Bechnisch i partner, Stuttgart 

© Fleetguard Fabrik Quimper/France; 

Arh: Richard Rodgers i partner, 

London 

(7) Presjek kroz fasadu 

Istraživački centar Schlumberger, 

® Cambridge/GB; 

Arh: Michael Hopkins i partner, 

London 

98 

(9) Perspektiva interijera / zimski vrt 

OVJESENE I PODUPRTE KONSTRUKCIJE-» tu 

Vješanje i podupiranje nosivih konstrukcija služi smanjenju presjeka, 

čime se ostvaruju lagani "filigranski" objekti. Uglavnom se to 

može izvesti samo primjenom čeličnih ili drvenih skeletnih konstrukcija. 

Vlačna užad je čelična, i u normalnim slučajevima može 

se i naknadno utezati. Užad prenosi samo vlačne sile. 

Poduprte konstrukcije imaju svrhu smanjiti raspone podvlaka ili pridržati 

konzolne nosače. Poduprte konstrukcije smanjuju razmak 

ležaja podvlake i time potrebni moment otpora presjeka -» 

Kod poduprtih je konstrukcija, slično kao kod mrežastih, potreban 

"lebdeći stup" koji je, kao tlačni element, izvrgnut izvijanju. 

Značajan doprinos arhitekturi poduprtih konstrukcija dali su Norman 

Foster -» 0 - @, Richard Rogers ->©-©, Michael Hopkins -» 

® - ©i Gunter Behnisch -» © 

Zgrada Renaulta Normana Fostera u Svvindonu sastoji se od savijenih 

čeličnih nosača koji su u gornjoj četvrtini sljemena ovješeni na 

okrugle prednapete čelične jarbole ->0-0. Projekt omogućuje 

proširenje osnovne površine za približno 67%. Ovješena konstrukcija 

daje spojne točke koje omogućuju izvedbu građevnih radova 

bez prekidanja radnog procesa. 

Nova tvornica tvrtke Fleetguard u Ouimperu, tvornica motora u 

SAD, trebala je odgovarati promjenljivim zahtjevima i funkcijama 

Zbog toga je Richard Rogers odabrao ovješenu konstrukciju kako 

bi unutrašnjost objekta bila slobodna od nosivih struktura -» © - 

©• 

Slična je ideja u osnovi projekta istraživačkog centra Schlumberg u 

Cambridgeu koji je ostvario Michael Hopkins -» © - ©i sportskih 

hala Guntera Bechnischa -» ©. 

Putničke zgrade zračnih luka (prijedlog za Paderborn/Lippstadt) -» 

® ili koncertne dvorane (prijedlog za sajam u Dortmundu) -» @ 

mogu se lako zamisliti u ovom tipu građevine. 

A A A . ^ A A A 

© Otpremna zgrada zračne luke 

Paderborn / Lippstadt; projekt: 

— 

J»PÄ 

Koncertna dvorana, sajamski 

kompleks Dortmund; natječajni 

projekt: Portmann, Echterhoffe, 

Hugo, Panzer 

Postaja podzemne željeznice Stadtgarten Dortmund; arh.. Gerber i partner, 

Dortmund

(T) Platonska tijela 

© Prostorna rešetka - roštilj; sastavlje- 

Jednadžba rešetke 

'...V..W3- 

na od oktaedara i tetraedara s pravilnim 

štednim otvorima u donjem 

pojasu 

Prostorni građevni elementi oktaedar 

i tetraedar 

Geometrijski red duljina štapova s 

©faktorom V"2 i prirodni predložak za 

geometrijske redove: kućište amonita 

Pet platonskih tijela 

Tetraedar = 4-površina 

Heksaedar = 6-površina 

Oktaedar = 8-površina 

Dodekaedar = 12-površina 

Ikosaedar = 20-površina 

-» sferične mreže 

Za postizanje kinematičke stabilnosti 

mora biti ispunjena Fopplova 

jednadžba rešetke: broj štapova 

= 3 x broj čvorova - 6, jer 

u trodimenzionalnom prostoru 

mora svaki čvor biti fiksiran s tri 

štapa. Da bi se trodimenzionalna 

konstrukcija nepokretno 

oslonila potrebna su 1 +2+3 pridržajna 

štapa, prema tome je 3 

x broj čvorova (1+2+3) = broj 

štapova. 

N A A A A A A A A / ^ " 

® Prostorna rešetka - roštilj; od okta- 

edara i tetraedara s reduciranom visinom 

© Prostorni građevni elementi oktaedar 

i tetraedar (veliki ugao kocke) 

s reduciranom visinom 

Jednoslojna sferična ikosaedarska 

kupola 

PROSTORNE REŠETKE 

OSNOVE -> QP 

Prostorne rešetke mogu se najpotpunije sastaviti od istostraničnih 

i/ili istokračnih pravokutnih trokuta na način da nastaju pravilni poliedri. 

Kod ravnih beskonačnih mreža postoje točno tri geometrijske 

strukture, a kod sferičnih konačnih točno pet pravilnih poliedarskih 

mreža, koje se uvijek sastoje od samo jednog tipa čvorova, štapova, 

te prema tome i površina. Pravilne ravne mreže trokutne su, kvadratične 

i šesterokutne. 

Primijenjeno na pet platonskih tijela, proizlazi iz jednadžbe rešetke 

da su samo one trodimenzionalne nosive strukture od čvorova i štapova 

kinematički stabilne čiji štapovi tvore zatvorenu mrežu trokutova, 

dakle tetraedre, oktaedre i ikosaedre. Heksaedar zahtijeva u 

svrhu stabiliziranja dodatnih 6 štapova, a dodekaedar 24 štapa. Ako 

sferična trokutasta mreža nije zatvorena preko čitave površine, 

mora osnovni poligon biti odgovarajuće nepokretno oslonjen. 

Duljine štapova tijela za prostorne rešetke čine geometrijski red s 

faktorom Vz Za izgradnju pravilne prostorne rešetke dovoljan je 

čvor s najviše 18 priključaka pod kutovima 45°, 60° i 90°. Kao i kod 

ravninskih rešetki, mora se poći od toga da se štapovi na čvorove 

vežu zglobno. 

© Prostorna rešetka - roštilj; od po- Prostorna rešetka - roštilj; od poluoktaedara 

i tetraedara u položaju luoktaedara i tetraedara u zakrenu- 

paralelno s rubovima © tom položaju (45°) 

^g^ Prostorni građevni elementi poluoktaedar 

i tetraedar 

K/ 

Prostorna rešetka ® 

Prostorni građevni elementi poluoktaedar 

i tetraedar 

> 

WVWVWV 

Prostorna rešetka 

'S 

99

Normalni čvor s 18 površina 

dopušta kuteve priključaka od 

45°, 60°, 90° i njihove višekratnike. 

Postoji samo jedan normirani 

čvor jednog tipa, koji se 

proizvodi u velikim serijama 

Suprotno tome, regularni čvor, 

koji se najčešće izvodi sa 10 

površina, dobiva samo toliko 

rupa koliko je potrebno za velike 

količine identičnih čvorova 

u prostornim roštiljnim rešetkama. 

Specijalni se čvorovi mogu 

proizvesti prema slobodnoj 

narudžbi, glede veličine priključaka 

kao i kuta između dva 

ubušena navoja. 

Mero-čvorovi © 

Priključak štapova na čvor 

Li = osovinska mjera sustava L3 = proizvodna mjera štapa 

I2 = nominalna mjera štapa L4 = neto duljina cijevi 

1 Kružni profil šupljine 

KHP (cijev) 

2 Stožasti naglavak 

(3) Građenje Mero rešetke 

3 Osigurač navoja 

4 Naglavak zavrtnja 

5 Sigurnosni urez 

NK-sustav (lončasti čvor) direktno 

oslanjanje krovne opne na štapove 

gornjeg pojasa, dvoslojne nosive 

strukture, veze vijcima neotporne 

na savijanje, kompaktno oblikovan 

prijelaz štapa u čvor gornjeg pojasa, 

donji pojas u KK-sustavu 

6 Zavareni šav 

7 Otvor za odvodnju 

8 Otvor za uvođenje trna 

(12) Dio presjeka kroz gradsku dvoranu u Hildenu; arh. Strizevvski 

100 

TK-sustav (tanjurasti čvor), direktno 

oslanjanje krovne opne, samo jednoslojne 

strukture, veze vijcima 

neotporne na savijanje u trokutastom 

rasteru, kompaktno oblikovan 

prijelaz štapa u čvor 


PRIMJENA —» Qp 

Prostorna rešetka MERO, koju je razvio Mengeringhausen, sastoji 

se od čvorova i štapova -> 0 - (3) Pri tome vrijedi osnovno načelo 

da se, ovisno 0 silama koje treba prenijeti, biraju odgovarajući 

čvorovi odnosno tipovi štapova iz asortimana tog sustava. Kod 

građevnih elemenata MERO priključci štapova na čvorove ne djeluju 

kao "idealni zglobovi", nego mogu, u skladu s uzdužnim silama 

u štapovima, prenijeti i male momente savijanja -> 0 - (7). Kod 

prostornih kombinacija postoji mogućnost da se, uz slobodni izbor 

osnovne jedinice rastera i V2 odnosno V3 -strukom vrijednošću tih 

duljina štapova, projektiraju konstrukcije koje se mogu uklopiti u 

proizvoljne nosive površine -> (i|), @ 

Neograničena fleksibilnost dolazi do izražaja u mogućnosti oblikovanja 

zakrivljenih rešetkastih roštilja. Do sada najveća polukuglasta 

zgrada u svijetu je Globe - arena u Stocholmu -> Postupci 

montaže su slobodna konzolna gradnja, montaža odsječaka ili postupak 

podizanja ploča. Radi protukorozijske zaštite svi su dijelovi 

pocinčani. Uslijed mnogostruke statičke neodređenosti prostornih 

rešetki, otkaz nekoliko štapova u slučaju požara ne dovodi do sloma 

konstrukcije. Polazeći od kuglastog zgloba sa 18 mogućnosti 

priključaka za cijevne štapove okruglog presjeka, razvojem se došlo 

do velikog broja dopunskih sustava čvor - štap, koji omogućuju optimiranje 

konstrukcije i pokrova -> ® - © 

ZK-sustav (cilindrični čvor), direktno 

oslanjanje krovne opne, jednoslojne 

strukture, može i trapezolika 

geometrija, veze pomoću više vijaka 

otporne na savijanje, kompaktno 

oblikovan prijelaz štapa u čvor 

Presjek Globe-arene u Stockholmu; 

arh.: Berg 

BK-sustav (blok čvor), direktno oslanjanje 

krovne opne, jedno- i višeslojne 

strukture, jedno- i viševijčane 

veze, optika čvora integracijom štapova 

Detalj šed-sljemena. Pogled na krovove 

paviljona za izložbe biljaka 

Gruga, Essen (NK-sustav)

0 Čvorna točka (2) Sustav prostorne rešetke 

Dimenzije cijevi 

Broj pozicije stat. proračuna 

ft kugle 

Priključni vijak 

Štapovi gornjeg pojasa 



Broj pozicije stat. proračuna 

ft kugle 

i -^Broj pozicije stat. proračuna 

k u g l e 

\ ^ 0 . 3 ' 



(?) Dijagonalni štapovi 

Elastomerni ležaj 


PRIMJENA —» CD 

Prostornu rešetku Krupp-Montal® koncipirao je i razradio E. Ruter, 

Dortmund - Horde. Štapovi se unutarnjim šesterokutnim vijkom spajaju 

na kuglu od kovanog željeza. Unutarnji vijak prolazi kroz cijev - 

vodilicu na kraju štapa i priteže je u čvor. Uglavnom su svi štapovi 

pocinčani, a dodatno se može nanijeti i boja. U sustavu Krupp-Montal® 

mogu se vijci ispitati tako da ih se ne vadi iz štapova; u slučaju 

potrebe mogu se štapovi zamijeniti bez razaranja. 

Sustav Krupp-Montal® prikazan je -> 0 - (5), detalji -> © - ®. 

KEBA-veza cijevi s čvorom predviđena je za prijenos vlačnih i tlačnih 

sila, bez vijaka i bez problema u slučaju rastavljanja -> (?) - 

KEBA-veza sastoji se od klinaste čeljusti (KEBA), klinaste spojke, 

klina i obuhvatnog prstena s osiguračem. 

Prostornu rešetku Scane-Space razvio je Kaj Thomsen. Spojna su 

sredstva vjjci koji se posebnim postupkom usađuju u krajeve štapova 

i pritežu u kuglasti čvor -> © - Za sve prostorne rešetke 

karakteristično je da omogućuju slobodne raspone od najmanje 80 

-100 m. 

Upeti stup 

Glava stupa 

(5) Štapovi donjeg pojasa (6) Svestrano pomični ležaj (7) Glava stupa, upeti stup 

® Opći središnji čvor - centralni dio s 

12 priključaka, od toga 4 x horizontalni 

i 8 x dijagonalni štapovi 

Modul mreže S 

1 Hidroizolacija krova 2 Termoizolacija 3 Čelični trapez, lim 4 Postolje 

5 Centralni dio 6 Ležište klina 7 Klin 8 Podrožnica 

9 Obuhvatni prsten 10 Osigurač 11 Držač klina 12 Horizontalna cijev 

13 Dijagonalna cijev 

Kugla 

(o) Pričvršćenje podrožnice 

Opći središnji čvor 

(13) Primjer mogućeg oblika krova i detalji njegovih čvorova -» @ — @ (14) Sustav prostorne rešetke Čvorna točka 

101

© Prolazni stupovi, prečke na sakrive- 

© Nastavljani stupovi, 

© Nastavljani stupovi, prečke na kon- 

3 n = n = n 

r i p i r i 

r i r i r i 

Prolazni stupovi, prečke na konzonim 

konzolama (D lama 

stupovi s prečkama 

pojedinačni 

® Nastavljani stupovi, prečke na sa- 

zolama © 

© Dvozglobni okvir © 

© Gljivasta okvirna konstrukcija 

102 

krivenim konzolama 

Katni okviri oblika slova H 

Stupovi oblika slova T i L 

Masivna betonska ploča 

nosivi sustav s nosačima u 

©Stropni jednom smjeru: nosač leži neposredno 

na stupu 

KATNE KONSTRUKCIJE 

-»QQ 

Izvode se na gradilištu ili od predgotovljenih elemenata, kao panelna 

ili skeletna gradnja. Izbor gradiva ovisi o konstrukciji i mjestu 

gradnje. 

Uporabivo u svim područjima visokogradnje, broj katova ograničen 

nosivošću i težinom gradiva. Konstrukcija: vertikalni stupovi ili zidovi 

od gradiva s vlačnom čvrstoćom ili bez nje. 

Nužna su vertikalna ukrućenja poprečnim zidovima i horizontalna 

stropnim konstrukcijama. Debljine zidova i ukrućenja: DIN 

1045/1053. 

Skeletna je gradnja takva konstrukcija koja ne zatvara prostor; slobodno 

se oblikuje tlocrt i fasada (ispuna ili ovješena). Omogućuje 

velik broj katova, različita predgotovljenost. 

Izvedba kao armiranobetonska skeletna gradnja: građenje na samom 

gradilištu i predgotovljenost, skeletna gradnja u čeliku, aluminiju 

i drvu. 

Vrste konstrukcije: skelet s glavnim nosačima na zglobnim stupovima, 

s poprečnim okvirima, s uzdužnim okvirima, s uzdužnim i poprečnim 

okvirima. 

Konstrukcijski sustavi: stupovi i glavni nosači određuju okvirnu konstrukciju 

s krutim ili zglobnim čvorovima (spojevi stupova i greda). 

Potpuno kruti okviri: stupovi i grede krutim uglovnim čvorovima povezani 

su u katne okvire. 

Zglobni okviri jedan iznad drugoga: stupovi i grede međusobno kruto 

povezani, pa su te tako nastale krute ploče zglobno postavljene 

jedna iznad druge. 

Čisto zglobni okviri: zglobni čvorovi izvedeni. Vezovi (košnici, rešetke), 

masivne ploče (zidne ploče, zabatni zidovi, zidovi stubišta). 

Mogući mješoviti sustavi. 

Kruti čvorovi: lako izvedivi u armiranom betonu na mjestu gradnje; 

predgotovljene armiranobetonske konstrukcije najčešće sa zglobnim 

čvorovima, pa je potrebna kruta jezgra. 

Konstrukcija: skeletne gradnje s neprekinutim stupovima -> © - 

©. Grede leže na konzolama ili skrivenim konzolama. 

Skeletna gradnja s prekinutim stupovima - > © - © . Pojedinačni 

stupovi s gredama (neposredno oslonjene na konzole ili skrivene 

konzole) -> ©. Visina stupova moguća i kroz dva kata. Spoj stupova 

može biti pomaknut od kata do kata. Zglobni stupovi s jezgrom 

za ukrućenje. Skeletne gradnje s dijelovima okvira. 

Skeletne gradnje s dijelovima okvira © - © 

Dijelovi okvira u obliku slova H s obješenom gredom u srednjem polju 

(zglobni katni okvir). 

Dvozglobni okvir, u srednjem polju slobodno položena ili s okvirom 

kruto spojena greda (zglobni katni okvir). 

Skeletne gradnje s gljivastim pločama -»© . Stupovi s konzolno 

istaknutom pločom na sve četiri strane (ploče kruto spojene sa stupovima, 

zglobna veza ploča u sredini polja). 

Stropna konstrukcija neposredno preuzima vertikalna opterećenja i 

vodi ih horizontalno do oslonaca. Masivna betonska ploča, bez greda, 

šuplja, rebrasta ili kasetirana ploča, vrlo je teška kad su veliki 

razmaci stupova, što je loše za provođenje instalacija (moguć postupak 

lift - slap), najčešće kvadratični osnovni raster © - © 

® Stropni nosivi sustav s nosačima u 

tri sloja: za vrlo velike razmake 

stupova; opterećenja podvlaka 

preuzimaju glavni nosači 

Stropni nosivi sustav s nosačima u 

dva sloja: opterećenje nosača 

ploče prenose se preko podvlaka 

na stupove

Parket 

Cementni estrih 

Ploče od mineralnih vlakana 

Šperploče 

Strop od predgotovljenih arm. be- 

® tonskih elemenata s ispunom od 

šupljih elemenata koji statički nisu 

nosivi 

© Monta-strop od šupljih opeka i sa 

žljebovima za armaturu i beton 

Kompletno montažni strop od arm. 

betonskih I - nosača 

® Arm. betonska stropna ploča, armirana 

u jednom smjeru ili križno 

(D 

® Montažni strop od arm. betonskih 

Šperploče 

Akustična izolacija 

Drveni grednik od lijepljenih daščanih 

nosača s otvorenim podgledom 

rebara i ispunom od opekarskih šupljih 

blokova 

Šuplja ploča od prednapetog betona 

s upredenom žicom za prednapinjanje 

Kompletno montažni strop od arm 

betonskih nosača sandučastog presjeka 

STROPNE KONSTRUKCIJE 

Drvene stropne konstrukcije od punih greda ili lijepljenih daščanih 

nosača @ - (2) u otvorenom ili zatvorenom načinu građenja. Polaganjem 

betonskih pločica debljine 60 mm poboljšava se zaštita od 

buke (2) Djelomično ili potpuno montažne stropne konstrukcije 

postavljaju se u suho, bez oplate, i odmah su sposobne preuzeti opterećenje 

->• (3) - © 

Rebrasti stropovi: razmak rebara neka slijedi red mjera: 250 - 375 

- 500 - 625 - 750 - 1000 - 1250 mm. Masivna stropna ploča betonirana 

preko oplate na mjestu gradnje Postaje nosiva tek nakon 

vezanja betona, uz to uvodi vlagu u građevinu. 

Križno armirana betonska ploča: odnos stranica do 1:1,5. Debljina 

= 7 cm granica ekonomičnosti oko 15 cm. "Filigranske" stropne konstrukcije 

izvode se od predgotovljenih, najmanje 4 cm debelih 

armiranobetonskih ploča u funkciji oplate i sprežu betonom na 

mjestu ugradnje do pune potrebne debljine ploče (¡2). Debljina 

ploče 10-26 cm. Ova konstrukcija povezuje prednosti montažne 

gradnje s dobrim stranama konvencionalnog građenja. 

Širina ploča najviše 2,20 m. Strop je nakon ispune spojnih reški bez 

žbuke pripremljen za ličenje. 

Stropovi od opekarskih proizvoda ->• © mogu se izvoditi montažno. 

Debljine konstrukcije najviše 19 + 21,5 cm. Raspon od 6,48 m. 

Širina stropnih elemenata 1 m. Sloj betona nije potreban. Šuplja 

ploča od prednapetog betona ->• © sastoji se od nosivih prednapetih 

betonskih predgotovljenih elemenata sa šupljinama, pa je stoga 

vlastita težina ploče mala. Elementi se međusobno spajaju zalijevanjem 

reški. Debljina elementa 15 i 18 cm, širina 1,20 m, duljina 

do 7,35 m. Spregnuta čelična stropna konstrukcija ->(¡3) Trapezni 

i valjani profili osnovni su elementi oplate od pocinčanog čeličnog 

lima. 

goo 

- Nabijeni beton- 

ž 1.10 1— Ovisno 0 strelici luka 

Opeka 1 Opeka 1 

Nabijeni beton pri osov. razmaku 5 150 cm 

Opeka pri osov. razmaku š130 cm 

Svod (Pruska kapa) osov. razmak prema stat. proračunu 

Strop od čeličnih nosača s ispunom -» @ 

Armiranobetonski rebrasti strop betoniran 

na licu mjesta, razmak rebara 

š 70 cm, širina rebra = 5 cm 

3 m 

© Rebrasti strop od U - profila (arm. beton. 

grede), povezanih vijcima, čime 

se postiže krutost u popreč. smjeru 

Strop od čeličnih nosača s ispunom 

od armiranih ploča od lakog betona 

103

© Mali kvadratični 

Ploče od prirodnog kamena, položene 

bez pravilnog rasporeda 

33/33 mm 

mozaik, 20/20, 

© Kvadratični mozaik, 50/50, 69/69, 

75/75 mm 

Ploče od prirodnog kamena, u rimskom 

slogu 

© Mali peterokutni mozaik 45/32 mm ® ^ 0 z a ! k Essenskog oblika, 

^g^ Četverokuti s umetcima, uzorak 

pletiva 

104 

Predgotovljene parketne ploče na 

konstrukciji s podnim grijanjem 

^gj Četverokut s umetcima 100/100, 

50/50 mm 

Predgotovljene parketne ploče na 

starim drvenim podovima 

PODOVI 

Podovi u znatnoj mjeri određuju ukupni dojam o prostorijama, kvaliteti 

stanovanja i troškovima održavanja. 

Ploče od prirodnog kamena:Solnhoferske ploče, ploče od škriljevca 

i pješčenjaka mogu se upotrebljavati neobrađene, polubrušene 

i brušene -» 0-(|). Piljene ploče od vapnenca (mramora), 

pješčenjaka i svih eruptivnih stijena imaju po želji obrađenu gornju 

površinu. Polažu se u mort ili lijepe na estrih. 

Mozaik-podovi: raznobojno opločenje od stakla, keramike ili prirodnog 

kamena položeno u cementni mort ili lijepljeno. -» (3)- (J) 

Keramičke podne ploče: ploče i mozaik-pločice dobivaju se od gline 

koja se u procesu pečenja sinterizira, pa nema gotovo nikakvog 

upijanja vode. Zbog toga su otpčrne na smrzavanje, donekle i na 

kiseline; malo se mehanički troše i nisu uvijek otporne na ulja. 

Parket: od prirodnog drva DIN 18356 i 280 u obliku parketnih daščica, 

ploča, mozaika i dasaka -» @ - @ 

Gornji sloj predgotovljenih parketnih ploča izrađuje se od hrastovine 

ili nekog drugog tvrdog drva u tri različita asortimana -> ® - @ 

Vrste drva za daščani pod: njemačka smreka / jela; za brodski pod 

na pero i utor nordijska smreka / jela, američki crveni bor (redpine) 

i smolasti bor (pitchpine). 

Drveni tarac: (čeono drvo) kvadratičnog ili okruglog presjeka, polaže 

se na betonsku podlogu -» @>- (§) 

Mozaik parket ® 

Drveni tarac 

Specijalno ljepilo 

Izravnavajući sloj ili 

plivajuCi estrih 

Drveni tarac položen u ljepilo s površinskom 

obradom (stambeni prostori) 

Uzorak pletiva 

—Osnovni premaz 

Drveni tarac položen u ljepilo, na 

glatko zaribanom položenom betonu 

(profesionalno)

130 W/m 2 

385 m 2 

90 W/m 2 550 m 2 

50 WIm 2 1 000 m 2 

100 

50 kW 

2700 m 2 

3900 m 2 

7000 m 2 

200 300 400 500 kW 

350 kW Nominalni 

termički 

učinak 

Ložionica s 

2 vrata 

(J) Ložišta s temičkim učinkom iznad 50 kW zahtijevaju vlastitu ložionicu 

Presjek 

| Dimnjak 

/ / / / / / / / / V 

T Ložionica s 8 m 3 

= 2,0 m 

i Dovod zraka 

Ložionica (minimalne veličine 8m 3 ) potrebna za termički učinak = 50 kW 

C7 

/ k 

/ 

/ I 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ 

/ l— 

Dimnjak 

V / / / / / / / / / / / / 7 7 7 / 

Odvod 

zraka 

Ložionica 1 s 22 m 3 1 

Ss2,40m 

Dovod zrakai 

z z z z z 

/ / / / / / / / / / / / / / / / / 

Druga vrata ložionice (odn. 

prozor) za slučaj nužde 

Ložionica s 22 m 3 

Vrata ložionice 

otvaraju se van 

";//////;;;;/////// /'A 

Jh-HiV/i 

Podrumska vrata za slučaj nužde 

(3) Ložionica s 2 vrata (min. veličina 22m 3 ) potrebna za termički učinak = 350 kW 

C E ^ g ctirci p a 

• r t a o - r a 

J im 

4—Kotao I 

o - r a c r t a i a 

li 21 

~L Odvod 

- Povratni vod 

® Dvocijevni sustav s donjim razvodom 

i vertikalnim uzlaznim vodovi- © 

& 

sa 

- Odvod 

-Povratni vod 

o ^ i a r a 

a t a m a 

ta 

Dvocijevni sustav s gornjim razvodom 

i vertikalnim uzlaznim vodovi- 

GRIJANJE 

DIN 4701, 4705, 4725, 4755, 4756, 6608, 4108, 44576 -» QD 

Instalacije grijanja razlikuju se prema vrsti energije i vrsti grijaćih po- 

vršina. 

Loženje uljem. Još uvijek je najrasprostranjenije loženje lakim loži- 

vim uljem. 

Prednosti i nedostaci loženja uljem. Manja cijena goriva (u od- 

nosu na plin oko 10 - 25%). Ne ovisi o javnoj opskrbnoj mreži. Lako 

se regulira. Visoki troškovi spremnika i uskladištenja. U najamnim 

zgradama gubi se dio moguće najamnine zbog skladišnog prostora 

za gorivo. U vodozaštitnim područjima i područjima ugroženim od 

poplava moguća primjena samo ako se postupa u skladu sa stro- 

gim propisima. Plaćanje goriva prije upotrebe. Visoko zagađenje 

okoline. 

Loženje plinom. U porastu je grijanje zemnim plinom. 

Prednosti i nedostaci loženja plinom. Nema troškova skladište- 

nja. Niski troškovi održavanja. Plaćanje goriva tek nakon upotrebe. 

Preporučljivo za vodozaštitna područja. Lako se regulira, visok go- 

dišnji stupanj korisnog učinka. Moguće grijanje pojedinačnih stano- 

va odnosno prostorija (plinske peći). Nisko zagađenje okoline. Ovis- 

nost o opskrbnoj mreži. Viša cijena energije. Strah od eksplozije pli- 

na. Prijelaz s ulja na plin zahtijeva preinake dimnjaka. 

Kruta goriva. Za grijanje zgrada rijetko se upotrebljava kameni i 

mrki ugljen te drvo. Iznimke su blokovske toplane jer se tek iznad 

nekog kapaciteta postiže ekonomičnost takvog grijanja. Ta goriva 

emitiraju velike količine tvari koje su štetne za okolinu, pa državni 

propisi nameću visoka davanja. 

Prednosti i nedostaci krutih goriva. Ne ovisi se o uvoznim ener- 

gentima. Niske cijene goriva. Mnogo rada oko loženja. Potreban ve- 

liki skladišni prostor. Velika emisija štetnih tvari. Slabe mogućnosti 

reguliranja. 

Obnovljivi oblici energije. Tome pripadaju: Sunčeva energija, en- 

ergija vjetra, energija vode, biološke mase (biljke), otpadne tvari 

(bioplin). Amortizacija ovih instalacija ne može se postići tijekom 

radnog vijeka, pa je potražnja za njima mala. 

Daljinsko grijanje je za razliku od glavnih prenositelja energije pos- 

redan prenositelj. Toplina se proizvodi u blokovskim toplanama ili 

energanama izmjenom energije u toplinu. 

Prednosti i nedostaci daljinskog 

grijanja. Nisu potrebna 

ložišta ni dimnjaci. Nema troškova 

skladištenja. Plaćanje nakon 

upotrebe. Preporučljivo za 

vodozaštitna područja. Pri prijelazu 

energije u toplinu štiti se 

okolina. Visoka cijena energije. 

Ovisno je o opskrbnoj mreži. 

Promjena načina grijanja zahtijeva 

izgradnju dimnjaka. 

© Jednocijevni sustav sa specijalnim 

S . L u ' S n i . i . ' S 

ventilima i horizontalnim razvodom 

Plinski bojler—tT~| 

n=U O . o . TT 

rtm, r a . t o . 

T Plinski 

rezi-, rezu., p . 

- Kotao 

Odvod 

vodovi 

Povratni vod 

© Dvocijevni sustav s horizontalnim 

razvodom (standardna izvedba za 

uredske zgrade) 

105

0 Ugrađen ispod poda g) Ugrađen ispod poda h)Ugrađen ispod poda i)Konvektor 

s usisavanjem zraka s usisavanjem s obostranim iza klupe 

iz prostorije hladnog zraka usisavanjem 

(2) Različite mogućnosti ugradnje konvektora prema GEA 

/ 40 min. 

/ C_ H c 

m 

77777777777, 

Kod dubokih radijatorskih 

niša preporučuje 

se 

ostaviti proreze 

111 

Mjere za ugradnju lijevanih radijatora 

prema DIN 4720 

i 

m 

4HWI- 

50 

H 

Dužina 

Mjere za ugradnju čeličnih radijatora 


s 

1 igy m 

'/////////V, 

© 

106 

Dužina po 

"članku 46 mm 

Cijevni radijator (3-cijevni) 

w 

r>> 

Visina 

hl 

u mm 

Razmak 

nosača 

H2 

u mm 

Dubina 

c 

u mm 

Površina 

za ličenje 

po članku 

(m2) 

280 200 250 0,18 5 

430 350 70 0,09 

110 0,12° 

160 0,18 5 

220 0,255 

580 500 70 0,12 

110 0,18 

160 0,25 2 

220 0,34 5 

680 600 160 0,30 6 

980 900 70 0,20 5 

160 0,44 

220 0,58 

Dimenzije lijevanih radijatora prema 

DIN 4720 

Visina 

h, 

u mm 

Razmak 

nosača 

H2 

u mm 

Dubina 

C 

u mm 

Površina 

za ličenje 

po članku 

(m 2 ) 

300 200 250 0,16 

450 350 160 

220 

0,155 

0,21 

600 500 110 

160 

220 

0,14 

0,20 5 

0,28 5 

1000 900 110 

160 

220 

0,24 

0,345 

0,48 

^g^ Dimenzije čeličnih radijatora prema 

DIN 4722 

fh 

i 

© - - 

i 

é 

i 

I 

V 

i 

fS 

I- 

+1 

V 

Različiti oblici plašta vertikalnih vodova 

kod cijevnih radijatora 

GRIJANJE 

-»tu 

Grijanje strujom. Trajno grijanje prostorija električnom strujom, 

zbog visoke cijene struje, moguće je samo u posebnim prilikama; iz- 

nimka je akumulacijsko grijanje jeftinijom noćnom strujom. Prednost 

je struje u grijanju povremeno korištenih prostorija, npr. garaže, por- 

tirnice, crkve. Glavne prednosti: kratko vrijeme za postizanje odgo- 

varajuće temperature, čist pogon, nema skladištenja, stalna pripra- 

vnost za rad, niski troškovi instalacija. 

Akumulacijsko grijanje strujom. Primjenjuje se kao električno 

podno grijanje i za grijaća tijela poput termoakumulacijske električ- 

ne peći i električnog bojlera. Za akumuliranje se koristi vrijeme nis- 

ke potrošnje struje u distribucijskoj mreži. Podno grijanje zasniva se 

na tome što se noću pod grije a danju se toplina iz njega prenosi u 

zrak prostorije. Slično tome se u akumulacijskim pećima ili bojleri- 

ma odgovarajući dijelovi zagrijavaju u vrijeme slabog opterećenja 

mreže. Za razliku od podnog, ovaj se oblik grijanja može regulirati. 

Prednosti akumulacijskog grijanja strujom. Nije potrebno ložiš- 

te ni dimnjak, nema otpadnih plinova, zanemariva je potreba pro- 

stora, niski su troškovi održavanja, nema skladištenja goriva. 

Konvektori. Kod konvektora se toplina ne prenosi zračenjem nego 

izravno na molekule zraka. Zbog toga se konvektori mogu maskira- 

ti ili ugraditi tako da se ne smanjuje toplinski učinak. Nedostatak im 

je intenzivno komešanje zraka i kovitlanje prašine. 

Učinak konvektora ovisi o visini okna iznad grijaćeg tijela. Presjeci 

prostora za dovod i odvod zraka moraju biti jako dimenzionirani 

0. Konvektori ispod poda @. Vrijede isti uvjeti kao za konvek- 

tore iznad poda. Raspored ispod podnih konvektora ovisi o udjelu 

prozora u ukupnoj potrebi topline prostorije. Raspored @ odgo- 

vara udjelu preko 70%, od 20% do 70% odgovara @>, a ispod 

20% (§). Konvektori bez ventilatora nisu pogodni za grijanje nis- 

kom temperaturom jer njihov učinak ovisi o količini zraka koji prola- 

zi, a time i o razlici temperatura grijaćeg tijela - zrak u prostoriji. Da 

bi se povećao učinak, mogu se kod konvektora s nedovoljnom visi- 

nom okna (npr. podni konvektori) ugraditi ventilatori. Zbog buke koju 

proizvode ventilatorski konvektori, u stambenim su prostorijama 

samo ograničeno uporabivi-> 0. Grijaća tijela mogu se na razne 

načine maskirati. U nekim slučajevima se javlja značajno smanje- 

nje korisnog učinka. Treba paziti na zadovoljavajuće mogućnosti 

čišćenja. Ako su maske metalne, toplina se zračenjem gotovo u ci- 

jelosti prenosi na zrak u prostoriji, ali ako su od materijala niske to- 

plinske vodljivosti, toplina se zračenjem u znatnoj mjeri gubi -> s. 

107 0. Prikazano je kretanje zraka unutar grijane prostorije. Zrak 

se zagrijava na grijaču, struji uz prozor prema stropu i hladi se na 

vanjskim i unutarnjim zidovima. Ohlađeni zrak teče preko poda opet 

prema grijaču. Drugačije je ako se grijač nalazi uza zid nasuprot 

prozoru. Tada se zrak hladi na prozoru, pa onda teče hladan preko 

poda prema grijaču i zagrijava se tek tamo s. 107. 

Presjek kroz plosnato grijaće tijelo 

35 H 821 1 

a) Horizontalnob) Horizontalno 

H 

DD 

ffl 

s_|amelama 

E 

E 

m 821 1 

1001 1 

) Horizont 

I) Vertikalno 

2-redno 

2-redno 

® Prikaz različitih pločastih grijaćih tijela

I Zatvorena obloga gnjaćeg tijela 

3 otvorena odn. perfortrana obloga grijaćeg tijela 

A Širina okna - C+2k E Razmak nosača radijatora 

B Razmak od poda minimalno H Min. mjera ukupne visine 

70 mm bolje 120 mm K Udaljenost od zida odn obloge. 

C Dubina gnjaćeg tijela 

(1T) Promjene emisije topline pri različitim načinima oblaganja grijaćih tijela 

(2) Kretanje zraka A pri grijanju radijatorima i B kod stropnog grijanja 

(5) Podno grijanje (mokro polaganje) 

Slojevi poda odozgo prema dolje: 

-pločice 10 mm, lijepljene 

- estrih (visina iznad cijevi min. 45 mm) 

-armaturna mreža (0 3.5 mm) 

-PE-folija 0,2 mm 

-termoizolacija PST 33/30 

(4) Podno grijanje 


-pločice 15 mm u 

- posteljici od morta 30 mm 

-klizna folija 0,3 mm 

-estrih 45 mm 

-arm. mreža za cijevi 

- PE- folija 0,2 mm 

-termoizolacija PST 33/30 

(S) Podno grijanje (termički moduli) 


- novi gornji pod s nosivim slojem (visina promjenjiva) 

- PE-folija 

- termički modul s termoizolacijom 

© Stropno grijanje s aluminijskim kasetama 

Vodove stropnc«/ grijanja treba uz 

vanjske zidove položiti na manjim 

razmacima 

^^Betonskapl'o 

(8) Podno grijanje (suho polaganje) 

Slojevi poda odozgo prema dolje' 

-pločice 10 mm, lijepljene, ili tapison 

-mont. estrih ploče 19 mm 

-PE-folija 0,2 mm 

-aluminijske lamele - vodilice 

- polistirolska podloga s utorima za cijevi 40 mm 

-hasura od mineralnih vlakana 13/10 kao akustička 

izolacija (ako je potrebno) 

Zidni uređaj za grijanje zraka 

Razvod zraka pom. ploča 

GRIJANJE 

-»tu 

Treća je mogućnost da umjesto grijaćeg tijela pod služi za zagrijavanje 

prostorije. U tom slučaju dolazi do jednolikog zagrijavanja zraka 

u prostoriji. Problemi se javljaju samo kad su prozori suviše veliki, 

ali se to može riješiti dodatnim grijačima, npr. podnim konvektorima. 

O problemu alergija na kućnu prašinu u grijanim prostorijama. 

Do sada su se, kad je riječ o mjerama protiv alergija na kućnu prašinu 

odnosno grinje, zanemarivala grijaća tijela. Grijači s velikim udjelom 

konvekcije uzvitlaju kućnu prašinu, pa ona intenzivnije dolazi 

u dodir sa sluznicama. Osim toga se kod grijača s konvekcijskim lamelama 

javljaju nerješivi problemi glede čišćenja. Pogodna su 

dakle grijaća tijela kod kojih su ispunjeni sljedeći uvjeti: što je moguće 

manji udio konvekcije i mogućnost čišćenja bez teškoća. To se 

postiže jednoslojnim pločama bez konvekcijskih lamela i rebrastih 

radijatora. 

Uskladištenje loživog ulja. Količina loživog ulja mora biti dovoljna 

za najmanje 3 mjeseca i najviše za jednu sezonu grijanja. Približna 

prosječna godišnja količina loživog ulja iznosi oko 6-10 litara po ku- 

bičnom metru grijanoga prostora. U kotlovnici se smije uskladištiti 

najviše 5 m 3 . Spremnici moraju stajati u posudi koja može primiti 

cjelokupnu količinu ulja. Kod ukopanih spremnika mora postojati 

osiguranje od propuštanja, npr. dvostruke stijenke ili unutarnja oblo- 

ga od sintetičnog materijala. U vodozaštitnim područjima propisuju 

se maksimalne količine i dodatne sigurnosne mjere. U zgradama se 

postavljaju baterije spremnika od sintetike, čiji je obujam po 500 - 

2000 litara, ili se postavljaju čelični spremnici proizvoljnog obujma 

koji se izrađuju zavarivanjem na mjestu gdje se postavljaju. 

Prostor sa spremnicima mora biti pristupačan. U određenim vre- 

menskim razmacima mora se provjeriti nepropusnost spremnika. U 

slučaju nužde mora prostorija u kojoj su spremnici primiti cjelokup- 

nu količinu ulja. Spremnici moraju imati instalacije za punjenje i odz- 

račivanje. Osim toga se propisuju ventili protiv prelijevanja i uređaji 

koji signaliziraju istjecanje ulja (npr. pri ukopanim spremnicima). 

Panelna grijanja sastoje se općenito od velikih površina na granič- 

nim površinama prostorija, uz uglavnom razmjerno niske tempera- 

ture. 

Vrste panelnog grijanja: podno grijanje, stropno grijanje, zidno gri- 

janje. 

Podno grijanje. Kod podnog grijanja se toplina od površine poda 

predaje zraku u prostoriji, ali i zidovima i stropu. Prijelaz topline u 

zrak je konvektivan, tj. uslijed kretanja zraka površinom poda. Prijenos 

topline na zidove i strop obavlja se zračenjem. Toplinski 

učinak može, ovisno o vrsti podne obloge, iznositi 70-110 W/m 2 . 

Kao podna obloga prikladna je gotovo svaka uobičajena obloga od 

keramike, drva ili tekstila, ali otpor prolazu topline ne bi trebao biti 

veći od 0,15 m 2 kW. 

16° 20° 24" 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 16° 20° 24° 

Krivulje temperature u prostoriji za termičko - psihološku ocjenu sustava grijanja 

107

E3- 

JiE^ tí! 

© Razne mogućnosti postavljanja normiranih spremnika loživog ulja 

250 mm 250 mm 

H E 

(2) Iskop jame za spremnik loživog ulja u zemlji 

250 mm 250 mm 

H 

730 730 730. 

mm mm mm 

. .. , ,. Skupina Dosuda za gorivo od naj- 

Posuda za gorivo od najlona (poha- . , , 

mid), pogled sa strane L ona "T ( velicina sku P ine max ' 

5 posuda) 

© Spremnik za loživo ulje, pogled sa 

strane 

(T) Spremnik u kadi 

108 

Spremnik 

— Kontrolna letva 

Spremnik za loživo ulje, pogled 

sprijeda 

GRIJANJE 

-» QP 

Estrih za podno grijanje mora odgovarati DIN-u 18560 odnosno 

uputama Središnjeg saveza njemačkih građevinskih obrtnika. Debljina 

estriha ovisi o njegovoj vrsti, obradi i opterećenju koje mora 

preuzeti. Kad se primjenjuju cementni estrih ZE 20 i grijaće cijevi 

koje leže neposredno iznad toplinske izolacije, propisano je prekrivanje 

cijevi najmanje 45 mm. Ne računajući oblogu poda, to daje minimalnu 

debljinu od 75 mm. Estrih se pri grijanju širi, a na početku 

grijanja javljaju se razlike temperature između gornje i donje strane. 

Zbog tako prouzročenih razlika u širenju, nastaju kod keramičke 

podne obloge u gornjoj zoni estriha vlačna naprezanja koje može 

preuzeti samo armatura. Ako postoji parket ili tapison, armatura nije 

potrebna, jer je tada razlika temperature manja. U propisima o toplinskoj 

izolaciji postavljaju se, neovisno o izboru termičkih proračuna, 

posebni zahtjevi za ograničenje provođenja topline kod panelnog 

grijanja: "Kod panelnog grijanja ne smije koeficijent prolaza 

topline kroz slojeve promatranog dijela građevine između grijaće 

površine i vanjske atmosfere, tla ili dijelova građevine sa znatno 

nižim temperaturama u unutrašnjosti biti veći od 0,45 W/m 2 " U DIN-u 

4725 (podno grijanje toplom vodom) navode se najveće dopuštene 

temperature površine poda: za područja stalnog boravka to je 29°C, 

a za rubna područja čija širina ne smije biti veća od 1 m 35°C. Za 

kupaonice i kupališta vrijedi najveća dopuštena temperatura poda 

od 9°C iznad normalne temperature zraka u prostoriji. U normalnim 

je okolnostima pod tim uvjetima grijanje moguće jer potreba za toplinom 

rijetko prelazi 90 W/m 2 . Samo u nekim slučajevima, npr. ako 

su velike površine prozora ili ako prostorija ima više od dva vanjska 

zida, potrebno je više topline. U tom slučaju treba osim podnog grijanja 

instalirati i druge, statične grijaće površine ili grijanje toplim 

zrakom. 

Nominalni volumen 

V u litrama (dm 3 Nominalni volumen 

V u litrama (dm ) 

3 ) 

Dimenzije u mm max. 

Duljina I Dubina t 

Masa m (s priborom) 

u kg 

1 000 (1100) 1100 (1100) 720 « 30-50 kg 

1500 (1600) 1650 (1720) 720 * 40-60 kg 

2 000 2150 720 * 50-80 kg 

(^9) Dimenzije posuda za gorivo (skupine posuda) od sintetičnih materijala 

Volumen 

Vum 

minimalno 

Dimenzije u mm (minimalno) Težina u ka od 

Vanjski 

Debljina lima 

1,1 1,2 

promjer Duljina 1-struka s 2-strukon Svijetla širina Jedno- A/C B 

di 

I stijenka stij (svaka) 

stijeni 

1 1000 1510 5 3 - 265 - - 

3 1250 2740 5 3 - 325 - - 

5 1600 2820 5 3 500 700 700 790 

7 1600 3740 5 3 500 885 930 980 

10 1600 5350 5 3 500 1200 1250 1300 

16 1600 8570 5 3 500 1800 1850 1900 

20 2000 6969 6 3 600 2300 2400 2450 

25 2000 8540 6 3 600 2750 2850 2900 

30 2000 10120 6 3 600 3300 3400 3450 

40 2500 8800 7 4(5) 600 4200 4400 4450 

50 2500 10800 7 4 600 5100 5300 5350 

60 2500 12800 7 4 600 6100 6300 6350 

1,3 

A B 

Težina u kg od 

2,1 2.2 B 

1,7 1250 1590 5 - 500 - _ - 390 

2,8 1600 1670 5 - 500 - - - 390 

3,8 1600 2130 5 - 500 - - - 600 

5 1600 2820 5 3 500 700 745 - 740 

6 2000 2220 5 - 500 - - - 930 

7 1600 3740 5 3 500 885 930 935 - 

10 1600 5350 5 3 500 1250 1250 1250 - 

16 1600 8570 5 3 500 1800 1950 1850 - 

20 2000 6960 6 3 600 2300 2350 2350 - 

25 2000 8540 6 3 600 2750 2800 2800 - 

30 2000 10120 6 3 600 3300 3350 - - 

2500 6665 7 - 600 - - 3350 - 

40 2500 8800 7 4 600 4200 4250 4250 - 

50 2500 10800 7 4 600 5100 5150 - - 

2900 8400 9 - 600 - - 6150 - 

60 2500 12800 7 4 600 6100 6150 - - 

^g^ Predgotovljena betonska zaštitna 

2900 9585 9 - 600 - - 6900 - 

kada za spremnike Dimenzije cilindričnih spremnika za ulje (posude) -> ©

60 

h 

-10 

(T) Spremnici za loživo ulje u prostorijama 

% 

AI Spremnik 

podzemni 

Razmak ograničen 

(?) Malo skladište tekućih goriva 

(J) Postrojenje za opskrbu gorivom 

EristupnLpi 

Polijevanje spremnika 

Razmak 

10 20 m 

Zaštitni pojas prema 

TRbF 110. br. 7.84 

Slobodna površina prema 

TFbF 210 br. 4.61 

SKLADIŠTENJE TEKUĆIH GORIVA->QP 

Prihvatni prostori moraju u slučaju istjecanja uskladištene tekućine 

spriječiti njeno razlijevanje u okolinu. Moraju biti u stanju prihvatiti 

najmanje 1/10 obujma svih spremnika, ili najmanje cijeli obujam najvećega 

spremnika u prostoriji. 

Spremnici u prostorijama: prihvatni prostor zahtijeva se ako je obujam 

spremnika veći od 450 litara. To nije potrebno ako su spremnici 

od čelika s dvostrukim stijenkama, do obujma od 100000 litara 

ako postoji uređaj za signalizaciju izlijevanja, ili pojačanja od sintetike 

armirane staklenim vlaknima, ili kod metalnih spremnika s unutarnjom 

oblogom od sintetike, sve uz dozvolu nadležnih službi. 

Prihvatni prostori moraju biti od negorivog, vatrostalnog materijala 

dovoljne čvrstoće, nepropusni i stabilni, te ne smiju sadržavati nikakve 

slivnike. Razmak spremnika od zida s dvije strane pristupačnog 

najmanje je 40 cm, inače je 25 cm, najmanje 10 cm od poda i 

60 cm od stropa -» 0 

Klase opasnosti: A Plamište 

AI Plamište 

AII Plamište 

A III Plamište 

B Plamište 

ispod 100°C 

ispod 21 °C 

od 21°do 55°C 

von 55° do 100°C 

ispod 21 °C pri 15°C 

topivo u vodi. 

Nadzemni spremnici na terenu: prihvatni prostori potrebni su iznad 

1000 litara obujma; sve ostalo kao za spremnike u prostorijama. 

Prihvatni se prostori mogu i oblikovati nasipima. Za spremnike iznad 

100 m 3 mora biti razmak do nasipa, zida ili kružnog omotača 

najmanje 1,5 m. Kod uspravnih cilindričnih spremnika do 2000 m 3 

obujma i četverokutnih prihvatnih prostora može se taj razmak reducirati 

na 1 m. Treba predvidjeti uređaje za odvod vode, ali mora 

postojati mogućnost njihova zatvaranja. 

Ako voda može otjecati gravitacijom, treba ugraditi separatore. 

Nadzemni dijelovi postrojenja moraju biti osigurani od naleta vozila. 

Najmanji razmak susjednih objekata obujma 500 m 3 jest 3 m; s porastom 

obujma razmak se povećava, do 8 m za 2000 m 3 . Zbog mogućega 

požara moraju postojati prilazne prometnice za vatrogasna 

vozila i opremu -» (§)- (3). 

Podzemni (ukopani) spremnici: najmanji razmak spremnika od granica 

0,4 m, od zgrada 1 m. Spremnike treba usidriti zbog uzgona 

podzemne vode na prazni spremnik. Nasip iznad spremnika najmanje 

0,3 m, najviše 1 m. Ulazni otvori 0 60 cm, iznad svakog zatvoreno 

okno bez slivnika, najmanje širine 1 m, odnosno 0,2 m šire 

od otvora slivnika. Ako okno leži na prometnoj površini, mora poklopac 

biti ispitan na teret od 100kN. 

Priključna mjesta za punjenje moraju odobriti nadležna tijela ako se 

radi o zapaljivim tekućinama klase A I, AII ili B. Takva mjesta moraju 

biti pristupačna za vozila bez manevriranja i osigurana od udara 

vozila. Tlo mora biti nepropusno, sa zastorom od bitumena, betona, 

ili tarac sa zalivenim reškama. Odvodi moraju imati separatore. Potrebni 

su preljevni ventili i uređaji za pražnjenje i ispiranje dostavnih 

vozila. 

Spremnici za opskrbu cestovnih vozila, plovila i zrakoplova tekućim 

gorivima klase A III, npr. loživo ulje i dieselsko gorivo, ne smiju se 

skladištiti zajedno sonima klaseAl, Ali ili B. Manipulativna područja 

površina i separatora ne smiju se preklapati. -» @ 

Svi spremnici moraju biti opremljeni: uređajima za ventiliranje i odzračivanje, 

s otvorima najmanje 50 cm iznad terena, i zaštićeni od 

kišnice; uređajima za kontrolu visine punjenja; ulaznim otvorima 

promjera najmanje 600 mm ili otvorima za vizualnu kontrolu 

promjera najmanje 120 mm. 

Osiguranje od groma i elektrostatičkog naboja. Otpornost protiv plamena, 

te korozije izvana i iznutra, vatrogasni aparati odgovarajućih 

tipova. Spremnici za dieselsko gorivo ili loživo ulje EL, kojima je 

obujam veći od 1000 litara imaju automatski uređaj za prekid punjenja 

preko granične visine i preljevni ventil. 

109

3 

® 

10 

Proizvodnja struje 

r-n r _ i 

i ! i ! 

Proizvodnja pare 

f I Proširenje "1 

V Pomoćna postrojenja 

Tehnološka para ^ 

•+JL 

Ugljen 

Vapno 

ulje/plin 

1 

PijesahT 

Grnbt 

Kondenzat P®** 80 

Shema dispozicije termoelektrane 

I I I I 

• 

Fini pepeo 

Fini pepeo 

Funkcionalna shema termoelektrane sa sustavom 

Poprečni presjek ->• (4) tlocrt termoelektrane 

¡1 5 r < 

r- -v-r.-" * u * 1 

Proširenje 

Tlocrt termoelektrane s vrtložnim zagrijavanjem 

Grijaće površine 

Pama turbina 

[ G ) Generator 

lehnoktška para 

* 

TERMOELEKTRANA DO 

Termoelektrana s vrtložnim slojevitim izgaranjem 

Svojstvo je termoelektrana pouzdana i ekološki povoljna proizvodnja struje, 

pare ili vruće vode. U termoelektranama na ugljen, osim tehnika izgaranja 

prašine, izgaranja na roštilju itd., probila se 80-tih godina i tehnika 

vrtložnog slojevitog izgaranja. Razvijeni su različiti koncepti i izvedbe, od 

stacionarnih do cirkulacijskih. Zbog sve zahtjevnije zaštite okoliša, razvoj 

ide u smjeru cirkulacijskog vrtložnog slojevitog izgaranja. Daljnji se razvoj 

očekuje od današnjeg atmosferskog prema visokotlačnom vrtložnom sloju. 

-»(T) shematski prikazuje osnovne elemente postrojenja i najvažnije tokove 

materijala. Jedan od osnovnih elemenata je pogon za proizvodnju 

pare, koji se sastoji od kotlovnice s više kotlova, bunkera i manjih spremišta 

za ugljen, pomoćnih postrojenja - električnih filtara, usisnih ventilatora 

i dimnjaka. Drugi kompleks jest pogon za proizvodnju struje koji sadrži 

zgradu s turbinama i razvodnikom pare, rasklopnu stanicu s transformatorima, 

distribuciju struje, elektrotehniku te mjerne i regulacijske 

uređaje. Nadzor svih sustava i upravljanje njima provodi se iz središnje 

upravljačke prostorije. 

Osnovni tokovi materijala su: 

a) ulazni tokovi kao što su ugljen, loživo ulje ili plin, vapno, pijesak i kon- 

denzat, 

b) izlazni tokovi - struja, procesna para, pepeo i dimni plinovi, 

c) interni tokovi kao npr. voda za hlađenje. 

Priprema i skladištenje krutih i tekućih materijala obavlja se centralno u po- 

moćnim postrojenjima, odakle se opskrbljuju pojedini potrošači u sklopu 

termoelektrane. 

-»©je shema funkcioniranja termoelektrane s vrtložnim slojevitim izgaranjem 

i pretvorbom snage u toplinu. Takav se postupak zbiva u industrijskim 

energetskim postrojenjima i toplanama. 

Ugljen se kao gorivo mehaničkim transportnim trakama dovodi na vrući 

pepeo, koji je na povratnom putu, i tako dospijeva u donji dio ložišta; ako 

se raspolaže suhim vrstama ugljena, prednost se daje pneumatskom ubacivanju 

izravno u ložište. Pri temperaturama između 800°C i 900°C dolazi 

do potpunog izgaranja. Potrebni zrak usisava se iz kotlovnice ili izvana, 

grije u predgrijaču i tlačnim ventilatorom uvodi u ložište kroz sapnice u 

podu ložišta kao primarni zrak, te kroz bočne otvore na više razina kao sekundarni 

zrak. Pri izgaranju nastaju vrući dimni plinovi; pepeo koji se nalazi 

u ložištu intenzivnim vrtloženjem preuzima dio topline izgaranja, dimni 

ga plinovi povlače sa sobom pa se tako toplina prenosi na grijaće površine 

u ložištu, sve do ulaska u ciklon. 

U ciklonu se iz mješavine dimnih plinova i pepela najveći dio krutih čestica 

izdvaja i povratnim tokom pepela vraća se u ložište - tako se postiže cirkulacija 

krutih tvari. Vrući se dimni plinovi hlade na sekundarnim grijaćim 

površinama; ovisno 0 temperaturi stvara se pregrijana para visokog i srednjeg 

tlaka, te zagrijan kondenzat i zrak potreban za izgaranje. Dimni se plinovi 

pri temperaturi otprilike 140°C u elektro - ili mrežastim filtrima oslobađaju 

sitnih čestica i usisnim ventilatorima upućuju u pojedinačne dimnjake 

ili u jedan zajednički. 

Kako bi se spriječila emisija sumpora, u odgovarajućim se količinama u 

ložište ubacuje vapno. Pri prvom punjenju i dopunjavanju cirkulirajućih krutih 

tvari dodaje se, između ostalog, i pijesak. 

Proizvedena para visokog tlaka u parnoj se turbini djelomično i nakon ponovnog 

pregrijavanja kao para srednjeg tlaka dovodi u stanje procesne 

pare; njena se energija u turbini pretvara u snagu, a ona se u generatoru 

pretvara u struju. Procesna se para upotrebljava za proizvodnju vruće 

vode, razne postupke sušenja ili kemijske procese. Para uglavnom daje 

toplinu kondenzacijom. Kondenzat se, ako treba, pročišćava i vraća u kotao. 

-> (3) je presjek, a -> (4) tlocrt termoelektrane s dimenzijama osnovnih 

dijelova. Te dimenzije vrijede za industrijsko energetsko postrojenje srednje 

veličine, koje proizvodi 200 t/sat pare u svakom od tri kotla, s mogućnošću 

proširenja za još jedan kotao. 

Novi pogoni moraju se u postojeće energetske komplekse integrirati uglavnom 

u fazama. Pri projektiranju novih objekata treba predvidjeti mogućnost 

proširenja, ali tako da se time ne prekida kontinuirani rad postojećeg 

postrojenja; za to unaprijed treba osigurati potrebne površine.

P[kW] 

v Instalirana snaga Pjnst 

50% -| VI Prosječno 

opterećenje. 

: 1 

Prateća T 

Ofenpvrto 0[?terećen)eTm, 8760 h/a 

1) također i reverzibilna hidroelektrana 

(T) Dijagram opterećenja mreže i tipovi hidroelektrana 

1 Akumulac. jezero 7 Pogonska zgrada \v.v. 

2 Ulazna građevina (strojarnica) •>>;•; 

3 Tlačni cjevovod 8 Nizvodni razdj. vod '•» 

4 Okno zatvarača 9 Odvod 

5 Uzvod. razdj. vod 10 Ulazna građevina 

6 Komore zatvarača 

Uzvodni dio 

2) visokotlačna protočna hidroelektrana (bez akumulacije) 

Duljina pogonskog cjevovoda" 

Nizvodni dio 

Hidroelektrana s visoko smještenom akumulacijom i dugim dovodom 

Tlocrt 

Niskotlačna hidroelektrana sa spiralnom turbinom s vertikalnom osovinom, 

nadzemna gradnja 

Hidroelektrana s vertikalnom 

^Jj Strojarnica s nagnutom cijevnom 

Kaplan-turbinom, nadzemna 

turbinom i ledobranom © gradnja 

Pogonska zgrada sa slobodno 

stojećom strojarnicom 

© Pogonska zgrada pokrivena 

nasipom 

HIDROELEKTRANE ->Q0 

Način građenja, oblikovanje i veličina strojarnice hidroelektrana ovise o 

prirodnim okolnostima i tipu, obliku kućišta, položaju osovine i broju 

strojeva. Što je stroj manji, manji je i njegov utjecaj na građevinski dio. 

Tipovi turbina Područje primjene 

Pelton - turbina Velika visina pada (do 1820 m), mali protoci, više 

sapunice kod velikih protoka 

Francis - turbina Srednje visine pada (između 670 i 50 m) uz 

velike protoke 

Kaplan - turbina Vrlo promjenljivi veliki protoci i male visine pada 

(najviše 70 m) 

Protočna 

(Ossberger) turbina 

Za snage do najviše 800 kW pri vrlo promjenjivim 

visinama pada i protocima 

Tip turbine je karakteriziran specifičnim brojem okretaja. 

Pumpe reverzibilnih hidroelektrana, koje viškom struje stvaraju zalihe 

hidroenergije, jesu centrifugalne pumpe i odgovaraju Francisovim tur- 

binama, ali mogu biti stupnjevite ako treba svladati velike visine dizan- 

ja vode. Pumpne turbine su reverzibilni strojevi za pumpanje i pogon 

turbine. 

Kućište: Francisovim i Kaplanovim turbinama obično se voda dovodi 

kroz spiralno kućište; kad su manje snage i visine pada vode, može se 

voda dovoditi iz okna. Za Kaplanove turbine male i srednje snage prih- 

vaćena je cijevna turbina kod koje je turbinsko kolo slično brodskom pro- 

peleru i smješteno u cijevi. Kod Peltonovih turbina kućište je samo zašti- 

ta od prskanja upotrijebljene vode. Položaj osovine stroja: vertikalan, 

horizontalan, a kod cijevnih turbina uobičajen je i kosi položaj. 

Broj strojeva: učinak postrojenja se optimiranjem broja dijeli na stro- 

jeve jednake veličine. Svaki strojni komplet smješten je u svom bloku 

čije dimenzije neposredno ovise o tipu i promjeru turbinskog kola (5), 

(7), Za visinu građevinskih troškova, kao i za besprijekoran 

rad presudan je ispravan visinske položaj turbine; on ovisi o tipu turbi- 

ne i nadmorskoj visini lokacije. Strojarnica se sastoji od strojnih bloko- 

va, tlocrtno približno jednako velikog bloka za montažu i pratećih pro- 

storija koje treba uz najmanje moguće troškove i duljine komunikacija 

smjestiti oko navedenih blokova. 

Način građenja strojarnice: veličina i oblikovanje prostora iznad stro- 

jeva slijedi dvije tendencije (izuzetak su podzemna postrojenja): kola s 

mostnom dizalicom, dimenzioniranom za prijenos i najvećih dijelova 

strojeva (tip zatvorene visokogradnje) [Main, Weser]; druga je moguć- 

nost izgradnja na otvorenom prostoru, pri čemu se najveći dijelovi stro- 

jeva spuštaju ili dižu kroz montažne otvore ekstremno nisko smješte- 

nog krova strojarnice pomoću portalne dizalice (ili pokretne dizalice) 

[Inn, Mosel, Saar], Duboko postavljanje strojeva - javlja se kod visoko- 

tlačnih i reverzibilnih hidroelektrana - tendira prema zatrpavanju nasip- 

nim materijalom (horizontalni strojevi) ili građenju u oknima (vertikalni 

strojevi). Kod podzemnih hidroelektrana postavljaju se strojevi u pod- 

zemnu prostoriju, izvedenu rudarskim metodama, po mogućnosti u 

čvrstoj stijeni i s malom količinom konstrukcijskog betona. 

Pogonska zgrada 

03Om 'I 

Hidroelektrana u oknu 

Podzemni prostor F = 670 m 2 

(9) Podzemna hidroelektrana 

111

© 

Hi3«)-i400t; ; : ; Xf-:-Hi5(X>-i600| "~"]1700-1800 Prosječan broj sati osunčanja 

godišnje 

MM1400-1500| 11600-1700 ^^^1800-1900 

Sunčane zrake / trajanje osunčanja 

đ 

« = 30 

\ N 

/f a = 45 sV 

a = 60 

S •-V 

\ % 

l 

./V" 

y 

a = 90 

V \ 

NN 

i/ 

\ 

N 

x 90 

Slječan Veljača Ožujak Travanj Sviban Lipanj Srpanj Kolov. Rujan Listop. Studen Prosin. 

© Djelotvorno globalno zračenje pri različitom nagibu a kolektora (prosječne vrijednosti 

za Njemačku prema mjerenim podacima njemačke meteorološke službe) 

Kut upada Sunčevih zraka p (visina Sunca za geografsku širinu 50° sjeverno 

l! f f I ! U I I I | 

(4) Godišnji tijek optimalnog nagiba a za Njemačku 

112 

SOLARNA ARHITEKTURA 

Ekonomska razmatranja zapravo su potaknula projektante i investitore 

da potraže alternativnu energiju prema uobičajenim izvorima 

fosilne energije. Danas se tome pridružuje jednako važna nužnost 

zaštite okoliša. 

Energetski ispravnim građenjem može se potreba energije stambene 

zgrade smanjiti za približno 50% u usporedbi s konvencionalnom 

izgradnjom. 

Energetska bilanca zgrada 

Dobici energije: izvor energije svakoj je zgradi besplatno na raspolaganju. 

U našem je klimatskom području Sunčevo zračenje ipak toliko 

slabo da je za grijanje prostorija, pripravljanje tople vode, rasvjetu 

i pogon kućanskih uređaja potrebna dodatna energija. 

Gubici energije: najveći gubici energije iz zgrade nastaju gubitkom 

topline kroz prozore, zidove, stropove i krovove. 

Razmatranja o energetski ispravnom građenju 

Potrebna energija za stambenu zgradu može se znatno smanjiti na 

tri osnovna načina: 

1. smanjenjem gubitaka topline, 

2. povećanjem korištenja energije Sunčevog zračenja, 

3. promišljenim ponašanjem korisnika u svrhu poboljšanja energetske 

bilance. 

Osnova za smanjenje gubitaka topline iz zgrade može se dobiti već 

pri izboru lokacije zgrade. Unutar malog područja neke regije već 

postoje različiti uvjeti, npr. visinskim položajem zemljišta mijenjaju 

se prilike vjetra i temperature. Relativno povoljni mikroklimatski 

uvjeti postoje na južno orijentiranim padinama ako je zemljište na 

njenoj gornjoj trećini, ali ispod sljemena. Važnu ulogu pri energetski 

ispravnom građenju ima i oblik zgrade. Fasade zgrade u izravnoj 

su vezi s vanjskom klimom i predaju vrijednu energiju okolnom zraku. 

Projektom zgrade treba dati što manju površinu fasada u odnosu 

na ukupno izgrađeni obujam zgrade. Treba težiti obliku kocke, a 

idealni je primjer polukugla. 

Ove teoretske postavke vrijede samo za slobodnostojeće jednoobiteljske 

kuće. 

Gubici Sunčevog zračenja 

na ulasku u kuću (primjer) 

(5) 

W 

Svaki pojedini utjecajni faktor treba 

pažljivo 

pažljivo 

ispitati 

ispitati 

kako 

kako 

bi 

bi 

se 

se gubici 

gubici 

Sunčevog zračenja smanjili koliko 

je moguće 

/g\ 

W 

0vjsnost ko|jčine zračenja na neku 

površinu o kutu upada zraka 

•of \\> 

© Oba utjecaja djeluju istovremeno na dvije veličine, promjenu visine i promjenu kuta 

azimuta

© Iskorištenje Sunčeve energije 

ovisno o nagibu 

Kombinacija različito nagnutih 

kolektora 

V 

ft ¿t) 

50% 

¿A 

l f , 1 

® Blago nagnute i kose plohe su prikladne 

za prikupljanje difuznog 

zračenja 

© Presjek zgrade koja je projektiranja 

samo za prijam direktnog zračenja 

(nebo bez oblaka) 

Južno orijentirane površine u nagibu 55° do 

65° omogućuju najveće iskorištenje Sunčeve 

energije tijekom hladnih zimskih mjeseci 

Južno orijentirane površine u nagibu od 30° 

do 60° daju suprotno gornjem dobro iskorištenje 

energije tijekom prijelaznih razdoblja 

(to su mjerodavna godišnja doba za optimiziranje 

osunčanja kuće) 

Južno orijentirane površine u nagibu 0° do 

30° su tipične za korištenje ljetnog Sunca 

(npr. za kolekotre za grijanje vode za kućanstvo). 

One su najprikladnije za skupljanje 

energije difuznog zračenja. 

® Nasuprot tome vertikalni prozori pri- 

A J 

\ 

„.»"»i""«,, 

(7) Gubici topline i rezlike temperature ovisno o položaju na terenu 

1 

maju pri pokrivenom nebu samo do 

50% difuznog zračenja 

Presjek zgrade koja je projektiranja 

samo za prijam difuznog zračenja 

(oblačno nebo) 

Polovica kocke sa 4 

kompaktne jedinice 1 Razdvojenog ^ 

Naslagano 

(fT) Optimiranje površine. Gubitak topline opada proprcionalno redukciji površine 

© Direktno korištenje Sunčeve 

energije kroz zastakljenu površinu 


-> QP 

Organizacija tlocrta 

Kad je posrijedi pasivno korištenje Sunčeve energije, toplina se dobiva 

izravnim zračenjem i akumuliranjem u određenim dijelovima 

zgrade, npr. zidovima, podu. 

Iz toga proizlazi logična organizacija tlocrta. Stalno korištene stambene 

prostorije neka budu orijentirane prema jugu i opremljene velikim 

prozorima. Korisno je u području za stanovanje i boravak predvidjeti 

zastakljene prostorije. Za to postoje važni razlozi: 

1. proširuje se stambena površina, 

2. dobiva se Sunčeva energija, 

3. stvara se termička tampon - zona. 

Manje korištene, hladnije i negrijane prostorije s malom potrebom 

dnevnog svjetla trebaju se orijentirati prema sjeveru. Te prostorije 

imaju funkciju tampona između toplog stambenog prostora i hladne 

vanjske klime. 

Korištenje Sunčeve energije 

Korištenje Sunčeve energije može biti aktivno i pasivno. 

Aktivno korištenje Sunčeve energije znači primjenu tehničkih uređaja, 

npr. sunčanih kolektora, cijevnih vodova, sabirnih posuda, 

pumpi itd. za prijenos Sunčeve energije. 

Za investiciju i održavanje takvog sustava potrebno je mnogo novca. 

Taj se novac može vratiti samo uštedom troškova energije. U 

jednoobiteljskim zgradama takvi sustavi nisu ekonomični. 

Pasivno korištenje Sunčeve energije - znači upotrebu određenih dijelova 

građevine za akumuliranje topline, npr. zidova, stropova, 

staklene strukture. 

Korisni učinak ovog sustava ovisi o određenim čimbenicima, a to su: 

1. klimatske okolnosti: 

srednja mjesečna temperatura, geometrija osunčanja odnosno 

Sunčevog zračenja, trajanje osunčanja, zračenje energije; 

2. način korištenja Sunčeve energije: 

neposredno korištenje, posredno korištenje; 

3. izbor gradiva: 

sposobnost površinske apsorpcije i sposobnost akumuliranja topline. 

® Zimski dan. Upadajuće Sunčevo 

zračenje grije zrak između stakla i 

Trombe-zida. Otvorenim gornjim i 

donjim zaklopnicima zrak se u prostoriji 

kreće i grije. 

© Indirektno korištenje Sunčeve 

energije kroz Trombe-zid 

Zimska noć. Zagrijani zid djeluje u 

prostoriji kao grijaće tijelo. Zrak između 

vanjskog ostakljenja i Trombe-zida 

pri zatvorenim zaklopnicima 

smanjuje gubitke topline. 

113

Veliki ventilacijski otvori su važan 

preduvjet za regulaciju klime u 

stakleniku tijekom ljetnih mjeseci 

© Dogradnje s vanjske strane: zimi 

osunčane što je više moguće. Nedostatak 

je eventualno zasjenjenje 

od susjednih objekata 

© Uređaj za zaštitu od Sunca postavljeni 

izvana su učinkoviti jer Sunčevo 

zračenje ne dopire u prostoriju, ali 

nisu trajni jer su izloženi vjetru i nevremenu 

® Ljeti zasjeniti koliko je moguće. Lis- 

natim drvećem, grmljem i slično postiže 

se ciljana klimatizacija 

(6) Mogućnost dogradnje ostakljenih dijelova zgrade pri postojećim objektima 

meto 

M 

(If) Tlocrt prizemlja Arh. Berndt (lÖ) Tlocrt kata 

114 

Istok 


Staklenik: 

Suptropska vegetacija, prosječna 

relativna vlažnost zraka 40 - 65%, 

visok sadržaj kisika, mogućnost 

upotrebe oko 300 dana u godini 

(5) Gradska sunčana kuća. Zimski vrtovi za dvije etaže Arh.. Planungsteam LOG 

Otvoreni 

kamin 

Funkcija hipokaustičnog zabatnog 

© Obiteljska kuća sa staklenikom 

Arh. Bela Bambek, Aichwald grijanja 

®-® 

1 Dnevni boravak 5 Gosti 9 Spavaća soba 13 Gosti 

2 Blagovaonica 6 Kućna radion. 10 Garderoba 14 Dječja soba 

3 Staklenik 7 Kuhinja 11 Kupaonica 15 Balkon 

4 Ulaz 8 Kamin 12 Ostava 

(li) Presjek -» ® - @ 

Prizemlje ® Kat 

Tlocrti 

1 Hodnik 

2 Kućna tehnika 

3 Ostava 

4 Podrum 

5 Vlažni podrum 

6 Dvojna garaža 

7 Vjetrobran 

8 Predsoblje 

9 Dnevni boravak 

10 Blagovaonica 

11 Kuhinja 

12 Prostorija za 

domaćinstvo 

13 Djeca 

14 Zimski vrt 

15 Akumulacijska 

površina 

16 Spavaonica 

17 Balkon 

Arh.. Planungsteam LOG

© Potrošnja energije u domaćinstvu 

Topla voda 88 litara 

Higijena tijela 

Pranje, rublje 

Pranje posuđa 

Ostalo čišćenje 

Ukupno 

© 

Hladna voda 

28 litara 

53 litre Toaleta 201 

18 litara Piće, kuhanje 4 I 

10 litara Pranje automobila 

7 litara Vrt _4J 

88 litara Ukupno 28 I 

Potrošnja vode u domaćinstvu 

n n 

Kuća 

Korištenje sučevog zračenja 

^ 1 = kolektor 

J(-\ 2 = dovod i odvod 

!s "\Oj 3 = osigur. solamog postroj. 

m . 4 = regulator 

© Solarno postrojenje za potrošnu 

vodu 

Trad. kuća Trad. kuća Niskoener- 

1982 1995 getska kuća 

Potrebna toplinska energija za 

toplu i pitku vodu obiteljske 

stambene zgrade 

\45°-53° 

Kolektor 

130°-138° 

10 80 90100 150 

Zgrada s min. termoizolacijom flSOVV/m 2 ) 

Zgrada s poboljš. termoizolacijom (13QWnf) 

- - Zgrada s dobrom termoizolacijom (150W/rrf) 

Zgrada s vrlo dobrom termoizolacijom (70 W/rrf) 

©Potreba topline i potrošnja goriva u 

stambenim zgradama ovisno o termoizolaciji 

Kut nagiba 

kolektora^ 

Sunčeva energija može se do- 

W / / / / / / / / / / / / / / y > 

% Nagib 

bivati aktivno i pasivno. 

100 

Aktivno dobivanje Sunčeve energije: 

primjena tehničkih uređaja, 

npr. sunčani kolektori, cijevni 

vodovi, sabirni spremnici, 

pumpe itd. za prijenos Sunčeve 

energije. 

0 20 40 60 

) Kut nagiba kolektora 

Apsorber 

1 

(s) Polumjer osunčanja zimi Apsorber za bazen 

J \ 

^ '// 

V. • A 

Presjek termičke cijevi S J // // 

^j) Vakuum - cijevni kolektori 

Termičko iskorištenje 

solarne energije 

Standardna solarna tehika 

=> 

^ CI' 

=> 

Fotoelektrično iskorištenje 

solarne energije 

Pasivna solarna energija 

riOO 

LEn 

Koncentrirani solarni kolektori 

 

=> 

Niska temperatura 

potrošne tople vode 

Grijanje bazena 

- prostorija 

Niska temperatura 

za grijanje prostorija 

Para visoke temperature 

za tehnološku energiju i 

električnu energiju 

Električna energija 

SOLARNA ENERGIJA 

U kućanstvu treba po osobi oko 

1,5 m 2 površine kolektora i oko 

100 litara volumena spremnika 

za vodu -» ® . Jednoobiteljsko 

kućanstvo sa 4 člana treba za 

pripremu tople vode kolektor od 

30 cijevi sa 3 m 2 površine apsorbera. 

Kolektor ovisno o osunčanju 

prikuplja 8,5 -14,0 kWh 

na dan. To je dovoljno da zagrije 

200 - 280 litara vode -> ©. 

Svaka solarna instalacija zahtijeva 

za sada i sustav za grijanje, 

jer se izravno Sunčevom 

energijom u dogledno vrijeme 

ne može grijati. 

Pasivno dobivanje Sunčeve energije: 

primjena određenih dijelova 

građevine za akumuliranje 

topline, npr. zidovi, stropovi, 

staklene strukture: korisni 

učinak tog sustava ovisi o različitim 

faktorima: 

1. klimatske okolnosti - srednja 

mjesečna temperatura, geometrija 

osunčanja odnosno 

Sunčevog zračenja, trajanje 

osunčanja, zračenje energije; 

2. način korištenja Sunčeve energije 

- neposredno korištenje, 

posredno korištenje; 

3. izbor gradiva - sposobnost 

površinske apsorpcije i sposobnost 

akumuliranja topline. 

Različite tehnologije: 

1. Solarna termija: termičko korištenje 

solarne energije služi 

se kolektorima. Pojam kolektor 

znači prikupljanje ili "hvatanje". 

Solarna termija služi 

za grijanje vode. 

2. Solarna struja: fotovoltaža 

(PV) neposredna je pretvorba 

Sunčevog zračenja u 

istosmjernu električnu struju 

uz pomoć solarnih ćelija. 

115

1-10 

Enscheds K Osnabrück 

Saarbrücken 

Karlsruhe/« 

Strossburg 

© 

;fl\ 

Dresden 

w über W""" Ü T *lsipzig\Meissen) 

v t-n r - 

Jf . / »Gera 

7Fulda4 

, QhV ^ • > »Plauen 

Bayreuth (. 

• Nürnberg 

W über 600m ü.NN 

»Eger 

Cä 

i Frankfurt ad 0. 

Izotermička karta 

najnižeg dvodnevnog 

prosjeka temperature 

Passau zraka u °C (10 puta u 

20 godina), razdoblje 

1951.-1970. Sastavila 

'.^•Salzburg njemačka meteorolo- 

£? Berchtesgaden ška služba, centralni 

ured Offenbach/Main 

Smjer S SI I JI J JZ Z SZ Prosjek Prosjek 

\vjetra bez tišine s tišinom 

Mjesec^^ vjetra vjetra 

Siječanj 3,8 3,8 4,3 4,2 3,9 5,4 6,9 6,3 4,6 4,6 

Veljača 5,1 4,4 3,8 3,9 4,5 6,4 6,8 6,7 5,2 5,2 

Ožujak 5,5 4,4 5,0 3,5 3,5 6,6 7,0 7,0 5,2 5,2 

Travanj 5,3 4,1 4,4 3,9 4,2 6,6 6,9 7,7 5,8 5,8 

Svibanj 4,7 4,4 4,3 3,6 3,5 5,7 6,2 6,3 4,9 4,9 

Lipanj 4,9 4,4 3,7 3,2 3,3 4,7 5,5 6,4 4,8 4,8 

Srpanj 5,3 3,7 3,0 2,9 3,4 5,3 6,3 7,0 6,3 5,3 

Kolovoz 4,5 3,3 3,4 3,4 3,5 5,3 6,3 7,0 4,4 4,4 

Rujan 4,5 3,2 3,0 3,1 3,7 5,3 5,7 6,4 4,6 4,6 

Listopad 4,4 3,1 2,8 3,0 3,1 5,9 7,0 6,4 4,7 4,7 

Studeni 4,8 4,0 3,7 4,0 4,0 7,7 8,4 9,1 6,7 6,7 

Prosinac 5,1 4,1 4,0 3,6 4,9 7,1 8,1 8,3 5,9 5,9 

Godišnje 4,9 4,0 3,9 3,6 4,0 6,1 6,8 6,8 5,2 5,2 

[2) Prosječne brzine vjetra u m/s; zračna luka Frankfurt/Main 

Smjer S SI I JI J JZ Z SZ Prosjek Prosjek 

\vjetra bez tišine s tišinom 

Mjesec\ vjetra vjetra 

Siječanj 1,8 2,3 2,1 1,3 2,7 3,5 4,0 3,6 2,5 2,5 

Veljača 2,9 2,6 1,9 1,6 3,1 4,9 4,4 3,6 3,3 3,2 

Ožujak 3,3 3,1 2,1 1,0 2,8 4,2 4,6 3,4 3,2 3,2 

Travanj 3,9 3,7 1,9 1,5 3,4 5,1 4,9 4,0 3,9 3,9 

Svibanj 3,1 2,5 2,2 1,8 3,0 4,2 4,8 3,3 3,3 3,3 

Lipanj 3,2 2,6 1,7 1,7 2,3 3,7 4,5 3,6 3,1 3,0 

Srpanj 3,0 2,6 1,7 1,7 2,8 3,8 4,4 3,2 3,2 3,2 

Kolovoz 3,0 2,6 2,0 1,8 2,6 3,7 4,2 3,6 2,9 2,9 

Rujan 2,9 2,5 1,6 1,4 3,4 4,1 4,2 3,4 3,1 3,0 

Listopad 2,6 2,3 2,1 1,6 3,0 4,0 4,4 3,4 3,0 3,6 

Studeni 2,1 1,5 1,3 1,2 3,4 4,6 5,1 3,6 3,7 3,6 

Prosinac 2,6 2,1 1,7 1,2 3,8 5,4 6,1 5,0 4,0 4,0 

Godišnje 3,1 2,6 1,9 1,6 3,1 4,3 4,7 3,6 3,3 3,2 

(3) Prosječne brzine vjetra u m/s; Bremerhaven 

Elementi građevine Max. koeficijent 

prolaza topline 

W/(m 2 K) 1 > 

Vanjski zidovi 0,60 50 mm 

Minim, zahtijevana 

debljina termoizolacije 

bez proračuna 2) 

Prozori 

Dvostruko ili izolacijsko ostakljenje 

Stropovi ispod neizgrađenog tavanskog 

prostora i stropovi (uklj. kosi krov) koji 

ograničuju prostoriju prema gore ili dolje 

u odnosu na zrak izvana 

0,45 80 mm 

Podrumski stropovi i podne ploče, te 

zidovi i ploče koje graniče s negrijanim 

prostorijama 

0,70 40 mm 

11 Koeficijent prolaza topline može se ustanoviti iz podataka o slojevima elementa građevine 

2) Podatak o debljini odnosi se na provodljivost topline X = 0,04W/(mK). Ako se ugrađuju materijali 

drugačijih koeficijenata provodljivosti treba debljine termoizolacijskih slojeva odgovarajuće 

prilagoditi. Uobičajeni materijali od mineralne vune ili pjenaste sintetike mogu se računati s koeficijentom 

provodljivosti od 0,04 W/(mK). 

©Ograničenje prolaza topline pri prvoj ugradnji, zamjeni i obnovi elemenata 

građevine 

116 

HLADNJAČE 

DIN 4701, 4 710Qp 

Kad je riječ o novogradnjama i prvoj ugradnji, zamjeni ili obnovi vanjskih 

dijelova postojećih zgrada, ne smiju se prekoračiti granične vrijednosti 

prolaza topline iz tablice -» @ (maksimalni koeficijenti toplinske 

provodljivosti). Treba se držati propisanih debljina termoizolacije. 

Ako se stropovi ispod neizgrađenih tavana i ispod stropova 

prostorija koje iznad ili ispod graniče s otvorenim prostorom obnavljaju 

tako da se: 

a) krovna obloga (uključivši oplatu) zamjenjuje neposredno ispod 

krovne obloge, 

b) oblaže pločama ili pločastim građevnim elementima koji nisu 

neposredno prigrađeni, vezani žbukom ili lijepljeni, ili 

c) ugrađuju slojevi termoizolacije, 

vrijede zahtjevi prema -» @ redak 3. 

Jačine vjetra 

Brzina u m/s 

0 tišina 0 7 vihor 12-14 

1 tihi propuh 1-2 8 olujni vjetar 14-17 

2 laki vjetar 2-4 9 oluja 17-20 

3 slabi vjetar 4-6 10 jaka oluja 20-24 

4 umjereni vjetar 6-8 11 orkanska oluja 24-30 

5 svježi vjetar 8-10 12 orkan preko 30 

6 jaki vjetar 10-12 

Rashladne prostori 

Pri određivanju potrebne hladnoće za hlađenje prostorija treba uzeti 

u obzir činjenicu da različita roba zahtijeva određenu temperaturu, 

vlažnost, izmjenu zraka, trajanje hlađenja odnosno smrzavanja, 

način skladištenja itd. -» s. 115 Q. Nadalje treba voditi računa o 

specifičnoj toplini robe, klimi, obilježjima građevine, položaju, toplini 

od rasvjete i prometu unutar hlađenog prostora. Proračun potrebne 

hladnoće obuhvaća: 

1. rashlađivanje robe koju treba hladiti odnosno zamrznuti (hlađenje 

do točke smrzavanja - smrzavanje - pothlađivanje) (Q = m cp At). 

Ako treba robu zamrznuti, mora se na točki smrzavanja oduzeti 

potrebna količina topline, pa je poslije toga specifična toplina 

robe manja. Smanjenje vlage iznosi oko 5%; 

2. rashlađivanje i sušenje zraka koji struji; 

3. dotjecanje topline kroz zidove, stropove, pod; 

4. gubitke uslijed prometa (otvaranje vrata), osvjetljenja (prozori), 

topline od rasvjete, kao i rada pumpi i ventilatora; 

5. kondenzaciju vodene pare iz zidova -» s. 123-130. 

Hlađenje mesa 

Svježe zaklano meso rashlađuje se u prostoru za prethodno 

hlađenje pri 280,15K do 281,15K i relativnoj vlažnosti od 85 do 90% 

tijekom 8 do 10 sati sa 303,15K na 288,15K, zatim u rashladnom 

prostoru na 275,15K do 281,15K pri relativnoj vlažnosti od 75% tijekom 

28 do 30 sati. Hlađenje i skladištenje je odvojeno. Gubitak 

težine u 7 dana 4-5%. Danas se sve više primjenjuje brzo rashlađivanje 

u rashladnoj prostoriji bez prethlađenja, gdje se mesu temperatura 

od 303,15K pri klanju spušta na temperaturu skladištenja od 

274,15K, pri izmjeni zraka od 60 do 80 ciklusa / sat i relativnoj vlažnosti 

od 90 do 95%. 

© 

4 8 12 16 

Vremenske jedinice 

Max. vrijeme skladištenja 

pri različitim temperaturama 

i postocima vlažnosti 

(0 K = 273,15°C)

Roba za hlađenje Temperatura Kretanje zraka Relativna Trajanje 

K M. = srednje vlažnost skladištenja 

St. = jako zraka 

D. = u tami u % 

Pivovara 

Skladištenje piva 274,15-274,65 M. 90 - 

Skladišta hmelja 273,15-271,15 M. 75 6 mjeseci 

Meso 

Govedina 272,65-273,65 M. 80-85 15 dana 

Svinjetina 271,15-272,15 M. 80-85 15 dana 

Ovčetina i teletina 274,15-272,15 M. 80-85 15 dana 

Iznutrice 273,15-274,15 M. 75-85 3 dana 

Smrznuto meso 258,15-255,15 D. 85-90 10 mjeseci 

Suho meso, kobasice 283,15-274,15 M. 75-80 6 mjeseci 

Divljač i perad 

Divljač smrznuta 265,15-263,15 M. 85-90 9 mjeseci 

Perad svježa 272,15-273,65 M. 80-85 8 dana 

Perad smrznuta 258,15-255,15 M. D. 85-90 4-10 mjes. 

Riba 

Ohlađena u ledu 273,15-274,15 - 100 5-10 dana 

Smrznuta, masna riba 250,15-245,15 D. 90-95 8 mjeseci 

Smrznuta, nemasna riba 253,15 D. 90-95 12 mjeseci 

Soljena riba 271,15 M. 85-95 10 mjeseci 

Jaja 

Jaja u hladnjači 272,65-273,65 St. 75-85 pr. 8-10 mjes. 

pakiranju 

Maslac, mlijeko, sir 

Maslac, kratkotraj. sklad. 272,15-277,15 St. 75-80 do 6 tjedana 

Maslac, trajno skladišt. 263,15-259,15 M. D. 80-85 12 mjeseci 

Sir, meki 275,15-277,15 M. 80-85 2-6 mjes. 

Skladište sira, Švicarska 274,65-277,15 M. 70 4-12 mjes. 

Povrće 

Cvjetača 272,15-273,15 M. 90 4 tjedna 

Grah, sušen 278,15-280,15 - 70-75 9-12 mjes. 

Grašak u mahunama 273,15 - 85-90 1-2 tjedna 

Krastavci, otv. skladištem 273,15-277,15 - 85 1-2 tjedna 

Krumpir 276,15-279,15 M. 85-90 6-9 mjes. 

Kiseli kupus 276,15 - - 6-9 mjes. 

Šparoge 273,65-274,15 - 85-90 4 tjedna 

Špinat 272,15-272,65 - 90 8-10 dana 

Rajčice, zrele 273,15-274,15 M. 80-90 10-14 dana 

Luk 271,15-270,65 St. 75-80 6-8 mjes. 

Smrznuto povrće 250,15-255,15 - - 6-12 mjes. 

Voće 

Ananas 277,15 - 85 2-4 tjed. 

Jabuka, prema sorti 272,15-276,15 M. 90-95 3-10 tjed. 

Naranče 273,15-275,15 M. 85 1-2 mjes 

Banane 284,65 M. 85 3 tjedna 

Kruške 271,15-275,15 M. 90-95 1-8 mjes. 

Jagode 272,15-274,15 M. 90 2-3 tjed. 

Trešnje, ribiz 273,15-274,15 M. 90 2-4 tjed. 

Šljive 273,15-275,65 M. 85 5-6 tjed. 

Ogrozd 273,15-274,15 M. 85-90 2-6 tjed. 

Grožđe 272,65-275,15 M. 80-85 3-6 mjes. 

Limun 275,15-278,15 M. 80-85 1-2 mjes. 

Smrznuto voće i voćni soli 250,15-255,15 - - 6-12 mjes. 

Sušeno voće 272,15-277,15 - 70-75 9-12 mjes. 

Biljke i cvijeće 

Jorgovan i đurđice 269,15-266,15 M. 80 - 

Ruže 272,15-270,15 - 90 - 

Rezano cvijeće 275,15 M. 85 - 

Krzna i vunena roba 

Čahure svilene bube, mrtve 258,15-253,15 - - - 

Krznena roba 275,15-271,15 - 90 - 

Vunena roba 275,15-278,15 - 80 - 

Kože 274,15-275,15 - 95 - 

Kruh, brašno i dr. 

Kruh, tjestenina 281,15-283,15 - - - 

Brašno 275,15-277,15 - - - 

Gotova peciva 279,15-281,15 - - - 

Skladište za čokoladu 277,15-279,15 - - - 

Žito, suho 280,15 - - - 

Vina i sokovi 

Rajnsko i mozelsko vino 279,15-284,15 - - - 

Bordo i burgundac 283,15-284,15 - - - 

Jabukovača, grožđ. mošt 273,15-274,15 - - - 

Rakije 276,15 - - - 

Razno 

Restoranske hladnjače 275,15 - 80-85 - 

Izložbene vitrine 279,15-281,15 - - - 

Skladište za dimljene 283,15-276,15 - - - 

proizvode (krzna) 

Konzervator jestivog leda 265,15-261,15 - - - 

Umjetno klizalište 288,15 - - - 

Led na umjet, klizalištu 268,15 - - - 

Mrtvačnica, pretinci 268,15 - - - 

Knjige u knjižnicama 291,15-297,15 M. D. 55-65 - 

© Povoljni uvjeti skladištenja hlađene robe (273,15 K = 0°C) 

HLADNJAČE 

HLAĐENJE I SMRZAVANJE MESA -» QP 

Proces smrzavanja mijenja stanje i raspodjelu vode u mesu, ali se 

sastav mesa ne mijenja. 

Smrzavanje govedine je na 261,15K, svinjetine na 258,15K pri relativnoj 

vlazi od 90%. 

Vrijeme smrzavanja: ovčetina, teletina, svinjetina 2 do 4 dana; govedina 

- stražnja četvrtina 4 dana, prednja četvrtina 3 dana. 

Ispravno odmrzavanje 3 do 5 dana na 278,15 - 281,15K ponovno 

uspostavlja stanje svježeg mesa. 

U novije vrijeme - poglavito u Americi - postupak ubrzanog smrzavanja 

pri temperaturama od 248,15 do 243,15K i 120 -150 izmjena 

zraka u satu. 

Prednosti: mali gubitak težine, meso postaje mekše, zamjenjuje se 

proces dozrijevanja, mali gubitak sokova, velika čvrstoća i održivost 

nakon otapanja. 

Trajanje uskladištenja ovisi o temperaturi u skladištu, npr. govedina 

se na temperaturi od 255,15K može držati 15 mjeseci, pri temperaturi 

261,15K 4 mjeseca, pri 263,65K 3 mjeseca. Na kubični metar 

rashladnog prostora stane 400 do 500 kg ovčetine, 350 do 500 kg 

svinjetine, 400 do 500 kg govedine, uz normalnu visinu slaganja od 

2,5m. 

Vrsta mesa Temperatura u Vrijeme skladišskladištu 

°C tenja (mjeseci) 

Govedina -18 15 

-12 4 

- 9,5 

3 

Svinjetina -18 12 

-10 2-4 

- 9,5 1 

Svinjski but -18 51/2 

-10 4 

Kokoši -22 do 18 

-18 4 

-12 do 10 

- 9,5 

2 

Puran -35 preko 12 

-23 12 

-18 6 

-12 3 

(Í2) Temperatura i trajanje skladištenja 

Hlađenje ribe 

Svježa riba može se na ledu pri 272,15K i relativnoj vlazi od 90 do 

100% održati svježom do 7 dana. Dulje vrijeme skladištenja postiže 

se upotrebom baktericidnog leda (kalcijev hipoklorit ili kaporit). Za 

dulje skladištenje potrebno je ubrzano smrzavati na 248,15 - 

233,15K, po mogućnosti glazirati slatkom vodom da se spriječi pristup 

zraka i isušivanje. 

Sanduci za ribu 90x50x34 = oko 150kg. 

Hlađenje maslaca 

Rok skladištenja: pri temperaturi 265,15K 3 do 4 mjeseca, na 

258,15 - 252,15K: 6 do 8 mjeseci, pri 252,15K i niže: 12 mjeseci. 

Relativna vlažnost zraka 85-90%. 

Posuda za maslac visine 600 mm, 0 350 do 450 mm, težina 50 do 

60 kg. 

Hlađenje voća i povrća 

Važno: odmah prethladiti jer sniženje temperature na 281,15K dovodi 

do 50-postotnog usporenja dozrijevanja. 

Rok skladištenja: ovisi o svojstvima zraka (temperatura, relativna 

vlažnost, kretanje), vrste, zrelosti, sastava tla, gnojenja, klime, 

transporta, prethlađenja itd. 

117

Hlađenje jaja 

Hlađena su jaja ona koja su uskladištena u prostoriju kojoj se umjetno 

temperatura održava ispod +8°C. Ona moraju biti označena 

kao "hlađena jaja". Pri izlazu iz hladnjače moraju se u prostoriji s klimatiziranim 

zrakom zagrijati ako je vanjska temperatura iznad 5°C 

viša od one u hladnjači, kako bi se spriječilo znojenje. Površina prostorije 

za zagrijavanje približno je 12% površine hladnjače. Vrijeme 

zagrijavanja za četvrtine sanduka je oko 10 sati, a za polovice i cijele 

sanduke 18 do 24 sata. Slaganje četvrtina kutija u prostoriji za 

zagrijavanje: oko 5000 do 6000 jaja (oko 400 kg bruto) na četvorni 

metar. 

Sanduci za 500 jaja dugi su 92 cm, široki 48 cm i visoki 18 cm; za 

122 tuceta = 1440 komada 175 x 53 x 25 cm. 

Računa se 10-13 sanduka za po 30 tuceta na kubični metar rashladnog 

prostora; jaje teži 50-60 grama, pa u kubični metar prostora 

stane 180-220kg jaja. Za 10000 jaja treba neto 2,8 m 3 rashladnog 

prostora. 2 milijuna jaja = 15 vagona. 

Za izvoz treba jaja, obložena drvenom vunom, pakirati u sanduke u 

koje stane 1440 komada. Bruto težina 80-105kg; kod egipatskih jaja 

70-87kg. Tara, tj. težina praznog sanduka i drvene vune iznosi 16- 

18kg. 1 vagon sadrži 100 polueksport sanduka = 144000 jaja ili 400 

izgubljenih sanduka po 360 komada. 

Njemački uobičajeni sanduci za 360 jaja dugački su 66cm, široki 

31,6 cm i visoki 36,1 cm (tzv. izgubljeni sanduci). Središnja pregrada 

omogućuje rastavljanje sanduka u dva dijela. Ulošci su od kartona, 

a sanduci od suhe jelovine; borovina nije pogodna. Ako se 7 

sanduka slaže jedan na drugi, stane na četvorni metar neto 10 - 

11000 jaja. 

Suh zrak od 75% u nepropusnom pakiranju, kockaste kutije sa 360 

komada u kartonskim pregradama. Ako su jaja izložena zraku, 

može relativna vlažnost iznositi 83-85%. Vlažnost se regulira rashlađivanjem 

ili zagrijavanjem zraka u tlačnom kanalu. 

Gubitak težine pri hladnom skladištenju u prvim je mjesecima veći 

nego kasnije. Nakon 7 mjeseci gubitak je 3 do 4,5%. 

Jaja se mogu konzervirati i u plinu od 88% C02 i 12% N prema Lescarde-Everaertu. 

Autoklavi se pune plinom u prostoriji na 0°C. 

Tako se održava prirodno stanje jaja. 

Važna je jednolikost temperature i vlažnosti. Često se u hladnjače 

za jaja dodaje ozon. 

Tijekom skladištenja potrebna količina hladnoće po četvornom metru 

tlocrtne površine iznosi 3300-5000 kJ/dan; tijekom punjenja više. 

Jaja se skladište od travnja / svibnja do listopada / studenog. 

Hlađenje i smrzavanje divljači i peradi 

Visokoj divljači (jelen, srna, divlja svinja) treba prije smrzavanja odstraniti 

iznutrice, što za sitnu divljač (zec, kunić, pernata divljač) nije 

potrebno. Sva se divljač smrzava s krznom odnosno perjem. Pri smrzavanju 

divljač treba slobodno visjeti, a kad se skladišti treba je 

naslagati na podnu rešetku. Zrak pri smrzavanju intenzivno struji, a 

tijekom skladištenja to je strujanje slabo. Na četvorni metar površine 

poda i uz visinu slaganja od 3 m može se složiti oko 20 srna, 7- 

10 jelena ili 100 zečeva. Relativna je vlažnost pri -12°C oko 85%. 

Domaću perad ne treba smrzavati i skladištiti uz divljač jer zbog 

svog sadržaja masti treba niže temperature i ne podnosi miris divljači. 

Perad se hladi na 0°C i 80 do 85% relativne vlažnosti tako da 

visi na stalci ma, ili u ledenoj vodi oko 7 dana; skladišti se pri 0°C i 

85% relativne vlažnosti. Smrzavanje je pri temperaturi otprilike od 

-30 do —35°C, a skladištenje pri otprilike -25°C i 85-90% relativne 

vlažnosti. Za smrzavanje kokoši treba oko 4 sata uz brzinu strujanja 

zraka od 2 do 3 m/s. Duboko smrzavanje provodi se prema postupku 

Cryovaca i perad se pakira u plastične vakuumirane vrećice. 

Pilići se smrznu za 2-3 sata. 

Rok je skladištenja pri -18°C oko 8 mjeseci. Da se ne bi užegla, 

treba perad umotati u polietilensku foliju koja ne propušta vodenu 

paru. 

118 

HLADNJAČE 

-» OD 

Pivovare 

Skladištenje slada: +8 do +10°C. 

Potrebna količina hladnoće po m 2 tlocrta je 5000 - 6300kJ/dan. 

Podrum za vrenje: vrijeme vrenja 8 do 10 dana pri +3,5 do +6°C 

Potrebna količina hladnoće je po četvornom metru tlocrtne površine 

4200-5000kJ/dan. 

Za hlađenje kace količina hladnoće za vrenje treba biti 500 do 630kJ 

po hektolitru mješavine slada na dan. 

Skladišni podrum: -1 °C do +1,5°C 

Potrebna je količina hladnoće oko 20-25 W m 3 , za prazni prostor, 

odnosno 2,5-3kcal/sat po hektolitru kapaciteta skladišta. 

Instalirana je rashladna snaga oko 2,1 do 2,3Whl prosječno godišnje. 

Hlađenje prostorija općenito 

Postrojenje za hlađenje, radi mogućih zaliha i sigurnosti, izvodi se 

veće od proračunane potrebe. Pretpostavlja se da je pogonsko vrijeme 

pri tome 16-20 sati dnevno; u pojedinim slučajevima i kraće, 

npr. zbog iskorištenja povoljnije cijene struje. U rashladnim prostorijama 

za meso instalirana snaga ne treba biti prevelika, kako bi i pri 

smanjenoj potrebi količine hladnoće bilo osigurano dovoljno vrijeme 

pogona i potrebno prozračivanje prostorije. 

Za rashladne prostorije malog obrtništva, s temperaturama +2°/ 

+4°C i obrta robe oko 50 kg/m 2 /dan može sljedeća tablica dati podatke 

za određivanje potrebne količine hlađenja i instalirane snage 

postrojenja: 

Tlocrtna površina Potrebna količina Snaga 

prostorije hlađenja postrojenja za 

m 2 kJ/Tag hlađenje W 

5 50000 870 

10 82000 1400 

15 111300 1900 

20 138600 2400 

25 163800 2850 

30 187000 3250 

Dalje se može približno računati: rashladni prostor pri višekatnom 

načinu građenja 5000-8400 kJ/dan/m 2 . Skladište smrznute robe u 

prizemnom objektu 1050-1 700 kJ/dan/m 3 

Količina mesa, obješenog u hladnjači, po m 2 tlocrtne površine i 

računajući 15-20% za prolaze: ovce 50-200 kg (5-6 komada), 

svinje 250-300 kg (3-3 1/2 cijele, 6-7 polovica), goveda 350 kg 

(4-5 goveđih četvrtina) 

Po dužinskom metru može se objesiti na niske trake: 5 svinjskih polovica 

ili 3 goveđe četvrtine ili 2-3 teleta. 

Osovinski razmak cijevi niske trake: oko 0,65 m; visina do osi cijevi 

2,3-2,5 m. Međusobni razmak visokih traka 1,2-1,5 m uz slobodni 

prolaz; visina do cijevi 3,3-3,5 m. 

Po dužinskom metru visoke trake može visjeti 1-1,5 govedo (2-3 

polovice), ovisno o veličini. 

Približna potrebna količina hladnoće pri hlađenju mesa: 

prostorije za brzo hlađenje 21000-31500 kJ/m 2 na dan 

prostorije za najbrže moguće hlađenje oko 4200 kJ/m 2 sat 

Skladišni prostor za smrznuto meso 

Količina po kubičnom metru prostorije: 

smrznute ovce 400-500 kg 

smrznute svinje 350-500 kg 

smrznuta goveda 400-500 kg 

Normalna visina slaganja: 2,5 m 

Masti se pod utjecajem svjetla i kisika s vremenom užegnu, pa je 

ograničen rok skladištenja. 

Prostor za salamurenje mesa: temperatura +6° do 8°C 

Potrebna količina hladnoće 4200-5000 kJ/dan 

Slana voda u bačvama za salamurenje privlači vlagu iz zraka. 

Željeznički vagon tovarnog kapaciteta 15000 kg prihvaća oko 170 

visećih svinjskih polovica na površini poda od 21,8 m 2 .

Kretanje zraka nastaje zbog razlike u tlaku, odnosno poremećaju 

ravnoteže koju uzrokuju: 

1. temperaturne razlike 

2. prirodni vjetar 

3. rad ventilatora 

© Raščlamba tehnike ventiliranja 

"Prirodna ventilacija" prozori, 

vrata, ventilacijska okna; 

"Prisilna ventilacija", uređaji za do 

vod i odvod zraka, klima uređaji 

Ventilacijski se uređaji postavljaju s ciljem da se postigne tražena 

klima u prostoriji. Za to mora, ovisno o zahtjevima, biti ispunjeno sljedeće: 

a) ukloniti onečišćenosti zraka iz prostorija - neugodne mirise, štetne 

i suvišne tvari; 

b) odstraniti primjetna toplinska opterećenja iz prostorija - opterećenja 

uslijed grijanja ili hlađenja; 

c) odstraniti latentna toplinska opterećenja iz prostorija - entalpijska 

strujanja od opterećenja vlaženjem ili sušenjem; 

d) održavati zaštitni tlak - održavati tlak u zgradama koji štiti od 

neželjene izmjene zraka. 

Većina uvjeta pod a) ispunit će se uobičajenim stalnim obnavljanjem 

zraka (provjetravanje) ili pogodnom obradom zraka (filtriranje). 

Uvjeti pod b) i c) najčešće se postižu pogodnom termodinamičkom 

obradom zraka, u ograničenoj mjeri također obnavljanjem zraka. 

Uvjeti pod d) bit će zadovoljeni dovođenjem i odvođenjem zračne 

mase pomoću različitih strojeva. 

1. Prirodno provjetravanje 

Spontano provjetravanje kroz zidove zbog vjetra je manje nego kroz 

spojeve prozora, vrata i kutija za rolete. 

"S obzirom na pojačane zahtjeve za toplinskom zaštitom zgrada, u 

nekim slučajevima provjetravanje zbog slabog brtvljenja prozora i 

vrata nije dovoljno jer koeficijent propusnosti spojeva kod današnjih 

konstrukcija prozora obično iznosi 

> 0,i= m? . 

h m (da Pa) 2/3 

To je razlog što u stanogradnji može biti potrebno kontrolirano provjetravanje 

stanova mehaničkim uređajima za dovođenje i odvođenje 

zraka, eventualno i uz povrat topline". 

Provjetravanje kroz prozore s. 181 0 -(§) općenito zadovoljava 

za stambene prostorije. 

Povoljni su vertikalno klizni prozori, kod kojih vanjski zrak dolje ulazi 

a zrak iznutra gore izlazi. 

Intenzivno provjetravanje postiže se "...uređajima za provjetravanje 

prema DIN-u 18017 za kupaonice i zahode bez prozora, kao i odvođenje 

zraka kroz okna, pri čemu treba osigurati zadovoljavajući ulaz 

svježega zraka kroz za to predviđene elemente ili nebrtvljene prozore. 

Treba također paziti i na to da ulaz vanjskoga zraka ne izaziva 

propuh". 

Ugradnja zidnih ventilacijskih otvora za dovod i odvod zraka može 

zimi uzrokovati propuh. Bolje su rješenje mehanički uređaji za provjetravanje 

(provjetravanje stanova, DIN 1946). 

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA 

DIN 1 946 -> W 

Informacije: Središnji savez za sanitarije, grijanje i klimu, Rathausallee 

6, St. Augustin 

Opće smjernice za projektiranje uređaja za klimatizaciju i ventilaciju 

DIN 1946 

Vlažnost zraka u prostoriji: za osjećaj ugodnosti gornja je granica 

vlažnosti zraka 11,5g vode po kilogramu suhog zraka. 

Ne treba prekoračiti 65% relativnu vlažnost! Najmanje strujanje vanjskog 

zraka po osobi u kinodvorani, svečanoj dvorani, čitaonici, sajamskim 

halama, prodavaonici, muzeju, sportskoj dvorani jest 20 

m 3 /satu, u uredu, kantini, sobi za sastanke, prostoriji za odmor, predavaonici, 

hotelskoj sobi to je 30 m 3 /satu, u restoranu 40 m 3 /satu, 

a u velikom zajedničkom uredskom prostoru to iznosi 50 m 3 /satu. 

Dovod svježeg zraka_ 

Ventilator 

(5) Shematski prikaz instalacije s dvostrukim strujanjem plina 

Okno za izbacivanje produkata 

sagorijevanja i svježeg zraka 

Ventilator odvoda 

Mreža dovoda 

20 21 22 23 v 24 25 26 27 28 29 30 °C 32 

(cT) Područje ugodne temperature zraka u prostoriji Vanjska temp.U - 

22 23 24 25 26 °C 

Temperatura zraka u prostoriji to — 

Krivulja vrijedi za: 

-stupanj aktivnosti 1 

-osrednja odjevenost 

-temperatura zraka približno jednaka 

temperaturi površina koje 

zatvaraju prostoriju 

Osim toga se pretpostavlja: 

-dovođenje zraka vrtložnim 

miješanjem 

-aritm. sredina na jednom mjestu 

tijekom mjerenja kroz min. 2s 

-anemometar s vremenskom konstantom 

od max 2s i cos - karakteristikom 

u oba smjera strujanja 

Dopušteno je: 

-kratkotrajne vršne brzine koje 

mogu i višestruko premašiti aritm. 

sred. vrijednost 

-prekoračenje dopuštenih brzina 

zraka do 10% na max 10% mjernih 

mjesta 

Nije dopušteno: 

27 -prekoračenje brzine dulje od 1 

min. koje nastaju npr. uslijed nestacionarne 

regulacije 

(7) Krivulja dopuštene gornje granice ugodnih brzina kretanja zraka u prostoriji 

Dovod vanjskog zraka 

Komora za 

I miješanje 

(?) Shema klimauređaja 

Odvod 

zraka iz 

^prostorije 

K- 

Skala boja: 

vanjski zrak 

dovod zraka 

odvod zraka 

kretanje zraka 

mješoviti zrak 

1 

sr 

(r : 

r « 

zelena 

zelena 

žuta 

žuta 

naranč. 

119

Uređaji za ventilaciju i klimatizaciju imaju najčešće sljedeće stupnjeve 

obrade zraka: 

1. Filtriranje 

Čišćenje zraka od krupne prašine (krupnoća zrna 5-50): 

a) nauljenje metalne filtarske ploče s okvirom ili automatski okretni 

filtri. Naročito za ozračivanje industrijskih prostorija. Nedostatak: 

sa zrakom ulazi i raspršeno ulje. 

b) suhi slojeviti filtri od tekstilnih ili staklenih vlakana u metalnom okviru, 

ne mogu se obnoviti, javljaju se i kao namotani trakasti filtri 

s automatskim čišćenjem. 

Fino čišćenje, odnosno uklanjanje čađe: 

c) elektrostatički zračni filtri. Prašina se ionizira i pada (ruši) na negativno 

nabijene metalne ploče. Vrlo mali otpor zraka. Nedostaci: 

veliki prostori za filtre, čišćenje toplom vodom. 

d) Fino filtriranje kroz filtarske medije od papira ili staklenih vlakana. 

Prednost: jeftino u nabavi, nema korozije zbog agresivnog zraka, 

veća sigurnost pogona. Nedostaci: veći otpor zraka nego kod 

elektrofiltara, u porastu s porastom prljavštine, stoga nastaju smetnje 

u bilanci zraka. 

e) Pranje zraka uklanja prašinu, aerosole i pare kiselina, ali ne i 

čađu, pa se ne preporučuje za područja gdje se mnogo loži uljem. 

Filtarska 

klasa 

Prosječni stupanj filtriranja 

u odnosu na 

sintetičnu prašinu u % 

EU 1 Am< 65 - 

EU 2 65

5. Ventilatori 

Radijalni i aksijalni ventilatori. Korisni učinak prikladnih ventilatora 

ovisno o nanqjeni iznosi 80-90%. Do ukupnog radnog pritiska od 

približno 40 mm VS imaju obje vrste istu jačinu buke, a iznad te vrijednosti 

aksijalni je ventilator glasniji; primjena naročito u industrijskim 

građevinama. Za izolaciju od vibracija primjenjuju se specijalni 

temelji s amortizerima. 

mTTTTT rP&&KvsN Uli/ \ 

X X >i V -1 J. 

(T) Rešetke za dovod zraka s usmjerivačem strujanja 

i TT 

F 

E 1 

^2^ Ventilacijski otvori: a - sami se otvaraju; b, c, d, e • nepokretni; d - za tamne komore; 

f - za ručno opsluživanje 

© Zračni kanal s rutom za osvjetljenje 

Rešetka za dovod i odvod zraka 

Prohodna rešetka za dovod 

i odvod zraka s kutijom za 

prašinu 

6. Prigušivači buke 

U zračnim kanalima prigušivači buke sprečavaju prijenos buke od 

centrale prema klimatiziranim prostorijama. Duljina u smjeru strujanja 

zraka 1,5-3m, ovisno o prigušenju. Izvedba u kulisama od vatrootpornih 

materijala, npr. ploče od tvrdih vlakana ili lima, s ispunom 

od mineralne vune. QP VDI 2081 "Smanjenje buke kod RTL 

- uređaja DIN 4109". U visokogradnji treba uzeti u obzir zaštitu od 

buke. 

7. Kanali i zračni ispusti odnosno ulazi: 

od pocinčanog željeznog lima, nehrđajućeg čelika vatrootpornih 

iverica i si. Najprikladniji je kvadratičan ili kružni presjek, a može biti 

i pravokutan, s odnosom stranica do 1:3. Skretanje oko uglova treba 

zaobliti -> DIN 24147, 24151-53, 24163, 24167, 24191. Potrebno 

je redovito održavanje. Voditi računa o protupožarnim zahtjevima 

koji se odnose na ventilacijske uređaje. 

Zidani ili betonirani kanali ekonomičniji su od limenih za velike 

podne ili kose kanale. Zidani kanali bolje prigušuju zvuk nego betonirani. 

Unutrašnjost treba glatko ožbukati i nanijeti presvlaku koja se 

može prati. Kanali za dovod zraka prigušuju se malom masom, 

izbjegavati akumuliranje topline. Presjek kanala mora biti dovoljno 

velik za čišćenje (prljavština onečišćuje zrak). Podni kanali za odvod 

zraka moraju imati brtvljene ispuste za vodu i dovoljan broj otvora 

za čišćenje. 

Salonitni kanali (bez azbesta) prikladni su za vlažni zrak bez kiselina, 

a kanali od sintetike za agresivne plinovite medije. Rešetke za 

dovod i odvod zraka, prema DIN 4740, ne postavljaju se na prohodne 

dijelove poda (izuzetak industrijske građevine i EDV prostorije). 

Ispust zraka odlučujuće određuje raspodjelu zraka u prostoriji, 

smjer strujanja horizontalan i vertikalan. Otvori na stropu za dovod 

i odvod zraka tehnički su ispravno rješenje, ali moraju se moći 

lako čistiti; najprikladniji su od lima s pečenim lakom -> 0-(5) 

Uvođenje zraka u uredske prostorije treba biti po mogućnosti kroz 

prozor (najjače hlađenje odnosno grijanje); ispust sisanjem na strani 

hodnika. Za kazališta, kinodvorane i predavaonice treba omogućiti 

da zrak dolazi ispod sjedala, a isisava se na stropu. Vođenje 

zraka ovisi o obliku i namjeni prostorije. 

TEHNIKA KONDICIONIRANJA ZRAKA 

DIN 1946 QQ 

8. Prostorije za uređaje 

Građevinski i sigurnosno - tehnički zahtjevi VDI 3803. Planiranje ur- 

eđaja za ventilaciju i klimatizaciju treba uključiti već u idejni projekt 

jer znatno utječu na projekt i konstrukciju zgrade. 

Prostorije za uređaje trebaju biti blizu klimatiziranih prostorija ako je 

to akustički prihvatljivo; dobar pristup. Zidovi zidani, ožbukani, s pre- 

mazom koji se može prati, bolje keramika. 

Odvodnja poda u svim komorama, slivnici sa sifonima protiv mirisa 

ili s hermetičkim poklopcima koji se mogu skinuti. Za centrale iznad 

drugih prostorija treba predvidjeti vodonepropusni pod. Na vanjsk- 

im zidovima treba biti termoizolacija i parna brana da se spriječe oš- 

tećenja od kondenzata. Postoje li visoki zahtjevi glede buke i vibra- 

cija, rješenje je "kuća u kući". Dodatno opterećenje poda od stroje- 

va 750 do 1 500 kg/m 2 + težina zidova zračnih komora. 

Potrebni prostor za klimatizacijske centrale bitno ovisi o zahtje- 

vima za filtriranje zraka i prigušenje buke. Na uskim i dugim tlocrt- 

nim površinama mogu se komore pravilno poredati jedna do druge. 

Duljina za jednostavne industrijske 

klimatizacijske uređaje oko 12 m 

za komforne uređaje oko 16-22 m 

za centralu iz koje se odvodi zrak oko 4-6 m. 

Širina i visina (svijetle mjere) centrala za industrijske i komforne ur- 

eđaje: 

širina x visina 

do 20000 m 3 /sat zraka 3,0 m 3,0 m ] komorne 

20-40000 m 3 /sat 4,0 m 3,5 m l centrale 

40-70000 m 3 /sat 4,75 m 4,0 m J 

Tome treba dodati prolaz 1,5 do 2m za montažu i popravke. Kod ve- 

likih postrojenja klimatizacijska centrala i prostor za distribuciju gri- 

janja imaju zajednički hodnik za opsluživanje i prostoriju za sre- 

dišnju upravljačku ploču. 

Klimatizacijski uređaji za velike uredske prostorije 

Svrhovito je velike prostorije klimatizirati pomoću više uređaja. Po- 

sebna je klimatizacijska zona područje uz fasade (uređaji s velikom 

brzinom), a posebna je zona i unutarnje područje zgrade, uređaji 

niskotlačni ili s visokim brzinama -> @ 

® Primjer izvedbe visokotlačnog klimatizacijskog postrojenja (sustav LTG), upravna 

Topla voda (dovod) 

Topla voda (odvod) 

Nosivi stup 

- Parapetna ploča 

-Obloga 

'Rešetka za razmak 

zarada Dvckerhoff Zement AG 

121

Visokotlačni klimatizacijski uređaji 

Veliki presjeci kanala niskotlačnih klimatizacijskih uređaja potrebni 

su samo zbog količine zraka koja je potrebna za prijenos topline 

zimi odnosno hladnoće ljeti, a ne zbog opće potrebe ventiliranja. Visokotlačni 

klimatizacijski uređaji zahtijevaju otprilike trećinu uobičajenih 

količina zraka za provjetravanje čistim zrakom izvana, a toplina 

odnosno hladnoća prenose se vodom sustavom cijevi kao kod 

centralnog grijanja. Kubični metar vode prenosi oko 3450 puta više 

topline nego kubični metar zraka. 

Ispod svakog prozora smješten je klimatizacijski konvektor (injektivni 

uređaj) s posebnim sapnicama za ispuštanje zraka i izmjenu topline, 

koji se iz centrale opskrbljuje klimatiziranim zrakom i toplom 

ili hladnom vodom. Regulacija je samo na izmjenjivaču topline. 

Manja količina zraka omogućuje primjenu manjih centrala odnosno 

besprijekorno kondicioniranje zraka. Vanjski zrak se čisti predfiltrima 

i finim filtrima. Čitava je zgrada pod laganim pretlakom, pa su 

slabo brtvljena mjesta praktički zanemariva. 

Klimatizacijski konvektori. Opći zahtjevi: 

1. jačina buke š 30 do 33 fona. DIN 4109 

2. filtar za pročišćavanje sekundarnog zraka (cirkulacija zraka DIN 

1946); 

3. izmjenjivač topline mora i bez ventilacije biti u stanju održavati 

sobnu temperaturu u svim vremenskim prilikama; 

4. temperatura hladne vode ljeti ne smije biti ispod 15-16°C, u protivnom 

pogon za hlađenje nije ekonomičan i stvara se kondenzat 

na uređajima uz prozore (rashladne se površine prljaju). 

Visokotlačni vodovi zraka, po mogućnosti kružnog presjeka, idealne 

prilike za strujanje, bez vibracija. Kod osovinskih razmaka prozora 

od 1,5 do 2m raspored s vertikalnim cijevima za dovod zraka, 

naizmjenično nosivi stup i instalacijski stup s mrežom cijevi za zrak 

i vodu. Vertikalni vod zraka za zgrade do 7 katova 0175-225mm. 

Kod još viših zgrada treba za svakih 7-10 katova predvidjeti instalacijsku 

etažu za uređaje grijanja i klimatizacije; npr. za 14-katni- 

© - 

122 

Visokotlačno klima - postrojenje (sustav LTG) 

® 

• i s. 458-459. Visina 3-5 m. Gornje dijelove 

zidova i strop treba ožbukati porozno (nikako uljena boja). Izmjena 

zraka oko 15-30 puta, paziti na podtlak; zrak odlazi iz susjednih 

prostorija pa njihova grijaća tijela treba odgovarajuće povećano 

dimenzionirati. Kotlove, štednjake i friteze treba grupirati i 

iznad toga staviti odvod zraka s filtrom za masnoće. Kanale svake 

godine treba čistiti, dovodni zrak filtrirati i zimi grijati. Bez cirkulacijskog 

provjetravanja. Potrebno je lokalno loženje i izolacijsko 

ostakljenje. 

I, , rAJ 

A 

A 

Regulator, općenito 

Proizvođač vodene pare 

Kotao za vodu 

Pretvarač vodene pare 

~ Izmjenjivač topline s 

23) križanjem tokova 

materijala 

_ Izmjenjivač topline bez 

24) križanja tokova 

materijala 

Stroj za grijanje i 

hlađenje općenito 

Toranj za hlađenje 

općenito 

Sekundarni zrak 

Grijanje 

M 

NJ 

IX! 

O 

0 

Injektorski aparat I 

Pumpa za tekućine, 

općenito 

Armatura, općenito 

Protočni regulacijski 

ventil (prigušni ventil) 

Povratna armatura, 

općenito 

Armatura sa 

sigurnosnom funkcijom 

Armatura s ručnim 

upravljanjem 

Posuda općenito, 

ekspanzijska jedinica 

Ventilatorski konvektor, 

općenito 

Industrijski uređaj 

općenito

© Princip prolaza topline kroz neki 

_ 

jzziczr 

¡=•1=1 

i—u—i- 

element građevine 

Unutarnja 

žbuka 

1.5 

Vanjska 

žbuka 

I 

Opadanje temperature 

odgovara 1/k 

Tok temperature u jednoslojnom 

elementu građevine 

Unutarnja žbuka 0,015 0,7 = 0,02 

Zid 0,30 0,22 = 1,36 

Vanjska žbuka 0,02 0,87 = 0,02 

1/A 

1/a, 

1/aB 

_ 1 

1/k 

1,34 

0,12 

0,04 

1,56 

0,64 

Proračun vrijednosti k višeslojnih elemenata građvine. Primjer: zid od plinobetona 

500 kg/m 3 debljine 30 cm, ožbukan 

l i " M 

A, = 10 A; = 70 

A = 80 

Rog 


Žbuka 

k2 + 

k na mjestu roga = 0,45 

k između rogova = 0,95 

km =§0,45 + 

70 

= 0,056 + 0,83 = 0,E 

^^ Proračun prosječnog koeficijenta otpora prolazu topline sastavljenog elementa 

građevine. Primjer: kosi krov izgrađenog potkrovlja 

Termoizolacija |- Termoizolacija 

Opadanje temperature odgovara 1/k 

)Tok temperature u višeslojnom 

Tok temperature kao (5),, ali kari- 

elementu građevine ® kirani prikaz elementa građevine (u 

mjerilu koeficijenata otpora prolazu 

topline). Tok temperature je u cijelom 

elementu građevine linearan 

© Tok temperature u različito termoizoliranim elementima građevine za unutarnju 

(šuplja opeka) 

k = 0,48 

24 cm šo 

+ 5 cm stiropor 

staklo 6 mm izolacijsko staklo 

2 x 6 mm 

temperaturu 9, = 28° i vanjsku teperaturu 9a = 12° Temperatura 9W. unutarnje površine 

zida je toliko viša koliko je bolja termoizolacija. 

Svrha je termoizolacije: 

- udobnost; zaštita čovjeka od previše i premalo topline, 

TERMOIZOLACIJA 

POJMOVI - MEHANIZMI 

- ušteda energije za grijanje, 

- zaštita od oštećenja građevine koja nastaju zbog nedovoljne ili pogrešno 

postavljene termoizolacije pa nastaju termička strujanja, a prije svega kondenzacija 

vodene pare. 

Definiranje pojmova u DIN 4108 [podaci u uglatim zagradama: jedinice u prijašnjem 

sustavu kcal]. 

Količina topline, navodi se u Wh [=1,16kcal]; temperatura °C; razlike temperature 

K (kelvin; prijašnja dimenzija grd); 1,16Wh (= 1 kcal) podiže temperaturu 

1000g vode za 1K. 

Izmjena topline konvekcijom (prijenos topline), vođenjem, zračenjem i difuzijom 

vodene pare; može se termoizolacijom usporiti ali ne spriječiti. 

Koeficijent toplinske vodljivosti X u jedinicama W/mK [kcal/mhK] specifično 

je svojstvo gradiva; stoje manji taj broj, manja je i toplinska vodljivost. Vrijednosti 

prema DIN-u 4108 sadrže i dodatke za praktičnu primjenu; "mjerne 

vrijednosti" ne mogu se s tim usporediti! 

Otpor prolazu topline 1/A u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] ] specifična je 

vrijednost za debljinu sloja: 1/A = dlk (d = debljina sloja u m); može se jednostavnije 

proračunati množenjem debljine sloja d' (u cm) s faktorom 

D'- 1/A= d' • D'. Koeficijent otpora prolazu topline važan je za poštivanje odredaba 

DIN-a 4108, za tok temperature u elementu građevine i za oštećenja 

zbog kondenzacije (-> dolje). 

Koeficijent prijelaza topline 1/a jest termoizolacijska vrijednost sloja zraka 

koji prianja uz element građevine, "granični" sloj zraka. Što je manja brzina kretanja 

zraka, toliko je veća vrijednost 1/a na vanjskoj strani elementa (1/aa) 0,04 

(ako postoji vanjska obloga 0,08). Na unutarnjoj strani elementa (1/a,). 

Otpor prolazu topline 1/k u jedinicama m 2 K/W [m 2 hK/kcal] jest zbroj otpora 

jednog elementa građevine prolazu topline: 1/k = 1/aj + 1/A + 1/aa (njegova 

recipročna vrijednost k - koeficijent toplinske vodljivosti - daje u W/m 2 K 

[kcal/m 2 hK] gubitak topline kroz element građevine i služi kao osnova za proračune 

grijanja). 

Koeficijent toplinske vodljivosti k u jedinicama W/m 2 K [kcal/m 2 hK] 

Recipročna vrijednost koeficijenta otpora prolazu topline 1/k danas je najvažniji 

brojčani podatak za proračun termoizolacije; njegova je veličina za razne 

slučajeve propisana u DIN-u 4108 i "Odredbama o termoizolaciji" Ista veličina 

služi projektantu grijanja kao podloga za dimenzioniranje. Izvedena je veličina 

km(F+w) = srednja veličina "prozor + zid"; proračunava se iz jednakih dijelova 

F i k-vrijednosti obiju komponenti: 

km(F+w) = (kF • FF+kw)' (Ff + Fw) 

km = srednja vrijednost koeficijenta toplinske provodljivosti omotača zgrade iz- 

računan iz podjednakih udjela F i k - vrijednosti sastavnih dijelova omotača: 

zid (W), prozor (F), krov (D), površine poda na tlu (G) i površine stropa u dodiru 

sa zrakom (DL), uzevši u obzir minimalne faktore za površine krova i podova 

na tlu: 

km — 

kw • Fw + kF • Ff + kDL • Fdl + 0,8 kD • FD + 0,5 ke • FG 

Fw + Ff + Fdl+ Fd + FG 

Prolaz topline kroz jedan element građevine: stanovita količina topline sv- 

ladava unutarnji granični sloj zraka i tako iz zraka u prostoriji dolazi na unutarnju 

površinu elementa; svladava otpor elementa prema prolazu topline i dosiže 

vanjsku površinu elementa; svladava vanjski granični sloj zraka i izlazi u 

vanjski zrak. -> (i) 

Razlika između vanjskih i unutarnjih temperatura pri tome se raspodjeljuje na 

pojedine slojeve u postotnom omjeru kojim sudjeluju u ukupnom otporu prema 

prolazu topline 1/k-> (3) 

1 primjer: 1/aj + 1/A + 1/ota = 0,13 + 0,83 + 0,04 = 1,00 

1/a, 1/A 1/aa= 13%+ 83%+4% 

Pri razlici od 40 K između vanjskih i unutarnjih temperatura odnos je: 

1/a, 13%-40= 5,2 K 

1/A 83% • 40 = 33,2 K 

1/aa 4%-40= 1,6 K 

2. primjer - uz 1/A od 0,33 bio bi odnos 

0,13 0,33 0,04 = 26% 66% 8% 

U tom slučaju na unutarnji granični sloj zraka otpada 26% 40 = 10,4K, što znači 

da je površina zida za 10,4 K hladnija od zraka u prostoriji! 

Prema tome, koliko je slabija termoizolacijska moć elementa građevine, toliko 

je niža temperatura unutarnje površine elementa (7) i toliko lakše dolazi 

do pojave kondenzata vode. 

Promjena temperature ovisi o toplinskom prigušenju pojedinih slojeva, pa se 

može prikazati pravcem ako su slojevi crtani u mjerilu veličina svojih termoizolacijskih 

svojstava (§), (§); tako se mogu zakonitosti lakše utvrditi. 

Promjena temperature nije samo važna kad je posrijedi kondenzacija nego je 

važna i za termičke dilatacije elemenata građevine -» s. 124. 

123

® Količina vodene pare u zraku pri 

10 0 10 20 30 

Temperatura zraka (°C) 

različitoj relativnoj vlažnosti zraka 

O O O O O O 

• • • • • 

• • • • • • 

o o o o o o 

o o o o o 

o o o o o o 

• • • • • • 

© Relativna razlika tlaka pare (razlika 

parcijalnog tlaka pare) među stranama 

elemenata građevine 

Temp. °C max. parcijalni tlak 

pare u zraku (kp/m 2 ) 

-10 26,9 

- 5 40,9 

± 0 62,3 

± 5 88,9 

+ 10 125,2 

+ 15 173,9 

+ 20 238,1 

+ 25 323,0 

© Parcijalni tlak vodene pare u zraku 

© Parcijalni tlak vodene pare ostaje 

mbar 1 

l 

f 25 

I 

i 

- 20 | / 

1 

- 15 | 

' Iznutra 

I 

I 

I 

- 10 i 

| I 

- 5 I 

I 

I 

1 

ispod max. mogućeg, nema kondenzata 

© Faktor rasporeda slojeva = nagib 

krivulje, pada prema van = dobro! 

mbar 

-r 25 

© Parna brana na hladnoj strani: kondenzat 

u elementu građevine 

124 

1 

© Iz toka temperature u elementu 

Tok temperature 

građevine proizlazi krivulja max. količine 

vodene pare koja difundirá 

kroz element 

••••••••• 

••••••••• 

••••••••• 

-ooooooooooo 

ooooooooooo 

© Apsolutna razlika tlaka (razlika tlaka 

zraka) među stranama elemenata 

građevine 

Vanjska Relativna vlažnost zraka 

temperatura 

(°C) 50 60 70 

-12 

-15 

- 18 

© Max. udio graničnog sloja zraka 

© 

33,5% 25% 17,8% 

30,8% 23% 16,2% 

28,4% 21% 15,0% 

odn. do granice pare („x") 

I I Iznutra 

mbar | I 

r 25 I 

I 

I 

-20 | 

/ 1 

-15 

I 

| / I 

I 

-10 | I 

I 

- 5 , 1 

1 

1 

uslijed nedovoljne izolacije: kondenzat 

na i u elementu građevine. 

X=max. dopušteni udio graničnog 

sloja zraka 

mbar 

r 25 

1 

| 

1 

RJ ! 

>

(ZZŽ3Z3 

F777IF71 

EZH 

(T) Masivni zid bez termoizolacije 

(D 

Otpor prolazu topline 1/k 

elementa građevine 

-- Žbuka 

Detalj I Detalj II 


i— Termoizolacija 

- Parna brana 

wuMr¿nimimiir4riUH;«f s. 261-262). 

Način građenja s parnom branom -» (2) 

Novi je način građenja ("topli krov", "topla fasada") s vanjskim slojem 

otpornim na prolaz pare i time uvjetovanom unutarnjom parnom 

branom (-» s. 124);kod vertikalnih elemenata teško je izvedivo, pa 

je u tom slučaju bolje izvesti ventiliranu fasadu (iznimka: predgotovljeni 

zidovi). Važno: termička izolacija, uključivo granični sloj zraka 

slojeva do parne brane, ne smije prijeći određeni dio ukupnog otpora 

prolazu topline -» s. 124. Kod masivnih konstrukcija treba izravnavajućim 

slojem zaštititi parnu branu od mehaničkih oštećenja 

—> s. 92 i dalje. S obzirom na činjenicu da na unutarnjoj strani parne 

brane ne nastaje tlak u smislu parnog kotla, nego samo parcijalni 

tlak pare -» s. 125, preporučeno "izjednačenje tlakova" pomoću 

tog sloja često je besmisleno (suprotno tome: slojevi za izjednačenje 

tlaka ispod pokrivača ravnog krova -> s. 92 i dalje). 

Način građenja s ventiliranom fasadom -» (5) 

Ventilacija iza fasadne obloge uklanja paronepropusno djelovanje 

relativno paronepropusnih vanjskih slojeva. Preduvjet: presjek ventilacijskog 

prostora na svakom mjestu ^ 2 cm; funkcija ventiliranja 

zbog visinske razlike (najmanji pad 10% između ulaza i izlaza zraka). 

Kad je manji pad, potrebna je parna brana (raspored -» način 

građenja s parnom branom) s difuzijskim otporom (i • d unutarnje 

obloge £ 10 m (kod zatvorenog bazena £ 100 m), jer se u protivnom 

javlja prevelik prolaz pare i kondenzacija na vanjskoj oblozi. Raspored 

slojeva na unutarnjoj strani kao način građenja bez parne brane. 

Unutarnja obloga mora biti uvijek nepropusna za zrak! 

Topli mostovi su dijelovi elementa građevine u kojima je termoizolacijski 

učinak manji od okolnoga. Tako raste dio otpora prolazu topline 

graničnog sloja zraka na tom mjestu, pa temperatura na površini 

toplinskog mosta na unutarnjoj strani pada i može doći do 

kondenzacije (-> s. 123). Porast troškova grijanja zbog toplinskog 

mosta beznačajan je ako je on malih dimenzija: ali ne kod jednostrukih 

prozora koji se također moraju smatrati toplinskim mostovima. 

(—»s. 123 ©). 

Da bi se izbjegao kondenzat na površini građevnog elementa i njegove 

neugodne posljedice (pojava plijesni i si.), mora se povisiti 

temperatura na unutarnjoj površini toplinskog mosta. U tu svrhu mogući 

su načini: Smanjenje gubitka topline kroz toplinski most pomoću 

termoizolacijskog sloja protiv "vanjske hladnoće" (povećanje 

termoizolacije smanjuje postotni udio graničnog sloja zraka u ukupnom 

otporu prolazu topline 1/k); 

Povećanje dovoda topline prema toplinskom mostu povećanjem 

njegove unutarnje površine, okolinom koja je dobar vodič topline ili 

dovođenjem toplog zraka. Tako se smanjuje otpor prijelazu topline1/aj 

u odnosu na toplinski most, a time i udio graničnog sloja zraka 

u ukupnom otporu prolazu topline 1/k. 

Tipični su primjeri prikazani na ® . Međutim, i uobičajeni vanjski 

ugao -» © predstavlja toplinski most jer je tamo, obrnuto nego kod 

(9) maloj unutarnjoj površini koja prima toplinu pridružena velika 

vanjska površina koja predaje toplinu; tome se pridodaje i činjenica 

da je termoizolacijski kapacitet graničnog sloja zraka u uglovima 

znatno veći nego na širokoj površini. 

Na zidovima s minimalnom termoizolacijom zbog toga će na uglovima 

zgrade često doći do pojave kondenzata i plijesni. 

125

Naziv i skica Debljina 

S 

1. Armirani beton 

Arm. bet. rebrasta ploča (bez žbuke) 

a fk 

500 

"(625,750) 

500 

(625,750) 

500 

(625,750) 

Arm. bet. ploča s gredicama ( bez žbuke) 

ÚODt M t 

T 

_J_ 500 

I (625,750) 

500 

"(625,750) ~ 

500 

(625,750) 

Í 

Otpor prolazu 

topline 1/A 

m 2 K/w 

u prosjeku 

na najpovoljnijem 

mjestu 

120 0,20 0,06 

140 0,21 0,07 

160 0,22 0,08 

180 0,23 0,09 

200 0,24 0,10 

220 0,25 0,11 

250 0,26 0,12 

120 0,16 0,06 

140 0,18 0,07 

160 0,20 0,08 

180 0,22 0,09 

200 0,24 0,10 

220 0,26 0,11 

240 0,28 0,12 

2. Arm. bet. ploča s rebrima i gredicama prema DIN 1045 sa šupljim opekarskim 

elementima prema DIN 4160 

Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 

bez poprečnih rebara (bez žbuke) 

3t ĐO /••I (31 

30 30 30 30 30 

Šuplja opeka kao ispuna prema DIN 4160 

s poprečnim rebrima (bez žbuke) 

ton 

a a' foaifaof 

ina jnaâa? ¿¿li ioi Jat 

30 30 30 30 30 

1 a 

115 

140 

165 

190 

225 

240 

265 

290 

0,15 

0,16 

0,18 

0,24 

0,26 

0,28 

0,30 

0,32 

0,06 

0,07 

0,08 

0,09 

0,10 

0,11 

0,12 

0,13 

3. Strop od arm. blokova prema DIN 1045 s opekarskim element, prema DIN 4159 

Blokovi s djelom, ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 

Blokovi s potpun, ispunjenim sljubnicama prema DIN 4159 

4. Arm. bet. šuplje grede prema DIN 1045 

(Bez žbuke) 

• •• DfD •• DfD • sj 

© Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) 

115 0,15 0,06 

140 0,18 0,07 

165 0,21 0,08 

190 0,24 0,09 

225 0,27 0,10 

240 0,30 0,11 

265 0,33 0,12 

290 0,36 0,13 

115 0,13 0,06 

140 0,16 0,07 

165 0,19 0,08 

190 0,22 0,09 

225 0,25 0,10 

240 0,28 0,11 

265 0,31 0,12 

290 0,34 0,13 

65 

80 

100 

0,13 

0,14 

0,15 

0,03 

0,04 

0,05 

Vrsta betona Prostorna 

masa 

Debljina (cm) 

kg/m 3 

12,5 18,75 25,0 31,25 37,5 

Plino-, pjenobeton 400 0,89"* 1,34" 1,79" 2,23** 2,68" 

laki beton, očvrsnut 500 0,78*" 1,17" 1,56" 1,95* 2,34* 

parom, plinobeton 600 0,66"* 0,99** 1,32* 1,64* 1,97 

očvrsnut parom 800 0,54" 0,82* 1,09 1,36 1,63 

Armirani laki beton 800 0,41" 0,63* 0,83* 1,04 1,29 

kompaktan, uz primjenu 1000 0,33** 0,49* 0,66 0,82 0,99 

ekspandirane gline ili 1200 0,25 0,38 0,50 0,63 0,79 

škriljevca itd., bez 1400 0,20 0,30 0,40 0,50 0,60 

kvarcnog pijeska 1600 0,17 0,26 0,34 0,43 0,51 

Laki beton s poroznim 600 0,57*** 0,85" 1,14 1,42* 1,70 

agregatom bez 1000 0,35 0,52 0,69 0,87 1,04 

kvarcnog pijeska 1400 0,22 0,33 0,44 0,55 0,66 

1800 0,14 0,20 0,27 0,34 0,41 

Armirani beton (2400) 0,06 0,09 0,12 0,15 0,18 

* š 200 kg/m Površinska težina uključivo žbuka 

** = 150 kg/m 2 Površinska težina uključivo žbuka 

"* 1100 kg/m Površinska težina uključivo žbuka 

© Otpor prolazu topline (koef. termoizolacije) 1/A (m2 K/w) velikoformatnih betonskih 

elemenata je primjetan: uporaba armiranog lakog betona (npr. za balkone) poboljšava 

termoizolaciju za do 68,3%. 

126 

DETALJI TERMOIZOLACIJE: VANJSKI ZID 

Općenito: ako se termoizolacija ugrađuje s vanjske strane, ne upotrebljavati 

mineralne žbuke nego oblogu s ventiliranjem -> © ili žbuku 

na bazi sintetike (pojačana staklenim predivom), eventualno sa 

završnim slojem mineralne žbuke. 

Kritični detalji: klizna spojnica na priključku ravnog krova -> s. 90 

i dalje nužna je termoizolacija kako bi se uštedjeli troškovi grijanja 

(tanji zid, viša temperatura); spoj prozora sa zidom -> 

Posebni slučaj: vlažne prostorije (npr. zatvoreni bazen): jača 

termoizolacija; najveći udio X unutarnjih slojeva (granični sloj zraka, 

slojevi do parne brane -> s. 123) treba smanjiti. U ovom je slučaju 

sintetična žbuka suviše paronepropusna pa je prikladnija ventilirana 

fasada -> (5) ili način građenja s parnom branom -> @. 

Staklena pjena u mastiksu 

Bitumenska emulzija 

300 kg/m 2 

Vanjski zn 

Bitumenska emulzi|a 

300 kg/m 2 

i ¡c-a«^ 1 Unutarnja žbuka 

©Višeslojni zid s termoizolacijom na 

unutarnjoj strani 

Masivna konstrukcija 

Stiropor 4 cm 

Letve 

Azbestcementna 

ploča 

Parna brana 

Termoizolacija- 

Vanjski zid 

ZkJ KSK 11,5 

'ROI k\\VW— Žbuka 

® Z i d s parnom branom na unutarnjoj 

strani 


Azbestcementna ploča 

(5) Višeslojni zid bez parne brane ^7) Termoizolacija niše za grijaće tijelo 

- Kutnik - nosač ploča 


prolazi neprekinuta 

preko 

konstrukcije 

® Drveni krov hale (hladni krov) ® ^ 

Azbestcementne 

j" || ^ \ Iznutra 

r i 

Kosi krov s masivnim stropom 

8 • i Pravilni položaj 

| 111 J termoizolactjskog 

I 'jri - ' ~ ffi zračnog prostora 


vanjskog ruba presjek 

stropa 

u 1) Kosi krov s drvenim g red ni kom

PRORAČUN TERMOIZOLACIJE WSVO 1994, DIN 4108 

Oznaka: ogledni projekt BEL, investitor: Neufert 

Tip zgrade: 1.1 pojedinačni/dvojni objekt, unutra ^ 10°C 

Stambena zgrada 

Predgotovljeni objekt: ne 

Svijetla visina prostorija: ^ 2,60 m 

Uređaj za ventilaciju: (nema) 

Tlocrtna površina AG: 154,95 m 2 (AG proračunato prema WSVO) 

Grijana zapremina: 535,864 m 3 

Proračun volumena: 

V1 EG 11,39x11,39x2,5 324,33 m 3 

V2 - odbivši EG - (1,12 x 3,55 + 1,39 x 4,01) x 2,50 

V3 UG 3,51 x 3,26 x 2,4 27,46 m 3 

V4 DG (površina kao EG) 120,2 x 3,46/2 207,95 m 3 

Ukupni grijani volumen zgrade: 535,86 m 3 

Proračun površina elemenata građevine 

Element: vanjski prozori na sjeveru 

A1 WC 0,51 x 0,50 0,26 m 2 

A2 Kuhinja 1,26 x 1,20 1,51 m 2 

A3 Stanovanje (vanjska vrata) 0,89 x 2,01 1,79 m 2 

A4 Roditelji 2,76x2,12 5,85 m 2 

Ukupna površina elementa: 9,41 m 2 

Element: vanjski prozori istok / zapad 

A1 Stanovanje 2,01 x 1,40 2,81 m 2 

A2 Hodnik 1,01 x 1,40 1,41 m 2 

A3 Djeca 1,26 x 1,40 1,76 m 2 

A4 Kupaonica 1,01 x 1,01 1,02 m 2 


Element: vanjski prozori na jugu 

A1 Stanovanje 4,01x2,12 8,50 m 2 

Element: krovni prozor 

A1 AF 1,14 x 1,44x2 3,28 m 2 

Element: ulazna vrata 

A1 AT 1,65x2,12 3,50 m 2 

Element: vanjski zid poroton 36,5 cm 

A1 AWEG (11,99 + 11,99 + 1,12 + 10,87 

+ 1,39 + 10,60) x 2,8 134,29 m 2 

A2 -površina AF sjever - 9,4071 - 9,41 m 2 

A3 -površina AF ist./zap. -7,0121 - 7,01 m 2 

A4 -površina AF jug - 8,5012 - 8,50 m 2 

A5 -površina AF sjever - 3,498 - 3,50 m 2 

ulazna vrata 

A6 zabatne strane DG 11,99 x 3,46 41,49 m 2 


Element: vanjski zid stubište > teren 

A1 AW stubište 3,51 x 2,65 9,30 m 2 

Element: krov 

A1 krov 11,99x13,6 163,06 m 2 

A2 -površina AF4 -3,2832 - 3,28 m 2 

krovni prozor 


Element: pod stubišta 


A1 Pod stubišta 3,51 x 3,26 11,44 m 2 

Element: strop iznad podruma 

A1 strop iznad podruma 11,99 x 11,99 143,76 m 2 

A2 - odbitak -(1,12x3,55 + 1,39x4,01) - 9,55 m 2 

Ukupna površina elementa: 

Rezultati pojedinih elemenata građevine 

Element: unutarnjni zid stubišta > UG 

A1 stubišni 

zidovi UG 

Vanjski prozori sjever 

Staklo: 

Vrijednost kv 

g-faktor: 

134,21 m 2 

(3,51 + 3,26 + 3,26) x 2,65 26,58 m 2 

specijalno staklo s atestom kv = 1.6 

1,6 W/(m 2 K) 

0,60 

Okvir: Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombinirano. 

Ostali profili s atestom za kr 

do 2,0 

Grupa materijala za okvir: 1 

Vrijednost kr 2,0 W/(m 2 K) 

Vrsta elementa: 

Ispred grijaćeg tijela: / 

Orijentacija: 

Površina: 

Udio okvira: 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Solarni dobitak: 

Vrijednost kF.eq: 

Vrijednost k: 

Rezultati proračuna: 

prozori, vrata - prozori 

ne 

sjever/zasjenjeno 

9,407 m 2 

^ 15%, < 40% 

0,000 m 2 K/W 

0,000 m 2 K/W 

415,418 kWh/a 

1,030 W/(m 2 K) 

1,600 W/(m 2 K) 

Dop. vrijed. k prema DIN 4108: nema zahtijeva 

Element odgovara DIN 4108. 

Dop. vrijed. kF prema WSVO: 

Dop. vrijed. kv prema WSVO: 3,400 W/(m 2 K) 

Element odgovara WSVO za taj tip građevine 

Vanjski prozori istok/zapad: 

Staklo: 

Vrijednost kv 

g-faktor: 


1,6 W/(m 2 K) 

0,60 

Okvir: Okvir grupe 1. drvo, sintetika, kombinirano. 

Ostali profili s atestom za kr 

do 2,0 

Grupa materijala za okvir: 1 

Vrijednost kr 2,0 W/(m 2 K) 


Ispred grijaćeg tijela: 

Orijentacija: 

Površina: 

Udio okvira: 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 


Vrijednost kp.eq: 

Vrijednost k: 

prozori, vrata - prozori 

ne 

istok 

7,012 m 2 

£15%,

Vanjski prozor, jug 

Staklo: 

Vrijednost kv: 

g-faktor 

Okvir 

Grupa materijala za okvir 

Vrijednost kr 

Vrsta elemenata: 


Orijentacija: 

Površina: 

Udio okvira: 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 



Vrijednost k: 


1,6 W/(m 2 K) 

0,60 

okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. 

Ostali profili s atestom za kr = 2,0 

1 

2,0 W/(m2K) 

prozori, vrata-prozori 

ne 

jug 

8,501 m 2 

> 15%, < 40% 

0,000 m 2 K/W 

0,000 m 2 K/W 

938,532 kWh/a 

1,060 W/(m 2 K) 

1,600 W/(m 2 K) 

Rezultat proračuna: kao vanjski prozori sjever 

Krovni prozor 

Staklo: 


g-faktor 

izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 

2,1 W/(m 2 K) 

0,70 

Okvir- okvir grupe 1 drvo, sintetika, kombinirano. 

Ostali profili s atestom za kr = 2,0 

Grupa materijala za ovkir 1 

Vrijednost kr- 2,0 W/(m 2 K) 



Orijentacija: 

Površina: 

Udio okvira: 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 



Vrijednost k: 

krovni prozor, nagib krova > 15° 

ne 

istok 

3,283 m 2 

> 15%, < 40% 

0,000 m 2 K/W 

0,000 m 2 K/W 

290,727 kWh/a 

0,854 W/(m 2 K) 

2,000 W/(m 2 K) 


Ulazna vrata 

Staklo: 


g-faktor 

Okvir 

Grupa materijala za ovkir 

Vrijednost kr 

izolacijsko staklo LZR preko 10-16 mm 

3,0 W/(m K) 

0,50 

okvir grupe 2.1 betonski ili metalni profili 

s atestom za kr2,0 do 2,8 

2.1 

2,8 W/(m 2 K) 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Vrijednost k: 

Rezultat proračuna: 

0,130 m 2 K/W 

0,040 m 2 K/W 

0,398 W/(m 2 K) 


Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tablica 1 1,390 W/(m2K) 


Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva 


Vanjski stubišni zid iznad terena (redoslijed slojeva iznutra prema van) 

Brojčana oznaka gradiva d 

[m] 

X 

[W/mK] 

P 

[kg/m 3 ] 

1 KLB lakiklima - blokovi 

W6 - NB, prostorna 

masaO, 6, LM 21 0,3000 0,180 600 

2 Polistirol, ekstrudirana 

smjesa 0,0200 0,040 25 

Vrsta elemenata: vanjski zid u terenu 

Površinsko grijanje ne 

Površina: 9,301 m 2 

Masa po m 2 - 180,500 kg 

1/a iznutra: 0,130 m 2 K/W 

1/a izvana: 0,000 m 2 K/W 

Vrijednost k: 0,435 W/(m 2 K) 

Rezultat proračuna: kao vanjski zid poroton 36,5 

Krov, dijelovi presjeka 

Udio TDW Oznaka 

12% rogovi 

88% međupolja 

H dM. 

[1] [m 2 K/W] 

5 

10 

80 

250 

Vrsta elemenata: krov/strop prema vanjskom zraku odozgo, 

neventilirano 

Površinsko grijanje ne 


1/a iznutra: 0,130 m 2 K/W 

1/a izvana: 0,040 m 2 K/W 

Vrijednost k: 0,250 W/(m 2 K) 


1,67 

0,50 

Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tab. 1 0,790 W/(m 2 K) 


Dopuštena vrijednost k prema WSVO: nema zahtjeva 


Krovni rogovi, dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van) 

Brojčana oznaka elementa d 

[m] 

X 

[W/mK] 

P 

[kg/m 3 ] 

H dix 

[1] [m 2 K/W] 

Vrsta elemenata: vanjska ostakljena vrata, okvir < 30% 1 Gipskarton ploče 

Ispred grijaćeg tijela: ne DIN 18180 0,0120 0,210 900 8 0,06 

Orijentacija: sjever, zasjenjeno 8 


2 Polietilen folije 

Udio okvira: > 15%, < 40% debljina > 0,1 mm 0,0005 0,300 0 100000 0,00 

1/a iznutra: 0,000 m 2 K/W 100000 

1/a izvana: 0,000 m 2 K/W 3 Polistirol (PS) - tvrda 0,0400 0,035 15 20 1,12 

Solarni dobitak: 128,726 kWh/a pjena (stiropor) 50 

Vrijednost kF.eq- 2,425 W/(m 2 K) 4 Smreka, bor, jela 0,1400 0,130 600 40 1,08 

Vrijednost k: 2,900 W/(m 2 K) 40 


Vanjski zid poroton 36,5 cm (redoslijed slojeva iznutra prema van): 


[m] 

X 

[W/mK] 

P , 

[kg/m 3 ] [1] 

d IX 

[m 2 K/W] 

1 Gipsana žbuka bez 0,0150 0,350 1200 10 0,04 

aditiva 10 

2 Poroton - šuplja opeka, sljubnice 

ispunjene, prostorna 0,3650 0,160 800 5 2,28 

masa 0,80, LM21 15 

3 Žbuka od umjetne 0,0150 0,700 1100 50 0,02 

smole 200 

Vrsta elemenata građevine: vanjski zid, općenito 

Površinsko grijanje: ne 


Masa po m 2 : 326,500 kg 

128 


Površinsko grijanje 

Površina: 

Masa po m 2 : 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Vrijednost k: 

Rezultat proračuna 

19,147 m 2 

95,400 kg 

0,130 m 2 K/W 

0,040 m 2 K/W 

0,408 W/(m 2 K) 

Dodatni zahtjevi za lake elemente dopuštenih 

vrijednosti k prema DIN 4108/2, tabl. 2: 

Masa po jedinici površine: 

(slojevi nisu definirani kao drveni) 


Dopuštena vrijednost k prema WSVO: 


0,585 W/(m K) 

10,80 kg/m 2 

nema zahtjeva

Krovna polja - dijelovi presjeka (redoslijed slojeva iznutra prema van): 


[m] 

1 Gipskarton ploče 

DIN 18180 

2 Polietilen folije 

debljine >0,1 mm 

0,0120 0,210 

0,0005 0,300 

3 Polistirol(PS)-tvrda pjena 

(stiropor) 035 0,0400 0,0350 

4 Izolacijski materijal od mineralnih/biljnih 

vlakana 040 0,1200 0,040 


Površinsko prianjanje: 

Površina: 

Masa po m 2 : 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Vrijednost k: 

Rezultat proračuna: kao za krov 

X p 

[W/mK] [kg/m 3 ] [1] 

d/X 

[m 2 K/W] 

900 8 0,06 

8 

15 

50 

0 100000 

100000 

20 

50 

0,00 

1,14 

3,00 

krov/strop prema vanjskom zraku odozgo 

neventilirano 

ne 

140,607 m 2 

17,400 kg 

0,130 m 2 K/W 

0,040 m 2 K/W 

0,229 W/(m 2 K) 

Pod stubišta (redoslijed slojeva iznutra prema van): 

Brojčana oznaka gradiva d X P d/X 

[m] [W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m 2 K/W] 

1 Cementni estrih 0,0400 1,400 2000 15 0,03 

35 

2 Normalni beton 

prema DIN 1045 0,1600 2,100 2400 70 0,08 

150 

3 PoIistirol(PS)-tvrda pjena 

(stiropor) 040 0,0400 0,040 - 15 20 1,25 

50 



Površina: 

Masa po m 2 : 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Vrijednost k: 


pod na zemlji 

ne 

11,443 m 2 

464,750 kg 

0,170 m 2 K/W 

0,000 m 2 K/W 

0,656 W/(m 2 K) 

Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1 




Strop iznad podruma (redoslijed slojeva iznutra prema van) 

0,930 W/(m 2 K) 

nema zahtjeva 

Brojčana oznaka gradiva d X P , d/X 

[m] [W/mK] [kg/m 3 

] [1] [m 2 K/W] 

1 Keramičke pločice 0,0100 1,000 2000 300 

400 

2 Cementni estrih 

3 Polietilenska folija 

0,0700 1,400 2000 15 

35 

debljine > 0,1 mm 0,0020 0,300 0 100000 

100000 

4 Polistirol (PS) - tvrda pjena 

(stiropor) 040 

5 Normalni beton 

0,1000 0,040 15 20 

50 

prema DIN 1045 0,1600 2,100 2400 70 

150 



Površina: 

Masa po m 2 : 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Vrijednost k: 


0,01 

0,05 

0,01 

2,50 

0,08 

strop iznad podruma (podrum nije grijan) 

da 

135,210 m 2 

545,500 kg 

0,170 m 2 K/W 

0,170 m 2 K/W 

0,335 W/(m 2 K) 

Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1 




0,810 W/(m 2 K) 

0,350 W/(m 2 K) 


Unutarnji zid stubišta iznad suterena (redoslijet slojeva iznutra prema van): 


[m] 

1 Gipsana žbuka bez 0,0150 

dodataka 

2 Vapneno-pješčani blokovi i 

ploče, DIN 106/1+2,1.400 0,2400 

3 Polistirol(PS)-tvrda pjena 

(stiropor) 035 0,0200 

4 Gipskartonske ploče 

DIN 18180 0,0120 



Površina: 

Masa po m 2 : 

1/a iznutra: 

1/a izvana: 

Vrijednost k: 


X p n d/X 

[W/mK] [kg/m 3 ] [1] [m 2 KM] 

0,350 

0,700 

0,035 

0,210 

Dopuštena vrijednost k prema DIN 4108/2, tabl. 1- 

Element odgovrara DIN 4108. 


element odgovara WSVO za taj tip građevine 

Pregled razmatranih elemenata građevine 

1200 

1400 

15 

900 

10 

10 

5 

10 

20 

50 

8 

0,04 

0,34 

0,57 

0,06 

Unutarnji zid prema znatno hladnijim prostor, 

ne 

26,579 m 2 

365,100 kg 

0,130 m 2 K/W 

0,130 m 2 K/W 

0,785 W/(m 2 K) 

1,960 W/(m 2 K) 

nema zahtjeva 

Oznaka elementa A f Vrijednost k ATk 

[m 2 ] [W/m 2 K] [W/K] 

Zidovi Aw 

Vanjski zid poroton 36,5 cm 147,35 1,0 0,398 58,58 

Ukupno 147,35 58,58 

Bočni zidovi Aab 

Unutarnji zid stubišta iznad suterena 26,58 0,5 0,785 10,43 

Ukupno 26,58 10,43 

Prozori Af 

Vanjski prozori sjever 9,41 1,0 1,600 15,05 

Vanjski prozori istok/zapad 7,01 1,0 1,600 11,22 

Vanjski prozori jug 8,50 1,0 1,600 13,60 

Krovni prozori 3,28 1,0 2,000 6,57 

Ulazna vrata 3,50 1,0 2,900 10,14 

Ukupno 31,70 56,58 

Krovovi/stropovi Ad 

Krov 159,78 0,8 0,250 32,00 

Ukupno 159,78 32,00 

Elementi prizemlja zgrade Ag 

Vanjski zid stubišta iznad terena 9,30 0,5 0,435 2,02 

Pod stubišta 11,44 0,5 0,656 3,75 

Strop iznad podruma 134,21 0,5 0,335 22,50 

Ukupno 154,95 28,27 

Sveukupno 520,37 185,86 

Pregled prosječnih vrijednosti k vanjskih elemenata građevine 

Površina Udio vrijed. k * f Udio 

Ogledni projekt BEL Neufert [m 2 ] [%] [W/(m 2 K)] [%] 

Aw Zidovi 147,4 28,3 0,398 31,5 

Aab Bočni zidovi 26,6 5,1 0,392 5,6 

Af Prozori 31,7 6,1 1,785 30,4 

sa solarnim dobicima 0,839 

Ad Krovovi/stropovi 159,8 30,7 0,200 17,2 

Adl Stropovi sa zrakom odozdo 0,0 0,0 0,000 0,0 

Aq Elementi prizemlja zgrade 520,0 29,8 0,182 15,2 

Ukupno 520,5 100,0 0,357 100,0 

Proračun prema WSVO za zgrade 

Grijani volumen V: 535,86 m 3 

Ukupna površina omotača A: 520,37 m 2 

Odnos površine prema volumenu A/V: 

0,97 1/m 

Godišnja potreba transmisijske topline Q'r: 29,13 kWh/a m ; 

Godišnja potreba ventilacijske topline Q'L. 18,28 kWh/a m ; 

Godišnji interni dobici Q',: 8,00 kWh/a m : 

Godišnji solarni dobici Q's: 4,30 kWh/a nr 

(u odnosu na volumen zgrade) 

Godišnja potreba topline za grijanje: 

Q'h = 0,9 (Q'r + Q'L) - (Q'| + Q's): 

30,37 kWh/a m : 

Q"H = Q'H/0,32: 

94.91 kWh/a m ; 

Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline: 

Q'H-: 

30,64 kWh/a m ; 

O'Hma*: 

95.75 kWh/a nr 

Maksimalna dopuštena godišnja potrošnja topline nije prekoračena. 

Ljetna zaštita od topline prema WSWO nije ispitivana. 

Proračun QH prema WSVO zadovoljava uvjete. 

Podaci koji se odnose na energiju proračunati su prema odredbamapropisa o termičkoj 

zaštiti (WSVO), izdanje od 16. 8. 1994. 

129

Dokument o potrebnoj toplini prema §12 Propisa o toplinskoj zaštiti 

Za zgradu s normalnim unutarnjim temperaturama proračun prema prilogu 

1 broj 1 i 6 Propisa o toplinskoj zaštiti 

Oznaka zgrade ili dijela zgrade: 

Mjesto: 

Područje: 

I. Godišnja potreba topline za grijanje 

BEL Neufert 

Ulica i kućni broj 

Broj parcele: 

A/V Max. dopust, godišnja 

potreba topline za grij. 

Omotač zgrade 

koji pren. topi. 

A = 520,37 m 2 

Grijani volumen 

zgrade 

V = 535,86 m 3 

A/V = 0,97 nrr 1 

Pror dopušt. godišnja 

potreba topline za grij. 

Q'HZUI = 30,64 kWh/(m 3 a) Q'HZUI = 30,64 kWh/(m 3 a) 

Q"HZUI = 95,75 kWh/(m 2 A) Q"HZUI = 94.91 kWh/(M 2 a) 

Godišnja potrebna toplina za grijanje Q"H odnosi se na površinu koja je izvedena 

iz volumena zgrade (korisna površina zgrade AN). 

Dostavljaju se sljedeći podaci: 

Preračunato na 

• stambenu površinu prema §44, 

st 1 II. BV -samo uz korištenje 

stana A*=149,91 m 2 proizlazi godišnja 

potreba topline za grijanje 

Q**h = Qh/A* = 108,56 kWh/(m 2 a 

• glavna korisna površina prema 

DIN 277 - za druga korištenja 

- A*= . m 2 

Napomene uz osnove ovog dokumenta o potrebnoj toplini 

Naprijed navedene vrijednosti godišnje potrebe topline za grijanje u prvom 

redu daju polazne točke za usporednu ocjenu energetske kvalitete zgrade. 

Ove se vrijednosti proračunavaju prema jedinstvenim rubnim uvjetima koji 

su definirani u Propisu o toplinskoj zaštiti (npr. meteorološki podaci, određene 

pretpostavke o iskoristivim unutarnjim dobicima topline i izmjeni zraka). 

Međutim, nije uključen korisni učinak postrojenja za grijanje i eventualno različitim 

navikama korisnika, pa se stvarni utrošak energije samo uvjetno može 

ocijeniti na temelju proračunate godišnje potrebe topline za grijanje. 

Ostale karakteristike koje se odnose na energiju 

Godišnje potrebe topline za grijanje (sveukupno) 

Qh = 16274,48 kWh/a 

Uzeto je u obzir 

Potreba transmisijske energije Iskoristivi unutranji dobici topline 

Qr= 15612,21 kWh/a Q, = 4286,91 kWh/a 

Potrebe energije za ventilaciju Iskoristivi solarni dobici topline 

QL = 9795,59 kWh/a HQS = 2305,62 kWh/a h sadržan u Q, 

Korisna površina zgrade prema 

Propisu o toplinskoj zaštiti Proračunska zapremina zraka 

An = 171,48 m 2 

VL= 428,69 m 3 

Br 

Površinski 

element 

broj 

Oznaka / onjentacija 

elemenata 


Površina -Koeficijent 

A, 

[m 2 ] 

-prolaza 

topline K, 

[W/m 2 K)j 

Stupanj Faktor 

ukupnog specifičnih 

prolaza temperat. 

energije razlika 

9I elemenata 

H građevine 1 

1 AV,' Vanjski zidovi Vanjski zid poroton 36,5 cm 147,35 0,389 1.0 

2 Aj,' Površina krova 

3 

4 

5 

i krovnih ploča 

Ag: Donji završetak 

zgrade uključ. 

površine u 

kontaktu s tlom 

A^ Ploče sa zrakom 

odozdo 

6 A^. Granične površ 

7 

8 

9 

10 

11 

prema dijelovima 

zgrada s visokom 

unutar temperat. 

Ap: Prozori, 

prozori / vrta i 

vanjska vrata 

Krov 159,78 0,250 0,8 

Vanjski zid stubište - teren 

Pod stubišta 

Strop iznad podruma 

V 

9,30 

11,44 

134,21 

0,435 

0,565 

0,335 

Unutarnji zid stubišta > UG 26,58 0,785 0,5 

Orijentacija 1 sjever / zasjenjeno 

Vanjski prozon sjever 

Ulazna vrata 

Orijentacija, istok 

Vanjski prozori: istok / zapad 

Krovni prozon 

Onjentacija: zapad 

Orijentacija: jug 

9,41 

3,50 

7.01 

3,28 

1,600 

2,900 

1,600 

2,000 

0,60 

0,50 

0,60 

0,70 

Vanjski prozon jug 8.50 1,600 0,60 1,0 

Pri proračunu godišnje potrebe topline za grijanje uzeto je u obzir 

Zatvorene, negrijane staklene dogradnje 

s jednostrukim ostakljenjem 1 ) 

/ izolacijskim ili dvostrukim ostakljenjem 

1 ) / termoizolacijskim ostakljenjem 

uz odgovarajuće označene površine 

Povišene vrijednosti iskoristive unutarnje 

topline zbog isključivog korištenja 

kao uredske ili upravne zgrade 

0,5 

0.5 

0,5 

1,0 

1,0 

1,0 

1,0 

Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom 

s povratom topline (sa ili bez 

toplinske pumpe), stupanj povrata 

topline uređaja r|W = % 

Ventilacijski uređaj s mehaničkim pogonom 

bez povrata topline 

Kod zatvorenih negrijanih staklenih dogradnji su za vanjske elemente građevine 

u tom dijelu dani faktori redukcije prema WSVO prilog 1, 1.5.3. 

11,99 11,99 

(T) Presjek (?) Prizemlje stambene površine 95,91 m 2 (ogledni tlocrt) 

130

120 

110 

100 

90 

80 

05 70 

Q 50 

® Odnos između jačine tona (fon), tlaka zvuka (|ib), veličine jačine zvuka i 

© 

40 

30 

20 

10 

0 

„Srednje čujno područje • 

20 30 40 50 70 100 200 300 500 700 1000 2000 3000 4000 7000 10000 Hz 

Frekvencija f —- 

zvuka (db) i jačine zvuka (|iW/cm 2 ) 

0- 10 Početak čujnosti 

20 Tiho šuštanje lišća 

30 Donja granica uobičajenih šumova u stanu 

40 srednji šumovi u stanu; tihi razgovor; 

mirna stambena ulica 

50 Uobičajena razina razgovora; glazba s radioaparata sobne 

jačine u zatvorenoj prostoriji 

60 Buka tihog usisača; uobičajena buka u poslovnoj ulici 

70 Pojedinačni pisaći stroj; zvono telefona na udaljenosti 1 m 

80 Vrlo prometna ulica, dvorana s pisaćim strojevima 

90 Glasna tvornička hala 

100 Bosch-ova truba na udaljenosti od 7 m; motocikl 

100-130 Vrlo bučan pogon (kotlarnica i si.) 

Skala jačine tona 

a) Pogrešno 

bjlspravno 

Prikaz savijenih valova zida pri normalnim 

frekvencijama: zid ne vibrira 

kao cjelina (-> a), nego njegovi dijelovi 

vibriraju jedan prema drugom 

(-»b) 

© Osjećaj jačine tona: uho općenito 

cm 0,5 1 2 4 6 8 10 

Debljina elementa građevine 

(5) Granične frekvencije za ploče od različitih gradiva 

osjeća neki šum kao dvostruko 

glasniji ako je jačina zvuka udeseterostručena 

AKUSTIČNA IZOLACIJA 

QD 

To je svaka mjera kojom se smanjuje prijenos zvuka od njegova izvora do 

slušatelja - nije ga moguće potpuno spriječiti. Ako su izvor zvuka i slušatelj 

u istoj prostoriji, to se postiže upijanjem zvuka -> s. 134, a ako su u različitim 

prostorijama, to se uglavnom postiže akustičnom izolacijom. 

Kod akustične se izolacije prema vrsti zvučne smetnje razlikuje izolacija od 

zračnog zvuka (ako izvor zvuka prije svega pobuđuje okolni zrak) i izolacija 

od materijalnog zvuka (ako izvor zvuka neposredno pobuđuje neki element 

građevine). 

Primjer zračnog zvuka: radio - vika - limena glazba 

materijalni zvuk: buka koraka - šumovi od instalacija - glasovir 

(ujedno i zračni zvuk). 

U DIN-u 4109 propisane su vrijednosti akustične izolacije koje treba postići 

-> s. 132, izolacija od buke koraka —> s. 133. Zvuk se širi mehaničkim titrajima 

i tlačnim valovima koji povećavaju ili smanjuju atmosferski tlak (= 1,0333 

kg/cm 2 ) u vrlo malim veličinama, mjerljivim u mikrobarima (|ib); (promjena 

tlaka pri glasnom govoru = približno jedna milijuntina atmosfere). 

Zvučni titraji koje možemo čuti imaju frekvenciju od 20 Hz do 20000 Hz; 1 Hz 

(Hertz) = 1 titraj u sekundi. Za građevine je važno područje između 100 i 

3200 Hz, na koje je ljudsko uho posebno osjetljivo. Tlak zvuka kreće se u 

čujnom području čovjeka od praga čujnosti do praga boli (7). To je zvučno 

područje podijeljeno na 12 dijelova = 12 bela (B) (prema izumitelju telefona 

A. G. Bellu). Vio bela = 1 decibel (db) je donja granica razlike tlaka zvuka što 

ga ljudsko uho može registrirati pri normalnoj frekvenciji od 1000 Hz. Zbog 

toga je uzet decibel kao fizikalna mjera jačine zvuka u odnosu na jedinicu 

površine -> (T). Najčešće se razina zvuka navodi u decibelima - dB (A) odnosno 

iznad 60 dB u belima (B), mjeri koja približno odgovara prijašnjoj mjeri 

fon. 

Za označavanje akustične izolacije služi za zračni zvuk razlika razine zvuka, 

tj. razlika između prvobitne i prigušene razine zvuka (za materijalni zvuk 

navodi se najviša razina koja od normiranog šuma smije preostati). Akustična 

se izolacija uglavnom ostvaruje masom, dakle teškim debelim elementima 

građevine, pri čemu se energija zvuka gubi najprije na prijelazu 

zvuka iz zraka u element građevine, zatim pobuđivanjem mase elementa i 

na kraju opet pri prijelazu u zrak. Ako se element neposredno pobudi (materijalni 

zvuk), prigušenje je zvuka dakako manje. 

Lake konstrukcije za akustičnu izolaciju (§) koriste višestruki prijelaz zvuka: 

zrak - element - zrak - element - zrak; bolja izolacija od one koju bi dala 

sama masa elemenata javlja se samo iznad tzv. rezonantne frekvencije, koja 

bi stoga trebala biti niža od 100 Hz. Rezonantna frekvencija može se usporediti 

s klaćenjem letećih vrata, koja se klate već uz lagane udare (rezonantna 

frekvencija); usporenje kretanja vrata može se lako postići kočenjem, 

ubrzanje je teško i zahtijeva silu. Prostor između dviju ljuski treba ispuniti materijalom 

koji upija zvuk kako bi se spriječilo naizmjenično reflektiranje zvuka. 

Zvuk se širi kroz zrak kao uzdužni val -> © a u čvrstim materijalima kao 

savijeni val. Brzina širenja uzdužnog vala iznosi 340 m/s; kod savijenog vala 

ovisi o materijalu, debljini sloja i frekvenciji. Frekvencija kod koje brzina širenja 

savijenog vala u nekom elementu građevine iznosi također 340 m/s 

jest granična frekvencija; kod te je frekvencije prijelaz zvuka iz zraka u element 

i obrnuto vrlo dobar 

Žbuka 

© 

Obložna ljuska od ožbukane drvene 

vune; laka ploča; žbuka 1,5 cm; pjenobeton 

11,5 cm; stiropor 1,6 cm 

(el. ekspandiran); laka ploča od 

drvene vune 2,5 cm prikovana s velikim 

razmakom čavala; žbuka od 

gipsa i pijeska 2 cm 

100 200 400 800 1600 3200 Hz 

Izolacija od zračnog zvuka zida 

(T) prema mjerenjima prof. dr. 

Gosele; veličina izolacije od zra- 

Cj) čnog zvuka bez obloge - 7 dB, s 

oblogom + 2 dB 

131

Otpor pobudi 

Glavni put 

Zračenje zvuka 

Sporedni put 

0 Zračni zvuk - prenošenje 

/ 

1 Malo 

© Zaobilazni put preko priključenih 

jednoslojnih elemenata građevine, 

ako ti zidovi i ploče imaju površinsku 

masu iznad 250 kg/m2 

Debljina elementa (cm) uz niže 

navedene površinske težine 

* obostrano ožbukani 

zidovi (zidarske mjere) 

Puna opeka*, blokovi 

© Dijagonalni prijenos 

Zahtijevana granična krivulja za 

zračni zvuk 

Spušteni strop 

Teški beton* (2200 kg/m 3 )| 6,25 | 

od vapna i pijeska* (1800 kg/m 3 ) | 5,25 |11,5 

Šuplja opeka* (1400 kg/m 3 ) | 5,25 

M 

111,5 I 124 136,5 

Laki beton* (800 kg/m 3 ) | 6,25 112.5 | 125 |37,5j 

Klinker (1900 kg/m 3 ) 15,25 11,5 

05 e: 1,5 2 (2600 kg/m 3 ) Staklo 

10,3 I 0,5 11.5 I 2 '2,i Prešani azbestcement (2000 kg/m 3 ) 

Gips (1000 kg/m 3 ) [1 1-1.5 I 2 10 15 \20f. 

°- 3 l M 1,5 2 

i Ukočeno .„„, , - 

I drvo < 600 k 9 /m > 

10 20 30 40 50 70 100 200 300 400 500 

Površinska masa elementa (kg/m 2 ) 

(jT) Prigušenje zračnog zvuka, površinska masa i debljina elementa (prema Gosele-u) 

1 Jednostruka vrata s pragom bez posebne brtve do 20 dB 

2 Teška vrata s pragom i dobrom brtvom do 30 dB 

3 Dvostruka vrata s pragom bez posebne brtve, otvaraju se pojedinačno do 30 dB 

4 Teška dvostruka vrata s pragom i brtvom do 40 dB 

5 Jednostruki prozor bez posebne brtve do 15 dB 

6 Jednostruki prozor s dobrom brtvom do 25 dB 

7 Dvostruki prozor s kutijom bez posebne brtve do 25 dB 

8 Dvostruki prozor s kutijom i dobrom brtvom do 30 dB 

(§) Akustična izolacija vrata i prozora prema DIN 4109 

132 

ZRAČNA AKUSTIČNA IZOLACIJA 

U tom je slučaju akustična izolacija koju pruža element posebno loša, slabija 

nego bi to od njegove mase trebalo očekivati. Kod teških krutih elemenata 

granična je frekvencija iznad, a kod tankih savitljivih elemenata ispod interesantnog 

područja frekvencija; kruti elementi imaju svoju graničnu frekvenciju 

usred interesantnog područja, dakle smanjenu akustični izolaciju 

->©• 

Zaštita od zračnog zvuka 

Kod zračnog zvuka zvučni val pobuđuje element građevine -» time ra- 

ste utjecaj granične frekvencije na prigušenje zvuka -» (5). Krivulja u DIN-u 

4109 određuje kolika mora biti najmanja razlika razina zvuka pri pojedinim 

frekvencijama da bi se postigla veličina akustične izolacije LSM = 

± 0 dB; propisane vrijednosti -» (2), potrebna debljina zida -> ©. 

Pri izolaciji od zračnog zvuka javlja sevnegativni utjecaj "pokrajnjih putova" veći 

negoli pri izolaciji od buke koraka (zbog toga bi u atestima 0 akustičnoj izola- 

ciji zidova trebalo uvijek uzeti u obzir i "pokrajnje putove" koji su posljedica uo- 

bičajenog načina građenja). Kao pokrajnji putovi posebno se ističu krute ljus- 

ke težine između 10 i 160 kg/m 2 ; stoga granični zidovi između stanova, na 

koje se nadovezuju pregradni zidovi, moraju biti teški najmanje 400 kg/m 2 

(ako su pregradni zidovi teži od 250 kg/m 2 tada je dovoljno 350 kg/m 2 ). 

Vrata i prozori sa svojim niskim vrijednostima prigušenja zvuka -» © imaju 

izrazito negativan utjecaj na prigušenje zračnog zvuka; čak i pri malom ud- 

jelu otvora u ukupnoj površini zida bit će rezultirajuće prigušenje zvuka naj- 

češće ispod aritmetičke sredine prigušenja zvuka od zida i otvora; treba 

dakle prije svega poboljšati prigušenje zvuka od vrata i prozora. Zidovi s ne- 

dovoljnim prigušenjem mogu se popravjtj ^vjtljivqm_obLQŽnnm. ljuskom -> s. 

131 ©, dvostruki zidovi daju posebno dobar učinak ako leže na elastičnom 

izolacijskom materijalu i ako su savitljivi -* s. 131 ® ili ako su potpuno od- 

vojeni od površine na kojoj leže. Savitljive ljuske relativno su neosjetljive na 

male zvučne mostove (suprotno od krutih ljuska). Za dvostruke zidove koji 

imaju funkciju akustične izolacije treba uvijek primijeniti tipiziranje, provjere- 

ne načine građenja! Ljuska od žbuke na uobičajeno tvrdom izolacijskom ma- 

terijalu (npr na uobičajenom stiroporu) znatno smanjuje akustičnu izolaciju! 

Re- Broj Oznaka Prostorna Masa zida Masa zida 

dak lista masa > 400 kg/m 2 

> 350 kg/m 2 

norme kg/dm 3 

mm kp/m 2 

Ziđe od pune ili šuplje opeke ili blokova, obostrana žbuka debljine 15 mm 

< 400 kg/m 2 

mm kp/m 2 

1 1.0 365 450 300 380 

2 DIN 105 Šuplja opeka, puna opeka 1,2 300 445 240 360 

3 1,4 240 405 - - 

4 Puna opeka 1,8 240 485 - - 

5 Klmker za visokogradnju 1,9 240 505 - - 

6 - - 300 380 

7 Šuplji blokovi od vapna 1 pijeska 1.2 300 440 240 360 

8 1.2 300 445 240 360 

9 DIN 106 Giter blokovi od vapna 1 pijeska 1,4 240 405 - - 

10 list 1 1.6 240 440 - - 

11 1.6 240 440 - - 

12 Puni blokovi od vapna 1 pijeska 1,8 240 485 - - 

13 2 240 530 - - 

14 DIN 398 Blokovi od zgure 1.8 240 485 _ - 

15 Tvrdi blokovi od zgure 1,9 240 505 - - 

16 Šuplji bio- Obrnuto ugra 1,0 300 420 - - 

17 kovi s dvije đeni, šupljine 1,2 300 460 - - 

18 DIN ili tri šup- ispunjene 1.4 240 410 - - 

19 18151 Ijine pijeskom 1,6 240 440 - - 

20 1.0 365") 400 - - 

21 Bez ispune 1,2 - - - - 

22 pijeskom 1.4 - - 300 355 

23 1,6 300 430 240 380 

24 0,8 365 405 _ - 

25 DIN Puni blokovi od lakog betona 1,0 365 450 300 380 

26 18152 1,2 300 445 240 360 

27 1,4 240 405 - - 

28 1,6 240 440 - - 

29 DIN Blokovi od plino-1 pjenobetona 0,6 - - 490 390 

30 4165 0,8 490 485 365 380 

Laki betoni 1 betoni u zidovima bez reški i pločama visine kata. 

obostrano ožbukani debljine 15 mm 

31 DIN Plino-1 pjenobeton 0,6 - - 500 350 

32 4164 0,8 437,5 400 375 350 

33 Beton od plovučca, šljake, 0.8 437.5 400 375 350 

34 drobljene opeke i si. 1.0 375 425 312.5 360 

35 1.2 312,5 425 250 - 

36 DIN 1,4 250 400 - 350 

37 4232 1.6 250 450 187,5 350 

38 1,7 250 475 187.5 370 

39 Porozni beton od neporoznog 1.5 250 425 - - 

40 agregata, npr šljunka 1.7 250 475 187.5 370 

41 1,9 187,5 405 - - 

42 DIN Kompaktni beton od šljunka 2,2 187,5 460 150 380 

© Minimalne debljine jednoslojnih zidova s veličinom izolacije od zračnog zvuka 

1047 ili drobljenca 

LSM = OdB

'TN Dvoslojni razdjelni zid s kontinuira- 

' nom razdjelnicom u presjeku 

m u 

7 / 

5 

Všl 

Zračenje 

zvuka U Glavni put 

) Sporedni put 

Prijenos materijalnog zvuka 

- Izolacija 

— Estrih (podloga) 

- Obloga 

Ploča 

©Žbuka nanesena prije estriha do 

gornjeg ruba ploče. Za porozne zidove 

propisano 

Trajno elastična masa 

Plivajući pod od pločica 

- Estrih (podloga) za pod 

Ploča 

Izolacija 

Plivajući pod od keramičkih pločica 

(kupaonice) 

(9) Savitljiva stropna ploča 

(2) Tlocrt-»© 

© Frekvencija (Hz) 

Nepovoljno 

Poželjna granična krivulja buke 

koraka 

^g^ Žbukanje nakon izvedbe estriha 

kod masivnih zidova 

— Izolacija 

i- Estrih 

Zaštitni estrih 

-Podne pločice ili ploče 

^g^ Slojevi poda s hidroizolacijom za 

kupaonice s tušem 

r- Elast. stiropor ^10 mm 

Drveni pod 

- Pijesak, glina, šljaka 

Žbuka na pleteru 

^ Letve 

^ Mogućnost prigušenja buke koraka 

kod drvenog grednika 

ZAŠTITA OD ZRAČNOG ZVUKA I OD BUKE 

KORAKA-» QP 

Razdjelni zidovi 

Zidovi koji razdvajaju zgade od slojeva težine ispod 350 kg/m 2 moraju 

biti odvojeni razdjelnom reškom po čitavoj dubini zgrade; minimalna 

masa ispune iznosi 150 kg/m 2 (kod višekatnih zgrada 200 

kg/m 2 ). Ako reška počinje od temelja nisu potrebne dodatne mjere; 

počinje li ona tek na razini terena, mora se strop nad podrumom izvesti 

s plivajućim podom ili nekom elastičnom podnom oblogom (kao 

i razdjelni stropovi između stanova). Reške treba ispuniti odgovarajućim 

materijalom (ploče od pjenastog materijala) s preklopima; već 

i najmanja spojena mjesta smanjuju djelotvornost izolacije jer su zidne 

ljuske krute! 

Složeni zidovi 

Kod složenih zidova (tome pripada svaki zid s površinama različite 

akustične izolacije, npr. zid s vratima) dobiva se ukupna vrijednost 

akustične izolacije Dg nakon što se odbije smanjenje izolacije 

R od veće izolacijske vrijednosti -> © 

© 

0 5 10 15 20 25 30 

Razlika pojednačnih izolacijskih vrijednosti Dz=Di-D2 

Smanjenje akustičke izolacije prema Zeller-u CD 

Tijek proračuna: 

1 Ustanoviti razliku pojedinačnih izolacijskih vrijednosti 

Dz = D1 - D2, pri čemu treba staviti Di > D2 

2. Izračunati odnos površina izolacijskih dijelova zida 

3. Smanjenje akustičke izolacije R proizlazi iz sjecišta krivulje odnosa površina s 

vertikalama razlike pojedinačnih izolacijskih vrijednosti Dz. 

Prigušenje buke koraka 

Zbog zvuka koraka međukatna se ploča izravno pobuđuje na vibriranje 

-> (3). Krivulja u DIN-u 4109 -> @ daje normiranu razinu zvuka, 

dakle maksimalnu jačinu zvuka koji se smije čuti odozgo u prostoriji 

ispod, ako u gornjoj prostoriji djeluje normirano "tapkalo". Pri 

tome - zbog utjecaja starenja - vrijednosti odmah nakon izvedbe 

moraju biti za 3 dB povoljnije. 

Uobičajeni oblik akustične izolacije je plivajući pod: meki elastični 

izolacijski sloj bez reški, pokriven zaštitnim slojem, i preko toga estrih 

od betona, anhidrita, lijevanog asfalta (debljina propisana u DIN-u 

4109, list 3); to je ujedno i izolacija od zračnog zvuka, dakle dopušteno 

za sve vrste međukatnih konstrukcija (konstrukcije grupe I i II, 

rub uvijek slobodno pokretan, reška zabrtvljena trajnoelastičnim kitom, 

vrijedi i za podnu oblogu od keramike -> ©. Estrih je tanka kruta 

ljuska, stoga ekstremno osjetljiv na zvučne mostove. 

Kod međukatnih konstrukcija koje su dovoljna izolacija protiv zračnog 

zvuka (konstrukcije grupe II) može se prigušenje buke koraka 

postići mekom elastičnom podnom oblogom -> konstrukcije grupe 

I mogu se ovješenom savitljivom stropnom oblogom pretvoriti u 

konstrukciju grupe II -> (9). Koliko će plivajući estrih ili meka elastična 

podna obloga poboljšati izolaciju od buke koraka, proizlazi iz 

vrijednosti poboljšanja VM (dB). 

133

•EZ] 

i i 

I I 

I - - 4 

• • 

I 1 

o n 

/ . ^ 

V."v Akus,| čki izolirana obujmica 

A = materijal za izolaciju od materijalnog 

zvuka. npr. guma 

B = zračni prostor, ev ispuna materijalom za 

izolaciju od materijalnog zvuka 

(^3) Metalno gumeni element 

© 

134 

1.2 0.4 0.8 1.6 3.2 6.4 12.5 25 50 

Udaljenost od izvora zvuka (m) 

Postupcima upijanja zvuka može se 

razina reflektiranog zvuka sniziti 

Time polumjer jeke postaje veći. a 

istovremeno opada razina buke 

unutar dotadašnjeg polumjera jeke 

20 = h/>. 

Efekt akustične izolacije uz pomoć 

zapreka na otvorenom (A. I Kmg). 

Na ordinati je djelovanje zaklona 

ovisno o kutu « -> (8); Visine su u 

metrima a duljine zvučnih valova treba 

očitati 

Primjer- a = 30° h = 2,50 m uz 500 

Hz (podr. sred frekv.) ¿340/500 = 

0,68 Valna duljina je h/7 =2,5/0,68 

= 3,68, efekt zaklona = 17dB 

® Kanal opremljen materijalom koji 

© 

Konstrukcija. 

Beton B 25 12 cmD 

Bitumenska Ijepenka 500 g/m 2 

Ploča pluta 5 cmD 

Bitumenska Ijepenka 500 g/m 2 

Beton B 25 12 cmD 

Akustički izolirani temelj kotla 

širine 90 cm 

P W 1 

L Materijal koji upija zvuk 

upija zvuk - (telefonski prigušivač 

zvuka) 

0 200 400 600 800 

Ekv površina upijanja zvuka (m 2 ) 

Polumjer jeke i kapacitet upijanja 

zvuka neke prostorije 

Skica dimenzija iz -> © 

Q = izvor zvuka 

B = slušatelj 

Šumovi od instalacija javljaju se kao 


• šum instalacijskih armatura: može se smanjiti upotrebom armatura 

koje prigušuju zvuk, nužan je atest; ispitna grupa I sa = 20 db (A) razine 

armaturnih šumova na svim mjestima, grupa II sa = 30 db (A) dopušteno 

samo za unutrašnje zidove u stanu i za zidove prema tuđim instalacijsk- 

im prostorijama; poboljšanje svih armatura, između ostalog, pomoću pri- 

gušivača zvuka; 

• šum instalacijskih vodova nastaje stvaranjem vrtloga u vodovima, po- 

boljšanje: lukovi umjesto koljena, dovoljne dimenzije, akustično izolirani 

nosači -» (?) 

• šumovi punjenja pri udaru vode na stijenku kade i si., poboljšanje: spri- 

ječiti rezonanciju objekata, odzračni ventili u armaturama, postavljanje 

kade na zvučno izolirajuće noge (u tom slučaju i rub elastično prisloniti 

na zid); 

• šumovi pražnjenja (šumovi grgljanja); poboljšanje: pravilno dimenzioni- 

ranje i odzračivanje odvodnih cijevi. 

Najveća dopuštena razina zvuka od instalacija u tuđim stanovima je 35 dB 

(A). 

Dijelovi kućnih tehničkih instalacija koji proizvode buku (cijevi vodovoda i 

kanalizacije, vertikalni plinovodi, kanali za smeće, dizalo) ne smiju se ugra- 

diti u zidove mirnih stambenih prostorija (dnevna soba, spavaća soba). 

Kotlovi se akustički izoliraju: izolirajućim postavljanjem (odvojeni temelj —> 

(2), podnožje koje apsorbira zvuk), zvučno izoliranim poklopcem gorača, 

priključkom na dimnjak akustički izoliranim cijevima, priključak na razvodnu 

cijevnu mrežu pomoću gumenih kompenzatora. 

Prijenos zvuka u ventilacijskim vodovima, bučnost ventilacijskih i klima- 

tizacijskih uređaja smanjuje se pomoću tzv. telefonskih prigušivača zvuka; 

oni se sastoje od obložnih slojeva koji upijaju zvuk i između kojih struji zrak. 

Što je deblji komplet slojeva, obuhvaćaju se dublje frekvencije. Ventilacijs- 

ke instalacije treba postavljati akustički izolirano! 

Upijanje zvuka 

Upijanje zvuka - suprotno od prigušenja zvuka - najčešće ne smanjuje pro- 

laz zvuka kroz element građevine. Isto tako ne utječe na zvuk koji od izvora 

neposredno stiže u uho, već samo smanjuje reflektirani zvuk. 

Kako neposredni zvuk opada s udaljenošću od izvora, bit će od nekog po- 

lumjera "jeke" oko izvora zvuka reflektirani zvuk jednako glasan odnosno 

glasniji -> (5) od neposrednog zvuka. Ako se smanji refleksija zvuka, past 

će razina reflektiranog zvuka izvan dotadašnjeg polumjera jeke; polumjer 

jeke se povećava. Unutar dotadašnjeg polumjera jeke ništa se ne mijenja! 

Kapacitet upijanja zvuka neke prostorije izražava se u četvornim metrima 

ekvivalentne površine upijanja zvuka; to je idealna površina upijanja zvuka 

koja ima isti kapacitet kao sama prostorija. Za vrijeme odzvanjanja od 1,5 

sekunde - idealno za privatne zatvorene bazene i si. - mora ekvivalentna 

površina upijanja zvuka A biti 0,1 m 2 po kubičnom metru obujma prostorije 

v (polumjer jeke iznosio bi pri tome u prostoriji 6 x 10 x 2,5 m samo 1,1 m), 

a za polovicu vremena odzvanjanja dvostruko toliko. 

Primjer- zatvoreni bazen: 40 m 2 vode • 0,05 = 2,00 m 2 

29 

100 m 2 zidova i poda • 0,03 = 3,00 m 2 

60 m 2 akustičnog stropa • 0,4 = 24,00 m 2 

A = = 0,2 V; vrijeme odzvanjanja dakle 0,75 sekundi 

Zaštita od vanjske buke 

29,00 m 2 

Za zaštitu od buke izvana (buka prometa i si.) postoje sljedeće mogućno- 

sti: 

a) ispravno projektirati zgrade: boravišne prostorije locirati na suprotnoj 

strani od izvora buke; 

b) akustički izolirati vanjske zidove, osobito prozore i vrata; ako su prozori 

fiksni, treba predvidjeti ventilaciju; 

c) ugraditi u fasadu prepreke protiv širenja buke; 

d) izvesti prikladne zahvate u okolnom prostoru, npr nasipe, zidove ili ve- 

getaciju. 

Za nasipe, zidove i ostale zapreke može se veličina izolacijskog djelo- 

vanja za različite valne dužine očitati iz dijagrama (7) (valna dužina prib- 

ližno 340 m/frekvencija); iz toga proizlazi koliko je važna veličina H određe- 

na kutom a. 

Vidjeti i: Smjernice za građevinske zahvate u svrhu zaštite od vanjske buke 

i DIN 18005 zaštita od buke u urbanizmu.

—.. Laki zid - snažna pobuda, 

teški zid slaba pobuda } Pobuda od materijalnog zvuka 

(D 

( O d v o j e n o okno dizala '_• 3 cm 

mineralna vlakna 

± 

Pričvrsni element 

cjevovoda 

- ^ £ Betonski temelj kao 

dul)ine fl (2) 

Kade treba postaviti na plivajući estrih i odvojiti od zidova Za ozi- 

dane kade reške su prema zidovima! 

Zahodske instalacije koje vise na zidu izazivaju neposrednu pobu- 

du materijalnog zvuka, ali se ne može izbjeći kruto pričvršćenje. 

Mogu se eventualno ugraditi elastični slojevi. 

Vodovodne i kanalizacijske instalacije moraju se pričvrstiti elastič- 

nim materijalima i ne smiju biti u dodiru s elementom građevine. 

Dizala treba ugraditi u odvojena okna -> (3)1 reške zapuniti mineralnim 

vlaknima (ploče ^ 3 cm) ili konstrukciju osloniti na neopren -> @. 

Pumpe i strojevi moraju se postaviti na temelje izolirane od materi- 

jalnog zvuka i elastično učvrstiti. 

Kompenzatori rasterećuju od vlačnih sila jer unutarnji tlak djeluje 1 u 

smjeru uzdužne osi cijevi -> (5) 

Kao prigušivači su za temelje naročito prikladne ploče od granulata 

gume zato što imaju visoku tlačnu čvrstoću. Mogu se ugraditi i aku- 

stičnoizolacijski materijali od mineralnih vlakana i PS-pjene. 

Pluto, puna guma i slični materijali nisu prikladni jer su suviše kruti. 

Što se materijali pod opterećenjem više komprimiraju, a da nisu pre- 

opterećeni, bolji je učinak 

Kod površinski ugrađenih izolacijskih materijala mora opterećenje 

najčešće biti > 0,5 N/mm 2 Ako to nije, potrebni su pojedinačni le- 

žaji dimenzionirani prema težini uređaja 

Učinak prigušenja je i u tom slučaju najbolji ako su elementi maksi- 

malno opterećeni, ali bez preopterećenja Elementi se izrađuju od 

neoprena ili čelika -> © 

Najbolje prigušenje materijalnog zvuka daju čelične opruge zbog 

svoje male krutosti. 

Za posebne slučajeve primjenjuju se zračne opruge. Kod pojedi- 

načnih opruga treba se voditi računa 0 težištu uređaja, tako da budu 

jednoliko opterećene -> @ 

Pri periodičnom pobuđivanju, npr vibrirajućih ili rotirajućih masa, ne 

smije frekvencija pobude biti jednaka vlastitoj frekvenciji elastično 

pričvršćenog sustava 

Zbog rezonancije nastaju veliki pomaci koji kod elemenata malog 

prigušenja mogu dovesti do loma -> (§) 

Naročito se dobra izolacije postiže dvostrukim elastičnim oslanjan- 

jem -> (9) 

Nepovoljno podešavanje, npr temelja na elastičnom estrihu, može 

dovesti do pogoršanja 

135

(j) Mjerenja trajanja odjeka 

(2) Kriterij jeke 

S 30 

2 5 

2.0 

h- 1 8 

•S 1 6 

•o 

o 

CD 1 4 

Vrijeme 

(4-) Tolerancije trajanja odjeka ± 20% 

| Loše 

20 40 60 80% 100 

^5) Razumljivost govora 

136 

J. Razumljivost slogova 

Dobro Vrlo dobro 

i 17 33 100 

Rane, povoljne refleksije 

Slijed refleksije u prostoriji 

Namjena prostorije Trajanje 

odjeka 

u sek. 

Govor Kabare 0,8 

Igrokaz 1.0 

Predavanje 

Glazba Komorna glazba 1,0 1.5 

Opera 1,3 1,6 

Koncert i 1,7 2,1 

Orgulje 2,5 3,0 

/'o - ') Područje optimalnog trajanja 

odjeka 

£ 1 

r I - 

G 

Uporabna 

funkcija 

Dvorane za sast.. 

dramsko kazal. 

Višenamjenska 

prostorija za 

govor i glazbu 

10 5 2 3 5 

Volumen V 

Volumenska 

karakteristika 

u m 3 /mjesto 

Max. 

zapremina 

u m3 

3 5 5000 

4 7 8000 

Opera, opereta 5 8 15000 

Dvorana za 

komornu glazbu 

Koncert dvorana 

za simfon. glazbu 

Prostorije za oratorije 

i koncerte 

na orguljama 

j^g^ Tablica spec, volumena 

V = f(vrsta) 

6 10 10000 

8 12 25000 

10 14 30000 

AKUSTICNOST PROSTORIJE 

DIN 52216 tU 

Projektiranje akustičnosti prostorije za govorne i glazbene predstave 

treba omogućiti da se slušateljima pruže najpovoljniji uvjeti za 

slušanje. 

Treba uzeti u obzir različite utjecaje, od kojih su najvažniji. 

- trajanje odjeka, 

- refleksije kao posljedica primarne i sekundarne strukture prostorije 

1 Trajanje odjeka: 

Vrijeme opadanja razine zvukaôd 60 dB nakon isključenja izvora 

zvuka -» 0. Vrednuje se područje -5 dB do -35 dB (DIN 52216 - 

mjerenje trajanja odjeka u dvoranama za slušateljstvo). 

2. Apsorpcijska površina: 

Određuje trajanje odjeka svojom količinom apsorbirajućeg materijala, 

izraženo kao površina s potpunom apsorpcijom (otvoreni 

prozor). 

A = as S as = stupanj apsorpcije zvuka prema mjerenju odjeka, 

S = dio površine 

Vrijeme trajanja odjeka izračunava se iz apsorpcijske površine 

formulom 

t _ 0,163 V 

as S 

3. Jeka: 

(Sabineova formula) 

Ako se iz jednoliko opadajuće krivulje trajanja odjeka -> 0 ističu 

pojedini, subjektivno prepoznatljivi šiljci, oni se nazivaju jekom 

Za govor i glazbu vrijede različite veličine vremena i intenziteta 

kao kriterij jeke. 

Prostorije za muziciranje trebaju imati dulje trajanje odjeka, pa se 

uglavnom mogu smatrati manje kritičnima s gledišta jeke. 

Zahtjevi za prostorije 

1 Trajanje odjeka: 

Optimalna vrijednost ovisi o namjeni i obujmu prostorije (3). 

Trajanje odjeka je između ostalog ovisno i 0 frekvenciji; dulje je 

pri dubokim i kraće pri višim frekvencijama. Za f = 500 HZ mogu 

se na osnovi iskustva predložiti približno optimalne vrijednosti 

->© 

2 Razumljivost govora 

Služi za ocjenu razumljivosti izgovorene riječi -» (5). 

Nije normirana, tako da su uobičajeni pojmovi - razumljivost reče- 

nice, razumljivost sloga, ocjena logatomima 

Pri mjerenju logatomima smatra se > 70% izvrsnom razumlji- 

vošću govora. 

Razumljivost govora određuje se tako da veće skupine slušatelja 

ispisuju pojedine slogove bez smisla, npr lin, ter (logatomi), a toč- 

nost napisanoga služi ocjenjivanju razumljivosti. 

U novijim objektivnim postupcima primjenjuju se modulirani šum- 

ni signali (RAST-postupak) koji dovode bez velikih ulaganja do 

ponovljivih rezultata. 

3. Doživljaj prostora 

Doživljaj refleksija koje dolaze iz prostorije prema vremenu i 

smjeru 

Kod glazbe su difuzne refleksije povoljne za punoću zvuka, dok 

rane refleksije, s usporenjem do približno 80 ms (odgovara 27 m 

razlike u duljini puta) u odnosu na neposredni zvuk, pojačavaju 

razgovjetnost -> (§). Govor zahtijeva manje usporenje, do 50 ms, 

kako se razumljivost ne bi smanjila.

(0) Sprečavanje treperave jeke (2J Nepovoljni oblik stropa 

Berlinska filharmonija, visinsko stupnjevanje grupa redova sjedala 

Podij u maloj dvorani za komornu glazbu Beethoven - arhiva u Bonnu 

AKUSTICNOST PROSTORIJA 

Rane bočne refleksije, kad je posrijedi glazba, subjektivno se povoljnije 

ocjenjuju nego refleksije sa stropa, čak i pri malim vremenima 

zaostajanja (nesimetričnost akustičnog doživljaja), jer oba uha 

primaju različite signale Uske, visoke prostorije s raščlanjenim, 

geometrijski reflektirajučim zidovima i difuzno reflektirajućim stropovima 

najjednostavnije su s gledišta akustike prostorija 

Primarna struktura prostorija 

Obujam: ovisno o namjeni -> s. 136 © 

-Govor 4 m 3 /po osobi 

- Koncert 10 m 3 /po osobi 

Suviše mali obujam prostorije onemogućuje zadovoljavajuće trajanje 

odjeka. 

Oblik prostorije: za glazbu su uske, visoke prostorije s raščlanjenim 

zidovima (rana pojava bočne refleksije) posebno pogodne. U blizini 

podija potrebne su refleksijske površine za rane početne refleksije 

i balans orkestra. Stražnji zid prostorije ne smije reflektirati zvuk 

u smjeru podija jer bi to moglo djelovati kao jeka. Treba izbjegavati 

paralelne, neraščlanjene površine, kako bi se onemogućila treperava 

jeka uslijed višestruke refleksije -> (2) Izvedbom nabora s kutovima 

> 5° može se paralelnost izbjeći i postići difuzna refleksija 

Strop prostorije služi vođenju zvuka u stražnje područje prostorije i 

mora biti odgovarajuće oblikovan -» (3). Ako je nepovoljan oblik stropa, 

nastaju velike razlike u jačini zvuka zbog njegove koncentracije. 

Manje su pogodne prostorije koje se šire prema natrag, jer bi bočne 

refleksije mogle biti premale 0. Taj se nedostatak može kompenzirati 

dodatnim refleksijskim površinama ("vinogradarske stepenice"), 

npr Berlinska i Kolnska filharmonija-»® ili moraju zidovi biti jako naborani 

zbog provođenja zvuka. 

Postavljanje podija: po mogućnosti na uskoj stranici prostorije, ali za 

govor ili u malim prostorijama (komorna glazba) može se postaviti i 

uz uzdužne zidove (Beethovenov arhiv -> ©). Višenamjenske prostorije 

s različitom postavom podija i ravnim parketom često su 

neprikladne za glazbu. Podiji moraju biti znatno viši od parketa kako 

bi poduprli neposredno širenje zvuka, jer u protivnome prejako pada 

razina zvuka pri širenju -> (9) Iz optičnih i akustičnih razloga treba 

nadvisivati redove stolica, što daje jednoliki neposredni zvuk na 

svim mjestima -> (7). Uspon krivulje prati logaritamsku spiralu 

Sekundarna struktura 

Refleksijske površine mogu u znatnoj mjeri kompenzirati nepovoljnu 

primarnu strukturu, npr nabiranje površine zidova koji se šire -> 

(D Oblikovanje stropa pomoću ovješenih jedara -> 0 ili elementiranjem 

-> s. 138 (2) 

137

(^T) Platna za vođenje zvuka 

,—s a) difuzna refleksija promjenom ma- 

[3j tenjala b) difuzno reflektirajuča površina 

:e) 

Frekvencija - 

Apsorpcija dubokih frekvencija oscilirajućim površinama 

Frekvencija 

Apsorpcijsko ponašanje rezonatora 

Frekvencija 

[7j Apsorpcija poroznih materijala 

Rastavljanje nepovoljnih reflektirajućih 

površina 

Difuznost uslijed refleksije u vmenskim 

razmacima 

AKUSTICNOST PROSTORIJA 

Apsorbirajuće površine sprečavaju Koncentracije zvuka i prilagođa- 

vaju trajanje odjeka traženim vrijednostima. Odgovarajuća izmjena 

reflektirajućih i apsorbirajućih površina djeluje na refleksiju poput 

jako raščlanjene površine -> (3) 

Zakrivljene plohe mogu izazvati pojavu žarišta (kupola). Posebno 

su nepovoljne prostorije oblika polukugle zbog trodimenzionalne 

koncentracije zvuka, ako središte kugle leži u visini podija -> (§} 

Ovaj se nedostatak može izbjeći: odgovarajućim oblikovanjem za- 

krivljenog stropa postiže se vrlo dobro usmjeravanje zvuka -> (9) 

Difuzne refleksije' površine od kojih se može očekivati jeka moraju 

difuzno reflektirati, tj. dolazeći zvuk rastresito reflektirati -> (3). Di- 

fuzne refleksije svojom jednolikom raspodjelom zvuka daju glatke, 

jednolike krivulje trajanja odjeka. Raščlanjenje nabiranjem površina 

zahtijeva kutove > 5° Jednako su učinkovite jake strukture površi- 

ne, parapeti, niše itd., dijeljenjem zvučnih valova ili vremenski po- 

maknutih refleksija -> (4) 

Proračun trajanja odjeka provodi se najčešće Sabineovom formu- 

lom 

t = 

0,163 • V 

«s 

Stupanj apsorpcije zvuka nekog materijala as. prema DIN-u 52212 

određuje se u prostorijama za odjek. Njegova je vrijednost između 

0 i > 1 Trajanje odjeka proračunava se za frekvencije f = 125, 250, 

500, 1000, 2000, 4000 Hz. Podaci o srednjem trajanju odjeka od- 

nose se najčešće na vrijednost od 500 Hz. U proračun treba uključi- 

ti sve pojedinačne površine, osobe, stolice i dekoracije sa svojim 

specifičnim vrijednostima 

Često je dostupno trajanje odjeka ovisno samo 0 slušateljstvu i sto- 

licama Kako bi trajanje odjeka što manje ovisilo o slušateljima, ko- 

riste se stolice čija sjedala i prednji dio naslona za leđa ostvaruju što 

je moguće veću apsorpciju, slično osobi koja sjedi. Dodatne apsor- 

pcijske površine za visoke frekvencije potrebne su samo u slučaju 

kad je specifični obujam -> s. 136 © znatno premašen. Ako su obu- 

jam prostorije i stolice dobro međusobno usklađeni, najčešće je pot- 

rebna samo korekcija trajanja odjeka za duboke frekvencije 

Približenje željenom trajanju odjeka postiže se kombiniranjem po- 

vršina različitih svojstava. Ta su svojstva određena njihovom struk- 

turom: 

- vibrirajuće površine apsorbiraju duboke frekvencije. Dimenzije, 

razmaci i ispuna šupljina mijenjaju se u svrhu finog podešavanja 

-> (5) 

- površine s otvorima ispred šupljina najviše apsorbiraju srednje 

frekvencije (Helmholtzovi rezonatori). Udio otvora, obujam i izo- 

lacija šupljina određuju frekvenciju, intenzitet i oblik maksimuma 

apsorpcije -> (i). 

- porozni materijali primjenjuju se za apsorpciju visokih frekvenci- 

ja Debljina sloja i otpor strujanju utječu na prijelaz prema dubo- 

kim frekvencijama -» (7).

Krov na jednu vodu Krov s blagim nagibom © 

ôj Kosi krov na dvije vode © 

(J5) Šatorasti I (6) Šedl 

CD 

ra\ 

Danas uobičajena gromobranska 

instalacija 

Krov na četiri vode 

GROMOBRANI 

DIN 48801, 57185 

Otprilike na 50. stupnju geografske širine nastaju u svakom satu 

oluje, oko 60 udara groma u zemlju i 200 do 250 munja među obla- 

cima. 

U krugu polumjera 30 m od mjesta udara groma (drveće, zidovi i si.) 

čovjek je na otvorenome ugrožen od električnog napona, ako je u 

raskoraku treba skupiti noge 

Šteta na građevinama nastaje razvojem topline pri udaru groma jer 

se voda sadržana u materijalu pretvara u paru pa nastaju razaranja 

zidova, jarbola, stabala nalik na eksploziju Dakle, štete nastaju gdje 

ima vlage 

U osnovi gromobranska instalacija predstavlja "Faradayev kavez", 

s tim da su na temelju iskustva povećana mrežna okca. Dodatno se 

postavljaju metalni šiljci koji određuju mjesto udara groma 

Gromobranska instalacija sastoji se od uređaja za prihvat, pro- 

vođenje i uzemljenje 

Zadaća joj je odrediti mjesto udara i osigurati da zgrada bude u 

zaštićenoj zoni 

Pri instaliranju gromobrana treba obratiti posebnu pažnju na krovne 

nadgradnje, zatvorene balkone, dimnjake i ventilacijske uređaje 

Treba ih svakako priključiti na gromobransku instalaciju. 

Uređaji za prihvat jesu metalne šipke, krovni vodovi, metalne krov- 

ne površine i metalna tijela. Ni jedna točka na krovu ne smije biti pre- 

ko 15 m udaljena od uređaja za prihvat groma 

Na slamnatim krovovima, zbog opasnosti od požara zbog iskrenja, 

treba postaviti metalnu traku na drvene nosače 60 cm iznad slje- 

mena -> (§) - © 

Kad električna struja groma poteče kroz otpor uzemljenja, dolazi do 

pada napona, npr 100000 A x 5 cm = 500000 V U trenutku udara 

groma tom visokom potencijalu izvrgnuta je cjelokupna gromobran- 

ska instalacija i svi s njom povezani metalni dijelovi. 

Vrlo djelotvorna mjera, da se svi veći metalni dijelovi i vodovi povežu 

s gromobranskom instalacijom, naziva se izjednačenjem potenci- 

jala 

Krovni vod Antena 

Vod uzemljenja 

01] 

Dizalo 

Uzemljenje u temeljima D Kamin 

-oo— Razdjelno mjesto • o Metalne dogradnje 

tí 

H — 

Savitljivi priključak 

===== 

Premoštenje brojila za plin-vodu 

Prolaz kroz krov 

Vodo-plinovod 

Traka za izjednačenje potencijala 

/traka za uzemljenje © Brojčana oznaka razd mjesta 

Dubinsko uzemljenje 

Razdvojnik iskrenja 

Dilatacijski luk 

Hvataljka 

Stabilizator 

Arm. beton s priključkom 

--0— 

— i—i—i— 

_s_ d- 

£ 

Rub zgrade p W | ! 

Čelična konstrukcija 

Čelični spremnik 

Svjetiljka 

Slamom pokrivena zgrada u pogledu i tlocrtu, vod na sljemenu na drvenim stupo- ,—. 

8J vima uzdignut 60 cm iznad sljemena - Simboličke oznake za elemente 

udaljenost vodova od krova 40 cm, sabirni 

vod za uzemljenje "" gromobranske instalacije 

Oluci i olučne cijevi 

Metalni pokrov 

Rešetka za zadržavanje snijega 

Prik. mjesta na cjevovode, 

oluk, olučne cijevi i si. 

Cijevno i štapno uzemljenje 

Uzemljenje 

] Brojilo za vodu, za plin 

- e - Krovni nosač za elektr vodove 

• ® 

o 

Hvataljka/motka za zastavu 

Metalni cjevovodi 

139

,—s Čelična skeletna građevina skelet 

(Jj priključiti na krovni vod i na vod za 

uzemljenje 

ij za prihvat 

Limeni krov s drvenim stijenkama. 

krov priključiti na sljemeni vod i odvod 

Aluminijski pokrov 

min 0,5 mm 

Razdjelnik 

Uzemljenje 

© Osnovni dijelovi gromobranske in- /¿N Aluminijski krovni pokrov kao uređaj 

stalaciie Ks za prihvat 

(D 

- Aluminijska 

obloga min 

0,5 mm 

Zidna aluminijska obloga kao odvod \y6/) Aluminijski krov i zid 

IOJ zida s krovom 

ukoliko konstruktivni 

metalni spoj 

ne postoji 

Zidna obloga 

Dimnjaci na sljemenu s prihvatnom /ôN Dimnjak s prihvatnom motkom 

V-V napravom od kutnih čeličnih profila >-J priključenom na sljemeni vod 

® Sve metalne elemente koji izlaze iz 

krova, ventilacijske cijevi i si , pri- u0) 

ključiti na gromobransku instalaciju 

140 

Prihvatnu motku na dimnjaku blizu 

strehe priključiti na oluk ® 

GROMOBRANI 

Uzemljenje se izvodi pomoću neizoliranih metalnih traka, cijevi ili 

ploča, na dubinu na kojoj se postiže nizak otpor rasprostiranju u tlo 

@ - Veličina otpora uzemljenja ovisi o vrsti i vlažnosti tla (ij). 

Uzemljenje ima zadaću da struju groma brzo i jednolično odvodi u 

tlo. Razlikuju se duboka i površinska uzemljenja. Površinska se 

uzemljenja izvode linearno ili prstenasto. Preporučuje se uzemljenja 

ugrađivati u beton temelja -> © - (£}. Štapasta uzemljenja znače da 

se u zemlju zabijaju cijevi, te štapovi okrugloga ili razvedenog presje- 

ka. Ako su zabijena dublje od 6 m, onda se nazivaju dubokim uzem- 

ljenjima Zrakasto uzemljenje je snop traka koje se zrakasto šire iz 

jedne točke. 

Za krovove od aluminija, cinka ili pocinčanog čelika -> (i) - (§) nisu 

dopušteni vodovi od golog ili pocinčanog bakra Odgovara goli al- 

uminij ili pocinčani čelik. 

Vrsta 

uzemljivača 

Močvarno 

zemljište 

Glina, poljopriv. 

zemljište 

Vlažni 

pijesak 

Vlažni 

šljunak 

Suhi pijesak i 

šljunak 

Trakasti uzem 

duljina u m 12 40 80 200 400 1200 

Kamenito tlo 

I _ 

Otpor rasprostiranja 

o 

Cijevi uzem 

dubina u m 6 20 40 100 200 600 5 

Trakasti uzem 

duljina u m 6 20 40 100 200 600 

Cijevi uzem 

dubina u m 3 10 20 50 100 300 10 

Trakasti uzem 

duljina u m 4 13 27 67 133 400 

Cijevi uzem 

dubina u m 2 7 14 34 70 200 15 

Trakasti uzem 

duljina u m 2 7 13 33 67 200 

Cijevi uzem 

dubina u m 1 3 7 17 33 100 30 

još ekonomično nije više ekonomično 

Otpor rasprostiranja traka i cijevi za uzemnenje kod različitih vrsta tla 

Uzemljenje u temelju od nearmiranog 

betona 

Krovni nosač voda jake struje ne 

treba neposredno priključiti. Razmak 

za otvoreno iskrenje = 3 cm 

Uzemljenje u temelju od armiranog 

betona 

Za čelične elemente s el. uređajima 

ugraditi stabilizator napona

& 

Informacijska mreža 

Stabilizator napona 

Izjednačenje potencijala gromobrana 

Energetska mreža -fj frf- mr eže 

\/\ Cijev za punjenje spremnika s katodnom zaštitom 

Odvod groma za zaštitu 

energetske i informacijske 

U Područje razdvajanja 

_ 7 is iskrenja 

BSZ 1 = zona gromobranske zaštite 1 

Uzemljenje u temelju 

Kanal/zaci^ska cijev 

Kut zaštite ovisno o klasi gromobranske zaštite i visine iznad područja koje treba 

zaštititi 

W = veličina otvora mreže 

Instalacija uzemljenja 

Postupci za postavljanje prihvatnih uređaja gromobranskom kuglom, zaštitnim ku 

tom i mrežom 

S = sigurnosni razmak 

= zaštitni kut 

n Krovovi zaštićeni prihvatnom motkom (I) 

ZAŠTITA OD GROMA 

U principu se objekt koji treba zaštititi svrstava u različite zone zaštite, 

u normama označene i kao LPZ (Lighting Protection Zone) © 

Zona zaštite 0A: 

Izvan zgrade koju treba zaštititi nalazi se zona zaštite OA- U tom su 

području mogući direktni udari groma, postoji neprigušeno polje odterećenja 

groma. 

Zona zaštite 0B: 

Zbog uređaja za prihvaćanja na i uz objekte koje treba štititi javljaju 

se područja za koja su direktni udari groma, u skladu s klasom zaštite, 

isključeni. Postoji neprigušeno polje pražnjenja groma. Takva 

područja izvan objekta označavaju se kao zona zaštite od groma 

(BSZ) 0B. 

Zona zaštite 1: 

Sama zgrada koju treba zaštititi označena je kao zona zaštite od groma 

1 Granicu prema zoni zaštite O u pravilu čine krov, vanjski zidovi 

i pod podruma zgrade, pri čemu njihova svojstva (zaštita vanjskih 

dijelova zgrade) moraju zadovoljavati određene uvjete. 

Zona zaštite 2 i više: 

Može biti svrhovito ili zahtijevano da se unutar zone zaštite 1 urede 

daljnje zone zaštite od groma. Na primjer računalni centar kao zona 

zaštite 2 i pojedini elektronički uređaji kao zona zaštite 3. 

Klasa gromo- 

brana [P] 

Učinkovitost 

[E] 

Polumjer kugli Veličina 

gromobrana 

[r] 

otvora mreže 

M 

Tipični 

razmaci 

odvoda 

Zaštitni kut 

I 1 '] 

Min jačina 

struje groma 

[i] 

I 98% 20 m 5 m x 5 m 10 m ->© 

200 kA 

II 95% 30 m 10 m x 10 m 15 m 

III 90% 45 m 15 m x 15 m 20 m 

IV 80% 60 m 20 m x 20 m 25 m 

(J5y' Klase gromobrana 

Energetska 

mreža 

Zona gromobrana O. 

a gromobrana Of. 

150 kA 

100 kA 

Čelična armatura 

Izjednačenje potencijala 

Uzemljenje u temelju Instalacija uzemljenja 

gromobrana 0 

Lokalno izjednačenje 

0 potencijala i stabilizator 

141

© 

142 

Topli vlažni zrak 

Granični sloj 

Hladni suhi zrak 

Širenje elektromagnetskih valova odgovara optičkim zakonima valova 

( o^S Smetnje prijema mogu se izbjeći 

izborom povoljne lokacije 

Slob Moment od 

duljina vjetra 

Moment od vjetra MR na cijevnom 

nosaču 50 mm 

1 LMK-antena i 

UKW antena za 

odabrani smjer 

prijama 

VHF antena (npr 

F III (K8)) 

VHF antena (npr. 

F II (K10)) 

UHF antena (npr 

F IV (K35)) 

UHF antena (npr 

F 5 (K56)) 

Antenski nosač za 

L MR 80 MR 110 

(m) (kpm) 

4 15 41 4 57 0 

4 0 38 4 53 0 

3 75 33 7 46 4 

3.5 29 4 40 5 

3,25 25.3 34.8 

3.0 21 6 28 7 

2.75 18 1 24 9 

2 5 15.1 20.6 

2 25 12.1 16 7 

2.0 96 13 4 

2 UHF antene 

Provođenje cijevi 

nosača antene 

Priključci antene. 

75-ii- koaksijalni 

kablovi 

Pojačalo za LMKU 

i TV-kanale 

10 Šina za uzemljenje 

11 Kabelska spojnica 

s kontrolnom 

kutijom 

12 Glavni vodovi 

75-U- koaksijalni 

kablovi 

13 Razdjelne kutije za 

razdvajanje 

osnovnih vodova 

14 Antenske utičnice 

za radio i TV 

15 Priključni kabel za 

radio 

16 Priključni kabel za 

TV 

17 Uzemljenje 

Shema instalacije skupne antene © 

prema J Henjesu -> ANTENE 

Antene za prijam radijskih i televizijskih emisija nagrđuju izgled grada. 

Tome mogu pomoći skupne antene Osim toga, blisko smještene 

antene jedna drugoj smetaju pri prijamu. Projektiranje skupne antene 

treba uzeti u obzir već tijekom grubih građevinskih radova (b) 

s pojačalima protiv opadanja napona u vodovima itd. ->(š) +(§) koja 

su ujedno mjerodavna i za uzemljenja Kad se priključuju na vodovod, 

treba obratiti pozornost na premoštenje vodomjera ^ (§) Tijekom 

grubih građevinskih radova važno je da se uzemljenje gromobrana 

izvede stručno -> s. 140. Antene se ne smiju postavljati na 

krovove od slame, trske ili drugih lako zapaljivih materijala! U tim 

okolnostima treba predvidjeti antene na jarbolima ili u prozorima. 

Učinak antena bitno ovisi o okolini -» 0 i vodovima visokog napona. 

Najbolje je postavljati antene s izravnim dogledanjem i odašiljačem. 

Dobar prijam zahtijeva usmjerenost prema najbližemu 

odašiljaču, a uz to i tzv. polarizaciju. Kratki valovi ne slijede zakrivljenost 

Zemlje, valovi metarske duljine djelomično slijede, a dio odlazi 

u troposferu i odatle se reflektira. Tako je u nekim slučajevima 

moguć televizijski prjjam i na mjestu koje odašiljač uobičajeno ne 

doseže. Brojni različiti oblici antena stoje na raspolaganju. Treba se 

držati osnovnih pravila —> (|) Važan je potrebni prostor za smještaj 

dodatnih kućnih uređaja za uzemljenje gromobrana -> © Visoka 

stabla koja nadvisuju vrh antene mogu predstavljati smetnju u smjeru 

prema odašiljaču, naročito ako se radi o crnogorici Potkrovne antene 

u području VHF imaju smanjen prijam. U području VHF to je 

smanjenje u odnosu prema vanjskim antenama otprilike polovica 

prethodno navedenog Sobne su antene mnogostruko slabije (pomoćne 

antene). Jedna antena trebala bi služiti za prijam dugih, 

srednjih, kratkih i UKV valova, te za više područja TV valova, izvedba 

treba osigurati trajnost i zaštitu od korozije. Kad su uređaji na 

jarbolu, treba provesti statički proračun prema VDE 0855, dio 1 —> 

@ U normalnim okolnostima računa se za jarbol usađen u građu 

krovišta s duljinom uklještenja > 1 m, pri uklještenju u zid > 0,75 m. 

Zbog opasnosti od korozije ne preporučuje se pričvršćivati na aktivni 

dimnjak. Kad su ravni krovovi, treba antenu pričvrstiti na vanjski 

zid. Kod kabelske televizije nema antene Uz kućni priključak treba 

predvidjeti pojačalo priključeno na električnu mrežu 

Postojeća . 

gromobranska^^^l 

instalacija 

Dodirna površina 

š 10 cm 2 

Premoštenje cijevi od 

sintetike ili nekog 

privremenog prekida 

Cu 10 mm 2 

Premoštenje 

brojila za vodu 

Shema gromobranske instalacije 

(Siemens) 

Ako gromobranska 

nstalacija postoji treba 

ostvariti ovu vezu 

Cu 0 8 mm ili NYY 10 mm? 

Šina za uzemljenje 

vanjskih vodova svih 

HF - antenskih kablova 

Pojačalo 

Kućno Uzemljenje 

uzemljenje gromobranske 

instalacije 

Šina za uzemljenje 

vanjskih dijelova 

glavnih vodova

Fizikalne veličine Tehničke veličine i 

oznake u formulama 

Rasvjetno-tehnička jedinica 

i skraćena oznaka 

Tok zračenja Svjetlosni tok Lumen (lm) 

Jačina zračenja Svjetlosna jakost I Candela (cd) 

Jačina ozračenja Jačina osvjetljenja E Lux (lx) 

Gustoća zračenja Gustoća svjetla L (cd/m 2 ) 

Količina zračenja Količina svjetla Q (Im h) 

Ozračje Osvjetljenje H (lx h) 

(T) Fizikalne i tehničke veličine svjetlosnog zračenja 

Strujni vod s reflektorima 

Svjetlosni sustav / svjet. cijevi 

i Svjetlosni sustav s umetnutim 

žaruljama 

0 l rađene vise 

O O O -'9 ' oe svjetiljke, 

okrugle / cilindrične 

o 

• 

Zidni fluter, reflektor 

okrugao / cilindričan 

Ugrađene / viseće svjetiljke, 

kvadrati čne 

Ugrađene / viseće svjetiljke, 

pravokutne 

Rasvjetno tijelo, općenito 

X Rasvjetno tijelo s naznakom 

X 6broja žarulja i snage 

X 

x 

X 

Svjetlosno 

sredstvo 

\ \ 

Q 

Fluter ^ ^ Uplight 

A i 

s A Žarulja opće uporabe 

Q 60 - 200 W o O 

« PAR, R Parabolična 

n reflektorska žarulja 

Reflektorska žarulja 

60 - 300 W 

o O 

= QT Halogena žarulja 

[I 75 - 250 W o o o O 

OT-DE Halogena žarulja s 

n t . • > n dva podnoška 

100-500 W 

ja QT-LV Niskonaponska 

M halogena žarulja 

U 20- 100 W 

OR-LV Niskonaponska reflekt- 

¿J orska halogena žarulja 

/A 20- 100 W 

o o 

o o 

o o 

Rasterna svjetiljka 

N , 

RASVJETA 

, 

Downlight Kvadratična Pravokutna 

T Fluorescentna žarulja 

a = 18 - 58 W o o o o 

ji TC Kompaktna fluoresce- 

M 

Hl 

TC-D 

TC-L 

ntna žarulja 

7 - 55 W 

* HME Žarulja sa živinim 

P\ parama 

U 50 - 400 W 

Nominalna jačina svjetla 

Visina 

prostorije 

Do 

3 m 

Nominalna 

jačina 

rasvjete 

A < 100 W 

A > 100 W 

W 250 < QT 

Prostorije 

a: l- O 

TC-D 

1- 

Parkirne garaže, prostorije za pakiranje • • • • 

PAR 38 

PAR 56 

QT-DE 

QT > 250 W 

QT-LV 

QR-CB-LV 

QR-LV 

RASVJETA 

TC-L 

HME < 80 W 

HME > 80W 

HSE 

HST 

HIT-DE < 70 W 

HIT-DE > 70 W 

HIT < 70 W 

Nusprostorije • • • • • • 

Do 

200 Lux Radionice Do 

200 Lux 

Restorani • • • • • 

• 

Foyeri • • • • • • • 

Standardni uredi, nastavne prostorije, šalter-sale, blagajne • • • 

Prostorije za sjednice • • • • • • • • 

Radionice • • • 

Do Knjižare • • • 

500 Lux Prodavaonice • • • • • • • • 

Izložbene dvorane @ • • • • • • • • 

Muzeji, galerije, svečane dvorane • • • • • • • • • • • • 

Ulazni pretprostori • • • • • • • • 

Obrada podataka, standardni uredi s višim zahtjevima vidljivosti • • 

Radionice • • $ 

Robne kuće • • • 

Do Prodajni centri • 

750 Lux 

Izlozi • • • • • 

Hotelske kuhinje • © 

Koncertni podiji • • • 

Tehničko crtanje, veliki uredi • • 

Skladišta • • • • • 

Radionice • • 

Do 

200 Lux 

Industrijske hale • • • • • • • 

Foyeri Do 

200 Lux 

Restorani 

• 

• 

• • 

• 

• 

• • • 

• 

• 

• 

• 

Crkve • • • • • 

Koncertne dvorane, kazališta • • • 

Radionice • • • • 

Industrijske hale • • • • 

Predavaonice, aule, dvorane za skupove • • • ® 

Do Prodavaonice • • • • • • 

3 m 

do 

5 m 

500 Lux 

Izložbene dvorane, muzeji, galerije slika 

Ulazne dvorane 

Ugostiteljski objekti 

• • • • 

• • 

• • 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• • 

Preko 

5 m 

Sportske dvorane, višenamjenske i gimnastičke dvorane • • • • • • 

Radionice • • • • • • 

Crtaonice • • 

Laboratoriji 

Knjižnice, čitaonice • • • 

Do Izložbene dvorane • # • • • • 

750 Lux Sajamske hale • • 

Robne kuće • • • • • 

Prodajni centri 

Velike kuhinje 

Koncertni podiji • • • ® 

Industrijske hale, strojarnice, rasklopna postrojenja • • • • • 

Do Skladišta s visokim regalima • • 

200 Lux Crkve • • • 

Do 

500 Lux 

Do 

500 Lux 

Koncertne dvorane, kazališta • • • 

Industrijske hale • • • • • 

Muzeji, galerije slika • • • • 

Zračne luke, željezničke postaje, prometne zone • • • • • • • • 

Svečane dvorane • • 

Sportske i višenamjenske dvorane • • • • • 

Industrijske hale • • • • 

Do 

750 Lux 

Auditoriji, predavaonice 

Izložbeni prostori 

Sajamske hale 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

• 

Prodajni centri 

• | 

•1 

• • • 

A = Žarulja opće namjene 

PAR = Parabolična reflektorska žarulja 

R = Reflektorska žarulja 

QT = Halogena žarulja 

QT-DE = Halogena žarulja s dva 

podnoška 

© 

QT-LV = Niskonapon. halog. žarulja 

QR-LV = Niskonapon. reflekt. žarulja 

QR-CB-LV= Niskonapon. reflekt. žarulja, 

hladno svjetlo 

T = Fluorescentna žarulja 

TC = Kompaktna fluorescentna žarulja 

TC-D = Kompaktna fluorescentna žarulja 

4- cijevna 

TC-L = Kompaktna fluorescentna žarulja 

izduženi oblik 

• 

• 

• 

HIT > 70 W 

UJ 

X 

HME = Žarulja sa živinim parama 

HSE = Žarulja s natrijevim parama 

HST = Žarulja s natrij, parama, cijevna 

HIT = Halogena žarulja s metal, parama 

HIE = Halogena žarulja s metalnim 

parama, eliptični oblik 

145

© Direktno osvjetljenje, simetrično Zidni fluter, direktno osvjetljenje 

© 

® Zidni fluter s djelomičnim osvjetlje- 

njem prostorije, na tračničkom razvodu 

© Zidni fluter 

Indirektno osvjetljenje 

(7) Direktno - indirektno osvjetljenje (8) Stropni fluter 

© Podni fluter ® 

146 

RASVJETA 

Vrste rasvjete u prostorijama ^ 

Neposredna, simetrična rasvjeta 0. Preporučuje se za opću 

rasvjetu: radnih prostorija, prostorija za skupove, prostorija za kretanje 

publike i za prometna područja. Da bi se postigla neka zadana 

razina osvijetljenosti, potrebna je relativno mala električna snaga. 

Normirane vrijednosti specifične priključne snage -> s. 149 0 

Kutovi zasjenjenja svjetiljke u prostorijama za rad i okupljanje iznose 

oko 30°, a za vrlo visoki svjetlosni komfor oko 40° i više. Pri projektiranju 

rasvjete treba polaziti od kuta zračenja 70° i 90°. 

Downlight - zidni širokokutni reflektori, zidni reflektori s rasterom 

-> 0. Postavljaju se blizu zidova radi njihove jednolične osvijetljenosti. 

U prostoriji to djeluje kao izravna rasvjeta. 

Zidni širokokutni reflektori u nizu -» ©. Jednolična rasvjeta zidova 

i dijela prostorije. Ovisno o odabranim razmacima svjetiljki postiže 

se jačina osvijetljenosti do 500 lx. Moguća ugradba halogenih 

žarulja ili fluorescentnih žarulja. 

Zidni širokokutni reflektori ugrađeni u strop -» 0. Služe isključivo 

za osvjetljavanje zidova. Upotrebljavaju se halogene žarulje i 

fluorescentne žarulje. 

Downlight uskosnopni reflektori -» Pri pravilnom rasporedu 

svjetiljki na stropu moguća je diferencirana osvijetljenost prostorije. 

Uskosnopni reflektor može se nagibati do 40° i okretati u punom 

krugu od 360°. Koriste se halogene žarulje, naročito one niskonaponske. 

Posredna rasvjeta -» (§). Karakteristika ove rasvjete temelji se na 

doživljaju svijetle prostorije i pri niskoj razini osvijetljenosti i odsutnosti 

refleksnog zasljepljivanja. Preduvjet je dovoljna visina prostorije. 

Potrebno je pažljivo uskladiti rasvjetu i arhitektonske detalje 

stropa. Za rasvjetu radnih mjesta treba sjajnost stropnih svjetiljki 

ograničiti na 400 cd/m 2 . Potrošnja energije je do tri puta viša nego 

pri izravnoj rasvjeti. 

Neposredno - posredna rasvjeta -> ©. Pri povoljnoj visini prostorije 

(h = 3 m) prednost se daje kombinaciji neposredne i posredne 

rasvjete: postiže se doživljaj svijetle prostorije uz prihvatljiv 

utrošak energije (70% neposrednog, 30% posrednog). Pretežno se 

upotrebljavaju fluorescentne žarulje ali mogu se kombinirati s običnim 

žaruljama. 

Stropni širokokutni reflektori, podni širokokutni reflektori -> 

(§) - (9). Primjenjuju se za površinsko osvjetljenje stropa odnosno 

poda. Upotrebljavaju se halogene žarulje ili fluorescentne žarulje a 

moguće su i visotlačne žarulje s električnim pražnjenjem. 

Zidna svjetiljka -> @>. Pretežno za dekorativno osvjetljenje zida - 

mogući i svjetlosni učinci, npr. pomoću filtra za boju i prizmi. U ograničenom 

opsegu i za osvjetljenje stropa i poda. 

Zidni širokokutni u nizu -» ©.Bez osvjetljavanja poda, naročito 

su prikladni za izložbene i muzejske prostore. Vertikalne razine osvijetljenosti 

od 50 lx, 150 lx i 300 lx trebaju se postići kao tipizirane 

vrijednosti za izložbe. Oprema: žarulje i fluorescentne svjetiljke. 

Uskosnopni reflektori u nizu -» Najčešće upotrebljavani kut 

zračenja 10° („Spot"), 30° („Flood") i 90° („Fluter"). Promjene svjetlosnog 

stošca pomoću leća (skulpturna leća i Fresnellova leća) i 

promjene spektra pomoću UV i IR zaštitnih filtara (muzeji, izložbene 

prostorije, prodavaonice) i filtara u boji. Zaštita od zasljepljivanja 

rasterima i zaštitnim zaklonima. 

Zidna svjetiljka, direktno - indirektno 

osvjetljenje © Zidni fluter na tračničkom razvodu Reflektor na tračničkom razvodu

mm VfMífífífíífíííífíMííMMÍiifííííJÍÍÍ}}}} RASVJETA 

© © 4) 

T ® 

b 

i € 

O O 

(D w n í, d T-1 9 5a ' Jteri ' raZmak SVjet " © Downlight, razmak svjetiljki: b - 2a 

rM.y.Y.Y.YîV.y^ úa^va'â^ 

V 

r*~~ acr-io* 

Kut 

.. . . Kut nagiba reflektora za osvjetljenje 

flutera "a a = 30 -'40 ' Stim^Kn) (optimum) ' © * a = 30" - /opi 

(7) Osvjetljenje objekta (§) Osvjetljenje zida reflektorom 

(9) Osvjetljenje zida fluterom 

O 

^ Kut zaklanjanja svjetlosti 

(= 30°/40°/50°) 

Geometrija rasporeda svjetiljki 

Razmaci svjetiljki međusobno i u odnosu prema zidu ovisni su o visini 

prostorije; -» © - @. 

Najpogodniji kut upada svjetla na objekte i područje zidova je od 30° 

(optimalno) do 40° -»(§)-©. 

Kut zaklanjanja snopa svjetlosti kod down!ighta je između 30° (širokosnopna 

svjetlost, zadovoljavajuće ograničenje blještavila) i 50° 

(duboko zračenje svjetlosti visoko ograničenje blještavila) -» 

kod svjetiljki s rasterom od 30° do 40°. 

20 lx Potrebno za raspoznavanje crta lica. Zbog toga je 20 lx horizontalne 

jačine osvjetljenja minimalna vrijednost za interijere izvan radnih 

prostorija. 

200 lx Radne površine djeluju mračno pri jačinama osvjetljenja E < 200 lx. 

Zbog toga je 200 lx min. jačine osvjetljenja za stalno zauzete radne 

prostore. 

2000 lx 2000 lx smatra se optimalnom jačinom osvjetljenja za radne prostorije. 

Faktor 1,5 je najmanja razlika u jačini osvjetljenja koja se još zapaža. 

Iz toga proizlazi stupnjevanje nominalnih jačina osvjetljenja En u 

unutarnjim prostorijama: 20, 30, 50, 75,100,150, 200, 300, 500,750, 

1000, 1500, 2000 itd. 

Jačina osvjetljenja u unutarnjim prostorijama 

Preporučena jačina Područje, djelatnost 

osvjetljenja 

20 30 50 Putovi i radne površine na otvorenom 

50 100 150 Orijentacija u prostorijama pri kratkom zadržavanju 

100 150 200 Radni prostori koji se ne koriste stalno 

200 300 500 Vizualni zadaci, laki 

300 500 750 Vizualni zadaci, srednje teški 

500 750 1000 Vizualni zadaci visokih zahtjeva, npr. uredski poslovi 

750 100 1500 Vizualni zadaci s velikim teškoćama, npr. precizna montaža 

1000 1500 2000 Vizualni zadaci s vrlo velikim teškoćama, npr. kontrolni zadaci 

Iznad 2000 Dodatno osvjetljenje za posebno teške specijalne vizualne zadatke 

02) Preporučene jačine osvjetljenja prema CIE 

Slovna oznaka: IP Primjer: IP 44 

Prva brojčana oznaka: 0-6 Stupanj zaštite od dodira i stranih tijela 

Druga brojčana oznaka: 0-8 Stupanj zaštite od prodora vode 

1. brojčana oznaka, zaštita 2. brojčana oznaka, zaštita 

0 Bez zaštite 0 Bez zaštite 

1 Zaštita od velikih stranih tijela 1 Zaštita od kapanja vode vertikalno 

(> 50 mm) 2 Koso pod kutom do 15° 

2 Od srednje velikih stranih tijela 3 Od vode koja sipi 

(>12 mm) 4 Od vode koja prska 

3 Od malih stranih tijela 5 Od vode u mlazu 

(< 2,5 mm) 6 Protiv prodora vode pri 

4 Od zrnatih stranih tijela preplavljivanju 

(< 1 mm) 7 Od prodora vode pri uronjavanja 

5 Od naslaga prašine 8 Od prodora vode pri potapanju 

6 Od prodora prašine 

03) Vrste zaštite rasvjetnih tijela 

Stupanj Indeks Ra Tipična područja primjene 

1A >90 Biranje boja, galerije 

1B 90 > Ra > 80 Stan, hotel, restoran, ured, škola, bolnica, tiskara, 

tekstilna industrija 

2A 80 > Ra > 70 

70 > Ra > 60 

Industrija 

3 60 > Ra > 40 Industrijska i ostala postrojenja s malim zahtjevima glede 

reprodukcije boje 

4 40 > Ra > 20 Ostalo 

04) Reprodukcija boje žarulje prema DIN 5035 

147

148 

ručju zračenja imati nisku razinu 

sjajnosti 

RASVJETA 

->QP 

Obilježja kakvoće rasvjete 

Dobro rješenje rasvjete mora, uzevši u obzir ekonomičnost, zadovoljiti 

funkcionalne i ergonomske zahtjeve. Osim tih kvantitativnih 

kriterija, treba obratiti pozornost i na kvalitativne, prije svega arhitektonske 

kriterije. 

Kvantitativni kriteriji 

Razina osvijetljenosti 

Kao srednja vrijednost za radne prostorije zahtijeva se između 300 

lx (pojedinačni ured s dnevnim svjetlom) i 750 lx (velika prostorija). 

Viša razina osvijetljenosti moža se uz istu opću razinu postići dodatnim 

osvjetljenjem pojedinog radnog mjesta. 

Smjer svjetla 0 

Preporučuje se da svjetlo na radno mjesto pada sa strane, a preduvjet 

je za to krilati oblik LVK s. 144 Q). 

Ograničenje blještavila 0 - 0 

Ograničenje blještavila odnosi se na područja neposrednog bliještanja, 

refleksnog bliještanja i zrcalnih refleksa na ekranima. 

Ograničenje neposrednog bliještanja postiže se primjenom svjetiljki 

s kutom zaklanjanja (kut zasjenjenja) š 30°. 

Ograničenje refleksnog bliještanja postiže se bočnim upadom svjetla 

na radno mjesto, u kombinaciji sa zagasitim površinama oko radnog 

mjesta 0 

Ograničenje zrcalnih refleksa ekrana postiže se odgovarajućim izborom 

postavljanja ekrana. Svjetiljke koje bi se unatoč tomu mogle 

reflektirati moraju imati sjajnost ž 200 cd/m 2 (primijeniti reflektore 

visokog sjaja). 

Raspodjela sjajnosti 

Harmonična raspodjela sjajnosti posljedica je pažljivog usklađivanja 

svih stupnjeva refleksije u prostoriji 0 Sjajnost pri posrednoj 

rasvjeti ne smije prijeći 400 cd/m 2 . 

Boja svjetla i reprodukcija boje s. 147 @ 

Boja svjetla određuje se izborom žarulje. Razlikuju se tri grupe: toplo 

bijelo svjetlo (temperatura boje ispod 3300 K), neutralno bijelo 

svjetlo (3300 K - 5000 K) i bijelo poput dnevnog svjetla (više od 5000 

K). Za urede se najčešće biraju izvori svjetla tople ili neutralne bijele 

boje. Pri reprodukciji boje, što uglavnom ovisi o spektralnom sastavu 

svjetla, treba nastojati da se generalno postigne stupanj 1 

(vrlo dobra reprodukcija boje). 

Proračun jačine osvijetljenosti točke -> (§) 

Jačine osvijetljenosti (horizontalno Eh i vertikalno Ev), koje proizvode 

pojedinačne svjetiljke, mogu se odrediti na osnovi fotometrijskog 

zakona razmaka iz jačine svjetla i geometrije prostorije (visina h, 

razmak d i kut upada svjetla a). 

Stupanj 

refleksije % 

Stupanj 

refleksije % 

Materijali za izradu svjetiljk 

Aluminij, čist, visokopoliran 80 do 87 Mort svijetli, vap. žbuka 40 do 45 

Aluminij, eloksiran, zagasit 80 do 85 Mort taman 15 do 25 

Aluminij, poliran 65 do 75 Pješčenjak 20 do 40 

Aluminij, zagasit 55 do 76 Šperploča, sirova 25 do 40 

Aluminij, obojen, zagasit 55 do 65 Cement, beton, sirov 20 do 30 

Krom, poliran 60 do 70 Opeka, crvena, nova 10 do 15 

Emajl, bijel 65 do 75 

Lak sasvim bijel 80 do 85 Boje 

Bakar, visokopoliran 60 do 70 Bijela 75 do 85 

Mjed, visokopolirana 70 do 75 Svijetlo siva 40 do 60 

Nikal, visokopoliran 50 do 60 Srednje siva 25 do 35 

Papir, bijel 70 do 80 Tamno siva 10 do 15 

Srebrna pozadina ogledala 80 do 88 Svijetlo plava 40 do 50 

Srebro, visokopolirano 90 do 92 Tamno plava 15 do 20 

Svijetlo zelena 45 do 55 

Građevinski materijali Tamno zelena 15 do 20 

Hrastovina, svijetla, polirana 25 do 35 Svijetlo žuta 60 do 70 

Hrastovina, tamna, polirana 10 do 15 Smeđa 20 do 30 

Granit 20 do 25 Svijetlo crvena 45 do 55 

Vapnenac 35 do 55 Tamno crvena 15 do 20 

Mramor, poliran 30 do 70 

Stupanj refleksije rasvjetno - tehničkih materijala

Specifična priključna snaga P* W/m 2 

za 100 lx pri visini 3 m, površina = 100 m 2 

i refleksiji 0,7/0,5/0,2 

© Specifična priključna snaga P* za 

O A 

öQTe 

tC 

TC-L 

T26 

12 W/m 2 

10 W/m 2 

5 W/m 2 

5 W/m 2 

4 W/m 2 

3 W/m 2 

različite tipove žarulja 

. o . 

. ffl .ffl. ® ffl^. 

. O® 0© 

O ffl O ffl Offl o 

' o 9 

® ffl • EB« ffl « 

• o • 

© Proračun jačine osvjetljenja za 

neku unutarnju prostoriju 

6,00 m 

(?) Proračun za uredsku prostoriju 

Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo 

(ERCO) 

(6) Svjetleća struktura (ERCO) 

© Ugrađeno rasterno rasvjetno tijelo 

(ERCO) 

Korekcijski faktor k 

Visina Površini Stupanj refleksije 

H A[m 2 ] 070502 050201 000 

svjetlo srednje tamno 

Do 20 0,75 0,65 0,60 

3 m 50 0,90 0,80 0,75 

S100 1,00 0,90 0,85 

3-5m 20 0,55 0,45 0,40 

50 0,75 0,65 0,60 

S100 0,90 0,80 0,75 

5-7m 50 0,55 0,45 0,40 

S100 0,75 0,65 0,60 

(2) Tablica korekcijskih faktora 

Primjer: 

Površina prostorije A = 100 m 2 

Visina prostorije H = 3 m 

Stupnjevi refleksije 0,5/0,2/0,1 (srednja refleksija) 

Tip rasvjetnog tijela @ • 

P* = 4 W/m 2 (komp fluorescentna žarulja) 

P = 9 • 45 W = 405 W 

Tip rasvjetnog tijela ® : 

P* = 12 W/m ? (standardna žarulja) 

P = 8 100 W = 800 W 

Tip rasvjetnog tijela (£). 

P* = 10 W/m 2 (halogena žarulja) 

P = 16 • 20 W= 320 W 

Formula -> @ 

E _ (100 • 405 100 ' 800 , 100 • 320 , 0 0 

n 100 -4 100 12 100 10 ' ' 

En = 180 lx 

A = 24 m 2 

k = 0,75 (svjetla refleksija) 

P- = 3 W/m 2 

P =4 90 W = 360 W 

100 • 4 

En = 24 3 

En = 375 Ix 

0,75 

RASVJETA 

Proračun srednjih jakosti osvijetljenosti—» CD 

U praksi često treba približno odrediti srednje jakosti osvijetljenosti 

(En) za danu električnu priključnu snagu žarulja, odnosno odrediti 

potrebnu električnu priključnu snagu P za zahtijevanu razinu osvijetljenosti. 

En i P mogu se prema formuli © približno odrediti. Za 

to potrebna specifična priključna snaga P* ovisi o primijenjenom tipu 

žarulje 0. Ona se odnosi na neposredno osvjetljenje. Korekcijski 

faktor k ovisi o veličini prostorije i stupnju refleksije zidova, stropa 

i poda (2). 

Predviđaju li se u prostoriji upotrijebiti različiti tipovi žarulja, treba 

komponente proračunati pojedinačno i na kraju zbrojiti -» ©. 

Proračun osvijetljenosti pomoću specifične priključne snage može 

se primijeniti i za uredske prostorije. Dvoosna prostorija površine 24 

m 2 , u prikazanom primjeru opremljena je četirima žaruljama sa po 

dvije žarulje od 36 W (priključna snaga obuhvaća i uređaj za pretpaljenje 

90 W). Proračunom prema -» © dobije se jačina osvijetljenosti 

od približno 375 lx. 

Za uredske se prostorije često, osim konvencionalnih zrcalnih rasternih 

svjetiljki, postavljaju i kvadratične rasterne svjetiljke s kompaktnim 

fluorescentnim svjetiljkama -» © ili svjetleće strukture -» 

© .Svjetleće strukture omogućuju i kombinaciju sa strujnim napojnim 

trakama i reflektorima. 

Osvjetljenje zgrada 

Pri osvjetljenju zgrada proračunava se potrebni svjetlosni tok žarulja 

koje će se postaviti na osnovi formule -> Sjajnost iznosi od 

3 cd/m 2 (slobodno stojeći objekti) i 16 cd/m 2 (objekti u vrlo svijetloj 

okolini). 

En = 1 ° ° P k 

A P 

En A P* 1 

P 100 k 

E„ Nominalna jačina osvjetljenja (lx) 

P Priključna snaga (W) 

P* Specifična priključna snaga (W/m 2 ) -> (i) 

A Tlocrtna površina prostorije 

k Korekcijski faktor -> (2) 

(8) Formula za srednju jačinu osvjetljenja E„ i priključnu snagu P 

Proračunska formula za svetlosni tok 

svjetiljke 

^ t L A 

ct>= NB P 

Sjajnost za osvjetljenje 

Objekt (cd/m 2 ) L 

Slobodno stojeći 

Tamna okolina 

Srednje svijetla okolina 

Vrlo svijetla okolina 

3 - 6,5 

6,5- 10 

10 -13 

13 -16 

Stupanj učinkovitosti osv jetljenja 

1B 

Velika površina 

Mala površina 

Velika udaljenost 

Tornjevi 

0,4 

0,3 

0,2 

Potreban svjetlosni tok svjetiljki za osvjetljenje 

= potrebni svjetlosni tok 

L = srednja sjajnost (cd/m 2 ) 

A = površina osvjetljavanja 

rjB = stupanj učinkovitosti osvjetljenja 

p = stupanj refleksije građ. materijala 

Stupanj refleksije pri osv etljenju 

Građevinski materijal P 

Opeka bijelo glazirana 0,85 

Mramor bijeli 0,6 

Žbuka svjetla 0,3-0,5 

Žbuka tamna 0,2-0,3 

Pješčenjak svjetli 0,3-0,4 

Pješčenjak tamni 0,1-0,2 

Opeka svjetla 0,3-0,4 

Opeka tamna 0,1-0,2 

Drvo svjetlo 0,3-0,5 

Granit 0,1-0,2 

15 10 20 15^5" 

Ô) Preporučene mjere za električne vodove u stambenim prostorijama u cm 

149

RASVJETA 

Toplo bijelo Neutralno bijelo Bijelo kao dnevno svjetlo 

Boje svjetla (PHILIPS) 76 29 827 927 830 ' 930 25 33 840 940 950 865 965 54 

Stupanj reprodukcije boje 3 1B 1A 1B 1A 2A 2B 1B 1A 1A 1B 1A 2A 

Prodavaonice 

Živžne namirnice • X X 

Meso X X 

Tekstil, koža X • X • X 

Namještaj, sagovi X X X X 

Pribor za sport i igre, papir X X 

Foto, satovi, nakit X • X • 

Kozmetika, frizer • X • X • X 

Cvijeće • X X X 

Pecivo X 

Hlađena roba X 

Sir, voće, povrće X 

Riba X 

Robne kuće, prodajni centri X X X X X 

Industrija, obrt 

Radionice • X 

Elektrotehnika, strojogradnja • X X 

Tekstilna industrija X X 

Tiskare, grafički obrt • X X • X 

Ispitivanje boja X X 

Lakimica X • X • 

Skladište, transport • X 

Uzgoj biljaka X 

Obrada drva X X X 

Ljevaonice, valjaonice • • 

Laboratorij X X X 

Ispitivanje boja X X 

Uredi i uprava 

Uredi, hodnici X X 

Dvorane za sjednice X X 

Školski i nastavni prostori 

Predavaonice, razredi, dječji vrtići X X 

Knjižnice, čitaonice X X 

Društvene prostorije 

Restorani, ugostiteljstvo, hoteli X X 

Kazališta, koncert, dvorane, foyeri X 

Prostorije za priredbe 

Izložbene i sajamske hale X X 

Sportske i višenamjenske dvorane X X 

Galerije, muzeji X X 

Klinike i ordinacije 

Dijagnostika i tretman • • 

Bolesničke sobe, čekaonice • X • X 

Stanovi 

Dnevni boravak X X 

Kuhinja, kupaonica, hobi, podrum X X X X 

Vanjska rasvjeta 

Ulice, staze, pješačke zone X X 

Osvjetljenje vert. signalizacije X 

Q Pravilna primjena fluorescentnih žarulja = preporučuje se • = može se primijeniti 

150

Smjernice za radna mjesta "Umjetno osvjetljenje" ASR 7/3 

kao i DIN 5035 dio 2 (izvod) 

Tablica nominalnih jačina osvjetljenja, smjernice za radna mjesta 

Vrsta prostorije 

Vrsta djelatnosti 

Opći prostori: 

Prometne zone u spremištima 50 

Skladišni prostori 50 

Sklad, prost, u kojima se roba traži 100 

Sklad, prost, u kojima treba nešto pročitati 200 

Prolazi u visokoregalnim skladištima 20 

Pult za izdavanje 200 

Otprema 200 

Kantine 200 

Ostale prostorije za odmor 100 

Gimnastičke prostorije 300 

Garderobe 100 

Praonice 100 

Toalete 100 

Sanitetske prostorije 500 

Strojarnice 100 

Opskrba energijom 100 

Pošta 500 

Telefonska centrala 300 

Prometnice u zgradama: 

Za osobe 50 

Za vozila 100 

Stubišta 100 

Utovarne / istovarne rampe 100 

Uredske i slične prostorije: 

Uredske prostorije s radnim 

mjestima blizu prozora 300 

Uredske prostorije 500 

Veliki uredi / grupni uredi: 

Visoka refleksija 750 

Srednja refleksija 1000 

Tehničko crtanje 750 

Prostorije za razgovor 300 

Prijamne prostorije 100 

Prostorije za promet publike 200 

Obrada podataka 500 

Kemijska industrija: 

Postrojenja s daljinskim upravljanjem 50 

Postrojenja s povremenim ručnim 

intervencijama 100 

Stalno zaposjednuta radna mjesta 

u postrojenjima tehnoloških procesa 200 

Održavanje 300 

Laboratoriji 300 

Radovi s povećanim vizualnim 

opterećenjem 500 

Kontrola boja 1000 

Industrija cementa, keramika, 

staklarski obrt: 

Radna mjesta ili zone uz peći, 

mješalice ili mlinove 200 

Valjanje, prešanje, oblikovanje, 

puhanje stakla 300 

En/lx Vrsta prostorije 


Brušenje, jetkanje, poliranje stakla, 

oblikovanje staklenih instrumenata 500 

Dekoraterski radovi 500 

Ručno brušenje i graviranje 750 

Fini radovi 1000 

Talionice, čeličane, valjaonice, 

velike ljevaonice 

Proizvodna postrojenja automatizirana50 

Proiz. post. s ljudskim intervencijama 100 

Stalno zaposjednuta radna mjesta 

u proizvodnim postrojenjima 200 


Kontrolna mjesta 500 

Obrada i prerada metala: 

Kovanje malih komada 200 

Zavarivanje 300 

Grubi i srednji radovi sa strojevima 300 

Fini radovi sa strojevima 500 


Hladne valjaonice 200 

Vučena žica 300 

Prerada teških limova 200 

Prerada lakih limova 300 

Izrada ručnog alata 500 

Montaža, gruba 200 

Montaža, srednje fina 300 

Montaža, fina 500 

Oblikovanje kovanjem 200 

Ljevaonice, podrum itd. 50 

Platforme 100 

Priprema pijeska 200 

Čišćenje odljevaka 200 

Radna mjesta na mješalici 200 

Ljevaoničke hale 200 

Izljevna mjesta 200 

Strojno oblikovanje 200 

Ručno oblikovanje 300 

Izrada kalupa 300 

Modelarstvo 500 

Galvanizacija 300 

Ličenje 300 


Izrada alata, fina mehanika 1000 

Karoseristički radovi 500 

Lakirnica 750 

Noćna lakirnica 1000 

Tapetarski radovi 500 

Završna montaža 500 

Inspekcija 750 

Energetska postrojenja: 

Pogon za snabdijevanje 50 

Kotlovnica 100 

Prostorija za izjednačenje tlaka 200 

Strojarnice 100 

Nusprostorije 50 

En/lx Vrsta prostorije 


Rasklopna postrojenja u zgradama 100 

Rasklopna postrojenja na otvorenom 20 


Revizije 500 

Elektrotehnička industrija: 

Proizvodnja kablova i vodova, 

montažni radovi, namotavanje 

grubom žicom 

Montaža telefonskih aparata, 

namotavanje srednjom žicom 

Montaža finih aparata, 

podešavanje, ispitivanje 

Montaža najfinijih dijelova, 

elektroničkih dijelova 

Umjetno krpanje 

Industrija nakita i satova: 

Proizvodnja nakita 

Obrada dragog kamenja 

Urarska i optičarska radionica 

Obrada i prerada drva: 

Parenje 

Piljenje 

Sastavljanje 

Izbor furnira, lakiranje, 

modelska stolarija 

Rad na strojevima za obradu 

drva 

Oplemenjivanje drva 

Kontrola 

En/ix Vrsta prostorije 


300 

500 

1000 

1500 

1500 

1000 

1500 

1500 

100 

200 

200 

500 

500 

500 

750 

Izrada i obrada papira, grafički obrt: 

Brušenje drva 200 

Strojevi za papir, 

proizvodnja kartonaže 300 

Knjigovežnica, izrada tapeta 300 

Krojenje, pozlaćivanje, prešanje 

i jetkanje klišeja, radovi na 

kamenu i pločama, tiskarski 

strojevi, izrada matrica 500 

Ručni tisak, sortiranje papira 750 

Retuširanje, litografija, 

ručno i strojno slaganje, 

oblikovanje sloga 1000 

Kontrola boja pri višebojnom tisku 1500 

Urezivanje u čelik i bakar 2000 

Kožarska industrija: 

Rad na buradi 

Prerada koža 

Sedlarski radovi 

Bojenje kože 

Kontrola kvalitete, 

Srednji zahtjevi 

200 

300 

500 

750 

750 

RASVJETA 

En/lx 

Kontrola kvalitete 

Visoki zahtjevi 1000 

Kontrola kvalitete 

Vrlo visoki zahtjevi 1500 

Ispitivanje boje 1000 

Proizvodnja i prerada tekstila: 

Radna mjesta u kupkama 200 

Predionice 300 

Bojenje 300 

Predenje, pletenje, tkanje 500 

Šivanje, tisak na tekstilu 750 

Kitničarstvo 750 

Ukrašavanje 1000 

Kontrola robe, kontrola boja 1000 

Prehrambena industrija i industrija 

potrošne robe: 

Opća radna mjesta 200 

Miješanje, raspakiranje 300 

Klaonice, mljekare, mlinovi 300 

Rezanje i sortiranje 300 

Proizvodnja delikatesa 

i cigareta 500 

Kontrola proizvoda, dekoriranje, 

sortiranje 500 

Laboratoriji 1000 

Trgovina na veliko i malo: 

Prodajni prostori, 

stalna radna mjesta 300 

Radna mjesta uz blagajnu 500 

Zanatstvo i obrtništvo 

(primjeri iz različitih struka): 

Ličenje čeličnih konstrukcija 200 

Predmontaža uređaja za grijanje 

i ventilaciju 200 

Bravarija 300 

Automehaničarske radionice 300 

Građevna stolarija 300 

Radionice za razne popravke 500 

Radionice za radio i TV aparate 500 

Pogoni uslužnih djelatnosti: 

Hoteli i gostionice, prijam 200 

Kuhinja 500 

Blagovaonica 200 

Buffet 300 

Dvorane za sjednice 300 

Restorani sa samoposluživanjem 300 

Praonice, pranje 300 

Strojno glačanje 300 

Ručno glačanje 300 

Sortiranje 300 

Kontrola 1000 

Frizer 500 

Kozmetičar 750 

151

O CT 

r^JLJE 

© 

Planparalelna 

ploča 

f 

I 

I 

I 

I 

I 

izvedba rastera 

- b — 

(i) Paralelni raster 

(2) Paralelni kosi raster 

(3) Dijagonalni raster 

© propusnost prozirnog ® Difuzna propusnost 

stakla, sa smicanjem opalnog mliječnog 

kosih zraka 

s,akla ' aiabastera ltd - 

Materijal Rasipanje 

Debljina 

mm 

(4) Dijagonalni kosi raster 

\ 

N 

V 

s 

(5) Razmještaj svjetljki a = 2 /3 d 

Refleksija 

% 

(8) Mješovita propusnost 

ornament - 

stakla, svile, svjetlog 

opalnog stakla itd. 

Propusnost 

% 

Apsorpcija 

% 

Prozirno staklo Nikakve 2-4 6-8 90-92 2-4 

Ornament staklo Malo 3,2-5,9 7-24 57-90 3-21 

Prozirno staklo, izvana matirano Malo 1,75-3,1 7-20 63-87 4-17 

Prozirno staklo, iznutra matirano Malo 1,75-3,1 6-16 77-89 3-11 

Opalna stakla: grupa 1 Dobro 1,7-3,6 40-66 12-38 20-31 

grupa 2 Dobro 1,7-2,5 43-54 37-51 6-11 

grupa 3 Dobro 1,4-3,5 65-78 13-35 4-10 

Naborana grupa 1 Dobro 1,9-2,9 31 -45 47-66 3-10 

opalna stakla grupa 2 Dobro 2,8-3,3 54-67 27-35 8-11 

Opalno staklo u boji: crveno Dobro 2-3 64-69 2-4 29-34 

narančasto Dobro 2-3 63-68 6-10 22-31 

zeleno Dobro 2-3 60-66 3-9 30-31 

Opalinsko staklo Malo 2,2-2,5 13-28 58-84 2-14 

Porculan Dobro 3,0 72-77 2-8 20-21 

Mramor, poliran Dobro 7,3-10 30-71 3-8 24-65 

Mramor, natopljen Dobro 3-5 27-54 12-40 11 - 49 

Alabaster Dobro 11,2-13,4 49-67 17-30 14-21 

Karton, slabo obojen Dobro 69 8 23 

Pergament, neobojen Dobro 48 42 10 

Pergament, obojen svjetlo žuto Dobro 37 41 22 

Pergament, tamno žut Dobro 36 14 50 

Svila, bijela 28-38 61-71 1 

Svila, obojena 5-24 13-54 27-80 

Pamučna tkanina 68 28 4 

Resopal, toniran 1,1-2,8 32-39 20-36 26-48 

Pollopas, svjetao 1,2-1,6 46-48 25-33 21-28 

Celon, bijel (zamućen) 1,0 55 17 28 

Celon, žut (zamućen) 1,0 36 9 55 

Celon, plav (zamućen) 1,0 12 4 84 

Celon, zelen (zamućen) 1 0 12 4 84 

Kristalno staklo 6-8 8 88 4 

Armirano staklo 6-8 9 74 17 

Sirovo staklo 4-6 8 88 4 

Staklo za zaštitu od sunca 2,0 6 38 56 

(zeleno) 

(9) Svjetlosno - tehnička svojstva građevinskih materijala koji propuštaju svjetlo 

152 

RASVJETA 

FLUORESCENTNE CIJEVI ZA REKLAMNE PLOČE 

Proizvoljno vođenje linije, sve vrste pisma, ornamenata i likovnih 

prikaza. Lako reguliranje (pomoću otpornika ili transformatora), uobičajena 

primjena za kinodvorane, kazališta, prodavaonice, reklamu. 

U uredima i poslovnim zgradama potrebna je rasterska obloga 

ispod fluorescentnih cijevi. Svjetlo pretežno pada izravno prema 

dolje ®-©. 

Svjetleće trake i svjetiljke u izduženim poljima omogućuju jednoličnu 

opću osvijetljenost s blagom pojavom sjene, slično dnevnoj 

svjetlosti. 

Visokotlačne živine žarulje sa svjetlećim medijem (HQL) upotrebljavaju 

se za rasvjetu tvornica i radionica, a također i za vanjsku rasvjetu. 

Žarulje za mješovito svjetlo sa svjetlećim medijem (HWL) daju 

svjetlo slično dnevnom, s dobrom reprodukcijom boje. Žarulje su 

bez startera u normalnom grlu (npr. u grlu za standardnu žarulju). 

PROZIRNA, SVJETLOPROPUSNA GRADIVA 

Pri određivanju veličine, oblikovanju boja, dimenzioniranju prozora 

i osvijetljenosti prostorija važno je poznavati svjetlopropusnost, rasipanje 

i refleksiju građevnih materijala za postizanje umjetničkog i 

ekonomskog učinka. 

Razlikuju se: materijali koji reflektiraju svjetlo (9) s usmjerenom, 

potpuno difuznom i djelomično difuznom refleksijom i svjetlopropusni 

materijali s usmjerenom (§), difuznom (?) i mješovitom 

propusnošću -» (S). 

Treba napomenuti: matirana stakla s unutarnjim matiranjem (preporučljivo 

i s obzirom na manje prljanje) apsorbiraju manje svjetla 

od onih s vanjskim matiranjem tablica (9). 

Svilena sjenila u boji, s bijelom podstavom, imaju, uz malo smanjenje 

propusnosti, oko 20% manju apsorpciju od nepodstavljenih. 

Stakla za dnevnu svjetlost, kojima je zadaća da boju električne 

rasvjete učine sličnom dnevnoj svjetlosti, apsorbiraju oko 35%, dok 

ona koja se trebaju približiti difuznoj svjetlosti neba apsorbiraju 

60 - 80%. 

Prozorska stakla prozirna stakla, propuštaju 65 - 95% svjetla, ovisno 

o kakvoći. Prema dr. Kleffneru -» QP zbog loše prozirnosti stakla, 

naročito ako su dvostruka i trostruka, može doći do tolike 

apsorpcije svjetla da se, zbog toga potrebno povećanje površine 

prozora, bitno naruši toplinska izolacija. 

STAKLO, informacije: 

Flachglas AG, Auf der Reihe 2, Gelsenkirchen-Rotthausen 

Interpane, Postfach 20, Lauenförde 

Gerresheimer Glas AG, Heyestraße 178, Düsseldorf 

VEGLA Vereinigte Glaswerke GmbH, Viktoriaallee 3-5, Aachen 

Staklo vučeno mehaniziranim postupkom izlazi iz stroja spremno za 

uporabu bez daljnje obrade. Ono je jasno prozirno, bezbojno, jednolike 

debljine, obostrano ravnih sjajnih površina. Svjetlopropusnost 

je 91 - 93%. 

Klasifikacija: 

Klasa 1: najbolja trgovačka roba prema DIN-u 1249, za stambene i 

uredske prostorije. 

Klasa 2: građevno staklo za tvornice, skladišta, podrumske i tavanske 

prozore. 

Za pojedinu prostoriju treba upotrijebiti samo staklo iste klase. 

Primjena' ostakljenje prozora, izloga, vrata, razdjelnih stijena, 

namještaj, sigurnosno staklo, dvostruke ploče. Dodatna obrada: 

brušenje, nagrizanje, matiranje, pečenje, oblaganje, bojenje, savijanje. 

Posebno staklo za specijalne namjene u svim debljinama, kao 

obloženo staklo, staklo za suhe ploče, automobilsko staklo, sigurnosno 

staklo.

Kompaktno staklo sa Od dvije 

zavarenim rubom staklene ploče 

© Izolacijsko staklo 

Zrak u 

prostoriji 

Izvana 

10° 

Zrak u 

prostorijj_ 

Opadanje + 21° 

23° 

Staklo 

-2° 

Izvanai 

Od tri staklene ploče 

Zrak u 

prostoriji 

[Opa- 11° +21° 

danje 

Staklo + 10° 

fevjna naJ: 

- 10' 

(2) Toplinsko zračenje kod jednostrukog, izolacijskog i trostrukog ostakljenja 

Mnogokut Zaobljeni uglovi 

Mogućnost isporuke modela oblika stakla (primjeri) 

Dulja stranica u cm (širina) 

50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 

(?) Preporučene debljine stakla za visinu ugradbe do 8 m 

Zaobljeni uglovi 

JOpadanje 8' 

Staklo ^13° 

Preporuka za debljinu 

vanjske i unutarnje staklene 

ploče kod izolacijskog stakla 

visine ugradbe do 8 m 

(opterećenje vjetrom = 0,75 

kN/m 2 odn. 750 pa) 

STAKLO 

IZOLACIJSKO STAKLO 

Višestruko izolacijsko staklo element je ostakljenja koji se sastoji od 

dviju ili više staklenih ploča 0 (prozorsko staklo, zrcalno staklo, 

lijevano staklo, ravno staklo) koje su međusobno odvojene jednim 

međuprostorom ili više njih ispunjenih zrakom ili plinom. Višestruko 

izolacijsko staklo pruža, ovisno o izvedbi, visoku termoizolaciju 

i/ili akustičnu izolaciju (npr. akustično izolacijsko staklo, staklo za 

zaštitu od sunca, spregnuto staklo s međuslojem). U međuprostoru 

se nalazi osušeni zrak ili specijalni plin. S obzirom na različitost rubnih 

spojeva izolacijsko se staklo dijeli u tri grupe: kompaktno izolacijsko 

staklo ©A, lemljeno izolacijsko staklo © B, izolacijsko 

staklo s rubnim spojem od organskog materijala © B. 

k-Wert 

SZR 

8 Površina m 2 

8 

Više sloj no iz olacijskt staklo Dd 

2xC PTIFLC AT-zrca nog sta da 

4 mm 

5 mm 

6 mm 

8 mm 

10 mm 12 mm 

Širina u cm 141 185 185 300 300 300 

Visina u cm 240 300 500 500 500 500 

k vrijedn. 

W/m 2 K* 

3,4 3,4 3,8 8,0 10,0 10,0 3,2 

Odnos stranica 1:6 1:10 1:10 1:10 1:10 1:10 

Ukupna debljina u mm 16 18 20 24 28 32 

Širina u cm 141 245 280 300 300 300 

Visina u cm 240 300 500 500 500 500 


10 

3,4 6,0 8,0 10,0 10,0 10,0 3,1 



Širina u cm 141 245 280 300 300 300 

Visina u cm 240 300 500 500 500 500 


12 

3,4 6,0 8,0 12,0 12,0 10,0 3,0 



Tolerancije debljine u mm ± 1,0 ± 1,0 ±1,0 ± 1,0 ± 1,0 ± 1,0 

Tolerancije veličine u mm ± 1,5 ±2,0 ±2,0 ±2,0 ±2,0 ±2,0 

Masa kg/m 2 20 25 30 40 50 60 

(5) Dvostruko izolacijsko staklo 

Podaci OPTIFLOAT u mm 

SZR u mm 

4 4 4 

(8,5) (8,5) 

5 5 5 

(8,5) (8,5) 

4 4 4 

(6) (6) 

5 5 5 

(6) (6) 

k-vrijednost (W/m 2 K)* 1,9 1,9 2,0 2,0 

Propusnost svjetla % 74 72 74 72 

Debljina elemenata u mm 29 32 24 27 

Max. duljina stranice u cm 141x 240 180x240 141x240 180x240 

Min. dimenzije u cm 2 

24x24 24x24 24x24 24x24 

Odnos stranica 1:6 1:6 1:6 1:6 

Max .površina u m 2 

Masa u kg/m 2 

Tolerancija deblj.:-1 mm / +2 mm 

Tolerancija vel. ±2,0 mm 

(6) Trostruko izolacijsko staklo 

Dulja stranica u cm (širina) 

0 50 100 150 200 250 300 350 400 450 500 

3,4 3,4 3,4 3,4 

ca. 30 ca. 38 ca. 30 ca. 38 

'Ispitano prema DIN 52619 

(7) Preporučena debljina stakla za visinu ugradbe do 20 m 

20m(= 1,2 kN/m 2 1200 

Pa) 

153

Sloj za zaštitu od 

sunca ~~ 

Solarnoizolacijsko staklo © 

svjetla 

Q. 

F propusnost 

Titan 

Tl % 

Refleksija svjetla 

izvana/iznutra 

RL % 

K 

u W/m 

o 

c 

vi 

3 

CL 

O „ vrijedn. 

O.Ž? 

§ k- 

Dl- 1) 

(12 mm) 

Propusnost ukupne 

energije 

g % 

Upadno 

zračenje 

100% 

Refleksija 

svjetla prema 

i2D 

Refleksija 

zraCenja 

prema van 

Transmisija 

svjetla 

> 

Transmisija zračenja 

14% 

Sekundarna 

predaja , 

Solarnoizolacijsko staklo 

zlato 30/17 

Prosječni faktor 

propusnosti b 

Brojčana oznaka 

selektivnost S 

o 

i> 

max. dimenzije 

cmxcm 

66/43 | 66 | 21 | 18 | 17 | 1,4 | 43 | 0,49 | 1,53 | 260x500 

Auresin 

66/44 

50/32 

49/32 

45/39 

40/26 

39/28 

Zlato 

40/26 

30/23 

Srebro 

50/35 

50/30 

49/43 

48/48 

37/32 

36/33 

36/22 

15/22 

Bronca 

49/33 

36/26 

Neutralno 

51/39 

51/38 

Zeleno 

37/20 

38/28 

Sivo 

47/51 

43/39 

ČUDO 

(za uspor 

66 

50 

49 

45 

40 

39 

40 

30 

50 

50 

49 

48 

37 

36 

36 

15 

49 

36 

51 

51 

37 

38 

47 

43 

78 

edbu) 

15 

19 

38 

30 

32 

26 

11 

16 

36 

17 

22 

11 

25 

18 36 

40 

40 

37 

36 

39 

40 

46 

48 

26 

16 

26 

35 

34 

22 

21 

14 

26 

45 

42 

35 

46 

11 

16 30 

10 

25 

34 

36 

17 

6 

7 22 

17 

(3) Solarnoizolacijsko staklo 

7 

9 

10 

11 

8 

9 

11 

11 

14 

18 

14 

13 

8 

8 

9 

8 

12 

8 

1.4 

1.5 

1.4 

1.5 

1.3 

1.4 

1,4 

1,4 

1.4 

1.3 

1.5 

1,5 

1.5 

1.4 

1,2 

2.6 

1,4 

1,4 

44 

32 

32 

39 

26 

28 

26 

23 

35 

30 

43 

48 

32 

33 

22 

22 

33 

26 

15 I 1,6 | 39 

18 1,6 38 

3 

8 

27 

18 

1,4 

1,4 

2,9 

1,5 

20 

28 

51 

39 

0,50 

0,37 

0,37 

0,45 

0,30 

0,32 

0,30 

0,26 

0,40 

0,34 

0,49 

0,55 

0,37 

0,38 

0,25 

0,25 

0,38 

0,30 

0,45 

0,44 

0,23 

0,32 

0,59 

0,45 

1,50 

1,56 

1.53 

1,15 

1.54 

1,40 

1,54 

1,30 

1,43 

1,67 

1,14 

1,00 

1.16 

1,09 

1,64 

0,68 

1,48 

1,38 

1,31 

1,34 

1,85 

1,36 

0,92 

1,09 

15 15 98 3,0 72 0,83 1,08 

SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 

240x340 

240x340 

260x500 

240x340 

240x340 

240x340 

240x340 

240x340 

240x340 

260x500 

240x340 

240x340 

240x340 

240x340 

240x340 

200x340 

240x340 

240x340 

240x340 

300x500 

260x500 

240 x 340 

240x340 

240x340 

Solarnoizolacijsko staklo odlikuje se visokom svjetlopropusnošću 

uz istodobno što manju propusnost ukupne energije. To je omogućeno 

vrlo tankim filmom plemenite kovine koja je nanesena na 

unutarnju stranu prema prostoru između stakala. Osim dobrih 

svojstava solarne izolacije, takvo staklo s vrijednostima k 1,2 

W/m 2 K ispunjava sve zahtjeve glede visokog stupnja termoizolacije. 

Zahvaljujući velikom izboru boja i koloristički neutralnim tipovima, 

nude se mnoge mogućnosti oblikovanja, uz dopunu pomoću prikladno 

obojenih jednostrukih i dvostrukih fasadnih ploča. Solarnoizolacijsko 

staklo može se kombinirati s akustičnim izolacijskim 

staklom, jednostrukim sigurnosnim staklom, spregnutim sigurnosnim 

staklom, oklopnim izolacijskim staklom, lijevanim staklom / ornamentnim 

staklom kao vanjska ili unutrašnja ploča. Nije moguća 

kombinacija s armiranim staklom. 

Svaki se tip stakla označava bojom (gledano izvana) i parom brojčanih 

vrijednosti oznaka, od kojih prva daje propusnost svjetla a 

druga propusnost ukupne energije u postocima. Primjer: auresin 

(= modro) 40/26. 

154 

SOLARNOIZOLACIJSKO STAKLO 

Svjetlopropusnost TL je u rasponu valnih duljina svjetla od 380 do 

780 nm (nanometara) u odnosu na svjetlosnu osjetljivost ljudskog 

oka izraženu u postocima, DIN 67507. 

Refleksija svjetla RL prema van i prema unutra izražava se u postocima. 

Indeks reprodukcije boje Ra DIN 6169: 

Ra > 90 = vrlo dobra reprodukcija boje, 

Ra > 80 = dobra reprodukcija boje 

Propusnost ultraljubičastih zraka Tuv u rasponu valnih duljina od 280 

do 380 nm, DIN 67507 u postocima. 

Propusnost ukupne energije g u~rasponu valnih duljina od 320 do 

2500 nm jest zbroj neposredne energetske propusnosti i sekundarne 

emisije topline (= isijavanje i konvekcija) prema unutra, DIN 

67507. 

Srednji faktor propusnosti (shading coefficient) VDI 2078. Faktor b 

je srednji faktor propusnosti Sunčeve energije u odnosu prema prolazu 

energije kroz jednostruko staklo debljine 3 mm u iznosu od 

87%. 

w .. • gu(%) 

Vrijedi odnos: b = 0_.0/ 

0//0 

Brojčana oznaka selektivnosti S. S = TL/g. Visoka vrijednost S pokazuje 

povoljan odnos svjetlopropusnosti (TL) prema ukupnoj propusnosti 

energije (g). 

Koeficijent prolaza topline k ploče izolacijskog stakla pokazuje koliko 

se energije gubi prolazom kroz staklo. Što je njegova vrijednost 

manja, manji je gubitak topline. Vrijednost k najvećim dijelom ovisi 

o prostoru između staklenih ploča (SZR) i mediju u njemu (zrak ili 

plemeniti plin). Kad je riječ o solarnoizolacijskom staklu, vrijednost 

k poboljšava se slojevima plemenitih kovina. Navedene vrijednosti 

k, DIN 52619, odnose se na SZR širine 12 mm. 

Pri gledanju iznutra prema van boje se uglavnom ne mijenjaju. Pri 

neposrednoj usporedbi uz otvoreni prozor razabire se lagano toniranje 

većine stakala koje je, ovisno o tipu, sivo ili umbralno. To se 

može primijetiti ako se gleda izvana kroz "preko ugla" ostakljene 

prozore. 

Na doživljaj boja u prostoriji vrlo malo djeluju solarnoizolacijska stakla 

jer se dnevnoj prolaznoj svjetlosti mijenja tek neznatno spektralni 

sastav. Reprodukcija boja označava se indeksom "R". 

IZOLACIJSKO STAKLO - VIŠENAMJENSKO STAKLO 

Uz pooštrene zahtjeve za fasadne elemente postavljaju se i za 

ostakljenje visoki i brojni zahtjevi, zaštita od topline, zvuka, Sunca, 

požara, zaštita objekata, osoba i okoliša, estetika u oblikovanju. 

U svim tim namjenama radi se o povećanim zaštitnim učincima koji 

se konvencionalnim izolacijskim staklom ne mogu postići. 

Višenamjensko izolacijsko staklo je izolacijski element koji u sebi 

sjedinjuje više zaštitnih namjena. 

Tehnički je moguće gotovo sve zahtjeve ispuniti jednim višenamjenskim 

izolacijskom staklom; ipak, standardno višenamjensko 

staklo ne postoji. (4) 

Sastav stakla 

SZR staklo 

Debljina 

elemenata 

Termoizolacijska 

vrijednost ky- 

Solarnoizolac. 

vrijednost g- 

Vrijednost energ. 

bilanca k- 

Akustična 

izolacija Rw 

Reprodukcija 

boje RaD 

Pasivna 

sigurnost 

mm mm W/m z K % W/m*K dB - - - _ 

ESG 

6/16/4 

26 1,2 43 0,68 36 98 da da da 

(?) Višenamjensko staklo - primjer 

Estetika 

Zaštita okoliša

JEDNOSTRUKO SIGURNOSNO STAKLO (ESG) 

"ESG" je prednapeto staklo. Prednapon se postiže termičkom obradom. 

Proizvodni proces tehničke obrade obuhvaća naglo zagrijavanje 

i nakon toga lagano hlađenje strujom hladnog zraka. Suprotno 

float - staklu, od kojeg prilikom loma nastaju oštre šiljate krhotine, 

od "ESG" nastaju mali komadići, najčešće tupih rubova, pa je 

opasnost od ozljeda bitno smanjena. Osim toga se "ESG" odlikuje i 

drugim prednostima: povišena čvrstoća na savijanje i udar, te postojanost 

na temperaturne promjene (razlika temperature od 150 

K). Područje primjene: sportske dvorane radi sigurnosti od udara 

lopte; školske građevine i dječji vrtići također iz sigurnosnih razloga; 

u stambenim i poslovnim zgradama za stubišta, vrata i razdjelne 

stijene. Područje u cijelosti ostakljene fasade - parapetna stakla 

DIN 18516 dio 4. - ograde, staklo se upotrebljava kao stubišna i balkonska 

ograda radi osiguranja od pada. Naknadna obrada "ESG" 

nije moguća. Već oštećenost površine dovodi do razaranja stakla. 

"ESG" se može obraditi da bi se moglo kombinirati s konvencionalnim 

izolacijskom staklom -» (?) 

Debljina stakla u mm 

ESG 

kombi- 

Debljine stakla u mm 

Float ESG VSG 

nacije 4 5 6 8 10 4 5 6 8 10 6 8 10 12 

4 100x 

200 

5 120x 

240 

6 141x 

240 

8 141x 

240 

10 141x 

240 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

300 

210x 

300 

210x 

300 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

210x 

360 

210x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

210x 

360 

210x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

210x 

360 

210x 

360 

100x 

200 

100x 

300 

100x 

360 

100x 

360 

100x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

120x 

360 

120x 

360 

120x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

210x 

360 

210x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

210x 

360 

210x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

210x 

360 

210x 

360 

100x 

200 

120x 

300 

210x 

360 

321 x 

360 

321x 

360 

Za uporabu izvana treba debljine stakla dimenzionirati prema propisanim 

opterećenjima u DIN 1055 

© Max. dimenzija jednoslojnog izolacijskog stakla ESG u cm 

SPREGNUTO SIGURNOSNO STAKLO (VSG) 

100x 100x 100x 

200 200 200 

120x 

300 

210x 

360 

120x 120x 

300 300 

210x 210x 

360 360 

210x 210x 210x 

360 360 360 

210x 

360 

210x 210x 

360 360 

U proizvodnji "VSG" dvije se ploče float - stakla ili više njih čvrsto 

spajaju pomoću jedne visokoelastične folije od polivinilbutirala ili pomoću 

više njih. Prozirnost, koja je za staklo uobičajena, neznatno 

se smanjuje, ovisno o debljini. VSG je staklo koje veže krhotine; pri 

lomu krhotine ostaju zalijepljene za foliju. Žilavo elastična folija 

otežava probijanje, čime se povećava aktivna sigurnost (sprečava 

se probijanje i provala). U slučaju loma stakla VSG i dalje zatvara 

prostor. Područje primjene: ulazni prostori komunalnih građevina, 

škola i dječjih vrtića, djelomično i obavezna primjena. Osim što osigurava 

od provale, VSG je posebno prikladan za "ostakljenja iznad 

glave", pa je ponegdje radi sigurnosti i propisano kao obvezno -» 

(4) 

Ostakljenje protiv probijanja s atestom VdS važno je za određivanje 

premije osiguranja. 

Klasa Sastav Debotpornostiljina 

B1 

B2 

B3 

Težins Max. 

dimenzije 

mm kg/m 2 cm m 2 

Max. Max. 

povr- odnos 

šina strani« 

- 

- 

Dodat, 

učinak Primjeri primjene 

Jednoslojno 17 40 225x30C 6,75 1:10 C 1 SA Trgovine foto foto i video 

9/10/4 Iso 32 54 225x30d 6,0 1 6 priborom, ljekarnice, 

dijelovi robnih 

kuća. računski centri 

Jednoslojno 21 52 225x300 6,75 1:10 C 2 SA Galerije, muzeji, antikvari- 

9,5/10/4 Is ¡37 66 225x30C 6.0 1. 6 

jati, robne kuće, psih. klinike 

Jednoslojno 28 66 225x300 6,75 1:10 C 3 SA Draguljarnice, krznarije 

28/10/5 Isc 43 80 225x300 6,0 1 6 kazneno - popravne ustanove, 

energet. centrale 

SA = pojava krhotina 

Gore navedene max. dimenzije odnose se na vanjsku uporabu, ukoliko se deblja staklena 

ploča ugradi s vanjske strane. 

(?) Ostakljenje otporno na proboj 

155

SIGURNOSNO STAKLO 

Ostakljenje otporno na probijanje s atestom VdS ->(T) 

Da bi se odredila premija za zaštitne objekte, Savez osiguravatelja 

objekata (VdS) ispituje svojstva otpornosti protiv probijanja provalnih 

ostakljenja (EH). Priznati proizvodi uvršteni su u potreban popis. 

Različita EH ostakljenja podijeljena su prema otpornosti u pet kategorija: 

EH01-02-1-2-3. 

Koja je kategorija potrebna za određeni objekt, ovisi o okolnostima. 

O tomu se treba pravodobno dogovoriti s osiguravateljima. 

Klasa 

otpornosti 

Sastav Debljina 

Težina Max. 

dimenzija 

Max. 

površina 

mm kg/m 2 cm m 2 

Max. 

odnos 

stranica Primjeri primjene 

Jednoslojno 10 23 225x300 6,75 1:10 Zgrade u naseljima za 

EH 01 

10/10/4 I so 24 34 225/300 6,00 1 6 jednu ili više obitelji 

Jednoslojno 11 24 225x300 6,75 1:10 

EH 02 

11/10/4 Iso 25 35 225/300 6,00 1: 6 

EH 1 

EH 2 

EH 3 

- 

Vile, posebno ugroženi 

objekti 

Jednoslojno 18 39 225x300 6,75 1:10 Trgovine foto i video 

priborom, ljekarnice, 

18/10//5 Isc 33 52 225/300 6,00 1 6 dijelovi robnih kuća, 

računski centri 

Jednoslojno 25 51 225x300 6,75 1:10 Galerije, muzeji, antikvarijati, 

robne kuće, psihi- 

25/10/5 Iso 40 63 225/300 6,00 1: 6 jatrijske klinike 

Jednoslojno 36 78 225x300 6,75 1:10 Draguljarnice, krznarije, 

kazneno - popravne 

36/10/5 Iso 51 91 225/300 6,00 1 6 inst., energet. centrale 

© Zastakljivanje otporno na proboj s VdS - certifikatom 

Ostakljenja otporna na proboj metka, DIN 52290, oklopno staklo najveće 

sigurnosti od napada na život. To se staklo ugrađuje tamo gdje 

se u ozbiljnoj situaciji ljudi mogu nalaziti neposredno iza stakla. Postoji 

pet klasa otpornosti: od C1 do C5. Osim toga se razlikuju stakla 

bez krhotina (SF) i ona s krhotinama (SA) -> (2) 

Kako se sva ostakljenja otporna na proboj metka sastoje od višeslojnog 

asimetričnog VSG, svi tipovi stakla imaju i povećanu otpornost 

protiv provale. Najveća težina po jedinici izolacijskog stakla iznosi 

500 kg; jednoslojna izvedba 600 kg. 

Klasa 

otpornosti 

C 1 SA 

SF 

C 2 SA 

SF 

C 3 SA 

C4 

SF 

SA 

SF 

C 5 SA 

156 

SF 

Sastav Debljina Težina Max. 

dimenzija 

Jednoslojno 

17/10/5 Iso 

Jednoslojno 

19/10/9 Iso 

Jednoslojno 

11/10/10 Iso 

Jednoslojno 

28/10/11 Iso 

Jednoslojno 

11/10/19,5 Iso 

Jednoslojno 

34/10/11 Iso 

Jednoslojno 

17/10/21 Iso 

Jednoslojno 

48/10/11 Iso 

Jednoslojno 

32,5/10/32,5 Iso 

Jednoslojno 

32,5/10/32,5 Iso 

mm kg/m 2 

17 

32 

28 

38 

23 

31 

34 

49 

28 

40 

50 

55 

44 

48 

70 

69 

77 

75 

77 

75 

37 

54 

66 

64 

52 

48 

83 

93 

64 

69 

122 

109 

104 

90 

168 

140 

187 

156 

187 

156 

Max. 

površina 

cm m 2 

225 x 300 

225 / 300 

225 x 300 

225 / 300 

225 x 300 

225 / 300 

225 x 300 

225 / 300 

225 x 300 

225 / 300 

225 / 300 

225 / 300 

225 / 300 

225 / 300 

225 / 300 

210/300 

210/300 

225 / 300 

219/300 

225 / 300 

6,75 

6,00 

6,75 

6,00 

6,75 

6,00 

6,75 

5,30 

6,75 

6,00 

4,90 

4,50 

5,70 

5,50 

3,60 

3,20 

3,20 

3,20 

3,20 

3,20 

Max. 

odnos 

stranica 

- 

1:10 

1 6 

1:10 

1 6 

1:10 

1 6 

1:10 

1 6 

1:10 

1: 6 

1:10 

1 6 

1:10 

1 6 

1:10 

1- 6 

1:10 

1 6 

1:10 

1 6 

STAKLO 

SIGURNOSNO STAKLO ZA ZAŠTITU OBJEKATA I OSOBA DIN 

52290 

Ostakljenja protiv djelovanja eksplozije -> (3) Klase otpornosti D1 - 

D3 imaju, prema tipu, i sigurnosna obilježja protiv probijanja, sloma 

i proboja metkom. Klasa otpornosti protiv eksplozije, navedena za 

neki tip stakla, vrijedi samo ako mu je površina «1 m 2 

Klasa 

otpornosti 

D 1 

D 2 

D 3 

Sastav Debljina 

mm kg/m 2 

Težina Max. 

^dimenzija 

Max. 

površina 

cm m 2 

Jednoslojno 11 24 90 x 110 1,0 1 6 

6/8/11 Iso 25 40 90 x 110 1,0 1 6 

Jednoslojno 17 40 90 x 110 1,0 1 6 

6/8/17 Iso 31 57 90 x 110 1,0 1 6 

Jednoslojno 28 66 90 x 110 1,0 1 6 

6/8/28 Iso 42 83 90 x 110 1,0 1 6 

(3) Ostakljenje otporno na eksploziiju 

STAKLO ZA AKUSTIČNU IZOLACIJU © - © 

Asimetrični sklop staklenih ploča 

Ispuna 

plinom 

Oklopno staklo - zastakljenje otporno na proboj metka © 

(4) Staklo za akustičnu izolaciju 

Tip Sklop Deb- Težina k-vri- Propus Opć. 

izvana 

SZR 

iznutra 

ljina 

jednost nost 

ispunj. svjetla cija boje, 

plinom 

Max. 

odnos 

stranica 

- 

Dodatni 

učinak 

A3 

B1/C1 SA 

B3/C3 SA 

A) Težina ploče: akustična izolacija 

obično raste s težinom ploče. 

B) Što je sastavljeno staklo elastičnije 

(npr. veza ploča lijevanom 

smolom) bit će obično i 

učinak izolacije veći. 

Debljina vanjske i unutarnje 

staklene ploče ne smije biti jednaka. 

-> @ 

Što je razlika veća, najčešće je 

veći i učinak izolacije. 

reprodukjednostčna indeks 

prozirnost 

g - vriAkusti- izolacija stranica šina 

R w 

Max. 

duljina 

mm mm kg/m 2 W/m 2 K % - % dB cm m 2 

Max. 

povr- 

Max. 

odnos koef. 

stranici 

- - 

37/22 6/12/4 22 25 2,9 82 97 75 37 300 4,0 16 0,86 

39/24 6/14/4 24 25 2,9 82 97 75 39 300 4,0 1:6 0.86 

40/26 8/14/4 26 30 2,9 81 97 72 40 300 4,0 1:6 0,83 

43/34 10/20/4 34 35 3,0 80 96 69 43 300 4,0 1:6" 0.79 

44/38 10/24/4 38 35 3.0 80 96 69 44 300 4,0 1.6* 0.79 

(5) Staklo za akustičnu izolaciju 

Tip 

45/30 G 

Sklop 

izvana 

SZR 

iznutra 

Deb- 

ljina 

Težina k-vri 

jednost 

ispunj. 

plinom 

Propus 

nost 

svjetla 

Opć. g - vrireprodukjednostcija 

boje, 

indeks 

prozirnosti 

Aûstička 

izolacija 

R w 

Max. Max. 

duljina povr- 

stranica šina 

Shading 

Max. Shading 

odnos koef 

stranica 

mm mm kg/m 2 W/m 2 K % - % dB cm m? - - 

GH 9,5/ 

15/6 

Gh 10/ 

47/36 Gl 

20/6 

GH 10/ 

50/40 Gl- 

20/10 

30 40 3.0 78 97 64 45 

36 40 3.0 78 97 64 47 

40 50 3,0 77 95 62 50 

GH 12/ 

53/42 Gl- 42 55 3,0 75 95 60 53 

20/10 Gl- 

GH 20/ 

55/50 Gl- 50 75 3,0 72 93 54 55 

20/10 Gl 

Staklo za superakustičnu izolaciju 

200 x 

300 

200 x 

300 

200 x 

300 

200 x 

300 

200 x 

300 

6.0 1:10 0.74 

6,0 1:10 0.74 

6,0 1:10 0,71 

6.0 1.10 0,69 

6.0 1:10 0.62

Stakleni proizvod Boja 

Debljina Izolacijsko Max. Max. 

staklo odnos 

stranica 

dimenzije 

Struk tura 

pri 

12 mm 

mm Pruganje Strana SZR cm 

Staro - niemačko Žuta i bijela 4 A X 1:6 150x210 

Staro - njemačko k - kraći 

rub na < 25 cm 3ijela, žuta, bronca, siva 4 « x 1:6 150x210 

Gotsko staklo Žuta i bijela 6 » 0 1:6 150x210 

Cinčila Bronca i bijela 4 A X 1-6 156 X213 

Kroko 129 Bijela 4 « 0 1:6 156 X213 

Delta Bronca i bijela 4 « x 1.6 156x213 

Difulit 597 Bijela 4 X x 1:6 150x210 

Difulit, armiran 597 Bijela 7 X X 1:10 150x245 

Arm. staklo s parom mreža^ Bijela 7 x x 1:10 186 x300 

Arm. staklo s parom mreža^) Bijela 9 x x 1:10 150 X245 

Armirani okulit Bijela 9 x 0 1:10 150x 300 

Armirani ornament 187 

(abstracto) Bronca i bijela 7 • 

0 1:10 180x245 

Armirani ornament 521, 523 

Armirani ornament 

Flora 035 + Neolit 

Bijela 

Bijela 

7 

7 

x 

A 

0 1:10 

„ 1:10 

180x245 

180x245 

Edelit 504, dvo- i jednostran Bijela 4 A x 1-6 150x210 

Flora 035 Bronca i bijela 5 A x 1:6 150x210 

Lijevana antika Žuta, siva i bijela 4 x x 1:6 150x210 

Lijevana antika 1074, 1082, 1086 Siva 4 X X 1:6 126x210 

Karolit dvostran Bijela 4 A X 1:6 150x210 

Katedral krupno i 

sitno kovano Bijela 4 « « 1:6 150x210 

Katedral 102 Žuta 4 x x 16 150x200 

Katedral 1074, 1082, 1086 Siva 4 x X 1.6 150x210 

Pleter Žuta i bijela 4 A 0 1:6 150x210 

Kugelit 030 Bijela 5 A x 1:6 150x210 

Listral Bijela 4 A 0 1:6 150 x210 

Maya Bronca i bijela 5 x 0 1:6 156 x213 

Maya matirano Bronca i bijela 5 « 0 1-6 156 X213 

Neolit Bijela 4 A 0 1:6 150x210 

Niagara Žuta, bronca i bijela 5 A 0 1:10 156 X213 

Niagara matirano, glatko Bijela 5 A X 1:10 156x213 

Ornament 134 (Núcleo) Bronca i bijela 4 A X 1:6 150x210 

Ornament 178 (Silvit) Bronca i bijela 4 A X 16 150x210 

Ornament 187 (Abstracto) Žuta, bronca i bijela 4 • 0 16 150x210 

Ornament 502, 504, 520 Bijela 4 x X 1:6 150x210 

Ornament 521, 523 Bijela 4 x 0 1:6 150x210 

Ornament 523 Bijela 4 X X 1:6 150x210 

Ornament 528 Bijela 4 X 0 1:6 150x210 

Ornament 550, 552, 597 Bijela 4 x x 1:6 150x210 

Patio Bronca i bijela 5 A 0 1:10 156x213 

Sirovo staklo, kovano Bijela 5 x x 1:10 186x300 

Sirovo sstaklo, kovano Bijela 7 x x 1:10 186x450 

Tigris 033 Bijela 5 A x 1.6 150x210 

Pruganje strukture Pruganje strukture proizvoljno = * 

se ne može uzeti u obzir = • Strukturirana str. samo izvana = V 

Pruganje strukture po visini = A Strukturirana str. proizvoljno = * 

1) Armirano staklo s parom mreže u krovnom prozoru max. odnos strana 1 3 

© Kombinacije lijevanog stakla 

Lijevano staklo je strojno izvedeno staklo kojem se valjanjem oblikuje 

određena struktura površine. To staklo nije jasno prozirno. -> 

© 

Ugrađuje se tamo gdje je jasna prozirnost nepoželjna (kupaonica, 

zahod) ili se upotrebljava kao oblikovni element. Ornamentirano lijevano 

staklo klasificira se kao: ornamentno, staklo bijelo ili obojeno; 

sirovo staklo bijelo; armirano staklo bijelo ili obojeno. Gotovo svako 

komercijalno lijevano staklo može se naći u kombinaciji za izolacijsko 

staklo -> 0 

Strukturirana strana treba biti gotovo uvijek izvana, kako bi se spoj 

rubova mogao besprijekorno izvesti. Radi lakšega se čišćenja strukturirana 

strana okreće prema SZR. To je moguće samo ako je struktura 

plitka. Obojeno lijevano staklo ne kombinirati sa staklima u boji 

kao float - staklo, ESG, VSG, niti s obloženim termoizolacijskim i solarnoizolacijskim 

staklom. 

Vrsta stakla Nominalna 

debljina 

mm 

Tolerancije 

mm 

Max. dimenzije 

(cm x cm) 

Vrtno prozirno 

3 ±0,2 48x 120 73x 143 

staklo 

46 x 144 73x 165 

(normativne mjere) 4 ±0,3 

60x 174 60x200 

STAKLO 

Potpuno ostakljena vrata sastoje se od vratnog krila ili više njih, od 

bočnih dijelova i nadsvjetla. Ostale mogućnosti: klizna vrata, harmonika-vrata, 

segmentna ili kružna vrata. Isporučuju se u raznim strukturama 

i bojama. Nude se standardne i posebne dimenzije. Dimenzije 

vrata odgovaraju mjerama za dovratnike DSN 18111 "Čelični dovratnici 

za užljebljena drvena vrata" --> (3) - (f). Pri nasilnom 

razaranju raspada se staklo u mrežu sitnog zrnja koja se manje ili 

više labavo drže na okupu. Uobičajena je debljina stakla 10 ili 12 

mm. Prema statičkim zahtjevima, mogu biti potrebna i ukrućenja. 

© 

Vanjska mjera krila 

standard 

Mjere žljeba 

dovratnika 

dvokrilne kombinacije vrata 

Veličina I Veličina II Veličina III 

709 x 1972 mm 2 

716 x 1983 mm 2 

Zidarska mjera 750 x 2000 mm 2 

Posebne dimenzije su moguće do veličine od: 

1000x2100 mm 2 

1150x 2100 mm 2 

(4) Staklena vrata - dimenzije DIN 18111 

Vrsta stakla Debljina stakla 

mm 

Sjajno, sivo, bronca 10 

12 

OPTIVVHITE® 

Struktura 200 

Bambus, činčila, 

sjajno/bronca 

10 

10 

10 

10 

CO CO 

834 x 1972 mm 2 

841 x 1983 mm 2 

875 x 2000 mm 2 

Max. dimenzije 

mm 2 

2400 x 3430 

2150x 3500* 

2400 x 3430 

2150x 3500* 

1860x 3430 

1860x 3500* 

1700x2800 

1700x 3000* 

(2) Vrtno prozirno staklo (5) Potpuno ostakljena vrata (s nadsvjetlom i bočnim dijelovima) 

959 x 1972 mm 2 

966 x 1983 mm 2 

1000x2000 mm 2 

Tolerance 

debljine 

mm 

±0,3 

±0,3 

±0,5 

±0,5 

157

5 

r-4—1 

i Ili. 

i 

b b b 

c a a a a 

A c 

A = n, b + n2 a | n, = broj blokova (b) 

B = A+ 2 c 

n2 = broj reški (a) 

H =A+ c + d 

c = 8,5 cm 

d = 6,5 cm 

Formule za određivanje min. zidarske mjere otvora 

i 2 I 

Normativne mjere za zidove od 

staklenih blokova 

Ugradba u okvirni žljeb u zidu 

— 

1- Klizna reška 

2- Dilatarijska reška, 

npr. tvrdi spužvasti 

materijal 

3- Trajno elastično 

brtvljenje 

4-Žbuka 

5-Alum. prozorska 

klupčica 

6- Metalni držač, 

L profil 

7- Sidro ili čep 

Ugradba s jednostr. unutar, oslanjanjem 

Ugradba u ravnini fasade s L - držačem 

Tlocrti 

(2) Primjeri konstrukcije zidova od staklenih blokova 

Detalj ugla u tlocrtu 

Tlocrt 

1-Klizna reška 

2-Dilatacijska reška, npr. 

tvrdi spužvasti materijal 

3-Trajno elastično 

brtvljenje 

4-Žbuka 

5-Alum. prozorska 

klupčica 

6- Metalni U - profil 

7-Metalni L-profil 

8- Sidro ili čep 

Ugradba s U - profilima i izvana postavljenom termoizolacijom 

© Priključak na unutarnji zid 

pomoću U - profila 

158 

1-Klizna reška 

2-Dilatacijska reška, npr. 

tvrdi spužvasti materijal 

3-Trajno elastično brtvljenje 

4-Žbuka 

5-Metalni U -profil 

6-Sidro ili čep 

2 

H 

«¿JL, 

4 1 

1 

a 

« 

I 

n 

[JL 

Presjek l I 

STAKLO 

DIN 4242, 1055,4102-3,18175 

Stakleni blok je šuplje stakleno tijelo koje se dobiva stapanjem dvaju 

dijelova pod pritiskom. Pri tome međuprostor ostaje hermetički 

zatvoren. Obje bočne površine mogu biti u rasponu od glatkih i prozirnih 

do vrlo ornamentiranih i gotovo neprozirnih. Blokovi se mogu 

proizvesti u raznim dimenzijama, bez obloge, s oblogom izvana ili 

iznutra, bijelo ili u boji. Primjenjuju se izvana ili unutar zgrade. To su 

npr. svijetle razdjelne stijene, pregrade prostorija (gimnastičke i 

sportske dvorane), prozori, rasvjetne trake, balkonske ograde i terasne 

stijenke. Ostakljenje klase vatrootpornosti G 60 odnosno G 

120 primjenjuje se kao dvostruka stijena najveće pojedinačne površine 

3,5 m 2 , prema želji u obliku uspravnog ili ležećeg pravokutnika. 

Za građevne elemente stakleni se blokovi upotrebljavaju prema 

DIN-u 4242, pri čemu se ne smije preuzimati nikakva konstrukcijska 

opterećenja. Svojstva: dobra akustična izolacija i termoizolacija, 

dobra svjetlopropusnost (do 82%); u skladu s dekoracijom mogu biti 

prozirni do blistavi, difuzni i matirani, povišene čvrstoće protiv 

udara. Termoizolacija zida od staklenih blokova: u cementnom mortu 

k = 3,2 W/m 2 K,u vapnenom mortu k = 2,9 W/m 2 K . 

•0,8 cm 

c = 1,8 cm 

>0 ' 8 j ( 

m s 

65 cm min. polumjer 

11,5 cm 

Min. polumjer R pri debljini staklenog bloka 8 cm 

Reške

6H 220 ^ 

lNP2 I J41 K 22/41/6 

232 

6H- 

250 

|NP 26 

262 

319 

J41 K 25/41/6 

-H6 

|NP 3 J J41 K 32/41/6 

331 

6 H- 

486 

K50/416 

—H6 

|NP 5 

J I 4 1 

(T) Profilno građevno staklo - presjeci DIN 1249 

218 

I SP 2 60 K 22/60/7 

JI' 

7 k- -H 7 

I SP 26 1 JöO K 25/60/7 

, 262 

NP/SP = Reglit 

K = Proflit 

v V 

L_ V 

V 

60 K 

32/60/7 J I 

Gornji rub I II III 

otvora za do do do do do do do do do 

osvjetljenje 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 

Tip stakla -> (T L* L* L* L* L* L* L* L* L- 

NP 2 3,25 2,55 2,20 4,35 3,45 2.95 4,60 3,65 3,10 

K22/41/6 

NP 26 3,05 2,40 2,05 4,10 3,25 2,75 4,35 3,45 2,90 

K25/41/6 

NP 3 2,75 2,20 1,85 3,70 2.95 2,50 3,90 3,10 2,65 

K32/41/6 

NP 5 2,30 1,80 1,55 3,05 2,40 2,00 3,25 2,55 2,15 

K50/41/6 

SP 2 5,15 4,05 3,45 6,65 5,45 4,65 7,00 5,75 4,90 

K22/60/7 

SP 26 4,85 3,85 3,25 6,55 5,15 4,40 6,90 5,45 4,65 

K25/60/7 

K32/60/7 4,40 3,45 2.95 5,85 4,55 3,90 6,20 4,90 4,15 

(2) Zatvorena zgrada (0,8 1,25 g) 

h/a = 0,25;-(1,5 q) H/a = 0,5; -(1,7 q) 

Vis. iznad ter 

r-«-. «—i r-Vi 

Gornji rub otv. do do do do do do do do do do do 

za osvjetljenje 8 m 20 m 100 rn 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 8 m 20 m 100 m 

Tip stakia-Ö^ L* L* L* L* L* L* L" L* L* L* L* L* 

NP 2 

K22/41/6 

2,60 2,10 1,75 3,75 2,95 2,50 2,45 1,95 1,65 3,50 2,75 2,35 

NP 26 

K25/41/6 

2,50 1,95 1,70 3,50 2,80 2,35 2,35 1,85 1,60 3,30 2,65 2,20 

NP 3 

K32/41/6 

2,20 1.75 1,50 3,15 2,50 2,15 2,10 1,65 1,45 2,95 2,35 2,00 

NP 5 

K50/41/6 

1,85 1,45 1,25 2,60 2,10 1,75 1,75 1,35 1,15 2,45 1,95 1,65 

SP 2 

K22/60/7 

4,20 3,30 2,80 5,95 4,65 3,95 3,95 3,10 2,65 5,55 4,40 3,70 

SP 26 

K25/60/7 

3,95 3,10 2,65 5,60 4,40 3,80 3,70 2,90 2,60 5,25 4,15 3,55 

K32/60/7 3,60 2,80 2,40 5,00 4,00 3,40 3,35 2,65 2,25 4,75 3,75 3,20 

(3) Otvorena zgrada 

Propusnost svjetla: 

Akustična izolacija: 

Termička izolacija: 

© 

r n r r - i m 

A = jednoslojno, rebra izvana 

( n m 

B = jednoslojno, rebra iznutra 

i T T - i T T 

c C = jednoslojno rebra iznutra i izvana 

r 

rr—n 

D = jednoslojno, rebra izmjenično 

i m m n 

E-l = dvoslojno, promjenjljivi oblici 

(5) Mogućnosti ugrađivanja 

jednoslojno 

dvoslojno 

jednoslojno 

dvoslojno 

trosiojno 

jednoslojno 

dvoslojno 

L = duljina staklenih traka u metrima 

do 89% 

do 81 % 

do 29 dB 

do 41 dB 

do 55 dB 

k = 5,6 W/m 2 K 

NP k = 2,8 W/m 2 K 

SP k = 2,7 W/m 2 K 

" P I P I 

j 

STAKLO 

Profilno građevno staklo je lijevano staklo, proizvedeno kao U - profil. 

Prozirno je, s ornamentima na vanjskoj strani profila (ornament 

504) i podliježe klasifikaciji kakvoće lijevanoga stakla. 

Nema posebnih zahtjeva pri održavanju. Prikladno je za okna dizala 

i ostakljenje krova. Nema blještavila u prostorijama. Posebni 

tipovi: profilit-bronca, Cascade, Topas, Amethyst. Termoizolacijsko 

staklo Reglit i Profilit "plus 1,7", presvučeno slojem metalnog oksida, 

postiže vrijednost k = 1,8 W/m 2 K. 

Solarnoizolacijsko staklo: tip R - "jantar" IP- "antisol" omogućuje 

zaštitu osjetljivih dobara od ultraljubičastih zraka refleksijom i apsorpcijom 

infracrvenog i ultraljubičastog valnog područja. Reduciran 

je prolaz energije zračenja u prostoriju i smanjen efekt staklenika. 

Svjetlopropusnost ostaje nepromijenjena. Za ostakljenje sportskih 

prostorija, gdje su stakla izložena udarcima, treba primijeniti 

Reglit SP2 /Profilit - K 22/60/7 (sigurnost protiv udara lopte DIN 

18032) bez žičanog uloška. Reglit/Profilit dopušta se kao vatrozaštitno 

ostakljenje klase a30 DIN 4102. Normalni i specijalni profili 

mogu biti i uzdužno armirani žicom. 

55 (60) 

Nominalna mjera 

55 (60) 

I—i ' : 

fL J ^"j65(85) 

Dvoslojno ostakljenje 

71 H i 

Jednoslojno ostakljenje 

(ö) Mjere ugrađivanja 

Savijeno staklo -» QQ 

(7) Oblici savijanja 

Ö J 

2,5 

gLLio A = nominalna mjera + reška 

B = vanjska mjera okvira 

H = vanjska mjera okvira 

(visina) 

L =duljina stakla 

= višekratnik od 25 cm 

L/ JŽT n = broj traka 

Primjeri mogućnosti savijanja ornament stakla 

r — • * Određivanje širine i visine: 

[i 2.5 2.5 Širina B = n A + 5 cm. 

65(85) Wsina H = L + 4 cm 

a) Savijanje u obliku kružnih 

isječaka sa ili bez ravnih 

dijelova 

b) Dvostruko savijanje s 

jednakim ili promjenljivim 

polumjerom savijanja 

c) Stožasto savijanje 

d) Savijanje S - oblika 

e) Savijanje U - oblika ili slično, 

sa ili bez ravnih dijelova 

T s r g h Razvij, dulj. 

" -rr" "niti 

80-300 40-150 0-100 40-190 126-501 

ifirn 

S v i 

stfüTVT 

® Oblici savijanja 

(mjere u mm) 

s m 9 h Razvij, dulj. 

100-340 20-260 0-100 40-140 146-506 

s g h Razvij, dulj. 

80-200 7-183 33-200 112-464 

s m Razvij, dulj. 

160-340 20-200 308-488 

s h R Razvij, dulj. 

140-300 60-100 71-163 202-382 

159

© Ostakljenje klase vatrootpornosti "G" 

PROTUPOŽARNO STAKLO 

Čelik 

Klasa otpornosti I G 60 G 120 G 90 G 120 F 60 

Veličina ostakljenja u m 2 

3,5 m2 2,5 m 2 

9,0 m 2 4,4 m 2 

/ Čelični 

'okvir 

— Gipskarton 

Građ. ploče 

Obično se staklo u području protupožarne zaštite može samo 

uvjetno koristiti. U slučaju požara float - staklo pri jednostranom 

utjecaju topline puca nakon vrlo kratkog vremena, ispadaju veliki 

odlomljeni komadi i prijeti širenje požara. Sve većom upotrebom 

stakla u visokogradnji za fasade, elemente ograde i parapeta te za 

razdjelne stijene povećala se opasnost pri izbijanju požara. Prema 

DIN-u 4102, za ugrožena se ostakljenja određuju u građevnoj 

dozvoli potrebna vremena otpornosti protiv požara. Pri tome se razlikuju 

sljedeće klase vatrootpornosti: 

G30, G60, G90, G120, G180 

F30, F60, F90, F120, F180 

T30, T60, T90, T120, T180 

Klasa vatrootpornosti ,,G" 

Takozvana G - stakla moraju kroz određeno vrijeme spriječiti prolaz 

plamena i plinova (npr. G30 = 30 minuta). Za svako "G - ostakljenje" 

i njegovu nosivu konstrukciju mora se ishoditi službena 

dozvola. ->(T) 

G - ostakljenja mogu se izvesti na tri načina: 

armirano staklo s točkasto zavarenom žičanom mrežom, najviše do 

G60/G90; 

složena specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla; 

prednapeto borosilikatno staklo, npr. Pyran. 

STAKLENI BLOKOVI S ČELIČNOM ARMATUROM DIN 18175 

Vatrootporna ostakljenja od staklenih blokova mogu se, kao i sve 

ostale stijene od staklenih blokova, sazidati s U - profilom i bez njega, 

a i sve mogućnosti povezivanja zapravo su istovjetne. Zbog jakog 

linearnog širenja prilikom požara i pojave dimnih plinova, treba 

stijenu od staklenih blokova sa svih strana položiti u uloške od mineralnih 

vlakana (mineralna vuna) ->(3) 

4,4 m 2 

Max. visina elementa 1 3,5 m 3,5 m 3,5 m 3.5 m 3,5 m 

Max. širina elementa 1 6,Om 6,0 m 6,Om 6,Om 6,0 m 

Potrebna visina parapeta 1,8m 1,8m nije potreban nije potreban nije potreban 

Oblik ostakljenja jednoslojno dvoslojno jednoslojno dvoslojno dvoslojno 

Format staklenih blokova 190x190x8 0190x 190 x 80 190x190x80 190 x 190x80 190 x 190x80 

Klase vodootpornosti staklenih blokova 

FX-' 

(3) Detalji ugradbe - protupožarno ostakljenje 

160 

1 Kutni čelik bO % b5 mm 

Duljina ž 100 mm, po staklenom 

polju min. 4 komada 

2 Trnovi i čelični vijci M 10 dopušteni 

za protupožarnu primjenu 

3 Plosni čelik za pričvršćenje zida od 

staklenih blokova (zavariti) 


STAKLO 

Posebno dobra akustična izolacija može se postići samo vlastitom 

težinom stijene od staklenih blokova sa: 

1,00 kN/m 2 pri debljini od 80 mm 

1,25 kN/m 2 pri debljini od 100 mm 

1,42 kN/m 2 kod specijalnih staklenih blokova BSH. Priključeni elementi 

građevine moraju imati isti stupanj akustične izolacije. Konstrukcije 

od staklenih blokova idealno su rješenje svuda gdje je potrebna 

povišena zaštita od zračnog zvuka. Pri povišenim zahtjevima 

za akustičnom izolacijom mogu se postići ekonomična rješenja ako se 

osvijetljenost prostorije ostvari staklenim blokovima, sa što manjim 

prozorima, otvorima za ventilaciju i prolazima u slučaju nužde. 

Obratiti pažnju na DIN 4109, akustična izolacija u visokogradnji. Vrijednost 

pokazatelja akustične izolacije R'w određuje se prema DINu 

52210. -> (7) 

Rw = LSM + 52 dB (LSM = veličina izolacije od zračnog zvuka) 

Jednostruke konstrukcije od staklenih blokova udovoljavaju zahtje- 

Vrsta prostorije Normativne vrijednosti dopuštene razine 

1 Prostorije za boravak u stanovima, sobe u 

hotelima, bolesničke sobe u bolnicama 

i sanatorijima 

2 Nastavne prostorije, mirni pojedinačni uredi, 

znanstvene radne prostorije, knjižnice, konferencijske 

dvorane i predavaonice, liječničke 

ordinacije i operacijske dvorane, crkve, aule 

buke koja izvana prodire u prostoriju 

Razina za proračun*) Prosječna najviša razina 

danju 

noću 

30 - 40 dB (A) 

20 - 30 dB (A) 

danju 

noću 

40 - 50 dB (A) 

30 - 40 dB (A) 

30 - 40 dB (A) 40 - 50 dB (A) 

3 Uredi za više osoba 35 - 45 dB (A) 45 - 55 dB (A) 

4 Veliki uredi, gostionice, prodavaonice, 

šalterske dvorane 

40 - 50 dB (A) 50 - 60 dB (A) 

5 Ulazne prostorije, čekaonice, otprema 45 - 55 dB (A) 55 - 65 dB (A) 

6 Opera, kazalište, kino 25 dB (A) 35 dB (A) 

7 Studio za tonska snimanja prema specijalnim zahtjevima 

*) Za buku zračnog prometa ekvivalentna trajna razina 

© Normativne veličine razine buke za određene namjene prostorije VDI smjernice 

2719 

Situacija izvora buke Udaljenost od prozora 

do osi ceste 

Autoceste, srednja gustoća prometa 25 m 

80 m 

250 m 

Autoceste, visoka gustoća prometa 25 m 

80 m 

250 m 

Državne ceste 8 m 

25 m 

80 m 

Županijske ceste 8 m 

25 m 

80 m 

Glavne prometnice u centrima 

velikih gradova 

Klasa 

akustični 

izolacije 

Kompaktna izgradnja, 

gust promet 

Razrijeđena izgradnja 

srednji do gust promet 

Preporučene klase akustične izo- 

lacije za navedene vrste prostorija 

1 2 3 4 

4 3 2 1 

3 2 1 0 

1 0 0 0 

5 4 3 2 

4 3 2 1 

2 1 0 0 

3 2 1 0 

2 1 0 0 

1 0 0 0 

2 1 0 0 

1 0 0 0 

0 0 0 0 

5 5 4 3 

4 4 3 2 

Preporučene klase akustičke izolacije za standardne slučajeve pri buci od 

cestovnog prometa 

R„ 

6 >50dB Pogodno za dvoslojne 

prozore/zidove od 


5 45 - 49 dB Pogodno za plohe 

od staklenih blokova 

4 40 - 44 dB Pogodno za plohe 

3 35 - 39 dB 

2 30 - 34dB 

1 25 - 29 dB 

0 S 25 dB 

od staklenih blokova 

© Klase akustičke izolacije prema 

VDI - smjernicama 2719 za prozore 

Format staklenog 

bloka mm 

Vrijed. zašt. 

od zračnog 

zvuka LSM 

Ocijenj vel. 

akust. izol 

R'w 

190 x 190 x 80 - 12 dB 40 dB 

240 x 240 x 80 - 10 dB 42 dB 

240x115x80 - 7dB 45 dB 

300x300x100 - 11 dB 41 dB 

Dvoslojni zid s 

240 x 240 x 80 - 2dB 50 dB 

© Plohe od staklenih blokova

(?) Fazonski komadi (ô) Predgotovljeni elementi -> s. 177 

© Sendvič - ispuna (ig) Poboljšanje zida (13) Poboljšanje stropa 

14) Linearna nosiva struktura (rešetka) 1 Plošno (ljuska) 

(Î6) Nabrana struktura (T?) Ljuska 

Betonska ljuska f. Schott 

Jena (1925) 450 kg/m 2 

A 

Crkva sv. Petra u Rimu (1585.) 

2600 kg/m 

r>. Sendvič - kupola Hannover (1970) 

33 kg/m oslonjena na 3 točke 

(prof. dr. O. Jungbluth) 

Pneumatska hala Forossa Finska 

(1972.) 1,65 kg/m 

SINTETIČNI MATERIJALI 

Informacije: Institut fur das Bauen mit Kunststoffen (IBK), 

OsannstrafJe 37, Darmstadt 

Sintetični materijali kao sirovine tekući, u prahu, granulirani - dijele se u: 1 

duroplaste (stvrdnuti toplinom); 2. termoplaste (toplinom se mogu oblikovati); 

3. elastomere (trajno elastični). Industrijska dorada kemijskim dodacima, punilima, 

staklenim vlaknima i bojom daje poluproizvode, građevne materijale i 

predgotovljene elemente. 

Posebna svojstva za primjenu u graditeljstvu: 

otporni su na vodu i koroziju, ne traže održavanje, mala im je težina, obojeni su, 

visoko su otporni na svjetlo, mogu biti kao samostalni proizvod ili trajno naneseni 

na druga gradiva, može biti i folija na čeliku, ukočenom drvu -> (3) itd., 

lako se oblikuju i mijenjaju oblik, lako se obrađuju, niska im je toplinska vodljivost. 

Komercijalni oblici (T)- (§). Dvostruke ploče s rebrima, 16 mm, širina 

1200 mm, duljine 1,60 m; 2,00 m; 2,5 m; 3,0 m; 3,30 m; moguće i veće duljine. 

Dvostruke ploče s rebrima, 40 mm, duljina za ostakljenje krova 2,5 m, za vertikalno 

ostakljenje 3,5 m; svjetlopropusno -> (3). 

Velik broj komercijalnih naziva zbunjuje projektanta; mora se držati međunarodnih 

kemijskih oznaka i kratica za sintetične materijale, čija su svojstva u većini 

slučajeva već utvrđena normama, propisima i smjernicama. Najvažniji sintetični 

materijali za graditeljstvo, s oznakama, prikazani su u tablici: 

ABS = akril-butadien-stiren GF-UP poliester arm. stak. vlak. 

CR = kloropren IIR butilkaučuk 

EP epoksidna smola MF melaminformaldehid 

EPS = ekspandirani polistiren PA poliamid 

GFK = sint. arm. stak. vlaknima PC = polkarbonat 

PE polietilen PS polistiren 

PIB = poliisobutilen PVC hart = tvrdi polivinilklorid 

PMMA = polimetakrilat PVC weich = meki polivinilklorid 

(akrilno staklo) 

PP polipropilen UP nezasićena 

poliesterska smola 

Sintetični materijali koji su prerađeni u poluproizvode, gradiva i predgotovljene 

elemente sadrže pretežno do 50% punila, armature i ostale primjese. 

Sintetični materijali u proizvodnji i primjeni vrlo su ovisni o temperaturi. 

Granične temperature pri upotrebi iznose 80° do 120° Dugotrajna izloženost 

temperaturi iznad 80° u graditeljstvu je rijetkost (iznimka su vodovi vrele vode 

i požar). 

Ponašanje pri požaru: sintetični su materijali organskog podrijetla, dakle zapaljivi. 

U nekim slučajevima postižu klasu B1 prema DIN-u 4102 (teško zapaljivo), 

najčešće su klase B2 (normalno zapaljivo), a neki klase B3 (lako zapaljivo). 

Odgovarajući propisi dani su u pokrajinskoj građevnoj regulativi i smjernicama 

za upotrebu zapaljivih gradiva u visokogradnji. 

Podjela sintetičnih proizvoda za graditeljstvo 

1. Gradiva, poluproizvodi; 1.1. građevinske ploče i trake; 1.2. tvrdi pjenasti 

materijali; 1.3. pjenasti materijali s mineralnim dodacima (HS - laki beton); 1.4. 

folije, trake, pletiva, netkani tekstili; 1.5. podne obloge, K - obložni materijali za 

sportske površine; 1.6. profili (bez prozora); 1.7 cijevi, crijeva i pribor; 1.8. brtveni 

materijali, ljepila, veziva za žbuke i dr. 

2. Elementi građevine, primjene: 2.1. vanjski zid; 2.2. unutarnji zid; 2.3. strop; 

2.4. krov i pribor; 2.5. prozori, doprozornici i pribor; 2.6. vrata, kapije i pribor; 

2.7. ležaji (oslonci). 

3. Pomoćna sredstva, sitni dijelovi i dr: 3.1. oplate i pribor; 3.2. brtvene trake, 

trake i ploče od mekog pjenastog materijala; 3.3. pričvrsni elementi; 3.4. dijelovi 

okova; 3.5. ventilacijski pribor (bez cijevi); 3.6. ostali sitni dijelovi. 

4. Kućna tehnika; 4.1 sanitarni dijelovi; 4.2. sanitarni objekti; 4.3. armature i 

sanitarni pribor; 4.4. elektroinstalacija i pribor; 4.5. grijanje. 

5. Oprema, uređenje; 5.1. namještaj i pribor; 5.2. rasvjetna tijela, rasvjetna instalacija. 

6. Konstrukcijska primjena; 6.1 krovovi i krovne konstrukcije, svijetli krovovi; 

6.2. pneumatske i šatoraste konstrukcije; 6.3. spremnici za gorivo, posude, 

silosi; 6.4. bazeni; 6.5. tornjevi, kamini, stubišta; 6.6. prostorne ćelije; 6.7 kuće 

od sintetičnog materijala. 

Kao konstrukcijski oblici povoljniji su plošni nosači (oblik ljuske) nego linijski. 

Konstrukcije od sintetičnih materijala vrlo su lagane, pa je stoga malo opterećenje 

donjih konstrukcija i moguća predgotovljenost ->©- © Nosive konstrukcije 

od sintetičnih materijala (bez drugih gradiva) za sada se primjenjuju 

samo za prijenos vlastite težine, snijega i vjetra, kao i za mala dodatna korisna 

opterećenja (npr. kod svjetionika). Prikladni su sljedeći sintetični materijali: 

akrilno staklo (do raspona od 10 m), GF - UP (do 40 m), PUR integralna pjena, 

sendviči s jezgrom od pjene i metalnih limova (do 45 m), pneumatske membrane 

(0 do 74 m) ->© -

U metrima 

162 

U 

nanometrima 

(nm) 

100000 10 5 100 bilijuna 

10000 10 4 10 bilijuna 

1000 10 3 1 bilijun 

100 10 2 100 milijardi 

10 10 10 milijardi 

1 1 1 milijardi 

1 desetinka 10" 1 100 milijuna 

1 stotinka 10~ 2 10 milijuna 

1 tisućinka 10~ 3 1 milijun 

1 deset 10" 4 100000 

tisućinka 

1 sto 10" 5 10000 

tisućinka 

1 milijuntinka 10" 6 1000 

1 deset 10" 7 100 

milijuntinka 

1 sto IO" 8 10 

milijuntinka 

1 milijarditi 10~ 9 1 

dio 

1 deset mili- 10"'° 1 desetinka 

jarditi dio 

1 sto mili- 10"" 1 stotinka 

jarditi dio 

1 bilijuntidio 10"' 2 1 tisućinka 

1 deset 10~' 3 1 deset 

bilijunti dio tisućinka 

1 sto bilijunti 10" 14 1 sto 

dio tisućinka 

1 bilijarditi dio10 -15 1 milijuntinka 

Frekvencija 

U hercima 

(Hz) 

10' 

10 : 

10 6 - 

10 7 — Kratki valovi 

10 8 - 

10 ! 

10 

10"- 

10 

10 13 - 

10' 4 - 

10 

10' 6 Ultraljubičastq 

- zračenje 

10' 7 - 

10 ,e - 

10' 9 — 

10 20 - 

10 2 '- 

10 : 

10 : 

10 ; 

10 zb - 

Dugi valovi 

Srednji valovi 

Ultra kratki 

valovi 

Televizija 

Radarski 

valovi 

Infracrveno 

zračenje 

Rendgenske 

zrake 

Energetski spektar elektromagnetskog zračenja-» Qp 

(1 nanometar = 1 milijunti dio milimetra) 

21. ožujka Ekvinocij 

23,5° 

Godišnja doba - ovdje na sjevernoj hemisferi 

Horizontalno 

0° odstupanje^ 

S r" 

23. rujna Ekvinocij 

Kut azimuta -a, (4) Visinski kut -ys 

Narančasto 

Žuto 

Ljubičasto 

DNEVNO SVJETLO 

DIN 5034 —» tD 

Općeniti zahtjevi glede dnevne osvijetljenosti interijera 

Sve prostorije namijenjene trajnom zadržavanju ljudi moraju se zadovoljavajuće 

osvijetliti dnevnim svjetlom. Isto tako treba osigurati 

primjerenu optičku vezu s eksterijerom. Odgovarajuće su odredbe 

u glavnim crtama iznijete u DIN-u 5034 "Dnevno svjetlo u interijeru" 

(dio 1 - 5), smjernicama za radne prostorije i pokrajinskim normama 

SR Njemačke. 

Svjetlost, valna dužina, boja svjetla 

U području elektromagnetskih zrgčenja -» 0 vidljiva je svjetlost relativno 

mali isječak, naime valnih dužina od približno 380 do 780 

nm. Svjetlost je (dnevno i umjetno svjetlo) isječak elektromagnetskog 

zračenja, između ultraljubičastog i infracrvenog, koji oko može 

osjetiti. Spektralne boje određene su svojim valnim dužinama, tako 

su npr. ljubičasti valovi kratki a crveni dugi. Sunčeva svjetlost sadrži 

relativno više kratkovalnog zračenja nego žarulja s većom količinom 

dugovalnog zračenja, tj. većega udjela crvenog svjetla. 

Dnevnu svjetlost čovjek doživljava kao bijelu; odstupanja su jutarnje 

i večernje rumenilo, duga itd. 

Jedinica mjere za jačinu osvjetljenja - posebno za umjetno svjetlo - 

jest luks (lx). Dnevno svjetlo u interijeru navodi se u postocima (vidjeti 

poslije). 

Astronomske osnove: Sunce, položaj Sunca 

Izvori svjetlosnog zračenja koji daju dnevno svjetlo nisu konstantni. 

Sunce je "primarni izvor svjetla" -» QP , za nastanak dnevnog svjetla, 

neovisno o različitim nebeskim prilikama. Nagib Zemljine osi od 

23,5°, dnevna rotacija Zemlje oko vlastite osi i godišnji obilazak 

Zemlje oko Sunca daju za svako mjesto na zemlji položaj Sunca koji 

ovisi o godišnjem dobu i dobu dana -» (!). Taj položaj karakteriziraju 

dva kuta: 

Azimut Og i visinski kut ys 

Azimut as: tlocrtna projekcija položaja Sunca, s oznakom horizontalnog 

odstupanja od 0°, 0° = sjever, 90° = istok, 180° = jug, 270° = 

zapad -» © gledano od strane promatrača. Visinski kut ys: vertikalna 

projekcija položaja Sunca iznad horizonta, gledano od strane 

promatrača -» 

Određivanje položaja Sunca 

Za određivanje položaja Sunca u odnosu na promatrano mjesto postoji 

više metoda, npr. određivanje stupnja geografske širine i visinskog 

kuta. 

Na temelju Sunčeve deklinacije tijekom godine s. 163 -> (5) nastaju 

četiri osnovna odsječka godine (godišnja doba) odnosno položaji 

Sunca: 21. ožujka i 23. rujna jesu proljetna i jesenska ravnodnevica 

(TNG), Sunčeva deklinacija 0°. 

21. prosinca je zimski solsticij (najkraći dan), Sunčeva deklinacija 

-23,5°, a 21. lipnja ljetni solsticij (najdulji dan), Sunčeva deklinacija 

+ 23,5°. 

Položaji Sunca proizlaze iz stupnjeva geografske širine. 21. ožujka 

i 23. rujna u 12,00 sati (as = 180°) daje Sunce za svaki stupanj širine 

zenitni kut iste veličine. Primjerice na 51° sjeverne širine (grad 

Kassel) zenitni je kut u 12,00 sati (as = 180°) 51° -> (§). Visinski kut 

Sunca iznad horizonta iznosi 90°-51° = 39°. 

Položaj je Sunca u podne 21. lipnja, dakle u 12,00 sati (as = 180°) 

za 23,5° viši nego 21. ožujka i 23. rujna, dakle 39° +23,5 = 62,5°, 

nasuprot tome je položaj Sunca 21. prosinca za 23,5° niži nego pri 

ekvinociju, dakle 39°-23,5° = 15,5°. Ova su odstupanja jednaka za 

sve stupnjeve geografske širine. 

Na ovaj se način mogu za sve stupnjeve geografske širine odrediti 

visinski kutovi položaja Sunca koji odgovaraju godišnjim dobima.

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 

(5) Sunčeva deklinacija 5 tijekom godine-» Qp 

© 

Geografska širina i visinski kut ys -> 

Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Srpanj Kolovoz Rujan Listopad Studeni Prosinac 

23.9. 

Azimut Sunca as i visina Sunca ys 51° SŠ (srednja Njemačka, Aachen, Koln, Kassel) 

ovisno o godišnjem dobu i dobu dana-» [J] 

\ 

l 18 Ruj 

RWE - dijagram položaja Sunca za 49° 52' SŠ, 8° 39' ID, meridijan računanja vremena: 

15° 00'lD -> QQ ® 


DIN 5034 QD 

Dijagrami položaja Sunca 

U DIN-u 5034 navedena su tri dijagrama položaja Sunca za srednju, 

sjevernu i južnu Njemačku, npr. za 51° sjeverne širine (Kassel 

-» (j). Dijagram prikazuje tlocrtnu projekciju položaja Sunca azimutom 

i visinskim kutom pri stvarnom mjesnom vremenu. Primjerice 

u Kasselu 23. rujna Sunce izlazi u 6,00 sati pri as = 90° (istok), u 

12,00 sati je istoga dana as= 180° (jug) i visinski kut 39°, a zalazi 

istoga dana u 18,00 sati i as = 270°. 

Za određivanje mjesnog toka promjene položaja Sunca RWE u 

Essenu tiskao je u boji dijagram položaja Sunca -» ®. Dijagram 

sadrži tlocrtnu projekciju azimuta as i visinski kut ys ovisno o dnevnim 

i godišnjim dobima za dotični stupanj geografske širine i naznaku 

meridijana vremenske zone. 

Da bi se odredio položaj Sunca, za pune sate nacrtane su satne krivulje 

u obliku petlje, pri čemu ljubičasta boja označuje prvo polugodište 

a zelena drugo polugodište. Oblik satnih krivulja posljedica je 

elipsaste putanje Zemlje i kosi položaj ekliptike. Navedena vremena 

u danu odnose se na meridijan vremenske zone kojoj pripada 

promatrano mjesto (npr. grad Essen: srednjoeuropsko vrijeme, 15° 

istočne dužine). 

Sjecište dnevnih i satnih krivulja iste boje obilježavaju položaj Sunca 

toga dana i toga sata. Iz narančastog polarnog dijagrama može 

se očitati položaj Sunca kao smjerni kut Sunca (azimut), i visinski 

kut Sunca (visina) (D • 

Projekcija putanja Sunca 

Stereografskim projekcijama i uz pomoć danih plošnih podloga 

(D može se za svaki stupanj geografske širine odrediti putanja Sunca 

ovisno o godišnjem dobu i dobu dana (uvijek za 21. u mjesecu). 

Položaj Sunca, satno vrijeme i određivanje vremena 

Položaj Sunca određuje okolnosti dnevnog svjetla ovisno o dobu 

dana i godišnjem dobu. Pravo mjesno vrijeme (WOZ) uobičajeni je 

podatak za doba dana (npr. u dijagramima položaja Sunca) pri 

određivanju dnevnog svjetla. Svako je mjesto uključeno u neku vremensku 

zonu u kojoj vrijedi jedinstveno satno vrijeme (zonsko vrijeme). 

Ako se žele dobiti podaci u odnosu na zonsko vrijeme, treba 

WOZ preračunati na zonsko vrijeme, koje je za SR Njemačku srednjoeuropsko 

vrijeme (MEZ). MEZ = WOZ + razlika vremena pri 

čemu u ljetu treba uzeti u obzir i ljetno vrijeme (srednjoeuropsko 

ljetno vrijeme MESZ = MEZ + 1 sat). 

Stereografska projekcija kretanja Sunca, npr. za 51° SŠ. 21. 3. odn. 23. 9.. izlazak 

Sunca u 6.00 sati. zalazak Sunca u 18.00 sati, ys = 39° u 12.00 sati-» Q] 

163

Grafička konstrukcija sjene 

45° odstupanje od 0° središnje osi i»5° 90" 105° 120" 

Sunčevo osvj | • Panoramska maska • I 49° SS 

t t + t t 

Istok Jugoistok Jug Jugozapad Zapad 

Mogući tokovi sjena na foliji-» Q] 

Nebeski svod h 3 cm (prozirno) 

Zamjenljivi listići s krivuljama za 

Sunce, toplinu, svjetlo, zrake.. 

Podloga 0 14 cm s kompasom 

164 

Horizontoskop s projekcijom prozora - istočna strana-» [Tj 

Shematski tlocrt 

Projekcija prozora 


Položaj Sunca, zasjenjivanje, pomagala 

Da bi se ustanovilo i preispitalo kako stvarno padaju Sunčeve zrake 

odnosno kako zasjenjuju izvan i unutar zgrade ovisno o geografskom 

položaju, dobu dana i godišnjem dobu, o građevinskim 

okolnostima i uvjetima okoline, postoje sljedeća pomagala: 

- grafička konstrukcija sjene: 

Određivanje sjene koju baca neka zgrada može se u tlocrtu i vertikalnoj 

projekciji konstruirati uz pomoć projiciranih (prividnih) tokova 

Sunčeve putanje prikazanih na -» s. 160 Primjerice zasjenjenje 

nekog dvorišta u Kasselu, 51° sjeverne širine, treba prikazati za 

21. ožujka u 16,00 sati. U tom času Sunce sije pod azimutom (as1) 

od 245° i visinskim kutom (ys1) od 20° s. 163 ©+(§). Položajni 

nacrt se orijentira prema sjeveru. Smjer zasjenjenja određen je horizontalnim 

rubovima zgrade, dakle paralelama sa smjerom Sunčevih 

zraka (as1 = 245°) kroz uglove zgrade. Duljina sjene određena 

je vertikalnim rubovima zgrade, znači treba smanjiti stvarnu visinu 

zgrade (h) i nanijeti visinski kut od 20°. Sjecište sa smjerom zasjenjenja 

daje duljinu sjene. 

- panoramska maska: 

Za sjevernu, srednju i južnu Njemačku postoje u vertikalnoj projekciji 

(gledajući prema jugu) nacrtani tokovi putanje Sunca (DIN A4) s 

podacima o azimutu, visinskom kutu, dobu dana i godišnjem dobu. 

Panoramske maske koje treba kopirati na prozirnu foliju, postavljaju 

se savijene u mogućem smjeru Sunčevih zraka, ovisno o lokaciji 

koju treba istražiti © Gledajući kroz masku, svaki se utjecaj na 

okolinu, a isto tako i zenitno zasjenjenje, može prenijeti u mjerilu 1:1 

na prethodno kopirani tok putanje Sunca (§). Nakon toga se folija 

može upotrijebiti za analizu eventualnih zasjenjenja i osunčanja 

dijelova fasada odnosno zgrade u pravom mjerilu. 

- horizontoskop: 

To je pomagalo kojim se na gradilištu, oko zgrade i u zgradi iznalaze 

prave okolnosti položaja Sunca i sjene. Horizontoskop se sastoji 

od prozirnog "nebeskog svoda", kompasa, podloge i zamjenjivih listića 

s krivuljama koji se, ovisno o zadatku, podlažu za određivanje 

svjetla, zračenja, topline itd. 

Način rada horizontoskopa je odrediti prave odnose svjetlosti i sjene 

u prostoru, prikazano Na nekom određenom mjestu u prostoriji, 

kad se otvor prozora projicira na nebeski svod i istodobno na 

listić s krivuljama ispod svoda, raspoznat će se pravi dio otvora kroz 

koji upada svjetlo. Tako je moguće za svako mjesto u prostoriji, ovisno 

o orijentaciji zgrade, za svako godišnje doba i doba dana odrediti 

odnose upada Sunčevih zraka i osvijetljenost 

- simulacija na modelu: 

Za određivanje točnog godišnjeg osunčanja ili zasjenjenja zgrade 

preporučuje se pod "umjetnim suncem" (paralelno svjetlo) ispitati 

model izrađen u mjerilu 

1 "Umjetno sunce" s paraboličnim 

zrcalom ili slično 

2 Model: npr. za urbanizam, arhitekturu 

3 Simulator za različita doba dana i godine, te 

stupnjeva geografske širine 

(14) "Umjetno sunce" kao na TH Darmstadt, stručni odsjek arhitektura

(14) Prosječno godišnje trajanje osunčanja u satima-» QQ 

Položaj, 

npr. 

51°SŠ 

Vrijeme 

Horizontalna 

jačina ozračenja 

W/m 2 

Horizontalna 

jačina osvjetlienia 

lux 

Difuzijski 

udio neba 

SMJ 

< > 

Vedro 

plavo 

nebo bez 

oblaka 

Maglovito 

oblačno, 

sunce se 

vidi kao 

bijela ploča 

Nebo prekrivenooblacima, 

mutan 

dan 

600- 800 200- 400 50-150 

60000- 

100000 

19000- 

40000 

S 000 

20000 

10-20% 20 - 30% 80- 

100% 

Različiti intenziteti zračenja i promjenljiva 

kakvoća dnevnog svjetla pri 

različitim klimatskim prilikama -> CD 

"TT T- 

l > 

j 

I 

i 

Jf' \ 

1 

I 

Jt 

TUE 

N] 

1 « 

0 O.S 1.0 1.5 2.0 2.5 3.0M«m| 

® Intenzitet J Sunčevog zračenja na granici Zem- 

Ijine atmosfere ovisno o valnoj dužini (ys = 90°). 

Šrafirano područje prikazuje gubitke uslijed 

refleksije, rasipanja i apsorpcije zračenja zbog 

sadržaja vodene pare, ugljičnog dioksida, 

prašine i čestica vlage u zraku 

© Intenzitet J Sunčevog zračenja koje dopire do 

Zemlje 

® Područje vidljivog svjetla-» DP 

© 

Meteorološke prilike 


Toplinske zrake i intenzitet dnevnog svjetla na Zemljinoj površini tijekom 

godine određeni su geografskom širinom, klimatskim okolnostima 

i različitim stanjima neba (vedro, oblačno, tmurno, djelomično 

oblačno itd.). 

O, za nas tipičnom, trajanju dnevnog i Sunčevog svjetla, treba znati 

sljedeće: 

Godina ima 8760 sati. Trajanje "svijetlog dnevnog osvjetljenja" iznosi 

u godini prosječno oko 4300 sati. 

Broj sunčanih sati u Njemačkoj varira između 1300 i 1900 sati godišnje 

od čega najmanje 3/4 otpada na ljetno polugodište. 

Tijekom većega dijela godine, tj. tijekom 2/3 sati dnevnog svjetla, na 

Zemlju dopire manje ili više difuzno Sunčevo svjetlo, ovisno o mjesnim 

klimatskim prilikama. 

Neposredno i posredno Sunčevo zračenje koje pada na Zemljinu 

površinu (globalno zračenje) na taj način stvara na Zemljinoj površini 

i bližoj okolici lokalno promjenljivu klimu, vidjeti sliku (§). "Ostvarena 

vremena Sunčevog zračenja registrirana su u jedinicama 

1/10 sata. Podaci prikazuju samo makroklimu; lokalna mikroklimatska 

odstupanja nisu uzeta u obzir". QP 

Stvarni podaci o klimi nekog mjesta (temperatura, trajanje osunčanja, 

stanja neba itd.) mogu se saznati od Njemačke meteorološke 

službe u Offenbachu. 

U razdoblju "Svijetlog dnevnog osvjetljenja" dakle se na Zemljinoj 

površini javljaju različiti intenziteti Sunčevog zračenja i promjenljiva 

kakvoća dnevnog svjetla, ovisno o geografskoj širini i klimatskim prilikama. 

Fizikalne osnove zračenja 

Sunčevo zračenje vrlo je "nepostojan izvor topline". Samo mali dio 

Sunčeve energije dolazi na Zemljinu površinu kao toplinska energija 

jer Zemljina atmosfera oslabljuje Sunčeve zrake, odnosno dovodi 

do neravnomjernosti njihova intenziteta. 

Smanjenje uglavnom nastaje zbog različitih faktora zamućenja, kao 

npr. rasipanje, refleksija i apsorpcija zračenja, djelići prašine i kapljice 

vode (uzrok difuznog dnevnog svjetla), kao i zbog vodene 

pare, ugljičnog dioksida i ozona iz zraka. QQ 

Ukupna energija Sunčevog zračenja koja stiže na Zemlju prenosi se 

u valnom području od 0,2 do 3,0 (im. 

Raspodjela ukupne energije na Zemljinoj površini: oko 3% ultraljubičasto 

zračenje u području valnih dužina od 0,2 do 0,38 jam, oko 

44% vidljivo zračenje u području valnih dužina od 0,38 do 0,78 pm 

(maksimum je pri 0,5 pm u području vidljive svjetlosti), te oko 53% 

infracrveno zračenje u području valnih dužina od 0,78 do 3,0 [im 

QD • 

Površina 2 ® prikazuje Sunčevo zračenje koje dospijeva na 

Zemlju; to je solarna konstanta i iznosi u našoj regiji oko 1000 vata 

po četvornom metru okomito ozračene površine. 

Učinak zračenja se kod vrlo gustog naoblačenja smanjuje na približno 

200 W/m 2 a kod isključivo difuznog zračenja (oblačno nebo s 

potpuno pokrivenim Suncem) na približno 50 - 200 W/m 2 , usporedi 

165

(T) Moguće ozračenje unutarnjih površi- (2) Optimalni nagib kolektora za tijekom 

na zgrade direktnim upadom Sunčevih godine iskoristivo globalno zračenje -> 

zraka od zime do ljeta Qp -> s i67 

n8) Optimalni kutovi nagiba za površine orijentirane prema jugu 

z 

Tl = 

Horizontalne jačine ozračenja EeS od Sunca i EeH od neba pri vedrom nebu i različitim 

faktorima zamućenja TL (prema Linke-u) ovisno o visini Sunca Također i 

horizontalne jačine ozračenja od Sunca i neba na morskoj razini ovisno 0 visini 

Sunca. Globalna jačina ozračenja E^ je zbroj horizontalnih jačina ozračenja od 

Sunca EeS i neba EeH. -* QJ 

X 

\ 

\ \ 

0 jutro + ^f 

A ' , u i" 1 . 

/ \ / / /LUä^f----^ 

/ Y* 

iga 

Jug Istok - zapad 

Usporedba direktnog ozračenja na horizontalnim i vertikalnim plohama pri različitim 

položajima Sunca tijekom dana. Zavisnost količine zračenja na neku površinu 

o kutu upada zraka (yx). Smanjenje količine Sunčevog zračenja u funkciji različitih 

nagiba (0°-90°). -* Qp 

4 6 8 10 12 14 16 18 20 h 

Južni prozor 

1000 

800 

1600 

£400 

i" 200 

LI 

8 10 12 14 16 18 20 h 

Zapadni prozor 

t 

Ljet 

4 6 

Sjeverni prozor 

2 

Zi na^ 

Intenzitet zračenja na vertikalne plohe različitih strana svijeta vedrog dana bez ob- 

Zs laka u zimi (prosinac) i ljetu (lipanj) prema mjerenjima u Holzkirchenu. -> QQ 

166 

Globalno zračenje 


—^ CO 

Sunčevo zračenje koje je djelotvorno za neku zgradu (na površinama 

zgrade se djelomično pretvara u termičko zračenje) jest globalno 

zračenje Eeg. Ono je zbroj "direktnog" i "difuznog" (nastaje uslijed 

rasipanja zračenja zbog Zemljine atmosfere i različitih stanja 

neba) Sunčevog zračenja, izraženo u W/m 2 ili npr. u vatsatima/m 2 

dnevno, mjesečno ili godišnje. Kod difuznog i direktnog zračenja 

treba uzeti u obzir i dio reflektiranog zračenja, npr. od susjednih zgrada, 

ulica i okolnih površina (naročito onih jako reflektirajučih). 

Globalno zračenje može se iskoristiti za zadovoljenje energetskih 

potreba zgrade kao izvor topline neposredno "pasivnim korištenjem" 

pomoću građevinskih zahvata (npr. ostakljene površine za korištenje 

"efekta staklenika", unutarnji termoakumulacijski zidovi...) 

@ ili posredno "aktivnim korištenjem" (npr. pomoću kolektora, solarnih 

ćelija ...)-»® Obrnuto, udio globalnog zračenja određuje termičko 

opterećenje u proračunu uređaja za ventilaciju ili klimatizaciju 

pojedinih tipova zgrada (vidjeti i DIN 4701 i VDI 2078). 

Takozvano potrebno globalno zračenje na zgrade odnosno površine 

kolektora, koje treba odrediti za lokalno korištenje, može se dobiti 

kao energetska veličina. 

U DIN-u 5034, dio 2. navodi se globalno zračenje za oblačno, vedro 

i "srednje" nebo. ® prikazuje "...horizontalnu jačinu ozračenja u 

W/m 2 od Sunca Ees i od neba Een ovisno o visini Sunca..." pri vedrom 

nebu. Horizontalna jačina globalnog ozračenja je zbroj udjela 

dobivenih od Sunca Ees i neba EeH- 

Primjena: da bi se mogla odrediti stvarno iskoristiva količina solarne 

energije, moraju se odrediti udjeli u odnosu na nagib i orijentaciju 

površina zgrade prema © . Horizontalna jačina ozračenja može 

se uzeti iz ® . 

U tom smislu @ prikazuje smanjenje upadne količine energije 

zbog nagiba (0°-90°) odnosno orijentacije. 

Kod vertikalne površine može se iskoristiti samo oko 50% horizontalne 

jačine globalnog zračenja. 

Da bi se uzela u obzir relativna raspodjela gustoće zračenja udjela 

neba, navode se u DIN-u 5034 podaci za jačinu ozračenja na različito 

nagnute i različito orijentirane površine s točnim faktorima 

korekcije 'R' koji ovise o visini Sunca i azimutu Sunca. 

U usporedbi s time može se u ® naći količina zračenja koja pri 

vedrom nebu pada na različito orijentirane površine u slučaju najvišega 

odnosno najnižega položaja Sunca. 

Pasivni i aktivni solarni sustavi 

Potreba za energijom neke zgrade u našim je geografskim širinama 

(misli se na njemačke uvjete - primj. ur.) tijekom sedmomjesečnoga 

razdoblja grijanja relativno visoka u usporedbi s razdobljem svibanj 

- kolovoz, lako udio globalnoga zračenja od rujna do travnja nije naročito 

intenzivan -*s. 167 ipak se dio energetske potrebe zgrade 

(grijanje, topla voda, ventilacija itd.) može pokriti termičkim korištenjem 

energije okoline; pri tome je u prvom planu problem dugoročnog 

akumuliranja energije. 

Pri korištenju solarne energije razlikuju se po svom načinu djelovanja 

dva sustava: aktivni i pasivni.

S V O T S L S K R L S P 

12) Potreba topline - trajanje osunčanja 

Zračenje topline (3) 

Pasivni sustavi - principi QQ 

Ostakljenje 9 

Dvost. ostakljenje prozir. staklon 0,8 

Trost. ostakljenje prozir. staklom 0,7 

Stakleni blokovi 0,6 

Višeslojno ostakljenje specijalnim 

staklom (termoizolacijsko, 

solarno izolacijsko) 

0,2- 

0,8 

Stupnjevi propuštanja ukupne energije 

ostakljenja 

Kolona 1 2 3 

Preporučene max. 

vrijednosti (gf f) 

Redak Gradnja Nema 

interijere pojačane 

prirodne 

ventilacije 

1 Lako 0,12 0,17 

2 Teško 0,14 0,25 

Postoji 

pojačana 

prirodna 

ventilacija 

Preporučene max. vrijednosti (gf f) 

ovisno o prir. mogućnostima ventiliranja 

prema DIN 4108 dio 2, tab. 3 

Proizvodnja topline, 

npr. kolektor 

. Zatvoreni ^ 

Medij 

kružni tok 

y A 

2 Izmjenjivač 

topline 

Zatvoreni 

^ A' kružni tok 

Emisija 

topline 

Medij 

1 

Plinovit 

ili tekuć 

J 

Toplotna kaskada - aktivni sustav 

Kolektor © 

Uređaj za zaštitu od sunca z 

Uređaj ne postoji 1,0 

Smješten iznutra ili između stakala 

Tkanine odn. folije 0,4-0,7 

Žaluzine 0,5 

Smješten izvana 

Žaluzine, pomične lamele, 

ventilirane straga 

Žaluzine, rolete, grilje, 

pokretne ili nepokretne 

lamele 

0,25 

0,3 

Nadstrešnice, lođe 0,3 

Markize, ventilirane odozgo 

ili sa strane 

0,4 

Markize, općenito 0,5 

Faktor redukcije z uređaja za solarnu 

izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima 

Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim 

mjerama (npr. uredske zgrade bez klima uređaja) 

DANJE SVJETLO 

Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline 

odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. Nazivaju se i 

indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih 

procesa pretvaranja. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja 

aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Pri tome se toplina može 

dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično. 

Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno", pri čemu 

se oblikom zgrade, gradivom, konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima 

pretvara solarna energija u toplinsku, akumulira i neposredno 

predaje zgradi. 

Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje, 

pretvaranja i predaju topline. 

1. Provođenje topline: -» @ 1 

Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje, ta se solarna energija 

pretvara u toplinsku. Tok topline stvara se razlikom temperature, 

a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Ako je 

temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida, "akumulirana" 

će se toplinska energija predati okolini. 

2. Konvekcija:-» @> 2 

Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju 

okolini, ovisno o razlici temperature. Što je razlika temperature 

zida i okoline veća, predaje se više topline. Tako zagrijani zrak 

diže se uvis. 

3. Zračenje topline: -» © 3 

Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u 

dugovalno (infracrveno). Materijal zrači u svim smjerovima, a intenzitet 

ovisi o temperaturi njegove površine. 

4. Kolektor: -> @4 

Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana 

svjetlost. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno 

i ne može ponovno proći kroz staklo, pa se tako unutrašnjost 

zagrijava (efekt staklenika) -» @ 4 

Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje, 

reguliranje i raspodjelu u zgradi. 

Zaštita od ljetnog ozračenja 

Prema DIN-u 4108, dio 2., preporučuje se ljetna termička izolacija 

otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom, kako bi se 

izbjeglo pregrijavanje. Preporuka glasi: umnožak stupnja propu- 

snosti ukupne energije (g) (-» ©) x faktor zaštite od sunca (z) ( -» 

® )x udio površine prozora (f) na fasadi - dakle g xzxf- treba 

za teške zgrade iznositi 0,14 - 0,25 a za lake 0,12-0,17->@ . 

Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. u 2. dijelu DIN-a 4108 

(->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine 

fasade, jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno 

pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -» 

Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline, fizikalne zakonitosti, speci- 

fičnosti materijala i oblik zgrade, treba se za svaki pojedini slučaj 

provesti točna analiza -» @ 

Objašnjenja uz sliku (§): 

Vanjski prostor i fasada © 

- zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije 

- (drveće, grmlje itd.) 

- svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr. 

šljunak ispred zgrade 

- zaštita od sunca i blještanja (P = 35°), 

istak oko 90 cm 

- svjetli reflektirajući materijali fasade 

(pastelne boje) 

- primjerena veličina prozora (s izolacijskim 

staklom) za upad svjetla i topline, okvir 

iznutra bijel 

Unutarnji prostor i fasada 

- event. biljke 

- svijetla do srednja obloga poda 

- fleksibilni sustav grijanja (komb. grijanje 

zrakom i toplom vodom) 

- svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja. 

koja direktno sunčevo zračenje pretvara 

u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima) 

- svijetle matirane boje na zidovima i naročito 

na stropu (pastelne i prirodne boje 

namještaja) 

- poprečna ventilacija otklopnim krilom 

- event. jednostavna mehan. ventilacija 

167

175 

W/m 2 

150 J 

125 _ 

100_ 

75. 

50 — 

25 

0 

Sij. Velj. Ožu. Tra. Svi. Lip. Srp. Kol Ruj. Lis. Stu. Pro. 

Horizontalna jačina osvjetljenja Ea pri oblačnom nebu za 51° sjev. širine ovisno o 

dobu dana i godine -» , Ee = horizontalna jačina ozračenja 

Danje svjetlo i jačina osvjetljenja u unutrašnjosti prostorije u točki P 

Presjek 

hi o4 — —^ 

Referentna 

I površina 

i irdr.fr..: 

Kvocijent danjeg svjetla pri bočnoj rasvjeti s referentnom površinom i tokom 

danjeg svjetla u prostoriji 

Potrebni kvocijenti danjeg svjetla u stambenim i radnim prostorijama 

Jačina unut. 

osvjetljenja 

Ei/lux 

Jačina vanjsk 3g osvjetljenja 

E a 

5000 10 000 lux 

200 4,0% 2,0% 

500 10,0% 5,0% 

700 14% 7,0% 

168 

Potrebni kvocijenti danjeg svjetla za 

željene jačine osvijetljenosti pri različitim 

jačinama osvjetljenja oblačnog 

neba (D = Ei/Ea x 100%). 

Jačina vanj. 

osvjetljenja 

Ea/lux 

5000 

10 000 

Jačina unut. 

osvjetljenja 

Ei/!ux 

50 

100 

Jačine osvjetljenja prostorije u 

EP koje se mogu očekivati pri 

različitim jačinama osvijetljennosti 

oblačnog neba, ako je 

D = 1%. (Ei = D x Ea/100%). 

DANJE SVJETLO 

-»tu 

Dimenzioniranje i ocjenjivanje danjega svjetla (TL) u prostorijama s 

rasvjetom sa strane ili odozgo: 

Danje se svjetlo u prostorijama može ocjenjivati po sljedećim kriterijima: 

- jačina osvijetljenosti i jasnoća 

- jednoličnost 

- zasljepljivanje 

- zasjenjivanje. 

Osnove: Ocjenjivanju danjega svjetla u prostorijama uvijek je osnova jači- 

na osvijetljenosti oblačnog neba (dakle, difuzno zračenje). Danje svjetlo 

koje upada kroz prozor sa strane izražava se kvocijentom danjega svjet- 

la D (Daylight - Factor). Taj kvocijent označuje odnos između jačine osvi- 

jetljenosti prostorije (Ei) i istodobno jačine vanjske osvijetljenosti (Ea), D 

= (Ei : Ea) x 100%. Danje svjetlo u prostoriji uvijek se navodi u postoci- 

ma, npr. jačina vanjskoga svjetla 5000 luksa (lx), a u prostoriji 500 lx daje 

D = 10%. 

Kvocijent danjega svjetla uvijek je konstantan. Osvijetljenost prostorije 

mijenja se proporcionalno osvijetljenosti vanjskog prostora. Jačina van- 

jskog osvijetljenja oblačnoga neba mijenja se ovisno o dobu dana i go- 

dišnjem dobu, npr. od 5000 lx zimi do 20000 lx ljeti, -» (§) 

Kvocijent danjega svjetla u točki P sastavljen je od više utjecajnih fakto- 

ra: D = (DH + DV + DR) x i x k1 x k2 x k3 ->©. 

Ovdje znači: 

- DH - faktor osvijetljenosti neba 

- DV - faktor izgrađenosti 

- DR - faktor unutarnje refleksije 

- Faktori redukcije: 

i - stupanj svjetlopropusnosti ostakljenja 

k1 - faktor neprozirnih dijelova konstrukcije prozora 

k2 - prljavština na ostakljenju 

k3 - upadni kut danjega svjetla. 

Referentna ravnina za jačinu horizontalne osvijetljenosti u interijeru 

određena je prema DIN-u 5034 -> Ona se nalazi na visini od 0,85 m 

iznad kote poda. Razmak do površina koje omeđuju prostor iznosi 1 m. 

Na toj se referentnoj površini određuju mjerodavne točke (EP) za jačinu 

horizontalne osvijetljenosti. Odgovarajući koeficijenti danjega svjetla 

(koje treba naći) mogu se onda prikazati u obliku krivulje kvocijenta dan- 

jega svjetla -» @>. Tok krivulje u presjeku daje jačinu horizontalne osvi- 

jetljenosti na referentnoj površini (u odgovarajućim točkama), a njome se 

utvrđuje Dmin i Dmax (v. i jednolikost). Krivulja kvocijenata danjega svjet- 

la daje dakle informaciju o toku danjega svjetla u prostoriji. 

Potrebni kvocijenti danjega svjetla D %: 

Propisi o tomu sadržani su u DIN-u 5034 (danje svjetlo u prostorijama) i 

Smjernicama za radne prostorije ASR 7.1. Taj DIN daje točne podatke o 

minimalnim zahtjevima o toku danjega svjetla u stambenim i radnim pro- 

storijama. Međutim, u Smjernicama za radne prostorije to nije točno ut- 

vrđeno. Za sada o tome nema daljnjih podataka, ali se za to traženi tok 

danjega svjetla može odrediti i provjeriti na osnovi jednolikosti (vidjeti kas- 

nije). 

Uz preduvjet da se dimenzije radnih prostorija mogu usporediti sa stam- 

benima, treba postići sljedeće vrijednosti kvocijenata danjega svjetla u 

radnim prostorijama: 

Dmin - 1 % u stamb. prostorijama: ref. točka sredina prostorije -» @>. 

u rad. prostorijama: ref. točka u najudaljenijem dijelu prostorije -> (33) 

Dmin- 2% u rad. prostorijama - za prozore na dvjema stranama, 

Dmin- 2% u radnim prostorijama s rasvjetom odozgo, pri (Dm) min - 4%. 

Napomena: Ako su prozori bočno postavljeni, treba pripadni maksimalni 

kvocijent danjega svjetla biti najmanje 6 puta veći od minimalnog zahtje- 

va, a uz rasvjetu odozgo treba u radnim prostorijama srednji kvocijent 

danjega svjetla (Dm) biti 2 x veći od Dmin. 

->@ prikazuje nekoliko primjera za različite željene jačine osvijetljenosti 

prostorije u ovisnosti 0 jačinama osvijetljenosti vanjskoga prostora.

Različiti tokovi danjeg svjetla u prostoriji pri različito postavljenim vertikalnim prozorima 

Definicija za određivanje potrebnih širina prozora - 

Širina prozora = (bF) m 

m 

Visina prostorije (h)— 2,50 m 2,50 m 

Visina prozora (hF) — 1,35 m 1,85 m 

Dubina prostorije (t)— 5 m | 7 m 5 m | 7 m 

Širina prostorije (b) 

Zagrađenost 

a = 0° 

5 2,75 2,75 5 2,75 2,75 

7 3,85 3,85 7 3,85 3,85 

5 2,75 4,46 5 2,75 2,75 

7 3,85 6,07 7 3,85 3,85 

5 3,69 - 5 2,75 3,83 

7 5,07 - 7 3,85 5,18 

DIN 5034. Određivanje potrebnih širina prozora (bF) pri različitim dimenzijama 

prostorije i promjenljivoj zagrađenosti, ovdje u izvodu 

-L Jf 

Stambene prostorije Radne prostorije 

Presjek 

prema DIN 5034 prema DIN 5034, prema DIN 5034 

c i 2,20 m kao za stambene ako je h < 3,50 m ako je h > 3,50 m 

h8 £ 0,90 m prostorije, ako je: površina prozora c - hp := 1,30 m 

bF * 0,55 • b h s 2,50 m > 30% od hB ž 0,90 m 

Minimalni t i 6,00 m b x h bF i 0,55 • b 

zahtjev A £ 50 m 2 

Vizurne veze prema DIN 5034 

T 

2.0 m 

^ tS 1,0 (0,5 m 

Kl) u bolnicama) 

® 

Stambena prostorija 

hFž 

1,3 m 

bF i 0,55 • b 

bF/m ^ 0,1 • A/m 2 

bF • hF i 0,3 • AF 

- 0,16 A 

bF • hF/m 2 ^ 0,07 • A • h/m 3 

Potrebni prozori u stamb. prostorijama - m 

Sažimanje vizurnih veza i veličina prozora 

1.25m © 

,85-1,25m i 

Radna prostorija 

tž 5 m F - 1,25 m 2 

t> 5 m F - 1,5 m 2 

e F= 0,1 A A 600 m 2 

Zahtijevane veličine u radnim prostorijama i prema 

ASR-» CD 

Svjetlost, veličina prozora, vizualna povezanost 

DANJE SVJETLO 

Položaj, veličina i vrsta bočnog prozora bitno određuju tok danjega 

svjetla u prostoriji -> DIN 5034 (dio 4.) definira odgovarajuće veličine 

prozora za različito dimenzionirane stambene i radne prostorije. 

Pri tome osnovu čine sljedeći uvjeti: 

- D% = 0,9 za sredinu stambene prostorije, odnosno za najudaljeniju 

točku radne prostorije, 

- širina prozora = 0,55 x širina prostorije, 

- oblačno nebo, 

- refleksija: zid = 0,6; 

strop = 0,7; 

pod = 0,2 

- gubici svjetlosti: staklo = 0,75; 

konstrukcijski elementi k1 = 0,75; 

prljavština k2 = 0,95 

- reflektirano svjetlo okolnih zgrada: (Dv = 0,2) 

- kut okolnih zgrada a = von 0° do 50° (s. -> @> i ®>) 

Napomena: ovo vrijedi i za radne prostorije ako su im dimenzije slične 

stambenima: 

visina (h) = 3,50 m; 

dubina (t) = 6 m; 

površina (A) = 50 m 2 

Vizualna povezanost s vanjskim prostorom zahtijeva potrebne veličine 

prozora i za stambene i za radne prostorije. To je obuhvaćeno 

u DIN-u 5034, i u istom smislu u Smjernicama za radne prostorije 

(ASR 7.1, minimalni zahtjevi obvezatni su u SR Njemačkoj) -> 

®, ®. 

Građevinski propisi SR Njemačke utvrđuju to ovako: 

- treba se pridržavati graničnih razmaka i površine razgraničenja za 

odgovarajuće visine građevine; 

- za sve prostorije u kojima se boravi zahtijeva se vizualna veza s 

vanjskim prostorom; 

- za stambene prostorije treba uglavnom predvidjeti veličinu prozora 

otprilike 1/8 do 1/10 korisne površine. 

Kad se građevinski propisi i norme primjenjuju u urbanističke svrhe, 

treba, među ostalim, paziti na upad svjetla, razmake zgrada, oblikovanje 

površina i prozora nasuprotnih zgrada; npr. poželjni su razmaci 

među zgradama B = 2H (= 27°) Iz toga proizlazi kut otvaranja 

od = 4° (ograničeno nadvojima i susjednim zgradama) prema nebu 

i približno se osigurava minimum toga svjetla u prostoriji 

Nove urbanističke koncepte treba preispitati i s obzirom na njihove 

predviđene kvalitete u vezi s osvijetljenošću interijera; općenito odgovarajući 

propisi i norme postavljaju samo minimalne zahtjeve. 

Preporučuje se pri planiranju unutarnji i vanjski prostor vizualno provjeriti 

pomoću modela pod umjetnim suncem, odnosno umjetnim 

nebom ili endoskopskim uređajem. 

Upad danjeg svjetla + razmak zgrada -> Q] 

169

Vrsta 

rada 

Danje 

Grubo 1,33 

Sred. fino 2,66 

Vrlo fino 5,00 

svjetlo D°/c 

Fino 10,00! 

Nap.. 10% je na južno 

strani previše, na sjever 

noj dobro 

Jačine 

41} osvijetljenosti 

D % 

"tb Lo»«^ 

Boje prema svjetlini Materijali neobrađeni 

bojom 

Podne obloge od traka 

i ploča 

(Tamno do svijetlo) (Tamno do svijetlo) (Tamno do svijetlo) 

Crvena 0,1 bis 0,5 Beton 0,25-0,5 Tamne 0,1-0,15 

Žuta 0,25-0,65 Ziđe Srednje 0,15-0,25 

Zelena 0,15-0,55 Crv. opeka 0,15-0,3 Svjetle 0,25-0,4 

Plava 0,1-0,3 Žuta opeka 0,3-0,45 

Smeđa 0,1-0,4 Op. od pij. i va[ 0,5-0,6 

Bijela (sred. 0,7-0,75 Drv. površini 

Siva 0,15-0,6 Tamne 0,1-0,2 

Cma 0,05-0,1 Srednje 0,2-0,4 

Svjetle 0,4-0,5 

Stupnjevi refleksije (boje neobrađenog materijala) -> Qp 

1 iii 

IIILJJ 

Jednolikost pri bočnoj rasvjeti 

\ / 

H Cl 

li 

h II b& 

Bliještanje Neznatno bliještanje 

© D % Krivulja 

© Zasjenjenost pri bočnoj rasvjeti 

OD 

170 

Situacija rasvjete u japanskoj stambenoj kući -* Q0 

Zasjenjenost pri rasvjeti odozgo • 

OD 

Jačina osvijetljenosti, stupnjevi refleksije, 

reprodukcija boje i zasljepljivanje 

DANJE SVJETLO 

-»OD 

Međudjelovanje navedenih svojstava danjega svjetla bitno utječe na 

rasvjetu u interijeru. Da bi se ispunili određeni vizualni zahtjevi potrebni 

su, ovisno o vrsti aktivnosti, određene jačine osvijetljenosti pri 

danjem svjetlu ->• ©.Zbog toga treba koordinirati odabir stupnjeva refleksije 

površina koje zatvaraju prostoriju sa zahtjevima koji se tiču 

vidljivosti. Različito strukturiranje svjetlosti u prostoriji neposredno ovisi 

o stupnjevima refleksije površina i rasporedu prozora na fasadi -» 

© i usporedi -> ©, pri rasvjeti odozgo G = 

1:2-» ©.Time je tok danjega svjetla u prostoriji načelno određen. 

Jednolikost je pri rasvjeti odozgo veća jer je gustoća zenitnog svjetla 

tri puta veća od one na horizontu. 

Na mjere za promjenu jednolikosti mogu utjecati: 

- stupnjevi refleksije (vrlo visoki), 

- usmjerenje svjetla zaslonima, 

- rasporedom prozora. 

Bliještanje je izazvano direktnom i indirektnom refleksijom površina 

i nepovoljnim kontrastima gustoće osvijetljenosti 

Mjere koje treba poduzeti da bi se izbjeglo bliještanje: 

- zaštita od sunca - izvana, 

- zaštita od bliještanja - iznutra, odnosno izvana u kombinaciji sa 

zaštitom od sunca, 

- površine bez sjaja, 

- ispravno postavljanje dodatnih izvora svjetlosti. 

Zasjenjenost je do određene mjere poželjna kako bi se predmeti i 

ostalo u prostoriji mogli razlikovati (-» ©shema.) 

Mjere koje treba poduzeti da bi se pri bočnoj rasvjeti postiglo zasjenjenje 

koje daje dojam plastičnosti: 

- zaštita od sunca, 

- zaštita od bliještanja (također i na sjeveru), 

- uravnotežena raspodjela danjega svjetla, 

- ne smije biti neposrednog bliještanja, 

- višeslojne odnosno stupnjevane fasade. 

Mjere koje treba poduzeti da bi se postiglo odgovarajuće zasjenjenje 

pri rasvjeti odozgo: 

- (->© shema) u padajuće danje svjetlo na donjemu rubu otvora 

treba filtrirati translucentnim materijalima, roštiljima ili si., 

- dopunska rasvjeta uz danje svijetlo (TEB), 

- svijetle matirane površine u kombinaciji s različitim bojama (npr. 

elementi konstrukcije). 

Sažetak, kriteriji kakvoće TL - bočna rasvjeta 

Općenito vrijedi da kriterije kakvoće danjega svjetla treba primijeniti 

tako da nastane identitet prostorije. Na tok danjega svjetla uz istodoban 

dobar pogled na vanjski prostor utječe oblikovanje fasade, tj. 

prijelaz iz interijera u eksterijer. Stupnjevani, višeslojni i istodobno 

transparentni prijelaz iz interijera u eksterijer može zadovoljiti različite 

zahtjeve u vezi s danjim svjetlom tijekom izmjene godišnjih doba.

Princip preusmjeravanja svjetla 

r-p. Strukturirana Zastor za 

^ površina ^ svjetlo 

Mount Airy Public Library, S. Carolina, SAD-> QQ 

Oblikovanje stropa u svrhu preusmjerenja svjetla-» Qp 

Usmjeravanje svjetla 

(D žaluzine © 

© Ostakljenje 

® Staklena prizma 

CD Zrcalna ploha 

® Izolacija 

® Staklena prizma 

© Ostakljenje 

a DANJE SVJETLO 

-»m 

Usmjeravanje svjetla (bočno svjetlo) 

S rastućom dubinom prostorije (normalno 5 - 7 m) smanjuje se intenzitet danjega 

svjetla (vidjeti krivulju kvocijenta danjega svjetla). Usmjeravanje svjetla 

omogućuje osvijetljenost danjim svjetlom i pri većim dubinama prostorije. 

Osnove - preusmjeravanje svjetla 

Cilj je toga preusmjerenja da se: -> @> 

- ravnomjernije raspodijeli danje svjetlo, 

- ostvari bolja osvijetljenost danjim svjetlom u dubini prostorije, 

- izbjegne bliještanje zbog visokog položaja sunca, iskoristi sunčana 

energija zimi, 

- priguši gustoća zenitnog svjetla, odn. da se to svjetlo posredno koristi, 

- preusmjeri posebno difuzno zračenje, 

- izbjegne dodatna zaštita od sunca (eventualno stabla); dovoljna je samo 

zaštita od unutarnjega bliještanja. 

Lightshelves (reflektori) 

Mogu se razmjestiti ispred ili iza prozora u području prozorske prečke. 

Zrcalne, polirane ili bijele površine služe kao ravnina refleksije. One znatno popravljaju 

jednoličnost rasvjete, naročito uz odgovarajuće oblikovanje stropa. 

Eventualnu zaštitu od bliještanja treba postaviti između prečke i stropa -> (D 

Prizme 

S optičkim je prizmama moguća ciljana selekcija i preusmjerenje zračenja 

-> @ Ploče prizama reflektiraju sunčanu svjetlost s malim odstupanjem i 

propuštaju samo difuzno nebesko svjetlo. Da bi se spriječio prolaz sunčanih 

zraka, ploče prizama su zrcala. Prizmine ploče omogućuju zadovoljavajuću 

danju rasvjetu prostorije do dubine od približno 8 m. 

Pogled, usmjeravanja svjetla, zaštita od bliještanja 

Usmjeravanjem svjetla i odgovarajućim oblikovanjem stropa može se poboljšati 

osvijetljenost dubine prostorije -> @. 

Pogled u eksterijer je očuvan. Gustoća je zenitnog svjetla prigušena. Samo 

je zimi potrebna zaštita od bliještanja. Eventualno TEB na prečki. 

Solarna stakla, staklene opeke, zavjese 

Za selekciju i preusmjerenje svjetlosnih zraka na raspolaganju su, među 

ostalim, sljedeći sustavi -> @: 

- solarna stakla: zrcalni reflektori (nepomični) između stakala uzrokuju ljeti 

refleksiju svjetla a zimi transmisiju svjetla, 

- staklene opeke: prizmatično brušene povećavaju jednolikost, 

- zavjese: pomične svijetle vanjske zavjese skreću danje svjetlo. 

Primjeri za usmjeravanje svjetla u području stropa -» ©u muzejima. 

Nova pinakoteka, München Dvorana umjetnosti, Bremen Brandywine River Museum 

Chadds Ford, Pennsylvania 

7£L± 

Nacionalni muzeja za zapadnjačku 

kulturu, Tokio 

Kimbell Art Musum 

Fort VVorth,Texas 

Bauhausarchiv, Berlin Museum Abteiberg 

Mönchengladbach 

Uffizi, Firenca 

Nofdiyllands Kunstmuseum 

Äalborg, Dànska 

Muzej zaklade Maeght 

St. Paul-de-Vence 

Dijecezanski muzej, 

Guggenheim Museum 

Paderborn New York Yor* 

Preusmjeravanje svjetla - rasvjeta odozgo (izvedeni primjeri, muzeji) -> Qp 

171

172 

1| Jj Šupljina stropa 

O O 0 0 0 OO 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 6 

1 l 

Zrcalo 

Zid srednje 

svjetle boje 

Umjetno nebo, primjer 

1 i i 1 

Model 

rVc 

n 

Stol za model ^ ^ 

1 1 

¿ida 11 

y ) 

1 *! Mjerač luxa 

1 1 1 1 

1 ¿ ¿ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 

Mjerenje danjega svjetla na modelu pod umjetnim nebom 

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 

Alum, folija ili si. Stol za model Vizualna kontrola 

Eksperimentiranje sa svjetlom na modelu pod umjetnim nebom 

100% Zenit 

Vizuelna kontrola 

Bočna rasvjeta Rasvjeta odozgo 

Danje svjetlo (D % i Dm %) i jednolikost (G) pri rasvjeti sa strane i odozgo 

DANJE SVJETLO 

-»CD 

Postupci i metode određivanja danjega svjetla (D%) u prostorijama 

(svjetlo sa strane - odozgo) pri oblačnom nebu: 

Za određivanje danjega svjetla postoji niz postupaka: npr. analitički, 

grafički, kompjutorski, mjerno - tehnički. Za određivanje udjela danjega 

svjetla (DH, DV, DR) u prostoru treba iz DIN-a 5034 uzeti 

daljnje informacije. 

Da bi se pronašle konačne osnove za odluke o "prostoru koji treba 

izgraditi", odnosno za "zgradu koju treba sagraditi", preporučuje se 

približno simulirati stanje danjega svjetla. To se može izvesti na temelju 

crteža ili modela. 

Dnevno svjetlo može se doduše odrediti i ocijeniti samo u trodimenzionalnom 

prostoru, pa stoga treba uz simulirane okolnosti testirati 

model prostorije odnosno zgrade. Na njemu se mogu ispitati 

različiti načini djelovanja danjega svjetla. 

Eksperimentalni postupak: prostor s ovješenim, matiranim, svijetlim, 

translucentnim stropom, koji ima umjetnu rasvjetu odozgo i zrcala na 

zidovima koji ga okružuju (horizont), simulira se stvarno djelovanje 

jednoliko naoblačenog neba u eksterijeru -» 

Dovoljna je jačina osvijetljenosti od približno 2000 - 3000 lx. Pomoću 

arhitektonskog modela (mjerilo ~ 1:20) može se mjernim uređajem 

ustanoviti jačina vanjske svjetlosti umjetnog neba (Ea = 

2000 lx). Sondom se mjeri dobivena jačina osvijetljenosti unutar 

prostora modela (npr. Ei = 200 lx), pa u tom slučaju kvocijent danjega 

svjetla u prostoru u točki P iznosi 10%. Tom se metodom može 

odrediti tok danjega svjetla u modelu -» @ 

Različitim se materijalima može utjecati npr. na tokove danjega 

svjetla, jačine osvijetljenosti, koloristične efekte, dimenzije prostorija 

itd. Treba nastojati da se održe kriteriji kakvoće danjega svjetla. 

Za eksperimentiranje sa svjetlom u modelu prostorije važni su sljedeći 

materijali: - kartoni ili papiri različitih, po mogućnosti pastelnih 

boja; - transparentni papiri za zaštitu od bliještanja i dobivanje difuznog 

zračenja; - aluminijska folija ili sličan sjajni materijal za zrcalne 

efekte.-» 

Danje svjetlo u prostorijama osvijetljenima odozgo 

Rasvjeta prostorija danjim svjetlom "odozgo" podliježe istim pretpostavkama 

i uvjetima kao prostorije s bočno smještenim prozorima, 

dakle osvjetljenju danjim svjetlom pri oblačnom nebu. 

Dok bočno svjetlo daje relativno lošu jednolikost (stoga i veći zahtjev 

za D%), to je pri "nadsvjetlu" drugačije. Kakvoću danjega svjetla 

u prostorijama pomoću nadsvjetla bitno određuju sljedeći faktori: 

- gustoća zenitnog svjetla - proporcije prostorije - kriteriji kakvoće - 

danje svjetlo - nadsvjetlo - faktori redukcije. Radno mjesto -» © u 

prostoriji jednako je udaljeno od bočnog prozora i od nadsvjetla iznad 

njega. Treba li na referentnoj ravnini (0,85 m iznad poda) postići 

bočnim prozorom istu jačinu osvijetljenosti kao nadsvjetlom, 

mora bočni prozor biti 5,5 puta veći od otvora na krovu. 

Obrazloženje: rasvjeta odozgo svjetlija je jer je gustoća svjetlosti u 

zenitu 3 puta viša nego na horizontu. Dakle 100% nebeskog svjetla 

pada na nadsvjetlo, a samo 50% tog svjetla u bočni prozor. 

Rasvjeta prostorije "odozgo" ovisi o njenim proporcijama, tj. o duljini, 

širini i visini, prema -» Eventualnu pojavu efekta špilje treba 

izbjeći. 

Kriteriji kakvoće nadsvjetla 

Tok danjega svjetla (D%) u prostorijama s bočnim prozorima izražava 

se sa Dmin i Dma„ -» (fj). Za danje svjetlo u prostoriji s nadsvjetlom 

zahtijeva se jednolikost G = 1:2 (Dn n/Dn i Dmin Od = 1%. 

a u radnim prostorijama čak (Dmin) = 4%!

Odnos 

Dmin:Dmax 

Preporuka 

| Nastojati ^ 

Prihvatljivo 

Kritično 

Izbjegavati 

ke - vrijednosti = O/h 

< 1 1,1 

1.2 1,3 1,4 

1.4 1,5 1.7 

1,6 1,8 2,0 

1,7 2,0 2,2 

Razmak nadsvjetla, visina prostorije i jednolikost koju se nastoji postići uzevši u obzir odgovarajuće 

oblikovanje nadsvjetla u području krova (ke - faktor) -> CD 

Preporučene vrijednosti odnosa Dmjn/Dmax 

u 

Usporedba tokova i količina danjeg 

a svjetla za rasvjetu sa strane i 

odozgo ovisno o četiri različito nagnuta 

otvora nadsvjetla -> CD 

60° 90° 

Y 

Faktor redukcije ky ovisno o kutu 

b nagiba y ostakljenja šed krovova 

h = O 1. Pri horizontalnom otvoru za svjetlo bez okna h = O (h 

= a 2. Kod svjetlarnika h = a ( ) 

h = 2a 3. Kod svjetlarnika h = 2a ( ) -> m 

Redukcija količine danjeg svjetla kod 

nadsvjetala s visokim oknima odn. s 

masivnom konstrukcijom ispod njih 

Jednoliko osvjetljenje prostorije i 

time bolji odnosi danjeg svjetla kod 

nadsvjetala s filigranskom dobro reflektirajućom 

konstrukcijom ispod 

njih 

Bočni prozori + 

nadsvjetla sa 

suprotne strane 

D/% 

za Nadsvjetla + 

D/% šedovi + nagnuti šedovi 

D = 5% 

K 

3 

S i 

S i 

10 

5 

0 

0,8 

10 

0,5 

0,3 

S i 0,6 

10- 

5- 

0- SI 

0-. 

0,25 " 

10 1- 

5 

0 

Utjecaj otvora za danje svjetlo - uz iste glavne dimenzije prostorije kF = površina prozora 

/ površina tlocrta = 1:6 - na kvocijent danjeg svjetla. Uz to je navedena potrebna 

kF- vrijednost za Dmin = 5% -> m 

DANJE SVJETLO 

Otvori nadsvjetla —» CD 

Točkasto razmješteni otvori za svjetlo u području krova daju na ravnini 

korištenja tipične minimume i maksimume osvijetljenosti. 

Računski se ocjenjuje srednja vrijednost tih "svijetlih" i "tamnih" područja; 

to se naziva srednjim kvocijentom danjega svjetla Dm. 

Dm je dakle aritmetička sredina između Dmin i Dmax u odnosu na korisnu 

odnosno referentnu površinu (0,85 m iznad poda). Traženo G = 1:2 

ne odnosi se na Dmax, nego na Dmin, jer se nejednolikosti danjega 

svjetla odozgo fiziološki osjećaju "jačim od kontrasta". Pri toj jednolikosti 

(Dmin = 1 i Dm = 2) mora biti Dmin = 2% -> usporedi -> 

Na kriterije kakvoće koje treba zadovoljiti nadalje utječu, pri usmjeravanju 

danjega svjetla odozgo u prostoriju, i sljedeće komponente: 

visina prostorije i oblikovanje svjetlosnih otvora (ke - faktor). 

Idealna se jednolikost postiže ako razmaci između nadsvjetala (O) 

odgovaraju visini prostorije (h), dakle pri odnosu ~ 1:1. 

II praksi vrijedi pravilo: odnos razmaka nadsvjetala prema visini 

prostorije trebao bi iznositi 1:1,5 do 1:2, vidjeti s. -» ©. 

© prikazuje tablicu iz koje se mogu uzeti navedeni odnosi i način 

njihova funkcioniranja. Također je dana preporuka za oblikovanje 

svjetlosnih otvora. 

Vrste i konstrukcija otvora za svjetlo 

Nagib otvora nadsvjetla određuje postotni udio svjetla s tako izrezanog 

svoda nebeskog svjetla. II -» ©a uspoređuje se količina 

svjetlosti koja upada kroz bočni prozor s količinom svjetlosti koja 

upada kroz otvor nadsvjetla pod različitim nagibima. Najveća količina 

svjetlosti upada kroz horizontalno položeni otvor. Suprotno tome, 

bočnim prozorom postiže se maksimalna jačina osvijetljenosti samo 

u blizini prozora. Vertikalnim nadsvjetlom postiže se najmanja jačina 

osvijetljenosti na referentnoj ravnini. 

Postoji dakle faktor redukcije (ky) za količinu svjetlosti koja upada 

ovisno o različito nagnutim otvorima u krovu. U -»© b predočeni su 

odgovarajući faktori redukcije (ky) za različito nagnute shed krovove 

CD 

Na difuzno zračenje koje pada na nadsvjetlo djeluje, prije nego opskrbi 

prostoriju danjim svjetlom, i konstrukcija odnosno dubina ugradnje 

otvora nadsvjetla. 

© prikazuje različitost u padajuće količine svjetla pri različitim 

proporcijama okna ispod pokrova nadsvjetla. Treba dakle izbjegavati 

suviše visoka ili masivna okna, odnosno prevelike dubine ugradnje 

-» © a. Preporučuje se stoga filigranska, dobro reflektirajuća 

konstrukcija -» © b. 

Kakvoća danjega svjetla u prostorijama s nadsvjetlima ne ovisi 

samo o prije navedenim parametrima. 

Važan je i odnos ukupne površine nadsvjetala prema tlocrtnoj površini 

prostorije (kF - faktor). 

II -» © prikazana je, pri navedenim odnosima, usporedba bočnih 

prozora i osvijetljenosti nadsvjetlima. 

Da bi se pri bočnim prozorima i nasuprotno smještenim nadsvjetlima 

kvocijent danjega svjetla povisio na 5%, mora se udio površine prozora 

znatno povećati, npr. do odnosa 1:1,5. Suprotno tome, mora se 

za isti zahtjev, naročito ako je riječ o kosim shed krovovima, površina 

nadsvjetla povećati tek neznatno. Tu zadovoljava približno odnos 1:4 

do 1:5 (odnos otvora nadsvjetla i tlocrtne površine). 

Ostali faktori redukcije kod otvora za nadsvjetlo: 

x = transmisijski stupanj ostakljenja, 

k1 = konstrukcijski elementi, 

k2 = prljavština na staklu, 

k3 = difuzna svjetlost. 

173

a Ovješeru 

strop s 

^ 1/j umjetnom rasvjetom ^ 

'O OOOOO OOOO O OOOOUOOU OOđ 

b) Svod (npr. pasaž) 

Pojedinačni otvori velikih dimenzija 

b) Nagib 60° (konkavni, konveksni) 

Šed otvori (konkavni, konveksni) 

a) Međusobno uklopljene smaknute 

koso položene ljuske 

b) Lepti rasti otvor sa svjetlopropusnim 

stropom 

(7l) Posebni oblici 

174 

d) Svjetlarnici za direktni i indirektni 

upad svjetla 

c) Laterne 

iWïi 

d) Krovovi na dvije vode (može i kao 

pojedinačne svjetlosne kupole) 

d) Zaobljeni s bijelom vanjskom površinom 

c) Bočna nadsvjetla kao vijenac 

d) Stakleni krov s lamelama za 

difuzno i direktno svjetlo 

DANJE SVJETLO 

Empirijska ocjena kakvoće danjega svjetla kod nadsvjetla 

Konačno ocjenjivanje prilika danjega svjetla treba poduzeti pri oblačnom 

nebu. Međutim, otvori nadsvjetla izloženi su ne samo difuznom 

nego i neposrednom sunčanom zračenju. Te različite prilike osvijet- 

Ijenosti treba simulirati pod umjetnim nebom, ali i pod umjetnim suncem. 

Tom prilikom treba kriterije kakvoće danjega svjetla vizualno 

procijeniti na modelu -> ©. 

Projektni parametri - nadsvjetlo @ @ usporedi @ 

- ne orijentirati nadsvjetla prema jugu, 

- pretvoriti upadajuće sunčano zračenje u difuzno zračenje, 

- držati se kriterija kakvoće za danje svjetlo, 

- izbjegavati visoke kontraste gustoće osvijetljenosti, 

- voditi računa o prosječnom kvocijentu danjega svjetla - Dm 

- osvjetljavati sve kutove prostorija i površina koje ju zatvaraju, 

- izbjegavati bliještanje, bolje je plastično zasjenjenje, 

- površine koje zatvaraju prostoriju međusobno rasvjetno - tehnički 

odvojiti 

- omogućiti pogled van. 

b) Membrane (npr. za sportske dvorane) d) Transparentni prostor, natkriven i s usmjerenim 

vizurama i osvjetljenjem 

\l2) Otvori velikih površina naročitih oblika 

Svjetlo sa strane i odozgo 

Izbor između tih dviju mogućnosti osvijetljenosti ovisi i o korištenju i 

namjeni zgrade i o raspoloživim vanjskim izvorima svjetlosti, tj. o geografskom 

položaju lokacije. Primjerice za ekstremne uvjete svjetlosti 

i klime treba razviti odgovarajuće oblike građevine © + @ 

Oblici zgrada u našim geografskim širinama trebali bi se projektirati 

na osnovi raspoložive ponude osvjetljenja - difuzna i neposredna 

sunčana svjetlost -»© + ©. Gunnar Birkets je, uzimajući u obzir 

teme o gornjoj i bočnoj rasvjeti, usmjerivanje svjetla, termičko opterećenje 

itd., izgradio u SAD nekoliko zgrada koje mogu biti primjer 

kako rješavati ovakve konfliktne situacije -> DD. 

Alvar Aalto je naročito u skandinavskom prostoru (visok udio difuzne 

svjetlosti) razvio nekoliko oglednih primjera graditeljskih kompleksa 

CD. 

Zenit 

Horizont (Shema) Horizont 

©Korpus zgrade koji bi trebalo razviti 

u južnim regijama (visoko sunčevo 

zračenje), bočna rasvjeta 

Mogućnost za rasvjetu sa strane i 

odozgo 

Horizont (Shema) Horizont 

Korpus zgrade koji bi trebalo razvi- 

@ t i u sjevernim regijama (visok udio 

difuznog osvjetljenja), rasvjeta sa 

strane i odozgo 

Rasvjeta sa strane i odozgo. 

Konturni zidovi odvojeni od stropa

© Kretanje Sunca u vrijeme ljetnog solsticija (približno 21. lipnja) 

Najdulji dan u godini 

51,5° S Šir. (Dortmund Halle) 

© Kretanje sunca u vrijeme proljetnog (oko 21 ožujka) i jesenskog (oko 23. rujna) 

ekvinocija 

SUNČEVA SVJETLOST 

Određivanje osunčanja građevina prema H. 

B. Fisheru i W. Kürtu -> QP 

DIN 5034-2->s. 162-166 

Primjena 

Osunčanje projektirane građevine može se 

odmah očitati ako se projekt građevine, 

nacrtan na prozirnom papiru, u skladu sa 

svojom stvarnom orijentacijom u prostoru 

preklopi preko grafikona Sunčeve putanje ili 

obrnuto. Sljedeći podaci o Sunčevoj putanji 

odnose se na područje 51,5° sjeverne širine 

(Dortmund - Göttingen - Halle - Militsch). Za 

najjužniji dio sa 48° sjeverne širine (Freiburg 

- München - Salzburg - Wien) treba ucrtanim 

visinama Sunca dodati 3,5°. 

Za najsjeverniji dio, sa 55° sjeverne širine 

(Flensburg - Bornholm - Königsberg), treba 

3,5° odbiti. Stupnjevi navedeni u dva vanjska 

prstena odnose se na "azimut"; to je kut 

kojim se mjeri prividno kretanje Sunca s istoka 

prema zapadu u projekciji na horizontalnu 

ravninu. Lokalna vremena navedena u 

vanjskom prstenu poklapaju se unutar Njemačke 

s normalnim vremenom za 15° istočne 

dužine (Görlitz - Stargard - Bornholm = 

meridijan srednjoeuropskog vremena). Za 

mjesta istočno od 15. stupnja lokalno je vrijeme 

za svaki stupanj 4 minute ranije, a za 

zapadna 4 minute kasnije od normalnog vremena. 

Za Potsdam je na 13° istočno od Greenwicha 

prema tome lokalno vrijeme 8 minuta 

kasnije od srednjoeuropskog vremena. 

Trajanje osunčanja 

Moguća dnevna insolacija od 21 .svibnja do 

21. srpnja približno jednako traje, 16 do 16 3 /4 

sati, a od 21. studenoga do 21. siječnja traje 

8 1 /4 do 7 1 /2 sati. U mjesecima između toga 

mijenja se trajanje osunčanja za gotovo 2 

sata mjesečno. Stvarno osunčanje zbog 

magle i oblaka iznosi jedva 40% od navedenoga. 

Stupanj djelovanja je u raznim mjestima 

vrlo različit. U Berlinu su okolnosti naročito 

povoljne (u srpnju gotovo 50%, Stuttgart 

35%). Točne podatke o tome za predjele 

o kojima je ovdje riječ, daju državni meteorološki 

uredi. 

Sunce i toplina 

Prirodna toplina na otvorenome ovisi o položaju 

Sunca i sposobnosti tla da otpušta toplinu. 

Zbog toga krivulja topline kasni oko 

mjesec dana iza krivulje visine Sunca, tj. najtopliji 

dan nije 21. lipnja nego jedan od posljednjih 

dana srpnja, a najhladniji dan nije 

21. prosinca nego se javlja u posljednjim danima 

siječnja. Naravno i u tome se lokalne 

okolnosti znatno razlikuju. 

175

© Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca), najkraći dan u godini 51 5° S 

širine (Dortmund - Halle) ' ' 

176 

Položaj Sunca u podne karakterističnih 

dana u godini. Udaljenost 

Sunca od promatrača odgovara 

unutarnjem polumjeru crteža kretanja 

Sunca s točkastim kretanjem 

Sunca u tlocrtu, što odgovara tlocrtnoj 

projekciji visine Sunca. 

1-aH 

Pogled 

21. prosinca 

21. ožujka i , 

23 rujna Q^ 

21. lipnja 

Ljetni solsticij 

•i°Visina Sunca 

Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. ekvinocij 11 

sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. On u tlocrtu određuje granicu sjene na 

koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Odsječak x nanesen vertikalno 

na sjenu u tlocrtu, prenesen na pogled, daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na prednjoj 

fasadi. 

K 

Osunčano od 10 10 — 20 1Sh 

= 9% 

SUNČEVA SVJETLOST 

1S h 

Osunčano od 14—20 

/ -614 

Osunčano od 3"—10 M " 

«6% 

(5) Ljetni solsticij. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj 

strani zasjenjenje, ubrzo nakon 13 sati 

leži i jugoistočna strana u sjeni, dok su ostale strane 

u odgovarajućim vremenima osunčane. 

Osunčano od 9* 5 —16 

= 8 1 /4 

\ 

v Osunčano od 14«—18 h 

= 3M 

©Ekvinocij. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10 

sati u sjeni, a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15 

sati u sjeni 

Osunčano od 9—15 45 

© 

\ Nije osunčano 

/ 

Osunčano od 8' 5 —9' 

Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce 

jedva jedan sat, jugoistočna strana je ubrzo nakon 

15 sati u sjeni

z 

15-30 

1 

'JM. 

S postoljem, kruta i ventilirana 

60 X 60 

80x80 

90x90 

1,00 X 1,00 

1,00x2,00 

1,20 X 1,20 

1,20 x 1,80 

1,20 x 2,40 

1,25x2,50 

1,50 x 1,50 

1,50 x 1,80 

1,50 x 2,40 

1,80 x 1,80 

1,80 x 2,40 

1,80 x 2,70 

1,80 x 3,00 

2,20 x 2,20 

2,50 x 2,50 

Okrugla kupola: 0 60, 90, 100, 120, 150, 

180, 220, 250 

© "Normalna" svjetlosna kupola 

*L : \ 

mi 

A B A B 

40 60 x 60 1,60 1,80 x 1,80 

70 90 x 90 1,70 2,00 x 2,00 

80 1,00 x 1,00 2,20 2,00 x 2,20 

1,00 1,20 x 1,20 2,30 2,50x2,50 

1,30 1,50 x 1,50 2,40 2,70 x 2,70 

3 

HL« 

Ventilator - 

50 x 1,00 1,00 x 1,00 1,20 x 1,50 

50 x 1,50 1,00 x 1,50 1,20x2,40 

60x60 1,00 x 2,00 1,50 x 1,50 

60 x 90 1,00x2,50 1,50 x 3,00 

90x90 1,00 x 3,00 1,80x2,70 

Svjetlosna kupola s visokim 

postoljem 

A= 

Prolaz svjetla 

72 x 1,20 x 1,08 

72 x 2,45 x 2,30 

75x1,16x76 

B= 

Otvor na stropu 

125 x 1,25 

1,25x2,50 

1,50x1,50 

(3) Piramidalna svjetlosna kupola (4) Kupola za sjeverno svjetlo 

NADSVJETLA 

-SVJETLOSNE KUPOLE 

Za osvjetljenje i ventiliranje prostorija, dvorana, stubišta itd. te za 

odvođenje dima iz tih prostora, na raspolaganju su: kupole, elementi 

za osvjetljenje, kasete, kapci za odvođenje dima i rebrenice 

kao kruti ili pomični elementi. Mogu biti i od pleksistakla koje reflektira 

toplinu. Usmjerenjem svjetlosne kupole prema sjeveru sprečava se 

upad sunčanih zraka i bliještanje -» Smanjenje bliještanja postiže 

se oštrim kutom upada sunčanih zraka uz pomoć visokog rubnog 

vijenca -> © Ako se svjetlosna kupola koristi i za ventilira-nje, mora 

otvor biti na suprotnoj strani od prevladavajućeg smjera vjetra kako bi 

se koristilo njegovo usisno djelovanje. Otvor za dovod zraka treba biti 

20% manji od otvora za odvod zraka. Prisilno odvođenje zraka postiže 

se ugradbom ventilatora u rubni vijenac; učinak je 150 - 1000 

m 3 /sat -> © Svjetlosna kupola može služiti i kao izlaz na krov. 

Kad je riječ o uređajima za odvođenje dima, odvodna površina treba 

biti aerodinamična. Cikličkim smicanjem dimnih odvoda za po 

90° koriste se vjetrovi iz svih smjerova. Ugrađuju li se parovi ventilacijskih 

otvora prema glavnom smjeru vjetra odnosno protiv toga 

smjera, onda je orijentacija niz vjetar - uz vjetar. 

Za stubišta, kad ima više od 4 cjelovite etaže, potrebni su otvori za 

odvođenje dima. Ti su otvori različitih veličina do 5,50 m, a u posebnoj 

izvedbi 7,50 m, bez pomoćne konstrukcije. 

Sustavi nadsvjetla daju difuzno osvjetljenje prostorija bez bliještanja 

-> Nadsvjetla kod šed krovova s ulošcima od staklenog prediva 

pružaju sve značajne klimatsko - tehničke prednosti hale sa 

šed krovom -> Uobičajene ravne krovove moguće je podizanjem 

pretvoriti u šed krovove 

H 1,50- 6,50 H 5,0 

(5) Svjetlosna traka, svjetlosna staza (6) Gusjeničasto nadsvjetlo 

® Laterna s nagnutim otvorima ® 

Vertikalna laterna 

60° = Kut zračenja Sunca 

Sjever 

76% Propusnost za svjetlo 

Termoizolacija u području zasjenjenja 

40 mm uloška od staklenog prediva 

3,61-4.50 

170 mm 

m m 

4,51-6,50 1 90 

Element 

Šed - nadsvjetlo od poliesterskih ploča armiranih staklenim vlaknima 

(7) Dvovodno nadsvjetlo (0) Jednovodno nadsvjetlo 

O 

-2,00-4,00- - 5,00 - 

60°-šed, kosi šed 90°-šed, vertikalni šed 

3,01-4,00 1 40 mm 

4,01-5,50 1 70 mm 

5,51-7,50 190 mm 

Element 

(2) Dvoslojni transparente elementi za nadsvjetla 

177

Površine ostakljenja = 1/20 tlocrtne površine 

širina prozora: 1/10 (M + N + O + P) 

® Veličine prozora kod industrijskih 

objekata 

n 

Svijetli otvor 

prozora 

S 90 Parapet 

Veličine prozora = 0,3 A x B 

(3) Presjek kroz fasadu (4) Širina otvora prozora Q = 0,5 R 

ftVi 

S30--S45' 

c b a 

c b a 

S 18'-S30* c b a 

s> B 

3 18' c b a 

(5) Veličine prozora u stambenim zgradama 

178 

i 

1 

10 15 20 25% 

t> Veličina prozora u % tlocrtne površine sobe 

PROZORI 

Prozori su nezaobilazni elementi koji prostoriji moraju osigurati zadovoljavajuće 

danje svjetlo. U skladu s tako važnom ulogom razvili 

su se otvori za danje svjetlo u značajan element stilskoga oblikovanja: 

od romaničkih prozora s kružnim svodom do baroknih prozora, 

uokvirenih bogatim razigranim dekorom. U europskom kulturnom 

području sjeverno od Alpa oblikovanje prozora ima posebna 

obilježja. Suprotno od klimatski povlaštenoga kulturnog područja 

Mediterana, moralo se ovdje svakodnevno živjeti pretežno u zatvorenom 

prostoru koji je bio vezan uz danje svjetlo jer je umjetna 

rasvjeta bila skupa. Dobra rasvjeta prostorija tijekom sati bez danje 

svjetlosti bila je za široko stanovništvo nedostižna. 

Svako radno mjesto mora imati jedan prozor za vezu s eksterijerom. 

Svjetlopropusna površina mora iznositi najmanje 1/20 tlocrtne površine 

radne prostorije. 

Ukupna širina svih prozora mora iznositi najmanje 1/10 ukupne širine 

svih zidova (M + N + O + P)-»©. 

Kod radnih prostorija viših od 3,5 m mora svjetlopropusna površina 

prozora iznositi najmanje 30% površine vanjskoga zida: 

= 0.3AxB-> ©. 

Za prostorije čije dimenzije odgovaraju stambenim prostorijama vrijedi 

sljedeće: 

- najmanja visina ostakljene površine 1,3 m 

Primjer ->(5) 

A Stan, upadni kut svjetla 18° - 30° 

B Potrebna veličina prozora u dnev- 

nom boravku 

C 17% tlocrtne površine dnevnog bo- 

ravka zadovoljava kao veličina pro- 

zora. 

Nagib krovne plohe je poznat, 

nadsvjetlo pod nagibom 0° zahtije- 

va samo 20% veličine vertikalno 

postavljenog prozora, tj. nagiba 

30°, uz isti efekt osvjetljenja pro- 

storije - ali nedostaje pogled na 

okolicu. 

Prozori su uvijek bili i jesu najslabi- 

ja točka termoizolacije. Stoga je 

povoljno zadovoljavajuće osvjet- 

ljenje postići malom veličinom pro- 

zora, ukoliko se ne računa na dobi- 

vanje topline od sunca kroz prozor. 

Osim veličine prozora i njegovog 

nagiba važna je i lokacija zgrade. 

Slobodnostojeća zgrada će uz istu 

površinu prozora dobivati više 

svjetla nego zgrada u centru gra- 

da. 

Primjer © - © 

A Nagib krovnog prozora 40° 

Kuća nije na slobodnoj lokaciji, ali 

nije značajno zasjenjena 

10% tlocrtne površine je dovoljno 

kao veličina prozora 

Veličina prozora (7) Krovni prozor 

Visina parapeta = 0,9 m 

Ukupna visina svih prozora mora 

iznositi 50% širine radne prostorije 

Q < 0,5 R. ® 

a Potrebna veličina prozora 

dnevne sobe 14% tlocrtne površine. 

Za dnevnu sobu od 20 

m 2 x 0,14 = 2,8 m 2 prozora, 

b Potrebna veličina prozora za 

kuhinje. 

c Potrebna veličina prozora svih 

ostalih prostorija, 

d Kut upada svjetlosti. 

Što je veći kut upada svjetlosti 

toliko moraju prozori biti veći. 

Razlog: što su susjedne zgrade 

bliže i što su više, veći je i 

strmiji kut upada i manja količina 

svjetlosti koja prodire u zgradu. 

Manja količina svjetlosti 

nadomješta se većim prozorima. 

U Nizozemskoj se propisima 

određuju veličine prozora ovisno 

o kutu upada svjetlosti.

POLOŽAJ PO ŠIRINI 

(?) U zidu od lomljenog kamena 

POLOŽAJ PO VISINI 

® Na mjestu s lijepim pogledom i 

istaknutim građ. elementom 

(§) Kuhinja 

VENTILACIJA ® - ® 

U zidu od opeka (3) U kanatnoj stijeni 

(6) Prostorije s dobrim pogledom (7) Normalna visina (visina stola) 

(IO) Ured (registratora) 

© H ^ - a ^ i u sobu. topli zrak © ^ S r ^ * 

ZAŠTITA OD POGLEDA 

® Za zavjese treba predvidjeti 

dovoljno prostora u uglovima 

Vertikalne rebrenice, lamelasti 

zastori 

(li) Garderoba 

GRIJANJE -*(§)- © 

1,75 > 

Osoba koja sjedi je izložena 

hladnom i toplom zraku (nezdravo) 

Platnena roleta ili sintetička 

PROZORI 

DIN 5034 RASPORED 

® U čeličnom ili armiranom betonskom 

skeletu 

Nadsvjetlo u crtaonici 

Ugrađena grijaća tijela (konvektori) 

zahtijevaju dovođenje i odvođenje 

zraka 

Lamelasta roleta (venecijaner) 

179

SOLARNA IZOLACIJA 

© Rebrenice iznutra, sunce dopire iza (2) Rebrenice izvana 

stakla; nepovoljno 

^^ Markize štite od sunčevih zraka i 

topline © Markizolete © 

;i5o° 

© Balkon ili staza za ¿asma oa /—n uvosu Dvostruka Kosa 

zaštita 

čišćenje prozora (10) drveta, čel. lima alum. ili (11) zaštita 

180 

© 

Koso - vertikalna markiza 

Kut upada sunca a 1 i zasjenjenja a za južni 

zid ispod 50° sjeverne širine (Frankfurt - 

Schvveinfurt) -> (7)- (8) 

21. lipnja (ljetni solsticij), u podne a 1 = 63°, 

a = 27°; 1. svibnja i 31. srpnja, u podne a 1 

= 50°, a = 40°; 21. ožujka i 21. rujna (ekvinocij), 

u podne a 1 = 40°, a = 50° 

Općenito istak A = tg kuta zasjenjenja a • 

visina prozora H; min. istak A = tga ® H) - 

debljina zida D 

Položaj rebrenice daje difuzno 

svjetlo, djeluje kao zasjenjenje 

PROZORI 

DIN 18073 ->QD 

Zaštita od sunca treba spriječiti 

bliještanje, smanjiti ulazno 

zračenje topline. Dok u južnim 

geografskim širinama i minimalna 

veličina prozora omogućuje 

dovoljan upad svjetla, u zemljama 

srednjih geografskih širina 

preporučuju se veliki prozori s 

velikim upadom difuznog svjetla 

-> ©. Na 50° geografske širine 

južni prozori imaju pri upadnom 

kutu 30° potpunu zaštitu od sunca 

-> ® - ® . Rebrenice -> ® 

od plosnatih lamela (drvo, aluminij, 

sintetični materijali) čiji je 

razmak nešto manji od širine 

(nagib se može mijenjati) ->©. 

Rolete, markize i markizolete 

postavljaju se po želji. Briše soleil 

© ugrađen fiksno ili okretno 

oko osi lamela. Pogodno i 

za visoke i za kose površine 

prozora. Toplini koja se uzdiže 

uz fasadu mora se omogućiti izlaz 

kroz proreze, a ne da ulazi 

u stan kroz otvorena nadsvjetla 

uslijed gomilanja kraj elemenata 

za zaštitu od sunca. Prema 

Houghtonu -> CP drvena rebrenica 

propušta 22%, markiza 

28%, a unutarnje platnene rolete 

45% sunčane topline (nezaštićeni 

prozor 100%). 

1 

@ Venecijaner 

7,5 

to § 

2,10 

Brise soleil, 

zaštita od sunca 

i bliještanja 

15° 

2,60 3,10 

/ / / ? / / / / / / / / / / / / / S //// 

Zaštita od Regulabilna 

markiza

NAČINI OTVARANJA 

(T) Krilo (prema van i unutra) 

OBLICI NALIJEGANJA 

© Nalijeganje iznutra na sakriveni 

® Zidarske mjere (RR) za prozorske otvore DIN 18 050 

Otklopno krilo 

Zaklopno krilo 

doprozornik 

I Jednokrilni prozori | 

• Dvokrilni prozori 

^^ Okretno krilo oko vertikalne i 

horizontalne osi 

Okretno krilo 

5 oko 

•' horizontalne 

Okretno krilo 

oko vertikalne 

osi (može biti i 

ekscentrična) 

Nalijeganje izvana na sakriveni 

doprozornik 

1 Trokrilni prozori 

375500 625 750 875 1000 1125 1250 1375 1500 1625 1750 1875 2000 

rr E! 

F 

P rr 

8x4 

s r 

8x6 

a 

0 ! 

0 

0 /m^ 

9x11 

Objašnjenje: 

(3) Vertikalni klizni prozor 

Brojevi iznad slika su brojčane oznake za veličinu. 

One se sastoje od višekratnika jedinične mjere. 

125 mm za širinu i visinu: 

npn: prozorski otvor 9 * 11 = (9 * 125) * (11 * 125) 

= 1125» 1375 

Hl Preporučene veličine 

•Veličine 

§ Veličine, preporučljive za prozorske trake 

| Veličine, preporučljive za prozore/vrata 

ElVeličine, preporučljive za podrumske prozore 

s Veličine, preporučljive za prozore na 

pr aonicama 

Klizni prozor 

(8) Prozor sa cvijećem 

® Način nalijeganja 1 (nalijeganje 

® Način nalijeganja 2 (nalijeganje 

62,5 62,5 

ID I 

PROZORI 

iznutra) 

62,5 62,5 

" RR 

5 

izvana) 

Način nalijeganja 3 (bez 

nalijeganja) 

181

¿L 

(T) Okretni prozor 

© Klizni prozor, prozor - vrata 

(5) Postavljanje prozora u krovnoj plohi 

(D 

1,00 

-1,20 

^g^ Otklopni prozor, otklopno - klizni 

prozor 

Otklopni prozor s metal, prozorskim 

elementom 

PROZORI 

PROZORI ZA STAMBENA POTKROVLJA 

Za određivanje veličine prozora mjerodavna je tražena stambena 

kakvoća prostora. 

Građevinski propisi nalažu da je za stambene prostorije najmanja svijetla 

površina prozora = 1/8 tlocrtne površine prostorije -» 

Veliki prozori s mnogo svjetlosne površine čine prostorije ugodnima 

za stanovanje. Za nusprostorije treba širinu prozora odrediti prema 

razmaku rogova. 

Bogati, široki prozori za stambene prostorije mogu se dobiti ugradnjom 

mijena i pomoćnih rogova. Strmi krovovi zahtijevaju kraće, a 

blaže nagnuti dulje prozore. Krovni se prozori mogu pokrivnim okvirima 

spajati u nizove -> ® , ili u obliku kaseta slagati jedne pokraj 

ili iznad drugih -»©-©. 

Dodatni element 

kružni luk 

® 

54cm "|B4cm| ,74cm, , 94cm | | 114cm , , 134cm , 

Okretni 

prozor ñ A A 

Okretni 

prozor 

Otklopno - 

okretni 

prozor 

Izlazni prozor 

Dodatni 

element zid 

® Veličina prozora 

r A A 

Prozor učvršćen tvrdom pjenom 

k n \ f \ / 

\\ t' 

• 64cm 

K 

Vel. prozora 54/83 54/103 64/103 74/103 74/123 74/144 144/123 114/144 134/144 

Površina upada 

svjetla m 2 

Veličina 

prostorije u m 2 

0,21 0,28 0,36 3,44 3,55 0,66 0,93 1,12 1,36 

2 2-3 3-4 4-5 5-7 9 11 13 m 2 

Uz nazidak (7) Pri dodatnom vertikalnom prozoru (tj) Određivanje veličine prozora u odnosu na tlocrtnu površinu prostorije 

r ^ 1 20-75° N 

(8) Varijanta ugradbe, vertikalni presjek (9} Horizontalni presjek 

182 

Prozorski niz s vertikal, dodat, prozorima 

->(in) 

Jedan pokraj ili iznad drugog

^ 0 Drveni prozor 

(2) Čelični prozor 

tf (3) Prozor od čeličnih cijevnih profila 

t? (7) Prozor od^sintetičnog materijala 

t? (5) Aluminijski prozor 

Zidarska mjera 

Modularna zidarska mjera 

Vanjska mjera doprozornika 

Vanjska mjera doprozornika 

Zidarska mjera 

PROZORI 

DIN 68121, 4108 

DIN 68121 normira drvene profile za okretne, okretno - otklopne i 

otklopne prozore. Podjela prozora prema vrsti krila -> ©A- D i prema 

vrsti okvira ->@E - H. Zbog visokih zahtjeva koji se traže u vezi 

s prozorima (termoizolacija i akustična izolacija), nastali su brojni 

oblici i konstrukcije prozora -> © - d). Vanjske prozore i ostakljena 

vrata grijanih prostorija treba izvesti s izolacijskim ili dvostrukim 

staklom. Koeficijent propusnosti topline ne smije biti veći od 3,1 

W/m 2 K. 

Jednostruki 

prozor 

Prozor 

krilo na 

krilo 

(6) Oblici prozora 

Ž T «T - 

Dvostru- Prozor sa Prozor s 

ki prozor sakrivenim punim 

okvirom okvirom 

1 2 3 4 5 6 7 

Opis ostakljenja Ostakljenja 

Uz upotrebu normalnog stakla 

i) 

«V 

W/ 

(m 2 K) 1 

Prozori i prozori - vrata 

uključujući okvir 

F 

2) W/m 2 

2,1 | 2,2 

1 Jednostruko ostakljenje 5,8 5,2 

K) 

2,3 3 3 ' 

2 > 6 do < 8 mm jednostruko staklo od 3,4 2,9 3,2 3,3 3,6") 4,1") 

3 > 8 do 6 do < 8 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,4 2,2 2,5 2,6 2,8 3,4 

6 > 8 do < 10 mm izolacijsko staklo s dva puta 2,2 2,1 2,3 2,5 2,7 3,3 

7 >10 do

t* /T\ Aluminijski prozor sa spojenim (2) Aluminijski prozor s termički 

w krilima odvojenim profilima do 37 dB 

t 3 t J 

i^DjV 

n 

L L 

4- Univerzalni aluminijski prozor, iz- f ^ Aluminijski prozor krilo na krilo, 

|f V^/ među krila ugrađena solarna izola- V temnoizolacija do 47 dB 

cija, kapacitet do 47 dB 

t»(D 

" i 

pfa 

m 

EH 

Aluminijski klizni prozor, 

temnoizoliran do 35 dB 

jL /^N Aluminijsko - drveni prozor, 

V2/ konstrukcija krilo na krilo, do 40 dB 

m 

T 4: 

A 

* prozor oa sintetičnog materijala, * .0. Prozor od sintetičnog materijala, 

(7) aluminijski istaknuti doprozornik, W krilo na krilo, između ploha solama 

do 42 dB izolacija, kapacitet do 45 dB 

- • - - • - • - • - • 

- • - - • - • - • - • 

— —I — ——I - 1 — 1 — 1 

1.39 4 1 

( 9 ) Vanjske mjere slijepog doprozornika za klizne prozore-» © 

184 

ru 

J 

PROZORI 

DIN 4109 

0 izboru konstrukcije, gradiva ili površinske obrade prozora odlučuju 

tehničke i oblikovne želje, iz kojih proizlaze zahtjevi koji taj 

element građevine treba ispuniti. Osnovni zahtjevi u vezi s konstrukcijom: 

veličina, format, podjela, način otvaranja, gradivo okvira 

1 obrada površine. Da bi se na dulje vrijeme osigurala nepropusnost 

protiv pljuska, važno je oblikovanje žljebova te položaj i namještanje 

brtvenih elemenata. Dodatni elementi koji se ugrađuju kao npr. 

kutije za rolete, parapeti i ventilacija, moraju biti usklađeni s akustičnom 

izolacijom prozora -» ® - Tehnički zahtjevi: nepropusnost 

za pljusak, propusnost reški, ventilacija, termička izolacija, 

akustična izolacija, zaštita od požara, opća sigurnost, ostakljenje 

protiv provale. 

Tip ulice 

Udaljenost 

ulice (m) 

Prom. opt. tijekom 

dana u 

oba smjera, 

vozila na sat 

1 

I 

Stambena ulica 70 45(50) 

2 > Vrijednosti u zagradi odnose se na 

vanjske zidove i moraju se uzimati i za 

prozore, ukoliko oni predstavljaju više od 

60% površine vanjskog zida 

Izbor odgovarajuće akustičke 

izolacije 

Orijentacijska upozorenja 0 obilježjima konstrukcije 

prozora i ventilacijskih uređaja 

6 50 Prozor s kutijom i odvojenim slijepim doprozornicima 

sa specijalnim brtvljenjem, vrlo velikim razmakom 

stakala veće debljine 

5 45-49 Prozor s kutijom sa specijalnim brtvljenjem, velikim 

razmakom debelih stakala; prozori krilo na krilo s odvojenim 

okvirima krila, specijalnim brtvljenjem, razmak debelih 

stakala preko 100 mm 

4 40-44 Prozor s kutijom sa specijalniim brtvljenjem i srednje 

debelim ostakljenjem; prozori krilo na krilo sa specijalnim 

brtvljenjem, razmak debelih stakala preko 60 mm 

3 35-39 Prozor s kutijom bez dodatnog brtvljenja i srednje debelim 

staklom; prozori krilo na krilo sa dodatnim brtvljenjem, 

uobičajenim razmakom stakala veće debljine, izolacijsko 

ostakljenje u teškoj višeslojnoj izvedbi; staklo debljine 12 mm, 

fiksno ugrađeno ili u brtvljenim prozorima 

2 30-34 Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim 

ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje debelim staklom; fiksno 

ugrađeno ili s brtvljenim prozorima 

1 25-29 Prozori krilo na krilo s dodatnim brtvljenjem i srednje debelim 

ostakljenjem; izolacijsko ostakljenje tankim staklom u prozorima 

bez dodatnog brtvljenja 

0 20-24 Nebrtvljeni prozori s jednostrukim ili izolacijskim ostakljenjem 

Klase akustične izolacije prozora (izvod iz VDI - smjernica br. 2719)

araielno pomične sigurnosne 

Osiguranje pomoću sigurnosne 

ljestve, moguća uporaba za 3 - 4 

košare i sigurnosnog pojasa @etaže Zatamnjena površina predstavlja 

Čišćenje susjednih prozora ® prihvatljivu veličinu za čišćenje 

Radne platforme 

Balkoni za čišćenje 

CISCENJE ZGRADE 

TRA 900 + AuFzV -> QP 

Fasadna dizala i transporteri 

Kao osiguranje od pada mogu se upotrijebiti sigurnosni pojasi s uprtačima, 

sigurnosna užad ili drugi uređaji za osiguranje na visini -» 

© 

Fasadna dizala odnosno transporteri za čišćenje prozora (što omogućuje 

fiksno ostakljenje) i fasada -> ©- ® služe i za radove na 

održavanju i popravcima (štedi se izgradnja skele). Uz pravodobno 

postavljanje služe i za izvedbu građevinskih radova (namještanje 

rebrenice, montaža prozora itd.). Uz male tehničke preinake mogu 

fasadna dizala i transporteri poslužiti za spašavanje pri požaru. Izvedba 

kao prijevozne viseće ljestve na vodilicama, uređaj s gondolom 

bez tračnica, uređaj s gondolom na tračnicama, pričvršćeno na 

krovnu ploču ili na balustradu, sa zavojima i skretnicama. 

Uređaj s visećim Ijestvama (fasadni transporter) od lakog metala -» 

©sastoji se od pokretnih visećih ljestvi i tračnica. Širina ljestvi 724 

ili 840 mm, ukupna duljina najviše 25 m, ovisno o sklopu zgrade. Najveće 

korisno opterećenje 200 kg (dva čovjeka i pribor). Varijante su 

galerije za održavanje -» © i balkoni za čišćenje -» ©. 

Vrsta građevine Vanjski prozori Krovni prozori 

Svakih: 

Uredi Svaka 3 mjeseca* 12 mjeseci 

Javni uredi 2 tjedna 3 mjeseca 

Prodavaonice Izvana svaki tjedan 6 mjeseci 

Iznutra svaki 2. tjedan 

Prodavaonice (na gl. ulicama) Izvana dnevno 3 mjeseca 

Iznutra svaki tjedan 

Bolnice 3 mjeseca 6 mjeseci 

Škole 3-4 mjeseca 12 mjeseci 

Hoteli (first class) 2 tjedna 3 mjeseca 

Tvornice (precizni radovi) 4 tjedna 3 mjeseca 

Tvornice (teški rad) 2 mjeseca 6 mjeseci 

Privatne kuće 4-6 tjedana - 

* Prozore u prizemlju treba češće čistiti 

(7) Vremenski razmaci čišćenja prozora 

Sustav Gardemann 

185

© Općenito pogrešno otvaranje (2) Općenito pravilno otvaranje 

Dvoja vrata na uglu koja se 

(5) S ormarom (povoljan raspored) © otvaraju u istu prostoriju 

LE VZ7-77 

(9) Zatvaranje desno 

Desna šarka 

Desna brava 

Dvokrilna vrata s desnom bravom 

(i?) Četverokrilna vrata 

186 

i. 

Lijeva brava 

RE 

yeva šarka K-J 

(T^) Zatvaranje lijevo 

^^ Leteća vrata jedno- i dvokrilna, 

event, desni promet 

Vrata se otvaraju u prostoriju Vrata se otvaraju na hodnik 

O 

Oblikovanje krila vrata 

I I 

I I 0 £ 

I I 

I I £ 

(7) Dvoja vrata pogrešno (8) Dvoja vrata pravilno 

\ ^«^^Desn 

Desna brava 

Desno krilo 

Okretna vrata, jednokrilna, 

ekscentrična 

Klizna vrata, klize ispred zida 

Lijeva Sarka J 

Lijevo krilo 

VRATA 

DIN 107 s.8 

Lijeva brava 

Centrična, za desni promet 

SZ3 Œv^vv 

Krilo s bravom 

Klizna vrata, ulaze u zid 

Dvokrilno 

Američki Balanced Door Američki Balanced Door 

U unutrašnjosti zgrade moraju vrata biti smisleno raspoređena, jer nepovoljno 

smještena ili nepotrebna vrata smanjuju iskoristivost prostora, otežavaju 

njegovo korištenje i uzrokuju gubitak prostora za smještaj namještaja -» 

© - ® . 

Razlikuju se: vrata koja se otvaraju prema unutra, u prostoriju, i vrata koja 

se otvaraju van, prema hodniku. Uobičajeno je da se vrata otvaraju u prostoriju 

-» ® Vrata se označavaju prema položaju i namjeni, smjeru otvaranja, 

načinu nalijeganja, vrsti dovratnika, konstrukciji krila, načinu pokretanja 

i otvaranja. 

Unutarnja vrata: sobna vrata, ulazna vrata u stan, podrumska vrata, vrata za 

kupaonicu, zahod i ostale nusprostorije. 

Vanjska vrata: kućna i dvorišna ulazna vrata, vrata za balkone i terase. 

Balanced Door -» @ - ® zahtijeva minimalnu silu za otvaranje, pogodno 

za prolazna vrata u hodnicima, u vjetrobranu itd. 

Širina vrata ovisi 0 namjeni prostorije koju zatvaraju. Najmanja svijetla širina 

iznosi 55 cm 

U stambenim zgradama iznosi svijetla širina: 

jednokrilna vrata, sobna vrata oko 80 cm 

za nusprostorije, kupaonice, zahode oko 70 cm 

ulazna vrata u stan oko 90 cm 

kućna vrata do 115 cm 

dvokrilna vrata, sobna vrata oko 170 cm 

kućna vrata 140-225 cm 

Svijetla visina unutarnjih vrata: minimalno 185 cm 

normalno 195-200 cm 

Ne dopušta se da su klizna i okretna vrata izlazna jer u slučaju opasnosti 

otežavaju bijeg iz zgrade.

D 

• 

m 

Debelo uokvireno preferentne mjere 

Granica za naziv 

"vrata" 

Za veličine označene brojkom su u DIN 18101 navedene točne mjere za dovratnike i vratna krila. 

Brojka je identična broju retka u tab. 1. DIN 18101 

Zidni otvori ovih preferentnih veličina su u pravilu za dvokrilna vrata 

| Mjera vratnog krila 

¡Normirana zidarska mjera 

(2) Širina > Visina vrata 

I Mjera dovratnika od 

I Ižlijeba do žlijeba 

I Mjera vratnog krila 

¡Normirana zidarska mjera 

(4) Vrata sa slijepim dovratnikom 

Svijetla mjera 

otvora 

i Mjera dovratnika od 

'žlijeba do žlijeba 

I Mjera vratnog krila 

I Normirana zidarska mjera 

Vrata sa stolarskim dovratnikom 

8. 

Mjera dovratnika od 

žlijeba do žlijeba 

Mjera vratnog krila 

Normirana zidarska mjera 

(5) Vrata sa slijepim dovratnikom 

S 


otvora 


prolaza 

I Mjera dovratnika od 

'žlijeba do žlijeba 

Mjera vratnog krila 

© ' Normirana zidarska mjera 

Vrata s dovratnikom (drveni) 

VRATA 

DIN 4172,18100, 18101, 18111 

Mjere otvora za vrata u zidovima -> © normirane su građevinske 

mjere prema DIN-u 4172. Ako su u iznimnim slučajevima nužne drugačije 

veličine, treba ih oblikovati kao višekratnike od 125 mm. Čelični 

se dovratnici mogu upotrijebiti kao desni i lijevi -> 

Oznaka za zidni otvor širine 875 mm i visine 2000 mm (u normiranoj 

građevinskoj mjeri): zidni otvor DIN 18100-875 x 2000 

Normirane zidarske mjere Mjere krila Mjere dovratnika 

Zidni otvori Vanjske mjere Mjere krila od Svjetla 

za vrata vratnog krila žljeba do širina Svjetla 

DIN 18100 ('tipske mjere") žljeba, dovratnika visina 

nominalne mj. u žljebu dovratnika 

dop. odstup. dop. odstup u žlljebu 

± 1 ± 1 

-3 

1 875 1875 860 1880 834 1847 841 1858 

2 625 2000 610 1985 584 1972 591 1983 

3 750 2000 735 1985 709 1972 716 1983 

4 875 2000 860 1985 834 1972 841 1983 

5 1000 2000 985 1985 959 1972 966 1983 

6 750 2125 735 2110 709 2097 716 2108 

7 875 2125 860 2110 834 2097 841 2108 

8 1000 2125 985 2110 959 2097 966 2108 

9 1125 2125 1110 2110 1084 2097 1091 2108, 

(§) Užfjebljena vratna krila i dovratnici DIN 18101 

Mormirana zidarska Nominalna mjera Mjera žljeba Svjetla mjera Vanjska mjera 

njera (DIN 18100 zidnog otvora dovratnika prolaza kroz kroz dovratnik 

širina x visina dovratnik (DIN 18101) 

Š x V Š x V ±1 

-2 

Š x V S x V 

875x1875 885x1880 841x1858 811x1843 860x1860 

625x2000') 635x2005 591x1983 561x1968 610x1985 

750x2000D 760x2005 716x1983 686x1968 735x1985 

875x2000 1 > 885x2005 841x1983 811x1968 860x1985 

1000x2000» 1010x2005 966x1983 936x19682) 985x1985 

750x2125 760x2130 716x2108 686x2093 735x2110 

875x2125 885x2130 841x2108 811x2093 860x2110 

1000x2125 1010x2130 966x2108 936x20932) 985x2110 

1125x2125 1135x2130 1091x2108 1061x20932) 1110x2110 

1 >Ove su mjere preferentne (dovratnici sa skladišta) 

2 >Samo su ove veličine prikladne za osobe u invalidskim kolicima (DIN 18025) 

(§) Mjere čeličnih dovratnika -* © + ® 


(Í0) Čelični dovratnik DIN 18111 

jgj 

© 

| Mjera vratnog krila 

Mjera dovratnika od 

i I žlijeba do žlijeba 


Kutni dovratnik 

' Mjera vratnog krila 

I Normirana zidarska mjera 

Obuhvatni dovratnik 

Svijetla 

Normi- I [Mjera 

mjera otvora 

rana 'vratnog krila 

i z ' dar " Mjera dovrat- 

I sk . a nika od žlijeba 

m ' era do žlijeba 

Dovratnik 

187

© Sklopiva vrata vođena bočno 

188 

Sklopiva vrata vođena centrično 

(harmonika - vrata) 

Razdjelna zavjesa prema DIN 

10032 d. 4 

Akordeon - vrata od drvenih ploča 

odn. savitljivog materijala 

Klizna vrata vođena oko ugla, 

1 zglobna klizna vrata 

VRATA 

Okretna vrata -» © - © 

izrađuju se tako da se mogu 

sklopiti, tj. kad je mnogo prolaznika, 

osobito ljeti, krila se sklope 

u sredini ako ljudi istodobno ulaze 

i izlaze. Krila se mogu sasvim 

gurnuti na stranu ako se prolazi 

samo u jednom smjeru (kraj radnog 

vremena) -> @ - © 

Automatska vrata, uređaji za 

otvaranje: radarsko upravljanje, 

električna kontaktna hasura -> 

© - ® pneumatski kontakt u 

podu. 

Jednosmjerni ili refleksni svjetlosni 

branik, automatska klizna 

vrata pogodna za izlaze za nuždu 

u trgovinama, upravnim zgradama, 

samoposluživanjima, 

6-krilna širine do 8 m. 

Vrata - zračna zavjesa -> (§) , 

noću se zatvara podiznim vratima 

->• (D 

Zatvaranje prostorije pomoću 

sklopivih vrata-» ®). Harmonika 

- vrata obješena u sredini 

-> (vi) za zatvaranje širokih otvora. 

Kombinacija okretanja i 

klizanja. Akordeon - vrata izrađuju 

se od ukočenog drva, 

umjetne kože ili tekstila -> © 

Teleskopska vrata sadrže više 

krila koja su međusobno spojena 

zupcem. Teleskopska vrata s 

vanjskom vodilicom jednoslojna 

su -> © a s unutarnjom vodilicom 

dvoslojna -> ® 

Teleskopska vrata jedna do 

drugih-» © ili jedna u drugima 

-> ® s gornjim ovjesom mogu 

se voditi oko ugla © ili koristiti 

za promjenljiva zatvaranja 

->© 

Razdjelne zavjese nabrane 

odozgo -> ©, ili horizontalno s 

gornjim ovjesom —>• © omogućuju 

dijeljenje velikih prostorija.

(?) Podizna sklopiva vrata © 

Rolo - vrata / rolo - rešetka (čelik 

aluminij) 

14 m 

Moguća staklena ispuna 

© Sklopiva vrata na mehanički pogon 

(brzo pokretna) 

© Brtvljenje vrata gumenim 

segmentima 

a) Podizno-preklopna 

vrata 

A B •••V^ 

2,25 m 2,00 m 

2,37= m 2.12 5 m 

2,50 m 2,25 m 

2,75 m 2,37 5 m 

3,00 m 2,50 m 

4,00 m 2,75 m 

4,50 m 3,00 m 

5,00 m 3,00 m 

8,00 m 7,00 m 

b) Podizna vrata s oprugom 

za izjednačenje težine bez 

stropne vodilice 

15-18 

Člankovita vrata (sekcijska vrata), 

normirane veličine 

Brtvljenje vrata gumenim svitkom 

c) Podizna vrata s 

protuutegom 

Klizna vrata 

Čelična klizna vrata T 30 -T 90 

T 30: 5,00 x 4,00; T 90: 8,50 x 3,50 

Protupožarna vrata T30 -T90 

POSEBNA VRATA 

—» QP 

Za garaže i slično proizvode se 

podizno - zakretna vrata 0, 

zakretno - preklopna vrata s 

oprugom ili protuutegom. Jednostijena, 

dvostijena, zatvorena, 

djelomično ili potpuno 

ostakljena. Ispuna drvo, sintetska, 

aluminij, pocinčani čelični 

lim.Najveći otvor za prolaz vozila 

4,82 x 1,96 m. Maksimalna 

veličina krila oko 10 m 2 . Može 

se ugraditi i u kružni ili segmentni 

luk. Udobno rukovanje pomoću 

motora za daljinsko upravljanje. 

Podizna sklopiva vrata 

-» CD, člankovita vrata -> (D, teleskopska 

podizna vrata -> 

rolo-vrata © od aluminija za 

smještaj ispod stropa. Jednostijena 

i višestijena velika ulazna 

vrata za industrijske, prometne i 

radioničke građevine. Maksimalna 

širina 18 m i visina 6 m. 

Rukovanje pomoću: poteznog 

prekidača, fotoćelijom, indukcijskim 

ili bežičnim daljinskim 

upravljačem (električno ili pneumatski), 

kontaktnim pragom. 

Provozne vratnice s brzim otvaranjem 

-» ©, PVC vratnice - 

klatna -> ® jednoslojni PVC otporan 

na trošenje i udar. Proizvodi 

se i kao trakasti zastor -> 

® 

Brtvljenje vrata gumenim segmentima 

ili gumenim svitkom za 

utovar u grijane skladišne prostorije. 

Zaštita od atmosferilija pri 

utovaru i istovaru © - © 

Protupožarna vrata T30 - T90 

jednokrilna i dvokrilna -> © 

Protupožarna klizna vrata. -> @ 

Klizna, podizna ili podizno - 

zakretna vrata u protupožarnim 

zidovima moraju funkcionirati 

neovisno o električnoj napojnoj 

mreži. U slučaju požara moraju 

se automatski zatvoriti (Fischerov 

zasun). 

A B 

^^ Protupožarna klizna vrata 

T30-T90 

1,00 2,00 

1,00 2,125 

1.25 2,00 

1,25 2,125 

1,50 2,00 

1,50 2,125 

1,75 2,00 

1.75 2,125 

2,50 2,50 

189

(5) Sustav glavnog ključa 

190 

n 

1 

fl 

f=±%f 

1 _ 

0 

Ü H I 

1 

? 

0 •OS, 

f— 

1 

il J 

"SSiSä 

B«« gSiS m lilrâà 

Kombinacija sustava centralnog i glavnog ključa 

Sustav generalnog i centralnog 

ključa 

UREĐAJI ZA ZAKLJUČAVANJE 

DIN 18252 

Cilindrične brave pružaju najveću sigurnost jer je otključavanje pomoću 

alata gotovo nemoguće. Cilindrična brava koju je razvio LINUS 

YALE bitno se razlikuje od drugih sustava brava. 

Razlikuju se profilni, ovalni, okrugli, dvostruki i polucilindrični sustavi 

© 

Cilindri se prema potrebi isporučuju kao jednostrani ili dvostrani, u 

dužinama koje se povećavaju za po 5 mm, kako bi odgovarale debljini 

vrata. Najveću sigurnost pruža cilindar DOM IX ->(§) Varijacijom 

širine sustav je IX predviđen i za neuobičajeno velike i komplicirane 

ključarske sustave. Pri projektiranju i narudžbi ključarskog 

sustava izrađuje se plan zaključavanja i izdaje pripadajuća sigurnosna 

isprava, rezervni se ključevi isporučuju samo nakon predočenja 

tih dokumenata. 

Sustav centralne brave 

U ovom sustavu ključ ulaznih vrata stana zaključava i sva zajednička 

vrata zgrade koja koriste svi stanari, npr. vrata u vrt, podrum ili ulaza 

u zgradu. Pogodno za zgrade s više stanova -» © 

Sustav glavnog ključa 

U ovom sustavu zaključava jedan "nadređeni" ključ sve cilindre čitavog 

sustava. Prikladno za obiteljske zgrade, škole, gostionice -» 

I Policija 

Zaštitarska 

poduzeća | 

0 Uređaji za dojavu provale - organizacija i način djelovanja 

Uređaj za dojavu požara 

Sustavi daljinskog upravljanja 

Sustavi osiguranja robe- 

Sustav video 

-nadzora Uređaj za nadzor 

© v a n j s k i h površina 

Sustavi osiguranja 

(3) Vanjsko osiguranje zgrade u privatnom području 

® Unutarnje osiguranje zgrade u industrijskom i komunalnom području 

Vratar 

Uređaj za dojavu 

napada ¡^provale 

Sustav za alarmiranje 

iz dizala 

Sustav kontrole 

prilaza 

Ćl. obitelji, 

suradnici 

OSIGURANJE ZGRADE I ZEMLJIŠTA 

DIN 57100, 57 800, 57 804 -> tD 

Sigurnosna tehnika obuhvaća mjere koje su potrebne za otklanjanje 

kriminalne opasnosti za tijelo, život i materijalna dobra. Zapravo 

se svi dijelovi zgrade mogu probiti, makar bili i od čelika ili armiranog 

betona, ali je ipak osiguranje potrebno. Ustanovljuje se analizom 

sigurnosti slabih mjesta, uz predračun troškova / koristi. Policija 

surađuje i savjetuje pri izboru sigurnosnih i kontrolnih sustava. 

Mehanička osiguranja su graditeljski zahvati koji počinitelju suprotstavljaju 

mehanički otpor, čije je svladavanje moguće samo silom, 

uz ostavljanje tragova nasilja. 

Važan kriterij je veličina otpora. Osnovna mjesta za poduzimanje 

mjera u stanovima su ulazna vrata, prozori i podrumska okna, a u 

poslovnim zgradama izlazi, ulazi, prozori i nadsvjetla, ograde. Mehaničke 

sigurnosne naprave, među ostalim, čelične su rešetke, fiksne 

ili rolo-rešetke na otvorima zgrade i otvorima za ventilaciju, sigurnosne 

rolete, sigurnosne brave, lanci itd. Kod stakala to su žičani 

ulošci ili ulošci od čeličnih vlakana koji djeluju kao zaštita od 

provale. Akrilna i polikarbonatna stakla pružaju povećanu zaštitu. 

Električni alarmni uređaji automatski javljaju pokušaj provale ili 

nasilnog ulaza u nadzirani prostor. Osnovni kriterij je vrijeme između 

dojave i intervencije službe kojoj je dojava upućena. 

1. Uređaji za dojavu provale (EMA) i uređaji za dojavu prepada 

(UMA) služe čuvanju i osiguranju osoba i stvari koje se nalaze u zgradi. 

Ti uređaji ne mogu spriječiti upad u čuvane prostorije, ali moraju 

takav pokušaj što prije dojaviti. 

Optimalno se osiguranje dakle može postići samo kombinacijom 

mehaničkog osiguranja i smisleno ugrađenoga uređaja za dojavu 

provale. Mjere nadzora: kontrola oplošja zgrade, nadzor nad prostorijama, 

pojedinačnim objektima, sigurnosne klopke, alarmni signali. 

Uređaji za dojavu požara (BMA) namijenjeni su za dojavu opasnosti 

(GMA) kako bi ljudi mogli neposredno pozvati u pomoć i / ili za 

pravodobno otkrivanje i dojavu požara. 

Ti uređaji služe za zaštitu osoba i materijalnih dobara. 

2. Uređaji za nadgledanje vanjskog prostora namijenjeni su da se 

sa svih strana izvan zatvorenih zgrada nadzire prostor. Služe za 

zaštitu objekta pomoću mjera koje se poduzimaju u njegovu 

okruženju, odnosno u okolnom slobodnom prostoru, najčešće do 

granica zemljišta (uključujući i granice). Sastoje se od mehaničkih / 

graditeljskih mjera, elektroničkih detektora i / ili organizacijskih / 

osobnih mjera. Svrha: pravno razgraničenje, odvraćanje, sprečavanje, 

usporavanje, rano upozoravanje, detekcija osoba i vozila, 

promatranje i identifikacija pokušaja sabotaže i špijunaže. Sastav: 

građevinski zahvati: ograde, jarci, zidovi, barijere, posebna vrata, 

nadziranje prilaza, rasvjeta. Elektrotehničke mjere: centralna kontrola, 

detektori, senzori, video / TV, sustav kontrole prilaza, obavještavanje 

viših nadležnih službi PO/TEMEX/TWG/FUNK. Organizacijske 

mjere: osoblje, promatranje, nadzor, osiguranje, specijalne 

jedinice, tehničko osoblje, psi čuvari, plan akcije na poziv u 

pomoć. 

191

Dijelovi zgrade i oprema 

koje treba osigurati 

Kućna vrata, vanjska vrata 

Unutarnja ulazna vrata 

Sobna vrata") 

Klizna vrata - unutra 1 « 

Garažna podizna vrata 

Prozori - s krilima 

Prozori - vrata, podizna vrata 

Ostakljena klizna vrata - vani 

Svjetlosne kupole 

Prozori u krovnoj plohi 

Zidovi od staklenih blokova 

Izlozi, velika fiksna ostakljenja 

Masivni zidovi i stropovi 

Laki zidovi i stropovi 

Tavanske stube - pokretne 

- skulpture 

Pojedin. objekti 1 2) — reljefi 

- slike 

Podne površine - unutra") 

Oklopljena blagajna 12 ) 

Ormari, kućišta aparata 12 ) 

Kanali, ventilacijska okna, instalacije 

- £ 

2 o 

Ü 

0 CO 

o 

C (O 

Olfí 

S o 

2 

O 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

o 

p- Jl/IT 

Javljači provale ^ Vrlo prikladni 11 Različiti javljači mogu se samo ograničeno upotrebljavati, npr. ne na armir., spregnutom ili strukturiranom staklu 

2 

) Prvenstveno kao uređaj za zaključavanje 

O Još uporabivi 3 > Ako je uklopmk na tim vratima 

") Ako treba osigurati samo ulazna vrata, vidjeti i zatvaranje vrata s alarmiranjem 

5 

) Postavljeno kao klopka ispred 

8) Posebno oblikovani magnetni kontakt za montažu u podu 

7 

> Ne upotrebljavati u tzv području dohvata rakom, ako je krilo nesetabilno odn. ima vibracija u blizini 

3 

> Postoje svjetlosne kupole s ugrađenim alarmnim uređajem 

9 

) Obratiti pažnju na ograničenja zbog težine stakla 

1 

°) Za vrlo vrijednu i sadržajem bogatu opremu preporučuje se posebno pojedinačno osiguranje 

© Kontaktni i površinski nadzor - prikladna instalacija javljača provale 

-a.ü 

11 ) Preporučuju se kapacitivni vanjski detektori 

12 > i/ili uključeno u nadzor prostorije 

Usporedbeni kriteriji 

Karakteristika nadzora 

prioritetno obuhvaćen 

smjer kretanja lili 

Područje nadzora po jedinici - 

orijentacijske vrijednosti dosega 

Nadzor nad čitavom prostorijom 

(preko 80% prostorije) 

m . 

o 

o 

o 

m 

E o 

i? ro 

o" 

*>- 

o 

o" 

o 71 

o' 

o" 

o 

re aS 

© 

2,00 

n S i - , 

Duljina čovječjeg koraka na 

horizontalnoj površini © 

(4) Stube slične Ijestvama, s ogradom 

© Pravilno postavljeni stubišni 

krakovi jedan iznad drugog štede 

prostor 

Podloga u usponu skraćuje duljinu © koraka, ugodan uspon 1:10 -1:8 

Normalne stube 17/29, podest poslije 

max. 18 stuba © 

© Položaj rogova i greda u smjeru 

stubišnog kraka štedi prostor i 

novac 

MQ) Kod zavojitih stubišta treba Hl) Kod stubišnog kraka u 02) Stubište na kojem se 

razmak između linije hoda i pravcu razmak između ^^ dva čovjeka mogu 

vanjske ograde biti 35 - 40 cm linije hoda i ograde 55 cm mimoići 

Konsna širina prolaza između površine 

_ zida i unutarnjeg ruba rukohvata 

ili između rukohvata 

Stube moraju imati čvrsti rukohvat. 

Kod širine stuba preko 4 m potreban je 

dodatni međurukohvat. 

Zavojito stubište: rukohvat na vanjskoj strani 

Stubišta u obiteljskim zgradama 

unutar stana, stube za tavan i 

podrum 

U višekatnicama 

u bolnicama > 1,25 < 2,50 

Manje 

širine prolaza kod 

rijetko korištenih stuba 

Povoljan normalni uspon 17/29, 

duljina koraka 2 visine + 1 gazište = 

oko 62,5 cm 

Za do 5 stuba može se 

rukohvat i ograda izostaviti 

Stube nagiba ispod 1:4 

bez rukohvata 

Stube bez rukohvata 

© Podrumska stubišta s otklopnim 

vratima treba izbjegavati; gornja 

kombinacija je prikladna i bezopasna 

STUBISTA 

DIN 18064-65 

Odredbe o stubištima u građevinskoj 

su regulativi različite. 

DIN 18065 regulira zahtjeve o 

dimenzijama stubišta. 

Za stambene zgrade do dva stana 

korisna širina je najmanje 

0,80 m, stube visina / gazište 

17/28 cm. Stubišta koja po propisima 

nisu nužna: 0,50 m 

21/21. Prema propisima, nužna 

stubišta najmanjih dimenzija 

1,00 m te 17/28. U visokim 

stambenim zgradama širina treba 

biti 1,25 m. Širina stubišta u 

javnim zgradama izračunava se 

prema željenom vremenu pražnjenja 

-» s. 490. stadion. Dužina 

stubišnog kraka 3 stube do 

18 stuba ©, Duljina podesta 

= n-struka duljina koraka + 1 širina 

gazišta (npr. kod stuba 

17/29 = 1x63+29 = 92 cm, ili 

2x63+29 = 1,55 m). Vrata koja 

se otvaraju prema stubištu ne 

smiju smanjiti širinu prolaza. 

Blagi udobni nagib za stubišta 

na otvorenom, npr. u vrtovima i 

si., postiže se umetanjem podesta 

između svake tri stube. Stubištem 

u kazalištu ili na otvorenom 

ljudi se kreću sporo, pa ono 

može biti blago. Stubište na pomoćnom 

ulazu ili na izlazu za 

nuždu mora omogućiti brzo svladavanje 

visine. 

Visina 

etaže 

Dvokrako 

stubište 

blagi (ugodan) 

nagib 

- broj 

stuba 

- visina - broj 

stube stuba 

Jedno- i trokrako 

stubište, 

stubište u zgradi 

blagi (ugodan) 

nagib 

a b c f 9 

- visina 

stube 

2250 _ _ 13 173,0 

2500 14 178,5 15 166,6 

2625 - - 15 175,0 

2750 16 171,8 - - 

3000 18 166,6 17 176,4 

= širina za 3 osobe ^4) Visina etaže i nagib stuba 

U stambenim zgradama s 

do dvije pune etaže 

>1,0m 

U stambenim zgradama s više od I 

2 pune etaže i ostalim zgradama | 

Veće 

Širine prolaza za više od 150 osoba 

20 30 

Gazište (cm) • 

Potrošnja energije odrasle osobe pri 

Minimalne dimenzije stuba Mjere korisne širine prolaza -> s. 194 (4) © usponu stubama 

193

20/23 Najstrmije stube u stambenoj zgradi 

/ 19/25 

18/27 

Udobne stube u 

stambenoj zgradi 

l • Blage rampe do 6° 

odn.1:10 

Nagibi za rampe, vanjska stubišta, stubišta u stambenim zgradama, stubišta u 

strojarnicama i ljestve 

Vrsta zgrade Vrsta stuba Korisna 

Stambena 

zgrada s ne 

više od 

dva stana 1) 

dva stana 1) 

- stube 

propisane 

građ. regu- 

lativom 

- stube koje vode u prostoriju 

za boravak 

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodat, 

stube), v. DIN 18064/11.79., odsjek 2.5 

Stube koje prema propisima nisu neophodne (dodatne 

stube) u stanovima 

Ostale 

zgrade 

Stube koje zahtijevaju propisi 

Stube koje prema propisima nisu neophodne 

(dodatne stube), v. DIN 18064/11.79, odsijek 2.5 

1) Uključuje i mansardne stanove u zgradama s više od 2 stana 

2) ali ne 37 cm = utvrđivanje odnosa uspona a/a 

širina 

stuba 

o o 

CO co 

All Ali 

Nagib 

a 2) 

17±3 

= 21 

Gazište 

a 3 ' 

281? 

= 21 

= 50 = 21 = 21 

= 50 Nije propisano 

o o 

o m 

All All 

(2) Stubišta u zgradama D!N 18 065 -» (3) — (4) © 

194 

•4,2 m 2 

5,0 m J 

• 4,3 m 2 

u 

l:B 

4,7 m 2 

17!i 

§21 

2811 

= 21 

stubišta 

(?) Slobodni profil stubišta 

• 6 

m m 

5,Om 2 

/ 

• 251 Ž50 • 25~ 

. Korisna svijetla 

širina stubišta 

Svijetla širina 

stubišta 

5,2 m 2 

iH 

RukohvatQ 

Slike 16 uspona 17/29, 17,2/28,1; visina etaže 

2,75 m; širina prolaza 1,0 m. 

Stubišta bez podesta pokrivaju u svim formama praktički skoro istu tlocrtnu površinu, ali se put od izlaza s donjeg do pristupa 

na gornji krak može zakrivljenjem -> — (fj) znatno skratiti. Zbog toga se takav oblik preporučuje za višekatne zgrade 

I'M 

- 5,4 m 2 

UVu 

6,2 m 2 

-5,6 m J 

K 1 

I 1 

I -) 

I 1 

Y 1 — 1 

t-—1 

1— -1 

1 1 

1 1 

Stubišta s podestima pokrivaju tlocrtnu površinu jednokrakih stubišta 

površina podesta -1 površina stube. Stubišta s podestima su potrebna za 

visine etaža > 2,75m. Širina podesta > širina prolaza stuba 

(17) Trokraka stubišta: skupo, nije 

svrhovito, zauzima prostor 

Kosi nastup i 

izvučene stube 

štede prostor 

Zaobljenje stuba kod 

uskih stubišta štedi 

širinu podesta 

Minimalno potreban 

prostor za prijenos 

namještaja 

, 1,20 '.r 1,20 

žF / 

Za transport 

bolesničkih nosila 

:>: D6 

4,9 m 2 

J 2,70 

U zavojitom stubištu 

STU BISTA 

DIN 18064-65,4174 

Širok je raspon stvaralačke izražajnosti 

kad je riječ o stubištima 

i prilaznim putovima: od oblikovnih 

mogućnosti najrazličitijih 

stubišta u stambenim 

zgradama do raskošnih vanjskih 

stubišta kod kojih uspinjanje 

1 silaženje postaje koračanje. 

Kretanje stubištem zahtijeva u 

prosjeku 7 puta veći utrošak energije 

nego normalni hod po ravnom. 

Pri usponu stubištem fiziološki 

je povoljan "rad penjanja" 

pri nagibu stubišta od 30° i 

izražen je odnosom penjanja 

visina stube H _ 17 

širina gazišta T 29 

Odnos penjanja određen je duljinom 

koraka odraslog čovjeka 

(oko 63 - 64 cm). Za povoljan 

odnos penjanja uz najmanji 

utrošak energije vrijedi formula: 

2 h + t = 63 (1 korak). 

Pri dimenzioniranju i oblikovanju 

stubišta vrlo je važan, uz navedene 

odnose, funkcionalna i 

oblikovna svrha stubišta. Važno 

je ne samo svladavanje visine 

nego i način njenog svladavanja. 

Kod stubišta na otvorenom, s 

masovnim prometom, preporučuju 

se niske stube 16x30 

cm. Stubišta za urede ili stubišta 

za nuždu moraju omogućiti brzo 

svladavanje visine. Svako potrebno 

stubište mora biti smješteno 

u svom vlastitom prostoru 

koji mora sa svojim prilazima i 

izlazima u vanjski prostor biti 

tako smješten i oblikovan da se 

bez opasnosti može koristiti kao 

izlaz za nuždu. Širina izlaza š širini 

stube. 

Od svakog mjesta neke prostorije 

za boravak, kao i podrumske 

etaže, mora udaljenost do najmanje 

jednog stubišta ili izlaza 

biti š 35 m Ako je potrebno više 

stubišta, treba ih razmjestiti tako 

da putovi za spašavanje budu 

što kraći. U stubišnom prostoru 

moraju otvori prema podrumu, 

neizgrađenom tavanskom prostoru, 

radionicama, skladištima i 

sličnim prostorijama biti opremljeni 

vatrootpornim automatskim 

zatvarajućim vratima, vremena 

otpora protiv požara T30.

© 

12 djecu 

(3) Rukohvat i detalji obraza 

Bolje 

^^ Kratke, žličaste ili samba stube od 

drva; presjek u sredini 

>301. 

> Ako je širina gazišta (b) 

manja od 260 mm treba 

stubu podvući = 30 mm 

Metalni profil Profil od sintetike Pleksi - staklo 

Bez stubišnog okna 

® Rukohvat na 

H12 

podestu 

1,30- 

Ravno . . 

Stubište u prostoriji na najužem 

prostoru 

STU BISTA 

Profili stuba: da bi se izbjegle 

ružne mrlje od paste za cipele 

koja se tare s peta uz vertikalni 

rub 0 profil treba izvesti 

koso, čime se postiže i šire gazište. 

Ako je širina (b) manja od 

260 mm, treba gazište podvući 

za ^ 30 mm. 

Čovjek na visini rukohvata treba 

najviše mjesta, u području stopala 

osjetno manje. 

Tu može širina stubišta biti 

smanjena u korist stubišnog 

oka. 

Tako smaknuti raspored tetive i 

rukohvata omogućuje statički 

povoljnije pričvršćenje ograde 

na tetivu. Povoljan raspored tetive 

i rukohvata uz približno od 

12 cm, rukohvat pomaknut unutra 

(3). 

Rukohvat za djecu 0 (visina 

75 cm). Kaskadne terase, crkvene 

i ostale galerije, balkoni 

itd. moraju biti ograđeni (iznad 1 

m visinske razlike obvezno): 

za visinu pada 

< 12 m H = 0,90 m 

za visinu pada 

> 12 m H = 1,10 m 

Stube - ljestve imaju nagib od 

45° - 55°. Traži li se zbog nekog 

razloga mogućnost uspinjanja 

slična stubištu, npr. ako je raspoloživa 

duljina premala za normalni 

stubišni krak, bira se stubišni 

krak sa smaknutim gazištima, 

tzv. kratki, tipa žlice ili 

"samba" krak @ + Broj 

gazišta takvog kratkog stubišnog 

kraka neka bude što manji, 

a visina stube < 20 cm. Pri tome 

se širina gazišta mjeri (naizmjence) 

po osima koračanja 

lijevom i desnom nogom a + b -> 

Svijetla visina Tavanske stube 

prostorije veličina (cm) 

220-280 100x60(70) 

220-300 120x60 (70) 

220-300 130x60 (70 + 80) 

240-300 140x60 (70 + 80) 

Širina sanduka: 

B = 59; 69; 79 cm 

Duljina sanduka 

L = 120; 130; 140 cm 

Visina sanduka: 

H = 25 cm 

© Sklopive pod iz ne tavanske stube 

195

(?) Rampa 

© 

Presjek 

Ako prednji rub gazišta 

tangira centralni stup do- 

bije se šire gazište 

Gazišta zavojitog stubišta 

(10) Kvadratični otvor u stropu 

2,5 cm 

Lako savladivo 

(2) Stepenasta rampa (3) Rampa u stubištu 

© Spiralno stubište -> ® 

Čelični lim 

Ograda 

Izolacijski 

© materijal 

Stuba od masivnog drva 

1,875 

^g^ Stube od drva, čelika, umjetnog i 

prirodnog kamena 

© PVC na cementnom estrihu 

PVC 

-4— 

-(• Ograda 

Čelični lim 

(Tj) Okrugli li otvor u stropu Poligonalni otvor 

3 

rotusmjerni promet. - nije moguć - moguć - lako moguć 

Pod pojmom namjena se Teško Dobro prohodno Lako prohodno Udobno prohodno 

podrazumijeva spoj od - do prohodno Moguć transport Moguć transport 

Moguć transport Za jaku 

malih komada namj rastavljenog namještaja namještaja 

frekvenciju 

- sporedne prostorije 

- podrum, tavan 

- kućni bar, hobi prostorije 

- spavaće sobe, sauna 

- bazen, laboratorij 

- radionica, vrt 

- qaleriia, prir. skladište 

- prodavaonica, int. toaleta 

- mans. stan, boutique 

- uredske prostorije, skladište 

- radne prostorije, trgovina 

- sobe.za goste 

- stube za nuždu 

- "potrebne stube" u obit. zgradi 

0 stube (nominalne mjere) 

širina prolaza u mm 

196 

1200 

1250 

1300 

1500 

1550 

1600 

1650 

CD 

m S 

CD 

CD 

ir> 

0 

n 

« 

m 

CD 

CO 

CD 

« 

0 

00 

CM 

co 

m 

00 in 

CM 

CD 

0 

m 

CD 

0 

n 

0 

m 

in 

N. 

0 

0 

co 

Između centralnog stupa i rukohvata od 10 cm širine gazišta 

1700 

1750 

1800 

1850 

2050 

2100 

2150 

2200 

m 

CM 

CO 

0 

O 

0 

CM 

ID 

CM 

CT> 

STU BISTA 

R A M P E 

Z A V O J I T A S T U B I Š T A 

Pješacima, osobama u invalidskim 

kolicima i osobama s dječjim 

kolicima treba omogućiti nesmetano 

svladavanje visine. 

Rampe -> © stepenasta rampa 

(D rampa u stubištu -> © nagib 

->©• 

Zavojito stubište, spiralno 

stubište 

Kad je promjer otvora veći od 

210 cm, za jednoobiteljske i 

dvoobiteljske kuće moguće je 

"prema građevinskim propisima 

potrebno stubište DIN 18065" 

(najmanje 80 cm korisne širine), 

za ostale zgrade veći od 0 260 

cm (najmanje 1,0 m korisne širine). 

Spiralno stubište ispod 80 cm 

korisne širine dopušta se samo 

kao "ne nužno stubište". Za podrumske, 

tavanske i druge sporedne 

prostorije izvode se stube 

za spiralna stubišta od profiliranog 

lima, rešetke, mramora, 

drva, umjetnog kamena. 

Limene stube obložene sintetikom 

ili tapisonom ©- © • 

Stubišta se mogu izvesti od čeličnih, 

aluminijskih ili drvenih 

montažnih elemenata. Upotreba 

kao stubište za poslugu, protupožarno 

ili međukatno stubište 

©. Stubišna ograda od čelika, 

drva ili pleksistakla 

Spiralna stubišta štede prostor, 

a treba ih konstruirati stabilno sa 

stupom u osi ->• ©- ©. 

Središnja os može biti i prazna, 

čime se postiže otvoreno spiralno 

stubište sa stubišnim okom 

^^ Presjek zavojitog stubišta 

Određivanje minimalnih veličina spiralnih stubišta svih tipova prema namjeni Tlocrt uz 1

2.00 

@ 

90 

2,00 2.00 2.00 

90 

2.00 

Poluzavojito stubište. Korisna širina 

prolaza 90 cm/gazište 26,5 cm v£/ 

20 

Okruglo spiralno stubište. Korisna 

širina prolaza 80 cm/gazište 24 cm 

1.20-1.40 

Stubište je prikladno kao prilaz nenastanjenim 

prostorijama umjesto Ijestava, 

gdje se uz zaokret od 180° mora projektirati 

prilaz uz minimalni utrošak prostora 

® Štedno spiralno stubište sa 

smaknutim stubama 

Instalacijsko okno 

(7) Stubište s odvojenim uglovima 

© Tolerancije za pristupnu stubu 

Podest 

5 mm 5 mm "TJ5 n 

5 mm 5 mm 

-"H-H- 

I Nominalni 

položaj 

i: Pristupna 

stuba 

Spiralno stubište s podestom = 60° 

80 

© Vrste podesta za spiralna stubišta. 

Prilaz podestu iste širine kao širina 

prolaza stubišta 60°-72° 

© Stubište S - oblika 

Pogled 

Tlocrt 

Jâ 

© Početak ograde između 1. i 2. 

stube. Bočno udoban prilaz 

stubištu 

Galerija 

2.00 

80 1 i 80 

20 Širina prolaza 

Spiralno stubište kvadratičnog 

oblika 

© Podeste oblikovati pravokutno da bi 

se postigao kontinuitet ograde 

© Početak ograde uz prednji rub 1. stube. 

Ograda optički djeluje niža nego 

Galerija 

Spiralno stubište s koso priključenim Spiralno stubište koje slobodno stoji 

podestom V-' u prostoriji, i s produženim podestom 

STUBISTA 

DIN 18064-65 

lako spiralno stubište djeluje bogato, 

treba ih izbjegavati ako je 

moguće, jer je svaki centimetar 

korisne širine dragocjen. Usporedba 

stubišta u prostoru 2x2 m 

Ako su stubišni krakovi pod pravim 

kutom, treba podest između 

njih biti pravokutnik a ne kvadrat, 

jer se samo tako postiže kontinuitet 

ograde ->©. U protivnome 

nastaju razlike u visini ograde 

u području skretanja. Posebni 

oblici stubišta ->© - 

Odstupanja dimenzija izvedenih 

stuba ne smiju biti veća od 5 mm 

u odnosu na dimenzije po projektu 

->©. Spiralna stubišta 

daju najbolji dojam ako vode na 

galerije - U otvorenom 

prostoru dolazi konstrukcija do 

punog izražaja. 

Spiralna stubišta promjera > 190 

cm dopuštena su kao jedino spojno 

stubište unutar istoga stana, 

s korisnom širinom od 80 cm 

-KD-®. 

® Osmerokutno stubište 

Konzolno spiralno stubište 

Spiralne stube oslonjene na zid 

197

Svi potrebni prozori min 0,90 x 

1,20 svij. mjere, moraju se moći 

potpuno otvoriti. L. 

© Izlaz za nuždu s izlaznim podestom @ Bafcon za spasavanje / 

(§} Izlaz s prijelaznim elementom (T) Izlaz s produžetkom 

(9) Uzlazne ljestve podizne 

198 

i 2,0 

< 3,0 

^ Uzlazne ljestve 

smaknute 

Ako je > 8,0 m 

potrebne su 

okretne ljestve 

T 

1,10 

I 

v Visina 

penjanja 

. ' Visina zgrade 

• ® + @ 

10,0-11,0 LZ 8 

Skokovi od po 1 m do 

19,0-20,0 

2,20 

1 1 

m 

* 

I n 

n 

Ljestve za nuždu 

13

© Pokretne stube u uzdužnom presjeku / tlocrt temelja 

Kapacitet prijenosa 

Q = 3600 x x f(osoba/h) 

t 

pri cemu je 

Gp = broj osoba po stubi (1;1,5; 2) 

v(m/s) = brzina kretanja 

f= dubina stuba 

f = 0,5-0,8 stupanj korisnog učinka 

pokretnih stuba 

S= 

Otvor u stropu 6,20 

(?) Jednokrake paralelne 

(5) Jednokrake sa spojenim krajevima^ (6) Dvokrake koje se križaiu 

© ® ® 

Ji 

(!) 

Pokretne stube širine 60 

cm; 

Duljina u tlocrtu-» (i) 

Širine 1,00 m 

Pri nagibu 30° = 1,732 x visina etaže 

Pri nagibu 35° = 1,428 x visina etaže 

Primjer: visina etaže 4,50 m i nagib 30° 

(nagib 35° u inozemstvu ponegdje nije dopušten) 

Duljina u tlocrtu: 1,732 x 7,794. 

S horizontalnim prilaznim i odlaznim površinama je ukupna duljna 

oko 9 m. Prema tome može istovremeno oko 20 osoba stajati jedna 

iza druge na pokretnim stubama. 

3rzina Vrijeme Pri širini dovoljnoj za 

vožnje 1 osobu 2 osobe jedna do druge 

jedne osobe biti će biti će prevezeno 

prevezeno 

0,5 m/sec ~ 18 sec 4.000 8.000 

0,65 m/sec - 14 sec 5.000 1.000 

osoba/sat 

(10) Podaci o kapacitetu -> © 

Tí 23 

POKRETNE STUBE 

ZA TRGOVAČKE I POSLOVNE ZGRADE 

Razina l 

LT 

tTf 

T 

(2) Širina pokretnih stuba 

Otvor 

Širina stuba 

Kontakt za 

I zaustavljanje u nuždi 

Kontakt za 

zaustavljanje u nuždi 

Širina stuba 600 800 1000 

A 605r620 805-820 1005-1020 

B 1170-1220 1320-1420 1570-1620 

C 1280 1480 1680 

©-©• Ako 

je širina 100 cm, dovoljno prostora imaju i osobe s prtljagom. 

Na prilazima i izlazima treba predvidjeti retencijski prostor dubine = 

2,50 m. 

Brzina kretanja u robnim kućama, uredskim i upravnim zgradama, 

sajamskim halama i zračnim lukama najčešće ne prelazi 0,5 m/s. 

U postajama podzemne željeznice i javnim prometnim građevinama 

prednost se daje brzini od 0,65 m/s. 

Prosječna raspodjela prometa u usponu u velikim robnim kućama: 

nepokretno stubište 2%, osobna dizala 8%, pokretne stube 90%. 

Pri silaženju je oko 75% prometa pokretnim stubama. 

Prema sadašnjim podacima, u prosjeku se postavlja jedno pokretno 

stubište na 1 500 m 2 prodajnog prostora, ali bi bilo najpovoljnije 

da se postavi na 500-700 m 2 . 

Pokretne stube u prometnim građevinama. Prema "Smjernicama 

za pokretna stubišta" (Bostrab) zahtijeva se visok standard 

(funkcija, konstrukcija, sigurnost). Kut nagiba 27° 18° i 30°. Dimenzije 

i kapacitet -» © - © 

199

Presjek 

i u. 

Tlocrt temelja 

Event, predvidjeti odvod vode 

© Pokretna staza, uzdužni presjek i tlocrt temelja 

Postavljanje nasuprot 

V (?) Postavljanje pokretnih staza 

Presjek pokretne staze s gumenim 

trakom 

Tlocrt© 

fjf /q\ Shematski presjek dvosmjerne 

' vi/ pokretne staze -> @ 

200 

Satni kapacitet prijenosa pokretne 

staze proračunava se prema formuli 

K B V 3600 

Q = rT^č osoba/sat 

U,Zo 

Pri tome znači: B = širina staze u 

m, V = brzina kretanja u m/s, 

K = Faktor popunjenosti. Taj faktor 

varira ovisno o opterećenju između 

0.5 i 0.9;prosječna vrijednost 0.7 

Brojka 0,25 ispod razlomačke crte 

predstavlja površinu od 0,25 

m 2 /osobi. 

® 1 osoba s kolicima za kupovinu 60 

cn cm širine (80 cm) 

© 2 osobe 1 m širine 

s paletastim trakom 

Natezna strana Pogonska strana 

t — ¿ ¿ ¿ L — 

POKRETNE STAZE 

© Poprečni presjek -> © 

Tip 60 80 100 

A 600 800 1000 

B 1220 1420 1620 

C 1300 1500 1700 

© Dimenzije-» © - © 

POKRETNE STAZE ZA ROBNE KUĆE I TRGOVAČKE OBJEKTE 

(ZAJEDNIČKE SMJERNICE ZA POKRETNE STUBE I STAZE) 

Smjernice Bostrab, DN - EN 115 

Nagib 10° 11° 12° 

d Sx 5,6713 + 15480 Sx 5,1446 + 14100 Sx 4,7046 + 12950 

g 6400 5900 5450 

i Hx 5,6713+ 3340 Hx 5,1145+ 3150 H x 4,7046 + 2990 

(ij) Pokretna staza s prijelaznim lukom odozgo -> © 

Horizontalna pokretna 

traka 

s paletnom 

trakom 

s prenos. trakom 

(gumena traka) 

dvosmjerna 

pokretna staza 

korisna širina S 800 +1000 750 + 950 2 x 800 + 2 x 1000 

vanjska širina B 1370 +1570 1370 +1570 3700 + 4200 

izvedba izvedeno u ravnini nagiba = 4° 

duljina jedne sekcije 12 -16 m -10 m 

razmak oslonaca prema statističkom proračunu 

moguća koriš, dužina L 225 m = = 300 m 

kapacitet prijenosa 40m/min 11 000 osoba/h 

(¡2) Dimenzije i kapaciteti horizontalnih pokretnih staza -> © — © 

Pokretne ili kotrljajuće staze sredstvo su za horizontalni ili blago nagnuti 

prijevoz osoba. Prednost je pokretne staze što se uz minimalnu 

opasnost od nezgode mogu ponijeti dječja i invalidska kolica, kolica 

za kupovinu, bicikli i glomazni komadi prtljage. Pri projektiranju treba 

vrlo pažljivo ocijeniti prometno opterećenje kako bi uređaj imao optimalni 

kapacitet. Kapacitet ovisi 0 korisnoj širini, brzini kretanja i faktoru 

popunjenosti. 

Moguć je kapacitet od 6000 - 12000 osoba / sat. Najveći nagib 12° 

= 21 %. Normalna je brzina za horizontalnu stazu 0,5 - 0,6 m/s, u 

nagibu do 4° do 0,75 m/s. Kratkom se stazom smatra ona do 30 m, 

a duge se staze mogu graditi do 250 m. Budući da je moguć bočni 

prilaz / izlaz, svrhovito je predvidjeti niz kraćih pokretnih staza. Dvostruka 

pokretna staza pruža prednost jer je moguće horizontalno 

skretanje-» ® , za razliku od -> ©- ®. Njihova mala građevinska 

visina od 180 mm omogućuje da se postave i u postojeće zgrade.Vrijednosti 

za kotangens nagiba pokretne trake: 

Formula = ctg x B x visina prijevoza 

nagib u 0 10° 11° 12° 

ctgB 5,6713 5,1446 4,7046 

Primjerice visina prijevoza 5 m, nagib 12° 

prosječna duljina = 4,7046 x 5 m = zaokruženo 23,52 m.

Tlocrt okna dizala 

Prilaz u ovom području 

U © Vrata 

Simetrično otvaranje 

b - 

(3) Strojarnica (?) Strojarnica skupine dizala 

V (5) Okno i strojarnica 

20 

0 100 200 300 400 

Broj stanara u svim etažama 

20 

t^ Okno hidrauličnog dizala 

2 I «400 kg 1.0 nrt 

1 3 U 630 kg l.tiA 

t 1 z 1000 kg l.CrrVi 

5 i i400. 1X1000 kg 1.0 mb 

6 1 »630 • IKlOOOkg 1,0 m/s 

6 uen. 1« 1000 kg l.orrVt 

10 2x630 * 1x1000 kg 1.6 nVs 

12 2x1000kg 2.SnV> 

1} 3x1000 kg 2.5 nVs 

600 700 800 

DIZALA 

Osobna dizala za stambene zgrade DIN 15306 

Vertikalni promet u novosagrađenim višekatnim zgradama uglavnom 

se obavlja dizalima. Arhitekt će za projektiranje dizala najčešće 

konzultirati inženjera odgovarajuće struke. U većim višekatnim 

zgradama bit će svrhovito grupirati potrebna dizala u jedno prometno 

čvorište. Teretna dizala treba vidljivo odvojiti od osobnih; uz to 

treba projektom predvidjeti mogućnost da se pri velikom prometnom 

opterećenju i teretna dizala mogu uključiti u promet osoba. 

Za osobna dizala u stambenim zgradama određene su sljedeće nosivosti: 

400 kg (malo dizalo) 

630 kg (srednje dizalo) 

1000 kg (veliko dizalo) 

za prijevoz osoba s ručnom prtljagom; 

za upotrebu osobama s dječjim i invalidskim 

kolicima; 

služe i za prijevoz bolesničkog nosila, 

lijesova, namještaja i invalida u kolicima 

->® 

Prostor za skupljanje ljudi ispred ulaza u dizalo mora se oblikovati i 

dimenzionirati tako 

- da oni koji ulaze ili izlaze ne smetaju jedni drugima, čak i ako imaju 

ručnu prtljagu, 

- da se i najveći tereti za koje je dotično dizalo predviđeno (npr. 

dječja ili invalidska kolica, nosila, lijesovi, namještaj) mogu unositi ili 

iznositi bez opasnost od ozljeda ljudi ili oštećenja zgrade odnosno 

dizala, pri čemu ometanje ostalog prometa mora ostati u granicama 

neizbježnog. 

Prostor za skupljanje ispred pojedinačnog dizala: 

- najmanja korisna širina između vrata dizala i nasuprotnog zida. 

mjerena u smjeru dubine kabine dizala, mora biti jednaka dubini kabine; 

- najmanja korisna površina mora biti jednaka umnošku dubine kabine 

i širine okna dizala. 

Mjesta za skupljanje ispred više dizala u nizu: 

- najmanja korisna širina između zida s vratima dizala i nasuprotnog 

zida, mjerena u smjeru dubine dizala, mora biti jednaka dubini najdublje 

kabine. 

c 

•SC 

o 

Vrata | 

ra 

o 

'c 

g - 

55 

Kabina 

Nosivost kg 400 630 1000 

Brzina kretanja = ml 0,63 1,00 1,60 0,63 1,00 1,60 2,50 0.63 1,00 1,60 2,50 

Min. širina c mm 1800 1800 1800 

Min. dubina d mm 1500 2100 2600 

Min. dubina jame p mm 1400 1500 1700 1400 1500 1700 2800 1400 1500 1700 2800 

Min. visina gornjeg 

završetka a 

mm 3700 3800 4000 3700 3800 4000 5000 3700 3800 4000 5000 

Svijetla širina c2 mm 800 800 800 

Svijetla visina s2 mm 2000 2000 2000 

Min. površina m 2 

8 10 10 12 14 12 14 15 

Min. širina r mm 2400 2400 2700 2700 3000 2700 2700 3000 

Min. dubina s s mm 3200 3200 3700 3700 3700 4208 4200 4200 

Min. visina h mm 2000 2200 2000 2200 2600 2000 2200 2600 

Svijetla širina s mm 1100 1100 1100 

Svijetla dubina b mm 950 1400 2100 

Svijetla visina k mm 2200 2200 2200 

Svijetla širina prilaza 

kabini c2 

Svijetla visina prilaza 

kabini f2 

mm 

mm 

mm 

mm 

800 

800 

2000 

2000 

800 

800 

2000 

2000 

800 

800 

Dopušteni broj osoba 5 8 13 

Potrebni kapaciteti za normalne stambene zgrade ® ) Građevinske mjere, dimenzije kabine i vrata 

200 

201

Presjek okna dizala 

R 

(3) Strojarnica 

ifotvor za 

montažu 

GRP t 

t^ (5) Okno za pojedinačno dizalo 

© 

202 

r 

TI— 

11 

11 

| |200 

U ^ U 

L l _7 

r 

© Zajednička strojarnica za skupinu 

dizala 

© Pregled dizala-* ® - (§) . 

0 100 200 300 400 500 600 700 800 

Broj stanara u svim punim etažama 

Potrebni kapaciteti za komforne stambene zgrade sa i bez uredskih etaža 

DIZALA 

Osobna dizala namijenjena pretežno za urede, banke, hotele 

itd.; dizala za bolesničke krevete DIN 15 309 

Zgrada i njena namjena određuju osnovni tip dizala koja će se ugraditi. 

Služe vertikalnom prijevozu osoblja i bolesnika. Dizala su 

strojarski uređaji s dugogodišnjom trajnošću (oko 25 - 40 godina). 

Treba ih dakle projektirati tako da i nakon 10 godina zadovolje 

narasle potrebe. Izmjene pogrešno ili suviše štedljivo projektiranih 

uređaja vrlo su skupe ili čak nemoguće. Pri projektiranju treba prometne 

okolnosti točno istražiti Kad postoji mogućnost grupirana 

dizala treba smjestiti u glavnom stubištu. 

Prometna analiza: oblici i definicije 

Vrijeme kretanja: izračunana vrijednost daje vrijeme koje je dizalu 

potrebno za predviđenu vrstu prometa. 

Prosječno vrijeme čekanja je vrijeme između poziva i dolaska kabine. 

Prosječno vrijeme čekanja (s) = vrijeme kretanja (s) 

broj dizala u grupi 

Kapacitet: unutar 5-minutnog razmaka maksimalno se mogući kapacitet 

(broj osoba) izračunava prema: 

300 (s) x kapacitet kabine (osoba) 

vrijeme kretanja (s) x broj dizala u grupi 

Kapacitet u postocima: 

. ,x . n/ 100 x kapacitet (osoba) 

kapacitet % = 

broj osoba u zgradi 

Nosivost kg 800 1000 (1250) 1600 

Nominalna brzina m/s 0,63 | 1,0 | 1,6 | 2,5 0,631 1,0 11,6 | 2,5 0,631 1,0 11,6 | 2,5 

Min širina okna c 1900 2400 26Q0 

Min. dubina okna d 2300 2300 2600 

Min. dubina jame okna p 1400 1500 1700 2800 1400 1700 2800 1400 1900 2800 


završetka okna q 

3800 4000 5000 4200 5200 4400 5400 

Širina vrata okna c, 800 1100 1100 

Visina vrata okna f, 2000 2100 2100 

Min površina strojarnice m 7 

15 18 20 25 

Min. širina strojarnice r 2500 2800 3200 3200 

Min dubina strojarnice s 3700 4900 4900 5500 

Min. visina strojarnice h 2200 2800 2400 2800 2800 

Širina kabine a 1350 1500 1950 

Dubina kabine b 1400 1400 1750 

Visina kabine k 2200 2300 2300 

Širina vrata kabine e? 800 1100 1100 

Visina vrata kabine i, 2000 2100 2100 

Dopušteni broi osoba 10 13 21 

Nosivost kg 1600 2000 2500 

Nominalna brzina m/s 0,63 | 1.0 | 1,6 | 2,5 0,63 | 1,0 11,6 | 2,5 0,631 1,0 11,6 | 2,5 

Min širina okna c 2400 2700 

Min dubina okna d 3000 3300 

Min. dubina jame okna p 1800 1700 1900 2800 1600 1700 190C 2800 1800 1900 210C 3000 


završetka okna q 

4400 5400 4400 5400 4800 5600 

Širina vrata okna c, 7 » 1300 1300(1400) 6 > 

Visina vrata okna f. 2100 

Min. površina strojarnice m 2 

26 27 29 

Min širina strojarnice r 3200 3500 

Min dubina strojarnice s 5500 5800 

Min. visina strojarnice h 2800 

Širina kabine a 1400 1500 I 1800 

Dubina kabine b 2400 2700 

Visina kabine k 2300 

Širina vrata kabine e, 7 > 1300 1300 (1400) 5 > I 

Visina vrata kabine 1, 2100 

Dopušteni broi osoba 21 | 26 | 33 

(9) Građevinske mjere dizala za bolničke krevete

© Dizalo za male terete s vertikalno 

kliznim vratima u razini poda © 

Dizalo za male terete s okretnim 

Dizalo za male terete s parapetom 

vratima u razini poda © i vertikalno kliznim vratima 

Podaci o dizalu 1 prilaz i dvostrani prilaz Prilaz oko ugla i dvostrani prilaz oko ugla 

Korisni teret Q [kg] 100 300 100 

Brzina v [m/s] 0.45 0,3 0,45 

Širina kabine = širina vrata KB = TB 400 500 600 700 800 800 800 500 600 700 800 800 

Dubina kabine KT 400 500 600 700 800 1000 1000 500 600 700 800 1000 

Visina kabine = visina vrata KH = TH 800 1200 1200 800 1200 

Širina vrata za utovar oko ugla TB - - - - - - 350 450 550 650 850 

Širina okna SB 720 820 920 1020 1120 1120 820 920 1020 1120 1120 

Dubina okna ST 580 680 780 880 980 1180 1180 680 780 880 980 1180 

Visina gornjeg završetka okna min.SKH 1990 2590 2590 2145 2745 

Širina vrata strojarnice 500 500 600 700 800 800 800 500 600 700 800 800 

Visina vrata strojarnice 600 600 

Razmak utovarnih mjesta min. 1.) 1930 2730 2730 1930 2730 

Razmak utovarnih mjesta min. 2.) 700 450 700 

Visina parapeta 600 800 800 600 800 

Samo najdonja postaja B 

© Građevinske mjere dizala za 

male terete 

(O^ Teretno dizalo s dvostranim 

prilazom 

I I« 

I 

Li 

! I 

-i I 

11 

^Strojarnica dograđena lijevp 

) Teretno dizala s jednostranim 

prilazom, te strojarnica 

Nosivost kg 630 1000 1600 2000 2500 3200 

Brzina kretanja m/s

i 

SB 

1 1 .'1 

Kuka sa 

* 7 k N 

strane aradnie - i 

' I I 1 

•f 

TB 

1000/ H I- 

© t? (2) Tlocrt okna sa strojarnicom 

(3) Vertikalni presjek okna 

204 

TfHTf 

11! 111 

11 111 

' J U 

L J 

Potporanj jednostrani 

Potporanj dvostruki 2:1 

Korisni teret [kgl 

10000 

© 

K 

I - ' ~ 

^KB 

"H ft 

SB 

K 

w 

9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 H 

Visina dizanja ¡m] 

Dijagram za određivanje visine gornjeg završetka okna SKH; dubine dna okna 

SGT; dubine jame za cilindar ZST; promjer jame za cilindar D 

Korisni teret Q € 5000 kg Q€ 10000 kg 

Širina okna SB = 

Dubina okna ST = 

Dimenzije strojarnice cea. 

(mogući su i drugi položaji strojarnice do 

Širina = 

udaljenosti od 5 m od okna, veće udaljeno- Dubina - 

sti prema zahtjevu) Vjsjna _ 

© Tehnički podaci -> (JJ - 

Nosivost 

kg 630 1000 1600 

Brzina kretanja. 

m/s 0,30 0,18 0,23 

0,47 0,28 0,39 

Visina dizanja 

max. m 6,0 7,0 7,0 

Dimenzije kabine 

mm. B 1100 1300 1500 

T 1500 1700 2200 

H 2200 2200 2200 


mm B 1100 1300 1500 

H 2200 2200 2200 

Dimenzije okna 

mm. B 1650 1900 2150 

T 1600 1800 2300 

HSG min. 1200 1400 1600 

HSK min. 3200 3200 3200 

-> Dimenzije © 

Nosivost 

kg 630 1000 1600 

Brzina kretanja 

m/s 0,28 0.30 0.24 

0,46 0,50 0,42 

0,78 0,80 0,62 


max. m 13,0 16,0 18,0 


mm. B 1100 1300 1500 

T 1500 1900 2200 

H 2200 2200 2200 


mm B 1100 1300 1500 

H 2200 2200 2200 


mm. B 1650 1900 2150 

i 

HSU min. 

lbUU 2UUU 2300 

HSK J2UU S/UU 3200 

»Dimenzije 

KB + 500 KB + 550 

KT + 150 pri jednostranom prilazu 

KT + 100 pri dvostranom prilazu 

2000 2200 

2600 2800 

2200 2700 

r f f ^ Ä - i ¥ 

'fvrvtYpvrrv 

!'' ! 1111»111 

¡i '"'i i 

i UAJ I i L>i_! I 

L 1 I I 

t? (7) Tandem jednostruki 

fi % 

UJi rfif 

1 

HIDRAULIČNA DIZALA 

Hidraulična dizala ispunjavaju 

zahtjev da se veliki tereti ekonomično 

prevoze na male visine. 

Racionalno je primjenjivati ih do 

12 m visine. Strojarnica se može 

smjestiti neovisno o oknu dizala. 

Neposredna klipna dizala standardne 

proizvodnje prevoze korisni 

teret do 201 na visinu do najviše 

17 m -> 0 - (3) a posredna 

klipna dizala u standardnoj 

izvedbi prevoze najviše 7 t na 

visinu do 34 m. Brzina je hidrauličnih 

dizala 0,2 - 0,8 m/s. 

Izvedba strojarnice u krovištu 

nije potrebna. Postoji više varijanata 

hidraulike ->• ©- (?). Najčešće 

se postavlja središnji teleskopski 

stup -> ©- Treba 

samo izbušiti rupu za hidrauliku. 

Tolerancija pristajanja mora se 

bez obzira na teret svesti na ± 3 

mm Svijetla visina vrata dizala 

veća je za 50 .... 100 mm od 

ostalih vrata, što omogućuje da 

se teret unosi u kabinu dizala 

sasvim vodoravno. Vrata mogu 

biti: dvokrilna okretna, zglobna 

klizna, na ručni ili automatski 

pogon, s jednostranim ili središnjim 

otvaranjem. 

Nosivost 

kg 1600 2000 2500 3200 

Brzina kretanja. 

m/s 0,15 0,18 0,24 0,20 


0,24 0,30 0,38 0,30 

max m 6,0 7,0 7,0 7,0 


mm. B 1500 1500 1800 2000 

T 2200 2700 2700 3500 

H 2200 2200 2200 2200 


mm B 1500 1500 1800 2000 

H 2200 2200 2200 2200 


mm. B 2200 2200 2600 2800 

T 2300 2800 2800 3600 

HSG min 1300 1300 1300 1300 

HSK min. 3450 3450 3450 3450 

-> Dimenzije @ 

Nosivost 

kg 

1600 2000 2500 3000 


m/s 0,23 0 19 0,25 0,21 

0,39 0,32 0,39 0,31 

0,61 0,50 0,64 0,51 


u ® Tandem dvostruki Dimenzije 

max. m 13,0 14,0 16,0 18,0 


mm. B 1500 1500 1800 2000 

T 2200 2700 2700 3500 

H 2200 2200 2200 2200 


mm B 1500 1500 18U0 2000 

H 2200 2200 2200 2200 


mm. B 2300 2300 2600 2900 

T 2300 2800 ¡>¡¡00 3600 

HSU min 1300 1300 1300 1300 

HKK 34UU JbSU 3B5U 3650

8 -kutni oblik kabine 

Ograda u području prometa 

6- kutni oblik kabine 

KD Polukružni oblik U ® Kružni oblik 

1,70 

Ograda 

T 

o 

í 

DIZALA 

PANORAMSKA OSTAKLJENA DIZALA 

Primjeri oblika kabine -» 0 - © Schindlerov sustav. 

Nosivost 400 - 1500 kg, 5 - 20 osoba. 

Različiti sustavi pogona i nominalne brzine kretanja ovise o visini 

zgrade i očekivanoj udobnosti. 

Nominalne brzine i pogon: 0,4, 0,63,1,0 m/s izmjenična struja, 0,25 

-1,0 m/s hidraulika. 

Visina dizanja ^ 35 m, najviše 10 stajališta. 

Oblici kabine: uglata, okrugla, polukružna U - oblik ->©-©. 

Moguće je grupirati dizala -» ®. 

Panoramska dizala u donjem području brzine omogućuju mirnu 

ugodnu vožnju bez trzaja. Za panoramska dizala najvažnije je da 

kabina omogućuje dobar vizualni dojam. Kao materijal dolazi u obzir 

staklo s čelikom - brušeno, visoko polirano, mjed i bronca. 

Panoramska dizala vrlo su privlačna. To vrijedi za vanjska dizala na 

fasadama raskošno oblikovanih poslovnih zgrada, unutarnja dizala 

u robnim kućama ili u predvorju velikih hotela. 

Osoba u dizalu uživa promatrajući ulični prostor koji može obuhvatiti 

pogledom ili u robnoj kući gledajući na izložbene i prodajne 

etaže. 

(5) Okrugla kabina t " © Oblik slova U V (9) Skupina panoramskih ostakljenih dizala 

(?) Presjek hidrauličnog dizala-> © fi* Presjek dizala s užetom (10) Dizalo unutar zgrade -> ® © Panoramsko dizalo -> @ 

205

POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (50 km/h) 

KV/KV (6) KV/OV 

Informacije: Forschungsgesellschaft für Strassen - und Verkehrswesen, Köln, Konrad Adenauer-str 13 —> QP 

POTREBNI PROSTOR PRI NESMANJENOJ BRZINI (< 40 km/h) ® 

® ® 

KV/KV 

KV/OV 

s SKFZi 8 

¿»SR 

BiciklističkaiBočni 

razdjelni 

0,125 

Tvnv TV/OV 

-3,60 

slobodni prostor 

prometni profil 

Osnovne mjere slobodnih i prometnih profila 

pri određenim slučajevima mimoilaženja s 

nesmanjenom i smanjenom brzinom 

A - autobus 

B - bicikl 

TV - teretno vozilo 

KV - komercijalno vozilo 

OV - osobno vozilo 

| s OKFZ 

! KFZ I KFZ 

Kolnik | 

(19) Dimenzije slobodnog/prometnog profila za motorna vozila 

206 

J 

OV/OV 

OV/B 

bo ool 

2,50 

0,25 

4,75 

0,25 

-H-i- 

Ss =bočni sigurnosni prostor 

So - gornji sigurnosni prostor 

F = pješaci 

= granica slobodnog 

profila 

— = granica prometnog 

profila 

= biciklisti 

= motorna vozila 

OV/B 

3,50 

Prometni profil za promet motornih vo- 

zila sastoji se od prostora što ga zauzi- 

ma predviđeno vozilo -»s. 437 i dalje, 

zatim od bočnih i gornjega zaštitnog 

profila, dodatke za protusmjerni pro- 

met i dijelova prostora iznad rubnih tra- 

kova, rigola i stabiliziranih bankina. Vi- 

sina mu iznosi 4,20 m 14,20 m -Cj) 

Prometni profil za biciklistički promet 

širok je po 1,00 m za svaki vozni trak i 

visok 2,25 m. Prometni profil za 

pješački promet širok je po 0,75 m za 

svakog pješaka u poprečnom presjeku 

i visok 2,25 m. Visina slobodnog profi- 

la za motorni promet iznosi 4,50 m, 

bolje je 4,70 m kako bi se omogućila 

obnova kolnika. 

Za pješačke i biciklističke staze slo- 

bodna visina iznosi 2,50 m. 

Širina bočnog sigurnosnog pojasa 

(SsKFZ) mjeri se od ruba prometnog 

profila u stranu. Ta širina ovisi o dopuš- 

tenoj maksimalnoj brzini VZul. Za ceste 

sa VZul ^ 70 km/sat je SsKFZ ^ 1,25 m 

(1,00 m). Za VZul Š 50 km/sat je SsKFZ 

= 0,75 m -v®. Širina sigurnosnog po- 

jasa za biciklistički promet iznosi 0,25

1,75 3,75 

1,501,50 25 251,501,50 

12,00 

7,00 

10,00 

^ 3.75 3.75 ^ -K 4 ^ 3,25 ^ 3,25 

2,0025 25 2,00 1,50 2 5 

(RQ 12) b2 (RQ 10) d2 

© Tipski poprečni profili (RQ) cesta uz koje nema izgradnje 

c4mpr 

d4mpr 

c4pr 

Parkiranje (P) 

-ŽL 

3,75 -7f2,00f7 , 2,00f 

75 

18,25 

5,25 - 

>,Oo[- 3,25 3.25 -J.2,0 00,^ 3,25 ^ 3,25 -? 

2.0o|- 3,00->[- 3,00 J^.ooj- 3,003.00 •}(• 3,0 2,00; ^ 3,75 

3,25 • 3,50 

-3,25-7f2,00 Sj'2,00 

3.75 -^2,00jsf2.00 f- 3, .00 ]f- 3.25 

75 

d4pr 

3.25 ^3,00 2.00jsj'2,00f- 

75 

3.75 

Tipski poprečni profili cesta uz koje se grade objekti 

B 

75 

75 

Informacije: Forscungsgesellschaft für Strassen - und Verkehrswesen, 

Köln, Konrad Adenauer-str 13—» QP 

Da bi se u projektu, izgradnji i uporabi cesta postigla jedinstvenost, 

propisani su tipski poprečni profili od kojih ne treba bez razloga odstupati. 

Tipski profili za ceste bez izgradnje su 0, za ulice s izgradnjom 

-» 0 

Tako npr. kod "a 6 ms" znači: 

- - "a-f grupa profila s osnovnom širinom voznog traka 3,0 - 3,75 m, 

- - "6" broj voznih trakova za oba smjera vožnje ® s. 208., 

- - "m" izgrađen razdjelni trak, 

- - "s" utvrđena bankina, 

- - "r" biciklistička staza unutar profila, 

- - "p" proširenja ili trak za parkiranje na rubu kolnika. 

Područja primjene tipskih profila -» s. 208. 

1,50 

(RQ9)e2 

c2pr 

9,00 

3,00 -f 3,00 

c2pr 

f2p 

r 

I 

2,75 -^2,75- 

1,00 

-71,50 ^'2,00 >'-2,75 -2,7542,00^1 .SOf 1 

,50f2.00^^2,001 

75 

: 2,25 -7f2,00f^2,00 

75 

50 

>-\- 3,; 25 ^2,00

Područje primjene Tip ceste CESTE 

Kategorija 

ceste 

Prometno opterećenje 

(vozila/sat) 

Posebni kriteriji primjene Tipski 

poprečni 

profil 

Vrsta 

prometa 

Dopuštena 

brzina 

v zui [km/h] 

Čvorišta Projektna brzina 

V8 [km/h] 

1 2 3 4 5 6 7 8 

S 3800 

a 2800 

V = 90 km/h 

V = 110 km/h 

a6ms Mot. voz. - Više razina 120 100 

S 2400 

S 1800 

v = 90 km/h 

V = 110 km/h 

a4ms Mot. voz. - Više razina 120 100 

A I 

A II 

A III 

A IV 

B II 

Bili 

BIV 

cm 

208 

£ 2200 

a 1800 

s 1700 

s 900 

s 1300 

£ 900 

= 4100 

a 3400 

= 2600 

= 2200 

S 2300 

S 2100 

S 1700 

S 1400 

s 1600 

a 900 

S 1700 

S 900 

a 1300 

a 900 

a 1000 

a 700 

a 2600 

a 2100 

a 2300 

a 1800 

a 1700 

a 900 

a 1600 

a 900 

a 1300 

a 700 

a 800 

a 700 

a 1400 

a 1000 

a 900 

a 700 

V = 90 km/h 

V = 100 km/h 

V = 

V = 

v = 

V = 

v = 

V = 

V = 

V = 

v = 

V = 

V = 

V = 

v = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

70 km/h 

90 km/h 

70 km/h 

80 km/h 

70 km/h 

90 km/h 

70 km/h 

90 km/h 

70 km/h 

80 km/h 

70 km/h 

80 km/h 

60 km/h 

80 km/h 

60 km/h 

80 km/h 

60 km/h 

70 km/h 

60 km/h 

70 km/h 

60 km/h 

80 km/h 

60 km/h 

80 km/h 

60 km/h 

70 km/h 

50 km/h 

70 km/h 

50 km/h 

70 km/h 

50 km/h 

60 km/h 

40 km/h 

60 km/h 

40 km/h 

50 km/h 

Pri malom prometu teretnih vozila 

ili prisilnim uvjetima 

b4ms Mot. voz. - Više razina 120 100 

b2s Mot. voz. a 100(120) Jedna (više) razina 100 90 

Pri malom prometu teretnih vozila b2 Mot. voz. a 100 Jedna (više) razina 100 90 





c4m Mot. voz. a 100(80) Jedna (više) razina 100 90 (80) 

b2s Mot. voz. a 100 Jedna razina 100 90 80 

Pri malom prometu teretnih vozila b2 Mot. voz. a 100 Jedna razina 100 90 80 

Pri poljoprivrednom prometu > 10 

vozila/sat 

b2s Opći a 100 Jedna razina 100 90 80 

b2 Opći a 100 Jedna razina 100 90 80 

Pri malom prometu teretnih vozila d2 Opći a 100 Jedna razina 100 90 80 



Pri poljoprivrednom prometu > 20 

vozila/sat 

c4m Mot. voz. a 80(100) Jedna (više) razina (100) (90) 80 

d4 Mot. voz. a 80 Jedna razina 80 70 

b2s Opći a 100 Jedna razina 80 70 

Pri jakom prometu teretnih vozila b2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 

Pri malom prometu teretnih vozila d2 

a 300 Prometno - tehničko 

dimenzioniranje nije potrebno 

HA HA 

to to 

& os 

o o 

o o 

a 2600 

a 2100 

a 2500 

a 2100 

a 2500 

a 2100 

a 2200 

a 1800 

a 1400 

a 1000 

a 900 

a 700 

a 1400 

S 1000 

a 900 

a 700 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

V = 

60 km/h 

80 km/h 

60 km/h 

80 km/h 

50 km/h 

70 km/h 

50 km/h 

60 km/h 

50 km/h 

60 km/h 

40 km/h 

50 km/h 

40 km/h 

50 km/h 

40 km/h 

50 km/h 

40 km/h 

50 km/h 

e2 

Opći 

Opći 

a 100 

a 100 

Jedna razina 

Jedna razina 

80 70 

80 70 

Pri jakom prometu teretnih vozila d2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 60 

e2 Opći a 100 Jedna razina 80 70 60 

(2 Mot. voz. a 100 Jedna razina 70 60 

Pri jakom prometu teretnih vozila b4ms Mot. voz. a 80 Više razina 80 70 



c4m Mot. voz. a 80 Jedna (više) razina 80 70 (60) 

d4 Opći a 70 Jedna razina 70 (60) 

Pri jakom prometu teretnih vozila c4m Opći a 70 Jedna razina 70 60 

Pri malom prometu teretnih vozila, 

ograničen promet linijskih autobusa 

Pri malom prometu teretnih vozila, 

ograničen promet linijskih autobusa 

d4 Opći a 70 Jedna razina 70 60 (50) 

d2 Opći a 70 Jedna razina 70 60 (50) 

e2 Opći a 60 Jedna razina 60 (50) 

d2 Opći a 60 Jedna razina 60 50 

e2 Opći a 60 Jedna razina 60 50 

a 2100 c4mpr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50 

a 2000 Pri malom prometu teretnih vozila d4mpr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50 

a 1900 Poseban slučaj c4mpr pri prisilnim 

uvjetima 

a 1800 Poseban slučaj d4mpr pri prisilnim 

uvjetima 

c4pr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50 

d4pr Opći a 50 Jedna razina (70) (60) 50 

a 1700 c2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40) 

S 1500 Pri malom prometu teretnih vozila d2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40) 

a 1000 Pri jakom prometu teretnih vozila c2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40) 

CIV a 1000 d2pr Opći a 50 Jedna razina (60) 50 (40) 

a 600 Ograničen promet linijskih utobusa (2p Opći a 50 Jedna razina 50 (40) 

Područja primjene i tipski presjeci -» s. 207 

60 

60

fit 

0 Trokraka čvorišta u jednoj razini 

(S) Uklkjučivanje u sabirnu ulicu 

Interzonalna ili 

sabirna ulica 

lnterzonalna~Ñ¡ V \ j 

sabirna ulica 

© Raskrižja u jednoj razini 

Normalno 

križanje (kod 

1 I yulica nižeg reda) 

© Trokraka čvorišta / raskrižja - više 

razina 

Interzonalna ulica"S 

ui 

r r 

© -•kao 0 

Sabirna i 

prometna ulica 

= t a ' 

® S dodatnim trakom za lijeve skretače 

JednosmjernaN 

(6) kao ® 

J Vi 

li 

Povezivanje petljama 

zahtijeva relativno 

velike površine 

...i R 

R min P rema 

tipu cesete 

CESTE 

Raskrižja u obliku kružnog toka ® u Njemačkoj se rijetko 

grade. U drugim zemljama (Engleska) daje im se prednost jer smanjuju 

opasnost od teških nesreća. 

Daljnja prednost: ne treba svjetlosna signalizacija, niža je jačina 

buke i potrošnja energije. Promjer kružnog toka ovisi o odgovarajućoj 

dužini retencije vozila koja je potrebna prometnom opterećenju. 

Razmaknuto raskrižje osigurava više prostora, bolju preglednost 

i prikladan završetak ulice. Pogodno za spori promet kao npr. u 

stambenim četvrtima {©. 

čvorišta na trasi dvotračnih ulica najčešće su u jednoj razini (sa 

svjetlosnom signalizacijom ili bez nje). 

Razlikuje se: trokrako čvorište (jedna cesta se priključuje na 

drugu-> 0 - @ i četverokrako čvorište (dvije ceste se sijeku) 

0 - ® . 

Za ceste saveznog značenja zabranjena je izgradnja na udaljenosti 

do 20 m, mjereno od vanjskog ruba kolnika. Ograničenja izgradnje 

postoje do 40 m od ruba kolnika s. 213. autoceste. 

(j) _>kao0 

(H) kao ® 

Os ceste 

Smjer 

kretanja 

Pješački 

prijelazi 

® kao © 

Povezivanje , 

petljama zahtijeva 

relativno velike > 

površir 

•2= 

Prometna 

cesta 

• kao ® 

Smaknuto cestovno križanje, samo 

^3) Suženje kolnika Kružni tok s pješačkim stazama © za spori promet 

M 

y r 

DD 

209

Poprečni profili 1 ' 

(vrijednosti u zagradi su minimalne 

mjere u postojećim izgrađenim 

područjima) 

Š0.75 5 » 

(S0.50)' 

© Pješačka staza koja prati ulicu 

;2,25 ^ ^ 

ji_£0,25 5 ' 

R 6) F 

(1,60)= 1,50 l 

(1.00) 

),25 51 

(5) Biciklistička staza koja prati ulicu 

© Zajednička pješačka i biciklistička 

© 

© 

Ü i l 

R F 

Š0,75 5 ' J^sol ¿?0,75 51 

(Ž0,50f 

(2,00} 

(Š0.50) 

staza 

S0,75 s ' 

(ž 0,500 

Biciklistička ulica 

= 0,75 5 ' 41 

(§0,50) > 1 

0,75 51 

(S0.50) 

Samostalno vođena pješačka 

staza 

Ž0.75 5 ' 

(S 0,50) 

(1,60) 

S0.25 51 

Samostalno vođena biciklistička 

staza 

(1.50) 

(7^ Stambeni prilaz bez prometa vozila 

Napomene 

') manja odstupanja od mjera za širine 

mogu se pojaviti zbog dimenzija ploča 

2 

> Smm = 0,5% (odvodnja) 

3 

> duljina stambenih prilaza bez prometa 

vozila za 1 do 2 etaže 80 m 

3 etaže 60 m 

4 i više etaže 50 m 

4 

> kod razdjelne kanalizacije 4,00 do 

4,50 m 

5 

) ostali dodaci na širinu kontinuirani drvoredi 

zahtijevaju zeleni pojas širine min. 

2,50 m 

6 

> dvosmjerni promet samo u iznimnim 

slučajevima 

210 

Vrijednosti projektnih elemenata 

(2)' 

(2)' 

S 2> 

max 

[%] 

6 

(12) 8 

Kao 

odgovarajuća 

vrsta 

ceste 

(4 na < 250 mf 

(8 na < 30 mf 

(4 na < 250 mf 

(8 na < 30 m) 

6 

(12) 8 

(4 na < 250 mf 

(8 na < 30 mf 

6 

(12) 8 

30 

10 

polumjer zaobljenja u područjima 

čvorišta 

u iznimnim slučajevima 

Kratice: 

Površine za pješački i biciklistički promet 

F = pješaci 

R = biciklisti 

R1 = polumjer zavoja 

s = uzdužni nagib 

Svjetla 

visina 

min 

[m] 

2,50 

2,50 

2,50 

2,50 

2,50 

3,50 

(2,50) 

Hk = polumjer konveksnog vert. zavoja 

Hw = polumjer konkavnog vert. zavoja 

Površine za pješački i biciklistički promet 

CESTE 

-> tu 

Pješačke površine - budući da služe i za dječje igre - treba projektirati raz- 

novrsno i zanimljivo. Od atmosferskih utjecaja treba ih zaštititi drvećem, ar- 

kadama i iznimno zaštitnim natkrivanjem. Pješačke staze po mogućnosti ne 

smiju biti uže od 2 m (od toga 1,50 m najmanja širina za kretanje i 0,50 m 

zaštitni pojas prema kolniku). Često je svrhovito da su i šire. U blizini škola, 

trgovačkih centara, rekreacijskih građevina itd. treba nastojati da su široke 

najmanje 3 m ® -(7). 

Biciklističke staze duž ulice moraju biti široke najmanje 1,0 m ako su jednot- 

račne, a 2,0 m (iznimno 1,60 m) ako su dvotračne. Dodatno se predviđa ši- 

rina 0,75 m zaštitnog pojasa prema kolniku. Zajedničke staze za pješake i 

bicikliste široke su 2,50 m (najmanje^,0 m) -» s. 206 

0,700,700,700,90 1,00 ¡ . „„ Ï ¡¡ 

1 1 1 j I I ' 1 2 0 1 // 

1 El G1W1 P 1 FHI , KM i//KF I P ÍWI'GIEÍ 

Osnovne širine opskrbnih i odvod- 

(8) nih instalacija i njihov razmještaj u 

uličnom prostoru 

F F 

2,5% -e. 2,5% 

0,60 0,75 -Is^^ 

MdvP 

© ->® 

Kolnik 

1 — r 

I \! \ 0,75 0,60 

|1,20|l.20;p.90l I I 

1 KR II KS I P 1 w1 e1 

>1 , Il I 

I 1 Izgradnja s kolnim 

-6-8m-¿3.50Í'12 + 6. m—jfô.éO'l' 

Parkirna mjesta 

Gredica s biljem 

Površina za posebne namjene 

s kamenim pločama 

E = struja 

G = plin 

W = voda 

FH = topiovod 

P = telefonski kabel 

KM = kanal mješov. kanalizac. 

KS = kanal fekal. kanalizacije 

KR = kanal oborin. kanalizac. 

F = pješaci 

R = biciklisti 

Kfz = motorna vozila 

P/G = parkirni odn. zeleni 

pojas 

Primjeri oblikovanja uličnog prostora s bočnom izgradnjom

1,70-1,90 

60 

© Osnovne mjere za bicikle (?) Bicikl s košarom / dječjim sjedalom 

1,20 1,20 ,75-80,75-80, 

' 75 45 75 ' 

(3) Prostrano ostavljanje bicikala 

I . I I 

35 40 35 40 35 

Suženo postavljanje bicikala 

f ^ gfo 

1,90-2,00 1,80 1,90-2,00 

1 1 1 

© Osnovne mjere za paralelno 

ostavljanje bicikala 

1,90-2,00 1,80 1,90-2,00 

© Raspored smaknut po visini, 

paralelno 

, 1,50 , 1,50 , 1,50 , 

I 1———l S 

1,50 

(S) Raspored na istoj visini, pod kutom 

1,50 , 1,50-1,80 1,50 

I— 1 I—= : 1— 1 1 

©Raspored smaknut po visini, pod 

kutom 

(ftfo (ftfo (gjg) 

| Oslonac 

' 2 ,00 ' 1.80 I 

' 5.80 

i ' r 

2.00 

Biciklistički parkirni prostor s 

osloncima 

1,75 3,20 1,75 

^d) Preklapanje bicikala 

BICIKLISTIČKI PROMET 

Osnovne mjere bicikla -> ® - ©. Pri tome treba uzeti u obzir košare 

i sjedalice za djecu. Dječji bicikli su manji. Duljina ležećih bicikala 

do 2,35 m, tandem do 2,60 m. Prikolice za bicikle (s rudom) duge 

su oko 1,60 m, široke 1,00 m. Postoje i specijalni bicikli za invalide 

i prijevoz tereta. 

Treba nastojati da prostor gdje se ostavljaju bicikli bude dovoljno 

pristupačan i velik-» (3) Ako je preuzak, postoji opasnost od ozljeda, 

prljanja i oštećenja prilikom zaključavanja, stavljanja prtljage, 

ostavljanja i izvlačenja bicikla. 

Pri dvostrukom redanju bicikala moguća je ušteda prostora preklapanjem 

prednjih kotača. Suprotno tome, smicanje po visini problematično 

je zbog mogućnosti oštećenja 

Najpovoljniji broj mjesta proizlazi iz orijentacijskih podataka i građevinskih 

propisa -> 

Držač bicikla mora pružiti siguran oslonac i kad je bicikl natovaren. 

Treba postojati mogućnost da se zaključa samo jednim lokotom na 

sponi koja obuhvaća oslonac te okvir i prednji kotač bicikla. Zbog 

toga su naročito pogodni oslonci za okvir ©. Treba predvidjeti 

prečku za dječje bicikle. 

Oslonac za okvir koristi se s obje strane, pa razmak treba biti 

1,20 m ® 

Širina prilaznog puta 1,80 m -> ©-©. Treba predvidjeti poprečne 

staze. Ukupna organizacija treba biti što jasnija i jednostavnija za 

orijentaciju. Dodatne parkirne površine za prikolice i specijalne bicikle 

- prema potrebi. 

Oslonci za bicikle bez mogućnosti zaključavanja dolaze u obzir 

samo u unutarnjim prostorima koji su dostupni malom broju ovlaštenih. 

Za zadržavanje tijekom više sati treba predvidjeti natkrivanje 

i rasvjetu. 

Parkirni prostor treba biti u blizini odredišta, tako da se može lako 

pronaći, da mu se jednostavno prilazi i da je osiguran nadzor. Nadzor 

nad parkiranim biciklima potreban je tamo gdje se održavaju velike 

priredbe, na kolodvorima, kupalištima i pri trgovačkim centrima. 

Parkirna površina za bicikle može se osigurati i prenamjenom parkirališta 

za motorna vozila. 

Stanovi 1 na 30 m 2 ukupne st. površine 

Posjetitelji privatnih stanova 1 na 200 m? ukup. st. površine 

Studentski domovi 1 po krevetu 

Opće obrazovne škole 0,7 po učeničkom mjestu 

Osnovne škole 0,5 po učeničkom mjestu 

Zgrade s predavaonicama 0,7 po mjestu za sjedenje 

Knjižnice 1 na 40 m 2 neto površ. čitaon. 

Fakultetske menze 0,3 po mjestu za sjedenje 

Radna mjesta 0,3 po radnom mjestu 

Prodavaonice robe svakodnevne potrošnje 1 na 25 m 2 prodajnog prostora 

Trgovački centri 1 na 80 m 2 prodajnog prostora 

Trgovine za periodičke potrebe 1 na 35 m 2 prodajnog prostora 

Uredi, liječničke ordinacije 0,2 po istovrem. prisut. stranci 

Sportski tereni, šport, dvorane, zatvorena plivališta 0,5 po mjestu u garderobi 

Prostori za značajne skupove 1 na 20 mjesta za posjetitelje 

Ostali prostori za skupove 1 na 7 mjesta za posjetitelje 

Mjesni ugostiteljski objekti 1 na 7 mjesta za sjedenje 

Vrtne pivnice 1 na 2 mjesta za sjedenje 

U slučaju da se u istoj zgradi javlja više korisnika treba odgovarajuće veličine zbrojiti 

(li) Orijentacijske veličine za određivanje potebnog broja biciklističkih parkirnih mjesta 

1,60 1.60 1,60 1,60 1,60 

Preklapanje prednjeg kotača sa središnjim prolazom 

211

1.10 1.50 1.10 

Kosi položaj 

•t—H 

60 60 35 35 

(2) Jedan kraj drugog smaknuto 

Dvostruko 

postavljanje 

© S držačem okvira 

3,50 

i 1 ' 50 i 

BICIKLISTIČKI PROMET 

-> QP 

Pri običnoj vožnji u jednom smjeru biciklistička staza treba biti široka 

1,40 m, a bolje da je 1,60 m. Pretjecanje i mimoilaženje smanjenom 

brzinom traži širinu 1,60 - 2,00 m. Ako se očekuju biciklisti s prikolicom, 

potrebna je širina 2,00 - 2,50 m. 

Osnovne mjere prometnog profila za biciklista mogu se sastaviti od 

osnovne širine 0,60 m i visine biciklista -> (5) te potrebnih manevarskih 

prostora koji odgovaraju različitim okolnostima. 

Prilazne staze između stalaka za bicikle treba projektirati dovoljno 

široko, najmanje 1,50 m, a preporučuje se 2,00 m. Na svakih 15 m 

dolazi jedan poprečni prolaz. Za etažne stalke širina je najmanje 

2,50 m. Većoj duljini stalka odgovara veća širina prilaza: širina 1,50 

m za duljinu do 10 m, 1,80 m za 15 m te 2,20 m za duljinu do 25 m. 

Skladište bicikla može imati 1 - 3 etaže, sa 15 do 42 bicikla. 

Tlocrtna površina 4x4 m, visina iznad terena 5m->@ 

© 

0,70 — 1,00-2,00 - 

Zaštitni trak, obloga 

prirodnim ili umjetnim 

kamenom, tamno sivo 

2,50 2,90 2,50 

Trakasti temelj 

(6) Nadstrešnica, lučni krov 

Biciklistička staza sa zelenim 

(11) pojasom na strani prema kolniku 

Dobro rješenje. 

212 

2,10 

(7) Lučni krov, dvostruki stalak 

Biciklistička staza 

- 2,5% 

Biciklistička staza, 

Betonska kocka, crvena 

• Betonske ploče, crvene 

Asfalt, crven 

Kolnik - biciklistička staza - pješačka staza 

' Trakasti temelj 

(8) Nadstrešnica - okvir od cijevi 

2,25 

30 _ 

S 1,50 

Pješačka staza 

. « S f c ^ . , 

—{Jj 

(9) Natkriveni stalci za bicikle 

Skladište bicikala

11.50, 2.50 0.50 3,75 3.75 é 3.75 1.00 4.00 1.00 3,75 | 3,75 | 3,75 0,50 2.50 1.50 

37,50 

(T) Tipski poprečni profil za 6-tračne autoceste (RQ 37,50) a 6 ms 

su I a 

2,5%. 

1,50, 2,50 0.50 3,75 3,75 0.50 4,00 0,50 3,75 3,75 0.50 2,50 1.5Q 

29,00 

(2) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29; RQ 26) a 4 ms 

2,5% 

2,5% 

1.50, 2,500^50 3,50 i 3,50 0.50 3,00 0.50 3,50 | 3.50 0,50 2,00 .1,50 

26,00 

(3) Tipski poprečni presjek za 4-tračne autoceste (RQ 29; RQ 26) b 4 ms 

Autocestovno čvorište (trokrako) 

(?) Truba 

Autocestovno čvorište (četverokrako) 

(7) Djetelina 

Priključci na autoceste (četverokraki) 

© 

Poludjetelina ^j) Paralelne rampe 

© Trokut © Račva 

(8) Malteški križ (9) Vjetrenjača 

| 1,50 , 

(1,00 m) 

0 

J Signalizacijski portal iznad kolnika 

AUTOCESTE 

Informacije: Rheinisches StraBenbauamt, 

Euskirchen —> CP 

Autoceste su namijenjene 

brzom prometu motornih vozila. 

Neposredno uzduž autoceste 

ne dopušta se izgradnja objekata. 

Oba kolnika za protusmjerni 

promet odvojena su razdjelnim 

pojasom. Kolnik sadrži dva 

vozna traka ili više i, osim iznimno, 

jedan zaustavni trak-»(T) - 

(D- 

Autoceste se međusobno povezuju 

čvorištima izvan razine 

(trokraka čvorišta četverokraka 

(7) - (9)) i opremljena 

priključnim čvorištima -> 

Autoceste su najsigurnije ceste, 

a uz to i najvišega kapaciteta. Pri 

projektiranju i građenju najveća 

je briga kako zaštititi okoliš. 

Prometna signalizacija - putokaz 

-» (12), Lokacija signalizacijskog 

okvira kod priključaka treba biti 

1000 m ispred točke na koju se 

odnosi, a kod autocestovnih 

čvorišta 2000 m. 

Građevine uz autocestu mogu 

negativno utjecati na odvijanje 

prometa (smanjena preglednost, 

odvlačenje pažnje), pa su 

zakonom propisane zone 

zabrane i zone ograničenja izgradnje. 

Zona zabrane je pojas 

do 40 m od vanjskoga kolničkog 

ruba, a zona ograničenja izgradnje 

pojas 40 -100 m od ruba 

->® 

Zona 40 m 

zabrane > 

građenja 

Zona ograničenja . 

građenja 

Zabrana građenja / ograničenje 

građenja 

,1,50 , 

(1,00 m) 

5,00 

(4,75) m 

213

Radni prostor trole 

Granična kontura 

vozila 

Granična linija 

razmaka za fiksne 

ili pokretne objekte • - 

(i u odnosu na 

graničnu liniju 

razmaka drugih 

tračni čkih vozila) 

Ograničenje za niše 

i sigurnosne 

prostore 

(SO) ±0,00 

+ 5,0 ° Donji rub 

0 20 napojnog voda u 

h"' + 4,20 prometnom 

" I -T5iOQ prostoru javne 

ceste 

Najveća visina 

Uvozila (bez trole) 

Preko 50, ali min. 

2,20 iznad perona 

Razmak do fiksnih 

objekata (stubišta 

itd.) 

0,05 

±0,00 (SO) 

® a) Na otvorenoj pruzi b) Na postajama i uličnim zaštitnim otocima 

Minimalni razmaci ako su kolosjeci u kolniku javne ceste 

Radni prostor trole 

Granična kontura 

vozila 


razmaka za fiksne ili 

pokretne objekte (i 

u odnosu na 

graničnu liniju 

razmaka drugih 

tračničkih vozila) 

Ograničenje za niše 

i sigurnosne ¿A jt 

prostor|Q) 

Kolnik javne ceste 

± 0 , 0 0 ^ 

Donji rub 

napojnog voda u 

prometnom 

prostoru javne 

ceste 

Gornji rub 

2,80 spuštene trole 

(3,05 ±0,00(s0) 

Najveća visina 

vozila 2,20 iznad 

perona 

Mjere u m 

a) Na otvorenoj pruzi b) Na postajama i uličnim zaštitnim otocima 

Minimalni razmaci ako su kolosijeci na posebnom trupu unutar prometnog 

© prostora javne ceste 

Tip A 0.50 2,65 0.30 2,65 0.5" 

Bez stupova 

Tip B 

u.uuu»»ujuy/ lrB - 

Stupovi U srëdinî " ' *"L 

Tip C 

Stupovi sa strane 

6,60 

-TD. 

0.50 2,65 0,30,40,3 2,65 0.50 

JH 

7,30 

2,65 0.30 2.65 0,50.40.5 

m 

(iš) Normirane širine za zasebni trup željezničkog kolosijeka u sabirnim ulicama 

Tip A 0.50 

r r 

Bez stupova 

Tip B 

Stupovi u srediniL- 

Tip C 

Stupovi sa strane L 

2,65 0,30 2,65 0.05 3,50 

0.50 2,65 0,30,40,3 2,65 C.05 3.50 

SI IFII 

0.50,40,5 2,65 0,30 2.65 0,05 3,50 

!£L 

® -» (3) Postaje s jedne strane 

Stupovi u sredini 

Tip C ^ 

'•'i 

Stupovi sa strane 

3,50 0,05 2.65 

ÜL 

( 5 ) ->(3) Postaje obostrano 

214 

10,55 

0,3 

TT" 

12,70 

3,50 

m 

Preko 50, ali min. 

2,20 iznad perona 0,30 IT1 

TRAMVAJ 

GRADSKA ŽELJEZNICA tU 

Pravna podloga: Zakon o prijevozu osoba, BOStrab. 

Sustavne razlike: tramvaj prometuje isključivo prema vizualnim informacijama 

i sudjeluje u uličnom prometu (podliježe StVO); gradska 

željeznica koristi izgrađene podzemne i / ili nadzemne kolosijeke 

s vlastitim sigurnosnim uređajima, na trasama koje nisu bezuvjetno 

u vezi s ulicama (željeznički kolosijeci u ulici ili posebno); 

podzemna željeznica prometuje samo na posebnim kolosijecima 

s križanjima izvan razine, a ne sudjeluje u uličnom prometu. 

Širina kolosijeka:: normalni kolosijek 1,435 m, metarski kolosijek 

1,00 m. Širina slobodnog profila = širina vagona + dodatak zbog 

prolaza kroz zavoj + dodatak zbog nadvišenja i ljuljanja (najmanje 

2x0,15 m). 

Širina vagona: 2,30 do 2,65 m (djelomično još prisutna mjera od 

2,20 m proizašla je iz lokalnih okolnosti i treba se kod novogradnje 

izbjegavati). 

Osovinski razmak kolosijeka: najmanje 2,60 odnosno 2,95 m, 

bolje 3,10 m zbog potrebnog proširenja u zavojima srednjih polumjera. 

Razmak između rubnjaka i vagona: uobičajeno 0,5 m, iznimno 

Polumjeri zavoja: po mogućnosti iznad 180 m, kod priključaka i 

okretnica najmanje 25 m. 

Uzdužni nagib: najviše 25%o, iznimno do 40%o. 

Poprečni nagib: najviše 1:10, nadvišenost pri normalnom kolosijeku 

najviše 165 mm, pri metarskom 120 mm. Po mogućnosti treba 

ispred kružnog luka predvidjeti prelaznicu koja se poklapa s rampom 

nadvišenja (tada je najveći nagib 1:6 • V). 

Dimenzije vozila: duljine vozila od 15 m do 40 m, duljina vlaka najviše 

75 m; duljina perona = duljina vlaka + 5 m za netočno kočenje. 

Visina vagona najviše 3,40 m. Minimalna slobodna visina 4,20 m, a 

unutar uličnoga profila 5 m. 

Postaje: širina perona treba biti najmanje 3,50 m. Ako se predviđaju 

čekaonice, širina dvostranih perona treba biti najmanje 5,50 m. 

BOStrab dopušta da peron bude širok najmanje 1,50 m ako se nalazi 

unutar uličnog profila, ali bi to u interesu putnika trebalo izbjegavati 

(u uskim prostorima širina od 2 m trebala bi biti donja granica jednostranih 

perona). Sigurnosni pojas: širina 0,85 m od granične crte 

vozila na strani gdje su vrata, može se nalaziti u cestovnom kolniku. 

Donji rub napojnog voda u pro-1 Granična linija 

metnom prostoru javne ceste \ razmaka 

+ 4,20m 

Najniži 

položaj 

napojnog 

voda u 

prolazu 

ispod 

objekata 

Kontura slobodnog 

profila kolnika 

J Granična linija vozila 

1 

50 m 

1 

U iznimnim iznim 

slučajevima 30 m 

Granične linije slobodnih profila kolnika 

i tramvaja 

© Sa 

ih 

r m 

f l l ' ' ' 

M AN. t rri\ 

I «sj, I 

I- , . ' I 

i * — 

¡ C - U 

M/ 

^ 

- 1 

¡B/2 B/21 

j o t j = 400'J 

0.500,15 0.15 1 

svjetlosnim signalima za prijelaz 

preko kolosijeka 

© 

® 

ili 

S 

I 

n 

M 

i- •>< 

|B/2 B/2« 

i,d_B = 4,0brn 

0,50 0,15 0.15 

Pješački prijelaz preko kolosijeka 

bez regulacije svjetlosnim signalom 

Ud 

1 

1 - ¡ 

1• • •• F • • •• I 

i ^ r 

H 

RJ JlP_B = 4,00m 

0,50 0,15 0,15 

1 . J

ci 

— 

_L«*d— 

(5) Parkirati na jednoj strani Parkiranje obostrano 

PROMETNI PROSTORI 

prema R. Seredzunu - H. Zollneru 

Prometne površine (ulice, kolosijeci i si.) treba projektirati na osnovi 

kibernetičkih spoznaja, tj. uzevši u obzir sve čimbenike koji su u 

međusobnoj vezi. 

Razlikuje se: i. povezujući promet (gradske željeznice, autoceste) 

sa = 4 vozna traka; 

II. glavne prometnice s kolosijekom ili bez njega -> ©. 

III. prometne ulice sa 2 - 4 vozna traka, djelomično parkirne površine 

uz rub -» © te konačno IV. stambena ulica sa = 2 vozna 

traka, parkirne površine pokraj ili unutar profila ulice -» @+ @. 

Velike parkirne površine predlažu se uz stambene ulice © + © 

a mogući su i parkirni "džepovi" između stambenih zgrada -» ©. 

Za ulice IV. reda s prilazima, trgovima i slobodnim površinama mogućnost 

je raznolikosti oblikovanja vrlo velika -» CD 

Ulicu treba, s prostornog gledišta, smatrati dijelom urbanizacije. 

Ulice II. reda trebale bi biti bez prilaza i izgradnje uz rub. Šinska vozila 

za javni lokalni promet moraju biti isključena iz profila ulice, odnosno 

vođena na vlastitom kolosijek -» ©-» s. 216 ©-©. 

Presjek 

(3) 4 - tračne ulice 3 reda 

Mogućnosti parkiranja u "parkirnim 

džepovima" između zgrada 

215

m 

E H 

m IZ] 

o o o o 

I B I II ILctv. £x 

Gradske željeznice mogu biti s gornjim napojnim vodom, ali je bolje 

bočno napajanje. 'Mi Dobro rješenje omogućuju vlastiti kolosijeci od- 

(T) Gradska željeznica s napojnim vodom odozgo 

vojeni ogradom ili živicom od cestovnih kolnika -»© + ©. 

Izdignuti kolosijeci -» (§) omogućuju slobodno odvijanje prometa ispod 

građevine. Promet nije ometan uličnom svjetlosnom signalizacijom, 

neupitna je točnost voznoga reda, ali je povećana buka za 

okolno stanovništvo. 

Bolje rješenje su kolosijeci u usjeku, djelomično ili dubokom 

- ' ^ ^ . . . . J t f - j - - ^ e B L f e j j , " Jlfr.K.V. 1 .'.".'. 

(2) Gradska željeznica 

(3) Izdignuta na objektu 

(4) U plitkom usjeku 

(6) U usjeku s potpornim zidovima 

Ind. + obrtnički pogoni 

(7) Na objektu, ispod njega parkiranje 

U usjeku s nasadima na zemljanim pokbširria ' 

ŠMŽM&M 


© ili u podzemlju (0). 

Buka s ulice u ravničarskom terenu može se ublažiti nenastanjenim 

građevinama (garaže) hortikulturnim zahvatima © desno, 

ili nasipima sa zelenilom -»© • 

Još bolje djeluju ceste u usjeku s ozelenjenim nasipima -»© ili potpuno 

u usjeku . 

Cesta na vijaduktu prihvatljivo je rješenje u radnim i industrijskim 

četvrtima, gdje buka manje smeta ©. 

Valjane mjere zaštite od buke općenito su moguće samo kad je riječ 

0 novogradnji, posebno kad se urbanističkim planiranjem nove 

izgradnje brze gradske prometnice (100 - 120 km/sat) dovoljno uda- 

Ijuju od stambenih zgrada, najbolje u usjeku, -» ©-©+©+© sa 

spojnim ulicama prema stambenim četvrtima. Tu se nalaze i nizovi 

garaža i parkirne površine, te široke pješačke površine po kojima je 

moguć interventni promet (hitna pomoć, vatrogasci, promet prilikom 

selidbe) do stambenih zgrada ->s. 215 ©-©. sa spojnim ulicama 

prema stambenim četvrtima. Mnogo zelenila sa zimzelenim 

drvećem (crnogoricom) pridonosi mirnom stanovanju -»s. 218. 

Zaštitni pojas mora biti dovoljno dug da se zaštite zgrade položene 

okomito prema prometnici. 

^0) Ulica na ravničarskom terenu 

(9) Sa zemljanim nasipima sa strane postiže se dobra zaštita od buke @ U I 

216 

Pokusima je dokazano da je s akustičnotehničkog 

stajališta najpovoljnije rješenje 

cesta u usjeku s nasadima na pokosima. 

Glavni zvučni valovi ne smiju neposredno 

dosegnuti do zgrada. 

Pješački tunel 

a 

9 9 e B

Br. mjere 

1 Slijepe ulice 

Željeni učinak 

Ulice s petljama 

3 Jednosmjerne ulice 

B 

1 Promjena materijala 

kolnika 

2 Suženje profila 

3 Opt. preoblikovanje 

ul. prostora 

4 Voznodinamičke 

zapreke 

5 Preuređenje 

mirujućeg prometa 

6 Popločenje 

C Oznake "stambena 

1 zona" 

2 Brzina 30 

3 Promj. regul. predn. 

= S 

LU CL 

> "c 

CD 

TO o 

a) c 

cd ro 

2 to 

05 & 

ra QJ 

•o 

o cd 

> >w 

o «u 

CL 'č£ 

CD 

E i š 

co -Q 

S E 

(T) Smirivanje prometa na ulicama u stambenim područjima / pregled mjera i učinaka 

Čisti pješački prostor 

Područje sa sporim prometom, 

odn. jednakim pravima 

ili prioritetom za pješake i 

bicikliste 

Područje s prioritetom 

motornog prometa 

Shematski prikaz odnosa prostora i prometnih prioriteta 

Kompleks mjera 

A - prometni sustav 

B - oblikovanje detalja 

C - vođenje prometa 

željeni učinak 

# vjerojatni učinak 

O mogući učinak 

© 

Y 

-4- 

Prometni znak 

325/326 . 

I OOOOOOOOOO^ ' nOO°°?°£> 

 

Gradske i regionalne 

Glavne prometne ceste 

SMIRIVANJE PROMETA 

OD 

Pojedinačne mjere: 

B1 + B2 + B3 + (. B4 + B6) + 

C1 + C2 

Zadržati razdvajanje kolnih i pješačkih područja, 

ali reducirati širinu kolnika u korist 

širih pješačkih hodnika - redukcija brzine 

vožnje suženjima kolnika i djelomičnim popločavanjem 

- više prostora i sigurnosti za 

pješake - poboljšano oblikovanje prostornom 

raščlambom. 

© Oblikovanje ulige 

prijedlog A 

(A3) + B1 + B2 + B3 + B4 + B5 + 

B6 + C1 

Vožnja, parkiranje i kretanje pješaka odvijaju 

se na zajedničkoj površini (mješovita 

površina) - moguće je višenamjensko korištenje 

cjelokupne površine ulice - ograničenje 

brzine vožnje na "brzinu koračanja" 

(20 km/sat). Opsežno preoblikovanje 

cjelokupnog prostora u skladu s potrebama 

stanovanja u "stambenoj ulici" 

© Oblikovanje ulice 

prijedlog B->@. 

217

70 dB(A) 

\ 

65 dB(A) 

75 dB(A) 

"¿mljani 

\ X nasifi. O i 

f 80 'dB(A) 16 t Stijenka za zaštitu od buke' !v 

I — 23 1 

28 1 63 1 

60 dB(A) 

55 dB(A) 

' "~50dB(A) 

45 dB(A) 

Karta izofona. Utjecaj zemljanog nasipa ili stijenke za zaštitu od buke na razinu 

bučnosti 

širina ulige 

Zaštitna 

za I H max. I -- 

(?) Dijagram za određivanje potrebne visine stijenke za zaštitu od buke 

Stijenka 

(3) Mjere za smanjenje buke uz prometnicu 

® Normirano postavljanje stijenke za 

I 2,50 

zaštitu od buke uz ceste 

Stijenka sa stambenim vrtom 

•g». r 

t40-90( 

^ ^ Zaštitni zid zid od betonskih be 

elemenata H = 1,19 

1251 1,50 

© Piramida za zaštitu od buke (be- D , „„ „ .. . 

tonski predootovljeni elementi) Bedem za zast,tu od buke 

218 

1,12 

Teren 


ZAŠTITA OD BUKE DIN 18005 

Smjernice za zaštitu od buke na cestama 

Povećana ekološka svijest doprinosi sve većoj važnosti zaštite od 

buke, naročito u prometnim prostorima. Intenzitet buke prouzročen 

višim prometnim opterećenjem i gustoća izgrađenosti zahtijevaju 

učinkovitu zaštitu u obliku zemljanih nasipa, zaštitnih pregrada i 

zaštitnih piramida ->©-©. Buka od prometa trebala bi pri prolazu 

kroz zaštitnu pregradu oslabjeti za = 25 dB (A). Ta redukcija označuje 

se sa A LA, R, STR. i predstavlja modificiranu mjeru prigušenja 

buke od cestovnog prometa. Razlikuju se zaštitne pregrade koje reflektiraju 

A LA, a, STR. < 4 dB (A), koje apsorbiraju 4 dB (A) < LAa 

STR. 

Dac^ 

Čisto stambeno nase- 50 

Ije, područje vikendica 

Općenito stambeno 35 

područje, malo naselje 

Seosko ili mješovito 60 

područje 

Zona centra, obrtnička 65 

zona 

Industrijska zona 70 

Projektna razina buke 45-70 35-70 

za građevinska područja u dB (A) 

Efektivna visina zaštitnog objekta hef (m) 

^8) Smanjenje razine buke 

< 8 dB (A), i koje visoko apsorbiraju 8 df} (A) < LAa STR. DIN 18005 

dio 1. i Smjernice za zaštitu od buke na cestama RLS - 81 daju iscrpne 

podatke za proračun. Moguća učinkovitost zaštitne pregrade ne 

ovisi 0 gradivu, već pretežno o visini pregrade. Njeno djelovanje zasniva 

se na stvaranju "zvučne sjene" za buku od vozila, ali ta "sjena" - 

za razliku od optičkih okolnosti - nije potpuna. Refrakcijom zvučnih valova 

može manji dio energije zvuka proći u zonu "sjene". Taj je dio toliko 

manji koliko je pregrada viša i put refrakcije zvučnog vala dulji. Industrija 

nudi brojne predgotovljene betonske elemente i zaštitne pregrade 

od stakla, drva i čelika. 

Zahtijevano smanjenje 10 15 20 25 30 35 

Potrebna uda 

Ijenost u m 

Livade 75-125 125-250 225-400 375-555 - - 

Noć 

Šuma 50-75 75-100 100-125 125-175 175-225 200-250 

(9) Smanjenje razine buke uslijed udaljenosti 

Visina zaštit. objekta u m 1 2 3 4 5 6 7 

Redukcija u dB (A) 6 10 14 16,5 18,5 20,5 23,5 

(10) Približna procjena redukcije postojeće odn. očekivane buke od cestovnog prometa 

Dnevno prometno Tipovi cesta prema prometnom Razmak mjesta Područje 

opterećenje u oba opterećenju stambena ulica prijema zvuka razine 

smjera vozila/sat od osi kolnika u m buke 

< 10 - 0 

10-50 Stambena ulica (dvotračna) >35 0 

26-35 I 

11-25 II 

50-200 Sabirna ulica (dvotračna) >100 0 

36-100 1 

26-35 II 

11-25 III 

š 10 IV 

>200-1000 Cesta u naselju i sabirna 101-300 1 

ulica (dvotračna) 36-100 II 

11-35 III 

Š10 IV 

Cesta izvan naselja ili u ind. i 101-300 II 

obrtničkom području (dvotračna) 36-100 III 

11-35 IV 

=10 V 

>1000-3000 Gradska glavna prometna cesta 101-300 IV 

i cesta u ind. i obrtničkom 36-100 IV 

području (dvotračna) 3000-5000 Glavna promet, cesta, priključak 101-300 IV 

na auto., autocesta (4 - 6 trakova) = 100 V 

(Ti) Približna procjena postojeće odn. očekivane buke od cestovnog prometa 

35 

50 

70

Drveni stup D . . 

. Papuča za stup 

'«*/1' 

= 5. 11 

voda koja prska 

Pričvršćenje stupova za ograde i 

pergole 

rî A 

Pričvršćenje prečke na stup 

u S/SA tit if A -y A-t A— i / n n ^ 

Moguće • 

Bolje 

(?) Letve na prečki 

T 

(?) Ukopavanje stupova 

(4) Oblikovanje vrha letava 

(5^) Ograda s nadvišenim stupovima (ß) S kontinuiranom prečkom 

(9) Lovačka ograda Ornament - ograda 

Livadna ograda s oblicom na vrhu 

© Livadna ograda sa smaknutim 

stupovima i prečkama 

-10 cm u zemlji 

Živica s uloškom od žičane mreže 

u 

3 HZ! 

^^ Od naizmjenično postavljenih 

lijepljenih talpi 

J : - N ' 

Od drvenih talpi kvadratičnog 

presjeka 

A , 

Ograda od žičane mreže, plastificirana, 

uz donji rub mali razmak i bod- 

Ijkava žica, ili ukopana 

Zakon o susjedskim pravima, obveza ograđivanja 

VRTOVI - OGRADE 

-> OD 

Unutar izgrađenog dijela naselja vlasnik je zemljišta, na kojem je 

zgrada ili se obavlja neka gospodarska djelatnost, dužan na zahtjev 

vlasnika susjednog zemljišta podići ogradu na zajedničkoj međi. 

Postoje li na oba zemljišta zgrade ili se obavlja gospodarska djelatnost, 

oba su vlasnika dužna zajednički podići ogradu. Ograda mora 

biti u skladu s mjesnim običajima. Poželjno je da je ta ograda visoka 

oko 1,20 m -»©- Ogradu treba podići na međi, a troškove 

snose oba vlasnika zemljišta u jednakim dijelovima. 

Zajednička se ograda postavlja centrično na međi. Vlastita ograda: 

rub temelja dodiruje među. 

Udaljenost do međe za živicu: ako je živica viša od 2,00 m, udaljenost 

od međe treba biti 1,00 m, a za visoku do 2,00 m ta je udaljenost 

0,50 m -» Kod živice se mjeri od bočne površine, a kod 

drveća od sredine stabla. 

Zaštitne ograde protiv divljači treba ukopati 10-20 cm, naročito ako 

su u živici -» Drvene ograde, stupovi, okviri i palisade bit će trajniji 

ako se impregniraju u koti u pod tlakom i u vakuumu. Trajnost im 

je tada više od 30 godina. 

Za zaštitu od pogleda prikladne su ograde od drvenih lamela -» ©a 

mogu služiti i kao zaštita od buke. Ograda od ukrštenih letava, 

nazvana i lovačka ograda, najomiljeniji je način ograđivanja zemljišta 

© S horizontalnim lamelama (8) S vertikalnim drvenim lamelama 

/ 

/ / B / / / / / / / / / / / / H / / ž 

w [ W f W W W t f T O 1 W 

(Fi) Ograda od okrajaka Od uzdužno rezanih okrajaka 

Jednostavna drvena ograda Varijanta drvene ograde 

Neobrađene daske iz pilane 

pribijene na stupove 

Ograda od čeličnih profila (pocinčanih) 

sa plastičnim ogradnim elementima 

Od savijenih drvenih letava na okviru 

od čeličnih cijevi 

Horizontalni u Vertikalni' 

presjek presjek 

•v Razdjelna ograda o

Žičano pletivo, uobičajena veličina 

oka 4-5,5 cm 

'"t 

t±rr 

(5) Žičana ornament - rešetka 

M 

Ograda 

Vrata i polje ograde od valovite 

rešetke 

(7) Zatezanje žicanog pletiva 

I I . . I" 

r r 

i i . 1— 1. 1 t 

© Slojeviti kameni zid s različito 

debelim slojevima 

220 

15 

200/22 100/16 

3x10 

3 x 10 

m 0,90/0,65/0,40 

O^fYTTO 

(?) Čvorasta rešetka i ukrasna rešetka 

(4) Žičane hasure 

•fi 

^ - / ( S f i K o ^ 

o OOO b o o 

^g^ Vrtna vrata od umjetničkog kovanog 

željeza 

Presjek 

^g^ Zid od lomljenog i obrađenog 

kamena 

VRTOVI 

OGRADE 

Vlasnik zemljišta najčešće podiže ogradu samo prema jednom susjedu, 

jer će s druge strane ogradu podići drugi susjed. 

Žičana pletiva -»© isporučuju se s okcima različitih veličina, u skladu 

s različitim željama korisnika. Plastificirana žičana pletiva s 

pocinčanim stupovima ne treba održavati. 

Žičana se ograda nateže preko drvenih, betonskih ili čeličnih stupova 

©+© koji su temeljeni u tlu. Žičani ornamenti ili rešetkaste 

ograde točkasto su zavareni rpocinčani . 

Ograda od kovanog željeza može biti umjetnički obrađena ili jednostavna, 

gotovo svaki oblik je moguć ->(D. 

Prirodni i lomljeni kamen, granit ili kvare, mogu se upotrijebiti neobrađeni 

->®ili klesani ->®. 

Po mogućnosti treba upotrijebiti samo jednu vrstu kamena. 

Srednji stup 

Sidro u zemlji 

© Detalji zatezanja čvorastog pletiva 

© Različite metode spajanja i obrade 

četverokutnog i plosnog čelika 

(— 375/375 —I 

Osovinske 

mjere 

Pogled 

Presjek 

© Uobičajeni komercijalni 

oblici betonskih blokova 

Ova tablica daje dimenzije u skla- g+ 

du s normativnim mjerama u viso- "u 

kogradnji DIN 4172. Sve osovinske 

mjere su višekratnik od 125 

mm uz reške od 10 mm. 

Zatezna čahura-'' Vijak 

Držač žice za zatezanje 

Držač žice za zatezanji 

Krajnji stup 

iržačžicezazatezanje2|cazazateza| 

Žica za 

zatezanje Vanjskj ugao 

Držač žice za zatezanje 

Vanjski ugao 

Žičana mreža 

Zatega od nefiraajucegt 

Bodljikava žica 7 

Držač žice za zatezanje* 

Krajnji stup 

T - i r - i ^ V - i } ^ - T J 

I t 

Pogled 

i/IO 6/10 

5 a' 

4 5 »i i,8 1 

nTT 

4 7 

1 

- 

4/6 5/bI5/6 - 

Detalj 

Čelična rešetka 

8/12 

Detalji stupa 

3/B I2/B 

8/6 10/6 j 

4/5 5/5 ¡6/5 8/5 9/5 >0/5 

¡4/4 5/4 6/4 j 7/4 8/4 

„ ¡4/3 i 1 I 

-^0|jl625l- 750+-875-+-1000-M 125 - 

ft -

i'i i i 90 

!! Kamena ploča !l 

[..i tV.t 1 

I 1,60 1 

(T) Okvir za penjačice -» S. 219 (T) 

Pergola na 

© zidanim stupovima ( 2 ) 

Izdizanje 

tla protiv 

drveta iznad 

truljenja 

® Ploče za vrtne staze 

© Opločene staze 

među 

gredicama, 

uzvišenje zbog 

manjeg prljanja 

Duljina L 

cm 

(§) U travnjaku u 

Širina B 

cm 

50 50 12 

50 70 14 

istoj razini (ne 

smeta kosačici) 

Visina kut. 

cm 

• 62 5 - 

u : 

Razmak ploča = 

duljina koraka 

debljina = 3cm 

® l ï v n S S o ' inija U S P ° n a je ® konv Staza uz kuču: 

eksna © poprečn nagib 

Drvene oblice © VCIlINdillU 

Suhozid, nije potrebna posebna 

odvodnja 

postavljene kamene 

ploče 

Kamen obrađen s 

dvije strane 

Betonski potporni zid (izvodi se i 

od predgotovljenih 

elemenata)-»^. 

VRTOVI 

PERGOLE, STAZE, STUBE, POTPORNI ZIDOVI 

->S. 267 

Elementi za opločavanje čvrstih staza između lijeha upotrebljavaju se 

radi lakšega održavanja ->@. Pri opločenju se razlikuje povišena 

staza između cvjetnih lijeha ili staza u razini travnjaka ->©-(7).. Da 

bi se udobnije hodalo, treba niveleta uspona biti konkavna 

Valja paziti na smjer nagiba terena pri projektiranju staze ->®-@. 

Primjeri ©-(§> pokazuju oblike stuba u vrtu, tako da se po njima 

može sigurno i udobno hodati, ali ih se mora skladno uklopiti u nasade 

drveća, grmlja i cvijeća. Stube moraju biti blago nagnute naprijed 

kako bi kišnica mogla otjecati. Da bi vrt izgledao što sličnije 

prirodnomu, prikladne su stube od oblica ->®+®. 

Stube se mogu vrlo maštovito oblikovati upotrebom "Karlsruhe" vrtnih 

elemenata. Mašti ne treba postavljati granice, samo se treba 

držati formule za stubišta ->s. 193-197. Rampe s bočnim stubištem 

->©za bicikle, dječja kolica, kolica za smeće i invalide s pratiocem. 

Suhozid od kamena u slojevima do 2 m ako podupire sraslo 

tlo. Nagib prema brdu 5 - 20% ->®. Betonski potporni zidovi jednostavniji 

su i jeftiniji a moguća je nabava predgotovljenih 

elemenata ->@ raznih oblika i veličina, između ostalog kutni profili, 

unutarnji ugaoni i obli profili. Pomoću predgotovljenih elemenata 

mogu se oblikovati i lukovi. Element dimenzija 55/30 omogućuje 

najmanji polumjer od 4,80 m, 205/125 polumjer 24,90 m. 

il 

4 

6 

Završni sloj 

Vezni sloj 

Sloj sitnog šljunka 

Sloj krupnog šljunka 

Pošljunčana staza 

n n i rw^ffff^T ^jiff* « ivIvXv! 

Pješačka staza na 

padini 

Q D D O Q C D a ^ i o 

10-15 

-Sitna kocka 

Ispuna reški pijeskom 

© Sitna kocka, skupo i 

ali trajno 

Predgotovljeni elementi za potporne zidove 

Kolni put na padini 

3DC 15 

Sloj plošt. polož. op. 

Pijesak 

Šljaka ili drobljenac 

Sloj ploštimice 

položenih opeka 

221

Žlijeb za 

/"odvodnju 

v/ s/h, >?/ 

I—— 3-4 m ——I 

Koherentni materijal u podlozi s 

© Naslaga humusa © blago nagnutim stepenicama 

Nasipavanje humusa na blago 

nagnute plohe 

® Berma za grmlje, pionirska sadnja i 

prskanje bitumenom za osiguranje 

strmih kosina 

Ispuna pijeskom - šljunkom 

© Odvodnja i osiguranje nožice kosine 

nabačajem drobljenca i kamena 

222 

Humus 

Dobar materijal 

(?) Nasipanje u slojevima 

Loš materijal 

777777777?, 

Ploče od busenja učvršćene kolčićima 

za nagibe > 1:2 

© Stabiliziranje horizof 

položenim busenjem 

. •yC*''-"};* 

Konstrukcija od 

armaturnih mreža 

^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom 

tipa Weber 

Osiguranje kosine kamenom, krupnim 

šljunkom ili drobljencem 

„ . . . .. . Smaknuti raster blokova koji su 

Kamena rebra za odvodnjju , osigu- otvoreni za sadnju, stepenasto 

ranje umjetnih kosina W ¡j nagibu 1:1i5 

VRTOVI 

ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 -> QD 

Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu 

->• 0. Ako nije u sjeni, treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja 

(busen, slama itd.). Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme, preporučuje 

se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo. 

Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda 

na svaki kubični metar dodati 0,5 kg negašenog vapna. 

Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih 

radova izvode vrtnotehničke građevine, travnjaci ili ako se 

sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora). 

1. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar - grej- 

der) kad se izvodi nasip. 

2. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materi- 

jala (šljunak, pijesak). 

3. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30 

- 40 cm). Uvijek treba valjati izvana prema unutra, tj. od padine 

prema sredini nasute površine. Valjanje se primjenjuje i za slojeve 

tucanika pri gradnji putova. 

4. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje. 

5. Sipki, nevezani nasipni materijal može se vibrirati. 

Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. Za 

staze, putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj, za 

travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla, a na površinama 

za sadnju biljaka 40 cm. 

Kosine, osiguranje kosina 

Treba izbjeći pojave erozije, klizanja, odnošenje tla vjetrom itd. 

Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine. 

Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i 

podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. Izvedba stuba kod viših 

nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50 

cm). Ako su stube nagnute prema brdu, potreban je uzdužni nagib 

radi odvodnje procjedne vode. 

Vrsta tla Prost. tež. Kut prirodnog 

kN/m 3 

potkosa u grad. 

Nasipano rahlo i suho 14,0 35-40 

tlo rahlo i prirodno vlažno 16,0 45 

rahlo i zasićeno vodom 18,0 27-30 

nabijeno i suho 17,0 42 

nabijeno i prirodno vlažno 19,0 37 

Ilovača rahla i suha 

(prosjek za laka tla) 15,0 40-45 

rahla i priroodno vlažna 15,5 45 

rahla i zasićena vodom 

(prosjek za srednja tla) 20,0 20-25 

nabijena i suha 18,0 40 

nabijena i prirodno vlažna 18,5 70 

Šljunak (oblutci) srednje krupni i suhi 18,0 30-45 

srednje krupni i vlažni 20,0 25-30 

suhi 18,0 35-40 

Pijesak sitan i suh 16,0 30-35 

sitan i prirodno vlažan 18,0 40 

sitan i zasićen vodom 22,0 25 

krupan i suh 19,0-20,0 35 

Drobljeni kamen, mokar 20,0-22,0 30-40 

Glina rahla i suha 16,0 40-50 

rahla i jako vlažna 20,0 20-25 

čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) 25,0 70 

Suhi pijesak i krš 14,0 35 

Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2

© 

Obložni zid za kosinu od nevezanog 

kamenja s prethodno izvedenom 

sidrenom gredom (shema 

Badberg II - Badgastein) 

Sidreni kabel 

33-651 

Osiguranje kosine u nevezanom 

kamenom materijalu: stepenasti 

iskop odozgo prema dolje uz istovremeno 

podupiranje zidnim elementima 

i aluvijalnim sidrima (autocesta 

preko Brenneta) 

Faze iskopa 

© Osiguranje kosine u nevezanom 

kamenom materijalu: stepenasti 

iskop odozgo prema dolje i istovremeno 

osiguranje mlaznim betonom 

s armaturnom mrežom 

Prirodna (ne bezuvjetno, 

stabilna) kosina (N) 

Potrebno 

ublažavanje, 

nagiba i 

osiguranje 

it'rmi pokćs moguć 

âmo uz osiguranje 

(naročito ako ima 

nevezanih slojeva) 

Bušotina za odvodnju 

Stijena od pilota, 

dijafragma ili žmurje 

Obložni zid sa stijenom od pilota, 

©dijafragmom ili žmurjem (sa ili bez 

sidrenja) u nevezanom kamenom 

materijalu 

Primarno osiguranje kosine u gli- 

® nom vezanim ili djelomično vezanim 

materijalima pomoću usidrenog 

roštilja od greda 

Prostorna rešetka kao potporni zid 

(ô) ("Krainerov" zid) od betona (sustav 

Ebensee) 

Znatno povećanje nagiba 

umjetne kosine (K) moguće 

je samo uz posebna 

osiguranja (ovdje npr. 

potpornim zidom u nožici) 

VRTOVI 

OSIGURANJE PADINE -> QP 

Na strmim padinama treba učvrstiti površinski sloj. Preporučuje se, 

međutim, izvedba blago nagnutih, zaobljenih kosina čije se površine 

učvršćuju travom, grmljem ili drvećem. Kosine koje su strmije od 

prirodnog kuta nasipanja učvršćuju se busenjem, pleterom, taracanjem 

ili zidovima. 

Ako je nagib strmiji od 1:2, treba plosnato busenje učvrstiti drvenim 

kolcima ->• s. 222. Čeono busenje treba primijeniti za nagibe od 1:1 

1 /2 do 1:1/2. Pleterom se učvršćuju strme kosine na kojima je teško 

zasaditi raslinje. Razlikuje se mrtvi i živi pleter. Kod živog pletera 

(vrbovi kolci) treba naknadno posaditi bjelogoricu kao trajno rješenje 

s. 222. 

Za osiguranje dubokih usjeka u cestogradnji ili pri građenju na padinama 

potrebne su opsežne zaštitne mjere -»©-©. 

Usidreni roštilji od greda različite izvedbe, npr. od horizontalnih usidrenih 

greda i uspravnih stupova. Polja između njih pokrivaju se 

armiranim mlaznim betonom ->©. 

Ozelenjeni potporni zidovi stvaraju prostor za dobro uporabiva zemljišta, 

ceste i putove. Mogu se svladati i znatne visinske razlike -»© 

+ ©. Ovisno o sustavu i nagibu, mogu se visoki zidovi izvesti i s usidrenjem 

u tlo 

"Krainer" zidovi izvedeni u stepenicama 

daju dovoljno prostora za novu 

trasu. Krajolik ostaje zelen. 

Blagi nagib slojeva (po 

mogućnosti bez izvedbe 

© Oblikovanje (i osiguranje) kosina, u 

Oblikovanje (i osiguranje) kosina u Stijenska kosina uvjetovana 

slojevima tla različite čvrstoće © slojevima tla različite čvrstoće ® geološkim okolnostima 

Načini oblaganja stijene kao obložni 

ili potporni zid (prema L. Mulleru 

1969.) 

Strmi nagib slojeva 

(sa stepenicama ili 

bermom) 

Stijenska kosina uvjetovana 

geološkim okolnostima 

Krainer" zid u Ebenseeu 

223

T~ 30 cm u zemlji 

(?) Skela špalira od željeznih cijevi (2) Skela za dvostruke špalire ( D Stijenka špalira od drva 

(5) Vertiklani kordonci 

—Letve za špalir 

Žica špalira 

(9) Dvokraki horizontalni kordonac 

• • 

® f ® 

• 1 • ® 

1 i 

Razmak 

© 

4x111 

6x6m 

10* lOm 

224 

- • • 

Sustavi sađenja prema -> CD De Haas 

— o o o 

•—® ® • 

Stabla na 1/4 ha Razmak Stabla na 1/4 ha 

Glavna stabla Ispuna 

156 4 x 4 x {2) m 156 156 

Sađenje u kvadrat 

1— 60 H 

(6) Kordonci oblika slova U 

Žica špalira 

, / _ „ . 

10 x 10 x (5) m 25 25 

© Sađenje u kvadrat s 

ispunom 

® o @ o © o @ 

• o • o ® o # 

® o A® O @ o © 

• o 

Le 

c 

o © o 

o © o 

Stabla na 1/4 ha Razmak Stabla na 1/4 ha 

Sađenje u trokut 

3 x 5 x 2,5m 167 167 

4 x 6 x 3m 104 104 

6 x 10 x 5m 42 42 

1.5 x 3 x 3m 320 320 

2 x4x4m 178 178 

3 x 6 x Gm 80 80 

©Sađenje u trokut s 

ispunom 

$ ® 

9 9 

9 9 

9 9 

i ; 

1 T 

•—í 

• • • • • 

e e ® e ® 

• • # • # 

• • • t • 

( • • • • 

• » • « t 

@ a © a © 

6 x 3 x 3m 69 69 

8 x 4 x 4m 39 39 

10 x 5 x 5m 25 25 

Stabla na 1/4 ha 

Sađenje u kvadrat s 

dvostrukom 

ispunom 

• • • • 

• • • • 

• • 

• • 

• • 

• • # 

• # • • t 

• l • t # 

* • • • • 

• • « • • 

46 46 

26 26 

Sađenje u 

pravokutnik s 

dvostrukom 

ispunom 

• » 

a 

a 0 

a 

® a 

a v.® 

® • 

c / 

Stabla na 1/4 ha 

• • 

• • • • • 

a a a 

m a 

v ® 

e X e a 

0 

* • * • * 

a a a 

© a 

Razmak Stabla na 1/4 ha 

3 x 3 x 3m 80 80 160 

Sađenje u trokut s 

dvostrukom ispunom 

VRTOVI 

(7) Verrier - palmeta (6 i 8 grama) (8) Palmeta u obliku svijećnjaka 

Lepeza: pušta se da rastu samo 

dvije grane pod kutem od 45° 

prema tlu. Iz njihovih se izboja 

početkom proljeća oblikuje lepeza. 

^^ Žičana skela za grmlje kupine 

Maline 

3,0-4,0 

-150-60 

Nakon berbe orezati tako da ostane 5 - 8 grana 

Stupovi 

Mjere za sadnju malina 

Sadnice 

Tô 

-> QP 

Špalir: srednje stablo u špaliru vuče 

se vertikalno, a bočne grane vode 

se lijevo i desno pod 90° 

h 1,5 h 

® • 

©v ® 

Ribiz 

Ogrozd i ribiz 

Nategnuta žica 

Kad grane izrastu 

iznad žice odrezati 

na 15 cm iznad 

najviše žice, saviti u 

obliku slova U i 

privezati 

Ogrozd 

-i 1,5 h 

• ® 

® « 

'"V

© Penjačice i visina njihova rasta 

(2) Horizontalne penjačice (3) Mahunarke koje pokrivaju zid 

VRTOVI 

-» QP 

Za biljke penjačice nije dovoljno samo pogodno tlo i ispravna orijentacija 

-> © treba uzeti u obzir i visinu rasta. Kad se ozelenjivaju 

zidovi zgrada, potrebna su različita pomagala za penjanje -> (2) - 

©. 

Za sadnju u koritima i kacama prikladna je metoda vigvama (indijanski 

šator) ->© Pomoć pri penjanju graška: grane koje otpadaju 

pri obrezivanju stabala ->®, napeta žičana mreža ->@ ili dvostrano 

žičano pletivo. Zaštitne mreže od pletene žice štite sjeme i 

sadnice od ptica -»® -©. 

Višegodišnje penjačice i puzavice -> ©. 

Jednogodišnje biljke: 

zvončići visina 4-6 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

ukrasne tikvice visina 2-5 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

japanski hmelj visina 3-4 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

ladolež visina 3-4 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

grahorica visina 1 -2 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

ukrasni grah visina 2-4 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

dragoljub visina 2-3 m rast: brz lišće: ljeti zeleno 

(?) Šesterokutna žičana mreža (5) Špalir od letvica (6) Metoda vigvama za 8-11 biljaka (7) Metoda šatora 

© Skala za vriježe od pruća - razmak: 

70 x 60 najviše 50 x 100 cm 

^g^ Dvostruka rešetka od žičanog 

pletiva 

(jjg) Zaštitna rešetka za ptice od 

pletene žice 

Rešetka za vriježe graška od 

pletene žice 

Višegodišnje vrste Visina Rast Podupiranje Lišće Zalijevanje Cvijet/mjesec Mjesto 

Bršljan - Hedera helix do 25 m polagan zimi - 9- 10 zelenkast O-© 

Troskot - Polygonum aubertii do 15 m brz x potrebno eti + 7- 9 bijel O - • 

Divlja loza - P. tricuspidata „Veitchii" do 15 m brz eti (+) 5- 6 zelenkast o® 

Pavitina gorska - Clematis montana do 8 m brz x eti 5- 6 bijel o@ 

Glicinija - Wisteria sinenis do 10 m srednji x eti ( + ) 5- 6 modar o@ 

Pavitina - Clematis vitalba do 10 m brz X eti 7- 9 bijel o@ 

Hortenzija penjačica - Hydrangea petiolaris 5 do 8 m srednji (x) preporučuje se eti 6- 7 bijel ® 

Američka lulica -Aristolocchia macrophylla do 10 m srednji X eti /+) 5- 6 smeđ @ • 

Kampsis - Campsis radicans do 8 m polagan (x) preporučuje se eti 7- 8 narančast o 

Pasja loza - Vitis coignetiae do 10 m srednji X eti /+) 5- 6 zelenkast o@ 

Vinova loza - Vitis vinifera do 10 m srednji X eti 5- 6 zelenkast o@ 

Kozjak - Lonicera heckrottii 3 do 4 m srednji X eti /+) 6- 9 žuto - crven O 

Hmelj - Humulus Lupulus 

4 do 6 m brz X eti - 5- 6 zelenkast 9 

Kozja krv - Lonicera caprifolium do 5 m srednji X eti + 5- 6 žuto - crven 

Ruže penjačice do 5 m srednji X eti - 6- 8 različito o a 

Kuri ka - Euonymus fortunei 2 do 4 m polagan (x) preporučuje se imi < + ) 6- 8 zelenkast 00 

Bijela loza - Clematis-Hybriden 2 do 4 m srednji X ljeti + 6- 9 različito o® 

Zimski jasmin - Jasminum nudiflorum do 3 m polagan X zimi + 1- 4 žut o® 

Pregled nekih penjačica i puzavica ->© 

O = sunčano d = polusjena, npr. sjeverni zid ® = sjenovito 

225

226 

VRTOVI 

PUZAV1CE I PENJAČICE 

Povoljno mjesto 

Sunčano, polusjena, 

sjenovito 

Rast: polagan, umjeren, 

brz 

Podupiranje: drvo, 

nategnute žice, 

armaturne mreže 

Pavitine vole hladne noge i vruću 

glavu

zemlja 

Iskop jame dubine oko 25 cm i širine oko 1,50 m 

Granje 

Sloj vrtnih otpadaka i granja visine 25 cm i 

širine 40 cm 

Sloj treseta 

(T) Uređenje brežuljkaste lijehe 

Humus 

Grubi kompost 

Sloj vlažnog lišća oko 20 cm 

Grubi kompost 

Sloj grubog komposta 10 cm 

_ 2ljeb za zalijevanje 

- Betonska platjc^ Zem|ja 

Popločana staza 

© Presjek brežuljkaste lijehe Bolja je betonska platica kao završetak-» (2j • 

1,00-1,25 

(6) Povišena lijeha - slojevita ispunjena kao brežuljkasta lijeha -> (T) - (?) 

® Kraterska lijeha 0 2m-»© 

Francuska cijev za zalijevanje 

Drvo 40/60 

© Završni sloj je zemljani omotač 

Brežuljkasta lijeha pokrivena foli- 

debeo oko 10 cm ->(?) + (3) © jom, kišenje francuskom cijevi za 

© Povišene lijehe, idealno za izjednačenje 

visinskih razlika 

® Povišena lijeha izvedena uz južni 

zid; pokrivena staklom kao mali 

staklenik 

® Mini jezerce u povišenoj lijehi od 

kamena 

VRTOVI 

POVIŠENE I BREŽULJKASTE 

LIJEHE 

Važan je pravilan sklop i položaj 

sjever - jug Q - (3). Na 

povišenim i brežuljkastim lijehama 

može se postići rana berba. 

Brežuljkasta lijeha izraziti je 

izvor topline. Doduše zahtijeva 

stanovit napor pri oblikovanju, 

ali se zato može upotrebljavati 

godinama. Na njima se postižu 

rekordni prinosi i rana berba. 

Upravo na brežuljkastoj ili 

povišenoj lijehi posebno dobro 

uspijevaju mješovite kulture. 

Rajčice visokog uzrasta dolaze 

u sredinu. Brežuljkasta lijeha 

široka je oko 1,50 m i dugačka 4 

m. Najbolje je oblikovati je tijekom 

jeseni, jer je tada na raspolaganju 

najveća količina vrtnog 

otpada. Navodnjavanje francuskim 

crijevom (3) ili kapanjem. 

Varijanta brežuljkaste lijehe jest 

povišena lijeha, u osnovi zapravo 

hrpa komposta omeđena 

daskama ©. Umjesto dasaka 

može se upotrijebiti svaki 

drugi materijal koji brzo ne 

trune, npr. impregnirane oblice, 

gredice ili kameni zidovi. Biljke 

koriste sunčanu toplinu koja 

pada na bočne stijenke. 

Pri sijanju, sađenju i branju ne 

treba se sagibati ako su lijehe 

visoke 60 do 80 cm © + (f). 

Visoke lijehe povećavaju urod 

ako su slojevito ispunjene 

organskim materijalom kao što 

su panjevi i grane, nasiječene 

grančice ili fina kompostna zemlja. 

Luk, 

poriluk, 

mrkva 

227

Glavni smjer vjetra 

Legenda ->(T) 

1 Stan 

2 Terasa 

3 Sjenica 

4 Pumpna kućica 

5 Vodovod 

6 Staja 

7 Bazen 

8 Travnjak 

9 Mjesto za gnoj 

10 Zimsko povrće 

11 Povrće 

12 Maline 

13 Ogrozd i ribiz 

14 Cvijeće 

15 Ukrasno i zaštitno 

grmlje 

16 Spalir na zidu 

17 Živice 

18 Lisnato drveće 

19 Voćke 

20 Koštičavo voće 

21 Jezgričavo voće 

22 Upojni bunar 

1 113.10 

®Veći vrt sa sportskim terenom ispred kuće, okružen trkaćom stazom između nasutih kosina. Od ljetnog jugoistočnog vjetra 

zaštitu pruža živica na zapadnoj strani, a od sjevernoistočnog vjetra stijene od platica. M. 1 1000 (1929) Weimar (Gelmeroda) 

Arh.. E. Neufert 

(¿T) Ukrasni i ekonomski vrtovi 

(5) Atrijski vrt 

228 

VRTOVI 

OGLEDNI PRIMJERI 

Projektiranje vrta treba započeti prije 

konačne verzije građevinskih projekata, 

jer su kolni prilaz, glavni i 

pomoćni ulaz, terase i prije svega 

visinski položaj prizemlja te orijentacija 

kuće usko povezani s oblikovanjem 

vrta. Natkrivena terasa je povezujući 

dio kuće i vrta. Ona je suhozidovima, 

opločenim stazama, 

živicama, grmljem i drvećem povezana 

s raznim prostorima vrta koji 

okružuju zgradu i povezuju je s krajolikom, 

te štite stanovnike od pogleda, 

buke, vjetra i prašine. 

Dugi i uski vrtovi djeluju manje usko 

ako ih se poprečno podijeli na različite 

zone, npr. povišeno mjesto za sjedenje 

i roštilj. -» (3) Pri izboru biljaka 

treba posebno paziti na svijetle i sjenovite 

zone. Za spušteni vrt tipične su 

stube, obrasli zidovi i jezerce u sredini 

-» (4) Tako na maloj površini 

nastaje strogo geometrijski oblikovani 

vrt. Bočni zidovi akumuliraju toplinu, 

štite od vjetra i daju povoljnu 

klimu za biljke koje vole suho tlo i 

sunce. 

Klima atrijskog vrta toliko je toplija 

koliko okolni zidovi bolje primaju i 

akumuliraju toplinu od sunčanih 

zraka. -» (5) - (?). Tamnosmeđi 

zidovi od opeke primaju više topline 

od onih bijelo oličenih. Zidovi oko vrta 

štite od vjetra pa se u vrtu zadržava 

topli zrak. Pogodno za suptropsko 

raslinje. 

Legenda->(2) - (§) 

1 Mjesto za sjedenje 

2 Korito 

3 Mjesto za vatru 

4 Bazen/tekuća voda 

5 Zidni bunar 

6 Stube 

7 Kamena klupa 

8 Betonske ploče 

9 Ploče od granita 

10 Kulir / klinker 

11 Živica od šišmira 

12 Travnjak 

13 Biljke u loncima 

14 Kameni blokovi 

15 Krupni šljunak 

16 Šimšir oblikovan u kugle 

17 Mješovita kultura 

18 Brežuljkasta tijela 

19 Silos za kompost 

20 Suhozidovi

1 Krovna ventilacija 

2 Automatski otvarači prozora 

3. Vanjsko sjenilo 

4. Odvlaživač zraka 

5. Pokretač zraka 

6. Bočni ventilacijski prozori 

7 Dvostruke ploče od pleksistakla 

Staklenik s odgovarajućim uređajima i klimatizacijom 

Veličina 1,00/1,00 

i 1,00/2,00 

Solarna brežuljkasta lijeha s 

poklopcem 

• 8. Kapljično navodnjavanje 

9. Pribor za zalijevanje 

10. Pumpa za vodu 

11. Kabel za podno grijanje 

12. Bazen za vodu za zalijevanje 

13. Izolacija 

Zemlja 

^ 30 Gnoj 

(?) Sanduk za brzi rast vlastite izrade 

¿>4 

C/illP^ Staklena ploha orijentirana 

Priključeni staklenik (i^) Priključeni staklenik 

14. Grijanje 

15. Stol za sadnju 

16. Lijeha za umnožavanje 

17 Svjetiljka za raslinje 

18. Automatksa prisilna ventilacija 

19. Svjetiljka staklenika 

20. Regulator vlage 

21 Mjerač vlažnosti zraka 

22. Regulator temperature u 

prostoriji 

13,04- 

(8) Staklenik s nagibom krova 23°-27 

Ventilacija ispod .

Sloj koji se uklanja "fvnriM-sSV 

Sloj koji se navozi 

Stvaranje humusa 

Glavni prostor za 

korijenje 

Oslobađanje hranjivih, 

tvari iz tla •..- ©. 

Korijenje prodire i u stjenovite slojeve. Oblici stabala -»©. Piramida 

je oblik "božičnog drvca" i ima prednost pred oblikom kaleža. 

Grane se skraćuju pa se ne lome tako lako pod teretom plodova ili 

snijega. Oblik stabla poput kaleža sa slobodnom sredinom. Grane 

se režu tako da se usmjeruju prema van i kako bi svjetlost doprla u 

krunu stabla. 

Najbolje je vrijeme za sadnju voćaka kasna jesen: u krajevima s 

ranim mrazom to je mjesec listopad, a studeni u krajevima s blagom 

klimom. Mjesto na kojem je voćka cijepljena prepoznaje se lako po 

zadebljanju na obodu debla, to mjesto mora bezuvjetno biti iznad 

razine tla ->© Voćke treba uvijek saditi u nešto višem položaju nego 

što su bile u rasadniku. Potporni kolac mora biti za širinu dlana udaljen 

od debla -»©, i to na južnoj strani, kako bi štitio stablo od prejakog 

sunca. Pri sađenju živice valja paziti na razmak prema susjedu. 

Za visinu živice do 1,2 m razmak treba biti 0,25 m, za visinu do 

2 m 0,50 m, a za onu iznad 2 m 0,75 m ->©-©. Želja za skrovitošću 

u vlastitu vrtu, zaštitom od vjetra, buke, prašine i znatiželjnih 

pogleda čini živicu prijeko potrebnom ->©-© Živica smanjuje brzinu 

vjetra, povećava stvaranje rose, regulira oborine, akumulira toplinu 

i štiti tlo od erozije. Živica na nasipu (tzv. "naklon") u obalnom 

području daje zavjetrinu do 200 m. 

® Obrezivanje grabove živice u 1., 3. i 5. godini nakon sadnje (lijevo ljetni, desno 

zimski rez) 

biti iznad zemlje lisnatog stabla zaštititi slamom nategnutom žicom 

Visine rasta obrezanih i slobodno rastućih živica (biljka označena s X posebno 

Drveće za vrt © dobro podnosi obrezivanje) (u zagradama broj biljaka na tekući metar) 

© 

230 

® Visina živice © "Prijelom" u Sjevernoj Njemačkoj

Popločena 

staza 20 cm 

Folija 5 cm supstrata 

pijeska zemlje 

®Stepenasto izvedeno jezerce od 

folije 

777777777777777/ 

Zona plitke vode 

Više od 5 cm pijeska može prouzročiti 

slijeganje i naginjanje bazena 

?T/fiy?/y7/ Pijeska 

(3) Pravilna ugradnja vrtnog jezerca 

Za vrijeme mraza staviti svežnjeve 

( 5j slame ili na drugi način osigurati 

kisik 

2 cm 

šljunka 

Zona duboke vode 

v / / / w / / 

Vlažna zona 

od sintetike 

armirane staklenim 

vlaknima 

Vrtno jezerce horizontirati i ispuniti 

vodom do visine prve stepenice 

Sa zemljom iz iskopa dobro nabiti 

Staza na konzoli Obalna zona 

VRTOVI 

VRTNO JEZERCE 

Jezerca treba skladno uklopiti u vrt. Da bi biljke i životinje napredovale 

u jezercu i oko njega, najvažnije je ispravno odabrati lokaciju. 

Pretežni dio močvarnih i vodenih biljaka zahtijeva mnogo 

sunca, oko 4 - 6 sati dnevno. Najpogodniji je položaj u blizini terasa 

i mjesta za sjedenje, odakle se jezerce dobro vidi. Ako su količine 

vode, pijeska i raslinja dobro usklađene, nastat će nakon 6 - 8 

tjedana biološka ravnoteža, voda će se razbistriti. Mora se 

uspostaviti odgovarajući odnos površine i volumena vode (oko 400 

l/m 2 ). 

Vrtno jezerce postaje stanište kukaca i biljaka. Sadnja biljaka 

prethodi punjenju jezera, što treba obaviti vrlo pažljivo. Vrijeme je 

sadnje od svibnja do rujna. Da bi se postigla skladna ukupna slika, 

treba visoke biljke saditi pojedinačno. Za poluvisoke treba razmak 

30 - 40 cm. Niske biljke oko ruba sade se u nizovima ili grupama, 

s razmakom među biljkama 20 - 30 cm. Za prvu sadnju dovoljno je 

5 vodenih biljaka po četvornom metru. Biljke se vrlo brzo razmnožavaju. 

Biljke u posudama, mogu se podizanjem ili spuštanjem 

prilagoditi vodostaju koji im odgovara. 

Biljke se mogu posaditi u košare, posude ili izravno u posebnu 

zemlju. Mora se oblikovati i okolina jezera. Močvarne ili plitkovodne 

zone ->(?)- (2) te vlažne lijehe dopunjuju i stvaraju prirodne 

odnose. Veličina jezera ovisi o veličini vrta. Idealna je vodena površina 

od 20 do 25 m 2 , ali već 3-5 m 2 nudi mnoge vrste životnog 

prostora. Da bi kukci i ličinke mogli prezimiti, potrebne su veće 

vodene zone dubine 5-20 cm, s jednim dijelom dubine najmanje 

60 cm. Dublji dio služi i kao pribježište za sve životinjske stanovnike. 

Jezero treba i preko zime biti puno kako bi se izbjeglo bubrenje dna 

zbog smrzavanja. 

Ribe, žabe i vodozemci mogu prezimiti samo ako se spriječi zamrzavanje 

i osigura protjecanje vode. Gotovi bazeni nude košarama 

s biljem ispravnu dubinu i sprečavaju slijeganje ili klizanje šljunka i 

zemlje za biljke (2) - (5). 

Mješavina lišća i 

pijeska kao zimsko 

prebivalište 

vodozemaca 

Šljunak 

Folija 

(8) Korito protoka u presjeku 

231

Plastična cijev za 

prekid kapilarenja 

0 Oblikovanje obale 

Varijanta za prekid kapilarenja 

pijesak 5 cm 

50-100 j 2 200 geotekstll folija supstrat 10 cm 

"zona 3 1 zona bil i aka ž 5 0 % uršine TOde 

P° 

JEZERCE ZA PLIVANJE 

Oblikovne mogućnosti da se vrt I optički obogati biološkim elementom - 

vodom - vrlo su raznolike. Velike su mogućnosti da se planirano vrtno 

jezerce prilagodi vlastitim željama u pogledu veličine, oblika i uporabe. Idealan 

je položaj u smjeru istok - zapad sa 5 - 6 sati sunca u danu. Tko želi 

jezerce koristiti i uživati u njemu, planirat će ga u blizini terase uz kuću -» 

© Veličina površine treba biti 60 m 2 , ne manje od 55 m 2 , i volumena 35 

m 3 . Jezerce u kojem se može plivati treba imati površinu 155 m 2 , prostor 

za kupanje 40 m 2 , područje za obnavljanje vode 90 m 2 , područje za bistrenje 

25 m 2 -> © - © 

Dubina vode: močvarna zona < 25 cm, zona plićaka 10-40 cm, duboka 

voda > 50 cm, područje za kupanje > 1,30 cm. 

(5) Zona taloženja / taložnik ^0) Vodotok sa širokim i dubokim meandrima i kaskadama. -> (§) 

232 

Razina vode

WX^TTW/s 

PVC - tlačni vod 

pumpe 

(T) Izvorski kamen -» (5) 

f Izvorski kamen —> © 

Poprečni presjek jezerca za plivanje-» (2) 

Dubine sađenja 

S malom jamom ulaz vode 

neće bit previsok 

10-12 

Hrvatski naziv Botanički naziv Vrijeme cvat Boja cvijeta 

Vodenklas Aponogeton 

distachyos 

Žabogriz Hydrocharis 

morsus-ranae 

Vll-X bijela 

VI-VIII bijela 

Ispusno okno, 

mineralni slojevi 

različite 

granulacije 

Lokvanj žuti Nuphar lutea VI-VIII žuta kao žumanjak 

Lopoč Nymphaea-Hybriden VI-IX prema vrsti 

Okrugolisni plavun Nymphoides peltata Vl-Vll zlatnožuta 

Plivajući mrijesnjak Potamogeton natans VI-IX bijela 

Vodeni žabnjak Ranunculus aquatilis VI-IX bijela 

Rezac Stratiotes aloides V-Vll bijela 

Vodeni orašak Trapa natans Vl-Vll bijela, blijeda 

JEZERCE ZA KUPANJE 

U dobro projektiranom jezercu pojedini su životni prostori bez vidljivih granica. 

Prednost treba dati ležernim, organskim, prirodnim oblicima. Svaka 

biljka traži svoj prirodni životni prostor i samo u takvomu će napredovati. 

Prirodno jezerce se sastoji od više životnih prostora - tek ukupnost biljaka 

svih prostora čini jezerski krajolik bogatim, prirodnim i lijepim. Životni prostori 

u vrtu razlikuju se prije svega po vlažnosti ili po vodostaju. 0 - ® 

Korito potoka je važan sastavni dio jezerca u kojem se može kupati. Treba 

biti što dulje, idealno je 8 - 10 m -» © -(D Preko kaskada i kamenja 

protječe oko 15 m 3 vode u satu, i tu se obogaćuje kisikom i ugodno grije. 

Hrvatski naziv Botanicki naziv Vrijeme cvat Boja cvijeta 

Mirisni šaš Acorus calamus Vl-Vll žuto-zelena, smeđa 

Obični žabočun Alisma plantago-aquatica Vl-Vll bijelo - ružičasta 

Žabnjačka kornjačnica Baldellia ranunculoides Vl-X smeđa 

Štitasti vodoljub Butomus umbellatus VI-VIII ružičasta, bijela, crv. 

Viseći šaš Carex pseudocyperus Vl-Vll žuta 

Velika pirevina Glyceria maxima 

"Variegata" 

V-Vll zelena 

Borak Hippuris vulgaris VII—VIII neugledna 

Zlatni štap Orontium aquaticum V-Vl zlatnožuta 

Vodeni dvornik Polygonum amphibium Vl-Vll ružičasta 

Štukina trava Pontederia cordata VII—VIII plava 

Kovrčavi mrijesnjak Potamogeton crispus VI-IX neugledna 

Veliki žabnjak Ranunculus lingua VI-IX žuta 

Obična strelica Saqittaria saqittifolia VI-VIII bijelo-ružičasta 

Jezerska šašina Scirpus lacustris VII—VHI smeđa 

Razgranieni iežinac Sparqanium erectum VII—VIII zeleno-bijela 

Uskolisni rogoz Typha angustifolia Vl-Vll crno-smeđa 

(§) Zona plitke vode, dubina vode 10-40 cm © 

Vodeni kozlac Calla palustris Vl-Vll bijela 

Močvarna kaljužnica Caltha palustris IV-VI žuta 

Šaš kareks Carex grayi VI-VIII zelene glavice 

Šarena preslica Equisetum variegatum - nema cvijeta 

Uskolisna suhoperka Eriophorum angustifolium V-Vl bijela 

Močvarna mlječika Euphorbia palustris IV-V žuta 

Sita Juncus ensifolius VII-IX smeđe glavice 

Protivak Lysimachia thyrsiflora V-Vl žuta 

Američki kozlac Lysichiton americanus IV-V žuta 

Vodena metvica Mentha aquatica VI-VIII svjetloljubičasta 

Močvarna trolistica Menyanthes trifoliata V-Vl bijela - svjetloružič. 

Bakreni cvijet Mimulus cupreus V-X crvena 

Močvarna potočnica Myosotis palustris VI-IX svjetloplava 

Dragušac Nasturtium officinale IV-VI žuta 

Biserna paprat Onoclea sensibilis - nema cvijeta 

Potočna čestoslavica Veronica beccabunga V-IX tamno plava 

(7) Močvarna zona © 

Močvarni stolisnik Achillea ptarmica VII—VIII bijela 

Puzajuća ivica Ajuga reptans V-Vl ljubičasta 

Štikac mali Chelone obiigua VIII-IX ružičastocrvena 

Štikac veliki Darmera peltata IV-V ružičasta 

Konopljuša Eupatorium cannabium VII-IX ružičasta 

Suručnica Filipéndula ulmaria Vl-Vll ljubičasta 

Jezičnjača Ligularia przewalskii VIII-IX žuta 

Metiljeva trava Lysimachia nummularia Vl-Vll žuta 

Purpurna vrbica Lythrum salicaria VII-IX Ijubičastocrvena 

Kraljevski pujanik Osmunda regaiis Vl-Vll smeđi vijenčić 

Jakobova ljestvica Polemonium caeruleum Vl-Vll plava do bijela 

Livadni dvornik Polygonum blstorta V-VIII ružičasta 

Vrste jaglaca Primula in Arten ab III bis VII prema vrsti 

Žabnjak, ljutić Ranunculus acris 

"Multiplex" 

V-Vl žuta 

Hibridi planinčice Trollius-Hybriden V-Vl razni tonovi žute 

(§) Vlažna zona © 

Jezerska žabovlatka Callitriche stagnalis zimzelene, korijenje razvija u podlozi 

Kruta vaščika 

Ceratophyllum 

demersum 

bez korijenja, prezimi kao pupoljak na 

dnu jezera 

Kanadska vodena kuga Elodea canadensis zimzelena, saditi u dno jezera, 

sklona širenju 

Močvarna rebratica Hottonia palustris zimzelena, korijenje u mulju 

Vrste krocanja Myriophyllum in Arten zimzelena, korijenje u dnu jezera 

Vrste mrijesnjaka Potamogeton in Arten saditi u biljni kontejner zbog 

kontrole rasta 

Žabnjak 

Zona lopoča-> © (9) Biljke proizvođači kisika za jezerce 

Ranunculus circinatus zimzelena, posaditi u dno jezera 

Obična mješinka Utricularia vulgaris bez korijenja, malim mjehurima lovi 

kukce, prezimljava kao lisnati pupoljak 

233

Stilna zaliha vode za zalijevanje, 

bure za kišnicu 

Ručna pumpa 

Obujam Duljina Širina Visina Težina 

1100/ 1,45 72 

1500/ 1,52 72 

2000 / 2,05 72 

1,335 53 kg 

1,605 81 kg 

1,64 130 kg 

Sito s poklopcem 

na dnu oiučne 

Cljevl JL^ Filtarski 

taložnik 

Filtarski lonac 

(2) Filtar ispred spremnika kišnice 

1 Kućni vodovod 

2. Protočni ventil 

3. Dovod pitke vode 

4. Spremnik 

5. Preljev 

6. Olučna cijev 

7 Kanal 

8. Filtarski lonac 

9. Sifon --sf-r : 

Vt •'t 

(5) Osnovni spremnik za kišnicu Instalacija za kišnicu 

1100/ : , 1500 /;.: 20001 

(6) Uređaj za korištenje kišnice 

'Â— Kućni vodovod 

234 

Olučna cijev 

0 1,20-2,50 

Ekološki spremnik kišnice ;išni 

kapaciteta do 12.500 / 

© Uređaj za prikupljanje kišnice s filtarskim loncem i vanjskim spremnicima 

1. Oluk / olučna cijev 

2. Filtarski skupljač 

3. Dovod 

4. Spremnik 

5 Preljev sa sifonom 

6 Usisni vod 

7 Kućna vodovodna stanica 

8. Zaštita od praznog hoda 

9. Mreža vodova kišnice 

10. Instalacija pitke vode 

11. Magnetni ventil 

12. Plovak 

Iznad protočnog ven 

Min 20 mm ili 2d 

Iznad slobodnog izljeva 

^0) Dopuna pitke vode 

Razvodnik s pokazivačem 

razine punjena 

Uronjena pumpa 

Vrtna cijeva 

Ručna pumpa 

Spremnik oborinskih voda za 

navodnjavanje vrta 

Slobodno istjecanje 

razmak min. 20 mm ili 

VRTOVI 

UPORABA KIŠNICE 

U projekt nove kuće treba 

uključiti spremnik za prihvat 

kišnice. Pri odluci o njegovu 

obujmu ne treba biti pretjerano 

štedljiv. Naime, veći obujam 

postiže se malim povećanjem 

troškova. Može se i naknadno 

postaviti u kući ili vrtu. Proračun 

veličine spremnika za 

navodnjavanje vrta. za obiteljsku 

kuću oko 5000 I Obujam 

spremnika za navodnjavanje 

vrta ovisi o površini vrta, 

godišnjoj količini oborina, površini 

krova i koeficijentu otjecanja. 

Ako je kišnica i za kućnu 

uporabu, treba u proračun 

uključiti broj osoba i izljevnih 

mjesta. Prosječna potrošnja 

vode po osobi dnevno- za piće 

i kuhanje 5 I, ispiranje 10 I, 

kupanje/tuširanje 40 I, za njegu 

tijela 10 I = ukupno 65 I pitke 

vode; za pranje rublja 18 I, 

čišćenje 4 I, zahod 45 I (kod 

ekonomičnih ispirača 18 I), 

ostalo 8 I = ukupno 75 I kišnice 

(kod ekonomičnih ispirača 48 

I). Za navodnjavanje vrta treba 

godišnje 40 - 60 I kišnice po 

četvornom metru 

Primjer: 

God. količina oborina 800 mm = 800 l/m 2 

Kosi krov - koeficijent otjecanja f = 0,75 

Neto površina krova = 120 m 2 

Količina kišnice = Neto površina krova 

120 m 2 x God. količina oborina 800 l/m 2 

x koeficijent otjecanja f = 0,75 

Raspoloživa količina kišnice = 72 000 

l/godišnje 

Broj osoba = 4 

Dnevna potrošnja = 45 I po osobi (ekonomični 

ispirač u zahodu), 

Površina vrta = 200 m 2 

Potrebna količina kišnice = Broj osoba 4 

x dnevna potrošnja 45 I x 365 dana + 

površina vrta 200 m 2 x godišnja potrošnja 

50 l/m 2 

Potrebna količina kišnice = 75700 

l/godišnje 

Faktor g = (1 - raspoloživa količina kišnice 

72000 I potrebna količina kišnice 

75700 I) x 100 = 4,9% < 20% => g = 0,05 

Obujam spremnika = raspoloživa količina 

kišnice 72000 I x faktor g 0,05 

obujam spremnika = 3600 1 

preporuka: spremnik korisnoga obujma 

4500 I 

Objašnjenja: 

Neto površina krova: projekcija krova od 

oluka do oluka (odgovara tlocrtnoj 

površini kuće). 

Godišnja količina oborina (npr NRW 

oko 740 - 900 mm £ l/m 2 ) očitava se iz 

odgovarajućih karata ili dobiva od 

meteorološke službe. 

Koeficijent otjecanja: f = 0,75 za kosi i 

ravni krov, 

f = 0,40 - 0,60 za ravni krov s nasipom 

šljunka. 

Faktor g: g = 0,05 ako se raspoloživa 

količina kišnice od potrebne razlikuje za 

manje od ± 20 % 

g = 0,03 ako je razlika veća od ± 20 % 

g = 0,20 - 0,40 ako se pretežno koristi za 

navodnjavanje vrta i u slučaju velikih 

sezonskih razlika u količini oborina.

© 

Stanovanje 

ireni 

bazen 

© 

@ 

(D 

© 

(ž) 

® 

CD 

© 

Garderoba 

WC 

Tuš 

Trim prostorija 

Predvorje saune 

Sauna 

Otvor, prostor saune 

Bazen za noge 

Prost, za boravak 

Kuhinja 

Dijagram rasporeda plivačke dvorane u jednoobiteljskoj kući. Prostorija za 

boravak može kao površina biti dio plivačke dvorane 

© Normalna dubina za privatna 

kupališta (bazeni za plivače) 

Jednoslojni predgotovljeni 

poliesterski bazen 

(9) Skimmer (skidač pjene) 

Bar 

Armiranobetonski bazen, 

jednostavna izvedba s 

Wiesbadenskim žljebom 

^^ Wiesbadenski žljeb, bazen s 

preljevnim žljebom 

Voda Sezona Dodatni mjeseci 

8w 4. mjesec 5. mjesec 6. mjesec 5. mjesec 6. mjesec 

22 °C 1,25/6,5 1,33/7,2 1,55/7,8 1,65/7,2 2,65/7,8 

23 °C 1,50/7,2 1,70/7,9 2,00/8,5 2,50/7,9 3,50/8,5 

24 °C 2,08/7,9 2,26/8,6 2,66/9,2 2,98/8,6 4,66/9,2 

25 °C 2,60/8,5 2,80/9,3 3,20/9,8 3,60/9,5 5,25/9,8 

26 °C 3,50/9,2 3,75/10,0 4,00/10,5 4,75/10,0 5,25/10,5 

Gubici topline otvorenog plivačkog bazena (prosječno / maksimalno) u kWh/m 2 d 

prema mjerenjima RWE, nisu uključeni posebni utjecaji, npr. znatni toplinski gubici 

javnih kupališta (hotelski bazeni itd.) zbog korištenja zagrijane vode za povratno 

ispiranje filtara (do 1,5 kW/m 2 d odn. 1300 kcal/m 2 d). x = interpolacija 

© Veličine bazena 

Najmanji plivački 

bazen s jednom 

stazom 

(2 plivačka 

zamaha, 1/1-2 

osobe) 

4.25 

Srednji plivački 

bazen s dvije staze 

(3-4 plivačka 

zamaha, 2/4-5 

osoba), najmanji 

bazen za startni 

skok s čeone strane 

Bazen s pokosom i folijom, rub osiguran 

drvenom gredom 

T 

Zidani bazen s drenažom 

-Alumin. rubni 

profil 

(jj) Zuriški žljeb na obodu bazena 

Gubitak topline površine bazena 

odn. slobodnostojećeg zida bazena 

tijekom 5 - mjesečne sezone 

(prosječne vrijednosti) 

VRTNI PLIVAČKI BAZEN 

tu 

Položaj: 

Vrtni plivački bazen treba biti zaštićen od 

vjetra CD, blizu spavaonice (upotreba u 

prohladnim danima). Treba biti vidljiv iz 

kuhinje i dnevne sobe (radi nadziranja 

djece i iz dekorativnih razloga), tj. u vidnom 

polju. U blizini bazena ne smije biti bjelogorice 

i grmlja po rubu (padanje lišća). 

Treba ga zaštititi od upadanja trave. Predvidjeti 

stazu oko rubova; po mogućnosti 

podići rub bazena (pitanje oblikovanja). 

Veličina: 

Širina trake 2,25 m. Dužina zamaha pri plivanju 

1,50 m, dodati dužinu tijela: za četiri 

zamaha treba 8 m duljine. Dubina vode: do 

brade domaćice, ne djece! 

Razlika dubine bazena - dubina vode -> 

(4), ovisi o načinu odvođenja vode 

->®-(5). 

Bazen od poliestera, rijetko se izvodi na 

gradilištu, najčešće predgotovljeni elementi; 

općenito nije nosivo, potrebna je 

zaloga od mršavog betona -> © 

Betonske ploče © vodonepropusne 

(beton na gradilištu u dvostranoj oplati, 

mlazni beton preko jednostrane oplate, 

predgotovljeni elementi): površina najčešće 

keramika ili stakleni mozaik, rjeđe 

premaz (klor - kaučuk, cementna boja). 

Održavanje vode: danas uobičajeno 

uređajem za miješanje vode, važno: jednoliko 

odvođenje vode s dobrim čišćenjem 

površine pomoću skimera ili bolje 

pomoću žlijeba-> 

Vrste filtara: šljunak (dubinski filtar, djelomično 

s upuhavanjem zraka radi čišćenja), 

dijatomit (površinski filtar), pjena od sintetičnog 

materijala. Dodatno treba uništavati 

alge pomoću kemikalija (klor, sredstva protiv 

algi bez klora, bakreni sulfat). 

Grijanje: 

pomoću protustrujnog uređaja ili protočnim 

grijačem u bojleru; predvidjeti mogućnost 

reguliranja! Znatno se produžuje sezona 

kupanja uz relativno niske troškove 

Zaštita djece: 

po mogućnosti ne ogradom nego pokrivanjem 

bazena ili pomoću automatskog 

alarmnog uređaja (reagira na pojavu valova). 

Zaštita od smrzavanja: 

za krute konstrukcije bazena pomoću rubnih 

greda, grijanjem ili preljevom zaštićenim 

od smrzavanja; zimi ne prazniti! 

(iskošeni rub bazena). 

Pribor, oprema: 

vidjeti privatni zatvoreni bazen -» s. 

261-263 

® Podni izljev s izjednačavanjem 

tlaka podzemne vode 

235

U © Suteren -> @ - ® 

® Prizemljem ® - ® 

V © Presjek -> ® - ® 

+ 6,00 Nagib 1:10 

Perspektiva 

tnmrrr 

STAMBENE KUĆE 

S PLIVAČKIM BAZENOM U VRTU 

Primjer ® - ® stambena kuća na padini s otvorenim bazenom, 

pristup iz suterena ili vanjskim stubištem. 

Primjer -> © - ® kratak put od saune i spavaonice do bazena u 

vrtu, u razini terena ispred dnevnog boravka. 

U © Prizemlje -> © - ® 

Arh. P. Neufert U ® Presjek -> © - © 

Arh. K. Richter 

(5) Okrugli plivački bazen na padini Plivački bazen između kuće i garaže Arh. Kappler 

236

Q Međusobna veza prostorija 

V© Ulaz centralno t>® 

PRETPROSTOR, VJETROBRAN, ULAZ 

U nepovoljnim klimatskim okolnostima vjetrobran je prijeko potreban. 

Ulaz u pretprostor treba biti, koliko je to moguće, izvan dominantnog 

smjera vjetra, ali mora biti odmah uočljiv s ulice ili vrtnih 

vrata. Iz pretprostora trebaju biti neposredno pristupačne najvažnije 

prostorije kroz koje se najviše prolazi, a naročito stubište -» © - 

Povoljna je neposredna veza između kuhinje, stubišta i zahoda 

•jf /Tn Ulaz povezan s podrumskim 

* stubištem 

p ^^ Predprostor povezan s uredskim 

prostorijama 

(§) U vezi s podrumskim stubištem ^ (7) U vezi s dnevnim boravkom © u vezi s vjetrobranom U vezi s kuhinjom, WC-om, 

podrumskim stubištem i spavaćom ® sobom 

>90-1,0 

Za hodnik s vratima samo s jedne jednostrani hodnici za 2 osobe 

W 

strane dovoljna ,e sir,na hodnika 

od>0 9m, bolje tOm; osovinski 

razmak zidova 1,25 m 

fas 

^ W 

koje se nesmetano mimoilaze 

šir|na 1 3n . 1 40 m 

širina 1,30 - 1,40 m 

© Jednostrani hodnici sa slabim 

prometom: širina hodnika = širina 

vratiju + 50 cm 

Jednostrani hodnici sa živahnim 

prometom 

Dvostrani hodnici sa živahnim 

prometom: 1,6 m za 2 osobe, >2,0 

m za 3 osobe 

Dvostrani hodnici sa smaknutim 1 

vratima pri živahnom prometu 

HODNICI 

Širina hodnika ovisi o njegovu 

položaju, o tome je li jednostran 

ili obostran, o rasporedu vrata 

—> A ili B i jačini prometa. Računa 

se da je 1 m slobodne širine 

hodnika (bez istaka) potreban 

za 60 do 70 ljudi (-> kazališta, 

škole, stubišta itd.). Svrhovite širine 

hodnika -> © - Po mogućnosti 

trebaju se sva vrata otvarati 

u prostorije -> s. 186. 

Dvostrani hodnici s nasuprotno 

postavljenim vratima 

237

1,35 

f ^ h 

1,40 

|— 38 —| 

(7) Kaput (2) Kaputić 

? < 

Ženske cipele 

> 

® 

1 

Kišobran, šešir i kovčeg 

-r 

13 

>- 

^^ Stalak za kišobrane s nepropusnim 

koritom 

¿.""55"+• 1,25 ' H H 1,15 1,00 -i 

® Za odlaganje odjeće 6 kuka na 1m ® ® Za udobno odlaganje odjeće 

T 

95 

(6) T 

I 600 1 1 900 1 

1 

1-95-1 H 0 13 

H 

^ 1,70 

h) 1 •iiiiii" "TrnrnTTT" jfe 

T 

105 

0 16 75 

n 1 1 1 1 1 1 1 ÜU 

013H 

1 

JL_ 

«¿ts «¿b db 

L 

Q 

JL IH 

'165( 

59 33 

I 1 H 

(12) Garderobne kuke 

238 

• T 4,0 - 

H I I I I I I I I I I I I I I I 11 I I I I I I I 

I I I I I 11 11 I I I I I I I I I I I I I II I 

»t > ? H H 

3 kuke 5 kuka 

^^ Garderobne motke 

T 

1,0 

1 

Garderoba, jednodjelna, sa stalkom za glačanje 

60 ^ — 90 — 

Ti 

1,50 + 2,0 

(14) Garderobni stalak 

© Garderoba, dvodjelna, sa stalcima za glačanje 

— 4,0—1-75- 

H+++ -H+H- 

H4 -H-H+- 

T 

1,0 

1 

28 kuka 

38 kuka 

1,65 

ULAZI, 

GARDEROBE 

Ulaz određuje izgled kuće. Ovdje 

posjetitelj stječe prvi dojam, tu 

sve mora biti promišljeno, od osvijetljenog 

kućnog broja do četke 

kraj ogledala. Za dostavljače, 

listonoše i posjetitelje mora sve 

što je potrebno biti predviđeno, 

nenapadno ali prikladno pri ruci. 

Sanduk za kišobrane 

h 1,30 

^l) Za udoban rastanak 

U 

Garderobni stalak 

.;. Mm 

1—43—1 

1,80 

T 

45 

± 

A 90 

B H H 

liMr 

ISvj» 

.••..— 2 

— 90 —¡|60|— 75 -j 

T 1,0 

1

Potrebna površina pri različitom broju prostorija HODNICI 

a HnHnik im2 - t uoiiko nmctnriio na * Hodnik 2m 2 = 4 velike prostorije i » Hodnik 3m 2 = kao @ , uz to 1 osta-a Hodnik 3m 2 = 4 velike prostorije i 1 

V' (D kraju stuba koje še ne^nastavljaj ^ WC, njprikladnije iskorištenje hodni-V (3J 

ka s ugodnim oblikom prostora 

va ali bez WC-a ili slično. Zbog ot-F (4) 

vorenog stubišta hodnik djeluje prostrano 

kao sa 4m 

mala prostorija, kupaonica, garde- 

2 

roba ili slično, te WC 

V © ©^nemaiolje"mogućnost?[frilazaj U © Pr °" 

W ali je čišći prostor W storije (kupaonica, garderoba) 

© Hodnik 7m 2 = 8 prostorija i stubište t/ 1 © ^ ^ ^ 

Hodnik 7m 2 , samo 5 prostorija i 2 p ('gN Hodnik 5m 2 = 5 prostorija i 1 

male (kupaonica, garderoba) kuDaonica 

kupaonica 

1 k U p a °> © ca, garderoba i ostava 

Hodnik 4m 2 = 4 velike prostorije i 4 

male, pri smaknutim etažama (povoljno 

rješenje, otpadaju stubini podesti) 

Hodnik 1m 2 V (13) 

= 4 prostorije kao čvot°*f 

između spavače sobe, p ¿4) Hodnik 2m 2 = 4 prostorije, ostalog (fo Hodnik 2m 2 = 4 prostorije s ugrađe-fc, 

Hodnik 3m 

tfg) ^ T u ^ ^ kLpôTe"'fsp'avate 

dječje sobe, kupaonice i sobe za 

boravak 

kao ([3) mm ormarima i krevetima i „J^ „„ 

2 = 6 prostorija, pristup 

sobe i sobe za boravak 

® Hodnik 4m 2 = 5 prostorija s ugrade- p ^ ¿ ^ S S H ^ 

v — J mm ormarima 3 

tima 

(T)- @ pokazuje maksimalnu pristupačnost različitih veličina i 

oblika hodnika prema prostorijama koje su šire od 2 m (prostorije 

široke2-3 u ovom se razmatranju smatraju garderobom, ostavom). 

© prikazuju najekonomičnije oblike hodnika za određene 

okolnosti. U tim primjerima usvojena širina hodnika od jednoga 

metra zadovoljava kao minimalna širina, jer se u tom slučaju dva člana 

obitelji još mogu mimoići. Ta širina, međutim, nije dovoljna za 

postavljanje ormara, pa ih treba ugraditi Pri raspoređivanju 

vrata treba razmotriti položaj kreveta i ugrađenih ormara u sobama. 

Često sobe postaju prostranije ako se povećanjem hodnika na račun 

soba postigne povoljniji odnos vrata i ormara -»©-(ij). 

239

® lzviačivi ormari smješteni do pod 

240 

strehu © 

Prostor za ormare ispod kosine 

krova. Okvir s lameliranim vratima 

Prostor za ormare ispod kosine 

krova pokraj mansardnog prozora 

SPREMISTA 

Krovne i stubišne kosine, niše i 

uglovi nude prostore za ostave, 

ormare i pretince. 

Kod krovnih kosina treba iza ormara 

ugraditi dobru termoizolaciju. 

Ormari bi gore i dolje trebali 

imati otvore za zrak iii vrata kao 

rebrenice - tako da 

je omogućena staina ventilacija. 

Klupa sa sandukom u hodniku 

služi za smještaj pribora za čišćenje 

cipela, metle itd. (7). 

Ispod stubišne kosine često 

ima mjesta za ormare s kliznim 

vratima (§) ili za radni prostor 

-» (8) 

Sklopivi krevet pri strmom nagibu 

krova

© četka © 

Kanta za smeće 

3 Univerzalni usisač Usisač za prašinu 

© feST*'' j @[ e ' St0j6Će 0S ' 0njene © Klupica sa stubama 

(T) Okvir za čišćenje sagova (8) Prikladna visina ormara 

 

JSLI 

(9) Potrebni prostor za velike sanduke za smeće 

1.4 

letla za prašinu 

Za svaka daljnja vrata se 

sanduk proširuje za 820 mm 

PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO 

s. 243 

Za njegu i čišćenje potrebno je: 

ormar za manje kućne naprave, sredstva za pranje i čišćenje, kante, 

usisač, alat i ljestve Širina prostora za ormar = 60 cm. 

Pri oblikovanju kućanskih naprava treba osigurati jednostavno rukovanje 

bez ugrožavanja zdravlja Q)-(§). 

Uređaji za odlaganje smeća okno za kućno smeće, 

papir ili rublje treba biti od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čeličnog 

lima. 

Presjeci -»©okno za odzračivanje -»(13)presjeka 30-35% okna 

za bacanje smeća. Tržište nudi uređaje za ubacivanje smeća s električnim 

otvaranjem vratašca, iz sigurnosnih razloga. Taj se sustav 

ne može primijeniti za više otvora istodobno. . Kućni otpad 

namjenski se skuplja za odvoz u pokretnim kontejnerima obujma 

približno kubični metar Važno je voditi računa o dimenzioniranju 

mjesta za postavljanje i putove odvoza. 

U kućama s jednom obitelji pogodna su okna za ubacivanje rublja 

->(5), isto tako i za hotele, bolnice, umirovljeničke domove itd. Potreban 

prostor za kontejnere za smeće -»(§). 

Kante za smeće od pocinčanog čeličnog lima ili polietilena. 

Obujam 50,110 litara, DIN 6623, 6629. Velike kante za otpad (¡5))s 

obujmom 120 i 240 litara trebaju biti pokretne. 

Kontejner za smeće -» (¿5) od čeličnog lima ili polietilena, obujma 

0,77 m 3 i 1,10 m 3 (1100 I), s kliznim poklopcem i odvodom vode. 

Prečke Za visinu pros- Cjelokupna dužitorije 

mm na ljestvi oko mrr 

3 2400 1350 

4 2600 1580 

do 8 3500 2540 

© Ljestve-»©. 

Prečke Za visinu pros- Cjelokupna dužitorije 

mm na ljestvi oko mrr 

12 3630 1710 

16 4750 2250 

20 5870 2770 

Vrsta otpada Okno 0 cm Min. mjere cm 

Za otpad Za odzr. a b c d e 

Kućni otpad rastresit 40+45 25 55 55 24 95 

Otpad u vrećama 110 I 50 30 60 60 24 130 c 

Papir (uredski otpad) 

Rublje (jednoobiteljska zgrada) 

55 

30 

30 

15 

65 

35 

65 

35 

24 

11,5 

110 

110 

o 

Q. 

O 

Rublje (veći objekti kao stambene 

zgrade, hoteli, bolnice) 

40 

45 

25 

25 

45 

50 

45 

50 

11,5 

11,5 

110 

110 

•5 

> 

50 30 55 55 11,5 110 

(li) Uređaji za odlaganje kućnog otpada ^2) - (13) 

Velika kanta za otpad - kontejner za 

pražnjenje 

241

® Shema prostornih veza s kućnim 

Podrumsko 

stubište 

Kuhinja 

Kuć. gosp. prost. 

gospodarskim prostorom 

Dijelovi uređaja i opreme Širina 

u cm 

Automatska perilica i aparat 

Bolje 

za sušenje rublja kao 60 60 

komplet 

Korito za pranje s grijaiem 

vode 60 60 

Sanduk za prljavo rublje 50 60 

Radna površina za slaganje 

rublja 60 1,20 

Uređaj za glatanje oko 100 1,00 

Ormar za manji pribor 50 60 

Ukupno 380 4,60 

© D »" đ 

+ j: 

.. 1 1-60- -1,20 (-60-100—I 

-2,40-2,80 1 

PROSTORIJE ZA KUĆANSTVO 

Povoljna je orijentacija prema sjeveru -»©-©• 

Takva prostorija služi za smještaj ormara s priborom za čišćenje, za 

šivanje, glačanje, pranje rublja, a može biti kao kutak i za hobi. Minimalne 

dimenzije _•©. 

Prostorija za potrebe kućanstva uz pomoćni ulaz, s dugim pultom za 

odlaganje ->©, bolje rješenje neposredno uz kuhinju ili pristup 

iz kuhinje -»©-©. 

Pri oblikovanju pribora i sprava za kućanstvo treba se brinuti o 

udobnosti i zdravlju korisnika. Daska uz koju se glača stojeći ->© 

mora biti drugačije visine od one uz koju se sjedi 

1 

8 

+ 

+ 

8 8 

C 

+ 

(5 

1 

t"© u- 

D 

I—60- 

-1,20- -60-100-1 

-2,40-2,80- 

1 

8 

+ 

+ 

8 8 

c 

8 

+ 

1 

t"© L-oblik 

U © fraômoćnûlS Pr0St0r ' ia © Pristupačno iz kuhinje V (9) pristupatno iz V Pokraj kuhinje i kupaonice 

¡él, 90 

¡50> 

-1,40- 

1 á 

Daska za glačanje, sklopiva uz zid 

© K ormar 

1,00- 

Potrebni prostor za glačanje u 

sjedećem stavu 

Uz elektr. valjak za glačanje 

t* ^5) Šivaći stroj * © g D ,Snj Z e a ru 9 ÍS nje ¡ = * © stroj za glačanje 

242 

^^ Kombinirani pribor za glačanje, 

sklopiv 

Stroj za glačanje ugrađen u ormar

V ® 

Jednoredna 

Smočnice 

t^ (2) Smočnica u nastavku na ormar t^ (¿) Smočnica preko ugla 

SPREMISTE, SMOCNICA 

Pri projektiranju stanova ili kuća treba voditi računa o nusprostorijama 

kao što su smočnice, spremišta, hladnjače. Te su prostorije vrlo 

važne za svakodnevni život. Najpraktičniji je položaj smočnice pokraj 

ili unutar kuhinje ; ona mora biti hladna i prozračena, 

zaštićena od sunca. Treba predvidjeti priključak za zamrzivač i 

eventualno hladnjak za vino. 

Najbolje je police postaviti sve do stropa. Za veća kućanstva tržište 

nudi hladnjačke ćelije po sustavu nadograđivanja ->©, također s 

odvojenim odjeljcima za hlađenje i zamrzavanje. 

a Smočnica u nastavku ugla za 

W (4) blagovanje 

i .r-v. Smočnica zbog uštede prostora u 

r (6) nastavku na kadu t^ (7) Kao prije, u nastavku na WC tf (S) Smočnica ispred kuhinje 

Prostori za odlaganje i ormare 

hodnik i spavaće 

• Spremište opicllllMc i I ormar Uni za cipele u 

Spremište u području ulaza W (14) području ulaza 

Hladnjače - razne veličine, korisna 

površina 1.23-3.06 m 2 

SPREMIŠTA 

Osim prostorija u podrumu i na tavanu, mora u stanu postojati prostorija 

za odlaganje = 1 m 2 svijetle širine 75 cm. Za veće stanove 

treba u projektu predvidjeti ostavu po mogućnosti od 2% površine 

stana. Ona služi za odlaganje i čuvanje pribora za čišćenje, alata, 

daske za glačanje s. 242, daske za glačanje rukava, torbe, košare, 

kovčege, košare za rublje, ljestve, nakit za božično drvce. Radi 

uštede prostora, vrata se otvaraju prema van. Treba predvidjeti rasvjetu 

s prekidačem na vratima i pobrinuti se za dobru ventilaciju. 

Prostoriju predvidjeti neposredno uz kuhinju; ostaviti niše za ugrađene 

ormare ->(t3). 

Kuhinja 

Spremište 

Spremište 

4 Smočnica oiiiuuik i ostava u području 

V Q5) kuhinje 

243

|-45-(-4CH 80—I—60—I 

(T) Presjek kuhinje s 2 radna mjesta 

|—60—1,10-1,20 H—60—| 

© Presjek kuhinje s prostorom za 2 

osobe 

!— a 1,20—l 

© Nisko smješteni dijelovi štednjaka 

zahtijevaju odgovarajući prostor za 

rukovanje; iznad štednjaka postaviti 

odvod para 

H60H 1,20- 

© © sobe'zT bta g o va njls s I užTd odava nju (7) Rade dvije osobe jedna do druge 

W na sudopera s policom ,znad njega W hrane bad njega su obostrano pri- W 

^g^ Ispravna i pogrešna rasvjeta u 

kuhinji © 

^ t! 

A B 

stupačne police za posuđe 

Umjetno umjetno odzračivanje oazracivanje ventilatorom 

veniuaiuium 

na vanjskom zidu (A) ili bolje preko 

nape direktno iznad štednjaka (B) 

(14) Bolja je napa za usisavanje para 

© Presjek kroz elemente kuhinjske 

opreme prema preferentnim 

mjerama DIN 68901 

244 

Uobičajena visina stola od 85 cm 

Predvidjeti radnu ploču koja se 

je između povoljne visine za 

može izvući za rad u sjedećem 

miješanje tijesta i sudopera © položaju 

Stol za izvlačenje 

Kuhinjska oprema i mjesta za postavljanje elemenata prema DIN 18022 

KUHINJE 

I—60—I I—60—I 

© Stolovi za rad i odlaganje dubine 

60 cm 

Između prostorije za pripremu i bla- 

® govaonice treba leteća vrata dolje 

obložiti zbog mogućnosti otvaranja 

nogom 

Ispravno izvedeno podnožje ormara 

za lako čišćenje > 8 cm 

U 

"1-¡fi 

m tv 

Barski pult za blagovanje 

Radnu visin uskladiti s visinom 

tijela

H(cm) x B(cm) x T(cm) 

85 20-60 60 

Q Jednodjelni donji ormarići 


35 20-120 35 

65 

100 

l-i-l-l 


85 70-150 60 

(5) Dvodjelni donji ormarići 


50 70-150 35 

65 

100 

L^lJ L; ;J 

cej I 

L 

1 

l-l-^-l- 

(3) Jednodjelni gornji ili zidni ormarići (?) Dvodjelni gornji ili zidni ormarići 


203 45-60 40-60 

© Visoki ormarići © 

© Ugrađena pećnica ( ^ Kuhinjski centralni element (9) Elektronička preša za smeće ^0) Niše za kuhanje 

Kutni ormarići 

KUHINJE 

ELEMENTI ZA POSTAVU I UGRADNJU 

Mjere i programi proizvodnje nažalost su, usprkos normizaciji, i dalje 

različiti. Općenito se kuhinjski namještaj isporučuje u širinama od 

20 do 120 cm s korakom od 5 cm i visinom od 85 cm. Tipizirani elementi, 

koji se uklapaju u svaku kuhinju koju je arhitekt projektirao, 

spajaju se prilikom ugrađivanja i nepomičnu cjelinu. Radne površine 

i površine za odlaganje čine jedinstvenu plohu, uključujući po 

mogućnosti i električni štednjak (s izrezima za grijaće ploče). 

Materijal: drvo, šperploče, iverice, sintetika; vidljive plohe: brušeni 

lak, drvo, sintetika; police u ormarima drvene ili ploče obložene sintetikom. 

Za lonce su najbolje metalne rešetke. Vrata klizna, bolje specijalna 

otklopna koja pri otvaranju ne zahtijevaju dodatni prostor. 

Donji ormarići: -> ® + (2) za smještaj većih, težih ili rijetko korištenih 

kuhinjskih sprava i pribora. 

Gornji ili zidni ormarići (3) + 0 ograničene su dubine kako bi se 

radna ploha ispod njih mogla nesmetano koristiti. Gornji ormarići 

pripomažu iskorištenju prostora, a posuđe se doseže lako i bez prig 

i banja. 

Visoki ili bočni ormarići -> (5) služe za metle, sredstva za čišćenje 

ili za zalihu namirnica; pogodni za ugradnju hladnjaka, pećnice i 

mikrovalne pećnice na prikladnoj visini. 

Sudoper i ploča za cijeđenje ugrađuju se u donje ormariće. Ispod 

sudopera je posuda za smeće, kuhinjski kablić, eventualno električni 

bojler, pribor za ispiranje i čišćenje. 

Posebna oprema -> © - @ kao što je naprava za rezanje kruha 

ili univerzalna, upušta se ispod radne plohe, ormarić za kuhinjske 

strojeve i dijelove s ladicama na izvlačenje ili otklapanje, kuhinjska 

vaga te posude za namirnice i mirodije koje se upuštaju, sušilo za 

ručnik - sve pomaže da se štedi vrijeme i snaga. 

Preporučuje se mehanička ventilacijska naprava iznad štednjaka -> 

Za tu svrhu na tržištu se nude nape. Razlikuju se naprave za odvod 

i naprave za cirkuliranje zraka. Za odvod zraka mora postojati ventilacijsko 

okno, ali je taj uređaj znatno učinkovitiji od onoga za cirkuliranje 

zraka. 

© Ormarić za kuhinjske aparate i 

ormarić za sušenje 

245

85 

(?) Električni štednjak (5) Veliki plinski štednjak 

(4) Hladnjak © 

Pločice iznad 

uzdignutog ruba 

44 

• O 44 

86 

25/34 

T 

44^ 

I 

1,24 

1 ' 24 

1.10 1.24 

(7) Mjere za ugrađene sudopere Ugrađeni sudoperi 

246 

Kuhinjske vage Kuhinjski stroj ® 

80 

(3) Trajno goreća peć 

Hladnjaci 

Zapr. (I) b (cm) t (cm) h (cm) 

50 55 55-60 80-85 

75 55 60-65 85 

100 55-60 60-65 85 

125 55-60 65-70 90-100 

150 60-65 65-70 120-130 

200 65-75 70-75 130-140 

250 70-80 70-75 140-150 

Ugrađeni hladnjaci 

Zapr. (I) b (cm) t (cm) h (cm) 

50 55 50-55 80-85 

75 55 55-60 85-90 

100 55 60-65 90 

(§) Dimenzije (7) - © 

Kutije od stakla ili plastike 

Univerzalni električni nož 

KUHINJE 

Ako se nastoji uštedjeti prostor, 

treba paziti na dimenzije sprava 

i uređaja jer su važne za određivanje 

dimenzija ormarića. Električni 

i plinski uređaji te kuhinjski 

namještaj danas se izrađuju 

tako da se mogu međusobno 

poredati, ugraditi i kombinirati 

omogućujući nesmetano obavljanje 

poslova. Veličina prostorije 

nije sama po sebi mjerodavna, 

treba u projektu predvidjeti dovoljne 

površine za postavljanje 

kuhinjskog pribora i strojeva. 

Treba predvidjeti dovoljan broj 

utičnica; po jednu dvostruku 

utičnicu za svako područje rada 

i pripreme. Najčešće je potreban 

dvostruki sudoper (7) - @ sa 

60 cm širokom plohom za cijeđenje 

lijevo i 60 cm širokom 

plohom za odlaganje desno. 

Stroj za pranje posuđa treba 

smjestiti desno ili lijevo uz sudoper. 

Malo potrebnog prostora, 

ali obilje komfora, odlike su 

"single" kuhinje. ® 

rezance i tijesto 

^^ Kuhinjske daske 

CÍO 

Stroj za mljevenje mesa

Ulaz 

Predprostor 

\ % 

Vrtna vrata Kuhinja 

Dječje igralište Blagovaonica 

Soba za 

boravak 

Gospodarska 

prostorija 

_l Smočnica ¡ 

V 

_) Prostorija za | 

L Erigremu ¡ 

Pogled iz kuhinje 

Putevi 

Ove prostorije su uobičajene samo kod velikih kuća 

© Odnosi prostorija veće kuhinje 

Povoljan raspored radnih mjesta u kuhinji 

©O 

O© 

T 

E 60 

B 60 

1 

A 30 

A = povrSina za odlaganje >30 D = sudoper prema 

B = štednjak 60 proizvođaču 

C = radna ploha >60 E = površinaza odlaganje 

odn. cêdenje 

(i) Jednoredna kuhinja 

Pomoćni ulaz | 

Podrumske 

stube 

Povrtnjak 

% I Učestalost korištenja 

radnog prostora 

[ < Glavne veze s ostalim 

i J područjima 

Učestalost korištenja 

puteva između područja 

F = velika radna polča i donji ormarići 

G = gornji ormarići 

H = visoki ormar 

© Perspektivniprikaz jednoredne ~ 

k u h i n j e V J V Perspektiva-»© 

KUHINJE 

AMK - PREPORUKE -> 

DIN 18011, 18022, 68901 

Kuhinju treba orijentirati prema sjeveroistoku ili sjeverozapadu, u 

posrednoj vezi s vrtom za povrće i začine, te s podrumom. Po mogućnosti 

se iz kuhinje trebaju vidjeti vrtna vrata, ulazna vrata, dječje 

igralište i terasa 0. 

Kuhinja je u stanu radno mjesto, ali istodobno i boravak domaćice 

tijekom mnogih sati. Često je kuhinja sastajalište obitelji ako prostor 

za blagovanje pripada kuhinji ® 

Prilikom namještanja treba obratiti pažnju na sljedeće: 

Štedjeti kretanje, omogućiti nesmetan rad i dovoljnu slobodu kretanja, 

izbjegavati rad u stojećem položaju, povoljno držanje tijela, 

prilagoditi visinu radne plohe visini tijela, dobra rasvjeta radnog mjesta 

s. 244. 

Najmanja tlocrtna površina kuhinjske niše 5-6 m 2 , radna kuhinja 

8-10 m 2 , radna kuhinja s prostorom za jelo 12-14 m 2 0 - ©. 

Da bi se olakšalo raditi u kuhinji, treba svrhovito poredati radna mjesta. 

To znači, idući s desna na lijevo: površina za odlaganje, štednjak, 

mjesto za pripravljanje, sudoper, površina za cijeđenje —> @ 

- 0 . 

Za korištenje sprava i namještaja nužan je između nizova slobodni 

prostor širine 1,20 m. Uz dubinu niza sa svake strane od 60 cm dobije 

se minimalna širina kuhinje od 2,40 m (?). 

Potreban prostor za namještaj i sprave: štednjak, mjesto za kuhanje 

60 cm, sudoper s dva korita i plohom za cijeđenje (uključivo stroj 

za pranje posuđa) 150 cm, pećnica 60 cm, hladnjak 60 cm, zamrzivač 

60 cm, ormarić za namirnice 60 cm, ormar za metle 50 cm, donji 

ormarići za posuđe, male naprave, pribor itd., pokrovna ploča od 

200 cm ujedno je površina za pripravljanje i odlaganje. Za to ukupno 

treba 700 cm kako bi se postavili svi elementi. 

Pravilan raspored bitno utječe na olakšanje posla. Svi su primjeri 

koncipirani za dešnjake, tj. radni proces slijedi zdesna nalijevo. Za 

ljevake to će biti slijeva nadesno. 

(5) Dvoredna kuhinja V (6) Kuhinja u obliku slova U (7) L-oblik s kutom za jelo 

IV 

1ÍT 

I E- I 

'ra I 1 

tšJ 

1-62 

0^ 

3 

2,00 m i — 

t " @ v N eSr Í n j a S Th r a Srt Ormar-kuhinja (firma Haas u Sohn) 

247

o o 

o CO (0 o 

c •O Č* c 

•> c 

3 

o ra c 

(0 

CL 

E TO É- 

(0 

•> 

CL o 

E CO .m 

o .o TO t/i •O 

CO 

N 

CO 

N 

(0 

N 

•S is (0 (0 TO (0 

CO ¡S ra (0 ra (0 

ÍMOTOT>N 

Meni: juha, jelo s ribom i jelo s mesom, 

desert, bijelo i crno vino 

B 

-1,80- 

-2,00- 

Min. potrebna površina za 

postavljanje stola 

•I. I s 

•i« .a 

CO 

I o 

tfí 

m i ^ 

tx> 

Meni: juha, jelo s ribom i jelo s mesom, 

sladoled, šampanjac, bijelo i 

crno vino 

BLAGOVAONICE 

POSUĐE I NAMJEŠTAJ 

Meni. predjelo, jelo s ribom i jelo s 

mesom, desert, šampanjac, bijelo i 

crno vino 

Mjesta za blagovanje Širina Dubina Površina 

cm cm m 2 

4 osobe š 130 2,6 

5 osoba ž 180(190) 3,8 

6 osoba = 180 (2,00) š 195 3,9 

7 osoba š 245 (255) 5,1 

8 osoba = 260 5,2 

3,14 

Npr. pri 60 cm širine mjesta i 6 osoba = 60 x 6 = 1,14 m 

3,14 

Min. potrebna površina za postavljanje stola •

© Min. razmak do zida ovisi o 

posluživanju 

1—60 —1—50 - 110-1 

I 

••:" i 

.. I 

O 

u 

T 

80 

4o 

»4/54 

I 

80 

1 

(?) Stol na izvlačenje i zakretanje 

I 

-1,80 

a D 

q D 

T 

1,00 

1 

© Minimalni prostor: stol za jelo u 

vagon-restoranu; nešto više: niša 

za jelo 

V 9 - 0 \¡ 

I ofefo i 

7t> /! 

© Razmak između površine za 

pripremu i stola predvidjeti i za 

prolaz 

T 40 

' + 

120 50 

. 4- 

J^ 30 

• 

© Za ladice i vrata 

1-60-1-40-1—80—| h45-f-40-H-30f 30| 

• 

(?) Stol na izvlačenje 

• 3,00 - 

T 

>j a D 

1,27 i a D 

1 

1 

a 

80 C3 

D 

0 

M ,00—1 

n 

•: 2,4C 

I 1 

T 

k 1 > 35 

i; 4- 

•:• 60 

Uz više od 5 osoba mora se 

© predvidjeti prolaz do stražnjih 

mjesta; ušteda prostora: stol s 

kutnom klupom 

l-50-t— 155 —I- 

QOOOQ 

(?) Bar - ploča 

Jif: 

II.: 

II 

II : 

:ll . ; 

s 

•i 

•i 

D] 

1-1,10-1 

(?) Okrugli stol, 4 do 6 osoba 

O O 4,00 

© Najmanja blagovaonica za 6 osoba: Blagovaonica za 12 osoba s površinom za pripremu, najudobniji raspored stolica, ^2) 

okrugli stol, kutni ormarić za posuđe vL' mogućnost produljenja ako postoje harmonika vrata prema susjednoj prostoriji ^—' 

Soba za 

boravak 

ÍBIagoyi: 

Kuhinja 

Shema odnosa prostorija oko blagovaonice 

^ ' 

Zatvorena blagovaonica između 

kuhinje i sobe za boravak s poseb- • 

no mirnim položajem mjesta za blagovanje 

Blagovaonica između terase i sobe 

za boravak, veza prostorija letećim 

vratima 

BLAGOVAONICE 

DIN 18011 

U kuhinji je poželjno imati mjesto za 

međuobroke, ili i za glavne obroke. To 

zahtijeva dodatne površine za namještaj 

i kretanje -> @ - © Mjesto za 

mali obrok može biti stolić koji se izvlači 

iz donjega ormarića, visine 70 - 75 cm 

-> ©. Lijevo i desno od stola površina 

za kretanje od 80 cm. Ako ima prostora, 

stol može biti u sklopu slobodno stojećeg 

ormarića -> © Manju dubinu 

zahtijeva barski pult za jelo, dubine 40 

cm, ali zbog uzdignute police od 15 cm 

zahtijeva manje mjesta. Potrebne su 

posebne stolice ili visoke stolice bez 

naslona —> ©. Mjesto za blagovanje 

zahtijeva znatno više prostora, ali može 

zamijeniti posebnu blagovaonicu -> © 

- © Uvijek je ugodno sjediti za 

okruglim stolom © - ® Najmanji 

je promjer takvoga stola 0,90 m, bolje 

1,10 - 1,25 m. Klupa u kutu sa stolom 

kao mjesto za jelo zauzima najmanji 

prostor -> ©. Ako treba smjestiti više 

od 3 osobe, mora se dodati 80 cm za 

kretanje oko sjedećih mjesta. Povoljno 

je ako se prostorija za jelo može prilikom 

svečanosti proširiti sklopivim ili 

harmonika - vratima ->• © + © Da bi 

se moglo udobno jesti, treba svaka 

osoba za stolom imati dio površine stola 

60 x 40 cm, tako da je dovoljan razmak 

do susjeda © i moguć smještaj 

cjelokupnog pribora. Na sredini stola 

treba ostaviti trak širine 20 cm za zdjele, 

lonce i si. Stolne svjetiljke ne smiju 

zasljepljivati. Razmak između ploče 

stola i donjega ruba svjetiljke ne veći 

od 60 cm ©. Tako nema bliještanja 

i susjedi si mogu gledati u oči. 

Orijentacija blagovaonice prema zapadu, 

prostorija za zajutrak prema istoku 

Prilaz iz kuhinje ili prostorije za pripravljanje 

—> @ - @ Preporučuje se izlaz 

na terasu. Vanjski prostori (verande, 

terase) leže na sunčanoj strani 

zaštićenoj od vjetra, ispred blagovaonice 

ili dnevnog boravka (dakle pri najčešćem 

jugozapadnom vjetru prema 

istoku do jugoistoku). 

Smještaj jednog kompleta pribora 

za jelo 

Blagovaonica kao naprijed, sa sobom 

za boravak uz zajedničku terasu, 

dobra rasvjeta prostorija 

249

Oko kreveta prostor 75 cm 

Odlaganje je neophodno: noćni or- © marić uz krevet V-/ 

Prostor za ormare sa sklopivim vrati- 

ma 

Sjever 

n * 

4- 

Sjever 

2,00 

V (?) Mala spavaća soba/dječja soba V (B) Uobičajena svrhovito namještena fr (5) Spavaća soba s više prostora za 

v—/ r 1 > " spavaća soba V-/ toaletu 1 ormare 

75 , 2,00 . 75 , 75 2,00 .75 ,60 

10(7) Spavaća soba s garderobom f ® Spavaća soba s garderobom V © bnimtednikom ^"** * ^ ^ 

Kupaonica 

SPAVAĆE SOBE 

Udobnost pri spavanju ovisi o 

krevetu. Uobičajene dimenzije: 

90 x 190, 100 x 190, 100x200, 

160 x 200. Duljina kreveta za 

svaku pojedinu osobu treba biti 

jednaka tjelesnoj visini + 25 cm. 

Oko svih strana kreveta treba 

projektirati prostor širok najmanje 

60 cm, bolje 75 cm -> ©. To 

je važno za namještanje kreveta, 

a naročito ako usporedno s 

krevetom stoje ormari. Pri otvorenim 

vratima mora ostati dovoljan 

prostor za kretanje -> Lijevo 

i desno od bračnog kreveta 

mora postojati prostor za odlaganje. 

Prikladni su i ormarići na 

koje se mogu postaviti noćne 

svjetiljke -> Po osobi treba 

osigurati oko metar prostora za 

ormar. Ako nema raspoloživog 

mjesta, treba naći mjesto na 

hodniku ->©+©. Osim rasvjete 

čitave prostorije, potrebno 

je i svjetlo za čitanje -> (2). U 

spavaću sobu treba postaviti 

najmanje jedno zrcalo u kojem 

se može vidjeti cjelokupna figura. 

Dobro je rješenje ormar sa 

zrcalima na vratima ili stranicama. 

U © Spavaća soba i garderobni hodnik p, (g) Spavaća^soba s garderobom i prila- p, (g) Spavaća soba -t dječja soba do nje t' ^3) Spavaća soba / tuš / kupaonica 

V ® Dvokrevetna soba / dijete / gost t* (15) (§) t^ 06) Dvokrevetna soba V © Mogućnost podjele Q6 

250

A) Ležaji na raznim visinama 

® Vreća za spavanje s patentnim 

zatvaračem i kapuljačom za glavu; 

sličan je japanski način spavanja 

B) Ležaji (kauč, počivaljka) 

© Počivaljka, pokrivač i jastuk su 

preko dana smotani u navlake s patentnim 

zatvaračem 

C) Ležaji za nuždu 

© Visoki krevet na ormaru s dubokim 

vodilicama s gornjom pločom na 

izvlačenje koja je ujedno poklopac 

D) Sklopivi kreveti 

Naslonjač za spavanje (rasklopiv, 

potreban je poseban sanduk za posteljinu) 

E) Rastezljivi i zidni kreveti 

© Rastezljivi krevet za 1 ili 2 osobe, 

preko dana se ugura u krevet 

Poljski krevet s napetim platnom 

za jedra, sklopljen se može koristiti 

kao klupa za sjedenje 

© Kao prije, sa sandukom tspod madraca 

za smještaj posteljine preko 

dana © 

© Krevet na ormaru, niski ormar za 

odjeću, prikladno za vrlo male prostorije, 

brodske kabine, ateliere i si. 

^ ^ Počivaljka za spavanje 

(rasklopiva) 

Mmmmm ^ 

t- 72 -i— 68 

Zidni ormar za rastezljive krevete 

-* obratiti pažnju na uske otvore 

za vrata 

Niski krevet od čeličnih cijevi s 

poplunom ili vunenim pokrivačem 

i, 

SPAVAĆE SOBE 

VRSTE KREVETA 

^ ^ Bakin krevet s perinom, glomazan 

s visokim nogama 

Počivaljka sa sandukom za poste- /g\ Počivaljka za spavanje na izvla- 

Ijinu iza kosih jastuka čenje 

~ Tro katni krevet za spavaća kola, 

11) kuće za odmor i dječje sobe, potreban 

prostor 0,338 m 2 po krevetu 

Frankfurtski krevet (bočno preklopiv) 

2,10 

2,00 

Rastezljivi kreveti mogu stajati 

ispred zatvorenih vrata ormara 

l 

- 

-62—j- 

Pullman-krevet za stambene prikolice 

i spavaća kola, uzdignuti naslon 

je drugi krevet 

35 ? 

Frankfurtski krevet (preklapa se 

po visini) 2-struk ili kao dva kreveta 

Kod okretno-sklopivih kreveta je 

ormar noću otvoren 

251

Za osjećaj sigurnosti i mira osobe koja se odmara, vrlo je važno gdje je krevet smješten: 

® 

SPAVAĆE SOBE 

POLOŽAJ KREVETA 

Sl °i i slobodno u sobi 

Samosvjestan čovjek rado spava u slobodnom prostoru sobe @, bojažljivi radije uza zid -» 0 + (2), ili još radije -> (5) - (J) 

Osjećaj smirenosti ovisi 0 zidnoj oblozi, obliku kreveta, položaju prema stranama svijeta (glava po mogućnosti prema sjeveru), o položaju u 

odnosu prema svjetlu (otkrenuto od prozora ) i vratima (pogled na vrata). Ima li više kreveta, važan je njihov međusobni položaj, jer ako: 

(§) Prijatelji 

spavaju u istoj sobi, određeni zahtjevi uvjetuju raspored kreveta, a također i položaj glave u krevetima koji se dodiruju © + @ . Još su 

osjetljivije razlike kad je riječ o bračnim krevetima: 

Dva kreveta jedan do drugog 

3 • 

VM 

Dva kreveta jedan iznad drugog 

položaj kreveta manje ovisi o prostornim mogućnostima nego 0 osobnim željama. Ako su kreveti razdvojeni, po mogućnosti bračni par ne 

leži u istom smjeru nego u suprotnim smjerovima ->© + ©. Danas prevladava odvojeni položaj bračnih kreveta, a nekada je zajednički 

ležaj bio uklopljen u zasebni prostor: 

I krevetu u sanduku Krevet s baldahinom Natkriveni krevet Krevet - kuća 

koji je bio oblikovan poput bazilike, uz zatvorene zavjese osebujno osvijetljen odozgo kroz baldahin. Posljednja četiri primjera zorno pokazuju 

koliko je oblikovanje prostora i namještaja ovisno o načinu života u nekom razdoblju. 

252

i 

1,50 

© Krevetska niša oblikovana ugrađe- 

I 

2,00 1,25 3,25 

i I I. 

á-ZIS, 

jllfi 

i t 

Po^Jgd na dvokatnu krevetsku nišu ^g^ Pogled i presjek krevgtske niše s 

gornjim ormarom • 

n 

f \ 

M: 

¿Mt 

60 

nim ormarima 

J 

T 

1,00 

1 

© Dvostruka niša (s površinama za 

odlaganje na vratima) (Q) 

© Presjek -> (§) Presjek dijela s ladicama-» (§) Presjek-» ® 

33 

60 60 

t i 

1 

i 

Sfc" i 9-10 

/ Hlače 

33 

1 

Ladice 

\ za rublje 

V 

10 

U 

CJi 

O, ^ 

Unutarnje površine 

tapete ili obojene 

(6) Uobičajeni ormar za odjeću i rublje (7) Ugrađeni ormar za odjeću i rublje 

^g^j Prostorija za ormare i tuš između 

dviju dječjih soba 

70 

30 

Prostor za ormare s razdvojenim 

pristupom 

SPAVAĆE SOBE 

KREVETSKE NIŠE I ZIDNI ORMARI 

Za vlastiti dom poželjni su ugrađeni ormari, a za unajmljeni stan pokretni 

ormari. Male prostorije zahtijevaju maksimalnu štednju prostora, 

pa su poželjni ormari duž cijele stijene. Najpovoljnije su masivno 

obrubljene niše s običnim podom, zidovi obojeni ili oblijepljeni 

tapetama koje se mogu prati, klizna vrata tipizirane proizvodnje. 

Najprikladniji su ormari kao pregrade između spavaćih soba -> (?), 

© i Ako su ormari uz vanjski zid, treba paziti na termoizolaciju 

i ventiliranje kako bi se izbjeglo kondenziranje vode. Ventilacija je 

potrebna i za garderobe @ . 

^ Mnogo kratkih odjevnih predmeta, izvrstan raspored ormara, dobro iskorištenje 

prostora 

/ 

/ 

jf 

T 

1,00 

: 1 

Ugrađeni dvostruki orrrar, ušteda 

troškova i prostora -» © 

, 90 

Prostorija za ormare, ormari obostrano 

1,50 

55 65 , 30 

^^ Prohodni ormar između dviju 

prostorija 

2,00 

Prostorija za ormare s mjestom za 

oblačenje 

253

® 

85 

Ûlu 

Ženski "I 

kaputi " MuškT" 

kaputi 

Kaputi 

(5) Muško rublje 

254 

5-10 kom., 50-70 cm 

5-10 kom., 4 §^>5 cm 

1,45-1,60 ; 

(2) Ženska odjeća 

1,30 

Vješalice za odjeću 14) Toaletni stolić 

GARDEROBE 

U ormare za odjeću i rublje moraju se najmanje moći smjestiti: 

za gospodina 

2 ljetna odijela 

2 zimska odijela 

1 sportsko odijelo 

2 ljetna kaputa 

1 kišni kaput 

2 zimska kaputa 

1 crno odijelo 

1 smoking, 1 frak 

za damu 

1 zimski kaput 18 gaćica 

1 krzneni kaput i kaputić 6 košulja 

2 ljetna i kišna 5 potkošulja 

kaputa 

4 kostima 

5 vunenih haljina i halj. 

za prijelazno vrijeme 

5 bluza 

4 večernje haljine 

4 ljetne haljine 

Stolica za odjeću, naslon u obliku 

vješalice za odjeću 

6 pidžama 

12 dnevnih košulja 

6 potkošulja 

12 mrežastih košulja 

12 gaća 

3 košulje za frak 

8 maramica 

24 para tara pa 

6 pidžama i 

spavaćica 

15 pari čarapa 

8 pari rukavica 

8 pari cipela 

4 šešira 

2 ljetna šešira 

2 zimska šešira 

1 slamnati šešir 

1 kruti šešir 

1 cilindar 

5 pari cipela 

ostalo 

6 plahti 

6 presvlaka 

12 jastučnica 

6 frotir, ručnika 

24 ručnika 

6 krpa za 

brisanje. 

3 kom. frotira* 

za tuširanje 

6 kom. malih frotir-ručnika 

Ci) Ručnici i si. 

3 para sportskih čarapa 

Muške čarape 

10x8x3,5 

Čarape i rukavice 

Ormar za odjeću i rublje s iskorištenjem 

površinama vratiju; dimenzije 

s. 253

1,04 1,70 

© Kod kraćih kada veća 

% 

je potrošnja vode 

1,00^ 

7T T \ 

38 1 

1 J- 

I-30H 105 1 

U tuš kabini (4) Ugrađena kada 

Konzolna WC školjka s niskim 

vodokotlićem 

Podnožje pomično 

© WC ispod kosine krova ili stuba © ^l^rLdbT" ^ ^ ^ 

•23-ar 

(14) Bojler ispod umivaonika 

Dva umivaonika s držačima ručnika 

između njih 

1 (-27-40 

19-22, 

2,25 

1,20 

KUPAONICE 

OPREMA -> tH 

Obloga kade jedno- ili dvostrana, 

također i s konvektorom 

t—41—1 

t-33 s H 

11 S 1 S 7 5 

WC školjka s ugrađenim vodokot- 

WC čučavac (francuska izvedba) ® lićem, potrošnja vode 6 litara 

I—S 55—| 

Prostor između kade i zida 

1 1.05 1 

Poželjan slobodni prostor 

Protočni plinski bojler s priključkom . . . „ . 

na dimnjak Toaletn, ormanc Ormarić za lijekove pod ključem 

Dvostruki kombinirani stol za 

umivanje s donjim ormarom 

Kombinirani stol za umivanje 

255

p ® 

KD 

256 

25 40 20 40 15 40 20 

1 H H i 

1/ 

70!) Í 

B x T 

75 x 90 

80 x 80 

90 x 90 

80 x 100 

P® 

p © 

V© 

i,e 

1 

1 ' 6 5 ±15 

40 

\\{l/) 

--—J [q] 

30 90 ,20, 40 ,25 

—I 1—I 1— 

-2,05- 

V© 25 , 40 15 50 20, 

H — H H 

2 

. — I—80—I—90 1 

U ® j————1,70 ——I 

_ I—1.00—t—70—I 

P ® [—1,70--] 

—1 P© 

1,20 1 

U® 

20 60 1,70 

-2,50- 

(SI (8) gl 

20, 55 15 40 20 40 25 

1 H H h- 

litó 

-2,15- 

t h 7 5 — 9 0 1—' 7 °—H—9C 

^ I 2,35 1| 1,; 

KUPAONICE 

1. Zahod sa stojećom ili 

zidnom školjkom 

tu 

Iz higijenskih razloga bolje je 

postaviti školjku uza zid. Zahodske 

školjke s dubinskim ispiranjem 

smanjuju neugodne mirise. 

— L — 

I-AH 

O 

A 38-45 

B 60-75 n L 55-75 

T 120-135 

2. Tuš - kade služe uglavnom za 

pranje tijela. Kupaće kade osim 

za pranje tijela služe i za oporavak 

(ljekovite kupke). 

TT A 80-100 

I B 75-100 

B L 80-100 

I _ T 130-175 

3. Kupaće kade 

Najčešće je to ugrađena kada. 

Povoljno: visoka kada s ugrađenim 

konvektorskim grijanjem 

s. 255. 

n? t t 

1 

4. Pisoar ->• 0 - © 

Danas uobičajeno i u kući. 

—L— 

I—A—I 

¥ fl 

5. Umivaonik 

• • c • B 

li 

35-45 

35-45 

60-75 

100-120 

160-180 

70- 80 

100-120 

120-150 

A 115-145 

B 40- 55 

L 120-175 

T 100-145 

Mora biti dovoljno velik i imati 

dovoljno prostora za odlaganje. 

Armature ispod žbuke štede 

prostor i lako se održavaju. Mješalice 

s polugom štede vodu i 

energiju. Radi akustične izolacije 

treba upotrebljavati armature 

grupe I. Dvostruki umivaonik širine 

1,20 m ne pruža dovoljno 

prostora za ruke pri pranju. Bolje 

rješenje su dva umivaonika s 

prostorom za ručnike između 

njih i sa strane za odlaganje 

s. 255 ©.

w o 

Blok ugrađen u zid 

mmmmmm 

© 

Blok ispred zida 

i f 

f iojio) 

Bio k ugrađen u zid 

[oJ(q) 

Blok ispred zida 

f—>. v 

0 v 

pt © Instalacijski elementi za WC ^ (2) instalacijski elementi za kupaonicu 

•• 

mm 

^ (3) Instalacijski blok ispred zida p (4) Instalacijski zid 

1,94 5 

I 1,80- 

W (6) Kao prije, s tušem 

„ I 2,05 1 

" si 

39 !R "l 

bABS i 

SANITARNE KABINE 

PREDGOTOVLJAVANJE 

Uobičajene instalacije za tzv. mokre prostorije najčešće su skupe i 

zahtijevaju vrijeme za izvedbu. S obzirom na to da su zahtjevi uglavnom 

jednaki, preporučljivo je predgotovljavanje, naročito za zgrade u 

nizu, kuće za više obitelji, zgrade za odmor, zgrade s apartmanima, 

hotele i za sanaciju starih zgrada. Predgotavljavaju se instalacijski blokovi 

->© do (3) instalacijski zidovi, cijele kabine za cjelovitu visinu 

etaže, © - ©, s ugrađenim instalacijama i sanitarijama s priborom. 

Cjelovite kabine s nepromjenljivim dimenzijama ->©-©. 

Konstrukcije: 

Najčešće tipa sendvič, kao drveni kostur s pločama od lesonita, azbestcementa, 

aluminija, prešanoga nehrđajućeg čelika. Poliester 

armiran staklenim vlaknima, ali i drugi sintetični materijal. Postoji i 

izvedba gdje su kuća i oprema od istog materijala. ->© - 

Dimenzije instalacijskih okana 

Instalacije kućne tehnike 

Z W K WAS WAr G Hu Hr min. sred. max. min. sred. max 

2,11 5 

1.74 5 

6 6 

H—72—H 1,20 - 

P © wc-kompaktnakabinasobjektima P (j) oknom S tUŠem ' lnsta aci ) sklm j^ (g) Mala kabina s kadom P® Kabina s kadom 

,30®,,6 

-1.72 H 

2,76 2,87 5 1,53 

1,53 

P Kabina s kadom i perilicom P (li) Kompaktna kabina Kao prije, ali tuš sa strane Kompaktna kabina 

- 2,28 5 —I 1-1,40-1 

P © Kabina s tušem u hotelu P © Kabina s tušem u najmanjem stanut^ © S h S inâlacNe ^ 53 V © 

1,45 

w c kabina u bolnici 

1,32 

257

® Odnosi kupaonice prema ostalim 

Kupaonica 

prostorijama 

Spav. soba 

ra supruga 

g 

•p 

O Spav. soba 

supruge 

b® ^ToSan^Sr^ S0b3 > (D Kupaonica ugrađena u kuhinji 

. Neposredni pristup kupaonici i WC-u 

V (4) letećim vratima iz roditeljske spavaće 

sobe 

/gN Kupaonica dvojim vratima dostu- 

* pna s hodnika i spavaće sobe 

Letećim vratima mogu se spavaće 

Kupaonica na hodniku, između 

sobe za boravak i tri spavaće sobe 

p, Kupaonica između spavaćih soba, 

dostupna iz hodnika 

V ® p°ostorHa Pa0niCa ° dV ° ii,i ^ ^ ^ ® Kupaonica i tuš dostupni iz hodnika 

258 

KUPAONICE 

POLOŽAJ U KUĆI 

Ako nije predviđena prostorija za kućanske poslove, mora se u kupaonici 

predvidjeti prostor i osigurati priključci za strojeve za pranje 

i sušenje rublja te prostor za košaru za prljavo rublje Za mlade 

ljude pogodniji su tuševi, a za starije sjedeće ili ležeće kade -> 

primjer @-®s manjim potrebnim prostorom od prostora za kupaonice 

s tušem. Prilaz iz spavaće sobe i kroz zahod -»(§) Najpovoljniji 

je položaj u neposrednoj blizini spavaćih soba. 

Uređaji Površina za smještaj 

Toaletni stolovi s umivaonikom, umivaonici 

za ruke i bide 

1 Jednostruki toaletni stol 

2 Dvostruki toaletni stol 

3 Ugrađeni toaletni stol s jednim umivaonikom 

i donjim ormarom 

4 Ugrađeni toaletni stol s dva umivaonika 

i donjim ormarom 

5 Umivaonik za ruke 

6 Bide (bidet), stojeći ili 

konzolni na zidu 

Kade 

7 Kada za kupanje 

8 Tuš - kada 

WC i pisoar 

9 WC s tlačnim ispiračem ili vodokotlićem 

10 WC bez vodokotlića (s vodokot. ugrađenim u zid) 

11 Pisoar 

Sprave za pranje 

12 Perilica 

13 Sušilo za rublje 

Kupaonski namještaj 

14 Donji ormari, visoki ormari, 

gornji ormari 

* Kod tuš - kada s b = 90 i 75 cm 

(ÍO) Potreban prostor za uređaje u kupaonici i WC-u 

Širina u cm Dubina u cm 

> 60 

>120 

> 70 

>140 

> 50 

40 

>170 

> 80 

40 

40 

40 

40 do 60 

60 

>55 

>55 

>60 

>60 

>40 

60 

>75 

>80* 

75 

60 

40 

60 

60 

prema proizvođaču 

40 

Potrošnja Potrebna količina Temperatura Vrijeme 

tople vode tople vode tople vode trošenja 

za: (0 (°C) (pribl. min) 

Pranje: 

Ruke 5 37 4 

Lice 5 37 4 

Zubi 0,5 37 4 

Noge 25 37 6 

Gornji dio tijela 10 37 10 

Donji dio tijela 10 37 10 

Cijelo tijelo 40 38 10 

Glava 20 37 10 

Pranje djeteta 30 40 5 

Kupanje: 

Ležeća kada 140-160 40 15 

Sjedeća kada 40 40 5 

Kada za noge 25 40 5 

Tuširanje 40-75 40 6 

Njega tijela: 

Brijanje na mokro 1 37 4 

(TT) Potrebna količina tople vode, temperatura i vrijeme trošenja vode

^ Kupaonica u tavanu, s krovnim 

prozorom 

U ® Kupaonica uz unutrašnji hodnik V ® 

p ^J) Kupaonica dostupna iz spavaće 

sobe i kroz tuš / WC 

IB1 IS! 

C l | I 1 — ) 

Spavanje Spavanje 

a v . Tipični hotelski tlocrt: hotel 

V (5) Tipična kupaonica u kućama u nizu (6^) "Nassauer Hoff" Wiesbaden 

arh.. Verfasser 

© Kuhinja, kupaonica i WC na jednom f< /oN 

instalacijskom zidu 

Kuhinja, kućno gospodarstvo, kupaonica 

i WC u unutrašnjem području 

tjr Kuhinja, kupaonica i WC na jednom /JTjS Kupaonica dostupna iz spavaće yf m y Velika kupaonica 

instalacijskom zidu * sobe 

KUPAONICE 

POLOŽAJ U KUĆI 

DIN 18022 

Prema DIN 18022, kupaonice i zahod samostalne su prostorije u kojima 

su smješteni uređaji i oprema za njegu tijela i održavanje zdravlja. 

Treba predvidjeti dvije odvojene prostorije za kupaonicu i zahod. 

Važno je da su takve u stanovima s više od 5 osoba. Prostorije se 

zaključavaju. Kupaonica i zahod mogu biti povezani sa spavaćom 

sobom ako postoji drugi zahod ili kupaonica sa zahodom s pristupom 

iz hodnika -»(i)-©. Kada za kupanje i/ili tuš - kada, umivaonik i perilica 

pripadaju kupaonici, a zahodska školjka, bide i mali umivaonik 

zahodu. 

Iz ekonomskih i tehničkih razloga treba kupaonicu i zahod, a također 

i kupaonicu i kuhinju, smjestiti tako da se mogu koristiti zajednička 

instalacijska okna. 

®-@®-®- Dobro je smjestiti kupaonicu u područje spavaćih 

soba -»©. 

Kupaonicu i zahod treba orijentirati prema sjeveru, po mogućnosti 

s prirodnom rasvjetom i ventilacijom. Ako se nalaze u unutrašnjosti 

zgrade, treba predvidjeti najmanje 4 izmjene zraka u satu. U višekatnoj 

zgradi treba kupaonice i zahode smjestiti tako da instalacijski 

zidovi leže jedan iznad drugoga, jer će tako biti najniži troškovi instalacija 

i akustične izolacije. 

Dvije susjedne kupaonice dvaju različitih stanova ne smiju se priključiti 

na zajedničke instalacije dovoda i odvoda vode. Ugodna temperatura 

kupaonice iznosi + 22 °C do 24 °C. Za zahod u stanu + 20 

°C, u drugim zgradama (npr. upravne zgrade) + 15 °C. Prostorija kupaonice 

znatno je izložena vlazi. 

Treba predvidjeti odgovarajuću izolaciju. 

Zbog visoke vlažnosti zraka i stvaranja kondenzata, moraju površine 

biti jednostavne za čišćenje. Zidna i stropna žbuka moraju biti u 

stanju upiti i ispustiti dovoljno vlage iz zraka. Obloga poda mora biti 

sigurna od klizanja. 

Za akustičnu je izolaciju mjerodavan DIN 4109. Jačina buke koju uzrokuju 

kućanske tehničke naprave i instalacije u tuđim stanovima ne 

smije prijeći 35 dB (A). 

Treba predvidjeti najmanje jednu uzemljenu utičnicu za električne 

naprave uz ogledalo, na visini od 1,30 m. 

U kupaonici i zahodu trebaju se naći i: ormari za ručnike i sredstva za 

pranje i čišćenje, ogledalo s rasvjetom, bojler za toplu vodu, ormarić 

za lijekove i zavoje (pod ključem), dodatna grijalica, držači za male i 

velike ručnike, sušilo za ručnike, rukohvati iznad kade, kutija za papir 

na dohvat ruke, čaše za pranje zuba, šalice za sapun i površine za 

odlaganje. 

Kupaonica i sauna (veza preko 

tuša) 

259

V© 

1,65 

Primjeri uređenja malih kupaonica 

6 76 

2,15 

Kao -> 0, ali širine 2,15 m 

0 Mala kupaonica s iskorištenjem ku- p 0 šesterokutna kada i tuš 

40 55-65 

V (8) Kada i tuš u kutovima 

260 

1,60-1,80 

(9) Kupaonica s odvojenim tušem 

Kupaonica I hi u zasebnim prJIto- ^ (g) 0dvojenj prostor za umivanje 

Kupaonica i tuš odvojeni 

2,50 

© Kao -> 0, ali širine 2,50 m 

KUPAONICE 

PRIMJERI IZ PROJEKATA 

Primjeri ->0-0 prikazuju minikupaonice, 

tuš i kadu koji su od 

umjetne smole (poliester), oblikovani 

i prilagođeni svojoj namjeni, 

tj. sa širokim dijelom za ramena 

i uskim za noge. Prema tome, 

zahtijevaju najmanje prostora. 

Tržište nudi i kade sa zakošenim 

kutovima, tako da se vrata mogu 

lakše otvarati (za stare zgrade) 

1,44 80 75 75 75 

Kupaonica s kadom u kutu t " ® Tuš i kupaonica na 7 m 

5. 

70 10 76 75 

Dvoredni raspored ^l) Odvojeni prostor za tuš 

U © WC i tuš odvojeni 

Kupaonica i tuš odvojeni, s dva 

umivaonika 

li! Uj 

•¡¡fli 

0 

• 25' 40 '25 90/90 

Tuš, WC, bide, umivaonik 

1,00 . 70-75 

Kada sa zaobljenim kutem; potrebno 

u skučenom prostoru

Blagajna 

Strani 

posjetitelji 

| vanjski bazen [ ] Terasa s ležaljkama —- 

Prohodni 

bazen 

© Veze prostorija uz zatvoreni bazen 

/ 

Hotel u velegradu 

e Uobičajeni hotel 

Kreveti 100 200 300 

Max. broj istovremeno prisutnih go- 

@stiju 37,5 

4,00 , 2,50, 

1 1 

Uobičajena veličina plivačke 

dvorane 

A 

,_ I,.,!' 

Protustrujni uređaj 

Najmanji bazen 

u.! 

= »:•-•• -»u 

-j Travnjak za ležanje ]- 

/* 

' % * 

/ / • 

• 

• 

• 

£ Kreveti 100 

° a 

9 > 

-^Donja gra lica 

Kuhinja "|— 

Igralište "| 

Bazen za djecu j 

• 

s / 

/"vobičajeni 

hotel 

32 

Hotel u velegradu 

© Hotelski bazeni u Njemačkoj, proizvoljno 

određena veličina bazena 

> 

150 

Plivački bazen 

Grijanje 

¡Uređaj za miježanj44)de 

©; u hali je nužno imati (i ako je 

dograđena uz kuću): zahod, tuš, mjesto za najmanje 2 ležaljke. 

Nadzemni prolaz oko bazena ->s. 262 širina ovisi o obradi površine 

zida (visina prskanja ->®; predvidjeti podzemni prohodni kanal 

za instalacije radi mogućega propuštanja bazena i instalacija i 

vođenja ventilacijskih uređaja -» s. 262. 

Orijentacija: a) prema vrtu (idealni "zatvoreni bazen" je otvoreni bazen) 

s koritom za prilaz, b) prema spavaćoj sobi roditelja (eventualno 

roditeljska kupaonica može služiti za tuširanje) i c) prema dnevnoj 

sobi; prostoriju za tehničke uređaje = 10 m 2 , smjestiti uz kotlovnicu. 

Dodatne prostorije: prostorija za boravak, priručna kuhinja, bar, 

masaža i fitnes, kompleks saune (sauna, prostorija za hlađenje 

vode, otvoreni prostor, prostorija za odmor) ->0 Hot-Whirl-Pool 

(masaža, 40 °C). 

Tehnička oprema: priprema vode s uređajima za filtriranje i doziranje 

sredstava za dezinfekciju, preljevna posuda na kraju žlijeba 

(oko 3 m 3) , omekšivač vode (za tvrdoću iznad 7° dH) i uređaj za raspršivanje 

sredstva protiv gljivica na nogama (naročito ako je oko 

bazena tapison); ventilacija s dovodom svježeg zraka i uređajem za 

miješanje zraka -» s. 262 s kanalima u stropu i podu, ili primitivni 

ventilacijski sanduk s ventilatorom za izbacivanje zraka (suviše velika 

brzina zraka, opasnost od prehlade); grijanje radijatorima, konvektorima 

ili zračno grijanje, kombinirano s uređajem za ventiliranje. 

Podno grijanje je dodatni komfor, ima smisla ako je izolacija poda k 

> 0,7, ili zrak u hali < 29°. Ušteda energije može se postići toplinskim 

pumpama (ekonomičnost ovisi o cijeni struje) i/ili povratnim izmjenjivačem 

topline (Menerga/Frölich) u uređaju za ventilaciju, pokrivanjem 

bazena (rolo ili pokretni prekrivači), nužno, samo pri temperaturi 

zraka < 29 °C) ili povišenjem temperature zraka (reguliranje 

higrostatom) u stankama između kupanja. Ušteda do 30% ukupno 

potrebne topline. 

Ostala oprema: startni blok, podvodni reflektori (paziti na sigurnost), 

protustrujni uređaj za plivanje, tobogan, sola rij; daske za skakanje 

zahtijevaju odgovarajuću dubinu vode i visinu hale. Važna je 

zaštita od sunca i akustična izolacija (strop koji apsorbira zvuk, prigušivači 

zvuka za ventilacijske uređaje, bazen s izolacijom protiv 

materijalnog zvuka). 

Tehničke pojedinosti 

Načelno samo materijali otporni protiv korozije: pocinčani čelik, aluminij 

otporan protiv morske vode, nikako gips; drvo obrađeno lazurnom 

bojom! 

Odredbom o termičkoj izolaciji više se ne postavljaju nikakvi zahtjevi 

(prije: najviše = 0,85 W/m 2 k max). Uz visoku prozorsku termoizolaciju, 

ugradbom dvostrukog stakla (K = 1,4), nepotrebno je grijati prozore 

toplim zrakom, a nisu potrebni ni konvektori ispod prozora. 

QP 

261

Žlijeb 

/ /Rešetka / Dilat. reška 

JT^TTT. 

Irtvena traka 

( / '/i 

Prstenasti vod 

Naglavnica bazena, preljevni žlijeb 

sustava "Wiesbaden" 

f Rubnjak bazena H 

Rešetka ^plote 


® S i S £ n i a k 0 m t o n a ® Finski žlijeb 

*-Alum. stijena od platica|v°%y"v 

- Obloga od poliesterskih 

ploča 

Rubnjak bazena 

/Hrapave ploče 

Klizni ležaj 


© Preljevni žlijeb sustava "Wiesbaden" 

Ploča za 

prihvaćanje ReJMto Hop.»» 

Prohodni 

kontrolni 

hodnik 

Prozori - vrata 

I 

© Aluminijski bazen s oblogom od po- /ćTn Ventilacija s mehaničkom regulaciliestera 

jom (jednostavno rješenje) 

(l^) Plivačka dvorana ispod terena 

262 

T&T 

Hibridna toplinska pumpa - 

postrojenje za odvlaživanje 

Strojarnica 

Shema postrojenja za dovod 

svježeg zraka 

Rubnjak bazena 

Hrapave ploče 

Ij X;., 

(3) Površinski usisnik (Skimmer) 

Preljevni žlijeb sustava "St. Moritz" 

R 

24°C M 

R 

26°C M 

R 

28°C M 

R 

30°C M 

Hidroizolacija i parna brana 

[-Estrih u padu 

r Stakleni mozaik ili slično 

L Nosiva ploča I- Termoizolacija 

ovješena 

Podno grijanje ovješeno = jednostavno, 

jeftino, lako pregledno 

Relat. vlažnost zraka 

50% 1 60% 1 70% 

28°C 

21 

219 

48 

294 

96 

378 

157 

471 

Tempe ratu ra zraka 

26°C 

13 

193 

53 

269 

104 

353 

145 

446 

28°C 

0 

143 

21 

218 

66 

302 

123 

395 

30 °C 28°C 

2 

163 

31 

247 

81 

339 

" Razlika temperature voda/zrak od 4K ne 

može se trajno održati 

0 

67 

0 

143 

36 

227 

89 

320 

Specifična količina vodene pare u 

©zatvorenom bazenu (g/m sat) za 

stanje mirovanja (R) i maks. korištenje 

(M) prema Kappleru -> tH 

Ventilator za 

odvod zraka v.,..., ^ 

vanjskom zidu piŽM g 

© Jednostavno postrojenje bez dovoda 

svježeg zraka - jeftinije u nabavi 

i eksploataciji 

PRIVATNI ZATVORENI 

BAZEN -> QD 

Bazeni se najčešće grade od armiranog 

betona, odvojeni ležaji. Izgrađen nadzemno 

sa zidovima od lake opeke skuplji je za 

oko 5000 DM od potpuno ukopanoga (jer 

su i instalacije jeftinije). 

Dilatacijska razdjelnica do 12 m duljine 

nije potrebna. 

Važno: potreban je ventil za izjednačenje 

s tlakom podzemne vode da bi se spriječilo 

razaranje bazenal 

Obloga: keramika, stakleni mozaik ili jednostavni 

nalič (vodonepropusni beton!) ili 

poliester, PVC folija debljine najmanje 1,5 

mm (izolacija). 

Skimmer ili bolje žlijeb. 

Potrebno je preljevno okno: uzdignuto -» 

(2) jednako lijepo kao (4)- (§) , ali potrebno 

samo s jedne strane, a mnogo je 

bolje jer nema hidrauličkog tlaka na oblogu 

obilazne staze. 

Predvidjeti slivnik u podu, plivajući protustrujni 

uređaj, podvodne reflektore s brtvenim 

prirubnicama! 

Bazen od sintetičnog materijala samo iznimno 

zbog podzemnog kontrolnog hodnika 

-» (7) ili s posebnim potpornim konstrukcijama. 

Uobičajena podna obloga: keramika, prirodni 

kamen (pad prema slivnicima!); u 

novije vrijeme vodopropusni tapison (nadomješta 

oblogu stropa koja apsorbira 

zvuk). 

Predvidjeti odvodnjavanje ispod obloge, 

kao i uređaj za raspršivanje sredstva protiv 

gljivica na nogama! 

Grijanje poda uz temperaturu zraka 

> 20 °C i dobru podnu izolaciju besmisleno 

je! 

Materijal za obradu površina mora biti otporan 

na vlagu i neosjetljiv na prskanje vodom. 

Nužan je uređaj za ventilaciju -» (j4) 

Bazen za hotele: općenito je dovoljan bazen 

površine 60 m 2 iznimke: hotel za vrhunac 

sezone, hoteli za zimske sportove. 

Važno: velike površine za ležanje, ležaljke, 

oprema za odmor i zabavu, bar, sprave 

za vježbanje, sauna, neposredna veza 

između hotelske sobe i bazena (dizalo, 

posebno stubište); nekoliko kabina za 

presvlačenje, ali ormarići za odjeću pod 

ključem. 

Najčešće je potreban nadzornik bazena 

(smjernice saveza HUK-a poštovati). 

Preko ljeta proširuje se mogućnost korištenja 

dodatnim vanjskim bazenom i spojnim 

kanalom kroz koji se može plivati, te livadom 

za sunčanje. Zajednički bazen, 

analogan hotelskom, najčešće bez nadzornika. 

Glavne teškoće: a) dogovor oko 

troškova i čišćenja, b) ako služi za više od 

60 do 80 stanova, već nakon nekoliko prvih 

mjeseci neće više biti "prihvatljiv" 

T5 0 +10 +20 if 30+40 

Temperatura zraka odnosno vode 

Granica isparavanja kod zatvorenog 

bazena - gornja linija; slijed 

donjih linija: stanje mirovanja, npr. 

temperatura vode tw=27°C, granica 

isparavanja u pogonu 36 mbar 

(- 30 "C/84% vF.) odn. mirovanje 

28 mbar 30 °C/65% vF.)

@ Klasični filtarski sustav sa skimmerom i dovodom 

Voda ,1 " Odzračivanje žlijeba 

t ti Komand Dmand 

(3) Shema cjevovoda za plivački bazen s preljevnim žlijebom 

Plivački bazen, vrtložni bazen i sauna 

(j) Plivački bazen, vrtložni bazen i sauna 

Podne ploče 

M / 7 ; 

r 7 ^ 1.10 

F .OÏ 1.40 

1,75 

p'tfp1' 

J:- 1,90 

V > Q. jesak 

Prema kanalu 

Uređaj za mjerenje i regulaciju 

Dezinfekcija^ Kojek.^pH Boûlactja 

- r ^t -_ - - - --_—_ --.-- r -.---r 

- Betonska ploča 

Poliesterski bazen / gotovi bazen ¿jpN _ , ., ... /¿n 

za plivanje 

Go,ovl bazen za P llvan J e ">• (2) 

Klupa za sjedenje 

BAZEN ZA PLIVANJE 

DETALJI 

U zidu bazena dolje U žlijebu bazena na dnu U zidu bazena gore Ispod konzolne ploče 

(2) Pokrivanje bazena, mogućnosti ugradbe 

Bočna kanalska pumpa 

V Prema Kanalu v Prema kanalu FloKulacija, Korig. ph 

(4) Shema cjevovoda za whirlpool 

Terasa 

(jo) Plivački bazen s rimskom stubom 

Ulaz > 

(8) Okrugli plivački bazen s vrtložnim bazenom 

f . 

6,50 x 3,20 x 1,20/1,60 

10,20 x 4,10 x 1,50 

,00 x 3,00 x 1,50 

12,00 x 6,00 x 1,50 

6,50 x 3,20 x 1,20/1,60 

10,20 x4,10 x 1,50 

5,20 x 2,95 x 1.35 

11,70 x 5,20 x 1,80 

263

20 20 

H 595 H 

• 

'.••V.V.V.V.V.V.V.V. 

r ~i 

i 

ili® ® 0 

(T) Centrifuga za rublje 

© Sušionik 

20 20 

H 595 H 

(5) Centrifuga za rublje 

(7) Vreli valjak 

(9) Koritasti valjak 

264 

i 

í i 

I 

i 

S- 

(2) Pogled sa strane (T) 

® Pogled sa strane (§) 

r 

rivanje novca 

I 700 1 

1100 1 

Pogled sa strane -> (f) 

!L 

Utičnica 

»%••••••••••••••••••• 

H50I-390-I 

® Pogled sa strane-» (j) 

Pogled sa strane • 

T 

+ 

PRAONICA RUBLJA - UREĐAJI ZA PRANJE 

-> QD 

Potrošnja rublja u kilogramima suhog rublja tjedno: 

Kućanstvo oko 3 kg/osoba (udio rublja koje se glača oko 40%); 

Hoteli oko 20 kg/krevet (svakodnevno posteljina i ručnici), 

oko 12-15 kg/krevet (tjedno 4 izmjene rublja), 

oko 8-10 kg/krevet (tjedno 2-3 izmjene rublja), 

oko 5 kg/krevet (turistički hotel, tjedno 1 izmjena rublja). 

Navedene količine vrijede uključujući mjesto u restoranu. 

Pansioni: oko 3 kg/krevet 

Restorani: oko 1,5-3 kg/mjesto. 

Za hotele, pansione i restorane udio rublja koje se glača iznosi oko 75%. 

Domovi za stambeni dom: oko 3 kg/krevet, 

umirovljenike: dom s njegom: s oko 8 kg/krevet, 

kod inkontinencije: oko 25 kg/krevet. 

Dječji domovi: oko 4 kg/krevet; Dom. za dojenčad: oko 10 -12 kg/krevet. 

Lječilišta i ustanove za njegu: oko 4 kg/krevet, 

Kod inkontinencjje: oko 25 kg/krevet. 

Za navedene ustanove udio rublja koje se glača iznosi oko 60%. 

Bolnice, klinike (do približno 200 kreveta): 

Opće bolnice: 12 -15 kg/krevet, 

Bolnice za ženske bolesti i porodništvo oko 16 kg/krevet, 

Dječje bolnice: oko 18 kg/krevet. 

Za bolnice udio rublja koje se glača iznosi oko 70%. 

Bolničko osoblje: oko 3,5 kg/osoba 

potrebni kapacitet praonice = količina rublja/tjedan 

broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 

Primjeri proračuna 

1 Hotel sa 80 kreveta, popunjenost 60% = 48 kreveta 

4 izmjene posteljine /tjedan, dnevna izmjena ručnika = oko 12 kg/krevet 

48 kreveta po 12 kg rublja = 576 kg/tjedan 

Stolno i kuhinjsko rublje oko 74 kg/tjedan 

650 kg/tjedan 

Potrebni kapacitet = = 18,6 kg/jedno pranje 

2. Hotel sa 150 kreveta, popunjenost 60% = 90 kreveta 

Dnevna izmjena posteljine i ručnika = 20 kg/krevet, 

90 kreveta po 20 kg 

Stolno i kuhinjsko rublje oko 

= 1800 kg/tjedan 

200 kg/tjedan 

2000 kg/tjedan 

Potrebni kapacitet = 

= 57,1 kg/jedno pranje 

2000 k 9 

3x7 

Starački dom i dom za njegu: 50 mjesta za zdrave, 70 mjesta za bolesne 

70 mjesta za bolesne po 12 kg rublja = 840 kg/tjedan (sumnja na infekcije) 


840 k 9 

5x5 


50 mjesta za zdrave po 3 kg rublja = 150 kg/tjedan 

stolno i kuhinjsko rublje 

100 kg/tjedan 

(nije sumnjivo na infekciju) 

250 kg 


3x6 

Stambena zgrada sa 90 stanara 

oko 3 kg rublja po osobi i tjednu 

250 kg/tjedan 


Potrebni kapacitet= 

količina rublja/tjedan 

broj dana za pranje/tjedan x broj pranja/dan 

90 osoba x 3 kg = 270 kg: (6 dana x 5 pranja) 

= 9,0 kg/jedno pranje: 5 kg/jedna perilica rublja = 1,8 perilica 

Potrebne su 1,8 = 2 perilice. 

Studentski dom 226 stambenih jedinica (SJ), 1 jedinica = 1 stanovnik 

Iznalaženje potrebnog kapaciteta: 

U kućanstvu s jednom osobom najmanje se jednom tjedno, tj. 4 pranja 

mjesečno za 1 SJ. 

226 SJ x 4 pranja(SJ = 904 pranja/mjesec 1 100% 

Prema iskustvu, za studentski se dom može pretpostaviti popunjenost od 

60%. 60% od 904 = 524 pranja/mjesec : 30 dana = 18 pranja/dan. 

Potrebni broj perilica: studenti zbog prisustvovanja nastavi imaju na raspolaganju 

samo određeno vrijeme u danu; to vrijeme može se pretpostaviti 

da je između 16 i 20 sati (= 4 sata). 

Za odvijanje programa pranja i punjenje te za pražnjenje perilice mora se 

računati na približno 1 sat. Potreba: i 18 pranja: 4 sata = 4,5 do 5 perilica. 

Potrebno je dakle 5 perilica i dva stroja za sušenje.

V _ 

© 

© 

© Mala perionica za hotel 

U dvije odvojene prostorije 

2£ Pranje 

Pranje 

Ti 

-a M 

a 

•rl r I 

©r 

K = Blagajna 

Korito I pokretno postolje 

K| 

Glačanje T 

JL 

© Pranje i centrifugiranje 

© Sušenje 

© Glačanje 

©Vozno postolje 

© Korito za rublje 

© Stol za odlaganje 

1 Blok za glačanje 

J pokretan) 

® + ® Pranje 

© Sušenje 

® Glačanje 

(D + © Razvrstavanje 

® + © Glačanje 

© Odlaganje 

® Skladištenje © 

© + © Pranje 

® + ® Sušenje 

© Glačanje 

© + © Razvrstavanje 

© Glačanje 

® + ® Glačanje + odlaganje 

® Šivanje 

® + @ Skladištenje 

_>0D + ® 

T ® 

Sušenje K.-' 

®_J KfflDhZMT 

1-1.20—t- -4,00 

(4) Perionica - samoposluga 

© Perilice s jednim vratima u 

dezinfekcijskoj kabini 

PRAONICA RUBLJA - UREĐAJI ZA PRANJE 

-> CD 

Praonice rublja u bolnicama treba podijeliti na čistu i nečistu stranu, 

svaku sa svojim prilazom -»©-©-©. Podovi, zidovi i vanjske 

površine ugrađene opreme i strojeva na nečistoj strani moraju se 

moći prati i dezinficirati. 

Prolazi za osoblje između čiste i nečiste strane praonice moraju se 

urediti za obaveznu dezinfekciju ruku i u njima osigurati prostor za 

zaštitnu odjeću. 

Vrata tog "filtra" za osoblje moraju se naizmjenično zaključavati, 

tako da se istodobno mogu otvoriti samo jedna vrata -»©. 

Muško rublje 

Težina 

9 

Košulja 170 

Potkošulja laka 

teška 

Gaće kratke 

duge 

100 

150 

75 

180 

Pidžama 450 

Maramica 20 

čarape (par) 70 

Žensko rublje 

Bluza 140 

Garnitura 140 

Podsuknja 75 

Pidžama 350 

Noćna košulja 170 

Maramica 10 

Pregača 170 

Radna haljina 130 

Dječje rublje (malo dijete) 

Odijelce 110 

Garnitura 80 

Kaputić, pulover 75 

Hlačice 25 

Maramica 15 

Čarape 70 

Čarape s gaćicama 100 

© Prosječne težine komada rublja 

Pranje s razdvojenim prostorijama 

za čisto i nečisto ® 

© Pranje 

© Postolje 

© Pranje 

© Sušenje 

© Glačanje 

© Sredst. za pranje 

© Pokret, postolje 

© Korito za rublje 

© Blok za glačanje 

® Stol za odlaganje 

© Stol za odlaganje 

@ Stol za glačanje 

Pokretni regal 

|Q) Šivaći stroj 

izdv. prost, za osoblje 

© Razdjelni zid | @CE> 

Perionica u domu za starije osobe 

Rublje za kupaonicu 

Težina 

g 

Ogrtač za kupanje 900 

Ručnik za kupanje 100 x 200 800 

Prostirka za plažu 67 x 140 400 

Ručnik 50x100 200 

Kupaće gaće 100 

Kupaći kostim 1-djelni 260 

2-djeini 200 

Posteljina 

Navlaka 160 x 200 850 

Plahta 150x250 670 

Preklopna navlaka 140 x 230 600 

Jastučnica 80 x 80 200 

Stolno i kuhinjsko rublje 

Stolnjak 125 x 160 370 

Veliki stolnjak 125 x 400 1000 

Salveta 70 x 70 80 

Ručnik 40 x 60 100 

Krpa za suđe 60 x 60 100 

Radna odjeća 

Radno odijelo 1200 

Overall 800 

Pregača 200 

Muški radni ogrtač 500 

Ženski radni ogrtač 400 

265

© Ugaoni balkoni 

© Zajednički balkoni s pregradama 

od pogleda (zaštita od vjetra) 

(5) Uvučeni balkon (lođa) 

© Slobodni balkoni sa zaklonom od 

pogleda (ujedno zaštita od vjetra) 

© Zajednički balkoni odvojeni ostavama 

za balkonski namještaj 

© Smaknuti balkoni 

Zrak M 

• struji I 

H ä 7,5 cm 

® v a z g ^ ^ e ^ n S ^ Š ® Vanjante ograda 

(9) Sklopiva ležaljka 

266 

® 

• • • 

W 

Stol i stolice 

• 

• 

BALKONI 

Vrijednost je stanovanja veća ako postoje balkoni i otvoreni prostori. 

Prošireno je područje rada i omogućen jednostavni nadzor nad 

dječjim igralištem. 

Služe za odmor, ležanje, spavanje, čitanje, jelo. Funkcionalnoj dubini 

treba dodati prostor za posude s cvijećem -»(§) 

Ugaoni balkoni nude zaštitu od pogleda i vjetra, i ugodniji su od slobodnih 

balkona -»©. 

Zbog toga treba za slobodne balkone predvidjeti zaštitu od vjetra 

-»(2). Zajednički balkoni (u zgradama za iznajmljivanje) trebaju imati 

pregrade koje štite od pogleda i vjetra —>(3), Još je bolje da su 

razdvojeni izvedbom ostava za balkonski namještaj, suncobrane i 

si. 

Lođe su u južnim krajevima opravdane, a u njemačkom klimatskom 

području nisu prikladne. Osunčane su samo kratko i susjednim prostorijama 

stvaraju odviše vanjskih zidnih površina, što izaziva 

hlađenje -»(5). pomaknuti balkoni u pogledu mogu učiniti izgled fasade 

rahlijim, ali se teško zaštititi od pogleda, lošega vremena i sunca 

->(D. Suprotno tome, tlocrtno pomaknuti balkoni daju izvrsnu 

zaštitu od pogleda i vjetra ->(j). 

Pri projektiranju treba obratiti pažnju na sljedeće zahtjeve: 

dobra orijentacija prema suncu i pogledu; ispravan položaj u odnosu 

prema susjednom stanu i kući; prostorni odnos prema stambenim, 

radnim ili spavaćim sobama s kojima graniči; dovoljne dimenzije, 

zaštita od pogleda, buke i klimatskih utjecaja (vjetar, kiša, jako 

sunce). 

Za ogradu balkona prikladno je neprozirno staklo, sintetični materijali, 

drvo na nosivoj konstrukciji, a najbolji su laki čelični profili ili cijevi 

s dobrim usidrenjem u zidove. Rešetkasta ograda od vertikalnih 

čeličnih šipki (preko horizontalnih se djeca mogu penjati!) nije pogodna 

jer ne pruža zaštitu od vjetra i pogleda, pa ju stanari najčešće 

sami nekontrolirano oblažu raznim materijalom. 

Ako je ostavljen prostor između betonske ploče i ograde, javlja se 

propuh -»(§), Dobro je ploču ograde izvana spustiti do ispod donjega 

ruba balkonske ploče ili izvesti masivnu ogradu. Masivna ograda 

ne smije biti visoka da se ne stvori dojam korita, već treba iznad 

nje na propisanoj visini (= 900 mm), postaviti horizontalnu čeličnu 

cijev ili posude s cvijećem ->(§). 

/ o o 

/ o 

_ao_ 

I^R) Dječji krevet i dječja kolica 

I — 

li — 

I li J • o 

B I • p 

o 

OJ 

A = 7,0 m 2 balkon za 3-4 osobe 

B = g,0 m 2 za 5-6 osoba 

a 

Balkon s ostavom za balkonski 

namještaj 

• 

| | I • s 

A •SSsSsi— • 

A = 6,0 m 2 balkon za 1-2 osobe 

B = 10 m 2 za 3-4 osobe 

—

(T) Visoki rubnjak (?) Skošeni rubnjak (3) Zaobljeni rubnjak 

(4) Rubnjak za travnjake 

Visina Širina Duljina Komada 

cm cm cm po m^ 

6 11,25 22,5 39 

8 11,25 22,5 39 

10 11,25 22,5 39 

© Profilirani blokovi 



6 10 10;20 48;96 

8 10 10;20 48;96 

(8) Sistemsko opločenje 

© Opločenje okruglim 

blokovima 

Visina 

cm 

Širina 

cm 

\ZZ3 l 

Osovinskirazmak 

cm 

40 9 12,5 8 

© 

Kom./ 

m2 

(5) Parkovski rubnjaci 



6 14/9 23 38 

8 14/9 23 38 

(7) Dekorativni profilirani blokovi 

visina Širina Duljina Komada 


8 7 21 68 

8 14 14:21 51;34 

® Rustikalni tarac 

Visina 

cm 

Širina 

cm 

Duljina 

cm 

10 33 16,5 18 

10 33 33 12 

Puni blokovi istih dimenzija 

® Šuplji blokovi za 

travu 

Dubina ukopavanja 

1/3 ukupne visine 

40; 60; 80; 100; 

120, 150; 180, 200 

Betonska palisada ^5) Povezana palisada 

Komada 

po m^ 

PUTOVI I ULICE 

a b c d e 

Visoki rubnjaci © 12 15 13 25 

l 50 ) 

Skošeni rubnjaci © 7 12 20 15 100 

15 18 19 13 50 

Zaobljeni rubnjaci (3) 9 15 22 15 100 

50 

Rubnjaci za travnjake © _ 8 _ 20 /100 \ 

- 

8 - 25 \ 50 ) 

Parkovski rubnjaci © - 6 - 30 100 

DIN 483 -» s. 221 

Vezano opločenje: za ulice, parkirališta, podove u halama, 

opločenje kolosijeka, stabilizacija dna i kosina vodotoka. Podnosi 

veliko prometno opterećenje zbog povezanosti ako postoji odgovarajući 

donji ustroj. Visine blokova 6, 8 i 10 cm. Dimenzije duljina/širina 

22,5/11,25; 20/10; 10/10; 12/6 itd. 

Tako je moguća prilagodba normiranim širinama u cestogradnji 

(D - 

Debljinu nosivog sloja (šljunak, drobljenac veličine zrna 0-35 mm) 

treba prilagoditi podlozi i prometnom opterećenju. Uz dobro nosivu 

podlogu, nosivi sloj 15 - 25 cm treba sabiti do stabilne čvrstoće. 

Ploče polagati u 4 cm sloj pijeska ili drobljenca 2-8 mm. Nakon vibriranja 

posteljica se sabije za 3 cm. 

Mogu se isporučiti i klinasti blokovi za zakrivljene dijelove poligonalni 

šuplji blokovi ispunjeni travom ® za gospodarske putove, 

parkirališta, vatrogasne prilaze, stabilizirane vozne trake, osiguranje 

kosina protiv erozije, prilazne putove u zaplavnim područjima. 

Trava se sije radi brzoga ozelenjivanja i stabilne vegetacije. 

Povezane i okrugle palisade od betona @ - ® služe za ograničenje 

i uokvirenje zelenih i površina pod biljnim pokrovom, izjednačenje 

visinskih razlika i osiguranje kosina. Dolaze u obzir i oblice 

impregnirane pod tlakom 

Blok 1 % Nor- 

3 

/« % Klin Klin 

mal -1 -2 

© © © © © © 

Visina 8 8 8 8 8 8 

Širina 12 12 9 6 8/11 5/13 

Duljina 18 12 12 12 12 12 

k./m2 46 69 92 139 87 92 

(16) Blokovi za cvjetnjak / beton (i7) Drvena palisada 

267

Šatori STANOVI ZA ODMOR 

0 Mali šator s apsidom 

Stambene 

prikolice 

i— Klupa 

r Stol 

J „ [Garderobni 

Noć Dan 

© Veći šator s unutrašnjim šatorom, 

2 apside i nadstrešnicom 

Ili 

(7) Stambena prikolica s 3 kreveta (5) S 5 kreveta 

U otvorenom položaju: bočni, 

prednji i stražnji dijelovi su od 

Šatorskog platna 

3,00 

Mala stambena prikolica s odjelima 

(8) za kuhanje, sjedenje, spavanje i 

prtljagu 

I ^ 1 

Dostruki krevet 

Sjedenje u krug 

Velika stambena prikolica, ležajna 

površina za 8 -9 osoba 

Brodske kabine 

Otklopni 

krevet 

268 

TT n 

1 

Površina 

za ležanje 

(q\ Perspektivni prikaz-» (5) 

Noću na mjestu stola 3 ležaja 

1,85 

Kombi za kampiranje 

VVestfalia - Joker 1 / Club - Joker 1 

dDO 

 

 

Veliki šator - kuća s visokim bočnim stranicama, unutarnjim šatorima, 

nadstrešnicom i prozorima 

2,10 

® S 4 kreveta, toaletom i kliznim 

vratima 

Visina s kotačima 2,45 m 

Mala stambena prikolica s 

nO) prostorima za kuhanje, jelo, 

stanovanje 

2,12 

© S 5 kreveta, toaletom i kliznim 

Kuhinja- 

\I 

vratima 

© Ista prikolica priređena za spa 

vanje (5 mjesta za spavanje) 

^4) Kombi za kampiranje Ti scher XL65 ^5) Kombi za kampiranje Lyding ROG2 

• • • — Ormar 

Kabina s 2 donja i jednim gornjim 

krevetom, tušAA/C © 

Dvokrevetna kabina unutra 

Dvokrevetna kabina uz vanjsku 

stranu 

2,07 

1, O Kupaonica— 

± p r r ~ X s S 

Apartman s prostorijama za 

boravak / spavanje

-2,44- 

i i.», 

///////////////////// 

Površina 3,1 m 2 

p © Dograđena vrtna kuća 

I 

2,36 

-3,26 

rt 

2 1 

! Površina 7,7 m 

I 1 

Površina 3,15 m 2 

t* (¿) Mala vrtna kuća 

(3) Vrtna kuća s prepuštenim krovom ^ (?) p^gj^m" 3 ^ 1 6 ' 10 ' 11 otvorenom (5) Brvnara sa spavanjem u tavanu 

Presjek 

KUCE ZA ODMOR 

VRTNE KUĆE 

Kuće za odmor u brdima treba smjestiti tako da budu zaštićene od 

zapadnih vjetrova, otvorene prema istoku (jutarnje sunce). Za zimske 

sportove zaštićeno od istočnjaka, otvoreno prema jugu, isto 

tako kraj vode. Konstrukcija po mogućnosti od prirodnog i organskog 

materijala tipičnog za okolno područje (prirodni kamen, drvo). 

Iz sigurnosnih razloga opremu treba povezati s konstrukcijom. 

Otvore zatvarati kapcima da se oteža provala. . 

Gornja etaža 

Prizemlje 

Spavanje 

Stube - ljestve 

I ... I 

2,15 ' 2,15 

KuhinjaJ Alat 

Stanovanje 

Konzolni prepust 5 m Arh. Konstantinidis 

tf © Drvena vikend - kuća za 4 osobe, 25 m 2 stamb. površine Arh. H. Lovvett P © Kuća za odmor u Belgiji t* © Kuća za odmor u Grčkoj 

Arh. Immich/Erdenich 

© Prizemlje ® 1 

— 

- 

i Galerija: : : : : : 

14 m 2 

= 

- 

14 m 2 

= 

- 

14 m 2 

= 

- 

i Galerija: : : : : : 

14 m 2 

- : : : 

i Galerija: : : 

= 

= 

EEE 

1 © Potkrovlje U ® Presjek (9) Pogled -> (9) 

Arh. Hagen 

^ m o i Z a 0 d m ° r U Z Gornja etaža->® U ® Vikend kuća 

fm 

Lio 

Boravak 

a 0 

iiiiiiiiiiiiiiiiiäi 

I 

i 

4,30 

Ü0DD 

c i 

:BÜD 

:0 

Cl i 

f 

Sr 

I2L Dj 

I2L Dj 

Ulaz 

Arh. Solvsten Arh. Jensen 

V ® Kuća za odmor na Bornholmu 

269

(7) Vidljiva kanatna konstrukcija 

Građenje oblom i rezanom drvenom 

građom 

Sustav u presjeku 

(4) Drvena skeletna konstrukcija (5) Sustav u tlocrtu -> (4) 

Sustav u presjeku 

© Drvena konstrukcija na stupovima ¿ToN Zaštita od prskanja vode pri duDoko 

od rezane građe v5' spuštenoj oplati 

270 

Građenje drvenim panelima 

(3) Stijene od punog drveta 

Glavni nosač 

Sekundarni nosač 

GRAĐENJE DRVENIH KUCA 

-» QP 

Najstariji način građenja drvenih kuća 

jest građenje brvnara ->0-(|) , pri 

čemu se tesane oblice ili grede polažu 

jedna na drugu, međusobno povezuju 

i učvršćuju nazubljenjem. Drvene skeletne 

konstrukcije, nazvane i kanatne 

kuće, nude brojne konstrukcijske i oblikovne 

mogućnosti ->@-@ Najrašireniji 

način građenja drvenih kuća 

jest drvena okvirna konstrukcija. Vertikalno 

opterećenje prenosi se preko 

nosivih rebara. To je najekonomičniji 

način građenja drvene kuće. Ispunjava 

sve zahtjeve glede građevinske 

fizike, kakvoće, statike i udobnosti. 

Varijanta okvirnog sustava panelno je 

građenje. Zgrada se sastavlja od zidnih 

i stropnih panela -» Za zaštitu 

fasade, najvažnije je sprije-čiti prodor 

vode u drvo. Pri projektiranju treba 

predvidjeti zadovoljavajući istak krova. 

Vanjsku oblogu izvesti tako da kišnica 

brzo otječe. Područje prskanja vode 

treba konstruirati tako da se elementi 

mogu lako izmijeniti Naj- 

manja debljina vanjske obloge iznosi 

20 mm. Širina daske ne smije biti veća 

© Čvorna točka: stup prolazi neprekinuto od 140 mm ® " ® 

Naglavnica 

/Jc\ Drvena obloaa horizontalnim /W\ Drvena obloga vertikalnim daska- 

(16) daskama VI) ma 

(9) Tesarski vez kanatne konstrukcije (l0) Gornja etaža konzolno istaknuta 

Intenzivno močena drvena oplata; Mogućnost izmjene grede balkona 

izvesti tako da se može izmijeniti © ili terase 

1 100-120 1 100-120 ,

O 

p Pf - 

a=razmak do međe 

I 

© 

© Povoljni i nepovoljni poožaji na 

Ulica istok - zapad 

Povoljni položaji kuća 

na ulicama smjera 

istok - zapad 

Povoljna orijentacija 

prostorija prema 

stranama svijeta 

Za garažu 

povoljno 

Povoljno 

R] Sjever 

Prilazni put 

ZAPAD 

Vjetrovita strana 

Duboko osunčanje 

poslije podne 

povezano sa 

zagrijavanjem i 

blještanjem ljeti -» 

s. 172 saditi drveće 

Nepovoljno 

Povoljno 

obroncima i uz cestu 

Nepovoljno 

SJEVER 

Malo sunca, hladni zimski vjetrovi, jednoliko osvjetljenje, potrebni veći 

prozori za difuzno dnevno svjetlo, manje muke s muhama 

A 

Stubište, 

hodnici, ostave 

Prostor za sušenje (na 

uglu zbog propuha) 

društvene prostorije 

Soba za muziciranje 

Predsoblje, dvorana 

Soba za dame 

Soba za pušenje 

Knjižnica 

Prostorija za igre 

Blagovaonica 

Dječja soba 

Soba za boravak 

Zimski vrt, 

Terasa 

pav. soba intelektualca 

bolesničke sobe 

oba za goste 

Mjesto za doručak 

Najpovolji liji 

polo; 

Operacijska dvorana 

Staje 

HladnjaCa 

WC 

Perionica rublja 

Zalihe 

Vinski podrum 

Smočnica 

Tamna komora 

Kotlovnica 

Garaža 

Ulaz 

Soba za glačanje 

Garderoba 

Gospodarske 

Atelje 

prostorije 

Kuhinja A Prostorije za umi- 

Pripremanje * \ vanje i tuširanje 

Pranje \zanatlija i osoblja 

posuđa 

Mjesto u 

^j^ni 

ISTOK 

Duboko osunčanje 

Ured i radionica, 

Prostorije za osoblje 

Spavaća soba 7anatlije 

Garderoba, sunčalište 

Prostori za sport, 

Kupaonica 

ujutro, ugodno 

grijanje ljeti, najveće 

hlađenje zimi -> 

s. 172 

Jezero ili rijeka 

JUG 

Najvrijednija strana kuće, strme zrake sunca ljeti, duboko osunčanje zimi, 

za zaštitu od sunca markize, veliki prepust krova 

—> s. 177 

Pogodni predjeli za stanovanje 

Pogodni predjeli za stambenu izgradnju uglavnom su na zapadu i 

jugu naših gradova, jer vjetar najčešće puše s juga do zapada, 

odnosno jugozapada, donosi svježi zrak iz pokrajine a odnosi dim i 

gradski smog prema sjeveru i istoku. Ti bi krajevi dakle bili neprikladni 

za stanovanje, već su prihvatljivi za industriju. U brdovitim 

predjelima ili uz jezera mogu okolnosti biti obrnute, jer sunčane 

južne i istočne padine na sjeveru i zapadu nekog grada koji je u kotlini 

upravo su tražena zemljišta za obiteljske kuće. 

Zemljišta na padinama brda 

Zemljišta ispod brdskih cesta naročito su pogodna. Može se dovesti 

neposredno do kuće, garaža može biti uz kuću, brdske vode prihvaća 

sustav odvodnje ceste. Vrt leži mirno, orijentiran prema 

sunčanoj strani i dolini, okružen drugim vrtovima -»(?). Ako je kuća 

iznad ceste, nedostaje sunčana padina za vrt pred kućom. Iza kuće 

najčešće su potrebni potporni zidovi za zaštitu od odrona i betonirani 

jarci za prihvat brdskih voda. 

Zemljište uz vodu 

Pokraj rijeka i jezera ne gradi se suviše blizu vode zbog komaraca 

i magle; bolje je graditi neposredno ispod ceste s orijentacijom prema 

jezeru i vrtom između kuće i jezera -»(7). 

Položaj prema ulici 

Pri otvorenoj izgradnji (pojedinačne kuće s ogradnim zidovima na 

međama), zemljište je na južnoj strani ulice najpogodnije, jer su tada 

sve nusprostorije i ulaz okrenuti prema sjeveru i s dobrim pogledom 

prema ulici -»©. Sve stambene i spavaće sobe nalaze se tako na 

suprotnoj strani od ulice, mirno je oko njih i osunčane su (istok - jug 

- zapad), s izlazom i pogledom prema vrtu ->(T)- Najčešće su 

zemljišta uska i duboka kako bi ulična strana bila što kraća, tako da 

lijevo i desno od zgrade ostaje samo zakonom propisani razmak do 

međe. Ako je zemljište šire, treba višak iskoristiti na zaštićenoj 

sunčanoj strani projektiranjem velikih prozora, terasa i balkona 

->Q i (2). Ako zemljište leži na sjevernoj strani ulice, treba zgradu 

Soba za gospodu 

Radna soba 

Stambena kuhinja 

Stan od jedne 

prostorije 

t:î y 

POLOŽAJ KUCE 

¡ !\ 

~i—r 

/ \ 

/ \ 

m 

© 

ft 

Građevni 

pravac 

Jugoistočna 

terasa 

Što veći 

razmak a 

a z\ _Sjeve[_ 

Povoljni 

položaji kuća 

na ulicama 

smjera sjever - 

jug. Posebno 

je povoljna 

istočna strana 

ulice 

\ SI 

ÍÑ / Dobro \ 

Vrlo dobro • T3" 

© Povoljni položaji kuća na različito 

orijentiranim ulicama 

smjestiti što dalje od ulice, usprkos povećanim troškovima prilaznog 

puta, kako bi se stvorio osunčani vrt ispred kuće ->(T). Takva su 

zemljišta pogodna za zgrade koje gledano s ulice reprezentativno 

izgledaju. Kad je zemljište uz ulicu u smjeru sjever - jug -»(2), bolji 

je položaj na istočnoj strani jer su stambene prostorije i vrt na is- 

točnoj strani zaštićene od vjetra i nikakve susjedne zgrade ne zak- 

lanjaju nisko istočno sunce, što je slučaj kod izgradnje uz ulicu istok 

- zapad -»(2) i (§). Da bi se zimi moglo koristiti nisko južno sunce, 

mora se zgrada locirati sasvim na sjeveru zemljišta, s terasom od 

istoka do juga. Na zemljištima na zapadnoj strani treba kuće ako je 

moguće međusobno pomaknuti, kako bi svi imali sunce s juga i slo- 

bodan pogled s terase ->(2), po mogućnosti smjestiti kuću uz 

stražnju među ->(T). To su pogodni položaji kad su ulice različito 

usmjerene -»(§). 

Osiguranje od zagađivanja, slobodan pogled 

Prednost treba dati zemljištima oko kojih su susjedna zemljišta izgrađena 

na južnoj strani. U tom slučaju se položaj i tlocrt mogu tome 

prilagoditi tako da se sunce ne može kasnije zakloniti. 

Položaj prostorija 

Sve stambene prostorije i spavaće sobe po mogućnosti treba 

okrenuti prema vrtu i sunčanoj strani, a gospodarske prostorije pre- 

ma ulici -»(3). Prostorije trebaju biti osunčane (osim iznimaka) u vri- 

jeme kad se najviše koriste -»s. 175. Uz pomoć sunčevih tablica -» 

s. 175 može se točno ustanoviti kako će Sunce nekog određenog 

sata i godišnjeg doba osvijetliti sobu, pa čak i mjesto u sobi, odnos- 

no kako treba zgradu orijentirati prema stranama svijeta ili ju 

odmaknuti od susjednih građevina, stabala i si. 

Treba paziti na prevladavajući smjer vjetra. Općenito u Njemačkoj 

nepovoljna strana vjetra i atmosferilija: zapad do jugozapad; povol- 

jan položaj stana: jug do jugoistok. Zimi hladni vjetrovi sa sjevera do 

sjeveroistoka -» @. 

271

Tipovi zgrada s 

pripadnim 

parcelama 

Slobodnostojeća 

jednoobiteljska 

zgrada 

S D 

Dvojna zgrada 

01 

Kuća u nizu, kuća 

s vrtom 

1 Minimalna širina fronte m 13,5 1 

o Minimalna dubina parcele m 

poželjna dubina 

3 Minimalna veličina parcele m 2 

a Dostatna površina za garažu ili m 2 

parkirno mjesto 

5 

Površina parcele m2 

= neto površina za izgradnju (4 + 5) 

5 Uobičajeni broj punih etaža 

7 Prosječna bruto površina etaža/kuće m 2 

0 Odnos izgrađene površine prema površini 

0 parcele (GFZ) za proračun 

n 

Maksimalni dopušteni GFZ" 

Maksimalni dopušteni GRZ" 

22 

(25) 

440 

(500) 

440 

(500) 

20 

(25) 

400 

(500) 

400 

(500) 

20 

(25) 

300 

(375) 

300 

(375) 

20 

(25) 

260 

(325) 

260 

(325) 

18,5 

(25) 

GRADNJA STANOVA 

— 

T , 

I — . 

0 

Ali •I * 

•i .- 

tc I 

15 

(13,5)- 5,5 I 7,5 

17,5 

(20) 

250 262 

1 (236) 

(338) I (300) 

(30) 

250 | 262 

I (266) 

(338) (330) 

24 

(26) 

I 

1 | 11/2 1 1/2 | 2 (1)-2 j 1 2 

150 | 160 150 I 160 150 | 150 

0,34 I 0,4 

(0,3) i (0,32) 

0,5 

0,4 

0,5 ^ 0,62 

(0,4) | (0,5) 

0.5 | 0,8 

0,4 

0,6 I 0,57 

(0,45) | (0,45) 

(0,5)—0,8 I 0,6 

0,4 | 0,6 

130 

(143) 

160 

(173) 

165 , 188 

I I 

130 | 130 | 150 

0,8 

I 

i 0,78 

I 

i 0,79 

(0,75) | 

0,8 

I 

i 

10 Prosječni broj stanara EW/WE 3,5 3,5 3,5 3,5 

Neto gutoća naseljenosti WE/ha maksimalno 

Dopušteno variranje 

Neto gustoća naseljenosti EW/ha maksimalno 

' D"opušteno variranje — 

_ Prosječno WE/ha 

" Bruto gustoća naseljenosti"" 

Q Pregled gustoće naseljenosti kod jednoobiteljskih stambenih zgrada 

Buka, prljavština, 

zasjenjenje, okolina 

(2) Odnos stambene zgrade i njene okoline 

Pogled 

C 

zasjenjenje 

Širina, skučenost 

Oblik parcele . Susjed, 

Pretežno 

korištenje prostorija 

Prostorija za boravak 

Blagovaonica / 

mjesto za blagovanje 

Dječja soba 

Spavaća soba 

© 

Pretežno vrijeme 

boravka, 

poželjno osunčanje 

Od podneva do večeri 

Od jutra do večeri 

Od podneva do večeri 

Noću 

Poželjno jutarnje sunce 

Dijagram: orijentacija stambenih prostorija 

h h b 

(5) Orijentacija stambenih prostorija 

^g) Dijagram Sunčevog ozračivanja kroz 

godišnja doba 

Hi 

Uklapanje kuće u urbanističko tkivo i krajolik. Lokalna specifična obilježja urbanističke situacije, susjednih zgrada, ulica, trgova ili krajolika 

zahtijevaju - u prvom redu oblikovno - prilagodljivo i s okolinom usklađeno projektiranje kuće. 

(?) U seoskom okruženju U naselju 

Prilagodljivost oblika zgrade u oblik krajolika 

Krov na 2 vode Strm krov 

(?) Ravničarski krajolik 

(9) Valoviti teren, položaji na kosini 

Nepovoljno 

Strm nagib terena 

A , 

Krov na četiri vode Krov s lomom sljemena 

(6) U "gradskoj" situaciji 

Povoljno 

0 

Ravni krovovi 

GRAĐENJE STANOVA 

-> W 

Određivanje položaja zgrada na 

situacijskom planu, mogućnost 

otvaranja gradilišta, te međusobni 

odnosi stvaraju preduvjete za 

približno jednoliko osunčanje tijekom 

dana. 

Dužnost je arhitektonskog projekta 

da organizacijom tlocrta 

postigne poželjno osunčanje pojedinih 

skupina prostorija. 

A-100° Sunce najkraćeg dana u zimi 

B -200° Sunce od početka proljeća do 

kraja jeseni 

C-300" Sunce najdužeg dana u ljetu 

(7) U slobodnom krajoliku 

s 4- 

273

Oblici zgrada tipični za pojedina područja 

0 Dvojna kuća 

1 1/2 SD I SD 

ISD 

1 1/2 FD 

(2) Kuća u lančanom nizu 

(?) Atrijske kuće 

A - glavni stan 

(5) Gradske kuće 

274 

! FD 

B - stan za poslugu 

1 1/2 PD 

1 1/2 PD 

1 1/2 SD 

fvH f ? 

II FD 

I FD I FD 

II 1/2 PD 

Legenda: 

1; 1 1/2 broj etaža 

SD krov na dvije vode 

PD krov s lomom sljemena 

FD ravni krov 


0 Dvojne kuće 

-» OD 

najčešće tipizirane dimenzije 

prema jednakim ili neznatno 

promijenjenim tipovima kuća, 

katkada kao individualni projekti, 

rjeđe kao zbroj individualno 

projektiranih polovica kuća, 

otvoreno građenje, uobičajeno 

garaže ili natkrivena parkirna 

mjesta na privatnom zemljištu 

(sa strane prema međi). 

(2) Kuće u lančanom nizu . 

najčešće kao jedinstvena koncepcija 

projekta (tipska rješenja), 

rjeđe kao zbroj individualnih 

projekata (najčešće je potrebno 

oblikovno usklađivanje odnosno 

utvrđivanje zajedničkih osnova). 

Građenje je otvorenog (najviše 

50 m) ili zatvorenog tipa, 

moguća prihvatljiva gustoća uz 

visoku kakvoću stanovanja. 

Garaže/parkirna mjesta na privatnom 

zemljištu ili na zajedničkoj 

parceli. 

(3) Atrijske kuće 

kao individualni projekti (potrebno 

oblikovno usklađivanje odnosno 

utvrđivanje osnovnih uvjeta) 

ili tipska rješenja s jednakim ili 

neznatno promijenjenim tipovima 

kuća, otvoreno ili zatvoreno građenje, 

moguća znatna gustoća 

uz dobru kakvoću stanovanja. 

Garaže / parkirna mjesta na privatnom 

zemljištu ili zajedničkoj 

parceli. 

0 Kuće u nizu 

zajedničko građevinsko oblikovanje 

kao niz jednakih ili usklađenih 

varijanti tipova kuća, otvoreno 

ili zatvoreno građenje, moguća 

visoka gustoća uz dobru 

kakvoću stanovanja, posebno 

ekonomičan oblik kuće. Garaže / 

parkirna mjesta pretežno na zajedničkoj 

parceli. 

(5) Gradske kuće 

zajedničko građevinsko oblikovanje 

niza jednakih ili usklađenih 

varijanti tipova kuća ili niza individualno 

projektiranih kuća 

(potrebno oblikovno usklađivanje 

odnosno utvrđivanje osnovnih 

uvjeta), zatvoreno građenje, 

moguća visoka gustoća uz dobru 

kakvoću stanovanja. Garaže 

/ parkirna mjesta na privatnom 

zemljištu, na ulici ili na zajedničkoj 

parceli.

Ulica 

N 

t 

4 mifi 

© Dvojne kuće 

(2) Kuće u lančanom nizu 

© 

© Gradska kuća 

N Ulica 

TWIV!' 

Kuće u nizu 

I T I 

_L t L. 

EG 

Ali 

V FFT3" 

L_ 

Prizemlje 

l V, 

[ML 

4 

T 

I j ] 

• 1 

1 1 

I— -L J X 

| 10,00—| 

Prizemlje Kat 

-12,50- 

Prizemlje Kat 

E 

urar 

2 

li 

FD 

Presjeci 

WA 

Presjeci 

FD 

m. 

Presjeci 

Prizemlje (EG) Kat (OG) Presjeci 

Skica izgradnje 

FD 

18-22° 


->PP 

Dvojne kuće: 

široka sloboda u oblikovanju 

tlocrta i zadovoljavajuća sposobnost 

prilagođavanja glede osunčanja. 

Često jednaki ili beznačajno 

različiti tipovi kuće. Javlja se i 

kao individualni projekt, rjeđe kao 

kombinacija zasebno projektiranih 

polovica kuće. Garaže ili 

parkirna mjesta često su sa strane 

prema međi. Minimalna veličina 

jedne parcele 375 m 2 .-»(T) 

Kuće u lančanom nizu: 

Kolektivno oblikovana izgradnja, 

jedinstvena koncepcija tlocrta 

i arhitektonskog oblikovanja. 

Zadovoljavajuća mogućnost prilagođavanja 

uvjetima osunčanja. 

Preporučljiv način građenja 

jer je moguća povoljna gustoća 

uz visoku kakvoću stanovanja. 

Moguće je otvaranje građevinskog 

zemljišta uz uštedu prostora 

i troškova. Minimalna veličina 

parcele 225 m 2 -»(2). 

Atrijske kuće: 

Moguće kao zbroj individualnih 

projekata ili kao kolektivno 

građevinsko oblikovanje. Slobodno 

oblikovanje tlocrta. Zahtijeva 

se jedinstveno oblikovanje 

krovova, izbor materijala, 

rješenje detalja i izbor boja. 

Visoka gustoća uz dobru 

kakvoću stanovanja. Minimalna 

veličina parcele 270 m 2 /kuća. 

garaže/parkirna mjesta na privatnom 

zemljištu ili zajedničkoj 

parceli -»(3). 

Kuće u nizu: 

Jedinstveno oblikovanje tlocrta i 

izgradnje. Prilagodljivost glede 

osunčanja ograničena (rješenja 

tlocrta moraju biti usmjerena 

prema povoljnom osunčanju). 

Kuća u nizu je, uz dobru kakvoću 

stanovanja, najekonomičniji 

oblik kuće s vrtom -»©. 

Gradska kuća: 

Zajednički građevinski oblik kao 

nizanje jednakih ili usklađenih 

varijanti tipova kuća ~> 

(I). 

p ros. za boravak 

fc.V.V.^ 1 2 3 6 Glavna 

iffl^ spavanje 

W M Nusprostorije < 3 " 

275

Potkrovlje 

-v i 11^ u Prizemlje M __ 

KXj Skupina kuća u nizu sa smaknutim razinama Arh. H. Leonhardt i E. Schirmer / (2) Kuća u nizu sa stanom za poslugu u potkrovlju 

__ Prizemlje varijanta 

(3) Kuće u nizu različitih dubina izgrađenosti 

(¿) Kuće u nizu. Sve instalacije u jednom oknu 

276 

Varijanta 

Arh. K. i B. VVoicke V (J) Rješenje kuće na kraju niza -> (§) 

U Balkoni] 

Kat 1 t 

Kuća u nizu s poprečnim stubištem V>® 

STAMBENE ZGRADE U NIZU 

Potkrovlje / stan za poslugu 

Arh. Kulka 

Kuća u nizu 1. kat i stube za stan za 

poslugu u potkrovlju 

Arh. Kulka/Neufert 

Potkrovlje 

^ Kuće u nizu s povoljnim osvjetljenjem i osunčanjem Arh. Disch 

Podrumska etaža Potkrovlje sa stanom za poslugu 

Arh. Hermann t^ (§) Podrum i potkrovlje -> (f)

Prizemlje 

^^^ Smočnica ^ 

/ CD Dvojna stambena zgrada s ugaonom terasom 

Prizemlje 

t^ (2) Dvojna stambena zgrada sa smaknutim razinama 

Prizemlje Kat 

V (¿) Dvojna stambena zgrada s kvadratičnim tlocrtom Arh. L. Neff 

Rad. 

Gospodarsfl 

prostorija m 

p (6) 

' Prizemlje 

^ ena zgradi 

podijeljena dijagonalno 

vo i na starr| bena zgrada 

Prizemlje 

T " [Kat 

DVOJNE STAMBENE ZGRADE 

V © Kat -> (§) 

t* (8) Dv °j na st amb ena zgrada s ulazom jL /g\ Dvojna stambena zgrada s ulazom 

' spriieda * V—' sa strane 

Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s dvije terase 

Dvojna stambena zgrada u obliku slova L s atrijem 

Arh. R. Probst t^ (ij) Dvojna stambena zgrada, suteren (l2) Prizemlje 

277

u ® Prizemlje -» © V® 

Arh. Kuhn, Boskamp i partneri, 

f- Kuća s vrtnim dvorištem i direktno 

* dostupnom slobodnom površinom v2/ 

Spavanje 

Arh. Latty i Tucker 

Kuća s vrtnim i gospodarskim 

dvorištem 

Boravak 

r= 

— - nr 

Spav. 

K 

Podrumska etaža Prizemlje, 

180 m 2 stamb. površine 

Arh. A. Hennig ^ © Arh. Schwingen i Wermuth 

TT 

Trti 

| Vit 

Kupaonica Natkriveni hodnik 

Prizemlje s vrtnim dvorištem u 

predsoblju U® Stambena zgrada s atrijem u Kaliforniji 

Kat 

Spavanje 

t l r 

Op "p *-« t nP 

U Jelo 

itiinjalli 

""jpiliitf—if -1 

i 1 Boravak u Rad Q 

\ !! 

n - 

4 - — - 1 - 

i i 

i Terasa i 

r 

¡1 

STAMBENE ZGRADE 

I* © Prizemlje -> V © Presjek V® Presjek Arh. Tissi u. Potz 

Đ ôOQ 

Spavaća 

Kiipi-MP soba 

ffB^ — 

t^ © Prizemlje -> U® Kat t * ® Potkrovlje t* Presjek Arh. Heckrott 

279

P © Prizemlje-» © - ® V>® Kat pr © Presjek -» ® - @ Arh.. Hellwig 

V® Prizemlje -> 

_QX| 

Radna soba I 

L r - f i 

Grijanje 

PL TTfT 

Radij 2 

f l 

Podrumska etaža 

V @ Prizemlje 

280 

Balkon 

U® Kat U © Presjek -» ©•- © 

M 


SA ZIMSKIM VRTOVIMA 

Zimski vrtovi nisu jednostavno 

staklene dogradnje, nego sustav 

koji treba tehnički definirati. To je 

u vezi s različitim oblicima korištenja, 

temeljem kojih se 

određuju stakleni elementi, ventilacija 

i zasjenjenje, ako se želi da 

sustav djeluje na zadovoljavajući 

način. Zimski vrt je prijelazno područje 

između vanjske klime i 

stambenog prostora. Staklenici 

djeluju kao sunčani kolektori. U 

najpovoljnijem slučaju može 

ušteda energije iznositi oko 25% 

ukupne potrebe. Važnija je korist 

u tome što zimski vrt povećava 

kakvoću stanovanja. Za ugodnost 

boravka u kući i radi uštede 

energije preporučuje se ugraditi 

staklena vrata na prilazu u zimski 

vrt, kako bi se oba područja 

mogla termo-tehnički razdvojiti 

-» 0 ~ © 

© Prizemlje -» ® ® Kat-*®-® ®) Presjek ® - ® Arh.. B. Cramer 

Arh.. Gundogan


Arh. Luckmann 

Prizemlje sa stanom za poslugu (j)~(Q) Arh. B. Rosevvich t^ (16) Stanovanje bez barijera Arh. M. + K. Simons 

281

K 

Prizemlje 

J\ Stambena zgrada kvadratičnog 4- 

r Arh. Brixel (7) Uzdužni presjek -> (§)-( 

V tlocrta 

Potkrovlje -> ® V (8) Etaža na padini 

Prizemlje 

Stambena zgrada na padini Kat (9) Prizemlje 

(12) Prizemlje 

1 Garaža 

2 Terasa 

3 Ulaz 

4 Blagovanje 

5 Boravak 

6 Radna soba 

7 Kaljeva peć 

8 Dijete 

9 Dijete 

10 Roditelji 

11 Kupaonica 

t*® 

12 

• 


OBLIK KVADRATA, KOCKE I ŠATORA 

1 8 r 10 

BSjnC w r 

K 7 B i 

j 

L ]• 

1 1 

rrs „ 

d ; 

— 

• 

1 

1 vV | 

| 1 I L-r 1 1—i 

I I 

n °° 

l ! 

2 

c 

• • 

13 

Terasa 

II \ 

Drvena stambena zgrada u obliku šatora 

•D r 

U 

-J - 

7 Dječja soba 

8 Gosp. prostorija 

9 Hobi 

10 Zalihe 

11 Grijanje 

12 Garaža 

13 Terasa 

14 Terasa/jelo 

15 Atelijer 

1 Predsoblje 

2 Boravak 

3 Kuhinja / bar za jelo 


5 Kupaonica 

6 Spavaća soba 

10) Poprečni presjek -> (f)-® Arh. J. Romberger 

^ (13) Potkrovlje ^ (14) Poprečni presjek Arh. Lederer

f/ (T) Prizemlje Kemi kuća 

2 Ulaz 

Jk (3) Prizemlje V® Gruber: drvena kuća 

t>© Prizemlje U® 

1 Ventilacija Kupaonice 

2 Odzračivanje kroz prozore 9 Kotao za grijanje 

3 Ventilator za prazni 

10 Dovod zraka 

prostor ispod poda 

11 Odvod zraka od kotla 

4 Prazni prostor 

do prizemlja. Prilaz 

5 Vent. kanal kotla 

za čišćenje. 

6 Kanal za odvod zraka 

12 Odvod zraka iz kup i VVC-a 

7 Dovod zraka za kotao 13 Solidni kotao za grijanje 

Prizemlje Artv. Baker-Brown + McKay 

8 Dovod zraka za kuhinje 14 Dovod zraka prema 

otvorenom prostoru 

© Shema energetskog sustava (§) 

DRVENE KUCE 

EKOLOŠKO GRAĐENJE 

Brvnara je prototip prirodnog, izvornog, 

zdravog stanovanja. Taj način 

građenja odgovara ekološkim, biološkim 

i, ne zanemarivo, ekonomskim 

potrebama mnogih naručitelja. 

Upotrebljava se izabrana masivna 

drvena građa i prirodni izolacijski 

materijali kao što su pamuk, ovčja 

vuna i pluto. Prirodni proizvodi poput 

glinenog crijepa i biljne boje daju visoki 

standard kakvoće. Garaže, 

nadstrešnice za vozilo i vrtne kućice 

isporučuju se u skladu s kućom 

-> (7)- (§). Za gradnju brvnare najčešće 

se upotrebljavaju vrste drveta 

koje sporo rastu na hladnom sjeveru. 

Široki prepusti krova štite fasade; 

uobičajena je neograničena 

trajnost i niski troškovi održavanja. 

Tako neke vrste ariša sadrže kiselinu 

koja prirodno štiti drvo, pa je impregnacija 

suvišna. Drvena se kuća 

može zagrijati uz uštedu goriva. Isporučitelji 

nude različite sastave 

vanjskih stijenki. Dvostruka stijena 

sastoji se od dviju greda jednakih 

presjeka s izolacijom između njih. 

Jednoslojna stijenka daje poslovičnu 

izvornost atmosfere u kući (kuća 

od prirodnog drva). Investitor može 

birati između rustikalnih oblica ili 

pravokutno otesanih greda. 

Mnoge drvene kuće mogu se projektirati 

prema željama naručitelja. 

Interijer se najčešće može slobodno 

oblikovati. Izbor vrste drveta (bor, 

smreka, cedar) također se prepušta 

naručitelju. Mnogi izvođači, uz stručno 

vodstvo majstora, nude da i sam 

naručitelj sudjeluje u građenju, 

počevši od grubih radova na postavljanju 

konstrukcije do dovršenja zgrade. 

13 Svježi zrak za kuću 

16 Autom, zaklopac za 

izbjegavanje pregrijavanja 

17 Dobivena solama energija 

za predgrijavanje zimskog vita 

18 Zimski vrt 

19 Dovod zraka iz praznog 

prostora u zimski vit 

20 Pod akumulira toplinu koja nastaje 

uslijed topline vanjskog zraka i 

pradgrijava zrak koji se uvodi 

u zimski vrt 

283

t* © Prizemlje (D - @ 

^ (5) Poprečni presjek 

U ® Prizemlje -> (§) - (?) 

k® 

I? (?) Prizemlje 

284 

Ulaz -H 


(?) Pogled s juga i pregled kroz bazen Arh.. P Neufert 

t"© Podrumska etaža 

t^ ® Uzdužni presjek Arh.. F Kuhnis 

® Suteren (o) Arh. L. Neff

^ © Prizemlje - kuća na padini \2) V ® Suteren © 

t^ (5) Prizemlje - kuća uz kamenolom -* (?) — (5) 

• o. 

v © Potkrovlje ® - © 

V® 

Prizemlje 

bpavaca 

soba \ ^ 

0 

0 

1 

i 

a 

1 1« 

rl 

V ® Suteren © 

P ® Poprečni presjek © - © 


NA PADINI 

Arh . L. Neff 

u ® Podrum @ Arh.. v.d.Valentyn 

285 

đgmmamammmmmm. I

Kolni prilaz ^ ^ 

r rrr TT : 

Stambena zgrada jednog arhitekta. Atelje i gospodaarske prostorije uz pomoć- 

| /tn ni ulaz, radna soba između ateljea i dvorane za boravak. Daljnje crtaonice sa 

r sjevernim osvjetljenjem iznad kuhinje. Trakt spavaćih soba je zaštita stambenog 

vrta od vjetra i pogleda, otvoren prema istoku. Natkriveno mjesto za sjedenje 

na otvorenom dobiva sunce sa zapada. 

Arh.. autor. 

288 


VELIKE 

t^ (2) Prizemna stambena zgrada sa stanom za poslugu (vozač). Mj. 1:500 Arh. autor 

Stambena zgrada u Beverly Hillsu, California. Mj. 1:500 Arh.. R. Neutra

t " © 2. kat-* (2) 

P © Prizemlje-*®-© t* © Prizemlje-*®-© V © Prizemna kuća u SAD -* © 

t * © 1. kat -* ® 

Kuća u Kaliforniji 

Arh.. R. Kappe, Los Angeles 

2. kat-*®-® 


MEĐUNARODNI PRIMJERI 

V ® Kat-*© V © Kat-*© Arh.. R. Meier 

Perioni 

Ostava 

Ulaz 

J Arh.. L.Neff 

Podrumska etaža -* © - ® Prizemna kuća u SAD -* © 

ifflEr- 

Prizemna kuća u saveznoj državi Victoria/Australija ^ Arh.. Bilt Modem ^3) Suteren Arch.. M. Breuer 

Vrt 

iV 

289

290 


Podrum -> (9) p © Prizemlje I " ®

(1) 2-4 stana Galerija 

na etaži 

0 Blokovska izgradnja 

2-4 stana Galerija 

@na etaži 

Linijska izgradnja 

2-4 stana Galerija Unutrašnji 

na etaži hodnik 

(3) Izgradnja u diskovima 

3-4 stana Galerija Unutra 

_na etaži hodnik 

JI 

•o 

$ m o ^ 

Cb 

U 

cp 

0 

Blokovska izgradnja © 

VIŠEKATNE STAMBENE ZGRADE 

Zatvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao jedinstveni objekt ili niz pojedinačnih 

zgrada. Moguća velika gustoća. Vanjske i unutarnje prostorije 

moraju se namjenski i oblikom jasno razlikovati. 

Linijska izgradnja @ 

Otvoreni, ravninski oblik izgradnje, kao grupiranje istih ili varijantnih 

tipova kuća, ili zgrada različitih koncepcija. Između vanjskih i unutarnjih 

prostorija nema razlika ili su slabo naznačene. 

Izgradnja u diskovima © 

Zgrade poput nebodera najčešće su vrlo dugačke i visoke, bez razlikovanja 

vanjskih i unutarnjih prostorija. Oblikovanje prostorija 

može se samo naznačiti. 

Izgradnja velikih blokova © 

Proširenje i povezivanje zgrada - diskova u velike cjeline, izgradnja 

poput nebodera ili površinska izgradnja velikih dimenzija. Razlikovanje 

vanjskih i unutarnjih prostorija teško se može postići. 

"Točkasta" izgradnja © 

Izrazite značajke nebodera su da je slobodno stojeći u prostoru odnosno 

na površini; te nema mogućnosti diferenciranja prostorija. 

Kao urbane "dominante" često se povezuju s površinskim (niskim) 

strukturama zgrada. 

(§) Stambena zgrada Augsburg -» © - © 

{4) Izgradnja velikih blokova (7) Zgrade povezane hodnicima -> (T) — © 

"Točkasta" izgradnja Tlocrt etaže s četiri stana ->© 

 

1 Jelo 

2 Boravak 

3 Kupaonica/WC 

4 Roditelji 


Arh.. E.C. Miiller 

1 Jelo 

2 Boravak 

3 Spavaća s. 


5 Kuhinja 

6 Kupaonica 

Arh.. W. Iron 

291

a Etaža s dva stana sa stubištem 

K (5) unutar zgrade 

Arh.. Diener i partneri 

Etaža s dva četverosobna stana 

© Etaža s tri dvosobna stana (9) Etaža s tri stana, 2 tro- i 1 dvosobni 

® Etaža s tri dvosobna stana Etaža s tri stana Arh.. L. Neff 

Legenda: 

1. Boravak 

2. Kuhinja 

3. Spavaća soba 

4. Hodnik 

5. Kupaonica 

6. Dječja soba 

7. Ostava 

8. Balkon 

9. Jelo 

10. Predsoblje 

11. Ulaz 

12. Roditelji 

(© Etaža sa četiri stana, 2 dvosobna i 2 četverosobna (13) Etaža sa četiri stana Arch.. Peichl (14) 

292 

Etaža sa četiri stana 

Arh.. Neufert/Mittmann/Graf

SOCIJALNI STANOVI 

ZA IZNAJMLJIVANJE 

Zgrade za više obitelji, s obzirom na 

oblik tlocrta, broj stanova najednom 

stubištu i katu te s obzirom na način 

korištenja interijera, treba oblikovati 

tako da budu pregledne i komunikativne. 

Potrebe invalida, starijih osoba, 

samaca, žena i djece treba prihvatiti 

s razumijevanjem. U prizemlju 

treba projektirati stanove bez zapreka 

(DIN 18025). Treba držati veličine 

stana u sljedećim granicama: 

Prema broju osoba: 

1 soba, kuhinja, nusprostorije 

> 35 m 2 < 45 m 2 

2 sobe, kuhinja, nusprostorije 

< 60 m 2 (65 m 2 ) 


< 77 m 2 (82 m 2 ) 


< 92 m 2 (98 m 2 ) 


18 m 2 , s prostorom 

za jelo > 20 m 2 Jelo i spavanje ne 

spadaju u istu prostoriju. Veličine 

stanova smiju se u iznimnim slučajevima 

povećati za 7 m 2 . To se prekoračenje 

ne preporučuje. 

Dio tlocrta / socijalna stanogradnja Arh.. Neufert/Mittmann/Graf 

293

U - 

I 

N 

1 

¡¿M 

A 

I 8-10—| 

1 Boravak 

2 Mjesto za jelo 

3 Kuhinja 

4 Spavaća soba 

5 Kupaonica 

 

T T 

to cvj 

Presjeci 

0 Tip zgrade s jednim stanom na etaži; osnovni oblik "gradske kuće" 

(?) Tip zgrade s dva stana na etaži 

I-12-15H 

>T 

(3) Tip zgrade s tri stana na etaži 

M2-15H 

(4) Tip zgrade s četiri stana na etaži 

294 

h- 12-13 H 

-r* 

4 4 

—T rgl 

PROJEKTNO RJEŠENJE ETAŽE 

Tip zgrade s jednim stanom na etaži -> 0 Rješenje sa samo jednim 

stanom po etaži nije ekonomično. Uobičajeno je ograničenje na 

4 kata ako nema dizala. Osnovni oblik gradske kuće. 

Tip zgrade s dva stana na etaži (2) ima uravnotežena obilježja 

kakvoće stanovanja i ekonomičnosti. Uz dobro rješenje osunčanja, 

moguća su raznolika rješenja tlocrta. Mogu se smjestiti stanovi istog 

ili različitog broja soba. Vertikalni promet u zgradi do 4 kata treba biti 

stubištem, za 5 ili više katova potrebno je dizalo. Za stambene 

prostorije na visini iznad 22 m od terena vrijede propisi za visoke 

zgrade. 

Tip zgrade s tri stana na etaži -> (3) nudi povoljnu kombinaciju 

kakvoće stanovanja i ekonomičnosti. Pogodan za zgrade na uglu. 

Na etaži mogu biti dvosobni, trosobni ili četverosobni stanovi. 

Tip zgrade s četiri stana na etaži (4) Uz odgovarajuće oblikovanje 

tlocrta treba biti zadovoljavajuća kombinacija kakvoće stanovanja 

i ekonomičnosti. Moguća su različita rješenja stanova po 

etažama. 

Neboderi -> (5) Raščlanjenost tlocrta određuje plastičnost cijele 

zgrade. Snažna razvedenost konture ističe vertikale, dojam vitke, 

visoke zgrade -> (f)c. 

Legenda: 

I I I boravljenja < ulaz u z 9 r adu 

• spavanja Osnovna orijentacija 

Nusprostorije Sekundarna orijentacija 

Dva stana 

0 Varijante tlocrta 

Četiri stana 

(7) Stanovanje - četiri stana Varijanta: ured / ordinacija 

V (§) Stambeni neboder 

Arh . S. Pogadel

A 

Unutrašnji hodnik 

M 

Vanjski hodnik 

K 

© Vertikalni sustavi komunikacija 

Boravak 

Spavanje f 

Gal« rija 

„Spavanje X, 

Boravak W 

Spavanje^ l / \ 

Boravak/ 

^DUIdVčđK^ 

SiJsIN Gali rija 

Spavanje 

(2) Mogućnosti prilaza iz hodnika 

D 

i 1 1 

Pr eds. 

Sistemski presjeci pojedinih mogućnosti prilaza iz hodnika (unutrašnji hodnik) 

w 

•1 oo 

n 11 

m roya pit. 22 

n 0 

1 ' 

(J) Zgrada s galerijom, stanovi sa smaknutim etažama Arh . Hirsch p* © Potkrovlje 

Stubište locirano ispred galerije. Kuhinja osvijetljena i ventilirana preko I ode. 

Arh.. Seitz 

v 

A 

GALERIJSKE STAMBENE ZGRADE 

Umjesto kroz glavni prilaz sa stubišta, u galerijskim se stambenim 

zgradama ulazi u stanove iz horizontalnih hodnika koji su jednom ili 

više vertikalnih veza povezani međusobno i s glavnim ulazom. Ako 

se hodnik nalazi u unutrašnjosti zgrade, taj se tip naziva zgradom s 

unutarnjim hodnikom ->(T). 

A. Ako je prostor za stanovanje u jednoj razini stanovi su jednostrano 

orijentirani. Zbog toga se nastoji stanove projektirati na dvije ili 

više etaža ->(3). 

Kod zgrada s vanjskim hodnikom horizontalni se ulazi u stanove 

nalaze na duljoj vanjskoj strani kuće 0. 

B. Otvoreni je hodnik u srednjoeuropskim klimatskim okolnostima 

problematičan ->©, a osim toga se uz vanjski hodnik mogu smjestiti 

samo sporedne prostorije -» (?). Znatno je povoljnije ako se 

stan nalazi u dvije ili više etaža ->©-(7). 

Apartmani i jednosobni stanovi projektiraju se samo u jednoj etaži 

-»© Rasporedom stana u više etaža mogu se odnosi funkcija vrlo 

povoljno riješiti. Ako su etaže pomaknute samo za pola visine, postoje 

izvrsni preduvjeti za funkcionalno povezivanje u sve tri dimenzije 

-»© 

Mogućnosti varijacija znatno se proširuju ako stan po cijeloj dubini 

zgrade nije jednako širok nego se preklapa sa susjednim stanom. 

Za vertikalno opsluživanje postoje stubišta, dizala i instalacijska 

okna. Razlikuju se ugrađene, dograđene i slobodno stojeće vertikalne 

komunikacije ->Q. 

Horizontalne komunikacije treba smjestiti u što manji broj etaža, jer se 

time poboljšava odnos obujma zgrade i stambene površine -»(3). 

Horizontalne komunikacije u svakoj drugoj etaži omogućuju pogodan 

smještaj velikih stanova u različite etaže, u kombinaciji s malim 

stanovima u etaži hodnika. Dobra se rješenja mogu postići naizmjeničnim 

položajem vanjskih hodnika. Zrcalno simetričnim rasporedom 

garsonijera i odgovarajućim smještajem višeetažnih stanova može 

se ograničiti broj horizontalnih komunikacija. 

Kat-» (6) 

295

(T) Zaštita od pogleda na terase 

a-x —h u h hx-H a-x 4xH 

T 

— t —l hc 

1 

a = smicanje 

ha = visina oka 

hc = visina etaže 

ht = visina korita 

x = dubina korita 

t = dubina terase 

© Djelomično uvlačenje terasa /'gN Uvlačenje kod dvo- fT") Slobodne površine kod Uvlačenje terasa kod 

u tijelo zgrade etažnih stanova razvedenih oblika tlocrta zgrada oblika slova L 

296 

1. kat terasaste kuće na ravnom terenu 

Arh.. Buddeberg 

(ha - ht) 

Presjek kroz kongresni centar -» QP i-> s. 470 + s. 471 

Projektant: E. Gisel 

TERASASTE KUCE 

Strme padine navode na građenje tera- 

sastih kuća. Kut smicanja (odnos visine 

etaže prema dubini terase) = prosječni 

nagib padine > 8° - 40° Dubina terase > 

3,20 m, najčešća orijentacija prema ju- 

gu, zaklonjeno od tuđih pogleda i sa slo- 

bodnim vidikom -»(?)- (§) Tlocrti i 

presjeci -»(§)-© Neki su gradovi 

za to donijeli posebne propise. Terasaste 

kuće nude ispred stanova slobodni pro- 

stor za odmor, rad i igru djece kao prize- 

mni stan s vrtom. Ozelenjavanje parap- 

etnih ograda podiže kakvoću stanovanja 

-> (j) -(jj) Prednosti velikih otvorenih 

terasa je da potiču izgradnju terasastih 

kuća i na ravnom terenu. Tako nastali pro- 

stori u donjim etažama koriste se za opće 

zajedničke sadržaje -> ® - Veliki 

zatvoreni prostori također potiču tera- 

sastu izgradnju iznad njih -> @ Tera- 

sasti oblik može biti jednostran, dvo- 

stran i višestran. Terase se mogu dobiti 

smicanjem jednako dubokih stambenih 

jedinica (§) ili smanjivanjem dubine 

stana odozdo prema gore 

Dubina korita x 

(ha - ht) 

Potrebna dubina korita, ako se želi 

onemogućiti pogled s gornje terase na 

donju, ovisi o visini etaže i odnosu smi- 

canja etaža. Još se povoljniji uvjeti 

postižu ako je terasa djelomično uvu- 

čena u korpus zgrade ->(4),(f). 

© Presjek uz -> (§)

• 

_95—| 1 1.42 5 —I I 1.90- 

Dva sjedišta Tri sjedišt^.|upa êtiri sjedišta 

|—95 —I t—1,42 5 —I I 1.90 

Četiri sjedišta Sest sjedišta Osam sjedišta 

Dvostruka klupa sa 

-1,90 

Ležaj (3-struki) 

1,90- 

Dvostruki ležaj (3-struki) 

(T) Vanjske mjere i smještaj sjedišta i ležaja 

1 Ulazni prostor + zahod = 2.j0 m« 

2 Prostor za boravak = 6,0 m 2 

3 Ventilacija = 1,3 m 2 

4 Prostorija za filtre = 1,5 m 2 

©Osnovna zaštita kućno sklonište 

za manje od 8 osoba = 17, 2 m 2 ® 

(J) Kućno sklonište za 50 osoba = 50 m 

_CT 0 1 

Korištenje za civilnu zaštitu -> © 

Alg 

T 

o 

r> 

i" 

AtS 

m 

to 

+ 

in 

+ 

Alg 

t 

IO 

o 

4 

Alg 

Ležaji 

1 1,90 5 

•ST 

Klupe 

10 osoba, izgrađena površina 

~ • 2! 28,3 m 2 

1 Zaštićeni ulaz 

2 Prostor za boravak 

3 Suhi zahod 

4 aoregat za ventilaciju 

6 Prostorija za filtre 

6 Prilaz osiguran od ruševina 

SKLONISTA 

- » m 

Građenje velikih skloništa u Njemačkoj je dobrovoljno, a u nekim 

zemljama obveza, npr. u Švedskoj, Švicarskoj. Ako je više-namjensko, 

prednost je na strani civilne upotrebe. 

Kućna skloništa: za sve vrste stambenih zgrada za 7 - 50 osoba (privatna 

skloništa). 

Predviđaju se za uredske zgrade, škole, bolnice, stambene zgrade 

i radionice. 

Javna skloništa: srednja veličina: 51 -299 osoba 

velika skloništa: 300-3000 osoba 

velika skloništa u podzemnoj željeznici 

i podzemnim garažama do 4000 osoba 

s. 288 © 

Predviđena su za prolaznike u javnom prometu i korisnike prometnih 

sredstava (potrebni su termodinamički atesti za odavanje i odvođenje 

topline). 

Skloništa za zbrinjavanje kulturnih dobara. Građevinsko - tehnički 

propisi razlikuju osnovnu i pojačanu zaštitu. 

a) Osnovna zaštita: 

zaštita od ruševina (statičko opterećenje), zaštita od požara, 

zaštita od kemijskog oružja (filtri za zrak), od radioaktivnih oborina 

(fali - out), za dugotrajno zadržavanje (pripremljene zalihe). 

b) Pojačana zaštita dodatno uz a): 

zaštita od zračnog udara (dinamičko opterećenje), radioaktivno 

početno djelovanje (kratkotrajno). 

Kućna skloništa su autonomni, hermetički zatvoreni dijelovi građevine 

koji se drže pod ključem: prostorije za boravak, nusprostorije, 

prostor za filtre i izlaz za nuždu. 

Uređaji za ventilaciju, opskrbu i sanitetske zahvate moraju biti u najkraćem 

vremenu dostupni. Zalihe za 14 dana. Položaj u neposrednoj 

blizini pripadnih stanova. Komunikacije između ulaza u sklonište 

i stanova = 150 m. Sklonište za £ 7 osoba. = 6 m 2 tlocrta i = 14 

m 3 obujma. Za svaku daljnju osobu do = 25 treba tlocrtnu površinu 

povećati za 0,50 m 2 i obujam za 1,40 m 3 . Najmanje jedan suhi zahod 

za = 12 osoba, a dva ako je predviđeno do 25 osoba. 

Svijetla visina prostorije = 2,30 m, iznad trokatnih ležaja 1,70 m, iznad 

dvokatnih ležaja 2,00 m, iznad površina za kretanje 1,50 m. 

Oblikovanje: tlocrt i presjek su proizvoljni. Kod pravokutnog tlocrta 

ne smije se prekoračiti odnos stranica 2:1. Pri oblikovanju treba voditi 

računa o mirnodopskom korištenju, npr. praonica rublja, prostorija 

za igru i hobi, ostava za bicikle i si., pod uvjetom da se može u 

kratkom vremenu isprazniti. 

Materijal: beton za konstrukcijske dijelove = B25 DIN 1045 

Presjek 

= 1/3 odn. 1/4 visine do strehe 

Tlocrt 

© Horizontalni izlaz za nuždu 

(shematski primjer) 

Skeletna 

konstrukcija 

s ispunom 

fj Sklo-lfj 

—HM nište H [ 

Izlaz za nuždu 

Presjek 

Tlocr1 

Vertikalni izlaz za nuždu 

(shematski primjer) 

297

Područje zgrade 

P. 

i i » 

EZ 

Za više od pet punih etaža 

p, 

4 » • 

O 

- Područje zgrade r P , 

i i l } u 

'-3 E p - -3 

Do pet punih etaža 

fcPha 

© Dopunsko statičko opterećenje za opterećenje ruševinama 

Opterećenje ruševinama: utjecaj ruševina koje padaju treba uzeti u obzir kao dodatno 

statičko opterećenje 

15 kN/rrr 

10 kN/m 

Za pijesak i šljunak 

Za glinu srednje konzistencije 

Za ilovaču i glinu meke konzistencije 

Za sve vrste tla u podzemnoj vodi 

2 

6,75 kN/m 2 

9 kN/m 2 

pha= 11,25 kN/m 2 

pha= 15 kN/m 2 

Pv 

= 10 kN/m 

Ph. 

Pha = 

Pha = 

2 

= 10 kN/m 2 

= 4,50 kN/m 2 

= 6 kN/m 2 

= 7,50 kN/m 2 

= 10 kN/m 2 

Legenda: 

1 Kontrolirani ulazni prostor = 3,0 m 2 

2 Prostorije za sjedenje = 2,16,6 m; 

3 Prostorije za ležanje = 2,13,4 m 

4 Zahodi = 2,01,5 m 2 

5 Ventilacijski prostori = 2,01,7 m 2 

6 Prostorije za filtre = 2,03,0 m 2 

(2) Shematski crtež: dva susjedna kućna skloništa za ukupno 100 osoba 

SKLONISTA 

Velika skloništa treba izvesti kao autonomne građevine koje se 

mogu hermetički zatvoriti i zaključati. Veliko sklonište obuhvaća ulaz 

s kontroliranim prolazom, prostor za nadzor i skladište, prostoriju za 

boravak s odjelom za bolesnike, površine za zalihu vode, zahode, 

pomoćnu kuhinju i prostoriju za tehničke uređaje i opremu. Ispod 

skloništa treba izvesti jamu za otpadnu vodu. Kapacitet ne treba biti 

manji od 300 osoba, a za višekatno sklonište ne veći od 3000 osoba. 

Neposredno jedno pokraj ili iznad drugoga smiju biti samo dva 

velika skloništa, ukupnog kapaciteta do 5000 osoba. 

Br. mjesta u skloništu 51...80 81... 149 150...180 181...240 241...299 

m 2 

m 2 

Prostorija za boravak 1 ' 51... 80 81...149 150...180 181...240 241...299 

od toga 

Prostor za bolesnike 2 ' 3,8...6 6...11 11...13,5 13,5...18 18..22,5 

Priručna kuhinja - - 5 5 5 

Ventilatori 3,5 7 10,5 14 17,5 

Zaliha vode 1... 1,5 1,5...2,5 2,5..3 3. .4 4...5 

Skladišni prostor 10 10 20 20 20 

Toaletne prostorije 3,2 3,2...4,8 4,8...6,4 6,4...8 8...8,8 

Jama za otpadnu vodu 0,5 0,5 0,5 0,5 0,5 

Prostor za filtre 4 8 12 16 20 

Filtar za prašinu 

(~ ovisno 0 3 3 3 3 3 

konstrukciji) 

Pješčani predfiltar 

(s 2 m 2...3 3...5,6 7,5...9 9...12 12.15 

visine nasipa) 

Kontrol. ulazni prostor 1,5 3 3 3 3 

1) 

Međuvrijednosti treba linearno interpolirati; za svijetlu visinu prostorije ispod 2,50 m 

su minimalne površine veće 

2 

> Međuvrijednosti treba linearno interpolirati 

(5) Potrebni prostor (minimalne vrijednosti), neto površine 

300 osoba 600 osoba 1000 osoba 2000 osoba 3000 osoba 

Kontrolirani ulazni prostori 3 x 15 m 2 

4 x 15 m 2 

2 x 4,5 m 2 2 x 9 m 2 

2 x 15 m 2 

ili 20 m 2 + 15 m 2 

ili 2 x 20 m 2 

Prostori za boravak 600 m 2 1200 m 2 

2000 m 2 

4000 m 2 

6000 m 2 

Prostorije za bolesnike 30 m 2 60 m 2 

100 m 2 

200 m 2 

300 m 2 

Nadzorna prostorija (skladište) 10 m 2 10 m 2 

10 m 2 (+ 10 m 2 ) 10 m 2 (+ 20 m 2 ) 10 m 2 (+ 30 m 2 ) 

Toaletne prostorije 6,4 m 2 12 m 2 

20 m 2 

40 m 2 

60 m 2 

Priručna kuhinja 10 m 2 10 m 2 

10 m 2 

2 x 10 m 2 

3 x 10 m 2 

Strojarnica ventilacije i skladište filtara 20 m 2 25 m 2 

30 m 2 

40 m 2 

60 m 2 

Pješčani predfiltar (nasip do 2 m) 11,5 m 2 22,5 m 2 

37,5 m 2 

75 m 2 

112,5 m 2 

Rezervni agregat za struju - 15 m 2 

Skladište ulja - 7,5 m 2 

Spremnik zalihe vode 4,2 m 3 8,4 m 3 

Jama za otpadnu vodu 1,0 m 3 1,0 m 3 

(za međuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati) 

(3) Potrebni prostori (minimalne veličine) 

14 m 3 

2,0 m 3 

Kontrolirani ulazni prostori Kod svakog ulaza i izlaza po 1 x 10 m 2 

Prostori za boravak 2000 m 2 

Prostorije za bolesnike 100 m 2 

20 m 2 

10 m 2 

28 m 3 

2,0 m 3 

m 2 

m 2 

20 m 2 

15 m 2 

42 m 3 

2.0 m 3 

1000 osoba 2000 osoba 3000 osoba 4000 osoba 

Nadzorna prostorija (skladište) 10 m 2 + (10 m 2 ) 10 m 2 + (20 m 2 ) 10 m 2 + (30 m 2 ) 10 m 2 + (40 m 2 ) 

Toaletne prostorije 20 m 2 

40 m 2 

60 m 2 

80 m 2 

Priručna kuhinja 10 m 2 

2 x 10 m 2 

3 x 10 m 2 

4 x 10 m 2 

Strojarnica ventilacije i skladište filtara 30 m 2 

40 m 2 

60 m 2 

70 m 2 

Pješčani predfiltar (nasip do 2 m) 37,5 m 2 

75 m 2 

112,5 m 2 

150 m 2 

Rezervni agregat za struju 15 m 2 

20 m 2 

20 m 2 

25 m 2 

Skladište ulja 7,5 m 2 

Spremnik zalihe vode 14 m 3 

Jama za otpadnu vodu 2 m 3 

(za međuvrijednosti kapaciteta treba vrijednosti tablice interpolirati odn. ekstrapolirati) 

© Potrebni prostori (minimalne veličine) velikih skloništa u kombinaciji s podzemnim garažama i podzemnom 

željeznicom 

298 

4000 m 2 

200 m 2 

10 m 2 

28 m 3 

2 m 3 

6000 m 2 

300 m 2 

15 m 2 

42 m 3 

2 m 3 

8000 m 2 

400 m 2 

20 m 2 

56 m 3 

2 m 3 

m 2

Snimak postojećeg stanja: 

skica s mjerama 

Snimak postojećeg stanja 

nacrt u mjerilu 

(5) Glavna oštećenja 

Vjetar 

Pljusak 

Snijeg v 

Voda sa fasade 

Oštećeni oluci 

Otvorena olučna 

Ugroženo mjesto 

Spoj s terenom 

Površinska voda 

^g^ Glavna oštećenja od vode koja nije 

pod tlakom 

Provučena drenaž^f 

Isušivanje iznutra kod djelomično 

J nepristupačnih vanjskih zidova 


skica tlocrta 


tlocrt u mjerilu 

Izvire podzemna voda 

Voda s padine 

Uspor vode 

^y^ Glavna oštećenja od vode pod 

O 

tlakom © 

Podnožje 

Žljeb od taraca 

na pijesku 

Saniranje temelja s istakom prema 

terenu 

—>s. 299-303 

Preneseno iz "Der Altbau" 

Rau O. i Braune U., Leinfelden 1985 

SANACIJA STARIH ZGRADA 

Sanacija, moderniziranje, pregradnja ili građevinsko proširenje 

neke stare zgrade zahtijeva od projektanta drugačiji pristup nego 

kad je u pitanju novogradnja. 

Stare su zgrade najčešće pod zaštitom. 

Preduvjet i osnova moderniziranja jest sustavno snimanje postojećeg 

stanja, pri čemu se svaki važniji element građevine i svaki detalj 

mora brižljivo ispitati -»© 

Snimanje stanja obavlja se najčešće u sljedećim fazama: 

opći građevinski opis (zemljište, građevinska regulativa, odredbe i 

zakoni, starost zgrade, povijesni dijelovi zgrade, povijesna obilježja 

građevinskog oblikovanja, materijali koji su ugrađeni, namjena zgrade, 

konstrukcija i njene osobitosti, ostale karakteristike). Opis gradiva 

i standarda opremanja, tehnička opremljenost, korištenje pojedinih 

dijelova zgrade (stanovanje, obrt itd ), stanari, stanarina, podaci 

0 financijskom stanju. 

Snimanje stanja zgrade po pojedinim elementima (fasade, krov, stubište, 

podrum, stanovi, radne prostorije, posebne prostorije), izmjera 

dimenzija, nacrti postojećeg stanja. 

Važna područja oštećenja: glave dimnjaka, začepljeni dimnjaci, oštećena 

krovna konstrukcija (gljivice, insekti), truli vijenci i krovni istaci, 

krovni i zidni priključci, odvodnja s krova. Nedostatak termo izolacije 

i hidroizolacije, pukotine u zidovima, oštećenja konstrukcije, 

truli drveni grednici, oštećena žbuka zidova i stropova, propusna fasada. 

Oštećena drvena vrata i drveno stubište. Čelični stropni nosači 

(u podrumu) izjedeni hrđom, neizolirani podrumski zidovi. 

Grijanje i sanitarije neuporabivi. Glavni vodovi i kućni instalacijski 

priključci oštećeni odnosno možda poddimenzionirani. 

Naknadna horizontalna izolacija i 

isušivanje u području podruma 

;.v.;.v.v.v.;.vA Reška ispunjena mortom 

.v.v.v.v.v.v.v za raspodjelu opterećenja ^ 

Naknadno ugrađena horizontalna 

izolacija (razdvajanje zida) 

Isušivanje injektiranjem 

s 

j U J l i J I l ^ 

Skupljanje suhe gline 

ispod zgrada 

Uglovi zgrade koji se odvajaju 

Pukotina 

flri» 

SOT.CTWW,v.V.V.V.\V.V.Y 

f f Sidrenje 

© Sidrenje ugla zgrade koji se 

razdvaja 

299

(T) Glavne točke oštećenja kod kanatne konstrukcije 

Standardni sklop kanatne 

konstrukcije 

sa zasjecima 

©Mogućnosti uglovnog spoja kanatnih 

pragova (vlačno i tlačno opterećenje) 

Kanatni skelet vidljiv 

iznutra i izvana 

Mineralna vanjska žbuka 

od kalcijevog silikata 

Izolacijska ploča 60 mm 

Nabačeni mort 

Puna opeka 52 mm 

Vapnena žbuka 

Gumena traka 

(3) Ukrućenje ugla metalnim sidrom 

© Vanjska izolacija s jako difuzijskim 

Drvena širina letve 

24/48 mm 

Ventilacijski sloj 


40 mm 

Stara vapnena žbuka 

Pleter od 

hrastovog 

i vrbovog pruća 

Unutarnja žbuka 

(vapno) 

izolacijskim materijalom ispod ventilirane 

obloge 

Iznutra 

© Zidni sklop u novom kanatnom ske- Ispuna kanatnog skeleta: glina na 

letu s mineralnim izolacijskim ploča- pleteru, zid od lomljenog kamena, 

ma i opekom © zid od klinker opeke 

300 


-»00 

Vanjski zid, kanatni skelet 

U izvornoj kanatnoj konstrukciji nije bilo metalnih dijelova, ni čavla 

ni vijka. U pravilu se kanatna konstrukcija može sastaviti bez čelika 

ili željeza, isključivo s drvenim dijelovima ->Q Za ispunu polja najčešće 

se u sjevernoj Njemačkoj primjenjivala vidljiva opeka, a u 

središnjim i južnim područjima glina. ->{Jg) 

Polja od gline treba svakako zadržati, a oštećena popraviti. 

Obrtničke, građevinsko - fizikalne i građevinsko - biološke prednosti 

ispune od gline ne može zamijeniti ni jedan materijal. Još danas 

nema zidne ispune koja bi se mogla preporučiti kao ekvivalent glini 

->®. 

Zidna ispuna ukrućuje kuću, što međutim proturječi konstrukcijskim 

načelima kanatne gradnje, a lake ispune nemaju sposobnost akumuliranja. 

Fasada kanatnih zidova zahtijeva redovito održavanje u obliku 

sitnih popravaka. 

Glavna mjesta oštećenja kod kanatne stijene: 

završetak za bata, streha, oluk, olučne cijevi, krovni priključci, vlaga, 

trulež, suha trulež, plijesan, gljivice, insekti, rastavljeni i otvoreni 

drveni spojevi, prodor vode, priključci na prozorski parapet, susjedne 

zgrade ->(i) 

Nadomjestak praga u dva radna koraka 

Mineralna vanjska žbuka 

Lake ploče od drvene vune 

(LDV) 25 mm 

izolacijske ploče od 

mineralnih vlakana 2 x 40 mm 

Letve 24/48 mm 

Gipskarton ploče ili 

LDV ploče s trskom 

Ožbukano 

© Novi kanatni skelet s jakom toplinskom 

izolacijom, iznutra obloženo 

Teoretski povoljna izvedba ispune 

Ugao pragova, novo usidren čeonim 

vijcima 

Silikatna žbuka 15 mm 

Mreža 

LDV ploča 20 mm 

Izolacijska ploča od 

mineralne vune 80 mm 

LDV ploča 25 mm 

Mreža (ne metalna) 

Vapnena žbuka 

© Novi kanatni skelet, vidljiv izvana i 

iznutra 

še Dobro h š-15 

Izbjegavanje neestetskih prijelaza 

kod popravljanja glinene ispune

© Glavni izvori oštećenja u području krova 

Krov od podrožnica 

Jednostruka uspravna stolici 

Dvostruka uspravna stolica i—6.00 

s kosnicima 

a n 

Trostruka uspravna stolica i 8.00 1 

s potpornom konstrukcijom i i i | 

a n. i a 

Trostruka stolica s i 10.00 1 

Krov od rogova 

Jednostruki krov od rogova 

S kliještima 

Glava 

dimnjaka 

A JL 

S dvostrukim kliještima, i 8.00 - 

stupcem i podvlakom 

ff~" f t / t . i 

U 

t— 

/ 

ii 

i \ 

jl a 

1 i 10.00—i 

kosnicima i nadzidom l ^ O v Sa uspravnim i kosim stupovi; 

/ - ; • za visnks knrisna onterećpnis 

(Osnovne pravilno izvedene konstrukcije krova od podrožnica i rogova 

Oštećena 

streha 


->QP 

Područje krova: 

Izvorna je funkcija krova zaštititi zgradu, pa je krov pojam za funkcioniranje 

kuće. 

Krov je dio kuće koji je najizloženiji atmosferskim utjecajima. Nezapažena 

mala oštećenja dovode do velikih šteta. 

Zbog toga treba održavanju krova posvetiti najveću pažnju. Besprijekorno 

stanje krovišta i krovnog pokrivača jest osnova svakog 

smislenog saniranja ->© i ©. 

Materijal za povijesne krovne konstrukcije u našim je krajevima 

gotovo isključivo drvo. 

Sve krovne konstrukcije koje su se primjenjivale zasnivaju se na 

sustavu trokuta različitih načina izvedbe 

Način prijenosa sila je ovisno o konstrukciji različit. Poznavanje tog 

načina temeljni je uvjet ispravne sanacije krova. 

Opterećenje krova vlastitom težinom i snijegom nije mjerodavno, već 

je najvažnije opterećenje vjetrom koji djeluje na velike krovne površine. 

Zbog toga je za stabilnost krova najvažnije postojanje i stanje 

vjetrovnih vezova. ->® 

Postojeći podovi u nepodrumljenim zgradama bez termoizolacije i 

hidroizolacije ->®. 

Pri obnovi treba izvesti potpuno novi pod s obje izolacije -»(7) 

© Popravak priključka kosnika umetkom 

proteze od sintetičkog materijala 

ili drvenim vezicama 

Defektna zatega, spuštanje sljemena 

® Uklanjanje pajanti dovodi do po- 

maka krovišta pod pritiskom vjetra 

Keramika u armiranoj 

posteljici od morta 

Uljeni papir 

Termoizolacija - kruta - 60 mm 


odložna betonska ploča 

© Stari pod od prirodnog kamena u Obnova poda s termo- i hidroizola- 

nepodrumljenom području © cijom na betonskoj podlozi 

Presjek Pogled 

Presjek Pogled 

^g^ Pojačanje oslabljenja stropne 

grede u polju 

^g^ Pojačanje oslabljenja stropne 

grede u polju 

301

Ugurane daske na letvama 

Nosač 

žbuke 

# F—1 

" Ü 

© Poboljšanje akustično-tehničkih 

uvjeta spuštenim stropom 

I t z L , nrpda L Ispuna od gline 

sa slamom 

(konstrukcija poda za prigušenje koraka s 

estrihom od lijevanog asfalta) 

Tapison 

Stari drveni grednik s ispunom 

od gline sa slamom 

Novi pod, tapison na iverici + izolacija 

zvuka koraka 

= Drvene platice 

• • Gredica 

Nasip pijeska 

Podrumski svod 

Pod od platica iznad podrumskog svoda 

Keramičke ploče u 

armiranoj 

posteljici od morta 

Izolacijski sloj 


Podrumski svod 

Pod iznad podrumskog stropa - nov (D 

Obloga od pješčenjaka 

Udvostručenje 

Ulazna vrata - postojeće stanje (horiz. presjek) 

Obloga od pješčenjaka 

- Ispuna pijeskom 

L Letve L LDV-ploče 

(termička izolacija drvenog grednika iznad 

podruma) 

r Izolacijski nasip 

IL 

r—Yv/ " 

y 

z 

rcrí Letve na elastičnim nosačima 

L- Gipskarton poče 12,5 mm 

© Poboljšanje akustično-tehničkih 

uvjeta stropa s glinenom ispunom 

Gornji pod na Betonska Razdjelni 

Jploča 50 mm fsloj 

Gipskarton ploča na letvama- Trake od mineralne vune 

(pojačana izolacija od zračnog i materijalnog 

zvuka pri obnovi drvenog grednika) 

Parket r Iverica 

Uvlačenje nove konstrukcije sa čeličnim 

nosačima - stari grednik sa 

vrijednom štukaturom krova ostaje 

-KL-— — 

WW 


-»OD 

Međukatne konstrukcije: 

Nekada su tesari prema iskustvu određivali dimenzije nosivih stropnih 

greda. Pri tome se opterećenje najčešće prenosi poprečnim gredama 

koje su poduprte jednom uzdužnom podvlakom ili s više njih. 

U jednom starom građevinskom priručniku iz 1900.g. navodi se 

odnos širine prema visini presjeka grede 5:7, kao podatak za odabir 

grede. 

Pravilo: polovica dubine sobe u decimetrima = visini presjeka grede 

u centimetrima. Temeljem tog načina dimenzioniranja često su stari 

drveni grednici dobili značajne progibe, ali to nije ugrožavalo stabilnost 

ako nisu bila prekoračena dopuštena naprezanja. 

Mogućnosti sanacije -»©-@. Pojačanje podvlake novom drvenom 

gredom. Bolja je raspodjela opterećenja umetanjem dodatnih 

drvenih greda ili čeličnih nosača ->®. 

Skraćenje raspona postiže se ugradbom jedne ili više dodatnih pod- 

Novi čelični no- vlaka ili ugradbom nosivog poprečnog zida. Građevinske preinake 

sačnzmeđu greda nosive konstrukcije uvjetuju prethodno točan snimak svih elemeska'uaka 

nata za prijenos sila i ukrućenje. Da bi se mogao jamčiti besprijekorni 

prijenos opterećenja, mora se provjeriti sigurnost svih spojeva. 

- Gipsana ploča 

Mineralna vuna 

Zračni sloj 

Gipsana ploča 

- Gipskarton ploča 

Stupac 

Mineralna vuna 

Laka građevinska ploča 

Júxú m 

- Drvena oplata 

Stupac 

Izolacijska traka „„„„ Izvedba donjeg pojasnog nosača za raspodje- 

LVka^građe'vinska ploča lu opterecenia kod laganih pregradnih zidova 

Gipskarton ploča 

- Drvena oplata 

Stupac, labavo 

Obješena brtum. tb 

mineralna vuna 

Stupac, gipskartonska 

ploča 

-Gipsana ploča 

labavo obješena 

Bitum. ili mineralna 

vuna, stupac 

Gipskarton ploča 

Laki pregradni zidovi za stare 

zgrade © 

Donji naslon - postojeći 

"7/ na željeznu 

ploču Donji naslon - novi 

(9) Stara kućna ulazna vrata na novom slijepom dovratku (horizontalni presjek) 

Pljusak 

Sanirani donji opšav 

JiN Oštećenja uslijed vlage kod 

iJ vanjskog opšava 

302 

Jî 

Nova okapnica od hrastovine na 

starom drvenom okviru 

Izjednačenje razina u području 

praga ® 

Presjek 

Presjek 

SS 

Prepravljanje jdnostrukog prozora u prozor krilo na 

i 

Četiri varijante za sprečavanje 

propuha kod starih vrata 

Ugradba predgotovljenog prozora (14) Kanatna zgrada u pogledu

Izlizana stuba 

Izravnavajući sloj od 

sintetike ili si. 

Kutni profil (vodilica za 

izravnavanje) 

PVC zaštitni kutnik 

Dodatak zbog 

povećanja gaz/šta 

Stare stube 

okrenute 

Produženje uspona i okretanje stuba kod 

kamenog stubišta 

Udvostručenje izlizanog drvenog 

stubišnog kraka 

© Mogućnosti produženja stubišne /7\ Mogućnosti produženja stubišne 

tetive V7 tetive 

Postojeće stanje 

(5) Varijante ugradbe kupaonice 

^ Pogled postojeće 

(9) Vođenje instalacija ispod žbuke 

• Kanatna stijena 

• Vertikalne letve 

na 30 cm 

• Gipskarton ploča 

• Izolacijska pasta 

• Nalijepljene zidne 

pločice u PCI 

• Trajno elastična 

ispuna reški 

• Lijepljene podne pločice 

• Estrih 4,5 cm 

Armirana konstrukcija 

• Zavarena folija, bočno 

min. 5 cm iznad gornjeg 

ruba poda 

Zaštitna Ijepenka 

Prigušenje zvuka ko)^ 

•Ispuna glinom ¥.' 

Stropna gredaj 

© Izvedba poda i zida u mokrom čvoru 

kanatne zgrade 

Varijanta I: 

/Fši 

Smočnic 

hr^tir- 

Kuhinja 

I • Zidne pločice u PCI - ljepilu 

I • Nova zidna žbuka 

•Zid 

• Trajnoelastična reška 

i • Lijepljene podne pločice 

I na izolacijskoj masi 

• Armirani estrih 4.5 cm 

• Dva sloja lijepljene ili 

j zavarena folija, do 5 cm 

I iznad gornjeg ruba poda 

• Zvuk koraka 

X / ^ ^ ^ ^ ^ ^ 

/ X I 

f 

Izvedba poda i zida u mokrom 

čvoru u masivnoj zgradi s drvenim 

grednicima 

Stubišta: 


Vanjska i unutarnja stubišta važni su oblikovni elementi starih zgrada. 

Za unutarnja stubišta primjenjivana su brojna konstrukcijska rješenja 

i materijali. Najčešće su drvena. Najvažnije pravilo sanacije glasi: 

popraviti sve što se može popraviti ->Q-® 

Vanjska su stubišta najčešće od kamena, a služe uglavnom za ulaz 

u izdignuto prizemlje -»©. 

Izlizana gazišta mogu se urediti jednostavnim okretanjem stuba, 

ako je i donja strana bila klesarski obrađena. 

Takozvane mokre prostorije i kupaonice: 

Obnovu zidova i podova treba pažljivo projektirati i izvesti. Najopasnije 

su pojave rupa u instalaciji tuša ili kade Nepostojeće 

i oštećene parne brane, prije svega na vanjskim zidovima s 

unutrašnjom termoizolacijom, uzrokuju kondenzat i vlagu u zidovima. 

U tome leži uzrok pojave truljenja i gljivica. Poboljšanje sanitarnih 

uvjeta jedna je od najvažnijih mjera modernizacije. Projektiranje novih 

tlocrtnih rješenja mora se detaljno prilagoditi postojećem stanju, 

a ono uskladiti s tehničkim uvjetima -»©-© 

i rn a 

J p 

L/ \a 

Kuhinja 

Varijanta II: Varijanta I 

© Konvencionalne mogućnosti hidroizolacije 

drvenog grednika u starim 

građevinama 

Priključak poda na prag 

~ ^P 1 Umivaonik 

opješen na čelični 

okvir ispred 

pregradnog zida 

(14) Važni detalji mokrih čvorova 

(8) Proširenje za duljinu kade 

Provlačenje kanalizacijske cijevi 

ispod novog poda 

Gipskarpn ploča Reška 

Zračni prostor ispunjena 

Mineralna vuna aiosom 

Stupac " p 

Dvoslojna konstrukcija zida s 

akustičnom izolacijom 

303

^ +18,27 

(2) Prostorna rešetka / krov u pogledu^ 

11 x 7,30x80,30 m 

i" 4" " 'à' ' 'A'" ' ~k ' 

©d)(D©(D(D®(D(D®®© 

_ 2.70 

7.01 

=1=0.70 

1070 

© Statički sustav konstrukcije čvorova i štapova. B - niz jednostrano pokretan, 

D -1 • niz zglobno. 

Tri sloja izolacije od mineralne vune 

Alum. lim s uspravnim preklopima 0,8 mm 

I Parna brana PE folija 

Građa krovne ljuske - uzdužni 

pogled © Poprečni presjek ->® 

Pričvrsni element 

oštro savijen 

pocinčani Z - profil 

© Jednostrano pokretni 70 cm visoki Montaža jednog elementa 

ležaj ->(3) \U prostorne rešetke 

304 

OČUVANJE I SANACIJA 

Primjerna rješenja —» CO 

Spašavanje jedne stare drvene konstrukcije nadsvođenjem čeličnom 

konstrukcijom 

Situacija, zadatak 

Višenamjenska hala u Münsteru, sagrađena 1928.g., bila je pokrivena 

čeličnom krovnom konstrukcijom, koja je u II. svjetskom ratu bila 

tako teško oštećena daju je trebalo potpuno obnoviti. Nakon rata čelik 

je bio suviše dragocjen, pa je kao krovište hale, dimenzija 37 m x 

80 m, izvedena drvena rešetkasta ljuska bez stupova, koja je služila 

35 godina. Konstrukcija je nosila samo vlastitu težinu, bez termoizolacije, 

bez snijega i bez korisnog tereta kao što su rasvjetna tijela 

i slično. 

Uvjeti za rješenje 

Novi krovni pokrivač treba 

- zadovoljiti propise o toplinskoj zaštiti, 

- izolirati halu od buke izvana i osigurati mali intenzitet refleksije 

zvuka na unutarnjoj strani krova. 

Nova konstrukcija treba 

- preuzeti sva opterećenja od sportskih sprava, kulisa, rasvjetnih 

tijela i si., 

- biti prohodna, 

- omogućiti postavljanje na postojeće temelje, 

- mora se zadržati postojeća konstrukcija, 

- vrijeme projektiranja i izvođenja treba biti što kraće. 

Rješenje 

Prostorna rešetka sastavljena od okruglih cijevi s vijčanim spojevima 

dovela je do minimiziranja ukupne težine, a na nju je obješena 

postojeća drvena konstrukcija ->® 22 rešetkasta luka spojena su 

prostornim dijagonalama i pokrivaju površinu od 37,34 m x 80,30 m. 

Jedan od dva niza 70 cm visokih ležajnih stupova pomičan je, a drugi 

je niz od pendl - stupova ->©. U prostornoj rešetki nalazi se 10 

poprečnih staza. -»© 

Male montažne dizalice obavile su predmontažu sedam elemenata 

velikog formata, težine do 32 t, koji su u dva i pol dana stavljeni na 

svoja mjesta pomoću 500-tonske dizalice. ->©-© 

Konstrukcija je pocinčana, oličena PVC-akrilnim premazom i 

zaštićena od korozije i požara termoizolacijskim premazom. Pokrov 

se sastoji od podrožnica, trapeznih čeličnih limova, parne brane, 

termoizolacije i aluminijskog profiliranog lima kao završnim slojem. 

Sudionici: Münsterlandhalle GmbH, Hochbauamt Münster, MERO- 

Raumstruktur i mnogi inženjeri odgovarajućih struka. 

(b) Postojeći krov ostaje u potpunosti održan

Stari i novi poprečni presjek, crtani jedan preko drugog -> (¿)— (5) 

Veliki strojevi ostaju tijekom pregradnje na svojim mjestima 

(D Tlocrt 

Uzdužni presjek —> (3) 

(?) Stanje na početku projektiranja 

Nova dizalica preuzima rušenje starog 

krova i odvoz kroz još otvoreni zapadni 

zabat, nakon toga zatvaranje 

vanjskih zidova i krova. 


Primjerna rješenja —> CD 

Obnova i proširenje izvedbom nove čelične krovne rešetke 

Situacija, zadatak 

Na gusto izgrađenom terenu jednog pogona za lake metale u Munchenu 

trebalo je obnoviti i proširiti halu kovačnice. Stara je zgrada 

već više puta pregrađivana i pri nabavi novih strojeva opremljena 

različitim dogradnjama krova. ->©-© 

Nova hala treba 

- dobiti bitno veću svijetlu visinu, 

- ostati u okviru građevinske linije stare hale, s tim da rušenje i ponovna 

izgradnja ne dolazi u obzir 

- prekid proizvodnje ograničiti na 2 - 3 tjedna, uz minimalne smetnje 

uzrokovane građevinskim radovima, 

- izgledom se prilagoditi susjednoj upravnoj zgradi koja je zaštićeni 

spomenik, 

- i na kraju omogućiti dogradnju druge faze. 

Postavke rješenja 

Projektanti su odabrali čeličnu konstrukciju zbog sljedećih prednosti: 

- nadgradnja je izvediva bez stupova -> ©-© 

- velik raspon uz malu vlastitu težinu 

- predgotovljenost i montaža s lakom mehanizacijom u kratkom 

vremenu. 

Kosi krov s rešetkastim krovnim vezačima izveden je s kosinom na zabatnim 

stranama, kako bi ga se prilagodilo četverovodnom krovištu 

upravne zgrade, uravnotežilo visinu sa susjednim objektima i omogućilo 

prirodno ventiliranje. U vanjskim su zidovima smještene rebrenice 

za dovod zraka, a u sljemenu otvori za odvod zraka -> ©-© 

Vanjski se zidovi sastoje od ovješenih betonskih predgotovljenih 

sendvič - elemenata. Tako je postignuta visoka razina akustične izolacije 

koja je za kovačnicu prijeko potrebna, a ujedno omogućena 

suha montaža. 

Radovi na pregradnji bili su točno isplanirani: nakon montaže nove 

čelične konstrukcije, usporedno se s napredovanjem novoga krovnog 

pokrova demontirala stara krovna konstrukcija pomoću nove 

pokretne dizalice. -> ©-(§) 

. . , . ... . . . . Postavljanje nove čelične konstruk- Dovršena montaža nove čelične 

Rušenje postojec.h objekata iz- (q\ cije ¡znad postojećeg krova stare (?) konstrukcije. Početak rušenja 

među kovačnice 1 upravne zarade W ^ W starjh zjdo J va 

ili •Milili 

© Dio fasade s otvorima za dovod 

II 

• 

II 

• 

1 

• 

1 

• 

1 

mÜ 

zraka (IO) Nova zgrada uklapa se u postojeću Arh.. Henn i Henn 

305

(T) Köln, glavni kolodvor s natkrivenim peronima Projekt: Busmann + Haberer 

(2) Lučni nosači na rasponu 62 m 

irfliii nuanAuni 

Podrožnica 

Krajnji nosač 

Gornji pojas 

A) Stari vijenac 

® B ) Novi vijenac, kod kojeg je reduciran 

broj profila i naročita pažnja 

posvećena odvođenju vode 

Stari vjetrovni vez spušten sve do perona 

Novi vjetrovni vez s pojačanim lučnim nosačem u donjem dijelu 

(5) Presjek kroz veliku halu s pokretnom demontabilnom unutrašnjom skelom 


Primjerna rješenja —> CD 

Glavni kolodvor u Kolnu 

I. Velika hala s peronima: situacija, zadatak. Trebalo je s lijepe 80godišnje 

čelične konstrukcije sastavljene od 30 lučnih vezača ukloniti 

oštećenja od korozije i zaostalih ratnih oštećenja, a trebalo je i 

obnoviti višeslojni pokrov i rasvjetna tijela. Povijesni oblik trebalo je 

zadržati, unatoč primjeni modernih gradiva. Građevinski radovi nisu 

smjeli bitno ometati promet i uobičajene aktivnosti na kolodvoru -» 

® - ® 

Rješenje: Pokretna čelična unutarnja skela treba istodobno biti radna 

platforma, zaštita od atmosferskih utjecaja i treba zaštititi kolodvorski 

prostor od padanja alatalli dijelova konstrukcije. MERO-prostorna 

rešetka sastavljena od 1400 čvorova i 5000 štapova sastojala 

se od 5 građevinskih elemenata koji su povezani u cjelinu 

dimenzija 38 m x 56 m. Postupno je, u tro tjednim taktovima, pomicana 

preko 6 tračnica skela teška 50 t. Pojedini dijelovi su unaprijed 

montirani u nekom teretnom kolodvoru i u minutu točno prema 

vremenskom planu dovoženi vagonima i montirani pod lukove hale 

-» ©. Primjena nove tehnike saniranja pokazana je na obnovi vjetrovnih 

vezova: stari sustav povezivao je po dva vezača u krutu cjelinu. 

Spregovi od okruglog čelika sezali su do perona za prtljagu. U 

novom sustavu su po 4 vezača u donjem pojasu spojeni u krute okvire, 

a dilatacijske su reške smanjene ->® Detalji vijenaca i slično 

obnovljeni su s malim brojem profila naizgled gotovo identično -» 

® 

II. Južne hale ispred perona: situacija, zadatak. 

Nakon završetka sanacije velike hale predviđa se obnova krovišta 

jugoistočnih predhala. Zbog položaja u odnosu prema katedrali i novom 

muzeju treba, osim funkcionalnih, zadovoljiti i oblikovne zahtjeve 

-»© - ® 

Postavke rješenja: temeljem stručne ekspertize nastala su tri idejna 

projekta u kojima je prekrivanje geometrijski složene kolosječne lire 

oblikovno rješenje na različite načine: 

1. Natkrivanje putničkih perona kao primarna konstrukcija s ovješenim 

ljuskama različite zakrivljenosti -» ® + ® 

2. Prostorni nosivi sustav koji kao križni svod prekriva sve putničke 

perone i one za prtljagu -» ® Ovaj sustav nudi značajne prednosti 

pa je preporučen za daljnju razradu. 

(7) Prijedlog oblikovanja Neufert Planungs AG 

(?) Prijedlog oblikovanja izaciju, projektanti Busmann / Haberer s prof. Polónyi-jem 

306

M X Održavapje-- 

1 

Školski dječji vrtić 

)ie G>T\ 

lOL \ • I / 

I Pk fza V igr d uT l 1 !' 1 ' 

Vrt > 

' Osnovna škola 

1 Grupna prostorija 13 Pribor nastavnika 

2 Prostorija za odmor i spavanje 14 Učionica 

3 Garderoba 15 Ulaz 

4WC 16 Boravak nastavnika 

5 Soba dežurnog nastavnika 17 Prostorija za odmor 

6 Višenamjenska prostorija 18 Kućepazitelj 

7 Prostorija za seminare 19 Održavanje prostorija 

8 Plivački bazen za obuku 20 Nastavnička knjižnica 

9 Filtarski uređaj 21 Zamjenik upravitelja 

10 Tuševi 22 Tajništvo 

11 Presvlačenje 23 Upravitelj 

12 Pribor 24 Učila 

25 TK 

(T) Shema površina i njihovih međusobnih veza, prvi stupanj 

Zahtjevi i odnosi 

puteva učenika 

roditelji 

Jako Srednje Malo 

Nastavnici 

Materijal 

Opće obrazovanje: 

Školski dječji vrtići i predškolski razredi, priključeni uz osnovne škole i škole 

za hendikepirane, razvrstavanje u dječje vrtiće ili škole. 

Osnovne škole pohađaju sva djeca, obuhvaćaju prve 4 (u Berlinu 6) školske 

godine; razredi 1 -4, prvi stupanj. 

Škole za hendikepirane s obvezom punog nastavnog vremena namijenjene 

su za tjelesno, umno ili duševno zaostalu ili socijalno ugroženu djecu, koja ne 

mogu sa zadovoljavajućim uspjehom pohađati normalnu školu. 

U glavnim školama nastavlja se školovanje u 5 (u Berlinu 3) školskih godina, 

s dvogodišnjim usmjerenim školovanjem u Bremenu ili s trogodišnjim u Donjoj 

Saskoj; razredi 5 - 9, drugi stupanj I. 

U realnim školama nastavlja se školovanje poslije osnovne škole ili nakon 6. 

razreda glavne škole; razredi 5-10, drugi stupanj I. 

U gimnazijama se nastavlja školovanje poslije osnovne škole ili nakon 6. razreda 

glavne škole; razredi 5-13, drugi stupanj I + II. 

Integriranje ili kooperativne zajedničke škole objedinjuju različite vrste škola 

u različitim organizacijskim i sadržajnim oblicima. 

Škole za profesionalno obrazovanje: 

Stručne škole za dublje opće obrazovanje i stručno - teoretsku osnovnu izobrazbu. 

Učenici se mogu do svoje 18. godine školovati i sa skraćenim vreme- 

Stanovnika u 

gravitacijskom 

području 

Stupnjevi i oblici 

školovanja 

Oko 2000-4000 Elementarni odgoj: 

dječji vrtić 

Oko 2000-10000 Prvi stupanj: 

osnovna škola 

Ovisno o 

vrsti škole 

Oko 

10000-120000 

Oko 

60000-120 000 

Orijentacijske vrijednosti 

Posebna škola za 

oko 5 % jednog 

godišta, ukoliko 

se ne mogu uklopiti 

u normalne škole 

Drugi stupanj!: 

Školski centar/ 

zajednička škola 

Drugi stupanj II: 

Zajednički viši 

stupanj / koledž 

Učenici s punim ili 

djelomičnim vremenorr 

nastave svih smjerova 

obrazovanja 

Starost 

učenika 

(godina) 

Razred Broj učenika 

po školi 

3-5 - 60-120 

max. 150 

5-10 

odn. 5-12 

5-15 

max. do 

25 

10-16 

odn. 

12-16 

1-4 

1-6 

Pred- 

Donji- 

Srednji- 

Viši- 

Stručnistupanj 

5-10 

7-10 

250-500 

max. 600-850 

Ovisno o 

vrsti 

škole 

100-500 

1200-1800 

max. 

2000-2500 

16-19 11-13 2500-4000 

do oko 6000 

ŠKOLE 

-»00 

nom temeljem ugovora o obrazovanju ili nekog drugog ugovora o radu. 

Stručne škole za hendikepirane, najčešće s punim nastavnim vremenom, 

stručno osposobljavaju tjelesno, umno ili duševno zaostalu ili socijalno 

ugroženu mladež. 

Škole za obrtnička zanimanja najčešće su podijeljene po strukama, osposobljavajući 

mladež za određeno zanimanje. 

Profesionalne stručne škole imaju puno nastavno vrijeme, namijenjene su 

mladeži koja dobrovoljno još najmanje godinu dana nastavlja obvezno stručno 

školovanje. 

Više stručne škole nastavljaju se na realnu ili njoj ekvivalentnu školu, razredi 

1 -12, u svrhu pripreme za studij na visokoj stručnoj školi. 

Stručne škole za dobrovoljno daljnje stručno obrazovanje: majstorske škole, 

tehničke škole. 

Visoke škole poglavlje Visoke škole 

Podloge za razvoj školskih programa jesu smjernice za gradnju škola u pojedinim 

saveznim pokrajinama. 

Projektiranje građevina u skladu je sa zakonima, smjernicama, propisima: 

- podaci o regionalnoj i komunalnoj strukturi iz razvojnih planova pokrajine, 

grada, školstva i si., 

- ostali komunalni planovi, prometni planovi, planovi stambenih područja i si., 

- planovi namjene površina, plan izgradnje. 

Lokacija, situacija i položaj, struktura područja i gravitacijsko područje: 

- odnos prema susjednim sportskim i zelenim površinama, izvanšk. objekti; 

- dostupnost, javni lokalni promet, sustav školskih autobusa, pješački promet, 

privatni motorni promet. 

Uvjeti zemljišta, veličina, oblik i građevinsko korištenje: 

- orijentacijski podaci za osnovnu i posebnu školu 25 m 2 /učenik 

drugi stupanj I + II 22 m 2 /učenik 

stručne škole, skraćeno vrijeme nastave 10 m 2 /učenik 

puno vrijeme 25 m 2 /učenik 

Prostorni program i projektiranje prema broju učenika u odnosu na stupanj 

škole ili godište i učenika po razredu, broju usmjerenja, vrsti škole, obliku škole, 

za školu tipični zahtjevi za površinom i prostorom. 

U skladu s tim postoje ogledni programi prostora u okviru smjernica za gradnju 

škola. Osnova su funkcionalni zahtjevi: 

- organizacija, cjelodnevna ili poludnevna nastava, razredi osnovne ili stručne 

naobrazbe, 

- pedagoški/didaktički ciljevi, 

- odnosi prostorija, preklapanje nastave, kapacitet površina i opreme, 

- prostorne mogućnosti i zahtjevi, 

- tehnika, rasvjeta - osvjetljenje, klimatizacija - ventilacija - grijanje, instalacije: 

struja, radio, TV, telefon, vodovod, kanalizacija. 

Posebne škole: 

Preporuke komisije za obrazovanje Njemačkog savjeta za obrazovanje 

upućuju - ako postoje pedagoške i terapeutske mogućnosti - da se hendikepirani 

uključe u normalne škole, što znači da treba sve škole oblikovati tako 

da odgovaraju i tom zahtjevu. U tom smislu postoje u pokrajinskim propisima 

zakonske odredbe glede retardiranih učenika. 

Učenika po 

godištu 

Učenika po nastavnoj 

grupi (npr. razred min/ma x/ 

orijentacijski broj) 

30-60 15/25//20 2-4 

30-150 1. razred 

15/30//20 

2-4. razred 

18/35//25 

6/13//10 

Ovisno o vrsti 

škole do 

12/24//18 

Grupe po godištu 

(smjerovi) 

2-4 

150-300 20/35//30 GŠ- 

RŠ min. 2-3 4-9 

Gl min. 2-34-9 

min. 80-100 

900-1800 

Gimnazija: 

13/25//22 

Stručne škole: 

Teorija: 

13/30//22 

U radionici: 8/16//14 

min. 4 

Upr. 6-12 

307

Glavna škola, npr. s dvije odnosno 3 smjene, 

10 (12) odn. 15 (18) učionica po 65-70 m' 

(10.) 

3 slušaonice po 45 m : 

Prirodne znanosti: 

1 odn. 2 prostorije za demonstracije i vježbe po 70-75 m 

1 odn. 2 prostorije za pripremu, ujedno 

prostorije za zbirke i materijal po 40 m 

1 prostorija za 

fotolaboratorij 20-25 rrr 

Kućni poslovi: 

1 kuhinja 70-75 m 

1 prostorija za obuku i blagovanje 30-40 m : 

prostorije za zalihe, materijal 

i kućanske strojeve 30-40 m 

1 prostorija za pranje i presvlačenje 15-20m 

Umjetnička predmetna nastava, radionice i tekstil: 

prostorija za tehničke radove 

prostorija za umjetničke radove 

prostorija za materija! 

prostorija za pranje i presvlačenje ukupno oko 180 m 2 

prostorija za oblikovanje u tekstilu 70-75 m 2 

-3 prostorije za učila 10-15 m 2 

prostorija za učeničku knjižnicu 

i časopise 60-65 m 2 

prostorija za učeničku komponentu uprave 15-20 m 2 

prostorija za svečane priredbe (za najviše 

polovinu svih učenika) po 1 m 2 /učenik 

škole -»m 

1 prostorija za učeničku knjižnicu 60-65 m 2 odn. 70-75 m 2 

1 prostorija za učeničku komponentu uprave 15-20 m 2 

1 prostorija za svečane priredbe (za najviše 

polovinu svih učenika) 1 m 2 /učeniku 

Uprava: 

1 zbornica (dvorana za konferencije) 

1 nastavnička radna soba (nastavnička knjižnica) 

odnosno mogu se objediniti 

1 soba za upravitelja škole 

1 soba za zamjenika upravitelja 

1 kancelarija 

1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za liječnika 

1 soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka) 

Sport 

gimnastička dvorana za svakih započetih 10-15 razreda 

1 vježbačka jedinica od 15 x 27 m 

sportski teren prema potrebi 

80-85 m 2 

100-105 m 2 

20-25 m 2 

20-25 m 2 

15-20 m 2 

20-25 m 2 

20-25 m 2 

Gimnazija 

primjerice 2 smjene 

18 

12 razreda 

6 razreda (viši razredi) 

65-70 m 

2 izmjenične učionice 

3 izmjenične učionice 

1 velika učionica (zemljopis, 

povijest) 

Uprava: 

prostorija za društvene znanosti 

2 

50 m 2 

65-70 m 2 

50 m 2 

1 

zbornica (konferencijska soba) ako je to 60--65 m 2 Prirodne znanosti 

ujedno i nastavnička radna prostorija i knjižnica 80--85 m 2 soba za upravitelja škole 20--25 m 

Fizika i biologija: 

2 kancelarija 15--20 m 

po 1 učionica 

2 soba za primanje roditelja, ujedno soba za liječnika 20--25 m 

po 1 prostorija za zbirke i materijal 

2 soba za nadstojnika zgrade (i izdavanje mlijeka) 20--25 m 

po 1 prostorija za pripreme 

2 50 m 

po 1 prostorija za demonstracije i vježbe 

2 

55-60 m 2 

30-35 m 2 

30-35 m 2 

70-75 m 2 

otvoreni prostor za slobodno vrijeme > 5m 2 

sport 

po učeniku i učenici gim. dvorana za svakih započ. 10-15 razreda 

vježbačka jedinica od 15 x 27 m 

sportski teren prema potrebi 

Realna škola, npr. s dvije odnosno tri smjene, 

12 odn. 18 učionica 

po 65-70 m 

1 velika učionica (djeljiva u dvije prostorije) 

2 slušaonice 

Prirodne znanosti: 

1 prostorija za demonstracije i vježbe, fizika 

1 prostorija za demonstracije i vježbe, 

kemija i biologija, ili 

1 prostorija za demonstracije i vježbe, kemija 

1 prostorija za demonstracije i vježbe, biologija 

1 prostorija za pripreme za fiziku i kemiju, 

ujedno prostor za zbirke i materijal, ili 

1 prostorija za fiziku 

1 prostorija za kemiju 

1 prostorija za biologiju 

1-2 odn. 2 prostorije za prirodoslovne 

radne grupe 

1 prostorija za fotolaboratorij 


1 kuhinja 

1 prostorija za obuku i blagovanje 


i kućanske strojeve 

1 prostorija za pranje i presvlačenje 

Umjetnička predmetna nastava, radionica, tekstil: 

1 crtaonica (umjetnički radovi) 

1 odn. 2 prostorije - radionice (tehn.) 

1 odn. 1 - 2 prostorije za materijal 


1 prostorija za rad u tekstilu 

1 prostorija za glazbu 

1 pomoćna prostorija (instrumenti, note, stalci) 

Laboratorij za jezike: 

1 prostorija za učenje jezika 

1 prostorija za opremu i materijal 

3 prostorije za učila 

2 

85 m 2 

po 40 m 2 

70-75 m 2 

70-75 m 2 

70-75 m 2 

70-75 m 2 

30-35 m 2 

30-35 m 2 

20 m 2 

30-35 m 2 

po 30-35 m 2 

20-25 m 2 

70-75 m 2 

30-40 m 2 

30-40 m 2 

15-20 m 2 

ukupno oko 180-220 m 2 

70-75 m 2 

65-70 m 2 

15-20 m 2 

80-85 m 2 

10-15 m 2 

po 10-15 m 2 

Kemija: 

1 učionica i vježbaonica 

1 prostorija za pripreme 

1 prostorija za zbirke i materijal 

2 prostorije za radne grupe 

za prirodne znanosti 

1 prostorija za fotolaboratorij 


1 kuhinja 

1 prostorija za obuku i blagovanje 


i kućanske strojeve 


Umjetničko obrazovanje: 

1 crtaonica 

2 prostorije - radionice 

2 prostorije za materijal 


1 prostorija za rad u tekstilu 

1 prostorija za glazbu 

1 pomoćna prostorija 

Laboratorij za jezike: 

1 prostorija za učenje jezika 

1 prostorija za opremu i materijal 

3 prostorije za učila 

1 prostorija za učeničku knjižnicu 

1 prostorija za učeničku komponentu uprave 

1 prostorija za svečane priredbe (za najviše 

polovinu učenika) po 1 m 2 80-85 m 

/učenik 

Uprava: 

1 zbornica (dvorana za konferencije) 

1 nastavnička radna soba (nastavnička knjižnica) 

odnosno mogu se objediniti 

1 soba za upravitelja škole 

1 soba za zamjenika upravitelja 

1 kancelarija 

1 soba za primanje roditelja, ujedno soba za liječnika 

1 soba za nadstojnika zgrade (izdavanje mlijeka) 

Sport 

gimnastička dvorana za svakih započetih 10-15 razreda 

1 vježbačka jedinica od 15 x 27 m 

sportski teren prema potrebi. 

2 

30-35 m 2 

30-35 m 2 

po 30-35 m 2 

20-25 m 2 

70-75 m 2 

30-40 m 2 

30-40 m 2 

15-20 m 2 

80-85 m 2 

60-65 m 2 

po 20-25 m 2 

20-25 m 2 

70-75 m 2 

65-70 m 2 

15-20 m 2 

80-85 m 2 

10-15 m 2 

po 15-20 m 2 

70-75 m 2 

15-20 m 2 

80-85 m 2 

100-105 m 2 

20-25 m 2 

20-25 m 2 

15-20 m 2 

20-25 m 2 

20-25 m 2 

308

© WC za trajno 

Dječaci 

l/ggMnnl 

korištenje npr. za 

oko 100 dječaka 

oko 15 m 2 

Za oko 100 djevoj- @čica oko 15 m 2 

WC za nastavnike 

@npr. za oko 30 nastavnika 

oko 15 m 2 

® Za oko 20 nastavnica 

oko10 m 2 v5v 

32-40 mjesta 

UjOjU|b|b| 

Djevojčice ^ J7 < 

Dječaci 

WC za korištenje tijekom odmora, npr. 

®jednoredni raspored: 

za oko 250 djevojčica oko 40 m 2 

za oko 250 dječaka oko 40 m 2 

aaiDiüpppiDplüpo 

Djevojčice 

Žlijeb Dječaci ^ 

• ¿ •• 

? 

• • • 

• • • 

• • • 

Npr. dvoredni raspored za oko 500 djevojčica 65 m 2 , 

za oko 500 dječaka 40 m 2 . 

Za veći broj decentralizirati. 

Normalna učionica kvadratična ili 

pravokutna 65 m 2 s određenim i 

slobodnim rasporedom 

namještaja 

(7) Prostorije i područja za opću nastavu 30-36 mjesta 

© Nastavno područje s oko 180 učeničkih radnih mjesta oko 550 m2 kao 6 normalnih 

učionica s mjestom za nastavnika ili kao zajednička velika učionica 

°J 

! bi 

M l i! SG-labor.(9) 

o o o Ol o 33 radna mjesta kao 

I II ) pultovi, oko 65 m 

(oko 2 m /radno 

OL 

mjesto) uklj. pom. 

o o 

prostorije oko 951m 

• 

T-TT-f SGS-labor. ->(¡0) 

o O OOOO 23 radna mjesta"kao 

kabine oko 65 m 

cm TJ 

(oko 2,8 m 

SK ÂR^f 

° 

2 /radno 

mjesto) uklj. pom. 

jxostorije oko 95 m 2 

Materijal 

laparati f 

SK = Kabina za govor 

AR = Prostor za 

snimanje 

Jezični laboratorij za strane jezike 

SG-laboratorij (slušati i govoriti) 

SGS-laboratorij (slušati, govoriti, 

snimati) 

ŠKOLE 

-»OP 

Garderobe su razmještene izvan učionica, ali su u izravnoj vezi s 

njima s. 312 ©. 

Sanitarne prostorije: 

Dimenzioniranje potrebnog broja zahodskih školjki, pisoara i umivaonika 

prema ukupnom broju učenika, odvojeno po spolovima, u skladu 

sa smjernicama za gradnju škola ->(ri). Zahodi po mogućnosti 

s neposrednim osvjetljenjem i ventilacijom. Prilazi odvojeno za 

dječake i djevojčice. Primjeri za različite školske toaletne prostorije 

->(?)- (§). Horizontalne i vertikalne komunikacije najčešće služe i 

kao izlazi za nuždu. Svijetla širina najmanje je 1,00 m/150 osoba, 

širina hodnika u nastavnom području najmanje 2,00 m, a ako ima 

manje od 180 osoba, tada je 1,25 m, inače putovi u nuždi 1,00 m. 

Najveća duljina puta u nuždi je 30 m, računajući i skretanje do sredine 

prostorije; 25 m zračne linije mjereno od stubišnih vrata do najudaljenijeg 

radnog mjesta. Kapacitet stubišta ovisi o broju korisnika 

i manjoj prosječnoj opterećenosti. Širina stubišta: 0,80/100 osoba 

(ali najmanje 1,25 m i najviše 2,50 m). Alternativno: 0,10 m/15 

osoba (samo najviša etaža se računa sa 100%, ostale sa 50% opterećenja). 

Opće područje nastave obuhvaća stalne i izmjenične 

učionice, velike učionice, prostorije za tečajeve, za učenje jezika i 

društvenih znanosti, jezične laboratorije, za učila, karte i druge pomoćne 

prostorije. 

Nastavni predmeti opće nastave su: jezici, prirodne znanosti, matematika, 

vjeronauk, društvene i političke znanosti, te obvezni izborni 

predmeti i posebna nastava (ukupno oko 50 - 70% tjednog fonda 

sati). 

Potrebne površine: učionica za tradicionalnu nastavu oko 2,00 m 2 

po učeničkom mjestu, kod višestruke unutarnje diferencijacije oko 

3,00 m 2 po mjestu, a za nastavu u velikim učionicama oko 4,50 m 2 

po mjestu, uključivo pomoćne površine potrebne za funkcioniranje. 

Standardni je oblik prostorije pravokutnik do kvadrat (12 x 20, 12 x 

16, 12 x 12, 12 x 10 m), tj. uz najveću dubinu prostorije od 7,20 m 

još je moguće staviti prozore samo s jedne strane —> ®. 

Površina: 

normalna učionica 1,80-2,00 m 2 /učeničko mjesto 

velika učionica oko 3,00-5,00 m 2 /učeničko mjesto 

svijetla visina 2,70-3,40 m. 

Jezični laboratorij: položaj unutar općenitog nastavnog područja ili u 

neposrednoj vezi s njim, po mogućnosti blizu medioteke ili knjižnice. 

Potrebno je: 

oko 30 radnih mjesta u lab. za jezike na oko 1000 učenika d)-®. 

Veličina: 

veličina HS i HSA- laboratorija ukupno oko 80 m 2 , kabina laboratorija 

oko 1 x 2 m, broj mjesta u laboratoriju 24-30, tj. 48-60 m 2 uključujući 

pomoćne površine. 

Pomoćne prostorije: studio, prostorija za snimanje, arhiva za snimljene 

nastavničke i učeničke vrpce. Jezični laboratorij može se smjestiti 

i u unutrašnje dijelove zgrade, s umjetnom rasvjetom i ventilacijskim 

uređajima. 

Pojam Obliko- 

WC 

za razred 

WC 

tijekom 

sata 

WC 

tijekom 

odmora 

WC 

za 

nasta- 

vnike 

vanje 

Nužnik s 

pred prost. 

Podjela 

dječ./djevoj. 

Ne Uz jedan 

Položaj Uporaba Ostalo 

razred 

Nužnik Da Prilaz iz 

hodnika 

ili 

predvorja 

Nuinik Da Prilaz iz 

Nužnik Podjela 

gospoda/ 

dame 

(li) Uređenje zahoda 

predvorja 

ili 

dvorišta 

Uz nasta- 

vničko 

ili 

upravno 

područje 

Tijekom sata Ev. za predškolski odn. školski 

Više razreda 

tijekom sata 

Razredi 

tijekom 

odmora 

Tijekom 

odmora 

dječji vrtić 2 WC-a i predprostor 

Od svakog razreda bez WC-a treba 

poslije max. 40 m puta ili dva stubišna 

kraka mora se doći do WC-a za 

korištenje tijekom sata 

WC u prizemlju, pristupačan s 

površina za aktivnosti tijekom 

odmora 

Ev povezano s garderobama 

za nastavnike 

309

o o o o o oo o o o o o o o 

10 

a š 

VI vj" 

Predavaonica Priprema i zbirke 

oko 48 mjesta oko 80 m 2 oko 60 m 2 

© Prostorije i područja za nastavu prirodnih znanosti 

1) Prostorija za vježbe 

2) Predavanja i vježbe 

T T 

^j-^Materijal za pripreme 

3) Predavaonica 

4) Priprema i zbirke 

n°n°n°n° 

o o o P 

Lojo.o O O o Jo P 

VJ 

Prostorija za vježbe 

oko 40 mjesta oko 80 m 2 

(zp Područje za prirodne znanosti, oko 400 mjesta oko 1400 m : 

r\_ 

n 

LJ 

Materijal 

5) Alternativna prost, za vježbe 

6) Zbirka 

V. Rad - prirodne znanosti 

a 

U • 

Oko 12 mjesta oko 95 m 2 oko 40 m 2 oko 30 mjesta oko 100 m 2 

(3) Prostorije i područja za tehniku, ekonomiju, glazbu i umjetnost ->(4)—(i) 

s 

o o o o o o o K IL 

0 0 0 ^ 

Strojevi itroievi r-< 

• • 

Rad s papirom, glinom 

Oko 25 mjesta 

(4) Područja tehnike 

310 

\j2tlx> 

• • 

Materijali 

oko 56 m 2 

flIKDS 

Rad s drvetomi metalom 

oko 25 mjesta 

30 mjesta ~ 80 m 2 Vj oko 35 m 2 '-j 55 mjesta oko 90 m 2 

Glazba i umjetnost 

ŠKOLE 

-» OD 

Nastavno područje prirodnih znanosti obuhvaća prostorije za predavanja, 

predavanja s vježbama, vježbe, pripreme i zbirke, fotoradionice 

i fotolaboratorije. Predavaonice za biologiju,, fiziku i kemiju 

oko 2,50 m 2 / mjesto. Prostorije za predavanja i demonstracije oko 

4,50 m 2 / mjesto, za vježbe su u tome uključene pomoćne površine 

ali bez nusprostorija. 

Prostorije za demonstracije i vježbe za kombinaciju predmeta odnosno 

za predmete: 

prirodne znanosti, kemija i biologija, fizika, kemija, biologija oko 

70-80 m 2 ->0. 

Prostorija za predavanja i demonstraciju za predmete fizika, biologija 

ili kemija, oko 60 m 2 ,s nepomičnim nizovima stolica koji se uzdižu. 

Dva ulaza/izlaza. Ako su prostorije smještene u unutrašnjem 

dijelu zgrade mogu biti s umjetnom rasvjetom. 

Prostorija za učeničke vježbe, radne grupe i si. za biologiju i fiziku 

ili za vježbe raznih područja prostorno raščlanjene i djeljive; za pojedinu 

prostoriju odnosno površinu oko 80 m 2 . 

Prostorije za pripreme, zbirke i materijal za kombinacije predmeta ili 

za pojedinačne predmete: ukupno oko 30-40 odnosno oko 70 m 2 , 

ovisno o veličini škole i područja prirodnih znanosti. Dopustive su 

unutarnje prostorije s umjetnom rasvjetom. 

Prostorije i područja za nastavu prirodnih znanosti. Fotoradionice i 

fotolaboratoriji priključeni su prostorijama za prirodne znanosti. Moguće 

korištenje i drugih prostorija. Fotolaboratorij kao tamna komora 

s dijelom za izradu pozitiva (1 stol za povećavanje za 2 - 3 učenika, 

u kombinaciji s radnim mjestima za mokre postupke), za negative 

(razvijanje filmova) i prostor ili niša za spremanje filmova. 

Položaj prostorija: može biti i sjeverna strana ali s konstantnom klimatizacijom 

u prostoriji. Potrebni prostor ovisi o broju učenika, 

uglavnom 6-14 učenika u jednoj radnoj grupi, najmanje 3-4 m 2 

radno mjesto. Tip fotolaboratorija ovisi o području i veličini: 

- laboratorij u jednoj prostoriji 20-30 m 2 , najmanji oblik, samo s 

dodatnom nišom za spremanje filmova oko 1,50-2,0 m 2 . 

- laboratorij u dvije prostorije 30-40 m 2 , sastoji se od svijetle prostorije, 

svjetlosne brane i tamne komore (radovi na pozitivima i 

negativima), prostor za spremanje filmova oko 2 m 2 . 

- laboratorij u tri prostorije, tamna komora pokraj svijetle prostorije 

uključujući odgovarajuće svjetlosne brane. Svjetlosne brane oko 

1 -2 m 2 , bez namještaja, samo sa svjetiljkama za tamnu komoru. 

Zatvaranje: zavjese, vrata, labirint - i okretna pregrada. 

I—| ]—| SU su ajl 

• • o — 

IO| 

y Ekonomska tehnika 

nmn] 

Uredska tehnika 

DDOI 

m m 1 

Tehničko crtanje [ 

"^"C 0 li?® 8 ®' 

• • • • • 

tfcrostor. za strojevi .. 'p, - 

Drvo _ Metal 

Područje za ekonomsku tehniku, uredsku tehniku, tehničko crtanje, rad, ukupno 

oko 350 mjesta, oko 1600 irr

O iQo [ iQ0 

Ol I o í o O o 

o|o I r o i 

o o 

(j^ Primjer školske knjižnice / medioteke 

"LAJ 

(zT) Primjer školske knjižnice / medioteke 

Q. 

« 

« o> 

5 - 

© m 

4 "O 

[pntmczHmnmicziD I 

i 

>D 

0 

,0 

-o 

>0 

ro 

Pripren 

mesa 

foi 

[jenem crn 

• 

1 Višenamjenska prost. 

2 Mjesta za slušatelje 

3 Ured 

4 Centralni katalog 

5 Novine, časopisi 

6 Rad u grupama 

7 Pojedinačni rad 

8 Kabine s pisaćim 

strojevima 

Informacije, posudba 

10 Predavaonica 

11 Audiovizuelni studio 

12 Skladište 

13 Prezentacije 

14 Stroj za kopiranje 

15 Garderoba, 

odlaganje torbi 

A. ^ A * M A A A . 

l-Oo 

Hlađenje 

pića 

© Učionica iza garderobe i hodnika, osvjetljenje i ventilacija s dvije strane, proširenje 

•••••DoDPD •• 

•OD •• •••• 

••oQcD •••• 

•••••••• •• 

•••••••• •• 

J L Garderoba 

Hodnik 

hodnika za po dvije učionice Arh.: Yorke, Rosenberg, Mardall 

Učionica 

Otvorena učionica 

Prostorija za ručni 

°D °0 °Q oO 

qQ oQ =0 OO 

oQ dQ CQ oQ 

oQ QQ DQ °0 

0Q qQ °0 

dQ d D OQ 

TU 

(2) Kompozicija učionice, otvorene učionice i prostorije za ručni rad, prijedlog tipa 

Arh.: Neutra 

(3) Tlocrt u obliku zubaca pile. Opasnost od međusobnog ometanja Arh.. Carbonara 

® Učionica dodatno osvijetljena visoko postavljenim prozorima sa stražnje strane, bez 

Hodnik 

pogleda. Proširenje hodnika ispred svake učionice, s garderobom i ostavom 

Arh.. Carbonara 

Prostorija za 

ručni rad 

(5) Šesterokutna učionica sa zatvorenim trokutnim prostorijama za ručni rad 

Arh.. Brechbuhlen 

312 

Osnovne škole 

ŠKOLE 

Svaki razred ima svoju učionicu za najviše 32 učenika. Prostorija je 

po mogućnosti kvadratična, iznimno pravokutna, najmanje 65-70 

m 2 (oko 2,00 m 2 -2,20 m 2 /učenik). Osvjetljenje je po mogućnosti 

dvostrano ->(3)+©, a namještaj pomičan i nepomičan. 

Prednja strana: na zidu je preklopna ili klizna ploča, površina za projiciranje, 

priključci za "TV, radio, magnetofon i si. U blizini ploče odnosno 

ulaza nalazi se školski umivaonik. Za školske karte treba predvidjeti 

da se mogu postavljati na zid, a za prozore da se mogu 

zastrti radi zamračenja prostorije. Skupne prostorije kao odvojene 

radne površine za internu diferencijaciju mogu se predvidjeti samo 

u posebnim slučajevima. 

Alternativa za pojedinačne razrede i skupne razrede: 

Objedinjavanje 2 - 3 učionice u nastavne površine za razgovor nastavnika 

s učenicima, za raspravu, predavanje velikim skupinama ili 

podjela paravanima. Vjetrobran i ulazni prostor ujedno služe kao razvodne 

površine za vertikalne i horizontalne komunikacije (hodnici, 

stubišta, rampe), ili za zadržavanje tijekom odmora (0,50 m 2 /učenik). 

Višenamjensko područje za školske svečanosti, igru i izložbe. 

Prostorija za učila oko 12-15 m 2 . Centralni položaj, uz nastavnički 

dio odnosno višenamjenske prostorije. 

fl °U d D °0 

•• •• oQ •• 

°l] i: 

ng oQ ng cg •• 

°D D D D D C °D Q 

D D D D C Q 

TP 

(6) Po dvije učionice uz jedno stubište, dvostrano osvjetljenje u etažnoj izgradnji 

Arh.. Schuster 

© 

Četiri učionice po etaži s dvostranim osvjetljenjem, sa strane proširenje za grupnu 

nastavu 

Arh.. Haefeli, Moser, Steiger 

Natkriveni prilaz 

(8) Šesterokutna učionica bez hodnika, prilaz kroz garderobu = vjetrobran 

Arh.. Gottvvald, Weber

1. Rampa 

2. Učionica 

3. Aula 

4. Odlaganje stolica 

5. Garderoba 

6. Galerija 

7. Menza 

8. Ulaz 

9. Trijem 

10. Uprava 

(T) Prizemlje - stručna škola Arh.. Mitchell/Giurgola 

1. Predvorje 

2. Kafeterija 

3. Boravak 

4. Garderoba 

5. Rektorat 

6. Foyer 

7. Aula 

8. Medioteka 

9. Radna soba nastavnika 

10. Konferencije 

\ 11. Učionica 

(?) Prizemlje škole u Wohlenu Arh.. Burkard, Meyer, Steiger 

© Poprečni presjek ->(g) 

1. Sportska dvorana 

2. Predvorje sp. dvorari 

3. Parkiralište 

4. Uprava 

5. Garderoba 

6. Učionice 

7. Odmor 

(?) Prizemlje - osnovna škola Arh.. B. i C. Parade 

J". 

ŠKOLE 

PRIMJERI CD 

(ff) Gornja etaža škole u Zürichu Arh.. Naef, E. Studer + G. Studer 

313

(T) Školski prostor t 

Lamelirani 

zastori Q 

¿Hi- 

CO 

(3) Grupna škola Tannenbergschule Seehim 

Ovješeni 

strop 

Pregradni 

zid 

Prodiranje 

zvuka 

Priključak pregradnih zidova na 

pod i strop 

oöo oööo 

"Ckn °D& 

°aočh 1° 

° o 0° 

«•Do 

Varijabilni tlocrt sa 8 osnovnih učionica 

Podijeljene pokretnim ormarima - 

stijenama 

Šuplji prostori ispod stropa za 

prolaz instalacija 

(7) Različita područja korištenja 

Q3 • Njemački ogledni primjer: Tannenberg 

škola u Seeheimu. -> ©. Problemi se pojavljuju kod kanalizacijskih 

vertikala, zidnim utorima itd. zbog mogućnosti priključenja akustične 

izolacije pregradnih zidova -> @ Stropne obloge treba izvesti de- 

montabilno da bi instalacije u šupljinama bile dostupne ©.. 

Velika grupa 40 - 50 učenika može se podijeliti u srednje grupe od 

25 - 26 učenika, male grupe 10 učenika (3). 

Građevin. raster dosljedno 1,20 x 1,20 m; svijetla visina prostorije 3 m. 

Prijelazna rješenja od starih konvencionalnih razreda do velikog 

prostora nude pomične pregradne stijene koje se mogu ukloniti 

@. Dolaze u obzir i graditeljski oblici s formiranjem niša © + © 

i © - ©. Primjeri za raspored mjesta pri prikazivanju projekcija 

® + 

Pedagozi ukazuju na činjenicu da čovjek pri svjesnom usvajanju 

najviše zadržava ono što je sam učinio: 

10% od onoga što čita 

20% od onoga što čuje 

30% od onoga što vidi 

50% od onoga što čuje i vidi 

70% od onoga što sam reče 

90% od onoga što je sam učinio, u čemu je sudjelovao svojim pokretima. 

Tlocrt 

(IO) Za 117 učenika š 10 godina 

Učio nica 

64 m 2 

Učio ica 

64 m 

I Učionica 

¡64 m2 

¥i h 

II n 

i 

Učionica 

64 m 2 

Predvorje za xlmor 

247 m2 

Učionica 

64 m2 

(8) Razdvojene grupe 

Učionica 

64 m2 

64 m2 

Učio lica 

64 m 2 

1.80-Äl.20f- 

î.ižfcat • 

1

Sportski objekti 

1 Korištenje svih ŠU (školska 

usmjerenja) 

2 ŠU Sp. 

3 ŠU G 

4 ŠU mladi 

o u 

)>' kućepazitelj, %/ 

^ dvorana za 

Dolazak odmor, 

garderoba, WC-i, 

ventil, centrala, 

bicikli 

travnjak 

/ Su metali \ _ Materijali 

0 Shema površina i njihove povezanosti - stručni školski centar 

Opća teoretska n. 

f 

Normalni razredi 

5 ŠU elektro 

6 Uprava 

7 Stan kućepazitelja 

8 Parkiralište (nastavnici, učenici 

posjetitelji) 

Teoretska nastava Stručno-praktična nastava 

Stručni razredi 

(2) Oblici nastave i prostorni zahtjevi 

Teoretsko područje 

• 

(3) Organizacija područja 

• Stručno-teoretska n. 

• Posebno usmjereni razredi 

Radioničke prostorije 

(demonstracije / vježbe) 

Praktično područje 

• 

ŠKOLE 

->tn 

Stručne škole, uključivši pripremnu godinu prakse odnosno godinu 

osnovnog stručnog obrazovanja, kao i obrtničke škole i stručne više 

škole najčešće se objedinjuju u stručne školske centre. U tim se centrima 

školuje oko 75% mladeži od 14 do 18 godina koja podliježe tzv. 

obveznom školovanju s dijelom nastavnog vremena. Uz obrazovanje 

s potpunom nastavom i međuoblicima postoje smjerovi sa skraćenom 

nastavom, a pravilo je: za stručno obrazovanje vrijedi načelo 

dvojnosti škole i prakse: stručna škola pruža predmete općeg obrazovanja 

i stručno - teoretsko znanje odabranog usmjerenja. Praktičnim 

se radom u odgovarajućem pogonu stječu praktična znanja. 

Obrazovanje je podijeljeno na 11 stručnih smjerova: 1. gospodarstvo 

i uprava, 2. metali, 3. elektrotehnika, 4. građenje i drvo, 5. tekstil i odjeća, 

6. kemija, fizika i biologija, 7. tisak i papir, 8. boje i oblikovanje 

prostora, 9. njega tijela i zdravlja, 10. prehrana i kućanstvo, 11. poljoprivredno 

gospodarstvo. Ponuda škola za stručno obrazovanje ovisi 

o regionalnim, strukturno - specifičnim i lokalnim čimbenicima; apsolutne 

veličine sustava jedva je moguće navesti. Brojčani podaci obuhvaćaju 

učenike s punim i djelomičnim nastavnim vremenom. Ovisno 

0 gravitacijskom području, na 60.000 - 150.000 stanovnika dolazi 

2.000 - 6.000 učenika. Zbog velikih gravitacijskih područja, preporučuje 

se lokacija blizu javnog prometa i željeznice. Zemljište: za 

učenika s djelomičnim nastavnim vremenom najmanje 10 m 2 terena, 

s punim nastavnim vremenom najmanje 25 m 2 terena po učeniku. Teren 

po mogućnosti treba biti bez utjecaja buke, dima, mirisa, i prašine; 

paziti na povoljan oblik i 0 mogućnost proširenja zemljišta. Razmještaj 

na zemljištu, vrsta i način izgradnje ovise o veličini učionica 

koje se mogu nizati po vertikali (opći predmeti, stručni predmeti, prostorije 

za upravu i si.) i veličini površina koje moraju ležati u terenu 

(površine za praktične vježbe, radionice, područje sportskih aktivnosti 

i si.). Školska zgrada najčešće ima 2 - 3 etaže, samo iznimno više; 

radionice s težim strojevima ili opsežnim isporukama materijala samo 

su u jednoj etaži. 

Prilaz: Područje ulaza i hola sa centralnim uređajima ujedno služi i za 

razdiobu prometa prema horizontalnim i vertikalnim komunikacijama, 

slično kao u školama za opće obrazovanje i u školskim centrima. Nastavna 

područja raščlanjuju se prema oblicima održavanja nastave i 

tome odgovarajućim prostornim potrebama. Opće nastavno područje 

(AUB) zauzima oko 10 - 20% površine. 

-Opće učionice za normalne razrede oko 50-60 m 2 , mali razredi oko 

45-50 m 2 , naročito veliki razredi oko 85 m 2 . Velike učionice oko 

100-200 m 2 mogu ujedno služiti kao dvorane za prikazivanje filmova 

i za predavanja. 

Graditeljski uvjeti, oprema i uređenje slično kao za općeobrazovne 

školske centre odnosno škole s više smjerova. Na približno 5 normalnih 

razreda treba predvidjeti prostoriju od približno 20 m 2 za zbirke. 

(?) Isječak iz projekta stručne škole za okrug Viersen Arh: Kasper, Döhmen 

315

© 

Studentski domovi 

Parkiranje 

Velika pre"-" 

davaonica 

rištud. 

|:zgradđ: 

• ~ Téliriiká, ' ¡ 

¡snabdijevanja! 

Nastava 

Lili llil 

•::°Knjižnica . 

: Uprava • 

•••¡ínstitútiJi: :j:jlnstitutj 

lililí 

O O o 

Proširenje fakulteta 

Shema visokoškolskog kompleksa 

Studentski 

domovi 

Parkiranje 

(?) Grafičko određivanje krivulje slušatelja Uzdužni presjek predavaonice 

£60 

(4) Normalni oblik predavaonice (5) Predavaonica u jačem usponu 

(§) Predavaonica za demonstracije na stolovima (kirurške klinike) 

316 

VISOKE ŠKOLE 

PREDAVAONICE -» QP 

Centralni sadržaji visokih škola: —> QP 

Auditorium Maximum, svečana dvorana, uprava, dekanati, studentska 

kuća. Uz to knjižnice, menze, sportski objekti, studentski domovi, 

parkirališta. 

Tehnički uređaji zajedničke opskrbe: 

toplana, tehnička osnovna opskrba. 

Stručno specifična oprema za nastavu i istraživanja. 

Osnovni prostori za sve predmete: 

predavaonice za osnovna i specijalna predavanja, prostorije za seminare 

i rad u grupama (djelomično opremljene računalima) za produbljivanje 

materijala s nastave. Knjižnice za pojedina stručna područja, 

službene radne prostorije znanstvenog osoblja, prostorije za 

konferencije, ispite itd. ->©. 

Posebni prostori za pojedine struke: 

Humanističke znanosti: bez posebnih zahtjeva. 

Tehničko - umjetničke struke: npr. arhitektura, likovne umjetnosti, 

glazba itd.: crtaonice, atelijeri, radionice, vježbaonice i prostorije za 

zbirke svih vrsta. 

Tehničko - prirodoslovne struke npr. građevinarstvo, fizika, strojarstvo, 

elektrotehnika: crtaonice, laboratoriji, radionice, industrijske hale 

i industrijski laboratoriji. 

Prirodoslovne i medicinsko - teoretske struke, npr. kemija, biologija, 

anatomija, fiziologija, higijena, patologija itd.: 

laboratoriji s pripadnim funkcionalnim prostorijama, znanstvene radionice, 

prostorije sa životinjama i za pokuse na životinjama. 

Mjesto za projektor 

Stepenasto dizanje u dvorani za crtanje akta, po studentu 0,65 m 2 površine za 

sjedenje

VISOKE ŠKOLE 


Velike dvorane za predavanja najčešće se smještaju u posebnim 

zgradama za predavaonice. Manje predavaonice za stručna izlaganja 

nalaze se u institutskim i seminarskim zgradama. Prilaz dvorani 

odvojen je od istraživačkog područja, po mogućnosti što kraćim 

putom iz vanjskog prostora, sa stražnje strane na uzdignutom dijelu 

sjedala, a kod velikih dvorana i sa strane, približno na sredini -» 

(3) + (§). Predavači ulaze u dvoranu sprijeda, iz prostorije za pripreme, 

odakle se doprema i oprema za pokuse. 

Uobičajeni su kapaciteti 100, 150, 200, 300, 400, 600, 800 mjesta. 

Predavaonice do 200 mjesta, visina etaže 3,50 m, uklopljene su u zgradu 

instituta, a za više mjesta bolje je da su u samostalnoj zgradi. 

• Predavaonice za humanističke znanosti imaju ploču za pisanje i 

projekcije; blago se uspinju redovi sjedala -> s. 316 @ 

• Predavaonice za demonstracije iz prirodnih znanosti treba opremiti 

stolovima za izvođenje pokusa; strm je uspon redova sjedala 

-> s. 316 (5) 

• Medicinske demonstracijske predavaonice "kazalište za anatomiju" 

imaju strm uspon redova sjedala -» s. 316 (§) 

® 

Pravokutni tlocrt 

(5) Trapezni tlocrt 

0,25 a 5,5 a 

3.65 a 

(6) Predavaonica s 200 mjesta Theologicum Sveučilište Tübingen 

317

© Presjek -> (|) 

© Tlocrt 

JI I I I I, H 

Predavaonica za fiziku s dvostrukim zidovima da se spriječi prijenos buke i 

vibracija TVŠ Darnstadt 

(3) Auditorij TVŠ Delft 

318 

F r ^ l i H 

1 Velika predavaonica 

2 Projektor 


4 Dvorana za sjednice 

senata 

5 Garderoba 

® Normalna etaža -»• (§) 

Hrv'W^rW^ 

VISOKE ŠKOLE 


© Zgrada za predavanja Sveučilišta Freiburg, prizemlje 

Ulazno predvorje i velika dvorana kroz dvije etaže. Normalna etaža prostorije za 

seminare i upravu. Arh.. O.E. Schweizer 

(6) Studijska zgrada Düsseldorf Arh.. Pfau 

^ ^ \ \\ \\ ^ 

Arh.. Brdek + Bakema (7) Predavaonica ETVŠ Hönggerberg u Zürichu Arh.. Steiner + Gehry

Ravni pod 

, 85 _. 

Na stubama od 15 cm 

ÍF 5 

= ^ " 

Kosa ravnina nagiba do 12% 

Tlocrt 

© Mjesto projektora (7) Mjesto projektora (9) Tlocrt područja podija 

Postavljanje s sjedišta u 

predavaonici 

© Raspored sjedišta s otklopnim sje- 

Sjedišta u predavaonici: ventilacija © 

90 f 90 , 

© Tlocrt 

© Dijaskop 

© Paradouit color 

Prado 

© Prado 16 mm, projek- 

. tor za uski film 

( ~3© Ploča sprekidačima T~" 

dalima i otklopnim pultom 

© Raspored s fiksnim pultovima i 

zakretnim sjedalima (pronalazač: 

autor) 

a. 1 

o ! 

Ü -I 

Ventilacija kroz pult / vođenje zraka 

© Veliki projektor 

Presjek © Projektor za uski film 

© Dijaprojektor za male slike 

© Radni projektor 

_ a 1,80 -2.00 | 

VISOKE ŠKOLE 


Pojedine stolice u redovima stolaca u predavaonicama sastoje se od: 

otklopnih ili zakretnih sjedala, naslona za leđa i pultom za pisanje (s 

policom ili kukom za torbu), najčešće kruto montirano -> © + (3). 

Razmještaj po visini ovisi 0 stručnom području, broju slušatelja i 

načinu izlaganja gradiva (dijaprojekcije, elektroakustički uređaji), pa 

prema tome nagib može biti blag ili strm. 

U predavaonicama za kirurgiju, internu medicinu, fiziku redovi su 

stolica u usponu, a optičko vidno polje određuje se grafičkim ili analitičko 

- proračunskim postupkom -> (4) + (f). 

Potrebna površina za jednog slušatelja ovisi 0 obliku sjedala, dubini 

pulta i nagibu poda. Površina za jednog studenta pri udobnom položaju 

treba biti 70 x 65 cm, normalno 60 x 80 = 55 x 75 cm. Po studentu 

treba, uključivši površine za kretanje, kod velikih predavaonica 

i najgušćega rasporeda 0,60 m 2 , kod malih predavaonica i 

normalnog rasporeda 0,80-0,95 m 2 . -» s. 320 

(§) Tlocrti barijera za svjetlo i zvuk 

Uzdužni presjek -> (§) 

Izljevno mjesto 

a 

Materijal koji 

upija zvuk 

I—1,20—| 

O , U 1,9 m 2 ooo 

O O O O oo O oo 

l i l i 

o o o o oo oo o 

l i l i 

000 ooo ooo 

1 I I ~l 

ooo ooo ooo 

o» 

Radno mjesto na seminaru 

I 

- 0 0 0 0 

0 I 

0 

0 

0 

0 I 

0 0 0 0 

- 

I 

ooo ooo ooo 

I I I 

1 r 

ooo ooo ooo 

Prostorije za seminare, različite mogućnosti rasporeda stolova 

O 20 m 2 prof. 

q D D 

U 15 m 2 znan. asistent 

Osnovni namještaj za službene prostorije 

o O o O o o 

l i l i 

o o o o o o 

i r 

o o o o o o 

o o o o o o 

o o o o o o 

o o o o o o 

o o o o o o 

Knjige 

I I 

0 

0 

I 

1 O 

Raspored radnih mjesta za čitanje i regala s knjigama 

Raspored radnih mjesta za čitanje i regala s knjigama 

c O D 

20 m pomoćno osoblje 

fl 

- ii 

"ool 

i 

15 m 2 daktilografi 

lUu I = J 

Raspored regala 

O [p 

T 

0 

(D 

1 

Radno mjesto za čitanje 

2,5 m 2 

VISOKE ŠKOLE 

Nastavak sa s. 319. 

Stolovi za pokuse po mogućnosti su zamjenjivi, a pokretne jedinice 

prikladne za laboratorijske radove. Potrebni su priključci za medije. 

Površine za projekcije i ploče: povoljna je stijena za projekcije od 

segmenata, ili čvrsta na čeonom zidu. Zidne ploče trebaju biti u više 

segmenata, najčešće vertikalno podizne, na ručni ili motorni pogon, 

s mogućnošću spuštanja do ispod projekcijske površine; mogu biti 

i pokretne s kotačima -» s. 319 (§). 

Akustika prostorije: 

Govor treba do slušatelja doprijeti koliko je moguće jednolično, bez 

ometajuće jeke. Ovješeni su stropovi za refleksiju i apsorpciju zvuka. 

Stražnji zid treba obložiti materijalom koji upija zvuk, ostali zidovi su 

glatki. Jačina svjetla u predavaonici bez prozora 600 lx (DIN 5035). 

Dodatne površine uz predavaonicu: 

Uz svaku predavaonicu treba predvidjeti jednu neposredno dostupnu 

pomoćnu prostoriju. Nema određenu funkciju, može služiti za 

odlaganje. Uz sve predavaonice u kojima se obavljaju pokusi mora 

se predvidjeti dovoljne površine za pripreme, u istoj razini i nedaleko 

od podija. Orijentacijski podaci za minimalne veličine: pravokutni 

tlocrt predavaonice, oko 0,2 - 0,25 m 2 /po mjestu, trapezni oblik 

0,15-0,18 m 2 /mjesto. Za prirodoslovne i pretkliničke predmete treba 

predvidjeti 0,2-0,3 m 2 /mjesto. 

Za normalno funkcioniranje zgrade s predavaonicama potrebne su 

površine za skladištenje i boravak: prostorije za boravak tehničkog 

osoblja koje održava opremu i uređaje predavaonica, prostorija za 

osoblje koje održava i čisti zgradu, prostor za skladište rezervnih dijelova, 

žarulja, fluorescentnih cijevi, ploče za predavaonice, odjeću 

itd. Minimalna veličina pojedine prostorije 15 m 2 , sve pomoćne prostorije 

ukupno 50-60 m 2 . 

Garderobe i zahodi: gruba procjena zajedničkih potreba, kao orijentacija, 

0,15-0,16 m 2 /mjesto. 

Osnovni prostori za sve stručne smjerove: 

Prostorije za opću nastavu: 

prostorije za seminare, uobičajene veličine: 20, 40, 50, 60 mjesta, 

pokretni dvostruki stolovi; širina 1,20, dubina 0,60 m, potrebna površina 

1,90-2,00 m 2 /student ->0 

Raspored stolova može se mijenjati za predavanja, skupni rad, kolokvije, 

jezični laboratorij, PC (osobno računalo); laboratoriji i konferencijske 

dvorane zahtijevaju isto toliko prostora -> 0. 

Službene radne prostorije znanstvenog osoblja: 

profesor 20-24 m 2 ->© A 

asistent 15 m 2 @ B 

pomoćno osoblje 20 m 2 ->(2) C 

administrativno osoblje 15 m 2 (dvostruko korištenje 20 m 2 ) -»©D 

fakultetska knjižnica (slobodno biranje knjiga) -> s. 331-336 

U slobodnoj postavi može se smjestiti 30000 - 200000 svezaka. 

Površina za police s knjigama: -> 0 

Regali sa 6 - 7 polica, visina 2 m (doseg rukom), 

Razmak regala 1,50 - 1,60 m, 

Potrebna površina 1,0-1,2 m 2 /200 svezaka. 

Radna mjesta čitatelja: -» 0 

Širina 0,9-1,0 m/dubina 0,8 m, 

Potrebna površina 2,4-2,5 m 2 /radno mjesto. 

Kontrola na ulazu, odlaganje torbi, katalog, kopiraonica.

1-2,00-2,30-1 

O o 

I 1 I 

[^š 3,8 qm~j 

© Radno mjesto u crtaonici 

Upad svjetla pri pisanju lijevo straga, 

pri crtanju lijevo sprijeda 

Uređaj za crtanje, stojeći -> (i) 

1 — 

DINA1 80 , max. 135 

1 

(DIN AO) 

(100) 

1 

© Tlocrt radnog mjesta -> © 

0 

cg 

oi 

AI 

AI 

(2) Radna površina 

DIN AO 

DINA1 

DINA2 

DIN A3 

T 

§ 

i 1 

Tlocrt l—44—l 

T 

.J m T 

.J m T 

.J 

Pokretni Ormar za 

ormarić nacrte 

Veličine crtaće daske 

97 x 127 cm 

65 x 90 cm 

47 x 63 cm 

37 x 44 cm 

Veličine crtaće daske 

1-57-70-1-44-1 

© Presjek -> © 

240 

(220-200) (220-200) 

Stol za Stol za 

odlaganje odlaganje 

T ] I 

0) a 

¡6 

Î 

!" 1 

0 t 

] 

ro 0 ro 0 

Q_ - 

M - Q_ - - CO 

80..-X 

i 

Crtaonice svih vrsta 

CRTAONICE 

Tehničke discipline, uključivši arhitekturu i umjetničke akademije 

(dvorane za slikanje i modeliranje) imaju različite potrebe za prostorom. 

Osnovna oprema radnog mjesta u crtaonici 

Dimenzije crtaćeg stola po mogućnosti za format DIN A0 - 0,92 x 

1,27 m. Daska čvrsta ili pomična -> (2), ©-©. 

Ormar za nacrte iste visine kao stol, za smještaj ležećih nacrta, uporabiv 

i kao površina za odlaganje -> (2). 

Pokretni ormar ispod stola za crtaći pribor i po mogućnosti registrator 

fascikle ->© + © - © . 

Okretna stolica s kotačima, promjenljiva visina. 

Stroj za crtanje na kotačima, promjenljiva visina, dimenzije 1,5 x 100 

-114, daska uspravna ili s mogućnošću promjene kuta, uporabiva i 

u horizontalnom položaju, dimenzija 180 x 115 -> © - 

Dnevno svjetlo po mogućnosti s lijeve strane -> ©. 

Umjetna rasvjeta prostorije 500 lx, crtaće radno mjesto 1000 lx s 

montiranom crtaćom svjetiljkom ili s pomičnom svjetiljkom iznad uzdužne 

osi stola. 

Ostali pribor: površina za odlaganje, ormari za ležeće ili viseće nacrte, 

veličina najmanje za DIN A0 - format ->©-©. 

Crtaonice 

Potrebna površina 3,5-4,5 m 2 ovisno o veličini crtaćeg stola Q. 

Crtaonice po mogućnosti orijentirati prema sjeveru kako bi se dobilo 

jednolično dnevno svjetlo. Svakom stolu pripada ormarić s 

ključem. 

Dvorana za crtanje, slikanje ili modeliranje: 

Smještaj po mogućnosti u potkrovlju, prema sjeveru, velike površine 

prozora (V3-V4 površine poda), dodatno su moguća nadsvjetla. 

Dvorane za kipare i keramičare: 

Potrebno je mnogo mjesta za tehničke uređaje, kao npr. lončarsko 

kolo, peći, alat, uz to skladište, prostorija za rad u gipsu, vlažna prostorija 

itd. 

(9) Stojeći i ležeći nacrti © 

O 

Presjek - 

-77 H 

Ormar za nacrte od čeličnog lima 

I—43—I 

Uredski i crtaći stols promjenljivim 

nagibom ploče -> © 

321

Studentske sobe 

Jedinica s dvije sobe 

© Jedinica s dvije sobe sa 

sanitarnim čvorom 

© Jedinica s četiri sobe s prilazom sa galerije (§) Jedinica s četiri sobe i zajedničkom prostorijom 

322 

(5) Jedinica s dvije sobe i posebnom tuš kabinom, i varijantno rješenje 

Jedinica s četiri sobe sa sannarnim čvorovima 

Galerija Galerija 

Jedinica sa šest soba, sa zajedničkom prostorijom, zajedničkom kupaonicom i 

odvojenim WC-ima 

© Jedinica sa osam soba, sa zajedničkom prostorijom 

m 

STUDENTSKI DOM 

Građevinskim propisima određeni 

su zahtjevi o prostorijama za boravak 

u studentskim domovima koji 

se moraju ispuniti. Prostorija mora 

imati tlocrtnu površinu od najmanje 

8 m 2 (15 m 2 ), najmanje širinu 2 

m i svijetlu visinu 2,40 m. Za sobe 

u potkrovlju dovoljna je svijetla visina 

od 2,30 m iznad najmanje V2 

tlocrtne površine. Za osvjetljenje i 

ventilaciju moraju postojati prozori. 

Zidarski otvor prozora mora iznositi 

1/10 (1/8) tlocrtne površine prostorije. 

Sobe treba orijentirati prema 

jugu, jugozapadu i jugoistoku, 

a sjevernu orijentaciju izbjegavati. 

U studentskom domu treba u svakoj 

etaži predvidjeti dvije međusobno 

neovisne komunikacije za 

izlaz u nuždi. Jedna od njih izlazi 

na stubište koje prolazi kroz cijelu 

zgradu, a druga do mjesta do kojeg 

je moguće doprijeti vatrogasnim 

Ijestvama i uređajima za 

spašavanje. 

Povoljne uvjete stanovanja pruža 

jedna kuhinja i jedan zahod, s 

tušem na svake dvije sobe (?)

-i- 

g o 4 0 8o ^ eo^'i.esî.so'-^ so H 

$ ft 

AM 

i W = 

(T) Minimalne širine prolaza uz radna mjesta 

1 

o 

I80+-1,60 -4801 

Laboratorij 

(2) Istraživački laboratorij 

© Laboratorij za nastavu i vježbe 

• 

y 

X X 

o o 

o o 

o o 

- 3,60 180)- 1,60 -480* 

o o 

o o 

o o 

Laboratorij sigurnosnog stupnja 3 

1 Ploča s upozorenjem 

2 Barijera s dvojnim samozatvarajućim vratima 

3 Civilna odjeća 

4 Zaštitna odjeća 

5 Udubljenje u podu (ev dezinfekcijska hasura) 

predviđeno za odvod vode s tuša 

6 Umivaonik za pranje ruku s uređajem za 

dezinfekciju 

7 Radna klupa (Clean Bench) s posebnim 

Hepa filterom 

8 Odvod zraka 

9 Autoklav (u laboratoriju ili zgradi) 

11 Pločasta grijaća tijela (razmak do zida: 7,5 cm) 

12 Kontrolni ormarić s prekidačima, razvod struje, 

glavni prekidač za slučaj nužde, ploča 

s javljačima 

13 Pokazivač razlike pritisaka, moguće očitavanje 

izvana i iznutra, s akustičkim signalizatorom 

14 Poziv u nuždi, telefon 

15 Interfon, el. otvaranje vratiju 

16 Prozori nepropusni, nezapaljivi, zapečaćeni 

17 Unošenje materijala, otporno na požar 

® 

Laboratorij 

o o 

o o 

o o 

plllpl m 

o o 

Laboratorij 

1 ° 

o 

h- so —f 

Funkcionalne i pomoćne prostorije 

o o 

o o 

o o 

24 laboratorijska sjedeća mjesta 

o o 

o o 

o o 

Laboratorij sigurnosnog stupnja 4 

2 Barijera s tri komore, vrata, nepropusna. 

samozatvarajuća 

5 Tuš za osoblje (može se preuzeti iz L - 3") 

7 Nepropusna zatvorena radna klupa, 

individualni dovod i odvod zraka, 

dodatni Hepa filteri 

9 Autoklav s dvojim vratima koja se mogu 

naizmjence zakračunati, kondenzat se 

dezinficira 

10 Brana protiv prelijevanja 

18 Posude za upotrijebljenu zaštitnu odjeću, 

mogu se autoklavirati 

") Potrebno samo u slučaju da se predviđa 

prijelaz na L - 4 laboratorij 

Područje za izmjenu 

7~mo y 

tS3llj2LflllSîi 

TlaJ 

Ulaz za osoblje 

Primjer čistog laboratorija Tlocrt ->© 

LABORATORIJI 

- > m 

Laboratoriji se razlikuju prema korištenju i stručnom usmjerenju 

Prema korištenju: 

Laboratoriji - praktikumi namijenjeni nastavi sadrže veći broj laboratorijskih 

radnih mjesta i najčešće jednostavnu osnovnu opremu (3). 

Znanstvenoistraživački laboratoriji su najčešće male površine sa 

specijalnom opremom i pomoćnim prostorijama, kao što su prostorije 

za vaganje i mjerenje, za centrifuge i autoklave, prostorije za 

pranje i ispiranje, klimatizirane prostorije i hladnjače s konstantnom 

temperaturom, foto / tamne prostorije itd. (2). 

Prema stručnom usmjerenju: 

Kemijski i biološki laboratoriji imaju čvrsto montirane laboratorijske 

stolove. Prostorije imaju visoku razinu izmjene zraka, često i digestore 

s. 324 © za radove s velikom emisijom plinova i dima. Nerijetko 

se digestori smještaju u vlastite prostorije (smrdljive prostorije). 

Fizikalni laboratoriji imaju pretežno pomične laboratorijske stolove i 

diferenciranu elektroinstalaciju u energetskim trakama (kabelski 

kanali) po zidovima ili obješenim na strop, te malu izmjenu zraka 

s. 324. 

Specijalni laboratoriji za posebne djelatnosti, npr. izotopski laboratoriji 

za rad s radioaktivnim tvarima, s različitim klasama sigurnosti 

(A-C DIN 25425). 

Čisti laboratoriji za radove u posebno filtriranom zraku bez 

prašine, npr. u području mikroelektronike ili za rad s naročito opasnim 

tvarima, čiji se prijelaz u okolne prostorije mora spriječiti vlastitom 

cirkulacijom i filtriranjem zraka (mikrobiologija, genska tehnika, 

stupnjevi sigurnosti L1 -L4) 

Laboratorijska jedinica 

1 Kapele 5 Stolovi za vaganje 8 Orman za materijal 12 Most za cijevi 

2 Radni stolovi 6 Radno mjesto 9 Tuš za ispiranje očiju 13 Instalacija ventil, i klimat 

3 Rezerva kemičara 10 Ručni protupožarni aparat 

4 Suha radna mjesta 7 Hodnik 11 Vert. energetski vodovi 

(?) Presjek BASF-laboratorija za sintetičke materijale Arh.. Suter i Suter 

u 

• 

•• . .ODI 

•Do À - I I < ! 

1 2 [ ] 2 [ 1 

c 

] [ 

3 3 

! . j • 

OEJ 

Î 9 

|QQ. . DD| I 

loo : = onl I 

Œ 

323

m 

T M 

TE ŒÎ Ta 

• 

D 

a 

eJP 

I 

o o 

o o 

o o 

o o 

3,125 1- 3,125 

Dimenzije prostorija razvijaju se iz veličine stola (veličine radnog mjesta), instalacija 

i ormara u zidu hodnika. Soba s vagama je odvojena. 

Tostor za mjerenje 

i vaaaniB 

Laboratorij 

3,75 

(4,00) 

ffl 

Laboratorij 

3,75 

(4,00) 

m 

rostor za mj irenie 

i vaoanig 

Laboratorij 

m 

7,50 

(3,00) 

Laboratorij 

m 

rostor za mje 

renje i vaganje 

Laboratorij 

m 

7,50 

(8.00) 

Laboratorij 

© Laboratorijske jedinice s prostorima za mjerenje i vaganje Sveučilišne klinike u 

Frankfurtu Arh.: Schlempp + Schvvethelm 

© Uređaji u zn. glavnom laboratoriju 

(Tvornica boja Bayer AG) 

Fiksni ormar 

1,20 

(5) Kemijski laboratorijski stol 

• O Q0Q 

Ü 

Balkon za evakuaciju 

-M it- UMSSW 

Raspored prohodnih instal. okana 

(BASF) 

Energetski stup + prislonjeni radni stol s donjim ormarićem 

20 

I- 1— 60 H 

Energetski stup s prislonjenim radnim stolom 

I 1,20 ; 1 •'•'• '.šor' 60 » 'J?'""' —I ' •'•••••••••'•• 

(6) Laboratorijski stol za fiziku 

324 

Pokretni ormar 

•1,20" 

LABORATORIJI 

->QQ 

Hlađeni laboratoriji za rad u ekstremnim temperaturnim uvjetima. 

Fotolaboratoriji i tamne komore -> s. 323. 

Užem području laboratorija pripadaju i radne prostorije bez instalacija: 

Boksovi za razmišljanje, društvene prostorije (prostor za boravak) 

za laboratorijsko osoblje. Uz to postoje zajedničke prostorije kao 

opće skladište, skladište kemikalija i izdavanje uz posebne sigurnosne 

uređaje, skladište izotopa s izolacijskim posudama itd. Posebno 

mjesto zauzimaju laboratoriji za rad sa životinjama i prostorije 

za smještaj životinja koje sudjeluju u pokusu. Takve prostorije, 

ovisno 0 vrsti životinja, imaju posebnu opremu i moraju ispuniti zahtjeve 

glede izmjene zraka. 

Laboratorijsko radno mjesto: 

Jedinica mjere za laboratorijsko radno mjesto je laboratorijski stol, 

čvrsto ugrađen ili pomičan, čije dimenzije s pripadajućom površinom 

za rad i kretanje predstavljaju tzv. laboratorijsku os, osnovnu 

jedinicu prostora, s. 323 0 - (3) 

Normne mjere za normalni radni stol: 

u praktikumu širina 120 cm, u istraživačkom laboratoriju višestruko, 

dubina 80 cm, uključujući energetsku traku -> © - © 

Laboratorijski stolovi i digestori najčešće su u obliku sustava za 

slaganje kockica, širine elemenata 120 cm.digestora 120 i 180 cm. 

Energetski stup je samostalni element sa svim opskrbnim uređajima, 

a laboratorijski stol i donji ormarić postavljaju se ispred njega -> 

© - © • 

Nosiva konstrukcija laboratorijskih stolova od čeličnih je cijevi, radna 

ploča od kamenštine bez reški, rjeđe keramika ili sintetične ploče 

otporne na kemikalije. Donji su ormarići od drva ili iverice, obloženi 

sintetikom. Instalacije se dovode odozgo iz šupljina ovješenog stropa 

ili odozdo kroz nosivu međukatnu ploču. 

Ventilacija: 

Postoje niskotlačna i visokotlačna postrojenja, ovo drugo se preporuča 

kod višeetažnih laboratorijskih zgrada i potrebne velike količine 

zraka, jer omogućuje manje presjeke ventilacijskih kanala. 

Za ventilacijske uređaje treba mnogo više prostora nego za sve 

ostale instalacije. 

Svi laboratoriji u kojima se radi s kemikalijama moraju se umjetno 

ventilirati. 

Izmjena zraka u satu: kemijski laboratorij 8 puta 

biološki laboratorij 4 puta 

fizikalni laboratorij3-4 puta 

(u području odvođenja zraka) 

Elektroinstalacija: 

Kad su velike snage priključka ili kad su posebne vrste struje, potrebna 

je u zgradi vlastita trafostanica. 

Električna centrala mora biti zatvorena vatrostalnim materijalom, i 

ne dopušta se prolaz stranih vodova. 

00 000000•• 

000000 

• D•0 o o ©( 

1,20 1,80 1 I- +-60 -I 

(7) Digestori (ormari s odvođenjem plinova)

© Instalacijska okna na čeonoj strani, 

komunikacijska jezgra u unutrašnjosti 

m: :[ 

ns 

Instalacije stalacije 

i.' .' | Instalacije 

© Instalacijska okna na čeonoj strani, 

komunikacijska jezgra izvana 

Instalacije 

© Instalacijska okna centralno Pojedinačna instalacijska okna, 

postavljena, komunikacijska jezgra (Aj komunikacijska jezgra u 

središnji element zgrade unutrašnjosti 

t—Balkon za evak. 

©Instalacijska okna u unutrašnjosti, 

povezana s komunikacijskom 

jezgrom 

© 

Instalacije 

Instalacijsko okno izvana, komunikacijska 

jezgra neutralno 

Pojedinačna okna za instalacije zgrade, direktni horizontalni 

priključak laboratorijskih stolova, digestora itd. Ograničena 

fleksibilnost tlocrta. 

t t l l i l 

l l l l 

(7) Vertikalni sustav snabdijevanja 

Ti 

| Stubište^ 1 

l 

l l l 

t l l l 

'sabirna okna za instalaciju zgrade. 

-Horizontalni razvod instalacije u • 

' području stropa. Velika fleksibilnost 

tlocrta. 

LABORATORIJI 

->QQ 

Razmještaj instalacijskih okana, stupova i vertikalnih komunikacija 

Sabirna okna na čeonoj strani zgrade, komunikacijska jezgra unutra 

0. Sabirna okna izvana, komunikacijska jezgra izvana -> 0. Sa- 

birna okna centralno, komunik. jezgra središnji element -> 0. Po- 

jedinačna instalacijska okna, komunikacijska jezgra unutra 0. 

Komunikacijska jezgra središnji element -> 0 Pojedinačna insta- 

lacijska okna, komunikacijska jezgra unutra -> 0 . Trocrtni oblik 

križa: okna izvana, komunikacijska jezgra centralno -> 0 Instala- 

cije i komunikacije unutra 0. 

Vertikalni sustav opskrbljivanja: 

mnoštvo vertikalnih opskrbnih vodova u unutrašnjosti zgrade ili na 

fasadi u pojedinačnim oknima dovodi medije neposredno u labora- 

torije. Decentralizirani dovod i odvod zraka za digestore, pojedina- 

čni ventilatori na krovu. 

Prednost: 

Maksimum individualne opskrbe. Kratki horizontalni priključci do 

laboratorijskog stola. 

Nedostatak: 

Ograničena varijabilnost oblikovanja tlocrta, potrebno više površine 

u radnim etažama i u tehničkoj etaži -> 0. 

Horizontalni sustav opskrbljivanja: 

Vertikalni glavni vodovi svih medija u sabirnim oknima i iz njih horizontalni 

razvod u radnim etažama, dovod do stola odozgo ili 

odozdo. 

Prednosti: 

Manje vodova i manje površina za instalacijska okna, veća mogućnost 

varijacija u oblikovanju tlocrta, jednostavnije održavanje, lakše naknadno 

uvođenje instalacija 0. Velika gustoća instalacija zahtijeva 

više prostora. Vertikalna sabirna okna preglednija su, lakše im se 

može pristupiti i mogu naknadno primiti daljnje instalacije. Vodove treba 

izolirati protiv kondenzata, topline, hladnoće i buke-* 0 - © . 

(9) Horizontalni razvod instalacija u laboratorijskoj etaži. Tlocrt -> 0 

KW Hladna voda DA Para 

WW Topla voda KO Kondenzat 

Z Cirkulacija L Zrak 

DW Destilirana voda G Plin 

KUWV Dovod vode za hlađ. SON Posebni mediji 

KUWR Odvod vode za hlađ. 

I 1. stupanj tlaka 

II 2. stupanj tlaka 

(8) Horizontalni sustav snabdijevanja ® Tlocrt sabirnog okna 0 

0 180 

LIJ ? S-tfLU 

KjNSOiiJo) 0400 

E Pražnjenje 

RE Rezerva 

LA Laboratorijska voda 

SE Sekundarna ventilacija 

SA Sanitarna otpadna voda 

RR Cijev za kišnicu 

0 

325

Presjek 

1 Barijera 

2 Tamna komora 

3 Autoradiografija 

4 Hladnjača 

5 Kulture tkiva 

6 Sterilne prostorije 

© Tlocrt dijela Centra za istraživanje raka Heidelberg Arh.. Heine, VVischer i Partner 

(?) Fizikalno - analitički laboratorij (BASF Ludwigshafen) 

f3,12-f3,12-1 

E3DQEEH 

(3) Tipski tlocrt adaptabilnog višenamjenskog instituta 

[3,12f3,12-| 

is m 

rcï 

£ 

I 

in 

C4 

m 

Korištenje prostora prema prostornom programu i zahtjevima glede 

tlocrta. Prostorije s malo ili mnogo instalacija, s prirodnom i umjetnom 

rasvjetom i ventilacijom, stvaraju zone različite namjene i tehničke 

kvalitete. Zbog toga imaju laboratorijske građevine često velike 

interne zone (trotraktne zgrade) ->(?) - (3). Duljina zgrade ovisi 

0 maksimalnoj prihvatljivoj duljini mokrih instalacija. 

Instalacijske etaže za tehničke centrale u prizemlju ili potkrovlju. 

Konstrukcijski i građevinski raster: 

Zbog varijabilnosti tlocrta prednost se daje armiranobetonskom 

skeletu, od predgotovljenih elemenata ili betoniran na gradilištu. 

Konstrukcijski raster je višekratnik uobičajenog građevinskog rastera 

120 x 120 cm (decimetarski sustav). 

Povoljni konstrukcijski veliki rasteri kojima se postižu velike prostorije 

bez stupova: 7,20 x 7,20 m, 7,20 x 8,40 m, 8,40 x 8,40 m. Normalna 

visina etaže 4 m, svijetla visina prostorija = 3,0 m. 

U polju rastera stoje stupovi pomaknuti u odnosu na građevinski raster 

radi povećanja fleksibilnosti vođenja instalacija. Treba odvojiti 

sustav pregradnih zidova koji zatvaraju prostoriju od spuštenih stropova. 

Pomični pregradni zidovi trebaju biti jednostavni za montiranje 

i obloženi materijalima otpornim na kemikalije. Stropove treba izvesti 

demontabilno, s akustičnom izolacijom. Podne obloge trebaju biti 

neosjetljive na vodu i kemikalije, bez reški, loše električne vodljivosti. 

Najčešće su to sintetične ploče ili trake sa zavarenim spojevima. 

U zidu između hodnika i laboratorija mora biti prozor za mogućnost 

pregleda, pokraj vrata ili u vratima. 

Izotopni laboratoriji imaju glatke stropove i zidne površine, bez pora. 

Zaobljeni uglovi, plašt od olova ili betona, kontrola otpadne vode, 

ćelije tuševa između laboratorija i izlaza. Betonski spremnici za odlaganje 

radioaktivnih ostataka i otpada, betonski trezori s olovnim 

vratima itd. 

Stol za vaganje je sastavni dio svakog laboratorija, najčešće u vlastitoj 

prostoriji. Stolovi stoje uz zidove koji nisu izloženi vibracijama. 

f-30-f 87 5 —(30-I |- 62 s -|—I—40—I—1-62 5 —I 

Označavanje vodova prema DIN-u: voda zeleno, topla voda zeleno-crveno, para 

(7) Poprečni presjek laboratorija s prikladno lociranim središnjim hodnikom crveno, plin žuto, komprimirani zrak plavo, dušik crno vakuum sivo. 

© Kanal za glavne vodove (prohodan), presjek različit ovisno o broju cijevi. 

326

Dječji vrtić sa centralnim višnamjenskim prostorom 

1 Terasa 

2. Boravak 45-48 m 2 

3. Doručkovaonica 

4 Dječja kuhinja 

5. Ulaz 

6. Kut za igre koturaljkama 4 m 2 

7. Kut za slaganje kockica 4 m 2 

8. Kut za igre po izboru 4m 2 

9. Prostorija za grupu 18 m 2 

10. Umivaonici, WC 

Arh.. Franken/Kreft 

1. Boravak 47,5 m 2 

2. WC/umivanje 9,8 m 2 

3. Grupna prost. 20,0 m 2 

4. Njegovatelji 16,0 m 2 

5. Garderoba 42,0 m 2 

6. Ostava 3,0 m 2 

7. Prost, s ogledalima11,0 m 2 

8. Predvorje 37,0 m 2 

9. Višenamjen. pr.66,0 m 2 

10. WC za osoblje 7,0 m 2 

11. Kuhinja 13,0 m 2 

12. Upraviteljica 10,5 m 2 

13. Vjetrobran/hod. 34,0 m 2 

14. Grijanje 6,0 m 2 

,15. Kućni priklj. 4,0 m 2 

16. Sredstva za čišć. 2,5 m 2 


1) Boravak 4) Višenamjenska 

2) Grupna prostorija prostorija 

3) Terasa 5) Upraviteljica 

->(4) 

1. Vjetrobran 

2. Zajednički prostor 

3. Ured 

4. Prostorija za razgovor 

s roditeljima 

5. Soba za izolaciju 

6. Rublje 

7. Garderoba 

8. Grupna prostorija 

9. Dvorana za igru 

i odmor 

10. Mliječna kuhinja 

11. Dječja kolica 

12. Prostorija za odmor 

13. Liječnik 

14. Kuhinja 

15. Vrtlar 

16. Ostava 

17. Grijanje 

18. Bučna zona 

19. Tiha zona 

20. Soba za igru 

DJEČJA OBDANISTA 

-» QQ 

Dječja obdaništa su socijalno - pedagoške ustanove koje tijekom 

dana zbrinjavaju djecu od predškolske dobi do 15. godine. Pri projektiranju 

treba voditi računa o dječjim potrebama. 

Podjela prema dobnim skupinama: Jaslice od 8 mjeseci do 3 godine, 

veličina grupe 6 - 8 djece; dječji vrtić od 3 godine do školskog 

uzrasta, grupe 25 - 30 djece; obdanište za mladež od 6 do 15 godina, 

grupe 20 - 25 djece. Ako je moguće, treba kombinirati dobne 

skupine. Lokacija blizu stanova i daleko od prometa. Program i 

veličina prostorija, pojedinosti Q + (2). 

Za jaslice 2-3 m 2 površine po djetetu (dojenčad, pužu, hodaju). Uz 

to površine za stol za povijanje, ogradu za djecu koja tek pužu, 

ormare, police za igračke, dječje stolove i stolice. 

Dječji vrtić oko 1,5-3 m 2 po djetetu. Prostorije za 15 - 30 djece. Uz 

to površine za ormare, police za igračke, dječje stolove i stolice, 

ploče itd. 

Obdanište za mladež oko 1,5-4 m 2 po djetetu. Prostorije za 20 djece. 

Uz to površine za ormare, police za igračke, dječje stolove i stolice, 

ploče, mjesta za odlaganje. Prostorija za izradu školskih zadaća 

s ormarom za učila, regalima, školskim stolovima i stolicama 

Prostorija za ručni rad s ormarom za materijal i alat, radni stol, stolarski 

strug itd. 

Tamo gdje su više od 2 skupne prostorije potrebna je i jedna višenamjenska, 

po mogućnosti uz skupne prostorije i s vizualnom vezom. 

Zahtijeva se dobra zaštita od buke kako bi se djeca mogla usredotočiti 

na proces učenja (npr. priprema kazališne predstave i dr.). 

Uz dovoljnu veličinu (najmanje 60 m 2 ) može se prostorija koristiti i 

za tjelovježbu ili spavanje; pomoćna prostorija za sprave. 

U gusto naseljenim područjima sve se više grade dvoetažni objekti. 

Osim uobičajenog stubišta, potrebno je i ono za nuždu. Obdaništa 

imaju dulje radno vrijeme (7,30 - 17,00 sati) zbog zaposlenih ili 

samohranih roditelja. Treba predvidjeti uređaje za hendikepirane, 

pranje i zahod dostupno za invalidska kolica, prostoriju za njegu i 

terapiju. Najmanje 6 parkirnih mjesta za osobne automobile, površine 

za ostavljanje bicikla i dječjih kolica. 

Kolni prilaz i parkiralište za roditelje i osoblje, igrališta. 

1. Boravak 

2. Grupna prost. 

3. Dvorana za igru 

4. Prostor, za odmor 

5. Previjalište za 

dojenčad 

6. Kuhinja 

7. Osoblje 

8. Upraviteljica 

9. WC/umivanje 

10. Garderoba 

11. Ostava 

12. Sredstva za čišć. 

13. Vjetrobran 


1 Višenamjenska 

prostorija / odmor 

2. Boravak 

3. Školski rad 

4. Radionica 

5. Sprave 

6. WC 

7. Ostava 

327

© Traktor 

(|) Prikolica -» 0 

(Š^ Indijanski konj 

(?) Konj za ljuljanje 

(7) Ljuljačka za malu djecu 

(O) Stol za pripremu tijesta 

(9) Sanduk s pijeskom (rezana građa) 

(IO) Sanduk s pijeskom (oblice) 

328 

^4) Tobogan 

L/B/H 7,30/3,80/3,40 

8) Klizalica i penjalica 

5 

PRIBOR ZA IGRU, IGRALIŠTA 

DIN 18034, 7926 -» QP 

Iskustva stečena igrom temeljni su doprinos razvoju djetetove osobnosti. 

Igra je za malo dijete najbolji način uklapanja u okolinu. Površine 

za igru moraju biti različitih oblika, promjenljive i prilagodljive, 

one moraju ostvarivati dječje potrebe. Tijekom igre stječu se socijalna 

iskustva, djeca uče kako ocijeniti posljedice svojih postupaka. 

Površine za igru moraju ispuniti sljedeće zahtjeve: 

moraju biti sigurne od prometa, bez nepovoljnih utjecaja okoliša, 

obilno osunčane, bez visoke razine podzemne vode. Pijesak vidjeti 

DIN 7926T.1. 

U okviru stambene četvrti trebajij površine za igru biti orijentacijska 

mjesta, povezana jednostavnom mrežom staza sa stambenim i 

ostalim područjima. Ne treba ih locirati na periferiji nego ih predvidjeti 

s vezom na komunikacijski sustav. Orijentacijski podaci za projektiranje 

igrališta slažu se iz pojedinačnih čimbenika: dobna skupina, 

korisna površina po stanovniku (m 2 / E), veličine područja za 

igru, udaljenost do stana, te ostale podloge za dimenzioniranje: 

Dobna Veličina Udaljenost do stana 

skupina područja /m 2 um u min. 

0-6 0,6 95- 190 110- 230 2 

6-12 0,5 750-2400 350- 450 5 

12-18 0,9 3400-6250 700-1000 15 

preko 18 1,5 preko 1500 do 1000 15 

Za djecu do 6 godina, djecu od 6 do 12 godina te za odrasle treba 

na građevinskom zemljištu uz stambene zgrade izgraditi igrališta na 

otvorenom koja su privatni objekti. Prema DIN 7926, to je obvezatno 

za 3 stambene jedinice i više. Podloga za određivanje veličine 

javnih igrališta je DIN 18034. Po stambenoj jedinici treba biti 5 m 2 

površine za igru, a najmanja veličina igrališta 40 m 2 . Slobodne površine 

za igru moraju se od ulica, parkirališta, željezničkih objekata, 

dubokih vodotoka, provalija i sličnih izvora opasnosti odvojiti najmanje 

metar visokom ogradom (gusta živica, plot i slično). 

0 - ® Richterov pribor za igru, @ Lappset sprave za igru 

Legenda: 

1. Otvorena osmerokutna kuća 

2. Liliputanska tvrđava 

3. Njihaljke 

4. Sprave za igru vodom 

5. Stalci za bicikle 

6. Ploče za stolni tenis 

7. Klupe s pergolom 

8. Elastične daske 

9. Utvrda s pokretnim 

elementima 

10. Robinzonski otok 

11. Izvor vode 

12. Križni vrtuljak 

13. Opločena površina 

14. Amfiteatar 

Igralište "Karnacksvveg"

Predprostor 

= Stambeni dio 

Osoblje 

= si 

1

Prizemlje prenoćišta za mlade Uslar F Hajek 

1 Vjetrobran 

2 Ulazno predvorje 

3 Prijava 

4 Garderoba 

5 Telefon 

6 Ured 


8 Kuhinja 

9 Pranje pos. 

10 Priprema 

11 Ostava 

12 Skladište kruha 

13 Boravak osoblja 

14 WC osoblja 

15 Grupna prostorija 

16 Spavaonica 

17 Upravitelj 

18 Gosti 

19 Kupaonica 

20 Tuš 

21 Sredstva za čišćenje 

22 WC 

rvuvi 

Vjetrobran 

V U V 

Ulazno predvorje 

OMLADINSKA PRENOĆIŠTA 

Dio za noćenje 

PRIMJERI 

( 2 ) Hitzacker 1980 Arh.. C. Schönwald 

© Arh.. Ehringhaus 

330

Raster nosive 

OsovfnskTrazmak konstrukcije 

© 

Blok regala 

ojedinačni regal 

ivostruki regal 

(duljina x dubina x visina) 

Polica regala 

(duljina x dubina x visina) 

Skica (nije u mjerilu) za objašnjenje pojmova primijenjenih pri proračunu 

potrebnih površina 

Blok regala 8,70 x 12,00 

Površine za regale s knjigama u prostorijama koje nisu javno dostupne 

Bočni pr. 

Regal 

Regal 

Konstruk. 

raster 

-f 6,00 f 

Područje Osovinski 

razmak u m 

1,35 

Depo (1,20) 

1,44 

Podr. dost- 1,40 

upno javnosti 1,70 

Informacijsko 1,60 

područje i 

Površine za regale s knjigama u području dostupnom javnosti, 

blok regala 8,70 x 6,00 

n x oso- 6 x 1,20 

vinskiraz- 5 x 1,44 

mak u m 4 x 1,80 

® Primjer osovinskih razmaka regala kod 

7,20 m x 7,50 mx 7,80 m x 8,40 m x 

7,20 m 7,50 m 7,80 m 8,40 m 

6 x 1,25 6 x 1,30 

5 x 1,50 5 x 1,56 

4 x 1,87 4 x 1,95 

uobičajenih konstrukcijskih rastera 

Skladište (M) 

Dostupno javnosti (H) 

Dostupno javnosti (F) 

Područja čitaonica (L) 

Radna mjesta (2,25) 

Grupna radna mjesta 

y 

ö 

I 

6 x 1,20 

5 x 1,40 

4 x 1,68 

čitaonica 2,00 

Područje Svezaka po 

polici regala 

Nedostup. javnosti 25-30 

Dostupno javnosti 20-25 

Informatika i 20 

čitaonica 

Broj svezaka po polici 

regala 

Konstrukcijski raster 

3,60 4,20 4,80 5,40 6,00 6,60 7,20 8,40 

1,05 1,08 1,10 1,05 

1,20 1,20 1,20 1,10 1,20 1,20 1,20 1,12/1,2 

1,29 

1,40 1,37 1,35 1,33 1,32 1,31 1,40 

1,44 1,50 1,47 1,44 

1,60 1,54 1,60 1,53 

1,68 1,65 1,68 

1,80 1,80 1,71 1,80 

1,92 2,00 

2,10 2,07 2,10 

2,40 2,10 2,40 2,10 2,40 2,20 2,40 2,10 

3,60 4,20 4,80 3,60 4,00 4,40 3,60 4,20 

Prikladnost uobičajenih konstrukcijskih rastera za bitne funkcije knjižnice 

Police regala jedna iznad druge n 7 6 5 

Max. visina knjiga u cm 25 30 35 

Srednje dubine knjiga u cm 18 20 22 

Opterećenje po polici u kN 0,38 0,51 0,55 

(7) Opterećenje za stropne konstrukcije skladišta 7,5 kN/m 2 

Uz pretpostavku 

raspodjele formata od 

25 cm - 65 % 

25 do 30 cm -25% 

30 do 35 cm -10% 

proizlazi opterećenje 

za proračun od 

7,5 kN/m 2 

KNJIŽNICA 

-> CD 

Znanstvene knjižnice (WB): prikupljanje, izdavanje i korištenje literature 

određenih znanstvenih i stručnih područja u svrhu učenja i 

istraživanja najčešće je dostupno javnosti bez ograničenja. Javne 

knjižnice (ČB): široka ponuda literature i drugih informacijskih 

medija, po mogućnosti izloženo slobodnom odabiru. Svestrano 

opskrbljuju literaturom sve slojeve pučanstva i dobne skupine. U 

većim je gradovima ponegdje moguća i kombinacija znanstvene i 

javne knjižnice. Pokrajinske knjižnice (LB): nadregionalne i nacionalna 

knjižnica: prikupljanje literature izdane u nekoj pokrajini ili regiji 

(obvezatni primjerci); javno dostupne. Specijalne knjižnice 

(SpB): znanstvene knjižnice sa zadaćom prikupljanja specijalne 

literature i medija uskih stručnih područja, često s ograničenim 

korištenjem. 

(WB) prikupljaju i prikazuju literaturu i druge informacijske medije 

radi učenja i istraživanja, nudeći to i korisnicima u čitaonicama (sadržaje 

za predočivanje), na posudbu iz zatvorenog skladišta, u 

području slobodnog odabira u skladištu ili čitaonici ili u posebno 

organiziranim udžbeničkim zbirkama. Osim knjiga i časopisa najčešće 

se prikupljaju i sve vrste audiovizualnih medija, razvrstavaju 

po sadržaju i predočuju korisnicima. Broj mjesta za čitanje ovisi o 

broju studenata raznih struka. Mogućnost orijentacije postiže se sustavnim 

razvrstavanjem fundusa prema stručnim područjima. Djelatnost 

uključuje uslužno iznajmljivanje (pribavljanje literature iz drugih 

knjižnica), kopiranje i povećavanje mikrofilmova i mikrofiša, te 

pretraživanje online i na CD-ROMu pohranjenih podataka o traženoj 

literaturi. 

(WB): Sveučilišne knjižnice organizirane su jedinstveno ili dvonamjenski: 

jedinstvenim se sustavom upravlja centralno (obrada 

knjiga i uslužne djelatnosti) i najčešće imaju malo odvojenih korisničkih 

područja po granama ili strukama. Dvonamjenski sustavi 

obuhvaćaju središnju knjižnicu i jednu - često i više - fakultetskih, 

strukovnih i institutskih knjižnica. Knjige mogu biti dostupne korisnicima 

("slobodne ruke") u čitaonicama, često i u slobodno pristupačnim 

skladištima (razmaci regala kao u zatvorenim skladištima) 

ili se drže u zatvorenim skladištima; takve se miješane načine 

čuvanja knjiga može naći u gotovo svim znanstvenim knjižnicama. 

Odnos izdavanja knjiga na posudbu prema dijelu knjiga koji ne 

napušta knjižnicu ovisi o strukturi fundusa i/ili tipu organizacije 

odnosno o koncepciji knjižnice, a često i o raspoloživu prostoru zgrade. 

Potrebne površine za skladištenje knjiga ovise o organizaciji, 

pristupačnosti za korisnike, vrsti regala (nepomični ili pomični), sa 

sustavnom raščlambom po strukama i odgovarajućoj postavi, razdvajanju 

po formatima i rasteru konstrukcije (tablice -» DIN-stručni 

izvještaj 13). 

U svakoj knjižnici postoje tri područja: korištenje i čitanje, skladišta 

i uprava. Potrebna površina za pojedina područja ovisi o vrsti knjižnice. 

Područja korištenja i čitanja: uz dobre mogućnosti orijentiranja 

(sustav informiranja s dobro čitljivim natpisima na komunikacijama, 

regalima i prostorijama različitih namjena) treba područje čitaonica 

s mjestima za rad i čitanje organizirati u što manje razina, već i radi 

lakše dopreme i otpreme knjiga; pri tome izbjegavati pomaknute 

etaže. Korisnici se trebaju po mogućnosti kretati stubištem. Sve 

površine u području korištenja i čitanja moraju biti dostupne i iz 

dizala (doprema i otprema knjiga, hendikepirane osobe). Nosivost 

među katne konstrukcije ž 5,0 kN/m 2 . 

Staze i prolazi širine >1,20 m, svijetli razmak regala (u području koje 

je pristupačno korisnicima uvijek su regali nepomični) najviše do 

1,30- 1,40 m. Područja ulaza i čitaonice razdvojena su kontrolnom 

pregradom s uređajem za osiguranje knjiga. Po mogućnosti samo 

jedan ulaz/izlaz. Kontrolna pregrada je korisna u blizini mjesta za 

izdavanje knjiga i informacijskog ureda. 

331

Osovinski raz- Svezaka Police 

mak dvostrukih polm jedna izregala 

(m) police nad druge 

© Proračun površina 

332 

1,20 

1,25 

1,30 

1,35 

1,40 

1,44 

1,50 

1,68 

30 

30 

25 

30 

25 

30 

30 

25 

30 

25 

30 

30 

25 

30 

25 

30 

30 

25 

30 

25 

30 

30 

25 

30 

25 

20 

25 

25 

20 

20 

25 

25 

20 

20 

25 

25 

20 

20 

6 

6,5 

6,5 

7 

6 

6 

6,5 

6,5 

7 

6 

6 

6,5 

6,5 

7 

6 

6 

6,5 

6,5 

7 

6 

6 

6,5 

6,5 

7 

6 

5,5 

6 

5,5 

5,5 

6 

5,5 

6 

5,5 

6 

5,5 

6 

5,5 

Svezaka po Potreb. povr- Svezaka 

m dvostru- šina za 1000 po 

kog regala svezaka (m 2 ) m 2 

360 

390 

325 

420 

300 

360 

390 

325 

420 

300 

360 

390 

325 

420 

300 

360 

390 

325 

420 

300 

360 

390 

325 

420 

300 

220 

300 

275 

240 

220 

300 

275 

240 

220 

300 

275 

240 

220 

3,99 250,6 

3,68 271,7 

4,43 225,7 

3,42 292,3 

4,80 208,3 

4,16 240,3 

3,84 260,4 

4,61 216,9 

3,56 280,8 

4,99 200,4 

4,33 230,9 

3,99 250,6 

4,80 208,3 

3,70 270,2 

5,19 192,6 

4,50 222,2 

4,15 240,9 

4,98 200,8 

3,85 259,7 

5,40 185,1 

4,85 

4,47 

5,17 

4,16 

5,82 

7,63 

6,00 

6,53 

7,50 

8,17 

206,1 

223.7 

193,4 

240,3 

171.8 

131,0 

166,6 

153,1 

133,3 

122,3 

6,25 160,0 

6,81 146,8 

7,81 128,0 

8,51 117,5 

7,00 142,8 

7,62 131,2 

8,75 114,2 

9,53 104,9 

1,80 20 5,5 220 10,22 97,8 

20 5 200 11,25 88,8 

1,87 20 5,5 220 10,62 94,1 

20 5 200 11,68 85,6 

2,10 

20 

20 

20 

Dio knjižnice / 

tip konstrukcije 

5,5 

5 

4 

Područja dostupna 

i nedostup. 

javnosti 

220 

200 

160 

Kompaktni 

objekt 

11,92 83,8 

13,12 76,2 

16,40 60,9 

Izvor: Schweigler 

Područje dostupno 

javnosti i 

čitaonica 

Konstrukcija s poprečnim 

podvlakama 7,5 12,5 5,0 5,0 

Konstrukcije 

bez podvlaka 8,5 15,0 5,0 5,0 

(2) Proračunsko opterećenje međukatne konstrukcije u kN/m 2 

Broj 

Osovinski razmak regala (m) 

Uprava 

polica 1,10 1,20 1,30 1,40 1,50 1.60 1,70 1,80 

4 3,83 3,72 3,62 3,54 3,46 3,39 3,33 3,27 

5 4,38 4,24 4,11 4,00 3,90 3,81 3,73 3,65 

6 4,93 4,75 4,60 4,46 4,34 4,23 4,13 4,03 

7 5,48 5,27 5,09 4,93 4,78 4,65 4,53 4,42 

8 6,03 5,79 5,58 5,39 5,22 5,07 4,93 4,80 

9 6,58 6,31 6,07 5,85 5,66 5,49 5,33 5,18 

Pokretno operećenje međukatne konstrukcije za različiti broj polica i različite 

osovinske ramake 

Izvan kontroliranog područja, garderobe odnosno police za mape i 

garderobu pod ključem, toaletne prostorije, kafeterija, niša za čitanje 

novina, izložbeni prostor, prostorije za predavanja i koncerte (po 

mogućnosti u upotrebi i izvan radnog vremena knjižnice), informacije 

(centralni ured za obavijesti), katalog s karticama i mikrofišem, terminali 

onime - kataloga, vraćanje knjiga, podizanje naručenih knjiga. 

Unutar kontroliranog područja: informacije čitaonice, bibliografije, 

terminali online - kataloga, podizanje i vraćanje knjiga koje se koriste 

samo u čitaonici, evidencija posudbe knjiga iz zbirke udžbenika, 

kopirni uređaji (u odvojenim prostorijama), knjige za slobodno 

biranje, radna mjesta za korisnike, po mogućnosti prilaz skladištu 

knjiga za slobodni odabir. 

KNJIŽNICA 

-> DD 

Broj radnih mjesta korisnika u visokoškolskim knjižnicama ovisi o 

broju studenata i raspodjeli pojedinih stručnih skupina. Posebna 

mjesta za hendikepirane (u invalidskim kolicima, za slabovidne) i 

posebne radne zadatke (naprave za čitanje i povećavanje mikrozapisa, 

PC-terminali, CD-ROM i si.; vidjeti smjernice za EDV - radna 

mjesta!), kao i pojedinačna radna mjesta (radne kabine, niše, prostorije 

za pojedince). Povoljno je radna mjesta postaviti u područje 

danjeg svjetla. Za jednostavno mjesto za rad/čitanje 2,5 m 2 , za PC 

ili pojedinačno radno mjesto ž 4,0 m 2 . Širina prolaza ^ 1,20 m, svijetli 

razmak nepomičnih regala namijenjenih posjetiteljima do najviše 

1,30-1,40 m. 

Rasvjeta u području za rad korisnika: općenito oko 250 - 300 lx, mjesta 

za čitanje i rad, katalozi, informacije, izdavanje 500 lx. 

Klima u području za rad korisnika: 20° ± 2°C, ~50 ± 5% relativne 

vlažnosti zraka, izmjena zraka (dovođenje vanjskog zraka 20 m 3 /sat 

x osoba), ovisno o klimatskim okolnostima mogu se navedene vrijednosti 

povremeno promijeniti naviše ili naniže. Treba izbjegavati 

da sunčane zrake upadaju izravno, jer ultraljubičasto i toplinsko 

zračenje uništava papir i uvez. Zbog velikog utroška energije, a time 

i troškova, treba klimatske uređaje koristiti ograničeno. Ako je dubina 

zgrade mala, mogu se prostorije prozračivati kroz prozore. 

Osiguranje u području korištenja: zaštita od požara u dovoljnoj je 

mjeri regulirana odgovarajućim propisima i zahtjevima lokalnih 

građevinskih vlasti. Zaštita od provale ostvaruje se senzorima koji 

signaliziraju kretanje i staklom koje otežava provaljivanje. Zaštita 

od krađe uspostavlja se pomoću uređaja za zaštitu knjiga; najpovoljnije 

je elektroničko otključavanje izlaza za nuždu u slučaju 

opasnosti. Manje je djelotvorno mehaničko osiguranje izlaza za 

nuždu akustičnim ili optičkim signalima. 

Skladišta treba smjestiti u najdonjoj etaži zbog jednoličnije klime i 

velikog opterećenja. "Tornjevi knjiga" nisu prikladni zbog povećane 

potrebe za klimatizacijom, prijevozom i osobljem kao i zbog ograničene 

prilagodljivosti jer su ograničene površine etaža. Prikladne su 

što je moguće veće povezane površine u jednoj razini. Raspored 

nepomičnih ili pomičnih blokova regala ("kompaktno uređenje") ovisi 

o rasteru stupova (-» DIN - stručni izvještaj 13). Pomičnim se 

regalima može povećati kapacitet i do ~100%. Nosivost je međukatne 

konstrukcije u slučaju nepomičnih regala najmanje 7,5 kN/m 2 , 

kod pomičnih najmanje 12,5 kN/m 2 (-» DIN - stručni izvještaj 13). 

Klima u skladištima: 18° ± 2°C, 50 ± 5% relativne vlažnosti zraka, 

izmjena zraka (dovođenje vanjskog zraka) ^ 3 m 3 /h x m 2 , a ovisno 

o lokaciji možda bi trebalo i filtrirati štetne tvari (prašina, S02, NOx 

itd.) Ako se za zidove upotrijebe materijali koji dobro upijaju vlagu i 

akumuliraju toplinu, može se rad klimatskih uređaja reducirati. 

Korisno je lagano kretanje zraka radi sprečavanja pojave plijesni, 

naročito važno kod pomičnih regala (otvorene čeone strane). 

Posebne zbirke ili materijali (npr. dijapozitivi, filmovi, nosači zvuka 

ili podataka, karte, nacrti, grafika) zahtijevaju posebnu klimu u prostoriji. 

U području uprave i obrade knjiga nosivost je međukatnih konstrukcija 

> 5,0 kN/m 2 , a u tehničkim područjima (radionice) ovisno o 

strojevima i više; potreban statički proračun. 

Konstrukcija: zbog svoje prilagodljivosti vrlo su pogodne armiranobetonske 

ili čelične skeletne konstrukcije s rasterom stupova > 

7,20 x 7,20 m, visine prostorija > 3,0 m. 

Komunikacije: treba izbjegavati križanja i presijecanja putova 

korisnika, osoblja i knjiga. 

Transport: doprema i otprema knjiga kolicima (bez pragova razlike 

razina svladati rampama < 6% ili podiznim podijima) i pokretnim trakama, 

vertikalno dizalima, trakama (pažljivo projektirati trase kosih 

traka; vrlo niski troškovi održavanja), uređaji s pokretnim kontejnerima 

(mogu se mehanički programirati, kombinacija horizontalnog i 

vertikalnog kretanja, automatsko, najčešće elektroničko upravljanje, 

visoka investicijska ulaganja, djelomično vrlo visoki troškovi 

održavanja).

Površina za pojedinačno radno 

® površina za pi 

mjesto -> (3) © 

© 

rpg 

I 

A LB'l m i I 

I 2,00 

r 

• Ü 

n 

B L3d m _l I 

i 

1,70 

1 

Mikrofiš - katalog - mjesto za 

čitanje -> © 

iF=rti=r1 fs** 

1—1,00—1 

r — i r 

75 

1 

I 175 

1 1 I 

I ll 

Regali 

Maksimalni razmaci između 

stolova 

- 3,80 • 

n • 

• 

r 

K j 

• 

c • U 

1,00 

© Minimalni manipulative prostor u 

području za čitanje -> @ 

Pojedinačna radna mjesta sustava 

Carrels ® 

Najviša polica 

š 1,70 4 L 

1,30 3 

2 Kk 

23 1 

i 

Najviša polica 

Fi = b e (''"'"•ij^j-) Formula 1 

F, - potrebna površina za jedno 

otvoreno radno mjesto korisnika 

b -širina stola 

e -osovinski razmak stolova koji 

stoje jedan iza drugog 

N% - procentualni dodatak za prilaze 

pojedinim radnim mjestima 

Uz gore navedene uvjete potrebna 

površina za jedno pojedinačno radno 

mjesto iznosi oko 2,5 m 2 

Primjer: 

F, = 1,00 m (0,70 + 0,95) (1 + -2°_) 

2 100 

F,=2,48m 

( \ Proračun površine - 

m 2 korisne površine 

© 

Mjesto za čitanje mikrofiš - kataloga za 

stolom 60/120 cm sa stolnim nosačem 

pločica (s max. 10 vertikalno okretnih tablica) 

-> @ A 

Mjesto za čitanje mikrofiš - kataloga za 

stolom 75/150 cm sa stolnim nosačem za 

max. 15 okretnih pločica ili za okretni nosač 

s do 50 obješenih pločica -> © B 

4 mjesta za čitanje mikrofiš - kataloga za 

stolovima 75/150 cm za 1 (-2) okretna nosača 

s max. 50 (-100) obješenih pločica 

(3,70 m x 3,80 m) -> (§) 

Pri prijenosu knjiga i između stojećih 

i sjedećih osoba -> (§) 

1.20 4 

3 < 

2 & 

1.50 / 

M i 

10 1 C^MV 

(Í0) Visina regala s 5 polica (Ti) Visina regala za učenike Visina regala s 4 police - djeca 

22,5 

i 

Dvostrani Jednostrani 

® Regali za odrasle 5 - 6 polica, za djecu 4 - 5 polica -> © 

-1.00 • 

KNJIŽNICA 

NAMJEŠTAJ 

Tipizirani namještaj s pultovima 

za informacije i posudbu svih 

vrsta uređaja (telefon, PC, terminali, 

uređaji za čitanje mikrofiša) 

kao i za to potrebni kabelski 

kanali za elektrokomunikacijske 

i telekomunikacijske vodove. 

Ormari s posebnim ladicama 

za kataloške kartice, mikrofiše, 

dijapozitive, filmove, 

tonske i videokasete, CD; ormari 

za karte, nacrte i grafike. Tipizirani 

regali za knjige, časopise, 

medije; najčešće slobodno stojeći 

dvostruki regali (vertikalni 

nosači čelični profili, police od 

čeličnog lima ili drva) h « 2,25 m, 

razmak nosača 1,00 m, dubina 

polica ~ 0,25-0,30 m, ali postoje 

i posebno duboke police, npr. 

za atlase i uvezane komplete 

novina; police regala pomične 

po visini u koracima od 15 mm. 

Visina dvostrukih slobodno stojećih 

regala može biti najviše 

jednaka peterostrukoj dubini. 

Kapacitet regala ovisi o broju 

polica; orijentacijski 25 - 30 knjiga/m'. 

(-» DIN - stručni izvještaj 

13). Razmak regala u skladištima 

> 0,75 m, u prostorijama dostupnim 

korisnicima veći. Pomični 

regali (dopušteni samo u 

zatvorenim skladištima) mogu 

uz povoljni raster stupova i odgovarajući 

raspored njihovih 

blokova povećati kapacitet do 

približno 100%. Potrebna je nosivost 

međukatne konstrukcije > 

12,5 kN/m 2 (neznatni su dodatni 

troškovi u odnosu na uobičajenih 

7,5 kN/m 2 ). 

Ormar za časopise 

Ormar za katalog 

333

(j[) Funkcionalna shema srednje velike knjižnice 

E 

3000 

2400 

1500 

C 

K» 

1200 

O 

900 

600 

300 

20 30 40 50 ••• 80 ••• 100 

Na svakih 300 m 2 ž 10000 svezaka 

(2) Shema: potrebna površina za ÓB ovisno 0 veličini fundusa 

ULI 

-1,30- -1,50- 

I || | Najuži prolaz —| Staza Uobičajena širina j=J= 

Minimalni razmaci (2) Cilj je osigurati 2 medijske 

jedinice po stanovniku, minimalna veličina trebala bi biti 300 m 2 korisne 

površine pri fundusu od 10000 medijskih jedinica.-> (2) Velike 

povezane površine, približno kvadratične i fleksibilno upotrebljive, 

trebaju se pružati horizontalno a ne vertikalno (manje osoblja), s mogućnošću 

proširenja i privlačni ulaznim prostorom (?) 

Regali u dijelu za odrasle sa 5 ili 6 polica (najviši dohvat 1,80 m -» 

u dijelu za djecu sa 4 police (visina dohvata ~ 1,20 m -> (3)). 

Jedna polica prima 30 primjeraka stručne literature, 33 primjerka 

beletristike ili 35 primjeraka dječje literature. Staza između regala 

dugačka je javiše 3 m. Niše i kabine treba oblikovati. Knjige se prevoze 

kolicima (d x v x š = 92 x 99 x 50 cm). Teretno dizalo treba biti 

uz ulaz za dostavu, a u velikim knjižnicama i posebna prijevozna 

sredstva za knjige. 

Opterećenje međukatne konstrukcije za OB: 5,0 kN/m 2 , u skladišnim 

područjima s gusto postavljenim regalima 7,5 kN/m 2 , kod kompaktnog 

skladištenja (pomični regali) 12,5 odnosno 15,0 kN/m 2 . 

Tlocrti: 

1 Foyer 

2 Omladinska literatura 

3 Dječja literatura 

4 Dizalo za knjige 

5 Uzvisina za igru 

p:í:;íS£=T "S3 jnJ 

lliJ 

6 Uprava 

7 Dvorišna čitaonica 

8 Ozelenjena pergola 

9 Beletristika 

10 Igre 

(5) Knjižnica u Guterslohu Arh. Peter Friedeberg (J) Prizemlje, knjižnica Viernheim (adaptacija) Arh. Rittmannsperger i P 

334

(T) Poprečni presjek područne knjižnice u Berlinu -» (2) —© 

(D 

ZNANSTVENE KNJIŽNICE 

KNJIŽNICA 

Znanstvene knjižnice oduvijek su imale ključno mjesto u povijesti 

znanosti i životu sveučilišta. To nisu samo mjesta za čuvanje knjiga, 

već mjesta na kojima se s knjigama radi. Važna i presudna djela 

svjetske literature nastala su u knjižnicama. Njihovo podizanje spada 

u velike graditeljske zadatke društva. Važni povijesno - arhitektonski 

primjeri iz 19. stoljeća dokazuju kako su bili visoki zahtjevi za 

ostvarenje takvih graditeljskih zadataka (Biblioteca Laurenziana u 

Firenci, Bibliothèque Nationale u Parizu). 

Područna knjižnica Berlin ->• (T)-®, glavna korisna površina 

3800 m 2 , knjižni fond 300.000 primjeraka. Sveučilišna knjižnica 

Gôttingen (4)-(5), knjižni fond čitaonice 200.000 primjeraka, 

1526 m 2 , dio sa slobodno dostupnim odabirom knjiga 30.0000 

primjeraka, 1890 m 2 . 8500 časopisa, 510 m 2 - 

rTW4!RI>, A.A A -v .>, .-sü.'WLlHV 

Izdavanje i Stručni k. i Sign. , Stručni ref. / 

H u n a b-LLLLLLmiiaiiJjjjjjjjjjjj^ 

2. kat 

335

KNJIŽNICA 

Q Prizemlje sveučilišne knjižnice u Dusseldorfu Arh.. Volkamer i Wetzel 

- N 

r 

2,75 

6,11 

2,75 

L 

Stubište za nuždu 

i n n n n 

2,75 3,75 3,75 3,75 3,75 

j 

a 

r 

2,45 

h 

2,60 

L 

' "> . 

"7 

! 

(3) Poprečni presjek -» (2) - (4) 

(2) Prizemlje institutske knjižnice Arh.. E. Neufert © 

—prnnK/ ^ 

dD'OD •••• •• 

D D D D n 

D D D°D D D 

; ! ! : 

I 

r 

. 

^ ^ TT - 

l *2.75 ' 3.75 ' 3,75 * ,J "3,75 ' ' 3,75* 

(5) Velika knjižnica u SAD-u Arh.. Curtis i Davis 

336 

1 Ulazno predvorje 

2 Dvorana za kataloge 

3 Časopisi 

4 Prirodne zn. 

5 Obavijesti 

6 Humanističke zn. 

7 Umjetnost i glazba 

8 Poezija

Vrednovanje 

rada 

Radni 

zadatak 

Psihologija rada 

Dinamički ured 

Profilaksa 

Održavanje 

učinka 

Radni proces 

Vremenski Kvantitar. 

pr. tivni r. pr. 

Vremena Broj 

I 

Brzine Veličine 

I | 

Rokovi Težine 

Godišnji 

odmor 

I I ! 

Analiza 

rada 

Testiranje, 

promatranjt 

Osvježenje 

Slobodno 

vrijeme 

I I I " 

Stvaranje 

grupa 

© 

Korisne 

uredske 

površine za 

radne grupe 

Izbor prema 

sposobnost 

Geografski 

r. pr. 

Postaje 

I Obrazovanje 

Čovjek 

Poduka 

Prehrana Odmor Trening 

Shema za planiranje rada u uredu. Shema u gornjoj polo-1 

vini raščlanjuje pojmove koji se odnose na radove općenito, 

a u donjoj polovini specijalno na rad u uredu. Problemi 

lijeve polovine sheme mogu se profilaktičnim i pedagoškim 

mjerama riješiti ili popraviti, oni desne polovine 

najvećim dijelom tehničkim i organizacijskim mjerama. 

Neto uredska površina 

Pripadne 

servisne 

površine: 

garderobe 

sobe za 

odmor, čaj 

na kuhinja 

(Pantry), 

sanitarne 

prostorije 

Pripadne horizontalneglavne 

prometne 

površine: 

glavni hodnici, 

horiz. transportni 

uređaji, 

površine za 

okupljanje 

funkcionalna površina 

površina radnog mjesta 

manipulativna površina oko radnog mjesta 

komunikacijska površina uz radno mjesto 

registratura uz radno mjesto 

reprezentativna površina uz radno mjesto 

Distantne, razdjelne i pripadne prilazne površine u 

svezi: buke, povjerljivosti, općenite distancne 

površine, dodatak za kompaktni namještaj, sredstva 

cenzure, razdjelne zidove, ukrasno bilje,unutarnje 

komunikacije s dodatkom zbog posjetitelja, prilazni i 

pomoćni putevi 

Vert. prom. 

površine, 

stubišta, 

pokretne st 

ube, dizala 

površine 

za čekanje 

pneum. 

pošta, 

transport. 

uređaji 

Uvjeti 

učinkovitosti 

Umjetničko 

oblikovanje 

Emocionalni 

faktori 

Materijal 

za rad 

Boja 

Svjetlo 

Optika 

Psihologija 

rada 

Utjecaji 

okoline 

D omoćna sred 

stva za rad 

Sastav 

zraka 

Temperatura 

Pisani 

materijal 

Kartoteka Tiskovine Sprave Strojevi 

I 1 1 

Sirovi 

materijali 

Sirovi 

materijali 

Knjige Stolice Za pisanje 

I 1 1 

Pokret, pisa 

ni materijal 

Aktuelna 

kartoteka 

Časopisi Stolovi 

I 1 

Registratura 

Neaktuelna 

kartoteka 

Pribor za 

kartoteku 

I I 1 

Aktuelna 

registratura 

Ukupna bruto površina 

(vanjske mjere) 

Površina 

ureda 

Površina zgrade 

Površine za 

tehničku 

opskrbu, klimatizacijske 

površ., 

grijanje, opskrbi 

strujom, prostorije 

za telefon i 

releje, uređaji zć 

struju u nuždi, 

serveri 

Posebne 

površine 

(?) Organizacijska raščlamba površina uredskih zgrada prema Lappatu 

- školovanje 

- informacije 

- motivacija 

- plaća 

- obrazovanje 

-dob 

- zdravlje 

- struktura 

- org. planovi 

- upute za rad 

- organizacija 

procesa 

- opis rad. mjesta 

- protok 

dokumentacije 

- komunikacija 

- uredski strojevi 

- uredski namještaj 

- spisi, kartoteka 

- uredski materijal 

- literatura 

- radni materijal 

- pomoć, sredstva 

- banka podataka 

© Utjecaji koji određuju rad 14 uredu (prema A.G. Henkel ~> CD ) 

Artiiva 

Odložena 

arhiva 

Pribor za 

pisanje 

Neto posebne površine 

Za 

računanje 

Za umnožavanje 

Za transportiranje 

Površine Površine Posebne zaštitne Pripadne Pripadne hounutarnjih 

vanjskih površine u kvaliteti servisne rizon. glavne 

konstru- konstru- uredskih prostorija, površine, prometne 

kcijskih kcijskih npr. etažni servis / garderobe, površine: 

elemenata: elemenata: pošta / AOP-služba, sobe za glav. hodnici 

stupovi, nosivi fasade, prijem, prijavni ured, odmor, čaj- horiz. transzidovi 

parapeti kantina / kuhinja, na kuhinja, port. uređaji, 

artiiv / dvorana za sanitarne površine za 

konferencije prostorije okupljanje 

- akustika 

- rasvjeta 

- klimatizacija 

- boje interijera 

- velika ured. prost. 

- pojedin. prostorija 

- prostorija za 

više osoba 

- kvaliteta prostora 

pripadne korisne površine za radne grupe 

površine za dogovore / klauzuru grupe 

površina za registraturu grupe 

površine za uredske strojeve grupe 

površine za odlaganje / ostavu grupe 

kompjutorski terminal grupe 

površine crtaćih stolova grupe 

posebne korisne površine za grupu 

npr. zona za čekanje 

npr. zona za izložbe 

npr. trezori, blagajne 

tndogene sile 

- jako širenje ekonomičnosti 

- odredbe o centralizaciji privrede 

- Parkinsonov zakon 

- "fenomen" tzv. podjele rada, 

pomicanje, razlaganje, 

(racionalizacija) 

tgzogene sile 

- društvni aspekti 

(klizno radno vrijeme itd.) 

• razvoj struke i tržišta u 

inozemstvu 

- razvoj konjunkture 

- direkt. ili indirekt. rad u uredu za drž. 

vlast (npr. prekovr. rad zbog dodatka 

na konj. ili dr. promj. porez, odredbi) 

- tržište rada / znanstvene spoznaje 

UPRAVNE ZGRADE 

OSNOVE -» tD 

Rad u uredu 

Organizacija rada u uredu (struktura 

ureda, rad sa strankama, uredska 

tehnologija) određuje zahtjeve glede 

potrebnog prostora. Promatranja tijekom 

duljih razdoblja pokazala su da 

se tipologije zgrada razvijaju i mijenjaju. 

Uz avangardna rješenja bilo je 

uvijek i tipološki istovrsnih zgrada, 

koje tada kao cjelina reprezentativno 

odražavaju Izraz tadašnjih snaga I utjecaja 

na njihov nastanak (3). Pri 

organizaciji rada u uredu čovjek sve 

više postaje središnji čimbenik 

0. Sve većom promjenom uredskog 

posla (uključivanje tehnike) 

preglednost postaje značajniji motivacijski 

čimbenik. Pri tome se projektantu 

omogućuje utjecati na sve 

aspekte oblikovanja radnog prostora 

i radnog mjesta, što prema A. G. 

Henkelu 0 uvelike utječe na osjećaj 

zadovoljstva pri radu. 

Skupine prostorija 0 

1 Područje ureda: ograđeni ured za 

1 do 3 osobe s AZUBI - radnim mjestima; 

skupni uredi do 20 osoba s 

AZUBI - radnim mjestima; velike 

prostorije do 200 osoba u jednoj razini. 

Kombinirani uredi s pojedinačnim 

radnim mjestima i skupno uporabljivim 

zajedničkim područjima. 

Sve su prostorije višenamjenske za 

individualni i timski rad, povezane s 

tajništvom. 2. Područje arhiva: odlaganje 

spisa, mikrofilmova, elektroničko 

arhiviranje, oprema za arhiviranje, 

reprodukcija, emitiranje, 

ispravljanje, ulaganje, izdavanje, 

uništavanje, crteži; prijenos spisa 

uređajima ili ručno. 3. Centralna pisarnica 

s diktafonima, umnožavanje, 

tiskara, kopiraonica, fotolaboratorij. 

4. Prijamnica pošte, ekonomat (po 

mogućnosti susjedne prostorije u temeljnoj 

etaži). 5. Reprezentativno 

područje: prostorije uprave, garderobe, 

izložbeni prostor, konferencijske 

dvorane, sobe za razgovor. 

6. Socijalne službe: garderobe, kuhinje 

po etažama, zahod, prostorije 

za odmor, gimnastiku, kasino po 

mogućnosti s kuhinjom. 7. Rezervne 

površine i proširenja, površine za 

obuku a audiovizualnom opremom. 

8. Parkirališta, kolni prilaz, dostava, 

podzemna garaža. 9. Komunikacijske 

površine: hodnici, proširenja hodnika, 

stubišta, dizala, unutarnji i vanjski 

prilazi. 10. Centralni uređaji za 

opskrbu, tehnika, klimatizacija, ventilacija, 

grijanje, energija EOP, računalni 

centar, telekomunikacije, 

čišćenje i održavanje. 

Projektiranje: detaljni snimak pogonske 

i organizacijske strukture, a 

time posebnih funkcija i odnosa, 

podloga je za konkretni program 

potreba (analiza potreba). 

337

Djelatnici u milijunima 

© Razvoj u sektoru uslužnih djelatnosti 

Mala prostorija 

80-85% poredano 

i 15-20% 

Grupna prostorija 

djeljivo 

< ' spojeno 

75-80% m ni 

120-25% podijeljeno 

338 

Perspektive razvoja 

organizacijskih promjena 

Veličine radnih prostorija ® 

(A) Direktor, glavni voditelj 

odjela, voditelj odjela, 

asistent 

(i) Tajništvo 

(Č) Glavni voditelj grupe, 

voditelj grupe, stručni 

suradnik 

® I © © 

82% grupna prostorija 

Svrstavanje osoba 

Industrijske uprave: 

• Racionalizacija sa smanjenjem 

zaposlenosti 

• Vremenske razlike kod 

• pojedinih struka 

• Eliminacija nisKoKvaViftcirane 

djelatnosti 

• Integracija pisarske djelatnosti i 

raspuštanje sekretarijata 

• Potencijalni prijelaz na telekomunikacijski 

rad kod kuće 

Trgovina. 

• Porast trgovanja dostavom uz 

gubitak gradskih trgovina 

• Spajanje banaka i trgovina 

zbog pooštrene konkurencije 

• Porast koncentracije 

• Centralizacija zadataka u 

upravljanju 

Javna uprava 

• Privatizacija pojedinih djelatnosti 

u komunama 

• Redukcija zakonske regulative 

• Redukcija područja koja zadiru 

u osobnost (npr. prijave stanara) 

• Prostorna decentralizacija i 

približavanje građanstvu 

Ostale uslužne djelatnosti: 

• Porast broja malih poduzeća 

(porast broja kvalific. savjetnika) 

• Različiti smjerovi razvoja 

• Savjetodavni sektor preteča decentraliziranih 

radnih organizacija 

Banke (štedionice). 

• u budućnosti opadanje stope 

rasta uz rastuću koncentraciju 

• Automatizacija masovne djelatnosti 

• Redukcija broja filijala i telebank. 

« Organizacija grupa komitenata 

Osiguravajuća društva: 

• Zasićenje tržišta s pritiskom konkurenc. 

i trenda ka koncentraciji 

• Jaka redukcija osoblja kroz 

racionalizaciju 

• Obrada svih procesa bez spisa 

< Decentralizacija putem jedinica 

orijentiranih prema tržištu 

• Potencijalni prijelaz na tele-rad 

kod kuće 

© 

Dnevno korištenje u uredu; 

površine u % 

"Uže" radno 

mjesto 65 

Prošireno" radno 

mjesto 10 

Radna grupa 8 

Ostale etaže... 10 

Podjela osoba na radne 

grupe (jest -> treba) 

UD 

1 2 3 4 5 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 

Osoba po 

grupi © 

na vrste prostorija Površina po etaži 

Osnovna pravila korištenja za podjelu prostora (sve slike Gottschalk • 

Uprava 

Dogovori 

Prožimanje obavještajne tehnike, obrade podataka 

i tehnike uredskih strojeva 

Reverzibilni dio 

15-25% 

Utjecaj informacijske 

tehnologije i uredske tehnike 

Razvoj informacijske i komunikacijske 

tehnologije dovodi do promjene 

radnih uvjeta na uredskom radnom 

mjestu. 

Višenamjenski terminalni uređaji nadomještaju 

pojedinačne dijelove obrade 

podataka, tekstova i slika, pojedinačni 

se sustavi umrežuju u integrirani 

sustav uredske komunikacije 

—> (?) Njemačka savezna pošta 

uvodi univerzalne mreže kao ISDN 

(Integrated Services Digital Network) 

ili BIGTON (širokotračna integrirana 

mjesna telefonska mreža od 

staklenih vlakana), odnosno BIG- 

FERN (međusobno povezivanje 

BIGTON - mreža). Zbog opreme 

radnih mjesta s računalnim ekranima 

uz što idu terminali i prateći uređaji, 

raste potrebna površina radnog 

mjesta za približno 2-3 m 2 odnosno 

otprilike na 15 -18 m 2 (prema Gottschalku 

1990. porast oko 20% -» lit. 

v. BAP). Utjecaj uredske tehnike na 

oblikovanje i veličinu površine radnog 

mjesta stvara vrijednosne kriterije 

kao što su: veće težište na 

neposrednoj kvaliteti radnog mjesta, 

osiguranje prilagodljivosti koja odgovara 

tipu poduzeća, minimiziranje 

pogonskih troškova, veće težište na 

ekološki ispravno vrednovanje radnog 

mjesta čemu više ne odgovaraju 

prostorni rasporedi starih upravnih 

zgrada. Mnogi uređaji više ne 

odgovaraju propisima (1986.g. oko 

70% prema Henkelu -> CP ). 

Moderniziranje i preoblikovanje (-» 

sustavi opremanja) isto je tako relevantno 

poput novogradnje koja se 

gradi zbog prirasta tercijarnih djelatnosti 

i preustroja ureda -> @ 

Mogućnost racionalizacije iznosi 

kod administrativnih djelatnosti (odlaganje, 

sortiranje, kopiranje, 

traženje, nabava materijala) i komunikativnih 

djelatnosti (konferencije, 

rasprave) oko 25% tjednog radnog 

vremena. Rutinski poslovi, u korist 

stanke za aktivni odmor, reducirali bi 

se za približno 50%. 

Porast rada kod kuće, u vezi sa spomenutim 

povećanjem potrebne površine, 

ne vodi smanjenju uredskih 

površina, jer se dio djelatnosti oba- 


OSNOVE -> QD 

TENDENCIJE/KRITERIJI 

vlja u uredskoj zgradi (dogovori itd.). 

Ograničena je primjenljivost površina 

za različite djelatnosti. 

Mogućoj neovisnosti o centrali (decentralizacija) 

suprotstavljaju se 

drugi utjecajni čimbenici (koncentracija 

na središnjoj lokaciji, reprezentativnost 

sjedišta poduzeća, lokacija 

u gradu kao dokaz kontinuiteta, ambijent, 

rad i aktivnosti u slobodno vrijeme 

na istom mjestu) koji mogu 

imati značajnu ulogu. Primjenom informacijske 

tehnologije kao na videokonferencijama 

mogla bi se 

službena putovanja smanjiti za približno 

50%. 

Promjene na radnom mjestu 

Učinak racionalizacije primjenom informacijske 

tehnologije i promijenjeni 

zahtjevi radnog mjesta (model, izvedbe 

i organizacije posla) mijenjaju 

uredske strukture. Potreba za 

osobljem pada, radne se grupe 

smanjuju. Dosadašnja raspodjela 

poslova na razne osobe prema hijerarhiji, 

primjerice predstojnik, tajnica, 

referent itd., mijenja se tako da 

se stvaraju radne grupe, a time se 

vjerojatno mijenja i razlika u dodjeli 

veličine radne površine. 

Osjetljivost prema neposrednoj radnoj 

okolini usko je povezana s dominantnom 

svijesti o vrijednostima u 

društvu, što se odražava na odnos 

prema kvaliteti radnog mjesta (danje 

svjetlo, odnos prema okolini, 

potrošnja energije) i djelatnosti (ekološki 

aspekti, potrošnja materijala, 

briga o otpadu). Sa stajališta korisnika 

radno je mjesto visoko rangirano 

mjesto socijalne interakcije, koja 

zbog formaliziranih radnih procesa 

(AOP, organizacija rada) dobiva na 

značenju. Povišeno fizičko i psihičko 

opterećenje izaziva pojačan interes 

za radnu sredinu (dovoljna površina, 

osobni odabir namještaja, ventilacija, 

zadovoljavajuća zaštita od uznemiravanja). 

75% dnevnog rada obavlja 

se na "užem i proširenom radnom 

mjestu" -> (4). Nužni radni 

kontakti i zajednički korišteni uređaji 

od velike su važnosti. Iz toga proizlazi 

zahtjev za kombiniranu uporabu 

pojedinačnih i skupnih prostorija. 

"Osobna" i "kolektivna" radna mjesta 

Osim sanacije postojećeg uredskog 

prostora javljaju se i nove koncepcije 

pojedinačnih i skupnih prostorija: 

prema O. Gottschalku —> CD , povezana 

djelomično izdvojena skupna 

prostorija, prema E. Sievertsu —> OD 

i W. Fuchsu -> OD , kombinirani ured, 

prema A.G. Henkelu -> OD, višestruko 

ili višeznačenjsko radno mjesto.

Utjecaj funkcija i 

1958 1961 1963 

Reprezentativni red 

1969 1971 1976 

Organizacijska fleksibilnost 

1978 1983 ' 

Diferencirana radna okolina 

Pomoćna radna sredstva 

Meh. pisaći i računski 

strojevi, telefon, 

registrator za spise, 

pneumatska pošta 

Elektr. pisaći stroj, 

registratura 

centralna EOP 

Displej-datoteka, 

komunikacijska 

tehnika 

(T) Tlocrtne strukture od 1950. g. (prema Gottschalku -> CD ) 

Preferirane lokacije 

Centar grada 

Rub centra 

Uredski gradovi 

Rub grada 

Rub grada 

u "zelenilu" 

Doba Tip Pomoćna sredstva Shema radnog procesa 

od 1950 Male prostorije: 

u nizu 

naslagane 

od 1965 

od 1980 

Velika prostorija: 

transparentna 

fleksibilna 

Grupna prostorija: 

povezana 

raščlanjena 

meh. uredski 

strojevi 

telefon 

registrator za spise 

Elektr. pisaći stroj 

fotokopirni aparat 

centralna EOP 

Decentraliz. EOP 

obrada tekstova 

displej-datoteka 

Tip zgrade i struktura rada (prema Gottschalku -» CO ) 

© Jednoredni raspored, ekonomično 

zbog vrlo dubokih uredskih prostorija 

(4) Dvoredni raspored 

n 

Troredni raspored 

Raspored bez hodnika 

1 

• 

Linearan y 

Umrežen 

\ „ 

Sekvencijalan 

_IJJJJJ1 j _ U 

"IBTIT O 

"Trr - rrrrrrm 

ijjjiujjjjjjjjj 

rrrrrrrrrrrrrn 

Prvi projekt jednog kombiniranog 

ureda, ESAB glavna uprava. Tenborn 

Architektur AG, Stockholm 

1976; varijante uređenja: velika pro- 

® storija, grupna prostorija, ograđeni 

uredi, kombinirani ured 

TIPOLOGIJA 

Vrste uredskih prostorija 

Tablica 0, (prema Gottschalku 

) pokazuje uklapanje tlocrtnih 

struktura u veze funkcije i uredske 

tehnike, kao odlučujućih čimbenika 

koncipiranja zgrade. 

Tehnike rada usko su povezane s 

raspoloživom tehnologijom -> (2). 

Struktura rada 50-tih, 60-tih i 70-tih 

godina danas se dopunjuje informatičkom 

tehnologijom i uredskom tehnikom, 

što može u tolikoj mjeri utjecati 

na rad i radnu sredinu (v. 

promjene na radnom mjestu), da se 

stvaraju odgovarajući novi tlocrtni 

razmještaji. 

Nakon stvaranja tipa -> ograđenih 

ureda 50-tih godina -> koncepcije 

velikih prostorija od sredine 60-tih 

godina i načela o skupnim prostorijama 

70-tih i 80-tih godina, čini se 

kako se u 90-tima nametnuo tip 

kombiniranog ureda (-> CP Fuchs, 

Gottschalk, Sieverts) - prvi primjeri 

od 1976.g. u Danskoj - s novim oblicima 

prostorija i kombinacijom svih 

poznatih osnovnih formi. 

Orijentacija prema stranama svijeta 

različito se primjenjuje. 

Prema Rosenaueru, u 90% svih uredskih 

zgrada glavna je os istok - zapad, 

jer radu smeta dubok prodor 

sunca ujutro i navečer. Sunce s južne 

strane može se zastorima lako 

zakloniti. 

Prema Joedickeu -> CD, glavna je os 

jug - sjever, kako bi se osigurala insolacija 

svih prostorija. Sjeverne 

prostorije mogu se prihvatiti samo u 

projektima bez hodnika. 

BP po radnom mjestu 

22,4 28,91 26.4 25,9 23,1 

Standardni Komforni Velika Grupna Kombi, 

ograđ. ured ograđ. ured prostor, prostor, ured 

© Vrste uredskih prostorija i usporedba potrebnih 

površina 


OSNOVE -» tD 

Sustavi 

Tlocrti s jednim traktom nisu ekonomični; 

prihvatljivi su samo kod dubokih 

uredskih prostorija (danje svjetlo?)-»®. 

Tlocrti s dva trakta dosada su zastupljeni 

u većini upravnih zgrada, a 

mogući su pojedinačni uredi i male 

uredske dvorane s danjim svjetlom 

Tri trakta u tlocrtu su tip za visoke uredske 

zgrade —>(§). Tlocrti bez hodnika 

izvode se kao SAD - sustavi za 

gradsko središte: grupiranje svih 

prostorija s danjom ili umjetnom rasvjetom 

oko komunikacijske jezgre 

(dizala, stubišta, ventilacijska okna), 

ili su te jezgre izvan gabarita ->©. 

SAD - sustav: izvan grada u unutrašnjosti 

zgrade velika radna prostorija 

s prigušenjem buke, ventilacijom 

i rasvjetom u stropu, po obodu male 

radne prostorije s danjim svjetlom. 

Kombinirani ured: od sredine 70-tih 

godina u Danskoj, kao SAD - sustav, 

tlocrt dubok 16 - 18 m, kao veliki 

skupni ured ili ograđeni uredi u tri 

trakta ->(7). 

Danje svjetlo može biti dovoljno do 

dubine prostorije od približno 7,00 

m. Noviji sustavi korištenja danjega 

svjetla (v. tehnika danjeg osvjetljenja) 

skretanjem i prijenosom svjetla 

(prizme, reflektori) povećavaju učinkovitost 

danjega svjetla. 

U prof. H. Sommerovoj -> (lit.) analizi 

ekonomičnosti projektiran je program 

prostora sa 5 mogućnosti, 

kako bi se dobili brojčani podaci o 

potrebnim površinama -> (S). 

- standardni ograđeni uredi, osovinski 

raster 1,25 m, širina prostorije 

isključivo 3 rastera, - komforni ograđeni 

uredi, osovinski raster 1,50 m, 

različite širine prostorija, 

- velika uredska prostorija, dubine 

20 - 30 m, površine do 1000 m 2 , 

- skupne prostorije, 15 - 20 suradnika, 

radna mjesta udaljena od fasade 

najviše 7,5 m, 

kombinirani ured, isključivo pojedinačne 

sobe s otprilike 10 m 2 ,s jednim 

zajedničkim prostorom dubine 

6-8 m. 

(9) Ograđeni uredi Kombinirani ured 

339

i— 25,00 -t- 25,00 -I 25,00 -+- 50,00 

© © 

® 

"LM. 

© 

® 

25.00 

340 

50,00 

50.00 

a 

50,00 

50,00 

ffl 

50,00 

25,00 50,00 

© 

t- 25.00 - 

7TTBK MTT~ ¿IlV 

25,00 -+- 50.00 -4- 25,00 -t 

© 

ns H 

m\ \ [...I UU1 1 I IL wi rrj 

I— 25,00 H- 50,00 -t- 25,00 H 

© 

© © 

® 

@ 

ft 

f f f j f l 

M 

r-gjnri kmCTo m trt 

100,00 

50,00 -t- 50.00 

oko 25,0 —i— oko 25,0 

7n 

E-k NL 

JJ 

H Z Z Z Z S 

Prema građeviskim propisima mora od bilo koje točke neke prostorije 

® z a boravak stubište biti udaljeno = 30 m. Prema tome treba za razmak 

stubišta od ruba zgrade uzeti 25 m, a za njihov međusobni razmak 50 

m-»®-@ 

Tipologija 


OSNOVE -» tD 

Veće uredske zgrade su višekatnice 

s promjenljivim pregradnim 

zidovima koje nosi međukatna 

konstrukcija -» s. 103. Krute jezgre 

kao sanitarni uređaji, stubišta, 

dizala itd. nalaze se na = razmacima*) 

propisanim u građevinskoj 

regulativi izvan gabarita zgrade 

Q) i (2), uz jednu stranu u zgradi 

© - (5) , u unutarnjim 

uglovima ->©, 

na kraju trakta ©, @, ©, 

© ili u sredini hodnika pokraj 

svjetlarnika © do (21), 

tako da se dobiju što dulje povezane 

radne površine. Jednostruki 

niz stupova u sredini -»© i © 

omogućuje hodnik desno ili lijevo 

od stupova u skladu s potrebnim 

prostorijama. Dvostruki niz stupova 

omogućuje jednako duboke 

uredske prostorije ->©-©. Pri 

tome hodnici dobivaju posredno 

osvjetljenje s pomoću visoko 

postavljenih prozora i ostakljenih 

vrata u zidu hodnika. Ekonomično 

je neposredno osvjetljenje 

hodnika čeonim prozorima ako je 

zgrada kratka -» (¡3), s krilnim 

traktovima © i ©, građena 

na kut ->©, u obliku slova T -» 

©, slova U ©, kod dugih pomaknutih 

tlocrta koji mogu 

završiti u obliku križa s oknom 

za dizala u sredini. 

Bočno osvjetljenje hodnika 

uvlačenjem fasade manje je ekonomično 

->© i ©. Na skupim i 

dubokim parcelama treba predvidjeti 

svjetlarnike pomoću kojih 

se osvjetljuju hodnici i nusprostorije, 

pismohrana, sanitarne 

prostorije i garderobe © do 

@>. U unutarnjim uglovima stubišta, 

dizala i sanitarne prostorije; 

u tamnim dijelovima zgrade 

tamne komore, trezori i prostorije 

za odlaganje 

Prema odredbama EBO § 17 

treba od svake prostorije, namijenjen 

tranjom boravljenju ljudi, 

biti dostupno stubište na udaljenosti 

= 25 m, mjereno od sredine 

dotične prostorije do vratiju 

stubišta.

t - r r n 

— IL J L J i — 

Ograđeni uredi Garrick Building, 

Chicago. Arh.. Dankmar Adler i 

Louis H. Sullivan, 1892 

n 

Varijante ograđenih ureda prema 

Henkelu -> 03 

© Velika uredska prostorija, Leiter Troredni tlocrt, upravna zgrada 

Building 

LeBaron Jenney, 

I, Chicago. 

1879 

Arh.. William (4) 

schnigg 

I oDornn lonnsu 1B70 BASF AG. 

1954/57 

10C//C7 Arh.. Hentrich i Pet- 

i f ^ i S i S ? 

K S 

s* 'oj^J* h 

Glavna uprava BfA, Berlin, Arh: 

Rave i Rave © 

 

/ « y / f f f i x 

- 

m 

(J) Velika uredska prostorija u Hammu, gornja etaža 

© Reverzibilni ured, glavna uprava 

LVA Rajnska pokrajina, Dusseldorf, 

Arh.. Deilmann 

R; '^r: i--? 

Prva velika uredska prostorija s 270 

mjesta u Njemačkoj, na 5. katu jedne 

ranije skladišne zgrade 

Arh.. Walter Henn, 1962 

c* y- 


OSNOVE TIPOLOGIJE 1950-1960CD 

Koncepti građevina I 

Odnosi između organizacije ureda i koncepcija prostora klasificirani su prema 

jednoj studiji izrađenoj u SAD ® lit., a kao kriteriji za koncepcije prostora 

ti su odnosi mjerilo za promjene uredskih struktura zbog automatizacije rada 

u uredu. 

Velike uredske prostorije (Mies van der Rohe:"... pregledne, nepodijeljene, 

samo raščlanjene..." -»lit.) pogodne su za velike skupine suradnika koji rade 

prema načelu visokog stupnja podjele rada, za rutinske djelatnosti s niskim 

pragom koncentracije. Danas je to sve više iznimni slučaj a ne pravilo. Ta je 

koncepcija nastala u 60-tim godinama s argumentima poput onih 0 transparentnosti 

i preglednosti radnih procesa, o razvoju kolektivne svijesti, kao racionalno 

organiziranoj višenamjenskoj površini. EOP - uređaji nalazili su se u 

posebnim prostorijama, a ne uz svako radno mjesto. Velike dubine prostorija 

do 20 do 30 m zahtijevale su intenzivnu primjenu graditeljske tehnike koja 

samo uvjetno omogućuje prenamjenu zgrade, a moguća prilagodljivost je pri 

današnjim zahtjevima prilično ograničena (prozori koji se otvaraju, mogućnost 

različite opskrbe svjetlom, klimatizacijom, strujom) (lit. A.G. Henkel). Velika 

prostorija, koja prema dokazima sociologa ima u sebi elemente prisile 

(društvena kontrola, ovisnost o tehničkim uređajima, optičke i akustične smetnje) 

izazivala je odbojnost zaposlenika. Ograđeni uredi vrlo su pogodni za 

samostalni koncentrirani rad, kao prostorije za jednu osobu ili za vrlo male 

skupine kojima je potrebna stalna razmjena informacija. Oblici ureda, koji su 

se u Njemačkoj razvili poslije 2. svjetskog rata, imaju i danas svoje opravdanje 

ako radna mjesta odgovaraju zahtjevima (-» Gruner i Jahr/Steidle, Kissler 

ili -» Uredske nove građevine za njemački parlament/ Schurmann) ili u višekatnim 

uredskim zgradama u kojima struktura objekta može biti tako presudna 

da dominira nad karakteristikama strogo normiranih prostornih i organizacijskih 

radnih uvjeta. 

_ a) BfG Frankfurt _ . . ¡, » , , „ 

©AVnNowotny-Mähner,HPP,Speeri ® ^ S o r ^ U , 

Liebefeld 

Legenda 

• Male prostorije 

a 

Grupne prostorije 

-o® Dizalo 

© Glavno stubište 

0 Pomoćno stubište 

X Uredski servis 

• Jezgra 

Prilaz prizemlju 

c) Novinska kuća G + J, Hamburg Arh.. Steidle, Kiesler, Schweger i partneri 

341

OSNOVE TIPOLOGIJE 1970-» QD 

Radna površina Pomoćne površine 

2500 - 600 m 2 -100-200 m 2 

' Mala inicijacija 

pravokutnih 

prostorija za više 

osoba Mogućnost podjele 

s organizacijskog 

gledišta i 

"'Max. udaljenost do 

prozora I 

7,50 nri I 

Veličina: , "V 

max: 250 m? / 

min: 150 nrr / 

kompaktni oblik 

Direktni prilaz/ 

iz hodnik»'-'^ 

• Iz suprotnosti 600 < F jedinice • 

1000 m 2 i F etaže = maksi 

^^ Reverzibilni ured, optimiranje 

Određivanje elemenata za grupnu 

korisnih površina 

prostoriju prema Gottschalku -> CD 

1. faza izgradnje uredski 

zgrade u Bremenu 1987 

® 

342 

Grupne prostorije 

Primjer povezanog djelomično zoniranog 

grupnog prostora. Grupne 

prostorije su povezane preko reverzibilnih 

zona malih prostorija i prema 

potrebi djelomično zonirane za 

zajedničke površine. 

--t 

O Male prostorije, 

_ fiksne 

• Male prostorije 

|~1 reverzibilne 

rt*. Područje 

1 —' tajništva 

J 

Jezgra s komunikacijama 

• 

Zonirane 

o grupne 

prostorije 

Centralna banka pokrajine Hessen u Frankfurtu / na M. 1988. 

Müller 

Arh.. Jourdan, 


Koncepti građevina II 

Reverzibilni ured bio je pokušaj da se poprave uvjeti rada velike prostorije, 

koji se nisu smatrali zadovoljavajućima (bez diferencirane klimatizacije i danjega 

svjetla, optičke i akustične smetnje). S mogućnošću da se, prema potrebi, 

prostorija podijeli na ograđene urede koji bolje odgovaraju za koncentrirani 

rad, povećani su tehnički uvjeti za prilagodljivost. 

Osim nezadovoljstva zaposlenika, opravdanost velikih prostorija došla je u pitanje 

i zbog brzoga rasta cijena energije. 

Novom tehnologijom promijenjena radna struktura (npr. upotreba osobnih 

računala) omogućila je organiziranje malih skupina. Prvi primjer je zgrada osiguravajućeg 

društva ČVA - Mannheim. 

Skupne prostorije (mala "velika prostorija") prikladne su za skupine suradnika 

koji stalno izmjenjuju informacije. Njima se pokušalo, veličinom okoline 

radnog mjesta (najviše 7,50 m od prozora), stvoriti prostorne uvjete za povećanu 

individualnost radne sredine (v. promjene na radnom mjestu) i tako 

poboljšati kakvoću radnog okružja koja u velikoj prostoriji više nije zadovoljavala 

rastuće zahtjeve uredskog posla. 

Potpuna klimatizacija nije potrebna ako se djelomičnom dopuni učinak ventilacije 

kroz fasadu i grijanja toplim površinama (tehnika zgrade). Sve veće korištenje 

tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskim prostorijama i s 

tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva saniranje po- 

stojećih uredskih zgrada. Sličan problem odnosi se na oblik konfiguracija ve- 

likih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (promjene na radnom 

mjestu). Promjena organizacije postiže se rekonstrukcijom zgrade, dovođenjem 

danjeg svjetla kroz unutarnja dvorišta, preglednim rasporedom 

tlocrta, stvaranjem radnih mjesta iste kakvoće glede svjetla, zraka i zaštite od 

buke ili uvođenjem sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i građevinsko 

- tehničke zadaće poput primjerice postavljanje kabela, priključci itd., kao 

i funkcije raščlambe prostora. 

Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann u Guterslohu, 

potaknuto nezadovoljstvom suradnika (promjene na radnom mjestu). Čini 

se da je velika prostorija, unatoč proširenu mišljenju o univerzalnosti, prikladna 

samo za mali broj organizacijskih oblika i sadržaja rada i da zamisao o 

potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za svaku radnu organizaciju. 

Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljšati kakvoću radnih mjesta, zadržati prilagodljivost 

za nove uredske tehnike i pregrupiranja, ekonomično raspodijeliti 

površinu na radna mjesta i sniziti pogonske troškove. Nove smjernice (načelo 

kombinirani ured) pokušavaju pružiti prikladnu koncepciju prostora uvijek 

kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ureda. To znači da nude prostor 

koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omogućuje skupni rad, sadrži i pojedinačne 

prostorije za koncentrirani rad, ima u pripremi uređaje koji se povremeno 

zajednički koriste za posebne i skupne aktivnosti te omogućuje samostalan 

visokokvalificiran rad, pri čemu se radno mjesto može tijekom dana 

mijenjati. 

Normalna etaža velike prostorije 100% 

Q) Reverzibilni ured, uprava Dortmund 

/no stubište 

Koncepti grupnih 

prostorija prema 

Gottschalku CD 

Normalna etaža ograđeni uredi 64%. 

Unutarnja korisna površina 13% 

Arh.. Krämer, Sieverts i p.

H / M 

J\ jNOO f\00 KOO N 1 

© — ran- 2 - 

• [ZZl 

TO* °p>e 

iff 

Kombinirani ured Zander & Ingström 

Arh.. Lennart-Bergström AB, Stockholm 

1978 

ES 

l e y Ä J j a i . 

Jedinica kombiniranog ureda 

Edding AG, Ahrensburg 

Arh,. Struhk i p. 

: 

i•»" 

ci.tU mmi OMpiii 

.S*S Irliic i.i — 

^rniigr; -ram 

.i a. «. 

Glavna uprava American Can Company, Greenwich, Connecticut, 

Arhitekti: Skidmore, Owings & Merrill 

Kombinirani ured, komercijalna 

podružnica, PPC Heilige, Stuttgart 

Uliü . . ff 

1 

1976. dovršena I. faza izgradnje nove 

upravne zgrade (V1) za f. Bertelsmann 

-> @ - @ 

Arh.. Bernhard Steiner i 

Bernhard von Wallis, 1991 

Predvorje 

2 Prostorija za odmor 

3 Ured 

4 Prostorija za dogovore 

5 Tonski studio 

6 Skladište 

3 7 Uređaj za otpremanje 

spisa 

8 Klimatizacijsko okno 

9 Velika ured. prostorija 

10 Unutrašnje dvorište 

11 Ljestve za nuždu 

12 Prepust krova 


OSNOVE TIPOLOGIJE 1980 -1990 -> OD 

Koncepti zgrada III 

Sve veće korištenje tehnike i automatizacije mijenja zahtjeve o uredskim prostorijama 

i s tim povezana potreba za novim profilom suradnika zahtijeva saniranje 

postojećih uredskih zgrada. Sličan problem odnosi se na oblik konfiguracija 

velikih prostorija koji u mnogim pojedinostima ne zadovoljava (-» 

promjene na radnom mjestu). 

Promjena organizacije postiže se rekonstrukcijom zgrade, dovođenjem danjeg 

svjetla kroz unutarnja dvorišta, preglednim rasporedom tlocrta, stvaranjem 

radnih mjesta iste kakvoće glede svjetla, zraka i zaštite od buke ili uvođenjem 

-> sustava uredske opreme koji mogu preuzeti i građevinsko - tehničke zadaće 

poput primjerice postavljanje kabela, priključci itd., kao i funkcije raščlambe 

prostora. Primjer sanacije je postupak preustroja Uprave V1 Bertelsmann 

u Guterslohu -> @ - potaknuto nezadovoljstvom suradnika (promjene na 

radnom mjestu). Čini se da je velika prostorija, unatoč proširenu mišljenju o 

univerzalnosti, prikladna samo za mali broj organizacijskih oblika i sadržaja 

rada i da zamisao o potpunoj racionalizaciji ureda nije jednako primjenljiva za 

svaku radnu organizaciju. Kod Bertelsmanna je cilj bio poboljšati kakvoću 

radnih mjesta, zadržati prilagodljivost za nove uredske tehnike i pregrupiranja, 

ekonomično raspodijeliti površinu na radna mjesta i sniziti pogonske troškove. 

Nove smjernice (načelo kombinirani ured) pokušavaju pružiti prikladnu 

koncepciju prostora uvijek kad su posrijedi posebni zahtjevi organizacije ureda. 

To znači da nude prostor koji je prilagodljiv tamo gdje treba i omogućuje 

skupni rad, sadrži i pojedinačne prostorije za koncentrirani rad, ima u pripremi 

uređaje koji se povremeno zajednički koriste za posebne i skupne aktivnosti 

te omogućuje samostalan visokokvalificiran rad, pri čemu se radno 

mjesto može tijekom dana mijenjati. 

Potpuno promijenjen raspored 

radnih mjesta 1985. 

LLfjj'jn 

-n' * L 

prnmmi 

Lcn_ 

tin 

Kombinirani ured Nafslund Nycomed A/S, Oslo Arh.. Niels Torp, 1987 

Prestrukturiranje. Izmiješane pojedinačne i 

grupne prostorije 

343

1,56; 

7,5 

ö ö ö 

6,25 

3,66 

O G 

"'3I4 

— 5,0 

6,25 

o 

i.56 - 78 - •40-1— 1,2 —1-38- 

0 

3,75 

1,56 1,39 

ff© 

Prostorije s jednim i više mjesta Uobičajeno Najviše 

Dubina prostorije 3,75-7.50 m 9,25 m 

Osovinski razmak prozora 1,00-3,25 m 6,00 m 

Osovinski razmak stupova 1,75-7,50 m 11,00 m 

Stol za pisaći stroj sa 

stolom za odlaganje 

Dvostruka korita s 

normalnim formatima 

Osovinski razmak zidova prema 

normiranim mjerama -> s. 57 

Širine centralnih hodnika 1,75-2,50 m 3,25 m 

Širine bočnih hodnika 

Visina prostorija 

1,50-2,00 m 

2,50-4,00 m 

2,50 m 

5,00 m 

Praktično pravilo T 

© = 1,5 Hf- • tekst 

I- I n lQ 

QP 

Potrebna tlocrtna površina prema Schnelleu CD (pisaći stol 140/70) 

bez uredskih pomoćnih sredstava i površina za njihovo opsluživanje: 

mjesto za pisaći stroj 1,70 m 2 

stručni suradnik 2,30 m 2 

stručni suradnik voditelj kartoteke 1,90 m 2 

stručni suradnik za rad sa strankama 2,50 m 2 

Potrebni prostor nach RKW , uključujući uredska pomoćna sredstva 

i površine za njihovo opsluživanje CD . 

tajnica = 10,00 m 2 

samostalni referent s 6,00-9,00 m 2 

referent u prostoriji s više radnih mjesta 5,00 m 2 

isti u radnoj dvorani 3,80-4,80 m 2 

soba za konferencije po osobi 2,50 m 2 

šef odjela bez posjetilaca izvana 15,00-25,00 m 2 

Prosječna potreba prostora radnog mjesta po zaposleniku, uključujući 

uredska pomoćna sredstva i površine za njihovo opsluživanje (bez 

uprave), u Njemačkoj je: 

30% 3,60- 4,60 m 2 

55% (prosječno 8,5 m 2 ) . 7,00- 9,00 m 2 

15% više od 9,00-15,00 m 2 

(podjela na sobe s pojedinačnim radnim mjestom, s više radnih mjesta 

ili radne dvorane uvijek je jasna). 

Prosječna potreba prostora prema dr. Rosenkranzu -»CD 

po zaposleniku 4,00-6,00 m 2 

Prosječna potreba prostora prema "Komunalni centar za pojednostavnjenje 

uprave": 

po zaposleniku 7,00-12,00 m 2 

Potrebna površina za radno mjesto prema Uredbi 0 radnim prostorima: 

— prostor za rad najmanje 8 m 2 tlocrtne površine 

— slobodna povr. za kretanje po zaposleniku 1,5 m 2 , najmanja širina 1 m 

— zračni prostor najmanje 12 m 3 za pretežno sjedeći položaj, 

najmanje 15 m 3 m3 kad se uglavnom ne sjedi pri radu, 

-svijetla visina u odnosu prema površini: 

do 50 m 2 2,50 m 

više od 50 m 2 2,75 m 

više od 100 m 2 3,00 m 

više od 250-2000 m 2 3,25 m 

Potrebna površina za radno mjesto prema "Sigurnosni propisi za uredska 

radna mjesta": ograđeni uredi 8-10 m 2 prema osovinskim mjerama 

za velike uredske prostorije 12-15 m 2 

Prosječna potrebna površina za radno mjesto prema Gottschalku - lit./ 

-» (7) -(8): do 1985-8-10 m 2 uobičajeno; ubuduće - 12-15 m 2 . 

Zakonom nije propisana neka određena minimalna površina za uredsko 

radno mjesto. 

Prema američkim ispitivanjima (Con. Life Ins.), uključivo površine za 

postavljanje i opsluživanje uredskih pomoćnih sredstava (tlocrtna površina 

+ okruženje od 50 cm = potrebna površina za pomoćno sredstvo): 

djelatnik u uredu 48 sq. ft. ( 4,46 m 2 ) 

tajnica 72 sq. ft. 

šef odjela 100 sq ft. 

direktor 144 sq. ft. 

drugi potpredsjednik 216 sq. ft. 

prvi potpredsjednik 324 sq. ft. 

( 6,70 m 2 ) 

( 9,30 m 2 ) 

(13,40 m 2 ) 

(18,54 m 2 ) 

(27,89 m 2 ) 

Dubina prostorije ovisi 0 potrebnom prostoru, prema tome odnosi li se 

to na sobu s jednim ili više radnih mjesta, na veliku ili zajedničku prostoriju 

ili na uredsku dvoranu. 

Prosječna dubina uredskih prostorija je 4,50 - 6,00 m. Danje svjetlo osvjetljava 

do dubine od 4,50 m (ovisno 0 položaju zgrade, širini ulice ili 

slobodnom vanjskom prostoru). Približno je pravilo: 

T = dubina prodiranja svjetla = 1,5 Hf,visina prozora (Hf = 3,00 m, 

T = 4,50 m). Ako su radna mjesta na većoj dubini, potrebna je umjetna 

rasvjeta u posljednjoj trećini dubine prostorije. 

Radne skupine najčešće se osnivaju bez obzira na dubinu prodiranja 

danjeg svjetla jer su potrebne dublje prostorije. 

Širina prolaza uza zid hodnika ovisi o broju zaposlenika u prostoriji i potrebnom 

prostoru oko uređaja. Općenito bi trebalo da se dvije osobe 

mogu mimoići. 

*) ASRE Američki propisi za ventilaciju

1875 1875 1875 1875 1875 

'1015 i50Qi? Q 9 765 I 780 , 780 ! 765 850 i 780 i 850 i 780 ^ 850 | 780 j 850 [ 780 |620| 1085 | 780^ 

Daktilobiro Soba s dva stola Radna prostorija (kartoteka) 

Pisaći stol po DIN-u (veličina 0,78/1,56 m) 

® Podjela po modulu od 187,5 odgovara za rebrasti strop s osovinskom mjerom 62,5 (Koenen-strop) s normalnom oplatom. To omogućuje 

povoljnije postavljanje premjestivih pregradnih zidova. Osovinske mjere pažljivo projektiranih uredskih zgrada su 1,75 - 

1,85 i 1,875, posljednja mjera se u skladu s naprijed navedenim čini najpovoljnijom. 

BofroflOIS |500|'| 0( j'765 I 780 j 780 | 765 ^ 850 i 780 | 850 | 780 ^ 850 ! 780 | 850 | 780 j 6201 1085 | 780^ 

a 1 a 

m 

Ü§ 

i:: 

D Ili 

¿°1 a 

piijijip; 

apijijpi a iiiiri a i d Q 

Organizacijski pisaći stol (vel. 0,70/1,40 m, sustav Velox) 

© Primjenom organiz. pisaćih stolova u kombinaciji s Velox - stolnom trakom ispod prozora umjesto registraturnog namještaja -> 

(i) štedi se prostor od jednog osovinskog razmaka na pet osovin. razmaka i dodatno 32,5 cm u širini srednjeg prolaza. Ušteda 

od oko 21% u m 2 . Razmak pisaćih stolova od 75 cm moguć je samo uz upotrebu okretnih stolica. 

, 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 1875 , 

3Z 

í i fl °0 

c | a| oQ oQ 

fi 

51 

1 o o 

1 D ¡Ü D l D d 

i l 

3E 

Mltf 

111 

1 D 1 D 

© Raspored prostorija uz upotrebu organizacijskih pisaćih stolova 

Različite uredske prostorije u sustavu velikih prostorija: a) šef, mala soba za sjednice ili dogovore: b) pomoćnik ili voditelj odjela; 

c) tajnica, doček stranaka; d) stručni suradnik (i rad sa strankama); e) radne dvorane (radne grupe) 

(4) Presjek kroz uredske prostorije 

(5) Presjek, pojedinačne i zajedničke prostorije "kombiniranog ureda" 


DIMENZIONIRANJE -> QP 

Podjela prostorije 

RAZDIOBA PROSTORA 

2,30 

© "Home base", pojedinačna soba 

"kombiniranog ureda" 

© Raspored prostorija "Kombi-biroa" s 

perifernim pojedinačnim prostorima 

i dodatnim zajedničkim prostorima 

5,00 

(Edding AG) Arh.. Struhk i p. 

345

© 

t 4 - 

_0_ 

•2T 

Knjigovodstvo 

• 

O 

Radna 

prostorija 

"O" 

O 

Q 

Soba s dva 

pisaća stolno 

•»o4- 

Daktilobiro"g 

O 

® 

Osovinski razmak prozora 1,25 

n n 

u| u 

Obrada 

TJ 

XI 

n 

T T 

Raspored stolovgl 

s prolazom c-l 

©—-t 

T7 

O 

U 

© 

Soba s 

jednim stolom 

J 

ot 

CD 

-to 

Registratura 

(li)—CM.j 

Minimalne širine prostorija prema osovinskim razmacima 

prostora 

Najmanji razmak prozora ili osovinski razmak prozorskih 

stupova iznosi 1,25 m što odgovara normiranim 

mjerama ->• s. 63, a odgovara i najraznovrsnijim 

potrebama prostora uredskih zgrada. Tako 

nastali razmaci pregradnih zidova od 2,5; 3,75; 

5,00 m itd. -> Q-(yj) nude mnoštvo povoljnih mogućnosti 

razmještaja namještaja koje se mogu i povećati 

da bi zadovoljili gotovo sve zahtjeve. Ako je 

potreban veći ritam, treba odabrati razmak prema 

a 

oo 

i 

5,15 

Osovinski razmak 

prozora 1,20 

D- ! 

u 

JT 

"-i 

5,15 4.75 


prozora 1,30 

(2) Mogućnosti korištenja pri različitim osovinskim razmacima prozora -> QP 

346 


prozora 1,87 5 

II. Dolazi u obzir i razmak od 2 x 1,25 = 2,50 m ->s 

istim svojstvima kao i razmak od 1,25 m. 

1,875 m = 1 1/2 Uba veća je mjera osovinskog razmaka 

za uredske zgrade. (Xa) mogu se također 

koristiti za mnoge primjere prikladnog položaja 

namještaja. Tom osovinskom razmaku odgovara 

i modularni razmak nosača od 625 mm ili 1,25 

m, pri čemu svaki treći nosač pada na fasadni stup. 

4,40 


prozora 1,40 


DIMENZIONIRANJE -> QQ 

Korisne površine 

Osnova E. Kahlova -» QQ ispitivanja 

bilo je načelo o pojedinačnim 

uredskim prostorima poredanim 

duž fasade, s varijantama 

-» (3) hijerarhijski ili korisnički 

uvjetovanim razlikama u veličini 

prostorije. 

Korisnik Korisna povr ured. prostora 

1 stručni referent s diskrecijskim pravima 

(personalno - socijalni odjel) ili 

posebnom potrebom za koncentracijom 

oko 12 m 2 

2 stručna referenta (po mogućnosti s 

Azubi - mjestom za dostavu) ili 1 suradnik 

sa stolom gdje mogu razgovarati 

otprilike 4 osobe oko 18 m 2 

Vodeći suradnik sa stolom za kojim 

može razgovarati otprilike 6 osoba, ili 

3 stručna referenta, administratora ili 

slično, odnosno 2 stručna referenta s 

dodatnim mjestom za rad na stroju ili 

predsoblje šefa s čekaonicom 

24-30 m 2 

šef ili radne prostorije opremljene 

mnoštvom uređaja 

od 30 m 2 

© Mogućnosti namjene različitih 

veličina prostorije -> CP 

Osovinska mjera 1,20 m 

Standardna veličina od 18 m 2 (3 x 

1,20 m - 0,10 m pregradni zid) sa širinom 

prostorije 3,50 m preuska je za 

standardni namještaj za 2 suradnika, 

poštivajući DIN mjere (2 x 1,00 m 

razmaka i 2 x 0,80 m širine pisaćeg 

stola = 3,60 m). Dvoosna prostorija 

širine 2,30 m preuska je za 1 referenta 

s mjestima za posjetitelje. 

Dublja radna mjesta s ekranima i posebnom 

opremom zahtijevaju sljedeću 

po redu širinu prostorije (4,70 

m). Dodatna uporabiva površina ne 

može se iskoristiti. 


Veličina prostorije široke 3,80 m sa 

18 m 2 korisne površine omogućuje: 

- dodatni namještaj za registratore; 

- 2 radna mjesta s ekranima s dubinom 

od 0,90 m, prema preporuci 

stručnog udruženja; - 1 crtaći stol 

odnosno crtaći stroj i 1 pisaći stol; 

- 1 pisaći stol i stol za kojim mogu 

razgovarati 4 osobe. Moguća su sva 

uobičajena radna mjesta; visoka 

uporabna prilagodljivost bez premještanja 

zidova. 


Postiže se širina prostorije od 4,10 m 

s vrlo povoljnom mogućnošću postavljanja 

namještaja i visokom uporabnom 

fleksibilnošću. Za prostoriju od 

18 m 2 dovoljna je dubina 4,40 m ne 

traži li se veća zbog posebnih namjena 

ili veće potrebne površine. Uz dubinu 

od 4,75 m povećava se korisna 

površina troosne standardne prostorije 

na 19,5 m 2 .

^g^ Nizovi pisaćih stolova s prolazom 

iza leđa 

(g) Nizovi pisaćih stolova s odlaganjem 

Nizovi stolova u obliku bloka sa 

iza leđa © smaknutim sjedištima 

Ormari za registratore (l4) Ormari za registratore s prolazom (15) Regali za spise 

© Položaj stola neposredno do prozorskog 

parapeta 

© Prolaz između stolova i prozora 

Ormari za odlaganje ispod prozora ZOra -->(¡8). 


DIMENZIONIRANJE, UREĐENJE 

PROSTORA ZA SJEDENJE 

Nizovi stolova s nasuprotnim 

sjedištima 

Potrebni prostor za sjedanje i 

ustajanje uvjetuje minimalne razmake 

između pojedinačnih stolova 

(prema DIN-u, najmanje metar) 

-4® - ©, ovisno o tome 

jesu li postavljeni ispred zidova, 

drugih stolova ili regala za spise 

Potreban prostor za jedno radno 

mjesto bez prolaza između njih: 

© 2,46 m 2 , © 2,25 m 2 , ® 2,90 

m 2 , ® 2,90 m 2 , @ 2,60 m 2 , © 

3,70m 2 , © 1,90 m 2 , (12) 2,25 m 2 

Za kratke redove ormara za registratore 

zadovoljava -»©, za 

dulje—> ©, jer u tom slučaju 

mora kao i kod stolova --» © - 

© postojati prolaz. Uz prozor 

mora, nalazi li se radijator, postojati 

razmak koji može ako je širok 

55 cm služiti i kao prolaz 

1,50 Visoko postavljeni prozori daju 

I povoljno osvjetljenje dubine prostorije, 

te omogućuju uporabu 

prostorije i parapeta ispod pro- 

347

\ 

(7) Okvir za vješanje 

© Polica na izvlačenje za LS kazete, 

kapacitet do 190 komada 

1 

0 

o> 

t 

0 

CO 

X 

A A A A / 

Povr. za odlaganje 

/ V V V V 

Površina prolaza 

-82- A A A A / 


/ V V V V 

A 


Velox - veliki arhivski regal, presjek 

i tlocrt 



^g^ Tračnice za vješanje paralelno s 

prednjom stranom 

Letva za vješanje mapa okomito 

na prednju stranu 

(ij) prikazuje odnos površine 

ormara i površine prolaza pri vertikalnom odlaganju uz primjenu velikih arhivskih 

regala (sustav Velox) i pri horizontalnom odlaganju. Pri vertikalnom 

odlaganju površina ormara je 5,2 m 2 , a površina prolaza 4,6 m 2 (100:90). Pri 

horizontalnom odlaganju površina ormara je 3,2 m 2 , površina prolaza 3,6 m 2 

(90:100, obrnuti odnos). Horizontalno odlaganje daje manju mogućnost punjenja, 

duboke ladice su nepregledne. Vertikalnim odlaganjem smanjuje se 

osoblje za više od 40%. Visećom registraturom iskorištava se površina zida 

za 87% bolje od odlaganja registratora -> Prijevoz spisa obavlja se paternosterom. 

Radno mjesto treba opremiti regalom za razvrstavanje, malim 

stolom i stolicom na kotačima. 

Lokacija registrature treba biti centralna. Povoljan osovinski razmak prozora 

iznosi 2,25 - 2,50 m. Svijetla visina prostorije je 2,10 m (2 normalne uredske 

etaže = 3 etaže registrature). Prostorije moraju biti suhe, podrum i tavan nisu 

prikladni. Stolna traka -» @ i (37) s visećim mapama i pločom za pisanje 

svrhovito povezuje radna mjesta. Kao površina za pisanje ili sanduk za kartoteku 

mogu se upotrebljavati kolica. Pokretne registrature (Compaktus - uređaj 

Soenneken) uštedom prolaza omogućuju uštedu prostora (100 -120%) 

-»(18) B. Takvi uređaji nisu normirani već se proizvode prema zahtjevima, npr. 

za registrature, arhive, knjižnice, skladišta. Treba paziti na povećano opterećenje 

međukatne konstrukcije. Pogon je ručni ili mehanički. Čitava registratura 

ili samo neki dio mogu se zaključati pomoću ručice. 

10000 spisa 

debljine 

oko 2 mm 

(bez korica) 

oko 25 

listova 

1) Tek. metar 

ormara ili zida 

2) Potrebna tlocrtna 

površina 

m 2 uklj. radni 

prolaz, bez 

bočnih prolaza 

Horizontalno Bibliotekarsko 

odlaganje u odlaganje u 

koricama u registratore u 

otvoreni regal rolo-ormariće 

35/200 40/125/200 

7,25 m 

5,92 m 2 

11,00 m 

8,25 m 2 

^4) Usporedba potrebnog prostora za različite sustave odlaganja 

I 1,57 1 

0,79 

1,30 m 2 

Usporedba zidnih površina 

za viseću registraturu i od-/ii 

laganje u registratore uzîstu 

količinu spisa 

r5_redova registr^S redova registr. 

i k k k M lililiMiMiltl I" jn 

Presjek 

Tlocrt pokretne registrature 

Kombinirana 

stojeća i viseća 

registratura sa 

zbirnim mapama 

u regalima 

65/78/200 

2,4 m 

3,6 m 2 

Stolna traka s kolicima Presjek -» (ij) 

• • • D 

a • ću a 

• • cd a 

a a ča • 

a a a a 

Dobivena uredska 

površina 

io\ A = pokretna registratura B = normalna registratura, usporedba potrebnog 

prostora

5,50 

Stropna ploča u B25 

d = 20, bolie d = 25 

Podgled stropa 

Vanjski stup, npr. za 

_tri.eta.ž£ min.24/24c.rn 

Presjek stropa 

l'l 

Ispuna ||l 11 

Okrugli stup 

0 30 cm 

Zidovi ispune 

po želji 

5,00 5,00 

-1.80" 

® Statički sustav, 

asimetrični nosač preko dva polja 

Strop je nosiv u poprečnom smjeru zgrade. 

Podvlake u uzdužnom smjeru. Središnja 

podvlaka i stupovi bočno unutar hodnika, 

odvojeno od zida hodnika. 

- Neograničena fleksibilnost i reverzibil- 

nost. 

- Potrebna je dovoljna širina hodnika za 

slobodan prolaz između stupova i zida. 

- Prikladno kad nema ovješenih stropova ili 

iznad parkirališta s prometnim trakom u uz- 

dužnom smjeru zgrade. 

, 5,00 , 2.00 , 5,00 , 

Arm. bet. mas 

vna ploča u 

B25, min. 

d = 16 cm, a 

bolje d = 20 c 

2of®~ 18 

Stugovijigr. za_3_etaže 24/24 cm 

(min. dimenzije za beton na licu 

mjesta) 

Alternativno: 

zid 24 cm, 

nosiv i kao 

uzdužno 

ukrućenje 

Ispuna 

i - 4.80 

[I , 

Prozorski nadvcj 

neznatno opterećen 

(moguć u visini 

stropa) , 

I 

i 

1 


rr 

C>J 

 

CN 

CO 

i? a> 

•0 

>0 

CD 

CL 

ro c > 

5 

ro 

L-IL 

Nenosivi zidovi 

ispune, npr.— 

s nišama za 11 li 

zidne ormare 

ili proširenja II n 

hodnika 

a> 

Dl 

Ispuna 

~ 4,80 1.9 5,00 

1,50 

© Statički sustav, 

kontinuirani nosač preko više polja 

Strop je nosiv u smjeru uzduž zgrade, pod- 

vlake u poprečnom smjeru od vanjskog 

preko srednjeg do vanjskog stupa. 

- Neograničena fleksibilnost i reverzibil- 

nost. 

- Zbog male debljine stropa potrebna do- 

datna akustična izolacija (obješeni strop, 

plivajući estrih). 

- Vrlo prikladno iznad parkirališta s voznim 

trakom u uzdužnom smjeru zgrade. 


• -t- 

•ff - 

_«U.o 

o 

L«l.o 

O "CV 

ÔJ 

Arm. betonski stupovi, 

npr. za 3 etaže 30/35 cm 

Slobodan raspored 

elemenata ispune 

(Š) Statički sustav, nosač preko tri polja (?) Statički sustav, ploča s rebrima 

Stropna ploča nosiva u poprečnom smjeru 

zgrade, podvlake u uzdužnom smjeru, u 

srednjem dijelu s obje strane hodnika. Zid 

hodnika može biti i nosiv i služiti kao uz- 

dužno ukrućenje zgrade. 

- Zid hodnika nepromjenljiv, ograničena 

fleksibilnost glede dubine prostorija. Deblji- 

na ploče min. 25 cm (zaštita od buke kora- 

ka) ili ovješeni strop odn. plivajući estrih. 

- Nije pogodno iznad parkirališta. 

- Zid hodnika ekonomičan kao ukrućenje. 

- Konstrukcija ekonomičnija pri većim du- 

binama zgrade i većem razmaku stupova 

uzduž zgrade. 

Podvlake bez srednjih stupova nose na 

vanjskim stupovima. 

- Fleksibilnost i reverzibilnost neograniče- 

na. - Potreban ovješeni strop. Između re- 

bara instalacije u poprečnom smjeru, uz- 

dužna montaža kroz prodore praktički neiz- 

vediva. 

- Cjelokupna konstrukcija neekonomična, 

visoke podvlake (i ako su čelične), veliki 

obujam zgrade, opravdano samo ako je 

neophodan prostor bez stupova. Ako se vi- 

sina podvlake smanji na 60 cm konstrukci- 

ja je osjetljiva na vibracije i ima velike pro- 

gibe. 

Odnos konstrukcije i mogućnosti podjele površine na urede 

KONSTRUKCIJA 



Nosiva konstrukcija - utjecaj konstrukcije na raščlambu uredskih površina 

© ~~ @ Prijedlozi za odabir konstrukcije dvotraktnih uredskih zgrada: 

opterećenje - normalno 5 KN/m 2 , dodati 2 kN/m 2 za podove (8 cm za kanale 

u podu s instalacijskim vodovima i priključcima). 

- Svijetla visina prostorija 2,75 m prema Vst propisima (omogućuje naknadnu 

izvedbu dvostrukog poda ili spuštenog stropa). Uz pretežno sjedeći položaj 

pri radu može se visina smanjiti za 25 cm, pa će najmanja svijetla visina 

biti 2,50 m. Hodnici i sanitarne prostorije imaju visinu 2,30 m (koriste se za 

obješene instalacije). Prema Kahlu -> CD, ekonomičnost konstrukcije manje 

ovisi o optimiranju nekih komponenti (npr. primjena predgotovljenih elemenata), 

a mnogo više 0 njenoj uklopljenosti u funkcionalan oblik građevine. 

Razlikuju se sustavi uzdužnih i poprečnih nosača -> (T) - (4). Mogućnost 

odabira konstrukcije na primjeru armiranobetonske ploče raspona 6,50 m: kriteriji 

- gotovo identični troškovi - veća težina utječe na troškove nosive konstrukcije 

i temeljenja - veća debljina ploče povoljna je radi veće krutosti, a i 

pri različitim utjecajima (otvori, izmjene, koncentrirana opterećenja, različiti 

rasponi, različita nosivost tla). 

Rebrasta ploča. Ekonomična je tek za veće raspone (manja vlastita težina, 

visoka cijena oplate). Nisu mogući prodori kroz rebra, prostori između rebara 

preuski su za instalacije. Podvlake su u istoj razini. 

Greda s pločom (dvostruki T - presjek ili Pi - ploča) statički je povoljna za 

velike raspone. Instalacije su paralelne s gredom, a križanje njihovih smjerova 

treba smjestiti u područje hodnika ->(T) - (5) Ravnina fasade može biti 

iza, unutar ili ispred ravnine konstrukcije. Najveća mogućnost prilagodbe postiže 

se kad je fasadna ljuska odvojena od konstrukcije. Položaj stupova u odnosu 

prema fasadi utječe na elemente fasade i njihov raspored (raster, oblikovanje 

uglova). 

Stupovi iznutra -> (5) E-H ekonomično pri konzolnom prepustu međukatne 

konstrukcije od c = 1/5L - 1/3L razmaka stupova. Ukrućenje zidnim platnima, 

katnim okvirima ili krutim komunikacijskim jezgrama. -> CD 

Ispuna - Masivni pregradni zidovi mogu nadomjestiti stupove i podvlake, a 

osim toga mogu se uključiti u konstrukciju u funkciji ukrućenja ->(§)- (5). 

Otvore treba unaprijed odrediti i ne mogu se mijenjati. Lagani pregradni zidovi 

imaju prednost u tome što se mogu tijekom građenja ili naknadno premještati 

ako se promijeni odluka o raščlambi prostora (izvedba: kostur s obostranim 

gipspanelima 2 x 12,5 mm odgovara akustičnoj izolaciji zida od 24 cm, prostorne 

mase 1,2 kg/dm 3 , s obostranom žbukom). 

=¥ 

w = w ab 

«- w 

5 

•7- 

j— w 

3 

" t 

I I I 

l 

© Ukrućenje 

zidnim 

platnima 

4 mogućnosti raspodjele stropnih 

opterećenja na stupove i zonu 

jezgre kod trorednog tlocrta 

t 

A- H utjecaj konstrukcije na mogućnost dijeljenja 

površine na urede pomicanjem 

pregradnih zidova. A, B vanjski stupovi; 

C - E stupovi u fasadi odn. neposredno iza 

nje; E, F unutarnji stupovi (mogućnosti oblikovanja 

ugla G - H). 

349

3,00 

© 

•M 

IT 

•taaj 

Visine etaža ovisno o količini instalacija 

razlike tlakova Regulator sisanja*--^ 

Zagrijavanje - sisanje do iznad 

Mogućnost otvaranja 

ta = ca 

3B 

1 5 

(3) Klima uređaj na osnovi hlađenja elemenata građevine 

350 

© Strujanje u prostoriji uslijed razlike 

ul temperaturi 

Kanal za odvod zraka Kanal za dovod zraka 

Presjek sustava "Klimadrant" ® 

Individualno doziranje zraka uz pisaći stol 

(7) Dvostruki pod za vođenje kablova 

^g^ Pregradni zid s podno / zidnim 

profilom 

55 DM 

446 DM 440 DM 

Istraživanje PKY - saveza 1980. 

= upravne zgrade 

10 poduzeća Troškovi pogona/ 

radno mjesto godišnje 

10406 radnih mjesta Pogonski troškovi 

. ukupno: 2.368 DM 

(9) Troškovi pogona 

% 

D rosj. 

iirijed. % 

Rasvjetni uređaji 30-50 40 

Dizala i transportna 

sredstva 4-8 6 

Uređaji slabe struje 0,5-1,0 1 

Instalacije grijanja 

(s povratom topline) 

Instalacije grijanja 

(s povratom 

hladnoće) 

8-10 

6-8 

Ventilatori i pumpe 18-35 

32-53 42 

Sanitarni uređaji 1-2 2 

Kuhinjski uređaji 

(na električni pogon) 6-8 2 

Usisači prašine 

i odvoz otpada 2-4 2 

Ukupno '5,5 — 124 100 



TEHNIČKA OPREMA 

GRAĐEVINE -> QD 

Prostorije s punom klimatizacijom. 

Bruto obujam prostorije i ukupni 

troškovi izvedbe viši su 1,3 -1,5 puta 

od neklimatiziranih Qp +(T) 

Visina etaže 3,00/3,10 m 

Zgrade s malo instalacija; nema 

ovješenih stropova; cijevi za grijanje 

nalaze se na vanjskim zidovima; opskrba 

strujom provodi se kanalima u 

parapetima ili u podu; instalacije za 

stropnu rasvjetu smještene su u cijevima 

ili u lakim pregradnim zidovima. 

Hodnici služe kao trase za instalacije. 

Visina etaže 3,40 m 

Zgrade s više instalacija, ali bez tehničke 

ventilacije; ispod stropa (h = 

22 cm) smješteni su vodovi za grijanje, 

struju i vodu; instalacija prolazi 

hodnicima. 


Zgrada u kojoj su uredi opremljeni 

tehničkom ventilacijom; za klimatizirane 

urede preporučuje se najmanje 

50 cm prostora za instalacije. Uzdužne 

su trase instalacija u hodnicima. 


Velika uredska prostorija sa svijetlom 

visinom 3,00 m, prema ASTV. Visina 

etaže od 4,20 m potrebna je zbog 

križanja ventilacijskih kanala. Svi elementi 

zgrade koji su u vezi s visinom 

etaže opterećuju cijenu zgrade u odnosu 

prema korisnoj površini ureda. 

Blago hlađenje -> (2) - (3) 

Klimatizacijski sustavi s panelima od 

kapilarnih cijevi rade na vodu prema 

načelu "hlađenje elementa građevine" 

Dovod zraka ispunjava minimalne 

uvjete izmjene zraka. "Blago 

hlađenje" nastaje zračenjem tih panela 

na stropu i neturbulentne ventilacije 

potiskivanjem zraka (izvorna 

ventilacija). Tako se uz pod stvara 

"jezero" svježeg zraka (izlazni otvori 

u visini opšavne daske poda ili donjega 

ruba namještaja), a pod stropom 

"jastuci" toplog zraka. Zbog razlike 

u temperaturi nastaje strujanje 

zraka u prostoriji (5) (površina 

kože 32°C, strop i zidovi 20 °C). 

Dvije petine pogonskih troškova neke 

zgrade odnosi se na troškove energije 

-*(§)- (§). 

Toplinsko zračenje zida, uključujući 

dovod toplog zraka, može biti dovoljno 

(dobiva se na korisnoj_površini 

jer nema grijaćih tijela) -» (6). Troškovi 

klimatizacije putem elemenata 

građevine nisu viši od troškova konvencionalne 

klimatizacije. Svojstva: 

nema propuha, nema šumova, 

manji su troškovi investicije i pogona 

(za isti je učinak potrebni volumen 

vode 1000 puta manji od potrebnog 

volumena zraka, zatvorena cirkulacija, 

povrat topline), smanjen je presjek 

opskrbnih vodova (voda umjesto 

zraka), manje su energetske 

centrale. Dvostruki podovi potrebni 

su za ventiliranje prostorije i 

smještaj vodova za opskrbu korisnih 

površina s visokim udjelom instalacija. 

Potrebna je veća površina presjeka 

opskrbnih vodova (kabliranje, uredska 

tehnika) i osiguranje prilagodljivosti 

radi mogućih promjena 

namjene prostora (j) - (Š)

Sjedeći 

(T) Vertikalno vidno polje 

700 600 500 400 300 200 100 0 100 200 300 400 500 600 700 

(3) Preferirano i dopušteno područje dohvata 

^^ Ergonomski pravilno osnovno 

držanje 

Ergonomski oblikovano računalo s 

fiksnim stolom 

60170) 

Slobodni položaj nogu Treba nastojati ostvariti mjere u zagradama 

Radno mjesto tip 1 

Stol s promjenljivom visinom 

Stolica s prom. visinom 

Žene i 

Žene muškarci 

T (visina stola) * (630-t) - (730-t)(630-t) - (780-t) 

S (visina stolice) 420-460 420-500 


Konstantna visina stola 

Promjenljiva visina stolice 

Promjenljiva visina podloška za noge 

Žene i 




P (visina podloška 0-100 0-150 

za noge) 


Konstantna visina stola 

Promjenljiva visina stolice 

Žene i 




Mjere za namještaj radnog mjesta * t prosječna visina tastature iznad ploče stola 


DIMENZIONIRANJE 

RADNA MJESTA S EKRANOM -> DD 

Radna mjesta na kojima su za svladavanje posla odlučujući elementi ekran, 

alfanumerička tipkovnica i vizualni ili akustični uređaj ne projektiraju se prema 

nekom standardnom rješenju već prema posebnostima radnog procesa 

(npr. davanje informacija, prikupljanje podataka itd.). 

Propisi su objedinjeni u "Sigurnosna pravila za radna mjesta s ekranom u 

uredskom području" ZH 1/618 Glavnog saveza obrtničkih stručnih udruženja. 

Navedeni su sljedeći propisi: 

- "Smjernice za radionice" i "Propisi za radionice" 

- više od 40 DIN-propisa, a naročito 

- DIN 66234 T1-T7, Radna mjesta s ekranom 

-ZH 1/535 Sigurnosna pravila za uredska radna mjesta 

- VDI i VDE norme za tehničke instalacije (grijanje, ventilacija, struja). 

Radna mjesta s ekranom treba oblikovati u skladu s tim sigurnosnim propisima 

i općenito priznatim pravilima tehnike te na osnovi spoznaja iz medicine 

rada i ergonomije. 

Oblikovanje radnog mjesta 

Često upotrebljavana sredstva za rad treba smjestiti tamo gdje će se dobro 

vidjeti i moći dohvatiti -> (?) - (5) 

Namještaj. Pravilnim položajem pri radu smatra se kut oko 90° između nadlaktice 

i podlaktice, a isto tako i kut između natkoljenice i potkoljenice -» (?) 

Da bi se to omogućilo osobama različite visine, moraju veličine stola i stolice 

biti promjenljive. Postoje dvije ergonomski jednako vrijedne mogućnosti: 

A: tip radnog mjesta 1, stol promjenljive visine 60-78 cm 

stolica promjenljive visine 42 - 54 cm 

B: tip radnog mjesta 2, tip radnog mjesta 3, stol nepromjenljive visine 72 cm 

stolica promjenljive visine 42 - 50 cm 

oslonac za noge promjenljive visine 00 -15 cm 

Treba paziti da je za noge osigurano dovoljno mjesta (6). 

Okolina: Svi predmeti i oprema u užem području rada (ploča stola itd.) moraju 

imati stupanj refleksije od 20 do 50%. 

Jačina osvijetljenosti treba biti 300 do 500 lx, a bliještanje svjetiljki, npr za 

radna mjesta s ekranom treba ograničiti zrcalnim rasterom na stropu ili 2-Kosvjetljenjem 

s. 143-152. Svjetleće trake treba postaviti usporedno s 

prozorima. Za površine u prostoriji koje nisu sjajne preporučuju se stupnjevi 

refleksije: strop oko 70%, zidovi oko 50%, paravani oko 20 - 50%. Smjer pogleda 

na ekran treba biti usporedan s prozorom i svjetlećom trakom, ekran 

po mogućnosti između njih. Radno mjesto s ekranom treba postaviti u područjima 

bez prozora. 

Valja uzeti u obzir uvjete klimatizacije i zaštite od buke. U onim uredima u kojima 

ima mnogo uređaja češća je potreba za hlađenjem nego za grijanjem 

(-> tehnika zgrade). 

Psihologija radnog mjesta s ekranom 

Negativni utjecaji na rad računalom mogu nastupiti ako se slijedi strategija 

racionalizacije koja čovjeka u velikoj mjeri isključuje iz radnog procesa, nastojeći 

ga preusmjeriti na ostale poslove. Prof. Walter Vol pert tC iz toga 

izvodi 9 kriterija za oblikovanje radnih mjesta, koja prema oprečnostima 

(stroj - čovjek) određuju radne zadatke sa sljedećim značajkama: 

- širok prostor za djelovanje i odlučivanje, 

- uz to primjerena sloboda oblikovanja vremena, 

- ponude za osobno procjenjivanje/svladavanje (mogućnost strukturiranja) 

zahtjeva, 

- zadaci oslobođeni smetnji, 

- dovoljna tjelesna aktivnost, 

- time i traženje mnogostranih umnih kvaliteta, 

- konkretno ophođenje s realnim predmetima (npr. neposredan odnos 

prema socijalnim uvjetima), 

- ponuda različitih varijanti, 

- omogućavanje i unapređivanje društvene suradnje i neposrednih međuljudskih 

konta kata, 

(-> promjene na radnom mjestu). 

351

© Pisaći stol s ladicom za normirane 

formate prema DIN 4549/1 

Organizacijski pisaći stol s okretnom 

^2) stolicom na kotačima. Usporedba 

površine s (7): kod @ ušteda 0,5 

© Visoki pult za normirane formate, po {7\ Dvostruko korito za normirane forsvakom 

ormariću oko 1500 kartica VV mate, po ormariću ->(3) 

QQ 

Potrebne površine za postavljanje 

namještaja 

Zakonski propisi koji se od 

1980.g. bez ograničenja odnose 

na uredski namještaj nalaze danas, 

pored jednostavnog i upravničkog 

pisaćeg stola svoj izražaj 

u opsežnim sustavima opremanja 

namještajem. Zbog sve 

veće primjene ekrana i tipkovnice, 

Euro - norma polazi od toga 

daje visina pisaćeg stola 72 cm. 

DIN 4549 "Uredski namještaj" 

orijentiran je prema ergonomiji i 

rezultatima antropometrijskih 

ispitivanja. 

Normni pisaći stol dimenzija 

156/78/78 dopunjen je pisaćim 

stolom 140/70/74 koji nije predviđen 

tom normom ->(2) (sust. 

Velox Qp). Zahtijeva se mogućnost 

reguliranja visine radne 

plohe, prigušenje vibracija, upijanje 

zvuka i podložak za noge 

na anatomski pravilnoj visini. 

Stolice s kotačima, sjedalo i naslon 

tapecirani su i prilagodljivi. 

Pri razvoju "dinamičkog namještaja 

za sjedenje" uzeti su u obzir 

različiti položaji pri sjedenju. 

Često se radi uštede prostora 

kombinira pisaći stol sa stolom 

za pisaći stroj, kao dio sustava 

za opremanje namještaja Qp. 

U registraturama i kartotekama 

upotrebljavaju se ormari 

bez bočnih stranica Završetak 

reda čini posebna samostalna 

bočna stranica. 

Čelični namještaj se proizvodi u 

slično normiranim dimenzijama 

-> DIN 4545 i DIN 4549. 

Otpremni pultovi sa suprotne 

su strane, široki 62,5 cm i visoki 

oko 90 cm (?), a pri širini 

30 cm, visoki su 100 cm kako se 

ne bi rukom moglo doseći preko 

i iza pulta. Iza pulta je prolaz za 

stranku koja stoji, s. 362 (2) 

- (§). Kontinuirani pult (§) 

i (7). Primjenom pojedinačnih 

pultova može se po želji mijenjati 

raspored (&). 

2,00 

2,To 

v^jrao 1.20 

— 42-50 

Ormar za odjeću zaposlenika

Najamna uredska zgrada, površina za iznajmlji- 

®vanje do 93%. Vertikalna komunikacija je javna 

prometnica; asimetrični raspored omogućuje 

male prostorije kao i uredske dvorane. 

Arh.. I.M. Pei & pom. 

mYf¥i 

Čelični skelet kao kruta nosiva konstrukcija, nije 

© potrebno ukrućenje zidnim platnima. Istočna i 

zapadna strana vertikalne lamele, na jugu horizontalna 

zaštita od sunca. Arh.: V. Gruen & pom. 

© Odvajanje prostorija za publiku u prizemlju od 

interne uprave u trokatnom sjevernom krilu 

Arh . O. Apel, Skidmore, Owings & Merril 

© 

1 1 1 1 1 1 

Odvajanje uredskih i prometnih površina od sanitarne 

zone. Tipično rješenje tlocrta za uredske dvorane. Vanjski 

stupovi omogućuju slobodno uređenje interijera. Slobodni 

raspon 17,50 m. Arh.. Skidmore, Owings & Merril 

Zahtjev: najkraća moguća veza između uredskih 

© dvorana i vatrostalnih trezora. Centralna kruta 

jezgra - minimum prometnih površina. 

Arh.. H. Kosaka 

Posebni oblik, 4 

nadleštva su smještena 

u vlastitim 

građevnim cjelinama, 

koje se neovisno 

jedna od druge 

mogu proširivati 

dodavanjem etaža. 

HKîi 

ft 

as 

m\ - - 

* 

(O) Razdvajanje građevnih cjelina prema glavnim funkcijama -> (T). (§) Priz. promet publike, 

dvorane za sjednice i konferencije odvojene od glavne zgrade. Arh.. A. Jacobsen 

.n. 

8 r a 1 : " J I » 3 ] : :i : 

© Vrlo duboke pregrađene uredske prostorije. Tajnica ili prijamni ured, radna mjesta stručnih suradnika otvorena ili zatvorena prema hodniku s 

umjetnom ventilacijom i rasvjetom. Arh.. Skidmore, Owings & Merril 

• 

© Tlocrt bez hodnika s krutom jezgrom izvana. Poje- 


PRIMJERI 

Organizacija tlocrta 

L- -2 * 1 

o a - - w i r 

dinačne sobe za vodeće osoblje dostupne iz uredske 

dvorane. Arh.. Skidmore, Owings & Merril 

[TliLLLLLL 

~ l l . , I ¿VI .11 

© 

iiitttttt~I 

Posebni oblik, prizemna uredska zgrada. 

Uredske prostorije na vanjskim 

stranama; tajništvo, knjižnica i dvorana 

za konferencije graniče sa zelenim 

dvorištem. 

Arh.. Ph. Johnson 

Dilatacijske razdjelnice predviđaju 

se na razmacima 30 - 60 

m, ovisno o temeljenju, vrsti 

konstrukcije itd. 

a) U armiranobetonskoj konstrukciji 

najjednostavnija je izvedba 

u obliku dvostrukih stupova, 

sa zaštitom od klimatskih 

utjecaja; 

b) Konzolni istak među katne 

konstrukcije, dilatacijska razdjelnica 

između obje konzole koje su 

jače napregnute nego ostala polja 

konstrukcije; 

c) Komplicirana je izvedba kada 

se dilatacijska razdjelnica oslanja 

jednim dijelom konstrukcije 

na drugi, s kliznim ležajima na 

kraju konzole. 

Zbog vjetra nastaju na frontama vi- 

® sokih zgrada zone podtlaka i pretlaka, 

uslijed čega kišnica prodire kroz 

spojeve prozora i pukotine u zidu. 

353

*) Napomena: 

Propisi o visokim zgradama razrađeni 

su na osnovi smjernica koje je donijela 

radna skupina imenovana od strane 

nadležnih ministara za graditeljstvo, 

stanogradnju i urbanizam pokrajina 

SR Njemačke i vrijede za te pokrajine. 

plfpB,; 

Jednoredni raspored, ekonomičan zbog 10,0 m du- 

®bokih prostorija, centralna vertikalna komunikacija 

povezuje obje građevne cjeline. M 1 1250 

Arh.: P. R.Vazquez & R. Mijares 

Normalan dvoredni raspored, ekonomičan zbog po- 

® voljnih statičkih okolnosti; nedostatak: osovinska 

mjera ureda = osovinska mjera konstrukcije -» s. 

306. M 1 1250 Arh.. P Beluschi 

¿JsHL^*' 

Ifiinifcb. 

stupa u prizemlju omogućuju slobodan kolni prolaz. 

Stropnu ploču koja ima konzole od po 5, 50 m nose 

®2 2 uzdužne podvlake. M. 1:750 Arh.. A. Jacobsen 

Nosiva konstrukcija u obliku tornjeva -> (E), povezana je prednapetim pio- Presjek uz (4) 

čama raspona = 24 m, debljine svega 0,75 m. Arh.. Ponti-Nervi 

Konkavni oblik trakta soba 

omogućuje bolju rasvjetu i ven- © tilaciju. Arh.: Scheller 

Prometne površine i nusprostorije 

u unutrašnjosti imaju samo 

umjetnu rasvjetu i ventilaciju. 

Arh.. Rosskotten 

(d) Dva dvoredna objekta priključena na zajedničku jezgru vertikalnih komunikacija -> s. 340 

354 

© U središtu prometa je zbog 

r 

smještaja dizala zgrada najšira. 

Arh . Hentrich i Petschnigg 

Čeona rasvjeta 

Arh.. Hentrich i Petschnigg 

Visoke zgrade 


PRIMJERI 

Upravna zgrada prvi je tip u razvoju visokih 

zgrada. U donjim etažama najčešće 

su robne kuće i slično s kontinuiranim 

prodajnim površinama bez svjetlarnika. 

Iznad toga nalaze se uredski prostori, često 

od različita gradiva i različitih dimenzija. 

Vertikalni komunikacijski elementi, 

dizala, stubišta i nusprostorije u središnjem 

dijelu dobivaju isključivo umjetnu 

rasvjetu i ventilaciju. Nove mogućnosti 

nude stepenaste zgrade i zgrade s vanjskim 

stubištem i dizalima. 

Konstrukcija. Standardno rješenje je čelična 

ili armiranobetonska okvirna konstrukcija. 

Tražena varijabilnost potiskuje 

zidane konstrukcije. Rasponi ovise o materijalu 

i konstrukciji. Puna armiranobetonska 

ploča 2,5-5,5 m. Rebrasta ploča 

5,0-7,5 m, najviše 12,5 m od jednoga do 

drugoga glavnog nosača. Pri prednapetom 

betonu rasponi su od 25 m uz samo 

0,75 m statičke visine. Vanjski zid je 

ispred uvučenih krajnjih stupova kao "curtain 

wall". Sustav čeličnih ili predgotovljenih 

glavnih i sekundarnih nosača olakšava 

montažu i skraćuje raspone. Česte su 

mješovite konstrukcije: čelični je skelet, a 

ploče su betonske. 

Izvod iz propisa o visokim zgradama 

Visoke zgrade su zgrade s prostorijama 

koje služe trajnom boravku ljudi i čiji se 

pod najviše etaže nalazi najmanje 22 m 

iznad terena barem na jednoj strani zgrade. 

Prozorski para peti visoki su najmanje 

0,90 m, otporni na požar Površine prozora 

koje se ne mogu neopasno čistiti iz 

unutrašnjosti zgrade moraju stručni radnici 

čistiti izvana pomoću posebnih naprava. 

Visoke zgrade moraju biti podijeljene 

na požarne odsječke vatrostalnim zidovima 

na razmacima od 30 m. Od svake prostorije 

svake etaže moraju postojati dva 

prolaza za slučaj opasnosti, preko najmanje 

dva međusobno neovisna stubišta. 

Jedno od njih mora biti izvedeno kao stubište 

u skladu s građevinskim propisima. 

Kod zgrada do 12 etaža može drugo stubište 

biti izvedeno kao stubište u nuždi. 

Od svaka 2 stubišta mora barem jedno biti 

uz vanjski zid i mora na svakoj etaži imati 

prozor prema van koji se može otvoriti. 

Širina stubišnih krakova i podesta ovisi o 

vrsti uporabe zgrade, ali mora iznositi najmanje 

1,25 m. Širina stubišta u nuždi 

mora biti najmanje 0,80 m, a najveći 

odnos nagiba u liniji hoda 20/20 cm.

Q Najviše građevine na svijetu 

r 

—m— 

Ekonomičnost konstrukcijskih sustava 

. i III i 

! I Slit I II I! 

• • • 

1 2 3 4 5 

1 Equitable Building, 120 Broadway, sagrađen prije prve uredbe o zoniranju 

1916. 2 Odredba od 1916. stavila je širinu ulice i visinu zgrade u 

određeni odnos. To je dovelo do tipičnih "svadbeni kolač" - nebodera. 3 

1961. je kao regulativ uveden broj etažnih površina, najveća je vrijednost 

bila 15. 4 Istovremeno se zahtijevalo više prostora za ulicu. Rezultat: 

toranj na Plazi. Ovdje: Seagram. 5 Plaza je dobila bonus koji je broj 

etažnih površina povisio na 18. 6 Za određene avenije bi Plaza značila 

(3) 1 - 9: Propisi o zoniranju -> Q] (određivanje volumena zgrade) 

PRIMJERI UPRAVNIH ZGRADA 

VISOKE ZGRADE —» QP 

Grad New York donio je 1982.g. novi zakon o planiranju s odgovarajućim 

odredbama za građenje nebodera. Tim se zakonom trebala steći 

kontrola nad gustim prometom, protusmjernim kretanjem mase od 3 milijuna 

ljudi dnevno, urbanističkim zahvatima kao što su održavanje prometnih 

površina i njihovo proširivanje, prilazi podzemnoj željeznici, 

pješačke zone, osiguranje danjeg svjetla i mikroklime - zoniranje. -> 

(i) 

Primjer konstrukcijski ekonomičnog rješenja je John Hancock Center, 

Chicago, 1965.g., graditelji Skidmore, Owings & Merril. Koncepcija oblikovanja 

je vidljivost strukture konstrukcije. Betonskim cijevima bitno se 

smanjuje utrošak čelika. Uporabna ekonomičnost postignuta je slojevitim 

rasporedom namjene površina: -1. do 5.etaža - prodavaonice, - 6. 

do 12. etaža - parkiranje, -13. do 41. etaža - uredi s mogućnošću prilagodljive 

uporabe, - 42. do 45. etaža - tehnika i Sky Lobby, - 46. do 93. 

etaža - stanovi, - 94. do 96. etaža - posjetitelji i restorani, - 97. do 98. 

etaža - TV odašiljači ->• QP 

Na temelju devet prikazanih primjera u brošuri koju je izdao Departement 

of City Planning upućuje se na smjernice kako nastojati osigurati 

dovoljno danjeg svjetla i prostora za kretanje unatoč sve većemu 

obujmu građevine. 

6 7 8 9 

razaranje ulice. Tako je otkrivena mogućnost vođenja javnih prometnica 

kroz 

zgrade. BEP podignut je na 21,6. 7 Najnovije se uredbe opet bave dnevnim 

svjetlom, ili uzduž krivulje dnevnog svjetla s BEP 15 ... 8 ... ili prema 

dimenzijama nezaklonjenog nebeskog svoda (BEP 18) ... 9 ... ili 

prema najnovijoj tablici dnevnog svjetla (BEP 18). (BEP = broj etažnih 

površina) 

355

Prizemlje 

® Allied Bank Plaza Houston 

71 etaža 

© Prizemlje 

333 Wacker Drive Chicago 

37 etaža 

© Tipska etaža zone podnožja 

101 Park Avenue New York 

48 etaža 

© Prizemlje 1985. 

© Uprava AT&T, New York 

356 

State of Illinois Center 

Chicago, 17 etaža 

Arh.. Philip Johnson & John Burgee, 

Harry Simmons, New York 

Tipska etaža 1984. 

Tipska etaža 

(5) Arh. Skidmore, Owings i Merrill 

® Tipska etaža 

Arh. Kohn Pedersen 

Fox Ass. 

Tipska etaža zone tornja 

^ Arh. EliAttiaAss. 

Uredska etaža 

(8) Arh. Murpay/Jahn 

Lester B. Knight i Ass. 

Citycorp Center, New York 

® Arh. Hugh Stubbins & Associates, 

Cambridge, Mass. 

Tipska etaža 


-> QP 

Primjeri visokih zgrada 

Allied Bank Plaza Houston Q)-@- S pomoću zakrivljenih površina 

smanjeno je opterećenje vjetrom do 25%, što je donijelo 10% 

uštede čelika u konstrukciji. 333 Wacker Drive (3) geometrijski 

oblik tlocrta uredskog tornja posljedica je trokutnog oblika zemljišta. 

101 Park Avenue New York (|) dio površine zemljišta prepušten 

je za javne namjene, tako da je dobiven bonus za povećanje 

BEP. State of lllionois Center ->• (7) Povlačenjem fasade u kružnom 

luku dobivena je nova površina, zatvoreni atrij u obliku rotonde. 

^j) 2. -17. kat uredi poslanika. Zgrada 

poslanika Bonn 1969. 

Uprava BMW-a, München 1972. 

Arh. Karl Schwanzer. Tipska etaža 

s korištenjem velike prostorije. 

Lloyd's of London 

Arh. Richard Rogers Partnership Ltd 

4.-7 kat / pune etaže 1986. 

19. - 28. kat dvorane za sjednice 

Arh. E. Eiermann mit BBD. 

© Tlocrt korišten za pojedinačne 

urede

M. 1:2000 iM.1:800 

Zgrada Stummhaus u Duseldorfu 

Arh.. Prof. P. Bonatz, Stuttgart 

rr=n 

B r 

© Internacionalni biro rada Ženeva 

Arh.. G. Epitanse 

Sr 

Dobar primjer uređenja velikih ureda daje UREDSKE ZGRADE 

zgrada UN u New Yorku m A.R. 

^g^ Upravna zgrada Wernerwerke Berlin - Siemensstadt- 

Arh.. Dr.-lng. H. Hertlein 

89,56 

© Upravna zgrada Ujedninjenih cencana Duisburg • 

Ruhrortt Arh.. direktor gradnje Blecken 

PRIMJERI QP 

vertikalni elementi 

Kruta jezgra u upravnoj zgradi 

Wernerwerke-» (5) 

Kruta jezgraju zgradi Ujedinienih 

čeličana 

357

Njemački Olivetti Frankfurt/M 1972 Arti. E. Eiermann 

© Poprečni presjek kroz uredske zgrade, centar za izobrazbu, pogled na visoke zgrade 

za goste, u centru za izobrazbu i dr. Tajništva, školske prostorije, računski 

centar, prodajni uredi, servisna područja i javna parkirna etaža za osobna vozila u 

suterenu. U upravnoj visokoj zgradi uredske površine, tehnička opskrba i komunikacije 

u jezgjiarhivske prostorije, kućna tehnika (rashladni strojevi, povratno 

hlađenje) @ 

© Tipične etaže visokih zgrada. Uredske površine su oogodne kako za pojedinačne 

urede tako i za organizaciju u velikoj prostoriji -> (T) 

358 

VISOKE ZGRADE UPRAVNE ZGRADE 

PRIMJERI 

Kroz ravninu najdonjeg rešetkastog 

Stupnjevano uvlačenje etaža 

dpevno svjetlo u atrijsku dvoranu - © obavlja se unutar uredskih 

površina 

Tipična etaža podijeljena na tri prostora banke u Hongkongu 1986 

Arh.. Forster Ass.

(T) 41. - 47 kat, uredi (jezgra 231 m 2 ) (?) Izgled krova 

(3) 5. - 25. kat, uredi G'ezgra 309 m 2 ) (?) 26. - 40. kat, uredi flezgra 231 m 2 ) 

(5) 2. kat Skylobby 3. - 4. kat, uredi Qezgra 307 m 2 ) 

Tlocrt "Sky center' 

33. kat, promjer 106,8 m 

Eiffelov 

Toranj 

Tokio 

Toranj 

1 Tlocrt uredske etaže 

' 17 kat, promjer 116,4 m 

Hong Kong 

Bank 

Bank of 

China 

Chrysler 

Buildung 


Visoke zgrade 

Naručena od japanske firme „Ohbayashi" kao studija. 2 

km od Tokija usidrena u moru na umjetnom atolu 

promjera 400 m. Korisna površina za 50000 osoba. Uredi 

do visine od 600 m. Promjer zgrade u prizemlju 130 m. 

Dizala kapaciteta 160 osoba za brzi transport do 5 ,,skycentera", 

nakon svakih 30 etaža s funkcijom raspodjele. 

Konstrukcija u obliku cijevi s više koncentričnih prstenova 

temeljena je u moru na dubini od 80 m. Da bi se amortizirali 

pomaci uslijed horizontalnog djelovanja vjetra 

predložen je aktivni uravnotežujući sustav utege i spremnika 

s vodom, koji djeluje automatski prema mjerenju 

jačine vjetra. Time se postižu vitkije konstrukcije i ušteda 

gradiva. - • © - © + © 

Standard 

Oil 

Hancock 

Tower 

Empire 

State 

PRIMJERI 

-»03 

Uredski neboder u Frankfurtu/M. 

1990 

Realizacija je proistekla iz pozivnog 

natječaja. Zgrada je namijenjena iznajmljivanju. 

Široka slobodna površina 

prizemlja i donjih etaža podsjećaju 

na praktičnu primjenu smjernica 

Zoning laws, New York City. Dojmljivost 

u gradskom prostoru bila je 

značajan kriterij za ocjenu natječajnih 

radova. 51 etaža, od toga 45 uredskih, 

visina veća od 200 m, bruto tlocrtna 

površina 66081 m 2 -> © - © 

Sears 

Tower 

Perspektiva 

Arh.. Murphy/Jahn 

Toranj visok 

800 m (projekt) 

Milleniumtower, Tokio 

Arh.. Forster, London 

359

Q 

Šalterska dvorana 

Pult za pisanje 

Šalter, vođenje računa 

Blagajna 

© Kretanje komitenta u njemačkim velikim 

bankama 

© Put k trezoru za komitente 

(3) Veze prostorija velike banke 

Hip. poslovi 

2 ureda i pisarnice 

obuhvaćaju čekaonicu 

i priključuju se 

uz odjel za prijam 

hipoteka i registraturu 

Hip. ured 

između odjela za 

hip. poslove, 

pisarnice i 

registrature 

Pisarnica 

Čekaonica 

BANKE 

OPĆENITO 

Kad se gradi bankina zgrada, zahtjevi su vrlo različiti, ovisno o tome je li posrijedi privatna banka s 

pretežno komercijalnom djelatnošću, velika banka, štedionica s velikim prometom komitenata ili 

hipotekama banka. 

Općenito se u svim bankama pojavljuju komitenti koji gotovinski ili bezgotovinski polažu ili podižu novac. 

Procedura za to mora biti brza, jednostavna i sigurna koliko god je moguće. Mehanička transportna 

sredstva i slični uređaji potrebni su samo za najveće banke. Put komitenta vodi s ulice kroz 

predvorje u šaltersku dvoranu u kojoj se nalaze klupe za čekanje i pultovi za pisanje namijenjeni komitentima, 

te različiti šalteri za uplatu, isplatu, vrijednosnice, štedne uloge i žiroračune. Iza toga su 

najčešće radna mjesta računovodstva i knjigovodstva, gdje se ispituju i knjiže nalozi sa šaltera 0, 

ili komitent na šalteru računovodstva dobiva potvrdu kojom na blagajni može odmah podići novac, 

danas uz pomoć elektroničkog čitača. Ostale poslovne prostorije banke koje služe radu s komitentima, 

npr. direktorov ured, odjel kredita, odjel revizije nalaze se najčešće uz šaltersku dvoranu s posebnim 

pretprostorima ili na katu. (3) 

Put do sefova banke vodi iz šalterske dvorane najčešće mimo odjela za vrijednosnice ili uprave 

depoa stubištem dolje, kroz vrata s rešetkom u prostoriju ispred trezora. Tu se nalaze ograđeni uredi 

za komitente (veličina ureda za 1 osobu: 1,0 x 1,5 do 1,5 x 1,5, za dvije osobe: 2,0 x 1,5 m) i ulaz 

u trezor. U manjim bankama trezor je najčešće podijeljen (iza ulaza) u bankin trezor i trezor za komitente 

S. 361 (9). 

Veće banke imaju najčešće pokraj trezora za komitente posebni bankin trezor pred čijim ulazom radi 

uDrava depoa, s posebnim stubištem prema šalterskoj dvorani ili posebnim 

dizalima za novac (3). 

Nusprostorije s toaletama i si. Bočni ulaz 

za osoblje 

Knjigovodstvo i računovodstvo 

Blagajnički šalter, vrijednosni papiri, 

mjenjačnica, čekovi, žiroračuni 

| Vratar —' ^-ecvo-a 

1 

Čekaonica 

u centru zbivanja, na kraju 

središnjeg hodrtika, posjetitelji 

nalaze bez! problema 

Garderoba 

za dame i gospodu, 

s prostorijama s 

umivaonicima i 

WC-ima, od 

poslovnih prostorija 

odijeljena 

predvorjem i 

stubištem 

Privatno stubište Upravitelj 

s dizalom za stan pokraj stubišta za 

direkotora na 2. katu trezor i podrum 

Uprava Odjel 

banke revizije 

Soba za Odjel 

sjednice kredita 

Ev. u različitim 

etažama 

Registratura 

preko puta prijama hipoteka i u nastavku na 

obradu hipoteka, neposredni prilaz ekspeditu, 

široko stubište prema podrumu za spise, 

pokraj glavnog stubišta 

Ekspedit 

između opće registrature i bankovne 

registrature, uz prostoriju za spise, pokraj 

glavnog stubišta i dizala za spise 

Soba za poslužitelje 

Bankovna 

registratura uz 

knjigovodstvo, 

pokraj ekspedita 

Blagajne 

osvijetljene nadsvjetlom 

iz 

šalterske dvorane 

Šalterska dvorana 

komunikacijsko 

čvorište, dobra 

preglednost, i s 

galerije gornje 

etaže 

Knjigovodstvo iza 

blagajni, pokraj 

registrature i odjela 

za kamate 

Odjel za kamate 

pokraj blagajni i knjigovodstva s 

izlazomprema šalterskoj dvorani i 

stubištu trezora 

U podrumu se, dostupno preko posebnog stubišta, nalaze garderobe, 

ostave za bicikle i si. za namještenike, kotlovnica i pogonski 

uređaji za dizala, pneumatsku poštu itd., te arhiva s dizalom za spise. 

Kod hipotekarnih banaka je za tlocrt prizemlja mjerodavna tehnologija 

besprijekornog odvijanja hipotekarnih poslova @ i ©. 

Soba 3. direktora 

između sobe za prijam i pisarnice 

preko puta soba voditelja odjela 

Pisarnice pokraj 

direktora, 

preko puta voditelja 

odjela 

Soba 2. direktora 

s vezom 

prema 

1. direktoru 

© Svrsishodna veza prostorija u prizemlju veće hipotekarne banke (proj. autor, za Mit- Veza prostorija na katu hipoterkarne banke, uz (?) 

teldeutsche Hypothekenbank Weimar) 

360 

2 sobe za voditelje preko puta soba za direkciju, 

soba za prijam i pisarnicu, blizu stubišta 

Tajništvo direkcije 

Dizalo za spise 

otvara se na obje strane 

Soba poslužitelja direkcije 

u sjecištu poslovnog prometa s 

pregledom nad glavnim stubištem, 

dizalom, čekaonicom i galerijom 

Čekaonica blizu glavnog stubišta, 

jednako udaljena od svih soba za 

prijam i soba voditelja odjela 

Garderoba 

s WC-ima za osoblje 

Dvorana za sjednice 

u centru banke, a ipak izvan 

poslovnog prometa. 

Prozori prema vrtu. 

Soba za savjetovanje 

pokraj dvorane za 

sjednice, izvan poslovnog 

prometa

Za privatne osobe 24 -38 

Izvana 

Iznutra 

Visina 30 30 40 40 50-120 

Širina 50 50 50 50 50-60 

Dubina 24 38 24 38 38 

Visina 17 17 27 27 37-107 

Širina 37 37 37 37 37-47 

Dubina 16 30 16 30 30 

(T) + (2) Najmanji i veliki trezor za ugrađivanje 

Za trgovine 

Veličina Izvana 

V Š D 

Iznutra 

V Š D 

1-krilna 150 70 50 137 57 41 

2-krilna 195 95 50 182 82 41 

© Ormar za spise s unutrašnjim 

trezorom 

Za banke 

Veličina Izvana Iznutra 

Visina Širina Dubina Visina Širina )ubina 

80 60 60 50 37 36 

100 60 60 70 37 36 

jednokr vrata 125 80 60 95 57 36 

150 80 60 120 57 36 

175 80 65 145 57 41 

dvokr. vrata 195 125 65 165 102 41 

(?) Blagajnički ormar za knjige i novac 

® Rolo - ormar za vrijednosne papire 

Bankovni najamni sefovi, 

i slično © uobičajene veličine 

BANKE 

TREZORI 

Privatna riznica je željezni uzidani ormarić 0 i (2) skriven tapetama 

ili slikom na zidu spavaće sobe, za vrijednosnice, nakit itd. Za 

srebrninu i slično može biti ugrađen i u blagovaonici. 

Vanjska mjera Unutarnja mjera 

Visina Širina Dubina Visina Širina Dubina 

50 50 45 35 35 33 1 

60 50 45 45 35 33 1 

80 60 45 65 45 33 2 

100 60 45 85 45 33 2 

120 60 45 105 45 33 2 

^2) Ormarić za sitni novac 

120 70 60 97 55 39 2 

155 70 55 125 50 34 3 

195 95 60 172 80 39 4 

Bankovni sefovi raspolaganju. Trezor dakle ne smije neposredno graničiti sa sus- 

8 x 30 x 50 

jednim prostorijama, rijetko posjećenim prostorijama same banke 

Bankovni sefovi 

12x30x50 

Bankovni sefovi 

22 x 30 x 50 

> Donji veći 

sefovi 

40 x 45 x 50 

Bankovni trezor za podružnicu 

Ventilacijski kanali u zidu trezora © banke, uobičajene dimenzije 

Bankovni trezor sa svih strana opkoljen zidovima susjeda, osim poda 

(ovdje trezor za spise) 

(13) Vatrootpomi ormar za dokumente 

Poslovnom čovjeku su za njegove knjige, dokumenta itd. na raspolaganju 

čelični ormari 0 a za gotovinu blagajnički ormari 0. 

Vrijedne stvari koje se rijetko upotrebljavaju ostavlja se u iznajmljenom 

pretincu 0 u bankinom trezoru 0 - 

Bankine trezore treba graditi tako da se onemogući uspješna provala, 

pa i uz upotrebu svih sredstava suvremene tehnike. Zidovi i 

vrata moraju odolijevati pokušajima provale barem toliko dugo koliko 

bi, prema uobičajenim procjenama, provalnici imali vremena na 

niti s okolnim zemljištem. 

Iskustvo pokazuje da u takvim okolnostima provalnici mogu u miru 

s nečuvane strane izbušiti zid, ostavivši samo tanki sloj koji se može 

probiti u najkraćem vremenu. Ako dakle trezor sa svih strana ne graniči 

s prostorijama koje se neprekidno koriste, mora oko njegovih zidova 

postojati slobodni prostor koji se nadzire. 

Zidovi trezora. Prema pokusima F. Eisera QJ zid od tvrdo pečene 

opeke pruža gotovo isto toliku zaštitu protiv provale kao zid od 

klinkera, na čijoj se glatkoj površini žbuka teško drži. Najboljim seje 

pokazao beton (omjer miješanja 1:3) s dodatkom fluresita (5 kg na 1 

m 3 zida). Za probijanje takvog zida debljine 40 cm treba vještom zidaru 

uz upotrebu oštrih dlijeta 12,5 sati, dok se zid od tvrdo pečene 

opeke u cementnom mortu 1:3 može probiti za 9 sati. Umetanje čelika 

tek neznatno otežava provaljivanje (čelik naročite tvrdoće lomi 

se pri udaru čekića, normalni čelik može se sjeći) pa ne opravdava 

povećane troškove. U svojim je ispitivanjima F. Eiser ustanovio daje 

najekonomičnije rješenje beton debljine 50 cm, omjera miješanja 

1:4, jer za probijanje treba 20 sati. 

Kad banka radi 8 sati provalnik ima na raspolaganju još 16 sati, a u 

nepovoljnom slučaju i nedjelju te dva neradna dana, dakle ukupno 

88 sati. Vrijeme probijanja, prema F. Eiseru, može se još skratiti današnjim 

vidia - bušilicama na električni pogon, što znači da mora biti 

organiziran nadzor i izvan radnog vremena, i to obilaskom čuvara u 

kratkim vremenskim razmacima. Upotrebljavaju se i električne prislušne 

naprave koje izvan radnog vremena i vrlo slabe šumove prenose 

u čuvarsku prostoriju u banci ili u najbližu policijsku postaju. 

Trezor koji bi potpuno slobodno stajao izvan bankine zgrade bio bi 

doduše čuvan okolnim prometom, ali bi u nekim nesigurnim vremenima 

bio izložen nasilnim pothvatima (rušenje eksplozivom, bombe) 

dok trezor u zgadi nije tako pri ruci. Osim toga, komitent želi da 

se njegov novac čuva u podrumu, a ne "na tanjuru". Preporučuje se 

trezor u uglu zgrade s. 360 0. 

361

0 Vrata trezora s unutarnjim vratima za dnevno poslovanje 

© Raspored šaltera u pravcu 

Strana komitenta 

• • • c 

@ 

o £ 

fs. . 

- O 

J*L 

© Njemački blagajnički šalter u 

velikim bankama Berlina 

Strana komitenta 

• • • C 8 

_n_m~Li! 

(¿) Kao (2) s radnim stolovima 

IT 

® Šalteri postavljeni 

kao zupci pile, s radnom 

površinom sa 

strane 

(§) Švedski blagajnički šalter 

Blagajnički šalter je danas u pravilu zaštićen neprobojnim staklom protiv preskakanja 

pulta, četverostruko staklo debljine > 25 mm. Isto se takvo osiguranje postavlja iznad upuštene 

ladice -> (§). 

Bankovni 

©stupom za 

su = 3 parkirna mjesta bez zastoja (periskopska 

banka) 

362 

BANKE 

Trezore ka vrata i oklopna vrata lako se okreću oko čelične osovine i 

ne mogu se ovjesiti. Odolijevaju svim napadima, imaju neprobojne 

oklopne ploče i netopivu i nesagorivu armaturu koja je zalivena masom 

otpornom na vatru, autogeno rezanje i bušenje. Ukupna je debljina 

oko 27 - 30 cm. Vrata nemaju ključanice već specijalne brave (sa 

šifrom, na daljinsko upravljanje itd.), a opremljena su elektroničkom 

dojavom koja reagira na najmanje vibracije. 

Šalteri su danas najčešće bez metalne rešetke, samo sa staklom 

© - © • Zaštita protiv provale ili razbojstva uspostavljena je 

pomoću električnih sigurnosnih uređaja koji se uključuju pritiskom 

stopala ili koljena. Ispod pulta najčešće su tipizirani čelični ormari. 

Interno komuniciranje danas se, umjesto pneumatskom poštom ili 

pokretnim trakama i sl. ->s. 325, najčešće obavlja televizijom (blagajnik 

prima ček, predaje mikrofonom broj čeka računovodstvu gdje 

se odgovarajući izvod, potpis itd. stavlja pred TV kameru, nakon 

čega blagajnik temeljem podatka s ekrana obavlja isplatu). 

Drive - in banke su one kod kojih komitenti, da bi uštedjeli vrijeme, 

ne ulaze u banku već automobilom prilaze šalteru, pa je izbjegnut 

problem parkiranja. Šalter je uklopljen u fasadu zgrade -» © ili 

se nalazi ispod pločnika u podrumskoj etaži, gdje je ugrađena zrcalna 

vizualna komunikacija s mikrofonom i uređaj za prijenos novca -» 

Na svakom šalteru može se na dan obraditi poslova za 250 komitenata 

(jedna obrada prosječno 60 sekundi). Ne mogu se svi bankovni 

poslovi obaviti preko drive - in šaltera, pa je za dugotrajnije transakcije 

potrebna i šalterska dvorana. 

A-B 

', izbjegava se parkiranje (jT) Autošalter u obliku kioska 

Šalter kao(Jb i (9) za jednosmjerni 

prolazni promet

Pasaž u centru grada je kontinuira- 

® no staklom prekriven povezujući 

prolaz (dnevno svjetlo). Nedvojbeno 

je dulji nego je širok i visok. 

Postaja X 

Parkirna 1 I 

zgrada v = / 

Raspoređivanje u trgove 

© Pasaž sam po sebi nije lokacijski vezan, 

već se mora uklopiti u glavne 

pješačke tokove. Može biti -> (3) 

(~7j 

U pravcu i lomljen 

_> (5) 

Dhila7ak 

gftnillilllllilliill 

(D ->© ® ->© 

Pasaž može ispuniti ulični prostor između postojećih 

zgrada ili novogradnji 

Češći je sljedeći slučaj: pasaž prolazi kroz 

postojeći ili novo sagrađeni blok zgrada 

(4) Položaj pasaža 

U pravcu 

U pravcu, s Višestruko lomljen 

kupolom 

(5) Tlocrtni oblici pružanja pasaža 

Zbroj istovrsnih i 

raznovrsnih oblika 

Rješenje u jednoj etaži 

Rješenje u dvije etaže 

Rješenje u jednoj etaži s 

galerijom prema suterenu 

Etažnost. Glavna prometna površina 

je u pravilu u razini prizemlja 

S galerijompremagornjoj etaži 

S galerijomiznad suterena 

S galerijama u etaži iznad i ispod osnovne 

^0) Višeetažna rješenja 

ZASTAKLJENI PASAŽI 

TIPOLOGIJA -> QP 

Zastakljeni pasaž zanimljiva je i istodobno popularna graditeljska 

zadaća u suvremenoj arhitekturi. 

Putovi kroz pasaže mogu se voditi u razini prizemlja, ili se neprimjetnim 

nagibom prilagoditi terenu, ili "split - level" načinom svladati 

visinske razlike po pola visine etaže. Pasaž služi isključivo pješacima. 

Kao polujavna prometnica trebao bi biti na raspolaganju 24 sata 

u danu. 

Pasaži se održavaju raznovrsnom ponudom (trgovina na malo, raznovrsne 

prodavaonice). Treba forsirati sadržaje i djelatnosti koji 

održavaju promet i nakon zatvaranja trgovina. Zastakljene konstrukcije 

su od čelika, aluminija ili lameliranog drva. 

© Pasaž robne kuće Dduweiler 

Arhitekt: Gottfried Böhm, Köln 

Nadsvođenje samo Nadsvođenje po 

u središnjoj zoni čitavoj širini 

(12) Mogućnosti nadsvođenja 

Ü 

Oslonjena na susjedne zgrade 

Vlastita konstrukcija između susjednih 

dijelova zgrada 

r\ 

fLE 

Položaj nosive konstrukcije 

Galerija na Bocknheimer V\ferfe 

Arhitekti: Speerplan GmbH; 

© Konstrukcija od nosivih prečki 

ostakljenja koje premošćuju prostor 

Dvovodni krovovi 

Poligonalni svodovi 

15) Oblici zastakljenih krovova 

® 

/ 

r\ 

Čisti oblici kupole 

Kupole s prodorima ili dodacima 

® ->© 

Polukružni svodovi 

363


POVIJESNI PRIMJERI -» CD 

Passage du Caire -» 0 + © 

Najstariji postojeći zastakljeni pasaž na svijetu, sa 370 m (1210 ft) 

najduži je do danas u Parizu. Nije naročito reprezentativan, prosječne 

širine 2,70 m (8,5 ft). Osim stanova iznad staklenog krova, u 

njemu su i danas dvokatne prodavaonice. 

Galerie Vivienne -> © + © 

François Jacques Delannoy, arhitekt (1755. - 1835.). Galerija 

Vivienne nastala je gotovo istodobno kad i Galerie Colbert u istom 

bloku zgrada. 

Passage du Grand Cerf © + © 

Trokatni, samo 4 m široki i 120 rodugi pasaž prolazi u pravcu kroz 

jedan blok zgrada. Iznad prostora s prodavaonicama nalaze se uredi 

odnosno radionice, a između njih stanovi. 

Pasaž Choiseul 0 

Ovaj 190 m dugi pasaž u većoj je mjeri nego većina ostalih pariških 

pasaža natkriveni ulični prostor. Svakoj se kući prilazi posebnim 

spiralnim stubištem. 

Pasaži Joufroy i Verdeau © 

Zajednički pokriveni sustav pješačkih prolaza dužine 400 m. 

Gallería Mazzini © + © 

ubraja se među monumentalne pasaže. 

Leeds Thornton's Arcade © 

Kuće na pročelju i prostor pasaža su trokatni. 

Gallería Umberto I -•>© + @ 

Golemom kupolom okrunjeni oblik križa opravdava na idealan način 

svoje ulaze sa četiri strane. 

(5) Passage du Caire. Paris, oko 1798 (ô) Passage Joufroy. Paris. 1845 (7) Galleria Mazzini. Genua, oko 1930 ©) Galleria Mazzini 

^g^ Galerie Vivienne. Paris. 1823 

južni aio pasaža 

364 

irñih 

Napulj. Galleria Umberto I. 

1960 

® Passage du Grand Cerf. Paris. 1825 © g j j CoCnCcroSîei 0 " 66 " 8 ' ® Leeds. Queens Arcade. 1889 

(I?) Napulj. Galleria Umberto Cardiff. Morgan Arcade

(1 t® » » # « « s i c ® ® « i « « i © ¿j nTTTTTT 

h ff " " " l i H H " " " » 

^Ü ¡1 » H 

Crveni trg 

(3) Moskva, novi trgovački nizovi - GUM, tlocrt prizemlja Arh.. Pomeranzen tfo) Bruxelles, Galeries St. Hubert 

(?) Pogled u središnji prostor pasaža (¡8) Bočni prostor pasaža -> @ 

® 

(5) Petrovskij pasaž - prostor pasaža 

© Središnji prostor pasaža © 

w , . _ . .. 


povijesni primjeri —> CD 

Galleria Vittorio Emanuele II. u Milanu vrhunac je u razvoju graditeljskog 

tipa pasaža. U njoj završava proces koji je započeo pariškim 

pasažima i imao jedan međustupanj u Galeries St. Hubert u Bruxellesu. 

Tlocrt galerije je latinski križ čije je središte prošireno u oktogon. 

Neke glavne dimenzije: dulji krak 196,62 m, promjer oktogona 36,60 

m, visina do najviše točke kupole 47,08 m -»© - © + © - © • 

Ove su dimenzije samo u pojedinostima nadmašene kasnije sagrađenim 

pasažima: u visinama Galleria Umberto I. u Napulju te u 

dužinama trgovački centar u Moskvi (GUM) (3). U oblikovanju 

unutarnjih fasada prepoznaje se povezanost s Palladijevim gradskim 

fasadama. 

Moskovski trgovački centar (GUM) - > © - © + © - © . 

Graditeljski blok GUM-a ima približno oblik paralelograma s prosječnim 

dužinama stranica 90 x 250 m. 

Poligonalno proširenje na križanju središnjih prolaza kao da podsjeća 

na pasaž u Milanu, iako poprečni krak ne seže do krova. 

Galeries St. Hubert -» ® - © + © 

prvi je monumentalni primjer pasaža. Volumen jedva da je premašen 

kod kasnije izvedenih pasaža. Oni su ujedno prvi koji su sagrađeni 

uz sudjelovanje javnosti. 

Galeries St. Hubert. Bruxelles, 

stanje 1866 

àmnirr 7 ® 

Prostor pasaža -> © 

14) Staklena kupola -s> © 

365

Hamburg , Hausa četvrt, situacija 

© Arh.. v. Gerkan-Mark 

© Presjek male kupole. Tlocrt i presjek 

pasaža -» 0 

Calver pasaž )ž u Stuttgarts Stutl situacija 

Arh.. Kammerer i Beiz 

i 

L 

Trgovački pasaži u Bonnu, "carski 

pasaži", tlocrt prizemlja 

© ~ © 

Arh D Klose 

" 

Tlocrt zastakljenog krova iznad zone 

(8} pasaža i pregleđni presjeci —> 

© Calwer pasaž u Stuttgarts presjek /Zjs 

¿fo\ Vjy —;• \5) Detaljni presjek pasaža 

366 


primijenjeni primjeri —» QP 

Galerije i pasaži oblikovni su elementi koje su arhitekti nanovo 

otkrili. Njihovi prozirni krovovi prekrivaju ulice, putove, trgove, 

povezuju zgrade i trgovine. 

Galerije i pasaži postali su dopuna pješačkih zona, pružaju zaštitu 

od klimatskih nepogoda i ujedno su mjesta za susrete. 

Ladenpassage Hamburg © - ® Veličina terena 11000 m 2 trgovačke 

površine 9400 m 2 u tri razine. Na krovu ima 180 parkirnih 

mjesta. 

Kaiserpassage Bonn ->©-©. Predložak za projekt bili su pasaži 

i galerije 19. stoljeća. Kombinirani prostor koji sadrži trgovine, 

butike, kioske, kavane, restorane i kinodvorane treba prolaznika 

potaknuti da tamo boravi neovisno 0 klimatskim prilikama. 

Calwer Passage Stuttgart natkriven je velikim bačvastim staklenim 

krovom ->©-©, ® - (¡0). 

Wilhelm-Arcade Wiesbaden (rj) - (¡3), veza tržnice i Wilhelmstrasse. 

U prizemlju su trgovine, a na katu restoran i društvene te 

pomoćne prostorije potrebne za rad trgovina. 

"Galerie Kleiner Markt" Saarlouis -» @ - Pristup na tri etaže 

pokretnim stubama. Proširenje površina u prizemlje daje pasažu obilježje 

galerije. 

Prizemlje 

Wilhelm VVijhelm^pasaž u Wiesbadenu —> 

© - ©. Arh.. W. Grossner 

Pasaž u Wilhelmstraße u 

Wiesbadenu ->® 

Wwwww-— 

/////////////////////¿A 

© Trgovački centar "Galerie Kleiner 

Markt" u Saarlouisu, situacija —> 

Trgovački centar "Galerie Kleiner 

Markt" u Saarlouisu, presjek zgrade

Upeti stup s ovjesom Nosači / stupovi 

I Upeti stup s Slobodnonoseća 

konzolama 

konstrukcija 

Mogući oblici natkrivanja uličnog 

prostora 

Upeti stup s ovjesom 

(3) Potpuno natkrivanje 

^ ^ Mogući oblici natkrivanja uličnog 

prostora 

Dječje igralište 

(5) Prozirno natkrivanje ulica 

Natkrivanje tržnice 

Natkrivanje uz zgradu 

® 

Nosač između zgrada, s 

vješaljkama 

S&3A 

zEdodb^^ 

Prozirni krovovi za stadione 

Upeti stup, neovisno o 

zgradi 

Y 

/ 

/ 

Ovješenje i 

zgradi 

Ležaj na zgradi i na Konzolni nosač 

stupu na zgradi 

© Slobodnostojeći pokrovi u uličnom 

prostoru 

Krov na dvije Krov na 1 vodu Piramid 

vode 

Poligonalni oblici 

Prodavaonica 

Nosač i stupovi neovisni o 

zgradama 

Natkriveni trgovački pasaž u odsječcima 

© - © 

Autobusni kolodvor sa staklenom kupolom 

® - © 

n 

ee 

mm 

\A\ 

Prilazi stubištu sa zabatnim 

krovovima 

Pogled 

POKRIVANJE STAKLOM, PROZIRNI KROVOVI 

-»00 

Da bi gradovi što bolje izgledali i bili ugodniji stanovnicima u arhitektonsku 

se koncepciju modernog urbanističkog planiranja sve 

više uključuju prozirni krovovi velikih površina. Takvi se krovovi ne 

grade samo zato da bi štitili od vjetra i kiše već zato da bi posebnom 

slikovitošću obogatili naše gradove. Prozirni krovovi daju stanovnicima 

naših gradova kvalitetniji život. Oni podižu kvalitetu slobodnog 

vremena, bilo nesmetanim obilaskom prodavaonica u natkrivenoj 

trgovačkoj ulici, ili šetnjom zaštićenom pješačkom zonom, ili pri 

posjetu kazališta u slobodnom prostoru i sportskim terenima koji su 

svijetlim krovnim konstrukcijama zaklonjeni od neugodnih vanjskih 

utjecaja. 

Dakako da se pri tom moraju predvidjeti mogućnosti spašavanja iz 

okolnih kuća u slučaju požara kao i to da se ne pogorša klimatske 

okolnosti u ulicama, prodavaonicama, gostionicama i uredima. 

Za prozirne se krovove kao pokrov upotrebljavaju: 

- ploče/piramide od silikatnog stakla; 

- kupole od akrilnog stakla; 

- valjci od istegnutog akrilnog stakla ili polikarbonata,; 

- folije sa sintetičnim vlaknima itd. 

Vatrostalno staklo s. 160 

Zakrivljeno staklo (3 - 8 mm, polumjeri 50 - 230 mm). 

® Šatorasti krov tribine Lords 

Lječilište Bad Krozingen 

kriket igralište u Londonu © krov iznad uiaza 

Nimes / Francuska 

Pneumatski prozirni krov usidren u 

prsten koji leži na čeličnim 

stupovima u gornjim redovima 

arene 

Nadstrešnice gl. kolodvora Hamburg 

Arh.. Graaf-Schweger + Partner, 

Hamburg 

Stuttgart 

Pokrov terena za odmor škole Römerschule 

Rajnski vrt Köln 

367

© Zidni regal 

t/Sk 

za boce 

|o V - 

Í ' 

L 

M. 

čm 

(5) Pekarski proizvodi 

Svjetiljka 

Zidni regal za voće, 

povrće i drugu 

rastresitu robu 

45 

1 

T 

ca. 

80 

ID 

Osvjetljenje 

i./ 

min. 

50 

MfifPf 

|-30 

B 

hca.-| 

45-55 

Regal za slo- Regal za slobodni 

izbor i bodni izbor s 

prodajni regal kutijama za robu 

2,50 

(7) Minimalna širina prodavaonice = 4,0 bolje 5,0 

Fl Niu 

iE 

me 

«A nn 

?A 

rmT 

/ J 

À C l 

90-125 —I 

© Z i d prodavaonice s prolazom za 

dopunjavanje robe. Kutije s robom 

se zamjenjuju 

Osvjetljenje 

V / / / / / / / / L - _ _ _ V / ( / / A 

Ventilacija - 

(8) Stepenasti pult u izlogu sa 

zaštitnom stijenom straga 

368 

lo 

a - 

1 - 2 0 

IO \ 

T \ ^^ 

max. 

180 

\ 

\ 

\ 

H 4 

PRODAVAONICE 

Prodavaonice sa samoposluživanjem (SP - prodavaonice). Najčešće 

su to prodavaonice živežnih namirnica. Osoblje je prisutno 

samo za savjete, pomoć, otpremu, a poslužuje u odjeljku za meso, 

mesne prerađevine, voće i povrće. Sva roba mora biti zapakirana i 

prema asortimanu pregledno izložena. Valja obratiti pažnju na trajektorije 

kretanja ->©- (n). Početak je kod stalaka za košare odnosno 

kolica, kraj uz blagajne i stolove za pakiranje. Zidni regali trebaju 

biti do visine dohvata ->• ® - (§). Najviša polica može biti do 

1,80 m, najniža do 30 cm iznad poda ->(4). 

^ i U i. 

Put kojim se kupci kreću mora doseći i uglove, kod a i c ulazi odvojeni, kod b 

(4) Regal za trgovačku robu ® spojeni 

i 100-150 

Koritasti regal s prolazom za 

©nadopunjavanje. Kupac odlaže 

robu koju nije uzeo u rezervnu 

ladicu 

H L 

m* 

(9) Pokretna gondola izloga sa 

zaštitnom stijenom straga 

Prodavaonica pregledna za kupce i kontrolu (blagajna). Kupac nije kao kod 10a 

prisiljen na zaobilazno kretanje 

Papir 

Odlag. 

Presjek kroz mali blagajnički blok 

Stol za pregled robe 

1 O 

1 

Odlaganje košara 

Postavljanje 

košara 

11 Blag^ j 

Tlocrt blagajničkog bloka s min. 

dimenzijama 

I 130 I 100 I 65 I 

Presjek pulta za posluživanje u prodavaonici sa samoposluživanjem

© Prometna shema ribarnice 

Doprema 

Osoblje 

Radna 

prostorija 

Prodavaonica 

Čišćenje 

divljači 

Predhlađenje 

Zamrzivači 

Prometna shema ¡herr za prodavaonice ^^ Masivni pult obložen mramorom ili 

divljači i peradi 

keramikom 

Skla- -] Dopr. |_| 

dište —|Osob. H 

Pekarnica 

H 

1 1 \ 

Gorivo 

Ložionica 

Peć 

1 Prostorija za I 

~~1 fermentaciju j 

Kavanf^rcKiav Uređaji | 

1 1 

Kavana! Prodavaonica 

© Prometna shema pekarnice. 

Skladište dobro ventilirano, ev. s 

odvođenjem para 

Pult za prodaju ribe s rashladnim 

uređajem i odvodom 

Obješena 

divljač 

(6) Prodajni pult sa zaklonom 

© Prometna shema prodavaonice voća Pult s nosačima za sanduke i žičane 

i samo povrća. za dnevne Malo skladište, potrebe uglavnom (8) otpad košare. Lim za cijeđenje i sanduk za 

Ribarnice 

PRODAVAONICE 

ZA ŽIVEŽNE NAMIRNICE 

Riba je lako pokvarljiva pa se čuva hlađena, pri čemu se dimljena 

riba, za razliku od svježe, mora čuvati suha. 

Roba je jakog mirisa pa prodavaonice treba okružiti zračnim hranama 

ili zavjesama. Zidovi i podovi moraju biti jednostavni za pranje. 

Voditi računa o intenzivnom prometu pri nabavi. 

Eventualno akvarij (za reklamu) ->©-(!) 

Prodavaonice mesa od divljači i peradi 

Često su povezane s ribarnicama. Općenito na skladištu mora biti 

samo količina za dnevnu potrošnju. Treba predvidjeti radnu prostoriju 

gdje se čerupa perad i čisti divljač. Meso peradi je osjetljivo na 

mirise pa u prodavaonici i hladnjaku mora biti odvojeno. 

Površine za izlaganje robe i zidovi: mramor, keramika, mozaik, sintetika, 

lako za pranje. Mnogo rashladnih pultova i vitrina ->(3) - @ 

Prodavaonice voća i povrća 

Svježe povrće čuvati hladno, ali ne rashlađeno, neprerađeno ili pripremljeno 

za kuhanje. Krumpir u tamnim prostorima. Prodaja većinom 

iz ambalaže u kojoj je roba dostavljena i koja se zamjenjuje 

(košare, letvarice, sanduci itd.). Ispod skladišnih rešetki treba predvidjeti 

posude za kapljevine ->© - (§). Prodavaonice voća i povrća 

mogu se kombinirati npr. s cvjećarnicom. Samoposluge drže obrađenu 

robu pakiranu u prozirnu foliju. 

Mesnice 

(TÖ) Pult s panjem za mesnicu ( T i ) Pult uobičajen za mesnice -» također i (2) ribarnice 

Faze rada: 1. doprema, 2. klanje, 3. raščinjanje (komadanje), 4. prerada, 

5. hlađenje/odležavanje, 6. prodaja ® - (tj). Dobro je da se 

sve obavlja u istoj razini, gdje je po mogućnosti i klizna tračnica s kukama 

jer su svinjske polovice i goveđe četvrtine teške 1,5-2 kvintala. 

Prostorije za preradu i hlađenje trebaju biti 1,5-2 puta veće od 

prostorije za prodaju. 

Zidovi: keramika, mozaik itd., lako za pranje. 

Površine za izlaganje robe: mramor, staklo, keramika. 

^g^ Prodaja na pješačkom pločniku "u prolazu" na pokretnim pultovima ili iz stalnog 

kioska, s privlačno izloženom robom 

369

I— 2.00 —I 

Okretna vrata Svj. v. 2,20 m 

Harmonika vrata 

(T) Klizna vrata, svijetla visina 2,20 m (2) Barijera 

© Kolica za kupovinu, volumen 

košare 101, 120, 130, 1501 

ra—o—er 

-84 1 I 57- 

(7) Kolica za kupovinu, nosivost 200 kg 

• 

(5) Blagajnički stol prodavaonica SP (6) Varijanta za © 

(7) varijanta za © (¿) Varijanta za © 

370 

® Regal u prostoriji © 

(li) Supermarket -> s. 372 

PRODAVAONICE 

ISPORUKA ROBE

L = 2,60 + 3,85 m 

Izložbena površina uk. = 3,0 + 4,5 m 

Korisni volumen =910 + 1360 litara 

0 Rashladna škrinja s nadogradnjom (2) Rashladna škrinja bez nadogradnje 

1175 

Vertikalna rahladna škrinja s 

nadogradnjom © Hladnjak 

Važni parametri za uređenje do 399 m 2 

i 

IO 

8 

, 300 

1 8 

I " 8 

is 

i 

IO 

m 

400 - 499 m 2 

PRODAVAONICE 

Diskontne prodavaonice 300 - 500 m 2 prodajne površine. U centrima 

su stambenih područja u velikim i srednjim gradovima. Štedljivo 

su opremljene, bez osoblja koje poslužuje. Ograničen im je izbor 

suhih prehrambenih proizvoda, malo svježih namirnica. 

Samoposluživanja 100 - 250 m 2 prodajne površine. Na periferiji su 

stambenih područja velikih i srednjih gradova, centralizirana lokacija 

u malim naseljima. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih proizvoda, 

ali ograničen udio Non - Food robe. 

Velika samoposluživanja - marketi 250 - 400 m 2 prodajne površine. 

Centralizirano su smještene u stambenim područjima velikih i 

srednjih gradova i u predgrađima; a u centru manjih naselja opskrbljuju 

šire područje. Imaju cjelokupan asortiman prehrambenih i Non 

- Food proizvoda. 

Supermarket 400 - 500 m 2 prodajne površine. 

Centralno je smješten u velikim i srednjim gradovima, te u poslovnim 

četvrtima s visokom frekvencijom kupaca. Ima cjelokupan asortiman 

prehrambenih proizvoda, Non - Food, tekstil, a nudi i programe 

"uradi sam". 

Samoposlužni centar 1500 - 3500 m 2 prodajnog prostora. To je 

kombinacija supermarketa za prehrambene proizvode i tržnice 

potrošne robe u regionalnim centrima i srednjim gradovima a značajan 

je za šire područje. Ima cjelokupan asortiman prehrambenih proizvoda 

i asortiman potrošne robe. 

Samoposlužna robna kuća s više od 5000 m 2 prodajne površine. 

Na rubovima velegradova u dijelovima s orijentacijom prema prometnicama, 

uz autoceste ili prilazne ceste u međuregionalnim prometnim 

središtima, odnosno gradovima s funkcijom centara za opskrbu. 

Dovoljan broj parkirnih mjesta. Asortiman kao samoposlužni 

centar. Dodatno: restoran, benzinska postaja, praonica i pojedinačne 

trgovine. 

500 - 599 m 2 

600 - 799 m 2 

800 - 899 m 2 

1000-1499 m 2 

1 Potrebno osoblje, preračunato na 10,6 12,9 15,3 17,7 22,1 30,2 

temelju punog radnog vremena 7-14 10-16 12-18 16-20 18-25 25-33 

2. Odjel svježeg mesa i kobasičarskih pr. 22 21 20 19 18 17 

a) udio u prometu u % 19-28 20-32 20-28 17-25 16-24 14,5-24 

b) duljina pulta u m 6,50 7,60 8,75 9,08 9,75 11,75 

6,0-7,0 7,0-8,2 7,5-9,0 1,5-10,5 9,0-10,5 10,0-13,5 

c) prostor za pripremu u m 3 

14 19 24 26 30 36 

8-20 13-25 18-30 20-32 23-38 23-50 

d) rashladni prostor u m 3 

11 13,5 15 15 22 25 

7-15 9-18 10-20 10-20 14-30 16-35 

3. Odjel mliječnih proizvoda i masnoća 6,75 8,0 8,75 10,25 11,25 15,7 

a) zidni rashladni regal u m 6,3-7,3 6,5-9,5 7,5-11 9-12 10-13,5 12-18,5 

b) rashladni prostor u m 2 

6,0 7,6 10,0 12,0 13,0 15,0 

4,0 - 8,0 5,0-10,5 8,0-12,0 8,0-15,5 8,0-18,0 10,0-20,0 

4. Duboko smrzavanje (bez leda) 5,5 6,1 7,5 8,75 10,1 13,5 

a) normalna gondola u m 5,0-6,0 5,5-7,0 6,5-8,5 7,5-10,0 7,5-12,0 12,0-15,0 

b) široka gondola u m 3,85 4,1 5,5 6,75 7,75 8,75 

2,6-4,6 3,0-5,0 4,0-7,0 4,0-7,5 5,5-10,0 6,0-10,0 

c) ormari u m 2,4 2,75 3,6 4,4 5,8 6,6 

2,3-2,5 2,3-3,2 3,2-4,0 4,0 - 4,8 5,0-6,5 5,5-8,0 

d) prostorija za duboko smrz. u m 2 

2,4 3,25 5,0 5,75 8,25 8,5 

2,0-2,8 2,0-4,5 4,0-6,0 4,0 - 7,5 6,0-10,5 6,0-11,0 

5. Zidni regal za voće i povrće 6,5 7,5 7,5 8,75 10,0 10,75 

(s 2 police) u m 5,0 - 8,0 6,5-8,5 7,0-8,0 7,0-10,5 8,0-12,0 9,0-12,5 

6. Broj blagajni 2,5 2,9 3,4 3,9 4,9 6,3 

- 2-3 2-3 3-4 3-4 4-5 6-7 

- 0,2 0,3 0,4 0,5 1,3 1,3 

0-1 0-1 0-1 0-1 1-2 1 -2 

7 Broj potrebnih kolica za kupovinu 85 105 120 150 180 240 

70-100 85-130 100-160 100-200 150-220 200 - 300 

(5) Projektni podaci za uređenje samoposlužnih trgovina i supermarketa Objašnjenje: prvi redak = prosječne vrijednosti 

drugi redak = raspon vrijednosti dotičnog parametra 

Pića 

Životinjska hrana Dječja hrana 

Osnovne namirnice 

Voće Povrće 

Diskontna tržnica 300-500 m prodajne površine 

Sladoled Smrznuta hrana 

S red st /a za prar je i č seen ie Njec a tije a 

Slastice 

Konzerve 

Peciva 

Prodaja kruha 

Kava 

371

-10,00- 

Regali 

1,251,2560 

D ^2,00- 

© Dimenzije pultova i regala- raster stupova 10 x 10 m 

Supermarket 

HJJD 

m 1 

It 

+ 

CNJ 

t 

4- 

+ 

PRODAVAONICE 

Pri gradnji prodavaonica treba se pridržavati relevantnih propisa. To 

su pokrajinske uredbe o građenju, obrtu, poslovnim objektima, 

zaštiti od požara, radnim mjestima, pravilnici strukovnih udruga, 

smjernice saveza osiguravatelja itd. 

Osnovne mjere za svijetlu visinu prostorija u prodavaonicama i skladištima: 

do 400 m 2 prodajne površine = 3,00 m. 

više od 400 m 2 prodajne površine = 3,30 m. 

više od 1500 m 2 prodajne površine = 3,50 m. 

Ventilacijski kanali i ostale konstrukcije ne smiju umanjivati navedenu 

visinu prostorija. Širine prostorija do 25 m nastojati premostiti 

bez stupova. Stropove treba proračunati i na dodatna opterećenja 

kao npr. rasvjetna tijela, spušteni strop, razne dekoracije, kanali, 

sprinkler - uređaji itd. (oko 20 kp/m 2 ). Nosivost poda u prodajnim površinama 

i skladištima treba biti 750-1000 kp/m 2 za rampe 2000 

kp/m 2 . Podovi u prodajnom prostoru, skladištu, odjelu isporuke i na 

rampi trebaju biti u istoj razini. Rampa za prihvat robe 1,10 -1,20 m 

iznad terena. 

Razmještaj regala za robu proizlazi iz nastojanja da se kupci dovedu 

do svih grupa asortimana robe. -»• (j) - (D 

Loto itd. Časopisi 

Prijem Čišćenje 

Putnička agencija 

Cvijeće 

Foto pribor 

Kuhinja 

Restoran 

WC dame / gospoda 

Gramof. ploče 

(10) Stol za pakiranje 

m) Blagajna 

^2) Nadzor 

@ Posebna ponuda 

($4) Tekstil / konfekcija 

© Riba 

© Sir 

rt7) Meso i kobasičarski proiz. 

@ Temperirana zona 

09) Grijanje 

20) Niski napon 

Jl) Trafostanica 

I Visoki napon 

53) Ventilacija 

24) Hlađenje 

25) Obrada mesa 

£6) Hlađenje mesa 

I Osoblje 

£8) Hladnjače 

) Odjel za osoblje 

I Prodaja pića

© Zona ispred blagajni proj.. Maier i Pistor (3) Otvorena pivovara i gostionica u tržnici svježe robe Maier i Pistor 

1. Otvorena slastičarnica 

2. Prozor 

3. Otvorena pekarnica 

4. Pekarske peći 

5. Odlaganje torbi 

6. Odjel za osoblje 

7. Hladnjača 

8. Skladište 

9. Pranje 

10. Silos 

11. Stolovi za stajanje 

12. Zalogajnica 

13. Montažni stakleni pult 

14. Biljke i cvijeće 

15. Prostor za aranžiranje 

16. Skladište cvijeća 

17. Pivnica i zalogajnica 

18. Zona blagajni 

19. Specijaliteti od 

tjestenine 

20. Časopisi, loto, duhan 

21. Hladnjača 

22. Riblje delikatese 

23. Priprema 

24. Bar / prehrana 

25. Pultovi za stajanje 

PRODAVAONICE 

ZONE ISPRED BLAGAJNI I CENTAR SVJEŽE ROBE 

(TRŽNICA) 

Kupovanje organizirati kao prigodu za doživljaj s mogućnošću konzumacije 

na mjestu kupnje ili za odnošenje kupljenog. 

Poticaj za kupnju: 

pobuda osjetila, sugestivni display, stil i kakvoća življenja, olakšanje 

za zaposlene i domaćice. Predgotovljeni proizvodi, topli ili oni 

koje treba podgrijati = Fast Food. Nema samoposluživanja = Free 

Flow. Shop in Shop. Raznolikost ideja, koncentracija, mali pogoni, 

veliki obrtaj. Oblikovano u istom stilu, međusobno usklađeno. Skladišti 

se samo jednodnevna potreba. Doprema najčešće ujutro, 

ponuda svježe robe. Minimalne sanitarije za kupce koji stoje ili 

sjede na visokim stolicama. Posebne sanitarije za osoblje. 

Prostori ponude: 

Pekarnica samo s prodajom treba imati 40-80 m 2 , uz konzumaciju 

80-120 m 2 . Mesnica samo s prodajom 40-80 m 2 , uz konzumaciju 

80-120 m 2 . Kafeterija, slastičarnica, s ponudom ledene kave, 

samo za prodaju treba imati 40-80 m 2 , uz konzumaciju 220 m 2 . 

Prostor za prodaju ribe treba imati 40-80 m 2 , uz konzumaciju 

80-120 m 2 . Tržnica svježe robe s konzumacijom u supermarketu 

kao dopuna, u zoni ispred blagajni 600 m 2 . -»0 Uključeni su: plodovi 

mora, voće, povrće, cvijeće, pića, vino, šampanjac, delikatese, 

rafinirana zakuska. 

Dodatno: 

pica, odresci, zdrava hrana, pivnica itd. (3) 

1. Kotlovi za 

varenje piva 

2. Mlin za slad 

3. Riba 

4. Pivo / odresci 

5. Vrući pult 

(?) Tržnica svježe robe gl. kolodvor Hamburg 

Korisnik Površina: 

(uklj. nusprosorije) 

1 Pekarnica s konzumacijom oko 64 m 2 

2 Mesnica s ponudom 

odrezaka i piva oko 89 m 2 

3 Bavarski specijaliteti oko 50 m 2 

4 Talijanski specijaliteti oko 54 m 2 

5 Japanski specijaliteti oko 43 m 2 

6 Riblji specijaliteti oko 43 m 2 

7 Sirevi / delikatesne salate oko 45 m 2 

8 Meksički specijaliteti oko 46 m 2 

9 Specijaliteti kobasice I šunka oko 68 m 2 

10 Voće / salate / sokovi oko 42 m 2 

11 Sladoled + kava / espresso oko 20 m 2 

12 Prodaja vina s degustacijom oko 28 m 2 

13 Slatkiši oko 35 m 2 

14 Pržionica kave oko 28 m 2 

15 Prodaja čaja oko 23 m 2 

16 Bar sa šampanjcem i 

svježim delikatesama oko 21 m 2 

17 Prodaja bombona oko 25 m 2 

Ukupne prometne površine 

i područje sanitarnih uređaja 

proj.. Maier i Pistor 

oko 724 m 2 

oko 95 m 2 

373

1 Pregr. za istovar 

2 Tržnica 

3 Kolosijek 

4 Staja 

8 Sanitarna klaonica 

9 Dezinfekcija 

10 Vratar 

11 Prost, za otjec. krvi 

5 Vruća fermentacija 12 Dvorana klaonice 

6 Društvene prost. 13 Kontr. na trihinelozu 

i odlag. pribora 14 Veterinari 

7 Uprava 

15 Prer. iznutrica 

16 Dvorište 

17 Toplana 

18 Radionica 

19 Strojarnica 

20 Hladnjača 


smrzavanje i skladištenje 

Shema velikog klaoničkog postrojenja s uređajima za prihvat stoke 

22 Hlađeno sklad. 

23 Osoblje 

24 Silos za kosti 

25 Stanovi osoblja 

26 Vrtni restoran 

27 Otprema 

KLAONICA I SKLADISTE 

Za životinje u klaonicama potrebne su suvremeno izgrađene staje 

gdje će biti nahranjene, napojene i gdje se mogu dobro oporaviti, jer 

to utječe na kakvoću mesa jednako kao humano i bezbolno uspav- 

Ijivanje odnosno ubijanje. Klanje životinja koje su smirene dospjele 

na klanje osigurava da im krv isteče potpuno bez zaostataka, a time 

i trajnost i dobar izgled mesa. 

Srednje velike klaonice kombiniraju klanje za vlastite potrebe i za 

druge; ovo potonje prevladava kod velikih klaonica. Strogo se odvaja 

čista od nečiste strane, prije svega u prostoru sanitarnih uređaja. 

(D _ © .Građeno u rasteru 15,5 x 15,5, razvijeno iz rasporeda 

regala centralnog skladišta živežnih namirnica, uzevši u obzir širinu 

radnog prostora viljuškara. S. 376 Palete u regalnom skladištu 5x 

jedna iznad druge. U donja dva regala leže palete pripremljene za 

isporuku filijalama, a u gornjima trima zalihe robe. 

Taj jedinstveni raster primjenjuje se i za ostale dijelove građevine, 

kao npr. za mesnicu = 2x3 polja i upravu, s odgovarajućim mogućnostima 

proširenja u istom rasteru 

Mesnica dobiva iz klaonice svinjske i goveđe polovice koje se onda 

režu u manje i veće komade pripremljene za prodaju ili se meso 

prerađuje u kobasice. Uz mesnicu je i prostorija za duboko smrzavanje 

za uvoznu perad, i hladnjača za masnoće - maslac i margarin. 

Uređaj za spaljivanje otpada koji se loži mazutom, služi za zagrijavanje 

zgrade, a ljeti za klimatizaciju ureda i manje rashladne uređaje 

mesnice. © 

Prostorije za klanje, preradu i prodaju imaju propisanu visinu od 

= 3 m (3). Dodatnih 1,50 m visine ima klaonica s koloturnikom 

za velike životinje. Prozori klaonice moraju biti na većoj visini da 

djeca ne mogu gledati unutra. Zidovi = 2 m visine obloženi su keramikom. 

(B) Prizemlje tvornice mesnih prerađevina Berlin - Mariendorf mj. • 1:200 Arh.. Verfasser Baujahr, izgrađeno 1970 + 74 

374 

1. Ulazna hala 

2. Prijam 

3. Obračun plaća 

4. Dizalo za kontejnere s 

otpadom 

5. Ured majstora 

6. Povrat 

7. Bunker za otpad 

8. Rolo vrata 

9. isporuka robe 

10. Skladišna zona 

11. Skladišni regali 

12. Doprema robe 

13. Hladnjača - 25 °C 


15. Stroj za pranje posuda 

16. Priprema 

17. Prijam 

18. Ekspedit 


20. Pušnica 

21. Kobasičari 

22. Prostorija za otapanje 

23. Hladnjača za meso 

24. Hladnjača za masnoće 

25. Prostorija za salamurenje 

26. Hladnjača za proizvode 

27. Crijeva 

28. Prostorija za duboko 

smrzavanje 

29. Začini 

30. Skladište za sprejeve

Proizvodna zgrada: sirovina se dostavlja u obliku svinjskih polovica, 

goveđih četvrtina i grubo raščinjenih pakiranih komada. Na površini 

prizemlja -> (3) od 4500 m 2 proizvode se kobasice, šunka i delikatese. 

Uredske prostorije, laboratoriji, kantina, kuhinja, sanitarije i 

garderoba nalaze se na katu (2). Dnevna proizvodnja oko. 251. 

(T) Poprečni presjek —> (2) - (3) 

Prizemlje Turinški mesarski centar 

MESARSKI CENTAR 

U zgradi su skupine prostorija s različitom temperaturom: društvene 

prostorije, uredi, zahodi imaju 20 °C, proizvodne prostorije 

18 °C, klimatizirane prostorije 14-18 °C, prohladne prostorije 

10-12 °C, hladnjače 0- + 8 °C, prostori za smrzavanje - 20 °C. 

Visoki građevinsko - fizički zahtjevi prema konstrukciji i materijalima. 

(T) Poslovođa 

@ WC. tuševi 

(3) Skl. smrznute robe 

@ Hladnj. za ispor. robu 

(D Prost, za smrzavanje 

(D Osnovna otapala © Ured 

© Kisela otapala © Ured. tehnika 

© Čišćenje kompr. zrakom @ Majstori 

© Sanit. prostorija ® WC 

Radionica © Ulaz 

Elektroinvest Jena GmbH 

ZPN Rhinstr. 149 Berlin 

Planungs AG Neufert, Mittmann, Graf. Köln 

375

® Daščana podloga za utovar DIN 

15132 

© Sustav skladištenja s kompjuterskim upravljanjem 

376 

— (5) Sanduci za vertikalno slaganje DIN 15142 

Iskorištenje skladišnog prostora 

pomoću viljuškara 

Hala za visoko skladištenje 

(paletni silos) 

m 

VISOKA SKLADISTA 

Visoka skladišta danas mijenjaju tehniku skladištenja uvođenjem 

učinkovitih dizala i automatiziranog kompjuteriziranog vođenja skladišta. 

Mnogi proizvođači dizala i vi Iju škara isporučuju različite sustave, 

prilagođene odgovarajućim željama i potrebama, sa svrhom povećanja 

kapaciteta skladišta i brzine pretovara. Kapacitet skladišta 

određen je visinom i gustoćom slaganja robe. 

Transportna sredstva su viljuškari -» (¡2), uređaji za opsluživanje 

regala, uređaji za slaganje u regale -» @ + (§) i dizalice za slaganje 

-» @, a rade najčešće u čitavom skladišnom prostoru bez posebne 

pratnje i nadzora. 

•-Ô- 

Regalni transporter kao uređaj za 

razmještanje 

Pomoću dizalice za slaganje 

E 

Œ . 

li 11.1 » »>.» r 

ili IM 

Više regalnih transportera u prolažima 

između regala 

m 

Mogući položaji tračnice vodilica. 

Vodilica gore 

e| 

S i^J o> 

¿7 

Ss 5 8. 

Jednostruki niz 

A. 

Jednostruki kosi raspored V^ 

Dvostruki kosi raspored 

(8) Način slaganja paleta 

Duge redove treba 

razdvojiti poprečnim 

prolazima 

Tip 1 2 3 4 5 

• , ,1000 

Norm. vis. (m) -nn 

MM re ^? aN) (daN=kp) 

300 

20Q 

8 

8 

15 

10 10 15 15 20 20 30 30 

15 15 

15 

40 40 

Max. kor. teret (da N 1300 200 300 200 500 500 1500 1500 3000 

Širina prolaza 

min-max (mm) 


max: (m/min) 

Brzina dizanja 

max: (m/min) 

950-1200 

80 

12 

1050 

1400 

125 

25 

1250-1800 

160 

32 

1400- 

1800 

160 

40 

1500- 

2000 

Brzina slaganja 

max: (m/min) 25 25 32 32 32 32 

Teret na paletama 

Komision iranje 

Autom, upravljanje 

Ur. za razmještanje 

• • • • • ; ; ; • 

; ; i i ; j 

j 

© Pomoću uređaja za slaganje u 

regale i kliznog jarbola 

* 

bH 

m 

m 

FR 

m 

Vodilica dolje 

FR 

FR 

l-H 

M FFf 

i 

S 

Pomoću uređaja za slaganje u 

regale i kliznog viljuškara 

m 

hH 

m 

m m 

hH 

160 

Pokretni okvir s dvije tračnice na 

regalima 

40

Sustavi skladištenja 

Bez skladišnog 

postolja 

Primjeri 

Statična skladišta Dinamična skladišta 

Sa skladišnim 

postoljem 

1 

Bez skladišnog 

postolja 

Roba stalno Kruži 

1 

| Sa skladišnim postoljem 

1 I 

Roba se pokreće u 1 1 Pokreće se postolje 

I postoljima za robu 

1 1 1 

1 1 1 1 1 

Skladištenje 

u 

bloko- 

>odno skladištenje vima Dopremno regalno 

skladištenje 

Skladi 

štenje 

u 

nizovi 

P^j^^te^tenji 

ma 

skladištenje 

u bloku 

(< 6 m) visoko 

© Klasifikacija sustava skladištenja 

Centralizirano Decentralizirano 

Manje vezanje kapitala 

Bolji nadzor nad stanjem 

Dobro iskorištenje površina i prostora 

Manji dispozicijski rashodi 

Bolje korištenje opreme 

Manji troškovi za osoblje 

Veća mogućnost automatizacije 

— Manji troškovi transporta 

Kraće komunikacije 

Povoljnije uklapanje zgrade 

Upotreba specijalne opreme 

Brže izvršavanje naloga 

-•CO 

TEHNIKA SKLADIŠTENJA 

PROJEKTIRANJE/LOGISTIKA 

Prije projektiranja i odluke za neki određeni sustav skladištenja potrebna 

su logistička razmišljanja o protoku materijala i proizvoda. 

Potrebno je povezati gledišta ekonomičnosti i projektantsko - oblikovne 

elemente. 

Mogućnost primjene različitih sustava skladištenja ovisi o sljedećim 

odlukama: 

- centralno ili decentralizirano vođenje skladišta, 

- pretovarni učinak pojedinog sustava skladištenja, 

- interna organizacija skladišta s dugoročno utvrđenom metodom 

rada, 

- povezanost vrste skladišta i prijevoznih sredstava. 

Sustav komisioniranja: 

Statična primjena 

Jednodimenzionalno kretanje 

Ručno uzimanje 

Decentralizirana predaja 

(2) Prednosti centraliziranog i decentraliziranog vođenja skladišta Alternativna sistemska rješenja za komisioniranje 

[|| V 

ijLJJ- i 

5 

Í3||s§g i 5 

Skladištenje u bloku Visoko skladištenje Visoko regal, sklad. Prolazno regal, sklad. 

Velike količine 

složene robe po 

vrstama 

Međuskladište 

Nema troškova 

uređenja 

Visoko iskorištenje 

površine i 

volumena 

(80%) 

Nemogućnost FIFO 

Nema pristupa bilo 

kojoj paleti 

Teško automatizirati 

Problemi kod promjene 

strukture 

uskladištene robe 

Visoka frekvencija 

prometa 

Niski prosječni 

investicijski troškovi 

Prikladna manipulacija 

Univerzalnost 

Samo uvjetno 

moguć FlFO 

Niska iskorištenost 

površine 

1 volumena 

(oko 45%) 

Povećana potreba 

za osobljem 

Velik asortiman 

artikala 

Mala količina robe 

Automatizirani 

pogon 

Lak pristup svakom 

artkllu 

Dobro iskorištenje 

površine i 

volumena (60%) 

FIFO putem 

organizacije 

Jednonamjenska 

građevina 

visoki investicijski 

troškovi 

(4) Prednosti centraliziranog i decentraliziranog vođenja skladišta 

(6) Funkcionalne veze centra za rezervne dijelove 

Mali prosječni 

asortiman 

Velike količine pojedinih 

artikala 

Velik protok 

Osiguran FIFO 

Stalni laki pristup 

svakom artiklu 

Visoko iskorištenje 

površine i 

volumena (65 %) 

Visoki investicijski 

troškovi 

Složena tehnika 

Neprikladno za 

promjene 

strukture robe 

Učinkovite zone 

konstrukcije i 

opskrbe na objema 

razinama 

Slobodan izbor 

transportne 

tehnike među 

razinama 

Sustav komisioniranja: Sustav komisioniranja: 

Dinamična priprema 

Dinamična priprema 

Jednodimenzionalno kretanje Dvodimenzionalno kretanje 



Centralizirana predaja Centralizirana predaja 

. Veliki raspon na obje razine ^ 

Visoka svjetla 

Korisna visina: 

na objema razinama 

(5) Primjeri proizvodnog skladišta intergiranog u montažu 

(T) Doprema robe 

(2) Kontrola i prepakiranje 

(3) Uskladištenje 

(4) (4) Skladište sitnih dijelova 

(5) Paletno skladište 

© Iskladištenje 

® Komisioniranje paleta 

Zona brzog transporta 

(9) Objedinjavanje naloga 

© Pakirnica 

(ij) Ured skladišta 

377

© Minimalne širine prolaza između regala 

koji se samo ručno opslužuju 

© Razmak do zida za pokretne regale 

lüáüí 

Stup ili zapreka u 

glavnom opslužnom 

prolazu 

£ 

Smjer kretanja 

b = 500 mm 

P 

i ormare 

Kod metalne robe 

Raspon 

max m Kod drva i 

sintetike 

Max dop. progib nosivih elemenata 

Qz = opterećenje 

police 

H = horizontalna sila 

H = 1/200 Qf 

HZ = min 500 

Primjer 

QF = 60 kg 

H = 3 N 

HZ = min 50 N 

© Proračunska opterećenja za 

skladišne uređaje 

rfi- 

,850 2345 .850. 1580 ,850, 

Q = 

1200 Kg/m 2 

2345 |900| 1480 |900[ 

Presjek paletnog regala za komb. ručno 

i mehaničko slaganje (sitna roba) 

850470850, 1580 .850f 7 °850, 

•F-H- 

U p of 

n 

2270 1480 2270 

© Presjek paletnog regala za mehničko 

opsluživanje. U - profili su tračnice 

- vodilice za uređaj za slaganje 

378 

Primjer osiguranja protiv bočnog 

ispadanja 

Dubina ormara Dubina ormara 

Odnosi dubine i visine ormara 

Vodilica sprečava 

ispadanje kod 

dijagonalnog pomicanja 

^g^ Podloga za palete s rešetkastom 

kutijom 

Sigurnosne odredbe 

Skladište s visokim regalima 


-»tu 

Uz odluku za skladište s visokim regalima treba razmotriti pitanja 

konstrukcije, montaže i internih radnih procesa. Za regale više od 12 

m treba ishoditi građevnu dozvolu, te udovoljiti odredbama propisa 

o osiguranju dobara (RAL - RG 614) i uputa strukovnih udruga ZH 

1/428. 


© Isječak postrojenja pokretnog regala za raspoređivanje 

arhiva 

Fa. Mauser 

Građevinska inspekcija zahtijeva za skladišta sljedeće: 

- prolaze u nuždi prema vanjskom prostoru ili osigurano stubište u 

dužini najviše 35 m; 

- površine između protupožarnih pregrada ne veće od 2000 do 3000 nf; 

- moraju postojati mogućnosti za gašenje, uz to uređaji za odstranjivanje 

dima i snižavanje temperature; 

- automatske uređaje za gašenje u skladištima zapaljivih materijala; 

- zadovoljavajuće vrijeme otpornosti konstrukcije prema požaru (F 

30 - F 90). 

y y4L\ u 

-|—(- \ Palete 

. Greda regala 

min 100 mm 

3 

© Osiguranje protiv posmika kod 

paletnih regala 

• 

min 0,80 m 

^g^ Primjer uvučenog mjesta za 

odlaganje 

2270 |14801 2270 U 480 2270 11480 i 2270 |14801 2270 

© Isječak tlocrta paletnog regalnog skladišta za kuglićne 

ležaje. Konstrukcija hale ugrađena je u polje

Pregradna rešetka 

Pregrada 

Bočni lim 

Okvir za obješene 

etikete 

Letvica 

Uložak za 

larnituru sitnih 

¡jelova 

(jT) Sustav kutnih profila s vijcima za univerzalnu uporabu Sustav Fa. Hofe 

¡Opterećenja • 

paleta max. 1090 kg i| 

par greda max. 3270 i 

(pri jedn. rasp, teretu)! 

.optereć. polja 6550 ka 

U svakom se slučaju 1 

računa na nepovoljnu 

\ 

i:::-::::::: 

QO| i 2700 i SO I |9Q I 1050 I 

Sustav paletnih regala za euro - palete 

Dvostrani stalak 

Osigurač podnožja 

Dubina stalka 

2 x korisna dubina 

100 mm (IPE 100) 

120 mm (IPE 120) 

140 mm (IPE 140) 

Sustav Fa. Handi/Opitz 

Horizontalni vezač 

Cijevna konzolna drška 

Ovijes za cijevnu konz. dršku 

Jednostrani stalak 

Konzolni nosač s osiguračem 

Čelična polica 

Konzolni nosač za policu 

'š— Podnožje 


Sustavi regala 

Tradicionalni sustav skladištenja u industrijskim halama je prokušani 

regal s policama koje su vijcima ili klinovima učvršćene u perfori rane 

kutne profile ili sustav regala od predgotovljenih okvira u koje se 

ulažu čelične ploče (brza montaža). Ti se regali isporučuju u različitim 

izvedbama s policama od punog ili perforiranog lima, ili od žičane 

rešetke. Gotovi sustavi su povoljni do visine od 4,50 m i opterećenja 

pojedine police do 250 kg. 

Za veća opterećenja odnosno veće visine bolji su paletni regali. U 

predgotovljene okvire od U - profila, u kojima su određenim rasterom 

ostavljeni urezi, vješaju se nosači od IPE - profila s privarenim vezicama. 

Vertikalno ukrućenje postiže se dijagonalnim zategama od 

plosnatog željeza. U praksi su najčešća polja s osovinskim razmakom 

od približno 2,80 m (odgovara za tri euro - palete jedne do druge). 

Uz primjenu vertikalnih transportnih uređaja moguće su visine 

do 12,00 m. Mogu se konstruirati i skele s podijima za višekatne samonosive 

skele s opterećenjem do 500 kg/m 2 . 

Kao posebni uređaji na tržištu se nude regali za burad (opterećenje 

po odjeljku oko 2000 kg), regali za kabelske kolute (težina 

koluta oko 1000 kg po osovini), zupčasti regali, regali za šipke, 

regali za kolute, regali velikih raspona, pokretni regali. 

Stražnja 

stijena 

L Umetnuta podloga 

Natpis 

Letva za rasuti teret 

(J) Sustav regala s konzolnim nosačima Sistem Fa. Hofe (4) Regal velikih raspona. Dubine 600-1100 mm Sustav Fa. Hofe 

Mjere razmaka između 

opslužnih elemenata kod 

pokretnih regala u mm 

Dubine Visine 

Dubina (mmL Pok regal 

' 

* fiksni reqal 370 410 510 

640 

610 

760 

730 

840 

810 

940 

910 

1040 

1010 (mm) (mm) 

Korisna dubina 360 400 500 600 720 800 900 1000 2105 1850 

2405 2150 

2705 2450 

G 

Širina (mm) 

r^ 

0 01 

380 

Primjer pogona stolarske radionice 

Arh.: Ackermann + Raff 

RADIONICE 

STOLARSKA RADIONICA -> Q0 

Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg, 

Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, 

Stuttgart 

Razvojem oblikovanja tlocrta prešlo se od dugih hala do ekonomičnijih 

plošnih građevina -» (2) - (3) Bolje se iskorištava zemljište i 

kraći su radni transporti i opskrbne instalacije. Rasvjeta može biti i 

odozgo. Višeetažne građevine nisu povoljne za proizvodnju, ali se 

preporučuju za urede, pomoćne prostorije, skladište sitnih dijelova 

i skupocjenog furnira. Najčešći tipovi građevine: skeletna konstrukcija 

od čelika, armiranog betona i drva. Zidovi i krovovi od predgotovljenih 

elemenata velikog formata s dobrom termo - i akustičnom 

izolacijom. Prozori su od termoizolacijskog stakla, najčešće fiksni. 

Manji dio površine treba u skladu s propisima predvidjeti za ventilaciju 

i osvjetljenje -» s. 385 

Potreban prostor: kod prikazanih primjera oko 70-80 m 2 m 2 po 

zaposleniku (bez otvorenog skladišta). Za odstranjivanje iverja, pilovine 

i prašine od brušenja potreban je uređaj za odsisavanje u 

gotovo svim slučajevima, čak i u najmanjim pogonima, prema 

zakonima 0 zaštiti na radu, ali i iz ekonomskih razloga. Strojeve treba 

razmjestiti prema redoslijedu radnih procesa, a visoku razinu 

buke od njih ublažiti elastičnim metalnim ležajima. 

Tijek proizvodnje općenito: u malim pogonima do 10 zaposlenika: 

linija, ugao ->-j 

U srednjim pogonima s više od 10 zaposlenika: U, krug (kvadrat) 

povoljnije rješenje. 

Kod njih su sljedeće funkcije objedinjene: ulazna vrata, utovar i istovar, 

rampa, nadzor, pregled, primitak, otprema. 

Redoslijed radova: prostor za građu, rezanje, sušionica, prostor sa 

strojevima, prostor s pultovima, obrada površina, skladište, pakiranje. 

Prostor sa strojevima odvojen je zidom s vratima od prostora s 

pultovima ->(3) Pogonski ured i ured majstora ostakljeni su, s pogledom 

na radionicu. Pod u radionici: drvo, drveni tarac ili ksilolit. Na 

svim mjestima propisno je raditi nasuprot svjetlu. Prozori su u neprekinutom 

nizu, visoki para peti (1,00 - 1,35 m).

Skladište Skladište 

ploča masivne građe 

FK = Lančana glodalica 

BL = Bušilica za duge rupe 

: Glodalica za stolarske 

vezove 

: Bušilica za moždanike 

SKF = Kružna pila za formate 

HD = Stroj za fino blanjanje 

HA = Stroj za grubo 

blanjanje 

SKB = Kružna pila za 

obrublijvanje 

SA = Pila za uzdužno 

rezanje 

F 

SchB = Tračna brusilica 

SB = Tračna pila 

Međusobni odnos pogonskih sredstava odn. pogonskih prostorija. Debljina je 

mjerilo za interni promet 

Osnovna opreka 

SK = Kružna pila 


HA = Stroj za grubo blanjanje 

HD = Stroj za fino blanjanje 

= Stroj za utore 

= Lančana glodalica 

= Stolna glodalica 

- Bušilica za moždanike 

= Okvirna preša 

= Tračna brusilica 

= Radna klupa 

Otpaci 

drva 

Uređaj 

Redoslijed radova / protok 

materijala 

• : Transport 

• : Obrada 


(¿T) Skica radionice s ucrtanim redoslijedom radova (građevna stolarija) 

Osnovna opreka 

SKF = Kružna pila za formate 

HA/HD = Kombinirana blanjalica 

FT = Stolna glodalica 


SchB = Tračna brusilica 

V = Postolje za lijepljenje 

WB = Radna klupa 

i r 

Otpaci 

drva 

l U 

Uređaj 

za 

usisavanje 

i 

uvrećavanje 

rv 

Redoslijed radova / 

protok materijala 

Transport 

Obrada 


RADIONICE 

STOLARSKA RADIONICA 

Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg, Stuttgart—> QP 

Duge linijske hale zamjenjuje ekonomičniji sustav površinske izgradnje, 

čime se postiže bolja iskoristivost zemljišta, kraći opskrbni 

vodovi za grijanje, odsisavanje, ekonomičnija električna energija, 

komprimirani zrak itd. Osvjetljenje može biti i odozgo. Za proizvodni 

dio namijenjeno je prizemlje, a na katu su uredi, pomoćne prostorije, 

skladište sitnog pribora i dijelova, društvene prostorije i si. 

Potrebne površine: oko 70 - 80 m 2 po zaposleniku (bez otvorenih 

skladišta). 

Prostorije i područja 

Skladište: za masivnu građu, ploče, furnire, staklo, sintetiku, pomoćne 

materijale i okove, međuskladište, skladište gotovih proizvoda, 

poluprerađevina i komercijalnog namještaja. 

U ' 

Otpaci 

drva 

z> 

Grijanje 

5,00 

I : 1 

Podrumska etaža 25 m 2 

7,00 

Podrumska etaža 70 m 2 

Radioničke prostorije: 

za sušenje građe, rezanje masivne 

građe, ploče i furnire. Prostorija 

sa strojevima za obradu 

dijelova, obradu masivne građe i 

ploča, lijepljenje i furniranje, izrada 

i sklapanje, razvrstavanje, obrada 

površina, završna montaža 

i otprema, obrada metala. 

Uprava i poslovne prostorije: 

pogonski ured (majstori), tehnički 

ured, prodajni uredi, uprava 

pogona, predsoblje, prostorije za 

dogovore, komercijalu, za upravitelja 

i poslovođu. 

Društvene i nusprostorije. 

Podovi: 

Drveni tarac ili ksilolit (ne beton). 

Skladišni prostor bez prašine 

(fina prašina otupljuje alat). Raspored 

strojeva prema redoslijedu 

radnih operacija. Na svim radnim 

mjestima se radi nasuprot svjetlu. 

Površina prozora oko 1/8 površine 

poda. 

(3) Skica radionice s ucrtanim redoslijedom radova (pogon za uređenje interijera) Podrumska etaža 25 m 2 

U 

Otpaci 

drva 

h 

5,00 

Grijanje 

381

j ^ Dvorište 

"Dlcä 

0 Funkcionalna shema tesarskog i drvoprerađivačkog pogona 

(?) Skladište stakla © Prostorija za pranje 

(5) Sklad. got. proizvoda (4) Kuhinja (čajna k.) 

r 

0 ®i iZZb fl? 

382 

Tlocrt 

HV HV-F "" 

i 35m 

Primjer pogona stolarije (sa staklarskim pogonom) -> © 

Primjer drvoprerađivačkog pogona - tlocrt —> © - © 

RADIONICE 

TESARSKII DRVOPRERAĐIVAČKI POGONI QP 


Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, Stuttgart 

Projektiranje pogona uključuje prikupljanje pogonskih tehnoloških podataka 

i podloga: pogonska sredstva, iskorištenje, ekonomičnost, kapaciteti 

priključaka, opterećenja međukatnih konstrukcija, potrebni prostor, troškovi, 

radni proces, vrijeme izrade, broj zaposlenika, tehnička organizacija 

pogona. Materijali: vrste, količine, težine, potrebni prostor. Skladište: 

dimenzioniranje, potrebni prostor. Opskrba energijom: grijanje, struja, 

komprimirani zrak. Otpadni materijali: vrste, potrebni prostor, zbrinjavanje 

otpada, pogon i rad. Projekt korištenja površina za pogon (Layout). 

Pogonska sredstva 

SA Pila za skraćivanje 

Kružna pila 

Kružna pila za 

obrubljivanje 

Kružna pila za formate 

Tračna pila 

Kombinirana 

blanjalica 

Stroj za fino blanjanje 

HV-F Stroj za žljebljenje 

FT Stolna glodalica 

FK Lančana glodalica 

ZM Stroj za proreze 

SchR Okvirna brusilica 

BR Pokretna traka 

Stroj za nanošenje 

ljepila 

Klupa za blanjanje 

Okvirna preša 

Sjeckalica 

Kotao za loženje 

drvenim otpacima 

1 Skladište masivne 

građe 

2 Skladište ploča 

3 Skladište sitnog 

materijala 

4 Strojna obrada 

5 Ručna obrada 

6 Ložionica 

7 Silos za piljevinu 

8 Ured majstora 

9 Soba za odmor 

10 Garderoba 

11 Prostorija za pranje 

SBTračna pila 

SK Kružna pila 

co 

Bušilica za 

duge rupe 

HA/ Kombinirana 

HD blanjalica 

F Stolna 

glodalica 

FK Lančana 

glodalica 

SchB Tračna 

brusilica 

WB Radna klupa 

Ke Kombinirani 

kotao 

A-0 Za ložulje i 

otpatke drveta

(2) Podizna platforma na kotačićima (?) Podizna kolica s viljuškama 

flhraHa motala 1 !

Soba za 

boravak 

Pranje, wl Mehan. 

radionica 

Alat, sitni 

dijelovi 

Ured majstora > 

Ured 

majstora 

Komercijala 

Soba za 

prijem 

Ured majstora 

Sklad, got 

proizvoda 

Otvorena površina 

Kovačnica Skladište 

za otpatke 


Otvoreno 

skladište 

Krojenje 

•^Skladište sipki č.f- 

Sklad, limova č.j 

Kroienie pŠidad. šipki l.t 

—r 

Ostala 

skladišta 

Sklad, limova l.mf 

Garaže 

(T) Plan povezivanja prostorija za veći pogon za obradu čelika i metalne konstrukcije 

Proizvod 

Ograde 

Iscrtavanje 

| Skladište | 

Rezanje | 

1 

[ Stroj za ravnanje | 

[ Uređaj za zavarivanje | 

| Prostor za montažu | 

| Radna klupa | 

| Nakovanj | 

| Stega za vrući materijal | 

Rezanje profilnog čelika 1 | 

Čišćenje površina za spajanje J, 

| 

Poravnati 

4 

Prilagoditi 

i 

Zagrijati 

Savijati 

Zagrijati 

1 

Kovati 

r 1 

Iscrtati i označiti 

A 

Bušiti 

Sklopiti < > 

Variti s > 

Čistiti 

Krojiti rukohvat 

Zagrijati 

Oblikovati 

Montirati 

Skladištiti gotovi proizvod 

© Grafička shema povezivanja 

[ Ognjište | 

1 

r 1 

l 1 

I 

r i 

r i 

4 

1 

Z3 

m 

i 

4 

| Brusilica | 

Aparat za varenje 

© Primjer odvijanja radnog procesa pri građevinskim bravarskim radovima -> © 

• Krojenje 

• Strojna obrada 

• •« 

* Protok materijala 

:adne klupe 

(7) Skladište za materijal u šipkama u odnosu prema protoku materijala 

384 

1' 

• 

| Skladište gotovih proizvoda | 

i 

1 

RADIONICE 

Informacije: Landesgevverbeamt Stuttgart —» QP 

Kapaciteti skladišnih stalaka 

Primjer 

Konzolni regal: širina b = 2 • 0,5 = 1,0 m 

visina h = 2,0 m 

dužina I = 6,0 m 

Obujam regala 

V = b • h • 1 = 1,0 • 2,0 • 6,0 = 12,0 m 3 

Mješovita roba: iskorištenje prostora oko 20% 

Srednja količina materijala: m 3 rj= ca. 0,8 t/m 3 

Ukupna količina materijala 

R = V • r = 12,0 • 0,8 = rd. 101 (zaokruženo) 

Broj zaposlenika u proizvodnji: n = 8 

Približna godišnja potreba materijala: 

B = 8 A • 7,5 t/ A = 60 t 

Frekvencija obrtaja : § = 60 = 6 ta 

skladišnog prostora R 10 

Zbog uvijek prisutnog izgubljenog prostora (vlastiti prostor regala, 

prostor za manipulaciju, neoptimalno slaganje), regal nikad ne 

može biti u potpunosti (tj. 100%) iskorišten. 

Iskorištenje prostora oko 40% - pri pojedinačnom odlaganju jednakih 

profila u pojedine odjeljke 

Iskorištenje prostora oko 20% - mješovito korištenje odjeljaka 

(5) Skladište za kratke komade 

— < 

-1,20- X " 

Skladištenje stojećih limova 

ca- 

Doprema dizalicama 

„[ ] t A 11 —I—E—t-l- 

r s T 

•w. —. j a g 

— 1 — ^ 

(6) Skladištenje i transport limova odn. materijala u šipkama u ležećem položaju 

Kazetirani regali Konzolni regali 

m 

i 

_20 45i—i- 8O1 i-801 45H 

(7) Širine i duljine između regala 

Pogled 

Tlocrt 

(8) Skladištenje stojećeg materijala u šipkama 

Skladištenje limova u regalima 

-1.50- 

20I bodobüd 111 

L 3

• 

• 

-33,75- 

15 

• • • 

Zavarivanje 

•••OD 

G 

• 

— 31,25 - 

h2,50-i—3,75- 12,50 

i - 

t i 

n ^ o 

I Poslovođa 

Strojevi za 

bravariju 

• 

• 

• • 

Mjesto za montažu Skladište gotovih 

proizvoda 

Radna klupa 

3 

• a 

Obrada limova 

• • 

• 

• 

• Skladište sirovina 

18,75 15,00 

33,75 

Bravarska radionica s rasporedom strojeva i skladišta 

1 t 

Informacije: Landesgewerbeamt Stuttgart 

RADIONICE 

->Q0 

U većoj radionici radna su mjesta podijeljena ovako : -» 0. 

autogeno zavarivanje, kovačnica, građevinska radionica i popravci, 

umjetnička kovačnica, konstrukcijska i strojarska bravarska radionica 

- sve lako pregledno iz uredske prostorije. Pod je od betona, a prikladniji 

je drveni tarac na betonskoj podlozi. Radionici najbolje odgovara 

svjetlo odozgo. Zadovoljavajuće osvjetljenje radnog mjesta, 

pojedinačni pogon strojeva (priključne kutije u podu). 

Prostor za varenje i kovačnica trebali bi i kod srednjih radionica 

biti zatvoreni čeličnim vratima. Dobra ventilacija, stol za varenje 

obložen šamotnom opekom. Za varenje lijevanog željeza i metala 

treba predvidjeti korito s drvenim ugljenom za predgrijavanje, iznad 

toga malo ognjište prikladno za lemljenje bronce, kovanje i kaljenje. 

Uz to posude za vodu i ulje za kaljenje. 

Prozori u radionicama 

Pogonska sredstva: ABL stroj za uređenje rubova, BS vert. bušilica, RBL stroj za savijanje limova, RM stroj za 

ravnanje, RP ploča za ravnanje, SB obješena pila, SBB obješena tračna pila, ScheBL škare za lim, ScheP škare 

za profile, SiBL stroj za prirubnice, St stroj za sječenje lima, Schw aparati za varenje, Schwa autogeno zavarivanje 

Schwe električno zavarivanje, SchwP točkasto zavarivanje, TR stol za crtanje, WB radna klupa 

Stručni pogon za sanitarnu tehniku i tehniku grijanja 

i 8,00 1 16,50 

Građevinska bravarska radionica i fina obrada željeza 

© © 

t 

(?) Radno mjesto (slobodan pogled), mala visina parapeta (¿) Ventilacija (krila na velikoj visini) 

(¿) Dovoljno dnevnog svjetla do sredine hale (visoki prozori) (¿) Sigurnost pri radu (opasno rukovanje 

staklenim plohama) (s) Jednostavna zaštita od neugodnog ljetnog sunca na južnoj strani 

385

© V.A.G. Standardni pogon (4) 

imnr» 0 ^^•ddšdoci 

GOD Osiob^no za 

• Nadstrešnica .'i Nadstrešnica 

"I.S^Pri postavljanju vozila pod kufom 

= 2,0 pri paralelnom postavljanju uz ogradu 

Staza 

• 6,5-7,0t- 

1.5 -4.3 

= pretpost. dužina vozila § 

-17,50cz= 

D 

Benz, postaja 

) 

" — Građevna linija 

— 25,0 1 

! 6.0 

1 Pogon, dvorište 6 Prostor za mušterije 

— 2 Prijamni ured 7 Prostorija za ulje 

a«« 0 ®!.. — 3 Ured šefa 8 Ostava 

4 Stubište, 9 Popravak agregata 

@ W C itd. 

Primjer srednje velikog VW - pogona 5 Osvježenje 

Karoseristička 

radionica 

^7] 

Praonici Završna 

kontrols 

Ulje 

Eli k 

(2) Autoservis s upravom i prodajom 

Popravci 

7 š-o 

DL. . u ¿Ofl-fl 

Pakiranje fj-Prodaja 

so 

H 

s> 

4 Uredske prostorije 

5 Toalete 

8 Instal. okno 

11 Kontrola kočnica 

12 Skladište boja i lakova 

13 Punjenje baterija 

RADIONICE 

AUTOSERV1SI -> CD 

Najčešće su to jedrioetažne zgrade s laganom čeličnom konstrukcijom 

od predgotovljenih elemenata. Preporučuje se konstrukcija 

hale bez unutarnjih stupova koji bi smetali. Treba predvidjeti moguće 

proširenje nastavljajući odabrani ritam razmaka vezača. 

Pod u radionici treba osigurati protiv prodiranja ulja i maziva. Obvezan 

je separator za benzin i ulje. Treba predvidjeti kanal za odsisavanje 

ispušnih plinova. Projektirati vrata s automatskim otvaranjem, 

sa zračnom zavjesom -» s. 188-189. Preporučuje se ugraditi energetske 

kanale za struju, komprimirani zrak, otpadno ulje i vodu. Izbor 

zemljišta za odjel rada sa strankama: po mogućnosti odabrati povoljan 

položaj s prometnog stajališta (čak i uz više troškove pripreme 

i građenja). Ako je lokacija na periferiji, treba se pobrinuti za 

odgovarajuću obaviještenost i prijevoz stranaka koje se vraćaju u 

grad. 

Osnovno pravilo: zemljište % izgrađeno,% neizgrađeno. Treba uzeti 

u obzir kasnija proširenja. Za veće pogone prosječno treba 200 m 2 

radioničkih površina po zaposleniku. Tome treba dodati prostorije za 

prodaju, pogonski ured, čekaonicu za stranke, društvene prostorije 

itd. Provjeriti mogućnost priključaka. Praonica ima veliku potrošnju 

vode. Veliki radionički pogon (3) - © za teretna vozila, tegljače, 

specijalna vozila, cisterne i prikolice, osobna vozila, viljuškare, električna 

kolica i vlastita transportna sredstva. 

14 Predvorje 

15 Popravak guma 

16 Popravak akumulatora 

17 Ravnanje trapa 

18 Prostorije za majstore 

19 Niski napon 

0 © ® ® © © @ ® ® ® © © @ 0 @ © 

Pogon za transportna vozila, Fa. BASF, prizemlje 

2 Radionica 

3 Arhiva nacrta 

© I Jttmrai 

6 Praoninca 

Skladište guma 

7 Prostorija za čišćenje 

9 Registratura 

10 Soba za dogovore 

(i) © (i) (2) © (4) ( W ) 

20 Visoki napon 

21 Popravak motocikla 

22 Alati 

23 Ured za kalkulacije 

24 Prijam vozila 

25 Popravak prikolica 

26 Kompresori i 

proizvodnja pare 

27 Skladište ulja 


instalacije 

® © ® © © © (H)

Jednocilindrična 

dizalica 

(T) com za automobile na jednom stupu 

3,5 m x 6,0 m; visina dizanja 1,0 m 

© 

LJ-Energetski bloK Ormar za alat 

Dizalica na 

četiri stupa 

Mjesto za optičko reguliranje trapa 

4,0 x 7,0 m 

© 

. J 

Energetski blok L Sustav za 

reguliranje okvira 

Mjesto za reguliranje karoserije 

7,0 x 6,0 m © Radno mjesto za pripremu za la- 

Prostorija za I 

grijanje i 

uređaje Radna mjesta 

za pripremu 

za lakiranje O 

Antikorozivna 

zaštita (sa 

rešetkom) 

Sušenje 

Centralni I Radna_ 

uređaj za I klupa 

odsisavanjer 

t 

J Skladište 

Ć* boja 

Radna mjesta za 1 

pripremu za lakiranje 

(7) Primjer tlocrta pogona za popravke - prizemlje 

Teretno 

vozilo / 

autobus 

3,5 

h 

^"Energetski blok 

M 

Ni 

3,50 

Ormar za alat 

Dizalica na 

dva stupa 

Standardno radno mjesto s dizalicom 

za automobile na dva stupa 3,5 

m x 6,0 m; visina dizanja 0,7 -1,10 m 

Mjesto za reguliranje karoserije 

4,0 x 7,0 m 

i 

RADIONICE 

Informacije: Institut fur Technik der Betriebsfuhrung im Handvverk, 

Forschungsinstitut im Deutschen Handvverksinstitut 

e.V., Karlsruhe, Karl-Friedrich-StraGe -» QP 

Pri projektiranju i građenju pogona za popravak karoserija ne može 

se postupati prema krutoj shemi, jer su lokalne okolnosti često vrlo 

različite. Umjesto standardnih rješenja treba projekt temeljiti na 

osnovama radnog procesa u pogonu, uzevši u obzir posebnosti 

pogona i specifične zahtjeve. 

Pogon treba projektirati tako da ga se u bilo koje vrijeme može daljnjim 

građevinskim zahvatima proširiti, ali prva faza mora omogućiti 

funkcionalno besprijekorno poslovanje. 

U pogonu za karoserije gotovo isključivo su stacionarna radna mjesta, 

opremljena različitim pogonskim sredstvima. Radno mjesto 

treba oblikovati tako da se radovi mogu obavljati ekonomično, u 

najkraćem vremenu i uz kretanje na kratkim relacijama. 

Za pogone koji se bave popravljanjem vozila svrhovito je izgraditi 

radionicu po "principu dovršenja". Vozila dolaze u radionicu i ostaju 

na određenom mjestu dok popravak nije dovršen. 

Primjer rješenja tlocrta @ prikazuje pogon za karoserije za popravak 

i održavanje osobnih i lakih komercijalnih vozila s približno 

14 zaposlenika u radionici i dvije osobe u uredu. 

Sve radne prostorije koje su u vezi s popravljanjem nalaze se u istoj 

razini, a odvojene su posebnim ulazima od prometa stranaka. 

— ormar za alat Područje za karoserije treba radi zaštite od buke i prašine prostor- 

1 1 

'— no odvojiti od lakirnice Zbog razlika u veličini vozila i različitih 

Materijal za pokrivanje "EJ 

radova oko popravka, mogu se radna mjesta i položaj strojeva samo 

uvjetno strogo odrediti projektom. 

\ / 

$ 

4 C' 

3,00 

kiranje sa/bez dizalice 3,0 m x 5,0 m 

ReguliReguliraranjenje 

trapa karoserije 

Reguliranjekaroserije 

Radna mjesta zbog toga treba dimenzionirati tako da se i pri punoj 

zauzetosti radionice mogu pokretne radne platforme i potrebni alat 

dopremiti do svakog vozila. 

Opskrbne vodove treba smjestiti u hodnicima. 

Za lakiranje osobnih vozila standardne su dimenzije kabina za 

prskanje sljedeće (svijetle mjere): dužina 7,00 m, širina 4,00 m, visina 

2,85 m. Građevinska izvedba: konstrukcija kućišta od izoliranog 

čeličnog lima ili zidana, a moguća je konstrukcija za postavljanje na 

otvorenom prostoru. 

Reguliranjekaroserije 

A * 

Stranke se primaju u prizemlju, 

a knjigovodstvo, ured šefa i 

društvene prostorije mogu biti 

na katu. 

Osobna vozila 

® Mjesto za obradu teretnih vozila 6,0 m x 14,0 m ima 4 standardna radna mjesta od /qn >, „. . .. .. , . . . .. . . . . . 

po 3 5 m x 6 0 m vj^ Shematski prikaz radnog mjesta s rešetkom u pripremi za lakiranje -> (6J 

388

Prost, ZĆ - T — 

baterije Kompresor 

"VI 

Kovačnica, 

zavarivanje 

Dijagnostika, 

zamjena ulja 

Faza izgradnje 

1 Faza izgradnje 4 Prostorija za pranje 6 Skladište 

2 Izložbeni prostor 5 Radionica - mali 7 Ured 

3 Ured uređaji 

Q Primjer projekta stručnog pogona za poljoprivredne strojeve sa 4 - 9 zaposlenika 

ftV 

1 Radionica za popravke 

2 Skladište rez. dijelova 

3 .Pogonski ured, prijam, 

blagajna 

4 Ured šefa 

5 WC (mušterije) 

6 Grijanje 

7 Kompresor 

8 Boravak 

9 Garderoba 

10 Pranje 

11 WC (osoblje) 

12 Agregati 

Primjer za projektiranje pogona sa četiri radna mjesta za zemljište sa širokom 

uličnom frontom 

(3) Primjer za projektiranje, pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izložbenim prostorom 

RADIONICE 

AUTOSERVISNI POGONI 

Informacije: 

Institut für Technik der Betriebsführung im Handwerk, Forschungsstelle 

im Deutschen Handwerksinstitut e.V., Karlsruhe —> CD 

Oblikovanje pogona: kad se utvrdi potrebna površina 

zemljište, pristupa se graditeljskom projektiranju. 

odabere 

Pri tome se treba prilagoditi obilježjima zemljišta kao što su primjerice 

veličina i oblik zemljišta, prilaz, ulična mreža itd. 

Primjer projekta (2) Tlocrt omogućuje funkcionalni raspored svih 

potrebnih prostorija i uređaja. 

U radionici za popravak predviđena su 4 radna mjesta. 

Veličina radnog mjesta je 6,50x3,50 m. Radno mjesto je opremljeno 

podiznom platformom s četiri stupa za reguliranje trapa. 

Potrebni je prostor veličine 6,50x4,00 m. Skladište rezervnih dijelova 

u neposrednoj je blizini. 

Primjer projekta (3) 1.etapa izgradnje: pogon sa 4 radna mjesta. 

Konačna faza: pogon s 8 radnih mjesta, praonicom i izložbenim 

salonom. 

Radionice za komercijalna vozila. 

Raspored ulaznih vrata za takav pogon ovisi u najvećoj mjeri 0 

obliku zemljišta. 

Za stranke i montere optimalna je koncepcija da postoje posebna 

vrata za ulaz i posebna za izlaz vozila. 

To je naročito važno za servisiranje tegljača. Za takvo je rješenje 

potrebna širina odnosno dubina zemljišta od = 80 m. 

1 Radionica za popravke 

2 Skladište rez. dijelova 

3 Pogonski ured, prijam, 

blagajna 

4 Grijanje 

5 Kompresor 

6 Boravak 

7 Garderoba 

8 Pranje 

9 WC za osoblje 

10 Praonica 

11 WC za mušterije 

12 Prostorije za dogovore 

13 Izložbeni prostor 

1 Mjesto za popravak 

ter. vozila B 

2 Prijam na popravak 3 0 E | 9 

3 Izdavanje rez. ^ 

dijelova 

4 Ured majstora 

5 Doprema rez. dijel 

6 Kompresori 

7 Grijanje 

8 Ured šefa 

9 Garderoba 

10 Pranje 

11 WC za osoblje 

12 Pogonski ured 

13 Kuhinja 

® 

Međutim, servis za komercijalna 

vozila može se izgraditi i na zemljištu 

male dubine (ali najmanje 40 

m) @ - © Tip pogona za laka 

komercijalna vozila kao npr. omnibuse 

i si. 

Tlocrt prema primjeru @ - © 

trebao bi biti najmanja jedinica samostalnog 

servisa za komercijalna 

vozila. 

Uredske i društvene prostorije 

treba predvidjeti na katu. @ 

(5) Primjer tlocrta pogona za teretna vozila bez mogućnosti prolaza (ö) S mogućnošću prolaza 

389

Prodavaonica 

Hladne slastice 

© 

Plan povezivanja prostorija 

Priprema tijesta 

Obrada tijesta 

Izrada komada 

Pečenje 

Funkcionalna shema 

(3) Primjer tlocrta 

(4) Primjer tlocrta 

390 

Skladište 

kruha 

"Pog. 

ured, 

ekspedit 

Sanitarije 

dame 

Hladnjača~[ 1 isporuka 

Izrada | Skladištenje | Prodaja | 

RADIONICE 

PEKARNICA 

Informacije: Landesgewerbeamt Baden-Württemberg, Stuttgart 

Sustavno projektiranje sadrži promišljanje i razumijevanje svih budućih 

tehničkih i pogonskih osobitosti i procesa kojima se građevinske 

komponente moraju funkcionalno podrediti. Projektantsko 

promišljanje mora uključiti i preispitivanje lokacije. 

Program i potreba prostora: 

Osnovna podjela: skladišne, proizvodne i prodajne prostorije, prostorije 

kućne tehnike, upravne, poslovne, društvene i pomoćne prostorije. 

-> 0 

Radni proces odvija se u prostorijama odnosno između njih -> (2) 

Skladišne prostorije dijele se na one za sirovinu, dodatke i ambalažu. 

Dnevna količina skladišti se na radnom mjestu. 

Prema vrstama skladišta mogu biti: 

za sirovine: prekrupa, šećer, sol, sredstva za dizanje tijesta, razne 

smjese (suha roba u vrećama), brašno u silosu ili u vrećama; 

za dodatke: voće, premazi, suho voće i si., masnoće, jaja; za ambalažu; 

za opremu (regali, stalci, ormari), police, stolovi za odlaganje. 

Postoje i prometne površine (hodnici, prolazi). Minimalna 

površina skladišta je 15 m 2 . Za sva skladišta površina je približno 

8-10 m 2 po zaposleniku. Trebaju biti kratke komunikacije između 

skladišta i radnog područja. 

Radni prostori pekarnice i slastičarnice trebaju biti razdvojeni. Pekarnica 

zahtijeva toplu i vlažnu klimu, a slastičarnica hladniju klimu. 

Pekarnica sadrži sljedeća područja: priprema tijesta, obrada tijesta, 

pečenje, skladište gotovih proizvoda. 

Slastičarnica ima hladno područje za kreme, vrhnje, čokoladu, voće, 

a toplo područje za smjese, kolače, fino pecivo. 

Površina radne prostorije sastoji se od: 

vlastitog potrebnog prostora za pogonska sredstva, rukovanje i 

obradu, za međuskladištenje (vaganje) i površine za odlaganje, prostora 

za komunikacije i izgubljenog prostora. 

Uz pomoć internog pogonskog plana korištenja površina (Layout) 

može se iznaći potrebna površina. 

(3) — Legenda 

Objašnjenje oznaka 

1. Priprema tijesta 

1.1 Stroj za miješanje 

1.2 Posuda za miješanje 

1.3 Viseća ili podna vaga (uzimanje brašna) 

1.4 Umivaonik za ruke - uređaj za miješanje 

1 mjerenje vode 

1.5 Stol za aditive 

1 6 Radni stol s kolicima za brašno 

1.7 Radni stol 

1.8 Mješalica 

2 Prerada tijesta 

2.1 Stroj za dijeljenje tijesta 

2.2 Stroj za odmatanje 

2.3 Stroj za oblikovanje roščića 

2.4 Stroj za vaganje tijesta 

2.5 Kružna mješalica 

2.6 Izrada dugih valjaka 

2.7 Uređaj za krušćiće 

2 .8 Stroj za pecivo 

2.9 Hidraulični razdjelnik 

3 Zona pečenja 

3.1 Krušna peć 

3.2 Prostor za fermentaciju 

3.3 Uređaj za dugo potapanje 

3.4 Limom obloženi stol za odlaganje 

(glaziranje i si.) 

3.5 Umivaonik za ruke 

3.6 Stroj za čišćenje limova 

3.7 Skladište gotovih proizvoda 

4 Slastičarnica 

4.1 Slast, hlađeni stol 

4.2 Stroj za miješanje 

4.3 Planetarni stroj za miješanje 

4.4 Plinsko kuhalo 

4.5 Uređaj za prženje 

4.6 Izljev s podnom rešetkom 

4.6.1 Stroj za ispiranje 

4.7 Klimatizirani ormar za vrtinje 

4.8 Zamrzivač 

4.9 Uređaj za prekid fermentacije 

4.9.1 Rashladni blok (spuštanje poda oko 200 mm) 

5 Ostalo 

5.1 Odvodnja poda 

5.2 Regali

skaliC3^1 

I 

Kuhanje kobasii 

_ "JIOD 

_ /-Prost, za rasčinjaijje 

GJ | i za strojeve 

3 Klaonica 

êkaonicć 

Čekaonici Garaža 

(T) Primjer mesarskog pogona 

1 Skladište 

2 Krojenje 

3 Radionica - muškarci 

4 Radionica - žene 

5 Probe 

6 Ured 

7 Garderoba i pranje 

8 Stan 

9 Prodavaonica 

N 

P 

BBA 

TBA 

TN 

TNB 

TZ 

SB 

© Primjer krojačkog pogona 

Šivaći stroj 

Stroj za pikiranje 

Daska za glačanje 

Stol za glačanje 

Radni stol 

Stol za rad i glačanie 

Stol za krojenje 

Podij za tkanine 

a • •• 

0 . 

U* 

1 Vodilica s el. 

vučom 

2 Kotao za 

kuhanje 

3 Stol za uklanj. dlake 

4 Platforma za dizanje 

spuštanje 

5 Kuke za vješanje - 

postolje za klanje 

6 Niski cijevni 

transporter 

7 Podupirači za klanje 

krupne stoke 

8 Visoki cijevni transporter 

• •• • • 

P 

Klizni dio 

Kombinirani stol 

s kadom 

Kada za ispiranje 

Postolje za sjekire 

Podložni nogari 

Stol za pregled 

jetre 

Stol za preradu 

Vaga transportera 

Kolica za skladište 

Prizemlje 

Dvorište 

1 Radno mjesto tehničara 

2 Radno mjesto naučnika 

3 Radna klupa sa stegom 

4 Pult s potrepštinama 

za amatere 

5 Gramofonske ploče 

6 Regal za aparate za 

popravljanje 

7 Regal za sitne dijelove 

8 Izložbeni regal 

9 Prodajni pult 

10 Izlog i izložbeni regal 

Prizemlje 


Haus der Wirtschaft, Willi-Bleichstr. 19, 

Stuttgart 

Mesnica -> 0 ogledni tlocrt. 6 - 7 zaposlenika 

RADIONICE 

Radni proces proizvodnje kobasica unutar pogona: : meso dolazi u 

prostoriju gdje su strojevi (za mljevenje i sjeckanje), u pušnicu, 

nakon toga u kotao za kuhanje (kuhinja za kobasice) te odatle u 

hladnjak ili u prodavaonicu. 

Visina radnih prostorija (ovisno o veličini pogona) = 4,0 m, 

Širina za prolaz robe = 2,0 m. 

Radno mjesto za strojem treba imati po 1,0 m ispred i sa strane 3,0 m 2 . 

Udaljenost stroja od zida (radi popravaka) treba biti 40 - 50 cm. Strojevi 

za hlađenje koji rade danonoćno moraju imati akustičnu izolaciju. 

U kuhinji za kobasice, prostoriji sa strojevima i u solani treba 

predvidjeti slavine za vodu na koje se mogu priključiti cijevi. Pod 

treba biti hrapav i vodonepropustan; najbolje hrapava ili izbrazdana 

keramika s odvodom. Zidovi visoko opločeni. Dobra je opća rasvjeta 

na radnim mjestima od 300 lx. Za zaposlenike treba predvidjeti 

prostoriju za boravak, garderobe, zahod i tuš. Treba primjenjivati 

propise strukovne udruge, građevinskih vlasti i osiguranja od nesreće. 

-> Smjernice Qp . 

Krojački pogon za mušku i žensku odjeću -> (2) ogledni tlocrt za 10 

zaposlenika. 

Projektiranje i opremanje pogona za radiotehničare i televizijske tehničare 

-> 0. Radne prostorije svijetle visine = 3 m i najmanje 15 m 3 

obujma zraka po zaposleniku. Zbog velike opasnosti od udara struje, 

pod u radionici mora biti besprijekorno izoliran, ali mora biti 

ispunjen minimalni zahtjev da su radni stolovi tehničara izolirani. 

Nominalna jačina osvijetljenosti prema DIN-u 5035 je 500 lx. Za 

montažu najsitnijih elektroničkih dijelova treba 1500 lx. 

Radni stol mora imati prostranu ploču, po mogućnosti 1,00x2,00 m. 

Ispod ploče 2 police za smještaj shema i opisa uređaja itd. Alat 

treba smjestiti u plitke, lako dostupne ladice. 

Primjer za lakirnicu ->@s mogućnošću proširivanja. 

Proširenje 

(3) Primjer pogona za radio - i TV - tehničare (?) Primjer lakirnice Prizemlje / 

391

® Shema tvorničke kolosiječne skupi- 

ne s kosim glavnim kolosijekom i 

prolaznim kolosijecima 

Sjever [> 

(D 

Tok Rajne 

Tvornički objekt uz vodeni put s mogućnošću 

proširenja na dvije strane 

Shema tvorničkog objekta uz željezničku prugu s mogućnošću proširenja prema 

cesti, Fagus Werk; Alfeld a. d. Leine 

Arh.. W. Gropius 

J? 

Razvojne tendencije 

(?) Položaj industrijske zone 

Na razini proizvodnje 

T i 

U višekatnoj zgradi 

(6) Protok materijala 

392 

Ind. zona 

40-50 ha 

oko 4000 zaposl. 

Dijagram projektiranja tvornice 

r\ s 

0! 

CD ! 

C I 

S 1 

CD 1 

RO 

/ SI 

CO 1 

1 

I 

1 

1 0 1 

L J 

1 ' 

! CD 1 

•

A - maksimalni mogući dohvat 

B - fiziološka granica dohvata 

C - normalno područje dohvata 

D - fiziološka unutarnja granica dohvata 

© Orijentacijske mjere za optimalne 

zone dosega radnog mjesta prema 

Stieru 

Sustav proizvodnih mjesta 

Radionički sustav 

(4) Sustavi proizvodnje 

J. Skladište 

l sirovina 

£ 

[¿Sklad proizvoda 

Uprava 

ÄELEUE 

kDD 

A - proizvodnja E - otpad 

B - transport F - kontrola 

C - energija G - održavanje 

D - doprema H - osoblje 

- 65 cm 

- 50 cm 

- 32 cm 

-20 cm 

(mj 

Vrijeme I 

Dijagram toka 

0. 

ro Proizvod 

0. 

ro 

Radna grupa 

0 

CL O D V • 

1 

2 

3 / 

4 U 

4 11 

12 

6 

5 » 33 

6 4 

7 V 10 23 

8 » 18 

9 10 2 

10 16 

l> 

(2) Proizvodni proces 

Paraleleni raspored 

—*E\ Eh 

Raspored u serpentinama 

I Vrijeme (mj 

I Put (m) I 

H3—O—Q—D- 

O O O O 

81 • .• TQ> 

| — o f*I 

150- 

X 200 

- Radna mjesta radna klupa 

mali strojevi 10-15 m 2 

- normalni strojevi 15-40 m 2 

- dodatak: 

komunikacije, odlaganje 30 % 

© Orijentacijske vrijednosti za potrebne 

površine u tvornicama strojeva 

Taktom povezani raspored 

(5) Linijski / protočni sustavi © 

TrTr-j" 

j|m 

Proizvodni proces protočnim 

sustavom 

1— TI 

! !j 

| |; 

1. Skladište sirovina s dopremom| 

2. Proizvodnja 

3. Skladište proizvoda s i 

isporukom 

4. Opskrba energijom 

5. Doprema 

6. Otpad 

7. Radionica 

8. Održavanje 

9. Laboratorij 

: 

0[ 

¿10. Ispitno postolje 

]~11. Uprava 

12. Društvene prostorije 

13. Izobrazba 

^7) Pogonski dijagram glavnih funkcija ^8) Otvoreno postrojenje Zatvoreno postrojenje 

® 

4 

ra 

fc^ 

E] 

1 

Uređenje proizvodnih mjesta 

Stubište 

Dizalo 

Posebni strojevi 

Glodalice 

Skladište 

alata Bušilice 

Tokarenje 

Majstor Automati za ispunu 

Međukontrola 

Revolver - automati 

Praonica Automati za šipke 

Skladište" 1 

© Smjer proširenja okomito na tok 

materijala 

Simboli planiranja 

Br. Postupak 

ILI 

cn 

2> < 0 > 

1 Obrada O + 

2 Skladištenje V A 

3 Usporavanje 0 D 

4 Ispitivanje • • 

5 Transport > 

6 Rukovanje O 

7 Izraditi + ispitati 0 • 

Predloženi simboli VDI vrijede za Njemačku, 

ASME-ovi simboli predlažu se za međunarodnu 

upotrebu 

(ij) Simboli pri planiranju 

Potrebne površine prema broju zaposlenika 

za radionice i urede finomehaničkih 

pogona u višeetažnim zgradama 

(prema Hertleinu): 

Korisne površine: 

Gusto zaposjednute 

površine 4,5-5,0 m 2 /z. 

Dodatak za pomoćne 

prostorije 2,0-2,5 m 2 /z. 

6,0-7,5 m 2 /z. 

Pomoćne prostorije: 

Stubišta 0,3-0,6 m 2 

Toalete 0,2-0,4 m 2 

Garderobe 0,5-1,0 m 2 

© Primjer orijentacijskih mjera za 

potrebne površine 

Br. Priključci 

1 Opsluživanje (operator) • 

2 Elektro (electric) w 

3 Voda (hydraulic) Y 

4 Kompr. zrak (pneumatic) 

rp? 

5 

6 

Sredstva za hlađenje (coolant) V 

Otpad (waste) w 

Općenito primijenjeni simboli za tehničke priključke 

(12) Mjesta priključaka 

Hodnici 0,5- 1,5 

Dizala 0,0- 0,2 

Vanjski i pregradni 

zidovi 0,5- 0,8 

2,0- 4,5 m 2 /z. 

Ukupno površine 8,0-12,0 m 2 /z. 

u prosjeku: 10,00 m 2 /z. 

Općnito važeće orijentacijske vrijednosti 

za potrebne površine industrijskih 

pogona ne mogu se dati, jer se uslijed 

stalnog razvoja tehničkih uvjeta i uređaja 

mijenjaju osnove za statističke vrijednosti. 

Primjer orijentacijskih mjera za 

potrebne površine 

5. Proizvodnja 

INDUSTRIJSKE 

GRAĐEVINE 

DIN 18225-> tH 

Planiranje proizvodnje 

Studije rada i vremena u Njemačkoj 

preko REFA (Reichsausschuss 

fur Arbeitsstudien, 

utemeljeno 1924.). 

Dijagrami radnog procesa: prikaz 

radnih postupaka unutar 

jednog proizvodnog procesa, 

podloga za plan o rasporedu 

strojeva i protoku materijala. 

Sustavi proizvodnje prema rasporedu 

pogonskih uređaja i odvijanju 

proizvodnje: 

sustav radnih mjesta, 2. sustav 

radionica, 3. sustav proizvodnih 

linija, 4. sustav serija, 5. sustav 

pokretne trake. Proizvodnja 

može imati nekoliko proizvodnih 

faza/sustava (polazna točka - 

završna točka). Osnovni oblik: 

doprema - skladište sirovina - 

proizvodnja (priprema - obrada - 

međuskladište - montaža - kontrola) 

- skladište gotovih proizvoda 

- isporuka. @ - (§) 

6. Graditeljsko planiranje 

Primjeri za metode planiranja: 

Layout - postupak, planiranje 

prema funkcionalnim osima, planiranje 

prema rasterskim osima 

->QP 

Osnovni modul M = 10 cm 

U industrijskoj izgradnji prednost 

se daje mjeri 6M = 60 cm; razmaci 

horizontalnih linija sustava 

primjerice su: 

1,80-3,60-5,40-10,80 ...(v. osnove 

mjera!) 

Približne vrijednosti potrebnih 

površina u tvornici strojeva: za 

male strojeve s radnim pultom 

treba po radnom mjestu 10 -15 m 2 , 

a za normalne strojeve 15 - 40 

m 2 , uz 30% za prolaze. -»(3) 

7. Putovi za protusmjerni promet 

Iznalaženje broja osoba u prilaznom 

području temelji se na vrsti 

pogona. Treba računati na vršna 

prometna opterećenja pri izmjenjivanju 

smjena. Širina prolaza 

za vezu može u iznimnim slučajevima 

iznositi 0,60 m. 

Pregled potrebnih širina 

broj osoba širina ap*) 

(prilazno područje) normalno 

do 5 0,875 m 

do 20 1,000 m 

do 100 1,250 m 

do 250 1,750 m 

do 400 2,250 m 

*) osnovna građevna mjera 

Minimalna svijetla visina iznad 

prolaza treba iznositi 2,00 m. 

Ispod obješenih prijevoznih uređaja 

mora se u području prolaza 

predvidjeti zaštita ako postoji 

opasnost od povrede zbog pada 

dijela tereta. Svijetla visina do 

zaštitne naprave ne smije biti 

manja od 2,00 m. 

393

Skladište proizvoda 

Meduskladište 

Skladišt 

rezerv. 

dijelova D,.iia.,n..n...o. 

O 

Vrste skladišta 

Proizvodnja 

Proizvodnja 

Skladište i proizvodnja 

—^Sklajfšte i proizvodnje! 

(?) Razmještaj skladišta 

© a) nedovoljno i b) optimalno iskoriš- 

a) 

18 

mflinfimfSmllijifluffliiffliHi nttr 

-30,00 

'8 

Protok materijala prema fiksnim 

1 1 

a) Skladištenje u bloku s optimalnim 

iskorištenjem prostora i površine 

tenje površine i visine skladišta ® b) Skladištenje u bloku s obilaženjem 

a) 

a) Univerzalno skladište sa slaga- 

® n j e m pomoću viseće ili mosne 

dizalice 

b) Skladišna hala s ugrađenim paletnim 

regalima 

394 

a) Prolazno skladate kao* b'lofcovškb 

® s uređajima za opsluživanje 

regala 

b) Objekt s visokim regalima 

Paletni regal od predgotovljenih 

Čelični regali na sklapanje elemenata (sustav Rack kao regal ® od uzdužnih greda) 

45° Vapno u komadima 

Mrki ugljen, troska visokih peći u 

komadima 

Koks, šljunak, šećer, pšenična krupica, 

topionički plovučac 

Ekspandirana glina, granulirani sintetični 

materijal, kotlovska šljaka, mrki ugljen 

vlažan 

Granulirani polistirol, mljeveni tras, 

prašina mrkog ugljenja, brašno u 

vrećama, rasuto voće, mljeveni gips 

Skladište materijala - 

S V 

IJL 

© Smjerovi protoka materijala u 

skladištu 

Kapacitet skladišta 

Količina paleta 

100% 

396 

© Mogućnosti iskorištenja skladišne 

hale 

Prolaz 

> 85 osoba 

> 100 kolica 

> 1,70 transportera 

Regalna postrojenja, jedno- ili dvokatna, 

od pojedinačnih drvenih ili čeličnih 

regalnih elemenata 

Sustav regal - ormar 

dimenzije ovisne o proizvođaču 

INDUSTRIJSKE 

GRAĐEVINE 

Planiranje skladišta: 

-» DO 

Skladišta su sastavni dijelovi 

proizvodnje i protoka materijala. 

Skladišna jedinica = transportna 

jedinica = proizvodna jedinica = 

otpremna jedinica. "Neproizvodnju" 

u velikoj mjeri treba reducirati, 

integrirati (protočno skladište) 

ili izbjeći. 

Skladišni materijali: 

skladištenje rastresitog materijala 

prema količinama ->(2) 

Velike količine: 

silosi, hale, bunkeri, gomile, 

male količine: sanduci, posude, 

kante, ljuske. 

Položaj skladišta: 

skladište i proizvodnja na istoj 

razini -> @ A. 

skladište ispod proizvodne razine 

-> @ B. 

skladište i proizvodnja prema 

korištenju u dvije ili više razina 

C. 

Određivanje koordinata "idealnog 

skladišnog prostora" u skladištu 

naručitelja s optimalnim 

"vremenom manevriranja" za 

regalni transporter (oko 1/3 cijelog 

skladišta) (§). Skladišni 

opslužni uređaji u postojećoj 

hali: viljuškar nosivosti 21 zahtijeva 

širinu prolaza od 3,45 m, 

može 3 sanduka složiti jedan na 

drugi -> (9) A. Dizalica omogućuje 

slaganje do visine dizaličnog 

mosta, pri čemu se slaže 

5 sanduka -> (J) B. Dizalica s 

mehanizmom za prihvat tereta, 

koji obuhvaća sanduke, zahtijeva 

male širine prolaza; obujam 

skladištenja 250% -> (9) C. C. 

Konstrukcija visokoregalnih skladišta: 

1. čelična konstrukcija: 

krov i zidovi skladišta kao i vodilice 

skladišnog transportnog uređaja, 

2. armirana betonska konstrukcija: 

police regala se kao poprečni i 

uzdužni nosači fleksibilno montiraju 

na betonske zidove. 

Prednost: 

veća stabilnost, mogućnost 

razdvajanja prostora (protupožarni 

odsjeci). Upravljanje: 

sustav perforiranih kartica, Off - 

Line - upravljanje, On - Line - 

sustav -» ® -

Okvir za nasaditi 

(T) Palete i dodatnaoprema 

Kolica na®^^ 3 ^, 

kotačićima inima © 

(4^) Hodnički transporteri bez pogona 

Transportna traka Čelična transportna 

traka 

Lamelasta, Ijuskasta traka Rešetkasta traka 

© 

Presjek 

>»m 

• Tlocrt 

Tlocrt 

© Bočni držači -> 0 

® Zidna okretna dizalica (ij) Okretna dizalica na stupu 

Standardna dizalica s jednim 

nosačem 

Nosivost 0,5-6,01 

^ ^ Standardna dizalica s dva nosača 

Nosivost 2-201 

2 0,50 2 0,40 

Staze uz dizalicu i sigurnosni 

INDUSTRIJSKE 

GRAĐEVINE 

. TRANSPORTNA I 

SKLADISNA TEHNIKA --> CD 

Prema njemačkoj i europskoj udruzi 

za palete (od 1960.g.), osnovne 

su dimenzije paleta 0,80 x 1,20 

DIN 151414. Mogu biti plosnate 

(križna drvena paleta, težine oko 

28-32 kg). -> © i s rešetkastim 

sandukom koji ima čvrste stijenke 

od građevne čelične armaturne 

mreže; najveća visina slaganja 5 

kom. 

Transport je dio protoka materijala. 

Troškovi se mogu smanjiti daljnjim 

pojednostavnjenjem transportne 

tehnike. Treba primjenjivati ujednačena 

pomoćna transportna 

sredstva (npr. normirane palete) i 

uskladiti transportnu tehniku sa zadaćama 

transporta i građevinsko - 

tehničkim zahtjevima. 

Hodnička transportna sredstva, 

raznovrsna upotreba - ©, 

visina slaganja do 6 m, u posebnim 

slučajevima do 10 m pomoću podiznih 

slagača. To je ekonomično s obzirom 

na niske investicijske troškove, 

a uporabom ujednačenih skladišnih 

jedinica (palete) nema 

pretovara; potrebni ravni putovi s otpornom 

površinom. 

Kontinuirani transporteri: tlačni i 

usisni transporteri (rastresiti materijali 

i tekućine), centrifugalni transporteri, 

kontinuirani transporteri za 

rasuti teret: kabličari, pužni transporteri 

-» ©. Kontinuirani transporteri 

za komadnu robu ili skladišne 

jedinice (sanduci) za rasute terete: 

kružni transporteri, 

transportne trake, valjkasti transporteri 

-» © - (8). 

Dizalice = "podizni transporteri vezani 

uz tračnice". Najjednostavniji 

uređaj za vertikalni transport. Kolotumik 

(i na električni pogon) za terete 

0,5 - 5,01. Dodatna horizontalna 

pokretljivost pomoću visećih 

mački ili vitla. 

Zakretne dizalice ® - @ 

omogućuju dizanje tereta s bilo kojega 

mjesta na određenoj površini. 

® Sigurnosni! razmaci za pokretne 

m 

A 

dizalice s kabinom za dizaličara 

395 

11

Krov na jednu vodu; stupovi s paraiel. pojasima 

2%; 6%; 10%_ 

T 

3,3-6m H 10-20m • 

Stupovi s paralelnim pojasima 

Konični stupovi 

(T) Tipovi hala s jednim rasponom 

20% 

Teniska hala s poligonalnim krovom 

®Hale s jednim rasponom; teniske 

hale 

1,2-7,2 m j^îïfïl 27-54 

T 

4,2-7,2 m f "" 36-72m"—- —— 

2%;6%; 10% 

Modularne hale s glavnim i sekun- 

© iviuuuiciint! riait: s> 

Nesimetrični okvirni nosači kao tipi- - 

darnim stupovima 

zirani element dogradnje za sve ti- © pove hala 

KAAAA^j/V/V/M 

Trozglobni luk 

Hale od lameliranih drvenih nosača 

. Nadsvjetlo 

© Lagani sustavi za gradnju hala; 

geometrija prostorne rešetke nudi 

gornje mogućnosti rješenja 

üvozgloKñí vežać Konzolna ljuska s nadsvjetlom Vertikalno šed ostakljenje (45°; 60°) 

tfózglobni'vézác 

© Hale od lameliranih drvenih nosača 

s nadsvjetlom u sljemenu 

Osvjetljenje. 

Poprečni presjek kroz ostakljeni šed - krov 

kao rešetkasti nosač preko jednog raspona 

396 

Uzdužni presjek kroz šed - krov s 

poprečnim nosačima u staklenoj 

površini 

b 

Mjere u mm 

b 370 400 440 

bo 120 150 190 

d 150 150 150 

dM 200 200 200 

d0 600-1800 

b 300 400 500 

bu 300 300 400 

900 1200 1500 

d 

QQ 

Prednosti jednoetažnog objekta: 

- mali troškovi izgradnje po m^/m^, 

-jednolično danje svjetlo, 

- dopust, veliko podno opterećenje, 

- moguće građenje na teškom terenu, 

- mala opasnost od nesreća. 

Nedostaci: 

- veliki gubici topi. (zbog nadsvjetla), 

- veliki troškovi održavanja, 

- potrebno veliko zemljište. 

Drvene konstrukcije najčešće za 

lagane građevine, prije svega za 

natkrivanje velikih prostora modernim 

rešetkastim nosivim sustavima 

sa zglobnim vezama 

kojima se štedi građa (prstenasti 

moždanici, Bulldog itd.) ili lamelirani 

punostijeni vezači -> (5) 

Čelične konstrukcije vrlo 

su prikladne za industrijske 

građevine jer se dogradnje i adaptacije 

u čeliku lako izvode. Viši 

su troškovi održavanja (premazi) 

nego kod masivnih objekata. 

Armiranobetonske konstrukcije: 

betoniranje na gradilištu ili 

primjena predgotovljenih elemenata. 

Otpornije su na kemijske 

utjecaje nego čelik, pa su prijeko 

potrebne za određene industrijske 

građevine. Mogu biti s normalnom 

(mekom) armaturom za 

male raspone (teški profili), a za 

veće se raspone većinom 

primjenjuje prednapeti beton 

(najčešće predgotovljeni elementi). 

->©-©. Dimenzije. Kod 

lakih građevina širine polja 5 - 7,5 

m, ekonomično uz raspone od 10 

do 30 m. Ako bi stupovi smetali, 

mogući su i odgovarajuće veći 

rasponi, do 50 m -> ©.U tom 

slučaju da bi se uštedjelo na visini 

prostorija, postoje podvlake 

(rešetkasti ili limeni nosači) u 

području nadsvjetla, šed - prozora 

ili šed - krova -> (9) - © . 

Po mogućnosti treba izbjegavati 

zatege a prednost dati okvirnim 

nosačima -> 0 - (§) s 

vlačnim vezovima u podu. Pri 

odabiru razmaka stupova treba 

voditi računa o razmještaju strojeva 

odnosno trajektorijama kretanja 

i okretanja vozila. Visina 

hale obično ovisi 0 veličini dizalice. 

Ovisno o nosivosti, visina je 

prostorije 1,6 - 3,4 m iznad gornjega 

ruba tračnice. Više hale 

najčešće ne pružaju prednosti s 

gledišta ventilacije; važnija je 

odgovarajuća izmjena zraka 

pravilno dimenzioniranim 

sredstvima provjetravanja, izbjegavajući 

propuh (prozori, otvori 

za ventilaciju, grijači zraka).

© 

Podvlake paralelno s vanjskim zidom; 

nejednolično, slabije osvjetljenje 

1,75 

6,00 I 3.00 I 6,00 

Dubina zgrade pri zadanoj visini 

etaže 

I IJkrućenjel 

zbog vjetra 

] 

J 

20-22,5 

Grede s prepustima nude statičke 

prednosti; međutim stupovi najčešće 

smetaju u radnoj površini 

15-17,5 

Najdublje prostorije s dva središnja 

stupa kao ukrućenje. Vanjski stupovi 

pendl 

b (Sistemska mjera) 

a^d|l00jl20)l40|l60|l80|200j220)240j 

2400 Sve dimenzije dovoljne za F 90] 

dR 300 400 500 600 700 

> 450°C 190 180 170 160 150 

b0 b0 

Thrrt 350-450°C 230 220 210 200 190 

> 60 Pri punoi montaži za F 90-A 

d a 100 Pri punoi montaži za p 

90-A 

> 50 Pri stat. djelotvornom i 

sloju lijevanog betona za 

® TT-profil 

Betonski predgotovljeni elementi, 

stropne ploče 

I 

I 

kazmak radnih mjesta od prozora. 

- normalno osvjetljenje: 2a; 

- vrlo dobro osvjetljenje: 1,5a 

A 

F 

f 27^\ 

© Povoljan razmak zgrada za dobro 

osvjetljenje 

(D 

Prostorni vezači preko jednog raspona, 

slobodno korištenje prostora 

I 

J 

f 

Sjever 

! 

i 

"U 

•i 1 | 1 

15-17,5 

Stup u sredini omogućuje centralni 

hodnik, lijevo ili desno od stupa; 

veće polje prema sjeveru 

Višeetažna zgrada s kranskom halom 

koja ujedno služi kao okno za 

transport proizvoda prema smaknuto 

raspoređenim balkonima gornjih 

etaža 

INDUSTRIJSKE GRAĐEVINE 

VIŠEETAŽNI OBJEKTI -> QQ 

Prednosti u odnosu na jednoetažnu gradnju: 

manja izgrađena površina, kraće komunikacije između odjela zbog 

vertikalnih veza, kraći cjevovodi, jeftinije održavanje i grijanje, jednostavnije 

ventiliranje. Prikladno za pivovare, tvornice papira, skladišta 

i druge građevine gdje se sirovine jednom transportiraju na gornje 

etaže a odande gravitacijom dospijevaju u niže etaže. Dobro 

bočno osvjetljenje, osobito je prikladno za optičarsku, precizno-mehaničarsku 

i elektroindustriju, industriju prehrambenih i delikatesnih 

proizvoda, te industriju odjeće. 

Položaj: 

ovisi o urbanističkim i pogonskim uvjetima. Ako su prozori samo s jedne 

strane, orijentacija treba biti prema sjeveroistoku, a pri uobičajenom 

rasporedu prozora s obje strane, uzdužna os treba biti u smjeru 

istok - zapad, s prozorima na sjever i jug. U tom slučaju ljetno sunce 

ne prodire duboko u prostorije i može se lako postaviti zaštita, dok se 

zimi prostorije ugodno prosunčaju sve do sjeverne strane -» @. Na 

sjevernoj strani stubišta WC (hladno). U radnoj prostoriji nema sjena 

koje bi mogle smetati. 

Na slobodnoj južnoj strani mogu se postaviti platneni zastori po cijeloj 

dužini, po mogućnosti s motornim pogonom. Najbolje se osvjetljenje 

postiže kod slobodno stojećih visokih građevina na razmaku 

jednakom dvostrukoj visini (upadni kut svjetla za prizemlje = 270) -» 

(2); između njih mogu biti jednoetažne građevine s rasvjetom odozgo. 

Dimenzije: Prema građevinskim propisima, za industrijske građevine 

visina je prostorija = 3,0 m, u podrumu i na tavanu = 2,5 m. Dubina 

zgrade: ovisi 0 visini prostorija. Dubina prostorija na jednoj strani slobodno 

stojećih industrijskih višekatnica općenito je dvostruko veća od 

visine uz prozore bez vidljiva nadvoja -»©(komunikacije u sredini zgrade 

nisu uračunane). Uz visinu prostorije od 3 m to znači 12 m + 1,75 

- 3,00 m za komunikaciju = dubina od 13,75 - 15,00 m -»(3). Ekonomična 

dubina za konstrukciju bez srednjih stupova ©. Za prostorije 

visoke 4 m dubina je zgrade 15 odnosno 17,5 m, najčešće s 1 ili 

2 središnja stupa (?). 

Uz visinu od 5 m i odgovarajuću dubinu od 20 odnosno 22,5 m ekonomična 

je konstrukcija s 2 stupa -> © (i kod tih raspona može 

potkrovlje biti bez ijednog središnjeg stupa), izvedeno kao -»©. 

U posebnim slučajevima, ako postoji dvorište itd., može se dubina zgrade 

lako izračunati, uzevši u obzir poželjno osvjetljenje koje je različito 

za pojedine djelatnosti. 

Približne vrijednosti za površinu prozora: 

pomoćne i skladišne prostorije 

radionice za grube radove 

radionice za precizne poslove 

® L res a) ek 0dv!aka/prečke ' prav0kutn: © Ležaj podvlake _L profil 

10% površine poda, 

12% površine poda, 

20% površine poda. 

Kad su dubine prostorije veće, poželjno je difuzno osvjetljenje (zasloni 

protiv sunca, žaluzine, stakla koja rasipaju svjetlost itd.). Važan je 

smjer raspona podvlaka ->©-©• Razmak između radnog mjesta i 

prozora = dvostrukom razmaku između nadvoja i visine stola -» ©. 

Ležaj stropne ploče, TT-profil 

397

£ 100m Gravitacijsko područje 

Jedinica S 250 muškaraca 

WC-uređaj š 160 žena 

© Gravitacijsko područje (2) Veze s WC - uređajem 

(D J oWa n raSuvan WC " raSP ° fed ' 56 ® Vrata se otvaraju unutra 

125 1 190 1 -150 1 155- 

Žlijeb 

i D U ; 

\ D MI 

© kreni Se ° tVaraJUVan ' ŽlijebZa ^ © Vrata se otvaraju unutra 

gr: 

(7) S pisoarima, vrata prema van (jT) Kao (7) , vrata prema unutra 

® owSlan SPOred W C " 3 '^ 56 ® Vrata se otvaraju unutra 

398 

Žlijeb 


SANITARNE PROSTORIJE 

Za stvaranje dobre radne atmosfere potrebno je sanitarne i društvene 

prostorije oblikovati tako da su svrhovite i ugodne. To se odnosi 

na zahode, garderobe s. 401, tuševe, kupaonice s kadom 

s. 399, prostoriju za medicinsku pomoć, eventualno saunu i medicinske 

kupke. 

Zahodi: trebaju biti oko 100 m udaljeni od svakog radnog mjesta, a 

oko 75 m tamo gdje se radi na traci. Kod većih pogona treba biti više 

malih jedinica, npr. na svakoj etaži uz stubište u području podesta. 

Ako ima više od 5 zaposlenika, zahode za muškarce i žene treba 

razdvojiti. Tamo gdje je više od 5 zaposlenika toaletne prostorije moraju 

biti na raspolaganju isključivo pripadnicima pogona. Ako toaletna 

prostorija sadrži samo jedan zahod i ako nema neposrednog pristupa 

nekoj radnoj ili sanitetskoj prostoriji, garderobi, praonici ili prostoriji 

za odmor, nije potreban pretprostor. Zahodske kabine moraju 

se moći zaključati. Ako je prirodna ventilacija, mora za toaletnu prostoriju 

postojati = 1 slobodni presjek otvora za prozračivanje. Ako je 

prozor sjedne strane najmanje 1.700 cm 2 , za toaletnu prostoriju, odnosno 

1.000 cm 2 za svaki sanitarni uređaj. 

Toaletni uređaji za = 250 muškaraca odnosno = 160 žena moraju u 

svakoj toaletnoj prostoriji imati u podu odvod sa sifonom, slavinu s 

ventilom na ključ i navojem za priključak cijevi, te umivaonik s izljevom. 

Podovi trebaju biti sigurni pri hodanju, vodonepropusni i jednostavni 

za čišćenje. Zidovi perivi do = 2 m visine. Temperatura u 

prostoriji = 21°. Ispred toaletnih prostorija treba predvidjeti dobro 

ventilirane pretprostore. U pretprostoru za svakih 5 zahoda treba 

predvidjeti = 1 umivaonik s uređajem za sušenje ruku. Dovoljna je 

1 doza za sapun na 2 umivaonika. Za 2 - 3 umivaonika = 1 zrcalo. 

Visina toaletnih prostorija treba biti najmanje 2,20 m, ako nema više 

od 4 zahoda. 

Muškarci Žene 

.c 

'c 

'o. 

m 

Vi 

 

ro 

o 

cn 

ĆL Žljebc 

o 

'c 

o 

ro 

ro 

> 

ro 

> 

E 

13 

CD 

f l 

•c/> 

• ro c — 

ro ro 

•go. T3 o 

O.S2 o tn 

Q « Do. 

•C 

'c 

jr ro 

CD N 

10 4 > 1 1 0,6 1 1 1 10 4) 

o. 

V) 

CD 

"o 

 

o 

o 

ro 

> 

E 

3 

ro 

a> 

Si 

ET 

• ro ro N O) 

n c « 

ro 3 

O WC-objekt ne veći od potrebnog za 250 muškaraca ili 160 žena. 

y Veličina WC - uređaja 

150- 

Jednoredni WC - prostor, pisoari, 

žlijeb za mokrenje 

Dvoredni WC - prostor

Uređaj za pijenje vode, pokreće se 

^P) polugom lugom 

100 m od radnog mjesta 

(3) Uređaj za pranje nogu 

i-35< 1,00—1 

'—a 1,35—1 

(1,10 za dvostruke umivaonike) 

(ž) Niz za pranje sustav Rotter 

0 137 cm 6-8 osoba 

Fontana za pranje 

(4) Ušteda prostora u odnosu prema 

nizu za pranje 25% -> (2) — (ri) 

© Kutija za papirnate ručnike, odlaganje, 

dozator sapuna 

45 

Đ 

t o l 0 

o| 

T fOl oé 

70 

1 

t a O: 

0 

-1,00—1 

(9) Prostor za pranje s umivaonicima (IO) Prostor s kadama za pranje 

Odvod žlijebom Pojedinačni odvodi 

Poluotvoreni prostor za tuširanje 

T 

1,05 

1,05 

1 

• M;;;;; 

I Mm I I 

M U 

Mm 


UREĐAJI ZA PRANJE 

Uređaji za pranje obuhvaćaju sve naprave i prostorije koje služe održavanju 

tjelesne čistoće osoblja. To su: naprave za pranje, tuševi i kupaonice 

s kadom. 

Uređaje za pranje treba opskrbiti toplom i hladnom ili miješanom vodom. 

U svakoj prostoriji treba predvidjeti najmanje jednu slavinu s ventilom 

na ključ i navojem za priključak cijevi. 

Tijekom uporabe, uređaje treba povremeno dovoljno umjetno ventilirati. 

Broj mjesta za pranje ovisi 0 vrsti pogona. Za 100 korisnika u: malopr- 

Ijajućim pogonima treba omogućiti 15 mjesta za pranje, umjereno prljajućim 

20, jako prljajućim 25, u vrućim, vlažnim i prašnim pogonima, pogonima 

koji su izloženi otrovima, mikroorganizmima, neugodnim mirisima, 

farmaceutskim i sterilnim pogonima te pogonima za prehrambene 

i delikatesne proizvode treba omogućiti 25 mjesta. 

Mjesta za pranje ovisno 0 vrsti pogona treba u odgovarajućem omjeru 

podijeliti na umivaonike i tuševe. 

Prema vrsti pogona treba na prikladnom mjestu u blizini radnog mjesta 

predvidjeti uređaje za pijenje vode -» 0. 

Temperatura u prostorijama za pranje i presvlačenje treba biti 20 - 22°C. 

Potrošnja vode 50 litara po osobi dnevno. 

Potreban broj mjesta za pranje 

Vrsta pogona Korištenje po osobi Broj korisnika po mjestu pri ukup vremenu pranja od 

min 15 min a 20 min b 

Mala zaprljanost 2 7 10 

Umjerena zaprljanost 3 5 6 

Jaka zaprljanost 4 4 5 

2,20 

1,80 

T 

1,10 

1 

i © A 

—1,10—i *—' 

Potreban prostor za kružne umiva- 

(7) Svijetla visina prskalice tuša © onike 

Prostor za pranje s koritom za 

pranje 

| FE H«::: I 

I— 1,05—I 55»— 1,00—fr 55 h-1.05- i- 60-1—1,OO—t— 90 

^ ^ Pojedinačni odjeljci za tuširanje s 

dijelom za presvlačenje 

Otvoreni tuševi s mjestima za brisanje 

1,50 

© Prostor za pranje s koritom za 

pranje nogu 

Kabine s kadama 

399

Vrsta prostorije Zdravstveno - tehnička oprema 

WC prostorije 1 ) 

Žene 

WC prostorije 1 ) 

Muškarci 

1 izljev 

1 školjka za 3 do 4 žene ili površinu od 50 do 100 m 2 

1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili 

1 umivaonik na max. 5 školjki 

1 izljev 

1 školjka za 10 do 15 muškaraca ili 

površinu od 50 do 150 m 2 

1 do 3 pisoara za 10 do 15 muškaraca ili 

50 do 150 m 2 površine 

1 do 3 umivaonika za svaku WC prostoriju ili 

1 umivaonik na max. 5 školjki 

Uredske prostorije 1 umivaonik za 8 do 10 osoba ili 100 m 2 površine ili 

min. za svaku uredsku prostoriju ili 1 umivaonik za 

3 do 7 osoba 

Prostorije za čišćenje 1 izljev 

Čajne kuhinje 1 uređaj za vrelu vodu 2 ' 

1 sudoper s površinom za cijeđenje 

1) Po WC prostoriji max. 10 školjki 

2) Potrošnja vrele vode 0,75 l/dnevno po osobi. 1 litra vode daje 5 do 6 šalica 

(T) Oprema za uredske i upravne zgrade 

Žene Zahodske 

školjke 

Bidei Umivaonici Izljevi 

8 do 10 1 > 1 1 1 1 

17 do 20 2 1 2 1 

25 do 30 3 1 do 2 2 do 3 1 

35 do 40 4 2 3 1 

45 do 50 5 2 4 1 

Muškarci Pisoari 

10 do 13 1) 

1 1 1 1 

20 do 25 2 1 do 2 1 1 

30 do 39 2 do 3 2 do 3 2 1 

40 do 49 3 3 3 1 

50 do 59 3 do 4 4 3 1 

1) Pri projektiranju manjih ureda preporučuje se broj umivaonika, školjki i pisoara udvostručiti 

(5) Broj objekata po osobi 

Pogoni s normalnim 

uvjetima rada 

Mala zaprljanost 

Umjerena zaprljanost 

Ured i uprava 

Industrija odjeće, drva, fine 

mehanike 

Gradilišta, strojogradnja 

Izvanredni uvjeti rada Jaka zaprljanost Ugljenokopi, industrija cementa i 

vapna, proizvodnja katrana 

Čeličane, industrija stakla, pogoni 

s toplinskom obradom 

Prašnjavo Drobilane, mlinovi za kamen, 

dijelovi keramičke industrije 

Vlažno, jaka 

zaprljanost 

Opasni uvjeti rada Prerada otrovnih 

materijala, prijenosnika 

infekcija, nositelja 

radioaktivnog zračenja 

Praonice, bojadisaonice 

Rudnici ugljena i željezne rudače, 

pranje ugljena, priprema rudače 

Neugodni mirisi Pogoni za preradu životinj. ostataka 

Pogoni za obradu olova, arsena, 

žive i fosfora, pogoni za preradu 

sirovina životinjskog podrijetla, npr. 

crijeva i kostiju, laboratorij za izotope 

^4) Primjeri za vrste pogona i objekata za pranje, tuširanje i kupanje u zanatskim pogonima 

400 

Prostorija Vrsta pogona Oprema 

Prostorije za 

pranje i 

WC-i 

Žene 1) 

Prostorije za 

pranje i 

WC-i 

Muškarci 1 ) 


Mala zaprljanost 3 umivaonika 

3 školjke 

1 bide 

1 izljev 

Umjerena 

zaprljanost 

3 umivaonika 

1 tuš 

1 praonik za noge 

3 umivaonika u WC-u 

1 bide 

1 izljev 

Mala zaprljanost 3 umivaonika 

2 školjke 

2 pisoara 

1 izljev 

Umjerena 

zaprljanost 

3 umivaonika 

1 tuš 

1 praonik za noge 

2 školjke 

2 pisoara 

1 izljev 

SANITARNI UREĐAJI 

Jaka zaprljanost Kao naprijed, ali dodatno 

1 tuš kada za po 10 -15 osoba 

1 kada za po 2 - 3 osobe 

S prljavim ili 

vrućim podom 

Prost, za čišć. 1 izljev 

za po 

10 do 15 

žena 

za po 

10 do 15 

žena 

za po 

10 do 15 

muškaraca 

za po 

10 do 15 

muškaraca 

Kao naprijed, ali dodatno 

1 praonik za noge za po 10 -15 osoba 

1 tuš za dezinf. nogu na svakih 6 - 8 tuševa 

1 -2 ur. za pijenje vode po prostoriji za pranje 

Čajne kuhinje 2 ) 1 izljev 

1 uređaj za vrelu vodu 

1 dvostruki sudoper s površinom za cijeđenje 

Radne prost. 3 ) 1 uređaj za pijenje vode za 100 osoba 

1) po WC-prostoriji max. 10 školjki, u predprostoru za 5 školjki min. 1 umivaonik 

2) potrošnja vrele vode 0,75 litara na dan po osobi. 1 litra vode daje 5 - 6 šalica 

3) max. udaljenost uređaja za pijenje vode od radnog mjestalOO m. 

(Z) Oprema za zanatske pogone 

£ to c o 

¿Nnä 

Ris'c s 

o" o •o o 

:!£ o 

m Ë" 

15 

20 

25 

25 

25 

25 

25 

10 

10 

25 12 

•Ä 

12 

= 

ra 

cu o 

^ c 

(10) 

(10) 

10 

10 

10 

7 

10 

VI 

Š ° 

> CU 

VI .— 

o ro 

D- N 

0.0 

T3 o 

ra uí 

o

Stalci s 

kukama -t 

1,10 

® Uređaji za presvlačenje s jednosta- „ . . , , 

vnim stalcima s kukama W btalci s vješalicama 

@ 

-50-1-50-1 

Prolaz 

-50- -90- 

Uređaji za presvlačenje s jednosta- 

»-50-+-50H 

Prolaz 

t-50 H— 80 -t 

u.«udj za p,es.v,d^Mj« b j^nuMd- ^ presvlačenje sa stalcima 

luživaîje S ' Sam ° P0S " ^ s vješalicama, samoposluživanje 

Ormari za 

presvlačenje sa 

stolicama na 

izvlačenje 

• 

-90—1 1,00 

— • 

n 

• L.J 

1,00 1,60 - 1,00 

(5) Minimalne dimenzije uređaja za presvlačenje 

! Kuće u nizu! 

(5) Stan u maloj kućici (3) Vijećnica 

rq; 

; n h l 

¡ 0 U • 

; ¡1 n 

) 1—1 L_! 

n H 

u. U 

•xiHBJM 

£ 

iJ-UiJjlLM JTI 11 r-y! 

5 i ' r u 

P | —+-f 

. 1.1 

Ht' 

— < 

Lr—t ^ 

© Central Market Coventgarden 

London -> (5) - © © Tlocrt -+(§)-© 

© Poprečni presjek -» © 

rr"ir 

(l) Cjelokupni kompleks nekadašnjih hala tržnice / poslije: trgovine, restorani, uredi (ij) Presjek -» © 

402 

ADAPTACIJE 

—>03 

Prijašnje industrijsko postrojenje -»©-©, poslije adaptacije promijenilo 

je namjenu: 

od predionice nastala je vijećnica, od tvornice konca stambeno-poslovna 

zgrada, a od skladišta vune nastao je hotel. 

Prijašnje natkrivene tržnice -*©-©, poslije adaptacije promijenile 

su namjene: 

prodavaonice, restorani i 1 pub, a na gornjoj etaži uredi. 

Prijašnji silosi ->(§)- ©poslije adaptacije: 

arhitektonski ured. Trebalo je izbiti zidove i platformama nalik na 

mostove povezati silose na različitim razinama. 

Prijašnje zgrade vodovoda -> © - © preuređene su u umjetnički 

centar, radionice, stanove. Nekadašnja građevina služila je do 

1975.g. za vodoopskrbu Rotterdama. 

© Pogled -> © Arh.. R. Bofill 

; L ü J U . i u y n m 

J W L l j A 

® Tlocrt vodovoda Honingerdijk / poslije umjetnički centar

»ULi 0 ® 

(T) Tipični tlocrt 

Ranije: hala tržnice 

poslije: višenamjenska hala 

Hala tržnice, pogled na unutra- 

® Hala tržnice, 

šnjost -> © 

ADAPTACIJE 

-»QD 

Stambena zgrada u Bostonu, SAD 

Prijašnja tvornica glasovira preuređena je u stanove za umjetnike ->• 

0 - ©. Četverokrilna zgrada zatvara unutrašnje dvorište. Ima mnogo 

prozorskih otvora i malu dubinu, što je vrlo prikladno za stanove. 

Višenamjenska hala Pavillion Baltard, Nogent-sur-Marne, F. 

Prijašnja hala za tržnicu; preuređena je u višenamjensku halu © 

- 0. Hala je predviđena za priredbe s približno 300 posjetitelja. U novoj 

podzemnoj etaži nalazi se parkiralište, funkcionalne i pomoćne 

prostorije. 

Kulturni centar Ženeva 

Prijašnja klaonica preuređena je u kulturni centar ->©-©. Struktura 

zgrade koja postoji od 1848.g. adaptirana je u kulturni centar, s 

izložbenim dvoranama, kazalištem, dvoranom za glazbene pokuse 

1 restoranom. 

Stanovi za umjetnike, Nesbeth Housing, New York 

Prijašnja tvornica telefona; preuređena je u stanove -» © 

Na postojećoj korisnoj površini od približno 60 000 m 2 moglo se 

smjestiti 384 stana, prodavaonica, radionica, izložbenih prostorija, 

filmski studio i prostorije za pokuse. 

Zbirka umjetnina Schloss Gottdorf, Schleswig 

Prijašnja jahaonica preuređena je u muzej ->©- © 

Zgrada je najznačajnija svjetovna građevina u pokrajini. Jahaonica 

je pregrađena za zbirku djela suvremene umjetnosti. Odustalo se 

od bilo kakve reprezentativnosti. 

Prijašnje skladište preuređeno je za škole -> © 

Zgrada je funkcionalno podijeljena po etažama. U 4. i 5. etaži je škola 

za laborante, u 2. i 3. također su škola i susjedstvo, a 1. etaža je 

zajednička za laborante i susjedstvo. 

(5) Ranije: klaonica, poslije: kulturni centar -> © — © (9) Ranije: dvorana za jahanje; poslije: muzej -» © — © 

© Klaonica, pogled jja 

unurrasnjost -» (s) 

(7) Klaonica, pogled © Poprečni presjeci -» © ® 

DvoranajBogled na unutrašnjost 

yJ A 

rjp ¡¿ " ;¿J . ¡Jp . •F¡fi*Tr ]Tir- 3¡f 

ü m 

=} jyj Ltty 

¡ft*- 

3- 

i 

t i - 

T í t ; l f i f 

t 

H J 

3Í? Sí 

H U 3: p - p - i p . . 

Y > Y j- J-~ ^ m Ü 

(§) Ranije: tvornica telefona; poslije: stanovi Gornja etaža sa stanovima Ranije: skladište; poslije: škola Škola za laborante San Fransisco 

403

Površina nastambe po paru.. 0,15-0,20 m 2 , 

Rasni golubi odgovarajuće više 

1 par goluba listonoša .. 0,5 m 3 zrač. prost., 

1 par rasnih golubova . 1,0 m 3 zrač. prost. 

15-20 pari rasnih golubova u jednom 

golubinjaku, 20-50 pari golubova u jednom 

golubinjaku. 

(?) Golubi ^ ^ Golubinjak 

Površina za čeprkanje za 5 kokoši = 3 m 2 , 

Površina za čeprkanje za 10 kokoši = 5 m 2 , 

Površina za čeprkanje za 20 kokoši = 10 m 2 . 

Prostor za spavanje za 5-6 lakih ili 4-5 

teških kokoši = 1m motke za sjedenje 

= 10-12 kokoši na 1m 2 

Kokoš (rasa Orpington) 

Ventilacija bez propuha, gnjezda za nošenje 

jaja otkrenuta od prozora. Kapci za 

ventiliranje mogu se zaključavati, osunčano. 

Prostor za čeprkanje treba prilagoditi 

vanjskoj temperaturi. Prostor za spavanje 

mora biti topao, zato ga se često odvaja 

zavjesom i izvodi s termoizolacijom. 

^ ^ Kokošinjac prema Pesedi -> QQ 

HO) Poprečni presjek kokošinjca -> © 

Površina nastambe (4-5 pataka).. 1 m 2 , 

Visina nastambe 1,7-2 m. 

Maks. broj za nastambu = 1 patak i 20 

patki. Pod masivan, siguran od štakora, 

suho i prozračno. Ispust do vode, po mogućnosti 

močvarni teren. 

^2) Patke (pekinške) 

404 

Na 3-4 m visokim stupovima, koji su do visine 

1,5-2,0 m obloženi limom zbog zaštite 

od grabežljivaca, ili na istočnoj ili južnoj 

strani kuće kao nastamba. 

U kokošinjcu se gnijezda za nošenje jaja 

rade kao klopke, s otklopnim vratima koje ili 

labavo vise na kuki -> ® ili se sastoji od 

dva povezana kapka -> (rT) Kada kokoš 

ulazi u gnijezdo diže se kapak i nakon toga 

pada. Gnijezdo na podu i 3-struko jedno 

© Otvoreno gnijezdo za nošenje jaja u 

kokošinjcu 

Kokošinjac za 20 kokoši s odvojenom 

toplinski izoliranom nišom za spavanje, s 

kosim limom za izmet i zidnom ventilacijom. 

Izlazni otvor 18x20 do 20x30 cm, zaštićen 

od propuha bočnom daskom,zatvara se 

zasunom. 

(Š) Presjek -> ® 

© cijev odvoda 0 15 Nagib š 2% 

1 Voda 

2 Odvod zraka 

3 Dovod zraka 

4 Zajedničko 

gnijezdo 

5 Auto hranilica 

6 Pojilica 

7 Stelja 

8 Motke za sjedenje 

9 Jara za izmet 

10 Podni odvod 

Vrijedi sve rečeno za patke; za tov se životinje 

stavljaju u male, upravo dovoljno 

velike prostorije ili pojedinačne ćelije, 

dužine 40 cm, širine 30 cm, s odvodom 

izmeta i posudom za hranu ispred ćelije. 

(13) Guske (pomeranske) 

Za svaki par golubova 2 gnijezda na podu 

golubinjaka ili na posebnim postoljima. 

Prehrana drvenim sandučićem s malim 

otvorima, posude za piće s isto takvim 

otvorima 

(3) Gnjezdište prema Fultonu 

iznad drugog, gornji završetak zakošen. 

Veličina gnijezda: 35x35 do 40x40 cm podne 

površine i 35 cm visine. U otvorenom 

gnijezdištu 1 gnijezdo za 5 kokoši, sa 

kapkom za 3-4 kokoši. 

(6) Gnijezdo za nošenje jaja s kapkom 

1 

3,75 

Motke za sjedenje ovisno 0 veličini kokoši 

široke 4-7 cm, visoke 5-6 cm, na rasponu 

3,5 m, lako se izvlače. Na 1 m motke 5-6 

kokoši. Arh.. W. Cords 

© Tlocrt - © 

Ograda 1.75-2.00m 

^5) Tlocrt peradarnika 

NASTAMBE ZA MALE 

ŽIVOTINJE 

DRŽANJE IZ HOBIJA 

Nastambe za male životinje 

zahtijevaju brižljivo projektiranje 

i izvedbu ako se želi da uzgoj 

životinja bude unosan. Treba ih 

izraditi da budu čiste, zračne, 

bez propuha, suhe, termoizolirane 

i otporne na vremenske 

nepogode. Predvidjeti odvod 

osoke. Površina prozora zauzima 

najviše 1/10 tlocrtne površine 

nastambe. Preporučuje se 

drvena građa s toplinskom izolacijom. 

Treba predvidjeti pomoćne 

prostorije za skladištenje i 

pripremanje hrane. Oblik nastambe 

treba prilagoditi položaju 

sunca: orijentacija prozora na 

jug, yrata prema istoku; gnijezda 

za nošenje jaja u najtamnijem 

dijelu. Nastambu treba podijeliti 

na područje za čeprkanje sa 

steljom i jamu za izmet, s motkama 

za sjedenje iznad nje -» 

® - Ispust je u idealnom 

slučaju neograničene veličine. 

Površina zatravljena sa stablom 

zbog sjene -> kompostište i 

pješčana kupelj. Broj kokoši 

ovisi 0 veličini ispusta i slobodnoj 

tlocrtnoj površini prazne 

nastambe. Ako je ispust neograničen, 

obično je 5 kokoši na 

četvorni metar površine nastambe. 

Ako je ispust manji od 

četvorostruke površine nastambe, 

mogu se držati dvije 

kokoši na četvornom metru 

nastambe. Površine za motke i 

jamu za izmet, te posude za 

hranu i vodu uključene su u 

navedene vrijednosti. 

1 Motka za sjedenje 

i jama za izmet 

ispod nje 

2 Zajednička 

gnijezda 

3 Posuda za hranu 

4 Pojilica 

5 Kapak za ispust 

6 Pješčana kupka 

(natkriveno) 

7 Kompostište 

8 Vrata za odvoz 

komposta 

9 Vjetrobran 

Veličina gnijezda 40/40 cm 

U peradarniku gnijezda kao za kokoši. Po 

patki = 1 gnijezdo u nizu -> @ — © 

/7p\ Pregradak za nošenje jaja za 

4-5 patki

Površina staje po životinji 0,65 -1,0 m 2 , 

svijež zrak, suho, zaštita od grabežljivaca 

(štakori), staja najčešće drvena, pod s 

odvodnjom 

©, nagib 5%. 

^T) Kunić (belgijski orijaš) 

® Jasle uz nastambu 

Ispred nastambe ili između dviju nastambi, 

otvara se na dvije strane -» Prednja strana 

od pocinčane žičane mreže. Nastambe za 

zečice s tamnom mrežom, s ležajem za zečicu 

uzdignutim za 10 cm. 

0,85-1,25 

Površina staje po životinji 1,5-2,0 m 2 

Širina stajališta po životinji 0,75-0,8 m 

Dubina stajališta vezane životinje 1,8 m 

Dubina stajališta slobodne životinje 2,5-2,8 m 

Visina staje 1,9-2,2 m 

Temperatura staje 10°-20° 

(?) Koze (njemačka sanska koza) 

H Rešetka za samostalno 

j" uzimanje hrane 

| Mjesto za hranjenje 

(10) P ro ' azna duboka staja sa dvije 

prostorije 

"TT Prolaz 

o 

pj 

OJ 

Rešetka od letava 

Pocinčani lim 

b 

Žljeb 

t h 

Male rase 80 80 55 

Srednje rase 100 80 65 

Velike rase 120 80 75 

Dubina je uvijek jednaka, korisna je lagana 

podjela. 

© Veličina nastambi za kuniće (u cm) 

Čitav se kavez sastoji od pocinčane žičane 

rešetke, otvori 25/25 odn. 12/70 mm. 

Žičani kavez s automatskom 

hranilicom 

© 

Iznad jasala žičana mreža. Pod od plosnate 

opeke u nagibu, žljeb za mokraću, površina 

prozora 1/10 tlocrta. Prozor iza leđa pri 

uzimanju hrane. 

© Modema staja za koze s jaslama i 

pojilicom između dvije staje. 

Pregradna 

rešetka 

Stol za 

hranu 

Mjesto za 

hranjenje 

(li) Prolazna staja sa rešetkastim podom 

38,75 

Stelja u 

udubljenju 

o 10 Prolaz za 

dopremu hrane 

Jasle 

Jasle 

Za male rase 3 reda, za velike rase 2 reda po 

visini, u navedenim granicama (duljina neograničena). 

Podovi rešetke od letava -> @ s 

odvodom ispod, ev. zajednički odvod mokraće. 

© Nastambe za kuniće jedne iznad 

a Mjesto za hranjenje I 

n M n n n n i i n i 

-11 i li u II 11 I I u i 

Mjesto za hranjenje | | 

§ 

cv" 

(13) Prolazna duboka staja s dvije prostorije 

Stelja u 

udubljenju 

12 koza 

1 

i 

drugih 

Sanduk za mlade životinje od drva ili 

poliuretana (PUR). Pod sanduka min. 70 mm 

ispod razine poda kaveza. 

© Kavez za uzgoj sa sandukom za 

mlade i automatskom hranilicom 

Jasle i pojilica uobičajenih dimenzija uz 

prolaz za hranu (poprečni prolaz). 

Dnevna potreba po kozi: 1,2 kg sijena; 2,3 kg 

sječenih plodina. 

(9) Jasle i pojilica za staju za koze. 

Prolazna staja sa više prostorija s ležajnim nišama uz zid 

—3,30—I 

NASTAMBE; ZA MALE 

ŽIVOTINJE 

Držanje iz hobija 

Nastambe za kuniće -> ©- @ 

često slobodno stoje uz stražnji 

zid staje ili stambene zgrade, 

koji je zaštićen od vjetra. U stajskim 

prolazima do 3 kaveza jedan 

iznad drugoga -> ®. Zaštićeno 

od štakora i miševa, 

lako za čišćenje, s odvodom 

mokraće -> ©. Pri uzgoju kunića 

za tov -> © - © u zatvorenim 

prostorijama, građevni su i 

klimatizacijski zahtjevi staje vrlo 

visoki. Kunići su na lošu klimu u 

staji još osjetljiviji od praščića ili 

pilića. 

Za uzgoj i tov potrebne su termoizolirane 

staje s prisilnom 

ventilacijom. Obujam staje treba 

biti 4,5 - 5,5 m 3 po zečici, 

uključujući mlade. Temperatura 

u staji za uzgoj 10 - 28 °C, 

najpovoljnija je 18 °C, a u staji 

za tov poželjno 20 °C. 

Staje za koze treba orijentirati po 

mogućnosti prema istoku do juga. 

Trebaju biti suhe, s dobrom 

ventilacijom i osvjetljenjem. Površina 

prozora = 1/5-1/20 površine 

poda. Tamo gdje je smješten 

veliki broj vezanih koza (preporuča 

se prolazna staja), širina 

mjesta treba biti 75 - 80 cm, 

dubina 1,50 - 2,00 m; potrebni 

prolazi s prednje i stražnje strane 

stajališta nisu uključeni. Po mogućnosti 

ispust treba biti prema 

jugu na zemljište koje graniči sa 

stajom. 

Ljeto 5 kg trave dnevno i 0,5kg sijena 

6 kg crvene djeteline 

Zima 1 kg sijena dnevno 

voda 2-3 I po životinji dnevno 

Potrebno mjesto Prolazna Dužna 

za stajanje staja psala 

m 2 cm 

Staja za vezane životinje 

Dužina , 

stajališta Širina Dužina 

Janje 0,7 20 - 

Mlade životinje 1,2 30-40 50 50 40 

Koza 1,5 40-50 80 50-70 40 

Jarac 2,2- 80 80 60 50 

4,0 

Prozor 1/15-1/20 površina staje 

Visina staje > 2,50m 

Pojilica: 1 bazen za trideset životinja; 0,4kg slame/dan, 

1,5 dt godišnje/životinji, stajski gnoj 7-15dt/kozi 

(14) Držanje koza 

405

j 85-96 — ^ 

© Ovca 

I- -I 

3 I E 

t- 1 h — ^ 

Dvostruke 

jasle 

Zidne jasle 

1.00 , 1.00 

- 4,00—j-2,00|—4,00—(— 

^ ^ Staja bez provoza hrane 

Tf 

4=6 

12 

i rp6 

i£L. 

3.00- 4.00 - 

© Pregrada za podjelu staje od letava 

40/60 mm 

TT 

' 20 

i.«! »T 

Li« 

406 

£ 

I 

C 1 > K X 

£ 

3.00-4,00 • 

-1,50-2.00- 

Jasle sa Ijestvama i koritom 

Hrana, stelja 

Poprečno gumno 

1 1.25, 

2,50-f-2,50-t- 

•=1 

® Staja sa poprečnim gumnom 15 m 

poprečnog presjeka staje dovoljno 

je za četiri grupe majki s janjadima 

^ i f ^ š Potrebne površine za ležanje, kretanje i hranjenje za ovce 

Životinja Površina za kretanje 

I ^ il 

Jt 

Majke do 70kg 

Majke preko 70kg 

i ležanje u m*/životinja 

0,85 

1,0 

izzi 

Majke s janjadima 1,2 dol ,6 

Janje do 8 tjedana 0,3 do 0,4 

Janjad za tov 0,4 do 0,5 

Jednogodišnja« 0,7 do 0,8 

Rasplodni ovan u pojedinačnoj pregradi 3,0 do 4,0 

Rasplodni ovan u skupnom pregratku 1,5 do 2,0 

© Dobar raspored silosa i mjesto za 

Mjere i težine za dvije najvažnije pasmine ovaca 

Merino ovca i cmoglava Težina 

ovca za meso 

Ovan 120 do 130 kg 

Ovca majka 70 do 80 kg 

65 do 75 kg 

Zidne jasle 

mješanje hrane u staji za ovce 

Visina 

do grebena 

0,83 m 

0,78 m 

Potrebna širina mjesta za 

hranjenje u m 2 /životinja 

0,4 

0,45 

0,6 

0,15 

0,2 

0,3 

0,5 

0,5 

Duljina 

0,96 m 

0,85 m 

Potrebna neto površina za ovce pri grupnom držanju na potpuno perforkanom podu 

Životinja m 2 /životinja 

ovca majka 

majka s janjcima 

ovca za tov 

jednogodišnjak 

ovan 

Pregrada od letava koja se izvlači Staje i 

Sijeno 

I X 

a \ 

Optimalne vrijednosti klime u staji (prema Burgkartu) 

Dio staje za Temperatura u °C Relat. vlažnost zraka u % 

...majke 8 do 10 

...janjenje i tov 10 do 14 

...uzgoj 14 do 16 

0,8 

1,2 

0,5 

0,6 

1,5 

60 do 75 

60 do 75 

60 do 70 

Potreban skladišni prostor za ovcu majku (uklj. podmladak) u zimskom razdoblju 

Skladištem materijal Potreban prostor 

Sijeno (isključiva prehrana sijenom) 

Sijeno (prehrana sijenom i silažom) 

Silaža 

Slama (uklj. dodatak od 30% za prazni prostor) 

Koncentrat (uklj. 120% dodatka za prazni prostor) 

50 ovaca u tovu 100 janjadi koji sišu 

50 ovaca u tovu 100 janjadi koji sišu 

80 ovaca majki 



6 ovnova 


55 mladih ovaca 


15 mladih ovaca 40 mladih ovaca 30 ovaca majki 

-j— 5,00 —J— 5,00 -b 

Hala za ovca, za 350 ovaca majki, 110 mladih ovaca, 200 janjadi koji sišu i 100 ovaca u tovu. 

3,3 m 3 

1,0 m 3 

1,0 m 3 

1,5 m 3 

0,2 m 3 

PRI- 

STAJE ZA 

SITNU STOKU 

Staje za pojedinačno držanje 

ovaca treba orijentirati prema 

istoku do zapada, kao i staje za 

koze s. 405. Za velika stada 

treba osigurati velike slobodnostojeće 

staje u koje se mogu 

sklanjati životinje ovisno o godišnjim 

dobima (zima, proljeće, 

tijekom janjenja, poslije janjenja). 

Treba ih ogradom odijeliti 

ovisno o starosti i spolu. 

Pod treba biti 50 - 60 cm ispod 

razine terena, a prag 20 cm 

iznad terena. 

Razlika visine od 60 do 80 cm 

ispunjava se gnojem koji ostaje 

ležati 3-4 mjeseca. 

Zbog toga trebaju biti jasle 

pomične, okrugle 0 2,20 m ili 

duguljaste. Dovoljna je dužina 

3,40 m za 25 - 30 ovaca. Razmak 

između stolova za hranu 

treba biti 2,30 m, od zida 1,80 

m. Vrata prema jugu, podijeljena 

na polovici visine. 

Ulazna vrata široka su = 2,50 m, 

visoka = 2,80 m radi otpreme 

gnoja. Prema tome, visina staje 

treba biti 3,30 - 3,50 m. Površina 

prozora 1/20 -1/25 tlocrtne 

površine, postavljena su visoko 

s otklopnim krilima. 

Sve elemente građevine i drvene 

dijelove treba podići na 

podnožja visine 15 - 20 cm iznad 

najviše razine gnoja i zaštititi 

od soli iz gnoja. 

Mjesto za miješanje hrane je 

1/10-1/15 površine za kretanje. 

Za mala stada treba predvidjeti 

= 6 m 2 za skladište repe. Spremište 

za sijeno i slamu 3,00 m 3 

po ovci. 

(•08'2-j—0Z>

Odvod zraka 

(S) Staja za nesilice s baterijama za suhi izmet i jamama za izmet 

g T 

- Odvod zraka 

Dovod 

zraka 

Gustoća: 3 etaže 20-23 kokoši/m 2 , 4 etaže 

27-30 kokoši/m 2 Min. veličina 3000 životinja 

po staji. 

© ôća: 8-13 kokoši/m 2 površine @ Etažne krletke ® 

DRŽANJE PERADI 

Pojedinačna nastamba postala je standardnim oblikom za sve načine 

uzgoja peradi. Kad je riječ o novogradnji, najmanja jedinica za 

intenzivni uzgoj na podu široka je 7 m. Drži li se perad u baterijama 

krletki, ta je širina 6-15 m. Zgradu treba izvesti kao toplu nastambu. 

Optimalna je temperatura, ovisno 0 namjeni, +15 i + 22°C. 

U fazi pretprojekta treba odlučiti 0 kasnijem sustavu uklanjanja 

izmeta, jer 0 tome ovisi veličina mogućeg podruma ili jame za izmet. 

Treba pažljivo projektirati ventilaciju. Kokošinjce treba u načelu izvesti 

s ventilatorima za prisilno ventiliranje Q - (4). Jame za izmet ispod 

baterija. Uzdužna ventilacija treba biti ispod prolaza za opsluživanje. 

Ulazna brzina zraka 0,30 m/s, ljeti najviše 0,50 m/s. Izmjena zraka 

gdje su nesilice treba biti najviše 10 m 3 /sat/kg životinje, u nastambi 

s krletkama u etažama 60-struka količina zraka, a gdje su mlade 

kokoši ili pijetlići, 4,0 m 3 /sat/kg životinje. 

Mogućnost regulacije: zimi treba biti dvostruka izmjena zraka. Kvar 

na ventilacijskom uređaju može imati kobne posljedice u najkraćem 

roku. Ventilacijska postrojenja treba opremiti signalnim uređajima i 

predvidjeti rezervnu ventilaciju u nuždi. 

Držanje nesilica, na podu: gustoća 5-7 kokoši/m 2 površine nastambe, 

a ako postoji roštilj od letava, 8-10 kokoši/m 2 ; kod nastambi 

s kosim podom 16 kokoši/m 2 . 

Okrugle pojilice: 75-100 kokoši na jedan automat za napajanje, pojilice 

sa žlijebom: 1,00 m za 80 -100 kokoši. Pojilice s pipcima: 2 - 3 kokoši/pojilica. 

Žlijeb za hranu: 25 kokoši po kružnom žlijebu (promjer 30 cm). 

Gnijezda za nošenje jaja: 1 gnijezdo s kosim podom za 3 - 4 kokoši 

(samo uzgoj za rasplod). Otvoreno pojedinačno gnijezdo za 4 - 5 

kokoši. Obiteljsko gnijezdo 1 m 2 za 50 kokoši. 

Gustoća: 13-14 kokoši/m 2 , lako za mehaniziranje. 

Mala gustoća. 

OO 

->i 

1. Baterija, 2. Spremnik za vodu 

3. Kolica za hranu, 4. Dovod i odvod zraka 

© Uzgoj u baterijama s tri etaže za 

oko 4800 životinja 

Dovod vode Pojilo 

Traka za 

transport jaja 

Površina krletke: 430-450 cm 2 /kokoš 

dubina krletke: 40-50 cm, djelomično više 

visina krletke sprijeda 50, straga 40 cm. 

Dužina korita 10-12 cm/kokoš. 

Flat-Deck krletke uO) Pojedinačne krletke 

407

u s a n 

BiiiiiiiiiiimiiC 

Podovi od platica s rešetkama 

' 14,00 1 80 MGT 

—V \ 

ill ill 

A / \ 

-21,00- 

•28,00- 

1l 

U 

íl "M 

BII[iiiiiiiiiii¡(. . Y J ____jj ____j¡ 

Podovi od platica s rešetkama 

' 14,00 1160 MGT 

- 28,00 - 

I 

-12,57 s - 

-6,20- 

(2) Staja za tov svinja, četveroredna, sa središnjim zidom, 160-320 mjesta za glavni tov 

-9,40 (80 MGT 

18,80 

-28,20- 

(3) Staja za tov svinja, dvoredna, dugi boksovi, automatske hranilice 

B i 

-24.50- 

8,20- 

-14,87'- 

Dio za jelo/ležanje, puno: 

0,37 m 2 /životinja 

Dio za izbacivanje izmeta, perforirano: 


Površina boksa, bez korita: 

0,71m 2 /životinja 

Površina boksa za 10 životinja: 

r 7,10 m 2 

Širina mjesta za hranjenje: 

1400 2 

0,33m /životinja 

MGT Odnos površina za hranjenje/ležanje: 

1:1 

^ ^ Staja za tov svinja, četveroredna, sa središnjim zidom, dugi boksovi, poprečna korita 

-29,92*- 

-37.45- 

^ ^ Staja za tov svinja u obliku češlja, sa 120 mjesta za glavni tov po odjelu 

408 

Staja za tov svinja, dvoredna, kratki boksovi, uzdužna korita, 80-160 mjesta za glavni tov Presjek 

Hl 

Presjek 

40 

1,0-t—1-1,0-»-1,2-) 

-6,2- 

\ / 

"2,6 H .0H—1-1.0-4- 1.2—4 

6,2 1 

\ / 

TO 

11 

- 3,60 (1,0^-4-1,60 -t-1,60- 

8,20 

-3,30 ^5->-1,70-+-1,60-! 

7,35 1 

-3,30 •75->-1,70-+-1l60—I 

7,35 1 

3,50 

T 

1,00 

I 

87 

1 

3,50 

T 

1,00 

I 

87 

1 

STAJE ZA TOV SVINJA 

DIN 18910 —> DP 

Informacije: Kuratorium fur 

Technik u. Bauwesen in der 

Landwirtschaft e.V., Darmstadt 

Od životinjske proizvodnje po- 

tječe 78% cjelokupnog poljopri- 

vrednog prometa, a 52% od 

muzara i tovnih svinja. 

Dobro ili loše planiranje odlu- 

čuje o egzistenciji vlasnika po- 

gona. To posebno vrijedi za pro- 

izvodnju svinja. Specijalizacija i 

mehaniziranje tijeka proizvod- 

nje uvjetuju projektiranje. Pri 

projektiranju svinjskih staja 

odlučujuća je razlika između 

pogona za tov i za uzgoj. 

Oblici držanja: 

određeni brojem obora tijekom 

jednog razdoblja tovljenja (oko 

150- 160 dana). 

Tehnika hranjenja: 

ručno ili mehanički iz valova, 

hranjenje na podu. 

Uklanjanje izmeta: 

suhi izmet - tekući izmet. 

Intenzivno tovljenje načelno se 

dijeli na dva razdoblja (predtov i 

glavni tov), u oba slučaja bez 

promjene obora tijekom razdo- 

blja tovljenja, također i držanje u 

staji bez slame u oborima s po- 

dom izrađenim u cijelosti ili dje- 

lomično od platica s rasporima. 

Za razgraničenje tovnih razdo- 

blja vrijedi: 

vrijeme predtova: oko 50 dana, 

prirast težine životinja: 20 - 40 kg 

veličina skupine: 20 životinja/obor, 

širina mjesta za uzimanje hrane: 

16,5 cm/životinja. 

Razdoblje glavnog tova: oko 100 

dana, prirast težine: 40-100 kg, 

veličina skupine: 10 životinja/obor, 

širina hranilišta: 33 cm/životinja. 

Kratki obori 0. 

Područje za ležanje i hranjenje, 

učvršćeno 0,34 m 2 /životinja; dio 

za uklanjanje izmeta, perforiran 

0,42 m 2 /životinja, 

površina obora, bez valova 0,76 

m/životinja, 

površina obora za 10 HMP 

ukupno 7,60 m 2 /životinja, 

širina hranilišta 0,32 m 2 /životinja. 

Odnos između mjesta za hra- 

njenje i mjesta za životinje treba 

biti 1:1. 

Intenzivni glavni tov u termoizo- 

liranoj masivnoj staji 0 - ©

1 

-14,70- 

-19,60- 

. . J 

I 320 MGT 

Površina poda: 


Ukupna površina boksa za 10 MGT: 

7,10m 2 /boks 

Širina mjesta za hranjenje: 

0,33 m/životinja 

Odnos mjesta za hranjenje/ležanje: 1:1 

1400 MGT 

© Staje za tov svinja uzdužno podijeljeno središnjim zidom, 2x dvoredno 

dugi boksovi, poprečna korita, pod od platica l I 

Presjek 

Tlocrt 

I 

- 22,40- H 240 MGT 

¡¡ Presjek 

| 11,22»- 

- 29,92*- (320 MGT 

-37,45- 4400 MGT 

^ Staje za tov svinja u obliku češlja s 80 mjesta za glavni tov (MGT) po odjelu, dugi 

boksovi, poprečna korita, pod od platica C j U 

Presjek 

Tlocrt 

I -22,40- H 360 MGT 

Presjek 

• 29,92*- -I 480 MGT 

-16.12®- 

-37,45- 1600 MGT 

Staje za tov svinja u obliku češlja sa 120 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprečna 

korita, pod od platica 

•i 

Tlocrt 

|] 

Dio za ležanja/hranjenje: 0,33 rrr/živ. 

|l Dio za izbacivanje izmeta: 0,40 m 

I -15,00 

20,00- 

2 /živ. 

' Površina boksa: 0,73 m 2 /živ. 

Površina boksa za 10 MGT: 7,40 rr^/boks 

-| 240 MGT Širina mjesta za hranjenje: 0,33 m/živ. 

1320 MGT 

Odnos mjesta za hranjenje/ležanje: 1:1 

-25,00- •|400 MGT 

® Staje 

Tlocrt 

za tov svinja uzdužno podjeljeno središnjim zidom, 2x dvoredno, dugi 

boksovi, poprečna korita, perforirani pod od platioa; kompaktne površine paralelno 

s koritom 

UM 

-22,40- H 240 MGT 

Presjek 

=_-.==. J 1 16,43 ~ 

- 29.92* - -1320 MGT 

-37,45- H 400/600 MGT 

Staje za tov svinja u obliku češlja s 80 MGT po odjelu, dugi boksovi, poprečna 

korita, kompaktne površine paralelno s koritom 

r 

Presjek 

-475+- 

-7,35- 

l- Poprečna korita - 

'Mjesto za hranjenje 

i ležanje 

Iperforiranipod' 

Presjek 

- poprečna korita 

-475+ 

-7,35- 

I & 

o 

N 

¡Mjesto za hranjenje 

i ležanje a ! "T 

1 n 

^Perforirani pod a. i W 

od platica 

I 1 

-475+- 

-7,35- 

-3,30- 

1 s 

C\J 

i ° 

! o 

i Tí 

STAJE ZA TOV SVINJA 

->[¡3 

Postupak uzgajanja: 

Intenzivni glavni tov u termoizoliranoj 

masivnoj staji (2. faza 

tova); racionirana suha ili tekuća 

hrana na valovu; podjela hrane 

djelomično ili potpuno mehanizirana. 

Razdoblje glavnog tova: oko 100 

dana prirast težine: 40- 100 kg. 

Skupine za tov: 10 životinja/obor. 

Punjenje staje postupkom 

"unutra - van" ili kontinuirano; 

bez promjene obora za vrijeme 

glavnog tova. 

Pod u oboru djelomično perforiran; 

nema stelje; postupak tekućeg 

izmeta; kanali za prihvat i 

sabirni kanali; skladištenje 4,6 ili 

8 mjeseci u nadzemnom ili 

podzemnom spremniku, ili u 

jami u tlu obloženoj sintetikom. 

Obori prikazane veličine služe u 

predtovu za 20 životinja. Mjesta 

za predtov najčešće su u 

posebnim odjelima staje ili u 

raspoloživim starim zgradama. 

U predtovu i glavnom tovu mogući 

su različiti načini uzgoja. 

Daljnji prikazi i podaci odnose 

se stoga samo na fazu glavnog 

tova. 

Površina pada od platica s 

razmacima: 0,72 m 2 /životinja. 

Površina obora za 10 životinja u 

glavnom tovu ukupno 7,10 

m 2 /obor. širina hranilišta: 0,33 

m/životinja. Odnos mjesta za 

hranjenje i mjesta za životinju 

treba biti 1:1. 

Upute za zaštitu svinja preporučuju 

da područje za ležanje 

ne bi smjelo biti u potpunosti 

perforirano. 

Pregrade obora: horizontalne 

pocinčane željezne cijevi; drvene 

platice 2 komada iznad 

valova, inače 3 komada jedne 

iznad druge na razmacima od 

20 cm. Zaokretne pregrade odnosno 

vrata. 

Hranilište: dvostruki valovi, Užljebovi; 

pojilice s prskalicama. 

Površina poda u prolazima: 2,5 

cm cementne glazure, 10 cm 

betona, 25 cm podloga od 

šljunka ili pijeska. 

Perforirani pod: predgotovljene 

armiranobetonske platice. 

Vanjski zidovi: 24 cm zid od blokova 

pijeska s vapnom, glatko 

fugiran, 6 cm izolacijski sloj, 4 cm 

zračni prostor, 11,5 cm zid od 

opeke (dvoslojno ziđe). Prozori: 

okvir od sintetičnog materijala, 

75x100 cm, izolacijsko staklo. 

409

Pokrivena staja Staja za čekanje 

Staja za uzgoj Hrana Staja za odbijene praščiće 

27,01 

0 9 

S. £ 

i 

Presjek 

i 

1,501 

M,01+1,00+80-i^+1,00-i 

© St^'e za rasplodne krmače, bez prolaza za hranjenje, jednofazni uzgoj praščića, tekući izmet (5) Smještaj u pokrivenoj staji -> (3) 

Pokrivena staja Hrana staja za čekanje 

m "Ttnri e s 

l|''i trPodovi od platica 

Staja za uzgoj i staja za odbijene praščiće 

28,76 

(5) St^'e za rasplodne krmače s prolazima za hranjenje, jednofazni uzgoj praščića, tekući izmet 


i) 

i i £ 


25,76 

(5) Staje za rasplodne krmače s prolazima za hranjenje - dvofazni uzgojpraščića, tekući izmet 


m 

cal j¡ 

Podovi od platica 


-25,74 5 - 

(l) Staje za rasplodne krmače bez prolaza za hranjenje, dvofazni uzgoj prašci* i, tekući izmet 


Presjek !l-_ 

Presjek 

2,76 

•1.01«—1,60—'65-^75-* 

40 40 

M,25-t-+1.03-t-t-1,25-i 

-7,01- 

Boksovi za uzgoj praščića, troredni 

© Boksovi za krmače sa i bez prolaza 

za hranjenje->Q + (2) 

Pokrivena staja 

Podcwi od platic; 

l i i i 

IHIflii. 

-441- - M 

M 

m 

STAJE ZA 

RASPLODNE SVINJE 

-»CD 

Informacije: Kuratorium fur Technik 

u. Bauwesen in der Landwirtschaft 

e.V., Darmstadt 

Staja za 64 rasplodne krmače 

(analogno i za 96 ili 128 krmača). 

Postupak "unutra - van": 

dvofazni uzgoj praščića, odvajanje 

nakon 4-6 tjedana, težina 

pri prodaji oko 20 kg. 

Mjesta za mlade krmače odgovaraju 

oko 5% broja krmača u 

rasplodu. 1 obor nerasta na 25 

krmača; razdvojeni odjeljci u 

staji (natkrivena staja, staja za 

čekanje, staja za prasenje, staja 

za uzgoj praščića), s prolazima 

za kretanje i hranjenje ® - 

©. Smještaj u staju bez stelje, 

s djelomično ili potpuno perforiranim 

podom. Tekući izmet. 

Minimalne količine zraka u 

m 3 /sat, DIN 18910. 

Tempe- Krmače s 

raturne praščićima 

zone 

Praščići 

za 

uzgoj 

Računske vrijednosti 16 "C/80% 26 0 C/60% 

Težina životinje (kg) 100 300 10 20 

Zimska količina 

zraka 

Ljetna kol. zraka 

ti-ta = 1,5 K 

= 2,0 K 

-10"C 10,4 25,1 

-16 °C 9,4 22,8 

2 26 °C 146 361 

2 26 °C 109 271 

3,0 3,6 

2,8 3,4 

34 50 

26 38 

ti-U = 2,0 K

Svi podaci se odnose na visinu do 

grebena (Wh) 

= vrlo veliki konji 

= konji prosječne veličine 

= poniji 

Q Visina do grebena 

oko 1 /3 x Wh 



= poniji 

= mali poniji 

(2) Visina do dna jasala (razina hranjenja) 

oko 0,80 x Wh 



= poniji 

© 

oko 1,45 m 

oko 1,35 m 

oko 1,20 m 

Visina pregradne stijene između 

boksova (visina do prsa) 

oko 1,30 x Wh 

= vrlo veliki konji oko 2,35 m 

= konji prosječne veličine oko 2,40 m 

= poniji oko 1,95 m 

© Visina pregradne stijene između 

boksova (gornji dio rešetkast, 

proziran) 

min. = 1,45 x Wh 

= vrlo veliki konji ca. 2,60 m 

= konji prosječne veličine ca. 2,40 m 

= poniji ca. 2,20 m 

Odvojiti pastuhe od kobila, ne držati ih u 

susjednim boksovima. 

© Visina pregrade između boksova 

(neproziran do vrha, primijeniti 

samo iznimno) 

Dimenzije vanjskih vratiju boksova 


= veliki konji ca. 1,20 m 


Širina glavnih stajskih prolaza po mogućnosti 

3m, ali minimum 2x širina prolaza, 

jer u protivnom nije moguće okretanje 

konja. 

= veliki konji ca. 2,40 m 


© presjek 

STAJE ZA KONJE I DRŽANJE KONJA 

Informacije: Kuratorium far Technik und Bauwesen in der 

Landwirtschafte.V., BartningstralJe, Darmstadt 

Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V. 

Freiherr-von-Langen-StraBe 13, Warendorf Q 

Konje treba držati primjereno vrsti da se zadovolje njihove potrebe. 

To je preduvjet za zdravlje, radnu sposobnost i dug život, ali i za 

poslušnost i psihičku uravnoteženost životinje. 

Još i danas, 5000 godina otkako postoje kao domaće životinje, 

zahtjevi se konja ne razlikuju bitno od zahtjeva iz vremena njihova 

življenja u stepi. 

Konji žive u skupinama i za njih su društveni kontakti prijeko 

potrebni. Kad su koji u skupini ili pojedinačno, treba uzeti u obzir 

njihovu međusobnu snošljivost. Drže li se pojedinačno, treba 

osigurati barem minimalni njihov kontakt vidom, sluhom i mirisom. 

Ždrebad i mladi konji moraju odrastati u skupinama. 

Držanje u skupinama: razlikuje se držanje u staji s jedinstvenim 

prostorom koji služi i za kretanje, držanje u skupinama s neposredno 

priključenim ispustom. 

Pojedinačni smještaj u staji: držanje u boksu nije prihvatljivo kao 

trajno rješenje. Ispust veličine boksa je bolji nego ništa. Za građenje 

staja za velike konje vrijede orijentacijski podaci: svijetla visina 

najmanje 1,5 x visina do grebena, tj. oko > 2,70 m. 

Površina pojedinačnog boksa: 

min. • (2 x Whf 

= vito veliki konji ca. 13,0 m 2 

= konji prosječne veličine ca. 11,2 m 2 

= poniji ca. 8,5 m 2 

min. >1,5xWti 

» vilo veliki konji ca. 2,70 m 2 

= konji prosječne veličine ca. 2,50 m 2 

= poniji 

ca. 2,20 m2 

J 

^ ^ Pojedinačno držanje 

-QQ—I Za ponije uže 

Duljina uklj. jasle = 1,8 x Wh 



= poniji 

© Mjesto za hranjenje 

3,25 m 

3,00 m 

2,60 m 

LxB » min. 2,5 x Wh' po konju 

Primjer 

Prosječna visina do grebena 

konja koje treba smjestiti = 1,67m 

potrebna površina = 2,5 x 1.67 2 

po konju = 7,0 m 2 © 

po konju. 

U povoljnim okolnostima glede 

strukture prostora, konja i 

zbrinjavanja moguća je redukcija 

do 20% 

© Staja za držanje u skupinama s _ _ 

LxB = 

Staja sa jedinstvenim prostorom bez 

stalnog prilaza ispustu 

min. (2 x Wh) 

odjeljenim mjestima za hranjenjem i (1a ->(13-04) 

stalnim prilazom ispustu 

2 po konju (kao i kod 

pojedinačnih boksova) 

Primjer: prosječna visina do grebena 

konja koje treba smjestiti: 1,67 m 

Potrebna površina = (2x1,67) 2 = 11,2 m 2 

po konju 

LxB = 

Staja za držanje u skupinama s 

integriranim mjestima za hranjenje i 

stalnim prilazom ispusta 

Min. 3 x Wh 2 po konju (bez mjesta za 

hranjenje) 

Primjer prosj. visina do grebena konja 

koje treba smjestiti: 1,67m 

Potrebna površina =(3x1,67^ = 8,4 m 2 

po konju 

^ ^ Širine prolaza u staji 13) Staja s jedinstvenim prostorom -> ® Staja za držanje u skupinama -> @ 

411

© 

© 

Karantena i staja za 

bolesne konje 

Skladište za hranu i 

koncentrat 

Skladište za 

voluminoznu hranu 

Skladište za stelju 

Kola za jahanje 

Mjesta za jahanje 

Teren za izjahivanje 

y 

Prostor za gnoj 

Staja 

Mjesto za pranje i 

čišćenje 

Mjesto za 

potkivanje 

Shema veze staje za konje s pomoćnim prostorijama 

o 

¡8 n 

550 

ÏSÛJ 

Mala zaštitna koliba 

, !?£_ 

Ograda sa stupovima ili pod naponom 

."'Pijesak 

ispustsaćvrstim: 

pûdûm 

iište 

i stelje 

Dr za 

eis 

CL u 

Boravak osoblja, 

ured,čuvah 

Komora za sedla 

Stajski pribor 

Paddock, ispust, paša 

TocE 

k a * — 

Ca S 

0 _ f ' Î _ 

IG 

© 

Širina stajališta = po biku 1,25 i 

1,375 m 

Bik 

Površina staje: po kravi 5,0-9,0 m 2 

Širina stajališta: 1,05-1,25 m 

—. Širina mjesta za teljenje: 1,50 m 

(2) Krava 

I 4,60 1 

•-50-I 1—85—1 

Kratko stajalište s rešetkom za izmet Boksovi za ležanje za krave 

I 

- 4,60 —t— 4.60 —I- 4.60 —( 

Staja s boksovima, troredna, za krave muzare s teladi 

-4.60—(- 4.60 -I—4.60-4-4.60 H- 4.60 —(— 4.60 —( 

® Staja s boksovima, dvoredna, za krave muzare s teladi 

H- 3.45 -I- 3.45 4- 3.45 -I- 

Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare s teladi 

h \ 

4i!l 

Površina staje 

Ispod jedne godine: 3,1 -3,5 m 2 

—. 1-2 godine: 3,5-4,5 m 2 

(Zj junad u staji bez vezanja 

, 70 70 . 

-1.0 1 -1.0 ^ 

30 

/.v.'//?.'///.-. 

/ 1 kablićza 

vodu 

l U 

1.2-1.5— 

l 

5% 

© Pojedinačna pregrada za telad (do 

14 dana odn. 10 tjedana) 

•— 45 —t. * 

T 

1 

§ 

7 1 

Oblici jasala za mliječnu stoku, sa 

LV privezivanjem i bez privezivanja 

H 3.45 4- 3,45 -t- 3.45 •+- 3,45 -4- 3.45 -4- 3.45 

Staja za privezivanje, 2-redna, za krave muzare bez teladi 

UZGOJ GOVEDA 

Informacije: KTBL. Kuralorium 

furTechnik und Bauwesen in der 

Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 

49, Darmstadt 

Razlikuju se staje za privezivanje 

goveda - kratko stajalište 

- i staja s boksovima -» QQ 

U prvom je slučaju krava privezana 

na jednom mjestu - tu stoji, 

odmara se, jede, pije, obavlja 

nuždu i muze se. Stajalište je 

široko 1,10 - 1,20 m, dugačko 

1,40 -1,80 m, ovisno o veličini životinje 

(pasmina, starost) i uređenju 

staje ©+®-®. Staja 

s boksovima ->©+©-©. 

Kratko stajalište s kanalom za izmet, 

dužine 1,65-1,80 m ->®. 

Najčešće se nasipa stelja. Pri 

proizvodnji čvrstog gnoja, trebat 

će 2 - 4 kg slame za kravu po 

danu. Kanal za izmet omogućuje 

držanje krave bez stelje, ili s vrlo 

malo stelje (0,5 kg slame/krava/dan). 

Za mali broj goveda treba 

nastojati da se mehanizacijom 

uklanja izmet. Takvi uređaji određuju 

dimenzije jarka za izmet 

@. Kratko stajalište s rešetkom 

nad jarkom omogućuje držanje 

bez stelje i pripremu tekućeg 

gnoja. U tom je slučaju 

dužina stajališta samo 1,40 - 

1,50 m. Jednoredni raspored nije 

ekonomičan. Najbolje iskorištenje 

prostora daje dvoredni raspored 

s dopremom hrane između 

redova i prolazima za 

uklanjanje izmeta s obje strane, 

ali je površina staje 10 - 15% 

veća. Ovisno o tehnici hranjenja, 

širine staje su 10 -12 m. Standardno 

rješenje je kad se hrana 

daje uz pomoć uređaja koji se 

kreće središnjim prolazom (širina 

= 2,5 m između jasala). 

Da bi se staja mogla povećati, tj. 

dograditi u uzdužnom smjeru, treba 

jedna zabatna strana ostati slobodna, 

a skladišni prostor, mljekaru 

i pomoćne prostorije smjestiti 

na drugoj zabatnoj strani. 

413

Držanje pojedinačnih životinja 

Vezanje uz kratko stajalište bez 

stelje s rešetkom za mokraću 

Oblici stajskog uzgoja bikova za tov 

^T^ Traktor s tovarnom prikolicom ^ ^ Frontalni utovarivač 

(D Smom%riko.S n m 0m k ° S, " C ° m ' © Potrebna površina za promet vozila 

5,20 

2.80 

Potrebni prostor za pojedinačni stroj (traktor) 

(dimenzije za garažu) 

Mala kola za strojeve s bočnim prolazom 

sr 

-ft-t 

o 

t 

o 

0 

1 

p m i 1 

i ^ j Ti 

1 7 T — ^ 

; ; ! 

•12,0 ^ 6,0 4 I- 8,0 

= 30,0- 1 

Tovama prikolica m 3 Duljina Širina Visina 

zelena hrana 12 6,95 2,35 2,26 

sušena hrana 19 2,94 

zelena hrana 11 7,80 2,46 2,45 


zelena hrana 12 7,25 2,25 2,30 


zelena hrana 14 8,00 2,35 2,25 


Orijentaajsks mjare 13^ 7,70 

za tovama p/ikoSoe 20 

2,40 3,10 

Oryentaćg£fce 8,70 l3~40 3,40 

mjere za remize 

UREĐENJE GOSPODARSTVA 

Informacije: Kuratorium für Technik u. Bauwesen in der 

Landwirtschaft e.V., Darmstadt -» 03 

Objekti i tipovi pogona Dimenzije Veličina pogona 

10 ha 15 ha 20 ha 30 ha 

Garaža za traktore Tlocrtna površina 26 m 2 

43 m 2 

44 m 2 

62 m 2 

i motorne kosilice Dubina prostorije 5,0 m 5,2 m 5,2 m 5,4 m 

Visina prostorije 2,7 m 2,8 m 2,8 m 2,9 m 

Garaža za brdski Tlocrtna površina 46 m 2 

pogon 20 GVE Dubina prostorije 7,3 m 

Transporter s utovamim Visina prostorije 

uređajem, mot kosilicom Transporter 2,9 m 

i samohod. grabilicom Mot. kosilica 2,2 m 

Radionica Tlocrtna površina 12 m 2 

12 m 2 

14 m 2 

16 m 2 

Remiza za Tlocrtna povtšina 160 m 2 

230 m 2 

260 m 2 

350 m 2 

Pogon pripreme hraTe bez Dubina prostorije 7,6 m 8,7 m 8,7 m 9,5 m 

vlastite proizvodnje Visina prostorije 3,3 m 3,4 m 3,4 m 3,5 m 

Remize za mješovite Tlocrtna površina 180 m 2 

310 m 2 

370 m 2 

520 m 2 

pogone pripreme i Dubina prostorije 7,6 m 8,7 m 8,7 m 9,5 m 

proizvodnje hrane Visina prostorije 3,3 m 3,5 m 3,5 m 3,6 m 

Remize za poljoprivredne Tlocrtna površina 240 m 2 

340 m 2 

450 m 2 

pogone bez Dubina prostorije 8,0 m 8,0 m 9,7 m 

stoke Visina prostorije 3,5 m 3,5 m 5,8 m 

Remize za Tlocrtna površina 120 m 2 

brdske pogone Dubina prostorija 

8,3 m 

Visina prostorije 

3,2 m 

20 GVE 

(tež.tmsra ocijenjene) 

^ ^ Potrebna količina za garaže i remize 

Stroj Karakteristike d(m) š(m) v(m) 

Vučni strojevi (sa sig. stremenom) 

Standardni tegljač do 60 KS 3,30-3,70 1,50-2,00 2,00-2,60 

Tegljač s univ. pogonom 60-120 KS 4,00-5,00 1,80-1,40 2,50-2,80 

(uključujući noseći tegljač) 120-200 KS 5,50-6,00 2,40-2,50 2,50-2,90 

Nosač sprava s 

tovarnom platformom do 45 4,50 1,70 2,50 

Transportni uređaji (s vučnim mehanizmom) dvoos. prikolica 

Plato kola do 3t ca. 6,00 1,80-1,90 ca. 1,50 

Plato kola 3—5t ca. 6,50 1,90-2,10 ca. 1,60 

s samoistovarom 5-8t ca. 7,00 2,10-2,20 ca. 1,80 

jednoos. prikoiica do 3t ca. 5,00 1) 

1,90-2,10 ca. 1,60 

(s transp. podom) 3-5t 5,00-5,50 1 > 2,10 ca. 1,60 

ili kiper 5-8t 5,50-6,00 2,20-2,25 ca. 2 00 

Cisierra za gncjnicu trans. 3-6 m 5,50-6,50 1,80-2,00 1,80-2,20 

Sprave za obradu tla (u podnom stanju) 

Plug za gredice (priklj. stroj) 2brazdni ca. 2,00 ca. 1,20 ca. 1,20 

3brazdni 2,70-3,30 1,30-1,50 ca. 1,20 

5brazdni 4,50-5,50 2,00-2,50 ca. 1,20 

Okretni plug 2brazdni ca. 2,30 ca. 1,10 1,30-1,70 

(priključni stroj) 3brazdni 2,90-3,30 1,40-1,60 1,30-1,70 

5brazdni 4,50-5,50 2,00-2,50 1,30-1,70 

Rovokopač 1,50-3,00 2,30-3,00 0,60-1,10 

Pločasta drljača 3,20-3,50 1,70-3,50 0,70-1,10 

Kombinacija sprava 2,70-3,00 1,10-1,30 

Tanjurača 1,10-1,40 2,00-3,00 1,10-1,20 

Vibraciona drljača 0,80 do 3 m 1,00 

Potezna drljača 2,00-3,00 do 3 m 1,00 

Valjci 3-djelni 2,50 do 3 m 0,80 

Rasipač miner, gnojiva 

Sandučasti rasipač 0,70-1,20 2,70-3,00 0,70-1,20 

Centrifugalni rasipač ugrađen 1,00-1,50 1,40-1,50 0,90-1,40 

Rasipač za veliki prostor priključen 4,30-5,50 1,80-2,80 1,70-2,00 

(9) Dimenzije poljoprivrednih sprava i strojeva 

L. 

f- 6,0 -f- --6,0-1-6,0-+- 

6,0-H 6,0 -+- 6,0 -+- 6,0 -+- 6,0 - 6,0-1 

12,0 S 

h 9.0 I i 

_3.00j 

(?) Velika kola za strojeve sa centralnim prolazom. Konstrukcija sa stupovima ^(5) Velika kola za strojeve i sprave s poprečnim prolazom 

415

416 

Jedinstvenom orijentacijom sljemena prema padini priljubljeno uz teren 

Glavni smjer vjetra / } >¿3 ^ 

Shematski prikaz rasporeda elemenata gospodarstva 

(zgrade, gospodarske površine, prometne površine) 


Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der 

Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt 

Pri odabiru lokacije treba odvagnuti topografske i klimatske 

okolnosti u odnosu prema pogonsko - gospodarskim zahtjevima. 

One bi trebale biti u prednosti pred okolnostima koje proizlaze iz 

vlasničkih odnosa. Za staje vrijede približno isti klimatski zahtjevi 

kao za stambene zgrade. Treba izbjegavati predjele koji su 

ekstremno izloženi mrazu, magli ili jakom vjetru. Treba voditi računa 

o međusobnom odnosu objekata, rasporedu pogona u odnosu prema 

obližnjim naseljenim područjima i prevladavajućim smjerovima 

vjetra. 

Ljetni glavni smjer vjetra važniji je od zimskoga. Pri odabiru lokacije 

razlikuje se "vanjski" i "unutrašnji" položaj pogona prema prometu. 

Vanjski položaj određen je vezom lokacije s javnim prometnicama 

koje vode do objekata za nabavu i prodaju (trgovina poljoprivrednim 

proizvodima, mljekare itd.). Za kvalitetu unutarnjeg 

prometnog položaja povezanost je s mrežom gospodarskih 

prometnica važnija od neposredne blizine gospodarskog dvorišta i 

poljoprivrednih površina. Pri raspoređivanju zgrada važno je uzeti 

u obzir sljedeće razmake: najmanje 10 m između zgrada; od 

stambene zgrade do staje najmanje 15 m; od stambene zgrade do 

južne granice zemljišta najmanje 10 m; do istočne ili zapadne 

najmanje 6m.->© 

Kad je riječ o pogonima za uzgoj životinja s mehaniziranim 

jedinicama, obično je potrebna površina od 4000 do 5000 m 2 , uz 

širinu zemljišta 35 - 45 m. Dio za stanovanje, uključujući vrt, treba 

imati oko 1000 m 2 . Radni i prijevozni putovi izvan zgrada ne bi smjeli 

imati uzdužne nagibe veće od: za ručna kolica 5%, za motorna 

vozila 10%, kratki odsječci najviše 20%. Vrt služi kao proširenje 

stambene površine, s položajem po mogućnosti južno ili zapadno 

uz zgradu. Treba osigurati najmanje 100 m 2 travnjaka, pričvršćenu 

zaštićenu površinu za sjedenje, površinu za cvijeće i grmlje, dječje 

igralište i površinu za sušenje rublja - ukupno oko 400 - 500 m 2 . Za 

vlastite potrebe trebalo bi osigurati 50 - 60 m 2 povrtnjaka. Voćnjak 

oko 100 m 2 po osobi. 

70-80° Brašno i fini prah 

fino mlivo 

60-65° Posije od raži 

i pšenice 

55-60° otpaci lana 

50-55° Fina krupica 

45 -50° Gruba krupica 

40-45° Zob, ječam 

37° Raž 

35° Kukuruz, pšenica 

grašak 

23° Proso 

22° Slad 

10,0 

S 15.0 

^¿.Srednje 

^ Polje 

5,0 S 7,5 

J. / Krajnje 

polje 

Okrugla bala 

i ® 

nm 

( D Slama 

Sustav projektiranja fleksibilnog područja štaglja Štagalj s poprečnim gumnima Poljski štagalj 

Prešana slama

Potrebna Staja s boksovrria za hrarijerie Stâ s boksovrna za hraTjenje 

površina i ležanje, stoka vezana bez vezanja 

u m 2 u m za... krava za... krava 

2 

40 60 80 50 80 120 200 

Staja 250 380 500 400 640 960 1600 

Područje mlijeka 10 20 30 50 80 120 200 

Mobilni silos 200 300 400 250 400 600 1000 

Rastresita hrana 80 120 160 100 160 240 400 

Skladište gnojnice 160 240 320 200 320 480 800 

Prometne površine 400 600 720 500 720 960 1400 

Površina dvorišta 800 1050 1200 1250 1760 2400 3000 

Potrebna ukupna 

površina u m 2 1900 2710 3330 2750 4080 5760 8400 

Potrebna širina 

zemljišta 

u m 33 33 33 45 45 45 45 

0 Mliječne krave bez podmlatka 

Potrebna Staja s boksovima za luaêrje Staja s boksovina za hranjenje 

površina i ležanje, stoka vezana bez vezanja 

u m 2 

za... krava za... krava 

40 60 80 50 80 120 200 

Staja 320 470 630 440 700 1050 1750 

Područje mlijeka 20 20 30 60 80 80 80 

Mobilni silos 250 380 500 310 500 750 1250 

Rastresita hrana 100 150 200 130 200 300 500 



Površina dvorišta 1000 1270 1500 1560 2200 3000 3750 


površina u m 2 

2390 3340 4160 3380 4980 6980 10080 


zemljišta 

u m 33 33 43 45 45 45 45 

Mliječne krave s podmlatkom 

Potrebna Tov teladi u pojedinačnim Staja za tov bikova 

površina boksovima s podom od platica 

u m 2 

za... teladi za... životinja 

100 200 300 400 100 200 300 400 

Staja 340 640 930 1200 400 940 1410 1880 

Rastresita hrana _ - - - 50 100 150 200 

Mobilni silos - - - - 560 1000 1250 1500 

Skladište gnojnice 50 100 150 200 120 200 300 400 

Prometne površine 200 200 200 200 650 560 750 850 

Površina dvorišta 1110 1600 2200 2640 1210 2100 3140 2170 



1700 2540 3480 4240 2990 4900 7000 7000 


zemljišta 

u m 45 45 45 45 35 35 50 50 

^3) Tov goveda 

Držanje krmača za... 

Krmača s 

Potrebna Držanje krmača ...mjesta za tov 

površina za... krmača uznapredovalih praščića 

u m 2 

80 100 120 150 46 S. 88 S. 142 S. 

400 M. 800 M. 1200M 

Staja 720 850 1020 1200 880 1760 2640 



Površina dvorišta 

(uklj. ispust) 1600 1850 2100 2400 1480 2640 3120 



2640 3050 3500 4020 2840 5200 6830 


zemljišta 

u m 45 45 45 50 45 45 50 


Informacije: KTBL. Kuratorium fur Technik und Bauwesen in der 

Landwirtschaft e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt 

Sljedeće tablice o potrebnoj veličini zemljišta za različite vrste i 

veličine pogona temelje se na istraživanjima Hermsa i Hillendahla. 

Razlike u podacima o veličini površina potječu od razlika u 

tehnologiji. Tako se potrebne površine zemljišta mogu smanjiti ako 

se, na primjer, umjesto pokretnog silosa predvidi visoki silos, 

višeetažna skladišta umjesto jednoetažnih, skladištenje osoke 

ispod poda staje umjesto u vanjskim spremnicima itd. 

U tablicama © - © nisu u potrebnu veličinu zemljišta uključene 

površine za spremište strojeva, radionice i stambene zgrade, jer ne 

moraju biti locirane neposredno uz proizvodne zgrade. 

Potrebna Staja sa. . mjesta za tov 


500 1000 1500 2000 

Staja 850 1700 2500 3400 

Skladište gnojnice 250 400 600 800 

Prometne površine 240 400 440 400 

Površina dvorišta 1300 2300 2700 3000 



2640 4800 6290 7600 


zemljišta u m 35 35 55 55 

(5) Tov svinja 

Nesilice Tov 

Potrebna 3 reda krletki pilića 


za... životinja za... životinja 

10000 50000 100000 10000 50000 100000 

Staja 630 3000 6000 400 2000 4000 

Prostorija za 

sortiranje jaja - 400 800 - - - 

Skladište gnojnice 110 550 1100 50 250 500 

Prometne površine 200 1200 1800 100 500 1000 

Površina dvorišta 1260 5050 8000 1000 4000 7000 

Potrebna 

ukupna 


2200 10200 17700 1550 6750 12500 


zemljišta u m 35 100 100 35 80 80 

^^ Držanje kokoši 

Krumpir, repa Žitarice, 

Potrebna žitarice stočna hrana 


na... ha na... ha 

60 80 100 80 100 120 

Hala za strojeve 250 290 320 230 270 300 

Skladišne površine 250 250 250 250 250 250 

Prometne površine 

i ostave 180 200 220 180 200 220 

prip. površina 

dvorišta 200 230 250 200 230 250 

Potrebna 

ukupna 


® Proizvodnja praščića (... u nastavku tov) (7) Proizvodnja plodina za tržište 

880 970 1040 860 950 1020 


zemljišta u m 33 33 40 33 33 40 

417

Oblik robe 

Dimenzije 

u 

cm 

Svježa 

roba 

Roba sušena 

35% 

Duga roba ^ g & f e ^ ca. 25 1,7 1,2-1,5 0,5 0,3 

Sijeno Slama Način rukovanja 

U porcijama 

(grabilica) 

Rezana roba^ggggk^ 4-8 2,0 1,5-1,8 0.8 0,4 Uvjetno kao rasuta roba 

(valjci za doziranje) 

Kratka roba ... 

4 3,5 

Rasuta roba (pneu- 

2,5-3,0 0,6-1,0 0,5-0,8 matika, glodalica) 

Male bale âcr 

»sF 

Velike " ^ ^ ^ ^ 

35x50x80 - 2,5-3,0 1,0-1,5 0,8-1,3 

0180-150 

150x150 

x240 

(160x120 

x70) 

- 

3,0 0,8-1,8 0,6-1,3 

0,6-0,9 0,7-1,3 

(i) Usporedba različitih oblika robe kod žetve stočne hrane 

nacbala m «. 

Komadna roba, 

ručna manipulacija 

Komadna roba za 

frontalni utovarivač 

(?) Skladištenje i izdavanje stočne hrane (?) Skladištenje stočne hrane 

^ ) Hala s grabilicom 

T 

Portalna dizalica 

E 

I 

8,0-10,0 

V.V.V.V.'.V.V, 

2,2-2,5 

I 

• 12,50 1 

^ ^ Hala za skladištenje sijena 

Potrebni min. razmak 

do zapaljivih zidova 

' 50,0 1 

1 25,0 1 

Do ostalih zgrada T 

Skladištenje sijena na tavanu Skladištenje sijena 

(7) Toranj za sijeno, ventilacija (8) Toranj za sijeno, pražnjenje 

418 


Informacije: Kuratorium für Technik und Bauwesen in der Landwirtschaft 

e.V., Bartningstr. 49, Darmstadt 

Vrsta hrane Prostorna težina Potreban prostor (pri 

dt/m 3 

uskladištenju, prije 

slijeganja) m 3 /dt 

Sijeno: Duga roba 

(kakvoća dobra do vrlo dobra, 

visina skladištenja 2-6 m) 

s 

Sjeckana roba, 5 cm 

(kakvoća dobra do vrlo dobra, 

0,7-1,2 1,7 -1,0 

visina skladištenja 2-6 m) 0,9-1,2 1,3 -1,0 

Bale sijena, nesložene 1,3-1,7 0,9 -0,7 

Bale sijena, složene 1,6-2,0 0,8 -0,6 

Rastresito sijeno 1,2-1,7 1,0 -0,7 

Toranj za sijeno 1,5-1,8 0,8 -0,7 

Sušeno zeleno - Cobs 5,0-6,0 0,20-0,17 

Silaža: Djelom, sušeno (35-25% TS) 5,5-7,0 0,20-0,16 

Kukuruz (28-20% TS) 6,0-7,5 0,18-0,15 

Lišće repe 8,5-9,5 0,13-0,12 

Stočna repa 6,3-7,0 0,16-0,14 

Koncentrat 5,5-6,5 0,22-0,19 

Suha hrana 3,2-3,5 0,38-0,34 

Navedeni skladišni prostori ne obuhvaćaju dio za tehniku uskladištenja i ¡skladištenja 

(npr. hodnici, gumna, slobodan prostor za dizalicu itd), ali je uračunat dodatak za 

dopunjavanje od 20% za sijeno i 10% za silažu 

Tegljač za 

uskladištenje 

© Niski silos 

12) Punjene visokog silosa 

transportnom trakom 

Uskladištenje 

prvenstveno frontalnim 

utovarvačem, za veće 

silose 

Ručno Gornjom glodalicom 

^4) Pražnjenje visokog silosa 

Tegljač s valjkom 

Okno za otjecanje 

procjedne vode 

Za manje niske silose i 

uskladištenje prijelazom vozila 

^ ^ Niski silos s rampom 

r- — 

t 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

i 

I 

ó v 

. > 

^3) Punjenje visokog silosa grabilicom 

• i 1 

Donjom glodalicom Grabilicom 

^5) Pražnjenje visokog silosa 

• 

1 

i 

1H1

Čvrsti gnoj (+ osoka) 

preko 2 kg slame/VŽ na dan 

" 3 roMcr gno. I Jörns?: 

I 

¡Frontalni utovarivač| ¡Bočni utovarivač| | Bočni okretni utovarivač] 

Čvrsti gnoj 

I Uski rasprostirač | | Široki rasprostirač| 

Uskladištenje gnojnice 

Duboki spremnik Visoki spremnik 

S pločom, 

prihvat vozila 

Gore otvoreno S predjamom 

Prikaz skladištenja čvrstog gnoja, gnojnice i osoke, te ¡skladištenje 

Taložnik 80 x 80 

S autom, 

pumpnom stanicom 

^ ^ Duboki spremnik (masivni) ^ ^ Bazen u zemlji sa sintetičkom folijom 

• / DN 300 

Nagib 2-3% 

Prepumpavanje 

i miješanje^ 

Glavni zasun 

Homogen iziranjev.vf.v.v 

Taložnik •) i - 

max.15 m 

Visoki spremnik sa punpncnistanioorn Visoki spremnik s predjamom 

Betonska ploča 

Drvena stijena 

© Mjesto za čvrsti gnoj uklj. jama za 

osoku 

U - 

'» Proširenje 

© Skladište čvrstog grsqa, postavljeno 

frontalno, podijeljeno odlagalište graja 

Osoka • 

Skladištenje čvrstog gnoja iznad jame za osoku 

Staja 

Procjedna tekućina "iTrSiv; 

Skladište čvrstog gnoja 

> r Proširenje > 

^ ^ Skladište ište čvrstog gnoja, p postavljeno 

frontalno bočni ulaz u staju 


IZMET S OTPADNE VODE -» CD 

Količina izmeta i mokraće koju izlučuju domaće životinje ovisi o vrsti i tjelesnoj 

težini životinje (izraženo u jedinicama velikih životinja, 1 JVŽ = 500 kg žive 

vage), kao i o vrsti i sastavu hrane i pića. Sastav se ne može točno utvrđivati 

jer se gotovo uvijek tijekom gospodarske godine mijenja. Mogu se navesti 

samo prosječne vrijednosti -» ® - (ii). 

Čvrsti gnoj. Za uobičajene količine stelje potrebno je od 1,5 do 2 kg slame 

po JVŽ dnevno, uz visinu slaganja čvrstog gnoja od 2,0 do 2,5 m; potrebna 

površina platforme odlagališta gnoja od 0,5 m 2 /JVŽ • mjesec. U jami za osoku 

skuplja se osim mokraće i voda od čišćenja i veći dio oborinske vode koja 

pada na platformu odlagališta gnoja. Pretpostavi li se evaporacija kao trećina 

oborina i 3 m 2 platforme po JVŽ (odgovara vremenu skladištenja od 6 

mjeseci), dobije se količina osoke od 0,64 m 3 /JVŽ • mjesec. 

Postupak proračuna: 

Mokraća 

Voda za čišćenje 

Oborinska voda 

15 l/JVZ • dan x 365 dana 

12 mjeseci 

2 l/JVŽ • dan x 365 dana 

12 mjeseci 

750 mm-250 mm (evaporacija) 

500 l/m 3 x 3 m 2 /JVŽ 

= 456 l/JVŽ • mjesec 


= 500 mm 


12 mjeseci £ * 640 l/JVŽ • mjesec 

Tekući gnoj (gnojnica). Skuplja se izmet, mokraća i voda za čišćenje. Pri 

skladištenju gnojnice u zatvorenim spremnicima ne ulazi oborinska voda; kod 

otvorenih spremnika treba visina stijenki biti 20 - 30 cm viša od najviše razine 

gnojnice, što je dovoljno za prihvat oborinske vode. Evaporacijom vode i dijela 

tekućeg gnoja taj se rezervni prostor povećava. 

Kod muzara nastaje gnojnica u količini od 1,4 m 3 /JVŽ • mjesec. Pri intenzivnom 

tovu bikova silažnom hranom smanjuje se količina gnojnice do 1,0 m 3 /JVŽ • 

mjesec. 

Vrsta životinje Čvrsti gnoj Osoka Sastojci u čvrstom gnoju 

dt/ž. m/ž. m 3 /ž. N P2O5 KjO CaO MgO 

mjesečno mjesečno mjssečna kg/ž. mjesečno 

Konj 7,5 1.0 0,1 4,5 2,1 4,0 1.8 1.05 

Govedo 

Kran/a - staja s vezanjem 9,0 1,2 0,6 4,5 2,3 5,9 1,8 1,8 

Tovljeni bik - 

staja s vezanjem 9.0 1,2 0,6 

Tov. bik - duboka stelja 15,0 2,0 1) 

Ovca 6,5 0,9 1) 5,2 1.5 4,4 2,1 1,2 

Svinja 5,0 0,6 0,6 2.8 3,8 2,5 2.0 1.0 

Svinja - duboka stelja 10,0 1.2 1) 

Kokoš nesilica (suhi 

Izmet 80% TS) 4,6 0,4 16,3 21,4 11.2 55,8 

Kokoš nesilica (podno 

držanje, izmet 78% TS) 5,5 0,7 14,3 18,7 10,5 

Tovljeni pilići 

(podno držanje) 5,9 0,8 

Kunić 

(suhi izmet) 3,3 0,4 1,7 1,5 4,0 2,1 

vezano u stelji 

© Količine i sastav čvrstog gnoja 

Vrsta 

životinje 

Govedo 1.4 

Svinja 1,4 

Kokoš nesilica 1.9 

© Količina i sastav gnojnica 

Količina 

gnojnice 

m 3 Količina TS Sastav 

gnojnice site tor 

% 

m /ž. mjesečno 

3 TS 

site tor 

% 

/ž. mjesečno N P2O5 KjO CaO MgO 

kg/m 3 

10 

7 

15 

^ Proširenje 

-t> 

Skladište čvrstog gnoja, postavljeno 

bočno 

4 2 6 2 1 

6 4 3 3 1 

8 8 5 15 2 

Raspolovljena cijev 

od kamenštine 

N P2O5 KjO CaO MgO 

kg/2, mjesečno 

5,6 2,8 8,4 2,8 1,5 

8,4 5.6 4,2 4,2 1,4 

15,2 15,2 9,5 28,5 3,8 

Cijevni sifon okna 

Protuplinski zatvarači za jame za 

gnojnice odn. kanale za gnojnice 

419

© Podjela sustava ventilacije 

Gravitacijska ventilacija 

Ventilacija 

okvirna 

ventilacija 

streha - sljeme 

Potrebna visina okna je min. 5m, funkcionira 

samo pri niskim vanjskim temperaturama , 

nema troškova za energiju 

(?) Ventilacija oknom 

Problemi vezani uz smjer vjetra, oštećenje 

građevine, nema ciljanog odvoda zraka, 

dobro spojivo s grijanjem: potrebna energija: 

105- 125 kWh/ž. godišnje 

(4) Ventilacija pretlakom 

V 

Skupi uređaj, sigurna raspodjela zraka, 

funkcionira neovisno o klimatskim 

okolnostima, jednostavno kombinirati s 

grijanjem; potreban veći kapital (1,5 do 2 

puta više nego za vent. podtlakom): potrebna 

energija: oko 205 kWh/ž. godišnje 

Sustavi ventilacije 

Pretpostavka: krov = strop; teškoće pri inverznim 

klimatskim pojavama; dovod zraka treba 

moći regulirati. 

(3) Ventilacija streha - sljeme 

Jednostavna instalacija, ciljani odvod zraka 

(zaštita okoliša), teško kombinirati s 

grijanjem; potrebna energija: 98-105 kWh/ž. 

godišnje 

(5) Ventilacija podtlakom 

^ ^ Ventilacija izjednačenim tlakom (f) Način gradnje ventilatora 

. Radijalni ventilator 

- Ulazni otvor 

Tlačna komora / 

/ t—1,00-1,20—i 

Taložnik 

(§) Filtarski uređaj u zemlji (prema Zeisigu) 

420 

Okvir za filtarsku kasuru 

Filtar za prašinu (1.1 m 2 za 1000 m 3 zraka) 

Potporna letva 

£3 

L Rešetka od letava 

GOSPODARSTVA 

KLIMA U STAJI DIN 18910 

Osim rasnih odlika, hrane i držanja, za zdravlje i učinak životinja vrlo 

je bitna klima u staji. "Klima u staji" znači zajedničko djelovanje 

mnoštva čimbenika, kao što su: temperatura, vlažnost zraka, 

kretanje zraka, sastav zraka, svjetlo, ventilacija, površine prozora, 

obujam staje, orijentacija prema stranama svijeta i građevinska 

termoizolacija. 

Brzina ulaza zraka, ovisno o širini staje, treba biti 2,0 i 5,0 m/s. 

Sustavi ventilacije mogu biti: gravitacijski i mehanički -»©-©. 

Temperatures u °C Preporučljiva brzina 

zraka u m/s 

ispod 18 0,15 

20 0,20 

preko 22 0,24 

24 0,35 

26 0,50 

^g^ Preporučljiva brzina zraka ovisno o 

temperaturi 

Za životinje *) vrijednost 

l/m 3 

MKR 

Ugljični dioksid 3,50 5,00 

Amonijak 0,05 0,05 

Sumporovodik 0,01 0,01 

*) Max. koncentracija na radnom mjestu 

Dopuštena koncentracija plinova u 

stajskom zraku 

Projektiranju bi trebalo prethoditi računsko dimenzioniranje otvora za dovod i odvod zraka, 

slično kao kod mehaničke ventilacije. 

Dimenzije treba odrediti prema ljetnim količinama zraka - vidjeti DIN 18910 - i u slučaju 

potpune tišine vjetra prema formuli; 

g • H • At/Ti 

1 + F,/F2 

(m/s) 

Vi 

(m 2 

= brzina odvoda zraka u otvoru na sljemenu u m/s, 

= konstanta gravitacije (9,81 ms~ 2 ), 

= visina od poda do sljemena staje u m, 

= vanjska temperatura u K (273 °C), 

= razlika između unutarnje i vanjske temperature u K, 

= ljetna količina zraka prema DIN-u 18910 u m 3 /h, 

= površina za dovod zraka u m 2 

= za odvod zraka um 2 p 

(radi pojednostavnjenja, može se u proračunu uvesti = 1) 

h6,7H I—6,7—1 h 6,7-| 

Uobičajene tračnice 

G A WxGlava WxStopa W, •x I» 

(kg/tm) (cm 2 ) (cm 3 ) (cm 3 ) (cm 3 ) (cm 4 ) (cm 4 ) 

S 41 40,95 52,2 196,0 200,5 41,7 1368 260 

S 49 49,43 63,0 240,2 248,2 51,0 1819 320 

S 54 54,54 69,4 262,4 276,4 57,0 2073 359 

S 64 64,92 82,4 355,9 403,5 80,5 3253 604 

U1C60 60,34 76,9 335,5 377,4 68,4 3055 513 

Ri 59 58,96 75,1 372,6 351,8 81,0*) 3257 781 

")Wyi = 118 cm 3, d zbog asimetrije 

Dimenzije tračnica -> (Ï) 

Drveni prag 

(4) Čelični 1 prag 

Betonski prag B 70 

(i) Betonski prag B 58 

-2,50- 

2,40 

I- W -I I-40H L 

Normalni profil zastora za jednokolosječne pruge 

140-I I—W H 

M3.5H 

11 & 

hWH I40I L KOI KOI L KOI HAM 

h 30 H 

Informacije: svaka direkcija Njemačkih željeznica AG 

- Razmak kolosjeka (e) 

ZELJEZNICE 

KOLOSIJECI 

61 X [o » 

V/Z/Av// v/)(//////7/////A 

Y//////////Y////7/77J 

I 

© Razmaci kolosjeka 

Najvažniji razmaci kolosijeka (e) su 

- normalni razmak na otvorenoj pruzi 4,00 m (3,50 m kod 

ranije izgrađenih) 

pri postavi signala 4,50 m 

zbog zaštitnog prostora poslije 

svakog drugog kolosijeka 5,40 m 

kod novogradnje za brzine V > 200 km/sat 4,70 m 

normalni razmak u kolodvorima 4,50 m (4,75 m) 

prolazni glavni kolosijeci 4,00 m 

poslije skupine od 5 - 6 kolosijeka 6,00 m 

kolosijeci za ispitivanje kočenja 5,00 m 

kolosijeci za čišćenje vagona 

5,00 m 

, a b 

^ » I 

so "> \ 

.—SZ. I j 

z" I 

- ï ? y - 

b a 

H—» «, 

m 

1 — 

(ig) Donji dio gabarita normalnog slobodnog profila: 

a = 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni 

s tračnicom; a = 135 mm za nepokretne predmete koji su fiksno 

spojeni s tračnicom; b = 41 mm za uređaje koji vode kotač 

uz unutarnju čeonu površinu; b = 45 mm na putnim prijelazima; 

b = 70 mm u svim ostalim slučajevima; Z = uglovi koji se smiju 

zaobliti -» ® 

Normalni kolosijek Njemačkih željeznica AG: 

širina kolosijeka (kod 71% svih željeznica na svijetu): 1,435 m tolerancije 

širine: 

-3/+30 mm kod glavnih pruga 

-3/+35 mm kod sporednih pruga. 

(ostale širine kolosijeka: u Rusiji - 1,520 m; Španjolskoj i Portugalu 

-1,668 m; u Južnoafričkoj Republici -1,067 m; Čileu, Argentini i 

Indiji - 1,673 m). 

Vijek trajanja pragova: 

- drveni impregnirani pragovi (Ruping - postupak) 25 - 40 god. 

- drveni neimpregnirani pragovi 3-15 god. 

- čelični pragovi oko 45 god. 

- betonski pragovi, procjena najmanje 60 god. 

Dubina jarka u usjeku = 0,4 - 0,6 m ispod ravnika. 

Nagib jarka 3 -10%, ovisno 0 načinu učvršćenja dna jarka. 

Kod potpornih zidova treba podzemnu vodu propustiti prorezima ili 

cijevima. 

Uzdužni nagibi otvorene dionice na glavnim prugama = 12,5%o, na 

sporednim prugama = 40%o, te u kolodvorima = 2,5%o. S posebnim 

odobrenjem može se na glavnim prugama iznimno izvesti do 25%o. 

Pritisak kotača u mirovanju: 91. Uz dovoljno nosiv gornji ustroj i objekte 

mogući su veći pritisci kotača (do 11,251). 

421

Normalni kolosijel 

razmak osovina 

preko 4,5 m 

Normalni kolosijek za vagone s razmakom osovina 

4,5 m. Za sve vagone Njemačkih željeznica d.d. 

Normalni kolosijek za vagone s razmakom osovina 

ispod 4,5 m (ne mogu prometovati svi vagoni) 

Izvlačni kolosijek uz R < 100 m 

Izvlačni kolosijek za vagone sa samo dvije osovine 

razmaka 6,5 - 8,0 m 

Izvlačni kolosijek za vagone sa samo dvije osovine na 

razmaku do 6,5 m ili vagone s okretnim postoljima 

Polumjer kolosijeka (sposobnost okretanja) priključnih kolosijeka. Kod novogradnji 

treba polumjere ispod 100 m po mogućnosti izbjeći -* s. 364 

Rampa nadvišenja i prijelaznica 

R I m Nagib rampe 

180-200 40 0,370 1 320 

0,333 1 320 

250-350 30 0,150 1 300 

0,107 1 400 

400-2000 20 0,012 1 310 

0,008 1-1300 

(Z) Tablica za sporedne pruge i uobičajene priključne kolosijeke u m 

jj Postavni uređaj 

(4) Jednostruka skretnica 

422 

Duljina 

skretnice 

Vodilica kotača 

I 

Polumjeri zavoja (do osi kolosijeka) = R 

ZELJEZNICE 

KOLOSIJECI 

prolazni kolosijeci na glavnim prugama = 300 m 

kolosijeci u kolodvorima = 180 m 

za sporedne pruge s vozilima glavnih pruga = 180 m 

bez vozila glavnih pruga = 100 m 

za priključne kolosijeke po kojima se kreću i lokomotive 

savezne željeznice =140m 

za priključne kolosijeke bez mogućnosti kretanja lokomotiva 

savezne željeznice, po mogućnosti = 100 m 

ali najmanje = 35 m 

Kad je 100 m > R = 35 m vagone treba po mogućnosti samo vući; 

kroz zavoj > 130 m više ne mogu proći svi tipovi vagona. 

Polumjeri za uskotračne pruge: 

za 1,00 m širine kolosijeka R = 50 m 



Za kolosijeke po kojima se vozi brzinama većim od brzine ranžiranja 

treba između pravca i kružnog luka polumjera R ugraditi prijelaznicu 

čija se zakrivljenost jednoliko mijenja od 1: oo do 1: R -> (2). 

U kružnim lukovima treba predvidjeti nadvišenje kako bi se centrifugalna 

akceleracija, koja se javlja pri vožnji kroz kružni luk, zadržala 

u podnošljivim granicama ( = 0,65 m/s). Rampa nadvišenja treba se 

poklapati s prijelaznicom. 

Pojedinosti vidjeti u Službenom propisu 820/1 Njemačkih željeznica 

AG. 

Skretnice: 

označavaju se prema obliku tračnice te prema polumjeru i kutu 

odvajanja kolosijeka, npr. 49-190-1: 9. 

Zaposjedanje kolosijeka vagonima samo do međi ka ->• © 

Razmak osi kolosijeka kod međika = 3,5 m. 

Dužina skretnice/dužina jezičca skretnice -> (9) 

49-190-1:7,5 = 25,222 m/12,611 m 

49-190-1:9 = 27,138 m/10,523 m 

49-300-1:9 = 33,230 m/16,615 m 

Okretna ploča normalno = 0 = D 

okretna ploča za osovine 2 - 3 m, za vagone 3,5 - 10 m, 

za lokomotive 12,5 - 23,0 m. 

Potisne platforme. Veličina = najmanji osovinski razmak vagona 

koje treba pogurati je + 0,5 m. 

Putni prijelazi 

Pojedinosti prema Službenom propisu 815 Njemačkih željeznica AG. 

Odbojnik 

Graničnik tovarnog profila 

(7) Simboli prikaza 

Skretnica r(m) 1:n Mjere za 

iskolčenje 

(grad. duljina 

m) 

ABW49 215 1 4,8 22,100 

EW49 190 1 7,5 30,039 

EW49 190 1 9 27,138 

DKW49 190 1 9 33,230 

DW49 190 1 9r/ 37,661 

1 9! 

(8) Dimenzije skretnica 

Jednostruka skretnica, ručno postavljanje 

Križanje 

(9) Simboli prikaza

Gabarit slobodnog profila 

Pruge normalnog kolosijeka 

Kod prolaznih glavnih kolosijeka i ostalih \ 

ulaznih i izlaznih kolosijeka koji služe 

putničkom prometu 

e = proširenje kolosijeka 

Bočni prostori koji moraju ostati slobodni: 

A-B na glavnim kolosjecima otvorene pruge 

C-D 

E-F 

© 

Kod ostalih kolosijeka 

Slobodni prostor koji 

treba osigurati kod novih 

nadogradnji 

uz sve objekte izuzevši umjetne građevine 

na staničnim kolosjecima i glavnim kolosjecima otvorene pruge uz umjetne 

građevine i uz signale između glavnih kolosijeka otvorene pruge 

na putničkim peronima za fiksne objekte 

Normalni slobodni profil vrijedi za pravac i zavoje polumjera 5 250 m M 1:100 

so 

s s 

a 5 150 mm za nepokretne predmete, koji nisu fiksno spojeni s tračnicom 

a 5135 mm za nepokretne predmete koji su fiksno spojeni s tračnicom 

b = 41 mm za uređaje koji vode kotač uz unutarnju čeonu površinu 

b 5 45 mm na putnim prijelazima 

b ž 70 mm u svim ostalim slučajevima 

Z = uglovi koji se smiju zaobliti 

(g) Granice donjeg dijela normalnog slobodnog profila M 1:40 

Potrebno povećanje mjere za polovicu širine normalnog 

Polumjer zavoja slobodnog profila na 

m unutarnjoj strani zavoja mm vanjskoj strani zavoja 

250 0 0 

225 25 30 

200 50 65 

190 65 80 

180 80 100 

150 135 170 

120 335 365 

100 530 570 

Potrebno povećanje normalnog slobodnog profila u zavojima polumjera < 250 m 

Uskotračne pruge 

Širina kolosijeka = 1,00 m 

(7) Slobodni profil u pravcima 

I 1000 - 

[-120-H » —j— 

|—800—j 

- ^ ^ - - i V - ^ - i h - - - ^ f t 

) Donja granica slobodnog profila 

Z = uglovi koji se mogu zaobliti 

3 

4S01 

I 

J T 

- 

T 8 

S 

s. 425 

Visina poda 

perona iznad GIŠ 38 cm ili 76 cm, za ekspresne pruge 96 cm. 

Razmak do novih objekata različit je u svakoj pokrajini. 

Primjerice u pokrajini Hessen razmak između vatrootpornih zgrada 

s odgovarajućim pokrovom i granice željezničkog zemljišta = 7,50 

m. Razmak do objekata koji nisu osigurani od požara = 15 m, slično 

i objekti u kojima se skladišti lakozapaljiva roba. Informacije 

pruža nadležna direkcija Njemačkih željeznica AG. 

Putnički peron: 

Razmak čvrstih objekata od ruba perona (kiosci, stubišne ograde) = 2,5 m 

Razmak stupova u uzdužnom smjeru 10-15 m 

Korisne širine perona: 

Peroni uz zgradu (prijemna zgrada) 5 7,5 m 

Peroni između kolosijeka s prelazom preko kolosijeka 5 6 m 

Peroni između kolosijeka bez prelaženja preko kolosijeka 7,5 m 

Peroni između kolosijeka s dvostranim korištenjem 5 9 m 

Na stubama i si. 5 3 m, između stubišta i perona na krajevima perona ev. uže. 

Tovarni peroni između osi kolosijeka 57,5 m uklj. širina ev. stupova hale. 

Korisne duljine kolosijeka: 

Uobičajeni vlakovi 150-400 m 

Dimenzioniranje prema broju osovina: 

Putnički vlakovi po osovini 4,5-5,5 m 

Teretni vlakovi po osovini 4,2-5,5 m 

1 lokomotiva + 1 tender oko 20 m 

Broj osovina putničkih vlakova 60 

Broj osovina teretnih vlakova 150 

h 

423

, Korisna duljina 

Čeona rampa 

Korisna duljina 

Bočna rampa 

© Čeona i bočna rampa s nagibom 1 • 12-1:20 

!j 

I 

Kod jednostranih utovarnih cesta 

I- 12,00-15,00 m H 

Nagib 

1:12-1:20 

i Pretovarna platformaj Teretni peron 

\Kod dvostranih utovarnih cesta/ \ / | \ 

15,00-21,00 m ^ | \ / | \ 

L h 

8 ¡I 

I 

12 P 

[-1,65-1—2,30 -I I- 2,30 H 

(\ 1 ! ! 1 !' • 

!i ii i : i 

a |a1 a-U 

H—U 

¡ Ü_U I LL- 

— š 5,00 - 

1,65-1 

Peron za utovar, istovar i pretovar 

(¿T) Presjek utovarne ceste (često je gornji rub tračnice = kota ceste) 

1 9,50-10,50 1 9,50-10,50 1 

m m m 

m w " 

(3) Uobičajeni zatvoreni teretni vagoni, razmak vratiju za tovarne površine 9,50 -10,50 

© 

Tip C 

424 

2 tipa hala A, B, C s kolosijekom izvana, tip D s unutarnjim kolosijekom 

ŽELJEZNICE 

OTPREMANJE ROBE 

Otpremanje robe je mjesto povezivanja cestovnog i željezničkog 

prometa. 

Namjenske odrednice (funkcionalne zadaće): 

Skladišta robe, zgrada za otpremu, carinarnica, utovarni put s čeonom 

ili bočnom rampom. Mogu postojati i dodatni uređaji kao npr. 

portalne dizalice, tovarni graničnici, kolosijeci i pretovarna mjesta za 

tekuće terete. 

Skladišta robe: 

pogodne dubine objekta: 10 m-18 m ili: 16 m-24 m 

Duljina objekta je proizvoljni višekratnik razmaka vezača do najviše 

400 m. Razmak vezača: 5,00 m. 

Visina objekta: od 3,50 do 5,00 m. 

Kod visine od 5,00 m moguće je slaganje u tri sloja. 

Širina i visina platforme za mehaniziranu manipulaciju: 

širina sa strane kolosijeka 3,50 m, 

širina sa strane ceste 2,50 m; 

visina 1,20 m iznad gornjeg ruba tračnice, odnosno površine ceste. 

Obje su platforme natkrivene. 

Ulazna vrata: međusobni razmak: 9,50 m-10,50 m ->@ 

Otvor vrata na strani ceste: 3,00 m x 2,50 m 

na strani kolosijeka: 3,00 m x 2,50 m ili po izboru 4,00 m x 2,50 m. 

Potrebna površina za skladišne objekte (?) - © ovisi o vrsti, dimenzijama 

i količini robe koja se skladišti. Osnova za iznalaženje 

potrebne površine jest poznavanje posebnih potreba pojedinih vrsta 

robe (kontejneri, palete, nepaletirana roba). 

Orijentacijski podaci za potrebnu površinu: mali kontejneri 2 m 2 /kom 

= oko 6,9 m 2 /t, palete 1,2-1,4 m 2 / kom = 5,6 - 6,5 m 2 /t, nepaletirana 

roba 0,13 - 0,2 m 2 /kom = 6,5 - 10,0 m 2 /t. Točno određivanje 

skladišne površine za potrebe projektiranja moguće je samo na osnovi 

popisa količine robe. Tjedne maksimume prometa (subota odnosno 

ponedjeljak) treba uzeti u obzir, oko 25 - 30% iznad dnevnog 

prosjeka. Potrebne površine za prolaze i međuprostore mogu se 

procijeniti: kod malih kontejnera 80 - 100%, paleta 180 - 210%, 

nepaletirane robe 100 - 160% površine skladištenja. 

Tovarni H 5,0-1-5,0 + 5.0 4- 5,0 4- 5.0 4- 5,0 - 

kolosijek ¿a ¿a 3.0 

^ ^ 

Sr 

© Tlocrt skladišta robe tip A @ 

1,0 1.0 

5,00 p.Otj j 5,00 | 5,00 t 

2,50 

Tovami kolosijek 

(0--0 

t-- 

• | 

m 

H-5.04-5.0H-5,0-1 

lMJ 

1,0 1,0 

5,00 3,00 5,00 5,00 

h^ 11 I I 1 1 

Trn n i i i*i 11 ML 

ffl ^m ra 

Tovarni kolosijek unutar skladišta 

(§) Tlocrt, poprečni presjek -» (4) C (?) Tlocrt, poprečni presjek -> \4) D

(T) Poterbni prostor za putnike 

(2) Ručni kovčeg 

I— 90 —H- 1,0 

(4) Uz stalak za vozni red 

VA 

"> //i 

T i — j 

m | 111 

i i — T O 

(6) Stol za prtljagu 

"T 

^g^ Ormarići za prtljagu sa četiri normalna 

odjeljka 

- Ormarić s prekidačem 

i 

(3) Brodski kovčeg 0 ^ 

T 

I-60H 

I 1,35 —I— 90 H 

(IO) Transportna vrpca za ručnu prtljagu za kolodvorska stubišta 

Tlocrt © 

165^-1,50 -t— 1,50—|— 1.50 —H— 2,70 —H651 

Vitrina i automat za vozne karte 

• i 

s 

\ 

'"a*- 59/7 1 

Ormarići za prtljagu sa tri velika odjeljka 

Jf 

Tehnički podaci: 

Građev. mjere: 

vširina x visina 4,40 X 2,30 

¿Visina transport.. 4,20 

oDuljina transport.: 4,20 

J Nagib: 27°-30° 

Brzina kretanja:0,3-0,35m/s 

Pogled 

ZELJEZNICE 

PUTNIČKI KOLODVORI 

Postavnica. Položaj prostorija treba odgovarati shematskom prikazu 

za postavljanje skretnica upotrebom tipkovnice. -» @ - © 

Za prostorije tehničkog pogona nisu potrebni prozori. Širina vrata 

= 1,00 m. Svijetla visina svih prostorija = 2,80 m, izuzev prostorije 

za baterije i elektroenergetske uređaje. 

Prostorija za dispečere treba biti u blizini prostorije za releje i telekomunikacije 

s mogućnošću sveobuhvatne vizualne kontrole kolosijeka. 

Prozori neka budu vertikalni, donji rub nadvoja 1,60 -1,80 m, gornji 

rub parapeta 0,40 - 0,50 m iznad kote poda. Prostorija za releje u 

blizini prostorije dispečera. Najmanja širina prostorije: 0,23 m, razmak 

do zida +0,66 m za svako postolje +1,25 širina prolaza. 

FDL prostorija dispečera 

F prostorija za telekomunikacije 

SO društvene i sanitarne prostorije 

LZB prostorija za vezu s linijskim vlakovima 

R prostorija za releje 

W prostorija za poslovođe 

N prostorija za rezervnu mrežu 

S razvodna prostorija 

B prostorija za akumulatore 

L skladište rez. dijelova 

WE radionica 

LB skladište 

(12) Čekaonica na IC - peronima, zaštićena od vremenkih nepogoda ^7) Prizemlje jednoetažno 

H grijanje 

E prostorija za elektroenergiju 

K prostorija za kabelske priključke 

P prostorija za zaštitu osoba 

DVA prostorija za obradu podataka 

= veza prostorija za signalne uređaje 

—— zaštita objekata i osoba 

^ ulazi, izlazi 

ventilacija 

425

Informacije: svaka direkcija Njemačkih željeznica AG 

d 

Kolodvorska zgrada bočno u razini 

® kolosijeka. Vođenje putnika i prtljage 

preko kolosijeka (samo za male 

postaje bez prolaznih vlakova) 

1 J. J x 

V ^ b i 

-fT._.t+._._ —.4 

n 1 

Kolodvorska zgrada bočno ispod ra- 

® zine kolosijeka. Pothodnik za putnike 

i prtljagu. Povoljno, u Njemačkoj 

uobičajeno rješenje, bez izgubljene 

visine. 

«fi ptm f • 

• w j_¡ ¡1. 

4 -nm — 

Kolodvorska zgrada u sredini ispod 

© kolosijeka. Kratke komunikacije, 

dobro osvjetljene čekaonice, ostalo 

kao ispred. 

 

Kolodvorska zgrada iznad kolosijeka. 

Most za putnike i prtljagu. 

O) 

o 

cj 

As 1 1 1 l i l i 

C U 

o i 

i/) 

TS 

AX7'— §-! -—\W ¡ 

?" ÍSB ntí! 

H ,20+704 

I 

Obični autobus 

Autobus na kat 

f i l I I I I 1 

št 

H.20+70M.30-H.20H 

1 10,10- 

Zglobni autobus, uobičajen u Europi 

0 Dimenzije autobusa 

r 

Linija koju opisuje 

stražnji kotač određuje 

unutarnji polumjer 

© Luk zaokreta od 90' 

za kruta, 12 m 

duga vozila 

I' I M 

i—2,25-1 

1—2.50—1 

CD 

o 

ÜL 

I—2,25—I 

I—2,50—1 

I I I I I B (8) Stajalište 

@ 

Luk zaokreta od 180° 

za kruta, 12 m 

duga vozila 

AUTOBUSNI KOLODVORI 

Treba uzeti u obzir posebna proširenja zavoja i mjesta za okretanje 

- » © - © . Autobusne postaje zahtijevaju posebne dimenzije. 

Ugibališta za autobuse trebaju biti samo na glavnim sabirnim 

ulicama s visokim prometnim opterećenjem -> ©. Poželjno je da 

su postaje natkrivene. Mnogostruke mogućnosti izvedbe perona 

pokazuje s. 428 © - ©. 

Čeone rampe i udoban ulaz na stubu na visini od 30-40 cm 

->©-©. 

Treba predvidjeti mjesta za kratko parkiranje osobnih vozila (Park and RkSe). 

l! 

Položaj u 

odnosu na 

smjer dolaska 

Duljina 

perona m 

Širina 

perona m 

Pojedinačno vozilo 

i L l' 

12,00 40,50 47,62 (49,05) 

Dva vozila 25,00 53,50 60,62 (62,05) 

Zglobni autobus 18,00 46,50 53,62 (55,05) 

Vrijednosti u zagradi odnose se na ugibalište širine 3,00 m 

*) 25 m za ugibalište za zglobne autobuse 

Bez 

S 

preti čajno preli cajnin 

trak 

trake m 

Aa Ab Ac Ba Bb Bc 

1 Paralelno I 

I Koso pod 45° J 

I Okomito I 

1 Paralelno | 

24 24 24 36- 

60 

3 3 3 3,5- 

4,0 

I Koso pod 45° I 

36- 

60 

3,5- 

4,0 

Okomito 

36- 

69 

3,5 

4,0 

Broj stajališta 

a) za motorna 

kola 2 2 2 2-3 2-3 2-3 

b) za kompoziciju 1 1 1 1-2 1-2 1-2 

Površina 

perona, kolnika 

i prilazne 

ceste 

u m2 

a) za motorna kola 138 176 189 293 296 313 

b) po kompoziciji 276 340 378 439 444 470 

^ ^ Potrebne površine za različite 

dispozicije perona 

Mala postaja s okretištem (7) Vanjski peron na okretnoj petlji ^3) Unutarnji peron na okretnoj petlji 

±0.00 

-Stalakza bicikle 

" Mala čekaonica/nadstrešnica 

Način 

postavljanja 

u odnosu na 

smjer kretanja 

Paralelno Koso pod 

45° 

Okomito 

Duljina 

parkirnog 

mjesta u m 32 12 24 12 24 

iii 

Mogućnost kompozicija 

smještaja 1 

2 motorna kola 

1 motorna kda 

s a 

Î I 

Ü E 


1 kompozicia ili 


Širina 

parkirnog 

mjesta um 3,5 3,5 3,5 3.5 3,5 

širina prilazne 

ceste um 4,0 8,0 8,0 14 14 

Parićima povtSna 

uk$. ponSna 

kolnika u m2 

a) za motorna 

kola 88 135 89 140 91 

b) po tonpozicii 176 178 182 

ud) Potrebne površine za parkirališta 

-9 15.00- 

< / ) 7 • I 

/ 

// , 

/ ±0.00 / 30-40 

/ • /• 

© Radijalni raspored daje veći prednji 


© Peron u obliku polukružnice (vanjski 

položaj); nema prelaženja kolnika 

• Prilaz 

© Peron u obliku potukružnice 

(unutarnji položaj); treba prelaziti 

kolnik 

427

^ -ft? 

tf> 

B M W 

UBI 

Nazubljeni rubni trak 

Oznaka bojom 

© Parkirna mjesta za autobuse s 

prikolicom ili samo motorna kola 

© Koso prema smjeru dolaska (45°) 

za motorna kola 

© Parkirna mjesta za motorna kola Za autobuse s prikolicom 

okomito na smjer dolaska motorna kola 

1 »o 1 

T-CNTf 

„ Uof 

,6.5 6.5! 

•"'U 4,0 H 

i 2 

,6,5 

i( 

o o 

S S 

© Peron okomito na smjer dolaska © Dugi peron s trakovima za pretjecanje 

Cf) Uzdužni peron u kosom položaju (1T) 0dlazak okomito, dolazak koso, i 

' W obrnuto 

(9) Prizemlje KLM autobusne postaje ¡O 

428 

tr? * Kontrola; 2 - Prostorija za boravak; 3 * Benzinska stanica 

Veliki prolazni kolodvor s priključenim parkiralištem 

1 Čekaonica 

za vozače 

2 Priručna 

radionica 

3 Benzinska 

stanica 

4 Pribor 

5 Kontrola 

6 Pošta 

1 Ulaz putnika u odlasku 

2 Ulaz putnika u dolasku 

3 Predvorje 

4 Otprema prtljage 

5 Ulaz putnika u dolasku 

6 Doprema prtljage u dolasku 

7 Izlaz putnika u odlasku 

8 Prtljažni ured 

9 Skladište prtljage 

10 Voditelj ureda 

11 Ured 

12 Informacije i karte za zračni promet 

13 Čekaonica 

E 

Glavna prometna ulica 

AUTOBUSNI KOLODVORI 

(jj) Veliki prolazni kolodvor s odvojenim dolaznim i odlaznim peronima 

Prema centru grada 

© Prolazni kolodvor s koso postavljenim odvojenim dolaznim i odlaznim peronima i 

parkiralištem sa strane 

12,0 —t- • 12,0- 

-«I y — 3 - J s tíl i 

ÜUiiiJiiJl — 

* Smjer dolaska 

•Hej I M "2 Kl I I 

32,0 

13) Raspored parkirnih mjesta paralelno prema smjeru dolaska 

1 WC gospoda 

2 WC dame 

3 Prostorija za djecu 

4 Garderoba 

5 Kuhinja 

6 Osoblje kantine 


vozače 

8 Ormarić za 

brojila i ostave 

9 Arhiva 

10 Pumpna komora 

j m 

JmuI 

Suteren (9) 

iL

^^ Površina za postavljanje i kretanje 

(2) Stajališta i vrata (3) 

Stajališta 

A 0,5 min 

Slobodna širina | 

prolaza (potrebna samo 0,5 min 

4 ako postoje stupovi) 1—4— 

8,0 , Promjena nagiba u [ 8.0 

podruju prolaza 

Stajalište 

Veličina ' Širina Duljina Vrata prema DIN 14 092 Jedinica (E) 

bi 1 dio 2 (širina prolaza proračun prema 

min. min. b2 x visina prolaza) © 3 > m 2 

1 4,5 8 3,5x3,5 9 

(po mogućnosti 

izbjeći) 

2 4,5 10 3,5x3,5 11,25 

3 4,5 12,5 3,5x3,5 14 

4 4,5 12,5 3,5x4 14 

2> vidjeti i tablicu u objašnjenjima; 3 > odgovora 1/4 stajališta 

Dimenzije stajališta -» (2) 

Vatrogasna vozila Uk. težina 

u kg stv. 

(dop.) 

Vozila za gasilaCke ekipe LF 8 

Vozila za gasilačke ekipe LF 8 

Vozila za gasUačke ekipe LF 16 

5450 ( 5800) 

7490 ( 7490) 

11300 (11500) 

Razmak 

osovina 

u mm 

2600 

3200 

3750 

Krag 

okretanja 

0 u mm 

11700 (n.p.) 

15050 (p.s.k.) 

16100 (p.s.k.) 

Vozila za gas. ek LF16-TS 10200 (11000) 3750 16100 (p.s.k.) 

Vatrogasne cisterne TLF 8/18 7490 ( 7490) 

Vatrogasne cisterne TLF 16/25 10700 (11500) 

Vatrogasne cisterne TLF 24/50 15900 (16000) 

Sistema sa suhim sredstvom 

TLF16 

Voz. za gaš. suhim postup. 1000 

Voz. za gaš. suhim postup. 2000 

11500(12000) 

7300 ( 7490) 

10100(11600) 

3200 

3200 

3500 

3750 

3200 

3200 

14800 (p.s.k.) 

14400 (p.s.k.) 

15400 (p.s.k.) 

16100 (p.s.k.) 

14800 (p.s.k.) 

14400 (p.s.k.) 

Duljina 

u mm 

5650 

6400 

8000 

Širina 

u mm 

2170 

2410 

2470 

Max. visina u 

mm za vozila s 

pogonom na sve 

kotače (PSK) s 

opterećenjem na 

krovu 

2800 

2950 

3090 

mobilnirr 

vitlom 

7600 2470 3100 

6250 

6450 

6700 

7000 

6100 

6450 

2410 

2470 

2500 

2470 

2410 

2410 

2850 

2990 

3270 

2990 

3250 

3300 

Okretne ljestve DL 30 12550 (13000) 4400 18600 (n.p.) 9800 2430 3250 

Okretne ljestve LB30/5 s košem 20200 (21000) 3800 X 

1320 

Vozilo za opremu RW1 

Vozilo za opremu RW2 

Vozilo za cijevi SW2000 

7200 ( 7490) 

10850 (11000) 

10200 (11000) 

3200 

3750 

3200 

19900 (p.s.k.) 9800 2490 3300 

14800 (p.s.k.) 

16100 (p.s.k.) 

14400 (p.s.k.) 

6400 

7600 

6500 

2420 

2480 

2500 

^^ Uobičajene dimenzije pokretnih protupožarnih uređaja jedne od najvećih 

njemačkih tvornica vatrogasne opreme 

2850 

3070 

2980 

VATROGASTVO I VATROGASNE ZGRADE 

DIN 14 092 DD 

a) Vatrogasna zgrada za lokalne intervencije može imati: stajališta 

4E, prostoriju za opremu, skladišni prostor za specijalnu opremu 

1E, prostoriju za nastavu (višenamjenska prostorija za upravu i 

centralu) 5E, društvene prostorije 3E, kućnu tehniku 1E. 

b) Vatrogasna zgrada za lokalne i šire intervencije, tj. primjerice za 

obranu od požara i tehničku pomoć, sa središnjom radionicom 

i uređajima za održavanje, školovanje i vježbe, može sadržavati: 

stajališta 16E, pri prijevozu bolesnika daljnjih 4E, 

prostoriju za opremu, skladišni prostor za specijalnu opremu 

4E, prostoriju za nastavu 7E, zajedničke prostorije kao 

praonica, tuš, zahod, garderoba, sušionica 4E, društvene 

prostorije kao prostorija za dežurnu ekipu, prostorija za 

boravak, čajna kuhinja 3E, upravu, prostoriju za voditelja 

vatrogasne službe 1E, radionicu za vozila i opremu, kućnu 

tehniku 2E, prostoriju za ABC*- službu 4E, centralnu radionicu 

(po potrebi). Ako nema centralne radionice za održavanje cijevi, 

treba biti radionica za održavanje cijevi 9E, ako nema centralne 

radionice za održavanje uređaja za zaštitu pri disanju treba biti 

radionica za održavanje tih uređaja 4E. 

Uz centralnu radionicu treba predvidjeti i odgovarajuće skladišne 

prostorije. 

(5) Tlocrtne površine prostorija (3) 

Za tlocrtne površine prostorija mjerodavne su jedinice (E) prema 

(3). Kod vatrogasnih zgrada sa stajalištima različitih veličina odnosi 

se jedinica E na najveće stajalište. Brojem jedinica E određuju se 

najmanje tlocrtne površine prostorija (vidjeti i tumačenje). 

Prostorija za opremu 1E 

Skladište za posebnu opremu 1E 

Prostorija za nastavu 4E 

pripadajuća pomoćna prostorija 1E 

Zajedničke prostorije: 

Praonica, tuš, zahod, garderoba, prostorija za sušenje 3E 

dežurna prostorija, prostorija za boravak, čajna kuhinja 3E 

Uprava 1E 

Prostorija za voditelja vatrogasne službe 1E 

Centrala za intervencije 1E 

Radionice: radionica za održavanje cijevi, 

prostorija za pranje i ispitivanje cijevi 

(najmanje 26 m dugačka i 3 m široka) 8E 

Skladište cijevi 1E 

Toranj za sušenje cijevi sa zidom za vježbanje 4) 

Svijetla visina u tornju 23 m 1E 

Ako se umjesto prostorije za sušenje cijevi predviđa uređaj s istom 

namjenom, koji mora biti smješten u prostoriji za pranje i ispitivanje 

cijevi, čija površina tada iznosi najmanje 9E, sa svijetlom visinom 

najmanje 3 m. 

Radionica za uređaje za zaštitu pri disanju 4E 

Održavanje, stavljanje u pripravnost, skladištenje, uključujući 

zaštitu od zračenja, ronjenje 5) 

Prostorija za ABC-službu 

Radionica za vozila i opremu, uključujući stanicu 

za punjenje baterija, prostorno povezanu s jednim 

postojećim stajalištem 

Praonica 

Kućna tehnika 

Grijanje, skladište goriva 

E = jedinica 

4) Prema DIN-u 14092, dio 2. 

5) Nije uključen prostor za vježbe zaštite pri disanju. 

* ABC - zaštita od atomskih, bioloških i kemijskih djelovanja 

4E 

2E 

4E 

1E 

429

Suteren 

(2) Gornja etaža 

1 Prostorija za opremu 

2 Radna prostorija 

3 Kontrolna prostorija 

4 Prostorija za ventilaciju i 

filtere 

(5) Poprečni presjek-» © 

5 WC 


7 Vježbaonica 

8 Centr. grijanje 

Unutarnje dvorište 

® Tlocrt sjedišta vatrogasne Pran e vozita 

» 

430 

službe > 

9 wc 

10 Učila 

11 Kuhinja 

12 Stemb.prastorija 

13 Roditelji 



16 Terasa 

Toranj 

a 


Sjedište vatrogasne službe za lokalne i šire intervencije povezano 

je sa centralom hitne liječničke pomoći - posebno važno za autoceste 

istovremeno centar za obuku i izobrazbu 

sa svim objektima koji trebaju biti stalno spremni za djelovanje: 

praonica za vozila, radionica za održavanje vozila, prostorije za 

pranje, njegu i popravak cijevi te zalihu cijevi, toranj za sušenje cijevi 

- ujedno i toranj za vježbu s mjestima za postavljanje ljestvi. 

Jasna funkcionalna područja za opremanje vozila za intervenciju: 

sve prostorije s opremom na jednoj osi uzdužno unutra hale za 

vozila. 

Vozila koja se vraćaju sa zadatka obilaze kompleks da bi se vratila 

oprema, cijevi i alat, te nakon čišćenja, pregleda i ponovnog opremanja 

zauzimanju svoje mjesto u hali, spremna za intervenciju. 

Centrala za hitnu liječničku pomoć ujedno je, u slučaju katastrofe, i 

centrala za intervencije u širem području (i) - © 

© Situacija 

1 Rezervna služba 

2 Odmor/lječnik 

3 Obrada 

4 Čekaonica 

5 Tajništvo 

6 Boravak / dež. si. 


8 Telekom radionica 

Kola za interventna vozila 

9 Komora za odijela 

10 Komora za odijela 

11 Armature 

12 Rez. dijelovi 


14 Boravak 


16 Pranje / tuševi 

/SA J 

w 

17 Presvlačenje 

18 Centrala za intervencije 

19 Filter za prljavštinu 

20 Kemi.sredstvo za gašenje 

21 Sredstvo za rezanje ulja 

22 Sprave 

Arh. R. Bauer

(5) Prizemlje 

Suteren požarne službe 4 u Munchenu, 

Arch.: Ackermann + P. 

Prizemlje i suteren zgrade za vatrogasnu opremu 

1 Dežurni 

2 Spavaonica 

3 Pranje 

4 Požarni majstor 

1 Punjenje baterija 

2 Hala za vozila 

3 Spavaonica 

4 Centrala 

5 Ostava 

6 Prolaz vozila 

7 Dvorište 


1 Podzemna garaža 

2 Dnevno skladište 

3 Skladište cijevi 

4 Podrum 

5 Ventilacija 

6 Barijere 

7 Prostorija za el. mrežu 

8 Strujni agregat 

9 Pumpa 


11 Skladište 

12 Plin, voda 

13 Izmjenjivači, 

daljinsko grijanje 


Podloge za projektiranje vatrogasnih zgrada DIN 14092. 

Vatrogasna zgrada: u njoj su smještena vozila i ostala oprema. 

Požarna služba: uključuje interventno osoblje, vozila i ostalu 

spasilačku opremu, držeći je u stanju pripravnosti. Tu pripada i 

dežurno mjesto za centralno primanje dojava, uzbunjivanje, 

koordiniranje i usmjeravanje interventnih snaga. Poželjni su 

službeni stanovi u okviru službe. Osoblje je ili stalno u pripravnosti 

ili se za intervencije poziva telekomunikacijskim uređajima. Uređaji 

za poziv pri opasnosti, upozoravanje i dojavu. 

Postupci prije intervencije: parkirati privatni automobil, presvući se 

u blizini vozila i preuzeti opremu, zauzeti mjesto u vozilu. 

Poslije intervencije: obnoviti opremu vozila, napuniti spremnik 

vodom za gašenje, napuniti gorivo. 

Pranje, presvlačenje osoblja. Zemljište za to treba centralno 

smjestiti u odnosu prema svim ostalim dijelovima naselja, odnosno 

u težištu. Treba predvidjeti pregled ni prilaz i izlaz te dovoljno velike 

slobodne površine, npr. za okretanje vozila. Mjesto za pranje treba 

biti s taložnikom za pijesak i separatorom za benzin, uređaj za 

točenje benzina i dizelskog goriva. Površina dvorišta osposobljena 

za promet vozila (oko 161). Podzemni i nadzemni hidrant, mjesta za 

dodatna vozila, po mogućnosti helidrom (50x50 m) i dodatno 15 m 

slobodnog prostora. Sportske i zelene površine. 

Zgrada za vatrogasnu opremu 

—A 

Gornja etaža 

© © Pro. Hochbauamt Koln 

^ © 1. Kat-> © ® 2. Kat -> © 

© Poprečni presjek-» © 

7 Skladište ulja 15 Urtutairje dvorište 23 Prostorija za hobi 

8 Pranje vozila 16 Komandant 24 Vježbaonica 

9 Hale za vozila 17 Pripravnost 25 Staza za puzanje 

10 Pranje cijevi 18 Presvlačenje 26 Grijanje 

11 Skladište cijevi 19 Pranje 27 Ventilacijski agregat 

^ 12 Skladište dijelova 20 Prostorija za ocfefa28 Skladište 

5 Grup. prostorija 13 Radionica 21 Vjetrobran 29 Prostorija za baterije 

6 Garaža 14 Zaštita od gušenja 22 Predvorje 30 Telefon, radioveza 

431

-1,70-1,90- -2,25- 

fr© Bicikl 

(3) Mini 

(4) VWLupo 

(D VW Polo 

© VW Bora 

- 3,52 - 

-3,71- 

I 4,08- 

New Beetle 

I 4,15 1 

© VWGolf 

® VW Passat 

-4,15 

I 4,67 

.4,67 1 

© VW Passat Variant 

(íl) Sharan 

432 

I 4,61 

ür 05 ^ 0 ¿S 

( D Motocikl 

T 

1,35 

T 

1,46 

T 

1,42 

T 

1,49 

T 

1,44 

'—1,41—»-95-4 

Polumjer 4,8 

0,61 i 

f— 1,64 —1,13—j rñgt 

... 1.1 

I Polumjer 4,92 

K1.65H-1.10H I 0,921 

-Polumjer 5,45 • 

I-1,72 H-94 H I 1,21 

-Polumjer 5,45 • 

I- 1,73 -(- 90 H I 1 2t 

T ^ 

1i44 7ß=Ö 

T 

1,46 

I 

T 

1,49 

T 

1,73 

i 

. Polumjer 5,45 

j-1.73H1.10-l I 1,081 


M.74H96H 1,251 

-Polumjer 5,70 

I- 1,74H-96-| j 1,251 j 


I-1.81 H-79-I I 1,56t 


VOZILA 

Dimenzije, polumjeri okretanja i težine tipičnih vozila s aspekta 

potrebnog prostora i propisa za garaže, parkirnih mjesta, ulaza i 

prolaza. 

© AUDI A4 

AUDI A3 

@ AUDI A4 Avant 

. 4,48 1 

I 4,79. 

AUDIA6 

. 4,48 1 

- 4,79 . 

AUDI A6 Avant 

(17) BMW3er 

I 4,43 1 

BMW 3er Touring 

. 4,43 1 

I 4,77 — 

BMW 5er 

I 4,80 • 

BMW 5er Touring 

T 

1,42 

T 

1,41 

T 

1,41 

I 

T 

1,45 

T 

1,45 

I 

T 

1,35 

I 

T 

1,35 

T 

1,41 

I 

1,42 

I 

h1.72H1.lH p u t 

-Polumjer 5,45- 

M.73-f98-| I 1,2t I 


f-1,73-f 98H I i|3t 


(-1.81-H96H p¡7t 


i_ 1.81H-96H n r r 

I Polumjer 5,84- 

(-1.70H-92H I 1,36 t j 


(-1,70-1-92 -1 1,361 

I Polumjer 5,19 1 

h- 1,80—(-96H j 1,51 I 

I Polumjer 5,50- 

\- 1,80 —(-96H 1,571 

I Polumjer 5,50

(?) BMW 7er 

4,98 

I 4,78 1 

(g) BMW 8er 

4,02 

(|) Z3 Rodster BMW 

© Mercedes C 180 

© Mercedes C 180 Avant 

© Mercedes E 430 

I 4,51 _ 

4,79 1 

4,81 

(t) Mercedes E 430 Avant 

I 4,57 1 

(ß) Mercedes A140 

© Smart 

® 

I—2,50—¡ 

.4,56 

Mercedes CLK 

mniiiuii 

1,41 

T 

1,34 

1,21 

T 

1,42 

f-1.86—Í94^ I 1,821 


I- 1.85 —[-1.08-1 I 1,85t 


|_1,69-f 94-I I 1 22 t 


I-1,72-(.89 H 

r j j f 

TTTTTTtTTTTT. Slllllllllllllllllll 

T 

1,42 

T 

1,47 

T 

1,57 

T 

1,55 

1,55 

-Polumjer 5,37 1 

f 1,72-1-89-1 H T T 


|_ 1,80_(-93-| I 1,681 


I— 1,80—f 93-j I 1,771 


1-1.71-4-89 H I 1,09t 

l Polumjer 5,35 — 

M.5U87H I 0|72t I 


h 1,72 -f 1,37-1 I 1,42t 

-Polumjer 5,35 - 

® 

Mercedes 

Rolls-Royce 

4,25 

Porsche 911 

I 4,52 

Porsche 928 

VW Joker 

-4,57- 

|CZJ(=31\ 1i14 

I 

92 

VW (povišeni prostor) Kombi 

I 5,55 1-65-1 

Kola hitne pomoä 

VOZILA 

-1,70—»-99-t I 1,95t 


-1.70—f-99-« 2,071 

Ï D f l 

1,92 


-1,9—>-1,0-t 2,1t 

1,67 ) 

J I T 

Ï 

1,45 

T 

1,30 

I 

1,28 

I 

2.08 

T 

2,80 


-2.0—4-1.0-" i 22t 

Polumjer 6,5 " 

^ 1.65-J-91 -J r j j f 

-Polumjer 5,87 1 

I 1,89 —1-1,05-| I 1,4t I 

"Polumjer 5,85 

1.85- -»1,12» I 1,8t I 

•-Polumjer 5,35 / Syncro 5,65—1 

i—1,85—»1,12t I 1,94t I 

•-Polumjer 5,35 / Syncro 5,65 - 

i—1,65—»1,12

1 1 

/ \ 

i—Polumjer 5,35 / Syncro 5,65-1 

I 1,92 —1-95-| I 4 6t I 


433

t' (T) Caddy - dostavno vozilo 

-5,63 

i—1.64—i 

TERETNA VOZILA 

DIMENZIJE, POLUMJERI OKRETANJA TIPIČNIH DNEVNIH 

VOZILA f AUTOBUSA 

V ^^ Tegljač s prikolicom L = 151 ^ Standardni međugradski linijski autobus 0 22, i 

Tertno vozilo s prikolicom L = 18m 

4,00 

Visokoprosiomi autobus za duga putovanja 

t^ (l^) Teretno vozilo s tendom - prikoloicom L = 18 m, B = 2,50 m C Standardni zglobni autobus B = 2,50 m 

434 

-17.47- 

2,50- 

0 22.67 

0 21,23

1 sigurnosni 

trak 

f 5.48 +4.50+ 5.48-| 

\ 

p ^ ^ Koso o pod 60°, parkiranje pa samo 

: jednog smjera 

|-5.00-(-6.50 + 5,00H 

a 90°, parkiranje i izlaženje moguće 

lr (6j iz oba smjera. Širina parkirnog 

mjesta 2,30 m 

45° samo jednosmjerni promet 

M, 50^3,001-4,504 

, 2.30 

S' 

Parkiranje i izlaženje a 

pod 30° jednostrano, ali 

samo jednosmjerno 

5,16 .3,50, J. 5,16 IO | 

Koso pod 45°, 

parkiranje samo iz 

jednog smjera 

5,00 +• 5.50 + 5.00 4 

. . 90°, pamranje i iziaienje moguće 

K (5) iz oba smjera, širina parkirnog 

mjesta 2,50 m 

Parkirna mjesta i širina kolnika 

Parkiranje samo jednosmjerno 

(prostor za ozelenjavanje) 

-5,00-8-5,50-1-5,00-4-5,00-8-5,50-1-5,00- 

31.00 

rr\ 90° širina kolnika 5,50m širina 

60° parkiranje jednosmjerno Hiy parkirnog mjesta 2,50 m P© 

PARKIRALIŠTE 

Parkirna mjesta se sprijeda i sa strane ograničavaju najčešće 12-20 

cm širokim obojenim prugama (bijelo ili žuto), koje se radi bolje 

vidljivosti pri postavljanju prema zidu nastavljaju na zidu do visine 

približno 1,0 m. Kao ograničenje dokazali su se i bočno postavljeni 

pragovi, dužine oko 50 - 60 cm, širine 20 cm i visine 10 cm. 

Postavljanjem prema zidu ili uz rub parkirališta treba radi 

sprečavanja oštećenja predvidjeti odbojne pragove, užad ili ogradu 

do visine osovine. Pri postavljanju vozila jedno nasuprot drugome 

služe oko 10 cm visoki poprečni pragovi kao prednje ograničenje. 

Treba uzeti u obzir prepuštanje vozila -+ Pri postavljanju pred 

zid dovoljan je rubnjak ili guma-» @ 

Način parkiranja Potrbna površina 

po park. 

mjestu uklj. 

prilaz m 2 

-> (T) 0° paralelno s voznim trakom. 

Ulaz i izlaz otežan - povoljno 

za uske ulice 

-> (2) 30° prema voznom traku. Ulaz 

i izlaz jednosmjeran. Velika 

površina 

-» (§) 45° prema voznom traku. 

Dobar ulaz i izlaz. Potrebno 

malo površine. Uobičajen 

način postavljanja 

-> @ 60° paralelno s voznim 

trakom. Ulaz i izlaz otežan - 

povoljno za uske ulice 

-> (5) 90° okomito prema voznom 

w traku (širina park. mjesta 2,50 

m). Potrebno jako okretanje 

vozila 

-» (§) 90° okomito prema voznom 

traku (širina park. mjesta 2,30 

m). Male potrebne površine po 

park. mjestu. Prikladno za 

kompaktna parkirališta, često 

se primienjuje. 

Moguć broj 

park. mjesta 

na površini 

od 100 m 2 

22,5 4,4 17 

26,3 3,8 21 

20,3 4,9 31 

20,3 4,9 37 

19,4 5,1 40 

19,0 5,3 44 

Moguć broj park. 

mjesta na 

površ. od 100m 

duljine puta 

(jednostrano) 

Postavljanje parkirnog Potrebna širina voznog traka (u m) pri širini parkirnog 

mjesta prema voznom traku mjesta od 

pod kutem od 2,30 m 2,40 m 2,50 m 

90° 6,50 m 6,00 m 5,50 m 

75° 5,50 m 5,25 m 5,00 m 

60° 4,50 m 4,25 m 4,00 m 

45° 3,50 m 3,25 m 3,00 m 

do 30" 3,00 m 3,00 m 3,00 m 

Stardardno osobno vozilo 

»-5,16-0.50 8.70- 

I 26.02- 

Koso postavljanje 

.501-5.16-1 

1.80 2,30 

1.65 

visina iznad tla 

Duljina l =4,50m 

Širina B - l.80m 

Prepust sprijeda 0» =0,85m 

Prepust straga Un = 1,35 m 

Razmak osovinaA » 2,30 m 

Razmak kotača b = 1,30 m 

Visina H =1,65m 

Težina G -2,0t£20kN 

t-1.10-f-1.10-) 

T20-30 

140-50 

^ ^4) Poprečni pragovi i odbojnici 

435

1 

i«: 

2,40 2,30 2,40 3,50 2,50 1,40 2,90 

Q Ako su parkirna mjesta ograničena stupovima ili zidovima mora se širina povećati 

2,50 2,30 2,50 

Suženo parkiranje u parkirnoj zgradi ^ ^ Udobno parkiranje i izlaženje 

Trak za prepust vozila 

4,30 

i F 

^ ^ S odbojnim pragom 

(2,70) 

PARKIRALIŠTE 

-»tu 

Ako je parkirno mjesto ograničeno 

stupom, zidom ili slično, treba ga 

na toj strani proširiti za 10 cm 

->©-©To ne vrijedi za mehaničke 

podizne platforme i automatizirane 

garaže. Ako je parkirno 

mjesto sa strane prema 

pješačkoj ili biciklističkoj stazi ili 

sa strane uz razdjelni pojas ograničeno 

rubnjakom, tada on služi 

kao odbojni prag -» ©+(§). 

Primjeri ->©- ® pokazuju kako 

se parkirna mjesta mogu oblikovno 

uklopiti u okolinu a da im se ne 

ograniči funkcionalnost. Za povećanje 

slobodnih površina mogu se 

skupine parkirnih mjesta sasvim ili 

djelomično spustiti ili opremiti ozelenjenim 

krovom. Zelenilo nema 

samo oblikovne kvalitete već i 

zasjenjuje i poboljšava ekološke 

uvjete (apsorpcija prašine) -»© 

^ ^ Parkiralište s nasadom Nasadi okomito prema voznom traku © Upuštena parkirna površina©—© (12) Parkiranje uzduž ulice 

70 -T 

4,30 

t 

6,0 

t 

9,80 

I 

6,0 

I 

5,0 

-L 

70. 

'4,30' 6,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0' 10,0 '3,0'4,50'2,i0 

(13) Primjer: parkiralište osobnih vozila 

436 

12.5 

U 4) Varijanta: koso postavljanje

Standardno osobno vozilo 

Standardno osobno vozilo 

0,5 m Granica slobodnog profila 

R vanjski 600 

Trag kotača \ 

U ® Krug okretanja za osobno vozilo f ® K Ä S - S S T 

Prošireni gabarit 1,00 

-12,75- 

Okretište u obliku čekića za 

osobno vozilo 

I—6,00—I 

Prošireni gabarit i ,00 

_1,00 

TR = I.OO 

i ~ NÔ R cxk 

Prikazano bez 

pješačkih puteva 

V — J 

l-3.OOt3.OOl 

I—6,00- H 

I - 

Okretište u obliku čekića za osobna i 

f/ w ) teretna vozila duljine do 8 m (vozila 

za smeće, vatrogasci, ter. v. 6t) 

Prošireni gabarit 

^"fg) Okretište za teretna vozila duljine fa ^ 

W ž10m i 22t (3-osovinsko vozilo za ^ \ U kao (6) 

4 g7 Prošireni gabarit 

' 1,50 

3,31 10,50 

(2,49) (6.50) (2,49) (6.00) 

Prošireni gabarit 

(17,48) 

fc* 0kretna P etl J a za terenska vozila /g\ Okretište za 2-osovinsko vozilo za 

s prikolicom i zglob ne autobuse smeće odn. za 6 m - dostavno vozilo 


OKRETANJE QP 

Informacije: Forschungsges. für Straßen- und Verkehrswesen e.V., 

Köln, Konrad-Adenauer-Straße 13 

Vrsta, veličina i oblik okretišta moraju odgovarati načinu uporabe 

vozila i urbanističkim uvjetima. Teško je dati općevažeće preporuke 

za odabir pravilnog okretišta. Pri određivanju okretišta treba uzeti u 

obzir zahtjeve vatrogastva i odvoza smeća. Neki prijevoznici 

odbijaju opsluživati u tzv. slijepim ulicama i na putovima gdje se 

vozila za odvoz smeća mogu okrenuti samo manevriranjem unazad 

ili moraju dugu dionicu svladati vožnjom natraške. 

Okretišta se mogu izvesti u obliku čekića -» ® - ®, kruga ili petlje 

-»© - ®- Okretni čekić zahtijeva ranžirno manevriranje. Bolje su 

okretnice u obliku kruga ili petlje, gdje vozilo prolazi u jednom 

potezu. Iz razloga upravljačke tehnike treba okretišta oblikovati 

asimetrično prema lijevoj strani © - ®. Na vanjskim stranama 

okretišta trebaju zadovoljavajuće sigurnosne površine biti bez 

čvrstih zapreka da se omogući prepuštanje vozila. Kod okretnih 

petlji može se središnja površina ozelenjeti -» ®. Okretni čekić 

pogodan je samo za osobna vozila ->©. Ako je kolnik širi od 6 m i 

ako se za okretanje može koristiti i pješački hodnik ili prilaz garaži, 

takvo okretište nije potrebno. 

Vanjska dimenzija 

Vrsta vozila Duljina Razmak Duljina prepušta Širina Visina Polumjer 

osovine Sprije 

dai 

kruga okretaja 

Straga 

Vrsta vozila 

Širina Visina Polumjer 

kruga okretaja 

[m] [m] [m] [m] [m] [m] [m] 

Bicikl 

Moped 

Motocikl 

1,90 

1,80 

2,20 

Osobni automobil 4,70 

(4,30) 

Terenska vozila 

Transporter 

Dostavno vozilo 

Teretno vozilo (24t) 

Teren, vozila s prikolicom 

Motorno vozilo (24 t) 

Prikolica (18t) 

Autobusi 

4,50 

6,00 

9,50 

18,00 

9,50 

7,10 

Turistički autobusi 12,00 

Autobus na kat 

12,00 

Stand.linijski autobus 11,48 

Stand, zglobni autobus 17,40 

Max. dop. dimenzije 

Pojedinačno vozilo 

Tegljač 

Autobus 

kao zglobno vozilo 

Teren, vozilo s prikolicom 

12,00 

16,50 

18,00 

18,00 

0,60 

0,60 

0,70 

2,70 0,90 1,10 1,75 

(1.70) 

3,50 

5,30 3 ' 

5,30 3 > 

4,70 

6,30 

6,30 

5,88 

5,63/6,17 

0,70 

1,50 

1,50 

1,10 4 > 

2.55 

2,45 

2.56 

2,56 

1,80 

2,70 

2,70 

1,30 

3,15 

3,25 

3,04 

3,04 

1,80 

2,10 

2,50 5 » 

2,50" 

2,50» 

2,50 

2,50 5 > 

2,50 s ' 

2,50" 

2,50" 

1,00" 

1,00" 

1,00" 

1,50 5,80 2 ' 

(5,702») 

2,00 s ' 

2,20 s * 

do 4,00 

4,00 

4,00 

4,00 

bis 3,40 

4,00 

3,05 

3,05 

6,00 

6,10 

9,60 

do 10,50 

11,50 

10,20 

11,00 

do 12,00 

2,50 5 » 4,00 12,50 

Napomene: 1 > Uk. visina s vozačem oko 2,00 m *> Bez vanjskih ogledala 

2> 

Za kretanje u parkirnim zgradama Visina vozačke kabine 

3) 

Pri 3-osovinskim vozilima je stražnja " S vanjskim ogledalima 2,95 m 

dvostruka osovina skupljena u jednu 

8) Hladnjače do 2,60 m 

središnju osovinu '' Proračunsko osobno vozio s 

Bez duljine rude reduciranim dimenzijama 

(JO) Osnovni podaci o vozilima-» s. 432-434 

Vrsta ceste Namjena 

područja 

Kolni lokalni put, 

slabo opterećeni 

lokalna cesta 

Lokalna cesta Pretežno 

-Proračunska vozila R 

(m) 

Napomena 

Stanovanje Osobno vozilo 6 - Krug okretanja za osob. vozila 

- Za vozila za smeće posebna 

regulacija (na pr. veza s ograničenjenr 

prolaza) 

stanovanje 

Osobno vozilo, 

vozilo za smeće 

2-osovinsko 

Lokalna cesta Stanovanje, Osobno vozilo, vozilo 10 

vrlo protkano za smeće, 3-osovin- 

obrtničkom sko terensko vozilo, 11 

djelatnošću standardni linijski autobus, 

zglobni autobus 

12 

Pretežno 

radna zona 

Teretno vozilo s priko- 

licom, zglobni autobus 

8 - Krug okretanja za većinu vozila 

za smeće i male autobuse 

- Mogućnost okretanja za sva 

normalna vozila manevriranjem 

- Dovoljan krug okretanja za većinu 

dopuštenih teretnih vozila 

- Krug okretanja za novije linijske 

autobuse 

- Krug okretanja za zglobne autobuse 

12 - Krug okretanja za najveća zakonom 

dopuštena vozila 

Na vanjskoj strani okretišta treba predvidjeti slobodni prostor širine 1,00 m za vozila povećane duljine 

Preporuke za određivanje polumjera kruga okretaja (R) 

437

550 5,50 

7\ 45°- postavljanje teret- © ' nih vozila i autobusa 

I- -i 15,50 V 4 

5.50 550 

45°- postavljanje zglobnih 

autobusa i teretnih vozila - 

ovo je tekst desne slike 

4,00 

1-15.00-20,00-t-16.00 - 22,00 - -18,00- 

P ^^ 90°-postavljanje ter. v. s prikolicom p Parkiranje pod 45° 

duljina vozila 

A 

10,70 m 7,60 

12,20 m 8,50 

13,70m 10,40 

p Potreban prostor na uličnim 

uglovima 

p (j5) Pojedinačno postavljanje (l6) Postavljanje u redu 

438 

© 30°-postavljanje teretnih 

vozila s prikolicom 

4,00 

Mogućnost okretanja u skučenom ^ /gN 

prostoru ^ ^—' 

m 

I—12,00 1—12.00—I 

. 90°-postavljanje 

/ (3) pojedinačnog 

terenskog vozila 

m m 

12,00 

10,00 

jL /gN Gubitak prostora pri uzdužnom 

* ^-s postavljanju 

•7,50 

Okretište u obliku čekića u vrlo 

skučenom prostoru 

Slobodni prostor za ulaz i izlaz 


PARKIRANJE I OKRETANJE 

Nisu preporučljive fiksne oznake 

na kolniku za teretna vozila 

zbog njihove različite veličine. 

Osnovne dimenzije potrebnog 

prostora i površine za teretna 

vozila proizlaze iz dimenzija 

vozila pri vožnji u pravcu, kroz 

zavoj i pri ulazu i izlazu s 

parkirališta. Pri vožnji kroz zavoj 

posebno treba uzeti u obzir 

krivulju povlačenja koju opisuju 

unutarnji zadnji kotači. 

Prema cestarskim propisima, 

najveće još dopušteno vozilo 

ima vanjski polumjer okretanja 

12 m. Za najveći broj dopuštenih 

teretnih vozila polumjer je 

vanjskog kruga okretanja 10 m 

s. 437. 

U® Prolaz 

Duljina vozila a Standardna širina b Slobodni prostor c 

Teretno vozilo 221 3,00 14,00 

10.00 3,65 13,10 

4,25 11,90 

Pojedinačno teretno vozilo 3,00 14,65 

12.00 3,65 13,50 

4,25 12,80 

Tegljač 3,65 15,00 

15.00 4,25 14,65 

© Tablica za © i ©

Rampe podesive po 

visini 

Ter. vozilo c je na većem 

razmaku od susjednog vozila 

da mu ne smeta 

© Utovarna i istovama rampa: vrlo uska parkirana vozila moraju poći naprijed prije 

nego izađu s parkirališta 

/ 

I- 

KC 

r ^¡^ 

* ; 

}5.0|+ -t—25,0- -18,0- 

I 

I ! ! 

I i i i 

4,0-j 

" ~ 7\ Površina za 

\ ' 

1 

. 

i i istovar 

' \ 1 

^ 

| Ograđeno ravno mjesto 

i za istovar 

i 

'a: Moguć istovar dvaju 

ter. vozila 

istovremeno 

^^ Utovarne i istovame rampe zahtijevaju najveći dio površine dvorišta 

I i 

Dok za utovar i istovar 

S 

5 

•6,0-1—1-5,OH 

2,50 

b:Moguć istovar samo 

jednog ter. vozila 

15,0 

Istovama površina 

na visini od 1,5 m 

^^ Utovama i istovama rampa 

izvoz 

ü!. ft' 

:=: \ 1 \ 

-20,0- 

Platforma 

na visini 

od 1,2 m 

*yj~n 

^ 1,2 m 

ni 

u i 

ii i Nadstrešnica 

k i 

H-6,5- 

© Najmanji mogući prostor za tovarne 

rampe 

Presjek kroz dok za tovarenje s visinski podesivom tovarnom rampom 

-3,0- -4.0- 


UTOVARNE RAMPE 

Primjer optimalne dubine dvorišta za tegljače dužine 18 m ©. 

Uz te pretpostavke dobiva se za prilaz dubina od 35 m. I najduži 

tegljač može udobno ući i izaći. To je važno za reguliranje prolaza 

vozila koja se kreću prema voznom redu. Ako se ti uvjeti ne mogu 

ispuniti, zupčasta rampa od 10 + 15 stupnjeva može dati 

zadovoljavajuće rješenje © - (5). 

Najveći polumjer okretanja teretnog vozila s prikolicom približno je 

12 m. Sigurnosni razmak između dva susjedna vozila: kod tovarne 

rampe najmanje 1,50 m, kod tovarnog otvora najmanje 3,00 m. 

© Uobičajene dimenzije kruga 

okretanja za ter. vozila s 

prikolicom duljine 15 m 

• c 

vdok .v. 

različito 

C 3 0 

T 

4,3 

(TS) Utovar i istovar u unutarnjem dvorištu 

Manevarska površina 

Q][ 

m 

H H 

v \ 

34/ 

/ /33° /

Q Viljuškar - kolica 

Razlika visine š 90 - = 1,10 

I—50 H 

Pretovarni most, podesiv 

Dop. ukupna težina 2,5 3,5 7,0 13,01 

Ukupna širina 1,0 1,0 1,2 1,5 m 

L = Ukupna duljina 2,4 2,8 3,4 3,6 m 

Viljuškar/ dimenzije 

fcv.l 

^ ^ Pretovarni lim, fleksibilan 

Trajna i pokretna kosina za 

(5) Podizanje stražnje osovine © izjednačenje visine © 

© Izjednačenje visine rampa - dvorište 

hidrauličko podizanje platforme 

tïb 

Duljina mm Širina mm Nosivost kg 

1500 1500 3000 

1750 1500 3000 

1750 1750 5000 

^ ^ Okretni pretovarni most, može se 

bočno premještati 

440 

Dvorište - tertno vozilo 

-U- 

0 U Li I-2 B Nosivost,^ 

290 300 2300 2000 1500 3000 

360 300 2800 2500 1750 4000 

430 300 3300 3000 2000 5000 

® 

Pretovarni most 

RAMPE, TOVARNI MOSTOVI, PODIZNE PLATFORME 

Rampe i vozila moraju radi nesmetanog tovarenja imati mogućnost 

sigurnog premoštenja. Tovarni mostovi sa sigurnošću povezuju 

svako vozilo ili vagone. Pri tome može tovarna površina vozila biti 

viša ili niža od rampe —>(§) — (4) i može imati navozne aluminijske 

klinove pomoću kojih se niska vozila izjednačuju s visinom rampe 

©. Navozni klinovi imaju kotačiće radi lake dopreme na mjesto 

rada. Pokretni tovarni lakometalni mostovi mogu se bočno pomicati 

-•©. 

Pokretni tovarni mostovi mogu se kotrljati i prenositi, mogu služiti za 

željeznički pretovar ©.Tovarni mostovi automatski hidraulični, s 

istaknutim pragom ©. 

Hidraulične križne podizne platforme za premoštenje razlike u visini 

između dvorišta i vozila ©, između vozila i rampe © ili 

između dviju rampi ©. Mobilne tovarne platforme ©. 

Stalno prilagođavanje razini pojedinog teretnog vozila pri utovaru i 

istovaru. Viličar se isporučuje s pogonom na struju, benzin, dizelsko 

gorivo ili plin ©. Mobilne tovarne rampe za utovar u kontejnere, 

teretna vozila i vagone automatski se prilagođavaju deformacijama 

opruga vozila pri utovaru odnosno istovaru ©. 

© Natkrivena rampa s 

Jednostavne rampe -» © — © 

elektrohidraulipkim tovarnim 

rampama -> © 

Integrirane tovarne rampe i sustavi 

za zaštitu rampi od nevremena 

Razina dvorišta, tovarenje 

podiznim stolOTima ili tovamim 

kosinama © 

© Tovarenje unutar objekata s 

elektrohidrauligkim tovarnim 

rampama -> © 

Pilaste rampe pri suženoj 

manevarskoj površini

I 

I 

4—3, 0 

I 

•I— 

1 8,0 

¡2 

© 

Dopustivo bez razmaka do 

susjedne međe-»© 

Garaža uz | 

kuću i 

i L 

l I 

l 1 

I 1 

1 t 

I l 

B 

fMeđa 

L = S8,0 

H = S3,0 

L x H = £ 20 m 

(2) Presjek-» © 

Kuća i •t 

• 

I * I 

I l 

Garaža u dvojnom objektu 

1,0-1,5 

2,50 

Betonsko oploćenje s 30% udjela reški 

Privoz kući/garaži 

Garaža j 

im: 

^^ Garaža u kući 0 1 Garaže ispred dvojnog objekta Garaža na stražnjem dijelu zemljišta 

Pogled 

J\ 

£ 

OO 

Garaža s ostavom i prostorom za 

kante za smeće 

© Pojedinačna i dvostruka garaža na 

padini-» © 

Pogled 

^^ Dvostruka garaža s ostavom i 

kolnim prolazom 

(li) poprečni presjeka © 

V 

i / 

Y 

Pogled I 

| Kuća 

Tlocrt 

(9) Garaža uz kosu m^đu 

Garaža / Međa pro- 

lazi koso 

1 - • rt-T — J "I - ' 

1111111 ¡•¡•li 

iL—== H 

Pogled 

Tlocrt 

o o 

© Nadstrešnica za osobno vozilo 

ravnim krovom 

® 2 a aômobte radaSnadSlr0Šn,COm (D Nadstrešnica uz katnicu 

442 

NADSTREŠNICE ZA OSOBNA VOZILA 

-»CD 

Natkrivena parkirna mjesta omogućuju novčane i prostorne 

uštede, dajući vozilima dovoljnu zaštitu od atmosferskih utjecaja 

(preporučuje se zatvoreni zid prema vjetrovitoj strani). Preporučuje 

se kombinacija s jednim zatvorenim prostorom za odlaganje (za 

bicikle itd.) ©. 

Nadstrešnice se isporučuju kao građevni kompleti, sa stupovima, 

okovima i vijcima te olucima i olučnim cijevima @ -(§). 

Primjeri rasporeda i oblikovanja nadstrešnice za osobna vozila, 

povezano sa stambenom zgradom (4)-(f). 

2 5,00 

U © Dva os. vozila i ev. bicikli 

2,75 > 2,75 

t? ® Zajedničko parkirno mjesto

5.40 

| 1 

O I f e ^ C T ^ i 

m lp 

£ Jr" T- \ 

p ^ ^ Nezavisno parkiranje 

jedno iznad drugog 

2,30 , 2.30 , 2,30 , 2,30 

I 1 1 

§ 

cm" 

s 

ev" 

a 

•v ona d 

ono 

m HB 

5,40 5,50 

1 

5,50 

Nezavisno parkiranje 3-struko 

jedno iznad drugog 

ODD 

1 

t : 

1,92-2.23 

t? (7) Parkirne palete (Wöhr) P (S) Palete za pomicanje vozila (Wöhr) V (§) Pomične parkirne palete (Klaus) -> © 

DDD m u 

sna 

DQ3 

T 

2,50 

1 

5.30 5,00 25 

EE 

r 

(tj) Tlocrt garaža s dizalom (A.I.R.) 

'2,50" 3,30 

GARAŽE I PARKIRNI OBJEKTI 

i 

I T 

i8 

U pojedinačnim garažama mogu 

se dva vozila parkirati jedno iznad 

drugoga pomoću pomične 

platforme ->© + ©. 

Rukovanje je električno. Ako 

nestane struje, ručnom pumpom. 

Parkirno dizalo do 3 osobna 

vozila © kao garaže u nizu u 

dvorištima ili parkirnim zgradama, 

rukovanje s komandne 

ploče kod vratara. Opterećenje 

po parkirnom mjestu je 2500 kg. 

Nagib prilaza garaži = 14%. Sustavi 

-»© - © postavljaju vozila 

na parkirne palete koje se guraju 

u stranu tako da je prilaz ponovno 

slobodan. Pomično postolje 

-»© prevozi vozilo kroz središnji 

prolaz do parkirnog mjesta 

odnosno dizala ili izlaza. Parkirne 

palete u uzdužnom ili poprečnom 

smjeru mogu za 50 - 80% 

bolje iskoristiti parkirni prostor. 

Garaže s dizalom ©-© 

omogućuju najbolje iskorištenje 

prostora. Upravljanje pomoću 

ključa u ulaznom prostoru obavlja 

vozač. Moguće do 20 etaža. 

Do 10 etaža hidraulično dizalo. U 

zgradu ne ulaze ljudi, pa je 

reducirana visina etaže = 2,10 m. 

Ušteda prostora, sigurno u 

pogonu, bez buke, bez ispušnih 

plinova, ekološki povoljno. Na 

jedno dizalo predviđa se 40 - 80 

osobnih vozila. Vrijeme parkiranja 

i izlaza 1-2 min u prosjeku. 

Za ekstremno usku parcelu treba 

primijeniti poprečni slagač-» ©. 

/W» Parkirne palete u uzdužnom 

smjeru (Klaus) 

P ^2) Poprečno postavljanje V (13) Poprečni presjek-»© V @ Parkirni sef, do 20 osobnih vozila 

443

p Moguć položaj stupova, 

postavljanje okomito 

P ^^ Mogući položaji stupova 

-5,00 h> 4,00-j 

B) Jednostavnije s međupravcem 

V ^^ Promjena nagiba rampi 

> Povišeni rubnjak H = 8 cm 

Dvosmjerna 

f lAA— 

| | 

—«srv—« 

-57,00- 

PARKIRNE GRAĐEVINE 

->&} 

Svi elementi nosive konstrukcije (stropovi/zidovi/stupovi/elementi 

za ukrućenje) parkirnih zgrada moraju biti otporni protiv požara. 

Otvorene garaže treba protupožarno graditi. Za nadzemne i 

podzemne garaže preporučuje se 2,20 m svijetle visine u prolazima. 

Za smjerokaze i signalizaciju za kolni i pješački promet treba dodati 

25 cm. Za naknadnu ugradbu novog trošivog sloja potrebno je 

daljnjih 5 cm. Prema tome je ukupna visina etaže 2,50 m + visina 

konstrukcije, dakle, ovisno o odabiru konstrukcije 2,75 - 3,50 m. 

Gusti raster stupova, uz pogodni raspored, omogućuje malu visinu 

konstrukcije i time smanjuje troškove, bez ugrožavanja namjene -» 

©- © .Konstrukcije velikih raspona imaju za 7-12% manju tlonu 

površinu stupova ©. 

Usponi i rampe moraju se odgovarajuće oblikovati i dimenzionirati 

-> ©. Ravne ili zavojite rampe nastaju nagibom međukatne 

konstrukcije s.445, u zavojitom obliku ©. Vozila obostrano uz 

kolnik. U dijagramu-»© predočeni su, za potrebe idejnog projekta, 

podaci o površinama, uključujući prolaze i prilaze na kojima se 

može parkirati određeni broj vozila. Primjeri © prikazuju oblike 

parkirnih zgrada i raspored rampi, dva puta dva reda pomaknuto, 

četveroredno i šesteroredno, pod kutom, rampe u smjeru prometa, 

kao parkirna zgrada s rampama, sa zavojitim rampama. 

Armiranobetonske konstrukcije (monolitne, od predgotovljenih 

elemenata ili mješovita konstrukcija) najbolje ispunjavaju uvjete 

protupožarnih propisa. Čelične konstrukcije se najčešće izvode kao 

sustav glavnih i sekundarnih nosača, ali ih radi zaštite od požara 

treba obložiti betonom, vatrostalnim pločama ili žbukom. Kod 

garaža su dopuštena velika prometna opterećenja od teretnih 

vozila. Za dimenzioniranje treba pretpostaviti ukupno opterećenje 

od 3,5 kN/m 2 , za rampe 5,0 kN/m 2 . Ozelenjeni krovovi 10 kN/m 2 . 

mJ Površina 

750. A 

0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30 

Minimalna širina ravnih rampi Spiralna parkirna rampa p Potrebna površina za parkiralište uključujući prilazne površine 

Četveroredno Dvoredno smaknuto 

P ^^ Tlocrti i raspored rampi 

444 

Šesteroredno Pod kutem 

Rampe u smjeru prometa 

Vozila 

Parkirna zgrada s 

ravnim rampama 

Sa spiralnim rampama

Etažne rampe 

Objekt s punim rampama 

bez gubitaka, nagib i 6% 

< 15J&. 

Presjek Ña otvorenom 10% Tlocrt 

' Parkirne rampe 

Presjek 

Poluetažne rampe-» (sustav D'Humy) 

Varijanta D'Humy • rampe 

Varijanta D'Humy - rampe 

Objekt sa spiralnom rampom 

Sustavi rampi 

Presjek 

T M H I M H 

il ¡133¡ :J3 

¿6% „j ¡ ^ LLIJ ¡ ¿J 

Na otvorenom 10% Tlocrt 

ÏHÎÏTÎ} i! Il 

Tlocrt 

tilHtlHl'tllilllTI 

Fîppy « 

u 

mmmmtnmi 

nnnnnmnmim 

k 

cr M È 

© ?gSSzgS ÍSPÍralnihramPÍna ® Shema tlocrta -» (2) 

PARKIRANJE I PARKIRNE GRAĐEVINE 

Za svladavanje visinskih razlika i stizanja na pojedine etaže s 

parkiralištima postoje različiti sustavi rampi. Nagib rampe ne bi 

trebao prijeći 15%., kod malih garaža 20%. Između javne prometne 

površine i rampe nagiba većega od 5% mora postojati horizontalna 

površina duljine = 5 m 5 m, a za rampe namijenjene osobnim 

vozilima mora površina u nagibu biti do 10%, duljine = 3 m 

Mogućnosti rasporeda i oblikovanja rampi svrstane su u četiri 

osnovne skupine ® Ravne, paralelne i prolazne kroz više etaža 

s međupodestima; uzlazna i silazna na suprotnim stranama Q. 

Nagnute ravnine etaža (pune rampe bez gubitaka). Cjelokupno 

parkiralište se sastoji od nagnutih ravnina. Sustav za uštedu 

prostora ®. Nagib 3:6 %. 

Poluetažne pomaknute ravnine (D'Humy - rampe): parkirna mjesta su 

pomaknuta za polovicu visine etaže, razlika visine svladava se 

kratkim rampama (?), © - ®. 

Zavojite rampe, konstrukcijski sustav prilično je složen i 

nepregledan. Zbog kružnog oblika, teško se mogu iskoristiti ostaci 

površine 0 - d). Zavojiti dijelovi rampe moraju imati poprečni 

nagib = 3% . Polumjer unutarnjeg ruba kolnika = 5 m. U velikim 

garažama moraju rampe, kojima se služe i pješaci, imati pješačku 

stazu širine = 80 cm, nadvišenu iznad kolnika, ako ne postoje 

posebne pješačke staze. Širine kolnika privoza i odvoza srednjih i 

velikih garaža moraju biti minimalno: 

3 m ako se pojavljuju vozila širine do 2 m, a 3,50 m za šira vozila. 

V* 9,00 

9,50 

Minimalna širine zakrivljenih rampi 

^^ Minimalna širine rampi © s minimalnim polumjerom 

^^ Osnovni oblici D'Humy - rampe, 

nagib rampi13-15% 

' 2,50' 2,50 1 2,50 12.50J-Z5Q?.. . 

Zaobljeno / 

^^ Polurampa s usmjerenim prometom 

1,00-1,50 

(J) Zupčasto smaknute etaže-* (5) 

50 4.00 5¿^ _ _ 

^^ Kontrola ulaza 

445

© Simensove velike garaže 

Arh.: H. Hertlein 

© Poprečni presjek-» © 

Tlocrt parkirne zgrade s voznim rampama 

© Poprečni presjek -» (§) 

lili 

TTTTT 

TTTTT 

I Í I M Í M 

(2) Uzdužna rampa 

mmmmm 

M 

mmmm 

Poprečna rampa 

VV. 372.50 N V 370 g 

- «i 

w 

«'-•o 

4.3^ 8.38 ^ 8.37 ^ 8,38 ¡^ 8.37 q 8.38 ^ 8.37 ^ g.38 ! 5.53 

-68,54- 

PARKIRNE GRAĐEVINE 

Prema uredbi o garažama: male garaže = 100 m 2 , srednje garaže 

100 - 1000 m 2 , velike garaže = 1000 m 2 korisne površine. 

Podzemne garaže su one čiji je pod u prosjeku = 1,30 m ispod 

razine terena. Velike garaže moraju imati odvojeni privoz i izvoz. 

Lokacija u blizini mjesta koncentracije prometa, npr. kolodvor, 

aerodrom, trgovački centar, kazalište, kinematograf, uredske i 

upravne zgrade ili velika stambena četvrt. 

U srednjim i velikim garažama, u područjima pješačkog prometa, 

najmanja svijetla visina mora biti 2,00 m, pa i ispod podvlaka, 

ventilacijskih kanala i ostalih elemenata građevine. Općenito u 

prizemlju mora biti veća visina jer je često i drugačija namjena. 

Za mala komercijalna vozila = 2,50 m. 

Opterećenja međukatnih konstrukcija DIN 1055. Otvorene garaže 

imaju tako raspoređene otvore koji neposredno vode u vanjski 

prostor i koji se ne zatvaraju (površina = jedna trećina površine 

vanjskih zidova), pa je i uz uređaje za zaštitu od atmosferilija 

osigurana stalna poprečna ventilacija. 

Genijalno je izvedena garaža u središtu Ženeve ispod rijeke Rhône. 

Privoz i izvoz ispred mosta preko Rhône -» ©. Pomoću rampi s 

obje strane ulice omogućuje se tečno uključivanje u promet i 

isključivanje iz njega. Nagnutom središnjom rampom stiže se 

desnim prometom na sve etaže - > © - © . Budući da su 

postavljeni automati za parkirne kartice, nije potrebno osoblje. 

Kriteriji za kvalitetu parkirnih građevina: 

sigurnost u korištenju, preglednost, označavanje parkirnih mjesta 

za lakše pronalaženje, uklapanje u urbanistička rješenja, prirodna 

rasvjeta i ventilacija, vizualni kontakt s vanjskim prostorom, 

ozelenjivanje, nekomplicirani sustav naplate. 

Parkirna zgrada 

(7) Situacija-» © 

Hodnik za evakuaciju 

Izlaz za nuždu 

^ ^ Tlocrt 1. kata, 372 mjesta, parkirna zgrada ispod jezera u Ženevi Projekt i izvedba: AC.C. Zschokke 

446

4.65 

GUS 1,47* 1,35 1,47* 

© Dvostruki ili jednostruki crpni stup E Ä r S S 

© Dimenzije otoka sa crpkama (u zagradama: minimalne mjere) 

1,30 

Jednostavna benzinska postaja - crpna jedinica 

1.47» ; 1,35 ; 1,35 : 1.47» 

—I ) j 1 

555 

(4,00) 

-4——4 

,0,60, 1,35 , 1,47 ž fš 

, 

3,62 

- ( - ¿ - e b - — p ^ 

4.20 1 

(2.10) (2.10) 4.20 , 

1 

(3.75) 5,00 (3.45) ' 

(4,25) 10,00 

• 

— ' w 

rrn o 

.1.20, 5.50 

(1.00) (1,00) 

2 kratka otoka paralelno sa smjerom ulice ( kao 3.) 

2 kratka otoka pod 60* prema smjeru ulice (kao 3.) 

H 

Nosač krova/rasvjete 

1 

BENZINSKE POSTAJE 

-•00 



Za savezne autoceste vrijede smjernice (RAN) koje je izdalo 

Savezno ministarstvo prometa. 

Benzinske postaje mogu se povezati s drugim gospodarskim 

građevinama -» s. 448 © . Osim onih za opskrbu gorivom i 

mazivom, mogu se nalaziti građevine za usluge održavanje i njege, 

automobilski pribor, usluge i robe za vozače. Više benzinskih 

postaja trebaju biti na međusobnom razmaku = 100 m, a na 

cestama s jakim prometom na udaljenosti 250 m. Izvan naselja na 

otvorenoj cesti, benzinske postaje trebaju biti približno na svakih 25 

km. Dovoljna je jednostavna benzinska postaja, površine zemljišta 

oko 800 m 2 , s uslužnim objektima oko 1000 m 2 . Za velika 

postrojenja obično 2000 m 2 . 

Benzinske postaje trebaju biti lako pristupačne, pregled ne, 

raspoznatljive izdaleka i locirane po mogućnosti uz cestu. Rijetko ih 

treba smještati u središte naselja; bolje je da su na prilaznim i 

obilaznim te na magistralnim cestama; na izlazu iz naselja s desne 

strane i ne blizu prostora na kojem se gomilaju objekti prometne 

signalizacije. Nije povoljna lokacija na križanju, bolje da su ispred 

križanja s izlazom na pokrajnju ulicu s. 448. (7). 

Vozaču treba omogućiti da: uzme gorivo, provjeri i možda dopuni 

ulje u motoru, vodu u hladnjaku, ispita tlak zraka u kotačima, 

tekućinu u akumulatoru, provjeri sadržaj spremnika tekućine za 

pranje prednjeg stakla, očisti stakla i svjetiljke (farove), opere ruke, 

kupi raznu robu, upotrijebi telefon, zahod i druge uređaje, obavi 

razne radove (pranje vozila, usisavanje prašine itd.), dobije tehnički 

savjet, dogovori termin za servisiranje. Treba uzeti u obzir 

urbanističkim planom određene građevinske pravce i linije 

vidljivosti, razmake do granice zemljišta itd., kao i obveze koje 

proizlaze iz građevinske regulative. 

Pokrajinski propisi određuju: 1. veličinu parkirnih mjesta (2,50x5,00 

= 12,50 m 2 ); 2. potrebni broj parkirnih mjesta (npr. ovisno o broju 

zaposlenih u objektima i na benzinskim postajama); potrebnu 

površinu za čekanje pred ulazom u praonicu vozila (npr. površina za 

50% satnog kapaciteta). U projektu treba uzeti u obzir posebne 

dimenzije motornih vozila: 

krug okretanja: osobna vozila 12,50 m, teretna vozila 26,00 m, 

širina vozila: osobna 1,85 m, teretna 2,50 m, 

- duljina vozila: osobna 5,00 m, teretna s prikolicom 18,00 m. 

Iz tih se mjera dobiju dimenzije "otoka" s crpkama i širine kolnika. 

1.0 

2.5 IH 

2.5 

2.5 2,5 , 

^^ Mjesto za izdavanje vode, zraka itd. ^^ Mjesto za izdavanje vode, zraka 

rm • O /rm 

rrn 

• 

• 

a 

1,20 

7,50 

1 

1.20. 

J 

(1.00) (1.00) 

^^ 2 duga otoka paralelno sa smjerom ulice (zahtijeva se disciplinirano ponašanje u 

vožnji); (kao 3.) 

• 

447

H Ä S I 

m 

11111111 

••Iii 

• H a l 

nx 

Doprema goriva izvan 

prometnih trakova 

448 

prometnog traka 

BENZINSKE POSTAJE 



(4) Bez prilaznog odlaznog voznog traka 

© Prilazni i odvozni trak za benzinsku postaju na otvorenoj cesti 

3ÔX" 

Granice ulice 

/* Rub voznok traka 

Smjernice za-projektiranje čvorišta na cestama izvan naselja 

lv" i Isp* 

E3OTT "" — — — Puh y^ 7n ok traka 

Granice ulice Event, prilazni vozni trak 

Rub voznog traka 

Event, odlazni vozni trak 

Benzinske postaje za VK i ev. DK (ter. voz.> 3,51) unutar zatvorenog naselja (d) Obostrana crpna stanica na otvorenoj cesti 

• kod jednosmjernog prometa potrbeno samo na strani privoza 

" ž 20,00 za dva otoka paralelna s ulicom, za daljnje otoke 

odgovarajuće veće 

Ž 16,00 kod nizanja u dubinu zemljišta 

Benzinska postaja s kosim položajem otoka unutar zatvorenog naselja (prije svega 

za jednosmjerni promet) 

Tlocrt benzinske postaje s praonicom i prodavaonicom ® 

zz: 

I >1,20 I ž 1,20 ž 1,20 / 

I l i l i -4—H : 

>3,00 >3,00 >3,00 

/ / 7 

6,00 S 15,00 

Sporedna ulica 

Event, prilazni vozni trak 

Event, odlazni 

vozni trak 

^ ^ Benziska postaja na uličnom uglu za VK Kuz u zatvorenom naselju u iznimnim 

slučajevima, u pravilu nije za teretna vozila 

Grijanje I UJ^J 

Brzi servis 

I Ured • 

im 

n- 

o 

\ . n 

UJ \J 

Zrak, voda, ulje, čišćenje

Igralište za 

djecu 

Terasa za 

40 osoba 

Parkiranje za osoblje 

Gostionica 80 

mjesta 

Parkiranje za 

osoblje 

Gospodarsko dvorište 

I | Dostava ulaz za 

I | osoblje 

Slobodno kretanje 

uklj. prodavaonice 

¡Parkiranje zá 

[osoblje 

34 

35" 33 

31/ 

32 

4 Ç Q 4 c O 5 3 26 

Ç D 

27/28 29, 

30 

ODMORISTA 

Informacije: Autobahn Tank u. Rast AG, Andreas-Hermesstr. 7-9, Bonn 

Igralište za 

djecu 

Terasa za 

60 osoba 

¡Parkiranje za osoblje 

h -H 

! i 

13 

Gostionica 

120 mjesta 

Parkiranje za osoblje 

i Parkiranje' 

l i j ! j ! 

......JLJ 

jza osobne 

U 1 

Dostava ulaz za • I 


19/20 

i Slobodno kretanje 

22 

23 

Prodava- 

onice 

Ulazno područje 

Bistro 30 

osoblje j -j 

24 

38 

I 

1 J 

37 36 29 25 27 

34 30/31 35 27 

31/32 

6 ; 

7 10 8 , 9 

(UČJE, POSJETITELJA oko m* 17 Zamrzavanje 5,0 PODRUČJE, POSJETITELJA oko m* 21 Hlađenje pića 10,0 

Prodajni prostor 270,0 18 Hlađenje pića 6,0 Prodajni prostor oko 480,0 22/23/24 Suha skladišta 26,0 

1 Ulaz 20,0 19/20/21 Suha skladišta 18,0 1 Ulazno područje, bistro Tehnika 84,0 

2 Free-Flow uklj. prodavaonice 120,0 Tehnika 30 mjesta za sjedenje 120,0 25 Grijanje 20,0 

3 Gostionica 80 mjesta 130,0 22 Tehnika/Grijanje 15,0 2 Slobodno kretanje 120,0 26 Ventilacija (ev. u tavanu/ 

Mokri čvorovi za posjetitelje 70,2 23 Ventilacija (u tavanu/ 3 Prodavaonice 60,0 na ravnom krovu) 40,0 

4 WC Dame 20,0 na ravnom krovu) 30,0 4 Gostionica120 mjesta 180,0 27 K.K. 10,0 

5 WC Gospoda 17,0 24 Elektro 5,0 Mokri čvorovi za posjetitelje 99,1 27 Elektro 6,0 

6 WC Invalidi 6,0 25 Prostorija za kućne priključke8,0 5 WC Dame 27,0 28 Prostorija za kućne priključke8,0 

7 Tuš 5,0 Uprava/osoblje 134,7 6 WC Gospoda 24,0 Uprava/osoblje 158,6 

8 Previjalište za dojenčad 4,0 26 Boravak osoblja 6,0 7 WC Invalidi 6,0 29 Boravak osoblja 10,0 

9 Prostorija za čišćenje 1 za 27/28 Presvlačenje 8/9 Tuš 10,0 30/31 Presvlačenje 

područje posjetitelja 2,0 Gospoda/Dame 22,0 10 Previjalište za dojenčad 4,0 Gospoda/Dame 32,0 

10 Hodnici područja 29/30 Prostorija za pranje za 11 Prostorija za čišćenje 2,0 32/33 Prostorija za pranje za 

posjetitelja 30% prome- 

osoblje, Gospoda/Dame 8,0 10 Hodnici područja posjetite- osoblje, Gospoda/Dame 8,0 

tne površine 4-9 16,2 31/32 WC za osoblje lje 22% prom. površine 5-1118,1 34/35 WC za osoblje 

»ODARSKO PODRUČJE Gospoda/Dame 3,0 GOSPODARSKO PODRUČJE Gospoda/Dame 7,0 

Područje skladišta 68,0 33 Ured 30,0 Područje skladišta 121,0 36/37 Ured 29,0 

11 Pranje posuđa 15,0 34 Arhiva 4,0 13 Pranje posuđa 30,0 38 Arhiva 5,0 

12 Pripremanje 15,0 35 Prostorija za čišćenje 14 Pripremanje 28,0 39 Prostorija za čišćenje 

13 Hladnjača za povrće 4,0 2 za gospodarsko područje 1,5 15 TA. hladnjača 4,0 2 za gospodarsko područje 2,0 

14 Mliječni proizvodi, 36 Hodnici gospodarskog područja 16/17/Hladnjače za mljekarske 40 Hodnici gospodarskih područja 

Gastro- hladnjak 1,0 30%, prom. površinel 1-35 60,2 proizvode/povrće 8,0 22%, prom. pov.13-39 85,6 

15 Hladnjača za meso/altem. Neto tlocrtna površina 600,9 18 Prostorija za predhlađenje 3,0 Neto tlocrtna površina 932,7 

2 Gastro-hladnjaka 2,0 37 Terasa 40 sjedećih mjesta 80,0 19/20 Hladnjače za meso 41 Terasa 60 mje. za sjedenje 120,0 

16 Prostorija za predhlađenje 2,0 i zamrzivanje 12,0 

© Funkcionalna shema odmorišta za 80 osoba-* (2) Funkcionalna shema odmorišta za 150 osoba-» (4) 

© Benzinska postaja i uređenje odmorišta 80 osoba ^^ Benzinska postaja i uređenje odmorišta 150 osoba Entw. Autobahn Tank u. Rast AG 

449

I 

Izdavanje prtljage 

— r ~ 

a 

£ 

S 

. .i 

I 

Dvorana dolaska 

Prilaz cestovnih vozila 

i 

-es 

i 

! I i 

© Primjer za prometni tok otpreme 

putnika pri dolasku 

Otprema 

prtljage 

Priključak na 

ceste, 

željznice 

iU 

Prilaz 

(dolet) 

Carina i 

kontrola 

prtljage 

Izdavanje 

prtljage 

Servisni pogoni za putnike 

* i 

i E 

Prilaz cestovnih vozila 

^postoji? 

— -es. Check In 

1 

Putnici 

Preuzimale prtljage 

^^ Primjer za prometni tok otpreme 

putnika pri odlasku 

1 Prtljaga u I 

i odlasku | Objekti uprave 

zračne luke i 

I Transfer L 

1 prtljage f 

Mjesto Najam Rezervacija Banka, 

susreta automobila hotela mjenjačnica 

organa vlasti 

Odlazeće 

prtljage 

Servisni pogoni 

I za putnike | 

Objekti 

aviokompanije za 

otpremu zrakoplova 

Skladište repofignute äi Gardefoba za prtljagu 

pogrešno dospjele prtjage 

^^ Funkcionalna shema otpremne zgrade za putnike u zračnom prometu 

450 

Os uzletno-sletne staze 

9,14 

1 2 2 

15.2 

^ 150,0 ~~^ 214,0 ^ 235,/' 256.4^ 

Razmaci od osi uzletno-sletne i dop. visina zgrade u % 

Smjer osi glavne staze 

360 

Tipična ruža vjetrova 

Anteil der Winde 

1:7 

Smjer 7-24 26-37 39-76 Ukupno 

vjetra km/h km/h km/h 

N 4.8 1.3 0.1 6.2 

NNO 3.7 0.8 — 4.5 

NO 1.5 0.1 — 1.6 

ONO 2.3 0.3 — 2.6 

O 2.4 0.4 — 2.8 

OSO 5.0 1.1 — 6.1 

SO 6.4 3.2 0.1 9.7 

SSO 7.3 7.7 0.3 15.3 

S 4.4 2.2 0.1 6.7 

SSW 2.6 0.9 — 3.5 

SW 1.6 0.1 — 1.7 

WSW 3.1 0.4 — 3.5 

W 1.9 0.3 — 2.2 

WNW 5.8 2.6 0.2 8.6 

NW 4.8 2.4 0.2 7.4 

NNW 7.8 4.9 0.3 13.0 

(0-6 km/h) 4.6 

Ukupno 100.0 

Podaci o vjetru 

ZRAČNE LUKE 

-» DO 

Kriteriji za odabir lokacije: 

- topografski, geološki i meteorološki uvjeti, 

- struktura okolnih naselja, 

-zadovoljavajuća raspoloživost površina za uzletno - sletne staze, rulne 

staze, otpremne zgrade, pogone za održavanje, skladišta goriva itd. te 

daljnje proširenje, 

- blizina izvorišta prometa te postojećih i budućih prometnica na zemlji. 

Podjela aerodroma 

Pojam aerodrom je prema zrakoplovnom nazivlju zbirni pojam za: 

- zračnu luku, na kojem je području zabranjeno građenje, 

-pistu (eventualno s ograničenim područjem na kojem je zabranjeno 

građenje), 

- teren za jedrilice, helidrom. 

Zračne luke i piste mogu biti javne ili posebne zračne luke odnosno piste, koji 

su ili dostupni svakom zrakoplovcu ili služe za posebne namjene (npr. 

tvornička zračna luka ili uzletišta sportskih društava). 

Generalni plan izgradnje 

Za zračnu luku treba izraditi plan izgradnje za najmanje 20 godina, koji treba 

u određenim vremenskim razmacima obnavljati prilagođavajuči ga promjenama 

strukture prometa, razvoju građenja zrakoplova, novim tehnologijama 

itd. Prometne prognoze trebaju sadržavati podatke o kretanju zrakoplova, 

broju putnika i količini tereta, a mora ih se također redovito provjeravati i 

aktualizirati na temelju razvoja prometa. Za dimenzioniranje aerodromskih 

postrojenja ne treba računati s apsolutnim maksimumom prometa, nego s 

tipičnim vršnim opterećenjima (koja se primjerice pojavljuju 30 puta u godini 

ili 10 puta u najopterećenijem mjesecu). 

Doletna površina 

površina^ horizontala pm 

Prijelazna površina 

^^ Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staza - uzdužni presjek (A - A) 

Doletna površina 

/ Unutarnja horizontalna površina 

Unutarnja doletna površina 

^^ Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-stazu - poprečni presjek (B - B) 

Manevarske zone (slobodne od zapreka) uz US-staze - u tlocrtu 

Područje građevinske zaštite za zračnu luku s instrumentalnom slijetnom stazom

Otpremna dvorana 

1. uzletno-sletna staza 

^T^ Tipične faze izgradnje zračne luke (shematski) 

Cesta u razini/prizemni terminal 

Cesta u razini/2-etažni terminal 

© Cesta u ražin i/2-etažni terminal. Tipični 

raspored ravnina otpremanja pristanišne 

zgrade 

Biza izlazna ruina staza 

Spojnica / Okretište 

(paralelna) uzletno slijetna staza 

Koncepcija "prstiju" -> © ® ->© 

© © © 

Linearna koncepcija 

O o 

ÖTÖ 

Koncepcija transportera 

— Putnik u dolasku 

— - Putnik u odlasku 

« Prtljaga 

© 

5Ôè 

^4) Koncepcija satelita 

| | = Nose in - push out stajalište 

širine 36 m I dubina 50 m 

Sva stajališta uz zgradu (opremljena prilaznim mostovima za putnike) udaljena su 

od težišta (+) max. 300 m © - © 

ZRAČNE LUKE 

Kapacitet zračne luke određuju sljedeća funkcionalna područja: 

- sustav uzletno-sletnih staza (moguće kretanje zrakoplova u jedinici vremena), 

- stajanka (raspoloživa mjesta za stajanje zrakoplova), 

- prijamno-otpremna zgrada (mogući protok putnika i prtljage, po mogućnosti i 

robe u jedinici vremena). 

Učinkovitost sustava otprave određena je sljedećim parametrima: 

- priključak na sredstva kopnenog prometa (parkirališta, dužine prilaznih putova 

vozila), 

- otprava putnika (broj Check-in šaltera), 

- otprema prtljage (broj šaltera i kapacitet transportnog sustava), 

- kontrola putovnica, kontrola sigurnosti, kontrola prije ulaza (veličina čekaonica, 

broj šaltera). 

Stajanka povezuje sustav uzletno-sletnih i rulnih staza s terminalom. Pojam 

"stajanka" obuhvaća površine za stajanje zrakoplova, pripadajuće prometne površine 

(rulne staze u stajanci), prometnice za vozila koja otpravljaju putnike i površine 

za smještaj uređaja za otpravu. 

Stajanka je funkcionalno usko povezana s terminalom i trebala bi se razvijati 

zajedno s njime. 

u5) Koncepcija pristanišnog gata 

@ Koncepcija satelita 

(i?) Linearna koncepcija 

é- 

@ Koncepcija transportera 

* - E 

451

^l) Parkirni položaj "nose-in" 

^^ Kosi parkirni položaj "nose-out" 

452 

• 78,25 - 78,25 - 

Vozila za opskrbu 

Sigurnosna linija 

Ruina staza u stajanci 

Ruina staza u stajanci 

1-18,4417,69« 

1—29,82- -72,91 29,82- 

Tipični parkirni raspored za zrakoplove ® 

ZRAČNE LUKE 

Prognoza prometa 

Planiranje zračne luke na temelju prometnih statistika treba provesti prema sljedećim 

prognostičkim podacima: 

- broj putnika prema: inozemstvo/tuzemstvo, dolazak/odlazak/transfer/tranzit, 

duga linija/kratka linija, prosječni/vršni promet; 

-teretni i poštanski promet: inozemstvo/tuzemstvo, uvoz/izvoz/transfer, udio 

standardiziranog tereta (kontejneri/palete), prosječno i vršno opterećenje u 

ukupnoj tonaži, broju komada ili obujmu pošiljaka; 

- kretanje zrakoplova prema: tipovima zrakoplova, međunarodni/domaći promet, 

putnički, teretni ili mješoviti promet, prosječni/vršni broj polijetanja ili slijetanja. 

Osim prognoziranog volumena prometa, postoje daljnji važni parametri planiranja: 

- vrste prometnih sredstava prema izboru putnika (vlastito vozilo, taksi, javni 

osobni promet itd.), 

- prosječni broj osoba u pratnji putnika, prosječni broj komada prtljage po putniku, 

broj posjetitelja (nije u vezi s putnicima), broj zaposlenika. 

© B 757-200 (D 

B 747-400 

DC 10-30

US - staze 

-{22- 

215-761 m 

762-1310 m 

Satni kapacitet 

VFR IFR Godišnji volumena prometa 

Operacija/sat | Operacija 

50 - 59 195000-240000 

56-60 260000-355000 

62-75 275000-365000 

•=J-103-197 99-119 305000 - 370000 

73-150 56-60 220000-270000 

( 0 

(

© München-Riem 

454 

Hamburg 

Amsterdam-Schiphol 

m 

ZRAČNE LUKE 

Uzletno-sletne staze 

Smjer, duljinu i broj uzletno-sletnih staza određuju brojni čimbenici: 

- smjer je uglavnom određen lokalnom ružom vjetrova, pri čemu 

treba nastojati da se u zračnu luku može slijetati tijekom 95% vremena 

(uz bočnu komponentu vjetra do najviše 20 čvorova). Visoka 

frekvencija jakih bočnih vjetrova može uvjetovati izvedbu i druge 

odgovarajuće usmjerene uzletno-sletne staze-* s. 450 © + ©. 

- duljinu određuje tip mjerodavnog zrakoplova, lokalni topografski i 

klimatski uvjeti, kao temperatura, tlak zraka (analogno nadmorskoj 

visini), nagib terena itd. 

- broj ovisi o volumenu prometa, pri čemu je paralelni položaj 

(najmanji razmak 215 m) naročito pogodan: pri razmaku većem od 

1310 m moguće je istodobno uzlijetanje i slijetanje, čime se postiže 

maksimalni kapacitet s. 453 ©. 

Sustav rulnih staza zračne luke treba razviti tako da zrakoplovi što 

prije napuste uzletno-sletnu stazu i najkraćim putem stignu na svoja 

stajališta. U naročito frekventnim zračnim lukama može izvedba 

pretjecajnih površina ili "By-pass" rulnih staza doprinijeti povećanju 

kapaciteta. 

Pozicije stajališta zrakoplova 

Nose-in-razmještaj s. 452 ©. 

Prednost: mala potreba prostora; mlaz ispušnih plinova stvara 

male probleme za osoblje, uređaje i zgrade; kratko vrijeme 

manipulacije jer se uređaji za prihvat putnika mogu pripremiti prije 

dolaska zrakoplova; jednostavan priključak na putnički most. 

Nedostatak: primjena tegljača pri izvlačenju zahtijeva vrijeme i 

kvalificirano osoblje. 

Taxi-in/Taxi-out 

koso Nose-in s. 452 © i koso Nose-out s. 452 ®. 

Prednost: nije potreban tegljač 

Nedostatak: potrebno je mnogo prostora; ispušni mlaz i buka pri 

odlasku neposredno su usmjereni prema terminalu, pa je potrebna 

zaštita odbojnicima mlaza. 

Paralelni razmještaj 

Prednost: najjednostavnije manevriranje pri dolasku i odlasku; nije 

potreban tegljač 

Nedostatak: najveća potreba prostora; ograničenje pogona na 

susjednim pozicijama u tijeku kretanja zrakoplova. 

Komunikacije i stajališta opreme na stajanci 

Raspored i dimenzioniranje pogonskih komunikacija na stajanci 

posebno su važni za učinkovito i sigurno funkcioniranje zračne luke. 

Ceste u stajanci omogućuju neposrednu i sigurnu vezu između 

stajanke i ostalih pogonskih površina zračne luke uz minimum 

križanja sa zrakoplovima u pokretu i drugim pogonskim funkcijama. 

Te se ceste mogu voditi ispred ili iza zrakoplova u Nose-in-poziciji ili 

pokraj krajeva krila kod paralelnog razmještaja s. 452 ©. 

Ako se vode ispod putničkih mostova, potrebna je dovoljna svijetla 

visina (u pravilu 4,50 m) za sva vozila pogona s. 452 © - ©. S 

obzirom na intenzivnu mehaniziranost i kontejnerizaciju, pri 

otpravljanju zrakoplova treba se pobrinuti da su dovoljne površine 

za pripremu i ostavljanje pogonskih vozila i uređaja, kao i za praznu 

ambalažu. 

Putničke otpremne zgrade u biti služe prijelazu putnika s nekog 

kopnenog prometnog sredstva (javni promet, taksi, privatni 

automobil) na zrakoplov. Pojedina funkcionalna područja treba tako 

projektirati da se otpremanje putnika i njihove prtljage obavi 

svrhovito, udobno i brzo uz najniže moguće pogonske troškove. Pri 

tome se mora bez naročitih rekonstrukcija omogućiti prilagodba 

porastu prometa. 

Posebnu pozornost treba obratiti na sljedeće: putovi za putnike 

moraju biti što kraći, tj. udaljenosti između glavnih funkcionalnih 

područja (npr. između parkirališta i mjesta za primanje ili izdavanje 

prtljage) ne bi trebale biti veće od 300 m.

1 Prilaz vozila 

2 Čekaonica 

3 Stajanka 

V,\\','. 4 Informacije 

• V , 5 Restorani 

Zračna luka Hannover (decentralizirani sustav) odletna ravnina - isječak 

(2) Gornja etaža (odlazak) Orly - istok 

(5) 2. kat zračne luke Köln-Bonn (satelitski sustav) 

(4) Tlocrt satelita uz (5) 

L i Î i 

ZRAČNE LUKE 

1 Parkiralište 

2 Satelit 

3 Pristanišni gat 

4 Čekaonice 

5 Restoran 

6 Prilaz vozila 

^ ^ Zračna luka Seattle - Tacoma (kombinacija sustava pristanišnog gata, linearnog i 

satelitskog sustava) 

Presjek kroz satelite -> (§) 

Zračna luka Frankfurt/M. 

^ ^ Spojni hodnik ^ ^ Zračna luka San Francisco (ravnina odlaska) 

1 Dolazak 

2 Odlazak 

3 Prtljaga 

4 Staza za putnike 

1 Čekaonica 

2 Pokretne trake 

3 Carina 

4 Tunel 

455

^ ^ Potreban prostor za posluživanje i za goste 

456 

g 1 

* 

IO 

Stolovi/mjesta za sjedenje 

100-110 30- 40 

UGOSTITELJSKI OBJEKTI 

—> S. 248-249 

Da bi osoba mogla udobno jesti, treba joj površina stola od približno 

60 cm širine i 40 cm dubine -» © - © Tako je stvoren dovoljan razmak 

do susjeda. Na sredini stola potreban je prostor širine 20 cm 

za zdjele, posude i terine, što znači da je 80 - 85 cm idealna širina 

stola za blagovanje. 

Okrugli, osmerokutni ili šesterokutni stolovi promjera 90 - 120 cm, 

idealni su za 4 osobe, a može se priključiti i još jedna ili dvije. 

Razmak između stola i zida = 75 cm ©, jer stolica zahtijeva 

mjesto širine 50 cm. Ako prostor između stola i zida služi i kao 

prolaz, treba razmak iznositi = 100 cm. Okrugli stolovi trebaju nešto 

više mjesta; razlika je do 50 cm. 

© 

® 

Pribor za zajutrak 1: Vrč za čaj ili kavu; 2: Vrč za mlijeko; 3: Kutija za marmeladu ili maslac; 4: 

Posuda za šećer, 5: Vilica za desert; 6: Nož za desert; 7: Žličica za kavu odri. čaj; 8: Tanjur za 

desert; 9: Ubrus; 10: Tanjurić za šalicu; 11: Šalica za kavu; 

Jednostavni pribor za jelo 1: Vilica; 2: Nož; 3: Žlica za bujon ili desert; 4: Žlica za juhu; 5 

Čaša za pivo; 6: Čaša za vino ili desertno vino; 7: Tanjur za juhu; 8: Tanjur za jelo; 9: Ubrus 

Pribor za svečanost 1: Vilica za desert; 2: Vilica za ribu; 3: Vilica za jelo; 4: Žlica za bunjon i desert 

5: Žlica za juhu; 6: Nož za jelo; 7: Nož za ribu; 8: Nož za desert; 9: Tanjur za juhu; 10: Tanjur za jelo 

11: Ubrus; 12: Čaša za pivo; 13: Čaša za bijelo ili crno vino; 14: Čaša za vino ili desertno vino 

m 

. >l° 1 

(?) Pribor za zajutrak (3) 

Jednostavni pribor 

za jelo 

Duljina stola s 

mjestom na čelu 

9./10. 

® Pribor za 

svečanost 

= 1,65; 7 = 2,15; 

« 2,90; 11 = 3,52

[—1,00—+-1.00-+—1.00-1—1.00—1—1.00—4 

00 OQ 

00 

00 

00 

Minimalne mjere za mjesta 

1-50 85 -I 1,80 h- 85 - 

I 1,75 1—90—I 1,75- 

(3) Paralelni razmještaj stolova 

1351—1,40—1-60« 

-1.35—+-85— 

-»45 < 1,75- 

1.00 

I 

60 

1 

0 

HD 

D 

D 

D 

C 

=n 

I 1.80— 

U nišama 

-1,80h-90- 

-1,75- 

15H—1.20—4-1,00-^—1,20—I-50H—1,20-1-1,00-1—1.20—i 

I—1,40—t- 80—I—1,40—00 1,40—I-80-1 1.40—! 

Dijagonalni razmještaj stolova 

»371—1,05—f-55n 

CM) 

q y p 

PC-60H 1.30—1-60-^65-4- 60-4—1.30 

I—1.05—1— 85 —I— 1.05 i i 1,05—I—85 

20 

^ ^ Najuža postava stolova 

30-85 -+—1.30—I- 85—J-65-S-85—1 

•—1,30—H85-i—1.30—! I—1,30—I 

20 

© Stolovi u kavani 

60 

2,50 3,70 

Prostorija za 

goste s 

decentraliziranorr 

garderobom 

Ulaz 


WC 

WC 

Šank 

Konobari 

Funkcionalna shema malog ugostiteljskog objekta 

Boravak,ambalaža 

Dostava,stubište 

Zaliha, 

Kuhinja rashladni 

prostor 

Prije gradnje bilo kojeg ugostiteljskog objekta treba s investitorom pažljivo 

isplanirati tijek organizacije. Pri tome treba utvrditi: ponudu jela, 

koja će se kakvoća i količina posluživati; koji će se sustav 

posluživanja odabrati - hoće li to biti a-la-carte sa stalnim ili 

promjenljivim dnevnim menijem, posluživanje na tanjuru ili za stolom, 

samoposluživanje ili mješoviti sustav. Za oblikovanje je važno: 

očekivani posjetitelji i njihov broj. Treba uključiti specijaliste raznih 

struka: projekt kuhinje, rashladni uređaji, projekti elektroinstalacija, 

grijanja, ventilacije i sanitarija. Vrste objekta ovisi o lokaciji. Glavna 

prostorija ugostiteljskog objekta je prostorija za goste. Uređenje 

odgovara pogonu. Stanoviti broj stolova ili stolica treba ostaviti na 

raspolaganju za moguće grupiranje stolova. Na prikladnom mjestu 

treba predvidjeti stol za stalne goste. Pokrajnje i konferencijske 

prostorije u svakom slučaju treba namjestiti nepovezano kako bi se 

omogućila prilagođivanja. Za prolaznike koji žure treba predvidjeti 

snack-bar s fiksnim stolicama. Veće dvorane za goste treba podijeliti 

na zone. Oko prostorije za goste grupiraju se kuhinja, pomoćne, 

toaletne i sanitarne prostorije; može i u donjoj etaži -» ©. 

Stupovi u prostoriji neka budu usred skupine stolova ili uz uglove 

stolova -» (3) Svijetla visina prostorija za goste, uz tlocrtnu površinu 

od = 50 m 2 = 2,50 m, treba biti: 2,50 m, za više od 50 m 2 = 2,75 više 

od 100 m 2 š 3,00 m. Na galeriji ili ispod nje = 2,50 m. 

Toaletne prostorije u točionicama ili gostionicama: 

u pivnicama se računa na 75% muškaraca, 25% žena; u plesnim 

lokalima 50% muškaraca, 50% žena. -» ® 

Tlocrtna površina 

Korisna širina 

S 100 m 2 

S 250 m 

Š 1,10 m 

2 

Š 1,30 m 

Š 500 m 2 s 1.000 m 

i 1,65 m 

2 

Preko 1.000 m 

š 1,80 m 

2 = 2,10 m 

Mjesto za Zahodi za školjke Pisoari Žljeb 

goste Gospoda Dame komada duž, m 

š 50 1 1 2 2 

S 50-200 2 2 3 3 

Ž 200-400 3 4 6 4 

= 400 - Pojedinačno odlučivanje - 

Korisna širina stuba © Toaletne prostorije 

Širina puteva za spasavanje na svakih 150 osoba koje će ih koristiti. 

Min. svjetla širina: prolazi u ogistiteljskim objektima 0,80 m, vrata 

0,90 m. Hodnici i puteviza spasavanje 1,0m.->® 

Stubišta prema toaletama, prostorijama za pranje i prostorijama za 

osoblje = korisna širina prolaza = 1,10 m. Svjetla visina prolaza = 

2,10 m mjereno vertikalno. Površina prozora = 1/10 površine 

prostorije. 

Tip Zauzeće Potrebna tocr- Potrebna Jocrmjesta 

taapovršria tnapomSna 

po kuhinje m 2 / prostorije 2a 

obroku postavljenom goste mVmjepribora 

stu zasjs&n^ 

Restoran 1 0,7 1,8-2,0 

na kat 

Restoran s 2-3 0,5-0,6 1.4-1,6 

brzom izmjenom 

gostiju, na pr. 

restoran 

robne kuće 

Normalni 1,5 0,4-0,5 1,6-1.8 

restoran 

Gostionice 1 0,3-0,4 1.6-1,8 

Pansioni 

Za skladište, prostorije za osoblje rtd.dodaje se 

oko 80% postavljeni pribor = mjesto za 

sjedenje x smjena gostiju 

Namještaj Mjesto Posluži- Samo po sza 

sje- vanje m 2 / luživanje 

denje mjesto m 2 /mjesto 

Kvadratićni stol 4 1,25 1,25 

Pravokutni stol 4 1,10 1,20 



Potrebni prostor za prostorije za 

(12) goste ukupno: 1,4 m 2 do 1,6 m 2 / 

mjesto 

Glavni prolazi min 2,00 m širine 

Međuprolazl min 0,90 m širine 

Sporedni prolazi min 1,20 m širine 

^ ^ Potrebna tlocrtna površina (13) Širina prolaza 

457

10.70 

^ b n o D n a D n a D n a D n c r i n c r i n c f ^ 

® Vagon-restoran gradske željeznice tvrtke Rheinischen Bahngesellschaft mj.: 1:200 

,1— (.«9 ii-a + M-l- SS + SS + «•>• 1.00 • 48-1 

r 13 © 

Poprečni presjeci u pripremi U kuhinji 

= dimenzije spavaćih kola, moguće 

uz stalnu ventilaciju. Dobro za 

sportske kabine i sličnm -> 

Dan Noć l.raz. pojed. Noć 1. raz. dvostruki odjel Noć 2. razred 

- ¿6 - 

1 

§ 

2.5 

1 -h 

nV 

D> C 

5 c 

3 3 

U 


NA KOTAČIMA 

Za smještaj restorana u gradskim željeznicama i autobusima 

dalekog prometa treba malo prostora 0 i © u usporedbi s 

vagon-restoranima saveznih željeznica. Do današnjeg savršenstva 

dimenzija vagon-restorana došlo se višegodišnjim iskustvom i 

različitim adaptacijama. Tu je kuhinja uzorni primjer maksimalne 

iskorištenosti prostora, što se odnosi i na širine vrata i otvora za 

isporuku. Hladnjaci su naročito veliki—> ©. 

Pranje cjelokupnog posuđa mora se obaviti između dva obroka 

(veliki i mali objed). Ugošćivanje je u vagon-restoranu pojednostavljeno 

jer je maksimalni broj gostiju ograničen raspoloživim 

brojem mjesta-* ® - ©. 

7,92 

3 C 

3 C 

"Restoran prvog razreda' 

-950—80-»- i 1412 

174 

2,5 

© Detaljni tlocrt "bistroa" © 

(8) U području hladnjaka 

n 

FFî 

OmtafZe 

odjeću 

® Uzdužni presjek ^j) Dvostruki odjel 

458 

a 

oL 

5,72 

•348) 1412 >34Bi 1412- 

£ 5 

i ?, 

3,5 15 

—H- 1,60 —H 

— r 

T 

U vagon-restoranu 

a- 

m 1 

i i 

HOTELI, NA KOTAČIMA 

/ipN "Komet" - specijalni odjeljak s leža- 

* jevima u osi vagona. 

\

© Snack - bar 

liiiUiiLDiil; 

J i i i D E 

• 17 „Sj2l 

© Kavana - restoran 

liUli 

CS )TTTTi 

1U : 1Q 5 i:;>5 6j;:i|6 7 

lNII 

6 7 •• 81 

Prostorija za hlađenje 

i skladištenje 

(5} Velika hotelsko- restoranska kuhinja 

© 

Prostorija za hlađenje 

i skladištenje 

Restoran sa samoposluživanjem 

1 Izdavanje jela i pića 

2 Stroj za pranje posuđa 

2a Povrat posuđa 

3 Buffet za pića s mikserom,tosterom, 

spremnikom kreme itd 

4 Pećnica i priprema manjih 

slastica 

5 Manja jela 

6 Umaci, jela na žaru 

6/7 Štednjak 7 Priprema i odlaganje 

7a Kotao za kuhanje, 

lonac na paru 

6/7b Zagrijani ormar s termoagregatom 

8 Pranje lonaca i tava 

11 Skladište, ambalaža, ured; 

umjesto hladnjače hladionici 

i zamrzivači { gastro-norma) 

19 Toalet za osoblje 

G1 Barski puet -također i za hranu 

G3 Toaleta za goste/ 

kabina za make - up 

1 Prolaz za konobare 

1 a Servisna mjesta i blagajna 


3 Buffet za pića s mikserom,tasterom, 

spremnikom kreme itd 

4 Slastice 4a Peć za slastice 

5 Sendviči 

6 Uređaji za otapanje i zagrijavanje, 

kotao za juhu 


11 Priručno skladište i ambalaža 

( veće skladište u podrumu) 

15 Skladište rublja 

17 Doprema robe 17a Bar 

19 Toalete za osoblje, garderoba za poslužitelje 

(garderoba i prostorija za 

pranje kuhinjskog osoblja upodrumu) 

G1 Toalete 

G2 Telefonska kabina 

1 Prolaz za konobare 

1 a Izdavanje hrane i pića 

za vrtni dio 

2 Zona pranja posuđa 

3 Izdavanje pića 

3 Hlađenje pića (priručni podrum) 

4 Slastičarnica 

5 Hladna jela 

6 Kuhinja za topla jela 

umaci - jela na žaru 

6/7 Stol s termo - ormarom 


9 Pripremanje povrća 

10 Pripremanje mesa 

11 a Prilazi za dostavu,skladište 

ambalaže i međuskladište, ured, 

garderoba i toaleta za osoblje 

S Servisni pribor i blagajna 

1 Opslužni prolaz za šank 

u obliku slova U (prsti) 

1d Automati za samoposluživanje 

2 Povezana dva prsta 

s obostrano korisnim 

strojem za pranje posuđa, 

te po dva sudopera 

3 Aparat za kavu hladionici, 

mjesto za posude za juhu 

4/5 Priprema jela i salate 

4/5a Izdavanje hladnih jela 

- salate, sladoled, desert 

6/7 Prženje kruha, kuhalo za juhu 

i ostali aparati za kuhanje 

6/7a Izdavanje tople hrane 

friteza, ploča za roštilj 

1 d Buffet za samoposluživanje 

s jedinicom za prženje i roštilj 

1e Prelivi za salatu, začini, 

rezervni pribor, 1f blagajna 


2a Povrat posuđa 

3/4 Jedinica za sendviče, kolači, 

sladoled, kava, piće, moguće 

posluživanje za uličnu kavanu 

5a Stol za pripremanje - hladno 

6/7 Linija aparata za otapanje i 

zagrijavanje, koristiva s 

dvije strane (konvektomati, 

grijala, "regethermic" 

-peć) 

6/7a Stol za pripremanje - toplo 

11 a Linija hladnjaka, koristiva s 2 strane 

12 Kiosk za prodaju u objektu 

i na ulici 

E Ulaz 

RESTORANSKE KUHINJE 

prema Prof. Dr. Ing. Loeschke —> DP 

u. Dipl. Ing. J. Höfs 

Prof. Dr. Ing. Fuhrmann -> CD 

Snack-bar->0 krčma na uglu, bistro, kavana, restoran. Kapacitet 

55-60 mjesta za sjedenje (u podne 5-6 smjena gostiju, 2 puta 

navečer). U međuvremenu se poslužuje kava, kolači i sitna zakuska. 

Kuhinja: najčešće se posluje s predgotovljenim proizvodima. 

Uz svakodnevnu opskrbu ne treba naročito veliko skladište. 

Kavana - restoran 

mjestu. 

(2) s čajanom. Gradski lokal na prometnom 

Kavana: osim bezalkoholnih pića, vrhunsko pivo u bocama, likeri 

itd., slastice i sitna zakuska - hladna i topla. 

Čajana: bezalkoholna pića, slastice, sendviči. Kapacitet oko 150 

mjesta za sjedenje, pogon bez prekida od 6,30 do 24,00 sata. 

Kuhinja: pretežno predgotovljena hrana, malo skladište. 

Velike hotelsko - restoranske kuhinje -» (3) i za velike gostionice 

s pokrajnjim prostorijama, isporukom izvan objekta ili proizvodnjom 

za druge pogone. Kapacitet: 800 -1000 osoba. Prolaz za konobare: 

u sredini s posebnim posluživanjem u vrt ili kuglanu te izravan prilaz 

pokrajnjim prostorijama. Kuhinja: pogon s nizom odvojenih prostora 

i velikim uređajima uz stražnju stijenu. 

Restoran s prstolikim šankom i automatima-* 0. Brza prehrana 

za ručak zaposlenih u restoranima za prolaznike, kantinama, robnim 

kućama i odmorištima uz autoceste. Kapacitet 500 osoba/sat. 

Kuhinja: samo dovršetak predgotovljenih jela, osim salata i 

sladoleda. 

Restoran sa samoposluživanjem -» (5) prikladan za robne kuće ili 

u vezi s uredskim zgradama. Kuhinja: bez vlastite proizvodnje. Doprema 

izvana i priprema postupkom za duboko smrznute namirnice. 

Povezanost prostorija Povezanost prostorija 

O Ü D D • 

iTnbäl OJ 

1 Stroj za pranje 2 Školj. za ispiranje 

3 Sto! za čišćenje 

5 Sudoper 

4 Odlaganje 

6 Radni sto! / 

ispod je ormar 

7 Daska za rezanje 8 Univerzalni 

(80 x 40) ormar 

9 Umivaonik za ruke 

(6) Pripremanje povrća" 

* a 

Grupa zrf kuhanje i 

oečenie 

Proizvodna linija 

Goipazakiiiarijei 

pečenje 

Zona finalizacije 

Izdavanje 

•o 12 

Francuski sustav hotelske kuhinje. 

© Grupa za kuhanje i pečenje 

smještena okomito prema mjestu 

za izdavanje, podjela na zone za 

proizvodnju i finalizaciju 

• 

1 Radni stol met. 2 Univer. rezač 

3 Zamrzivač 4 Stolna vaga 

5 Daska za rezanje 6 Stroj za mješa- 

(80 x 40) anje / lupanje 

7 Odlaganje 8 Umivaonik za 

(80 x 40) aike 

Pripremanje mesa 

1. Radna područja su spojena bez 

prostornog razdvajanja 

Grupa za kuhanje i pečenje 

Proizvodnja 

Finalizacija 

Izdavanje 

2 Radna područja proizvodnje i 

finalizacije su prostorno odvojen 

Grupa za kuhanje i pečenje 

Proizvodnja I 

Finalizacija 

Izdavanje 

Američki sustav hotelske kuhinje. 

© Grupe za kuhanje i pečenje 

smještene paralelno s mjestom za 

izdavanje 

459

Odvoz Dovoz 

Otpaci 

Ambalaža 

Pranje 

Skladište. 

opskrba 

Skladišta, 

hladnjače 

Priprema,pomo 

ćne prostorije 

Kuhinja 

Izdavanje 

A 

Skladište, 

• odnošenje 

I J 

Blagavaonice 

Tok robe 

Povratni tok otpadaka 

Kruženje posuda 

Kruženje suđa 

Skladište Prijem i 

složene 4 kontrola 

robe robe 

Prostorija 

JlIlIfiadBBlIillll Vračanje 

f :opia stasuce pića 

V Iž3avanje jela posucTa 

\ » vi 

\ o r oofr= 

(i) Restoranska kuhinja - funkcija Restoranska kuhinja - organizacija 

Bistroi, snack-barovi, male kavane - ili restorani sa specijalitetima 

koji imaju 40 - 60 sjedećih mjesta ubrajaju se u male pogone, a male 

do srednje jedinice (70 -100 mjesta), nasuprot tome, zahtijevaju pažljivo 

zonirane i kompletno opremljene kuhinje. Veliki ugostiteljski 

objekti (odmorišta, ekspres-restorani, veliki hotelski pogoni) dostižu 

često mnogo veći broj mjesta, obično s integriranim snack-barom ili 

odjelom za samoposluživanje. 

Veličina pogona 

broj mjesta 

Prijem robe 

Ambalaža 

Otpad/smeće 

Ured šefa skladišta 

Mali 

do 100 

0,06-0,08 

0,05-0,07 

0,04-0,06 

Srednji 

do 250 

0,05-0,07 

0,05-0,07 

0,04-0,06 

Veliki 

od 250 

0,04-0,06 

0,04-0,06 

0,03-0,05 

0,02-0,03 

Doprema/otprema 0,15-0,21 0,14-0,20 0,13-0,20 

Prostorija za prethlađenje 

Hladnjača za mesa 

Hladnjača za mliječne proizvode 

Hladnjača za voće/povrće 

Zamrzivači 

Ostale hlađene skladišne prostorije 

(slastice/hladna jela) 

- 

0,03-0,04 

0,05-0,06 

0,03-0,04 

0,04-0,05 

0,03-0,04 

0,02-0,04 

0,03-0,05 

0,02-0,03 

0,03-0,05 

0,03-0,04 

0,02-0,03 

Skladištenje robe s hlađenjem 0,04-0,08 0,18-0,23 0,15-0,24 

Suha roba/namirnice 

Skladište povrća 

Priručno skladište 

0,13-0,15 

0,08-0,10 

0,04-0,06 

0,12-0,14 

0,06-0,08 

0,03-0,04 

0,10-0,12 

0,04-0,06 

0,02-0,03 

Skladištenje robe bez hlađenja 0,25-0,31 0,21-0,26 0,16-0,21 

Pripreme povrća 

Pripreme mesa 

Topla kuhinja 

Hladnja kuhinja 

Slastičarnica 

Pranje posuda 

Ured šefa kuhinje 

0,08-0,10 

0,06-0,09 

0,26-0,33 

0,13-0,15 

0,05-0,08 

0,03-0,05 

0,05-0,08 

0,04-0,07 

0,19-0,24 

0,09-0,12 

0,07-0,10 

0,04-0,06 

0,02-0,03 

0,04-0,06 

0,03-0,05 

0,15-0,21 

0,07-0,11 

0,06-0,09 

0,03-0,05 

0,02-0,03 

Kuhinjsko postrojenje 0,60-0,80 0,50-0,70 0,40-0,60 

Pranje posuđa 0,10-0,12 0,09-0,11 0,08-0,10 

Izdavanje / prostorija za konobare 0,06-0,08 0,08-0,10 0,10-0,15 

Toalete i prostorije za pranje osoblja 0,40-0,50 0,30-0,40 0,28-0,30 

= ukupno 1,60-2,10 1,50-2,00 1,30-1,80 

460 

Kuhinjske zone - potrebna površina (m 2 / mjesto za sjedenje) 


DIN 66075 —> Q0 

Razvoj koji se proteže od konvencionalne gostionice prema 

gastronomski jako raznovrsnoj ponudi određuje ne samo planiranje 

i projektiranje prostorija za goste nego i kuhinja. Pri tome posebnu 

ulogu imaju male i srednje restoranske kuhinje. Za taj tip pogona su 

značajni sljedeći navodi: 

Gastronorm-System (DIN 66075). 

Na temelju modula od 530 x 325 mm dimenzionalno su međusobno 

usklađeni: stolovi, regali, kontejneri, uređaji, pribor i montažni 

elementi. 

Funkcija i organizacija restoranskih kuhinja ->©-©. 

Kapacitet restoranske kuhinje ovisi prije svega o broju mjesta za 

goste u objektu, o njihovim zahtjevima (vrsta, količina i razina 

kvalitete ponuđenih jela), zatim o udjelu svježe prigotovljenih sirovih 

namirnica (nasuprot predgotovljenoj hrani), kao i o frekvenciji 

smjena gostiju tijekom dana ili za vrijeme obroka (frekvencija 

korisnika). 

U ekspresnim restoranima predviđaju se tri izmjene mjesta u satu, a 

u konvencionalnim oko dvije. U večernjim i restoranima sa specijalitetima 

predviđa se da će gost prosječno boraviti oko 1,3-2 sata. 

Postotni udjeli u ukupnoj potrebnoj površini -» (3). 

U odnosu prema malim, srednjim i velikim kuhinjskim pogonima, mogu 

se izdiferencirano za pojedinačna područja i njihove funkcionalne 

jedinice primijeniti podaci o površinama prema -» 

Širine prolaza u skladišnim, pripremnim i proizvodnim odjelima dimenzioniraju 

se različito, ovisno o tome jesu li to samo 

komunikacijske površine ili one služe i za posluživanje. Radni prolazi 

trebaju biti široki 0,90 - 1,20 m, sporedne komunikacijske površine 

koje služe (povremeno) za posluživanje 1,50 - 1,80 m, glavne 

komunikacijske površine (transport i prolazni protusmjerni promet) 

2,10 - 3,30 m. Za po dručje kuhinje u manjim do srednjih restorana 

bit će 1,00 -1,50 m dovoljne širine prolaza.. 

Područje Udio 

u % 

Doprema robe, uključivo 

Kontrola i sklad, otpada 10 

Skladištenje u zamrzivačima, 

hladnjačama i suhim prostorima 20 


Priprema povrća i salata 

Hladna kuhinja, desert 


Priprema mesa 

Kuhinjski prostor za kuhanje 

Kuhinjski prostor za pranje 

Komunikacije 

Prostorije za osoblje i uredi 

Ukupno 100 

^ ^ Osnove za dimenzioniranje i potrebna površina 

Suho skladište 


Pranje posuda 

Pranje suđa 

Dizalo 

Doprema 

Otpad 

Hlađene Povrće, 

prostorije krumpir Ured 

Pripreme 

Pripreme 

mesa povrća Priprema 

krumpira 

Topla 

kuhinja 

Hladna 

kuhinja 

Izdavanje - 

Prolaz za konobare 

Kuhinjske zone - raspored i međusobni odnosi 

Zona šank^. 

CM CO CO 

2 

8 

10 

17 

15 

Prostorija za 

presvlačenje osoblja 

Prostorija za pranje 

Toalete 


Kuhanje kave

O 6 7r "] 

i 

mn lEBM.il^. 

U" 0:2:::::::::: 

4 

DlilU 

_Jlli liQ ö s i y 

10i 

jJ-il 

1 Štednjak 4 2 Fnteza 

3 Okretni figanj 4 Kotao za kuhanje 

5 Stol za rad/odlaganje 6 Malo kuhalo 

7 Etažna pećnica 8 Konvektomat 

9 Umivaonik za ruke 10 Zona odlaganja 

©Osnovna oraanizacjja tople 

kuhinje ->© - ® 

Proizvodna grupa u liniji 

Kuhinja za restoran sa 60 -100 

mjesta 

I Izdavanje ] 

Kuhinja 

Kuhanje 

Pe&T 

nje 

I grnp 

ili- 

+ i 

Blok ; 

grup j 

L?_ I 

n n n 

'U U U U' 

Izdavanje porcija 

I I 

1 Hladna kuhinja 

sf 1 

Proizvodna grupa u bloku 

ÜQ 

Kuhinja za restoran sa 60 -100 

mjesta 

Kuhanje: Malo kuhalo, kotao za kuhanje 

80 I radni stol, štednjak s 8 plamenika, 2 

pećnice, termo-ormar 

Pečenje: Okretni tiganj, radni stol, 

dvostruka friteza, tava, pećnica na vrući 

zrak sa stolom 

®Restoranska kuhinja za 150 - 200 

obroka 

Pripremanje 

Finalizacija 

Funkcije i organizacija tople 

kuhinje © 

T - 

Prostor za goste 

Šank, prolaz za konobare 

Kuhinja 

4EI 

Linija kafetenje 

f 

Restoran sa samoposluživanjem 

Kuhinja 

Kuhinja Kuhinja 

Free Flow 

Topla jela 

1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Raspremanje: 

4. Predpranje: 5. Poluautomatski 

stroj za pranje posuđa; 6. Cijeđenje; 7. Postavljanje 

opranog posuda 

©Princip rješavanja prostora za 

pranje posuđa 

i 

Pripre- Pripremanje 

1. Radni stol tek. metar 

2. Univerzalni rezač 

3. ZamrzivaS 

5. Daska za rezanje 

[80x40) 

6. Stroj za mješanje 

/ lupanje 

7. Povr&naza 

odlaganje 

8. Umivaonik za ruke 

Organizacija hladne kuhinje 

Izdavanje sustava 

"vrtuljak" F I f f f f - 

a 

8C 

(9) Restoran sa samoposluživanjem 

Izdavanje na pultu (sustav sekcija) 

^ ^ Restoran sa samoposluživanjem 

1. Povrat, razvrstavanje: 2. Pranje; 3. Raspremanje; 

4. Predpranje: 5. Poluautomatski 

stroj za pranje posuda; 6. Cijeđenje; 7. Postavljanje 

opranog posuđa 

©Princip rješavanja prostora za 



Topla kuhinja u skladu sa svojim osnovnim funkcijama kuhanja i 

pečenja sadrži u prostoru pripremanja sljedeće naprave: štednjak 

(dva do osam mjesta za kuhanje), napu, kotao za kuhanje, grupe 

ekspresnih kuhala, automat za kuhanje, automat za paru i paru pod 

tlakom, konvekcijsku peć, vodenu kupku (Bain-Marie), peć za 

pečenje i prženje, ploče za pečenje i roštilj, zakretne tepsije, etažnu 

peć za pečenje, fritezu, salamander, uređaj za cirkulaciju zraka (za 

duboko zamrznutu robu), mikrovalnu pećnicu, automate za kontinuirano 

pečenje i prženje; velike automatske uređaje samo u vrlo velikim 

kuhinjskim pogonima. Razmještaj glavnih naprava u bloku moguć je 

kod kuhinja za više od 100 - 200 obroka ili 30 m 2 . U još većim 

pogonima, s više od -» © - © . 

Hladna kuhinja se svrhovito locira paralelno uz toplu kuhinju, u 

smjeru (zajedničkog) izdavanja jela i odjela za kruh. Uobičajna 

oprema: hladnjak za dnevne potrebe i/ili hladni stol, razni strojevi za 

rezanje (kruh, narezak, meso, sir), stroj za proizvodnju šlaga, vaga, 

daske za rezanje, posude za salatu s hlađenjem odozdo, toster ili 

salamander, mikrovalna pećnica, dovoljne površine za rad i 

odlaganje ©. 

Izdavanje jela, za restoranske kuhinje sa šalterom odnosno pultom, 

najsvrhovitije je između pripreme i prostorije za goste. Takve 

kuhinje trebaju imati: dovoljno velike površine za odlaganje, topli ormarić 

s grijanom stolnom pločom, kao i hlađeni odjeljak za hladna 

jela; regale ili police za posuđe, kutije za pribor. U velikim pogonima 

treba i uređaj za izdavanje košarica, plitkih i dubokih tanjura. 

Povrat posuđa. Važno je razlikovati pranje posuđa i lonaca. Povrat 

posuđa obavljaju konobari preko posebnog odjeljka uz šalter za izdavanje 

jela © - ©. Na pojedinačnim elementima uz jedan ili 

dva sudopera s površinama za cijeđenje nalaze se površine za odlaganje 

i regali za pranje lonaca; u malim kuhinjama perilice posuđa 

različitog kapaciteta, načina punjenja i načina rada. Upotrebljavaju 

se i perilice smještene ispod radne plohe, ali i automati s prolaznim 

ili kružnim kretanjem posuđa. Treba predvidjeti površine za odlaganje, 

odnosno stolove za povrat i svrstavanje posuđa, te površine 

za smještaj uređaja za manipulaciju posuđem - > © - © . 

Odjel za osoblje. Za ured i prostorije za osoblje kuhinjskog pogona 

treba predvidjeti oko 10-15% potrebne površine. Za kuhinjsko osoblje 

treba predvidjeti garderobe, umivaonicu i toaletne prostorije. Za 

više od 10 zaposlenika potrebna je prostorija za boravak i odmor 

(propisi za radna mjesta). Važna je blizina garderobe i društvenih 

prostorija uz kuhinju kako bi se izbjeglo kretanje negrijanim prostorijama 

ili hodnicima (povećana opasnost od propuha gdje su radna 

mjesta s povišenom temperaturom). Za garderobu je tlocrtna povr 

šina manja od 6 m 2 uz 4 - 6 izmjena zraka/sat, paravan. Za svakog 

zaposlenika valja predvidjeti dobro ventilirani garderobni ormarić s 

ključem, a u velikim pogonima posebno za radnu i uličnu odjeću. 

Minimalne dimenzija za umivaonice i toaletne prostorije određene 

su propisima za radna mjesta. Drugi izvori preporučuju 5-6 m 2 za 

toaletnu površinu po jedinici (zahodska školjka i umivaonik) i za 

umivaonicu s tuševima za svakih 5 zaposlenika odnosno 

zaposlenica po jedan umivaonik i tuš površine oko 5,5 m 2 . 

Ventilacija. Velike kuhinje moraju biti, prema VDI - smjernicama 

2052, opremljene mehaničkim uređajem za dovod i odvod zraka. 

Odsisavanje zraka pri svakom mjestu za kuhanje, odvod sustavom 

kanala u vanjski prostor. Dovod svježeg zraka (bez recirkulacije). 

1 Pranje 

2 Radni stol 

3 Automat za pranje (s umetanjem) 

4 Automat za pranje (prolazni) 

5 Regal 

6 Površina za odlaganje 

(14) Princip rješenja pranja lonaca 

Sudoper,Mješalica s tušem na cijev, Izljev za 

otpatke hrane i kante za otpad, zid u keramici 

Prljavo posuđe 

© Funkcije i elementi prostora za 


461

a Glavna kuhinja f Pom. prestaje 

b Hladna kuhinja g Priprema 

c Slastičarnica mesa i ribe 

d Prostorija za pranje h Kuh. za salate 

e Pripreme povrća i Hladnjača 

k Zalihe 

© Potrebna površina za kuhinjske i gospodarske prostorije u gostionicama i 

hotelima.a-k = m 2 potreba po osobi skupine pojedinih prostorija 

Uprava 

kuhinje 

Zona 

skladišta 

Zona pripremanja 

Zona 

kuhanja 

Izdavanje 

jela 

čišćenje 

posuđa 

Planovi menija, 

dispozicije, planovi rada 

1 i 

Nabava robe, držanje 

skladišta 

Planovi rada, planiranje 

posuda 

i l 

Liste za spremanje hrane, 

upravljanje funkcionalnim 

skupinama. Contimet-sustav 

i i 

Elektronički vođeno 

izdavanje hrane 

i i 

Automatizirano razvrstavanje 

i čišćenje posuđa 

(Funkcionalna shema programirane kuhinje 

Primjena AOP 

opreme 

Integrirani 

transportni 

sustav 

SS' 

Perforirani 

.530 ?" "SSO 

Bez perforacije 

Kontejneri za 

transport jela 

ul 7 18 19 

r 1 

i. j • r i 

s. j • 

1 Automatski uređaj za kom- 6 Kolica za 13 Izdavač zdjelica 

kompletiranje pribora. Sla- salate za juhu 

gač poslužavnika. Uređaj 7 Kolica za izdavanje 14 Automatski dozator 

za izdavanje naredbi. Stalak povrća s elektronskom za juhu 

za termo-ploće, tanjuri,čitač oznakom 15 Izdavač 

perforiranih kartica. Uređaj 8 Kolica za izdavanje termo-ploča 

za izdavanje naredbi. mesa s elektronskom 16 Automat za zatvaranje 

2 Traka za podjelu hrane oznakom poklopaca 

3 Kolica za izdavanje 9 Svijetleća ploča 17 Kontrolni pult za 

krumpira s elektronskom za posebne dijete dijatetičare 

oznakom 10 Dodatna traka za 18 Automatski slagač 

4 Svjetleća ploča za posebne dijete poslužavnika 

desert i sladoled 11 Automatski dozator za 19 Kolica za transport 

5 Kolica za umake poslužavnika 

desert 12 Izdavač pribora za jelo 

© Postrojenje za podjelu hrane 

Cl: 

li JI s- 

I 1 / - 

(^5) Transport kontejnera u Contiport - sustavu 

462 

3 

1=3 

r z j 

a 

ÏS 

VELIKE KUHINJE 

Zajednička prehrana za mnogo ljudi u uredskim zgradama, 

bolnicama, pogonima itd. zahtijeva mehanizaciju koja štedi rad, 

elektroničku obradu podataka i automate, tj. "programiranu kuhinju", 

počevši od planiranja jela i nabave robe do izdavanja jela i čišćenja 

posuđa © za = 800-1000 gostiju i različita jela -» tu. 

Prednosti: podaci o kalorijama, hranidbenoj vrijednosti, vitaminima i 

mineralima itd. pohranjeni, odmah dostupni; skladište i nabavna služba 

ažurni. Strojevi za pripremanje u kontinuiranim pogonu, radni 

procesi vremenski koordinirani. Kontejnerski transport -» © 

unificiranih posuda -> (3). Automati za kontinuirano pečenje -> © 

i kuhanje ©. Moderni postupci kuhanja krumpira i povrća. Metoda 

kratkotrajnog prženja s malo masnoće, kuhana riba u vodenoj kupelji, 

roštilj i prženje u struji vrućeg zraka. Automati se uklapaju u sustav 

bez zastoja, od nabave do izdavanja jela ©.Grijanje strujom ili 

plinom. 

Sustavi izdavanja jela za čisti pogon prehrane; bolnice, domovi, 

menza, kasino, gastronomija -»© + © + ©. 

Čišćenje posuđa potpuno automatizirano uz pomoć uređaja za 

razvrstavanje i sređivanje; samostalno preuzimanje pribora, zdjela, 

šalica. Sustav pranja i sušenja prema vrstama posuđa, automatsko 

pražnjenje kolica s poslužavnicima. Povrat upotrijebljenog posuđa 

transportnom trakom u kuhinju na pranje 

Stolovi za Analiziranje i izdavanje jela grijani parom ili strujom. 

Temperatura površine ploče stola 60 °C. 

Automat za pečenje u prolazu (7^ Automat za kuhanje u prolazu 

Kafeterija: Izdavanje hladnih i toplih jela -> ® 

Izdavanje jela u kafeteriji -> ©

c 

Kontrola 

pripremanje 

povrća 

Povrat posuđa 


Doprema 

Skladište krumpira i 

povrća, hladnjača, 

skladište voća itd. 


Pripravljanje, kuhanje 

pečenje, roštilj itd. 

Izrada porcija — 

Kartoteka 

Pripremanje 

mesa 

i 

Izdavanje 

Kontrola 

Pripremanje 

povrća 

Razvrstavanje, 

pakiranje 

Otprema u kuhinje 

za odmrzavanje 

i Analiziranje 


pakiranje 

Zamrzavanje 

Doprema 

Skladište krumpira i 

povrća, hladnjača, 

skladište voća itd. 

1 

Priručno skladište | 

1 r 

Pripravljanje, kuhanje 

pečenje, roštilj itd. 

VELIKE KUHINJE 

} 

I 

Razvrstavanje, pakiranje 

w 

Hladnjača 

Kartoteka 

ZT- 

Pripremanje 

mesa 


pakiran^ 

@ Konvencionalna kuhinja s direktnim izdavanjem jela (?) Centralna kuhinja povezana s kuhinjama za odmrzavanje i Analiziranje 

463

Hotelski prostori I potrebne površine 

Smještaj: sobe, sanitarni čvorovi, hodnici, etažni servis 50 -60 % 

Javno područje za goste, prijam, predvorje, prostorije za boravak 4 - 7 % 

Gošćenje, restorani, barovi za interne i vanjske goste 4 - 8 % 

Područje za bankete s prostorijama za bankete i konferencije 4 -12 % 

Gospodarsko područje, domaćinstvo, kuhinja, osoblje, skladište 9 -14 % 

Uprava, direkcija i tajništvo 1 - 2 % 

Tehnika s pogonom i održavanjem 4 - 7 % 

Zabava, slobodne aktivnosti, sport, prodavaonice, frizerski salon 2-10% 

Posebna su područja za liječenje, seminare, aktivnosti u prirodi. 

Površine se mogu dosta razlikovati, ovisno o ponudi. 

Razlikuju se: gradski hoteli, hoteli za godišnji odmor, klupski hoteli, 

apartmanski hoteli, moteli. 

Međunarodna klasifikacija prema ponuđenom komforu: 

Ima 5 kategorija: • 

Ulaz 

s D Gard. 

© Shema odnosa prostorija u prizemlju hotela 

464 

Otpad, smeće 

Skladište 

Skladište 

Ured 

Skladište Pekarnica, 

slastičarnica 

Skladište Hladna kuhinja 

Skladište Pića, kava 

••• 

•••• 

••••• 

X 7 

Dvorana za bankete, đtjefjiva 

gfëÂSjfl: 

Prostorija za 

konferencije 

Sobe 

L_ 

LSobei 

L_ 

Sobe 

Rekreacija, šport, 

gimnastika, sauna, 

bazen, kagîana 

Primjereno cijeni 

Ekonomično 

Srednja klasa 

Prva klasa 

Luksuz 

Prijem robe, vaga 

Skladištenje i hlađenje 

mesa, ribe, povrća, 

mliječnih proizvoda, pića 

Priručno Čišćenje WC 

skladište povrća 

Pripremanje Pranje lonaca 

Ured 

Glavna kuhinja 

Priređivanje 

Soba za 

igre 

Čitaonice 

Informacije 

Garderoba. 

WG 

Stubište 

(Turist) 

(Standard) 

(Komfor) 

(Prva kategorija) 

(De Luxe) 

Bar 

Prodavaonice, kiosk Ulaz 

Garaže Parkiralište 

Pranje 

posuđa 

I Natkriveni 

^ I prilaz vozila 

Pređvo-te 

Tehnika 

Radionice 

Skladište 

Dnevni 

boravak 

Kanti na 

Kuhinja 

Etažni i 

sobni servisi 

Stubište I Dizalo 

HOTELI 

ili karakteristične brojčane oznake za broj postelja, broj stolica, 

površinu kuhinje, posebne ponude: 

Dvokrevetne sobe 

Standardni hotel Veličina sobe oko 3,65 x 4,00 m = 14,60 m 2 

Economique-Hotel 

Komforna soba 

Garderoba, hodnik oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m 2 

Kupaonioca/tuš oko 1,80 x 2,00 m = 3,60 m 2 

ukupno oko 21,80 m 2 

oko 

oko 

m 

14,00-16,00 m 2 

29,00 m 2 

Luksuzni hotel oko 30,00-32,00 m 2 

Apartmani oko 42,00 m 2 

Poslovno- stamb. dio: radna soba, dnevna i spavaća soba oko. 65,00 m 2 

Obiteljski prostor, dnevna i spavaća soba, kupaonica oko. 65,00 m 2 

Komforni apartman oko 65,00 m 2 

Veliki apartman (grand suite) oko 130-200 m 2 

X 7 

PiÄtiBI 

Pranje i glačanje 

rublja 

Skladište rublja 

Ured 

Ured 

Garderoba, WC, 

prostorija za pranje 

Stanovi osoblja 

Stan direktora 

Hotelski retaran « 

Bar l 

Doručak, kavana, 

bistro, brza hrana 

Tajništvo 

Telefon 

Prijam 

Vratar Prtljaga j Skladište 

Taksi 

Liječnik, prva pomoć 

Uprava 

Telex, Telefax. 

top|i|!fitl§ 

Rezervacije 

Knjigovodstvo 

Autobus 

HÜ! 

gare . 

Ä l l 

Taver- Ulaz, I 

na/ garrí, k 

pivnica wc 1 

jIe . 

garđ., 

WC 

1 zvjezdica (turistički): Veza s 

recepcijom telefonom ili zvonom. 

Jednokrevetne sobe (JS) veličine 

ž 8 m 2 , dvokrevetne (DS) 12 

m 2 . Nema: svjetiljke na noćnom 

ormariću, radija ni televizora u 

sobi, hotelski bar, restoran. Plaćanje: 

isključivo gotovinom. 

2 zvjezdice (standard): Veličina 

soba 12 m 2 (JS) i 16 m 2 

(DS). Uz to: svjetiljka na noćnom 

ormariću, stol, jedna stolica 

po krevetu, u kupaonici sapun 

i ručnik. Standard osim navedenog: 

minibar ili automat za 

napitke. 

3 zvjezdice (komfor): Recepcija 

radi (prisutan službenik) 12 

sati. Veličina soba 14 m 2 (JS) i 

18 m 2 (DS). Novo: bezgotovinsko 

plaćanje. Sef u sobi ili na recepciji. 

Sve sobe s telefonom, 

70% soba ima radio i televizor. 

Rasvjeta iznad umivaonika. Restoran, 

telefaks na recepciji. 

4 zvjezdice (prva klasa): Recepcija 

radi 24 sata. Veličina soba 

16 m 2 (JS) i 24 m 2 (DS). Sve 

sobe imaju radio i televizor. Hotelski 

bar i etažni servis. Telefonska 

centrala 24 sata. U kupaonici 

dva umivaonika, ogledalo 

s kozmetikom i sušilom za kosu, 

u sobi sjedeća garnitura sa svjetiljkom 

za čitanje. Servis za pranje 

rublja. Za goste besplatno: 

gel za tuširanje i si. 

5 zvjezdica (de luxe): Recepcija 

s poslužiteljima. Etažni servis 

jela. Veličina sobe 18 m 2 

(JS) i 26 m 2 (DS). Novo: ogrtač 

za kupanje. Predvorje s posluživanjem 

pića. Dva apartmana, 

dva restorana.

Servis servis 

^^ Shema odnosa servisa prema prostorijama za goste 

X 

Prometne površine i putevi za poslugu 

A n 

Oblici tlocrta hotela 

—KHUJ 

ra 

Servis Dizala 

oa U J 

Hodnik Dizala za goste 

HAJ- JVL 

'vi / 

504 

-80- 

\ / 

V 

J / 

/ 

l 

1 ¡ 

50 50 50- — 150 1 | 

Minimalni razmaci između 

Vertikalni promet u hotelu © hotelskih kreveta 

Prostor za 

spavanje 

Kupa y 

onlca " 

Kupa-, 

onica L 

Prostor za 

spavanje 

Kupaonica uz 

vanjski zid 

Dispozicija kupaonice 

I 4,10 ' 

Standardna soba 

/ 

1 Prostor za 

spavanje 

KupaV 

onica 

Kupa- ; 

onica .: 

Prostor za 

— — / ' I 

spavanje 

Uobičajena 1 

dispozicija 

F f f l l 

_l um 

"l 

' j i 

O 

^^ Komforna hotelska soba 

| | 

HOTELI 

-> 00 

Smještaj: hotelske sobe, jednokrevetne (JS) i dvokrevetne (DS)-> 

(§)- (ii). Apartmani sa stambenim prostorijama ili 2 sobe povezane 

vratima. Gospodarske prostorije i garaže u podrumu i suterenu zahtijevaju 

veće razmake stupova, pa se često u razmak stupova uklapa 

1 V2-2 sobe koje se odvajaju laganim akustički izoliranim stijenama. 

Kreveti 100/200 cm, "queensize" 165/200 cm, "kingsize" 200/200 

cm, kao dvostruki krevet pokretan ili na podestu. Sjedeća garnitura, 

radni stol i stolica uz prozor. Televizor, samoposluživi hladnjak s pićima, 

klupa za kovčege, lako 95% gostiju upotrebljava tuš, ostaje 

kada s mogućnošću tuširanja standardno opremljena. Pretprostor s 

ugrađenim ormarom i zrcalom za čitavu visinu tijela. U apartmanskim 

hotelima ugrađena kuhinja i mjesto za blagovanje. 

Etažni ured 1:15 soba, ishodište za posluživanje u sobama. Doručak 

u sobi: oko 35% u Francuskoj, 60% u Americi, u srednjoj Europi 

malo. Hodnik oko 6 m 2 /soba, širina najmanje 1,50 m, bolje 1,80 m. 

Za hotel važno: koliko je moguće odvojiti kretanje gostiju od kretanja 

osoblja i robe -» ©. Doprema i otprema u gospodarskom dijelu, natkriveno 

(buka i noću), svijetla visina 4,35 m posebno zbog vozila za 

otpremu otpada. 

Dvorana za ručak je "umrla". Kontinuirani prijelazi od rustikalnog do 

restorana s inozemnim specijalitetima, interni glavni restoran (Coffee 

Shop), cjelodnevno za doručak i dnevne obroke, eksterno manji 

A-la-Card-Restoran. Općenito 1 bar u predvorju. U hotelu sa 4 zvjezdice 

dodatno aperitiv-bar blizu restorana. 

Hotel za seminare: povećana potrebna površina. Središnja je dvorana 

višenamjenska, fleksibilna, za seminare, sastanke, izmjene informacija, 

izložbe, aktivnosti tijekom stanke, pića, buffet. Povezano 

sa skladištem namještaja i stolica. 

Medijske prostorije za video, audio, projekcije, simultano prevođenje, 

kopirni uređaji, telefaks, teleks, telefon, oglasno-informativne 

stijene. Priključci u svim prostorijama. Zamračenje, ploča, platno, 

ured za organizatore, uredi za referente, skladište za radne materijale. 

Predavaonice, po mogućnosti spajanjem više prostorija, do 100 

osoba, redovi stolica 0,8-1,0 m 2 / osobi, redovi stolova 1,5-2,0 m 2 / 

osobi, ploča, platno, medijske projekcije. 

Seminarske prostorije za 15 - 20 osoba 2,5 m 2 /osobi i 20 m 2 aktivnosti 

= ukupno 70 m 2 . Unificirani stolovi; stolice s naslonom koje se 

mogu slagati. Uz svaku seminarsku prostoriju preporučuju se 2 prostorije 

od 15 m 2 za skupni rad 5 -10 osoba. Umjetna rasvjeta neutralna 

300 - 500 lx, mogućnost prigušivanja. Ventiliranje po mogućnosti 

pomoću prozora. Povećana potreba površina za parkiranje 

osobnih vozila. 

i 3,00 1 i 3,00 

^^ Uska hotelska soba 

® píkoTom' 3, ° S0VÍnSke mjere © Varijanta 

Dvokrevetna soba u economyhotelu 

465

3 0 

a c 

CO 

0) 

¡5 

2 

(0 

£1,50 >1,20 

t/On 1-3,80-5,80—I—t—1.60H 

1J Shema malog pogona 

(D 

m 

Restoran : •. 

I-0,80-(f 0,80-1 ^ 

Vrata hodnika za konobare 

Etažni ured 

[>I5[ 1 

10,801-1,00 4-1,20 H 

I 3,00 1 

^ ^ Pranje posuđa 1-2 osobe 

466 

r L 

K 

• 

0,60 

•2,50 0,90 H—I 

-3,90 - 4,00- 

Pranje posuđa i lonaca 

Osoblje 

M 

M § 

. & 

1 1 

S 3,00 

3 > 80 3,OO -5,0 

1 1-3,80-5,80+" ' 

1,50 

Shema srednjeg i velikog pogona 

.15,50 

^ ^ Kolica za servis i poslužavnike 

t— 2,50—I 

il 

^ ^ Ured/pranje posuđa 

© Posuđe i čaše 

0,50 1 000,50 

K).70f1,20-10,70( |—1,^1 I 

Kl K 

Kl Kl 

Kl M 

IM 

\J 

Hladnjača Regali 

Limena kolica 

Prostorije za goste/ugošćivanje 

HOTELI 

-> W 

Koncipiranje prostorija za goste prema formuli "osobe = m 2 " treba 

načelno izbjegavati, jer to za prostorije manje od 100 m 2 ne vrijedi. 

Dimenzioniranje treba temeljiti na konkretnim projektnim rješenjima 

za opremanje, jer se samo tako može ostvariti pravilan odnos područja 

za sjedenje prema ukupnom prostoru i uklapanje potrebnih servisno 

- tehničkih uređaja. 

Da bi se funkcionalno planirale prostorije za goste, treba odrediti: 

- prilaze i osi komunikacija jer to ograničava korisnu površinu općenito 

i njenu širinu posebno; v 

- lokaciju glavnih servisnih površina (uz izuzetak promjenljivih dijelova 

opreme) u odnosu na područja; na 40 mjesta najmanje 1 servisna 

površina, smještena po mogućnosti centralno; 

- oblike i veličine stolova prema vrsti pogona i strukturi gostiju. Ovisno 

0 obliku pogona treba nastojati da se zbog optičkog raščlanjenja 

unutar ukupne korisne površine organiziraju područja od 20 mjesta 

za sjedenje (12-24 mjesta). Time se postiže da dimenzije prostorije 

odgovaraju gostima i posluživanju, a da se ne doživljava 

poput čekaonice -> s. 456 - 457 

Tip hotela m 2 / soba 

Uobičajeni hotel s velikom prostorijom za konferencije, 

noćni bar, trgovine 55-65 

Centralni gradski hotel 45-55 

Motel 35-45 

Ferijalni hotel 40-55 

Hotel niže srednje klase s posebnom kupaonicom i 

ograničenom ponudom hrane 18-20 

lj) Bruto površine za hotelske sobe pri različitim tipovima hotela 

Područje/odjel 200 kreveta, 500 kreveta, 

periferna centralna 

lokacija lokacija 

m 2 / soba m 2 / soba 

Hotelska soba 24 26,5 

Hodnik, dizala, stubište 3,2 9,3 

Posluga/servis 0,6 0,7 

Ukupno po sobi 27,8 36,5 

Područje ulaza uklj. dizala 

za osoblje i servis 1,6 1,8 

Recepcija, WC 

rezerv., telefon 0,4 0,4 

Prtljaga, garderoba 0,3 0,4 

Uprava 1,1 0,6 

Restoran 0,6 0,5 

Kavana - bar 0,9 0,4 

1. bar uklj. šank 0,5 0,3 

2. bar uklj. šank 0,5 0,3 

Salon 0,4 0,3 

Toalete 1,1 1,3 

Prostorija za dogovore/predavanja 0,5 

Skladište namještaja 0,1 0,2 

Priv.spavaća i dnevna soba 0,4 0,9 

Trgovine 0,2 

Ukupno područje ulaza i za goste 7,8 8,2 

Kuhinja zalihe 3,8 2,5 

Općenito zalihe 0,9 0,9 

Radionice, održavanje 0,8 0,4 

Praonica/skladišta rublja 0,3 0,7 

Blagavaonica za zaposlenike, WC 

Prostorije za presvlačenje 1.0 1,1 

Prostorije za osoblje, obračuni,kontrola 

Domar 0,3 0,5 

Prometne površine i 

dizala za poslugu 0,8 0,9 

Ukupno pogonski hotelski prostor 7,9 7,0 

Sveukupna površina, bez grijanja, 

parkirališta odn. parkirnog objekta 43,5 m 2 

^2) Potrebne površine po hotelskoj sobi © 

51,7 m 2

O POS 

pripremanje povrća 

• 

pripremanje mesa 

^l) Pripremanje povrća i 

8.50-10,50 

Izdavanje 

^ ^ Topli odjel - umaci/predjela američka linija 

-2 kuhara 

max. 

1-8041.CKH-1.40-H .00+80-1 

n 

B I 

© Topli odjel - umaci/predjela, 

francuski oblik bloka, 2-4 kuhara 

0 10)200 400 600 800 1000 

Obroka/dan 

osnovni podaci u m 2 Obroka/dan 

za kuhinju 

; 1,00-1—1.50-4804-1,50 -H.00-1 

^ ^ Proizvodnja - kuhinja i slaganja 

® Europska linija 

hS041,00+9GH 

M 

1-2 kuhara 

90+1,00-80-rt .00+-90H 

m m 

§ 

^ ^ Mješoviti odjel, 1-4 kuhara 

0100200 400 600 800 1000 Obroka/dan 

® Obroka/dan 

površine po područjima 

Osoblje 


Serviranje 

Kuhanje 

Pripremanje 

HOTELSKE KUHINJE 

Kuhinje imaju skup visoko tehnizinanih pojedinačnih radnih mjesta. 

Njihove su dimenzije određene brojem potrebnih radnih mjesta, njihovim 

ergonomskim mjerama i tehničkom opremom. Uz to postoje i 

drugi utjecajni čimbenici kao što su struktura ponude, povremena potražnja, 

stupanj predgotavtjanja itd. Prema tome nije realno odrediti 

površinu kuhinje po nekom općem ključu broja obroka ili mjesta u 

restoranu. Može se dogoditi da 50 obroka zahtijeva istu opremu kao 

200 obroka. 

Planiranje kuhinje obuhvaća 4 razvojna stupnja: 

- utvrđivanje funkcionalnih područja u konkretnom slučaju;- iznalaženje 

najvećega i najmanjega broja potrebnog osoblja po funkcionalnim 

područjima; - utvrđivanje potrebnih uređaja i naprava po 

funkcionalnim područjima temeljem predviđenih tehnoloških postupaka 

i traženom kapacitetu; 

- dimenzioniranje i funkcionalni raspored radnih područja 

Nakon toga može se kuhinja kao područje intenzivne proizvodnje 

organizacijski i ekonomski racionalno oblikovati. Treba uključiti stručnjaka 

za projektiranje kuhinja. 

Kuhinja: topli odjel, hladni odjel, slastičarnica, priprema mesa, priprema 

povrća, područje proizvodnje, kuhinja za bankete, pomoćna 

kuhinja, dijetna kuhinja, pranje lonaca. 

Skladište: hlađenje mesa, povrće, mljekarski proizvodi, polugotovi 

proizvodi, zamrzavanje, skladište za dnevne potrebe, suho skladište, 

organski otpad, suhi otpad; ambalaža, prijam robe, pivski podrum, vinski 

podrum, skladište za alkoholna pića, skladište za robu u sanducima. 

Servis: prostorija za konobare, etažni servis, kuhanje kave, buffet, 

pranje posuđa, pranje srebrnog pribora. 

Prostorija za konobare središnje je mjesto između prostorija za goste, 

skladišta i gospodarskih prostorija te zone etaža. Oko tog mjesta 

grupiraju se uređaji za izdavanje jela i pića i za otpremu, prema 

zahtjevima radnog procesa: pranje posuđa, toplo mjesto, hladno 

mjesto, između njih konobarska blagajna i servisne naprave, zatim 

buffet, piće, desert. Etažni servis locira se uz putove prema sobama 

za goste. Za ekonomično poslovanje nužno je da su restorani, kuhinje 

i prostorije za konobare u istoj razini i da postoji što kraći put 

između prostorije za konobare i restorana. Ima li više razina, treba 

predvidjeti pomoćne kuhinje. 

Kuhinja za 100 jela i 100 jela u restoranu sa specijalitetima. 

120 mjesta u kavani. 80 jela za osoblje 

32 tt 

1 = Blagavsonica za mlađe osobfs 

2 - Kuhinja za osoblje 

3 31 Pekarnica 

4 = Kuhinja 

5 = Hladnjača za meso 

6 - Hladnjača za ribu 

7 « Smočnica 

8 - Hlađenje pića 

9 = izdavanja pića 

10 = M&pčni proizvodi 

11 = Ifesnica 

12 = Pripremanja vegetarijanske hiane 

13 = Pranje staldenog posuđa 

14 = Pranje posuđa 

467

(T) Hotel "Spitz" u Urfahm/A -»(§) -Q) Arh.: Perotti + Greifender + Partner 

468 

0 Ured 

® © - © 

0 Vjetrobran 

0 Predvorje 

0 Recepcija 

0 Restoran 

0 Boravak 

0 Tehnika 

(7) Osoblje 

0 Soba tipa „A" 

0 Soba tipa .B" 

© Soba tipa .C" 

0 Prost za. konf. 1. kat 

0 Ured 

0 Bar 

0 Bazen 

15) Dvorana 

j6) Kuhinja 

17) Područje saune 

18) Skladište rublja 

Prilaz vozila (13 

Vjetrobran (14 

Predvorje hotela M5 

Recepcija 06 

Bar 

Pivnica 

Foyer 

Restoran 

Unutamjr dvorište (21 

10) Kuhinja (22 

jj) Pranje posuđa 

J2) Osoblje/školovanje 

(H) Suteren @ 

Namješta za terasu 

Terasa 

Priredbe 

Konferencije 

[i 7) Skladište namještaja 

18) Prostorija za sastanki 

¡19) Kontrola 

Računovodstvo 

Direktor 

Tajništvo 

Parkhotel Gütersloh Arh.. Fischer, Krüder, Rathei Standardna etaža Sheraton Oslofjord Arh.: PlatovA. S. 

Stan

-6,25 

reda namještaja Arh.: Roberto 

Arh.: Polivnick 

h 1,404 

1—3.' •3,40 (- 6,00 H— 3,40 • 

Natkrivena parkirna mjesta između stambenih jedinica. Po 3 odn. 6 jedinica se 

spajaju u jednu skupinu. Arh.. Duncan 

n 

MOTEL 

Položaj: Na autocestama i prilaznim cestama u blizini velikih gradova, 

izletničkih i turističkih područja, motel treba locirati tako da opskrba 

(voda, struja, plin, svježe namirnice, pranje rublja) bude jednostavna. 

U odnosu na cestu motel treba orijentirati tako da svjetla 

vozila ne padaju na njega. 

Kolni prilaz: Pokraj prijavnice (kratko parkiranje), dalje na parkiralište 

- nadstrešnica ili garaža po mogućnosti što bliže sobi; odlazak 

opet mimo prijavnice (kontrola i povrat ključeva). 

Veličina: Za razliku od gradskog hotela, motel je najčešće prizemnica, 

široko položena -» (§) - Veličina sobe 4 x 4-5 x5 m, 

kupaonica i eventualno niša za kuhanje -» (§),makar soba bila samo 

jednokrevetna. Kako 90% gostiju ostaje samo jednu noć, povoljna 

je otvorena garderobna stijena na kojoj su svi odjevni predmeti 

vidljivi pa ih se teže može zaboraviti. Treba predvidjeti zajedničku 

prostoriju za goste sa stolovima za čitanje i pisanje, uz to radio, televizor, 

stolovi za igre, suveniri, časopisi itd. Igrališta trebaju biti dovoljno 

udaljena da ne smetaju odmoru gostiju. Motel treba imati središnju 

prostoriju za pranje rublja i ostavu za vrtni alat, vrtni namještaj, 

ralicu za snijeg, ljestve itd. 

Gospodarska prostorija 

Stambena jedinica 

- Prilaz sa crpne 

-3,00—11—3,00—H 

© 

Kontrola ulaza 

i izlaza 

Stambene jedinice s natkrivenim parkirnim mjestima kao ali blokovi po četiri ^g) Motelski kompleks sa skupnim parkiralištem za svaku zgradu i restoranom kao 

Arh.. Tibbals - Crumley - Musson W zasebnim pogonom Arh.: Fried 

yríi \r\ 



I H=ft 

M 

Prilaz za crpne stanice 

Dvije dvokrevetne sobe s 

vjetrobranom za hladnu klimu i 

© vjeiroDranom za niaanu Klimu i .—. Ulaz s kupaonicom i WC-om izme- .—. 

kabinom za spavanje, koja se 

može koristiti zasebno ili zajedno s 

dvokrevetnom sobom (Djeca) 

S7 

(6) đu parkirališta i sobezvučna izolacija 

Arh.. Hornbostel 

nO) Situacija za © s restoranom 

¿m X 

M E 

-4.10- 

i r a i 

(7) Artr^Thort^sm ( D Stepenasti raspored stambenih jedinica s prijavnicom i stanom upravitelja Arh.: Williams 

stanice 

Arh.: Hornbostel 

469

Kongresni i športski centar Kopenhagen 

-» Legenda © — © 

1 VeSka dvorana 

2 FoyerH 

3 VBenaniensta dvorana 

4 Foyer R 

5 Dvorana za gtaztw 

6 Mala dvorana 

7 Pozornica 

8 Prolaz 

© Tlocrt -> © - ® Arti.: Prachensky + Heiss 

1 Foyer s prilazom 

2 Prostorija za dogovore 

3 Tehnika 

4 Skladište stotica 

5 Kongresna dvorana 

(2-katna) 

6 Kinodvorana 


8 Unutarnje dvorište 


10 Prijem 

11 Knjižnica 

12TV © — © (S) Tlocrt obrazovnog centra Woífsberg-Ermatingen Arti.: Guyer 

(4) Raspored stolica (?) Varijanta (Ćp Varijanta ^^ Varijanta 

470

® Prizemlje kulturne i kongresne (?) Gornja etaža 

>> 

zgrade Le Haure 

1 Garderoba 

2 Bar 

3 Predvorje 

4 Kafeterija 

5 Zatvoreni bazen 

6 Predvorje 

bazena 

8 Biljar, stolni 

tenis 


osoblja 

10 Skladište 

11 Pro^zartrening • 

12 potelskiHrakt 

13(Praonica 

1\Strojamica 

15^lavni i 

l&PredvorjS") 

17\gvorana 

18 Koyer 

19 rostorija za 

nastavu i sjednice 

24 Glavna dvorana 

25 Unutarnje dvorište 

1 Ulaz izložbene dvorane 2 Kino-dvorana 

3 Foyer 4 Garderobe 

5 Upušteni prostor za orkestar6 Kazal.dvorana 

7 Pozornica 8 Predvorje 

© Poprečni presjek-» (?) — (2) 

Arh.: Niemeyer + Lyonnet 

HL 

© Kongresni centar Frankfurt 

Sjedišta u redovima za 2340 osoba 

Tlocrt centra za usavršavanje i konferencije Princeton Arh.. Friis + Moltke (j[) Sjedišta u redovima 

j>l 

ÜF 

Poprečni presjek -> @ 

Tlocrt kongresnog i izložbenog centra Chicago 

T 

«-f 

Izložba 

KONGRESNE ZGRADE 

DP 

U dvorani se nalazi parket, visoki parket 

i kat. Kad je parket, najviši red stolica smije 

biti najviše 2 m iznad hodnika, redovi 

stolica na većoj visini smještaju se u visoki 

parket, a u kat spadaju visoko smješteni 

prostori uza zidove. Da bi se moglo 

vidjeti govornika, mora razlika visine između 

redova stolica iznositi 10 -12 cm, 

uz pomaknuti razmještaj stolica 5-6 cm. 

povišenje podija govornika poboljšava 

vizualni kontakt. U predvorju treba za 

svakog sudionika predvidjeti površinu od 

približno. 0,9-1,5 m 2 . Širina predvorja 

najmanje je 6 m, a duljina najmanje 20 

m. 

Garderobe: duljina pulta za preuzimanje 

i izdavanje najmanje 1m/20 osoba. Potrebna 

površina oko 0,1 m 2 /sudtoniku. 

^ ^ Parlamentami raspored sjedišta 

600 osoba 

1sT~ = 1SL 

TP»r 

^ ^ Mješoviti raspored sjedišta 

Arh.: Perkins + Will 

Arh.: Murphy + Partner 

471

Tipologija predjela 

(2) Tajga ^^ Europski kultivirani krajolik 

^^ Objekt za čovjekolike majmune zoološki vrt \Mjppertal 

1. Razina za posjetitelje i 

2. Razina za posjetitelje 2 

3. Unutarnji ograđeni prostor 

4. Niša za spavanje 

5. Hodnik za njegovatelje 

6. Bolesničke sobe 

7 Kuhinja za hranu 

8. Prostorija za njegovatelje 

9. Jezerca 

10. Spavaonica za mladunčad 

11. Prostorija za njegovatelje 

12. Vjetrobran 

(7) Presjek -> © ured za visokogradnju Wuppertal 

472 

ZOOLOŠKI VRT (ZOO) I AKVARIJ Qp 

Tradicionalne namjene zoološkog vrta - odmor, obrazovanje, znanstveno 

istraživanje - danas su postale još važnije zbog smanjenja 

broja divljih životinja i orijentacija na uzgoj i održavanje životinjskih 

vrsta te nastojanja da se životinje vraćaju u prirodu. 

1. Potrebne površine i proširenje 

Berlin 

Köln 

Frankfurt 

Nürnberg 

Napulj 

Sao Paulo 

Brasilia 

Abu Dhabi 

Healsville 

34 ha 1983 

20 ha 1860 

63 ha u gradnji 

60 ha 1939 

300 ha u gradnji 

250 ha 1957 

2500 ha 1960 

1430 ha 1970 

175 ha 1964 

Uz glavni ulaz - za veće ZOO-e treba veći broj izloga, zatim blagajne, 

kiosci, zahod, dovoljan broj parkirnih mjesta za osobna vozila i autobuse, 

postaje javnog prometa i najčešće teren za upravu i sve odjele 

koji služe prometu posjetitelja. Prostorije za priredbe i predavanja, 

restoran više klase s pogledom na ZOO i posebnim ulazom izvana 

za rad navečer. Nadalje su restorani, kafeterije sa samoposluživanjem, 

kiosci, na glavnim putovima su nadstrešnice u slučaju nevremena, 

ovisno 0 veličini zahodi i površine za piknik, gospodarske 

i zgrade za osoblje sa posebnim ulazima izvan pogleda posjetitelja 

s velikim vanjskim površinama za skladišta s hranom, steljom, sijenom, 

slamom, pijeskom, šljunkom, humusom, građevnim materijalom, 

stablima itd. 

Odjel za osoblje s prostorijama za pranje i presvlačenje, dezinfekciju, 

kafeterija, prostorije za nastavu i odmor (noćno dežurstvo). Centralno 

i decentralizirano pripremanje hrane, kondicioniranje vode, 

skladišta i hladnjače, otprema otpada, hale za smještaj i održavanje 

strojeva za čišćenje, prijevoznih sredstava, viličara i transportnih kaveza, 

stolarske, bravarske i ličilačke radionice i skladišta, vrtlarija. 

Komunikacije: glavni putovi, širine 5 - 6 m, u kružnom prometu vode 

posjetitelje do nastambi i ograđenih prostora raznih skupina životinja. 

Pokrajnji putovi širine 3 - 4 m vode do pojedinih skupina životinja. 

Putovi i zgrade moraju omogućiti kretanje invalidskih kolica. 

Oblikovanjem zemljišta i vegetacije treba izbjeći dogledanje udaljenih 

posjetitelja. Gospodarski se putovi trebaju što manje križati s 

glavnim putovima. Oni služe za opskrbu i transport životinja prema 

staništima. Transportni sustavi s bešumnim elektromobilima za posjetitelje 

koriste glavne putove; minijaturne željeznice ili žićare vode 

se vlastitim trasama. Zgrade za medicinsko zbrinjavanje životinja, 

bolnica za životinje, karantenska stanica, laboratoriji, prostori za 

privikavanje, uzgoj, skladištenje (hladnjača) i otpremanje uginulih 

životinja. Odvojene prostorije za osoblje, dezinfekciju i pripremanje 

hrane. Grijanje, klimatizacija, ventilacija, istraživačka postrojenja. 

Ograde za zaštitu životinja s jedne i posjetitelja s druge strane: pletena 

žica i čelično pletivo (crno), lanci, prepreke, napeta čelična žica, 

jarci s vodom i bez nje, staklo i sintetični materijali, vizualne zapreke 

(ptice ne lete u zatamnjene zone za posjetitelje), električna 

struja. 

Kuće za životinje koje se mogu obilaziti, često su povezane s restoranima 

i zahodima za posjetitelje. Grijani prostori su 20°-22°C, slabo 

grijani 8°-10°C i negrijane zone. Uvijek treba voditi računa o klimatskim 

uvjetima i načinu ponašanja u postojbini životinja iako je moguća 

i aklimatizacija. Slobodni prostori za pojedinačni i skupni smještaj 

raznih vrsta životinja ograđeni su jarcima s vodom ili bez nje, uzevši 

u obzir geografsko i klimatsko podrijetlo, način ponašanja, teritorijalnost. 

Treba imati odvojene ograđene prostore za rasplod i uzgoj, kojima 

može biti dopušten ili zabranjen pristup posjetitelja.

Viši kralješnjaci u vodi 

Biološki sat svjetske povijesti 

Od jednostaničnih bića do sisavaca 

Osvajanje mora 

Koraljni greben 

Pribavljanje hrane 

Građa tijela i hrana 

Slatka voda 

Mnogostruka ponuda hrane 

(T) Prizemlje AOUAZZO Dusseldorf 

15. Povijest života 

Povijest čovječanstva 

16. Promjenljiva izložba 

17. Tropska dvorana 

18. Promjena oblika rakova 

19. Oblik vodozemaca 

Gornja etaža 

Oblik tijela 

Ponašanje u prostoru i skupini 

Domaći i strani stanovnici naših voda 

Tropske obale 

Školjke puževi i sipe 

Artv. Dansard, Kahlenborn i p. 

20. Oblik gmazova 

21. Životni prostor pustinja 

22. Prikrivanje i upozoravanje 

23. Čovjek i okolina 

24. Mineralogija 

ZOOLOŠKI VRT I AKVARIJ Qp 

Treba ugraditi naprave za hvatanje i transport životinja. Smjer vjetra 

i miris tijela važni su kriteriji za lokaciju i zaštitne uređaje. 

Obično se odvajaju i zahtijevaju posebne mjere sljedeće skupine životinja: 

Sisavci u zgradama i vanjskim ograđenim prostorima s vodom ili 

bez nje. Često je visina važnija od tlocrtne površine;: 

Ptice u zgradama sa svjetlarnicima zbog danjeg svjetla, naročito za 

egzotične ptice, vodene ptice u slobodnim ograđenim prostorima, 

zaštita od ptica grabiljivica; 

Gmazovi i morski sisavci s vodom temperature 15-27 °C za većinu 

vrsta;. 

Ribe i beskralježnjaci ne smiju imati kontakt s vodom u kojoj ima metalnih 

dijelova, trebaju imati bazen za karantenu, zalihu svježe i morske 

vode za 1/3 do 1/2 ukupnog obujma. 

Vodu iz gradskog vodovoda treba najprije filtrirati kroz ugljen. Razlikuju 

se postupci: 

Otvoreni sustav s jednokratnim protokom, 1-2 izmjene vode u satu, 

zatvoreni sustavi s filtrima i cirkulacijom, obnavljanje vode 6% - 20% 

u dva tjedna, zatvoreni sustavi za svaki akvarij posebno. Prostor za 

posjetitelje treba biti slabo osvijetljen da se izbjegne refleksija na 

staklima oko akvarija. 

Kopneni beskralješnjaci (kukci) u akvarijima ili terarijima, stroge zaštitne 

mjere protiv prenošenja jajašca ili ličinki u okolinu. 

Dječji zoološki vrt i seosko gospodarstvo s dječjim igralištem posebno 

su korisni gradskim obiteljima jer se omogućuje neposredni kontakt, 

ali i razumijevanje za prirodne oblike ponašanja i hranjenje domaćih 

životinja, naročito zbog nerealnog i humaniziranog prikaza životinja u 

dječjim knjigama. 

Drive-through i safari-parkovi zasebno su područje sa specijalnim 

mjerama sigurnosti, koje se ovdje spominju samo radi kompletiranja. 

U budućnosti će sve značajniju ulogu imati poboljšanja prirodnih 

uvjeta za životinje u zgradama i ograđenim slobodnim prostorima, 

kao i mogućnosti nesmetanog promatranja životinja kroz ograde sa 

staklom i prozirnim sintetičnim materijalima. 

Ulaz 

Objašnjenja 

Uspjesi kukaca 

Jesti i biti pojeden 

Obrana i bjeg 

Kukci u pokretu 

7. Četiri x Život 

8. Kako žive 

9. Podjela na 4 dijela 

10. Ljudi i kukci 

11. Površina za projekciju 

12. Posebne izložbe 

Presjek -> © - © (4) Svijet kukaca Arh.: Johnson 

473

© Prizemlje prirodoznanstvenog muzeja/zoološkog vrta ulaz Osnabrück 

1. Forum 

2. Vodopad 

3. Jezero 

4. Otok 

5. Stube za sjedenje 

6. Močvare 

7. Regeneracijski izvor 

6. Planetarij 

9. Foyer 

10. Mineralogija 

11. Astronomija 

Arti.: C. + B. Parade 

Geologija 

Evolucija 

Ekologija 

Ulaz u zoološki vit 

Kiosk 

Pivnica 

Restoran 

Suteren 

19. Kuhinja 

20. Boravak 

21. Majka i dijete 

22. Ždratovi 

23. Roštilj 

24. Zračni prostor 

25. Knjižnica 

(§) Gornja etaža 

474 

ZOOLOŠKI VRT I AKVARIJ 

Sve značajnije postaje također održavanje i renaturalizacija izumirućih 

životinjskih vrsta. ZOO-u pripadaju i uređaji koji objašnjavaju 

povezanost čovjeka i prirode i koji se uklapaju u zadaću prirodoslovnog 

muzeja, uvijek povezano s područjima rekreacije, učenja i istraživanja. 

U vezi s lokacijom daje se prednost raspoloživim prirodnim terenima 

u koje se uklapaju slobodni prostori. Za veterinarsko zbrinjavanje, 

istraživanje i potpomaganje rasplođivanja razvili su zoološki vrtovi 

klinike i bolnice bez pristupa posjetitelja. 

Vanjski ograđeni prostori podupiai proces ozdravljenja, aklimatizaciju 

i karantenu. Na primjeru San Diega prikazane su mogućnosti ->• © 

- © 

Praonica 12. Prost, za pranje 

Sterilizacija 13. Tamna komora 

Prostor, zazamizavanje 14. Kontrola 

15. Nekad, skladište 

16. Nekad, kuhinja

D< 

Dionizijevo kazalište u Ateni 

Tlocrt 452/330. pr. Kr. 

14.-17. Grobovi 

18. Križevi 

razbojnika 

dvojice 

20. Isusov križ 

21. Sveti grob 

22. Nebo 

10. Kajfina kuća 

11. Annasova kuća 

12. Kuća posljednje 

večere 

Tlocrt srednjeyjekovnog kompleksa 

pozornice 

M a s e 

^5) Kazalište Sebastianev Serilio-a, 1545. 

Teatro Olímpico u Vicenzi 1585. 

Tlocrt Arh.: Andrea Palladio i 

Vicenzo Scamozzi 

Marcelijevo kazalište u Rimu. 

Tlocrt 11500 mjesta, 11. pr. Kr. 

Swan Theatre u Londonu 

M Zid taste iiš dvorane gdje sa 

dograđivalo oda ugrađivalo 

P Završetak perspektivne sa® 

pozorni*» s mšn. 60 cm razmaka 

do Mbao prolaza za glumce 

A Prostorija za 6>oravak i 

presvlačenje glumaca 

C Prednji horiz. dio pozorroce 

uzdignu! 1 ,10 m iznad poda D 

B Strasni dio pozornice, uzdignut za 

visinu jedne stube, u usponu 1:9 

D Ploscen^ 

E Orkestar sa sjedištima F za Nnaza i 

najviše dostojanstvenike 

G Mjesta za ptamftanje 

G4i Mjesta za plemiće I. reda 

H-J Plemići II. reda 

Od J naviše 

Plemstvo viSeg reda 

K Mfrasta za "prosti puk* 

kazalište Comédie Française 

©Staro u Parizu 1687 - 1689. 

Povijesni pregled 

KAZALIŠTE 

-> Q0 

Projektiranje kazališta zahtijeva razumijevanje kompleksnih funkcionalnih 

odnosa. Mnogo toga postaje jasnije proučavajući povijesni 

razvoj kazališta. To je graditeljska zadaća koju su si najrazličitija 

društva neprekidno postavljala od prije 2500 godina. Svaka kazališna 

zgrada danas se veže uz veliku povijesnu tradiciju, ali je 

istodobno karakterizira nastojanje da se toj tradiciji izbjegne. 

Nekoliko primjera neka jasno prikažu povijesni razvoj tog tipa 

građevine. -> © - © s. 476 © - © 

Dionizijevo kazalište, početak građenja kazališta u Europi -> ©. 

Marcellus-ovo kazalište u Rimu, prvo potpuno u kamenu izvedeno 

kazalište u Rimu (f). Srednjovjekovno kazalište s odjelima. 

Kratkotrajni podesti i građevine ©. Unutrašnjost kazališta Swan 

Theatre, prema crtežu van de Witta iz 1596. g. Talijansko kazalište s 

početka 16.st. ©. Rana renesansna kazališta bila su kratkotrajne 

drvene gradnje unutar postojećih dvorana. Primjerice Vašari je 

razvio drveni, višekratno uporabivi sustav za gradnju kazališta 

unutar dvorane Salone del Cinquecento u Palazzo Vecchio u Firenci. 

Teatro Olimpico, Vićenca © Prva stalna kazališna zgrada renesanse 

je Comédie Française u Parizu ©. Lože se grade tek od 

sredine 17. st. Teatro Farnese, Parma © (prva građevina sa 

sustavom pomičnih kulisa). 

Teatro "San Carlo", Napulj ®. Teatro alla Scala, Milano -> 

uzor za gradnju opera u 18. i 19. st., ali i za novi "Met" u New Yorku 

1966. g. 

Velika opera Bordeaux ©. Veliko predvorje bilo je uzor za Veliku 

operu u Parizu, Gamier 1875. g. 

(9) Kazalište "San Carlo" y Napulju 1737. Arh.: Antonio Medrano i Angelos Carasale 

® Teatro alla Scala u Milanu 1779. Arh.: Piermarini 

I L1-KJ-- ' - j g r S ^ T ! 

.... j 

Iii¡J 

,...i rfilriTiTiïîîJifjg i £ L 

(8) Teatro Famese u Parmi 1618 - 1628. Arh.. Giovanni Battista Aleotti ^î) Velika opera u Bordeauxu 1778. Arh.: Victor Louis 

475

^^ Zgrada za svečane priredbe Festspielhaus Bayreuth 1876. RWögneriArh. 0. Bruckwald 

© Walter Grapius: Projekt za 

-»(D Okrenuta površina za 

"Totaltheater" 1927. ® predstave 

^^ Pokrajinsko kazalište Dessau 1938. 

Tlocrt gornje galerije Arh.. Friedr. Lipp i Werry Roth 

(5) Natječajni rad za naciolnalno kazalište Mannheim Arh.. Mies van der Rohe 1953 

476 

Pozornica na Lehniner Platzu, Berlin 1982 Arh.. J. Savade Opera Bastille, Pariz 1989. 

KAZALIŠTE 

Povijesni pregled -> PD 

Festspielhaus Bayreuth -» ©. R. Wagner sa svojim oblikom kazališta 

postavio kontrapunkt Velikoj operi u Parizu. Projekt totalnog 

kazališta W. Gropius/E. Piscator, usporediti "Die BOhne im 

Bauhaus", Dessau 1924. Obratiti pažnju: rotirajuće gledalište, 

pozornica s paternoster-sustavom prema mogućnostima projiciranja 

na zidove i strop -»©-©. Pokrajinsko kazalište Dessau -» ©. 

Rani primjer modeme pozornice s dovoljnim brojem pokrajnjih 

pozornica. Projekt Nacionalno kazalište Mannheim -» ©. Pozornica 

na trgu Lehniner Platz u Berlinu prva je velika novogradnja 

prilagodljivog kazališnog prostora (adaptacija Mendelsohn- objekta, 

"Universum" od 1928.g.). Opera Bastille, Pariz -» ©, do sada 

najveća pozornica sa 10 pokrajnjih pozornica na 2 razine. 

Tendencije u aktualnoj gradnji kazališta 

Danas postoje 2 tendencije: 

1. Održavanje, restauriranje i modernizacija postojećih kazališta 19. 

do sredine 20. stoljeća. 

2. Novogradnje s "eksperimentalnim", otvorenim karakterom prostora, 

npr. pozornica na Lehninerovu Platzu -» ©. Slično su 

usmjerene brojne adaptacije postojećih prostorija u kazališta - 

radionice sa 80-160 mjesta za gledatelje. 

Opera i drama: dva različita načina oblikovanja kazališne zgrade. 

1. Opera: Ona je u tradiciji talijanskih opernih kazališta 18. i 19. st. 

-» s. 475 © + Obilježava je jasno prostorno - arhitektonsko 

razdvajanje gledališta i pozornice udubljenjem za orkestar, veliki 

broj mjesta (1000 do približno 4000) s odgovarajućim sustavom 

loža odnosno katova koji su potrebni za velik broj gledatelja, npr. 

milanska Scala ima 3600 mjesta, berlinski Deutsche Oper 1986 

mjesta, newyorška Metropolitan Opera 3788 mjesta, pariška Opera 

Bastille 2700 mjesta -> ©. Kontrapunkt obliku opere kao kazalištu 

s ložama i katovima je Festspielhaus Bayreuth. Koncipirano je kao 

parterno kazalište prema grčkom/rimskom uzoru. Ima doduše samo 

1645 mjesta. 

2. Drama: Graditeljski je u tradiciji njemačkog reformacijskog kazališta 

19. st. Obilježava je parterni oblik (tj. gledatelji sjede na velikoj 

nagnutoj zakrivljenoj plohi) i predpozornica (površina za izvedbe 

ispred portala u gledalištu). Drama se naročito oslanja na tradiciju 

engleskih kazališta -» s. 475 0, tj. površina za izvedbe u prostoriji. 

Suvremeni primjeri s engleskoga govornog područja: Festival 

Theatre Chichester, Engleska, Powell i Moya 1962.g. Primjer iz 

Njemačke: Nacionalno kazalište Mannheim, Kleines Haus, Weber, 

HSmer, Fischer 1957. g. 

Otvoren je 70-tih godina varijabilni oblik prostora intenziviran 

eksperimentima oko prostora za igrokaze. Primjer je bremenski 

Concordia Theater (adaptacija postojećeg kinematografa). 

Mogućnosti varijacija prostora pokazuje primjer pozornice na 

Lahninerovu trgu u Berlinu -» ©. 

3. U njemačkom govornom području osobitost je tzv. trodjelno 

kazalište (mješoviti oblik opere i drame) koje se oblikuje prema 

dominantnim zahtjevima opere. Primjer: Stadttheater Heilbronn, 

Biste i Gerling 1982.g 

1 Foyer 

2 Garderobe za umjetnike 

3 Dvorana za slikare 

4 Dvorana za krojače 

5 Oslikavanje dekoracija 

6 Režija svjetla 

7 Osoblje 

8 Ulaz i prostorije za probe 

Arh.: C. Ott

Prema propisima VStattVO trebaju 

@sva mjesta, izuzevši lože, imati 

nepomična otklopna sjedala s 

gornjim ili većim mjerama 

0.8 (1 m na svakih_150 osoba]^ Prolaz _ 

16 mjesta : 

16 mjesta 

Širina redova sa 16 mjesta 

2,0 1 

Lože smiju imati = 10 pomičnih 

stolica = potrebna su nepomična 

sjedala. Po osobi = 0,65 rrr tlocrtne 

površine. 

1. Posljednji red 

Širina gledališta 

2. Srednji red 

® Koso postavljena sjedala omogući. 

ćuju slobodu za laktove 

1.0 

"n 

25 mjesta 

25 mjesta' 

vrata 

> 1.0 H. 

© Širina redova sa 25 mjesta zahtijeva 

vrata 

© Redovi stajaćih mjesta odvojeni su 

fiksnim branicima, raspored prema 

gornjim ili većim mjerama. 

-1 x širina portala-| 

Širina portala 

Kod 24 m-13 m 

Kod 32 m - 7 m 

Dubina površine pozornice za izvođenje 

KAZALIŠTE 

Tipovi kazališta I veličine naselja 

U Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji postoji karakteristična veza između veličine 

naselja, veličine kazališta i tipa kazališta (uz neke modifikacije to vrijedi i za 

druge zemlje sa sličnim povijesno-kulturnim nasljeđem). 

Kazališta prema veličinama naselja su: 

< 50000 stanovnika - pokrajinske pozornice (matična kuća 500 - 600 

mjesta), predstave u raznim mjestima regije, najčešće igrokazi; 

50000 - 100000 stanovnika - pokrajinske pozornice i kazalište udruženih 

gradova. Drama i opereta, gostovanje opere; 

100000 - 200000 stanovnika - trodijelno kazalište, oko 700 - 800 mjesta; 

200000 - 500000 stanovnika - odvojene kazališne prostorije za operu i 

dramu. Često kao dvostruko kazalište. Mali prostor opere, 800 -1000 mjesta. 

Drama 600 - 800 mjesta. 

500000 - milijun stanovnika - odvojena kazališta. Srednje prostorije opere 

sa 1000 - 1400 mjesta. Drame 800 mjesta. Uz to male studijske pozornice; 

>1 milijun stanovnika - velike operne kuće sa 1400 - 2000 mjesta. Veliki 

dramski objekti sa 800 - 1000 mjesta i velik broj malih i najmanjih 

eksperimentalnih kazališta. 

Zakonom je određeno da je osim mjerodavnih građevinskih propisa, za 

projektiranje kazališta mjerodavna i odredba o građevinama za okupljanje 

ljudi (VStattVO). 

Gledalište i pozornica/površina za predstave 

Veličina gledališta: broj gledatelja određuje potrebnu tlocrtnu površinu. Za 

gledatelje koji sjede treba računati s = 0,5 m 2 /gledatelj. Ta brojka proizlazi iz: 

1. Širina sjedišta x razmak redova 

ž 0,45 m 2 /mjesto 

Dodatak ž 0,5 x ž 0,9 = 0,05 m 2 /mjesto 

ž 0,50 m 2 /mjesto -> 0 . 

2. Duljina redova između prolaza 16 mjesta -»(5), ili 25 mjesta ako sa strane 

na svaka 3 ili 4 reda postoje izlazna vrata širine 1 m ©. 

3. Izlazi, putovi u nuždi širine 1 m za svakih 150 osoba (ali najmanje 0,80 m) 

-> ® - 0 . 

Obujam prostorije: dobije se na osnovi akustičkih zahtjeva (pazvuk) kako 

slijedi: - drama oko 4 - 5 m 3 po gledatelju - opera oko 6 - 8 m 3 po gledatelju. 

Volumen zraka i iz ventilacijsko - tehničkih razloga ne smije biti manji, da se 

izbjegne preintenzivna izmjena zraka (propuh). 

Proporcije gledališta: dobiju se iz psihološkog doživljavanja i vidnog kuta 

gledatelja, odnosno na temelju zahtjeva dobrog vidika sa svakog mjesta. 

1. Dobar vidik, bez pokreta glave ali lagani pokreti očiju oko 30°. 

2. Dobar vidik s minimalnim pokretima glave i laganim pokretima očiju oko 60° 

3. Najveći kut zapažanja bez pokreta glave oko 110°, tj. u tom se polju 

zapažaju sva zbivanja "u uglu oka". Izvan tog polja javlja se nesigurnost, jer 

se "nešto" ne zapaža. 

4. Uz puni okret glave i ramena moguće je polje zapažanja od 360°. 

Proporcije klasičnog gledališta 

(opera, trodijelno kazalište, tradicionalni prostor drame) ©: razmak od 

posljednjeg reda do ruba portala ("početak pozornice") neka ne bude veći od 

sljedećih mjera - drama najviše 24 m (najveća udaljenost za raspoznavanje 

mimike lica) - opera 32 m (još vidljivi veći pokreti). 

Širina gledališta mora odgovarati zahtjevu da i gledatelji koji sjede sa strane 

imaju zadovoljavajući pregled pozornice ©. Varijante su moguće. Ugodne 

proporcije, a djelomično i dobra akustika klasičnih kazališta 18. i 19. st. temelje 

se na posebnim pravilima proporcija - > © - © . 

© Konstrukcija konture gledališta u 

Konstrukcija zakrivljenosti dvorane 

Grand Theatre u Bordeauxu 

u Teatra alla Scala u Milanu 

Arh.: Victor Louis. 1778 © Arti.: Piermarini 

477 

I

.VAUUJJ 

Visina rampe ?t*4 

Max. 1,10 m 

Min. 0.S0 - 0.90 m 

. Piedpozomica _ 

— 4-6 m 

Nadvišenje sjedišta (uspon) 

T Uspon 

-1.10 

Madvššenje zbog vidika 

Visina oka svaki 2. red 12 cm (iM 

pri sjedenju svaki red 6 cm). Nagib 

1,10-1,50 nesmfjepffeä.10*, 

ako je veći, stube 

H 1.5 —i—0,9 -t-0.9H-0.8-10.9 —I • 

A 

.v.v.v.v.v.v.v.v.v.v.\VA J A" J .".^V^ Logaritamska fcrivulja 

I 

'*'*'** * •'•'•'•'•'•'•'•'•"•V| Modiiadja u poligonu fxwnai^. 

Krivulja nadvišenja i njene modifikacije 

O - linija i 1 

1 t 

1 < 1 i i 

1- 2. 3. 4. 5. red 

Srednja sjedišta 

Bočna sjedišta 

Izmještanje sjedišta u jednom redu postiže se različitim širinama sjedišta (0,50-0,53 - 0.%) 

^ ^ Odnosi kontakta publike s pozornicom i međusobno 

^ Ukupna širina zamjećivanja 

^ Q n n i ^ 

\ Desno oko \ 

"7QP \ \ 

' 1 \ 

l 110° j i 

Polje zamjećivanja i proporcije okvira portala 

^ ^ Oblik stropa i refleksija zvuka 

478 

/ i 

/ i 

/ t 

y / 

Polje plastičnog 

Visina portala 

- 1.0 

KAZALIŠTE 

-» tu 

Nadvišenje sjedala (nagib) u gledalištu proizlazi iz linija vizure. 

Konstrukcija linija vizure vrijedi za sva mjesta u gledalištu (parter, ali 

i etaže) Q. Polazi se od toga da gledatelji sjede "iza praznine" pa 

je tek za svaki drugi red potrebno puno nadvišenje (12 cm). O 

problemima vizura u kazalištima postoji specijalizirana matematička 

literatura u kojoj se, između ostalog, uzima u obzir i slučajna 

raspodjela različito visokih gledatelja. Redove sjedišta treba 

oblikovati kao kružni luk, ne samo radi boljega pogleda prema 

pozornici nego da se omogući bolje međusobno viđenje (efekt 

skrovitosti) ©. 

Cjelokupni presjek gledališta:^ 

Najprije treba odrediti visinu portala. U parternom kazalištu treba 

postojati odnos 

Visina portala 1 

Širina portala "TŠ 

U tome je sadržan zlatni rez, odnosno psihološko polje opažanja 

(5). Nakon što je određena visina portala, visina rampe i nagib 

partera te odabran obujam prostorije dobiju se konture stropa na 

osnovi akustičnih zahtjeva. Traži se da reflektirajući zvuk od pozornice 

i pretpozornice bude jednoliko raspodijeljen po prostoriji. Za 

etaže treba paziti da se i s gornjih sjedišta postigne zadovoljavajuća 

vizura prema pozornici -» ©. Po mogućnosti treba povećati visinu 

portala. 

Proporcije eksperimentalne prostorije -» s. 479. 

Riječ je 0 otvorenim ili neutralnim kazališnim prostorijama koje dopuštaju 

različite razmještaje gledatelja ili površina za izvedbu. Ta 

varijabilnost razmještaja postiže se: 

A. mobilnim podestima pozornice i mobilnim tribinama za gledatelje 

uz fiksni pod prostorije. 

B. mobilnim podom prostorije koji se sastoji od podiznih podija. Ovo 

rješenje tehnički je složenije i skuplje od rješenja A. Zbog toga se 

primjenjuje samo za veće prostorije gdje se okuplja barem 150 - 

450 i više osoba. 

Mali tip A je posebno prikladan za manja kazališta i za neiskorištene 

prostorije, koje najčešće nemaju dovoljno donjega prostora. Veličina 

im je najviše do 99 mjesta, jer propisi VStättVO vrijede tek od 100 

mjesta naviše: 

99 mjesta x 0,6 m2 = 60 m 2 (2/3) + 30 m 2 (1/3) površine za predstave 

= 90-100 m 2 . 

Za višenamjensko korištenje prikladna je proporcija prostorije 1:1,6 

—» s. 479©-©. 

Presjek prostorije: Kod jednostavnih prostorija može se odustati od 

tehnike na stropu, već se mogu predvidjeti uređaji na ručni pogon (motka 

koja se ručnim vitlom povlači do stropa). Primjeri Podium Ulm, arh. 

Schäfer, oko 150 - 200 mjesta, 1969.g. -» s. 479 © - ©.Kleines 

Haus Münster, arh. v. Hansen, Rane, Ruhnau, 1971.g., 180 - 380 

mjesta, srednje polje poda varijabilno podiznim podijima, tribine za 

gledatelje -» s. 479 © - ©. 

Veliki tip B. 450 i više mjesta, izgradnja kao A. ali mobilni pod kako bi 

se topografija poda mogla mijenjati. Problem: veličina i točnost dizanja 

podija. Često je potrebno da se gruba topografija podija korigira ručno 

izrađenom finom topografijom podesta -» s. 479 ©. Primjer pozornica 

na Lehniner Platzu u Berlinu s. 476 ©. 

^ ^ Kazalište s galerijama i pogled na pozornicu 

Galerija 2

Površina pozornice i 

pomoćne površine -1/3 

(J) Varijante površine pozornice. Mali tip A 

T 

2.20! 

Strop za tehniku (ovješena čelična rešetka) 

- rasvjeta 

- pričvršćivanje dekora 

Volumen 4-6 m 3 /gledatelja 

Ravni pod 

Prostor eksperimentalnog kazališta 

Fina topografija 

Podesti 

Gruba topografija 

Podiji 

(5) Podizna pozornica, skica principa 

E Ö P Ö 

Daljnje varijante površine pozornice 

Moguće izvlačenje 

Stube za 

sjedenje ili stolice 

A Tribina koja se kreće na 

valjcima ili zračnim jastucima 

îJSL 

Izvučeno Sklopljeno 

B Pokretni sklopivi podij, 

podesivi po visini 

- Tehnički strop 

- Rasvjeta 

- Ventilacija 

- Uređaj za kišu 

+ 0,0 

nSrw 

(4) Kazalište u Ulmu, uzdužni presjek podija Artv: Fr. Schäfer 

( D Podij u Ulmu. 6 varijanata rasporeda radnih površina © (12) Salie Modulable Opera Bastille, Pariz, uzdužni presjek 

KAZALIŠTE 

-> Q0 

Arti.: Fr. Schäfer 

Stolovi i stotice naokolo. 

479

^^ Proporcije tradicionalne pozornice u presjeku (pogled sa strane) 

480 

Željezni zastor 

Normalni zastor 

Zvučna zavjesa 

(strop) 

Veo 

Proporcije tradicionalne pozornice, pogled odozgo 

Platforma na valjlclma 

ph2 

+ 2,0 

2,0 

pH2 

(pH2) 

5 Stražnji prolaz min. 1,5 

iI 

m prema VSTattVO 

Proporcije pozornice, pokrajnje pozornice i skladišta 

KAZALIŠTE; 

1. Tri tipa pozornice prema uredbi o mjestima okupljanja (VStattVO) 

(vrijedi za prostorije kapaciteta s više od 100 posjetitelja). Uredba 

definira različite oblike pozornice. 

Puna pozornica: 

površina joj je veća od 100 m 2 , strop je više od metra iznad otvora 

pozornice. Za punu pozornicu iznimno je značajna željezna zaštitna 

zavjesa, koja u slučaju opasnosti odvaja pozornicu od gledališta. 

Željezna zavjesa općenito kad se upotrijebi uspostavlja oštru 

granicu između pozornice i gledališta. 

Mala pozornica: 

tlocrtna površina nije veća od 100 m 2 , nema proširenje (pokrajnje 

pozornice), strop pozornice nije više od metra iznad visine portala, 

nije potrebna željezna zavjesa. 

Scene: 

povišene površine za predstave u prostoriji nemaju stropni istak. 

Posebnost scene uočava se u propisima o zastorima i dekoracijama. 

Oni se odnose na pogon a ne na projektiranje scena. 

Eksperimentalne prostorije obuhvaćene su definicijom o sceni. 

2. Proporcije pozornice 

Proporcije pozornice razvijaju se iz vizurnih linija gledališta. 

Površina pozornice sastoji se od površine za predstave, prolaza i 

radnih površina. Osnovna struktura tradicionalne pune pozornice ->• 

©-©• 

Mobilna scena oblikuje se podestima koji su pomični po visini ili 

podiznim podijima. Varijabilnost oblika postiže se podjelom površine 

na pojedinačne elemente. Osnovne dimenzije 1 x 2 m -> © - ©. 

Scena 

Scena u tlocrtu 

IXIX|XIXIXIXI S 

Sklopivi podesti (alum. konstrukcija) s drvenom oblogom, 

podesivo po visini. 

Podesti s utičnim stupcima različite visine (npr. 0,4 -1,60 m) 

/ / A A A /SD / prii 

/ / / A / 

/ 

/ / / / A / 

z A A A 

Montažna ograda na suprotnoj strani od publike (pri 

konvencionalnoj dekoraciji) 

03

Skladište 

Gledatelji 

Stražnja 

pozornica 

Tehnika transformacije klasična 

tehnika pozornice 18. + 19. st. 

Dizanje/spuštanje 

okretanje/podiji 

okretna ploča 

Odvlačenje: užad 

(motkartočka) 

j¡. Prevrtanje: 

Pizanie/spužfeM P°^®? iva kosina - 

• nje podija 

^ ^ Modema pozornica 

1 Dernontabilni nosači i ploče obloge 

2 Kolica bočne pozornice s podijima 

Tipski presjek trodisciplinarnog kazališta (5) za izjednačenje 

3 Kolica stražnje pozornice s 

okretnom pločom, podesiva kosina 

4 Ručno prekrivanje orkestra 

5 Pokretni podizni element 

Tipski tlocrt pozornice za igrokaze/trodisciplinamo kazalište 

Skladište 

6 Podizna pozornica za transport 

dekoracija 

7 Dizalo za majstora pozornice 

8 Pogonske stube 

9 Fiksni portalni toranj 

10 Pomični portalni toranj 

11 Čelični zaštitni zastor 

12 Završni zastor, bočna 

pozornica 

13 Završni zastor, stražnja 

pozornica 

14 Djeljivi glavni zastor 

KAZALIŠTE 

QP 

Pomoćne površine pozornice (pokrajnje pozornice) i tehnika 

preinaka 

Klasični sustav pozornica 18. i 19. stoljeća znao je samo za glavnu 

pozornicu; preinaka se obavljala - štedeći prostor i začuđujućom 

brzinom - guranjem kulisa. Mala stražnja pozornica imala je zadaću 

stvoriti prostor za duboku perspektivu pozornice -» ©. 

Modema pozornica ima na sebi plastične objekte (dekoracije). 

Preinake zahtijevaju pozornice sa strane, kamo se dekoracije mogu 

prevoziti plitkim kolicima. 

Osim odvoza dekoracija postoje i druge tehnike preinake ->©-©. 

Opera zahtijeva dvije pozornice sa strana i jednu straga ->©-©. 

Za malo trodijelno kazalište zadovoljava jedna pokrajnja i jedna 

stražnja pozornica ->©-©. 

^ ^ Tipski presjek opere -> © 

Tipski tlocrt opere 

1 Podizni podiji, dvoetažni 

2 Podizni podiji, jednoetažni 

3 Kolica bočne pozornice s podijima 

za izjednačenje 

4 Kolica stražnje pozornice s okretnom 

pločom i podijioma za izjednačenje 

5 Višedjeini podizni podij za orkestar 

6 Prospektna podizna pozornica 

7 Paralelni tornjevi 

8 Pogonska stubišta 

9 Dizalo za majstora pozornice 

10 Podizna pozornica za transport 

dekoracije 

11 Čelični zaštitni zastor 

13 Završni zastor stražnje pozornice 

12 Završni zastor bočne pozornice 

14 Djeljivi glavni zastor 

481

Vrata za publiku 1-5 paziti na mjesto za 

izjednačavanje velikih razlika 

4 5 

^^ Pomoćne površine/površine za odlaganje 

Tradicionalno skladištenje kulisa 

- uspravno u boksovima, ručni transport, veliki 

udio prometnih površina, visina 9 -12 m 

- ležeći u boksovima, ručni transport, veliki udio 

prometnih površina 

(g) Skladištenje 

Bočno skladište 

(novogradnja) 

^^ Deutsche Oper Berlin, tlocrti 

© 

482 

Veća i manja vrata u 

jednolikom rasporedu 

za varijabilno 

korištenje prostorije 

Visina prostorije 

Spojna vrata A-E visina 

pomoćne površine ista 

kao za prostoriju 

Moderno skladištenje kulisa 

- utovar u kontenjere ručno s bočne pozornice, ili 

s površine za odlaganje 

- transport kontenjera u skladište izvan zgrade 

- kompjuterski upravljano skladištenje kontejnera 

u višeetažnim regalima 

Glavni foyer 

partera 

Skladištenje -» © 

a 

4 skladište 38 m' 

5 skladište 27 m 2 

6 prostorija za pranje 10 m 2 

7WC5m 2 

8 inspekbja dvorane 11 m 2 

9 uređaj za đzanje 

1 Skladšte paleta 

3 etaže 8490 m 2 

2 SMadšte pr capa kata 

— 1063 m 2 

3 Radionice za popravke 

191 m 2 

-44,87- 

Skladište kulisa, nacionalno kazalište Mannheim. Arh. i tehn. Biste i Gerling. Tlocrt 

prizemlja i presjek. 

Pokrajnje površine 

KAZALIŠTE 

-> Q0 

Površine za scenu trebaju pokrajnje površine za dekoracije i 

površine za odlaganje podesta i tribina. Te bi površine trebale biti 

velike kao površina za izvedbu predstave. Veličina površine za 

odlaganje proizlazi iz složenih podesta i tribina. Površine za 

odlaganje i pokrajnje površine zauzimaju zaokruženo 30% ukupnog 

prostora. Na scenskim površinama upotrebljava se znatno manja 

dekoracija nego na uobičajenim pozornicama. 

Razlozi za to: 

nužna vizura na scenu s više strana; 

propisi koji iz sigurnosnih razloga ograničavaju upotrebu dekoracija 

Skladišta služe za čuvanje predmeta i dekoracija pozornice. Dijele 

se na skladišta za: dekoracije, prospekte, namještaj, rekvizite, 

kostime, šešire, cipele, maske, perike, rasvjetna tijela itd. Najviše 

površina zahtijevaju skladišta dekoracija i kostima. 

Skladište s dekoracijama: 

(naročito zbog teških dijelova) treba biti u razini pozornice i u njenoj 

neposrednoj blizini. Orijentacijske vrijednosti za dimenzioniranje 

skladišta za dekoracije i kostime proizlaze iz broja scenografija u 

predstavama koje su na repertoaru. 

Kod drame i trodijelnog kazališta trebat će 10-12 scenografija, a kod 

opere do 50 i više. 

Za svaku predstavu/scenografiju treba površina skladišta iznositi 

oko 20 - 25% površine za izvedbu predstave, tj. za dramu treba 

približno trostruka, a za operu najmanje deseterostruka površina za 

izvedbu. Praksa pokazuje da skladišta uvijek s vremenom postaju 

premala, pa kazališta, a pogotovo opere, organiziraju skladišta izvan 

svoje zgrade. Veliki opseg prijevoza uvjetovao je uvođenje najmodernije 

tehnike transporta i skladištenja: kontejnerski sustavi s 

pomoću računalnog upravljanja skladištem. 

Za svaku scenografiju potrebna su 2 - 4 kontejnera (u posebnim 

slučajevima kod opera do 12 kontejnera). 

Primjer: 

Deutsche Oper Berlin: skladišta u neposrednoj vezi s pozornicom 

Nationaltheater Mannheim: skladištenje u kontejnere izvan 

kazališne zgrade -> ©. 

Potrebna površina za kostime također ovisi o broju scenografija za 

predstave koje su na repertoaru i o veličini ansambla, npr. opera: 

osim izvođača ima zbor i balet. 

Prostor za kostime: 1-12 cm/kostim ili 1-15 kostima po dužinskom 

metru motke -> © - ©. 

m\ l 

© Dvoetažno vješanje i skladištenje 

kostima u fiksnim stolcima © 

Jednoetažno -> ©

ili 

dvorana za 

oslikavanje 

247 m 2 

1 Sklađšte boja 30rr^ 

2, Kuhinja za boje 30 nf 

3 Skladište za plastičare 78 nr 

4. Plastičan 130 mf 

5 prostorija za prskanje 78 m 2 

6. Ulazni predprostor 

7 Prostorija za slagale 144 nr 

8. Bravarija 204 nf 

9 Majstor 12 m 2 

10. wc , 

11. Skladište drvene građe 174 nr 

12. Majstor 12 m? 

13 Skladište čelika 96 m 2 

© Zgrada s radionicama / prizemlje Arti. + tehn. Biste i Gerling 

Velika dvorana za 

oslikavanje 1175 m 2 

H« 8.0-11.0 

Prostorija za 

montažu 850 m 2 

H - 11,50-13,0 

9 , ,10 

13 

dekoracije 

325 m 2 

Prostorija s 

klupama 

216 m 2 

Stolarija I 

strojevi 

306 m 2 

Garderoba za soliste 

ž 3,8 - 5 m 2 /osobi 

• 

•L 

•L 

• 

Garderoba za soliste ž 5 m 2 /osobi 

Soba za presvlačenje i ugađanje 

Garderoba za zbor ž 2,75 m 2 /osobi (5) instrumenata članova orkestra > 2 

m 2 /osobi 

• II 

• c 

• c 

• c 

m 

Garderoba za dopunski zbor i/ili 

statiste ž 1,65 m^/osobi 

Prostorija za presvlačenje i boravak 

tehničkog osoblja 

KAZALIŠTE 

Radionice, prostorije za osoblje i pokuse 

1. Radionice za izradu dekoracija. Kazališni tehničar Kranich u 

svojoj je knjizi "Suvremena kazališna tehnika" tražio 1927.g. da se 

radionice izdvoje iz kazališta. Njegovi argumenti: 

- opasnost od požara i 

- skučene prostorne mogućnosti za rad. 

U starim kazalištima bile su radionice najčešće smještene potpuno 

nepristupačno. Danas se zahtijeva da radionice ostanu u kazalištu, uz 

odgovarajuće planiranje prostora. Razlozi: održanje posebne 

pozitivne radne atmosfere (identifikacija s radom). Ipak se s gledišta 

prostora i ekonomičnosti kod velikih kazališta radionice smještaju u 

posebnim zgradama. Potrebna površina radionica za dekoracije iznosi 

četverostruko do peterostruko veću površinu glavne pozornice kod 

srednjih kazališta (drama i trodijelno kazalište), a u velikim operama ili 

mješovitim kazalištima (opera i drama) ta je površina deseterostruko 

veća. Radionice, unutar ili izvan kazališne zgrade, uvijek trebaju biti u 

jednoj razini. Radionice za dekoracije dijele se kako slijedi. 

a) Dvorana za oslikavanje: 

Tlocrtnu površinu treba tako dimenzionirati da se dva velika prospekta 

odnosno okrugla horizonta za oslikavanje mogu razapeti na 

podu. Prosječna je veličina okruglog horizonta 10 x 36 m. Treba 

postojati mogućnost da se prostorija podjeljuje gustim zastorima 

zbog prskanja bojom. Grijanje treba biti podno radi sušenja oslikanih 

prospekata. Da bi se mogla razapinjati platna treba biti drveni pod. 

Na dvoranu za oslikavanje nastavlja se dvorana za šivanje, tj. za 

sastavljanje dijelova tkanine, i njena je veličina približno 1/4 dvorane 

za oslikavanje. 

b) Stolarska radionica: 

Podijeljena je u prostor sa stolovima i prostor za strojeve. 

Drveni pod. U priručno skladište treba moći smjestiti drvene građe 

za 3-10 predstava. 

c) Tapetarska radionica: oko 1/10 dvorane za oslikavanje. 

d) Bravarska radionica: kao stolarska, samo što pod ima cementnu 

glazuru. 

e) Radionica za kaširanje: kao b) ili d). 

f) Radionice treba smjestiti oko dvorane za montažu, u kojoj se pokusno 

sastavlja dekoracija. Ttocrtna površina te dvorane ima veličinu 

pozornice. Visina je jednaka visini portala +2 m, promjer 9 -10 m. 

g) Za tehničko osoblje treba predvidjeti prostorije za presvlačenje, 

pranje i boravak (kantina), a za vodeće tehničko osoblje uredske 

prostorije. Postoje još radionice za ozvučenje, rasvjetu, rekvizite i 

kostime. Njihova veličina ovisi o zahtjevima (intenzitet proizvodnje, 

osobna oprema) 

2. Prostorije za osoblje: 

Umjetničko osoblje, intendantura, uprava. 

Povijesno gledano, prostorije za osoblje - nepovoljno za rad - bile su 

smještene obostrano uz pozornicu: lijevo za žene, desno za 

muškarce. Danas se prostorije za osoblje raspoređuju u više etaža 

tako da su na jednoj strani prostorije za tehničko osobjje, a na drugoj 

za ostalo osoblje. Tu je i radionica za maske, često i radionica za 

kostime, uprava i intendantura. Garderobe: -> (2) - ® tipski tlocrti. 

^ ^ Garderoba za baletnu grupu ž 4 

m 2 Prostorija za šminkanje i radna 

/osobi © prostorija za izrađivanje maski 

tu 

483

U) 

Predpozornica / uduNjenje za orkestar 

Mjesto za režiju 

• Mjesto za odlaganje 

iznad: rasvjeta / 

studio 2s ton 

O 

oko 1,4 m 2 / pjevaču, min. 50m 2 

oko 7 m 3 / pjevaču 

^ ^ Velika pozornica za probe / tipski tlocrt Prostorije za probu zbora / tipski tlocrt 

• , D O d O 

• • m O-O D ° D D D ! 

I • Q D Ü D Q G Q Q Q 

I O O o X ü ü o O O O 

I O 'o 'Q / - , o\ O^ o 

J • 

a 

• a 

'a 1 i D i D i D i D 

1 1 

' • • • • 

I 

^ ^ Prostorija za probe orkestra / tipski tlocrt 

1. Ulazni foyer 

2. Garderobni foyer 

3. Blagajna 

4. Ured blagajne 

5. Stubište i podz. garaža 

6. Stubište 

7. WC za posjetitelje 

8. Studijski foyer 

10. Kantina 

12. Kuhinjsko skladište 

16. Statisti 

20. Soba za ugađanje 

instrumenata 

24. Prostorija za baterije 

484 

•î 

9. Studio 

11. Kuhinja 

13. Udubljenje za orkestar 14. Donja pozornica 

17. Zbor 18. Kapelmajstor 

21. Skladište . 22. Elektroradionica 

25. Niskonaponske 26. Srednjenaponske 

sklopke sklopke 

Ulazna etaža gradskog kazališta Heilbrann 

oko 2,0-2,4 m 2 / muzičaru 

oko 8,0-10 m 3 / muzičaru 

15. Prostorija za probe 

19. Dirigent 

23. Garderobe 

27. Transformatori 

Arh. Biste i Gerling 

KAZALIŠTE 

Prostorije za pokuse: Svako kazalište treba najmanje jednu 

pozornicu za pokuse kako bi se odteretila glavna pozornica. 

Primjerice u malom kazalištu: na glavnoj pozornici postavljene su 

dekoracije predstave koja se upravo prikazuje, a na drugoj se 

pozornici održavaju pokusi. Dimenzije odgovaraju glavnoj pozornici 

Tipski tlocrt pozornice za pokuse tradicionalnog kazališta -> ©. U 

trodijelnom kazalištu i operi uz to: prostorija za pokuse orkestra -> ©, za 

zbor ©, prostorije za pokuse solista, dvorane za balet. 

Eksperimentalno kazalište ima u reduciranom obliku i prostorije za 

pokuse; radionice i skladišta ako se radi kontinuirano. 

Prostorije za opskrbu tehnike: prostorije za transformator, 

rasklopno postrojenje srednje i slabe struje, baterije u nuždi, 

klimatizacijski i ventilacijski uređaji, opskrba vodom (uređaj za 

kišenje). Sve ovisi o lokalnim prilikama i projektima stručnjaka). 

Prostorije za publiku: 

1. Klasične talijanske opere imale su samo uske hodnike i stubišta. 

Pravo predvorje nije postojalo. Prema tome, raskošni prostori za 

publiku velikih opera u Parizu izazivaju odgovarajuće divljenje. Požar 

kazališta u Beču 1881 .g. izazvao je dalekosežne posljedice. Od tada 

se za gledatelje zahtijevaju zatvorena stubišta u nuždi, odvojeno za 

svaki kat. U osnovi taj zahtjev vrijedi i danas (VStättVO). 

2. U tradicionalnim kazalištima predvorja čine: pravo predvorje (dvorana 

za šetanje), restoran (buffet), predvorje za pušače. Površina 

predvorja je 0,8 - 2,0 m 2 /gledatelj. Realnije je 0,6 - 0,8 m 2 /gledatelj. 

Namjena predvorja danas se izmijenila. Ona je dopunjena izložbama, 

prikazima i redovitim kazališnim predstavama, pa pri projektiranju treba 

obratiti pozornost na visinu prostorije i oblikovanje zidova, poda i stropa. 

Garderobe: (4 dužinska metra na 100 posjetitelja). Danas garderobni 

prostor ima djelomično zatvorene pretince (1 pretinac na 4 posjetitelja). 

Predvorje je i prostor za čekanje i okupljanje. Uz predvorje su i zahodi 

u uobičajenom opsegu: 1 zahod/100 osoba, 1/3 muškarci, 2/3 žene. 

Najmanje po jedna toaletna prostorija treba biti za muškarce i za žene. 

U ulaznom predvorju (vjetrobran), na suprotnim stranama nalaze se 

dvije blagajne: dnevna i večernja. 

Vanjski prilaz, putovi u nuždi ovisno o lokalnim okolnostima -> s. 

486 © - © i VStättVO. 

- Reprezentativna lokacija na nekom gradskom trgu - položaj u parku, 

položaj uz ulicu - ugradnja u veću zgradu. 

. . ~ . , _. . . Arti.. G. Graubner i H. Schneider 

Plan pražnjenja. Grad. kaz. Trier (626 mjesta) Tehn. A Zotzmann 1964 Plan pražnjenja. Gradsko kazalište Lünen (765 mjesta) 

Arh.: G. Graubner 

B. Tehn. W. Ehle 1958

^ ^ Optimalno gledalište 

(J2) Formati slike uz istu visinu slike 

h 

20,00 m 

Normalna slika 1:1,37 

Široka slika 1:1.66 

Široka slika 1:1,85 

Kinoton - format 1:2 

70 mm 

Kinemaskop 1:2,34 

10,00 m 

Formati slike uz istu širinu slike 

\ \ \ 

1:2,34 

__ 64 126 250 500 1000 2000 4000 8000 

(4) Dopuštena razina smetnji Frekvencija 

1:1.85 

1:1,66 

KINEMATOGRAF 

Prije projektiranja treba se posavjetovati s nekim filmskim 

distributerskim poduzećem. 

Projiciranje slike: Sa sigurnosnim filmovima prestala je potreba za 

protupožarnom zaštitom prostorije operatera. Kinooperater poslu- 

žuje više projektora. Njegova prostorija više nije namijenjena 

trajnom boravku ljudi. Sa strane i iza projektora nalazi se metar 

slobodnog prostora, a visina je prostorije 2,80 m, ima ventilaciju i 

akustički je izolirana od dvorane. Prostorije operatera objedinjene 

su za više dvorana. 

Širine filma 16,35 i 70 mm. Sredina projekcijskog snopa ne treba od 

sredine ekrana odstupati za više od 5° horizontalno i vertikalno i ne 

treba biti vođena preko zakretnog ogledala ©. 

Uobičajeno se radi s dva projektora preko zaslona. U svijetu se 

udomaćio automatizirani pogon s jednim projektorom koji ima 

horizontalni filmski tanjur za neprekidno prikazivanje 4000 m vrpce; 

kad je više operaterskih prostorija, daljinski se upravlja iz središta 

za projiciranje i kontrolu. 

Film automatski daje signale za sve funkcije projektora, zamjenu 

objektiva, rasvjetu dvorane, rasvjetu pozornice, zavjesu i pokrivanje 

ekrana. 

Veličine slike: ovise o udaljenosti projektora od ekrana; slika ima 

odnos visina : širina = 1 : 2,34 (kinemaskopi) ili 1 : 1,66 (široko 

platno) pri maloj širini prostorije. Kut od sredine zadnjeg reda 

sjedala do vanjskih rubova slike pri kinemaskopu ne treba biti veći 

od 38° = razmak između zadnjeg reda sjedala i ekrana : širina 

ekrana = 3:2 © - ©. 

Ekran: Udaljenost ekrana od zida pri THX najmanje je 120 cm, a 

ovisno o veličini dvorane i sustavu može se reducirati do 50 cm radi 

postavljanja sustava ozvučenja. 

Ekran je perforiran (propušta zvuk). Pokretni zasloni ili zavjese 

ograničavaju ekran sa strane uz istu visinu slike. Veliki ekrani su 

zakrivljeni s polumjerom do zadnjeg reda sjedala. 

Donji rub ekrana treba biti najmanje 1,20 m iznad poda -> ©. 

Dvorana ne treba nikakvu rasvjetu osim svjetala u nuždi. Zidove i 

strop treba izvesti materijalom koji ne reflektira svjetlo, u ne odviše 

svijetlim bojama. Gledatelji trebaju sjediti unutar razmaka vanjskih 

rubova slike. Kut promatranja iz prvoga reda sjedala do sredine 

slike ne treba biti veći od 30°. 

5=33 JJ-lu jjjull JiLLJl X" 

31,5 63 125 250 500 1K 2K 4K 8K 16K Frekvencija 

Dopušteno trajanje jeke ovisno o frekvenciji 

2,0 

30 m s 300 m 1 3000 m 3 

Trajanje jeke u odnosu prema volumenu prostorije 

485

^ ^ Razmaci i redovi sjedala 

I 

16PI. 

.1,00 . 

(^3) Razmještaj stolica 

1,00 1,50 

i 3 -°° n 

^ 

Stup 

IH HIB 

Ibqqh 

® 

Lože smiju imati š 10 pokretnih 

stolica, za svaku osobu ž 0,65 m 2 

tlocrtne površine 

£ 1.00(90) 

S odstupanjem 

max. 50 mjesta 

2,00 Hodnici 

Uto. '•Sm - ¡ ^ 

1500 

posjetitelja 

9 1500-2000 9 

\ rT 

12 S 2500 12 

(6) (9) (12 

^ ^ Kolni prilazi i prolazi ^ ^ Razmaci do međe parcele 

® l jDor 

\ ,etai 

_ /y\ Rgzličita gledališta za ravne filmove \ » 

vi/ Q) i panoramske filmove \ \ 

486 

Gledalište 

\ 

19.30 

Circarama. Ekran kružni (360°), na koji 11 sinkroniziranih projekata projicira 

povezanu sliku, ExPo Brüssel 

KINEMATOGRAF 

-» 

Dopušteno je da nagib poda bude do 10%, ili se postiže stubama 

najveće visine 16 cm u prolazima širine 1,20 m -» ®. Sa svake 

strane prolaza smije biti do 16 sjedala 

Akustika: 

Zid između susjednih dvorana mora biti oko 85 dB pri 18-20000 Hz 

-»s. 485 ®. 

Na stropu su površine za vođenje zvuka s malom diferencijalnom 

retardacijom zvuka. 

Trajanje pazvuka može rasti s porastom obujma prostorije i 

smanjuje se od dubokih prema visokim frekvencijama za 0,8 - 0,2 

sekunde s. 485 (§). 

Stražnji zid iza zadnjega reda sjedala treba izvesti s površinom koja 

prigušuje jeku. Zvučnici se raspoređuju tako da razlika jačine zvuka 

između prvoga i zadnjega reda sjedala ne prelazi 4 dB. 

Reprodukcija zvuka: 

Osim monoreprodukcije svjetla i zvuka, bit će ubuduće potreban 

Dolby stereosustav u četverokanalnoj tehnici, od čega tri kom- 

binacije zvučnika iza ekrana a četvrti kanal s dodatnim zvučnicima 

sa strane i otraga. 

Za 70-milimetarsku filmsku vrpcu treba šesterokanalni magnetofon, 

dodatne kombinacije zvučnika iza ekrana. Kod BTX se iza ekrana 

nalazi zid za apsorpciju zvuka prema sustavu Lucas-filma, u koji se 

ugrađuju kombinacije zvučnika. 

Blagajne: 

Zamjenjuju se elektronički vođenim sustavima za knjiženje i 

rezervaciju. U većim kinodvoranama postoje posebno lože za 

pušače i za obitelji s djecom, koje su s vatrootpornim pregradama i 

uz to prigušuju zvuk, s posebnim sustavima za prenošenje zvuka. 

Jedno parkirališno mjesto osobnog automobila predviđeno je za 5- 

10 gledatelja. Novi veliki kinematografi nude pod jednim krovom ne 

samo više kinodvorana nego i dvorane s višestrukim mogućnostima 

doživljaja komuniciranja, rekreaciju, sport i kupovinu za cijelu obitelj. 

Svrhovito se upotrebljavaju i za seminare i priredbe. Na perifernim 

dijelovima grada odgovarajuća je ponuda parkirnih mjesta. 

Kinopolis u Bruxellesu s rekreacijskim parkom, ima 27 dvorana sa 

7500 sjedala (150 i 700 po dvorani) i ekranima dimenzija 12 x 8 m 

do 29x 10 m -»(§)-» s. 487. 

(9) Kinopolis Bruxelles Arh.. Peter de Gelder

Prizemlje (§) 

VIŠENAMJENSKI CENTAR 

Kino je nezaobilazni dio društvenih doživljaja 20. stoljeća. High Tech 

pretvara suvremene filmove u vizualni i akustični doživljaj koji počinje već 

na ulazu, optimiran elektroničkim sustavima blagajne, komunikacija i 

informacija, uz zadovoljavajuće visoke akustično - tehničke zahtjeve. 

Intenzitet buke u kinodvoranama ne smije prijeći 35 dB (A). To vrijedi za 

zračni i materijalni zvuk. Zidovi između kinodvorana moraju postići 

prigušenje zvuka R'w = 59 dB, pa ih se izvodi od armiranog betona debljine 

30 cm. 

Maksimalni intenzitet buke koju emitiraju susjedi ne smije, mjereno na 

fasadi kinematografa, prijeći 80 dB (A). 

Ulazna vrata u kinodvorane trebaju biti čelična, s kapacitetom prigušenja 

zvuka od najmanje R'w = 42 dB. Ulaze u kinodvorane treba izvesti kao 

prepreke svjetlu i zvuku -»(§). 

Dobra akustika prostora, visokokvalitetni zvučnici, pojačalo, koje mora biti 

prilagođeno akustičnim potrebama kina, preduvjeti su za dobru reprodukciju 

filmskog zvuka. 

r 

n 

D • 

1 Parkirna mjesta u objektu = 215 kom. 

Parkirna mjesta vani 

2 Gastronomija 

3 Kavana za mladež 

4 Trgovine 

5 Kina 

6 Kuglana 

7 Disko 

= 50 kom. 

=1300m 2 

= 180 m 2 

= 3500 m 2 

= 3400 m 2 

= 1700 m 2 

= 800 m 2 

© Gornja etaža Arti.: Neufert-Mittm.-Graf 

487

1J Drive-in kino u obliku lepeze s kosim rampama i niskom kabinom za projekcije, koja zauzima samo 2 reda 

Vizuma linija od stražnjeg sjedala do donjeg ruba ekrana 

Raspored rampi i mjere, nadvišenje je različito ovisno o ekranu 

© Dvostruko kino. Jedan projekcijski prostor za oba ekrana. Time je omogućeno da se počeci preklapaju za pola 

vremena trajanja filma. Sve ostale prostorije, blagajne, bar, toalete rtd. su zajedničke 

488 

DRIVE - IN KINA 

Drive - in je kino u kojem posjetitelji ne napuštaju 

svoja vozila. Veličina je ograničena 

rampama, brojem automobila = 1000 -1300 

koji još omogućuje dobru vidljivost. To je 

obično 450 - 500 vozila (T). 

Broj Broj Udaljenost ekrana 

auto- rampi do stražnjeg ruba 

mobila rampe u m 

500 10 155 

586 11 170 

670 12 180 

778 13 195 

886 14 210 

1000 15 225 

Lokacija je takvih kina uz autocestu, benzinsku 

postaju ili odmorište, zaštićeno od buke 

i svjetla vozila koja prolaze. 

Rampe su lučne i u nagibu da se podigne 

prednji kraj vozila, tako da i gledatelji na 

stražnjem sjedalu automobila imaju dobar 

vidik preko krovova automobila u redu ispred 

->©. 

Ulaz ima prostor za čekanje da se izbjegne 

zastoj prometa na cesti. Prolazi se mimo 

blagajne tako da se ulaznice mogu nabaviti 

iz vozila -> (T). 

Izlaz omogućuje najbolje napuštanje rampe 

vožnjom naprijed. 

Izvedba je čitave površine takva da nema 

prašine ni klizanja ako je mokra. 

Blagajna ima 1 šalter za 300 vozila; 2 

šaltera za 600 vozila; 3 šaltera za 800 vozila; 

4 šaltera za 1000 vozila. 

Ekran je različit, ovisno o broju vozila; za 

650 vozila ekran je 14,50 x 11,30 m, za 950 

vozila 17,0 x 13,0 m. Preporuča se orijentacija 

prema istoku ili sjeveru, što omogućuje 

ranije predstave. U našim geografskim širinama 

povoljno je smjestiti ekran u čvrstu 

zgradu. 

Ekran u auto-kinu H-H Billbrook blizu Hamburga 

visok je 36 m i širok 15,5 m. Visina 

iznad tla ovisi o nagibu rampi i vidnom kutu. 

Nagnuta gornja strana ekrana umanjuje 

deformiranje slike. Skela i ekran moraju 

podnijeti opterećenje vjetrom. 

Poželjno je predvidjeti redove sjedala, 

također i dječje igralište. 

Zgrada za projiciranje najčešće je centralno 

smještena, na 100 m od ekrana. 

Prostorija za projiciranje sadrži projektor, 

generator, sustav pojačala zvuka. 

Reprodukcija zvuka najbolja je pomoću 

zvučnika koji stoje na stalcima u razmacima 

od 5,00 m za po dva automobila, a koje 

posjetitelji unose u svoja vozila. 

Grijanje je na nosaču stalka za zvučnike, po 

mogućnosti s priključkom za grijanje u 

automobilima.

garderoba kostima 

2 — 

27 m 

(T) 2. Kat + 9,00 (podgradnja kazališta) 

CIRKUS 

Stacionaran 

Stacionarni objekt 

Dvorana je amfiteatralna, tri četvrtine kruga, kapaciteta 1600 

gledatelja. Preostala četvrtina predviđena je za pozornicu, koja se 

sastoji od pet podiznih pozornica jedne iznad druge. Na taj se način 

scena može vrlo brzo mijenjati -> (3). 

Prilaz dvorani je na trećem katu, +13,00 m iznad razine ulice. 

Cirkusku arenu prekriva armiranobetonska kupola visine 27 m. 

Projekt: Berlin Leipziger Platz 

Arh.: Aldo Rossi Mailand 

Planungs AG Neufert/Mittmann/Graf, Berlin 

Sceno-Plus Experts-Conseils, Montreal 

^ ^ Poprečni presjek 

(2) 3. Kat (područje pozornice)+ 13,00 (4) 4. Kat (gledalište) + 16,50 

489

© Sustav U-oblika 

USA = izvijano 

^ ^ Rotterdam = strane i uglovi izvijeni. 

Samo za nogomet 

490 

Duljina vidljivosti određuje veličinu sportskog objekta 

Vođenje prometa na određenim borilištima 

oblik potkove dio 

STADION 

OPĆI PREGLED tD 

Informacija: Bundesinstitut für Sportwissenschaft, Carl-Diem-Weg 

Köln 

Osnovna podloga za današnje sportske objekte jesu antički stadioni sa 

svojom još nedostignutom veličanstvenošću (Circus maximus u Rimu 

primao je 180000 gledatelja). Za veličinu unutarnjeg igrališta mjerodavno je 

nogometno igralište svojim dimenzijama 70 x 109 m i trkaćom stazom koja 

ga okružuje -> s. 494. Osnovni oblik igrališta je elipsa, kao približen]© 

antičkom jajolikom obliku. Stadion se najčešće ukopava, a dobiveni materijal 

se nasipava oko njega. Urbanistički gledano, sportski se objekti moraju 

dobro uklopiti u okolni prostor i moraju imati dobre prometne i opskrbne 

uvjete (željezničke, autobusne, tramvajske postaje, velike površine za 

parkiranje itd.) Treba izbjegavati susjedstvo industrije jer dim, neugodni 

mirisi i buka nisu poželjni. Pokrivene i otvorene objekte za različite sportove 

treba objediniti i uklopiti u planove namjenskih gradskih površina. 

Os antiknih borilišta bila je u skladu s različitim vremenima natjecanja 

orijentirana u smjeru zapad - istok ili jug - sjever ©, a u Europi 

sjeveroistočno do jugozapadno, tako da je većini gledatelja sunce iza leđa. 

Otvoreni ulazi su prema tome na istoku. Blagajne su izložene znatno 

naprijed, a iza njih se "struja" posjetitelja dijeli na različite prilaze stadionu, 

odakle se, najčešće preko već spomenutih zemljanih nasipa ili stubišta u 

polovici visine tribine, stiže na stadion prema redovima koji se nalaze ispod 

ili iznad njih ©. 

Nagib redova za sjedenje i stajanje, prema preporuci Vitruvija, trebao bi biti 

radi akustike u konstantnom odnosu 1:2. Upotrebljavaju li se zvučnici, nagib 

ovisi samo o dobroj vidljivosti. 

Prema tome, svi koji su (uz pomaknuti razmještaj sjedala) dva reda iza 

trebaju moći gledati preko glava onih ispred. Iz toga slijedi parabolična 

krivulja. Najbolji su uvjeti vidljivosti na uzdužnoj strani kružnog segmenta. 

Širinu prilaza i stubišta treba dimenzionirati prema odlaženju posjetitelja, što 

se, za razliku od postupnog dolaženja, zbiva naglo. 

Prema konstatacijama C. van Eesterna, svakih 5000 gledatelja na stadionu 

u Amsterdamu © treba za odlazak preko 9,5 m širokih stubišta 7 minuta 

ili 420 sekundi (u Los Angeles u 12 minuta, u Torinu 9 minuta). 

Dakle 1 gledatelj koristi 1 m širine stubišta u 

9,5x420 

= 0,8 sekundi 

5000 

ili u 1 sekundi dolazi na 1 m širine stubišta 

5000 

= 1,25 gledatelja 

9,5x420 

Formula za određivanje potrebne širine stubišta, uz zadani broj gledatelja 

koji u poželjnom vremenu trebaju napustiti stadion, prema tome glasi: 

Broj gledatelja 

Širina stubišta u m = Vrijeme pražnjenja u sekundama x 1,25 

Sanitarne prostorije za gledatelje treba predvidjeti na povoljnoj lokaciji u 

odnosu prema gledalištu (postupak prve pomoći). Za svakih 20000 

gledatelja potrebno je predvidjeti skup prostorija određene veličine: 

prostoriju za tretman i mirovanje 15 m 2 , skladišni prostor 2 m 2 i 2 toaletne 

prostorije s filtrom za mirise. Za objekte sa 30000 i više gledatelja treba 

predvidjeti prostoriju od 15 m 2 za službe sigurnosti (policija, vatrogasci). 

Kabine za spikere nalaze se na glavnoj tribini s dobrim pogledom na igralište, 

s veličinom kabine 1,5 m 2 . Iza svakih 5 izvjestiteljskih kabina nalazi se 

prostorija od 4 m 2 s priključcima. Jedno parkirno mjesto za osobno vozilo 

predviđa se na 4 gledatelja. U površinu treba uključiti parkirna mjesta za 

privatne autobuse. 

r 

-80 -4- 80 -+- 80 

• 1,12 —>-72 -4-72

I Točka sjecišta vizura 

^J^ Konstrukcija vizumih linija 

Stepenasti redovi mjesta za stajanje 

I—40—I 

(2) Montažni betonski elementi 

Kutne stube 

StepenasG redovi T 

sjedišia^35_ I 

'111 

v vs 

-40 1- 

Kutne stube 

I—40—i 

Arm. beton u nagibu zbog odvodnje 

Drvena klupa s platicama Izvučena mjesta za sjedenje 

Visoka sjedišta na betonskim postoljima 

/Jq\ siedišta na betonskim montažnim 

elementima 

a a 

® Star^' tet ' Pl0Ča S bet0nskim ® Na čeličnim nosačima u betonu 

STADION 

OPĆI PREGLED CD 

OBJEKTI ZA GLEDATELJE 

POVRŠINE ZA GLEDATELJE I POČASNE GOSTE 

Osnova za projektiranje u svakoj su saveznoj pokrajini njeni propisi o građenju i 

uporabi objekata za okupljanje ljudi, u kojima su sadržane odredbe o prilaznim 

prometnicama, stubištima, rampama i mjestima za gledatelje. 

Ovisno o predviđenom broju mjesta za gledatelje, tribine se grade samo uz uzdužne 

strane sportskih površina (povoljne mogućnosti gledanja jer su kratke udaljenosti) ili 

- približno za više od 10000 mjesta - oko cjelokupne sportske površine. 

Priredbe se najčešće održavaju poslijepodne, pa su najbolja mjesta na zapadu 

(nema zasljepljivanja). 

Ako se mjesta za gledatelje raspoređuju u više redova, treba predvidjeti dovoljno 

nadvišenje radi boljega vidika. Za manje objekte, koji imaju do 20 redova stajaćih ili 

10 redova sjedećih mjesta, može se primijeniti jednoliki nagib od 1:2. Za sve druge 

objekte treba umjesto linearnog primijeniti parabolično nadvišenje. Pri tome treba 

nagibe odrediti na temelju konstrukcije vizura. Nadvišenje treba iznositi 12 cm za 

redove stajaćih i 15 cm za redove sjedećih mjesta. -> (i) 

MJESTA ZA SJEDENJE 

Potrebna površina mjesta za sjedenje proračunava se kako slijedi: 

Širina 0,5 m 

Dubina 0,8 m 

od toga je 

površina za sjedenje 0,35 m 

Prometna površina 0,45 m 

Za sjedenje se mogu predvidjeti klupe ili pojedinačna sjedala. Sjedala s naslonom za 

leđa vrlo su udobna. Ovisno o rasporedu prilaza i izlaza dopušta se da sa svake 

strane prolaza ima: 

za redove u blagom nagibu 48 mjesta, 

za redove u strmom nagibu 36 mjesta. 

Područja mjesta za sjedenje i stajanje treba razgraničiti; za svakih 750 mjesta treba 

predvidjeti metar širine prolaza u nuždi (stubište, rampa, ravnina), ali najmanje 1,00 m. 

MJESTA ZA STAJANJE 

Potrebna površina mjesta za stajanje proračunava se kako slijedi: 

Širina 0,5 m 

Dubina 0,4 m 

Za svakih 750 mjesta treba predvidjeti metar širine prolaza u nuždi (stubište, rampa, 

ravnina), ali najmanje 1,00 m. Radi jednoličnog punjenja i pražnjenja i da se isključi 

mogućnost ugrožavajućeg gomilanja, treba područje mjesta za stajanje podijeliti na 

grupe ili blokove od približno 2500 mjesta. Blokovi moraju imati odvojene prilaze i 

moraju biti osigurani graničnim pregradama. 

Unutar bloka mjesta za stajanje treba predvidjeti tzv. valobrane u pomaknutom 

rasporedu. Gledano s bilo kojeg pojedinačnog mjesta mora iza najviše 10 redova 

mjesta postojati odgovarajuće stabilna ograda visine oko 1,10 m. Mogućnost 

dijagonalnog naguravanja treba spriječiti pomaknutim rasporedom valobrana. 

Za izvedbu građevina namijenjenih gledateljima građevna industrija proizvodi 

predgotovljene betonske elemente (§)- ®. 

Počasni gosti. Kod većih objekata može se predvidjeti natkrivena počasna loža s 

pokretnim stolicama. 

Natkrivanje tribine. Treba nastojati natkriti što veći broj mjesta. Smještajem tribina jed- 

nih iznad drugih može se povećati broj natkrivenih mjesta za sjedenje -> © - ® - 

Berlinski olimpijski stadion i Bečki stadion dobili su u međuvremenu nove krovove. 

Gledatelji 

Shematski prikaz stadiona s dijelom u 

iskopu, dijelom u nasipu i građevinom 

Presjek olimpijskog stadiona u Berlinu Arh.. Prof. V\femer March ^4) Presjek stadiona u Beču Arh.: O. E. Schweizer 

491

(T) Nogomet, vrata 7,32 x 2,44 m 

> 

(?) Rugby (njemački), vrata 5,67 x 3,00 m 

V 

Rugby (amer.), vrata 5,50 x 3,05 m 

(E) Hokej, vrata 3,66 x 2,14 m 

s 

4 SJEVER 

Veličine igrališta u metrima 

Igra max. 

L B 

min. 

L B 

IGRALIŠTA 

-» S. 475 

Normat vne mjere 

L B 

© Nogomet 120 90 90 45 105 70 

© Rugby (njemački) - - - - 100 68,4 

© Rugby (amer.) - - - - 109,75 48,8 

© Rukomet 110 65 90 55 - - 

© Dvoranski rukome : 44 22 38 18 - - 

© Hokej 91 55 91 50 91 55 

© Igra na koševe - - - - 60 25 

© Bacanje lopte - - - - 16 8 

© Mala odbojka - - - - 18 9 

© Odbojka - - - - 50 20 

© Udaranje lopte 160 45 135 39 160 45 

© Koš za košarku - - - - - - 

© Košarka 28 15 24 13 26 14 

© Igra na razboju 30 25 25 20 30 25 

© Dvoranski polo 15 12 12 9 - - 

© Bejzbol - - - - 25 70 

(D 2Mm kOSeVe ' k ° Š055Cn1, ViS ° k ® Udaran j el °P te U 5) Bejzbol, oznake za trkače vis. 1,50 m 

492 

B 0,5 

0,5 

14) Dvoranski biciklistički polo

^^ Malo igralište za nogomet u školi 

© Bacanje potkove U 2) Tenis s prstenom 

Dvoranski nogomet, vrata 2 x 3 m 

\ i m \ Ni-*-' 

^^ Igralište za kriket 

4 5/ w joî),, ^ . 3,0 

n >< ,40 

•

O 

Borilište tipa A 

(5) Borilište tipa B 

(5) Borilište tipa C 

494 

-45.00 

HSr 

-t i m § IIHlll 

5 

-13,00- 

11.00 

172,03 

Ili 

11111!! i 

llíllUj 

i 

-100.00- 

- 176.91- 

lllllll 

lllllll 

lllllll 

lllllll 

Hl,lll 

Hl 1'! 

1 

1.00, 

1, 

11 

-11,00-t-9,00-»5,00» 

LAKOATLETSKI OBJEKTI 

DIN 18035 m 

11gralište 

2 Trkača staza 

3 Skok u vis 

4 Skok s motkom 

5 Skok u dalj i troskok 

6 Bacanje kugle 

7 Bacanje diska i kladiva 

8 Bacanje koplja 

9 Jarak s vodom 

BORILIŠTA 

INFORMACIJE: DEUTSCHER 

LEICHTATHLETIK-VERB. 

DARMSTADT 

Borilište, tip A 

Sastoji se od osmerotračne kružne 

staze, a unutar toga je veliko 

igralište; objekti za bacanje kugle, 

diska, kladiva i koplja, te za skok 

uvis u južnom dijelu; objekti za 

bacanje kugle, diska, kladiva i koplja, 

te jarak s vodom za trku s 

preponama u sjevernom dijelu; 

objekti za skok s motkom s obostranim 

zaletištem uz istočni pravac, 

izvan staze; za skok udalj i 

troskok uz zapadni pravac, izvan 

staze. 

Borilište, tip B 

Sastoji se od šesterotračne kružne 


igralište; objekti za bacanje kugle, 

diska, kladiva i koplja, te za skok 

uvis u južnom dijelu; objekti za skok 

s motkom, bacanje koplja, diska i 

kladiva, za skok udalj i troskok s tri 

zaletišta, te jarak s vodom za trku s 

preponama u sjevernom dijelu. 

Objekti za skok s motkom, skok 

udalj i troskok mogu se locirati i 

izvan kružne staze. 

Borilište, tip C 

Sastoji se od četverotračne kružne 


igralište; objekti za bacanje diska, 

kladiva i koplja, te za skok uvis u 

južnom dijelu; objekti za skok s 

motkom, skok udalj i troskok s tri 

zaletišta, te za bacanje diska, 

kladiva i kugle u sjevernom dijelu.

88J 

2,00 

3,00 

-10,00-t- 

@ Borilište tipa D 

3,00 

10,00 -t- -100,00- 

Cl -130,00- 

Kombinirano veliko igralište 

Polje za bacača 

-105,00- 

-100,00- 

-136,00- 

1 Igralište 

2 Trkaća staza 

3 Skok u vis 

4 Skok s motkom 

2,00 

' za natjecanja = 9,00 m, razmak grede odskoka 1,00 m 

za trening = 8,00 m, razmak grede odskoka 2,00 m s. 461 

-27.00- 

-23,00- 

2,50 

5 Skok u dalj 

6 Bacanje kugle 

7 Bacanje diska / kladiva 

8 Bacanje koplja 

(bacanje lopte u daljinu) 

-| 17,00- 

LAKOATLETSKI 

OBJEKTI 

Borilište, tip D Sastoji se od sljedećih 

pojedinačnih objekata (?) 

4 do 6 pojedinačnih staza za 

ravne sprinterske discipline i ravne 

trke s preponama; 

1 igralište 68 x 105 m (70 x 109 m sa 

sigurnosnim zonama); 

1 objekt za treniranje bacanja kugle, 

smjer bacanja prema jugu; 

1 trostruki objekt za skok udalj i 

troskok, smjer zaleta prema zapadu; 

1 objekt za skok uvis, smjer zaleta 

prema smjeru; 

1 objekt za bacanje kugle, smjer 

bacanja prema sjeveru; 

1 prostor za bacanje lopte u daljinu, 

smjer bacanja prema sjeveru; 

1 malo igralište 27 x 45 (uključujući 

sigurnosne zone). 

Kod borilišta tipa D površina trkaće 

staze najčešće je klasično obrađena. 

Ako se staza vrlo mnogo upotrebljava, 

preporučuje se primijeniti sintetiku. 

Kombinirano veliko igralište sadrži 

veliko igralište i pojedinačne lakoatletske 

objekte pokraj tog igrališta i na 

njemu. Sastoji se od sljedećih pojedinačnih 

objekata (2): 

1 igralište 68 x105m 

(70 x 109m sa sigurnosnim zonama); 

1 objekt za skok uvis, smjer zaleta 

prema sjeveru, preko igrališta; 

1 objekt za treniranje bacanja kugle, 

smjer bacanja prema istoku; 1 objekt 

za bacanje kugle, smjer bacanja 

prema zapadu. 

Za treniranje bacačkih disciplina preporučuje 

se iz sigurnosnih razloga 

izgraditi teren za bacače. Teren se 

sastoji od travnate površine za prihvat 

bačenih rekvizita, približne veličine 

kao veliko igralište, s područjem 

za zalet, odnosno izbačaj za bacanje 

koplja, diska i kladiva na južnoj užoj 

strani (2). 

© 

© 

I 32,00 1 

rmTn—i-i-jkk" 

111H11 >f 1 1 

• I , 1 « 11/ 1 • u 

1-1 I ' I ' / 

i r 

I 11 / 111 

111 

111 

I > 1 

¡ M 

I 1 

• I I 

! ' I 

I I TtrtU 

Centralno zai t te 

( D 

4,88 1.00 

H 20,00 h 

I 27,00 

Kombinirano malo igralište 

495

© Prepone s protuutegom (2) Zapreke 

•R = 36,5- 

(3) Staza za trke sa zaprekama s prijelaznim polumjerom od 16 m i jarkom s vodom 

® Staza za trke sa zaprekama, jarak Staza za trke sa zaprekama, jarak 

496 

0,20, 

3,43- 

"3,45 ~ 

3,66 0,12' 

Cijev rio f 

priključna 1» 

p> Smjer 

| dolaska Hrapava obloga • 

Beton - 

Presjek šljunak 1 Odvod- 

s vodom s vodom 

I 7,00 •5,00- 

,, I 

-2,00- 

Informacije: Bundesinstitut für Sportwissenschaft 

Carl-Diem-Weg, Köln 

Vrsta trkaće staze Duljina, 

dio starta 

m 

LAKOATLETSKI OBJEKTI 

Staza Izlaz 

Trke na kratke staze 3 110 2 > 17 1,22 

Kružna staza _3) 400 17 1,22 

Širina 

pojedinih staza' 1 

') Za vanjsku stazu treba osigurati sigurnosni trak širine 28 cm, koja ne mora biti izvedena kao sama 

staza 

2 > Duljina od 110 m potrebna je za trke s preponama, inače duljina iznosi 100 m 

3 ) Nije potreban dodatni startni prostor 

Duljina 

staze 

Dimenzije trkaćih staza ->© 

Klasa Broj 

prepona 

© Staza za trke s preponama -*© 

Visina 

prepona 

Zalet Razmak 

između 

prepona 

400 m Muškarci i 

muški jun. A+B 

10 0,914 m 45,00 m 35,00 m 40,00 m 

400 m Žene i 

ženski jun. A 

10 0,762 m 45,00 m 35,00 m 40,00 m 

110 m Muškarci 10 1,067 m 13,72 m 9,14 m 14,02 m 

110 m Mušk.jun. A 10 0,996 m 13,72 m 8,90 m 16,18 m 

110 m Mušk. jun. B 10 0,914 m 13,50 m 8,60 m 19,10 m 

100 m Žene i 

žene jun. A 

10 0,840 m 13,00 m 8,50 m 10,50 m 

100 m Žene jun. B 

(od 1984.) 

10 0,762 m 13,00 m 8,50 m 10,50 m 

100 m Žene jun. B 

(od 1933.) 

10 0,840 m 12,00 m 8,00 m 16,00 m 

80 m Učenici A 8 0,840 m 12,00 m 8,00 m 12,00 m 

80 m Učenice A 8 0,762 m 12,00 m 8,00 m 12,00 m 

60 m Učenici A 

Učenice B 

6 0,762 m 11,50 m 7,50 m 11,00 m 

Napomena: za svaku standardiziranu visinu tolerancija je ± 3 mm 

Vrsta objekta Zaletište 

duljina 

m 

Širina 

m 

Jama (G) 

odn. 

jastuci (K) 

Duljina 

m 

Izlaz 

Širina 

Skok u dalj Ž45'> 1,22 2 > G S8 2,75 

Troskok *45 3 ' 1,22 z > G tz 2,75 

Skok s motkom Ž45 1,22 KG Ž5 5,00 

Skok u vis Polukrug $2,00 K 3 5 do 6 

1) Odskočna greda leži min.1 m ispred jame, jer razmak između linije odskoka i kraja jame mora iznositi 

min. 10 m. Kod objekata za visoke rezultate iznosi duljina jame 9 m. 

2) Kod objekata s više staza širina pojedine staze iznosi 2 m 

31 Odskočna greda leži 11 m ispred jame (za juniore 9 m, za vrhunski šport 13 m) 

® Dimenzije objekata za skokove -»(§) - © 

30 cm kvarcnog pijeska 

2 cm sloj čistoće 

6-10 cm gruba troska 

15-20 cm sloj šljunka 

30 cm drobina 

drenska cijev 

Presjek A - B kroz objekt 

' pJastilin 

guma 

20 

34 

Presjek odskočne grede 

10 2 —t-3 0 -j 

(lij Objekt za skok u dalj i troskok 

'.*& Drveni raster 

Podloga 

Doskočni jastuk 

TI 

H 

m 

Presjek A -B kroz doskočni jastuk s podlogom 

U 3) Objekt za skok u vis 

, (12) Objekt za skok s motkom © (14) Stalak za leWu 

Objekt za skok u dalj i troskok (T) Objekt za skok s motkom © VS/ J w Stalak za letvu i jastuk za skok s 

V-V motkom -> (7) 

-

• ^ Ukrućenje 

© K f f i f © O N — b - c to. 

Objekt za bacanje diska ® 

Krug izbačaja/bacanje kugle - 

Oznaka zaletišta 

(7) Objekt za bacanje koplja 

© 

Unutarnja 

staza 

•1,22 _ 

; 1.25 

J30 

S= 1,22 

s 1,25 

Razmjeravanja staza 

'A+.V.V.V.V.V.V.V.V.V.V 

"20 7i 

_ ^ 1.22 

1,25 

i 20 

Objekt za bacanje diska, diska 

0 = > 219 mm < 221 mm muškarci 

© Odbojna greda/bacanje kugle 

Presjek A -B 

: 7,32 

- ^ 1.22 _ 

i 1,25 

.120 

l 

I 

äs 1.22 - 

«1,25 

¡20 

55 1,22 _ 

«1,25 

-¡20 

Nagib s 1 • (9) navedene dimenzije odgovaraju pravilima natjecanja i moraju 

se bezuvjetno održati. Kod sportskih objekata za škole, trening i rekreaciju 

moguća su odstupanja. 

Objekte za bacanje kladiva treba izvesti kao za bacanje diska © - @, ali 

krug za bacanje ima promjer samo 2,135 m. Zaštitna rešetka -•© - © 

potrebna je samo tijekom natjecanja, inače je dovoljna jednostavna ograda 

kao za bacanje diska ©. 

Objekti za bacanje koplja sastoje se od zaletišta i prostora izbačaja -> ©. 

Širina zaletišta je 4 m, duljina obično 36,5 m, ali najmanje 30 m. Zaletište je 

prema prostoru izbačaja ograničeno trajno označenom zakrivljenom crtom 

izbačaja (luk izbačaja). 

Objekti za bacanje kugle sastoje se od kruga i prostora za bacanje -> © - 

©. Dužina objekta za bacanje kugle obično iznosi 20 m, a kod vrhunskog 

sporta 25 m. 

Vrsta objekta Površina za izbačaj 

m 

Bacanje diska 

Bacanje kladiva 

Bacanje koplja 

Bacanje kugle 

Kružni prsten d = 2,50 1) 

Kružni prsten d = 2,13 5 

Duljina zaleta = 36,50 2 * 

Širina zaleta = 4 

Kružni prsten d = 2,13 5 

1 > uz postavljanje profilnog prstena uporabivo i za bacanje kladiva 

2 > š 30 m 

Sektor pada sprave 

Kut Duljina 

40° 80 

40° 80 

ca. 29° 100 

40° do 25 

Dimenzije objekata za bacanje - 

©Sljedeće primjere projektiranja I do V za raščlanjivanje korisne površine (4 m 2 /stanovniku) 

pri različitim gravitacijskim područjima treba koristiti samo kao 

orijentacijske podatke. 

Primjer I: Sportski teren za gravitacijsko područje od oko 5 000 stanovnika 

1 Borilište tipa D 10554 m 2 

2 Mala igrališta 27 x 45 m 2430 m 2 

1 Igralište za vježbu 4500 m 2 

2 Igralište za rekreaciju 250 m 2 

1 Teren za igre i gimnastiku 1000 m 2 

1Trim- teren 1400 m 2 

Korisna površina ukupno oko 20000 m 2 

Primjer II: oko 7 000 stanovnika 

1 Borilište tipa D 

1 Veliko igralište 70 x 109 m 

2 Mala igrališta 27 x 45 m 

Teren za rekreaciju 

1 Teren za igre i gimnastiku 

1 Trim - staza 

1 Staza za koturaljke 

Korisna površina ukupno 

Primjer III: oko 7 000 stanovnika 

1 Borilište tipa B 

1 Veliko igralište 70 x 109 m 

3 Mala igrališta 27 x 45 m 


1 Trim - teren 


Primjer IV: oko 15 000 stanovnika 


3 Velika igrališta 70 x 109 m 

7 Malih igrališta 27 x 45 m 




1 Trim - igralište 



Primjer V: oko 20 000 stanovnika 


1 Kombinirano veliko igralište 

4 Velika igrališta 70 x 109 m 

10 Malih igrališta 27 x 45 m 




1 Trim - igralište 



10554 m 2 

7630 m 2 

2430 m 2 

3000 m 2 

1000 m 2 

2300 m 2 

800 m 2 

oko 28000 m 2 

14000 m 2 

7630 m 2 

3645 m 2 

1000 m 2 

1400 m 2 

oko 28000 m 2 

14000 m 2 

22890 m 2 

8505 m 2 

6000 m 2 

3300 m 2 

1400 m 2 

1000 m 2 

2000 m 2 

oko 60000 m 2 

14000 m 2 

8400 m 2 

30520m 2 

12150 m 2 

6000 m 2 

3300 m 2 

1400 m 2 

1000 m 2 

2000 m 2 

oko 80000 m 2 

Smjer trke 

Razmjeravanje trkače staze; borilište tip B n0) Programski primjeri za gravitacijsko područje od oko 5 000 do 20 000 stanovnika 

497

(T) Uređaj za veslanje i veloergometar © 

-1,45- 

¿TA 

Daska za trbušne mišiće sa stremenom 

za penjanje rukama i švedske ljestve 

-1,00- 

(3) Višenamjenski vježbački centar ^ ^ Sprava za natezanje 

Područje Sprave odn. 

uređaji 

A Opči objekti 

za trening 

B Specijalni objekti 

za trening 

c Površina za dizanje 

(s univerz. pritiskom 

ili izometrij. vratilom) 

D Uobičajene male 

sprave 

E Specijalne 

sprave 

za trening i 


za zagrijavanje 

(gimnastika itd.) 

Vježbe Motorička sposobnost 

i/ili spremnost 

Jednozglobne Snaga 

Pokretljivost 

Višezglobne Snaga 

Brzina 

Namjena 

treninga 

Fitness 

Kondicija 

Fitness 

Kondicija 

Višezglobne Snaga 

Brzina 

Koordinacija Kondicija 

Jedno - i 

višezglobne 

Višezglobne 

Jedno -1 

višezglobne 

Snaga 

Pokretljivost Fitness 

Izdržljivost 

Koordinacija 

Pokretljivost 

Koordinacija 

Fitness 

Kondicija 

Fitness 

Kondicija 

(5) Raščlanjivanje sprava prema područjima © 

498 

Primjer prostorije za titness vei. OKO 200 M 2 

PROSTORIJE ZA FITNESS 

Informacije: Bundesinstitut für Sportwissenschaft, 


Područje Kondiciona prostorija Popis sprava 

40 m 2 

80 m 2 

200 m 2 

A 1 1 Ručni kotrljač 

2/3* 2 2 Postaja za bicepse 

3 3 Postaja za tricepse 

4/5* 4 4 Pull-over stroj 1 

5 5 Pull-over stroj II 

6/7* N 6 6 Latissimus stroj 1 

7 7 Latissimus stroj II 

8 8 8 Postaja za prsa 

9 9 9 Postaja za trup 

10/11* 10 10 Postaja za bokove 1 

11 11 Postaja za bokove II 

12 12 12 Postaja za noge 

13 13 13 Postaja za stopala 

14 (2x) 14 (3x) 14 Višenamjenski vježbački centar 

B 20 20 Aparat za tlak I 

23 23 Aparat za pritiskanje nogama 

25 25 (2 x) 25 Postaja za trbušne mišiće 

26 26 (2x) 26 Aparat za natezanje 

27 27 Aparat za penjanje rukama 

33 33 Podna sprava za latissimus 

C 43 (4 x) 43 (10x) 43 Mali stalak za ploču** 

46 (2x) 46 (2x) 46 46 Klupa za trening 

D 50 50 50 (3 x) 50 Ručni utezi 

51 51 51 (3x) 51 Mali utezi 

52 52 52 (5 x) 52 Stalak za male utege** 

53 53 Šipka za vježbe s utezima 

56 56 Klupa za potiskivanje 

57 57 (3 x) 57 Kosa klupa 1 

58 58 Kosa klupa II 

59 59 Univerzalna klupa 

60 60 60 Višenamjenska klupa za trening 

61 61 Kompaktni uteg 

62 62 Stalak za utege** 

E 70 (3x) 70 70 (4x) 70 Veloergometar 

71 (2x) 71 (3x) 71 (2x) 71 Uređaj za veslanje 

72 72 (2 x) 72 Pokretni trak za trčanje 

73 73(2)0 73(3)0 73 Švedske ljestve 

74 74 (2x) 74 (2x) 74 Aparat za penjanje rukama 

75 75 75 75 Daska za trbušne mišiće 

78 78 "Punching" lopta 

79 (2x) 79 (2x) 79(3)0 79 Rastezanje • stezanje 

80 (2x) 80 (2x) 80(2)0 80 Uže za preskakivanje 

81 (2x) 81 (2x) 81 (3x) 81 "Denser" traka 

82 (2x) 82 (2x) 82 (3 X) 82 Opruga za prste 

83 (2x) 83 (2 X) 83 (3X) 83 Uređaj s loptom 

85 (2 x) 85 (3x) 85 Hidraulički utezi 

89 89 89 (2 x) 89 Ormar za sprave 

* Sprave 2 i 3,4 i 5,6 i 7, te 10 i 11 mogu ovisno 0 proizvođaču služiti i za 2 funkcije 

** U slikama 2 do 8 naznačeni su i, potrebni stalci za odgovarajuće sprave. Njih na tržištu ima u 

različitoj izvedbi, pa ih treba odabrati u skladu s brojem sprava za koje su namijenjeni. 

Prijedlozi za opremanje prostorija za fitness 

1 Ručni kotrljač 

2 Postaja za bicepse 

3 Postaja za tricepse 

4 Pull-over stroj I 

5 Pull-over stroj II 

6 Latissimus stroj I 

7 Latissimus stroj II 

8 Postaja za prsa 

9 Postaja za trup 

10 Postaja za bokove I 

11 Postaja za bokove II 

12 Postaja za noge 

13 Postaja za stopala 

14 Višenamjenski vježbački centar 

20 Aparat za tlak I 

23 Aparat za pritiskanje nogama 

25 Postaja za trbušne mišiće 

26 Aparat za natezanje 

27 Aparat za penjanje rukama 

33 Podna sprava za latissimus 

43 Mali stalak za ploču 

46 Klupa za trening 

52 Stalak za male utege 

57 Kosa klupa I 

59 Univerzalna klupa 

60 Višenamjenska klupa za trening 

70 Veloergometar 

71 Uređaj za veslanje 

72 Pokretna traka za trčanje 

73 Švedske ljestve 

74 Aparat za penjanje rukama 

75 Daska za trbušne mišiće 

89 Ormar za sprave

Pod- Broj Naziv sprave Kretanje Površina za 

ručje sprave postav, u cm 

1 Ručni kotrtjač Pregibanje šake, pružanje šake 60/ 30 

2 Postaja za bicepse Pregibanje ruke 135/135 

3 Postaja za tricepse Ispružanje ruke 135/135 

4 Pull-over stroj I Dizanje ruke ispred tijela 190/110 

5 Pull-over stroj II Spuštenje ruke ispred tijela 190/110 

6 Latissimus - stroj I Bočno spuštanje i 200/120 

dizanje ruku 

A 7 Latissimus - stroj II Ruke ispred tijela 200/120 

skupljati i širiti 

8 Postaja za prsa Savijene ruke skupiti 165/100 

ispred tijela 

9 Postaja za trup Istezanje i savijanje trupa 135/125 

10 Postaja za bokove I Spuštanje i dizanje noge 175/125 

11 Postaja za bokove II Dizanje i privlačenje noge 175/125 

12 Postaja za noge Pružanje i savijanje noge 125/155 

13 Postaja za stopala Pružanje i savijanje stopala 140/ 80 

(aparat za listove) 

14 Višenamjenski Različite osnovne kretnje Različito 

vježbački centar više zglobova 

20 Aparat za tlak I Pružanje ruke horizontalno 120/140 

(stojeći) 

21 Aparat za tlak II Pružanje ruke vertikalno i/ili 70/160 

vježba listova stojeći 

22 "Hackenschmidt" - aparat Pružanje noge na kosoj 90/140 

ravnini 

23 Aparat za pritisak noge Pružanje noge horizontalno 120/160 

(sjedeći) 

24 Aparat za savijanje Pružanje noge vertikalno 200/ 90 

koljena (s kolutima) (stojeći) 

25 Postaja za trbušne mišiće Razne vježbe za trbušne i 65/200 

leđne mišiće 

26 Aparat za potezanje Razne jedno- i višezglobne 100/140 

osnovne kretnje 

B 27 Aparat za penjanje Savijanje i pružanje ruku verti- 120/155 

rukama kalno (vješanje oda podupiranje) 

28 Daska s oprugama I Pružanje ruku vertikalno 200/120 

(pritiskanje klupe ležeći) 

29 Aparat s utezima Pritiskanje klupe, savijanje 200/100 

("Multipress'-stroj) koljena, pritiskanje stojeći i 

vježba povlačenja 

(sve vježbe s utezima) 

30 Daska s oprugama II Pritiskanje kose klupe 185/100 

(kosa daska za dugi uteg) (sjedeći) 

31 'Curi' klupa Savijanje ruku 150/ 70 

32 Daska s oprugama III Pritiskanje daske (leđni 160/170 

položaj koso prema dolje) 

33 Latissimus - podni uteg Savijanje ruku, privlačenje 120/130 

u pretklonu 

40 Podizni krevet s Sve vježbe sa slobodnim 300/300 

gumenim ulošcima utezima (vježbe koljena, 

pritiska i udaranja) 

41 Motka za vježbe s utezima 200 

42 Veliki stalak s pločama 50/100 

43 Mali stalak s pločicama 30/ 30 

44 Posuda s magnezijem 0/ 38 

45 Stalak za savijanje je 35/70 

C koljena (u parovima) 

46 Klupa za trening 40/120 

47 Ploče od pune gume 

(10; 15; 20; 25 kg) 

48 Ploče s navulkaniziranim 

gumenim rubom 

(15; 2; 25 kg) 

49 Ploče od lijevanog željeza 

(1,25;2,50; 5; 10; 25; 50 kg) 

50 Utezi za šaku Različite vježbe za jedan ili više 

(1; 2; 3; 4; 5; 6; 8; 10 kg) zglobova s utezima za šaku, 

te kompaktnim i dugim utezima. 

51 Kratki utezi (2,5; 5; 

7,5.-30 kg 

52 Stalak za kratke utege 140/130 

53 Motka za vježbe s utezima 185 

54 Motka za savijanje 200 

koljena (tapecirana) 

55 Curi - motka 140 

D 56 Daska s oprugama (podesiva) 40/120 

57 Kosa klupa I 40/120 

58 Kosa klupa II 40/120 

59 Univerzalna klupa 40/120 

60 Univerzalna klupa za trening 

(12 mogućih položaja) 

61 Kompaktni utezi (2-60 kg) 

62 Stalak za utege 145/ 80 

Popis sprava za kondicijski i fitness trening 

PROSTORIJE ZA FITNESS 

Veličina prostorija za 40 - 45 osoba mora imati najmanje 200 m 2 . 

Predloženi primjer -> (§). Svijetla visina za sve prostorije treba biti 

3,00 m. Da bi sprave bile najpovoljnije raspoređene, širina prostorije 

mora biti najmanje 6 m, a duljina = 15 m jer se u protivnom gubi 

pregled nad treningom. Najmanja jedinica prostora od 40 m 2 

prikladna je za 12 korisnika. 

70 Veloergometar Izdržljivost koordinacija. 40/ 90 

Sprave br. 70 do 76 

71 Uređaj za veslanje Rastezanje ruke 120/140 

72 Pokretna traka za trčanje 807190 

73 Švedske ljestve 100/ 15 

74 Uže za penjanje rukama 120/120 

uz švedske ljestve 

75 Daska za trbušne 100/180 

mišiće 

76 Sprava za odterećenje 70/150 

kralješnice 

77 Test-uređ#za Pokretljivost, koordinacija 

snagu skoka Sprave br. 77 do 88 

78 "Punching'-lopta 

79 Rastezač - stezač 

E 80 Uže za skakanje 

81 "DenseT-traka 

82 Utezi za prste 

83 Sprava za "bali" 

84 Kuglasti utezi 

85 Hidraulički utezi 

% Teretni utezi 

87 Teretne vrećice za 

arke/noga 

88 Ogledalo 

89 Ormar za sprave 50/110 

499

I 18,27 1 

13.651 10,97 (3.65-1 

0 Turnirska igrališta 

T 

i 1 

-36,54- 

(3.651 10,97- +3,65-|3,65H 10,97- •i3,65H 

,0,91 4 .0,91«, 

0,91 4 

0,5% 1,37 

0,91 1,37 0,91 

I— 

© Mreža 

-12,79 s - 

-2,50- -10-12,00- 

(3) Dječje tenisko igralište 

Parabolični zid 

(5) Oblici teniskih zidova 

500 

-15-17,00- 

-t—2,50- 

Nagnuti zid Vertikalni zid 

T 

1,07 

TENISKA IGRALIŠTA 

CD 

Informacije: Deutscher Tennisbund, Hamburg 

Igra parova © - © 10,97 x 23,77 m 

Igra pojedinaca 8,23 x 23,77 m 

Slobodni prostor bočno = 3,65 m 

Bočni slobodni prostor za turnire 4,00 m 

Stražnji slobodni prostor = 6,40 m 

Stražnji slobodni prostor za turnire 8,00 m 

Prostor između dva igrališta ... 7,30 m 

Visina mreže u sredini 0,914 m 

Visina mreže na stupovima 1,07 m 

Visina zaštitne ograde 4,00 m 

Pletivo od žice debljine 2,5 mm, veličine okaca 4 cm. 

Određivanje potrebnog broja igrališta 

Aktivnih igrača tenisa danas ima između 1,6 i 3% ukupnog 

stanovništva. Odnos igralište/igrači kod novih objekata iznosi 1:30; 

približna formula za određivanje broja igrališta: 

Potrebni broj igrališta (T) = 

Broj stanovnika x 3 

100 x 30 

Potrebna površina za dječja teniska igrališta: približno 20 m 2 po 

igralištu © 

Potrebne parkirne površine: za normalnu igru (bez gledatelja), 4 

parkirna mjesta za osobna vozila po igralištu. 

Veličina zemljišta: neto površina ("iskoristiva sportska površina") 

jednaka je površini teniskog igrališta i površinama koje su potrebne 

za trenažni zid i dječje igralište. Prema iskustvu se površina zemljišta 

dobije ako se neto površina poveća za 60 - 80%. Igrališta treba po 

mogućnosti orijentirati sjever - jug. 

Moguća su odstupanja (bolje zapad nego istok). Ne preporučuju se 

više od 2 igrališta jedno do drugoga. Jedno iza drugoga trebaju biti 

vizualno odijeljena. Umjetna rasvjeta je na visini od 10 m uz dulje 

stranice. 

Pri sastavljanju prostornog programa treba uzeti u obzir ne samo 

početne već i konačne potrebe. U projektu treba predvidjeti 

mogućnost etapne izgradnje a da se ne ometa uobičajena uporaba 

dovršenih dijelova. Također valja računati s mogućnošću o kasnije 

potrebnom stambenom prostoru (čuvar terena, trener, zakupac) i 

garažama. Teniski objekti ne smiju biti strana tijela u svom okruženju, 

već se moraju podrediti okolini. 

Pogled © Pogled © 

® Trenažni zid (double) preporučene 

-10.97- 

dimenzije trenažnih zidova + 

površine ispred zida 

(7) Trenažni zid (single) 

3 Š 

i-

Visina dvorane iznad mreže | 7 .00 

Iznad osnovne linije 

4 ' 40 

Visine dvorana 

h = 7,00 

/BB = 4,40 \ 

h = 9.00 

BB = 5,50 

"ĆC = 3,00~ 

h = 11,0 

f BB = 8,00 

CC = 3,00 

6,40 11,88 s 

Poprečni i uzdužni presjeci tipova dvorana -» © 

E D D D E 

E D D D E 

h = 11,0 

TENISKA IGRALIŠTA 

Visina dvorana za tenis određena je na međunarodnoj razini. Prema 

pravilnicima Davis-Cupa traži se visina od 10,67 m. Preporučuje se 

visina od 9 - 11 m, pri čemu je najčešće dovoljno 9 m ©. U 

sportskim i gimnastičkim dvoranama može se i pri visini od 7 m igrati 

tenis. Visina se mjeri uz mrežu od poda do donjeg ruba krovnog 

vezača. Ona mora biti zadržana na cjelokupnoj širini igrališta od 

10,97 m. Uz vanjski rub površine zaleta traži se najmanje visina od 

3 m. Pregleđni prikaz poprečnih i uzdužnih presjeka tipova dvorana 

s uzdužnim stranama trokutastog oblika ©. 

Vrste dvorana: demontažna dvorana, stacionarna dvorana, promjenljiva 

dvorana. Unutarnje dimenzije dvorane 18,30 x 36,60 m 

-» ©. Dimenzije igrališta i površina oko njega određene su na 

međunarodnoj razini, iz čega proizlazi: 

Te H 2 

Teniska dvorana za 2 igrališta 

(E. + D.) 

(2 x 18,30) x (1 x 36,60) = 36,60 x 36,60 

Te H 3 

Za 3 igrališta analogno daje površinu dvorane 

(E. + D.) 

od 54,90 x 36,60 m. Ove dimenzije su idealne s gledišta sportskog 

korištenja. Teži li se "ekonomičnim teniskim dvoranama", može se 

smanjiti natkrivena površina, ali se ne postiže ista kvaliteta uporabe. 

U tom je slučaju moguće: 

Av.;.;.^ 1. na oba igrališta natjecanje pojedinaca, 

2. na jednom igralištu natjecanje parova, 

3. na oba polja trening ili rekreacija 2x pojedinci ili 1 pojedinac/1 par. 

•36,57- 

(§) Tlocrtna shema -> © (4) Dimenzije i oblici dvorana 

Uzevši u obzir mogućnosti uštede proizlazi veličina dvorane 

Te H 2 

32,40 x 36,60 m 

1 E. + 1 Do. 

Sljedeća tablica prikazuje različite mogućnosti: 

Tip dvorane Polja Pojedinačno 

Parovi 

Širina Dužina Korištenje 

n* nijen* 

1 1 1 1 18,30 36,60 E/D _ 

2 2 2 2 36,60 36,60 2 E/2 D 

2. ušteda 2 2 2 33,90 36,60 2 E/1 E/1 D 2 D 0. 2 E 

3 3 3 3 54,90 36,60 3H3D - 

3 ušteda 3 3 3 49.50 36,60 3 E/2 D 3 D 0. 3 E 

2a 2 1 1 33,90 36,60 1 E/1 D - 

2a ušteda 2 1 1 32,40 36,60 1 E/1 D - 

* = za natjecanje 

Poprečni presjek -> © Poprečni presjek © 

(6) Stacionarna dvorana iznad jednog ili više polja 

r 

"I 

t-TJH 

501 

Pojedinačno

Opće točke za sve staze 

6.25 

6,25 

, 40 , 56» ,27«|27| 91' 1.56 s ^ 48», 

Piramide 

^ ^ Salto (sa zatvorenim kutovima) 

^ ^ Kosi krug s bubregom 

'40 " 

^ ^ Podni valovi 

(6) Ležeća petlja 

I40 

(?) Most 

Presjek 

^ ^ Odskočna stazica 

Markirane pomoćne pozicije 

Markirane pomoćne pozicije 

6,25 

Prepreka i postavljanje prepreke 

moguće i obrnuto (kao u ogledalu)/ 

m 


Granična linija ^ 


| | Oznake graničnih linija na stazi, na točki 

oslonca lima klackalice 

^ ^ Klackalica sa stremenom 

502 


do 34 

Informacije: Deutscher Bahnengolf-Verband e.V. 

Gartnerstr. 40 c, Halstenbeck 

MINIGOLF 

Igralište za golf sa stazama sastoji se od 18 jasno razgraničenih 

staza (izuzevši za udarac na daljinu), koje moraju biti numerirane i 

odgovarati normativnim propisima za svoj sustav. 

Natjecateljskoj stazi pripada:: 

igralište, 

obilježavanje granica staza (najčešće trake), 

oznake mjesta udarca, 

jedna ili više prepreka (mogu se i izostaviti), 

granična crta (može se izostaviti), 

oznake postavljanja (mogu se izostaviti), 

cilj. 

Mogući su daljnji specifični dijelovi i/ili oznake. 

Igralište mora biti najmanje 80 cm široko i najmanje 5,50 m dugo. 

Horizontalno koncipirane površine za igru moraju doista biti horizontalne 

(libela dužine 90 cm). Ako granice staza nisu označene 

trakama, treba ih označiti na drugi način (s izuzetkom kod udarca na 

daljinu). Trake moraju biti izvedene tako da omoguće igru koja će se 

moći izračunati. Svaka staza mora imati oznaku za mjesto udarca. 

Vrsta oznake unutar objekta, odnosno za neki određeni sustav staza, 

mora biti normirana. Prepreke moraju biti stvarne glede oblika i 

lokacije, i prema svojoj sportskoj namjeni fiksno postavljene. Položaj 

prepreka koje nisu fiksirane treba označiti. 

4,65 

^j) Ravna staza sa smaknuto postavljenim preprekama 

^4) Dvostruki klinovi (staza bez granične linije) 

n5) Nepravilni prolazi 



m n; 

^riT-fj 

E Z H C 

-J" 

CD

1-40-1 

(ig) Središnji krug - staza bez granične linije 

H40H 

-6.25 

Vulkan - staza bez granične linije - odigravanje samo s početne pozicije 

Kosina s "V"-preprekom 

pozicije 

Ravna staza bez prepreka 

- staza bez granične linije - odigravanje samo s početne 

Kosi krug bez prepreka - staza bez granične linije - odigravanje samo s početne 

pozicije 

MOH 

Kružni plato - staza bez granične linije - odigravanje samo s početne pozicije 

Ulazni klin sa centralnim otvorom (prozor) 

i 

MINIGOLF 

Svaka prepreka se mora od drugih u istom objektu razlikovati, ne 

samo izgledom već i s gledišta tehnike igre. Mora biti omogućeno 

da se igra unaprijed izračuna. 

Granična linija označava kraj prvih prepreka. Kod staza bez 

prepreka ona označava najmanju udaljenost do koje udarena 

loptica mora doprijeti ako se želi da ostane u igri. 

Ako prva prepreka zauzima cjelokupnu širinu staze, granična se 

linija mora poklapati s krajem prepreke. 

Staze po kojima se može igrati samo s mjesta za prvi udarac 

nemaju graničnu liniju. 

Granične linije treba tako označiti daje rub oznake koji se odnosi na 

mjesto udarca istovjetan kraju prepreke. 

Oznake postavljanja: na mjestima gdje se dopušta postavljati ili 

premještati loptice, moraju postojati oznake. Oznaka prikazuje 

dokle se loptica smije kotrljati. 

Cilj mora biti postavljen tako da ga se s mjesta prvog udarca može 

doseći jednim udarcem. Ako se radi o ciljnim rupama, njihov promjer 

ne smije prijeći 120 mm. 

Za sustavni minigolf, minijaturni golf i golf sa zvijezdom granični 

promjer iznosi 100 mm. 

Oznake moraju biti na svakoj stazi. Igra se štapovima za golf i 

lopticama za golf. Dopušteni su svi za golf uobičajeni štapovi ili slični 

predmeti. 

Udarna površina štapa ne smije biti veća od 40 cm 2 . Dopuštene su 

sve vrste loptica za golf od bilo kakvog materijala. Promjer loptice 

= 37 mm i = 43 mm. 

Kuglice od drva. metala, stakla, slonove kosti i sličnih materijala ne 

prihvaćaju se kao loptice za golf sa stazama. 

Staze minijaturnog golfa imaju općenito sljedeće normirane 

dimenzije: 

duljina staze 6,25 m, širina 0,90 m, promjer završnog kruga 1,40 m 

-»s. 502 ©. 

Minigolf: 

Švicarac Bogni razvio je tu igru početkom 50-tih godina, a sastoji se 

od 17 betonskih staza (dužine 12 m) i jedne staze za udarac na 

daljinu (duljina oko 25 m). Betonske staze obrubljene su okvirima 

od čeličnih cijevi. Prepreke su od prirodnog kamena. 

Cobigolf: 

To je jedan od najtežih sustava golfa sa stazama, s "vratašcima" 

ispred prepreke kao posebnim obilježjem. Taj se sportski objekt 

također sastoji od 18 staza. One mogu biti velike (duljine 12do 14 

m) ili male (duljine 6 do 7 m). 

Golf sa zvijezdom: 

Taj se sportski objekt sastoji od 18 staza. 17 betonskih staza ima na 

kraju polukružni cilj, a posljednja kao "ciljni krug" ima zvijezdu. 

Od toga dolazi naziv sustava. Staza je dugačka 8 m, široka 1 m, a 

promjer je završnog kruga 2 m. Staze su ograničene cjevastim 

trakama - trakama od cijevi. Oznaka početnog udarca je krug 

promjera 30 cm. Ciljna rupa je promjera 10 cm. 

Svi sustavi golfa sa stazama imaju sve prepreke normirane i sa 

sportskoga gledišta su odabrane i konstruirane. Stoga se svaka 

staza može igrati "asom" jer je cilj sportaša svladati svaku stazu sa 

što manje udaraca. 

18 bodova - sve staze "asom" - postignuto je već više puta. 

00 

503

Torbe za golf i kolica za torbu 

Presjek zelenog bunkera 

© Osnovno uređenje terena za vježbanje -> © 

A = Travnjak za vježbanje 

B = Zgrada početnog udarca 

C = Pitching - zelenilo 

D = Parkiralište 

1-18 Staze za igru 

1 Početna pozicija za gospodu 

2 Početna pozicija za dame 

3 Staza za igru 

4 Linija za igru 

5 Bunker na stazi 

6 Pojedinačno stablo 

' 7 Umjereno neravan teren 

8 Neravan teren 

9 Zeleni bunker 

10 Zelenilo s predzelenilom 

(kratko i vrlo kratko 

pošišana trava) 

11 Skupina stabala 

12 Brežuljak kao prirodna 

prepreka 

13 Nisko raslinje 

14 Jezerce / potok 

15 Živica 

16 Prilazna staza 

Predzelenilo 

IGRALIŠTA ZA GOLF 

Informacije: Deutscher Golfverband, Rheinblickstr. 24, Wiesbaden, 

Bundesinstitut für Sportwissenscnaft, Carl-Diem-Weg 4, Köln 

Igrališta najljepše leže u valovitom terenu s blagim nagibima između šuma- 

raka, gdje je pojedinačnih ili više zajedno stabala, s prirodnim preprekama 

(vodotoci, jezera), s usjecima i brežuljcima, ili na dinama kraj mora. Veličina 

igrališta određuje se prema broju udarnih staza ("rupe") i njihovoj duljini 

(udaljenost "udarališta" od "rupe"). 

Igrališta za golf se općenito ne mogu usporediti s "normiranim" i standar- 

diziranim sportskim objektima. Danas se mogu urediti gotovo isključivo samo 

u seoskim područjima, najčešće na nekadašnjim poljoprivrednim ili šumskim 

zemljištima. Projektiranje igrališta za golf zahtijeva vodeću ulogu, mnogo- 

strano verziranog eksperta koji mora imati znanja pejzažnog arhitekta, igrača 

golfa, ekologa, pedologa, geodeta, ekonomista itd. Prije početka projektiranja 

treba prikupiti mnoštvo podataka. Gravitacijsko područje predviđenog terena: 

broj stanovnika mora biti oko 100000 u području najviše 30 minuta vožnje 

automobilom kako bi se moglo računati s potrebnih 300 članova kluba za 

igralište od 9 rupa (za sada u Njemačkoj još vrijedi pravilo da je oko 200000 

stanovnika za igralište od 9 rupa). 

Važan sastavni dio svakog igrališta za golf jesu tereni za vježbu. Razlikuju se: 

livade za vježbu, zelenilo za vježbu, zelenilo za približavanje 0 . Livada 

mora po mogućnosti biti ravna, široka najmanje 80 m kako bi oko 15 igrača 

moglo istodobno vježbati. Duljina takve livade treba biti najmanje 200 m, bolje 

225 m, tako da se ne ugrožavaju susjedne staze. Idealna je lokacija u blizini 

klupske zgrade. 

Zelenilo za približavanje treba imati površinu od najmanje 300 m 2 i treba biti 

valovito oblikovano. Pješčana prepreka za vježbu veličine najmanje 200 m 2 , 

promjenljive dubine. 

Pri projektiranju igrališta za golf treba načelno polaziti od toga da je konačni cilj 

igralište sa 18 rupa, tj. da dugoročno treba osigurati dovoljno velik teren od 

najmanje 55 ha, bolje 60 ha. Da bi se na igralištu od 18 rupa omogućilo i igranje 

polovine kola (9 rupa), prvo "udaralište" i deveto zelenilo te deseto udaralište i 

osamnaesto zelenilo trebaju se po mogućnosti locirati u blizini klupske zgrade 

^^ Igralište s 18 rupa regularne veličine za natjecanja © 

504 

Nagib 

WfiWW/w- 

Udubine 

_ -- Nepravilno 

^^ Oblikovanje površina, modeliranje 

zelenila 

Vegetacijski 

sloj 

i Grubi pješak^ 

Šljunak/drobijen 

jegetacijski 

j; Dre riažn i sloj f 

30 

' Ä ü ü i P 

[ffi] Odvodnja 

: C> : -Ci-- Prema potrebi - l 

Folija za navodnjavanje.! 

^>dvod^javanj| 

poboljšan ' 35/45 

gornji sloj l '. 

Primjenjivani konstrukcijski tipovi zelenila 

za golf

Primjer igrališta s 18 rupa 

IGRALIŠTA ZA GOLF 

Vježbališta Q služe ili treniranju kratke igre ili nude "pristup 

upoznavanju" golfa kao sporta općenito. Centar za golf kao 

samostalna sportska ponuda može se urediti i na terenu ne većem 

od 10 ha. Treba obuhvaćati livadu za vježbu, zelenilo za 

približavanje i igralište s 9 rupa (Par 3) -*• O 

Razlikuju se sljedeće dužine pojedinih staza i "Par" koji proizlazi iz 

toga: 

Par 

Duljina staze za golf 

Za gospodu Za dame 

3 do 228 m do 201 m 

4 229-434 m 202-382 m 

5 od 435 m od 383 m 

Priznate normirane dužine igrališta za golf određene su 

Standardom 60 pri normalnoj duljini od 3749 m i Standardom 74 pri 

normalnoj duljini od 6492 m. 

Dijelovi igrališta za golf: Na početku staze nalazi se mjesto za 

početni udarac, za koje nije normirana veličina. Trebalo bi, uz 

dovoljnu širinu, obuhvatiti oko 200 m 2 . Staze su široke 30 - 50 m, 

duge 100 do preko 500 m. Na kraju staze nalazi se zelenilo, veličine 

najmanje 400 m 2 , uobičajeno 500 - 600 m 2 . Predzelenilo nije 

svagdje uobičajeno. Najmanja širina 2,5 m. Neravne površine s 

raslinjem različite visine nalaze se uz rub staza, po cijelom igralištu. 

Najčešće umjetne izgrađene prepreke imaju oblik bunkera, ali im je 

nedostatak što u nekim krajolicima djeluju kao 

strano tijelo. 

18 Staze za igru 

' Driving 

Koliba početnog udarca 

Zgrada golf-kluba 

22 Putting - zelenilo 

23 Parkiralište 

24 Caddies (kolica za 

štapove za golf) 

505

— > 

Prostor, s umivaonídmaituševimagos. 

Garderoba 

WC gospoda 

WC dame 

Garderoba dame 

Prostorija s umivaonicima 

i tuševima 

Prostorija za sušenje 

jedra i odjeće 

Radionica 

Ostava 

Prostorija 

za alat 

Prostorija s 

ormarićima 

— ^ Skladište jarbola 

© Funkcionalna shema klupske zgrade 

Suteren 

Vjetrobran 

Jedrilice 

Kuhinja Stan 

kućepazitelja 

Blagovaonica 

(bar) 

3T~ 

Mala klupska 

prostorija 

Velika klupska 

prostorija 

Prostorija za rastavu 

i cfočerje 

I 

— Knjižnica 

— Uprava 

— Garderoba 

TO 

gospoda 

WČ 

gospoda 

Spavaća soba 

za goste 

Prizemlje 

Dvorana • |S 

Jedrttce s pokretnom perlom I | Jedrite s koMioom i perajom | | Jedrilice s kobilicom 

Domaće Međunarodne 

klase I klase 

I 

Konstn&d Jednčnaj 

1 

Jedinična 

ske klase klasa I klasa 

Npr. 

10,15 

20 m* 

Jola 

15,20 

30 m* 

Jola za 

krstarenje 

Npr. Npr. 

Gusarska Finn 

Jola Dinghi 

Tomado 

Leteći 

Holandez 

E-jola 

Joie 5,05 

470-ta 

^ ^ Pregled vrsta i klasa jedrilica 

© Keson od montažnih armiranobetonskih 

dijelova s is punom od 

pijeska 

© Vezivanje čamaca: vezivanje 

506 

Međunarodne 

klase 

1 

Domaće 

klase 

Npr. 

KR-jahte (za krstarenje) 

ROR&jahte (za 

natjecanja) 

Domaće 

Mase 

I 

Konstnfci 

Npr. 

(zakr- 

Međunarodne 

klase 

EZ 

Konstrukc Jedinična 

ijste klase klasa 

Npr. Npr. 

Regaine Zmaj 

jahte Star 

CR-jahteza 

krstarenje 

RORC- 

ustarenje 

Vezivanje čamaca: dijagonalno 

vezivanje čamaca;između glavnog 

čamaca između mostića bova © mostića i mostića uzduž čamaca 

JEDRILIČARSKI SPORT - MARINE 

Objektu za jedriličarski sport pripadaju mjesta za jedrilice i motorne 

čamce na vodi (luke) i na kopnu. Zgrada za čamce može biti s hangarom 

ili bez njega. Veliki jedriličarski objekti nazivaju se marinama 

(luke za jahte). Prihvatljivo opterećenje akvatorija: 4-5 jedrilica ili 

6 motornih čamaca po hektaru vodene površine. Potrebne dubine 

ovise o tipovima čamaca. Uobičajeno 1250 mm za manje čamce, 

4000 - 5000 mm za plovila s kobilicom. Za lučke građevine i sigurnost 

plovila pogodna je stalna razina vode. 

Klase jedrilica Jedinična (J) Dimenzije Gaz Površina jedra Razlikovne oznake na 

tip (posada) ili dužina 3 (spinnaker- jedru 

(1-3) osobe konstrukcij- /širina veBio trokut 

ska klasa (K) m m jedro) m 2 

Olimpijske klasa: 

Finn Dinghi 1< (1) 

Finn E 4,50/1,51 0,85 10 dvije valovite plave linije 

jedna iznad druge 

Leteći 

Holandez 1 ) (2) E 6,05/1,80 1.10 15 (S) crna slova FD 

Star(2) E 6,90/1,70 1,00 26 petokraka crvena zvijezda 

Tempest E 6,69/2,00 1.13 22,93 (s) crno slovo T 

Zmaj 1 ) (3) E 8,90/1,90 1,20 22(S) crno slovo D 

Soling 1 ) (3) E 8,15/1,90 1,30 24,3 (s) crno slovo Q 

(Omega) 

Tomado 1 1 >(2) E 6,25/3,05 0,80 22,5 (s) crno slovo T dva puta 

potcrtano 

470-ta 1 ) (2) E 4,70/1,68 1,05 10,66 (s) crna brojka 470 

Jahta 5,50-m- K 9,50/1,95 1,35 28,8 cma brojka 5,5 

ostale 

međunarodne Klase 

Gusar(2) E 5,00/1,62 0,85 + 10 (s) crvena gusarska sjekira 

Optimist(1) 

Djeca i mladež E 2,30/1,13 0,77 + 3,33 crno slovo O 

Kadet (2) E 3,32/1,27 0,74 + 5,10 (S) cmo slovo G 

OK-jola (1) E 4,00/1,42 0,95 8,50 plavo slovo O i K 

Jola Olympia(1) E 5,00/1,66 1,06 + 10 crveni prsten 

420-ta jola E 4,20/1,50 0,95 + 10(s) cma koso postavljena 

brojka 420 

Neke domaće 

klase: 

JolalS-m 2 - 

ili Hola(2) K 6,20/1,70 - 15 (S) cmo slovo H 

Jola za krstar.15-m 2 -(2) K 6,50/1,85 - 15(s) cmo slovo P 

Jola za krstarenje20-m 2 K 7,75/2,15 - 20 (s) cmo slovo R 

1 > Olimpijske klase 1980.g. u Moskvi + sa 

spuštenom perajom 

Segelbootklassen (Ausschnihtt) -> S. 444 

Uronjeni zid od montažnih 

Plivajući ponton od montažnih 

armiranobetonskih djelova 

armiranobetonskih djelova © tvorničke luke otoka Riems 

Vezivanje čamaca: vezivanje 

čamaca između glavnog mostića i 

mostića uzduž čamaca u obliku 

slova Y 

Morska strana Lučka strana 

I 2H- 

1 , ^sítf ^ H 

! [ i 

Visina H Širina podnožja S 

m m 

1 4,00 

2 7,50 

3 11,00 

4 14,50 

5 18,00 

6 21,50 

© Presjek mola odnosno nasipa 

(dimenzije) 

© Plutajući glavni mostić s plutajućim 

tijelima od stiropora (styrofoam) 

(poprečni i uzdužni presjek)

Jota Olympia Vaurien Gu; 

Klase čamaca zastupljene u luci s. 506 

JEDRILIČARSKI SPORT - MARINE 

Deutscher Segler-Verband, Hamburg -> 

H-jola 15 m 2 Jola 

i 5,15-7.75- 

507

Ugrađena u more i u zaljev 

A 

kanalom do mora 

(Z) Ulaz i izlaz iz luke uz kanale (a) Ulaz i izlaz iz luke uz rijeke 

> 4 

K — — — 

1— — — - -s 

>- - - — 

, ^p, f 

f - - 

? 

1 1 

> — — -a 

t_ 

«CD 

_ — — 

t 

f- 

— 

- — — 

!_ _ _ 

m*o 

rJjri 

m o 

oj n 

tri*© 

_ i,.— 

A- — — — * 

ks —- 

c 8 0_ 

10.0 8.0 10.0 

Shema hangara za čamce 

vrata s čeone strane 

•4 h 

za pet klasa olimpijskih jedrilica 

Motorna jahta14,00 X 5,00 m 

Motorna jahta za Kiuncka 

krstarenje11,00 x 4,00 m C T ^ K ' 

Jedrilica s kabinom 9,50 x 3,5&TtT z0rada 

Krstaš 8,00 x 3,10 m 

Motorni 

čamac. 6,50 x 3,60 m 

Jedrilica 8.50 x 2,80 m 

(8) Primjer luke za sportske čamce 

508 

s 

h 

© Shema hangara za čamce vrata na 

in o 

oj, ri 

in p 

csi ri 

m*o 

c\i ri 

m*o 

evo 

b - *-«,' 

» - « 

jednoj odn. dvije uzdužne strane 

JEDRILICARSKI SPORT - MARINE 

Pri izboru lokacije treba paziti na učestalost i oblik stvaranja leda kako 

bi se izbjegla razaranja uslijed sila širenja i kretanja nagomilanog 

leda. Svakom sportskom čamcu u luci pripada mjesto koje odgovara 

načinu njegove uporabe (trening, vikend, godišnji odmor itd.). Iz toga 

proizlazi: vez na vodi, mjesto na kopnu, mjesto u hangaru. Potrebna 

površina za čamce i prateće uređaje: vez na vodi oko 90 m 2 -160 

m 2 , mjesto na kopnu oko 100-200 m 2 , tj. ukupna površina oko 

200-360 m 2 . Za svaki vez treba predvidjeti najmanje jedno parkirno 

mjesto za osobni automobil. 

Ulaz u luku određen je glavnim Smjerom vjetra i valova. Kretanje valova 

prigušuje se valobranima (gat) -> Q - @.UIaz i izlaz za jedrilice 

mora imati širinu najmanje jednaku duljini susjednih vezova, 

odnosno za čamce pod jedrima najmanje jednaku jednoipolstrukoj 

duljini susjednih vezova. 

Ulaz u luku za sportske čamce, koji moraju biti u stanju ulaziti pod 

jedrima pri svakom smjeru vjetra, treba na svom kraju imati okretište 

promjera 35 - 60 m. Konstrukcija obalnih građevina, gatova, mostića, 

sredstava za transport čamaca i vezova bitno utječe na uporabne 

mogućnosti objekta za jedriličarski sport pri različitim klimatskim 

uvjetima s. 506. 

Gatovi - zvani i nasipima - zaštita su od valova i sprječavaju taloženje 

pijeska uslijed strujanja. Kameni gatovi grade se od lomljenog kamena 

ili betonskih elemenata odgovarajućih geometrijskih oblika (npr. 

tetrapodi), koji se međusobno ukliješte s. 506 ©. 

Uz kamene gatove najrašireniji su lukobrani od čeličnog žmurja zabijenog 

u dno. Vijek trajanja im je 20 - 30 godina. 

Plovni pontoni od čelika, armiranog betona, cijevi ispunjenih zrakom 

1 plutajuća tijela od stiropora s. 506 © upotrebljavaju se kao gotovi 

i mostići. Čelični i armiranobetonski pontoni, koji uronjavaju oko 

2 m, prate promjene vodostaja i postižu potrebno smirenje vode. 

Kesoni s. 506 ® su predgotovljena tijela od armiranog betona 

koja se na predviđenom mjestu potapaju i pune pijeskom ili šljunkom. 

Klasa čamaca veličina čamca potrebna veličina suhog sigurnosni potrebna širina 

veza razmak plovnog puta 

Dužina Širina Dužina Širina 

(L) (B) (S) (F) 

Finn Dinghy 4,50 1,51 4,50 = 3,00 ca. 1,00 5,00 

Leteći Holandez 6,05 1,80 6,00 = 3,00 ca. 1,00 6,50 

Jedrilica Star 6,92 1,72 7,00 = 3,50 ca. 1,50 7,50 

Jedrilica Zmaj 8,90 1,90 9,00 = 4,00 ca. 2,00 9,50 

Klasa 5,5-m- .10,40 1,90 10,50 = 4,00 ca. 2,00 11,00 

1 Ulaz u luku 

2 Rampa za jole 

3 Čamci 

4 Nova luka 

Primjer luke za jahte 

5 Stara luka 

6 Mostići 

7 WC 

8 Hotel i restoran 13 Travel lift 

9 Shopping centar 

10 Kiosk 

11 Brodogradilište 

12 Zimsko skladište za čamce

0 Regatni samac 

-75-80< 

-1,17- 

VESLAČKI SPORT 

Informacije: Deutscher Ruderverband, Hannover QQ 

Veslački čamci pretežno su namijenjeni ekipama i nalaze se najčešće 

u vlasništvu kluba. Pretežno se, kao i kajaci i kanaderi, mogu susresti 

na mirnim tekućicama u lijepim krajolicima.Hangar za čamce 

lociran je s prozorima ili nadsvjetlima prema sjeveru kao obrana od 

sunca. Ulazna vrata = 2,50 x 2,75 m, da se čamci mogu unositi iznad 

glava. Širina hangara = 6,00 m, dužina poželjno 30 m, visina 

po mogućnosti 4,0 m © Duljina vesla 3,80 m, širina lista 15-18 

cm. Spremaju se blizu ulaza, horizontalno na regalima, ili u visećem 

položaju iznad udubljenja (ovisno o visini hangara). 

Između hangara i mostića potreban je pojas obale širine = 20-30 m 

za čišćenje i pripremanje čamaca, sa slavinama za vodu i mjestima 

za kolica kojima se prevoze čamci. Po mogućnosti u blizini su livade 

ili šumski tereni za kampiranje. 

Veslački bazen za treniranje sa skraćenim veslima © za jedan 

osmerac veličine je 12,60 x 7,60 m. Bazen može biti jednostrani ili 

dvostrani (može biti i pomaknut). Cirkulacijom vode stvara se slično 

strujanje kao na otvorenom vodotoku. 

Objekti su po mogućnosti povezani s gimnastičkom dvoranom ili natkrivenim 

plivalištem i njihovim prostorijama za presvlačenje. 

1-1,0/1,05- v.v.v.v.v.v.v.v^ Presjek Pogled 

i- ? 6,0 1 

16/7 |10/14 

17 JÏ4/Ï8 

u4) Hangar za čamce u presjeku 

(16) Dvostrani veslački bazen 

70-1,25 1 

(jačano s hrastovinom 

5/15 

,14/14 

Stalci za čamce svakih 

2,00 -2,50 m 

-10,96- -1.25-" 

¡Donji iub mosta 

(17) Plovno korito @ Privez I £7,0 m 

Kanu, šesterac i deseterac s kormilarom n 9) Plovno korito za izletnički sport 

Kl min 

1 

4 -° 

7,10 

~—3,00— 

1,0 

f t 

Za izletnički sport, normalno 

509

Ulazak u kanue 

Q Regatni bazen za kanu-slalom 

Pregrada 

(2) Uzdužni presjek -» 0 

Prolaz za čamce ±00 

IA Pad dna bazena 0,5m v 

Pad dna bazena 

(5) Poprečni presjek -» 0 ^ ^ Pregrada na izvlačenje 

^ ^ Regatna staza MOnchen (međunarodne dimenzije) za veslačke sportove 

6 staza po 13,5 m širine 

i { 4 J * * f 

i \ {> { 

{ t 4 I 

i * p n i a \ 

Tlocrt veslanje Bijele plutače 

-3,60 

^^ Sportski motorni čamac Gliser 

6,30 7,80 

® Brodica s kabinom ® 

510 

Veslanje, 

6 staza 

po 13,5 m 

Motorni krstaš (i^ Motorna jahta 

OBJEKTI ZA VODENE 

SPORTOVE © 

Zahtjevi za regatne staze i tre- 

ning kanuističkog i slalomaškog 

sporta: 

1. Prirodni objekti mogu biti na 

strmim dijelovima (nagib 1:100 i 

više) vodenih putova koji ne 

služe općem prometu ili sličnim 

rijekama s protokom od najma- 

nje 10 m 3 /s (prirodno ili reguli- 

rano uzvodnom branom). Tako- 

đer mogu biti na obilaznim ka- 

nalima mlinova ili hidrocentrala, 

gdje je širina najmanje 8 m, s 

preprekama ili bez njih (ugra- 

đivanje vrata) 0 

2. Umjetni objekti: Primjer je oli- 

mpijski objekt na kanalu za led 

Lech kod Augsburga, dužine 

550 m. Ima armiranobetonsko 

korito s betonskim preprekama 

sličnim stijenama, s padom od 6 

m, stepenicu u dnu, i do 32 vra- 

ta. 

3. Zahtjevi za regatne staze i tre- 

ning za kanuistički i veslački spo- 

rt © . 

9 staza po 9 m širine , >15m 

29,5 m u 

M I t»J t t I MCinchenu 

HfTTTTTl 

I H \ U H 

I { I H I I M ! 

Tlocrt kanu staze 

Sportaši 

100 m (100 m) 

Kanu, 

9 staza 

po 9 m 

->© 

MOTORNI CAMCI

Dimenzije konja i jahača 

(5) Prostor za voltižiranje ^ ^ Prostor za jahanje 

20^ 

Sedlo s pokrivačem Zid za vješanje sedla 

2.05 

f17f17}17j |-20f20l 

ftQQo 

ff OjQ 

o o 

OBJEKTI ZA JAHANJE, MAN JEŽI 

Informacije: Deutsche Reiterliche Vereinigung e.V. (FN) Warendorf 

— " Bundesinstitut für Sportwissenschaft Köln ->• CD 

B2 5 

Sa3j Objekt za jahanje treba po mogućnosti biti u neposrednoj vezi s te- 

1,64 renom pogodnim za jahanje. 

- -1,65 

82* 

Područja s velikom vlagom u tlu i zraku, kakva se često nalaze u 

udolinama, te područja bez vjetra otežavaju potrebnu ventilaciju. 

Preporučljiva su brežuljkasta i vjetru izložena područja. Nagib terena 

za jahanje i izgradnju objekta = 10%. 

Komora za sedla po mogućnosti je u obliku dugog pravokutnika 

širine 4,0 - 4,5 m s mnogo zidne površine. Sedla vise u 3 reda jedna 

iznad drugih (5). Komore za sedla i prostorije za čišćenje moraju 

biti dobro ventilirana i moraju imati mogućnost grijanja. Najmanja svijetla 

visina prostorija za jahanje i voltižiranje je 4,00 m-» © - ©.0 

potrebnom broju mjesta za gledatelje ne mogu se dati općenito važeći 

podaci. Gledatelji ne bi trebali strmo prema dolje gledati konje. Dobro 

je rješenje šetnica za gledatelje ©, prvi red za sjedenje, drugi za 

stajanje i iza njih prolaz za 2 osobe koje se mimoilaze. Uz površinu 

manježa od 20 x 40 m tako se dobije oko 200 mjesta za sjedenje i 

stajanje. Veličina glavnog ulaza mora biti dovoljna za srednje teretno 

vozilo (širina 3,00 m, visina 3,80 m). Sporedni ulazi širine= 

1,20 m, visine = 2,80 m. Vrata se moraju otvarati prema van. 

Ograda kao završetak jahaće staze mora ispuniti više zadaća ©. 

Ona olakšava rad na dresuri konja i štiti jahača od ozljeda. Nagib 

kosine prema vertikali £ 20°. 

Prozorska stakla treba do visine od 2 m iznad poda manježa osigurati 

gustom žičanom mrežom. Ispust za razgibavanje konja od približno 

1000 m 2 dovoljan je za 10 konja. Konji najčešće po dva dnevno 

i tjedno. 

^ ^ Tribina s ophodom 

5-, ,20- 

10 1 f 35 

5H-30+ 40 +30+ 40 +30-(- 45 -| 

I—60—(-40 H 90 1 

Zid za vješanje ulara Profili ograde ^3) Prikladan ophod za gledatelje 

511

Funkcije za koje su 

potrebne natkrivene il 

zatvorene prostorije 

! Vanjski objekti 

^^ Shema internih prostornih odnosa na hipodromu 

o 

Oblik površine 

20 K 40 ti 

20x60fi 

25 x 60n 

SOxSOn 

40«80t 

60180 r 

• Lonžiranje i 

voltižiranje 

Pravokutnid za dresuru 

ispit sposobnosti 

za konje 

skakače 

• Lovački skokovi, 

zaprežni konji 

dvopreg 

• .Ocjenjivanje, 

dresure zaprežnih 

konja, četveropreg 

• \A>žnja s preprekan® - : 

Primjena 

Čista površina 

za jahanje 

^^ Dimenzije korisne površine otvorenih jahališta 

1.) Trozglobni okvir s vanjskim ojačanjem 

ugla 

5.) Rešetkasti vezač na upetim stupovima 

^^ Poprečni presjeci hala 

O 

• 

t i 

Staze samo za ljude 

Staze za ljude i konje 

Vizualna povezanost 

Teren za jahanje 

Veličina 

prostora za 

turnire po 

Andreaeu 

50 x 100 m Q 

CJ 

150 x 300 m .2. 

8 

i* 

< *# 

8 a 

2.) Trozglobni okvir, posebna konstrukcija 

6.) Nosač na upetim stupovima 

T * 

i 

Minimalne 

dimenzije 

jahališta 

Prostorija za lonžiranje i voltižiranje. U najmanjim 

' klubovima umjesto dvorane. Privatne staje. U 

velikim klubovima radi rasterećenja glavne staze. 

12,5 x 25,0 m Najmanja staza. Samo za privatne staje. Za klubove 

samo u slučaju nužde. Prikladna kao dodatna staza 

za veće klubove. 

15,0 x 30,0 m Privatne staje i manje klupske staje, dodatna staza za 

veće klubove 

20 0 x 40/45 m Normalne dimenzije za svaki konjički klub. Moguća 

natjecanja u dresuri 

20 0 x 60 0 m 

Oblici dvorana za jahanje Oblik staze 

^^ Svijetle mjere dvorana za jahanje 

512 

28 veie kon i Ste Wubove ' institute s težištem na 

dresuri 

Za velike škole za preponsko jahanje ¡dresuru. Moguća 

25,0 x 66,0 m međunarodna dvoranska natjecanja u dresuri 

Primjena 

OBJEKTI ZA JAHANJE, MANJEŽI 

Pogonske funkcije različitih objekata za jahanje u biti su slične, ne 

uzimajući u obzir varijacije pogonskih posebnosti ili lokalne okolnosti. 

Programi izgradnje razlikuju se prije svega prema veličini pogona 

(broj mjesta u staji). Ona je mjerodavna za dimenzioniranje pojedinih 

prostorija, kao i za mogućnost objedinjavanja pojedinih funkcija 

©. Okosnicu programa čine prostorije koje služe smještaju, njezi i 

opskrbi konja, uvijek u obliku zatvorenih građevina. Nužan je natkriveni 

prostor za rad s konjima pri lošem vremenu. U plan treba uključiti 

i stanove za njegovatelje, konjušare i učitelje jahanja u blizini 

objekta. 

U interesu konja i jahača mora uzdužna os skakališta ležati u smjeru 

sjever - jug-» @ jer najveći broj prepreka treba preskakati u smjeru 

glavne osi jahaće staze. Kod turnirskih objekata, koji su orijentirani 

u smjeru sjever-jug, predviđa se tribina za suce i gledatelje uz zapadnu 

stranu staze, jer se veliki skokovi održavaju poslijepodne. Minimalne 

dimenzije jahališta iznose neto (čista površina za jahanje) 

20 x 40 m (2). Za dresuru iznad klase M i svestrano skakanje 

traži se površina od 20 x 60 m. Površina za jahanje treba dodatno 

pomoćne površine sa strana široke = 3,0 m i uz ulaz širine = 5,0 m, 

tako da bruto površina iznosi 26 x 48 m (2). Kod turnirskih 

priredaba najmanji je razmak gledatelja od ruba zone udarca kopita 

5 m, kod internog ocjenjivanja 20 m. 

Skladišna roba 

100 kg 

zauzima 

m 3 

100 kg 

zauzima 

m 3 

Dnevna zaliha za koju treba uskladište 

potreba po 

konju kg 3TOJ mjesec kg m* 

zob (zmje) 0,22 5 1 150 0,33 

Sijeno 

Dugačko, čvrsto 

uskladišteno 

1,00-1,18 

Zbijeno žicom 0,59 

Dugačko, čvrsto 1,43-2,00 oko 20 (uz 

uskladišteno 

čistu 

Zbijena 

1,05-1,18 slamnatu 

špapom 

stelju u 

Slama Zbijeno žicom 0,42-0,50 boksovima) 

nasjeckana 

100 mm dužine 

2,22-3,33 oko. 15 

korisni prostor za skladištenje hrane po konju 

(5) Skladište 

Presjek 

Hipodrom u Gerolsteinu / Eifel 

8 12 2900 

3 

29-34 

17 

26-37 

1825 19-22 

8-9 

1375 31-16 

Staja 

Arti. Schnitzer

München SKIJASKA SKAKAONICA 

Presjek 

^ ^ Skica za izgradnju skijaških skakaonica 

P = Normna točka 

TP = Točka bodovanja 

K = Kritična točka (kraj staze za prizemljenje i početak krivulje za zaustavljanje) 

B = Kraj izbočine doskočišta 

M = Staza za prizemljenje (razmak od P do K) 

M1 = Razmak od P do B 

L = Razmak od ruba skakaonice do P 

L1 = Razmak od ruba skakaonice do K 

H = Vertikalna projekcija od L 

N = Horizontalna projekcija od L 

H:N = Odnos vertikale prema horizontali 

a = Nagib odskočišta 

b = Nagib staze za prizemljenje na normnoj točci (P) do kritične točke (K) 

c = Nagib zaletišta 

R1 = Polumjer luka od zaletišta do odskočišta 

R2 = Polumjer luka od doskočišta do staze za zaustavljanje 

R3 = Polumjer luka od odskočišta do staze za prizemljenje 

T = Duljina odskočišta 

U = Dio zaletišta, gdje prestaje ubrzavanje 

E = Dio zaletišta, gdje brzina raste 

F = Ukupna duljina (F = U + E + T) 

A = Duljina staze za zaustavljanje 

Vo = Duljina staze za zaustavljanje m/s 

D = Horizontalno udaljenost od ruba odskočišta do donjeg dijela sudačkog tomja- 

Q = Udaljenost od osi staze za prizemljenje do prednjeg ruba sudačkog tornja 

Male skakaonice 

E L 

c c c 8-10° 7-9° 6-8° a 

30° 35° 40° U T Vo JJ = 0,50 0,48 0,46 0,44 0,42 0,40 0,38 b i 

26 23 21 4,5 3,3 15 20,0 19,5 19,0 18,5 18,0 17,5 17,0 30 -34° 

32 28 25 5,1 3,5 16 25,5 24,8 24,0 23,3 22,5 21,8 21,0 30 -35° 

39 32 28 5,8 3,7 17 31,0 30,0 29,0 28,0 27,0 26,0 25,0 33 -36° 

46 37 32 6,5 4,0 18 36,5 35,3 34,0 32,8 31,5 30,3 29,0 33 -36° 

52 43 37 7,2 4,2 19 42,0 40,5 39,0 37,5 36,0 34,5 33,0 34 -37° 

59 49 42 8,0 4,4 20 47,5 45,8 44,0 42,3 40,5 38,8 37,0 34 -37° 

\2J Dimenzije 

Norme za najvažnije dijelova skakaonice: 

H:N = 0,48 do 0,56 

Normnu točku skakaonice treba odrediti: 

p 

= L1-M, pri čemu su normativi za M: 

M 

= 0,5 do 0,8 Vo za skakaonice do P = 70m 

M 

= 0,7 do 1,1 Vo za skakaonice do P = 90 m 

M1 = 0 do 0,2 Vo 

R1 =0,12 Vo 2 do 0,12 Vo 2 + 8 m 

R2 = 0,14 Vo 2 do 0,14 Vo 2 + 20 m 

R3 = Odabire se profil staze koji najbolje 

odgovaraju krivulji leta 

T = 0,22 Vo 

U = 0,02 Vo 2 

A = 4 do 5 Vo pri horizontalnoj 

stazi za zaustavljanje 

D = 0,5 do 0,7 x L1 do donjeg 

ruba tornja 

Q = 0,25 do 0,50 x L1 

Primjer: U skladu s terenom daju se sljedeći podaci za L1 i H/N, na pr. H/N = 0,54; c = 35'; 

L = 87 m.U tablici ćete naći: L = 87 i u koloni lijevo Vo = 26; na istoj visini pod C = 35°, E = 

90 m, U = 14 i T = 5,7; F = E + U + T = 90 + 14 + 5,7 = 109,7 m. FIS može odobriti i skakaonicu 

čije dimenzije odstupaju od gore navedenih. U takvom slučaju mora graditelj skakaonice 

pismeno dostaviti detaljno obrazloženje za to. 

Srednja I velike skakaonice 

E L 

c c c 9- 12° 8-10°

SKIJASKE SKAKAONICE 

s. 495 

^ ^ Standardna staza za brzo klizanje dužine 400m 

Konde 

atoi 

© Umjetno klizalište od umjetnog leda; shema 

514 

Regulacija 

-i Rezervoar}» 

L j 

Pumpa 

sustava za hlađenje (solarni pogon) 

a 

0 0 0 0 0 

, Sloj umjetnog leda 

Sloj za hlađenje sa sustavom 

r r / cijevi i po potrebi gornjim slojem 

Sustav cijevi 

Klizni sloj 

Zaštitni sloj, izravnavajući sloj 

Sloj za izolaciju od hladnoće 

Nosivi sloj, po 

potrebi sa sustavom grijanja 

Sloj za zaštitu od mraza 

Sloj za prekid kapilariteta 

Filterski sloj 

Drenaža 

Podloga, tj. donji sloj 

KLIZALIŠTA 

-» EU ->s. 515 

Informacije: Deutscher Eissportverband, 

Betzenweg 34, München. 

Pogodna mjesta za klizanje, hokej na ledu, 

boćanje na ledu nisu samo ona na prirodno 

zamrznutim jezerima i rijekama nego i ona 

na bazenima otvorenih plivališta (obalna ko- 

nstrukcija dovoljno otporna na pritisak leda). 

Polijevano klizalište može biti na teniskim 

igralištima, stazama za koturaljke i drugim 

velikim površinama (okolo rubnjak oko 10 - 

15 cm). Voda se prska do debljine sloja leda 

od 2 cm. Treba izvesti drenažu za otjecanje 

vode. 

Umjetna klizališta imaju sustav cijevi za 

hlađenje, 2,5 cm ispod površine kolnika. Sustav 

pumpanja duboko hlađene otopine soli 

ili komore s hladnim zrakom (najčešće amonijak, 

kompresijski postupak) ® i (J). 

Standardna staza za brzo klizanje. Duljina 

š= 300 m; 333V2 m; normalno 400 m. Mjereno 

50 cm od unutarnjeg ruba staze. Polumjeri 

unutarnjeg zavoja š 25 m Križanja ^ 70 m. 

Staza treba biti dvostruka 

2xsredišnja os = 2x 111,94= 223,89 m 

unutarnji zavoj = 25,2x3,1416 = 80,11 m 

vanjski zavoj = 30,5x3,1416 = 95,82 m 

Križanje 

¡1.0-1,5 ¿0.15 

1,0 

+ 

1,0 

+ Debljina 

graničnih 

linija oko 

.10 mm 

II 3 —( ! i Dužina hori- 

. , . ,i zontale križa 

, , i i i Hi0,35 m 

' 0,5—1,00,5—1,0 || f 

J ' l[i = 

II MI 2 

1 ' i«l| 

11 , I § 

>i 1 ! i ra 

"X 

M j Staza za boćanje na ledu 

! 

JI 

(4) Hokej na ledu 

© 

J j I 

2 £ 

Ji č 

:=. n 

A ta 5 

Igralište za hokej na koturaljkama 

u ¡s 

Ograda 

=§E 

co ® E 

s| 0 

I I 3.0 o co 

(2,9) 

inžšhi sis, 

Parada 

i f 

I a \ 

1 S E 

I S 

I E CM o 

'i h 

Staza za bacanje 

palica na klizalištima i 

umjetnim ledom 

Bočna linija 

r v w ^ t w ^ r ^ n — f ^ T r i " * * 

Klizalište za umjetničko klizanje i koturalište 

i_ 

Staza za Curling 

KLIZALISTA 

-> tD s. 514 

Informacije: Deutscher Eissportverband, 

Deutscher Curlingverband, Betzenweg 34, 

München. 

Boćanje na ledu © Dužina je staze 42 

m; širina 4 m (moguće je i 30x3 m). Među razmak 

(trake) 1 m; na krajevima igrališta £ 60 

cm. Startno i ciljno polje treba s tri strane 

ograditi drvenom barijerom koja se može lako 

prekoračiti. 

Curling ©dužina je staze 42 m; ciljni krug 

(Tee) 0 3,65 m. Do sredine ciljnog kruga 

38,35 m. Pri lošem ledu se skraćuje na 

29,26 m. Curling-uteg: težina^ 19,985 kg. 

Opseg ^ 91,4 cm, visina ^ 1 /8 opsega. 

Hokej na ledu. Igralište je veličine 30x61 m. 

Vrata gola široka su 1,83 m, visoka 1,22 m. 

Igra teče i iza gola. Oko igrališta čvrsta je 

ograda visoka 1,15 - 1,22 m (drvo ili sintetika) 

-> ©. 

Umjetničko klizanje. Površina leda je pravokutnik^ 

56 x 26 m ^ 30x60 m. Tijekom 

ljeta to postaje staza za koturaljke (ožujak - 

studeni), a zimi staza za klizanje (prosinac - 

veljača). Sustav cijevi za hlađenje nalazi se 

2,5 cm ispod površine staze (nije moguće 

kod teraca)-> ©. 

Dvorane za ledene sportove: DIN 18036 

STAZE ZA KOTURANJE 

Informacije: Deutscher Rollsportbund, 

Thomas-Mann-StraBe 6c, Frankfurt/Main 

1. Sportske staze 

Hokej na koturaljkama 15x30 bis 20x40 m 

Umjetnička natjecanja 25x50 m 

2. Staze za igru 10x10 bis 20x20 m 

Odbojna daska visine 25 cm, 3 cm iznad staze, 

sa svih strana ograda 80 cm, na užim stranama 

pletena žičana ograda visine 2 m (zadržavanje 

lopte), prolaz oko staze 1,2 m; niži 

5 -10 cm, reške i 5-6 mm, nagib ^ 0,2%o 

Površinska voda u žlijebu ili jarku. Zaštitni 

sloj protiv smrzavanja £ 20 cm. © 

Konstrukcije 

1. Azbestcementne ploče, 15 mm, postavljene 

su na letve ili u pješčanoj posteljici. 

2. Betonske staze, 10 -15 cm ovisno 0 sastavu 

tla, po mogućnosti su bez reški ili imaju 

urezane prividne reške širine 2-3 mm; 

prostorne reške na 25 - 30 m, širine ^ 15 

mm. 

3. Košuljica od tvrdog betona, f= 8 mm na 

svježem betonu podloge (po mogućnosti 2 

cm cementnog morta za izjednačenje naprezanja 

između košuljice i podložnog 

betona). 

4. Košuljica od cementa s aditivima 1-10 

mm. 

5. Teraco, brušen, ž 15 mm, dilatacijske trake 

od mjedi, lakih metala ili sintetike, samo 

za staze u zgradama. 

6. Tvrdo lijevani asfalt, na dobro nosivoj 

podlozi, kao obično. 

tD 

515 

M B R t

Tehnika 

Prostorija za 

sportske rekvizite 

Q Funkcionalna shema staze za trke na koturaljkama 

8 

^g) Dimenzije 200 metarske staze za trke na koturaljkama s unutarnjom standardnom 

površinom 20 x 40 m 

Žlijeb za odvodnju 

Rešetka na slivniku 

Betonske ploče 

© Primjer slojevite strukture s 

odvodnjom kod koherentnog tla 

^g^ Montažna staza za skateboarding 

"zatvorena halfpipe" 

(10) Teren za skateboarding München Ostpark 

516 

Klizni sloj 

Podložni beton B15 

— Podtlo 

Oblikovanje ruba gazeće ploče bez 

učvršćenja i bez rubne staze 

(?) "Dugačka halfpipe" 

BRZO TRČANJE NA KOTURALJKAMA 

Informacije: Deutscher Rollsportbund e.V. Frankfurt/M. und 

Bundesinstitut für Sportwissenschaft Köln 

Program prostora. Standardna površina 20 x 40 m -> (2) 

Prostorije za sportaše: 

2 (4) skupne prostorije za presvlačenje, s klupama u duljini 8 m i vješalica za garderobu 

(za hokej na koturaljkama 4 prostorije). 

Za hokej na koturaljkama po potrebi se mogu dodati garderobne kabine, svaka po 3 m 2 . 

2 prostorije imaju svaka po 4 tuša, dio za brisanje, 2 umivaonika, 2 sušila za kosu i nekoliko 

zatvorenih toaletnih prostora. 4 prostorije za sušenje (samo za hokejaše) imaju svaka po 6 

m 2 .1 prostorija za suce i trenere, površine oko 9 m 2 . 

Prostorije za rekreativce: 

Ulazni prostor s automatom za ulaznice pokretnim križevima ili blagajnom s osobljem ima 

površinu oko 40 m 2 .; prostor za presvlačenje i prikapčanje koturaljki s garderobnim ormari, 

čima i klupama. Za površinu od 20x40 m i korištenje tijekom cijele godine treba 30 jednodijelnih 

i 60 trodijelnih garderobnih ormarića i klupa ukupne duljine 20 m., 

1 toaletna prostorija za žene treba imati 2 zahoda, pretprostor i prostoriju za pranje. 

1 toaletna prostorija za muškarce ima 2 zahoda, 3 pisoara, pretprostor i prostoriju za pranje; 

1 sanitetska prostorija 9 m 2 , prostorija za iznajmljivanje koturaljki 12 m 2 (u vezi s blagajnom). 

1 prostorija za nadzor i režiju (ujedno prostorija s prekidačima za rasvjetu i ozvučenje) 8 

m 2 . Prostorije za garderobu, tuš, pranje, toaletu za 1 - 2 osobe. 1 radionica 4 m 2 , 1 

prostorija za velike sprave 15 m 2 ,1 prostorija za male rekvizite 6 m 2 , prostorija za čišćenje 

rekvizita 12 m 2 , kotlovnica 10 m 2 , elektroinstalacijska prostorija 4 m 2 , prostorija za kućne 

priključke 3 m 2 . 

Mogućnosti korištenja Potrebna površina 

za kot./ 

klizanje u m 

Rekreativno koturanje, Umjetničko 

koturanje, ples na koturaljkama 

i hokej na koturaljkama 

Rekreativno koturanje, Umje 

tničko koturanje, ples na koturaljkama 


Rekreativno koturanje, Umjetničko 

koturanje, ples na koturaljkama 


trke na koturaljkama i sportovi 

na ledu 

Napomene 

20 x 40 m Standardna površina 

minimalna površina za hokej 

na koturaljkama 17 x 34 

20 x 50 m U slučaju posebne potrebe 

30 x 60 m Općenito samo ako se koristi i 

za sportove na ledu, moguća i 

i 110 m kratka staza za trke na 

koturaljkama na koturaljkama na 

30 x 60 m 

Trke na koturaljkama 

Standardna staza 

Dužina staze: 

200 m samo ako se koristi i za 

333 1/2 m biciklističke trke i brzo 

400 m klizanje 

Širina staze: 

5 m 

© Mogućnosti korištenja i dimenzije sportskih površina 

(§) d^grtdÜom PS" 83 ^ ^ Zidn° m ® " Podi e'i ena halfpipe" 

Arh.: 

Franke/Mühlbauer/Schmidhuber, München 

SKATEBOARDING ->Qp 

Iz Amerike prenesen sport 1975.g., poznat 

i u Njemačkoj. Vožnja skate boardom srodna 

je vožnji na koturaljkama. Površine za 

koturaljke pogodne su i za skate board. Najmanje 

potrebna površina za jedan objekt je. 

200 m 2 . 

Prikladne lokacije: 1 raspoložive kolničke 

površine, školska dvorišta, igrališta, klizaiišta, 

zatvorene ulice, odvojeni dijelovi parkirališta, 

kućna i stražnja dvorišta; 2. uz izvedbu 

prikladne vozne površine sportski 

centri, javni parkovi i zelene površine. "Champion 

Ramps" ne ovise 0 lokaciji,"Halfpipe" 

skate-staze kombinirane od dvije polovice 

korita -»© - ©. Za "Halfpipe" samo jedan 

tip izvedbel

(J) Startni brežuljak 

ï Q : 

S 20,0—I 1— ä 20,0 —(- 15,0 —I 

t ž 40 m plus prepreka —| 

(2) Visine startnog brežuljka 

Startna ograda 

(3) Detalj Isječka -> (2) 


(4) Startni brežuljak s predstartnim prostorom 

(5) Speed jump 

(7) Triple jump (tri skoka u kombinaciji) 

(§) Double speed jump 

1. Speed jump 6. Speed jump 

2. Double speed jump 7. Strmi zavoj 

3. Triple jump 8. Table top 

4. Strmi zavoj 9. Double speed jump 

5. Strmi zavoj 

1 — r 

(ô) Speed jump 


Startni brežuljak 

Vozna površina, stražnji kotač 

u istoj je visini s osovinom prednjeg 

kotača. Na startnom brežuljku 

startna ograda pod kutem 

od 90° 

Predstartni prostor 

1 i — i — r 

I 1,8 1 

BICIKLISTIČKI KROS - BMX 

-» DD 

Informacije: 

Bahnbaurichtl. für BMX des Bundes Deutscher Radfahrer (BDR), 

Frankfurt/M. 

Najmanja veličina zemljišta za objekt BMX - biciklizma treba biti 

50x60 m. Najveće dimenzije za prostrano vođenu stazu sa zadovoljavajućim 

brojem mjesta za gledatelje trebaju biti 100x200 m. Kod 

protusmjernih staza treba uzeti u obzir sigurnosne razmake. Ovisno 

lokalnim uvjetima moguće su četiri varijante za BMX - staze: 

C-staza, B-staza, A-staza/nacionalna, A-staza/među n a rod na. Najmanja 

duljina C-staze je 200 m. Širina startnog brežuljka: 5 m = 4 

startna mjesta. 

B-staza ima duljinu 250 m, a širina startnog brežuljka: 7 m = 6 startnih 

mjesta. 

A-staza/nacionalna treba imati 270 - 320 m, a širina startnog 

brežuljka: 9 m = 8 startnih mjesta. Najmanje prolazno vrijeme je 35 

sekunda. 

A-staza/međunarodna ima najmanje 300 m, a širina startnog bre- 

žuljka: 9 m = 8 startnih mjesta. Najmanje prolazno vrijeme je 35 se- 

kunda. Vozna površina učvršćena je u području startnog pravca. Mo- 

ra biti omogućeno da prolazno vrijeme postigne i prosječni vozač od 

15 godina. Bočne oznake staze ne bi smjele biti od čvrstih materijala 

(kamen, beton, drvo i si.). Dovoljno je osigurati automobilskim gu- 

mama ili balama slame. Čvrste granične oznake moraju biti najmanje 

metar udaljene. Prostor za gledatelje treba omeđiti trakama. U unu- 

trašnjem području ne smije biti gledatelja. Brzina koja se može 

postići na strmim dionicama najviše je 40 km/sat. Zavoji i prepreke 

na stazi mogu se postaviti proizvoljnim redoslijedom (BMX je 

tvornica bicikla različitih specijaliziranih namjena). 

(§) Step jump 

ud) Canon jump 

^l) Mogul jump 

I— 1.2 -H 3.0 1— 1,2 H 

1. Speed jump 3. Table top 3. Step jump 

2. Speed jump 4. Table top 

Staza svjetskog prvenstva '87-e u Bordeauxu ^ ^ BMX-staza na sajmu IFMA (Međunarodni biciklistički sajam) '84-te u Kölnu 

517

Minimalna 

dimenzija - 

© Presjek-»© 

Min. visina bočnih granica Mjn. debljina: 2 cm 

— daska od mekog drva 

0 ., - - ~ ~~ ~ Visina proboja metka ^^ • 3 qq 

•fir 1 ' 2 00 Jjo" 

1 ool Parapetni zid . Standardni zaštitini •- 

Tlo strelišta I nasip iza streljane 

-2.00- •10,00- 

Razmak do zaslona 

Uređaj za 

privlačenje meta 

-i 

Sanduci za skupljanje 

metaka 

Visoki zaslon ' 

^ ^ Streljana za oružje na komprimirani zrak i CO2, natkriveno streljačko mjesto, 

streljana na otvorenom 

Žičana ograda 

^ ^ Malokalibarsko strelište, uređaj za privlačenje meta 

Min. visina srednjeg zida 

10,70 

® Poprečni presjek © 

0 

1A 

O" 

" Bočni zasloni ; 

+ 3,50 

-i 

STRELJANE 

Informacije: Deutscher Schützenverband e.V., Schießsportschule 

Wiesbaden-Klarenthal Qp 

Lokacija: po mogućnosti u šumskom klancu čija rubna uzvisina služi 

kao prirodni prihvat metaka, daleko od javnih prometnica i građevina. 

Streljane mogu biti i u zgradama primjerice koje su povezane 

sa sportskim i višenamjenskim dvoranama. Uobičajene su streljane 

za zračnu pušku, pištolj i malokalibarsko oružje -»©-©-»$. 

519. 

Glede sigurnosno-tehničkih uvjeta vrijede "Smjernice za uređenje i 

prijam streljačkih objekata za sportsko i lovačko streljaštvo" Njemačkog 

streljačkog saveza. 

Program sportskog gađanja: 

Gađanje iz puške: Zračna puška 10 m xx kratkocijevna puška 15 

m, malokalibarska puška 50 m x, malokalibarska standardna puška 

xxx, automatska puška 100 m, velikokalibarska puška 300 m, velikokalibarska 

standardna puška 300 m. 

Gađanje iz pištolja: Zračni pištolj 10 m xx, olimpijski brzometni pištolj 

25 m x, sportski pištolj 25 m xxx, standardni pištolj 25 m, pištolj 

slobodnog izbora 50 m x. 

Gađanje glinenih goluba: Gađanje "trap" x, gađanje "skeet" x. 

Pokretna meta: Trčeći vepar, 10 m i 50 m x. 

Streličarstvo: Propisi za dvorane, međunarodni propisi xx, poljski 

luk. 

Gađanje samostrelom: Nacionalni propisi, međunarodni propisi 

10 i 30 m. 

Gađanje Iz puške s prednjim punjenjem: Nacionalni propisi. 

Olimpijska natjecanja: x = samo muškarci, xx žene i muškarci, 

xxx samo žene. 

Osim uobičajene građevinske dozvole, za izgradnju streljane treba 

pribaviti stručno mišljenje eksperta za streljane. Prigovore "susjeda" 

zbog stvaranja buke treba u velikoj mjeri prihvatiti. 

Građevne materijale za sigurnosne građevine kao što su visoki zasloni, 

bočno osiguranje (zidovi ili zemljani nasipi, završetak streljačke 

staze) moraju odobriti i ispitati posebni stručnjaci. 

1.00JJ3,50ff3.50J 

N 1 1 1 

1 0 

1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 

ft 

1 1 §C\¡ /I I 1 0 

M 

CO 

1 1 1 I 1 1 1 1 I 1 1 1 1 r - r 1 

0 1 00 

CM" 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 

1 ' 

1 

1 

1 

1 1 JL 

75- i- 

1.50 ^ 

'• 3 C 

1.2c 

\ 

0 

M 

0 

z s 

V 

0 

m 

— •—< 

1 

1 - 

JL 

75- i- 

1.50 ^ 

'• 3 C 

1.2c 

\ 

0 

M 

0 -•4 

- 

S 

1 

1 1 1 1 1 0®. 

JL 

75- i- 

1.50 ^ 

'• 

1nrj 1 1 1 1 1 1 i K 

3 C 

1.2c 

\ 

0 

M 

0 -•4 

S 

1 

H i 

1 1 

U 

1 1 0 

® 

ri 

1 1 §CO 1 1 1 1 1 1 1 1 1 

N 

a 1 1 1 1 s 

0 

1 1 1 1 1 I 1 1 1 1 

(5) Kombinirana 100-metarska streljana za sve puške i 50-metarsko malokalibarsko strelište -> © 

518 

1 1 1 1 1 I 1 1 

N

(5) Uzdužni presjek streljane za gađanje glinenih goluba 

|L' 2 3~4~5 6 789 1011 l1~?3 UlŠ\ ^ 

i'llVil -I I. X^L^-X L I 1 1 X -j "It 

ViSOka ,747 9, Niska 

1-8 streljačka mjesta skeet 

Kombinirana trap i skeet-streljana 

@ Presjek -» © 

3,00 

I i,oo7_ 

L-, i i.oor~ 

r i.oo~t~ ~ 

I 1,00j 

Žičana ograda 

SPI 

Bočni zid Drvene pregrade 

25,00 

10,70 

4,30 21,70 

Loo^. 

Bočni nasip 

Osiguranje po visini: 

STRELJANE 

Ukupna duljina leta metka mjerodavno ovisi o kutu ispaljivanja. 

Na osnovi iskustva, za gađanje zračnim, C02-,i oružjem sa skra- 

ćenom cijevi treba osigurati kut od 20° uvis, a za puške i ručno oru- 

žje kut od 30°. 

Odredbe za streličarstvo i samostrel različite su. Ugrožena područja 

treba zaštititi odgovarajućim građevinama. Te su građevine visoki 

zasloni, bočni zidovi ili nasipi, te završni dio streljačke staze. Stre- 

ljanu treba urediti tako daje sigurna unutra, tj. za osobe koje sudje- 

luju u gađanju, i izvana, tj. da za osobe u okolici ne postoji mogu- 

ćnost ugrožavanja. Zahtjevi Saveznog zakona o zaštiti imisije mo- 

raju se ispuniti. 

Ocjena o prikladnosti izabranog terena za izgradnju streljane važna 

je za predračun troškova izvedbe. U svakom se slučaju treba savje- 

tovati s ekspertom za streljane jer će on na temelju svog znanja i is- 

kustva projektantu pružiti potrebne informacije. Posebno treba uzeti 

u obzir: 

udaljenost do postojećeg ili projektiranog građevinskog zemljišta i 

nastanjenih zgrada, predviđen smjer gađanja (sjever ili sjeveroistok), 

sastav tla, terenske uvjete (može li se ili mora odstupiti od Smje- 

rnica), mogućnost opskrbe i odvoza otpada, prometni položaj, cesto- 

vna mreža (i budući razvoj), parkirališta, rekreacijska područja, mo- 

gućnost izgradnje u fazama. 

Postupci izdavanja dozvola i suglasnosti određeni su pokrajinskim 

propisima. Uređenje i opseg strelišta treba projektirati tako da bi kas- 

nije potrebne dopune i proširenja bili racionalni i da se mogu izvesti 

uz nevisoke troškove. Pri projektiranju objekata na otvorenom treba 

predvidjeti zaštitu od buke i mogućnost da se prošire. 

Krovište za prihvat metaka 

® 25-metarska streljana za ručno vatreno oružje (pištolji i revolveri svih kalibara). Uzduž lijeve strane bočni zid, uzduž desne 

zemljani nasip ( može se i za obje strane izabrati zid ili zemljani nasip). 

8,50 

H+- 

s \ 

\ 

imn 

I I 

25,00 

/ 

/ 

^ ^ Područje opreza iza terena za 

streličarstvo sa 6 staza 

OD 

519

Tip dvorane Dimenzije Korisna Dvoranske Broj Broj 

u m sportska igre 1) 

polja za polja za 

Višenamjenske dvorane 

površina trening natjecau 

m 2 

nja 2 ) 

Zasebna 15x27x5,5 405 Badminton 4 

dvorana Košarka 1 

Odbojka 1 

1 '215 Badminton 12 5 6 > 

nska dvorana djeljiva na Košarka 3 1 

3 dijela Dvoran. nogomet. 1 

(15 x 27) 5) 

Dvoran. rukomet 1 

Dvoran. hokej 1 

Odbojka 3 1 

Tronamje- 27 X 45 X 7 3W 

Četverona- 27 x 60 x 7 3 » 1'620 Badminton 16 7 6 > 

mjenska djeljiva na 4 Košarka 4 2 

dvorana dijela Dvoran. nogomet. 1 

(15 x 27) 5) 



Odbojka 4 1 

Prema 22 x 44 x 7 3) 

968 Badminton 6 5 S > 

potrebi i 

4) 

djeljiva na Košarka 1 

dvonamjenska 2 dijela Dvoran. nogomet. 1 

dvorana (22x28+22x16 Dvoran. rukomet 1 

ili Dvoran. hokej 1 

22x26+22x18 5 > Odbojka 3 1 

Dvorane za igru 

Zasebna 22 x 44 x 7 3 > 4 » 968 Badminton 6 5 

dvorana Košarka 1 

Dvoran. nogomet. 1 



Odbojka 3 1 

Tronamje- 44 x 66 x 8 3 > 2'904 Badminton 24 15 

nska dvorana djeljiva na Košarka 4 6 > 

3 dijela Dvoran nogomet. 

20x40 3 

(22 x 44) 5 > 30x60 1 



Odbojka 9 3 

Četverona- 44 x 88 x 9 3) 

3'872 Badminton 32 25 6 > 

mjenska djeljiva na Košarka 5®> 4 

dvorana 4 dijela Dvoran. nogomet. 

20x40 4 

(22 x 44) s > 40x80 1 



Odbojka 12 4 

1 

> Uobičajene igre u dvorani neovisno o nacionalnim ili regionalnim običajima. 

2> 

Dimenzije u skladu s pravilima međunarodnih sportskih udruga; na nacionalnom se 

planu ev. mogu reducirati. 

31 

Na rubnim područjima se može smanjiti visina dvorane uzimajući u obzir potrebe 

sportsko-funkcionalne prirode. 

Ako je riječ o više dvorana na jednoj lokaciji ili na čitavom planiranom području, 

može se, ovisno o predviđenoj vrsti uporabe, u dijelu od tih dvorana smanjiti visina 

na 5,5 m 

5 

> Uz oduzimanje debljine pregrada 

6) Maksimalan broj, neovisno o pregradama 

i) Dimenzije dvorana 

Tip dvorana Ulazni 

prostor 

m 2 

m 2 

Garderoba Prostorija s 

tuševima min 

(min 20 m 2 ) 2 > 15 m 2 ) 3 » Po 

garderobi 

SPORTSKE DVORANE 

DVORANE ZA GIMNASTIKU I IGRE 

Dp DIN 18032, 18036 

Informacije: Bundesinstitut für Sportwissenschaft, Carl-Diem-V\feg, Köln 41 

IAKS Intem. Arbeitskreis Sport- und Freizeit-Einrichtungen e.V. Köln 

Podloge za projektiranje sadrže: 

Multifunkcionalna dvorana, dvorana za igre, višenamjenska dvorana. Podloge 

za projektiranje uzimaju u obzir natjecateljske odredbe sportskih 

stručnih saveza s gledišta optimalne integracije pojedini vrsta sporta 0 . 

Potrebna veličina zemljišta ovisi o potrebnim površinama za sport i pogonske 

prostorije. U prosječnim okolnostima može se potrebna površina zemljišta 

odrediti i prije no što će se definirati cjelokupni program, prema približnoj formuli 

potrebna sportska površina x 2 + potrebni razmaci do granica zemljišta 

+ potrebna površina parkirališta za vozila. 

Dimenzije dvorana -> 0 . Djeljiva dvorana je zbog višestrukih mogućnosti 

uporabe povoljnija od nekoliko pojedinačnih dvorana. 

Pogonske prostorije za sportske priredbe. 

Ulazni prostor s blagajnom, garderoba za gledatelje i po mogućnosti prostorija 

s uređajima za čišćenje, povezano s ulaznim prostorom prema -> (f) 

0,1 m 2 po gledatelju. 

Mjesta za gledatelje i počasne goste te za medijske djelatnike (tisak, radio, televizija): 

svako mjesto za sjedenje, uključujući neposrednu prometnu 

površinu: 0,5 x 0,4 - 0,45 m; 

mjesto za novinare iz tiska, uključujući neposrednu prometnu površinu: 

0,75 x 0,8 - 0,85 m, 

kabina za govorne prijenose, uključujući neposrednu prometnu površinu, 

1,8x2,0 m, 

platforma za kameru: 2,0 x 2,0 m. Za svaka 3 gledatelja 1 mjesto u garderobi 

uključujući 1 m duljine stola za primanje i izdavanje na 30 mjesta). Broj toaletnih 

prostora: 0,01 po gledatelju. Od toga 40% sjedećih mjesta za žene, 20% 

sjedećih mjesta za muškarce i 40% stojećih mjesta za muškarce. Sjedeće 

mjesto uključuje pretprostor 2,5 m 2 , a stojeće mjesto uključuje pretprostor 1,0 

nrr. Blagajna, kafeterija, policija, vatrogastvo, uprava, prostorije za odlaganje 

i skladišta, prostorija za novinare: prema potrebi. 

Prostorija Dimenzije 

u m 

Kondicijske vježbe i 

vježbe snage 

Ovisno o opremi visina min. 

3,5 

Fitnes Ovisno o opremi visina min. 

2,5 

Gimnastika 10 x 10 x 4 do 

14x 14x4 

Dimenzije dodatnih sportskih prostorija 

Korisna sportska 


35 do 200 

20 do 50 

100 do 196 

1) Min. visina prostorije općenito 2,5 m. 

2) Potreban prostor po sportašu: 0,7 do 1,0 m 2 (proračunska osnova: 0,4 m dužine klupe 

po sportašu, 0,3 m širine klupe; minimalni razmak između paralelno postavljenih klupa, 

tj. između klupe i zida 1,5 m - preporučljivo 1,8 m) 

3) Na 6 sportaša jedno mjesto za tuširanje, no minimalno 8 tuševa i 4 mjesta za pranje ruku 

i nogu po prostoriji. Mjesto za tuširanje uključujući površinu za kretanje min. 1,5 m 2 , 

mjesto za pranje uključujući površinu za kretanje min. 1 m 2 ,površina za kretanje min. 

širine 1,2 m. 

4> Prostorija za trenere, suce i prema potrebi za prvu pomoć s garderobom i tuševima. Zasebna 

ambulanta min. veličine 8 nrv 2 . Uz odgovarajući položaj, oblik i veli&'nu prostorija 

za trenere može se koristiti i kao prostorija za režiju. 

5> Budući da se opremljenost sportskim rekvizitima razlikuje od mjesta do mjesta, prostorija 

za uređaje se mora ev. povećati i iznad ovdje navedenih minimalnih dimenzija. Nijedan 

dio višenamjenske dvorane ne bi smio imati prostoriju za rekvizite dužine ispod 6m. 

6 > Podijeljeno u dvije prostome jedinice, svaka sa polovicom opreme. 

71 Dubina prostorije u pravilu 4,5 m , max. 6 m. 

8) Dubina prostorije u pravilu 3m, max. 5,5 m. 

9) Po potrebi 

10 >Po potrebi dvije veće prostorije s odgovarajuće većim brojem mjesta za tuširanje i pranje. 

Toalete Prostorija 

za trenere 4) 

Ulazni 

prostor 

(min 12 m 2 ; 

bez funkcije 

ambulante 

min. 8 m 2 ) 

Prostorija za uređenje Prostorija s 

uređajima za 

Višenamjenska 

dvorana 

Min. broj Broj Min. broj min. broj Min. broj Min. m 25> 

Ž M 

Dvorana za 

igre 

Min. m 25) 

čišćenje 

(min. m 2 ) 

Min. broj Broj 

Zasebna 

dvorana 15 2 1 6 > 1 1 1 1 60 7 > 20») 1 1 9 > 

Dvonamjenska 

dvorana 30 2 2 1 1 1 1 90 7 > 1 -|9) 

Tronamjenska 

dvorana 45 310) 310) 

1 1 1 2 120 7) 

60®> 1 1 

Četveronamjenska 

dvorana 60 410) 410) 1 1 1 3 150 7 ' 80®> 1 1 

520 

Pogonske prostorije uz sportsku dvoranu 

Prostorija 

za čuvare 

(10 m 2 )

Vrste sporta Korisna neto-površina Dodatna 

zona bez 

Dozvoljene 

Standard ie 

prepreka 

dimenzije 

dimenzije 

Dužina Širina Dužina Širina Uzdužna 

strana 

m 

m 

m m m 

Čeona 

strana 

m 

Bruto- površina Svijetla 

visina 

dvorane 1 Svijetla 

visina 

kod stane ardnih dvorane ' 

dimenzija 

Dužina Širina 

1 ' 

Badminton 13,4 6,1 13,4 6,1 1,5 2,0 17,4 9,1 9 2 > 

Košarka 24-28 13-15 28 15 1 3 > 1 3 > 30 17 7 

Boks 4,9-6,1 4,9-6,1 6,1 6,1 0,5 0,5 7,1 7,1 4 

Fistball 40 20 40 20 0,5 2 44 21 (7) 

Nogomet 30-50 15-25 40 20 0,5 2 44 21 (5,5) 

Dizanje utega 4 4 4 4 3 3 10 10 4 

Rukomet 40 20 40 20 1 4 > 2 44 22 7 5 » 

Hokej 36-44 18-22 40 20 0,5 2 44 21 (5,5) 

Džudo 9-10 9-10 10 10 2 2 14 14 (4) 

Netball 28 15 28 15 1 1 30 17 (5,5) 

Sportska akrobatika 12 12 12 12 1 1 14 14 (5,5) 

Umjetnička gimnastika 52 27 52 27 - - 52 27 8 

Sportovi na 

biciklu 

Ritmička sportska 

gimnastika 

12-14 9-11 14 11 1 2 18 13 (4) 

13®» 13 6 > 13 s > 13®> 1 1 15 15 8 2 » 

Hrvanje 9-12 9-12 12 12 2 2 14 14 (4) 

Hokej na koturaljkama 34-40 17-20 40 20 - - 40 20 (4) 

Akrobatika / ples 

na koturaljkama 

40 20 40 20 - - 40 20 (4) 

Sportski ples 15-16 12-14 16 14 - - 16 14 (4) 

Tenis 23,77 10,97 23,77 10,97 3,65 6,4 36,57 18,27 (7) 

Stolni tenis 2,74 1,525 2,74 1,525 5,63 2,74 14 7 4 

Gimnas. na trampolinu 4,57 2,74 4,57 2,74 4 4 12,57 10,74 7 

Odbojka 18 9 18 9 5 8 34 19 12,5 2 > 

1) Brojevi u zagradama: preporučljive dimenzije; 2) Za domaće sportske priredbe dovoljno 7 m; 3) Kod gledališta koje graniči s igralištem 

po mogućnosti 2 m; 4> Dodatni prostor za stol mjerača vremena i klupe za smjenu igrača (eventualno u prostoriji za sportske rekvizite) 

; 5) U rubnoj zoni širine 3,3 m neto-površine dozvoljeno je jednakomjerno reduciranje na 5,5 m , 6 > Kod domaćih natjecanja 12 m. 

1j Dimenzije sportskih površina za natjecanja 

Sprava Ukupna sportska površina bez 

prepreka 1 'dužina x širina 

Sigurnosni razmak 

x visina u m 

2) Sprava Ukupna sportska površina bez 

prepreka 

u m 

1 'dužina x širina 

x visina u m Bočno Sprijeda Straga Međusobno 

Površina vježbališta 14x14x4,5 - - - - 

Konj s ručkama 4x4x4,5 - - - - 

Kozlić 36 3 ' x 2 x 5,5 - - - - 

Karike 4 » 8 x 6 x 5,5 - - - - 

Razboj 6x9,5x4,5 

Vratilo 12X6X7,5 7) 

4i5S)6) 45) 3 5 > 4,5 

1,5 6 6 - 

Dvovisinski razboj 12x6x5,5 1,5 6 6 - 

Greda 12x6x4,5 - - - - 

Karike za ljuljanje 41 

18x4x5,5 1,5 S> (2) A 10,5 S) (7,5) A 7,5 5 > 1,5» 

Konopa za penjanje - 1,5 4,5 (4) A 4,5 (4) A 1,5 (0,8) A 

Klatno za glavomet (headkick) - 4,5 5 > 4,5 S > 4,5 5 ' 7 

Ljestve, pomične - 

4 55)6) 

m 

m 

4,5 4,5 

1) Za profesionalni sport; 2) Za škole i amatere (između ugradbenih sprava i zidova ili drugih ugradbenih sprava); 3) Dužina zaleta 25 

m, dužina sprave 2 m, dužina istrčavanja 9 m; 4) Razmak između karika 0,5 m; 51 Mjereno od osi nogara ili visine sprave, od kraja prečke 

odnosno osi konopca; 6) Moguće smanjenje na 4 m do zidova odnosno na 3,5 m do razdjelnih zavjesa; 7) Za domaća natjecanja dovoljno 

7 m visine; A=Austrija 

Područje bez prepreka i sigurnosni razmaci ugradbenih sportskih sprava 

m 


DVORANE ZA GIMNASTIKU I 

IGRE 

Pogonske prostorije za višenamjensku 

uporabu dodatno uz ulazni 

prostor prema -» s. 502 ©. 

Računa se po svakom posjetitelju 

0,1 m 2 . 

Garderobe po posjetitelju 1 mjesto. 

Mjesto u garderobi: 0,05 

-0,1 m 2 (uključuje stol za izdavanje 

1 m na 30 garderobnih mjesta). 

Broj toaletnih prostorija po 

posjetitelju: 0,01. 

Od toga 

40 % sjedećih mjesta za žene, 

20% sjedećih mjesta za muškarce, 

40% stojećih mjesta za muškarce. 

Skladišni prostor za stolove i 

stolice po posjetitelju: 0,05- 

0,06 m 2 . 

podesti i ostala oprema za pozornicu: 

0,12 m 2 /m 2 površine pozornice. 

Blagajna i ostalo: po potrebi. 

Gastronomska opskrba: 

Površina za postavljanje automata: 

po automatu 

1,0 x 0,6-0,8 m 

čajna kuhinja:12 —15 m 2 ,6 m 2 

skladište. 

Kiosk sa šankom: 

8-12 m 2 ,10-12 m 2 skladište. 

Kafeterija/restoran po mjestu za 

sjedenje 1,5-2,7 m 2 od toga 

prostor za goste uključuje 

1-1,5 m 2 

Za kuhinju i skladišta: 

0,5-1,2 m 2 

Pult za izdavanje kad se samoposlužuje: 

na 50 mjesta za posjetitelje: 

1 m pulta. 

Pogon s konobarima: 

Na 100 mjesta za posjetitelje: 2 

m pulta, mali podij = 100 m 2 

Garderoba za umjetnike, višenamjenska 

prostorija za konferencije, 

nastavu, predavanja, rekreativne 

aktivnosti. Prostorije 

za igre na pločama, bilijar i si., čitaonica 

i kuglana: po potrebi. 

Pogonske prostorije za tehniku 

isključene su u sportsku dvoranu. 

Objekti za sport na otvorenom 

prostoru koji ne raspolažu 

vlastitom zgradom za prateće 

djelatnosti moraju se uključiti u 

proračun potrebnog prostora u 

okviru prostornog programa 

sportskih dvorana. 

Prostorija za rekvizite vanjskih 

sportova: 0,3 m 2 na 100 m 2 korisne 

sportske površine (neto 

površina: 15 m 2 ). 

Prostorije za održavanje ručnih 

rekvizita: 0,04 m 2 na 100 m 2 ; bruto 

slobodna površina: 8 m 2 

za strojeve: 0,06 m 2 na 100 m 2 ; 

bruto slobodna površina: 12 m 2 . 

Ako postoji centar za održavanje 

ili se održavanje obavlja preko 

trećih osoba, pri čemu se strojevi 

odvoze i dovoze, prostorija 

za strojeve može se izostaviti. 

521

ara 

Shematski tlocrt dvorane za igru 

Shematski tlocrt tronamjenske športske dvorane 

1 Prostorija za sprave 

2 Tehnika 

3 Prostorija za trenere 

4 Garderoba 

5 Prostorija za tuširanje i 

pranje 

6 Prostorija za uređaje i 

sredstva za čišćenje 

7 WC 

8 Čuvar 

9 Hodnik, ulaz samo u 

športskoj obući 

10 Hodnik, ulaz u cipelama 

_ 11 Dvorana 22 x 44 x7 m 

y 4 12 Dvorana 27 x 45 x7 m 

djeljiva u tri prostora za 

vježbanje veličine 15 x 27 m 

3 14 1 Sigurnosno uže 

2 Vratilo 

3 Dvovisinski razboj 

4 Skela za karike 

5 Preča 

6 Pričvrsne kuke za gimn. konja 

7 Preča za vježbanje 

8 Grede 

9 Baletska prečka 

10 Ogledalo 

11 Razboj 

12 Gljiva za vježbanje(mushroom) 

13 Konj / kozlić 

14 Sigurnosna strunjača, zidna 

15 Podesti za trenere 

-27,00- -18,00- 

^ ^ Dvorana za gimnastiku na spravama 15 m x 27 m s dvoranom za parternu 

gimnastiku 15 x 18 m 

1 Ormar za sprave 3 Mali sanduk 5 Gimnastički konj 7 Razboj 9 Odskočna 11 Razboj 13 Mali trampolín 

daska 

2/12 Kolica sa 4 Veliki sanduk 6 Kozlić 8 Klupa za 10 Posuda s 12/2 Kolica sa 14 Odskočno 

strunjačama gimnastički vježbanje magnezijem strunjačama postolje 

^ ^ Plan razmještaja za velike sprave u prostorijama za sportske rekvizite u sportskim 

dvoranama 15 x 27 

522 

15,00 


«tonska 

podloga 

Hidro izolacija 


Elastični podlošci Estrih 

20-40 mm 

Gornji okvir 

_ elastičnog poda 

Donj. okv.r elast,čnog oko 18_2| 

poda oko 18-23 mm 

© Konstrukcija elastičnog poda 

Raster pločica 30/30 oko 16 mm 

Ploča za rasprostiranje pritiska oko 13 mm 

Obloga od sinte- 

I materijala 

> 2-5 mm 

Površinski elastična konstrukcija poda 

• Elastični sloj oko 10-14 mm 

Mreža od sintetičkog materijala 

• Masa za izravnavanje 

Obloga od 

sintetičkog 

materijala 


Estrih 

Točkasto elastična konstrukcija poda 

- Obrada površine 

- Drveni tarac 

Betonska 

podloga 



Estrih 

Specijalno ljepilo 

© Konstrukcija poda od drvenog taraca, 

podložnog pod pritiskom, s obradom 

površine 

15 Strunjača za par- 17 Gol za rukomet 

temu gimnastiku u dvorani 

16 Prostor za 18 Meka 

dodatne sprave strunjača 

I~1 

S=ž9 

-6,00- 

Prostorija za sportske rekvizite Prostorija za rekvizite 

-3? 

o¿ 4

(3) švedski sanduk 

. Konj uzdužno; 

(9) Uređaji za skok preko konja za muškarce 

(D Konj s ručkama 

(4) Razboj 

50 mm Podešavanje visine 

; ; Odskočna daska ! 60 1,00 Muškarci 

\ I 

| 



Informacije: Bundesinstitut für Sportwissenschaft 


E 

E 

d 

DIN 18032,18036 

I 14,50 1—3,50-" 5,00—1 

3 

OK - Glawi: 

Konj 

m_i"Ki röKi 

N 

T z n u 

iE. 

"ET 

E 

ü i:i 

1 

ti 

-9,50- -4.50- -9,00- 

Podij za natjecanje, potrebna površina, dimenzije pojedinih dijelova podija, raspored 

mjesta za suce 

(i 1J Kolica za strunjače 12) Gimnastičarska klupa (DIN 7909) 

(13) Preskakanje konja - žene 

3 

523

^ ^ Shematski presjek kroz stepenični /Jn Presjek kroz redove sjedišta iza 

J kojih je prolaz 

1 

r~L 

14 mjesta 28 mjesta 28 mjesta 

A = Tribine s donjim prilazom 

@B = Tribine s gornjim prilazom 

^ ^ Tribine na izvlačenje L = 6,0 

Bočni raspored pregrade na vezaču; 

(5) Raspored pregrade između dva vezača © s apsorbirajućim džepovima 

— Širina ovisna 0 visini prostorije i debljini 

materijala 

© Raspored pregrade s obje strane 

vezača 

524 

jt 1 

/7 // II flm\ 

i I 

1 \ 

3 \ 

© Pregrada sa sustavom za razvlačenje 

u zvučnoj izolaciji unutar prostome 

nosive konstrukcije 



DIN 18032 

Objekti za gledatelje - > • © - © mogući su kao nepokretne ili 

pokretne tribine. Kad je riječ o manjim objektima koji imaju do 10 

redova sjedišta, prihvatljiv je linearni uspon stuba za sjedenje (visina 

0,28 - 0,32 m). Za sve druge objekte treba predvidjeti parabolični 

porast visine (visina oka pri sjedenju 1,25 m, pri stajanju 1,65 m). 

Nadvišenje je vizurne linije za sjedeća mjesta 0,15 m, za stajaća 

mjesta 0,12 m. Razmak redova za sjedenje 0,80- 0,85 m-> © - ®, 

za stajanje 0,4 - 0,45 m. Vizurna linija je 0,5 m iznad oznake vanjskog 

ruba igrališta. 

Mjesta za gledatelje iza golova treba zbog lopte zaštititi pokretnim 

mrežama. Mjesta za gledatelje na gornjim etažama i galerijama treba 

odvojiti mrežama prilikom vježbi za igre loptom. Za skupinu prostorija 

"područje ulaza, tj. svlačionice, sanitet i prostorije za nastavu te 

pomoćne sportske prostorije i dvorana" preporučuje se predvidjeti 

kao zasebne komunikacije za kretanje u uličnoj i sportskoj obući -»© 

-©. 

Prostorija za nastavu treba biti u blizini svlačionice. Prostorija za prvu 

pomoć mora biti u razini sportske površine, a može se uklopiti u 

prostorije za nastavu. Prilaz tribinama može načelno biti s gornje ili 

s donje strane. Financijski je povoljniji prilaz s donje strane (ušteda 

na stubištima i prolazima), ali je nepovoljan kad se održavaju 

priredbe, jer posjetitelji koji dolaze smetaju sportašima i već 

prisutnim gledateljima ->• ©. Slobodne strane treba zaštititi 

ogradama visine > 1 m, mjereno od prometne površine. Oblikovanje 

dijelova stropa i zida neposredno uz zavjesu koja dijeli prostoriju 

mora biti takvo da kad je zavjesa spuštena ne nastanu akustični 

"mostovi" ->• © - ®. 

Hodnik, za kretanje u gimnastičkim papučama 

Hodnik, za kretanje u cipelama 

Primjer 1 Ci c 

V 

(li) Primjer2 

l s 

kl 

Klupe u garderobi, zidna i 

dvostruka 





Primjer 3 

Tri prijedloga rješenja za garderobni i sanitarni čvor (površina označena rasterom: 

pod s PVC-rešetkom)

Varijanta A: kružna staza Varijanta B: boksački ring 

^ ^ Sustav: raspored gledatelja 

/ 

f 2 I3 p 

u» ä i 

\ / took 

0 

r?Y7V 

- O ' J O ' J O - 

I I I I 

•WT ~TT 

n n n n n n n n n n n i 

8 

© Shema rasporeda prostorija 

ra 

\ Ulazni prostor 

WC / ulazni prostor Pl 

Čuvar 

Prostorija za trenere I " 

J Ambulanta prve T| 

1 pomoći I 

—I Prostorija za sprave 

Režija 

i J Predavaonica i 

I boravak 

Kafeterija 

ih 

0": 

Í " ! 

3 ! 

• I Prostorija za sprave za oL, 

I športove na otvorenom f 

• 

I za održavanje jaranita 

Europahalle Karlsruhe, tlocrt Arh.. Schmitt, Kasimir, Blanke Presjek (3) 

J LI IJ U, , I I , ,LL 

Iz |2 My>) I U 2 

Dvorana za laku atletiku Dortmund, tlocrt Nacrt i projekt: 

Ured za visokogradnju Dortmund 

Presjek —> (4) 


• - Direktan pristup 

O - Po potrebi dodatni izlaz u nuždi 

Glavni prilaz 

Vizualna povezanost 

Alternativni prilaz 

Dodatni prilaz 

• - Dodatne prostorije kod 

višenamjenskih dvorana 

o - Dodatne prostorije i uređenja 

prema lokalnim uvjetima i 

potrebama 

Legenda ->(3) 

Tlocrt ulazne etaže 

1) Ulaz za sportaše, 2) Ulaz i foajer za gledatelje, 

3) Uprava, 4) Blagajne, 5) Garderoba, 

6) Toalete za gospodu, 7) Toalete ua 

dame, 8) Otvoreni prostor, zagrijavanje 

sportaša, 9) Informacije, 10) Predavaonica 

i boravak, 11) Ulaz u prizemlje, 12) 

Prodaja pića, 13) Stube do galerije, 14) 

Režija sa semaforima i razglas, 15) Fiksna 

tribina, 16) Veza garderobe / dvorana, 17) 

200 - metarska staza, 18) Sportska 

dvorana 19) Veliki semafor, 20) Mobilna 

tribina, 21) Semafor, rezultat, 22) Ophod 

oko dvorane s izlazima za nuždu. 

Moguća je fleksibilna uporaba 

dvorane ® 

1. tenis, 2. rukomet, 3. laka atle- 

tika, 4. boks, 5. školski sport. 

Razdjelne zavjese, otporne na 

udar loptom i mrežama za hva- 

tanje lopte s čeone strane, dijele 

unutarnji prostor na četiri jedinice 

veličine dvorane za školski sport. 

Velika sportska dvorana, zaje- 

dno s grijanom dvoranom ispred 

prostora za trening "ispod" tele- 

skopske tribine, omogućuje na 

taj način školama i društvima 6 

prostorija za vježbanje. Postoje 

uvjeti za natjecanja u vrhunskom 

sportu kao i uvjeti za vježbanje i 

trening u školskom i klupskom 

sportu. 

Legenda -»(4) 

Tlocrt ulazne razine 

1) Ulazni pretprostors blagajnama, 2) Izlazi 

/ izlazi za nuždu, 3) Foajer, 4) Prodaja 

pića, 5) Telefon, 6) Stube do WC-a za gledatelje, 

7) Ophod kao most iznad sportske 

razine, 8) 200 - metarska kružna staza, 9) 

Skok s motkom, 10) Skok u vis, 11) Sprinterske 

discipline , 12) Skok u dalj, 13) Bacanje 

kugle, 14) Stube do režije. 

Sportsko-tehnički podaci: ->• @ 

Kružna staza 200 m (natjeca- 

nja), 130 m + 100 m sprinterski 

pravac (trening), 60 m sprin- 

terski pravac (trening), 400 m 

zavoja stadiona (trening), ob- 

jekti za bacanje kugle i diska, te 

za skok uvis. 

525

HRVANJE 

Informacije: Deutscher Ringer-Bund 

Veličina strunjače za natjecanja 5x5 m; za njemačko prvenstvo i 

međunarodna natjecanja = 6x6 m, po mogućnosti 8x8 m; za 

međunarodna prvenstva i olimpijske igre 8x8 m. Sredina strunjače 

je krug 0 1 m označen 10 cm širokom obodnom crtom. Debljina 

strunjače 10 cm; meka presvlaka. Okolni zaštitni pojas po mogućnosti 

širok 2 m, u protivnom granična traka u nagibu od 450. Širina 

zaštitne trake od 1,2 m u debljini strunjače, razlika u boji. Širina je 

zaštitne trake 1 m kad su nacionalna natjecanja. 

Visina platforme = 1,1 m; bez stupića u uglovima, odnosno bez 

užadi. 

DIZANJE UTEGA 

Informacije: Bundesverband Deutscher Gewichtheber 

Brandenburger Straße 42, Egelsbach 

Borilište je 4x4 m, ima što je moguće jaču drvenu podlogu a 

označuje se kredom. Pod treba biti neelastičan, a stajalište za 

dizača utega mora biti čvrsto. Najveći promjer ploče = 450 mm; 

težina ploče za vježbe jednom rukom 15 kg, težina ploče za vježbe 

objema rukama 20 kg. 

DŽUDO 

Informacije: Deutscher Judo-Bund 

Površina je borilišta 6x6 m do 10x10 m ili = 6x12 m, obloženo 

mekom elastičnom strunjačom. Za njemačka prvenstva i međunarodne 

priredbe borilište = 10x10 m. Nisu dopuštene jastučaste 

strunjače. Preporučuje se izdignuti strunjaču za 15 cm. Granica 

između borilišta i rubnog traka mora biti jasno vidljiva ® • 

-1.50 • 

^ ^ Borilački prostor za judo na podestu 

BOKS 

Informacije: Deutscher Amateur-Box-Verband 

Dimenzije boksačkog ringa prema međunarodnim odredbama: 

4,9x4,9 m do 6,10x6,10 m, uobičajeno 5,5x5,5. Obično je ring 

izdignut, a podij je na svakoj strani širi za 1 m. Ukupna površina 

podija 7,5x7,5 - 8x8 m -> 

526 

Pogled sa strane 

R9 

Punching bali zaštitni jastuk Pogled sprijeda (f) 

Boksački ring 

Poprečni 

J presjek 

T 

a g 

11 

: 

cm omotano tkaninom, 

željezni dijelovi 

m široke trake 

jedrenog platna 

1,0 

BADMINTON 

Informacije: Deutscher Badminton-Verband 

Uobičajeno je dvostruko igralište, a jednostruko samo zbog pomanjkanja 

prostora. 

Bočni razmak između igrališta = 0,3 m 

Između igrališta i granice terena = 1,5 m 

Stražnji razmak između igrališta = 1,3 m 

Bočni sigurnosni pojas 1,25 m 

Sigurnosni pojas sprijeda i straga 2,50 m 

Gledatelje treba smjestiti iza sigurnosnog pojasa. 

Visina dvorane: 8 m za međunarodne utakmice, 6m iza stražnje granice. 

Visina mreže uz stup je 1,55 m; u sredini 1,525 m; visina površine mreže 

76 cm -> ©. Površina poda lagano je elastična. Rasvjeta: ne preporučuju 

se prozori nego je bolje nadsvjetlo (bez zasljepjjivanja), = 300 lx. 

5,50 

1,0 

© Badminton 

T i 

2,0 | 

Ue4 

Stražnja granična linija 

Stražnja linija servisa za igru pojedinaca 

Stražnja linija servisa za igru u parovima 

Prednja linija servisa 

Stupovi mreže Stupovi mreže 

Mreža 

Prednja linija servisa 

Pogled na mrežu 

I 

Stražnja linija servisa za igru u parovima 

I 

Stražnja linija servisa za igru pojedinaca 


6.10 

Indiaca dimenzije igrališta 5,5 x 13,0 m u. 9,0 x 18,0 m. 

Visina mreže kod stupova 1,70 - 2,00 m, u sredini mreže 1,68 - 1,85 m 

Igralište za igru pojedinaca: 4,4 x 10 m ( ^ ^ ( 


so • " r 

,50, 

5 50 U 

50 rr 

K* 

— Mreža 

T 

Stražnja granična linija — 

Sigurnosni trak 

- - J 

M.Of- •+1,0 i 

(5) Igralište za indiacu (ručni badminton)

3 

U) 

Specijalna žbuka 

• dvoslojna 12-14 mm 

Tvrda profilna letvica 

" (50 X 20) Rot-RAL 3000 

Daska (plavboard) lim 

ili drvo (u bijeloj boji) 

Ventilacijski kanal 

o 

i 

Ventilacijska rešetka 

otporna na udarac lopte 

Parket oko 50 x 25 

Sn 

' 

/ 

bukva ili javor 

Ležajna drvena greda 50/50 

Gumeni ili potiuretanski podožak 

Estrih 

Plastična folija (vlažnost) 

^CÍXvj ^ ^ Granična linija Rot-RAL 3000 

«I 

.EvSlLX. 

Specijalna žbuka 

yr dvoslojna 12-14 mm 

(T) Detalj zabatnog zida Detalj bočnog zida 

I §4_ 

Osnovne dimenzije i razmaci 

hoooo I ® 

© Ormarić za 

kugle 

- 1 - 8 

(J^ Stalak za 

štapove 

Informacije: Deutscher Squash Rackets Verband e.V. 

Lichtenauerweg 11, Hamburg 

SKVOS (SQUASH) 

DIN 18038 

Uobičajena konstrukcija za izgradnju skvoš-igrališta. Masivni zidovi 

s površinom od specijalne žbuke, betonski predgotovljeni elementi, 

predgotovljena drvena rešetkasta konstrukcija obložena pločama, 

montažna skvoš-igrališta. 

Veličina prostorije: 9,745 x 6,40 

Visina prostorije: 6,00 

Preporučuju se zastakljeni stražnji zidovi za gledatelje. 

Pod: lagano elastičan od svijetlog drva (javor ili bukva), dobre 

prionljivosti, daske su paralelne s bočnim zidovima. Pogodan je 

brodski pod na pero i utor, debljine 25 mm, masa za ispunu reški. 

Parket: prema DIN-u 280, dio 3, 4 i 5. 

Zidovi: glatka specijalna žbuka, bijeli. Ploča za igru od metalnoga 

je lima 2,5 mm ili od ukočenog drva obloženog limom, premazanim 

bijelom bojom -> ® - (š). 

Informacije: Deutscher Tischtennis-Bund 

Otto-Fleck-Schneise 10a, Frankfurt/M. 

Natjecanja su samo u dvoranama. 

STOLNI TENIS 

Površina stola je horizontalna, boje zagasito zelene s bijelim 

graničnim crtama 152,5 x 274 cm 

Visina stola 76 cm 

Debljina ploče = 2,5 cm 

Za stolove na otvorenom trebaju azbestcementne ploče debljine 20 mm. 

Tvrdoća ploče treba biti takva da normalna loptica ispuštena s 

visine od 30 cm odskoči oko 23 cm. 

Duljina mreže na sredini polja je 183 cm 

Visina mreže po čitavoj duljini je 15,25 cm 

Prostor za igru (omeđen platnom visine 60 - 65 cm) = 6x12 m, 

međunarodno 7x14 m, tek iza toga gledatelji -* 0. 

Informacije: Deutscher Billard-Bund 

Položaj prostorija: 

BILJAR 

na katu ili u svijetlom prizemlju, rjeđe u suterenu. 

Potrebni prostor: ovisno o veličini biljara, podaci. ->©-(§) 

Za privatnu uporabu uobičajeno veličine IV, V i VI 

Za kavane i klubove veličine IV i V 

U dvoranama i akademijama za bilijar veličine I, II i III 

Međusobni razmak biljara I i II = 1,70 m 

Međusobni razmak biljara III - V = 1,60 m, 

od zida po mogućnosti nešto više. 

Uz stranu kraj koje se kreće konobar ili stoje gledatelji treba 

predvidjeti odgovarajuće veći razmak, uz to prostor za stolice, 

stolove, jela i pića (-> ugostiteljski objekti). 

Zidne površine za stalke biljarskih štapova i pravila igre. 

Vanjske dimenzije stalka za 12 štapova 150x75 cm. 

Rasvjeta: 

Po mogućnosti mala rasvjetna tijela s potpunim i jednolikim osvjetljenjem 

cijele površine za igru. 

Uobičajena visina izvora svjetla iznad stola 80 cm 

Uobičajene veličine biljara (dimenzije u cm) I II III IV V VI 

Unutarnje dimenzije 

(površina za igru) 

A 285 x 142 5 

Vanjske dimenzije B 310 x 167 5 

Dimenzije prostorije 575 x 432 5 

230x115 220x110 220x 100 200x100 190x95 

255x140 245x135 225x125 225x125 215x120 

520 x 405 510x400 500 x 395 490 x 390 480 x 385 

Težina u kg 800 600 550 500 450 350 

(8) Uobičajene dimenzije biljara 

527

T 

I 

-o- 

f^-i ,004-i.20 H 

Detalj zabatnog zida 

-i.ooH 

Detalj bočnog zida 

Jame za prihvat kugle [ 

T >r< 

Raspored prostorija 

prošireni program 

Moguće dodatne 

prostorije 

Obavezne 

prostorije 

Zatvoreni bazen - shema raporeda prostorija 

Gravitacijsko 

područje 

stanovnika 

(EW) 

Vrsta 

bazena 

2) 

Direktni 

ulaz 

Raspored prostorija 

normalani program 

Evtl. direktni 

ulaz 

ZATVORENA KUPALIŠTA 

Informacije: Deutsche Gesellschaft für das Badewesen e.V. -» Q] 

Alfredistraße 32, Essen 

Bundesinstitut für Sportwissenschaft 

Carl-Diem-Weg 4, Köln 

Schwimmstätten-Auschuss des Deutschen Schwimmverbandes 

e.V., Marktplatz 27, Bad Neustadt/Saale 

Orijentacijski podaci za zatvorena kupališta: 

Projektne cjeline Skakaonice 

Osnovna jedinica Alternativa 1 Alternativa 2 

Veličina bazena 

[m odnosno m 2 ] 

\fcd. povrl 

WF [m 2 ] 



Vfod. površ. 

WF[m 2 ] 

Kad se predvidi da će uz veličinu od 0,025 m 2 vodene površine po 

stanovniku (gravitacijsko područje s malom gustoćom naseljenosti), 

odnosno 0,01 m 2 vodene površine po stanovniku (gravitacijsko 

područje s velikom gustoćom naseljenosti) -» ©, postiže se u 

općem slučaju zadovoljenje potreba stanovništva, škola i sportskih 

društava. 

Površina zemljišta (bez parkirališta za osobna vozila): 

za zatvorena kupališta 6 - 10 m 2 po četvornom metru planirane 

vodene površine kupališta, a za velike vodene površine zadovoljava 

manja vrijednost. Za dodatne otvorene površine (terase, sunčališta, 

prostore s ležaljkama) treba dodati 10 - 20% površine zemljišta. 

Parkiralište za osobna vozila: parkirno mjesto 25 m 2 , 2 mjesta za 

bicikle 5 m 2 . 1 parkirno mjesto na 5 - 10 garderobnih ormarića u 

kupalištu. Mjesta za bicikle određuju se prema mjesnim potrebama. 

Ako postoje objekti za gledatelje: 1 dodatno parkirno mjesto na 10 

- 15 mjesta za gledatelje. Postoji li ugostiteljski objekt, 1 dodatno 

parkirno mjesto na 4 - 8 mjesta za sjedenje. 

Ravan i do 15° nagnuti teren omogućuje projekt zatvorenog kupališta 

u jednoj ravnini. To je preduvjet za racionalno i funkcionalno 

optimalni objekt. 

Strmiji nagib terena najčešće izaziva veće troškove građenja i 

funkcionalne nedostatke. 

Podloge za svako projektiranje kupališta jesu: 

- analiza postojećeg stanja: kompleksi za kupanje, sport i rekreaciju; 

- analiza potreba: ukupna vodena površina, mogućnosti kombiniranja, 

težište korisnika; 

- gravitacijsko područje: područje (udaljenosti) zainteresirane javnosti, 

škole i sportska društva; 

- odabir lokacije: središnji položaj u prometu, osiguranje građevinskog 

zemljišta, prilazne komunikacije 



Vod. površ. 

WF[m 2 ] 

3) 

Faktori za 

dimenzioniranje 

programa prostora 

i površina 

Smjernice Vježbena 

jedinica 

1 2 3 4 5 6 7 8 9 

5000 Ovisno o lokalnim uvjetima 

5000 VB 10,00x25,00 250 1B + 3B 

do PB do 15 15 150 2 2500 

10000 265 

10000 VB 10,00x25,00 250 12,50 x 25,00 313 1B + 3P 3000 

do NSB 8,00 x 12,50 100 10,00x12,50 125 8,00 x 12,50 100 200 3 do 

20000 PB do 20 20 do 20 20 do 20 20 3500 

370 395 433 

20000 VB 12,50x25,00 313 12,50x25,00 313 12,50 x 25,00 313 1B + 3Po. 1B + 

do 3B + 1P + 3P + 5P 3500 

30000 NSB 8,00 x 12,50 100 8,00 x 16,66 133 8,00 x 12,50 100 250 3 odn. 4 do 

SPB 4 ' 10,60 x 12,50 133 1B + 1P komb. + 4000 

3B + 3P komb. 5P 

PB do 25 25 do 25 25 do 25 25 

438 471 571 

30000 VB 21,50x25,00 313 12,50 x 25,00 313 16,66 x 25,00 417 

do NSB 8,00 x 12,50 100 8,00 x 16,66 133 8,00 x 16,66 133 4000 

40000 SPB"> 10,60 x 12,50 133 10,60 x 12,50 133 12,50x11,75 147 1B + 1Pkomb. + 300 4 do 

3B + 3P komb. 5P 4500 

PB do 30 30 do 30 30 do 30 30 

576 609 727 

40000 VB 16,66 x 25,00 417 16,66 x 25,00 417 

do NSB 8,00 x 16,66 133 8,00 x 16,66 133 

50000 SPB 4 ' 12,50x11,75 147 16,90x11,75 199 2 X 1B.2 x 3B 400 4 4500 

1P + 3P + 5P 

PB do 35 35 do 35 35 

732 784 

iznad 50000 Ostali zatvoreni bazeni prethodno navedenih projektnih cjelina u skladu s veličinom gravitacijskog područja 

Napomene: 11 Za zadovoljavanja potreba Škola event. i veće jedinice; 

Kratice: B = daska; P = platforma; 1-10 = odskočna postolja u m; 4) 

2) 

Kratice: PB = bazen za malu djecu; NSB - bazen za neplivače; VB = kombinirani bazen za plivače i neplivaće; SPB = bazen sa skakaonicom; 

Dimenzije s obzirom na sigumosno-tehnićke odredbe; veličina bazena = širina bazena (strana skakaonice) x dužina bazena (u smjeru skoka) 

Projektne cjeline za zatvorene bazene 

Površina 

zemljišta 

(bez 

objekta) 

Im 2 Im ] 

2 Im ] 

2 ] 

529

+ 

8 S 

1—1.50—H- -1,50-1 

Prostorija za presvlačenje - kabine za presvlačenje s garderobnim ormarićima 

r\i 

Skupna svlačionica središnje klupe 

1—1,50-4 -1-1,50—1 

^ ^ Skupna svlačionica bez središnje klupe 

Skupna svlačionica sa središnjom klupom 

+ 

8 8 

•r ^ 

4- ;;! 

f-1,50—H .00+1.00-1 4.00 H .124-1,50-| 

^ ^ Svlačionica kombinirani tip 

530 

ZATVORENA KUPALIŠTA pp 

Sanitarno područje: veličina prostora za presvlačenje (orijentacijske 

jedinice) s. 529 stupac 7. 

Orijentacijske vrijednosti dopuštaju sat i pol kupanja, osim u vrijeme 

vršnog opterećenja. U turističkim mjestima treba ponekad broj 

garderobnih mjesta podvostručiti. 

Orijentacijske vrijednosti: 0,6 - 0,8 garderobnih mjesta po orijentacijskoj 

jedinici. Mjesta za presvlačenje 0,15 - 0,2 komada/orijentacijska 

jedinica, od toga 0,06 - 0,08 komada/jedinica kao kabina za 

presvlačenje. 

Kabine za obitelj ili invalide: 10% kabina, odnos mjesta za presvlačenje 

prema garderobnim ormarićima 1:4. 

Svi veći objekti sadrže najmanje 2 skupne prostorije za presvlačenje. 

Garderobna mjesta: na svaku skupnu prostoriju za presvlačenje 

treba najmanje 30 garderobnih ormarića. 

Mjesta za presvlačenje: klupe su dugačke najmanje 7,50 m. Odnos 

je mjesta za presvlačenje prema garderobnim ormarićima do 1:8. 

Broj sanitarnih objekata po orijentacijskoj jedinici: 0,03 mjesta za 

uređivanje kose sušilom, 0,015 mjesta za dezinfekciju nogu, 0,015 

bazena za cijeđenje. Prostor 1 - 2 m 2 sa sredstvima za čišćenje 

treba uključiti u prostor za presvlačenje. Svijetla visina je 2,50 m. 

Mjesto za dezinfekciju nogu: širina 0,75 m, dubina 0,50 m. 

Dimenzije objekata u području za presvlačenje: za ugradnju vrijede 

sljedeće minimalne mjere: kabina za presvlačenje (osovinske 

mjere) treba imati širinu 1,00 m, dubinu 1,25 m, visinu 2,00 m. 

Obiteljska i invalidska kabina: širina 1,50 m, dubina 1,25 m, visina 

2,00 m 0- Kabina za invalide s invalidskim kolicima (osovinske 

mjere): širina 2,00 m, dubina 1,00 m, visina 2,00 m. Svijetla širina 

vrata treba biti 0,8 m. 

Garderobni ormarići (§): širina 0,25 m. odnosno 0,33 m (osovinska 

mjera), svijetla dubina 0,50 m, visina 1,80 m odnosno 0,90 

m kad su dvostruki ormarići. Garderobni ormarići za invalide, i to 

samo kao pojedinačni, široki su 0,40 m. 

I M 

ij"— 

jjo 

o: 

o 

o 

I-80-4-1,10-»-80H 

i T 

IO T 1 

: o> 

i + 

in 

: o> 

•f 

Oj : o> 

^ ^ Otvoreni niz tuševa i tuševi sa zaštitom 

od prskanja 

Dvostruki ormarić 

..v.v.'.-.v. 

i 

1 

Pojedinačni ormarić 

Garderobni (primjeri) 

i 

h 

o> : 

\! H 

+ 

1 & 

i ii 

1 

i ° :• 

1 

H 

i-80—H-60-H-1.10—H-60-U-804 

Tuševi u nizu sa zaštitom od pogleda

1-60—1 \y Područje garderoba V 

^T) Sanitarna jedinica 

"V Područje bazena |—S0—| ^ |—95—|—95—| 

Područje garderoba 

(5) Sanitarna jedinica (podjeljena prostorija s tuševima) 

Područje garderoba 

X * * * T v 

Dame 

Bazen za neplivače 

8,00 

Sa strane za skakanje 

16,66 

12,50 

- 25,00 . 

(50,00) 

12,50 

(21,00) 

© Kombinirani bazen za plivače i 

neplivače 1/3" dužine bazena 

(4) Presjek bazena s valovima 

1,00 

1,00 

• 

• 

9 

9 

9 

9 

• 

e 

• 

9 

9 

9 

9 

9 

9 

Međupod, podesiv 

po visini 

(5) Presjek kombinacije bazena za plivače i bazena s valovima 

532 

r' 

Varijanta točke A sa stubama Zuriški žlijeb 

1,35 

Ovisno o konstrukciji 

međupoda 

ZATVORENA KUPALIŠTA 

Područje bazena: vrste i dimenzije bazena QQ 

Bazen Širine 

(m) 

Dužine 

(m) 

Bazen za malu djecu 15 do 25 m 2 

Bazen za 

neplivače © 

Kombinirani bazen 

za plivače 

i neplivače 

Bazen za 

plivače 

Bazen s 

valovima-» © 

8,00 

10,00 

8,00 

10,00 

12,50 

16,66 

21,00 

25,00 

16,66 

21,00 

25,00 

12,50 

16,66 

21,00 

do 

25,00 

12,50 

16,66 

25,00 

50,00 

25,00 

50,00 > 

min. 

33,00 

Dubine vode Min. visina 

odn. napomena svijetlog otvora 

0,00-0,40/60 2,50 m 

0,60/0,80 do 

1,35 m 3,20 m 

Kod pomičnog dna: 

0,30 do 1,80 m 

u dijelu za plivače 

1,80 m 4,00 m 

u dijelu za skokove: 

min. dubina vode 3,80 + 4,50 (5,00) m 

Početna dubina vode: 

0,00 m (sa stubom 

max. 0,30 m) 

Krajnja dubina vode: 

ovisna 0 korištenju bazena 

i vrsti stroja za valove 

4,00 m 

4,00 m 

Ophod oko bazena - ophodna površina u načelu jednaka Širina 

vodenoj površini 

(m) 

U glavnom prilaznom području bazenima: 

U glavnom prilazu između zida dvorane i stepenica bazena: 

U području startnog postolja: 

U području skakaonica: 

(iza jednometarske skakonice slobodan prolaz min. 1,25 m) 

U području prilaza bazenu za malu djecu 

Bazen za neplivače - strana sa stubama: 

Bazen za neplivače - uža strana: 

između bazena za skokove, plivače odn. kombiniranog bazena za plivače i 

neplivače i bazena za neplivače ili dio za neplivače kombiniranog bazena: 

Između bazena za plivače odn. dijela za plivače kombiniranog bazena i 

bazena za skokove: 

Ostale širine kod vodene površine ispod 300 m 2 

Iznad 300 m 2 

Objekti za gledatelje: 

3,00 

2,50 

3,00 

4,50 

2,00 

2,50 

2,00 

4,00 

3,00 

1,25 

1,50 

Visina prostorije iznad ophoda bazena: 2,50 

Prost, za učitelja plivanja Potrebna površina: min. 6 m 2 2,50 

Ambulanta Potrebna površina: min. 8 m 2 2,50 

Prostorija sa spravama do 450 m 2 vodene površine min.15 m 2 2,50 

preko 450 m 2 vodene površine min. 20 m 2 2,50 

Boravišna prostorija za natjecatelje 2,50 

6 plivačkih staza = 30 m 2 , 8 = 50 m 2 , 10 = 70 m 2 

Prostorija za nastavu i klupska prostorija: 30 do 60 m 2 2,50 

Radna mjesta 

za novinare 

za televiziju 

Ugostiteljstvo 

(kavana/restoran) 

Područje tehnike 

Tribine za gledatelje: 0,5 sjedečih mjesta na 1 m 2 vodene 

površine koja se koristi za sport 

Potrebna površina: Za 1 sjedeće mjesto: 0,5 m 2 uklj. neposredne 

prometne površine 

Garderobe za gledatelje: Potrebna površina: 0,025 m 2 po 1 m 2 

za sport korištene vodene površine 

Toalete za gledatelje: Toalete u ulaznoj hali (dame: 1 školjka; 

gospoda: 1 školjka, 1 pisoar) dovoljne su za 200 mjesta za 

gledatelje. Kod većih objekata za svakih daljnjih 100 mjesta 

dodatno 1 toaleta (školjka odn. pisoar). Pri tome vrijedi odnos 

dame 2 školjke, gospoda 1 školjka, 2 pisoara 

Dobar pregled nad startom i ciljem (povišen položaj); potrebno je 5 

do 20 mjesta, mjesto 0,75 x 1,20 m 

4 do 6 mjesta, svako 1,20 x 1,50 m. 

Potrebna površina po automatu: 0,5 do 0,8 m 2 

Opskrba i pomoćne prostorije (dodatno): za kavanu oko 60 % 

prostora za sjedenje, za restoran oko 100 % prostora za sjedenje, 

od toga za skladište i hladnjaču 20 -25%, za ambalažu 15 - 20 %, 

ostalo za kuhinju, pripremu, ured i prostorije za osoblje. 

Toalete: Min. dame 1 školjka, gospoda 1 školjka, 1 pisoar. 

Ukupna površina za tehniku (bez spremnika za preljevnu vodu, skladišnih prostorija, 

trafostanice i plinske stanice): do 1 m 2 po 1 m 2 projektirane vodene površine; kod velikih 

zatvorenih kupališta moguće je redukcija do 30 %. 

10) Zunchški žnjeb (li) St.Moritz - žlijeb 

Točka B

u u 

-2,50+1,90-+ 1,95- + 2,05-h-2,15 +-1,95 \ 1,90-4-2,50—i 

50 50 601,00 1,1060 50 r " " 

2.25W1,40M1.40+ »- 11.50+- I f 1.40+ H,40± 

Veličina bazena: 

Moguće dimenzije: 11,75 x 16,S0 m 

Dimenzije Koje se preporučuju. 12,50 x 16.90 n 

Ljestve bazena: kod dužine 11,75 

nasuprot akakaonicl 

2 Kod dužine 12.50 

bočno od ekakonice 

Dubina vode: 

Muv: 3,80 m 

Preporučuje se: 4,00 m 

H,0i 

(T) Jednometarska do petmetarska skakonica (kompletno) B=daske, P=platforme 

H.CH 

ZATVORENI BAZENI 

Uređaji za skokove služe za školski i natjecateljski sport. Toranj je 

kruto odskočno mjesto visine 1, 3, 5 i 10 m. Odskočna daska je 

elastično odskočno mjesto na visini od 1 i 3 m. Visina odskočnih 

mjesta mjeri se od razine vode. Odskočne daske izrađene su od 

aluminija, drva ili sintetike. Platforme tornja ravne su, sigurne za 

koračanje. Daskama ili platformama prilazi se strmim stubištem. Za 

velika natjecanja treba predvidjeti dizala. Svi se uređaji za skokove 

nalaze na jednoj strani bazena (T) - Temperatura vode je 

24°-28°C. Za bolje raspoznavanje površine vode treba predvidjeti 

uređaje za mreškanje površine ili sapnice za kišenje. 

1 Linija gola - bijela 

2 Linija 2 m - crvena 

3 linija 4 m - žuta 

4 Središnja linija - bijela 

5 Gol za vaterpolo 

6 Granična vrpca 

Pogled sprijeda 

Igralište za vaterpolo 

2 '3 

I 

- ^ » • »i ( 

2,00 

-30,00- 

2,00 30 

2,00 

QP 

Pogled sa strane Varijanta: kod uronjenog gola 

u bazenu od 25 m min. 70 cm 

(2) Jednometarska do desetmetarska skakaonica (kompletno) (5) Gol za vaterpolo prema DIN 7936 (§) Gol za vaterpolo prema DIN 7936 

Od okomice nazad 

do zida bazena 

Od okomice nazad 

do donje platforme 

Od okomice bočno 

do zida bazena 

Od okomice 

do okomice 

Od okomice 

do prednjeg zida 

bazena 

Od okomice 

do stropa 

Dužina/ 

širina 

usporedi crtež 

min. dimenzije 

prepor. dimen. 


min. dmenzije 




prepor dimen. 

usporedi atež 


piepor. dimen. 






prepor. diran. 

Slobodan prostor stro- usporedi atež 

pa prema iza i na obje min. dimenzije 

strane okomice prepor. dimen. 

Slobodan prostor stro- usporedi crtež 

pa od okomice prema rrin. dimenzije 

naprijed 


Dubina vode usporedi atež 

kod okomice min. dimenzije 


Sigurnosna zona (puna usporedi atež 

dubina vode) od okomi- min. dmenzije 

ce prema naprijed prepor. dimen. 

Sigurnosna zona (puna usporedi atež 

dubina vode) od okomi- min. dimenzije 

ce na obje strane prepor dimen. 

Maksimalni kut 

nagiba stropa 

Daska 1 m 

4,80/0,50 

1,50 

1,80 

2,50 

3,00 

C-1 

1,90 

2,40/3,1» 

D-1 

9,00 

E-1 

5,00 

G-1 E-1 

5,00 5,00 

3,40 

3,80 

3,30 

3,70 

Daska 3 m 

4,80/0,50 

A-3 

1,50 

1,80 

B-3 

3,50 

C-3 C-3/1 

1,90 1,90 

2,40/3,00 2,40/3,00 

D-3 

10,25 

G-3 

5,00 

E-3 

5,00 

E-3 

5,00 

E-3 

5,00 

H-3 

3,80 

4,00 

K-3 

3,70 

3,90 

Platforma 1 m 

4,50/0,60 

A-1 

1,50 

B-1 

2,30 

D-1 

8,00 

F-1 

2,75 

G-1 

5,00 

3,00 

H-1 

3,40 

5,00 3,30 

Platforma 3 m 

5,00/0,60 

A-3 

1,50 

B-3 

2,80 

D-3 

9,50 

E-3 

3,00 

F-3 E-3 

2,75 3,00 

G-3 E-3 

5,00 3,00 

H-3 

3,40 

3,80 

J-3 K-3 

6,00 3,30 

3,70 

L-3 

2,55 

Platforma 5 m 

6,00/1,50 

A-5 

1,50 

1,50 

A-A-5/1 

1,25 

B-5 

4,25 

C-5/3B C-5/1B 

2,10 2,10 

D-5 

10,25 

F-5 

2,75 

G-5 

5,00 

J-5 

6,00 

L-5 

3,75 

E-5 

3,00 

3,40 

E-5 

3,00 

3,40 

E-5 

3,00 

H-5 

3,80 

4,00 

K-5 

3,70 

3,90 

Platforma 7,5 m 

6,00/150 

A-7,5 

1,50 

A-A-7,5/3 - 

1,25 

B-7,5 

4,50 

C-7.5/1P C-10/7,5 

2,45 2,75 

D-7,5 

11,00 

F-7,5 

2.75 

E-7,5 

3,20 

3,40 

E-7,5 

3,20 

3,40 

G-7,50 E-7,5 

5.00 3,20 

L-7,5 

3,75 

H-7,5 

4,10 

4,50 

K-7,5 

4,00 

4,40 

Napomene: Ukoliko se platforme grade šire od propisanog minimuma, tada se polovica dodane širine dodaje odgovarajućim osovinskim mjerama 

(¿) Dimenzije skakališta (7) — © 

A-10 

1,50 

A-A-10/5 

1,25 

B-10 

5,25 

C-10/5 C-10/3B 

2,75 2,85 

D-10 

13,50 - 

E-10 

3,40 

3,40 

F-10 E 10 

2,75 3,40 

- 4,00/5.00 

G-10 E-10 

6,00 3,40 

5,00 

H-10 

4,50 

5,00 

J-10 K-10 

12,00 4,25 

4,75 

L-10 

4,50 

10,0m 

C-7,5-1 =±= C-10/3 

,C-1¡)/7.5 

7,5 m 

„ c-5/3 

^ \ C^S/1 C~ 10/5 p-a 

(?) Poprečni presjek 

F G 

Uzdužni presjek 

533

Ugostiteljstvo Ugostiteljstvo 

I^Naüawera ulazna zona (s iščns sirane) 

Blagajna 

Natkrivena ulazna zona 

(sa strane bazena) 

Toalete 

Majka i dijete 

Prostorija za boravak i zagrijavanje 

' ¡Ûprava 

—==j Osoblje 

Klupske prostorije 

Prostorija za spasioca / trenera 

Sanitetska prostorija 

Tehnička služba 

Skladište i prostorna sa spravama 

Prostorije za natjecatelje 

^Direktni pristup 

^ Eventualno direktan pristup 

Shema rasporeda prostorija i površina 

Dvostruki ormaoći 

Kabina za presvlačenje : 

Glavni prilaz 

Glavni prilaz 

5050 5050 5050 

j-i.20+-H-i.50+-H-i .50+-H-1,! 

(3^ Garderobna jednica (shema) 

5 

i 

WD KD V® 

d7\ m Oil 

D 0 Dili < 

Dllpli 1 0 Dili

Sauna I boravak 

Vanjska sauna 

Bazen za rashiađivanje 

Vanjski bazen 

Bazen za malu djecu 

6 Bazen 

7 Vodena spilja 

8 Garderoba 

9 Tuševi 

10 Solariji 

11 Terase za sunčanje 

12 Tehnika 

Rekreacijsko kupalište Heveney 

ZATVORENA I OTVORENA KUPALIŠTA 

OPĆE OSNOVE PROJEKTIRANJA Qp 

Kombinacije zatvorenih i otvorenih kupališta omogućuju, u skladu s 

vrstom poslovanja, široko prostorno, funkcionalno i pogonskotehničko 

objedinjavanje pojedinih dijelova objekta. Istodobno nude 

raznovrsnije mogućnosti korištenja, čime postižu veću uporabnu 

vrijednost negoli od pojedinačnih objekata. Različitost potreba 

uvjetovana godišnjim dobima zahtijeva i različite veličine unutarnjih i 

vanjskih vodenih površina. Treba razlikovati uporabu kupališta tijekom 

ljeta, zime i prijelaznih razdoblja (predsezona i posezona). 

U obzir dolaze sljedeće vrste pogona: istodobno se koriste unutarnje i 

vanjske vodene površine uz jednako radno vrijeme, neograničeno 

trajanje kupanja i jedinstvenu cijenu ulaznice; odvojeno se koriste 

unutarnje i vanjske vodene površine uz različito radno vrijeme, 

djelomično neograničeno trajanje kupanja (u vanjskom dijelu) i s 

različitim cijenama ulaznice; pojedinačno se koriste ovisno o sezoni, 

npr. zatvaranjem jednog dijela objekta (unutarnje ili vanjsko kupalište). 

Pri utvrđivanju vrste pogona treba uzeti u obzir sljedeće: različita 

potrebna veličina vodene površine, koja može proizaći iz različito 

velikih gravitacijskih područja za zatvoreno i otvoreno kupalište; 

potrebno povećanje vodene površine jednog ili oba dijela u vezi s 

prometom tijekom vikenda ili turizmom u sezoni godišnjih odmora; 

dodatna potreba za vodenom površinom temeljem posebnih 

okolnosti, primjerice u lječilištima, centrima za trening sportaša itd. 

Primjeri © - (5). 

Arh.: Aichele; Fiedler; Heller © E S ^ ^ ^ ^ 

Arh. 

535

53,46 ZATVORENA I OTVORENA KUPALIŠTA 

Gradsko kupalište Trier Arh.: Müller, Kamaiz & Bock 

CJnn-n ^ 

^ ^ Zatvoreni bazen Stuttgart ->© 

Prizemlje -> (¿) 

1 Natkriveni ulaz 

2 Vjetrobran 

3 Blagajna 

4 Atrij 

5 Stan 

6 Garderobe 

7 Sprave 

8 Plivački klub 

9 Bazen 

10 Bazen za skokove 

11 Ured 

12 Trener 

13 Spasilac 

14 Sanitetska služba 

Zatvoreni i otvoreni bazen 

® Zatvoreni i otvot 

Zollikon -> (f) 

536 

) rz 

15 Boravak 

16 Obiteljske kabine 

17 Neplivači 

6 

1 Zatvoreni bazen 

2 Jezero za veslanje 

3 Dječje igralište 

4 Garderoba za 

otvoreni bazen 

5 Otvoreni bazen 

6 Sportski tereni 

Arh.. J. Welz 

Kombinacije zatvorenih i otvorenih kupališta mogu, ovisno o okolnostima, 

nastati i dogradnjom otvorenog ili zatvorenog kupališta uz 

postojeći pojedinačni objekt. Kod novogradnje treba predvidjeti 

najprije zatvoreni dio. 

Treba nastojati da se povežu područja bazena otvorenog i 

zatvorenog dijela. Tako se postiže bolja iskoristivost u prijelaznim 

razdobljima, omogućuje se centralni nadzor i povoljna tehnička 

povezanost. Prostor za boravak i ugostiteljstvo po mogućnosti treba 

biti vizualno povezan s oba područja bazena. Prilaz otvorenom 

kupalištu treba biti kroz ulazni prostor zatvorenog kupališta. U 

vrijeme vršnog opterećenja treba omogućiti i prolaz kroz natkriveni 

ulazni pretprostor. Blagajne i kontrola trebaju po mogućnosti 

opsluživati oba prilaza. 

Uska veza vanjskog i unutarnjeg područja bazena olakšava 

varijabilno korištenje. Povezivanje obaju područja, pri čemu 

svakako treba priključiti vanjski bazen za neplivače, može se 

ostvariti kanalom za plivanje (ulaz iz unutarnjeg plivališta), 

natkrivenim prolazom s mogućnošću grijanja ili kroz zatvoreni ulaz, 

tako da kupač može iz zatvorenog kupališta bez dodira s hladnim 

zrakom stići do jednog od vanjskih bazena. 

j:;..:::^ r-j 

• • » I 

I Z •IIP 11H Dl 

i j ^ f p J ^ J F 

n 

13 isl 

, nrirl U. „ _ 

1 

R Sî gj f i 1 

i-H' i—8 ' \ 

f=-* [ 

£ «7; 

H w ! 

L^S-lAJ-u u n f ! ^ 6 

I, 

1 Vjetrobran 

2 Ulazna dvorana 

3 Blagajna 

4 Osoblje 

9 Spasilac 

10 Bazen 

11 Bazen za učenje plivanja 

12 Tehnika, filter 

5 Garderoba za osoblje 13 Trafostanica 

6 Ured 14 Prostorija za kloriranje 

7 Garderoba 15 Prostorija za akumulatore 

8 Sprave 16 Grijanje 

(5) Prizemlje Arh.. E. Ulrich + C. Braun

® Sauna s predprostorom (1), garderoba (2), prostorija za kupanje (3), klupa za 

ležanje (4), kotao za vodu (5), peć (6). Prema H.J.Viherjuuri -> QP . 

^ Sauna s predprostorom između prostorije za kupanje (1) i garderobe (2). 

Prema H.J. Vihetjuuri-» Q3 . 

© Veća sauna s predprostorom(l), garderoba (2), podest prostorije za kupanje (3), 

sa peći (4), do nje prostorija za masažu s kotlom za vodu (5), klupa za masažu 

(6), s umivaonikom (7). Prema H.J. Viherjuuri -> QP . 

2,00 11 2,30 1 

2,00 

informacije: Bundesfachverband Saunabau e.V. 

Bierstadter Str. 39, Wiesbaden 

Deutscher Sauna-Bund e.V. 

Bielefeld 

SAUNA 

Sauna je više od kupke za tijelo, a mnogima način psihičkog 

pročišćenja, gotovo ritual. Trebala bi biti neizostavni dio svakog 

sportskog objekta. U Finskoj postoji jedna sauna na 6 stanovnika, 

upotrebljava se jednom tjedno, a oprema je normirana QP .Tipovi 

su stari i prokušani. U obitelji se upotrebljava zajednički, a ni u 

javnim saunama također nema podjele po spolovima. 

Proces kupanja. Naizmjenična primjena vrućeg i hladnog zraka, 

znojenje u suhom vrućem zraku, vrući udari čiste vodene pare u 

razmacima od 5 do 7 minuta nalijevanjem četvrt litre vode. Izmjenom 

suhog i vlažnog zraka postiže se jak nadražaj kože, jačanje 

otpornosti, zdravo za udisanje. To se dopunjuje povremenom 

primjenom hladne vode uz masažu i mirovanje. 

Lokacija je po mogućnosti uz bistro jezero sa šumom i livadom 

zbog zračne kupelji između faza znojenja. 

Način građenja: najčešće brvnara ili drvena zgrada, potrebna je 

dobra termoizolacija vanjskog oplošja. Zimi je razlika između 

temperatura unutra i vani često i više od 100°. 

Kupaonica treba biti što manja, =16 m 2 , visine =2,5 m. Obložena 

je tamnim drvom radi smanjenja toplinskog zračenja na stropu i 

zidovima, ili su zidovi masivni od mekog drva, osim u blizini peći. 

Ležaji su na rešetkama od letava (cirkulacija zraka), različite visine 

za udobno sjedenje i ležanje; najviši su ležaji oko metar ispod 

stropa, duljine 2 m. Stube i ležaji su od letava, pribijenih odozdo da 

se bosom nogom ne dotakne vruća glava čavla. Ležaji rastavljivi 

radi čišćenja, a pod je od hrapava materijala i nema drvene letve. 

Dimna sauna: kameni obluci u slojevima jako su zagrijani vatrom 

loženom drvima, a dim pomalo izlazi kroz otvorena vrata. Kad je 

kamenje užareno, vatra se uklanja, zadnji dim istjera polijevanjem 

vodom i zatvaraju se vrata. Nakon kratkog vremena sauna je "zrela" 

za kupanje. Ugodna je aroma gorućeg drva i pouzdana kakvoća 

pare. Tako je građeno 50% finskih sauna. 

Oddimljena sauna. Na završetku loženja dim se odvodi "iznutra", 

kad je kamenje u peći postiglo temperaturu oko 500°. Gorivi plinovi 

u potpunosti izgaraju, ne stvarajući čađu. Vratnice se na peći 

zatvaraju iako još postoji plamen. Temperatura brzo raste nekoliko 

desetaka stupnjeva. Prije kupanja se posljednji ostaci isparavanja 

ugljena ispuštaju kratkim otvaranjem vrata i vruće kamenje polije 

kantom vode. 

Kam inska sauna. Kamena peć, na koju se nastavlja napa od 

kamena ili lima, vodi dim u dimnjak. Loži se kroz vrata koja se 

nalaze u kupaonici ili u pretprostoru. Kad je kamenje vruće, 

zatvaraju se vrata i prema potrebi otvara poklopac za zrak na napi 

kako bi se ispustio vrući zrak ili nalijala voda na kamenje. 

® Sauna arhitekta E. Sukonena. prostorija za kupanje (1), prostorija za masažu i 

pranje (2), garderoba (3), veranda (4), drva (5), ormar (6), peć (7), kotao za vodu 

(8), kabao za vodu (9) © Finska peć za saunu s kotlom za ^ °blk ?. klu P a za težan i e u ,P a m 

vodu (može se koristiti i za pranje ^S) kupeljima > saunama rema flnskim 

P 

rublja) normama 

537

Iskorišteni zrak Iskorišteni zrak Svježi zrak 

odvod dolje odvod gore 

© Poprečni presjek saune s 

indirektnim grijanjem (Bemberg) 

1 Kut za sjedenje i 

ležanje 

2 Sauna 

3 Tuš 

4 Bazen za uranjanje 

5 Kupelj za noge 

6WC 

7 Klupa za sjedenje 

8 Solarij 

9 Ljestve 

10 Ergometar 

Tlocrt saune za 30 osoba 

7 m 

1 Tuš 

2 Parna kupelj 

3 Tehnika 

4 Sauna 

5 Solarij 

6 Odlaganje 

7 Kut za sjedenje 

odmor 

Sauna u potkrovlju - 35 m 2 , 4-6 osoba ^ ^ Sauna u podrumu-30 m 2 , 4-6 osoba 

(?) Hotelska sauna 5,25 x 8,00 m (8) Hotelska sauna 5,50 x 8,50 m 

(S^ Sauna, parna kupelj i vrtložni bazeni 

538 

I—1,20 Hl 

SAUNA 

Vrijeme kupanja: 1. Jedna sauna 

- kupelj može trajati 120 minuta. 

2. U okviru toga preporučuje 

se biti u sauni 2 do 3 puta 

po 8 - 15 minuta. Uz to postoji 

prostorija za rashlađivanje (tuš, 

cijev za polijevanje, bazen da se 

može uroniti) te zračna kupelj -> 

©-©. Ljepše: prirodna hladna 

voda u jezeru ili morskoj uvali. 

Zračna kupelj treba omogućiti 

udisanje svježeg hladnog zraka 

kao protutežu vrućem zraku, a 

također rashlađivanje tijela, zaštićeno 

od pogleda -* ©. Treba 

predvidjeti mjesto za sjedenje; 

bez fizičkog opterećivanja (gimnastika, 

plivanje). 

Kabine za presvlačenje (ili 

otvoreno): može ih biti dvostruko 

više nego posjetitelja u vršnim 

danima; javna sauna dodatno 

treba prostorije za mirovanje 

i masažu ->®, približno za 30 

posjetitelja. Prostorija za mirovanje 

za trećinu posjetitelja 

izvan granica pogona. 

-4,00 

(Î0) Vrtna sauna (brvnara) ^ ^ Sauna u brvnari

Potrebna površina po osobi 

Garderoba 

Predhodno pranje 

Sauna 

Hlađenje 

Odmor 

0,8-1,0 m 2 

0,4-0,6 m 2 

0,5-0,8 m 2 

1,0-1,8 m 2 

0,8-1,4 m 2 

Zračna kupelj 1,0 m 2 

Masaža 6-8 rr^/klupa 

Veličine prostorija - primjer 30 osoba 

Garderoba 

Prethodno pranje 

Sauna 

Hlađenje 

Masaža 

Odmor 

Predprostor, toalete 

Prolazi 

Zračna kupelj 20-50 m 2 

24-30 m 2 

9-15 m 2 

15-18 m 2 

30-45 m 2 

12-18 m 2 

9-18 m 2 

99-144 m 2 

+ 21-35 m 2 

120-179 m 2 

Snaga 

u 

Dimenzije uređaja za 

grijanje u cm 

1 2 

Presjek \MSna 

vodova kabine 

KW 

mm 2 

m 3 

KW 

mm 2 

m 3 

KW Sir Duž Vfc Šir Duž Vis mm 2 

m 3 

3 43 13 50 3x2,5 2-3 

4,5 43 26 55 51 33 62 5x2,5 4-6 

6 43 26 55 51 33 62 5x2,5 S-10 

7,5 43 26 55 51 33 62 5x2.5 8-12 

9 43 26 55 51 33 62 5x2.5 10-16 

10,5 51 33 62 5x2,5 12-17 

12 69 35 62 5x2,5 14-18 

15 82 35 62 5x4 16-22 

18 82 35 62 5x6 18-24 

21 108 35 62 5x6 20-28 

24 108 35 62 5x10 25-40 

(jf) Funkcionalna shema privatne saune (5) Potrebna površina i veličine prostorija (5) Tehnički podaci uređaja za saunu 

1,10 

Sadržaj oko 650! 

Puna oko 730 kg 

(4^ Bazen za uranjanje ^ ^ Drveni bazen za uranjanje ^ ^ Posuda za grijanje nogu 

© Elektronska ergometarska sprava u foN Elektronska ergometarska sprava (q) Liestve kombinacija 

terapeutske svrhe Vi^ zafitnes j ' ' 

© Sauna: jedno ležeće mjesto, dva 

sjedeća 

4o 

1,60 

ni) Sauna: dva ležeća mjesta, tri sjedeća £ 

2,00 

Puna: 14 kg 

Sauna: tri ležeća mjesta, pet 

sjedećih 

SAUNA 

Veličine i oblici sauna mogu biti: 

npr. kružne, šesterokutne ili 

osmerokutne @ - ©. Isporučuju 

se i saune s kosim 

stropom za ugradnju u tavanu. U 

prednju stijenu i/ili u vrata mogu 

se ugraditi prozori od izolacijskog 

stakla. 

Poslije saune "mora biti hladno", 

pa mora biti na raspolaganju 

bazen za uronjavanje (5). 

Topla kupka nogu važan je 

sastavni dio pravilno izvedene 

saune-» (§). 

Pokraj tuša treba instalirati cijev 

0 3/4" samo za hladnu vodu i 

tuš s lepezastim mlazom -» s. 

538. © - (D. Radi održavanja 

tjelesne kondicije idealno je 

postaviti ergometar i švedske 

ljestve -> ® - (D. 

Sauna se može izgraditi prema 

individualnim željama, a i u svim 

veličinama-> © - © 

Temperature prostorija: svlačionica 

20 - 22°C, pranje prije 

ulaska = 24- 26°C, prostorija za 

hlađenje (s hladnom vodom) = 

18 - 20°C, prostorije za odmor i 

masažu 20 - 22°C. 

4r 

50-60 

50 

u 3) Poprečni presjek 

(14) Kutna sauna Oblik četvrtine kruga Poseban oblik @ Okrugla 

539

© Sprava s ekranom © Fliper 

Automat za kockanje 

590 x 850 x 290 

^ ^ Stalak sprave za kockanje ^ ^ Pokerautomat 

(K) Simulator vožnje Simulator vožnje 

© Stol za biljar ^ ^ Automat za kockanje 

© Dvorana za igru u Japanu "Pachinko" 

540 

VI 

DVORANE ZA IGRE 

Postavljanje uređaja za igru s mogućnošću dobitka regulirano je 

propisima o igrama na sreću. Prema tim propisima dopušta se u 

dvoranama za igre ili prostorima sličnih namjena postaviti uređaj 

koji omogućava dobitak u novcu ili robi. 

Na svakih 15 m 2 tlocrtne površine smije se postaviti samo jedan 

uređaj za igru, a ukupno ih može biti 10 -» ©. 

U navedenoj tlocrtnoj površini nisu uključene ostave, hodnici, 

toaletne prostorije, predsoblja i stubišta. Pri projektiranju dvorana za 

igre treba uzeti u obzir građevinsku i planersko-zakonsku 

regulativu. 

Dvorane za igre kao objekti z ® — ® 

/ 

QQ • • 

00 Q • 

n n n n 

i ii i UJI—1 

• • BP 

• • • B 

n n n n 

nun 1 1 1 1 

gg gg 

Nadzor Nadzor] 

(i^ Dvorana za igru u Japanu "Pachinko" 

Poker automati 

Dvorana za igre (5)š 150 m 2 

r\ n n 

wc

© Minimalno rješenje pojedinačne 

IH 

m 

iz 

::«£5i:::PrOStOrza 

pacijente 

m Prostor za 

liječnika 

ordinacije 

Padjent 

Registratura kao pregrada , instrument 

usmjeravanja i kontrole 

protoka pacijenata 

© Minimalna potrebna površina za 

pregled pacijenta koji leži 

^ ^ Minimalna potrebna površina za 

uzimanje krvi 

P 150 

 

©Minimalna potrebna površina za 

EKG 

^ ^ Normalno rješenje pojedinačne 

ordinacije 

© Minimalna potrebna površina 

Iječničkog mjesta za razgovor 

iiiiiiliilliiiiiiiiiiiiiiilipiii;;::; 

 

^g^ Površina za rentgen s pultom za 

rukovanje 

d- 1.80 -^.eo^so^.f 

Ležajevi za masažu, u nizu 

Sffl 1 

i-» 

X 

ir 

Shematizirana liječnička zgrada 

HR $ 

RH S 

ffl Bi 

^ ^ Zajednica ordinacija prostorno 

HR 

integrirana © 

Shematizirana zgrada s aparatima 

•9 

Shema kooperacije medicinskih specijalističkih područja 

fm •9 

t 

f 

m lm 

Zajednica ordinacija prostorno i 

organizatorski integrirana 

% Intenzivna kooperacija 

O Česta kooperacija 

O Povremena kooperacija 

SKUPNE ORDINACIJE 

Na temelju stalnog trenda stručne specijalizacije budućih liječnika 

zbiva se promjena u medicinskim i dijagnostičkim centrima koji nu- 

de opsežne liječničke usluge. Prednosti su za pacijenta u tome što 

se skraćuje vrijeme čekanja, bolja je prilika međusobne kontrole lije- 

čnika i veća mogućnost da se liječnika pozove u kućnu posjetu, dok 

se u nekim okolnostima pojavljuju nedostaci, kao primjerice da se 

pacijent osjeća ograničenim u izboru liječnika, da se boji povrede 

svoje intimne sfere ili da se osjeća kao "broj u liječničkoj kartoteci". 

Za liječnika su prednosti u tome što može bolje rasporediti radno vri- 

jeme, razmjenjivati iskustva i time imati veću sigurnost; nasuprot to- 

me javlja se ograničenje osobne slobode, sukobi interesa, ogra- 

ničeno raspolaganje zajedničkim osobljem i povećan gubitak kon- 

takta s pacijentom. Skupna ordinacija znači udruživanje dvaju ili 

više liječnika u svrhu zajedničkog profesionalnog djelovanja sa za- 

jedničkim osobljem i prostorom. Nasuprot tome se često javljaju "li- 

ječničke kuće" kao nizanje ili gomilanje pojedinačnih ordinacija bez 

mogućnosti racionalizacije. Njihova je dobra strana kratak put ako 

se pacijent uputi iz jedne u drugu ordinaciju u istoj kući. Daljnji ob- 

lik partnerske suradnje jesu zajednički u redaj i,gdje liječnici svoje 

pacijente primaju kao u pojedinačnoj ordinaciji, ali se mogu služiti 

zajedničkim uređajima s odgovarajuće školovanim osobljem. Uči- 

nak racionalizacije može se i dalje povećati ako se osim medi- 

cinsko-tehničkih spoje i druge funkcionalne jedinice. Takve zaje- 

dnice ordinacija predstavljaju značajnu uštedu prostora pri 

povišenoj učinkovitosti i povećanoj udobnosti, ako se primjerice di- 

jagnostičke jedinice kao rendgen i laboratorij, te terapijske jedinice, 

prostorije za upravu i osoblje mogu zajednički koristiti. To je moguće 

spajanjem istih ili različitih specijalističkih usmjerenja, ali samo ako 

su prethodno obavljene točne analize radnoga procesa i proračuni 

ekonomičnosti zahvata, kako bi se liječničke prostorije za preglede 

i obradu mogle smisleno koristiti u smjenama. Treba uzeti u obzir 

propise pojedinih zemalja glede obavljanja medicinske djelatnosti, 

jer u nekim okolnostima takve zajednice mogu biti zabranjene teme- 

ljem odredbi o "slobodnom izboru liječnika". 

Ordinacija 1 

Ordinacija 2 

WC za pacijente 

WC za osoblje 

^ ^ Pojedinačna ordinacija Artv: Duo Design Stomatološka klinika Art!.: Kaiser u. Wildner 

542

7\ Standardna invalidska kolica, 

KU pogled sa strane V® Pogled sprijeda - sklopljena 

83- 

-138 ( 130)- 

Pogled odozgo Prostor kretanja 

tx© Invalidska kolica na nagibu U ® 

100 80 60 40 20 0 20 40 60 80 100120 

U ® Pogled odozgo 

f 

2 — 

~t 1 50" 

^r Prolaz kroz vrata, prostorija s 

' jednim vratima 

-100-105- 

GRAĐENJE ZA INVALIDE 

prema D.P. Philippen -> 00 DIN 18024,18025 

Okolina koja odgovara invalidima zahtijeva prilagodbu invalidskim 

pomagalima i za to potrebnom prostoru za kretanje. Modul za to su 

invalidska kolica -> ® - ® i uz to prostor za kretanje čovjeka -> 

(§)-©. Tako se dobiju dimenzije prostorija i širine vrata i hodnika 

- » © - © • U cijelom procesu projektiranja treba primjerice 

provjeriti put do zahoda: koliko će biti vrata, prekidača za svjetlo itd. 

kojima se treba poslužiti. Treba iskoristiti tehnička pomagala! 

Magnetski zatvarači na vratima. Svi prekidači, ručke, armature, 

prozorski okovi, rukovanje uređajima, telefon, svitak toaletnog 

papira, upravljanje dizalom itd. moraju biti smješteni u dosegu is- 

pružene ili lako savijene ruke -» (§)-©. 

Prilaze zgradi treba predvidjeti u širini od 1,20 do 2,00 m. Preporu- 

čuju se što kraći putovi. Rampe trebaju biti po mogućnosti ravne, s 

najviše 6% nagiba i ne dulje od 6 m -> (š). Širina rampe između ru- 

kohvata je 1,20 m (1,64) -> s. 544- 546. Hodnici su široki najmanje 

1,30 m, bolje 2,0 m. Svijetli otvor vrata = 0,90 m. Visina prekidača i 

utičnica 1,0 -1,05 m. Treba upotrijebiti velikoplošne prekidače. 

Osim toga, urbanistički planovi trebaju omogućiti da osoba vezana 

uz kolica dopre do općih odredišta, kao što su primjerice super- 

market, restoran, pošta, poštanski sandučić, ljekarna, liječnik, par- 

kiralište, tramvajska i autobusna postaja itd. 

Na stubama t^ Radno mjesto uz osobno računalo t^ Uz prozor 

100 806040 200 204060 80100120 

Sa strane 

,50 

ft ^4) Ako su dvoja vrata 

100 80 60 40 20 0 20 40 60 80100120 

P ® Straga t^ Minimalni prostor za okretanje 

T 

78 

} 

£ 90 

1 

9CM 

-188- 

t^ Ako su troja vrata U® 

fasi'»'m 

Ako su četvero vrata 

543

Daska za odlaganje, 

izvana, pošlotiračzanol 

lanski sandučić 

jge, udubjjenj 

U ® ^deiLb0m iPr0St0rSdUb0k0m t ® Poprečno postavljen ulazni prostor 

1,40 

jj-im • 

I 

i 

D 

nLz • I 

1,40 . 80 90 

za 2-4 

P ® Vjetrobran sdvokrilnim vratima p ® Rasjed mjesta za sjedenje 

, Ž 3,75 , , 4,75 

u® Dnevni boravak za 1 -2 osobe 

I 6,50 i 

Dnevni boravak s mjestomza 

blagovanje, 4-5 osoba (23,75 m 2 ) 

> © * © • prostorije 50-55 - 

544 

m g 

^ ^ A-t 

Dogradnja na postojeću kuću za 

dvije obitelji, prikladna za invalide; 

rampa za prevladavanje visinske 

razlike 


STAN -> (U 

Prilaz. U najamnim stambenim zgradama prilaz je hodnikom najčešće 

rješenje. Pri tome treba izbjegavati mnogo kutova i uglova; 

povoljan je ravan pregledan hodnik. Kod obiteljskih zgrada treba 

vjetrobran biti dovoljnih dimenzija, a treba uklopiti i garderobu i 

ostavu. Propisi za minimume prema DIN-u 18025 vrlo su oskudno 

proračunani i često se te dimenzije u praksi pokazuju premalima. 

Minimalna površina ulaznog hodnika treba biti 1,50x1,50 m, a vjetrobrana 

sjednokrilnim vratima 1,70x1,60 m. Kao posebna oprema 

za slijepe stanare važan je interfon na ulazu u stan i na kućnim vratima. 

Stambeni prostor. U stambenim prostorijama treba osigurati dovoljnu 

slobodu kretanja za invalide u kolicima. Dva ili tri invalida - gosta 

trebaju također imati dovoljno mjesta, jer invalidi često međusobno 

održavaju bliske kontakte. Za slijepce treba predvidjeti dodatnu prostoriju 

za sljepačku literaturu i tonske uređaje. Potrebni prostor za 

knjige i časopise u Brailleovu pismu oko 3 puta je veći nego za obične 

knjige. Invalidi samci trebaju veće prostore nego invalidi koji žive 

u kućanstvu s više osoba. Minimalne površine stambenih prostorija 

s mjestom za blagovanje trebale bi biti: 

u stanovima za 1 osobu 22 m 2 , za 2-4 osobe 24 m 2 , za 5 osoba 26 

m 2 , za 6 osoba 28 m 2 - najmanja širina prostorije 3,75 m (kućanstvo 

za 1-2 osobe -» ©). 

Predviđa li se ijedno radno mjesto, treba tlocrtnu površinu povećati 

za najmanje 2 m 2 . 

Kuhinja. Vrlo je važno da se kuhinja funkcionalno projektira jer se 

sposobnosti invalida tako mogu maksimalno iskoristiti. Glavne funkcije 

kao što su čuvanje, pripremanje, kuhanje i pranje moraju se 

međusobno povoljno i po mogućnosti bez prekida kontinuiteta povezati. 

Mjesto za kuhanje, radna ploha i slavina za vodu moraju se 

međusobno što bliže rasporediti. Površine za odlaganje moraju biti 

dostupne osobi u kolicima; ne treba projektirati visoke ormare. 

Horizontalni dohvat iznosi oko 60 cm, vertikalno područje djelatnosti 

je između 40 i 140 cm. Optimalna visina za rad treba se prilagoditi 

invalidu, a to je 75 - 90 cm. Po mogućnosti treba predvidjeti promjenljivu 

visinu. 

Zgrade za jednu obitelj. Prizemna slobodno stojeća kuća za jednu 

obitelj kao i prizemna kuća s vrtom spadaju u optimalna rješenja stanovanja 

invalida. Tu se lako ostvaruju zahtjevi građenja po mjeri invalida: 

ulaz bez stuba, nema razlike u razinama pojedinih prostorija 

i vrta, eventualno slijed prostorija bez vrata, funkcionalno oblikovanje 

prostorija. Dvokatna zgrada za jednu obitelj može također biti prikladna 

za invalide, uz izvedbu odgovarajućih sredstava za vertikalni 

transport (dizala). 

Zgrade za više obitelji. Uključivanje stanova za teške invalide u 

normalne višeobiteljske zgrade najbolje je rješenje sa socijalnoga 

gledišta jer se tako sprečava getoizacija. Premda je ekonomično i 

funkcionalno da se obični stan pregradi u stan za teške invalide, to 

zapravo nije moguće - takve stanove treba predvidjeti već na početku 

projektiranja. Povoljno je stanove za invalide smjestiti u prizemlje 

da se izbjegne potreba vertikalnog transporta. 

Stan za invalide za četiri osobe na 

etaži s tri strane

_ ,. . ... ... ... .. .. . ^ Kuća za dvije obitelji nakon 

K1) S ^ca za av,je OD,teij, pnje sanacije adaptacije u stan za najteže 

w invalide 

A Jednosobni i dvoiposobni stanprije * Jednosobni Jednosobr i dvosobni stan nakon 

lr adaptacije (slijepo dijete) -> (4) r (^4^) adaptacije 

t^ ^ ^ Stan s jednom prostorijom 40 m 2 t^ Stan s jednom prostorijom 45 m 2 

t" (9) Trosobni stan 95 m 2 

U (§) Stande 

Spavanje n 

S0 Stubište 

ili Boravak 

IL-jjMJ 

U® 


DIN 18011, 18022 

Pri projektiranju novogradnje premalo se vodi računa o stanovima 

koji odgovaraju potrebama invalida, pa često treba postojeće stambene 

jedinice pregraditi za tu svrhu. Preduvjet je bogata tlocrtna 

površina i jednostavna mogućnost adaptacije. U potrebne postupke 

pregrađivanja spadaju promjene prostorija s građevinskim zahvatima 

koji su ograničeni statičkim uvjetima konstrukcije, tlocrtnom površinom, 

izmjenama instalacija i opreme u području sanitarija i kućne 

tehnike; dodatno tome ugradnja rampi, dizala, dodatnih elektroinstalacija 

i zahvata u interijer. Opseg intervencije ovisi o stupnju 

invalidnosti stanara kao i 0 njihovu području djelatnosti unutar stana. 

Zbog toga su postupci pregrađivanja često vrlo specifični i treba 

ih prilagoditi invalidu (uz njegovu pomoć). Treba voditi računa o 

mogućnostima prilaza s ulice, hoće li trebati mijenjati podne obloge 

i napraviti parkirno mjesto za automobil s mogućnošću prelaska u 

invalidska kolica. 

Pogodnost zgrade. Prije početka radova na adaptaciji treba točno 

ispitati postojeće stanje stana glede odnosa prostorija i konstrukcije. 

Naročito su pogodni prizemni stanovi s dovoljnom tlocrtnom 

površinom. U tom se slučaju mogu dodatne rampe i priključci kućne 

tehnike izvesti uz niže troškove. 

Opseg postupaka adaptacije. Razlikuju se tri skupine invalida s odgovarajućim 

minimalnim zahtjevima: 

- invalidni članovi obitelji (suprug, supruga, djeca) koji se bave nekom 

profesionalnom djelatnošću izvan kuće. Promjene se odnose 

na prilaz kući/stanu, osiguranje dovoljne slobode kretanja u prostorijama 

za boravak i spavanje, te na specifične zahvat u kupaonici/zahodu. 

- invalidne osobe koje obavljaju kućanske poslove. U tom slučaju 

treba predvidjeti dodatne zahvate u kuhinji i stanu kako bi se olakšali 

kućanski radovi. 

- najteži invalidi koji su samo djelomično ili uopće nisu samostalni i 

prema tome trajno ovisni 0 tuđoj pomoći. Za takve osobe, osobito 

ako se služe kolicima, treba stvoriti uvjete za olakšanje njege i prijevoza. 

Kolica na vlastiti pogon i kolica kojima se može mijenjati oblik 

zahtijevaju najviše prostora. 

Usporedba veličine stanova. Stanovi za starije osobe ne zahtijevaju 

veće površine od uobičajenih stanova (adaptacija se odnosi na 

dovoljnu širinu vrata i djelomičnu prenamjenu površina). Površine 

stanova za invalide u kolicima i slijepe osobe treba odgovarajuće 

promijeniti. Za takve stanove DIN zahtijeva dodatne prostorije: sanitarnu 

prostoriju za osobu u kolicima, dodatni stambeni prostor za 

slijepce. 

Orijentacijske vrijednosti stambene izgradnje za invalide: kućanstvo 

s jednom osobom 45-50 m 2 stambene površine, s dvije osobe 

50-55 m 2 stambene površine. 

Stan Stan za invalide Normalni stan 

m 2 

m 2 

1 -Apartman za jednu osobu 49,99 40,46 

2-Stan za dvije osobe 67,69 56,47 

3-Stan za tri osobe 94,80 79,74 

4-Stan za četiri osobe 95,26 80,50 

1 -Stan za jednu osobu 53,70 43,93 

3-Stan za tri osobe 101,17 86,38 

4-Stan za četiri osobe 103,23 88,33 

Primjeri za površine prije / poslije adaptacije u stanove pr Puođene n 'alidima 

Četverosobni stan nOm 2 

545

£ 1,50 

Kupaonica 

Mjesto za tuširanje 

Površina kretanja na mjestu za 

tuširanje Alternativa: kada 

• 

, .. L 

fjf /oN Površina kretanja ispred i pored 

' v£/ WC-školjke i umivaonika 

Primjer preklapanja površina za kretanje u sanitarnom prostoru 

2 1,50 

2 1,50 

ŽIVOTNI PROSTOR BEZ ZAPREKA 

DIN 18025 

Funkcionalno i dobro oblikovani stan izuzetno je važan za invalidne 

ljude, jer oni općenito u stanu provode više vremena od ostalih. Za 

okret od 180° treba osobi u kolicima 150 cm. Ta potrebna površina 

određuje veličinu i površinu kretanja u hodnicima, prostorijama, ga- 

ražama itd.-> ©- © Ulaz: bez praga i stuba; nisu dopuštena leteća 

vrata. Svijetla širina vrata treba biti najmanje 90 cm. Vrata sanitarnih 

prostorija moraju se otvarati prema van. Najmanja širina hodnika je 

150 cm, a za hodnike dulje od 15 m treba predvidjeti okretište (180 

x180 cm). Sve razine i uređaji unutar i izvan zgrade moraju biti dos- 

tupni bez stuba, eventualno pomoću dizala -> © ili rampe -> 

H IH 

L. 

bc 

¡im] 

Potrebna površina za invalidska 

» v-/ kolica i površina za kretanje 

Invalidi u kolicima 

. Potrebna površina ispred uzdužne 

/ ( 5) strane kreveta za invalide u kolicima 

i za osobe bez njih 

t- 60 -t—36-+ i +45H 

hCE) Površina kretanja u kuhinji s dva U (f) Površina kretanja u kuhinji s hr (T) Dimenzije u području sudopera, p (§) Dimenzije u kuhinjama 

w vi/ niza kuhinjskih elemenata w vi/ ugaonim rasporedom elemenata w v-/ peci, hladnjaka " v-/ 

>1,50 

Odbojnik za kotače/ / |30| 

/(ili 7/ d Ä T 

//6%uspon 

85 

P © Rampa ' •••-V.V.-AV.V^ P ^^ Rampa u presjeku P (l^) Dimenzije hodnika i prolaza 

¿2 1,50 j 

i J 

i 1,50 2,30 > 1,90 

U (§) 

Svijetle mjere kabine dizala 

površii p^vršinaTeTanfa ispred ulaza u 

dizalo 

U (14) Potrebna površina u garažama U © Ispred vrata s okretnim krilima V @ 

546 

J J 

,20 

ž 1.90 

| i 

t i 

a liÔJ 

! I 

2 1,20 

i | j I ž 1,21 

I i 1 

kretanja ispred kliznih

Projektiranje 

¡FazaO ~ 

—| Struktura pogona —| Prostorni 

program 

Koncept 

—1| Tijek rada |—} 

pogona 

—| Rezultati rada —} 

| Medicinska tehniks ! — 

—| Tehnički uređaji 

Oprema 

H Arhitektura H 

Statika 

—| Instalacije 

Nacrt Projekt Izvođenje 

Stavljanje u 

funkciju 

Pogon 

|Faza 1 Faza 2 | Faza 3 Faza 4 Faza 5 

Financijski 

okvir 

Projekt organizacije 

i funkcioniranja, 

knjiga prosto 

mih kriterija, 

plan rashoda 

i prihoda 

Tijek rada i 

potrebna 

sredstva, 

plan nabave 

materijala 

Priprema za 

puštanje u Plan 

rad, plan korekture 

preseljenja, 

školovanje -> rada, 

izvještaj 

osoblja uspješnosti 

i l 4 4 4 

Utvrđivanje 

standarda, 

proračun 

potreba, 

procjena 

troškova 

I 

Predprojekt 

1:200 s 

procjenom 

troškova 

I 

j Rukov. projekte [ [Odgovorno za: [Kakvoću 

(T) Projektantska područja i faze projektiranja pri izgradnji bolnice 

Općenito 

Potreba za 

energijom i 

medijima, 

specifikacija, 

obračun 

troškova 

Građevinski 

projekt 1:10C 

s 

proračunom 

troškova 

Dokumentac 

ija za natječaj, 

ugovara 

nje cijene, 

zahtjev za 

izdavanje 

radova 

I 

Izvedbeni 

projekt 1:50- 

1:1 s proračunomtroškova 

prema 

ponudama 

poduzetnika 

¡Koordinaciju"! I Financije 

Zdravstvene ustanove služe za liječenje i njegu pacijenata s aku- 

tnim ili kroničnim bolestima. 

Liječničko-terapeutski ciljevi mogu prema vrsti i opsegu, broju spe- 

cijalističkih usmjerenja i veličini specijalističkih odjela, te tehničkoj 

opremi biti različiti: obrada putem specijalističkih oblika kurativne 

medicine; profilaksa i rehabilitacija, tj. preventivna i rehabilitirajuća 

medicina; pregled (dijagnostika) i liječenje (terapija); intenzitet nje- 

ge i standard smještaja, kao i daljnje različitosti u zbrinjavanju, du- 

ševnoj brizi, stručnoj izobrazbi i istraživanju. 

Dijelovi bolnice 

Opća bolnica ima sljedeća područja djelatnosti: njegu, pregled i lije- 

čenje, opskrbu te otpremu otpada, upravu i tehniku. 

Uz to dolazi područje stanovanja, eventualno odjeli za nastavu i is- 

traživanje, kao i pomoćna područja/pogoni. Sva su ta područja me- 

đusobno razgraničena. O rasporedu pojedinih područja gledišta su 

podijeljena. Važno je održavati kratke horizontalne i vertikalne veze 

uz najviše moguće razdvajanje pojedinih odjela. 

Vrste 

Bolnice se dijele na najmanje (do 50 postelja), male (do 150 po- 

stelja), normalne (do 600 postelja) i velike bolnice. U novije se vri- 

jeme manje grade najmanje i velike bolnice, a trend je površinsko 

raspoređivanje normalnih bolnica. 

Reforme u zdravstvu dovele su do redukcija najmanjih bolnica. 

Bolnice mogu biti javne, u privatnom vlasništvu, u vlasništvu nekih 

zajednica, a moguća je i kombinacija vlasničkih udjela. Bolnice se 

dijele po svojoj namjeni na opće, specijalističke i sveučilišne klinike. 

-i 

Narudžba, 

kontrola 

isporuke i 

montaže, 

računovodstvo 

I 

Preuzimanje 

objekta, 

popis 

nedostataka 

obračun 

troškova 

I Rokove 

Sveučilišne klinike 

Garantni 

nadzor 

I 

Garantni 

nadzor 

. BOLNICE 

OPĆENITO 

Planiranje djelatnosti: investicijski 

troškovi za bolnicu iznimno 

su visoki, tako da treba posebno 

promišljeno planirati djelatnosti i 

ekonomično programirati prostor 

kako bi se reducirali troškovi 

pogona i osoblja. Planiranje djelatnosti 

obavlja se u fazi pretprojekta 

u dogovoru s investitorom, 

liječnicima, arhitektima, 

specijalistima raznih struka i 

upravom bolnice, kako bi se 

umanjila opasnost od pogrešnih 

investicijskih odluka i nepovoljnog 

razvoja troškova pogona. 

Važna je pravodobna i intenzivna 

suradnja arhitekta s upravom 

i specijalistima (projektanti 

bolnice, higijeničari). Na temelju 

plana u građevinskom se projektu 

definira konstrukcija i 

oblik, sustav instalacija i završni 

radovi, te unutarnje uređenje u 

skladu s medicinsko-tehničkim 

zahtjevima i opremom. 

Po svojoj maksimalnoj opremljenosti sveučilišne su klinike jednake 

nekim velikim općim bolnicama. One raspolažu naročito opsežnim 

dijagnostičkim i terapeutskim uređajima, baveći se sustavno uz to 

nastavom i istraživanjem. Predavaonice i prostorije za demonstracije 

treba tako uklopiti da slušatelji ne ometaju normalni rad. Zbog 

vizita i studenata treba predvidjeti veće bolesničke sobe. 

Centralni dio i posebni zahtjevi sveučilišnih klinika često zahtijevaju 

posebno sastavljen program prostora. 

Specijalističke bolnice 

One su orijentirane na određene vrste liječenja ili skupine bolesnika: 

traumatološka bolnica, klinika za rehabilitaciju, ortopedska klinika, 

klinika za ženske bolesti. Nadalje postoje lječilišta za tuberkulozu, 

rak, duševne i živčane bolesti itd. 

Tome se priključuju, bez oštrih granica, domovi za oporavak, njegu, 

odgoj i starije osobe. Broj specijalističkih bolnica ubrzano se povećava 

zbog sve detaljnije specijalizacije unutar medicinskih stručnih 

područja (specijalističke klinike za kožne, plućne i alergijske bolesti). 

Potreban broj kreveta 

Na 1000 stanovnika (1996.g.) dolazi sljedeći broj pacijenata godišnje: 

Bolnice Bolnice za akutne bolesti 180,1 

ukupno 183,7 Specijalističke bolnice 3,6 

Na 1000 stanovnika dolazi sljedeći broj kreveta: 

Bolnice Bolnice za akutne bolesti 6,9 

ukupno 7,5 Specijalističke bolnice 0,6 

Prosječno vrijeme boravka pacijenata iznosilo je 1996.g. u danima: 

Bolnice Bolnice za akutne bolesti 11 - 4 

ukupno 12 - 1 Specijalističke bolnice 47 < 4 

547

Razvoj organizacije projektiranja 

Projektiranje organizacije poslovanja ima danas centralnu ulogu. Vremenski tijek 

projektiranja i realizacije na primjeru bolnice prosječnog spektra djelovanja 

© Organizacija projektiranja danas 

Planiranje izgradnje 

Bolnica je kompleksni graditeljski pothvat koji zahtijeva sustavnost 

u planiranju, kako bi se uz mnoštvo sudionika postigla heterogenost 

i fleksibilnost. Gradnjom bolnice obuhvaća se čitav niz namjena: 

stanovanje, istraživanje (u sveučilišnim klinikama), nastava, skladištenje 

i administracija. Unatoč brojnih različitih prostorija i instalacija 

može se odgovarajućom metodologijom planiranja svladati 

mnoštvo zahtjeva. 

Planerski stožer arhitekata, liječnika, sestara, inženjera specijalista 

i predstavnika vlasti mora za sve vrijeme projektiranja i izvođenja 

usko surađivati, jer tijekom rada na projektiranju, izvedbi, pa i tijekom 

uporabe spoznaje zastarijevaju, te se događa da su djelomično 

nedostatne ili čak pogrešne. 

Od prvih planerskih promišljanja za bolnicu do početka njene uporabe 

prođe 8-10 godina (za normalnu bolnicu s približno 600 kreveta). 

To razdoblje odgovara jednoj generaciji medicinsko-tehničke 

opreme, što predstavlja opasnost od zastarjelosti upravo dovršene 

građevine ako se primjenjuje konvencionalna metoda projektiranja 

i građenja. 

Za realistično graditeljsko projektiranje važna je rana suradnja s 

industrijom i trgovinom, jer se zbog kompjutorske tehnologije stalno 

mijenjaju dimenzije uređaja, što može utjecati na odnose prostorija. 

Veličina pojedine pogonske jedinice (npr. radiologija, terapija zračenjem) 

značajno se promijenila tijekom posljednjih godina. Pri tome 

je važno uključiti buduće korisnike. U budućnosti će reforme 

zdravstva značajno utjecati na projektiranje bolnica. Pojedina specijalistička 

područja izdvajaju se iz bolnica da bi se razvili samostalni 

odjeli s vlastitom upravom (npr. radiološke ordinacije, gerijatrijske 

dnevne klinike, ambulantne ordinacije). Osim toga, na projektiranje 

sve snažnije utječu zaštita od požara i buke, DIN-norme i odredbe 

stručnih udruga. 

Uporabni vijek 

Konstrukcija, građevni elementi i oprema imaju različiti uporabni vijek. 

Konstrukcija bi trebala biti okvirna kako bi interijer bio fleksibilan. 

Oprema i interijer se, ovisno o vrsti i vijeku amortizacije, mijenjaju 

nakon 5-10 godina, što može značajno utjecati na raspored prostorija 

(npr. linearni akceleratori, kompjutorska tomografija). 

Ugradnja i uklanjanje takvih uređaja mora se pri projektiranju uzeti u 

obzir, kako bi se izbjegli zahvati u nosivoj konstrukciji (troškovi!). 

Ekonomičnost 

Moguće promjene uporabe kao i različite pojave dotrajalosti uzimaju 

se u obzir načinom građenja. Pri ekonomskim razmatranjima treba 

uzeti u obzir i te kriterije, uz kratke komunikacije, povoljno odvijanje 

radnih procesa i funkcionalno programiranje prostora. 

548 

Troškovi izgradnje 

BOLNICE 

PLANIRANJE IZGRADNJE 

Troškove izgradnje treba obračunavati prema DIN-u 276 (HU-građenje), 

pa treba računati sa sljedećim udjelom u troškovima: 

1. Zatvorena sirova gradnja oko 22 % 

2. Završni radovi i instalacije oko 40% 

3. Oprema i medicinska tehnika oko 20% 

4. Prateći građevinski troškovi oko 18% 

Kad se projektira novogradnja, treba računati s približno 70-100 m 2 

po bolesničkom krevetu, a za adaptacije postojećeg prostora treba 

predvidjeti 200 - 280 m 3 po bolesničkom krevetu (pri tome su uključene 

sve prateće potrebe, kao uređaji za klimatizaciju, skladišta itd.) 

Pravila projektiranja 

Često je izgradnja bolnice predviđena u više faza, ili je posrijedi proširenje 

postojeće bolnice. Zbog toga treba konstrukciju i sustav komunikacija 

(prolazi, hodnici) projektirati tako da se omoguće različita 

proširenja 

Afiniteti 

Na početku projektantskih aktivnosti moraju u planerskom stožeru 

biti jasni afiniteti pojedinih funkcionalnih područja. Tako na primjer 

zahtjev za dobrom povezanošću različitih odjela bolnice uvjetuje i 

prostornu blizinu. 

Područe 

njege • 

Područje Opera 

njege cije 

IntenzivSterilizaPorodni- Hitna Labora- NuMeana DijagnoRadioloAmbulanna njega cijaštvo pomoć torij terapija stikagijate • • A 

Operacije 

o O O A A O 

Intenzivna 

njega A 

A A A 

Sterilizacija 

o 

Porodništvo 

A • 

Hitna 

pomoć A O o 

Laboratorij 

n • 

Nuklearna 

terapija 

Dijagnostika 

A 

Radiologija 

A 

Ambulanta 

Potrebna vrlo dobra O povezanost 

^^ Povezanost prostorija 

Dobra povezanost A svrhovita 

A 

Povezanost poželjna

iMiiiiniiiiir 

Prijedlog modela klinike izrađen u suradnji (ureda) Hentrich Petschnigg + Partner s 

Njemačkim institutom za bolnice (Deutsches Krankenhausinstitut). Mogućnost proširenja 

zgrada u tri smjera, odvajanje pješačkog prometa od prometa kola hitne pomoći. Opskrba 

i odvoz izdvojeni od ostalog bolničkog prometa. 

(T) Model ordinacijske klinike I situacija 

Mir 

i—mnmmnranr 

©Smještaj pacijenata uzduž zidnog prstena; zaštita od prometne buke; sve 

bolesničke sobe prema parku 

BOLNICE 

PLANIRANJE IZGRADNJE -» CD 

Zemljište 

Zemljište treba biti dovoljno veliko, sa cjelovitim područjima za stanove 

i bolničke odjele. Osnovni zahtjev: mirno područje, a moguće 

naknadne smetnje treba isključiti odgovarajućim propisima. Ne smiju 

nastati nepovoljni uvjeti zbog magle, vjetra, prašine, dima, mirisa, 

insekata itd. Građevinsko zemljište ne smije biti pod teretom. Treba 

predvidjeti dovoljno slobodnog prostora za daljnji razvoj. 

Orijentacija 

Povoljna orijentacija funkcionalnih i terapijskih prostorija leži između 

sjeveroistoka i sjeverozapada. Za bolesničke sobe povoljna je južna 

do jugoistočna orijentacija: ugodno jutarnje sunce, niska akumulacija 

topline, manja potreba za zaštitom od sunca, temperirana večernja 

atmosfera. Nasuprot tome, istočne i zapadne prostorije imaju 

dublje osunčanje ljeti, ali malo sunca zimi. Za bolnice s kratkim prosječnim 

vremenom boravka orijentacija bolesničkih soba nije toliko 

značajna. Neke specijalističke discipline čak zahtijevaju sobe na 

sjevernoj strani kako pacijentima ne bi izravno smetalo sunce. 

Koncepcija 

Postojeća se bolnica proširuje novogradnjama, a projektom se predviđaju 

4 faze građenja. Oblikovanje unutrašnjeg prostora obuhvaća 

velik park, pa se prozori mogu po želji otvarati jer je prostor zaštićen 

od buke. 

mmmumuuu 

Artv. Eilingsfeld, Janisch, Utzmann, Heinz, VVissenbach 

^ ^ Pješačka zona; osoblje parkira iza zgrade za smještaj pacijenata 

549

Ražina 4 Kardiokirurgija 

Radiologija 

Kirurška 

poliklinika 

Endoskopija 

Tehnička 

: - , ; žba Odjet za skladištenje 

Cpea sKa_^sAc

0C05DD 

(T) Tlocrt prizemlja Gradske bolnice Berlin-Reinickendorf Arh.. Mulberger, Schlenzig, Schneider 

Ambulante 

BOLNICE 

OBLICI GRAĐEVINE 

Posebno je važno kako su raspoređene 

prostorije za ambulantno 

liječenje. U ranoj fazi projektiranja 

treba uzeti u obzir da 

se moraju razdvojiti putovi za 

ambulantne hitne slučajeve i oni 

za stacionarne pacijente. Gravitirajući 

broj pacijenata ovisi o 

veličini i postojećim specijalističkim 

smjerovima bolnice. Pri 

velikoj i redovitoj navali ambulantnih 

pacijenata može se stvoriti 

vlastiti prostor odvojen od 

ostalih bolničkih djelatnosti. 

Međutim, mora postojati brza 

veza s rendgenskim i operacijskom 

odjelima. Treba računati na 

sve veće značenje ambulantnog 

operiranja (veće čekaonice, 

više prostorija za ambulante). 

Primjer projektiranja 

U šesterokatnoj zgradi vertikalna 

je struktura tako sastavljena 

da se područja njege nalaze iznad 

područja za zbrinjavanje, 

preglede i liječenje. U prizemlju 

je prijam hitnih slučajeva, ambulanta 

i rendgenski odjel, a na prvom 

katu operacijski odjel i intenzivna 

medicina. 

Konstrukcijski raster je 7,20 x 

7,20 m. 

Zgrada je koncipirana tako da 

se može izgraditi u 3 faze i da se 

povezuje s postojećom građevinom. 

Vertikalna komunikacija 

ostvarena je s 2 bloka dizala, u 

svakom po 4 dizala i 1 stubištem. 

Na uglovima svake izgrađene 

faze građevine smještena 

su stubišta za upotrebu u 

nuždi. Horizontalna komunikacija 

obavlja se glavnim hodnikom 

(magistrala) širine 3,60 m. 

Treba obratiti pažnju na različite 

visine etaža područja za liječenje 

(4,50 m) i područja za njegu 

(3,40). 

551

© Shematski tlocrt kantonalne bolnice Basel-Stadt 

552 

I i I I i i 

Treći kat bolnice Chelsea-Westminster u Londonu 

BOLNICE 

RED MJERA-» QP 

Koordinacija mjera. Za ispunjenje zahtjeva projektne strategije nudi 

modularni red mjera najpovoljniju polaznu osnovu. Taj je red mjera definiran 

u DIN-u 18000. Da bi se odredila namjena, položaj i dimenzije 

mekog elementa građevine, u DIN-u 18000 utvrđeni su odnosi, osnovni 

moduli i multimoduli (-> DIN 18000). Za gradnju bolnica preporučuju 

se prioritetne mjere 12 M = 1,20 m. Ako su inkrementi mjera 

preveliki, treba primijeniti prioritetne mjere 6M ili 3M. Svi se elementi 

građevine uklapaju u taj rasterni sustav i međusobno usklađuju. Postavljanjem 

osnovnog rastera, po horizontali i vertikali, može se ucrtati nosiva 

konstrukcija. Utvrđivanje mjera donosi značajne posljedice za 

građevinsku proizvodnju. Na tržištu prisutni građevni sustavi moraju se 

prilagoditi redu mjera. Zbog toga treba pri projektiranju pretpostaviti 

neke uobičajene standardne mjere. Kratki rokovi građenja, laka zamjena 

elemenata građevine i s tim povezani minimalni poremećaji normalnog 

korištenja posljedica su primjene reda mjera. Prikazan je shematski 

tlocrt kantonalne bolnice grada Basela u koji su unijeti raster 

konstrukcije, dimenzije stupova, položaj fasada te položaj i dimenzije 

jezgri i okana. 

Određivanje rastera. Chelsea - Hospital i Westminster - Hospital u 

Londonu jedna je od najvećih bolnica u Europi i pokazuje kako se bolnica 

te veličine može projektirati i izvesti jednim jednostavnim rasterom. 

Velika unutarnja dvorišta omogućuju prirodnu rasvjetu većine 

prostorija u svim etažama. Projektni raster je približno 7,20x2,20 m, 

koji omogućuje sve daljnje podjele. Prostorije za preglede i sobe s krevetima 

(osovinska mjera širine 3,60 m) mogu se uklopiti u tu koncepciju. 

Potrebna stubišta u nuždi smještena su u unutarnjim dvorištima ili 

ispred zgrade. 

1 — 1 ~ ~ j - - i - 

" 1 - 1 — t " T - 

Arh.. Sheppard Robson

Funkcionalna područja 

Intenzivna njega 

Posebna njega 

Normalna njega 

Funkcionalno područje 1 - njega 

Operacija 

Soba za buđenje 

Rehabilitacija 

Fizikalna terapija 

Rendgenska dijagnostika 

Nuklearna dijagnostika 

Radiologija 

Kliničko-kemijski laboratorij 

Kliničko-fizikalni laboratorij 

Kliničko-neurofizikalni laboratorij 

Centralni prijem i pregled pacijenata 

Rađaonica 

Dijaliza 

Specijalistički odjel Anestezija 

Specijalistički odjel Oči 

Specijalistički odjel Kirurgija 

Specijalistički odjel Ginekologija 

Specijalistički odjel Porodništvo 

Specijalistički odjel Otorinolaringologija 

Specijalistički odjel Interna medicina 

Specijalistički odjel Pedijatrija 

Specijalistički odjel Neurokirurgija 

Specijalistički odjel Neurologija 

Specijalistički odjel Psihijatrija 

Specijalistički odjel Rendgenologija 

Specijalistički odjel Urologija 

Funkcionalno područje 2 - dijagnostika/terapija 

Funkcionalno područje 3 - istraživanje 

Funkcionalno područje 4 - patologija 

Funkcionalno područje 5 - školovanje/usavršavanje 

Knjižnica 

Arhiva 

Funkcionalno područje 6 - znanstvena informacija 

Dežurstvo 

Banka krvi 

Funkcionalno područje 7 - posebni interdisciplinarni odjeli 

Uprava 

Prijam pacijenata 

Funkcionalno područje 8 - uprava/management 

Garderoba za osoblje 

Kantina 

Dućani 

Ostalo - objekti za potrebe pacijenata 

Funkcionalno područje 9 - društveni zadaci 

Priprema hrane 

Glavno skladište 

Centralna sterilizacija 

Apoteka 

Praonica 

Održavanje kreveta 

Uklanjanje otpada 

Transportna služba 

Funkcionalno područje 10 - opskrba/odvoz 

Foyer 

Služba za čišćenje 

Održavanje 

Funkcionalno područje 11 - ostale funkcije 

Funkcionalno područje 1 11 potrebne površine 

Za zaokruženje i toleranciju pri projektiranju (max. 2-3%) 

Potrebna površina (ukupno) 

© Mogući program prostora velike bolnice, kojim su obuhvaćena sva stručna 

područja 

Raster konstrukcije 

BOLNICE 

DIN 18000 

Raster konstrukcije mora omogućiti dobro vođenje komunikacija, 

kao i razdvajanje pogonskih područja u zone za glavne djelatnosti, 

pomoćne djelatnosti i promet. 

Usporedba pojedinih pogonskih područja i njihovih potrebnih prostorija 

dovodi do rastera konstrukcije koji je prikladan za sva pogonska 

područja. 

Praksa je pokazala da su pogodne mjere konstrukcijskih rastera od 

7,20 m odnosno 7,80 m. 

U raster razmaka stupova od 7,20 m ili 7,80 m mogu se najpovoljnije 

uklopiti različita pogonska područja. Manji konstrukcijski rasteri 

nisu povoljni jer se teško mogu uklopiti velike prostorije (npr. operacijska 

dvorana), koje bezuvjetno moraju biti bez stupova. Armiranobetonske 

stropove treba oblikovati bez podvlaka kako ne bi 

nastale smetnje za kućne instalacije. 

Program prostorija 

Za postavljanje konstrukcijskog rastera i tlocrtne osnove treba izraditi 

program prostorija iz kojeg proizlazi raspored i zahtjevi čitave 

bolnice. Pri tome se, ovisno o vrsti bolnice, ne ispunjava cjelokupni 

mogući program prostorija, već ga se pokriva samo djelomično. 

Program prostorija mora se s korisnikom točno dogovoriti, a korisno 

je izraditi knjigu prostorija. 

Uska suradnja projektanata i korisnika sprečava mogućnost kasnijih 

problema. 

Moguće oblikovanje centralnog dijela bolnice utječe na vrstu i veličinu 

pojedinih pogonskih područja. Uz pomoć orijentacijskih veličina 

za pojedine površine moguće je steći pregled nad veličinom pojedinih 

pogonskih područja. Pri tome su te veličine samo preporuka, 

a ovise o specijalističkom usmjerenju i kapacitetima 

predviđenog objekta. 

Površina cijele bolnice, 

uključujući funkciju 

opskrbe i otpreme 

40-- 80 m 2 KP (korisne površine/ 

plan. kapacitet ležaja 

Odjel za njegu 19 - 25 m 2 KP/ plan. kap. ležaja 

Intenzivna terapija 30 - 40 m 2 KP/ ležaj 

Odjel za operacije 130 -160 m 2 KP/ operacijski trakt 

Rehabilitacija 19 - 22 m 2 KP/ mjesto za terapiju 

Fizikalna terapija 68 - 75 m 2 KP/ mjesto za terapiju 

Rendgen 60 - 70 m 2 KP/ pr. za dijagnostiku 

Radiologija 300- 250 m 2 KP/ uređaj 

Sobe za buđenje 25- 30 m 2 KP/ ležaj u sobi za buđenje 

Nuklearnomedicinska dijagnostika 100 -150 m 2 KP/ pr. za dijagnostiku 

Klinička fiziologija 80 -100 m 2 KP/ pr. za dijagnostiku 

Klinička neurofiziologija 78 -100 m 2 KP/ pr. za dijagnostiku 

Centralni prijam pacijenata : 140 -160 m 2 KP/ pr. za pregled/ 

liječenje 

Porođajni odjel 85- 100 m 2 KP/ rađaonica 

Dijaliza 70- 80 m 2 KP/ ležaj za dijalizu 

Stručni odjeli 55- 75 m 2 KP/ pr. za pregled/ 

Površinske smjernice za normalnu bolnicu 

liječenje 

553

Bolesničke sobe 

© Hodnik stacionara / odjel za njegu 

Hodnik 

3,00 

(2) Glavni hodnik (magistrala) 

1 bolje 2 25 

Hodnik za liječničke sobe 

(4) HoaniK, aosiava, skladištenje (5) Hodnik za operacijski trakt 

Bolnički hodnik, odjel intenzivne 

njege ® 

fl 

li 

t 

554 

Prostor ispred dizala 

ÜÜÜ 

•LLL» 

I v J - 

Hodnik, prostor ispred dizala 

Nosivost kg 1600 2000 2500 

Širina voznog okna c 2400 2400 2700 

Dubina voz. okna d 3000 3000 3300 

n T Širina kabine a 1400 1500 1800 

Dubina kabine b 2400 2700 2700 

Širina vrata kabine e 1300 1300 1300 

Visina kabine 2300 2300 2300 

Visina vrata kabine 2100 2100 2100 

Dopušten br. osoba 21 26 33 

Dizalo za krevete -> s. 197 Dizala za krevete, dimenzije _» © 

lo 

Hodnici 0 -© 

BOLNICE 

HODNICI, VRATA, STUBIŠTA, DIZALA -> QQ 

Hodnike treba dimenzionirati za najveći promet koji se može očekivati. 

Općenito pristupačni hodnici moraju biti široki najmanje 1,50 m. 

Hodnici po kojima se prevoze ležeći bolesnici moraju imati korisnu 

širinu od najmanje 2,25 m. Ovješeni strop može na hodnicima biti 

spušten do 2,40 m. Zbog osvjetljenja i zračenja, prozori ne bi smjeli 

biti međusobno udaljeni više od 25 m. Korisna širina hodnika ne 

smije se smanjiti stupovima, istacima i ostalim građevinskim elementima. 

U skladu s propisima treba predvidjeti vrata koja će štititi 

od dima. 

Vrata 

Pri konstruiranju vrata treba voditi računa o higijenskim zahtjevima. 

Površinski sloj mora dugo biti otporan protiv sredstava za čišćenje i 

dezinfekciju. Vrata moraju ispunjavati iste uvjete akustične izolacije 

kao zidovi koji ih okružuju. Preporučuje se dvoslojna konstrukcija 

vratnih krila, koja mora apsorbirati zvuk od najmanje 27 dB. Svijetla 

visina vrata ovisi o vrsti i namjeni: 

normalna vrata 2,10-2,20 m 

prolaz za osobna vozila 2,50 m 

prolazi za transportna sredstva 2,70-2,80 m 

Najmanje visine prilaza i dvorana za ležeće bolesnike 3,50 m 

Stubišta 

Iz sigurnosnih razloga stubišta moraju biti oblikovana tako da mogu 

u slučaju potrebe preuzeti cjelokupni vertikalni promet i spriječiti prijenos 

buke i mirisa te pojavu propuha. Vrijede sigurnosni i građevinski 

propisi dotične pokrajine. Stubišta moraju obostrano imati rukohvate 

bez slobodnih krajeva. Zavojita stubišta nisu dopuštena ni 

kao stubišta u nuždi. Korisna širina stubišta u nuždi i njihovih podesta 

mora biti najmanje 1,50 m i najviše 2,50. 

Vratna krila ne smiju umanjiti korisnu širinu podesta. Dopuštena visina 

stube je 17 cm, pri čemu se zahtijeva širina gazišta 28 cm. Bolji 

je odnos visina/širina 15/30 cm. Propis o građenju bolnica: vrata 

koja vode na stubište moraju se otvarati u smjeru evakuacije u 

slučaju opasnosti. 

Dizala © - © 

Dizala moraju ispuniti zadaću vertikalnog transporta osoba, lijekova, 

rublja, hrane i bolesničkih kreveta. Iz higijenskih i estetskih razloga 

treba ih dijeliti prema namjeni. U zgradama u kojima se područja 

njege, pregleda ili liječenja nalaze na gornjim etažama mora 

broj dizala za transport kreveta biti najmanje udvostručen. Kabine 

tih dizala moraju imati dovoljno mjesta za jedan krevet i dvije osobe 

u pratnji. Unutarnje površine kabina dizala moraju biti glatke radi 

lakšega pranja i dezinfekcije, a pod mora biti siguran protiv klizanja. 

Okna dizala moraju biti vatrostalna (vidjeti DIN 4102). Na 100 

kreveta treba predvidjeti jedno višenamjensko i najmanje 2 osobna 

dizala, te najmanje 2 manja transportna dizala za manje uređaje i 

osoblje: 

svijetle mjere kabine 0,90 x 1,20 m 

svijetle mjere okna 1,25 x 1,50 m

1 Intenzivna njega 4 Barijera za pacijente 

2 Operacijski odjel 5 Hodnik, čisto 

3 Soba za buđenje 6 Hodnik, nečisto 

© 

D pTd đT~I 1 "lit 

Operacijski pogon bolnice Katharinenhospital u Stuttgartu, 2. kat 

SI.® s 

ra c - luk 

co Jn 

O :=

a? /Ss. 

"izlaz'iz OD f ' U ^ 

1 locrt opremljenog operacijskog trakta s podzemnom vezom s glavnom zgradom. Soba 

za buđenje nalazi se etažu niže. 

© Glavne prostorije u operacijskom području Arh. Köhler/Müller 

Vođenje komunikacija 

Zbog reduciranja prijenosa klica kontaktima, treba razdvojiti različite 

radne procese. Radi ekonomičnosti i uštede prostora danas je 

čest sustav s jednim hodnikom kojim se bez razlike služe predoperativni 

i poslijeoperativni pacijenti i osoblje, te čisti i nečisti materijali. 

Bolji su sustavi s dva hodnika kod kojih su pacijenti i osoblje, odnosno 

pacijenti i nečisti materijali odvojeni. Do sada još nije razjašnjen 

najbolji raspored pojedinih radnih prostorija pa se 

primjenjuju različita rješenja. Pozitivnim se čini odvajanje prostora 

kojim se kreću pacijenti od radnog prostora operacijskog osoblja. 

556 

. BOLNICE 

GLAVNE PROSTORIJE OPERACIJSKOG ODJELA 

Operacijskoj dvorani priključen je niz potrebnih prostorija za zbrinjavanje 

i rad. Te su prostorije u tijesnom kontaktu s operacijskom 

dvoranom i trebaju biti neposredno povezane. Operacijsku dvoranu 

treba po mogućnosti dimenzionirati u obliku kvadrata veličine oko 

6,50x6,50 m, kako bi se omogućio racionalni rad pri okretanju operacijske 

platforme u svim smjerovima. Svijetla visina treba biti 3,00 

m, a za klimatske uređaje i instalacije predvidjeti 0,70 m. Radi mogućnosti 

fleksibilne funkcije treba operacijske prostorije jednoliko 

opremiti. U osnovnu opremu ubraja se varijabilni i prenosivi sustav 

operacijskog stola koji se montira na fiksno postolje u sredini operacijske 

dvorane. Prirodna rasvjeta dvorane psihološki je povoljna, 

ali se često zbog rasporeda prostorija ne može postići. Operacijska 

dvorana mora imati mogućnost zamračenja (npr operacije oka izvode 

se u vrlo tamnim prostorijama). Priključci tehničkih instalacija 

danas se najčešće integriraju u uređaje za anesteziju. U protivnom, 

priključci za vakuum, dušični suboksid i električnu struju iz agregata 

moraju biti postavljeni najmanje 1,20 m iznad poda. Važno je odvojiti 

zonu visoke sterilizacije s dopremom sterilnih instrumenata. 

Podjela operacijskih dvorana na septičke i aseptičke zone medicinski 

je osporavana, ali kao mjera opreza ipak opravdana. Podovi 

i zidovi moraju u cjelini biti glatki i lako perivi, a projektantske ili konstrukcijske 

istake treba izbjeći. 

Prostorija za otpremu pacijenta pod narkozom 

Identično je opremljena kao prostorija za dopremu. Vrata prema 

hodniku treba oblikovati kao klizna, svijetle širine > 1,25 m. 

Prostorija za dopremu pacijenta pod narkozom 

Veličine je oko 3,80 x 3,80 m. Klizna vrata na električni pogon prema 

operacijskoj dvorani svijetle širine 1,40 m moraju kroz fiksno 

stakleno okno omogućiti vizualni kontakt s operacijskom dvoranom. 

Oprema: hladnjak, izljev, ispirači u nizu, ormarići za kanile, priključci 

na uređaje za narkozu, priključak na rezervni strujni krug. 

Praonica 

Idealna je podjela na čistu i nečistu prostoriju za pranje, ali higijenske 

zahtjeve zadovoljava i jedna prostorija dovoljne veličine. Za 

svaku operacijsku dvoranu treba predvidjeti 3 umivaonika osigurana 

od prskanja s nožnim pogonom. Najmanja širina prostorije je 

1,80 m. Vrata prema dvorani moraju biti na električni pogon pritiskom 

stopala i moraju imati stakleno okno. Radi ekonomičnosti mogu 

biti i tzv. leteća vrata. 

Prostorije za sterilni materijal 

Veličina ove prostorije je različita, ali mora biti dovoljno prostora za 

odlaganje (police). Za svaku operacijsku dvoranu treba prostorija veličine 

otprilike 10 -15 m 2 . Mora postojati izravni pristup iz dvorane. 

Prostorija za uređaje 

Ne smije biti suviše udaljena od operacijske dvorane kako bi se izbjegli 

dugi putovi. Povoljan je izravni pristup operacijskoj dvorani. Veličina 

prostorije oko 20 m 2 . 

Prostorija za substerilizaciju/rad oko anestezije 

Može biti izravno povezana sa sterilnom zonom operacijske dvorane. 

Prostorija ima nečistu stranu za nesterilni, inficirani materijal i čistu 

stranu za pripremljeni sterilni materijal. Istodobna veza s više 

operacijskih dvorana može biti s higijenskoga gledišta problematična. 

Oprema: praonik, površina za odlaganje, radna površina, parni 

sterilizatori. Isključen je operativni instrumentarij koji se priprema u 

centralnoj sterilizacijskoj prostoriji koja se nalazi izvan operativne 

zelene zone. 

Prostorija za gipsanje 

Iz higijenskih razloga ne spada u operativnu zelenu zonu nego u 

ambulantno područje. U hitnim slučajevima pacijenta se mora dopremiti 

do operacijske dvorane kroz kontrolirani prolaz.

1 Viseća kolica za uređ. za npr. infuziju 3 Indirektna rasvjeta 

2 Viseća kolica za uređaje za npr. umj. 4 Dovodi - jaka struja, slaba struja,plin 

disanje, monitoring, isisavanje itd. 

(T) Stropni sustav za opskrbu (Fa. Drager) 

E 1 

O J. 

© 

© 

I 0 + 

tn 

YT 

Klizno 

± 45° okretno 

@ U prostoriji za buđenje treba izbjegavati gusto postavljanje 

kreveta. Krevet mora s najmanje tri strane biti dostupan za anestetičara 

i njegove uređaje. Kabasti dodatni uređaji, npr. stalak za sublimat, 

zahtijevaju mnogo prostora pri transportu. Zbrinjavanje pacijenta 

obavlja se pomoću pokretnih medijskih mostova s priključcima 

za vakuum, opojni plin, kisik, struju i svjetlo. U visećim kolicima 

smješteni su svi potrebni uređaji. 

Vezu između prostorije za buđenje i operacijskog odjela treba ostvariti 

pomoću više vrata. U slučaju nužde, anestezistu mora biti 

omogućen brz dolazak do pacijenta najkraćim putem. 

(^3) Uređenje operacijske dvorane s pomoćnim prostorijama Arh. U.+A. VVeicken 

Tehnika čistog prostora 

U tehnici čistog prostora popisane su varijante klimatizacije. Karakteristična 

je za to niskoturbulentna struja zraka koji se kreće jednolikom 

brzinom (0,45 m/s). Ovo strujanje gura sve slobodne bakterije 

i čestice ispred sebe te ih uklanja iz prostorije. U idealnom slučaju 

postiže se bolje oslobađanje od klica nego uobičajenim 

uređajima. 

Dodatnom strujom zraka usmjerenog prema operacijskom području 

mogu se turbulencije zraka izbjeći. Miješanje zagađenog zraka sa 

svježim (čisti zrak u prostoriji) može se u znatnoj mjeri spriječiti. Higijenski 

i bakterijski čisto operacijsko područje mora biti veliko oko 

3,00 x 3,00 m. 

ST 

Postoperativno nadziranje pacijenata 

BOLNICE 

POSTOPERATIVNA NJEGA -> QD 

Prostorija za buđenje mora primiti postoperativne pacijente iz više 

operacijskih dvorana. Broj potrebnih kreveta iznosi 1,5 x broj operacijskih 

dvorana. Priključena je mala prostorija s uređajima za ispiranje 

i odvod. Mora postojati promatračko mjesto za sestru, odakle 

se vide svi kreveti. Za orijentaciju pacijenta korisna je danja rasvjeta. 

Prostorije za pomoćne funkcije 

Te funkcionalne prostorije ne moraju biti u neposrednoj blizini operacijske 

dvorane. Preporučuje se da su odvojene hodnikom koji nije 

namijenjen kretanju pacijenata. 

Prostorija za boravak sestara 

Dimenzije ove prostorije ovise o veličini operacijskog odjela. Za svaku 

operacijsku ekipu (liječnici, sestre instrumentarke, anestezisti) 

treba računati s osam suradnika. Za operacijske jedinice s više od 

dvije dvorane preporučuje se prostorna podjela na pušače i 

nepušače. Prostorija za boravak mora biti opremljena dovoljnim 

brojem stolica i ormara, te jednim umivaonikom. 

Radna soba glavne sestre 

Treba se nalaziti u središnjem prostoru i imati velike staklene plohe 

radi nadgledanja radnog hodnika. Osim pisaćeg stola, potrebni su i 

ormari i zidni plan za praćenje organizacijskih pitanja. 

Prostorija za pisanje izvještaja 

Veličina te prostorije ne treba imati više od 5 m 2 , jer u njoj liječnici 

samo pišu izvještaje nakon operacije. Nije prijeko potrebna. 

Prostorija za medikamente 

Služi za anestetike i operativne medikamente i materijale. Radi uštede 

prostora: rolo - regali. Veličina prostorije treba biti oko 20 m 2 . 

Prostorija za čišćenje 

Dovoljna je veličina od 5 m 2 . Treba biti blizu operacijske dvorane 

koju poslije svake operacije treba čistiti i dezinficirati. 

Površina za čiste krevete 

U blizini izdvojenog mjesta za pacijente treba predvidjeti dovoljnu 

površinu za čiste, pripremljene krevete. Za svako operacijsko mjesto 

treba imati jedan dodatni čisti krevet. 

Zahodi 

Zahodske prostorije smiju se nalaziti samo u izdvojenom području, 

a u operacijskom području treba ih izbjegavati iz higijenskih razloga- 

Klimatizacija 

Tehnika ventiliranja filtriranjem, razrjeđenjem i potiskivanjem zraka 

pridonosi smanjenju broja bakterija. Odgovarajući kondicionirani 

zrak u potrebnoj količini doprema se uređajem za ventilaciju. Da bi 

se postigle primjerena dekontaminacija zraka između dviju operacija, 

potrebno je 15-20 izmjena zraka na sat. Za održavanje prihvatljivo 

sterilne zone u operacijskoj dvorani ne smije se pojaviti nekontrolirani 

dotok zraka iz okolnih prostorija. To se može postići nepropusnim 

zatvaranjem operacijske dvorane i/ili zaštitnim pretlakom 

(povišeni tlak zraka u prostorijama koje treba štititi). DIN 1946, dio 

4., daje podatke za smjer strujanja zraka između prostorija operacijskog 

područja. Pri tome je u operacijskoj dvorani tlak najviši kako 

bi se spriječio dotok zraka iz prostorija za narkozu. Najniži tlak treba 

vladati u pomoćnim i funkcionalnim prostorijama. 

557

® Plan uređenja kirurške operacijske 

dvorane 

1 Operac. svjetiljka za stropnu montažu 

2 Operacijski stol s fiksnim podnožjem 

3 Zidno ili stropno klatno 

4 Uređaj za narkozu 

5 Stalak za posude, s grijanjem 

6 Crpka za usisavanje, električna 

7 Osvijetljena ploha za rendgen, snimke 

8 Stolić s priborom za anesteziju 

9 Stolovi s instrumentima 

10 Kanta za otpatke, posuda za 

upotrijebljenje instrumente 

11 Stalak za posude, bez grijanja 

12 Stolić s priborom za šivanje 

13 Nožni kontakti 

14 Okretna stolica bez naslona za kirurga 

15 Stalak za bubanj 

16 Stalak za infuziju 

Vrata: operacijska dvorana treba s prostorijama za anesteziju i 

buđenje, praonicom i prostorijom za sterilni materijal biti povezana 

kliznim vratima na električni pogon. Vrata su na strani zida suprotnoj 

od operacijske dvorane kako se ne bi ograničavao prostor. Mehanizmi 

za otvaranje se iz higijenskih razloga aktiviraju nogom, tj. 

sklopkom na podu. Za funkcionalne prostorije zadovoljavaju okretna 

vrata svijetle širine 1,00 m. 

© Jajolika operacijska prostorija s 

ugrađenim reflektorima, koji se (3) 

mogu uključivati po izboru 

(7) Pomična stropna svjetiljka 

..t^r. 8 .9? ...J... A99S I:... 

Arh.. Nelson 

(5) Centralna sterilizacija St. Elisabeth Halle/S. Arh.. U. + A. Weicken 

558 

OPERACIJA • 

BOLNICE 

SIGURNOSNI UVJETI QD 

Glavnim se prostorijama za anesteziju smatraju prostorije u kojima 

stalno ili povremeno treba računati na pojavu eksplozivnih mješavina 

plinova ili para sa zrakom, kisikom ili opojnim plinom. 

Tim prostorijama pripadaju i operacijske dvorane, prostorije za pripremu 

i prostorije za gipsanje. 

Zbog moguće veće koncentracije anestetičkim plinovima u zraku, 

moraju svi električni i elektromedicinski priključci biti najmanje 1,20 

m iznad razine poda. 

Mjere zaštite od eksplozije odnose se i na sprečavanje elektrostatičkog 

naboja. 

Zaštitne mjere u glavnim prostorijama za anesteziju su: 

- izbjegavanje materijala kod kojih trenje ili razdvajanje izaziva visoki 

statički elektricitet (plastične krpe), 

- upotreba vodljivih materijala (npr. vodljiva guma), 

- izjednačenje naboja vodljivim podom, 

- održavanje konstantne vlažnosti zraka između 60 i 65 %. 

Za operacijske uređaje potreban je rezervni izvor struje, kako bi se 

u slučaju prekida struje operacija mogla nastaviti i dovršiti. 

Među ostalim, moraju stalno biti na raspolaganju: 

- najmanje jedna operacijska svjetiljka za svako operacijsko mjesto 

tijekom najmanje tri sata, 

- uređaji za održavanje vitalnih tjelesnih funkcija, npr. za disanje, 

anesteziju i reanimaciju. 

Za operacijske dvorane u kojima rade rendgenski uređaji vrijedi DIN 

6812. U njemu su propisane debljine olova koje služi za oslabljenje 

zračenja, tako da najveće dopuštene vrijednosti ne budu prekoračene. 

Vrata također moraju imati olovne uloške (npr. 1,00 mm). 

DIN 6811 daje faktore ekvivalencije za uobičajena gradiva, primjerice 

za čelik, beton ili opeku. 

Prema DINU-u 4102, prostorije u kojima se čuvaju sredstva za narkozu 

moraju biti vatrootporne i ne smiju biti povezane s prostorijama 

za operacije, porode i narkozu. 

Rasvjeta 

Rasvjeta operacijskog područja mora biti uređena tako da se prema 

različitim položajima operacijske rane mogu ostvariti odgovarajući 

smjerovi upada svjetla. 

Najčešće upotrebljavani uređaj jest pomična operacijska svjetiljka 

koja visi sa stropa. 

Taj se uređaj sastoji od pomične stropne svjetiljke koja je najčešće 

opremljena dodatnom svjetiljkom u obliku malog satelita. U glavnoj 

se svjetiljci nalazi mnoštvo manjih svjetiljaka kako bi se izbjegle oštre 

sjene. Rjeđe se danas projektiraju jajolike operacijske dvorane s 

reflektorima ugrađenima u strop. 

DIN 5035, dio 3., daje smjernice za rasvjetu u bolnicama. Prema njima, 

nominalna jačina svjetla za operacijske dvorane iznosi 1000 lx, 

a za operacijske pomoćne prostorije 500 lx. @ 

Centralna sterilizacija © 

U tom se prostoru priprema cjelokupni instrumentarij bolnice. Mjerodavni 

udio ima operacijski odjel sa 40%, te operacijska intenzivna 

medicina i interna intenzivna medicina svaka sa 15%. 

S obzirom na to, centralnu bi sterilizaciju trebalo smjestiti u blizini tih 

specijalističkih područja. Zbog većeg prometa osoba i dobara ne 

preporučuje se smještaj u zelenoj zoni. Broj sterilizatora ovisi o veličini 

bolnice i operacijskih odjela. Veličina sterilizacijske prostorije 

treba biti oko 40 do 120 m 2 .

© Mehanički uređaj za premještaj pa- 

O 

3 

3 

n u 

c 

r 

cijenta na operacijski ležaj kao pregradni 

element između operacijskog 

stola i prilaza odjelu (Maquet) 

p • 

O w l 

Hodnik O 

Strana 

Veličina prost. B prema OD 

4,80: 

© Primjer ugradbe Transmaqueta u 

zatvorenoj prostoriji za premještaj 

4,20 

• ^ ¡ m a 

EJ •• a 

(3) Izdvojeni prostor za osoblje (4) Izdvojeni prostor za osoblje 

D * • « | 

o m sa ». 

i s 

iz L»_B 

(5) Izdvojeni prostor za osoblje 

® Izdvojeni prostor za osoblje i posjet- 

itelje 

iProstor za 

jodlaganje 

uređaja 

i 

[Prostor za 

>odlaganje 

'kolica za 

i transport i 

"•i robu 

i 

3,60 

| 

i 

• I 

, 

o 

• o 

(T) Odjel za intenzivnu njegu s osam ležajeva Arh. W. + A. VVeicken 

Prib. I 

za čišć. 

CD 

Kupaonica 

• 

Radno mjesto 

, 0 , 

Prib. 

za čišć. 

Radno mjesto 

. n 

EZ3 EZ] EZ] 

n n Ezn EZJ 

Prostorija za 

med. sestre 

Radna prostorija 

© Odjel za intenzivnu njegu s 2 x 6 = 12 kreveta; bolnica St. Vinzenzstift, Hanover 

Arh.. Gruson, Kuschel, Ulbricht, Tschirschvvitz 

• 

• • o 

n 

o - 

1 

0 

o • • 2 o 

oo 

o 

Odjel za intenzivnu njegu, manji odjel 

® 8 ležajeva u jednokrevetnim prostorijama 

odijeljenim staklenim pregradama 


560 

• 

n • • • LJdi 

7,50 

m 

c 

•, c 

£ 

I 1 0 

Sastavljanje podgrupa od 4 dvokrevet- 

® ne sobe s po dva sanitarna čvora i radnim 

mjestom za medicinske sestre. 


. BOLNICE 

PODRUČJE INTENZIVNE NJEGE 

Intenzivna njega. U intenzivnoj se medicini zbrinjavaju pacijenti sa 

znatnim ili vrlo velikim poremećajima vitalnih funkcija. Često se takvi 

pacijenti dopremaju iz ambulante za hitnu pomoć. Nužna je izravna 

i kratka veza s ulazom za ležeće bolesnike, operacijskim odjelom 

i dežurnom liječničkom službom (anestezija). Liječnici i medicinsko 

osoblje moraju trajno nadzirati pacijente. Specijalizirane 

bolnice mogu imati posebne odjele za bolesnike s opeklinama ili za 

psihičke bolesnike. 

Organizacija intenzivne medicine postavlja se prema specijalističkim 

disciplinama kao npr. neurokirurgija, kirurgija srca i toraksa, 

transplantacijska kirurgija i neurologija, ili prema širim područjima 

kao što su kirurgija ili interna medicina. Za opće bolnice bez naglašenog 

specijalističkog usmjerenja uobičajena je podjela intenzivne 

medicine na kirurgiju i internu medicinu. 

Raščlamba. Intenzivna njega mora biti prostorno odvojena i pristupačna 

kroz sustave izdvojenih prostora (higijena). Treba uzeti u obzir 

da se prema propisima o građenju bolnica svaka stanica intenzivne 

njege mora izvesti kao odvojeni požarni odjeljak. Osim izdvojenih 

prostora za pacijente i osoblje, treba i za posjetitelje predvidjeti 

izdvojeni prostor (čekaonicu) za pristup odjelu. Središte svakog intenzivnog 

stacionara mora biti mjesto za dežurne sestre s pogledom 

u svaku od prostorija. Prostorija za buđenje operacijskog odjela 

često se priključuje intenzivnoj njezi jer pacijente zbrinjava isto 

osoblje (ekonomičnost!). 

Broj pacijenata u jedinici iznosi od 6 do 10 kako bi se izbjegla preopterećenost 

liječničkog i medicinskog osoblja te pacijentima osigurala 

najbolja moguća njega. Na svaku jedinicu (6-10 kreveta) dolazi 

jedno mjesto za dežurnu sestru, jedno čisto radno mjesto (priprema 

lijekova i infuzije), te jedna prostorija za materijal i 

instrumente. 

Razmještaj kreveta. Kreveti se mogu postaviti u otvorenom, zatvorenom 

ili kombiniranom rasporedu. Za otvoreni raspored potrebna 

je prostorija velike tlocrtne površine. S centralnog mjesta za 

dežurnu sestru lako se nadgledaju svi kreveti, a optičko razdvajanje 

pacijenata postiže se poluvisokim, po mogućnosti lako pokretnim 

pregradama. Pri zatvorenom rasporedu pacijenti su međusobno 

prostorno odvojeni. I u tom slučaju moraju prostorije biti dostupne s 

centralnog radnog mjesta sestre. S higijenskog i psihološkog gledišta, 

prednost ima zatvoreni raspored jer pacijenti inače reagiraju 

krajnje nervozno i osjetljivo. Često primjenjivano kompromisno 

rješenje jest smještaj 2 - 3 kreveta u jednu prostoriju. Idealni tlocrt 

sa zvjezdoliko raspoređenim sobama oko mjesta dežurne sestre 

često nije moguće izvesti iz prostornih razloga, pa je stoga najčešći 

raspored unizu^©. 

Za pomoćne funkcije treba projektom predvidjeti sljedeće elemente 

i prostorije: operacijska dvorana za male zahvate (25 - 30 m 2 }, 

mjesto za laboratorij, čajna kuhinja, radna prostorija za anesteziju 

10 m 2 , čista prostorija za materijal, nečisti radni prostor, prostor s priborom 

za čišćenje, čekaonica za članove obitelji, prostorija za pripremu 

liječnika, prostorija za dokumentaciju, eventualno prostorija 

za razgovore, za sanitarne uređaje (u dogovoru s higijeničarom). 

Higijenski uvjeti. Pogonska jedinica mora u medicinsko - tehničkom 

smislu biti neovisna. Uz svaki krevet treba ugraditi priključke za 

kisik, komprimirani zrak i vakuum. Osim uobičajenih priključaka 

struje, moraju se predvidjeti i priključci slabe i jake struje za dozivanje 

sestre i pokretne rendgenske uređaje (zaštita od zračenja). 

Položaj pogonske jedinice. Kirurška intenzivna medicina treba biti 

blizu i po mogućnosti u razini operacijskog odjela, a interna intenzivna 

medicina u blizini pogonskih jedinica za prijam bolesnika i hitnu 

pomoć. Intenzivni stacionar bez specijalističke namjene treba smjestiti 

blizu ambulante i operacijskog odjela. Povoljne su kratke komunikacije 

do kliničkog laboratorija i spremišta krvi.

Područja njege 

Područja njege izvode se kao zatvorene cjeline. Prolazni promet 

treba izbjeći, što se postiže metodičkim projektom vođenja komunikacija 

(vidjeti magistrale). Bolesničke sobe moraju imati prirodno 

osvjetljenje, a funkcionalne prostorije (terapija, soba za sestre, ljekarna) 

mogu se projektom predvidjeti u unutarnjem umjetno osvijetljenom 

dijelu. 

Odjeli za njegu 

Odjeli za njegu najčešće su namijenjeni nekom specijalističkom usmjerenju 

i podijeljeni su u područja za njegu. Svakom području njege 

treba pripasti 16-24 kreveta kako se ne bi izgubila preglednost. 

Radi uštede osoblja za njegu često se za dva područja predviđa 

Stubište 

Cetverokrevetna soba @ Liječnici 

Dvokrevetna soba @ Sestre § 

Prostorija za izolaciju (6) Izljev 

(3) Odjel za njegu, 90 do 96 kreveta 

@ Prostorija za pregled pac. ® Kupaonica @ Glavna sestra 

(a) Čajna kuhinja Ql) Gard. za osoblje (J6) Konzultacije, pregled 

(9) Ljekarna (12) Prijava M7) Prostorija za osoblje 

BOLNICE 

PODRUČJE NJEGE -> QD 

jedno mjesto za dežurnu sestru (30 - 34 pacijenata). Oprema sobe 

ovisi o vrsti i težini bolesti. Razlikuju se sljedeća područja njege: 

područje normalne njege - područje intenzivne njege - područje posebne 

njege. 

Za područja intenzivne i posebne njege broj je kreveta po grupi 

manji, ali ovisno o veličini čitave bolnice, to je otprilike 6 do 12 kreveta. 

Sobe treba urediti tako da su kreveti pristupačni s tri strane, 

uz dovoljnu slobodu kretanja. Mora postojati dovoljan broj ormara 

za pacijente i dovoljno prostora za pomoćna sredstva (kolica za hodanje, 

noćne posude) i ostale potrepštine za njegu. 

® Pro. za borav. pac. (20) Uređaji 

(14) Primarius (2?) Pribor za čišćenje 

Arh.. U. + A. VVeicken 

Arh.. Caiser/Feigebutz 

Tajništvo (28) Kronični hepatitis 

3) Kućna dijaliza ($9) Hemodijaliza 

24) Garderoba Filtri 

25) Kontrola bubrežnih funkc. @ Povijesti bolesti 

Ž6) Trajna dijaliza (32) Rendgenske slike 

27) Hemodijaliza, peritoneal 

Arh.. Suter i Suter 

561

Ao/l 

£3,10 

n . 4 

© Jednokrevetna soba s 

pretprostorom 

562 

Nickl + partner 

Arh.. Joedicke i p. 

München 

3,90 

Jednokrevetna soba bez pretpro- 

(5) stora, s mogućnošću promatranja s 

hodnika 

BOLNICE 


Jedinice za normalnu njegu namijenjene su općem stacionarnom 

zbrinjavanju bolesnika (težište čitave djelatnosti bolnice), naročito 

onih čije je liječenje kratko i akutnih bolesnika s pretežno kratkim boravkom. 

Jedinice za normalnu njegu mogu se dopunjavati prema 

potrebnoj površini i organizacijskoj strukturi. Oslobađaju se teških 

bolesnika premještajući ih u jedinice za intenzivnu njegu. 

Jedinice za intenzivnu njegu pacijenata pod trajnim nadzorom priključene 

su uglavnom odgovarajućim dijagnostičkim i terapijskim 

prostorijama. Te se prostorije trebaju projektirati s većim dimenzijama 

od onih za normalnu njegu, jer treba biti više mjesta za instrumente 

i pribor. 

U jedinicama za posebnu njegu leže pacijenti s posebnim potrebama. 

To su novorođenčad, infektivni bolesnici, pacijenti pod nadzorom, 

kronični bolesnici, bolesnici na rehabilitaciji, neurotičari i hipohondri. 

Ti pacijenti često natprosječno dugo tamo borave. 

Zadaci i struktura 

Pojedini odjeli neke bolnice potpadaju pod ingerenciju odgovarajućih 

smjerova medicinskih fakulteta (npr. kirurgija, interna, traumatologija 

itd.). Zbog toga treba te odjele planirati kao samostalne jedinice. 

Uglavnom se radi o predoperativnim ili o postoperativnim pacijentima 

koji zbog promatranja ili rehabilitacije moraju boraviti u 

bolnici. Životno važne funkcije redovito se kontroliraju, a veći pregledi 

i zahvati obavljaju se u odgovarajućim prostorijama. 

Svaki odjel mora raspolagati najmanje jednom (asistentskom) liječničkom 

prostorijom, bolje dvjema, u kojima se mogu obavljati manji 

pregledi. 

U projektu treba voditi računa o hijerarhijskim bolničkim strukturama 

u području liječenja i njege (prostorije za voditelja odjela, liječnika 

asistenta, primarijusa). 

Veze prostorija 

Odjelni hodnik mora biti vidljiv s (ostakljenog) radnog mjesta dežurne 

sestre. Prostorije za lijekove i rublje moraju odatle biti lako dostupne, 

a neovlaštenim osobama pristup se ne dopušta. Logistika 

zbrinjavanja pacijenata je iz ekonomskih razloga vrlo važna, odgovarajuće 

centralno locirane prostorije za dopremu i odstranjivanje lijekova, 

rublja, otpada, hrane trebalo bi grupirati oko mjesta za 

dežurnu sestru. 

Odjeljenja za njegu 

U svakom odjelu (18-24 pacijenta) radi jedno odjeljenje za njegu 

samostalno i s punom odgovornošću. Budući da je stalno prisutna 

jedna dežurna sestra, korisno je predvidjeti čajnu kuhinju i sobu za 

boravak s neposrednim pristupom. Individualna njega je iznimni 

slučaj i vjerojatno se ni u budućnosti zbog ekonomičnosti neće pojaviti 

kao pravilo. 

Mokri čvorovi 

Ključni kriterij za raspored jednokrevetnih, dvokrevetnih i trokrevetnih 

soba jest pitanje raspoloživih novaca. Isto vrijedi i za opremanje 

mokrih čvorova zahodima, tuševima ili kadama. Prema potrebi 

treba predvidjeti odvojene prostorije s tuševima.

© 

Poprečni presjek trokrevetne sobe 

Ormar za pacijenta 

Područja djelatnosti 

1. njega tijela 

2. pomoć pri obavljanju nužde 

3. pospremanje kreveta 

4. okretanje pacijenta 

5. mobilizacija 

6. preventivne mjere 

7 opskrba hranom i pomoć 

pri uzimanju hrane 

8. nadzor vitalnih funkcija 

9. promatranje bolesnika 

10. informacije i savjetovanje 

11. druženje s pacijentom 

12. razgovor s rodbinom 

13. planiranje njege 

14. dokumentacija njege 

15. posred, pri pronal. str. pomoći 

16. ostala pomoć 

© Kategorije njege 

Pacijentu je određeno 

mirovanje i/ili je blago 

hendikepiran 

2 x dnevno/1 osoba; 

pomoć pri pranju tijela 

4 x dnevno/1 osoba 

2 x dnevno/2 osobe 



3 x dnevno/1 osoba, 

pripremiti 





2 x tjedno/1 osoba 

2 xdnevno/min. 2 osobe 

2 x dnevno/min. 2 osobe 


U. +A. Weicken 

Pacijentu je određeno 

strogo mirovanje i/ili je 

teže hendikepiran 

2 x dnevno/2 osobe; 

pranje pacijenta 




3 x dnevno/1 -2 osobe 

3 x dnevno/1 -2 osobe 

4 x dnevno/1 .osoba, 

pomoć pri uzimanju hrane 





2 x tjedno/1 osoba 




Dimenzije bolesničke sobe 

BOLNICE 


Bolesnički kreveti moraju biti dostupni s tri strane, a uz svaki krevet 

mora biti mjesta za noćni ormarić. Na strani uz prozore treba smjestiti 

stol (90/90 cm) i za svakog pacijenta po jednu stolicu. Ugrađeni 

ormar (najčešće u zidu prema hodniku) mora se moći otvoriti bez 

pomicanja kreveta ili noćnog ormarića. 

Kad je riječ o novogradnji, treba mokre čvorove rasporediti s unutrašnje 

strane (odjelni hodnik), a pri sanaciji starih zgrada često se 

koristi vanjski zid za proširenje. 

Najmanja veličina jednokrevetne sobe je 10 m 2 , a dvokrevetnih i trokrevetnih 

8 m 2 po krevetu (Propisi za građenje bolnica). Širina prostorije 

mora biti dovoljna da se stražnji kreveti mogu izgurati iz prostorije 

bez pomicanja prednjih (najmanja širina 3,20 m). 

Oprema bolesničke sobe 

Za zaštitu zidova od oštećenja krevetima, ormarićima ili kolicima za 

vizitu treba predvidjeti oblogu od pune sintetike ili drva (visina najmanje 

40 - 70 cm iznad poda). To vrijedi i za odjelne hodnike. 

Ormarići za pacijente moraju biti dovoljno veliki. Povoljan je pretinac 

za kovčeg iznad ormara i mali sef u ormaru. Povoljne su brave 

za ormariće koje se zatvaraju metalnim novčićem jer se ključevi 

često gube. U projektu treba predvidjeti i ormar za osoblje, koji se 

zaključava. Za vrata svih ormara treba predvidjeti mogućnost otvaranja 

do 135°. 

Sobna vrata moraju biti dimenzija 1,26 * 2,13 m i mora se osigurati 

zvučna izolacija (po mogućnosti 32 dB). Često su potrebni dodatni 

elementi zvučne izolacije. Prikladno je primijeniti specijalne 

kvake za vrata (npr. tvrtke Dictator) jer obične stvaraju teškoće pacijentima 

ili osoblju koje nosi poslužavnik. 

Iza kreveta nalaze se opskrbni vodovi za medije. Iz specijalnih 

utičnica uzima se kisik, vakuum i komprimirani zrak. Tu se nalaze i 

svjetiljke za čitanje, utičnice za struju, telefon i radio, te tipke za pozivanje 

sestre. 

O financijskim prilikama ovisi hoće li se svaka soba opremiti tušem. 

Umivaonik i zahod danas su u novogradnjama standardna oprema. 

Valja obratiti pažnju na visinu umivaonika i zahoda (umivaonik 

86 cm zbog pacijenata u invalidskim kolicima). Zahodska školjka za 

invalide u kolicima treba imati dasku na visini od 49 cm. Svaki odjel 

mora imati zahode za osoblje, posjetitelje, invalide u kolicima. 

563

© Soba dežurne sestre 

Prostorija 

i preglede II 

• 

(2) Primarijus / dnevni boravak 

Dnevni boravak' 

(3) Odjelni liječnik, veličina prostorije ~ 16-20 m 2 

(4) Kupaonica za pacijente 

I 7,00 

ö 

Primarijus 

O O 

I 4 

(5) Pogled -> (4) 

H 7,00 

Lođa 

© Spajanje liječničke sobe, prostorije za med. tretman, radne prostorije za med. sestre, 

te sobe za dežurstvo u jednu cjelinu Arh.. Rosenfield 

564 

Nečista radna prostorija 

BOLNICE 


Ova prostorija mora biti dostupna osoblju po mogućnosti bež 

prelaženja preko hodnika. Na svakih osam kreveta treba predvidjet 

jednu nečistu radnu prostoriju. Mora sadržavati praonik za čišćenje 

i dezinfekciju, umivaonik za ruke, osvijetljenu radnu plohu, ormare 

ili regale s praznim vrećama za prljavo rublje. Veličina im je oke 

8-10 m 2 . 

Radno mjesto dežurne sestre 

Radno mjesto dežurne sestre treba biti u centralnom dijelu odjela 

veličine oko 25-30 m 2 . Zidovi prema hodniku trebaju biti ostakljeni 

Treba voditi računa o protupožarnoj zaštiti, preporučuje se pravodobni 

dogovor s vatrogascima i inženjerom protupožarne zaštite 

Prostorije za boravak / čajna kuhinja 

Veličine je oko 15 m 2 , a po mogućnosti treba odijeliti dio za pušače 

i nepušače. -> (2) 

Prostorija odjelnog liječnika 

Odjelni liječnik mora imati mogućnost pregleda pacijenta. Pored pisaćeg 

stola mora biti mjesta za regale i ležaj s obzirom na dežurstvo. 

Veličina je prostorije oko 16-20 m 2 . -» (3) 

Čista radna prostorija 

Veličina čiste radne prostorije treba biti oko 10 m 2 - Oprema se sastoji 

od fiksnih regala (dubina 60 cm) ili fleksibilnog skladišnog sustava 

od modularnih jedinica koji se pune iz centralnog skladišta 

Kupaonica za pacijente 

U takvim kupaonicama često su povišene kade koje moraju biti dostupne 

s tri strane. Potreban je dodatno i tuš, ako nema posebne 

prostorije s tušem (1,40 x 1,40 m) za invalide u kolicima. -» @ 

Tehničke prostorije 

Svaki odjel treba imati malu tehničku prostoriju za uređaje i razvode 

električnih instalacija. Veličina im je oko 8 m 2 . 

Prostorija za boravak pacijenata 

To je opće sastajalište pacijenata, a veličina joj je oko 22-25 m 2 

Opremom bi trebalo stvoriti ugođaj stambenog prostora. 

4,00 

Ručnici 

Regal 

iia 

!_| Pisaći stol 

Sudoperi , 

Recepti I—U 

Hladnjak 

(7) Kupaonica Odjelna apoteka

Pregled i 

liječenje 

bolničkih i 

ambulantnih 

pacijenata 

Klin. lab C! 

Fiz. lab. 

Bakt. -serpJlaboratorij 

Hemato./"laboratorifY 

PatološkL*L 

laboratorij^j- 

Obduk- Acija 

\ r 

Proširenje Proširenje Proširenje 

Raspored komunikacija i veza prostorija na odjelima za pregled i liječenje 

Uređaji 

Osoblje 

Uređaji 

• 

1 

Sestra 

admin. 

• ! UUUU I 

Priprema Liječnici pranje 

Liječnici 

'Garderoba C 

j !_jz 

ću 

Op. dvor. 

pnrnflaii I Sterilizacija; Ispiranje 

Osoblje 

Izdvoj. Predaja 

prostor' 

Med. 

sestre 

Mlljeuid 

I kuhinja 

Garderoba, 

rublje 

Posjeta 

Prijamna 

prostorija 

n n • • • • • 

U • LD n n n a 

• • • • • n n 

• • • • • • a 

© Okružna bolnica VValdbrohl, 448 kreveta, kupaonica i umivaonik za po dva porođajna boksa neposredno na raspolaganju 

Arh.. Karl Monerjan 

(D 

1 

Rađaonica / porodništvo 

o( 

] J cr 

j $ 

J Osow 

blje 

bolnica St. Ensabeth/Halle 

. BOLNICE 

PODRUČJE LIJEČENJA 

PORODNIŠTVO —> QP 

Područje dijagnostike i liječenja 

U posljednjim se godinama u bolnicama 

javljaju značajne promjene u 

funkcionalnom karakteru tih područja. 

Udio područja njege pao je sa 

70% na 40%, a nasuprot tome površina 

područja liječenja porasla je za 

100%. Reformom zdravstva može 

se očekivati postotno smanjenje područja 

njege. To se može objasniti 

rastućim zahtjevima liječničke prakse 

glede dijagnoze i terapije. Pri 

tome je važno objedinjavanje svih 

medicinskih disciplina ujedno povezano 

područje, kako bi se omogućila 

uža suradnja i konzultacije. Terapijske 

odjele trebalo bi orijentirati 

prema sjeveru, po mogućnosti sa 

centralnim prilazom bez prolaznog 

prometa. 

Porodništvo 

Osim zadaće pripreme i vođenja 

normalnih poroda, treba u porodništvu 

zbrinjavati i komplikacije tijekom 

trudnoće ili patoloških pojava 

pri rađanju. Zbog toga mora uz rađaonicu 

postojati i prostorija za nužne 

zahvate. Preporučuje se blizina do 

operacijskog odjela i odjela intenzivne 

njege. Područje za rađanje je odijeljeno 

od prostorija za rodilje i novorođenčad, 

koje je bolje priključiti 

području njege. 

Potreba za prostorijama 

Centralnim rađaonicama (za svaku 

rodilju jedna rađaonica) pripada i 

jedna prostorija za nadzor (veliki 

stakleni prozori) kao i prostori za čekanje 

i prijam s "prostorijama za trudove". 

Oprema rađaonice sadrži 

stol za previjanje s ugrađenom kadom 

za dijete, te po mogućnosti i 

kadu za rodilju. Nadalje treba predvidjeti 

prostoriju za boravak osoblja 

(15 m 2 ), čistu radnu prostoriju (12 

m 2 ), nečistu radnu prostoriju (12 m 2 ), 

prostoriju za zahvate (12 m 2 ), prostoriju 

za dežurne primalje (20 m 2 ) te 

zahode za osoblje i pacijentice. 

i u I 

IZ 

Kup. 

ua 

® Privatna bolnica Karlsruhe Durlach, 

Rađaonica 

Al 

e 

8 

" t a 

Ispir. 

D 11 

Kup 

fol 

.nr 

yu 

180 kreveta 

Arh.. Bohne, Colling, Schneider 

565

E E O 

© Bolnica St. Vinzenzstift, Hannover Kirschrode, 430 kreveta 

=1 1 1 . 

Urologija Zračenje 

H 

30rat. !•• Čekaonica 

e i ilir 

Razvijanje 

filmova 

Tamna 

komora 

Arh.: Gruson, Kuschel, Tschirschwitz 

« E " Ravnatelj 

¡±!j 

Čekaonica 

Dežurstvo 

U 

Čekaonica' 

• 

• i 

Čekaonica I 

n 

• 

Tajništvo Demonstracije 

"CT 

Fi 

ZZ 

p 

Smjena 

Diktaf. 

I 

inu 

Angiografija 

Rukovanje | Razvijanje | Rukovanje f 

rendgenom filmova rendgenom 

Pluća 

L --ttr 

H 

Rukovanje 

rendgenom 

I 

Kem. 

| 

Priručna 

1 

arhiva Film 

I 

or 

Prija 

fc- 

Želudac 

Želudac „ 

Rukovanje ' 

rendgenom Predvorje 

I ] 

Endoskopija °J 

Smjena 

w 

Prijava 

, | 

Dokumen 

tacija 

[Dokumen- 

I tacija 

čekaonica 

• 

Čekaonica 

(2) Bolnica Munchen - Perlach, 687 kreveta Arh.: Wichtendahl, Roennich 

Max. napon Min. debljina 

ukV olova mm betona mm 

Slikanje 75 1,0 120 

Rendgensko snimanje 100 1,5 120 

Kožna terapija 100 1,5 120 

Srednje dubinsko zrač. 150 2,5 - 

Dubinsko zračenje 175 3,0 - 

Dubinsko zračenje 200 4,0 220 



Dubinsko zračenje 400 15,0 260 

566 

Minimalne zaštitne vrijednosti (po Rendichu & Braestrupu) 

. BOLNICE 

TERAPIJA ZRAČENJEM 

Terapijsko područje interne medicine 

U ovom se području nalaze svi dijagnostički i terapijski uređaji 

interne medicine. Ovisno o veličini bolnice, internu medicinu čine 

sljedeća specijalistička područja: kardiologija, angiologija, pulmologija, 

endokrinologija i metabolizam, te gastroenterologija. Skupina 

prostorija za dežurne liječnike obuhvaća tajništvo (20 m 2 ) između 

sobe primarijusa (15-20 m 2 ) i sobe šefa odjela (20-25 m 2 ), prostoriju 

za preglede (25 m 2 ), prostoriju za arhivu i čekaonicu za pacijente. 

Treba predvidjeti i prostorije za dežurno osoblje (15 m 2 ). 

Radiologija 

Radiologiji pripadaju specijalistička područja u kojima se u dijagnostičke 

i terapijske svrhe primjenjuje ionizirajuće zračenje. To uključuje 

rendgensku dijagnostiku, terapiju zračenjem, nuklearnu medicinu. 

Potrebna je blizina do ambulante radi brzog dovođenja ležećih bolesnika. 

Zbog velike težine uređaja (do približno 14 t), povoljna je lokacija 

u prizemlju ili u prvoj podzemnoj etaži. 

Rendgenska dijagnostika 

Pojedine dijagnostičke prostorije moraju biti raspoređene tako da 

osoblju omogućuju što kraće putove između njih. Preporučuje se 

spojni hodnik za osoblje, koji ujedno može služiti i kao prostor za odlaganje, 

pisanje izvještaja i eventualno za prijamni šalter. Veličina 

prostorija ovisi o njihovoj namjeni i sadržaju. Sonografija, mamografija 

i snimanje čeljusti zahtijevaju veličine prostorija od približno 15 - 

18 m 2 , prostorije za snimanje i pripremu oko 20 - 30 m 2 . Za prilaz pacijenata 

treba predvidjeti dvije kabine za presvlačenje, a potrebna su 

i jedna široka vrata (1,25 m) za prolaz kreveta. Uz te prostorije mora 

postojati prostorija sa zahodom za slikanje želuca i crijeva uz pomoć 

kontrastnih sredstava. Prostorije za angiografiju trebaju i prostoriju 

za pripremu s nizom ormara te praonik i hladnjak za lijekove. Na raspolaganju 

moraju biti medicinski plinovi. Prostorija za snimanje 

kompjutorskom tomografijom (CT) mora biti veličine oko 35 m 2 . U nju 

pacijenti dolaze kroz kontrolirani ulaz ili kabine za presvlačenje. Komandna 

prostorija je povezana vratima i prozorima. Potrebna je dodatna 

prostorija za instalacijske ormariće (10 m 2 ) i prostorija za razvijanje 

filmova (oko 10 m 2 ). Zidove i stropove treba zaštititi olovnim 

ulošcima (npr. u elementima od gipsa i kartona). Izolacijske vrijednosti 

olova u zidovima i stropovima ovise o vrsti uređaja i o proizvođaču. 

Nužna je suradnja s proizvođačima rendgenskih uređaja.

© Gradska bolnica Fulda, 732 kreveta Arh.. Köhler, Kässens 

• Rukov. 

Priprema grenda i 

— 1 FT 

( I L I U I 

. J L 

Rukov.' 

rendgj Priprema 

JS 

J 2] s I . I | | | I | ž i 

I S I Q 1 

Čekaonica 

I Čekaonica 

1 

Trezor za 

radioktivni 

otpad 

Kontrola 

štitnjače 

Liječnik 

Položaj u težištu dijagnostičkog odjeljenja u neposrednoj blizini funkcijske dijagnostike 

i nuklearno-medicinske dijagnostike 

Bolnica gtade, 616 kreveta Arh.. Poelzig 

(2) Položaj na istoj razini s centralnim laboratorijem; na prostorije za dijagnostiku s 

citoskopijom direktno se nadovezuju čekaonice; obostrani prilaz 

© Odjel za linearni akcelerator 

Arh.. U.+A. Weicken 

i n n F pffj i n t 

j gli 

Tamna Mokri 

komora | pogon 

n 

Prijava 

11 i J U f l Rf 

§>1 mErnltUI 

•§§> LLI S? LLI ce =5 

L U ji TLb 

© Rendgenska dijagnostika u obliku tzv. rendgenskog križa, M.. 1:5000, 

Sveučilišna klinika Bonn 

Arh.. Köhler, Kässens 

. BOLNICE 

PODRUČJE LIJEČENJA, TERAPIJA ZRAČENJEM 

U terapiji zračenjem obrađuju se bolesti koje su dijagnosticirane u 

radiologiji (npr. tumori). Svaka terapijska prostorija zahtijeva kabine 

za presvlačenje pacijenata, a svaki odjel područje prijama s čekaonicama, 

sobama za liječnike (oko 18 m 2 ), eventualno prostoriju za 

lokalizaciju (20 - 25 m 2 ), prostorije za tehniku (oko 20 m 2 ), razvijanje 

filmova (oko 10 m 2 ), te prostor za skladište i sredstva za čišćenje. 

Za linearne akceleratore dodatno je potrebna radionica (15 m 2 ) 

i najmanje jedna prostorija za fizičare (oko 15-18 m 2 ). 

Iz higijenskih razloga, čekaonica, prostorije za prijam, preglede, 

lokalizaciju, pripreme i zračenje moraju biti dobro ventilirane. DIN 

1946, dio 4., zahtijeva peterostruku izmjenu zraka u satu oko RTL 

uređaja. 

Sigurnosni uvjeti su kod terapije zračenjem posebno strogi. Na 

snazi je njemački Zakon o atomima (Atomgesetz) iz 1976.g., Uredba 

o zaštiti od zračenja (1976.), Uredba o rendgenu (1973.), Propisi 

o prevenciji nezgoda pri primjeni radioaktivnih tvari, DIN 6811, 

DIN 6812, DIN 6846, DIN 6847, DIN 6834. Zaštita od zračenja može 

se alternativno ostvariti olovnim ulošcima ili masivnim betonskim zidovima 

(npr. baritni beton). 

Velika težina uređaja za zračenje i potrebna zaštita od zračenja zahtijevaju 

da se terapije zračenjem obavljaju u podrumu ili u prizemlju. 

Svijetla visina prostorija mora iznositi 3,00 m, debljina betonskih zidova 

iznosi 3,00 m za terapijske i dijagnostičke prostorije u području 

primarnog zračenja, a 1,50 m za prostorije područja sekundarnog 

zračenja, ovisno o tipu uređaja CD . 

Legenda -> (f) 

Najvažnije prostorije: 

2 = čekaonica 25 

3 = pregled 26 

4 = terapija 27 

5-7 = rendgenska dijagnostika 28 

8-11 = odjel za nuk. medicinu 29-34 

21-23 = liječničke prostorije 

= ured 

= uređaji 

= materijal čisto 

= materijal nečisto 

= dodatne funkcije 

11 L B l] ^ ila Iii*!? k i ? J?t_ « t a l Jt 

[JJ- -R -III M I > T 1 C I V -UJ-JUL- 

^MfllUl^SSn 

-.L^.7}« Bi ^ . J ff ÜL. .J 

_ ' ^ " " f i i j 

Opča rendgenska dijagnostika 

° Mžj 18 H F ; 

lg j p 

Kantonalna bolnica Basel; povezanost sljedećih područja: radiologija, nuklearna 

©medicina i rendgenska dijagnostika povezani su na jednoj razini (zajedničke 

komunikacije) Arh Suter & Suter 

567

_ 

n Osoblje_ 

Osnovne 

pretrage 

0 

. zi !. 

Osoblje 

Jurin 

stolica • 

Čekaonica 

Ispiranje 

• 

D P A G _ 

fT E 

Arh.. Poelzig/Biermann 

Okružna bolnica Soltau, 354 kreveta; odvajanje prostorija i sa i bez prometa pacijenata, 

rutinski laboratorij izdvojen iz odjela za kliničku kemiju 

Citologija 

JI 

Specijalna kemija 

Specijalna kemi 

Specijalna kemija 

Rez. laboratorij 

Primarijus Tajništvo 

Pregled Pregled 

rsónica [Čekaonica I 

II 

Ë o_

w 

czr 

11] q 5 |] EJ] \=* 1=1 

T—r 

Fizikalna terapija s gimnastičkom dvoranom 

2 Masaža, ljekoviti oblozi 

3 Elektrotrapija 

4 Kupka za različite dijelove tijela 

1 Gimnastika 

2 Bazen za kretanje 

BOLNICE 

3 Medicinska kupka 

4 Tuš 

5 Prost./kab. za presvlačenje 

6 Medicinska kupka sa 

solarijem 

7 Terapija ljekovitim blatom 

FIZIOTERAPIJA Q0 

8 Terapijska kupka za noge 

9 Terapijska kupka za ruke 

10 Podvodna masaža 

Fizioterapija 

11 C02 

Fizioterapija s "mokrim područjem" sastoji se od bazena za kretan- 

12 Inhaliranje 

13 Subakvalna kupka za crijeva je (oko 4 x 6 m), "bazenom s četiri odjeljka", "leptirastog bazena", 

14 Suha terapija 

15 Voditelj kupki 

16 Osoblje 

inhalacijskih prostorija, kada za masažu, kupki za ruke i noge te odgovarajućih 

nusprostorija. U odjel se stiže posebnim prilazom (područje 

prijave!), a podjela na mokro i suho područje mora biti pre- 


poznatljiva (voditi računa o skliskosti podne obloge!). Moraju posto- 

Arh.. Meckenig jati nusprostorije: kabine za presvlačenje - muške i ženske, zahod 

za invalide u kolicima, zahodi za pacijente i osoblje, prostorija za boravak, 

skladište rublja, čekaonica, prostorije za čistačice i tehnička 

pomagala za kretanje u bazenu. 

1 Pribor za čišćenje 

2 WC za invalide 

3 Čekaonice za pacijente 

4 Kabine za odmor 


6 4x ter. kupka za šake 

7 Inhaliranje 

8 Hidroelektrična kupka 

za ruke i/ili noge 

9 Priprema Ijekov. blata 

10 Uređaji 

11 Stol za previjanje 

12 Gimnastička dvorana 

13 Zračenje 

14 Garderoba/tuš/WC 

15 Garderoba/tuš/WC 

16 Masaža 

17 Bazen za kretanje 

18 Boravak za osoblje 

19 Hodnik 

IM S Uređaji 

[J Gimnastika 

Čekaonica 

u 

111 

^nmmiiTfiHjm 

D Terapija mla-|oofzovima 

vode f | | Q 3soblje , 0 ^ 0 

Bolnica Velbert, 600 kreveta Arh.. Kröger, Rieger 

Ü Ü $ [ft J ü 

_ i 5 IH o® o 

IPELIIM III 

• 

U 

F 

s 

£ 

c 

2 c 

— I c 

-0Z 

Osoblje 

Gradska bolnica Munchen-Perlach, 687 kreveta Arh.. Wichtendahl 

Prostorije bi trebale biti u prizemlju, a prirodna se osvijetljenost 

može osigurati nadsvjetlima ili svjetlarnicima. 

Često je fizioterapiji priključena gimnastička dvorana (oko 

40-50 m 2 ) (voditi računa o elastičnom podu!). Svijetla visina najmanje 

je 3,00 m, a potrebna su rasvjetna tijela otporna na udarac 

lopte. Zbog visokih temperatura u prostorijama (28-30°C) treba voditi 

računa o problemima građevinske fizike. 

Dopunske specijalističke discipline 

Urološko liječenje povezano je s rendgenskom dijagnostikom. 

Prostorija (25 - 30 m 2 ) sa stolom za pregled i obradu za endoskopske 

preglede mora biti blizu operacijskog odjela. Opremu prostorije 

čine umivaonik, viseći irigator, podni odvod, priključak za 4 - 

6 volta (cistoskopija), dvije kabine za presvlačenje, zahod. Priključena 

mora biti prostorija za instrumente (15 m 2 ) sa sterilizatorima, 

praonicima, umivaonicima, te čekaonica za pacijete. Oftalmološki 

tretman obavlja se u prostoriji (25 m 2 ), koju se po potrebi može 

zamračiti. U opremu spada stolica za preglede, instrumenti za pregled 

i obradu, ležaj za preglede, umivaonik, pisaći stol. Ispred te prostorije 

mora biti čekaonica. 

Liječenje uha, nosa i grla obavlja se za stacionarne pacijente u 

vlastitim skupinama za njegu. Prostorija (25-30 m 2 ) koja se mora 

moći zamračiti sadrži stol za preglede, stolicu za preglede, sterilizator, 

praonik, umivaonik, mjesta za pokretne uređaje, priključak 

za 4 - 6 volta, komprimirani zrak i cijev za usisavanje zraka. Tome 

se priključuje prostorija za odmor i čekaonica za pacijente. 

Liječenje zubi potrebno je u internoj medicini (traženje žarišta) i kirurgiji 

(područje čeljusti). Ovo se specijalističko područje uglavnom 

predviđa u okviru klinika za uho, nos i grlo i klinika za reumatske bolesti. 

Prostorija (25-30 m 2 ) sadrži stolicu za preglede i obradu i 

dentističku jedinicu, mjesto za pisanje, umivaonik, rendgen i uređaje 

za narkozu, nišu za ispiranje sa sterilizatorom, te eventualno i 

tamnu komoru. 

569

(4) Klinika za rehabilitaciju Konstanz 

570 

. BOLNICE 

DNEVNE KLINIKE, AMBULANTNE OPERACIJE 

Dnevne klinike 

Reformom zdravstva mnoge se bolnice raščlanjuju prema specijalističkim 

područjima (npr. radiologija) koje vode privatne liječničke 

udruge, ili se nepotrebni viškovi prostora pretvaraju u dnevne klinike. 

Te su specijalističke klinike namijenjene pacijentima koji se zbrinjavaju 

samo tijekom dana, bez kreveta u bolnici. Tako se mogu 

obavljati i ambulantne operacije. Kako su ti pacijenti odvojeni oc 

ostalog bolničkog pogona, potreban je poseban prilaz. Prijavnice 

čekaonice bogato se uređuju (liječnička ordinacija) i trebaju se distancirati 

od "bolničkog ugođaja". Programe prostorija treba dogovoriti 

s korisnicima, a potrebu protupožarne zaštite i izlaza u nužd 

riješiti s nadležnim vlastima. 

Ambulantne operacije 

Udio ambulantnih operacija bit će u budućnosti sve veći. Ovi se odjeli 

mogu priključiti postojećim bolnicama ili se urediti kao samostalne 

ordinacijske klinike. Izgleda da se održavaju obje tendencije. U slučaju 

bolnice treba odjel smjestiti u blizini odjela za hitnu pomoć i operacijskog 

odjela. 

Arh. U.+A. Weicken (3) Operativna dnevna klinika Solingen 

(§) Podrum @ 

Travnjak za ležanje

i) Područje dostave i odvoza - odnosi kominikacija 

Prostorije za osoblje 

Za područje opskrbe moraju se u neposrednoj blizini isporuke/podizanja 

robe nalaziti prostorije za presvlačenje i pranje, zahodi, prostorije 

za čišćenje, ostave (s priborom za čišćenje) i eventualno prostorije 

za boravak. 

Sterilizacija 

-> Centralna sterilizacija treba biti u blizini operacijskog odjela, jer 

se uglavnom obrađuje materijal iz tog odjela. Za brze sterilizacije u 

međuvremenu trebao bi operacijski odjel raspolagati uređajima za 

substerilizaciju. U uskoj vezi s centralnom sterilizacijom je centralno 

skladište lijekova i instrumenata. 

Dispenzarij 

U ustanovama koje nemaju kompletnu ljekarnu, lijekovi podložni 

odobrenju izdaju se iz dispenzarija. On se sastoji od prostorije za 

rad i izdavanje (25 m 2 ), s izravnim prilazom iz hodnika. Oprema se 

sastoji od mjesta za pisanje, za umivanje, izljeva, mjesta za vage i 

ormara pod ključem. Uz to postoji suho skladište za specijalna 

sredstva (15 m 2 ), hladnjača (10 m 2 ) za opasne tvari, prostorija za 

zavoje i vlažno skladište prema odredbama vatrogasne policije. Kad 

je riječ o novogradnji preporučuje se predvidjeti uređenje -» kompletne 

ljekarne. 

. BOLNICE 

Područje opskrbe 

PODRUČJE OPSKRBE 

Područje kliničkog nabavnog i tehničkog opskrbljivanja nalazi se ili 

u zasebnim građevinama ili na neutralnoj ravnini za opskrbu i otpremu 

ispod glavne zgrade. Povoljan je posebni gospodarski kolni 

prilaz, odvojen od glavnog ulaza i privoza za ležeće bolesnike. Idealno 

je da se područje opskrbe/otpreme nalazi na sjevernoj strani. 

Vanjske i unutrašnje komunikacije treba tako uspostaviti da se po 

mogućnosti izbjegne presijecanje s komunikacijama područja njege 

i liječenja. 

Pri projektiranju treba uzeti u obzir da taj odjel bolnice izaziva povećane 

smetnje uslijed buke i mirisa (kontejneri za otpad, kuhinjski 

otpaci i si.) i da ga se prema tome ne smije locirati u neposrednoj 

blizini odjela za njegu. Projektiranje područja opskrbe orijentira 

se prema područjima medicinskog pogona bolnice. Porast automatizacije 

zahtijeva pri projektiranju suradnju arhitekata, inženjera 

raznih struka i ekonomista. Uočava se porast centralizacije uređaja 

za opskrbljivanje i otpremanje, kako bi se smanjili investicijski 

troškovi i ekonomičnije koristilo osoblje. Kod manjih klinika se tako 

može odustati od vlastite glavne kuhinje ili opskrbe" rubljem. Doprema 

hrane prepušta se posebnoj kuhinji velikog kapaciteta, a pripre- | 

mu rublja preuzima vanjska uslužna tvrtka. ' 

Za robu i materijale koji se upotrebljavaju samo najednom pogons- 

kom mjestu korisna je decentralizirana priprema/opskrba (operaci- 

jski instrumentarij, substerilizacija, razvijanje rendgenskih snimaka 

u rendgenskoj dijagnostici). 

Transportna sredstva 11 

Osim pitanja organizacije skladištenja/pripremanja dostavljenih i i 

ponovno upotrijebljenih dobara, postavlja se i pitanje transportnog 

sredstva. Često su višenamjenski pokretni regali i kolica za raspodjelu 

potrepština na korisnike vrlo prikladni istodobno kao uređaji za 

držanje zaliha. U srednjim i velikim bolnicama potreban je vertikalni 

konvejer sa selektivnim automatskim izbacivanjem i raspodje- i 

lom na različite etaže, kao i za povratni transport upotrijebljenog materijala 

u nečistu zonu pripreme, kako bi se odteretilo osoblje. Za 

slanje manjih pošiljaka (lijekovi, pisma, dokumenti) treba predvidjeti 

sustav pneumatske pošte. Veličina transportnih uređaja ovisi o j 

veličini ustanove; količine za dopremu i otpremu iznose 30 - 35 kg 

dnevno po krevetu. Za velike kabaste predmete (kreveti, uređaji za 

: V; | 

disanje, aparati srce - pluća) na raspolaganju su uobičajena -» diz- \ •.••'..•ala 

za krevete. Za transport predmeta srednjih dimenzija (hrana, 

rublje, smeće, potrošni predmeti) sve se više primjenjuje središnji 

potpuno automatizirani transportni uređaj (kod velikih bolnica). 

Centralna opskrba 

Prednosti objedinjavanja kliničkog opskrbljivanja za sva potrošna 

mjesta na jednoj razini za opskrbu i otpremu jesu jedinstvena uprava, 

zajedničko skladište kao i primjena i uporaba istih transportnih 

sustava. Centralizacija omogućuje zajedničko područje opskrbe/otpreme 

s primitkom robe. Raspodjelom i skladištenjem materijala 

može se odatle racionalno upravljati. Iz higijenskih je razloga potrebno 

odvajati nečiste od čistih materijala. To dakako treba uzeti u 

obzir pri planiranju nabave transportnih uređaja. 

tu 

571

© Apoteka za bolnicu srednje 

veličine s 500 - 600 kreveta, 

prizemlje 

» ^ - a - j f l ^ o f l 

Dn/4n im * I i 1 

(2) Suteren 0 

© Funkcionalna shema centra za opskrbu Sveučilišne 

klinike u Kolnu Arh.. Heinle/VVischer 

••••••••••••• 

••••••Di 

•••••••' 

Nečisti kreveti 

•-•••••- ••••• 

• •••••• ••••• 

tf 

Usitnjavanje 

ljekovitog biljar J 

Dezinfekcija U 

Čisti kreveti j j [ j 

HB 

© Prostorija za pripremu kreveta, bolnica St. Elisabeth Halle/Saale 

Arh.. U.+A. VVeicken 

572 

. BOLNICE 

PODRUČJE OPSKRBE -» OD 

Područje opskrbe ljekarna 

U srednjim i velikim bolnicama ljekarna arhivira recepte i pod vodstvom 

iskusnog farmaceuta provodi ispitivanja. Projektom treba predvidjeti 

potrebne prostorije za ured, materijal, lijekove, laboratorij 

eventualno za izdavanje, kao i prostoriju za biljni materijal i zavoje 

podrum za posude s kiselinama i sobu za spavanje u noćnoj službi. 

Oprema ureda i laboratorija uključuje stol za recepture, radni sto 

odnosno stol za pakiranje i mogućnost ispiranja. Oprema je slična 

onoj za dispenzarij. Ljekarnu treba smjestiti u blizini dizala, pneumatske 

pošte itd. Zbog skladištenja zapaljivih tekućina i kiselina kac 

i raznih omamljujućih sredstava, treba za zidove, stropove i vrata 

predvidjeti odgovarajuće sigurnosne mjere. 

Priprema kreveta 

S gledišta higijene i ekonomičnosti trebala bi svaka bolnica raspolagati 

mjestom za krevete, gdje odgovarajuće osoblje krevete rasprema, 

čisti, dezinficira i ponovno priprema. Cjelokupna promjena 

kreveta potrebna je za nove pacijente, za pacijente nakon 14 dana 

ležanja, poslije operacija i poroda te nakon jakog onečišćenja. Veličina 

takve prostorije ovisi o broju kreveta u odjelu za njegu; za približno 

500 stacionarnih pacijenata treba takvo mjesto projektirati za 

70 kreveta. Funkcionalni raspored zahtijeva čistu i nečistu stranu 

koje su odvojene prostorijom za čišćenje postolja, komorom za dezinfekciju 

i kontroliranim ulazom za osoblje. U neposrednoj blizini treba 

biti specijalna radionica (oko 35 m 2 ) za razne popravke, praonica 

rublja i skladište za čiste pokrivače, madrace i si. Ako se predviđa 

strojno čišćenje postolja i madraca, treba voditi računa c 

zahtjevima tih uređaja (spuštanje poda, svijetla visina). 

Opskrba rubljem 

Prema podacima, dnevno treba oprati između 0,8 i 3,0 kg suhog prljavog 

rublja po krevetu. Povoljan je sljedeći proces rada u praonici 

primitak, sortiranje, vaganje, pranje, centrifugiranje, sušenje i ravnanje 

(Tumbler), prešanje (po mogućnosti priključak visokotlačne 

pare), glačanje, šivanje, odlaganje, izdavanje. Hala praonica sadrž 

mjesto za sortiranje i vaganje (15 m 2 ), prihvat rublja iz raznih odjela 

područje mokre obrade (50 m 2 ), područje suhe obrade (60 m 2 ) 

skladište sredstava za pranje (10 m 2 ), prostorija za šivanje (10 m 2 ) 

skladište čistog rublja (15 m 2 ). 

Opskrba hranom 

Prehrana pacijenta zahtijeva dobru pripremu, jer su često različite 

potrebe za bjelančevinama, masnoćom, ugljikohidratima, vitaminima, 

mineralima itd. Dominiraju sustavi opskrbe hranom koji racionaliziraju 

pojedine faze konvencionalnog pripremanja (priprema 

obrada, prijevoz, podjela). Pripremanje hrane obavlja se odvojene 

za običnu i dijetnu prehranu. Nakon pripremanja i kuhanja hrana se 

stavlja na traku za sastavljanje obroka. Gotovi poslužavnici s obrocima 

prevoze se kolicima na podjelu po odjelima. S istim se kolicima 

posuđe nakon jela vraća u prostoriju za pranje i čišćenje posuđa 

i kolica. 

Na prehranu osoblja odnosi se 40% ukupne prehrane. Blagovaonica 

za osoblje treba biti u uskoj vezi s centralnom kuhinjom. U velikim 

bolnicama dolazi u obzir podjela na blagovaonice za kućne 

osoblje, sestre, administrativno osoblje, liječnike, ali se i u torr 

slučaju radi ekonomičnosti preporučuje blizina prostorija. Za male 

srednje bolnice ne preporučuje se takva podjela.

1 Prostor za hlađenje, dnev. potrebe 

2 Skladište za dnevne potrebe 

3 Šef kuhinje 

4 Hladna kuhinja 

5 Glavna kuhinja 

6 Priprema obroka 

7 Dizalo 

8 Ulaz 

Kolica za serviranje 

10 Stalak za prljavo posuđe 

Pranje lonaca 

12 Stalci s prljavim posuđem 

13 Pranje posuđa 

J4 Vraćanje 

Kuhinjska zgrada, prizemlje U.+A, VVeicken 

1 Hladna kuhinja/salate 

2 Priprema povrća 

Hladnjak za povrće 

Hladnjak za meso 

Mliječni proizvodi 

Hladnjača 

Skl. mat. za jednokr. upotrebu 

Prijam robe 

Prostorija za zamrzivače 

10 Skladište zaliha 

Restoran za osoblje kantonalne bolnice u Baselu za 150 djelatnika 

Arh.: Suter&Suter 

BOLNICE 

PODRUČJE OPSKRBE 

Centralna kuhinja. Nekada: smještena u potkrovlju kako bi se izbjegli 

neugodni mirisi i buka. Danas: smještena na razini opskrbnih 

mjesta osigurava nesmetano obavljanje poslova dostave, skladištenja, 

pripreme, dogotavljanja i izdavanja hrane. Pri upotrebi duboko 

smrznutih namirnica mijenja se funkcija i oprema kuhinje. Stoga moraju 

arhitekt i korisnik u uskoj suradnji definirati način i oblik kasnijeg 

pripremanja hrane kako bi se našlo povoljno i ekonomično rješenje. 

Svijetla visina kuhinjske dvorane iznosi 4,00 m. Veličina kuhinje ovisi 

o zahtjevima i broju pacijenata bolnice. U glavnoj kuhinji treba za 

svakog sudionika radnog procesa predvidjeti 1 m 2 površine. Uz to treba 

predvidjeti posebnu dijetnu kuhinju (najmanje 60 m 2 ) s pisaćim 

mjestom za šefa kuhinje, te mjesto za čišćenje povrća (30 m 2 ) s mjestom 

za ostavljanje otpadaka (5 m 2 ). Uz to je potrebna prostorija za 

dnevne zalihe (8 m 2 ), hladnjača s pretincima za meso, ribu i mliječne 

proizvode (po 8 m 2 ), rashladni pretprostor (10 m 2 ) sa škrinjom 

za duboko smrzavanje i agregatom. Prihvat robe treba biti povezan s 

upravom i imati dovoljnu površinu za skladištenje (15-20 m 2 ). Tome 

je priključeno glavno skladište za voće i povrće (20 m 2 ), zalihe suhih 

namirnica (20 m 2 ) i konzerve. 

Centralna praonica posuđa. To je prostorija u neposrednoj blizini 

centralne kuhinje i tamo se preuzima i pere posuđe osoblja i pacijenata. 

S obzirom na visok stupanj automatizacije, treba pri projektiranju 

na vrijeme razjasniti i uzeti u obzir podatke o potrebnim instalacijama 

za posebne uređaje. Za pranje i odlaganje posuđa i ostale 

poslove treba predvidjeti dovoljan prostor (oko 30 m 2 ). 

Tehnika. Za tehniku odgovorna je tehnička služba, koja s obzirom 

na porast automatizacije ima sve veću ulogu. Osim građevinskog 

održavanja te kućne, medicinske i transportne tehnike, ima i administrativne 

zadaće. Kad je riječ o sanitarnim instalacijama, treba uzi- 

11 Skl. za nekvar. robu i konzerve mati u obzir brzi tehnički razvoj. Povoljni su prstenasti vodovi za horizontalno 

opskrbljivanje po etaži, te vertikalni vodovi u odijeljenim 

oknima za raspodjelu po visini. Horizontalne instalacije treba ugraditi 

u šuplji prostor ispod ovješenih stropova kako bi se olakšale kasnije 

izmjene. Voda se priprema centralno, a samo područje s posebnim 

zahtjevima glede kakvoće (ljekarna, sterilizacija itd.) imaju decentralizirano 

kondicioniranje vode (desalinizacija, omekšavanje). Ovisno o 

vrsti bolnice treba računati s potrošnjom vode od 400 do 450 litara po 

krevetu. 

Otpadne vode DIN 19520. 

Povoljno je da su prostorije za ventilacijske agregate u blizini vanjskih 

prostora. Pri projektiranju horizontalnih i vertikalnih ventilacijskih 

kanala treba voditi računa o zahtjevima protupožarne tehnike. Za 

operacijske odjele, intenzivnu njegu i radiologiju potrebna je opskrba 

medicinskim plinovima. Za te medije treba predvidjeti odgovarajuće 

prostorije u kojima će se obavljati skladištenje i podjela plinova. Pumpe 

za kisik, dušik, vakuum i komprimirani zrak moraju biti na raspolaganju 

u parovima, kako u slučaju kvara ne bi došlo do zastoja. U 

ostalu tehničku opremu spada i agregat za struju u slučaju nužde. 

Toplana. U prijašnjim rješenjima s kotlovnicom (ž 100 m 2 ) bile su potrebne 

velike podrumske površine, najčešće kroz dvije etaže. Današnji 

sustavi grijanja zahtijevaju manje površine, a naročito je povoljno daljinsko 

opskrbljivanje toplinom. Treba naglasiti da operacijsko područje 

i intenzivna njega moraju biti stalno opskrbljeni, prema tome treba 

predvidjeti rezervne sustave u slučaju nužde. Presjeci dimnjačkih 

cijevi određeni su u DIN-u 4705. Vrata u slučaju nužde moraju se otvarati 

prema van. Valja uzeti u obzir propise VDI i VDE te smjernice 

za grijaće prostorije. Sustav grijanja, opskrba medijima i pomoćni agregat 

za struju mogu se smjestiti u jednu veliku prostoriju. Skladište 

goriva mora biti pristupačno i po mogućnosti smješteno izvan zgrade 

podzemno. Treba obratiti pažnju na DIN 4755 i smjernice za grijaće 

prostorije. 

573

® Opskrbni centar Sveučilišne klinike u K6lnu, kuhinja, skladište za sitnu robu 

Arh.. Heinle, VVischer 

© Opskrbni centar Sveučilišne klinike u Kolnu, kuhinja, skladište za sitnu robu 

Arh.. Heinle, VVischer 

© Kantonalna bolnica Basel, sklonište s dvije operacijske dvorane i s mjestima za 

ležanje Arh.. Sutter i Sutter 

Centralna opskrba 

U posljednjim se godinama opaža tendencija primjene modernih 

modela organizacije. Centralna organizacija pojedinih područja 

opskrbe i otpreme vodi računa o sve većem manjku osoblja. Interne 

komunikacije centralne opskrbe odvajaju se od ostalih prometnih 

tokova u bolnici. Tako se izbjegavaju smetnje i postiže bolje iskorištenje 

transportnih sustava. Pri projektiranju može arhitekt 

kompjutorskom simulacijom ustanoviti jesu li rješenja ispravna, pa 

pogreške ispraviti još u fazi projektiranja. Ciljanim korištenjem i pravodobnim 

interventnim zahvatima može se potrebna površina opskrbnih 

područja smanjiti na minimum. 

574 

Električna instalacija 

BOLNICE 

PODRUČJE OPSKRBE -> QQ 

Opskrba strujom iz javne mreže sastoji se od normalnog napona 

(220 V) i jake struje (380 V). U razdjelnoj prostoriji instaliran je raz- 

vodni uređaj za struju niskog napona. Potrebne su najmanje dvije 

trafoćelije sa slobodnostojećim agregatima. Treba voditi računa o 

dovoljnoj širini vrata (oko 1,30 m) i dobroj ventilaciji te uzeti u obzir 

propise VDE i stručnih udruga. Veličina i broj agregata za rezerv- 

nu struju ovisi o veličini ustanove. Ti bi agregati trebali biti blizu gos- 

podarskog dvorišta radi olakšanja radova na održavanju. Manji stro- 

jevi proizvode i manju buku Treba predvidjeti elastične temelje is- 

pod agregata. Za operacijski odjel treba predvidjeti i dodatne 

akumulatore za rasvjetu i nužnu struju, koje treba smjestiti u centrali 

za klimatizaciju. 

Centrala za plinove 

Vodovi se opskrbljuju iz čeličnih boca, naizmjenično iz pogonskih i 

rezervnih baterija s automatskim izmjenjivačem priključka. Povoljan 

je položaj s neposrednim prilazom gospodarskom dvorištu radi 

kraćega transporta (doprema/otprema) boca. Boce se mogu smje- 

stiti i u prostoriju sa pumpama za medije (-» vakuum, dušik, kom- 

primirani zrak) kako bi se postiglo centralno upravljanje (eventual- 

no kompjutorizirano). Danas se umjesto boca koriste tzv. hladni ras- 

plinjači koji moraju stajati u vanjskom prostoru, udaljeni najmanje 

5,00 m od zgrade. 

Radionice 

S gospodarskim dvorištem trebaju biti u vezi bravarska i elektrora- 

dionica (40 m 2 ) sa skladištem materijala i rezervnih dijelova (20 m 2 ), 

opće skladište (60 m 2 ), ostava za transportna sredstva (15 m 2 ). Pot- 

reban je spremnik za vodu (zaliha vode u slučaju nužde), po mo- 

gućnosti uz kućicu dizala iznad krovne etaže (40 m 3 ). Uređaje za 

kondicioniranje za opći dio bolnice treba odvojiti od onih za infekti- 

vni odjel/dezinfekciju. 

Informacijska centrala 

U bolnici postoje sljedeće mogućnosti prijenosa informacija: telefon, 

naizmjenični prijam i emisija, pozivanje sestre, interni telefon sesta- 

ra, satovi, bežični uređaji za traženje osoba, telefonski razglas, 

glazbena kulisa, televizija, teleks, radio. Radi bolje preglednosti tre- 

ba urediti upravljačko mjesto za medije (u ulaznom predvorju ili, ako 

su manje zgrade, kod prijavnice). Bežični uređaj za traženje osoba 

treba predvidjeti usporedno uz telefonsku mrežu, gdje iz nekih raz- 

loga nije moguće u bilo koje vrijeme doći na telefon (operacijsko po- 

dručje, radiologija). Interni telefon sestara omogućuje govornu vezu 

između pojedinih radnih mjesta sestara i bolesničkih soba. Jedan 

kvarcni sat na baterije može više stotina pokazivača minuta i se- 

kunda držati u pogonu. Bolesničke sobe treba opremiti telefonom, 

telefonskim razglasom i televizijom. U bolnicama za poduku i istraži- 

vanja važna je instalacija pogonske televizije (monitoring). Sve 

zgrade treba opremiti automatskim uređajem za dojavu požara, 

dopunjenim ručnim alarmnim uređajima. U slučaju požara ventilaci- 

jskim se uređajima, transportnim sredstvima i dizalima upravlja uz 

pomoć uređaja za dojavu požara. Nužno je uključiti inženjere odgo- 

varajućih struka. 

Zaštita od zračnih napada 

Zahtjevi glede zaštite od zračenja i zračnih napada razlikuju se od 

regije do regije. Treba se držati smjernica koje je izdao ministar za 

stambenu izgradnju. Mora postojati pomoćna operacijska dvorana, 

ležaji, skladište sterilnog materijala, pomoćna kućna tehnika za nuždu 

(traži se samo u Švicarskoj).

1 = ulazna dvorana 

2 = prodaja 

3 = uprava 

4 = rendgenska dokumentacija 

5 = pranje posuđa 

6 = kuhinja 

7 = blagovaonica za osoblje 

® Opća bolnica Herdecke/Ruhr, do 92 kreveta; ulazna dvorana s upravom 

Arh.. Bockenmuhl 

Arhiva i skladišta 

Povoljne su kratke komunikacije između arhiva i radnih područja, ali 

je to najčešće teško ostvariti. Moguća je lokacija u suterenu i veza 

stubištem. Treba razlikovati skladišne i arhivske prostorije za spise, 

literaturu, filmove, pojedine odjele, upravu itd., zalihe (ljekarna, dezinfekcija, 

kuhinja i si.), uređaje (kuhinja, uprava i si.), preparate, zbirke, 

radionice. Dubina regala i ormara ovise o materijalu koji se skladišti. 

Za spise, knjige, filmove to je 25 - 40 cm, za sprave, porculan 

i si. 40-60 cm. Pokretni regali su prikladni za smanjenje tlocrtne 

površine, uz jednak kapacitet skladištenja. Treba računati s visokim 

opterećenjem regala (do 1000 kg/m 2 ). 

Društvene prostorije 

Blagovaonice i kafeterije treba locirati u prizemlju ili na najvišoj etaži 

(pogled). Veza s centralnom kuhinjom ostvaruje se teretnim dizalom 

koje nije pristupačno posjetiteljima. Potrebna je izravna veza s izdavanjem 

hrane. Različita su mišljenja o tome treba li razdvojiti posjetitelje, 

osoblje i pacijente. Danas je u blagovaonicama posluga 

često izvana. Sustav samoposluge s pultom za izdavanje (duljina 

oko 6 - 8 m) pokazao se prikladnim. Posude sa salatama trebale bi 

stajati slobodno. 

Molitvene prostorije 

Povoljna je centralna lokacija, na sjecištu unutarnjeg i vanjskog prometa, 

ali izvan područja njege, liječenja i opskrbe. To mjesto treba 

biti dostupno za osoblje, posjetitelje i stacionarne pacijente (bolnički 

prijevoz). Uređenje i oprema prostorije (najmanje 40 m 2 ) ovise o religioznim, 

mjesnim i osobno različitim zahtjevima, ali najčešće bez 

usmjerenja na neku određenu konfesiju. Evangelička kapela: propovjedaonica; 

uključiti crkvene nadzorne vlasti. Katolička kapela: 

klupa za pričest, ispovjedaonica, eventualno sakristija; ishoditi 

dozvolu nadležnog biskupa. Prostorije za svećenike neposredno su 

povezane s kapelom i molitvenom prostorijom: soba za razgovor, 

sakristija, prostorija za čišćenje i ostava. Osim sjedala, mora postojati 

mjesto za krevete, krstionica, orgulje/harmonij, oltarni prostor 

(-> crkva). 

BOLNICE 

PODRUČJE UPRAVE -> Qp 

Prostorije uprave hodnikom su povezane s predvorjem i glavnim 

prometnim čvorištem, a treba predvidjeti prikladnu vezu s područjem 

opskrbe. Na 100 bolesničkih kreveta potrebno je sljedeće 

osoblje: 

Broj stalnih zaposlenika na 100 popunjenih kreveta /1000 pacijenata 1980-1995 

Na 100 popunjenih kreveta 

Na 1000 pacijenata 

Broj grupe osoblja 1980 1985 1990 1991 1995 1980 1985 1990 1991 1995 

Zap. Njemačka Njemačka Zap. Njemačka Njemačka 

1 liječnička služba 11,7 13,6 15,7 17,1 20,4 5,4 6,0 5,9 6,8 6,8 

2 osoblje za njegu 44,8 48,8 55,2 58,5 70,4 20,6 21,4 20,9 23,4 23,4 

3 medicinsko-tehn. služba 14,1 15,8 17,5 21,9 25,0 6,5 7,0 6,6 8,8 8,3 

4 funkcionalna služba 9,4 11,0 12,9 14,1 16,3 4,3 4,8 4,9 5,7 5,4 

Grupa 1 - 4 80,1 89,2 101,2 111,5 132,2 36,8 39,2 38,4 44,7 43,9 

5 kliničko osoblje 10,2 8,2 7,0 7,6 6,8 4,7 3,6 2,7 3,0 2,2 

6 služba za nabavu i gosp. 18,1 17,0 17,1 17,2 17,2 8,3 7,5 6,5 6,9 5,7 

7 tehnička služba 1,3 2,3 3,3 4,4 4,5 0,6 1,0 1,3 1,8 1,5 

8 uprava 7,5 8,0 8,8 10,9 12,1 3,5 3,5 3,3 4,4 4,0 

9 posebne službe 1,4 1,5 1,7 2,0 1,6 0,7 0,6 0,7 0,8 0,5 

10 ostalo osoblje 3,4 3,4 3,9 3,5 3,9 1,6 1,5 1,5 1,4 1,3 

11 osoblje ukupno 122,1 129,6 143,0 157,0 178,3 56,2 57,0 54,3 62,9 59,2 

bez ostalog osoblja (10) 118,6 126,2 139,1 153,5 174,4 54,6 55,4 52,8 61,5 57,9 

Izvor: Udruga njemačkih bolnica (Deutsche Krankenhausgesellschaft DKG) izdanje 1997 

U području uprave treba računati sa 7 m 2 do 12 m 2 površine po zaposlenom. 

Prostorije gdje prolaze pacijenti i rodbina nadovezuju se 

na prostor za prijam (ulazno predvorje), prihvat i obračun (25 m 2 ). 

Važna je veza s ulazom za ležeće bolesnike i najmanje dvije prostorije, 

svaka po 5 m 2 kao kontrolnim prolazom prije prijama, s blagajnom 

(12 m 2 ), i knjigovodstvom (12 m 2 ). 

Prostorije internog pogona su ured upravitelja (20 m 2 ), tajništvo 

(10 m 2 ), ured upravnog odjela (15 m 2 ), po mogućnosti u području 

opskrbe, ured za sestre (20 m 2 ), personalni ured (25 m 2 ), centralna 

arhiva (najmanje 40 m 2 ) u podrumu, povezana pomoćnim stubištem 

s upravom. 

Prema potrebi: službene prostorije za glavnu sestru i socijalnu radnicu, 

liječnička soba za boravak i dogovore, prostorija za dostavljače, 

arhiva bolesničkih listova, stručna knjižnica, knjižnica za pacijente, 

prostorija za frizere (dva mjesta). Sve veća racionalizacija 

računovodstva i uvođenje elektroničkih uređaja i računala zahtijeva 

pažnju pri projektiranju: podovi po mogućnosti s nadgradnjom, centralna 

pisarnica s priključkom na pneumatsku poštu. 

Glavni ulaz 

Općenito postoji samo jedan glavni ulaz. Posebne ulaze treba iz higijenskih 

razloga (infektivni ili dječji odjel) posebno označiti. Ulazno 

predvorje treba, prema načelu otvorenih vrata, oblikovati kao čekaonicu 

za preuranjene posjetitelje. Danas oblikovanje više odgovara 

modernom hotelskom predvorju, kako bi se smanjio tipični dojam 

bolnice. Tu se razilaze putovi posjetitelja, ambulantnih pacijenata, 

pokretnih stacionarnih pacijenata, poslovnog prometa. Veličina 

predvorja ovisi o broju kreveta i mjesnim običajima glede broja posjetitelja. 

U prostoru za doček i informacije (12 m 2 ) nalazi se odgovarajući 

pult, a odatle se dalje prilazi unutarnjim područjima i glavnom 

prometnom čvorištu (sa zahodom), koji su pregledni i s mogućnošću 

zatvaranja. Treba predvidjeti telefonske govornice, 

kioske za duhan, slatkiše, cvijeće, pisaći pribor. 

Ulaz za ležeće bolesnike 

Za dopremu je pogodan natkriveni kolni prilaz ili zatvoreno predvorje 

u blizini i u vidokrugu uprave, izvan pogleda s glavnog ulaza. 

Treba predvidjeti kratku komunikaciju do ambulante, operacijskog 

odjela i glavnog prometnog čvorišta (bolesnički odjeli), izvan općih 

prometnih tokova. Potrebno je: prostorija za prijam/pregled radi hitne 

pomoći (15 m 2 ), prijamna kupaonica (15 m 2 ), pretprostor 

(10 m 2 ), mjesto za odlaganje najmanje dvaju nosila i skladište rublja 

- sve izravno dostupno iza ulaza. 

575

03 = kućna tehnika 0 = kantine, dvorane 3 = laboratoriji 

02 = skladište, praonica 1 = kafeterija, . 4 = škola za med. 

j- •• , . prodavaonice aborante 

01 = kuhinja, radionice, odjel za pokuse 2 = knjižnica 5 = tehnika 

(?) Obrazovni i istraživački centar, Basel Arh. Suter & Suter 

(2) Razina 3, istraživački laboratorij 

(3) Razina 2, knjižnica 

576 

. BOLNICE 

Stambeno područje 

NASTAVA f ISTRAŽIVANJE 

Područja za stanovanje načelno su odvojena od područja bolnice. 

Prilazi se kolnim putem za cijeli kompleks. Područje se dijeli na domove, 

stanove i škole za osnovnu izobrazbu i daljnje usavršavanje. 

Treba predvidjeti dovoljan broj parkirnih mjesta zaposlenika. 

Stambeni domovi 

U stambenim domovima za žensko osoblje treba, osim sestara, u 

slučaju potrebe smjestiti i liječnice, asistentice, pomoćnice i studentice. 

Prostorije za boravak i spavanje treba jedinstveno oblikovati 

kao pojedinačne sobe s ormarom i odjelom za pranje (16 m 2 ) 

Bolje je rješenje s odvojenim odjelom za tuševe i zahode. Dimenzije 

soba iznose oko 4,6 - 4,7 m * 3,00 - 3,50 m. Za visinu etaža 

mjerodavni su zahtjevi uobičajene -» stanogradnje. 

Različita su mišljenja o oblikovanju kuhinjskih jedinica. Prije su bila 

uobičajena rješenja sa 10 -12 soba kao stambene jedinice na koju 

dolazi jedna zajednička prostorija za pripremu (6 m 2 ), soba za boravak 

(20 m 2 ), eventualno balkon, prostorija za čišćenje (10 m 2 ) 

Danas je uobičajeno rješenje sobe s kuhinjskom nišom i mokrim 

čvorom (usporedi -» studentski domovi). Zajedničke prostorije za 

sve zaposlenike uključuju prostoriju za boravak (na svaku sobu = 

1,0 m 2 , najmanje 20 m 2 ), povezanu s jednom višenamjenskom prostorijom 

(20 m 2 ), garderobu, 2 zahoda, praonicu (10 m 2 ), prostoriju 

za sušenje (15 m 2 ) i ostavu (30 m 2 ). Na isti način izvode se domovi 

za muško osoblje, osim ako veličina kompleksa zahtijeva zajednički 

stambeni dom. 

Stanovi 

Stambenim domovima odvojenim po spolovima priključuju se dvosobni 

stanovi (40 m 2 ) za liječnike odnosno liječnice. Trosobne i četverosobne 

stanove (70-90 m 2 ) za liječnike, upravitelja bolnice, 

nadstojnika zgrada treba projektirati odvojeno od domova. Mogu se 

po mogućnosti predvidjeti zajedničke prostorije za liječnike: knjižnica 

i čitaonica (25 m 2 ), klupske prostorije (35 m 2 ). Udio stanova za 

liječnike sve je manji. 

Škola za izobrazbu i usavršavanje 

Obrazovanje koje će studente medicine približiti liječničkoj praksi 

zahtijeva posebno područje nastave i istraživanja koje je u uskoj 

vezi s bolnicom. Povećanjem broja studenata povećavaju se i zahtjevi 

prema obrazovnim ustanovama. Na raspolaganju moraju biti: 

skladišta, radionice, stanice za pokuse (farmacija), audiovizualne 

zone (za videoprijenose iz operacijskog područja), eventualno vlastita 

kafeterija, predavaonice (150 - 500 mjesta), knjižnica, istraživački 

laboratoriji, dvorane za vježbe, uredske prostorije. Broj i veličina 

prostorija ovise o veličini i mjestu ustanove. 

Stanice za pokuse 

U tim se prostorijama zajedno drže sve životinje za cijelu bolnicu. S 

ostalim laboratorijskim područjima stanica je povezana osobnim i 

teretnim dizalom. To je područje posebno istaknuto u sveučilišnim 

klinikama. Treba računati na velike površine za uzgoj i držanje životinja. 

Knjižnica 

Medicinske knjižnice treba organizirati kao knjižnice sa slobodnim 

pristupom, bez zatvorenih skladišta i izdavanja knjiga. Velik dio literature 

su časopisi. Važan je dovoljan broj stolova za čitanje sa svjetiljkama, 

radnih mjesta s uređajima za čitanje mikrofilmova, dijaprojektora 

i pisaćih strojeva. Povoljna je veza knjižnice s klinikom pomoću 

malih i srednjih transportnih uređaja.

Ambulanta s prostorijama za dežurne liječnike, povezana s centralnom sterilizacijom 

Arh. Köhler/Müller 

M m i m r r n 

1 Prijam / čekaonica 

2. Prostorija za male zahvate 

4. Višenamjenska prostorija (urologija) 

5. Garderoba za liječnike 

6. Prostorija za liječničke sastanke 

7. Liječnička prostorija 

8. Slobodan prostor za pripremljene ležajeve 

("čekaonica za krevete") 

Operacijsko područje 

9. Septička operacijska dvorana (endoskopija) 

10. Ulaz u operacijsku dvoranu 

11. Prostorija s uređajima 

12. Aseptička operacijska dvorana 

14. Sterilni hodnik, pranje 

15. Izlaz iz operacijske dvorane 

Odjel za intenzivnu njegu 

16. Izdv. prost, prema odjelu za intenz. njegu 

17. Hodnik za opskrbu / radni hodnik 

18. Prostorije za intenzivno liječenje 

© Isječak iz funkcionalnih područja; A = operacijsko područje, B = ambulanta, C = odjel 

za intenzivnu njegu 

^ • NdM— 

5) I Oi ¡0 ti n^Rađa 

Ležeći pacijenti 

Unutarnje komunikacije, bolnica Prignitz Arh.. B.+C. Lambart 

{U^M-^J 

(4) Ambulanta bolnice St. Elisabeth Halle 

. BOLNICE 

AMBULANTA 

Ambulanta hitne pomoći 

Do ambulante hitne pomoći stižu pokretni i nepokretni bolesnici kroz 

predvorje za nepokretne bolesnike (visina prolaza za vozila najmanje 

3,50 m). Od vitalne je važnosti dobra signalizacija privoza za 

interventna vozila. Povoljan je položaj ovog odjela nasuprot glavnog 

ulaza, jer se tako izbjegava kontakt s posjetiteljima i drugim pacijentima. 

Ambulantni se odjel sastoji od ambulantnih prostorija (20-25 m 2 ), 

koje su opremljene operacijskim stolom, malom operacijskom svjetiljkom, 

ormarima s umivaonikom i eventualno kabinama za pacijente. 

Također mora postojati prostorija za gipsanje s klupom za gipsanje 

i jedna pomoćna soba za intenzivnu njegu. 

Potrebna je blizina operacijskog odjela, iako mora postojati posebna 

prostorija za hitne zahvate. 

Kirurška i anestezijska služba trebaju biti u blizini. 

Traumatološke bolnice 

Najčešće postoje samo u velikim gradovima, a služe ujedno i za rehabilitaciju. 

Često se takve pomoćne bolnice s dobro organiziranom 

traumatološkom kirurgijom smještaju u stare zgrade općih bolnica 

koje su preseljene u novogradnje. 

Zdravstvene ustanove 

U Njemačkoj najvećim dijelom ispunjavaju funkcije ambulantnih poliklinika: 

služe preventivi i dopunskoj njezi otpuštenih pokretnih pacijenata. 

Te ustanove imaju prostorije za preglede i obradu za ranu dijagnozu 

i liječenje, dopunsku njegu, pretkontrolu za bolničko zbrinjavanje 

(plućni bolesnici), sistematske preglede, savjetovanja i dr. Odjeljenje 

sa siužbujućim liječnicima ima radnu sobu i prostoriju za 

preglede, po mogućnosti sobu za zamjenjujućeg liječnika i sobu za 

preglede, a čekaonice su odvojene. 

Prostorije za infektologa: soba infektologa, predsoblje, soba za 

preglede, posebna čekaonica. 

Prostorije za spolne bolesti: prostorija za preglede sa zahodom, 

predsoblje s kartotekom, soba za preglede. 

Savjetovalište za majke: čekaonica, mliječna kuhinja, prostorija za 

dječja kolica (uz ulaz), kartoteka. 

Ovome se dodaju medicinsko - tehničke prostorije, rendgenski odjeli, 

odjel za mladež, prostorije za upravu, osoblje i arhivski materijal. 

Veličina prostorija je različita i određuje se u dogovoru projektanta i 

korisnika. 

I t 

i 

1 Ulaz i izlaz iz operacijske dvorane 

2 Prostorija za septičke zahvate 

3 Uređaji 

4 Čekaonica 

5 Garderoba 

6 Arhiva 

7 Ambulanta 

8 Otpad 

9 Aseptička operacijska dvorana 

10 Uređaji 

11 Ulaz u operacijsku dvoranu 


13 Izlaz iz operacijske dvorane 

14 Prebacivanje na operacijski ležaj 

15 Prva pomoć 

16 Prijava 

17 Prijam 

18 Ultrazvuk 

19 .Elektroinstalacije 

20 -Prostorija za preglede i obradu 


577

• Oj) 

Jfp- . . . . 

J -lij UJ^JJ 

i M" r x i ' . i ' i 11mp/Tri"fi"ii|uQ9) 

j r n - * n ~ 

(T) Centar za spazmatičare, Göggingen 

ffl ESS Si 

£9 w © w 

(3) Reumatološka bolnica Wildbad, 100 kreveta, 1. kat 

^^ Centar za rehabilitaciju München, 

72 kreveta, polukat 

578 

i Ured 

i Konzultacije 

i Predavaonica 

i Pojedinačna nastava 

I Dječji vrtić 

I Garderoba osoblje 

l Kupaonica osoblje 

l Grijanjne 

i Bicikli 

(10) Kuhinja 

(m Ulaz 

© Gospodarsko dvorište 

M3) Praonica 

U4) Soba za prematanje 

M5) Prostorija s uređajima 

(16) Pojedinačni tretman 

@ Gimnastička prostorija 

@ Radna terapija 

Mg) Prostorija za boravak 

osoblja 

(T) Stanovanje © Blagovaonica 

(3) Čajna kuhinja (4) Odgojiteljica, dežurstvo 

(?) Pribor za čišć. © Ostava 

1) Ulazna dvorana 

2) Vratar 

Prijava 

Uprava 

5) Ured 

Liječnik 

7) Čekaonica 

fn Pregledi 

Šn EKG 

10) Laboratorij 

11) Endoskopija 

12) Rendg pregled 

13) Arhiva 

14) Med. sestre 

15) Praonica 

16) Pr. za šiv. i glač. 

17) Kuhinjske zalihe 

18) Skladište 

1) Dvorana 

(7) Spavanje © Liječnik, dežurstvo 

Dnevni boravak 

Kuhinja 

Blagovaonica 

5) Prostorija s TV 

6) Sastanci, 

knjižnica 

Q Terasa 

BOLNICE 

POSEBNE BOLNICE tH 

Posebne bolnice su tip lječilišta koja imaju sve veće značenje. Specijalizacija 

pojedinih stručnih područja traži intenzivnije korištenje 

površina pri oblikovanju tlocrta, uz visoke zahtjeve prema projektantima. 

Važna je stalna veza između arhitekta, inženjera raznih 

struka liječnika i sestara. U posebne bolnice ubrajaju se kirurške klinike 

za posebna specijalistička područja, kao i terapijske, psihijatrijske, 

dječje i rehabilitacijske bolnice. Povećao se udio klinika za 

alergije, kožne i plućne bolesti. 

I. Odjel za prijam bolesnika, 

pododjel cent. za krizna 

stanja, dvorana s nadzorom, 

sobe pacijenata 

II. Zatvoreni odjel, dva odjela za 

po 32 pacijenta podijeljena 

u terapijske grupe sa po 8 

pacijenata 

III. Otvoreni odjel, prijelazni 

odjel, priprema za otpuštanje 

iz bolnice 

Glavni ulaz 

Izdvojeni prostor za prijem / 

transport bolesnika 

© Izdvojeni prostor / dostava 

(4) Izdv. prost. / dostava za radionice 

^ i prilaz za vatrogasce 

Servisni hodnik, dostava, 

raspodjela robe 

Hodnik za pacijente, putem stubi- 

^^ šta direktno povezan s odjelima, 

interni dio prstena komunikacija 

(7) Prsten komunikacija 

(8) Izdvojeni prostor 1. kat 

Centar za rehabilitaciju München, 72 kreveta, 4. kat Odjel za psihijatriju, neurološka klinika Karl-Bonhoeffer, Berlin 

© 

Funkc. hodnik za osoblje, 1 kat 

Kuhinja odjela 

Zajednička blagavaonica 

Prostorija za grupnu terapiju 

Unutrašnja dvorana 

Soba terapeuta 

Sobe pacijenata 

Dnevni boravak jedne terapijske 

grupe s kuhinjom, 

kut za blagovanje 

Sanitarni čvor: WC. tuš 

za po 4 pacijenta 

Prostorija sa priborom za 

čišćenje i ostava

® 

•HS 

•Un 

& u 

fl 

| \® h ^ 

@1q|DL 

a ÜL u Jk 

"D 

F O 

u® 

cr 1 

EJi U D 

—, 

^ -1(19) 

Ja. 

© •i 

- 

1 © [ 

n 

Slika 1 i 2: gradska dječja klinika Fürth, 200 kreveta 

@ Prizemlje 

J i 

DIITC 

® 

f ) 8DTND tpau° 

% 4 © - - 

© 

pitn 

i 

n = 

t r - H 

n 

© 

h 

al © 

(ß) Lječilište Hellnerklinik Bad Sassendorf, 100 kreveta Arh.. Kösters/Balke 

(2) Prvi kat 

Arh.. Amon, HSckl, Kochta 

BOLNICE 

POSEBNE BOLNICE QP 

Ulazna dvorana @ Rendgen 

Vratar © EKG 

Tajništvo © Klinički laboratorij 

Uprava © Serološki lab. 

Glavna sestra © Bakteriološki lab. 

Prijam © Zarazni odjel, prijam 

Uho, grlo, nos @ Svjetla rnik 

Oči @ Soba za izolaciju 

EEG @ Kuhinja 

Dječja kolica © Med sestra 

Čekaonica Njega 

Pregled ® Roditelji 

Liječnik 

Prizemlje 

T) Dvorana 

Garderoba 

Prost, za boravak 

Liječnička prost. 

Predsoblje 

Konzultacije 

Uprava 

"Š) Centralni prijem 

9) Administracija 

ffl) Telefon, centrala 

fil) Garderoba 

© Laboratorij 

'13) Uzimanje krvi 

W Pranje posuđa 

MM Autoanaliza 

© Biokemija 

5y Rutina 

'18) Fizika, kemija 

1. kat 

Ventilacija 

Liječnička prost. 

Prostorija za 

nistagmičare 

Miografija 

5) Tamna komora 

© Vjetrobran 

(2) Ulazna dvorana 

© Recepcija 

Legenda -> ® - © 

© Arhiva 

© Atelje 

© Plinska sterilizacija 

(9) Centralna sterilizacija 

© Održavanje 

© Upravitelj 

© Tajništvo 

(13) Strojamioca 

© Programer 

(15) Operator 

2. kat 

(1) Liječnička prostorija 

(2) Pregled 

© Mjerenje 

(4) Analiza plinova 

© Ergospirometrija 

(5) Ergometrija 

(?) Pregl. uz dodav. boja 

© Patologija - mjerenje 

® Trezor 

© Doziranje, izdavanje 

© Radioaktivni labor. 

© Uzorci - mjerenje 

© Dvokrevetna soba rt?) Pnmarijus 

© Jednokrevet. soba © Pregledi 

© 

Konferen. dvorana 

Ravnatelj 

© Dvorana 

0?) Tajništvo 

Boravak 

© 

© 

Glavna sstra 

EKG 

© Elektr. tehnika 

® Blagov. za osoblje 

m) Kuhinja 

(j2) Blagovaonica 

m) Laboratorij 

Legenda -»© 

579

® Okružna bolnica Soltau, 354 kreveta 

© Prosektura bolnice St. Clemens, 

nimmt Obdukcija 

Liječnik Izdv. prost. Labor. 

3 

Hladnjača 

Izdv prost.I Priprema 

Odavanje- 

H posljednjeg 

d počasti L 

ff 

Ü 

• 

Župnik 

Rodbina 

• •• 

• •• 

.Prat 

t i Ü L 

Prostorija za 

sekciiu 

" Z\ " 

Prosektura bolnice St. Joseph, 

Arh.. Poelzig, Biermann © Wipperfürth, 372 kreveta 

Arh.. Köhler, Helfrich 

1 

Obdukcija 

M EL 

Stavljanje 

CO 

• 

o 

lPolag. 

1 

na oda: 

O 

ojo 

ojo 

Geldern, 480 kreveta Arh.. Poelzig 

1 .Kotlovnica, strojarnica 

2 Električni razvod 

3 Dovod vode/plina 

4 Spremište 

5 Kisik 

6 Električni razvod 

7 Obavještavanje rodbine 

8 Skladište 

9 Opskrba 

10 Otprema 

® Prosektura gradske bolnice 

| Garderoba 

Prostorija za, po 

sekciju rH Arhiva m 

Priprema # 

PD 

Hladnjača 

Rodbina 

fn Skladište 

lijesova i 

Velbert, 444 kreveta 

Arh.. Krüger, Krüger, Rieger 

Veza s gospodarskim dvorištem 

11 Praonica rublja 

12 Skladište 

13 Rodbina 

14 Polaganje na odar 

15 Stavljanje u lijes 

16 Prostorija za sekcije 

17 Čuvanje 

18 Arhiv 

19 Kabine za odmor 


® 1. podzemna etaža s uređajima za opskrbu i otpremu, prosektura, fizikalna 

terapija 


580 

BOLNICE 

NUKLEARNA MEDICINA, PATOLOGIJA 

Prosektura, patologija 

Prosektura bolnice sadrži prostorije za čuvanje, seciranje, skladište 

lijesova, hladnjaču za umrle, odar, stavljanje u lijes i garderobu 

za patologe. To je zasebno bolničko područje, pa treba u projektu 

predvidjeti kratku komunikaciju do dizala (prema pojedinim odjelima). 

Pri tome bi trebalo predvidjeti pregledni prilaz (za rodbinu) i 

po mogućnosti što kraći kolni privoz za pogrebnike. Ovisno o veličini 

bolnice, može se toj skupini prostorija dodati laboratorij, arhiv i 

garderobe za osoblje. 

s 


Cjelokupna logistika bolnice trebala bi djelovati s jednog centralnog 

mjesta. Mogućnost za to nudi gospodarsko dvorište, povoljno locirano 

u donjem području opskrbe/otpreme. Posebnim cestovnim priključkom, 

odvojenim od glavnog ulaza i privoza za nepokretne bolesnike, 

obavlja se cjelokupno opskrbljivanje svim bolničkim potrepštinama 

i potrošnim materijalom, kao i otprema otpada. 

Projektom treba definirati parkirališta i ranžirne površine za teretna 

vozila, te voditi računa o mnoštvu različitih vrsta otpada (kuhinjski 

otpaci, posebni otpad, staro staklo, stari papir, tekućine za razvijanje 

itd.) i o površinama koje su potrebne za njihovo odlaganje. Osim 

toga, na gospodarskom dvorištu mogu se nalaziti prostorije s agregatom 

za struju u nuždi, sprinklerska centrala, centrale za kisik i 

komprimirani zrak te druge prostorije u funkciji opskrbe. Široke mogućnosti 

korištenja i mnoštvo različitih vozila ne mogu se obuhvatiti 

pouzdanim podacima o potrebnoj veličini tog područja, već taj problem 

treba riješiti dogovorom projektanata i korisnika. Povoljan je 

položaj u suterenu, pa je potrebna prilazna rampa (nagib ispod 

15%!). Za manje veličine bolničkog terena moguća je izgradnja iznad 

nekih drugih opskrbnih područja, ali pri tome treba obratiti pažnju 

na ventilaciju. 

Veza s 1. podzemnom 

etažom, 

opskrba i otprema 

Otpad 

(6) Gospodarsko dvorište / rampa Arh.. U.+A. Weicken

Balkon . BOLNICE 

Gard. za Nedonoščad i dojenčad 

fflua - r t a 

Sard, za J_j g 3 , 

•ned. 

sestre 

~ 

Pnp- 

.3!, 

Eg 

rema > — 

Konzultacije 

-CO, 

¡Soba za}~ 

razgovor 

ti 

lnten " Liječnik Primalje 

'Soba zJ 

idojenje i 

0 Stacionar za nedonoščad i dojenčad s 27 kreveta, Fulda Arh. Köhler, Kässern 

Balkon za posjetitelje 

s interfonom 

(2) Zarazni dječji odjel, varijanta sobe 

\J • VI 

• • 

(6) Prostorna jedinica za njegu dojenčadi i djece 

—, Kozmetički 

[01 stolić 

3,60 


^ ö T r L a j za n 

rNjojenča—• 

1—J. = 

•L nda • 

5,0 

Jednokrevetna soba s odvojenom 

Arh.. Mayhew 

(5) Jednokrevetna soba s odvojenom prostorijom za dojenče Arh.. Mayhew 

w 

Arh.. Mayhew 

NJEGA RODILJA I NOVOROĐENČADI 

Njega rodilja i novorođenčadi obuhvaća sve djelatnosti koje su 

nakon normalnog poroda u bolnici potrebne za tekuće tjelesno, medicinsko, 

psihološko i socijalno zbrinjavanje rodilja i novorođenčadi. 

Rodilje s visokoinfektivnim bolestima kao što je tifus, tuberkuloza, 

hepatitis leže u izoliranim odjelima za njegu. U slučaju smetnji vitalnih 

funkcija treba predvidjeti premještaj na odjel intenzivne njege. 

Novorođenčad s infekcijama ili respiratornim smetnjama (npr. nedonoščad) 

treba premjestiti u posebni odjel ili u najbližu dječju bolnicu. 

Raspored njege rodilja odgovara normalnoj njezi: osnovna njega, 

liječnička njega, zbrinjavanje pacijentica, uprava i opskrba. Kad je 

centralizirano zbrinjavanje novorođenčadi, jedinica za njegu novorođenčadi 

locira se na rubu ili unutar odjela za njegu rodilja. Da 

bi se smanjila mogućnost infekcija, područje se dijeli na manje prostorije 

ili boksove. Za dojenje se novorođenčad dovozi ili donosi u 

sobe rodilja. Tako se ostvaruje češća i djelotvornija povezanost majke 

i djeteta nego što je to bilo prije kad su postojale posebne sobe 

za dojenje. Zajedničkim smještajem rodilja i novorođenčadi ("Rooming 

in") u istoj sobi izbjegava se prenošenje novorođenčadi i tako 

se odterećuje osoblje, ali zahtijeva neekonomično decentralizirano 

zbrinjavanje novorođenčadi, Međutim, to je postalo uobičajeno 

rješenje u bolnicama. 

Veličina jedinica za njegu. Najčešće su manje od jedinica za normalnu 

njegu. Preporučuju se manji odjeli jer ih se lakše održava s 

gledišta higijene (manji promet osoblja i posjetitelja). Korisno je 

ograničenje jedinice za njegu na 10 do 14 kreveta. Poslovi se sastoje 

od nadzora nad prilazom, njege zdravih rodilja, njege zdrave 

dojenčadi, njege odvojene novorođenčadi (npr. nedonoščadi) i pomoćnih 

poslova. Glede higijene, zahtjevi su oko njege rodilja i novorođenčadi 

stroži nego za normalnu njegu. Zbog toga treba osim 

uobičajenog sustava kontrole prilaza postojati i garderoba za posjetitelje, 

Mjesto za krevet treba projektirati kao kod odjela za normalnu 

njegu, ali razmak kreveta mora biti veći zbog košarice za novorođenče. 

U sanitarnom području treba predvidjeti kombinaciju 

tuševa i tuševa za sjedeći položaj, jer se rodilje ne bi trebale kupati 

u kadi. Jedinice za njegu novorođenčadi sadrže u okviru svojih 

poslova sljedeće: krevete za novorođenčad, mjesto za odmatanje, 

kupaonicu za dojenčad, mjesto za povijanje, mjesto za vaganje, 

mjesto za dežurnu dječju medicinsku sestru i eventualno mjesto za 

postavljanje kolica. Za novorođenčad s patogenim uzročnicima trebalo 

bi uspostaviti funkcijsku jedinicu za posebnu njegu novorođenčadi 

s odijeljenim mjestima za krevete, za njegu i radna 

mjesta. U području pomoćnih poslova nalaze se sljedeći elementi 

odnosno prostorije: radno mjesto odjelne sestre, prostorija za boravak 

sestara, čajna kuhinja, prostorija za liječnike, prostorija za preglede 

i obradu, čista radna prostorija, kupaonica za pacijentice, dnevne 

sobe za pacijentice i posjetitelje, prostorije za sprave i čišćenje, 

ostave, zahodi za osoblje i za posjetitelje, ormari za rublje i prostorija 

za razgovor s rodbinom. 

Tehnički uvjeti: da bi se što više smanjio prijenos klica iz zraka, 

mora se osigurati 8 izmjena zraka u satu. Temperatura prostorija 

mora biti između 24°C i 26°C. 

Položaj pogonske jedinice: prijevozni put rodilja i novorođenčadi 

nakon poroda neka bude što kraći. Treba nastojati da taj put ne siječe 

hodnike s jakim prometom ili da se s njima ne preklapa. Obavljanje 

poroda i njega rodilja treba po mogućnosti biti na istoj razini 

kako bi se izbjegla upotreba dizala. 

581

I I El El 

QQ 

I I 

• • • 

• • 

1 Spavaća soba 4 Garderoba za osoblje 7 Boravak za med. sestre 

2 Liječnik 5 Liječenje 

3 Rad. mj. za med. sestre 6 Prostorija za dojenje 

Arh.. Krüger, Krüger, Rieger 

Q Dječji odjel s 28 kreveta, gradska bolnica Velbert 

© Jednokrevetna i dvokrevetna soba 

kontrolnog područja s jakom zaštitom 

od zračenja Arh.. Deilmann 

© Soba za lakše psihičke bolesnike i pacijente kojima je potrebna njega 

• 

• 

@ 

• • 

III II III 

• i • 

• • 

Četverokrevetna soba sa svom opremom 

za osnovnu njegu (kod pacijenata 

s dužim boravkom na odjelu) 



(5) Zatvoreni psihijatrijski odjel Arh.. Köhler, Müller-Pauly (ß) Otvoreni pshijatrijski odjel 

582 

Stanica za dijalizu sa 12 mjesta Arh.. U. + A.Weicken 

BOLNICE 

POSEBNA PODRUČJA NJEGE 

Njega dojenčadi i djece 

Pacijenti koji se najčešće nađu zajedno u posebnim dječjim klinikama 

razlikuju se: dojenčad (udio 35%), nedonoščad (udio 13%), 

mala i školska djeca (udio 22%) do 14 godina. Odjel za infektivne 

bolesti svih dobnih skupina čini 22% prostora. Pri smještaju te skupine 

pacijenata treba nastojati smanjiti kontakt s ostalim pacijentima 

i osobljem. Prozore treba osigurati od mogućnosti da ih otvore 

djeca. Električni uređaji i grijaća tijela moraju biti osigurani tako da 

ne mogu ugroziti djecu. Treba predvidjeti prostorije za nastavu, igru 

i razne djelatnosti. Za djecu koja imaju ospice, vodene kozice, difteriju, 

šarlah i tuberkulozu treba predvidjeti izolacijske odjele. Zidovi 

do visine 1,50 m moraju biti perivi. Oblikovanje treba biti slično 

dječjem vrtiću, treba izbjegavati "sterilnu" atmosferu. 

Njega zračenih pacijenata 

Pri planiranju jedinica za njegu u nuklearnoj medicini, koje služe pacijentima 

pod radiološkom dijagnostikom i terapijom, treba prije svega 

voditi računa o propisima za zaštitu od zračenja (-»nuklearna 

medicina). Veličina skupine treba odgovarati veličini skupine za normalnu 

njegu. Pogonska jedinica dijeli se na kontrolno i nadzorno 

područje. Tako se jače zračeni pacijenti odvajaju od slabije ozračenih 

osoba. Prema tome treba pacijente pretežno smjestiti u jednokrevetne 

sobe. 

Njega psihičkih bolesnika 

Iz karakteristika psihičkih oboljenja proizlaze sljedeći zahtjevi za 

projektiranje i uređenje jedinica njege otvorenih i zatvorenih odjeljenja 

(pacijenti kojima je potreban lakši oblik njege i teški bolesnici): 

potreba velikog prostora za dnevni boravak, blagovaonice i 

prostorije za radnu i grupnu terapiju, jer su pacijenti pokretni; male 

jedinice za njegu (do 25 pacijenata) s kratkim komunikacijama i dobrim 

mogućnostima promatranja, kao i oblikovanje slično stambenim 

prostorijama kako bi pacijenti imali osjećaj zaštićenosti. Uočava 

se trend prema integraciji odjela za psihičke bolesnike u opće 

bolnice, kako bi se spriječila izolacija tih pacijenata. 

1 Tehničar, uređaji 

2 Boravak za osoblje 

3 Čajna kuhinja 

4 4 mjesta (bijelo) 

5 Nadzor 

6 2 mjesta 

7 4 mjesta (žuto) 

8 2 mjesta hitni slučajevi 

9 Izdvojeni prostor 

10 Liječnik 

11 Pregled 

12 Liječnik / dežurstvo 

13 Radna prostorija, nečisto, žuto 

14 Garderoba pacijenti žuto 

15 Garderoba osoblje 

16 Radno mjesto med. sestara / arhiv 

17 Radna prostorija, nečisto, bijelo 

18 Garderoba pacijenti bijelo 

19 Centralna opskrba / teh. prip. vode 

20 Skladište 

21 Čekaonica

@ Shema povezivanja 

(2) Funkcije centra za starije osobe 

Spavanje 

Stan za jednu osobu, 41 m 2 

• 

(5) Stan za dvije osobe, 58 m 2 

T 

3lag|yanje Q Q 

J Hodnik ^ 

Kuhanje 

ijAJAj/sL^ 

•a 

Spavanje 

Stan za dvije osobe, 56 m 

-2,51- 

2 

2 

+ zimski vrt 9 m 

(8) Stan za dvije osobe, 55,5 m2 

DOMOVI ZA STARIJE OSOBE 

Objekti za zbrinjavanje starih ljudi: 

1. stan za starije osobe, 2. stambeni dom za starije osobe, 3. dom 

za njegu starijih osoba. 

Stan za starije osobe -> © - (§) zaokružena je stambena cjelina 

koja odgovara potrebama starih ljudi, kako bi koliko je moguće samostalno 

živjeli izvan domova. Takvih stanova ima 2 -10% i nalaze se 

u stambenom području. Stan za jednu osobu veličine je 25-35 m 2 , za 

dvije osobe 45-55 m 2 , a balkoni zaštićeni od atmosferilija su = 3 m 2 . 

Najmanja dubina balkona je 1,40 m, a balkonska vrata nemaju prag. 

Starački stanovi s patronažom patronažom smješteni su u jednoj 

zgradi, dopunjeni društvenim prostorijama s čajnom kuhinjom, = 20 

m 2 po stambenoj jedinici. Povoljna je blizina doma za njegu starijih 

osoba s ponudom prehrane i objekata za slobodne aktivnosti, oporavak 

i terapiju. U zgradi je prostorija za sestre s odjelnom kupaonicom 

i radnom prostorijom za njegu, centralna praonica i prostorija za 

čišćenje. Jedno parkirno mjesto predviđeno je na 5 - 8 stanara. Grijanje 

je 2% iznad uobičajenoga. Uspostavljena je ambulantna pomoć 

za starije osobe (9). 

Stambeni dom za starije osobe sa stacionarnim uređajima za stanovanje 

i zbrinjavanje. Prema zakonu 0 domovima, strogi su propisi 

0 projektiranju, odobrenju građenja i poslovanju. Zbog velikih pomoćnih 

površina, ekonomičan je kapacitet od 120 mjesta. U ponudu 

površina za opskrbu, priredbe i terapiju uklopljen je i odjel za 

kratkoročnu njegu. 

Opća oprema: stube 16/30 cm bez podvlačenja gazišta. Bojom su 

označeni rubovi stuba. Rukohvati su obostrano i na hodnicima. Dizala 

su prilagođena ležećim bolesnicima s preklopnim sjedalima. U 

kuhinjama su prozorski parapeti bez namještaja. Građenje je prilagođeno 

potrebama invalidnih osoba DIN 18011 i 18022 s. 543. 

Položaj: blizina gradske ili seoske infrastrukture i sredstava javnog 

prometa; slobodne površine s klupama za odmor. 

Dnevne ustanove za starije osobe: služe za kontakte i ambulantnu 

pomoć, za ljude koji stanuju samostalno. Jedna takva ustanova namijenjena 

je za približno 1600 starijih osoba. Sadrži: prostoriju za susrete 

(djeljiva), do 120 m 2 , službenu prostoriju i savjetovalište 20 m 2 , 

prostorije za fizikalnu i radnu terapiju, garderobu, skupne prostorije, 

zahod, čajnu kuhinju, kuglanu. 

® Prizemlje stambenog trakta, dom za stanovanje i njegu starijih osoba 

Arh.. Turk/Richter/Bordurs 

tu 

583

© . I I I 

i 

H ,55-K-l .90-W-1,90-H-1 ,55-4 

0,10 0,24 0,10 

Jednokrevetna soba za njegu © 

Balkon 

P\ 

rilhisa 

1—1.63—H-1,50 

0,11 0,24 

(3) Jednokrevetna soba za njegu 

4 Ml 

•u 

M/N/l 

vtj£M M MiOij 

>1 

lSc= a S J 

1-1,55—H—1,80—H-1,80-H-l ,55-| 

0,10 0,24 0,10 

Dvokrevetna soba za njegu 

- t t - 

• • 

4.00 

o n o • 

• 

/-i 

1 

Ä 

u 1 

i , • u 

• 

^ 

r ^ 

N/N/ /i. i y 

y ^ ® 

•sL A uha 

(?) Dvokrevetna soba za njegu 

DOMOVI ZA STARIJE OSOBE 

Bolnica i dom za njegu starijih osoba služe za njegu, zbrinjavanje 

i opskrbljivanje kronično bolesnih i onih kojima je potrebna njega. 

Aktivnom njegom, uz liječničku i patronažnu pomoć, trebalo bi odgovarajućim 

vježbama povratiti izgubljenu snagu i održavati je. 

Treba jasno odvojiti stambeno od radnog područja -»(§) 

Veličine soba su: stambeno područje zauzima = 50% sobe za jednu 

osobu = 18 m 2 , dvokrevetne sobe 20 m 2 -» - @. Ako je zasebna 

spavaća soba za jednu osobu, imat će 7 m 2 , a za dvije osobe 

12 m 2 . 

Ulaz je 1,25 m x 1,25 m sa 1 m 2 površine za garderobu. Mokri čvor 

sadrži zahod, umivaonik i tuš. 

Stambena jedinica obuhvaća 8-10 stanovnika sa zajedničkom prostorijom 

za boravak s čajnom kuhinjom, u kojoj se i jede. 

Za 2 stambene jedinice treba predvidjeti 1 prostoriju za njegu. Hodnici 

služe za komuniciranje, s nišama za okupljanje. -» ©. 

Za sestre: prijelazni prostor, prostorija za boravak, zahod i garderoba. 

Odjel za njegu sadrži: kupaonicu s kadom otpornom na kiseline 

i za medicinske kupke, umivaonike, zahod, bide i tuš, prostoriju 

za čišćenje s izljevom i ispiračem za fekalije, sobu za rublje, pomoćne 

prostorije za pribor i invalidska kolica. 

U odjel za kratkoročnu njegu smještaju se osobe kojima je potrebna 

tuđa pomoć i njega u razdoblju godišnjih odmora onih koji to redovito 

obavljaju. Tu se smještaju i oni kojima je nakon otpusta iz bolnice 

potrebna njega, rehabilitacija i si. 

Centralne uređaje treba objediniti u prizemlju i suterenu 

jeliti na pojedine odjele. 

raspodi- 

U području kratkoročne njege nalaze se prostorije za upravu, soba 

za razgovore, zajedničke prostorije i prostorije za priredbe, kafeterija, 

kao i prostorije za radnu terapiju, gimnastiku, pedikerski i frizerski 

salon. 

(ñ) Prizemlje doma za stanovanje i njegu starijih osoba Arh . K.H. Muth 

584

1 Boravak i spavanje 

2 Tuš / WC 

(?) Prizemlje, centar za starije osobe Viersen (5) Prvi kat -> 0 Arh.. W. von Lom 

© Dio tlocrta -> © - @ (4) Tipičan raspored odjela za njegu -> 0 — © 

1. Ulazna dvorana 

2. Kiosk 

3. Kafeterija 

4. Recepcija 

5. Glavna sestra 

6. Klupska prostorija 

7 Knjižnica 

8. Liječnik 

9. Zajednička prostorija 

10. Jednokrevetna soba 

11. Dvokrevetna soba 

12. Blagovaonica 

13. Kuhinja 

14. Blagovaonica za osoblje 

15. Mjesto na otvorenom 

16. Bazen za vježbe u vodi 

17 Boravak 

18. Paviljon s fontanom 

19. Galerija 

20. Ventil, prostorije s bazenom 

21. Lođa s ležajevima 

22. Galerija s blagovaonicom 

(5) Prizemlje, stambena zaklada I © Prvi kat -> 0 Arh.. A. Riege 

585

Crkvena 

prostorija 

Prostor za 

orkestar 

- 

Shema evagelističke crkve prema 

Schikelovom nacrtu za katedralu u 

Berlinu 

(3) Propovjedaonica i oltar u jednoj osi 

Oltarski stol (menza) za evangeli- 

®stičku zajednicu, slične dimenzije 

za katoličke sporedne oltare, glavni 

oltari 3,0 m dugi i 1,0 m široki 

uključujući tabernakul 

Krstionica 

© nje (orijentacij- /7T) (orijentacijske 

ske mjere) v2/ mjere) 

a = 80-90, #85 cm 

Širina sjedala = 50-55,1)-50 cm 

Shema katoličke crkve 

Klupa za pričest 

Bočni oltar 

Galerija za 

orgulje i 

pjevače 

^Sjever 

Stalak za 

, daonica J /-f\ V čita,1 i e > 

Krstionica 

Os prostorije 

(4) Propovjedaonica bočno od oltara 

© Propovjedaonica s akustičnom nadstrešnicom 

za odbijanje zvučnih valova 

u smjeru vjernika 

j [ l Knjige 

® lspovjedaonica za katoličku crkvu 

Arh.. Schwarz 

a = 85-95, # 90 cm 

b = 5-14 cm 

Širina sjedala = 50-55, # 50 cm 

Grijanje 

® Klupe u evangelističkoj crkvi (bez 

Klupa u katoličkoj crkvi (s klecalima) 

klecala) ® 

586 

CRKVE 

Budući da kuće Božje služe kultu, treba i građevinske oblike razviti 

na temelju kulta i liturgije. Pojedine pokrajinske crkve odnosno bis- 

kupije imaju posebne smjernice za crkve koje treba podići u njiho- 

vom području, a osim toga treba obratiti pažnju na propise o pro- 

storijama za okupljanje. 

Prije je jedino postojeća katolička crkva bila kuća Božja za "sluge 

Gospodnje". Narod je djelomično ostajao vani u predvorju, u "raju" 

Crkva je bila sakralna građevina puna duboke simbolike po svojem 

uređenju (oblik križa), orijentaciji (kor na istoku), dimenzijama (pre- 

ma geometrijskim zakonitostima) -» s. 40. - 43. i svim liturgijskim 

pojedinostima. Kasnije je narod ušao i u crkvu. Svećenstvu je ostao 

namijenjen samo kor, odvojen ogradom s glavnim oltarom (sarko- 

fagom s kostima crkvenog sveca) i u većim crkvama srednji brod - 

"srce crkve". 

Potrebni prostor za mjesto u crkvi bez klecala (evangelistička) -> 

© = 0,4-0,5 m 2 bez prolaza, za mjesto s klecalom (katolička) 

->© = 0,43-0,52 m 2 bez prolaza. Raspored i oblik crkvenih klupa 

vrlo je važan za dimenzije prostorije, djelovanje prostora, čujnost i 

vidljivost. Kod manjih crkava (kapele) dovoljan je 1 bočni prolaz ši- 

rine 1 m @ s klupama za 6-10, * 8 sjedećih mjesta ili 1 srednji 

prolaz širine 1,50 m s obostranim mjestima kao prije -» © Zbog 

neugodnog širenja hladnoće s vanjskih zidova, bolje je rješenje sa 

2 bočna hodnika i klupama između njih -> © 12-18, * 15 sjedećih 

mjesta. Kod širih crkava odgovarajuće je veći broj prolaza. Ukupna 

potrebna površina za jedno sjedeće mjesto iznosi, dakle, između 

0,63 i 1,0 m 2 . Ukupna potrebna površina za jedno stajaće mjesto bit 

će dovoljna između 0,25 i 0,35 m 2 . Za stajanje se koristi velik dio 

prolaza, prije svega ispred stražnjeg zida. Širine izlaznih vrata mo- 

raju zadovoljavati uvjete propisa o prostorijama za okupljanje s. 

475. Srednji prolaz u osi oltara poželjan je za vjenčanja, svečane 

povorke itd., ali nije prikladan za propovjednika, ako je propovjeda- 

onica, kako se često traži za evangeličke crkve, u istoj osi -» ©. 

Crkve bi uvijek morale biti u vezi s jednim župnim centrom. Kod no- 

vogradnji, adaptacija i renoviranja treba se posavjetovati s dijecezi- 

jskom komisijom, a odobrenje daje biskupski vikarijat. Novu ori- 

jentaciju crkvene građevine odredio je Drugi vatikanski koncil. 

Oltar = stol Gospodnji je središte euharističkog slavlja. U crkvama 

su samo nepomični oltari sa stolnom pločom (menza) od prirodnog 

kamena i podnožjem = stipes od materijala po želji, ali sve dostoj- 

anstveno i trajno. U ostalim svečanim prostorijama mogu biti i pre- 

nosivi oltari od svakog vrijednog materijala. Visina je takvog oltara 

95 cm, slobodno stojeći je, pa ga se može bez teškoća obilaziti -> 

(§) Svećenik celebrira iza oltara, licem okrenut prema pastvi. Olta- 

ri se ne bi smjeli koristiti prije posvećenja. Ispod oltara mogu se ug- 

raditi samo stare relikvije mučenika. 

@ 

Minimalna širina crkve kod različitih 

rasporeda prolaza

(Mjesto 

-Sjedenje 

© Prizemlje sakralnog objekta Koln-Widdersdorf Arh.. Jochen Jakobs 1986 

~|sastajališt[e~ 

Zvonik 

(7) Prizemlje zavjetne crkve Köln-Porz Arh.. Hadenfeld 1980 

CRKVE 

-» QD 

Kod većih crkava ili katedrala (sjedište nadbiskupa) mogu se graditi 

i bočne kapelice s bočnim oltarima. Uz oltar pripadaju svjećnjaci i 

raspelo, postavljeno na oltaru ili pokraj njega. 

Prostor oltara ponešto je povišen radi bolje vidljivosti i oblikovno prikladno 

odvojen od ostalog prostora. Uz oltar je smješten stalak za 

sekcional (evangelijar) i posude, te sjedalo za svećenika i crkvenjaka 

(ne prijestolje), najčešće u središtu oltarskog prostora, okrenuto 

prema pastvi. Osim toga, u blizini je ambo (propovjedaonica), nepokretan 

za objavljivanje riječi Božje. Mjesto za propovijed (homiliju) i 

obraćanje Bogu nalazi se s desne strane posjetitelja. Klupe za 

pričest više nisu obvezne. 

Bočni su oltari u katoličkim crkvama slobodnostojeći ili u nišama koje 

se mogu zatvoriti, širine > 2,0 m i dubine 3,0 m. 

Crkveni prostor namješten je klupama za sjedenje s klecalima za 

vjernike (u francuskom području i niske stolice s visokim naslonom). 

Elektroakustični uređaji s mikrofonima uz oltar, sjedalo svećenika i 

propovjedaonicu treba po mogućnosti izbjegavati. Mjesto za kor i instrumente 

nalazi se na galeriji blizu orguljaša, ali prostor galerije ne 

omogućava uvijek provođenje tog zahtjeva. Mjesto za orgulje s. 

589. zahtijeva temeljito akustično i prostorno pretprojektiranje, isto 

tako i toranj za zvona -» s. 590. Euharistija se čuva u sigurnom tabernakulu. 

Vječno svjetlo označava to mjesto, u oltarnom prostoru ili 

u bočnoj kapelici. Ispred tabernakula je mjesto za odlaganje posuda 

i klecalo za privatnu molitvu. Križni put sa 14 postaja u likovno umjetničkom 

prikazu jednoliko je raspoređen za obilazak, a isto je tako 

raspoređeno i 12 apostolskih križeva. Baptisterij (krstionica) nalazi 

se u crkvenom prostoru ili u bočnoj kapelici, a ispovjedaonica također 

u crkvenom prostoru ili u susjednoj prostoriji za ispovijedi. 

Ispovjedaonice u katoličkim crkvama s. 586 © nalaze se pokraj 

kora ili u bočnim prolazima, po mogućnosti koristive s dvije strane. 

Sakristija za pohranjivanje ornata i pribora kao i za pripremu službe 

Božje nalazi se u blizini oltarnog prostora. Treba osigurati: ventilaciju, 

grijanje, toaletne prostorije, prilaze za invalide, mjesta za osobe 

slabijega sluha i dovoljno veliko parkiralište. 

qqx^' i. 

(7) Katolički sakralni centar Burglengfeld Arh.. Kiessling 

(5) Bogoslužje, 254 mjesta © Presjek • (8) Varijante upotrebe prostora Arh.. B.Weber 

587

1 Puhački pogon 7 Podeš. zvuka 12Traktura 

2 Glavni dio 8 Zračnice 13 Sanduk za zrak 

3 Prednje orgulje 9 Akumul. mijeh 14 Okvir za remen 

4 Stražnji pozitiv 10 Motor 15 Pedalna klavijat. 

5 Prednje svirale 11 Klavijat. stol 16 Klupica za 

6 Svirale (prigrađen) orguljaša 

® Crtež presjeka orgulja s IV manual- 

ne pedale bočno (nisu prikazane) 

© Klinasti mijehovi © 

a = dužina trupa cijevi najdubljeg tona 

b = dužina trupa cijevi najvišeg tona 

: = dužina pedale —» 0 

© Raspored svirala na sanduku za 

zrak 

© Puhački pogon 

Zračni mehanizam (uklj. kućište motora) 

Broj registara 10 20 40 80 

Dužina cm 

Širina cm 

Visina cm 

85 85 120 150 

65 75 110 120 

60 60 110 135 

Mijeh: broj sastavnih dijelova 

1 2 3 

Dužina cm 70 110 160 200 300 

Širina cm 50 60 80 100 130 

Visina cm 20 30 30 35 40 

Kod upuhivanja zraka često su potrebni 

klinasti mijehovi sa sljedećim dimenzijama 

"kućišta" (iza ili bočno od orgulja): 

dužina 300-400 cm 

širina 110-150 cm 

visina 130-390 cm 

Dimenzije puhačkih strojeva i akumulacijskih 

mijehova 

56 tonova b^ 

C-9" c 

30 tonova b^ 

C-9" c 

© Tablica s dimenzijama tijela cijevi 

© Dijatonski raspored svirala (C i Cis 

strana) ® 

® 

588 

38,6 

A K 

b \ H 

IN M Ni 

ili ï 1 

Pozicije terce 

i —a 

70—1—1.20 - 

Prolaz 

Minimalne 

dimenzije 

ORGULJE -»CD 

Orgulje u crkvi i koncertnoj dvorani umjetničko su djelo s gledišta 

glazbenog, arhitektonskog i tehničkog oblikovanja. Nema čvrsto definiranog 

oblika. Oblikovanje s gledišta orguljaške tehnike, svake su 

orgulje unikat. Orgulje su sastavni dio prostorije i prema tome i njene 

arhitekture. Prostoriju treba projektirati zajedno s orguljama i orgulje 

zajedno s prostorijom. Na početku projektiranja potrebna je 

suradnja arhitekta i graditelja orgulja. Problemi su slojeviti i ne može 

ih riješiti samo arhitekt. Vanjski dojam i unutarnja struktura moraju 

biti usklađeni. Čimbenici u tome su: obujam prostorije, akustičnost 

prostorije, položaj u prostoriji, broj sjedala, glazbeni zahtjevi (solo 

instrument - prateći instrument). Što je bolja akustičnost i povoljniji 

položaj orgulja, one mogu biti manje. Optimalno vrijeme odjeka 3 - 

4 sekunde u punoj prostoriji, pamogućnosti visoka difuzija i dobra 

refleksija uslijed stražnjeg i bočnih zidova, te stropa u području orgulja. 

Područje frekvencije orgulja je od 16 Hz do više od 10000 Hz. 

Čuje se bolje sprijeda nego straga. Svaka je prostorija najbolje 

ozvučena u glavnoj/ uzdužnoj osi. Jedinica za glazbeno određivanje 

veličine je registar i broj dijelova ->(§). VValkerova formula uzima 

u obzir i obujam prostorije: 

Broj registara = 

_ obujam prostorije u m3 broj sjedala : 2 

190 25 

Formula stručnjaka za orgulje nadbiskupije München/Freising polazi 

od dobre akustičnosti orgulja. U malim prostorijama 1 registar na 

60 m3, u srednje velikim prostorijama 1 registar na 100 m 3 , u velikim 

prostorijama 1 registar na 150 m 3 . Kod loše akustičnosti orgulja 

(odjek ispod 3,5 s) treba dodati 10 %. Orgulje se sastoje od različitih 

dijelova koji obično stoje u okvirima/drvenim konstrukcijama. 

Načelno za proporcije: bolje plitko nego duboko, bolje visoko nego 

široko. Treba obratiti pažnju na odgovarajuću visinu prostorije. 

Kućište je s prednje strane u području prospektnih svirala otvoreno. 

Njihov početak smije biti tek iznad visine glave (oko 2,00 m). Stražnja 

stijena ima više prolaza za ugađanje i tehničko održavanje orgulja 

-> 0 Prolazi za ugađanje široki su 50 - 80 cm. Prospektom se 

naziva lice orgulja, s prednje strane vidljivim zvučnim prospektnim 

sviralama od legure kositra i olova. Prospekt treba po mogućnosti 

odgovarati sklopu (dijelova) orgulja. Svirale proizvode zvuk, a njihov 

oblik (cilindričan, koničan, otvoren, pokriven), menzura (dimenzije 

usko - široko) i materijal (legura kositar - olovo, drvo) određuju boju 

zvuka. Sanduci za zrak imaju, zbog tehničkih zahtjeva orgulja, uvijek 

pravokutni tlocrt. Zaobljene tlocrte orgulja treba projektirati u dovoljnoj 

veličini da se osigura mjesto za pravokutne sanduke za zrak. 

Mjesta za Broj orgulj. Najniži principal Oblik 

sjedenje Registara dijelova registar 

uklj. pedale g lav. org. pedale 

100 3- 7 1 2' ohne A škrinja bez pozit. 

200 8- 12 2 4' 8' B pozitiv 

300 12- 20 3 4-8' 8' C male orgulje 

400 20- 30 3 8' 8' D 

500 25- 35 3-4 8' 16' E 

600 30- 40 4 8' 16' F 

700 35- 45 4 8' 16' 

800 40- 50 4 8-16' 16' 

900 45- 55 4 16' 16' G 

1000 50- 60 4-5 16' 16' 

1250 60- 70 4-5 16' 16-32' H 

1500 70- 80 5 16' 16'-32' 

1750 75- 85 6 16' 32' I 

2000 80- 90 6 16' 32' 

2500 90-100 6 16' 32' 

Formula za određivanje broja registara prema H. G. Klaisu 

Orguljaški ormar manualni, tlocrt [j) Presjek -> ® ® Samostojeći orguljaški stol, tlocrt (ÏÏ) Presjek -> @

Pedalni 

toranj C 

Q Tlocrt pedalnih tornjeva u parapetu 

Stražnji i 

pozitiv 

Podij 

Tip Visina Širina Dubina 

u m u m (ravni prospekt) 

(bez 

dijela za podešav. 

zvuka) 

(3)"(4) 

Parapet 

galerije 

I 

Pedalni 

toranj 

Cis 

0,6- 0,8 1 - 1,2 0,7-1,2 škrinja visina = 0,6-0,8 m 

© 2,5- 3 1,6- 2,5 0,8-1,6 pozitiv 

© 4 - 6 3 - 3,5 1,2-1,8 male orgulje 

© 6 - 7 5,5- 6,5 1,2-2 II manuala, glavne orgulje 87PED 8' 

(8) 6,5- 9 4,5- 7 1,5-2,5 II manuala, gl. orgulje 87PED 16' 

©-Cio) 7,5-10 7 - 9 2 -3 III manuala, gl. org. 8-167PED 16' 

(ij)-(!2) 9 -13 8-12 2 -4 IV-V manuala, gl. org. 167PED 16-32 

Navedene dimenzije za dubinu kućišta orgulja dane su samo kao orijentacija. Kod rasporeda 

orguljaških jedinica jedna iza druge i konzolnog prospekta povećava se potrebna 

površina za orgulje 

(¿) Pregledna tablica veličine kućišta -> © — @ 

) 

h H 

1-1,20 

HW 

Ped 

h 1,6-2,5 

T 

HW = glavne orgulje SW = puhački pogon 

RP = stražnji pozitiv OW = gornje orgulje 

BW = prednje orgulje Ped = pedala 

Ped 

ow 

HW 

3 

I=I 

Ped 

® ® 

1 

OW/SW 

3-3,5 

Ped Ped 

a 

HW 

4,5-7 1 

i. f i i 

ORGULJE 

Klavijaturni stol trebao bi s orguljama biti čvrsto spojen. Samo se 

tako mogu ostvariti kratki putovi trakture i optimalni način sviranja. 

Obično je uvijek klavijaturni stroj ugrađen frontalno. 

Kod parapetnih orgulja može se klavijaturni stol postaviti sa strane, 

rijetko iza orgulja. 

Slobodno stojeći klavijaturni stol postavlja se centralno ispred orgulja, 

u razmaku najviše 2,00 m, s pogledom svirača prema instrumentu 

-» s. 588 © - 

Trakturom se naziva veza između klavijaturnog stola i sanduka za 

zrak u orguljama. Vođenje traktura treba biti kratko i jednostavno. 

Puhaljka se sastoji od stroja za zrak, akumulacijskog mijeha i kanala 

koji vode od mijeha do sanduka za zrak. 

Puhaljka obično stoji u postolju orgulja kao i iza i pokraj orgulja. Veliki 

puhački uređaji, prije svega u koncertnim dvoranama, u vlastitim 

su komorama. 

Dimenzije puhačkih strojeva i akumulacijskih mijehova -»s. 588 © 

- ©. Mjesto postavljanja orgulja nije obvezatno na galeriji; mogu 

se postaviti u oltarskom prostoru ili u obliku lastavičjeg gnijezda. 

Treba izbjegavati ugradnju u prostorijama tornja, u dubokim nišama 

ili ispred velikih prozora (hladne površine). Rasprostiranje zvuka 

ne smije se ometati podvlakama ili zategama lukova. U koncertnim 

dvoranama postavljaju se u neposrednoj blizini podija. 

Težine orgulja: 

Pedal: 

Osnovni principal 16'600 kg, osnovni principal 8'400 kg/registar. 

Glavne orgulje: osnova 4' - duljine 250 kg/registar 

Puhački pogon: osnovna 4' - duljine 250 kg/registar (uključujući puhački 

sanduk). 

Prednje orgulje: osnova pune 2' - visine 160 kg/registar (uključujući 

žaluzine i kućište). 

Stražnji pozitiv: osnovni principal 8' 150 kg/registar, osnovni principal 

4' 100 kg/registar. 

Puhački pogon: osnova 2' 90 kg/registar. 

U svim podacima uključena je nosiva konstrukcija i kućište. Opterećenja 

su koncentrirana. Po potrebi treba ugraditi rasprostirače 

opterećenja. 

Slobodno stojeći klavijaturni stolovi: stol sa 2 manuala do 250 kg, 3 

manuala do 300 kg. 

Klima u prostoriji: po mogućnosti jednaka vlažnost zraka (optimalna 

60 %) tijekom cijele godine. Granične vrijednosti vlažnosti zraka 

45 % - 80 %; bez propuha i naglih promjena temperature. 

Zagrijavanje i hlađenje traje 10 sati. Prozori ne smiju biti u blizini niti 

iza orgulja. Zidovi su iza i sa strane orgulja termički izolirani; tvrda 

i reflektirajuća površina. Vidljive svirale ne smiju se izlagati suncu. 

Treba izbjegavati svjetlo reflektora. Svake orgulje treba održavati. 

Prolazi, širine 50 - 80 cm, za ugađanje trebaju biti iza orgulja. Konzolne 

orgulje pristupačne su odozdo. Ispred orgulja je podij za zbor 

i orkestar. 

® © -© ® ->® © -© 

SW (nazad) 

i, f i 

DP 

589

Promjer D = 145 

(?) Odnosi mjera u ovisnosti o rebru 

= 1,55 x težina zvona 

Vertikalni pritisak 


® Značajna sila po horizontali ® 


1,5 x težina zvona 

Ravni jaram 

Os rotacije 

težina) 

R = 0,9 D 

(5) Vješanje zvona u blizini težišta (0) Savijen jaram, čelična konstrukcija 

Presjek 

©Dimenzije prostorije u zvoniku 

(minimalne mjere) 

Dužina polja 

0 S3 = promjer dosega 

zvona 3 = 2,6 x D3 

0 Si = zvona 1 = 2,6 x Di 

zvučni otvori 0 tamo gdje klatno ne udara 

^ V///////////A V////////A. 

V///////A' V///////M 

(§) Tlocrt -> © 

590 

Pogrešno Bolje ali nedovoljno 

djelovanje u daljinu 

(9) Kapci; za zvuk 

Direktan zvuk udaljinu 

Dobro djelovanje u daljini Lamele od montažnih 

a i prigušeno u blizini betonskih dijelova 

CRKVE 

ZVONA, TORNJEVI -» CP 

DIN 4178 

Prije projektiranja: stručnjak za zvona daje savjete u svezi s jači- 

nom i bojom zvuka zvona, akustičnošću i težinom. Ljevač projekti- 

ra ležište zvona kao podlogu za dimenzije prostorije za zvona i ot- 

vora za zvuk. On definira opterećenja za statičara. 

Statičar mora voditi računa o statičkim i dinamičkim opterećenjima 

Vlastita frekvencija tornja ne smije doći u rezonanciju s frekvenci- 

jom zvona. 

Zvona: težina, legura i debljina rebara određuju volumen zvuka. 

Danas se upotrebljavaju električni strojevi za zvonjenje. Čelična 

zvona imaju oko 15% veći promjer i otprilike su 25% lakša od 

brončanih zvona, ali se rijetko proizvode > © 

Zvonik: po namjeni je solo instrument, a zajedno sa susjednim 

zvonicima čini orkestar. Željena daljina čujnosti određuje visinu pro- 

storije za zvono u zvoniku, i trebala bi biti iznad okolnih zgrada. Kak- 

voća zvuka zvona ovisi o materijalu i akustičnom oblikovanju. Zvonik 

treba od zgrade odijeliti izolacijskim razdjelnicama protiv prijenosa 

materijalnog zvuka. S tog gledišta je prednost na strani slobodno sto- 

jećih zvonika. Potrebni su montažni otvori za ugradnju i zamjenu 

zvona. Prilaz prostoriji za zvona mora biti siguran protiv nesreća (stu- 

bište umjesto ljestvi). 

Prostorija za zvona: to je prostor za rezonanciju i miješanje zvuka 

i određuje glazbenu kakvoću zvučnih valova. Izuzevši otvore za 

zvuk, prostorija je potpuno zatvorena ->© - ® 

Otvori za zvuk: bolje je veći broj manjih otvora, poprečno na smjer 

klaćenja zvona, nego mali broj velikih otvora. Širenje zvučnih valo- 

va ne treba biti strmije od 30° prema horizontali, radi zaštite sus- 

jedstva. Udar klatna ne bi trebao izravno širiti zvučne valove. O 

tome treba voditi računa pri rasporedu kapaka za zvuk. Zbroj otvora 

treba biti najviše 5% kod glatkih, odnosno najviše 10% kod hrapa- 

vih unutarnjih površina zidova prostorije za zvona. Betonski stropo- 

vi i podovi mogu se obložiti drvom -> © - © 

(l0) Direktan zvuk u daljinu (li) Karakteristične vrijednosti zvona 

a b a b a b 

Promjer Vlastita Promjer Vlastita Promjer Vlastita 

zvona težina zvona težina zvona težina 

d G d G d G 

mm kN mm kN mm kN 

Rebra 

Zvuk lak srednji težak 

F° 2250 58 2320 71 

Fis° Ges° 2120 48 2220 59 

G° 2000 40 2100 50 

Gis° As° 1880 34 2000 41 

A° 1780 28 1880 35 

Ais° B° 1680 24 1760 29 

H° 1580 20 1660 24 

c' 1480 16 1570 20 1680 31 

cis' des' 1400 14 1475 17 1580 25 

d' 1325 11 1390 14 1500 21 

dis' es' 1240 10 1310 12 1410 17 

e' 1170 8,0 1240 10 1330 15 

f 1110 7,0 1170 8,0 1250 13 

fis' ges' 

1035 5.5 1100 7,2 1175 11 

g' 980 4.6 1040 6,0 1110 9,0 

gis' as' 930 4,0 980 5,0 1040 7,2 

a' 875 3,2 925 4,3 985 6,2 

ais' b' 830 2,8 870 3,5 930 5,3 

h' 780 2,3 820 3,0 880 4,3 

c" 740 2,0 775 2,5 830 3,7 

cis" des" 690 1,6 730 2,1 780 3,2 

d" 650 1.4 690 1.7 735 2,6 

dis" es" 600 1,1 645 1,5 690 2,1 

e" 575 0,90 610 1,2 650 1,7 

f" 550 0,80 580 1,0 620 1.5 

fis" ges" 510 0,65 545 0,80 595 1,2 

g" 480 0,55 510 0,70 550 1,0 

gis" as" 

450 0,45 480 0,59 525 0,90 

a" 425 0,38 455 0,50 495 0,75 

ais" b" 390 0,32 430 0,40 465 0,65 

h" 370 0,25 405 0,35 440 0.50 

c" 350 0,20 380 0,30 415 0,43 

c 0,75 c 0,76 c = 0,78

® Zavjetni šator (zavjetna koliba), prva židovska sakralna građevina 

Podne (ili jug) 

(?) Mjesto zavjetne kolibe -> (?) 

0-3,4-6,7 -13,2 

H i- 

( D Jerusalem, Salomonov hram, uzdužni presjek -» @ 

® 

-0.67 

Tlocrt hrama 

gv^vgv^v^vpvgvgvgN 

Prostorija za 

okupljanje Kuhinja 

SINAGOGE 

-»OD 

Prva Božja naredba za izgradnju neke sakralne građevine s točno 

specificiranim oblikovnim i tehničkim pojedinostima za građevinu i 

unutarnje uređenje zavjetnog šatora nalazi se u Bibliji (Biblija Izl. 

25-27). 

U sinagogi je umjesto oltara centralno mjesto uzdignuti podij za propovjednika 

(Almemor) s dva sjedala za rabina i kantora, gdje se čita 

iz Tore. Sinagoga je orijentirana u smjeru Jeruzalema. Na čeonom 

zidu je škrinja za čuvanje svitaka Tore (Aron hakodeš), jednodijelna 

u aškenazijskom (hebrejski naziv za "njemački", općenito europski 

= dijaspora) prostoru, trodijelna u sefardskom (hebrejski naziv za 

"španjolski", općenito orijentalno = Palestina) prostoru. Između Almemora 

i Aron hakodeša nalazi se prolaz za svečane procesije navještenja 

Tore. 

Gradnja sinagoge je uvijek novi pokušaj rješenja konflikta u oblikovanju 

tlocrta između duhovnog težišta Almemora (centralna građevina 

više ortodoksna) i prostornog težišta Aron hakodeša (izdužena 

građevina, više liberalna) ili geometrijske sinteze pravokutnika ili 

kvadrata i kruga. Simboli Davidove zvijezde, sedmerokrakog svijećnjaka 

i Mojsijevih ploča Zakonika nezaobilazni su elementi. 

Sinagoga je najčešće integrirana u središte zajednice kao prostorija 

za okupljanje i molitvu. Prostor za žene je barem simbolički odijeljen 

i nije u vidnom polju muškaraca, često kao galerija. Na ulazu 

se nalazi zdenac ili umivaonik za pranje ruku. Ritualna kupka (židovska 

kupka, MIKWA) s bazenom za žene obično je u podrumu; prirodna 

tekuća voda ne provodi se metalnim cijevima. U liberalnim sinagogama 

pojavljuju se orgulje, ali nikada izložene pogledu. 

Kao ukras se pojavljuju samo biljni, životinjski 

slike ljudi su isključene. 

(ö) Mannheim, 1967; Arhitekt: Karl Schmucker; tlocrt 

slovni ornamenti, a 

1 Dućan 

2 Vrtić 

3 Svečana dvorana 

4 Mliječna kuhinja 

5 Mesna kuhinja 

6 Dječji vrtić 

7 Foyer 

8 Klupska prostorija 

9 Sinagoga 

TfTfTijrfn 

(5) Sinagoga Or Shalom, Chicago 1986; Arhitekt: Stanley Tigermann; tlocrt (7) Darmstadt 1988; Arhitekt: Alfred Jacoby; tlocrt prizemlja 

591

W 

A 

(T) Ljudi u molitvi 

Hi 

A 

,--K a » Prostorija 

za molitvu 

Ritualno 

pranje U 

4 

Ritualno 

pranje 

Minaret 

n 

Glavni ulaz 

QD 

Džamija (MASJED ili JAMIH, Mošeja) bogomolja je, kulturno središte, 

mjesto društvenog okupljanja, sudnica, škola i sveučilište 

(Kuran je za islam centralni izvor životnih pravila, nauke, sudstva, 

vjere itd.). 

U muslimanskim zemljama stoji džamija u bazaru (SOUK), u središtu 

javnog života. U zemljama gdje nedostaju treba prateće sadržaje 

(frizerski salon, prodavaonica dopuštenih namirnica, kavana) projektirati 

zajedno sa džamijom. 

Manje džamije (MESCIT) rijetko imaju minaret (MINARE) a veće 

džamije (CAMII) uvijek. Muslimani ne poznaju ni orgulje ni zvonik. S 

vrha minareta, s najčešće natkrivene kružne galerije, do koje se stiže 

stubama ili dizalom, odjekuje poziv mujezina na molitvu pet puta 

dnevno, danas gotovo uvijek pomoću zvučnika, što u mnogim zemljama 

njje dopušteno. 

Veličina molitvene prostorije proizlazi iz površine za molitvu od 0,85 

m 2 po osobi. Najčešće je pravokutna ili kvadratna, često sa centralnom 

kupolom, i orijentirana prema Meki kao smjeru molitve. Na čeonoj 

strani (QIBLA) nalazi se molitvena niša (MIHRAB), do nje propovjedaonica 

za molitvu petkom (MINBAR), uvijek s neparnim brojem 

stuba, za bogoslove džamije (IMAM). Često samo simbolična 

pregrada ili galerija odvaja žene od muškaraca. 

U području ulaza nalaze se regali za obuću vjernika i prostorije za ritualno 

pranje i tuševe, uvijek s tekućom vodom. Zahodi su najčešće 

čučavci, orijentirani okomito na smjer prema Meki. Često je sve to 

odvojeno za muškarce i žene, što se odnosi i na stubište, posebno 

je ono za žensku galeriju. 

Mnoge džamije imaju unutarnje dvorište iste veličine kao prostorija 

za molitvu, koje se za svečanih dana koristi kao proširenje, te ukrašeni 

zdenac (ČESME) za ritualno pranje. U toplim krajevima tu se 

sade stabla radi hladovine, u geometrijskom rasporedu. 

Program prostorija obuhvaća i ured, knjižnicu, prostorije za predavanja 

i nastavu, ostave i stanove najmanje za imama i mujezina. 

U dekoracijama nisu dopuštene slike ljudi i životinja. Biljni i geometrijski 

ornamenti (ARABESKE) i stihovi iz Kurana u arapskoj kaligrafiji 

vrlo su omiljeni i razvijeni do visoke umjetnosti. 

Arh.. Ruhi Alagôz Prizemlje 

1 Ulaz / muškarci 

(5) Islamski kulturni centar u Frankfurtu Arh Ruhi Alagoz (?) Suteren -» © 

592 

2 Vjetrobran 

3 Odlaganje obuće 

4 Ured / hodža 

5 Prost, za molitvu 

Suteren 

1 Redovi 

umivaonika 

2 WC-i 

3 Tuš 

4 Dizalo 

5 Kuhinja 

prizemlje / muškarci 

6 Inform. / muškarci 6 Blagovaonica 

7 Ulaz / žene 7 Grijanje 

8 Vjetrobran 8 Frizer 

9 Informacije / žene 9 Prostorija za 

tečajeve/mušk. 

10 Odlaganje obuće 10 Knjižnica i 

predavaonica 

11 Prost, za molitvu 11 Prostorija za 

galerija/žene tečajeve/žene 

12 Balkon 12 Dizalo 

13 Minaret s dizalom 

(?) Legenda -> © ©

Prijam 

Registratura 

Studio 

Restauriranje 

Skladište 

Kuratorij 

Predavaonica Galerija 

Kontrola 

Ulaz 

T — 

6 Stalni postav izložbe 

sastava h Ulazni 

pros- 

8 Predavanja, —i to? 

¡¿laganja, 

. c.. 

i— rryr, 

: : 

j 100 nr 

-i 

7 

'Hlftl 

5. 1 za puncl 

ljudi 

f 

Nadzirani prostor 

Q Shema prostorne komunikacije (2) Prostorna shema-» © 

(3) Funkcionalna shema tipičnog muzeja 

T 

Izložbena prostorija s bočnim svjet- 

®lom. Prikladna površina za vješanje 

slika između 30° i 60 ° kod visine 

prostorije do 6,70 m i visine parapeta 

2,13 m 

fin im r n u A 

\ 

mrv 

/ / v v \ 

/ / 

^g^ Karakteristični poprečni presjek za 

prirodoslovni muzej 

© Montirati rasvjetu na način da upadni 

kut odgovara prirodnom osvjetljenju 

© Jednostrano osvijetljen hodnik ga- 

lerije, niži dio osvijetljen indirektno 

prigušeno 

i iu,u 1 

® Dobro osvijetljena izložbena pro- 

Dobro osvijetljena dvorana s jednostorija 

prema bostonskim istraži- © ličnim obostranim svjetlom prema S. 

vanjima QP Hurst Seageru QQ 

MUZEJI-> QD 

Prostorije: izložbene prostorije za umjetnička i znanstvena djela trebaju 

ih 

1. očuvati od uništenja, krađe, vlage, suhoće, sunca i prašine, i 

2. u najboljem svjetlu pokazati (u svakom pogledu), što se postiže podjelom 

izložbenog fundusa 

a) na dio za studiranje (bakrorezi, crteži rukom i si.); to se čuva u 

mapama i sprema u ormarima (s ladicama) oko 80 cm dubokim 

i 1,60 m visokom, 

b) na dio za publiku (ulja, zidne slike, promjenljive izložbe i si.). 

Izložbeni fundus treba publika moći razgledati u cjelini i bez zamaranja. 

To zahtijeva ograničen broj izložaka na širokom prostoru, izmjene 

postave i odgovarajuće oblike i redoslijed prostorija. 

Za svaku skupinu slika treba po mogućnosti posebna prostorija, za 

svaku sliku vlastiti zid. To zahtijeva male prostorije, ali se tako postiže 

veća površina zidova u odnosu prema tlocrtnoj površini nego velike 

prostorije, koje su potrebne za velike slike. Veličina prostorije ovisi o 

veličini slike. Normalni vidni kut čovjeka iznosi 54° odnosno od visine 

oka prema gore 27°. Povoljna udaljenost gledanja dobro osvijetljene 

slike je 10 m, što znači visinu ovješenja od 4,9 m -> (?) iznad visine 

oka i oko 70 cm ispod nje. Samo kod većih slika prelazi se gornja 

granica vidnog kuta. Male slike je najbolje objesiti tako da je njihovo 

težište (uzima se ravnina horizonta na slici) u visini oka -> s. 594 

© 

Potrebno mjesto za sliku 3- 5 m 2 površine ovješenja 

Potrebno mjesto za skulpturu . ... 6 -10 m 2 tlocrtne površine 

Potrebno mjesto za 400 Im 2 površine izložene vitrine 

numizmatičkih izložaka 

Eventualno vanjski zid od stakla 

Pomična stijena s prozorima 

(gj Izložbene prostorije s prikladnim prostorom za postav. Razne mogućnosti rasporeda 

izložbenih pregrada između stupova 

Izložbena prostorija s preklopnim pregradama prema arhitektu K. Schneideru; razne 

mogućnosti oblikovanja prostora 

Vodilica 

Skladište za slike s okvirima od čelične mreže na izvlačenje, na koje se mogu 

vješati slike, te su one uvijek nadohvat ruke 

593

© Obilazak s vodičem 

© 

Slobodni obilazak 

'r Slika I 

1,40-1,60 / 

Razmak: 

ovisno o , / 

1,20-1,40 

Min. širina prolaza 

Ulaz posjetitelja 

v! & 

r 1 ^ -1 

Vjetrobran 

Ulaz posjetitelja 

r * 

2,20-2,50 

> 

1,00 , 1,20-1,40 

Širina 

prolaza 

MUZEJI ->QQ 

Proračuni rasvjete za muzeje -» Qp provode se na temelju teorijskih 

analiza a kakvoća svjetla je najvažnija. Stoga su američki pokusi 

informativniji —> QP . U posljednje se vrijeme sve više koristi umjetna 

rasvjeta umjesto promjenljivog danjeg svjetla, čak i u slučaju da 

postoje nadsvjetla na sjevernoj strani. Povoljna je površina ovješenja 

ona između 30° i 60° pri visini prostorije od 6,70 m i visini parapeta 

za slike od 2,13 m, ili 3,04 - 3,65 m. Visina parapeta za plastike 

prema bostonskim pokusima -» (7). 

Ukupni raspored: ne beskrajno hodanje u krug, nego od ulaza zrakasto 

raspoređena krila. Sa strane su prostorije za pakiranje, otpremu, 

upravu, fotografsku radionicu, restauratorske radionice, predavaonice 

-> visoke škole. Dvorci, tvrđave, samostani i si. koji stoje 

prazni jer nisu u uporabi najčešće su vrlo prikladni za muzeje. Ovo 

se posebno odnosi na povijesne objekte, za koje su takve građevine 

prikladniji okvir nego hladni, takozvani moderni muzeji. 

Standardna klima za muzejske prostorije je temperatura od 18°C i relativna 

vlaga od 55%, ali često treba primijeniti drugačije vrijednosti. 

Dok je najpovoljnija relativna vlažnost za drvo 55 - 60%, za platno 50 - 

55% i za papir 45 - 50%, treba za metale održavati nižu relativnu vlažnost 

od četiri do najviše 40%. Vrlo je važno izbjegavati nagle promjene 

relativne vlage, koje bi iznosile više od 2,5%/sat ili 5%/dan. Promjene 

u svezi s godišnjim dobom ne bi smjele prijeći ljeti plus 5% i zimi minus 

5%. 

Promjenljiva gustoća skupina posjetitelja izaziva stalne promjene klimatskih 

prilika. 

Objekt ili slike 

© Obilazak i razgledavanje slika na (4) Mjesto ispred izložbenih vitrina © Zid u sjeni / normalan prozor (i) Bočno svjetlo kao alternativa 

Obilazak 

I 

(l) Izbjegavati zastoj u kutu prostorije ® °vSa k ° d Umjetn ° 9 iH dneVn ° 9 ® Svjetlo i sjena u izložbenoj' (IO) Povoljan upad svjetla sa sjevera 

594 

Vidno polje - visina / veličina i udaljenost 

Slike 

I/ 

Riječi na slici ili 

ploči, max. v 

razmak od 

promatrača 1,10 \ 

da bude čitljivo . 

1,10 \ 

Sjena 

Normalan 

razmak 

20° 30-38 

Promatrač 

Ispisan tekst još čitljiv

© Muzej Guggenheim, New York 

Tlocrt (3) + ® + © 

(§) Presjek -> © 

© 

Osvjetljenje MUZEJI 

MEĐUNARODNI PRIMJERI 

->QD 

Funkcija muzeja nije samo čisto izlaganje, već i njegovo korištenje 

kao kulturnog centra. Multifunkcionalnost mora biti pokrivena programom 

prostorija. 

Izložbene prostorije: stalne i povremene izložbe. 

Rad, studiranje: knjižnice, medijske prostorije, predavaonice. 

Opuštanje: zone za odmor, kavana, restoran. 

Skladištenje, konzerviranje, spremišta, radionice, organizacija, 

uprava. 

Arh.. Frank Lloyd Wright 

® Unutrašnji prozor-» © - (3) 

(?) Presjek osvjetljenja, Museo Civico, Torino Arh.. Bassi u. Boschetti 

^g^ Muzej moderne umjetnosti, Rio de Janeiro Arh.. Reidy 

Presjek i osvjetljenje 

^g^ Centre Pompidou Paris 

Pogled 

_n • • p 

Arh.. R. Rogers; R. Piano 

Grand Louvre, Paris Arh.. Pei/Partner (ÍO) Muzej u Gare Dorsay, Paris Arh. Aulenti Rota 

595

(T) Zbirka umjetnina u NRW Düsseldorf Arh.. Dissing & Wertling, Kopenhagen Muzej moderne umjetnosti Mönchengladbach 

Presjek -> ® 

Tlocrt 1. kat 

l 1 

12 13 

9 I 9 I ^-i—L . 

iOEIiF 

^8) Muzej Wallraf-Richartz, Muzej Ludwig Köln Arh.. Busmann, Haberer 

596 

\—r^Ö 

K LJ i= 

ilir 

I 

Arh.: H. Hollein; Schmitt 

Legenda -» © 

1 - Ulazna terasa 

2 - Ulazna dvorana 

3 - Izložba 

4 - Park skulptura 

5 - Predavaonica 

6 - Restoran 

7 - Foyer / komorno 

kazalište 

8 - Visoka muzička škola 

Arh.: Stirling und Wilford 

Legenda -»(7) 

1 - Ulazno dvorište 

2 - Foyer 

3 - Izložba s promjenjivim 

postavom 

4 - Restoran 

5 - Uprava 

6 - Knjižnica 

7 - Vila Metzler, rokoko 

8-Vrt 

^NH-4 

Presjek A-A , 90 ( 

© Normalni šed krov presjek, 

ostakljena pod 53° 

Legenda -» (8) 

1 - Izložba 

2 - Čitaonica 

3 - Predavaonica 

4 - Upravitelj 

5 - Grafika 

6 - Glavni hodnik 

7 - Galerija 

8 - Gravni restaurator 

9 - Ispitivanje 

10-Fizika 

11 - Kemija 

12 - Restaurator papira 

13 - Fotoatelje 

14-Atelje

Informacije: Garten- und Friedhofsamt, 

Bessunger Strasse 125, Darmstadt 

© Urne za pepeo i lijes, 

uobičajene dimenzije 

Posjetitelji 

Posjetitelji 

grobari tví 1 

Joö 

-1- 3,75 

Transport mrtvaca. Dimenzije kola za lijes 

® s konjima i = širina puta za nosače. Mrtvačka 

kola sa zaobljenim krovom 6,3 m 

duga, 1,95 m široka i 2,35 m visoka 

LJ LI 

; i 

f J 

Posjetitelji 

Grobari 

K- 2.5 - 

© © © 

_ Različiti uobičajeni rasporedi 

mrtvačnica 

M.1:400 

Govornica-, ,-Spuštanje 

Prostorija za okupljanje 

oopgpDo tzapup.ss.. 

Posjetitelji 

Prostorija za kremiranje I £ / ll^- 

Vijenci Izdv. prost. Vijenci 

Shematski isječak objekta s prosto- 

© onemaisM isjecan oujeiua s piosio- .—^ Prostorija za kremiranje iza prorijom 

za kremiranje ispod dvoranje \7j storije za okupljanje, odijeljena 

za okupljanje izdvojenim prostorom 

Kola za lijes (dezinfekciju) 

10 

1 

Lijes 

Prostorija za okupljanje 

E PBPPJ20 tjn • 

© Shema odnosa prostorija mrtvačnice s krematorijem i pomoćnim prostorijama na 

većem groblju 

r 

GROBLJA 

KREMATORIJI 

Posude za pepeo (ume) dimenzije su im najčešće ograničene grobljanskim 

odredbama -> ©. Zidne niše u dvoranama za urne najčešće 

su široke i duboke 38 - 40 cm i 50 - 60 cm visoke. 

Lijesovi su primjereni veličinama pokojnika -> ©. Izlaganje pokojnika 

na odru uređeno je u odjeljcima mrtvačnice, koji su poluvisokim 

lakim pregradama (lim ili biljke) međusobno odvojeni ®. Kod 

većih je objekata hodnik za grobare odijeljen od hodnika za rodbinu 

©, koja kroz nepropusne staklene stijene može pokojnike vidjeti 

sve do pogrebne svečanosti. Stupovima između odjeljaka donekle 

se onemogućuje međusobno ometanje ožalošćenih -> ©. Noviji se 

objekti često izvode bez posebnog hodnika za rodbinu, dakle prema 

® bez bočnog hodnika (Essen/Ruhr). 

Uobičajene dimenzije odjeljka su: 

2,2x3,5;2,5x3,75; 3,0x3,5 m. 

Temperatura je u mrtvačnici = 2° do = 12°, nikad manje jer mraz širi 

tkivo mrtvaca pa se mogu rasprsnuti. Centralnim grijanjem i hlađenjem 

treba održavati navedenu temperaturu, uz stalnu ventilaciju, 

prije svega ljeti. Podovi mrtvačnice moraju biti nepropusni, glatki i 

jednostavni za pranje, a zidovi se najjednostavnije liče vapnom, što 

treba često obnavljati. Za velike je mrtvačnice, osim toga, potrebno: 

1 prostorija za čuvara i grobare veličine 15 - 20 m 2 sa zahodom i mogućnošću 

pranja. Tamo je i mjesto za kolica kojima se prevoze lijesovi 

(veličine 2,20 x 1,08 od 3,0 * 1,1 m). 

U velikim gradovima predviđa se posebna prostorija za pronađene 

mrtvace s prostorijom za njihovu odjeću, i pokraj toga prostorije za 

seciranje i liječnika ®. 

Prostorija za kremiranje nalazi se ili u suterenu sa spuštanjem lijesa 

-> © ili iza prostorije za okupljanje ožalošćenih, odijeljena pregradom 

© i ©. 

Horizontalni transport obavlja se najjednostavnije ručnim vitlom, 

dok je pogon dizala hidraulični. Vrata pregrade ili otvor u podu polako 

se zatvaraju što se više lijes udaljuje kroz pregradu ili spušta u 

dubinu. 

U prostoriji za kremiranje premješta se lijes s prijevoznih kolica na 

posebna kolica kojima se lijes odlaže na šamotnu rešetku u peći. 

Spaljivanje je u posebnim pećima na koks, struju (za jedno spaljivanje 

potrošnja oko 45 kW) ili plin (visina je dvoetažne peći 4,3 m), 

potpuno bez emisije prašine ili plinova suhim zrakom temperature 

900 - 1000°, dakle plamen ne dodiruje mrtvaca. Peć se naloži 2 - 3 

sata ranije, a samo spaljivanje traje sat i četvrt do sat i pol. Pepeo 

za čuvanje u urni skuplja se u željeznom sanduku. Spaljivanje se 

može promatrati kroz otvore koji služe za tu svrhu. Navedeni objekti 

lociraju se po mogućnosti sa stražnje strane grobljanske kapelice, 

koja je predviđena za sve vjeroispovijesti (zbog toga 2 prostorije za 

svećenike). Veličina prostorija za okupljanje je različita: = 100 sjedećih 

i 100 stojećih mjesta, uz to 1 - 2 prostorije za rodbinu (koja se 

može priključiti ostalima u prostoriju za okupljanje) i druge pomoćne 

prostorije ©. 

U nastavku su po mogućnosti prostorije uprave, 1 soba za upravitelja, 

2 - 3 uredske prostorije, 1 skladište lijesova, stanovi za službenike 

uprave i čuvare groblja, ložače itd. Iza toga je vrtlarija s rasadnikom, 

prostorija za vrtlare, po mogućnosti za hortikulturnog arhitekta, 

prostorije za boravak radnika, za alat i sjemensku robu, zahodi itd. 

597

© Raspored grobova glava do nogu 

za područja 200-300 grobova 

.-1,00-2.00'*; 

© Raspored grobova glava do glave, 

živicom odvojeni u uska polja s 

upuštenom stazom 

GROBLJA 

Lokacija 

Preporučljivo je grobljansko područje smjestiti u blizini šume, po mogućnosti sa starim stablima, lako 

pristupačno tramvajem, autobusom ili sličnim, = 3-5 km od posljednje pripadajuće kuće. Tlo mora 

biti glineno, pjeskovito ili slično, koje se lako kopa. Razina podzemne vode smije biti na dubini 

= 2,50-3,00 m, po mogućnosti drenaža. Potreban je dobro dimenzioniran vodovod za potrebe zalijevanja. 

Potreban prostor 

Na 100 000 stanovnika treba oko 40 ha, uključujući staze i slobodne površine (postojeći objekti imaju 

manju površinu); u velegradovima = 40 ha do = 70 ha. Od toga je oko 50 - 65% čisti prostor za 

ukope, a ostalo su staze i zelene površine. 

Računa se na 70% ukopa i 30% kremiranja. U jednom industrijskom gradu od 70000 stanovnika 

odnosilo se 42% na ukope, od toga 28% na odrasle pokojnike, 10% na djecu do 10 godina i 4% na 

djecu do 3 godine. Smrtnost pri istom redoslijedu odnosila se kao 11:1:9. 

Veličina i vrijeme uporabivosti grobova prema grobljanskim normativima vrlo su različiti što je pokazano 

u sljedećoj tablici 

Vrste grobova Veličina Međuprostor Trajanje procesa rasu 

cm cm padanja, trajanje korištenja 

groba (godina) 

1) Grobovi u nizu za odrasle 210 x 75-250x 120 30 20- 25 

2) Grobovi u nizu za djecu do 10 godina 150 x 60-150 x 75 30 20 

3) Grobovi u nizu za djecu do 3 godine 100x 60 30 15 

Grobovi za kupnju sa živicom 300 x 150-350 x 150 40-100 

Grobnice 300 x 120-350 x 150 50-100 

Polja s urnama 100 x 100-150 x 100 60 10-100 

Počasna mjesta 150x 150 100 30-100 

J ' .•••' ..t ii)Ov 

Dvojni grobovi (parovi grobova) iz- 

® L/»ujiu vjiuuuoi vkou»' f v Najjednostavniji grobovi u nizu po 

međuživica, svi grobovi uzdignuti (4) prijedlogu H. Hartvviaas propisanim 

kao na slici © ozelenjavanjem LD 

Grobnice 

Veličine a b 

© 2 mjesta 2,50 2,40 

4 mjesta 2,50 4,80 

6 mjesta 2,50 7,20 

T 

i. 

i / 

© Polje 

s urnama između živica ili na 

područjima orkuženim drvećem, 

slično rasporedu © 

- Proširenje 

li Nasljedni 

j| grobovi 

ifTi °J OM- Otpad 

^ Naseljene grobnice s 4, 6 ili 8 mjesta 

^^ Groblja za veće selo ili gradić (mogućnost , nogućnost proširenja) nec nedaleko od crkve, zbog toga 

bez grobne kapele, prema prijedlogu H. Hartwiga -> QP 

598 

Dubina iskopa grobova u nizu za odrasle je pokojnike 2,00 do 2,40 m, 

za djecu do 10 godina 1,50 m, za djecu do 3 godine 1,00 m. 

Grobni humci prije su bili visoki 25 - 30 cm, obrubljeni kamenom, a 

danas su s kosim rubom visine 15 - 20 cm ili sasvim ravni © 

Ukupno uređenje 

Ulaz u grobljanski prostor treba biti okružen drvećem. Predvidjeti 

tramvajsku/autobusnu postaju, mjesto za okupljanje ožalošćenih, 

prodajna mjesta za vijence i cvijeće, objekt za fiziološke potrebe 

(1 pisoar, 2 zahoda za muškarce i 3 zahoda za žene). 

Mrtvačnica s. 597, nalazi se ili na ulaznom dijelu ili u centru gro- 

blja s prilaznom alejom za mrtvačka kolica, širine 3,5 - 4,0 m. 

Podjela groblja prema skupinama prikazana je u gornjoj tablici, 

pri čemu treba uzeti u obzir trajanje procesa raspadanja za ponov- 

nu uporabu, po odsjecima. 

Površina polja je 30 * 30 - 40 * 40 m, omeđena drvećem i podije- 

ljena parovima grobova na trake © ili živicom visine oko 1,50 m 

©, sa stazama širine 1 - 2 m. Uz staze su klupe za odmor i mali 

bazeni s vodom za zalijevanje, slavine za pitku vodu i na uglovima 

sanduci za otpatke ©. 

Pogrebi uz glavne staze ogradne zidove ili završetke prikazani su 

na slici ©. Grobovi za pepeo smještaju se u zelenom pojasu, 

na tratini za urne ili uz ogradne živice. 

Urne - posude od keramike ili kamena smještaju se u zemlju ili na 

postolje nad zemljom. 

Nadgrobni spomenici 

U jednom grobnom polju bez živice samo su ležeći ili stojeći nadgrobni 

spomenici, po mogućnosti jednoliki po veličini i boji. Na lijepom 

groblju u Ohlsdorfu kraj Hamburga to se postiglo obaveznom 

upotrebom svijetlog kamena (oblik uzglavlja i natpisa može biti različit), 

u veličinama prema sljedećoj tablici. 

Oblik groba Visina Širina Debljina 

Jednostavni grobovi 

Dvojni grobovi s nasadom iza 

Grob s tri mjesta na pogodnim mjestima 

1,0-1,05 

120-125 

120 

40-45 

50-55 

150 

9-10 

10-12 

13-15

Svi pokrajinski građevinski propisi utvrđuju obveznu zaštitu od 

požara. 

Građevinski objekti moraju, uzevši u obzir 

- zapaljivost građevnih materijala, 

- trajanje otpornosti protiv požara građevinskih elemenata, izraženo 

u klasama vatrootpornosti, 

- nepropusnost zatvaranja otvora, 

- raspored putova za spašavanje, 

biti izgrađeni na način da se sprečava nastajanje požara i širenje 

požara i dima, te daje u slučaju požara moguće spašavati ljude i životinje 

i učinkovito raditi na gašenju. 

Za ispunjenje tih zahtjeva postoje aktivne i pasivne mjere. Pod aktivnim 

mjerama razumijevaju se svi sustavi koji se u slučaju požara samostalno 

aktiviraju, a pod pasivnim mjerama odgovarajuća konstrukcijska 

rješenja građevine i njenih dijelova. Aktivne mjere su, između 

ostalog, uređaji za dojavu dima i vatre, sprinklerski uređaji, uređaji za 

gašenje prskanjem vode, uređaji za gašenje pomoću C02-uređaji za 

gašenje prahom i/ili pjenom, uređaji za automatsko odvođenje dima i 

topline. 

Pasivne mjere opisane su u DIN-u 4102, dio 4.: npr. najmanji presjeci, 

omotači i obloge. Tome pripada i raspored Ijestava, ugradnja protupožarnih 

vrata i stakala, ugradba upuštenih stropova, hlađenje čeličnih 

profila vodom kao i dimenzioniranje obloga i premaza čeličnih 

profila uzevši u obzir faktor profila U/A. 

DIN 18230 (prednorma) daje upute za zaštitu od požara u industrijskim 

objektima. Opisuju se računski postupci za iznalaženje trajanja 

vatrootpornosti i za iznalaženje faktora gubitka nosivosti gorenjem. 

Uređaji za dojavu požara, izvod iz DIN-a 14675 

Javljač požara 

Javljač požara je dio uređaja za dojavu požara. On može uređaj za 

prijenos informacije o požaru aktivirati preko centrale za dojavu 

požara. Postoje automatski i neautomatski javljači požara. 

Neautomatski javljač požara 

dio je uređaja za dojavu požara ručnim aktiviranjem. 

Automatski javljač požara 

dio je uređaja za dojavu požara koji stalno ili u određenim vremenskim 

razmacima registrira odgovarajuću veličinu fizikalnog ili 

kemijskog agensa koji prepoznaje kao pojavu požara. 

Automatski javljači požara moraju biti: 

- postavljeni u dovoljnom broju sukladno geometriji prostorije, 

- odabrani u skladu s rizikom pojave požara, 

- ugrađeni tako da se vrsta požara, na koju reagira javljač, signalom 

prenese na javljač. 

Izvod iz: Podsjetnik br. 7.1., 5000, 6.86., Hamburška vatrogasna 

štedionica 

1. Javljač dima 

Za prostorije s materijalima koji u slučaju požara razvijaju jaki dim: 

- optički javljač dima reagira na vidljivi dim, 

- ionizacijski javljač dima reagira na male količine dima koje se vizualno 

još ne zapažaju, reagira prije nego optički javljač. Primjenjuje 

se za stambene zgrade, urede, skladišne i prodajne prostore. 

2. Javljač plamena 

Reagira na zračenje koje emitira plamen. Primjenjuje se za prostorije 

s materijalima koji gore bez dima ili s vrlo malim dimljenjem. 

3. Javljač topline 

Primjenjuje se za prostorije u kojima se zbog radnog procesa normalno 

javlja dim, pa bi drugi javljači mogli izazvati pogrešan alarm 

(npr. u radionicama za zavarivanje). 

PREVENTIVNA ZAŠTITA OD POŽARA 

-> 00 

- javljač maksimuma: reagira na prekoračenje neke najviše temperature 

(npr 70 °C). 

- javljač prirasta: reagira na određeni prirast temperature u nekom 

zadanom vremenskom razmaku (npr. porast za 5 °C u minuti). 

Projektiranje i ugradnja uređaja za dojavu požara ovise o površini 

koju treba nadzirati, visini prostorije i oblicima stropova i krova s. 

600 

Udruga osiguravatelja, Köln, izvod iz VdS Rl 2095 

Razvoj požara 

Ako se u fazi nastajanja požara mora računati s pojavom tinjanja, 

obilan dim, malo topline i mali ili nikakav plamen), treba primijeniti 

javljač dima 

Ako već u fazi nastajanja požara treba računati s njegovim brzim 

razvojem (obilan razvoj topline, jako zračenje plamena i pojava 

dima), mogu se primijeniti javljači dima, topline, plamena ili kombinacija 

različitih vrsta javljača plamena. 

Područja dojave, izvod iz VdS RL 2095 

1. Cjelokupno područje nadziranja treba razdijeliti na područja dojave. 

Određivanje područja dojave treba provesti na način da se 

omogući brzo i nedvojbeno prepoznavanje mjesta nastanka požara. 

2. Jedno područje dojave smije obuhvatiti samo jednu etažu, od 

toga su izuzeta samo stubišta, svjetlarnici i okna dizala, odnosno 

građevine u obliku tornja, koje treba obuhvatiti vlastitim dojavnim 

područjima. 

3. Jedno područje dojave ne smije prijeći jedan požarni odsjek, niti 

biti veće od 1600 m 2 . 

4. Jedno dojavno područje smije obuhvatiti više prostorija samo ako 

su te prostorije 

- susjedne i nema ih više od pet, a njihova ukupna površina ne prelazi 

400 m 2 ili 

- susjedne i prilazi dobro pregledni, a ukupna površina ne prelazi 

1000 m 2 i ako u blizini prilaza ili na centrali dojave požara postoje 

dobro vidljivi optički javljači koji u slučaju dojave požara upućuju 

na prostoriju u kojoj je nastao požar. 

Uređaji za dojavu požara namijenjeni uređajima za obradu podataka 

Nadzor nad uređajima za elektroničku obradu podataka (EOP) 

postavlja posebne dodatne zahtjeve pred uređaje za dojavu požara 

(UDP): 

Zone nadzora ZN1 do ZN3 određuju površinu koju nadzire pojedini 

javljač kao i veličinu područja dojave. 

ZN1: prostorija EOP-a, arhiva nosača podataka, uključujući prostore 

spuštenih podova i spuštenih stropova (analogno tome telefonske 

centrale, kontrolne prostorije i upravljačke centrale). 

ZN2: prostorije koje graniče sa ZN1 i prema namjeni pripadaju području 

EOP-a (uključujući prostore spuštenih podova i spuštenih stropova) 

za pripremne radove, periferne uređaje i dr. Ako su navedena 

uporabna područja odvojena od ZN1 pregradama čije je trajanje otpora 

prema vatri kraće od 30 minuta, treba UDP izvesti kao za ZN1. 

ZN3: daljnje prostorije koje graniče sa ZN2 i ne pripadaju području 

EOP-a. 

Zone nadzora moraju stvoriti vlastita područja dojave. Prostorije, 

prostori spuštenih podova i stropova moraju biti samostalna područja 

dojave. Pojedina područja dojave ne smiju biti veća od 1500 

m 2 u ZN1, 2800 m 2 u ZN2 i 1600 m 2 u ZN3. 

599

Visina Javljač- Javljač topline Javljač 

prostorije požara vatre 

20 m 

12 m 

7,5 m 

6 m • l i l i 

4.5 m | | nije prikladno 

U zgradama posebne namjene kao što su crkve, muzeji, dvorci ponekad se javljači mogu 

postaviti samo na velikoj visini. Pravovremena dojava o požaru tada više nije zajamčena. 

Time je ograničena vrijednost protupožarnog sustava za dojavu. 

Kako se jačina požara koji javljač još može otkriti, znatno povećava s visinom stropa, javljači 

su podijeljeni u tri kategorije sukladno s različitim visinama stropa; osjetljivi javljači (npr. 

detektor kategorije I.) se smije koristiti kod većih visina stropa -> (j) 

© Ulaz različitih vrsta javljača požara 

Tlocrtna 

Maksimalna površina pod nadzorom (A) I najveći dozvoljeni 

površina 

horizontalni razmak između javljača i bilo koje stropne točke (D) 

prostorije 

pod 

nadzorom 

i pripadajuća granična knvulja (K) 

Vrsta 

Visina 

Kosina krova '> 

javljača prostorije do 15° 

> 15-30° > 30° 

š 80 m 2 

> 80 m 2 

s 30 m 2 

ž 30 m 2 

Javljač dima = 12 m 80 m 2 6,7 m K 7 

Javljač dima 

Javljač dima 

Javljač topline kat. 1 






VII F 90—A nadzor nije 

Prostorija 25 m 2 3,75 m > F 30 - A 40 m 2 

Međupod 40 m 2 

Medustrop 40 m 2 

Prostorija 25 m 2 

Međupod 40 m 2 

4,73 60 m 2 

4,73 m 40 m 2 

3,75 F 90 - A nadzor nije nužan 

3,75 m 

A - maksimalna površina pod nadzorom po javljaču 

D - dopušteni honzontalni razmak između neke stropne točke i javljača 

(3) Površina pod nadzorom 

4,73 m © Povišeni dijelovi stropa nisu uzeti u obzir ako im površina 

ne prelazi 10% ukupne površine stropa, ili ako ne prelaze najveću 

površinu nadziranja jednog javljača. U protivnom, treba područja s 

povišenim stropom promatrati kao zasebne prostorije. 

2. Površina nadziranja i raspoređivanje javljača. 

Broj javljača požara treba odrediti tako da se ne prekorače najveće 

površine nadziranja (A) navedene u -> © Javljač treba rasporediti 

tako da ni jedno mjesto na stropu nije od javljača udaljeno (horizon- 

talni razmak!) više nego što se navodi u stupcima D © Dopuš- 

teni razmaci između javljača mogu se naći u © Do određenih se 

granica može odstupiti od idealnog kvadratičnog rasporeda 

javljača. Dopuštena odstupanja, tj. dopušteni razmaci javljača, 

mogu se očitati s graničnih krivulja (K). Pri tome treba veličine raz- 

maka za (a) i (b) unutar pripadnih graničnih krivulja slobodno 

odabrati ©. 

3. Raspored javljača kod stropova s podvlakama 

Pri raspoređivanju javljača treba, ovisno o visini prostorije, iznad 

određene visine uzeti u obzir i podvlake. U © je taj odnos defi- 

niran. Ako je u takvom slučaju pojedino polje stropa između pod- 

vlaka veće od 0,6 * dopuštena površina nadzora javljača Amax 

treba svako takvo polje opremiti vlastitim javljačem. Ako su stropna 

polja manja od 0,6 Amai,, vrijede odredbe ©. Ako su stropna po-lja 

veća od Amax, treba pojedina polja promatrati kao pojedinačne pro- 

storije. Iznosi li visina podvlake više od 800 mm, treba za svako 

stropno polje predvidjeti po jedan javljač. 

4. Za prostorije sa šed - krovovima mora, © svaki šed biti oprem- 

ljen nizom javljača. Javljače treba postaviti na blaže nagnutu 

krovnu površinu, na razmacima Dv. Pri raspoređivanju drugog niza 

javljača u šedu, treba razmak Dv predvidjeti kao za nagib krova 

a < 15 °C. Javljače topline treba uvijek postaviti izravno na strop. Za 

javljače dima proizlaze potrebni razmaci između javljača i stropa od- 

nosno krova iz oblika stropa odnosno krova i iz visine prostorija koje 

treba nadzirati; za veličine razmaka ->• ©. Za javljače plamena tre- 

ba odrediti razmake posebno za svaki pojedini slučaj. 

Maksimalna površina Veličina stropnog Postavljanje po jednog 

pod nadzorom Ama, polja u ni javljača u svakom polju 

Javljač 20 ni > 12 polje 

topline 8-12 2. polje 

6- 8 3. polje 

4- 6 4. polje 

< 4 5. polje 

30 m2 > 18 polje 

12-18 2 polje 

9-12 3. polje 

6- 9 4 polje 

< 6 5, polje 

Javljač 60 ni > 36 polje 

24-36 2 polje 

18-24 3 polje 

12-18 4 polje 

> 12 5. polje 

80 ni > 48 polje 

32-48 2 polje 

24-32 3 polje 

16-24 4 polje 

< 16 5 polje 

Upotraba javlača za toplinu odnosno dim 

Visina 

prostonje 

u m 

Razmak (Dv) elementa osjetljivog na dim 

od stropa donosno od krova u mm 

Nagib krova 

do 15° 

Nagib krova 

> 15°-30° 

Podvlake ne treb 

uzeti u obzir / I I r i 

f Pncl vlake potrebno uzeti . 

7l u ot zir 

AH Granica Iavliača klase 1 

jranica javljača klase 2 ( —• 

anica iavliača klas e 3 

| 

Podvlake u mm 

0 I 100 I 200 I 300 I 400 I SOO > 600 ' 70O I 

^g^ Raspored javljača za toplinu 

odnosno dim 

Nagib krova 

> 30° 

min. max. min. max min. max. 

< 6 30 200 200 300 300 500 

6- 8 70 250 250 400 400 600 

8-10 100 300 300 500 500 700 

10-12 150 350 350 600 600 800 

(4) Raspored i razmaci javljača (7) Raspored javljača dima ® 

600 

Dv 

.Sc-Dv 

' 1 

Rh 

©,

Kod višeetažnih zgrada ne smije se na jedan sustav alarmnog ven- 

tila priključiti više od dvije etaže. 

Ako se štite dodatni šuplji prostori i strojarski uređaji, može se broj 

sprinklera za svaki sustav alarmnog ventila povećati za 200. 

Uređaji sa zatvorenim mlaznicama automatski su uređaji za gaše- 

nje požara s fiksno postavljenim cjevovodima, na koje su u pravil- 

nim razmacima priključene zatvorene mlaznice ("sprinkler"). Pri ak- 

tiviranju uređaja istječe voda iz onih sprinklera čiji se zatvarači ot- 

varaju pri temperaturi na koju je uređaj namješten (uređaj za 

gašenje sa selektivnim djelovanjem) (DIN 14489). 

Mokri sprinklerski uređaji su oni kod kojih je cijevna mreža iza tzv. 

mokrog alarmnog ventilskog sustava stalno ispunjena vodom. Prili- 

kom pobude sprinklera, iz njega odmah istječe voda. 

Suhi sprinklerski uređaji su oni kod kojih je cijevna mreža iza alarm- 

nog ventilskog sustava ispunjena komprimiranim zrakom koji 

sprečava ulaz vode u mrežu koja je izložena niskim temperaturama. 

Pri otvaranju sprinklera, tlak zraka pada, a voda za gašenje pritječe 

nakon što istisne zrak. 

Normalni sprinkleri prskaju vodu prema podu i prema stropu u obli- 

ku kugle. Mogu biti stojeći ili viseći. 

Sprinkleri sa zaslonom prskaju vodu prema podu u obliku parabo- 

loida. Mogu biti stojeći ili viseći. 

(T) Struktura sprinkler uređaja 

•/•'• Zaštitno polje sprinklera 

l' : sa zaslonom 

do 4,60 

6,50 

(2) Karakteristike

UREĐAJI ZA GAŠENJE PRSKANJEM VODE 

IZVODI IZ DIN-A 1988, DSO 6. + 14494 VDS RL. 2109 

Uređaji s otvorenim mlaznicama služe za raspodjelu vode s fiksno 

provedenim cjevovodima, u koje su u pravilnim razmacima ugrađene 

otvorene mlaznice. 

Cijevna mreža u stanju pripravnosti nije ispunjena vodom. Pri aktiviranju 

uređaja odmah poteče voda iz opskrbnog sustava u cijevnu 

mrežu s mlaznicama. 

Količina vode ovisi o obliku i dimenzijama prostorije koju treba zaštititi, 

o vrsti objekta, vrsti i količini robe koju se štiti, visini i načinu skladištenja, 

utjecaju vjetra, i treba iznositi između 5 i 60 litara u minuti 

po četvornom metru. 

Kod uređaja za zaštitu prostorija s podjelom na grupe trebala bi površina 

jedne grupe koja se štiti iznositi između 100 m 2 (pri malom riziku 

od požara) i 400 m 2 (pri velikom riziku od požara). 

Uređaji za gašenje prskanjem vode postavljaju se npr. u hangarima 

za zrakoplove, bunkerima za otpad i na elementima za spaljivanje 

otpada, pozornicama, u transformatorskim stanicama, spremnicima 

i na uređajima sa zapaljivim tekućinama, u kabelskim kanalima, silosima 

za piljevinu, tvornicama iverica, energetskim objektima, prostorijama 

s hidraulikom, u tvornicama uređaja za gašenje i u tvornicama 

streljiva. 

Vrijeme Grupa 

Objekt zaštite Količina vode gašenja Površina Broj 

l/(min m 2 ) min. min. m 2 

Pozornice 

do 350 m 2 , visina = 10 m 5 10 - 1 

do 350 m 2 , visina > 10 m 7 10 - 1 

do 350 m 2 , visina = 10 m 5 10 - 3 

do 350 m 2 , visina > 10 m 7 10 - 3 

Silosi za piljevinu 

Visina nasipanja = 3m 7,5 30 - 1 

Visina nasipanja >3m = 5m 10 30 - 1 

Visina nasipanja > 5 m 12,5 30 - 1 

Bunker za otpad 

Visina nasipanja i 2 m 5 30 - 

Visina nasipanja >2m = 3m 7,5 30 - 

Visina nasipanja > 3 m = 5 m 12,5 30 100 do 400 - 

Visina nasipanja > 5 m 20 30 - 

Skladište za pjenaste mater. 

Visina skladištenja = 2 m 10 30 150 min. 

Visina skladištenja > 2 m = 3 m 15 45 150 min. - 

Visina skladištenja > 3 m = 4 m 22,5 60 200 min. - 

Visina skladištenja > 4 m = 5 m 30 60 200 min. - 

© Objekti zaštite količine voda 

Vrsta 

mlaz- 

Nomin. K Maksimalna zaštićena površina 

Vrijed. faktor u m 

Max. Max. Min. 

2 nice 

Vrijed. 

kod količine vode od razmak 

mlaznica 

razmak 

od zida 

razmak 

od zida 

Norm. 15 80 

5 

9 

7,5 

9 

10 12,5 15 17,5 u m 

9 9 _ _ 

u m u m 

mlazn. 20 

Mlazn. 10 

sa za- 15 

115 

57 

80 

" 

12 

12 

- 

9 

9 

9 

9 

9 

9 

9 

9 

9 

_ 

- 

9 3,75 

_ 

- 4,00 

1,90 

(12 m 

0,3 

2 slonom 20 115 9 9 9 9 9 3,75 

) 

( 5 m 2 ) 2,00 0,3 

Zidne 15 80 9 9 9 9 - - 3,40 2 > 3 mlazn. 

> 0,3" 

» Suprotno od smjera prskanja mlaznice 

2 > Maksimalni dozvoljeni razmak zidnih mlaznica reda mlaznica izračunava se iz maksimalne zaštitne 

površine jedne mlaznice, podijeljeno s polovicom razmaka između redova mlaznica odnosno širinom 

prostorije ako postoji samo jedan red mlaznica. U tablici navedene vrijednosti se međutim ne 

smiju prekoračiti. 

3 > U prostorijama koje nisu šire od 3 m potreban je samo jedan red mlaznica sa zidnim mlaznicama 

paralelan s uzdužnim zidom. Za prostorije širine preko 3 m do maksimalno 6 m treba se uz oba uzdužna 

zida predvidjeti red mlaznica. Mlaznice treba rasporediti smaknuto. U prostorijama širim od 

6 m treba dodatno instalirati mlaznice pod stropom. 

Hidrauličko dimenzioniranje: nominalna veličina i K-faktor 

Učinkovitost gašenja pomoću C02 zasniva se uglavnom na smanjenju 

količine kisika u zraku tako da se zaustavi daljnji proces gorenja. 

Prednost je što C02, kao plinovito sredstvo za gašenje, brzo 

prožima područje primjene i tako daje prostorni zaštitni učinak. 

602 

UREĐAJI ZA GAŠENJE POMOĆU C02 

IZVOD IZ VDS FORM 3004 -> CD 

C02 je kao sredstvo za gašenje prikladan pri gorenju sljedećih 

materijala ili uređaja: 

- zapaljive tekućine i drugi materijali koji se pri požaru ponašaju 

kao zapaljive tekućine; 

- zapaljivih plinova, ako su poduzete mjere da se nakon gašenja 

ne stvori zapaljiva smjesa plinova i zraka; 

- električnih i elektroničkih uređaja; 

- zapaljivih čvrstih materijala poput drva, papira i tekstila pri čemu 

za gašenje požara ovih materijala treba veća koncentracija C02 

i dulje vrijeme djelovanja. 

Primjeri česte primjene stacionarnih C02 - uređaja: 

- strojevi koji sadrže ili u kojima se upotrebljavaju zapaljive tekućine; 

- proizvodnja lakova, lakiraonice, uljne kupelji, tiskarski strojevi 

valjaonice, električne vasklopne prostorije, AOP prostorije, hladnjače. 

Jedna mlaznica na uređaj za zaštitu prostorije smije biti za najviše 

30 m 2 tlocrtne površine. 

Kod prostorija viših od 5 m treba, osim općeg rasporeda mlaznica za 

C02, ispod stropa dodati i mlaznice raspoređene na približno trećinu 

visine prostorije. 

C02- uređaji imaju zadaću ugasiti požar u fazi nastajanja, te održati 

učinkovitu koncentraciju dovoljno dugo da se spriječi opasnost ponovnog 

zapaljenja. 

C02 - uređaj se uglavnom sastoji od spremnika za C02 sa zalihom 

plina, potrebnih ventila i fiksnom cijevnom mrežom s otvorenim mlaznicama 

pogodno raspoređenima u području koje se štiti, te uređajima 

za detekciju požara, usmjeravanje, alarmiranje i aktiviranje. 

Cilj zaštite Područje zaštite Zahtjevi Postižu se 

1 Zgrade ili dijelovi Cijela zgrada Obodni dijelovi moraju Građevinskim irtli 

zgrada i njihov sa- ili cijeli dio biti dovoljno nepropusni prostornim odvajanjem 

držaj treba zaštititi zgrade za plin i osigurati područja zaštite prema 

od požara unutar zaštitu od požara u prilogu* 

zgrade i prenošenje susjedstvu* 

požara izvana 

2 Sadržaj neke pros- Prostorija Obodni dijelovi Pregradom s otportorije 

treba zaštititi (podovi, zidovi i nošću na vatru od min. 

od požara unutar stropovi) moraju 90 minuta u skladu s 

zgrade i prenošenja biti dovoljno nacionalnim normama 

požara izvana nepropusni za kao i za susjedne prosplin 

i osigurati torije, ukoliko nisu 

zaštitu od požara zaštićene nekim drugim 

u susjednim priznatim automatskim 

prostorijama protupožarnim 

sustavom* 

3 Sadržaj neke pros- Prostorija Obodni dijelovi Pregradom s otportorije 

treba zaštititi (podovi, zidovi i nošću na vatru od min. 

od požara koji stropovi) moraju 30 minuta u skladu s 

nastaju u području biti dovoljno nacionalnim normama 

gašenja nepropusni za ili pregradom od 

plin* nezapaljivih 

materijala* 

4 Unaokolo okružen Unaokolo Obodni dijelovi Pregradom s otporuređaj 

treba zašti- okružen (podovi, zidovi i nošću na vatru od min. 

titi od požara koji uređaj stropovi) moraju 30 minuta u skladu s 

nastaju u području biti dovoljno nacionalnim normama 

gašenja nepropusni za ili pregradom od 

plin* nezapaljivih 

materijala* 

5 Objekt koji nije Objekt koji nema 

unaokolo orkužen nije unaokolo 

treba zaštititi okružen 

od požara koji 

nastaju u 

području gašenja 

* Nepropusnost za plin mora biti osigurana sve do kraja djelovanja 

Protupožarne tehničke karakteristike obodnih dijelova građevine

UREĐAJI ZA GAŠENJE PRAHOM 

IZVOD IZ VDS. Rl. 3038 

prah za gašenje je homogena mješavina kemikalija koje su pogodne 

za suzbijanje požara. Glavni su sastojci primjerice: 

__ natrijev/kalijev hidrogenkarbonat, 

- kalijev sulfat, 

_ kalijev/natrijev klorid, 

_ amonijev fosfat/sulfat. 

Prah za gašenje je u normalnim okolnostima uporabljiv na temperaturama 

od -20 do + 60 °C pa se koristi kako u zgradama u zatvorenim 

prostorima tako i u industrijskim postrojenjima na otvore- 

nom. 

Prah za gašenje raznih klasa požara pogodan je npr. za sljedeće 

materijale odnosno postrojenja: 

_ klasa požara A 

zapaljive čvrste materijale poput drva, papira i tekstila, pri čemu treba 

uvijek upotrijebiti odgovarajuću vrstu praha; 

- klasa požara B 

zapaljive tekućine i druge tvari koje se pri požaru ponašaju kao za- 

paljive tekućine; 

- klasa požara C 

zapaljive plinove; 

- klasa požara D 

zapaljive metale poput aluminija, magnezija i njihovih legura, pri 

čemu u obzir dolaze samo posebne vrste praha za klasu D 

Primjeri industrijskih objekata u kojima se često primjenjuju stacionarni 

uređaji za gašenje prahom: 

kemijska postrojenja i njihovi procesni pogoni, podrumi za ulja, jame 

spremnika, stanice za punjenje, kompresorske stanice, crpne stanice, 

pretovarene stanice za ulja i plinove. 

Prah LS 

Prah za gašenje ne smije se upotrebljavati za gašenje požara u postrojenjima, 

uređajima i područjima za koje se navode neki primjeri: 

- uređaji, strojevi i postrojenja osjetljivi na prašinu, te električne instalacije 

niskog napona (npr. telefonski uređaji, uređaji za obradu 

podataka, uređaji za mjerenje i regulaciju, razvodne kutije s osiguračima 

i relejima itd.; 

- područja ili objekti za koje postoji mogućnost kemijske inkompatibilnosti 

(opasnost od kemijske reakcije) sredstava za gašenje. 

HALON - UREĐAJI ZA ZAŠTITU PROSTORIJA (IZVOD IZ DIN-A 

14496) 

Halon je halogenizirani ugljikovodik - najčešće bromtrifluormetan. 

Djelovanje halona 1301 pri gašenju zasniva se na prekidu reakcije 

između tvari koja gori i kisika 

Halonske se instalacije smiju primijeniti samo u područjima s temperaturom 

prostorije između - 20 °C i + 450°C. U području gašenja 

ne smiju biti objekti čija radna temperatura prelazi 450°C. 

Halon 1301 pogodan je npr. za gašenje požara: 

- tekućina i drugih tvari koje se pri požaru ponašaju kao zapaljive tekućine; 

- plinova, ako se može jamčiti da nakon gašenja neće nastati zapaljiva 

smjesa plina i zraka; 

- električnih i elektroničkih pogonskih sredstava i uređaja. 

Primjeri pogodnih područja gašenja: 

- proizvodnja lakova, uređaji za brizganje boja, uređaji za nanošenje 

slojeva praha, 

- uljne kupelji, 

- električne pogonske prostorije, 

- prostorije EOP-a i arhive nosača podataka. 

Nije isključena mogućnost negativnog utjecaja na okoliš. 

UREĐAJI ZA GAŠENJE PJENOM 

IZVOD IZ VDS. Rl. 2108 —» QQ 

Pjena kao sredstvo za gašenje proizvodi se mješanjem smjese od 

vode i sredstva za pjenjenje sa zrakom. 

Sredstva za pjenjenje dodaci su vodi za gašenje radi proizvodnje 

pjene. 

Prema DIN-u 14272, dio 1. (sada u nacrtu), sredstva za pjenjenje sastoje 

se od bjelančevinastih tvari topivih u vodi, po mogućnosti uz dodatak 

fluoriranih agensa. 

Univerzalna sredstva za pjenjenje služe proizvodnji teške, srednje i 

lake pjene. Proteinska i fluorproteinska sredstva služe samo za dobivanje 

teške pjene. 

Područje pjenjenja dijeli se kako slijedi: 

indeks pjenjenja teške pjene S = do 20 

indeks pjenjenja teške pjene S = 20 do 200 

indeks pjenjenja lake pjene S = 200 do 1000 

Indeks pjenjenja S: 

odnos između volumena pjene te smjese vode i sredstva za pjenjenje. 

Nominalno trajanje plavljenja: 

Nominalno trajanje plavljenja t u minutama jest vremenski faktor za 

proračun potrebne količine (m 3 /min) za uređaje s lakom pjenom. 

Uređaji za gašenje pjenom (UGP) upotrebljavaju se za gašenje 

požara klasa A i B (klasa požara prema DIN-u EN2) u zgradama, 

prostorijama i na otvorenom. Mogu se upotrijebiti i za preventivno 

pokrivanje površina. Za tekućine koje razaraju pjenu, npr. alkohol, 

esteri, ketoni itd., treba poduzeti posebne mjere. 

Uređaji za gašenje pjenom (UGP) 

Osnovne su značajke tih uređaja: 

količina vode, potrebna količina sredstva za pjenjenje, minimalno 

trajanje postupka. UGP treba dimenzionirati tako da u slučaju požara 

u područje koje se štiti dospije dovoljna količina pjene, odnosno 

da je površina učinkovito pokrivena pjenom. 

Treba poduzeti mjere da se spriječi istjecanje zapaljivih tekućina iz 

područja koje se štiti (npr. pragovi). 

Kod uređaja s teškom i srednjom pjenom mora biti osigurano da pjena 

učinkovito pokriva Čitavu površinu koja se štiti, pri čemu treba 

uzeti u obzir doseg izbačaja pjene, moguće zapreke te udaljenost i 

vrstu objekta. 

Primjenjuje li se laka pjena, njome mora biti učinkovito ispunjena zgrada 

ili prostorija. 

Štiti li se više međusobno odvojenih objekata istim UGP s teškom ili 

srednjom pjenom, određuje se potrebna količina vode prema najvećemu 

pojedinačnom objektu. Opskrba vodom mora biti osigurana 

za najmanje 120 minuta gašenja teškom pjenom, odnosno za 

najmanje 60 minuta gašenja srednjom pjenom. 

Zapaljivi materijali Potrebno gašenje t u min., 

index pjenjenja 

S 200-1000 

Klasa požara A:* 

Materijal sa malom gustoćom npr. pjenasta guma, 

pjenasti materijali, papirna vlakna, krep papir 4 

Materijali visoke gustoće, npr. role papira, 

neuvezani kartoni, materijal obložen papirom 5 

Autogume, rasuti materijali 6 

Materijali uskladišteni u kutijama, ambalaže, 

plastične posude 6 

Klase požara 3:* 

Tekućine s točkom paljenja ispod 55 °C" 3 

Tekućine s točkom paljenja iznad 55 °C" 4 

Klasa požara prema DIN EN2 

Hidrofifne tekućine nisu uključene u ovu tablicu 

Potrebno trajanje gašenja za uređaje s iakom pjenom 

603

Uređaji za odvodnju dima i topline 

Ovi uređaji - skraćeno DTU - sastoje se od jednog ili više 

- odvoda dima (OD), 

- odvoda topline (OT), 

- strojarskih uređaja za odvod dima (SOD) 

ili njihovih kombinacija, kao i elemenata za njihovo stavljanje u pogon 

i upravljanje, agregata za otvaranje, energetskih instalacija i pribora. 

DTU imaju zadaću odvoditi dim i toplinu u slučaju požara. Oni doprinose 

da se 

- putovi za spašavanje i prilaz oslobode dima, 

- olakša suzbijanje požara stvaranjem sloja bez dima, 

- spriječi ili uspori rasplamsavanje i time izgaranje, 

- štite uređaji, 

- smanje oštećenja prouzročena požarom, tj. zbog pojave plinova 

i sastojaka termičkog raspadanja, 

- smanji termičko naprezanje elemenata građevine. 

Odvodi dima imaju zadaću da poboljšaju uvjete za spašavanje ljudi 

i životinja i za zaštitu materijalnih dobara, kao i za suzbijanje požara 

odmah po njegovu nastanku, stvaranjem bezdimnog sloja iznad 

poda. Djeluju i kao odvod topline. 

Odvodi topline imaju zadaću da pri uznapredovalom požaru odvode 

vrele plinove. Time se posebno očekuje da će se rasplamsavanje 

spriječiti ili barem usporiti, smanjiti termičko naprezanje elemenata 

građevine. 

Oni djeluju i kao odvod dima. 

Djelovanje DTU zasniva se na termičkom uzgonu plinova koji nastaju 

izgaranjem, a ovisi i o 

- aerodinamičkoj djelotvornosti površine otvora, 

- utjecaju vjetra. 

- veličini otvora za dovod zraka, 

- trenutku otvaranja, 

- položaju ugradnje (npr. raspored i dimenzije zgrade). 

Strojarski uređaji za odvodnju dima (SOD) imaju istu zadaću kao 

odvodi dima. Dim se odvodi prisilno (npr. ventilatorima). SOD treba 

postavljati naročito na mjestima gdje primjena OD iz tehničkih razloga 

nije prikladna ili nije moguća. Umjesto OT mogu se u načelu 

primijeniti i odgovarajuće dimenzionirani OD ili SOD. 

S obzirom na njihovu zadaću, treba OD predvidjeti kod: 

- jednoetažnih zgrada suviše velikih površina i dimenzija, 

- zgrada sa suviše dugim putovima za spašavanje, ako ih se ne 

može na drugi način održavati bez dima zadovoljavajuće dugo 

vrijeme, 

- zgrada za koje je na temelju propisa potrebna posebna zaštita 

materijalnih dobara, 

- zgrada s tvarima ili uređajima koji su posebno vrijedni i osjetljivi 

na dim, ako postoje posebni razlozi za pojačanu zaštitu. 

U smislu njihove zadaće treba OT postavljati u veličini i broju da se 

postigne odnos 

Av + h: A > 0,02 (v. DIN 18230, dio 1. (za sada u nacrtu),a kod velikih 

požarnih opterećenja odnos 

Av + h:A>0,05 

Nije li to moguće, treba predvidjeti OD ili SOD. 

Upozorava se da pri određivanju klase zaštite od požara prema 

DIN-u 18230, dio 1 (za sada u nacrtu) treba voditi računa o djelotvornosti 

odvoda topline (OT). 

604 

UREĐAJI ZA ODVODNJU DIMA I TOPLINE 

Izvodi iz DIN-a 18232, dio 1., 18230, dio 1+2, VDS RL 3010 

Primjer 1 

Za Ah/Av 

Za avh//im 

Mjerodavno kf 

2: 

Za AnIAv 

Za avh//im 

Mjerodavno: kt 

= 1,12 je k, =2,75 i 

= 1,35 je k, = 2,35 

= 2,35 

= 1,55 je kf =1,95 i 

= 2,5 je kf =3,2 

= 1,95 

Ovdje znači 

"1) 

pri čemu kod vertikalnih otvora na 

različitim visinama treba uzeti u 

obzir i prosječni razmak 

AV1 Površina svakog otvora i u vanjskim zidovima 

odsječka koji se štiti od požara 

u m 2 

h, Visina tog otvora u m i 

\ h vertikalni razmak između središta vertikalnog 

otvora i ravnine horizontalnog otvora 

odnosno središnje ravinine otvora 

pod nagibom do max. 45° (vidjeti sliku 2) 

Za AhIAv > 2,0 je faktor k, = 1,5. U području 

AhMv • 0,7 i avnlhm > 4 je k, = 4. 

© (2) Krovni i zidni otvori (presjek) 

Dijagram za izračunavanje 

faktora kf 

Djelotvorna veličina otvora slijedi iz: Av + h = Av + kf * Ah 

gdje je: 

Ah površine horizontalnih otvora, u m 2 

Av površine vertikalnih otvora, u m 2 

kf faktor vrednovanja. 

Otvori u zidovima vrednuju se jednostruko (površina Av u m 2 ) a otvori 

u krovu (površina Ah u m 2 ) kf-struko. U višeetažnim odsječcima 

suzbijanja požara i njihovim dijelovima mogu se i otvori u stropovima 

vrednovati kf-struko, ako su otvori najmanje jednake veličine 

jedni iznad drugih u svim stropovima i u krovu. Vrijednosti faktora kf 

dane su u > (1). One ovise o odnosu av h/hm ili o odnosu A^/A^ mjerodavna 

je manja vrijednost. 

Kod višeetažnih odsječaka suzbijanja požara treba izračunati i ekvivalentno 

trajanje požara za svaku pojedinu etažu. Pri tome treba za 

svaku etažu odvojeno utvrditi odnos djelotvorne površine otvora i 

površine etaže. Prednorma DIN 18230, dio 1., može se primijeniti 

za zgrade, ili njihove dijelove, koje su namijenjene za proizvodne ili 

skladišne pogone nekog poduzeća (industrijske građevine). 

Neposredna primjena prednorme nije moguća za visoke zgrade, visoka 

regalna skladišta, silose, velika skladišta rasutih tereta, pogonske 

zgrade i postrojenja za proizvodnju i distribuciju energije i industrijske 

zgrade s naročito velikim odsječcima za suzbijanje požara. 

U tumačenju se daju dopuštene površine odnosno dimenzija odsječaka 

za suzbijanje požara ovisno o klasama sigurnosti protiv požara 

i klasama zaštite od požara. 

Dimenzioniranje OD temelji se na proračunskoj površini požara odnosno 

grupe za dimenzioniranje, te traženoj debljini bezdimnog sloja 

i visini prostorije. 

Kao visina h prostorije koju se štiti uzima se kod ravnog krova svijetla 

visina, a kod kosih krovova srednja visina od poda do donjeg 

ruba krova. 

Tražena debljina bezdimnog sloja d mora biti najmanje 0,5 h ali i ne 

manje od 2,0 m. 

Krovna površina velikih hala može se podijeliti dimnim pregradama. 

Pri tome treba donji rub dimne pregrade biti na donjem rubu sloja 

dima.

RASPORED I VELIČINA INSTALACIJA ZA ODVOD 

DIMA I TOPLINE (DTI) 

DTI treba koliko je moguće jednoliko rasporediti unutar odsječaka 

krova. Posebno treba paziti da DTI u slučaju požara ne povisuju 

opasnost od prijenosa vatre od zgrade do zgrade, odnosno unutar 

zgrade od jednog do drugog požarnog mjesta. Razmak do protupožarnih 

zidova mora iznositi najmanje 5 m, a razmak do kompleksnih 

razdjelnih zidova kompleksa 7 m. 

Kompleksni razdjelni zid je protupožarni zid s povećanim zahtjevima 

(DIN 4102, dio 3.). 

Korisnije je predvidjeti veći broj DTI s malim otvorima nego manji 

broj DTI s velikim otvorima, kako bi dim i plinovi sa što manje smetnji 

bili odvedeni na otvoreno. 

Donji rub 

konstrukcije 

Donji 

odsječak 

(2) Ravni krov - odsječak krova < 60 m 

Kompleksni razdjelni zid 

DTI - instrument za odvod dima i tipline 

DTI 

• 0,25 a 

DTI 1 I I, 

(3) Kompleksni razdjelni zid (4) Protupožarni zid 

b-a 

M 

Protupožarni zid 

Razmak između otvora i nadogradnji na krovu mora biti dovoljan da 

vjetar ne utječe na funkcioniranje DTI. 

Pri raspoređivanju DTI u rubnom području ravnog krova treba voditi 

računa 0 mogućem povećanom opterećenju vjetrom (širina pojasa 

6/8). 

U krovnim plohama nagiba od 12° do 30° treba DTI postaviti na što 

većoj visini; mora postojati najmanje jedan DTI na 400 m 2 tlocrtne površine 

(projekcija krovne plohe). Za nagibe > 30° treba posebno dokazati 

učinkovitost DTI. Ako su krovne plohe u nagibu < 12° treba postaviti 

najmanje jedan DTI na 200 m 2 . 

Kod krovnih odsječaka koji su zbog konstrukcijskih razloga podijeljeni 

(podsegmenti) treba za svaki podsegment predvidjeti najmanje jedan 

DTI. 

U halama sa šed - krovom smiju se DTI ugraditi u zastakljene frontalne 

dijelove šeda samo ako se dokaže dovoljna neosjetljivost na bočni 

vjetar. 

Duljina stranice ili promjer ulaznog otvora jednog uređaja za odvod 

dima i topline ne smije biti veća od 2,50 m. 

Šed krov 

UREĐAJI ZA ODVOD DIMA I TOPLINE 

Donji rub konstrukcije 

— i Sredina konstrukcije 

Glavni smjer vjetra 

Gornji rub konstrukcije 

(DTU) -> DP 

Pri automatskom skupnom aktiviranju treba na svakih 400 m 2 tlocrtne 

površine predvidjeti najmanje jedan element za otkrivanje požara 

osjetljiv na dim ili 2 elementa osjetljiva na toplinu. U svakom segmentu 

krova treba postaviti 2 elementa osjetljiva na dim ili 4 osjetljiva 

na toplinu. 

U zgradama sa sprinklerskim uređajima ili uređajima za gašenje prskanjem 

vode smiju se otvori otvoriti tek nakon aktiviranja tih uređaja 

za gašenje, nikako prije, npr. aktiviranje DTU preko uređaja za 

gašenje. Ako se oba uređaja aktiviraju pomoću elemenata osjetljivih 

na toplinu, mora temperatura aktiviranja DTU biti najmanje 18 °C (18 

K) viša od temperature aktiviranja sprinklera. 

Hale treba podijeliti po mogućnosti na jednako velike krovne segmente. 

Oni ne smiju biti veći od 1600 m 2 ni dulji od 60 m. Podjela se 

može provesti konstrukcijskim krovnim elementima (npr. šed - krov, 

punostijeni nosači) ili pomoću pregrada za dim i toplinu, koje treba 

spustiti toliko nisko koliko to prilike u pogonu dopuštaju. Prikladno je 

rješenje čeličnim limom ili gipskartonskim pločama. 

Za hale koje su veće od 1600 m 2 ukupna se površina otvora DTU 

dobije množenjem ukupne površine hale s postotkom koji odgovara 

korištenju hale. Za hale koje su manje od 1600 m 2 ukupna se djelotvorna 

površina otvora DTU dobije množenjem fiktivne površine od 

1600 m 2 s postotkom koji odgovara korištenju hale. Za hale manje od 

800 m 2 ,može se površina otvora smanjiti u skladu s veličinom hale 

kako slijedi: 

AWA = 

1600 površina hale a = 2 površine hale x- a 

800 

Opis kratica:DTI:= instalacija za odvod dima i topline 

DTU uređaj za odvod dima i topline 

AG = geometrijska površina otvora DTI 

mjerena na strani instalacije 

okrenutoj prema krovu 

AWG = djelotvorna površina otvora DTI, uzevši u 

obzir djelovanje vjetra 

AWA = djelotvorna površina otvora DTU, uzevši u 

obzir djelovanje vjetra 

a = proračunski sloj dima 

b = proračunska visina stropa. 

605

Proračunska visina stropa (mjera "b") mjeri se od gornjega ruba 

poda do sredine između najniže i najviše točke stropne odnosno 

krovne konstrukcije. Međuvrijednosti se zaokružuju naviše ili naniže. 

Bezdimna zona mora za prostorije proračunske visine do 6 m iznositi 

najmanje 3 m, a za prostorije više od 6 m najmanje polovicu visine. 

Proračunski sloj dima (mjera "a") razlika je proračunske visine stropa 

i bezdimne zone. Pregrade protiv dima i topline moraju se spustiti 

tako nisko da dosegne donji rub proračunskog sloja dima. Kod 

hala s proračunskom visinom stropa < 6 m mora visina pregrada iznositi 

najmanje 25% proračunske visine stropa, a kod hala proračunske 

visine stropa > 6 m najmanje 2 m. 

Ako pri ugradnji DTU zbog pogonsko - tehnoloških razloga nije moguća 

podjela na krovne segmente, treba površine otvora za cijelu 

halu povećati za 30%, a najmanji broj DTI prema st. 5.3. povećati za 

50%. Za proračun je pri tome mjerodavan najmanji proračunski sloj 

dima prema tablici. 

Opasnost Max. visina Grupa dimenod 

požara skladištenja zioniranja 

(OP) u m (GD) 

BG 2.1 1 

BG 2.2 2 

BG 2.3. 

BG 3.1 

3 

BG 3.2 

BG 3.3 

4 

BG 4.1 5,3 3 

BG 4.1 7,6 4 

BG 4.2 4,1 3 

BG 4.2 5,9 4 

BG 4.2 7,5 5 

BG 4.3 2,9 3 

BG 4.3 4,1 4 

BG 4.3 5,2 5 

BG 4.3 6,3 6 

BG 4.3 7,7 7 

BG 4.4 1,6 3 

BG 4.4 2,3 4 

BG 4.4 3,0 5 

BG 4.4 3,6 6 

BG 4.4 4,4 7 

© Svrstavanje opasnosti od požara 

(OP) prema grupama za dimenzioniranje 

(GD) 

Tablica za dimenzioniranje 

Sljedeća tablica daje djelotvornu površinu 

otvora kao stopu postotka tlocrtne površine 

dvorane u ovisnosti od proračunske visine 

stropa i proračunskog sloja dima za sedam 

grupa dimenzioniranja (GD) 

Prorač. Prorač. Stopa postotka a 

visina sloj 

stropa dima BMG BMG BMG BMG 

b (m) a (m) 1 2 6 7 

4,0 

4,5 

5,0 

5,5 

6,0 

6,5 

1,00 

1,50 

1,25 

2,00 

1,75 

1,50 

1,25 

2,50 

2,25 

2,00 

1,75 

1,50 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

0,30 

0,25 

0,31 

0,21 

0,26 

0,31 

0,38 

0,19 

0,23 

0,27 

0,32 

0,38 

0,18 

0,21 

0,24 

0,28 

0,33 

0,19 

0,22 

0,26 

0,30 

0,34 

0,39 

0,43 1,29 

0,35 1,05 

0,43 1,30 

0,30 0,91 

0,37 1,10 

0,44 1,33 

0,54 1,61 

0,27 0,82 

0,32 0,97 

0,38 1,15 

0,45 1,36 

0,54 1,62 

0,25 0,74 

0,29 0,88 

0,34 1,03 

0,40 1,20 

0,47 1,40 

0,27 0,81 

0,31 0,94 

0,36 1,09 

0,42 1,26 

0,48 1,45 

0,56 1,66 

(2) Tablica za dimenzioniranje 

606 

1.46 

1,19 

1.47 

1,03 

1,24 

1,50 

1,82 

0,92 

1,10 

1,30 

1,54 

1,83 

0,84 

0,99 

1,16 

1,36 

1,59 

0,91 

1,06 

1,23 

1,42 

1,64 

1,89 

7,0 3,50 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

7,5 3,75 

3,50 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

8,0 4,00 

3,75 

3,50 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

8,5 4,25 

4,00 

3,75 

3,50 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

9,0 4,50 

4,25 

4,00 

3,75 

3,50 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

9,5 

4,75 

4,50 

4,25 

4,00 

3,75 

3,50 

3,25 

3,00 

2,75 

2,50 

2,25 

2,00 

11,5 5,75 

5,50 

5,25 

5,00 

4,75 

4,50 

4,25 

4,00 

3,75 

3,50 

0,20 

0,24 

0,27 

0,31 

0,35 

0,40 

0,46 

0,22 

0,25 

0,28 

0,32 

0,37 

0,41 

0,47 

0,53 

0,23 

0,26 

0,30 

0,34 

0,38 

0,42 

0,48 

0,54 

0,61 

0,25 

0,28 

0,31 

0,35 

0,39 

4,00 

0,49 

0,54 

0,61 

0,69 

0,26 

0,29 

0,33 

0,36 

0,40 

0,45 

0,50 

0,55 

0,61 

0,68 

0,85 

0,28 

0,31 

0,34 

0,38 

0,42 

0,46 

0,51 

0,56 

0,62 

0,76 

0,85 

0,95 

0,34 

0,37 

0,40 

0,43 

0,47 

0,57 

0,62 

0,67 

0,73 

0,79 

0,29 

0,33 

0,38 

0,44 

0,50 

0,57 

0,65 

0,31 

0,35 

0,40 

0,46 

0,52 

0,59 

0,66 

0,75 

0,33 

0,37 

0,42 

0,47 

0,53 

0,60 

0,67 

0,76 

0,86 

0,35 

0,39 

0,44 

0,49 

0,55 

0,62 

0,69 

0,77 

0,86 

0,97 

0,37 

0,42 

0,46 

0,51 

0,57 

0,63 

0,70 

0,78 

0,87 

0,97 

1,08 

0,39 

0,44 

0,48 

0,53 

0,59 

0,65 

0,72 

0,79 

0,88 

0,97 

1,08 

1,20 

0,48 

0,52 

0,56 

0,61 

0,67 

0,72 

0,78 

0,85 

0,92 

1,00 

0,87 

1,00 

1,15 

1,31 

1,50 

1,71 

1,96 

0,93 

1,06 

1.21 

1,37 

1,55 

1,75 

1,99 

2,26 

0,99 

1,12 

1,27 

1,42 

1,50 

1,05 

1,18 

1,33 

1,48 

1,66 

0,98 

1,13 

1,30 

1,48 

1,69 

1,94 

2,22 

1,05 

1,20 

1,36 

1.55 

1,75 

1,98 

2,25 

2.56 

1,12 

1,27 

1,13 

1,61 

1,89 

1,80 2,04 

2,02 2,29 

2,28 2,58 

2,58 2,92 

1,19 

1,34 

1,50 

1,58 

1,87 

1,85 2,09 

2,06 2,33 

2,31 2,61 

2,59 2,92 

2,91 3,29 

1,12 1,26 

1,25 1,41 

1,39 1,57 

1,54 1,74 

1,71 1.93 

1,90 2,15 

2,11 2,38 

2,34 2,64 

2,60 2.94 

2,90 3,28 

3,25 3,67 

1,18 1,33 

1,31 1,48 

1,45 1,64 

1,60 1,81 

1,77 2,00 

1,95 2,20 

2,15 2,43 

2,37 2,68 

2,63 2,97 

2,91 3,29 

3,23 3,65 

3,61 4,07 

1,43 1,61 

1,56 1,76 

1,69 1,91 

1,84 2,08 

2,00 2,26 

2,17 2,45 

2,35 2,66 

2,55 2,88 

2,77 3,13 

3,00 3,39 

UREĐAJI ZA ODVODNJU DIMA I TOPLINE 

-»00 

Treba se pobrinuti za dovoljnu količinu zraka u donjem području 

hale, kako bi DTU aerodinamički došao do punog izražaja. Geometrijski 

presjek mora biti barem dvostruko veći od geometrijskog presjeka 

otvora DTU krovnog segmenta s najvećom djelotvornom pOvršinom 

otvora. 

Vrste pogona Vrste pogona 

Vrsta pogona Opasnost od Vrsta pogona Opasnost od 

požara (BG) požara (BG) 

A Tvornica akumulatora *) Tvornice pirotehničke robe 

Destilacija alkohola 3.1 v Filmski arhivi 2.2 i 

Prerada alkohola 2.3 Filmski studiii 3.1 i 

Prerada starog papira 2.2 Pogon za preradu lana 3.1 

Proizvodnja aluminija 2.2 Tvornice zrakoplova 

Prerada aluminiia *) Hanqar za zrakoplove 

Tvornica lijekova 2.2 Fotolaboratorij 2.2 

Tvornica azbestne robe 2.1 Tvornica fotomaterijala 2.2 

Tvornice automobila *) Tvornice furnira 2.2 

Autoservisi 2.2 Tvornice stočne hrane 3,3 

B Pekarnice 2.2 G Garaže 2.1 

Pogoni za preradu pamuka 3.1 Tvornice stakla 2.2 

Tvornice posteljine ') Tvornice gumene robe 2.3 

Prerada bitumena 3.1 H Pogon za preradu konoplje 3.1 

Tvornice za proizvodnju robe od lima 2.1 Pogon za preradu drva 2.3 

Brodogradilišta ') Tvornice drvene vune 3.1 

Pivovare 2.1 J Pogon za preradu jute 3.1 

Pečenjarnice 3.1 

Knjigovežnice 2.3 

K Tvornice kablova 2.3 

C Tvornice celuloida 3.3 Prerada kave 2.2 

Tvornice kemijskih vlakana *) Prerada kakaa 2.2 

D Tvornice krovnih Ijepenki 3.2 Tvornica kartonske ambalaže 2.3 

Elektronska obrada podataka 2.1 Robne kuće 2.2 

Tvornica za proizvodnju žice 2.1 Keramički pogoni 2.1 

Tiskare 2.3 Kino 2.1 

Tvornice ljepila *) 

Tvornice odjeće 2.3 

E Prerada dragog kamenja 2.1 Pogon za preradu ugljena 3.3 

Tvornice električnih uređaja *) Tvornice konzervi 2.1 

Tvornice radio uređaja 2.3 Koncertne dvorane 2.1 

Tvornice električnih strojeva 2.3 Tvornice košarkaške robe 2.2 

Tvornice elektroničke robe 2.3 Tvornice kozmetike 

Tvornice octa 2.1 

F Bojadisaonice 2.2 Tvornice rashladnih uređaja 2.2 

Tvornice bicikala 2.2 Tvornice umjetnih gnojiva 2.2 

Tvornice boja i lakova 3.1 Proizvodnja umjetne qume 3.1 

Tvornice prozora (aluminij) 2.2 Proizvodnja plastike 2 3 

Tvornice prozora (drvo, plastika) 2.3 Prerada plastike 

Tvornice montažnih kuća 2.3 (bez pjenastih materijala) 2.3 

L Lakirnica 3.1 Tvornice šperploča 2.3 

Pogoni za proizvodnju prehr.proizvoda *) Predionice 2.3 

Tvornice kožne robe 2.2 Ljevaonice/Plastika 2.2 

Pogoni lakih metala 2.2 Ljevaonice/Metal 2.1 

Tvornica likera 3.1 Tvornice perilica za posuđe 2.2 

Tvornica linoleuma 3.1 Tvornice čeličnoq namještaja 2.2 

Destilacija razrjeđivača 3.1 Pletionice 2.3 

Studiji 3.1 

Tvornice slatkiša 2.2 

M Tvornice strojeva 2.2 T Tvornice duhana 2.2 

Tvornica madraca (bez pjenast. mater.)2.2 Priprema katrana 3.1 

Tvornica madraca (s pjenast, materij.) 3.2 Tvornice tjestenine 2.2 

Sajamske dvorane 2.3 Tvornice sagova 

Proizvodnja mlijeka u prahu 2.2 (bez gume i pjenastih materijala) 2.3 

Tvornice namještaja 2.3 Tvornice sagova 

Mljekara 2.1 (s gumom i pjenastim materijalima) 3.1 

Tvornica motocikala 2.2 Tekstilni pogoni ') 

Mlinovi *) 

Mlinovi za žitarice 3.1 Građenje transformatora 2.2 

Mlinovi za stočnu hranu 3.1 Tvornice za suho povrće 2.3 

Uljare 3.1 Tvornice gotovih juha 2.3 

Tvornice municije *) Tvornice sukana 2.3 

Tvornice vrata (aluminij) 2.2 

Tvornice vrata (drvo/plastika) 2.3 

N Pogoni za šivanje 2.2 U Tvornice satova 2.2 

Tvornice prehrambenih proizvoda 2.3 

Tvornica nitroceluloze *) 

P Tvornice papira 2.3 V Tvornice zavoja 2.2 

Tvornice parketa 2.3 Tvornice stočne hrane 3.1 

Prerada krzna 2.2 Pogoni za vulkanizaciju 2.3 

Tapeciranje (bez pjenastih materijala) 2.3 W Tvornice voska 2.3 

Tapeciranje (s pjenastim materijalom) 3.2 Tvornice rublja 2.3 

Tvornice porculana 2.1 Praonice rublja 2.2 

Mjesta za razvrstavanje pošte 2.2 Tvornice oružja 2.2 

Tvornice vagona 2.3 

Robne kuće 

2.2 

R Čišćenje (kemijsko) 

Prerada riže 

3.1 

3.1 

Tvornice perilica za rublje 

Tvornice deterdženata 

2 2 

2.2 

Tkaonice 2.3 

S Tvornica gramofonskih ploča 2.2 Tvornica laštila 3.1 

Tvornice pjenaste gume 3.2 

Tvornice pjenastih materijala 3.2 

Klaonice 2.1 Z Ciglane 2.1 

Tvornice nakita (bez umjetn. vrijedn.) 2.1 Tvornice šećera 2.3 

Tvornice čokolade 2.2 Tvornice šibica 3.1 

Tvornice obuće 2.3 

Tvornice svile (prirodna/umjetna svila) 2.3 

Tvornice svile 2.3 

Tvornice sapuna 3.1 

Tvornice sode 2.1 ') Stupnjevanje prema vrsti pogona zaštitnog 

Tvornice iverica 2.3 područja 

(3) Svrstavanje korištenja prema opasnosti od požara (OP)

INSTALACIJE VODE ZA GAŠENJE 

Izvodi iz DIN-a 14462, dio 1., 1988 dio 6 

Smjernice profesionalnog vatrogastva 

Instalacije vode za gašenje fiksno su ugrađeni cjevovodi u građevinskim objektima, 

s kontroliranim mjestima za priključak vatrogasnih cijevi. 

Vertikalni "mokri" vodovi čine instalacije vode za gašenje koje su stalno 

pod tlakom. 

Vertikalni "suhi" vodovi čine instalacije koje vatrogasna služba puni tek u 

slučaju potrebe. 

Vertikalni "mokri/suhi" vodovi čine instalacije koje se daljinski upravljanim 

ventilima pune vodom iz vodovoda pitke vode. 

Treba se držati sljedećih nominalnih promjera (u mm) instalacija vode za 

gašenje i zidnih hidranata: 

- za dva priključka najmanje NP 50, 

- za tri priključka najmanje NP 65, 

- za četiri i više priključaka najmanje NP 80. 

Kod "mokrih" instalacija može se pri tome zanemariti stalna opskrba pitkom 

vodom ako ta voda ne zahtijeva veće nominalne promjere. 

Pri ugradbi instalacija vode za gašenje mora se održati debljina zida određene 

protupožarnim tehničkim propisima. 

Vertikalni "mokri" vodovi 

Zidne hidrante treba prema izboru ugraditi u niše, ugrađene ili zidne ormariće. 

Donji rub zidnog hidranta mora biti 800 do 1000 mm iznad poda. 

Vertikalni "suhi" vodovi 

Vertikalni suhi vod mora imati nominalni promjer 80 mm i mora postojati mogućnost 

njegova pražnjenja. 

Mjesto za uzimanje vode 

u stalnoj upotrebi 

Uzlazni "mokri\ 

vod 

Uređaj za priključivanje 

crijeva za gašenje 

požara (zidni hidrant) 

n / 

-i- 

=4- 

Uzlazni "suhi" vod 

Mjesto za uzimanje 

vode ... 

Vatrogasno 

vozilo^ 

—• 

6- 

-6- 

m 

IZVOD IZ RADNIH SMJERNICA ZA ČELIČNE KONSTRUKCIJE 27.3 

Upute: DIN 18082 dio 1. čelična vrata T30 -1 vrsta konstrukcije A 

DIN 18032 dio 3. čelična vrata T30 -1 vrsta konstrukcije B 

DIN 18089 dio 1. ulošci za protupožarna vrata 

DIN 18093 T 1 dio 1. ugradnja protupožarnih vrata u masivne 

zidove. 

Protupožarne pregrade su jedinice koje se sastoje od: 

- jednog vratnog krila ili više njih s pripadajućim dovratnikom i napravom za 

učvršćenje dovratnika, 

- uređaja za automatsko zatvaranje u obliku opruge ili zatvarača vrata s hidrauličnim 

prigušenjem, 

- regulatora redoslijeda zatvaranja kod dvokrilnih vrata, 

- posebnih uređaja kod kliznih, podiznih ili kotrljajućih vrata, 

- brave na vratima, 

- uređaja za automatsko zatvaranje u slučaju požara, premda takve pregrade 

pri uobičajenoj uporabi moraju biti otvorene. 

Kako postoji međusobni odnos zida i vrata, a u slučaju požara mogu nastati 

velike deformacije, treba ispitati kompatibilnost protupožarnih vrata i odgovarajućeg 

tipa zida za koji bi mogla biti dopuštena (npr. masivni zid ili laki pregradni 

zid). 

Otpornost prema požaru ovisi dakle u velikoj mjeri o 

- veličini vrata odnosno otvora, 

- preciznosti izrade i 

- stručnosti ugradbe. 

Veličine jednokrilnih protupožarnih vrata T30 -1 prema DIN-u 18082 

dimenzije u mm 

širina visina 

A 750-1000 1750-2000 

B veća od 1000 2000 

C manja od 750 1750 

Oznaka 

mirna, 

Visina 

Oznaka 

mirna, 

Visina 

T 30-1 Čelični poklopac 690 - 815 740-1190 T 60-1 PP "Promaf vrata 686- 936 1718-1964 

T 30-1 Čelična vrata 690- 1190 1720-2470 T 60-1 Drvena vrata 686- 1061 1718-2093 

T 30-1 Čelična vrata X 686- 1186 1718-2093 T 60-2 Čelična vrata 1366 - 2616 1685 - 2935 

T30-1 Drvena vrata 660- 1035 1705 - 2080 T 6 Čelična klizna vr. 2500 - 4500 2000 - 3500 

T 30-1 Drvena vrata X 686- 1061 1718 - 2093 T 90-1 Čelični poklopac 850- 805 930-1180 

T 30-2 Čelična vrata 1440 — 2440 1720-2720 T 90-1 Čelična vrata 640- 1140 1695 - 2445 

T 30-2 Drvena vrata 1435- 2435 1718-2718 T 90-1 PP "Promat" vrata 678 - 936 1714-1968 

T 30-2 Drvena vrata X 1089 - 2459 1718-2468 T 90-2 Čelična vrata 1420- 2545 1960 - 2960 

T 30 Čelična klizna vrata 875- 2500 1750- 2500 T 90-2 Čelična vrata 1900 - 2650 1950-2950 

T 30 Čelična klizna vrata 2000 - 4500 2000-3500 T 90 Čelična klizna vrata 2500- 4500 2000 - 3500 

T 30 Čelična kotrtjajuća vr. 1500-12000 1200 -4500 T 90 Kotrtjajuća vrata 2000-10000 1800 - 4100 

T 30 Ć. harmon vr. četarok. 2700- 5000 2400 - 4000 T 120 Kotrljajuća vrata 2000-10000 1800 - 4100 

T 30 Čelična harmonika vr. 5600- 8000 2000 - 4000 X Dozvoljeno i za gips-kartonske ili montažne pregrade 

stitut za građevinsku tehniku Berlin) 

© 

Veličine za ispitane protupožarne pregrade 

•r 

•\A Sigurnosni 

7- klin 

Zatvarač za vrata 


600 , 600 

Pločica za oznaku 

Regulator 

redoslijeda 

zatvaranja 

7iHan«ka miera 

Primjer za T 30-2 vrata 

lx I 

Zasun na pero 

DIN lijevo 

T60-1 Jednoknina protupožarna vrata 

T 90 -1 Vatrootpoma jednoknina vrata 

T 90-2 Vatrootpoma dvokrilna vrata 

^ i /''''•'"' 

i l ^ 

Vrata za zaštitu od dima 

Izvod iz DIN-a 18095, dio 1 

Vrata za zaštitu od dima u stanju su spriječiti širenje dima u zgradama. Prema 

DIN-u 4102, dio 5., takva vrata nisu protupožarna. 

Vrata za zaštitu od dima samozatvarajuća su i sprečavaju prolaz dima kad su 

ugrađena i zatvorena. 

607

OKNA DIZALA F 90 

IZVOD IZ DIN-A 4102, DIO 5 

Pregrade u zidovima okana dizala klase otpornosti na požar F 90 

čine vrata i druge pregrade koje su izvedene na način da se vatra i 

dim ne mogu prenijeti na ostale etaže. 

Djelotvornost pregrada osigurana je samo ako postoji odgovarajuća 

ventilacija okna dizala i ako se kabina dizala pretežno sastoji od gradiva 

klase A. 

Veličine ventilacijskih otvora određene su propisima građevinske inspekcije; 

općenito se zahtijeva presjek od najmanje 2,5% tlocrtne 

površine okna, odnosno najmanje 0,1 m 2 

PROTUPOŽARNA OSTAKLJEN JA 

prema DIN u 4102, dio 2. i 5., 

te DIN 4102, dio 13. 

Protupožarna ostakljenja su elementi građevine koji propuštaju 

svjetlo, a sastoje se od okvira, jednog ili više prozirnih elemenata 

(npr. stakla za protupožarna ostakljenja), držača, brtvi i sredstava 

za pričvršćenje, koji ovisno o klasi odolijevaju požaru tijekom 30,60, 

90 ili čak 120 minuta. 

F-ostakljenja 

Protupožarnim ostakljenjem klase otpornosti na požar F (F - 

ostakljenja) smatraju se elementi građevine koji propuštaju svjetlo, 

ugrađeni vertikalno, pod nagibom ili horizontalno, koji su u skladu 

sa svojim trajanjem otpornosti na vatru namijenjeni sprečavanju širenja 

vatre i dima kao i prolaza toplinskog zračenja. 

Dodatno treba ispitati i dokazati potrebnu postojanost. F - ostakljenja 

pri požaru postaju neprozirna i s gledišta protupožarne tehnike 

ponašaju se kao zidovi. 

G-ostakljenja 

Protupožarnim ostakljenjem klase otpornosti na požar G (G - 

ostakljenja) smatraju se elementi građevine koji propuštaju svjetlo, 

ugrađeni su vertikalno, pod nagibom ili horizontalno, koji su u skladu 

sa svojim trajanjem otpornosti na vatru namijenjeni sprečavanju 

širenja vatre i dima, ali ne i prolaza toplinskog zračenja. G - 

ostakljenja pri požaru ostaju prozirna i s gledišta protupožarne tehnike 

ponašaju se "stakleno". 

G - ostakljenja reduciraju temperaturu toplinskog zračenja koje 

prođe približno za polovicu. Postoje i G30 - ostakljenja koja u slučaju 

požara postaju neprozirna i osjetno jače reduciraju temperaturu. 

Temeljem propisa građevinske inspekcije smije se G - ostakljenje 

ugraditi samo na mjestima gdje je to u smislu zaštite od požara prihvatljivo, 

npr. otvori za osvjetljavanje u zidovima hodnika koji služe 

kao izlazi za nuždu. Donji rub stakla mora biti najmanje 1,80 m iznad 

poda. O dozvoli za upotrebu G - ostakljenja odlučuje nadležna 

mjesna građevinska inspekcija za svaki pojedini slučaj. 

Protupožarna stakla se prema DIN-u 4102 dijele u dvije klase otpornosti 

na požar. 

Trajanje otpornosti Klase otpornosti na vatru 

na vatru u min. F-ostakljenje G-ostakljenje 

> 30 F 30 G 30 

> 60 F 60 G 60 

> 90 F 90 G 90 

> 120 F 120 G 120 

608 

Protupožarna stakla 

F-ostakljenje 

(sa sprečavanjem 

zračenja) 

G-ostakljenje 

(bez sprečavanja 

zračenja) 

Naprezanje u požari prema jedinstvenoj 

krivulji porasta tempera ture s vremenom (ETK) 

1. Staklo ne smije puknuti 

pod vlastito m težinom. 

2. Mora se spriječiti 

prodor vatre. 

Nema plam ena na strani 

suprotnoj od požara. 

- priljubljeni komadić vate 

ne smije se zapaliti ni 

tinjati. 

3. Površina na suprotnoj strani 

od vatre ne smije se zagrijati 

više od 140 K (srednja 

vrijednost odnosno 

180 K (najviša pojedinačna 

vrijednost). 

Sustav prozora 

tip 

Klasa otpornosti 

na 

vatru 

K-broj 

W/m 2 K 

2. Staklo mora vršiti 

funkciju pregrade. 

Vrsta stakla Deblj. 

stakla 

mm 

Tip PT 30 F 30 4,0 Pyrostop 

Tip 1/30-10 D 

Tip PC 30 F 30 3,7 Contraflam 

Tip 30-18 

TipAPC 30 F 30 2,3 Contraflam 

Tip 30-18/lso 


Tip 1/60-D 10 

Tip PC 90 F 90 2,9 Contraflam 

Tip 90-28/28 


Tip 1/90-10 D 

Tip APT 90 F 90 2,4 Pyrostop 

Tip 1/90-20 D 

15 82 

30 87 

52 77 

42 70 

72 84 

50 67 

53 65 

Propuštanje 

svjetla 

% 

Protupožarna ostakljenja pyrotherm ostakljenja klase otpornosti na požar F 

Sustav prozora 

tip 

Prozor Bemopyr 

Tip PG 90 


na 

vatru 

K-broj 

W/m 2 K 

Vrsta stakla Deblj. 

stakla 

mm 

G 90 5,8 Pyran 6,5 90 

Tip PIG 90 G 90 3,2 Pyran izolacijsko 

staklo 

22 85 

Propuštanje 

svjetla 

% 

Tip PIG 90 G 90 2,5 Pyran izolacijsko 

staklo 

22 85 

© Protupožarno ostakljenje, prozor Bemopyr, klasa otpornosti na vatru G s Pyranstaklom 

T-ostakljenja 

Kod klase otpornosti na požar T(T = vrata) vrijede za ostakljenje isti 

zahtjevi kao za klasu F. Okviri protupožarnih ostakljenja imaju zadaću 

da zajedno sa staklima pruže što dulji otpor vatri u slučaju 

požara. Sljedeći materijali (odnosno kombinacije materijala) dokazali 

su se kao gradiva za okvire: 

profili od čeličnih cijevi s omotačima od promatekta, gipskarton F i 

drvo s oblogom od lakih metala, profili od lakih metala s vatrootpornom 

betonskom jezgrom, spregnuti profili od lakih metala zaštićeni 

od toplinskog zračenja, kombinirani profili, neožbukani beton (koji 

se može premazati), profili od tvrdog drva za F30 i G30, termoizolirani 

profili od lakih metala sa zračnim međuprostorom kao parnom 

branom s vatrootpornom neprobojnom betonskom jezgrom.

Protupožarna ostakljenja 

Ostakljenja klase otpornosti na požar „G" 

Sadašnje mogućnosti na području „G - ostakljenja" sastoje se u biti 

od 3 različite vrste stakla: 

-armirano staklo s točkasto zavarenom mrežom, kod kojeg u 

slučaju loma žičana mreža zadržava staklo - najviše do G60/G90; 

-skupa specijalna ESG - kombinacija u sklopu izolacijskog stakla 

najviše do G60; 

-prednapeto borsilikatno staklo,kao npr. Pyran tvrtke Schott Glaswerke, 

Mainz. 

Najviše do G120 kao jednostruko staklo i 

najviše do G90 kao izolacijsko staklo. 

Područje primjene ,,G-ostakljenja" 

Ugradba G - ostakljenja preporučuje se u fasadama visokih zgrada 

kako bi se spriječio prijenos plamena s jedne etaže na drugu. To posebno 

vrijedi za visoke zgrade koje su podijeljene na horizontalne 

protupožarne segmente. Kod zgrada s unutarnjim uglovima može 

se pomoću „G-ostakljenja" spriječiti širenje požara u području prozora 

unutarnjeg ugla zgrade. 

,,G-ostakljenja" mogu se primijeniti svagdje gdje se građevinskom 

regulativom ne postavljaju stroži zahtjevi na svjetlopropusne otvore, 

npr. u području putova za spašavanje, ako je donji rub 

ostakljenja najmanje 1,80 m iznad poda. 

Masivni zidovi min. klase Schott Glas. Mainz 

100 x 180 otpornosti na vatru 

F 30 Trube & Kings, Köln 

6,5 

Brtvljenje 

G 30 klasa otpornosti 

na vatru 

Čelični i 

aluminijski profili 

6,5 

Odstojnik od 

čeličnog lima 

Brtvljenje 

Letvica za ostaklj. 

'>100 beton 

Okvir od čeličnih 

cijevi 


na vatru 

Vrijedi do 31.12.92 

Brtvljenje 

Okvir od čeličnih 

cijevi 

Čelični 

doprozornik od 

prifl. lima 

Gips-kartonske 

ploče 


na vatru 

Ostakljenja klase otpornosti ,,F" 

Takozvana „F-stakla" moraju osim nepropusnosti za plamen i dim 

sprečavati prijenos požara toplinskim zračenjem (termički štit protiv 

topline u traženom vremenskom intervalu, npr. F60 = 60 minuta). 

To znači da čitavo to vrijeme mora postojati termička izolacija. 


na vatru F 60 

Brtvljenje 

Okvir od armiranog 

betona 

Mort 

Zid ili beton 

Dvije spregnute staklene ploče 

Pyrostop 1/30) 

HU- n 

Iii Ii 


na vatru F 90 

Sloj gela 

Odbojnik od nehrđajućeg 

čelika 

Brtvljenje 

Promatect trake 

Brtvljenje 

Kutnik od čeličnog lima 

Mineralna vlakna 

Gips-kartonske ploče 

Dvije pednapete jednostruke ploče od 

sigurnosnog stakla (ESG) s vanjske 

strane, ravno staklo između slojeva gela 

© Klase otpornosti na vatru F 60 (2) Klase otpornosti na vatru F 90 

Područja primjene ,,F-ostakljenja" 

F - ostakljenja se pretežno primjenjuju u unutrašnjim prostorima, ali 

od prije kratkog vremena postoje i posebno razvijeni tipovi i konstrukcije 

i za vanjski prostor. 

F - stakla se od G - stakala značajno razlikuju, jer osim postojanosti 

prema vatri u velikoj mjeri ograničavaju prijenos topline provođenjem, 

konvekcijom. i zračenjem. 

PREGRADE U ZIDOVIMA 

->QP 

F- staklo se sastoji od dva prednapeta stakla (ESG) a 6 mm, koja 

se izrađuju kao neka vrsta izolacijskog stakla. 

U međuprostoru se umjesto zraka nalazi organska tvar koja sadrži 

vodu (gel). 

U slučaju požara puca staklo na strani požara, a gel može ispuštanjem 

vode kompenzirati toplinu požara. 

Uslijed procesa gorenja vatrozaštitnog gela, staklo se oboji i postaje 

neprozirno. 

F - staklo se može sastojati od 3 ili 4 ploče silikatnog stakla, između 

kojih se ugrađuju slojevi anorganskog vatrootpornog materijala koji 

djeluju kao zaštita od vatre. 

Gel se sastoji od polimera u koji se ugrađuje anorganska otopina 

soli s visokim udjelom vode. 

U slučaju požara stvara se termoizolacijski sloj, jer se isparavanjem 

vode troše velike količine energije. Ovaj se proces nastavlja od sloja 

do sloja dok se ne potroši sav gel u međuprostorima između 

stakala. 

Ovisno o debljini sloja postiže se vatrootpornost u trajanju od 30,60, 

90 i više minuta. 

Gel se smije upotrijebiti samo pri temperaturama između - 15 °C i 

+ 60 °C. 

U vezi s temperaturom treba u pojedinim slučajevima ako je fasada 

izložena suncu ispitati postoji li opasnost prekoračenja dopuštene 

gornje granice od + 60 °C jer gel apsorbira Sunčevo zračenje. Ako 

bi to bio slučaj, treba smanjiti intenzitet Sunčeva zračenja primjenom 

solarnog izolacijskog stakla ili zasjenjenjem. Najčešće takve 

mjere nisu potrebne. 

Konstrukcija s vodenim hlađenjem 

1 Spremnici za zalihe 8 Uljni premaz 

2 Dovod razdjeljivača 9 Preljevanje 

vode 

10 Alarm preljeva 

3 Suhi vod 

11 Normalni pogon 

4 Ventil s plovkom, s 12 Alarm kod 

uređajem za kontrolu nedostatka vode 

bez vode 

s pokretnim 

5 Ventil za zatvaranje s kontaktima 

plombiranim kotačem 13 Kontaktni 

6 Cijev za umirenje 

7 Vertikalna cijev 

manometar 

© Bočni izgled cirkulacijskog sustava 

1 Spremnici za zalihe 

2 Preljevanje 

3 Dovod 

4 Suhi vod 

5 Petlja cijevi dolje 

6 Petlja cijevi gore 

7 stup 

Gornji rub 

LjJ terena 

sa visoko postavljenim spremnikom 

(nije u mjerilu) 

Sustavi ostakljenja sastoje se najčešće od čeličnih specijalnih cijevi 

koje su termički razdvojene. 

Površine stupova mogu se po izboru obložiti aluminijem. 

Maksimalna normna mjera za visinu je 3,50 m, s najvećim veličinama 

pojedinih ploča od 1,20 * 2,00 m. 

Postoji mogućnost da se pojedina ostakljena polja zamijene nenosivim 

panelima. 

609

© Shema hlađenja vodom 

Priključivanjem gornjih krajeva stupova na sabirne, a donjih na razdjelne cijevi, 

a ovih na vertikalne cijevi i spremnik, nastaje zatvoreni sustav za kružni tok 

sredstva za hlađenje. Oblik tlocrta zgrade, kao i zahtjev građevinskih vlasti 

da u slučaju razaranja jednog stupa zbog eksplozije mora sustav stupova 

ostati stabilan, uvjetovao je izvedbu dviju grupa ©. Za taj ekstremno nepovoljni 

slučaj razornog opterećenja, tj. za ispadanje svakog drugog stupa, dimenzioniranje 

je provedeno za naprezanje od 90%-tne granice tečenja. 

U četiri visoko postavljena spremnika nalazi se zaliha vode od 12 m 3 što je 

dovoljno za otpor normalnom požaru u trajanju od 90 minuta, i to za širenje 

požara kroz dvije etaže, uz sigurnosni dodatak od približno jedne trećine iznad 

količine koju je odredio stručnjak. Smrzavanje vode za hlađenje - stupovi 

stoje na otvorenom ispred fasade - sprečavaju se dodatkom kalijeva 

karbonata u 33%-tnoj otopini. Određeno je sniženje točke smrzavanja na - 

25°C; najniža izmjerena temperatura u Karlsruheu iznosi -23 °C. 

Kod deseterokatne novogradnje Pokrajinskog zavoda za zaštitu okoliša u 

Karlsruheu protječe voda za hlađenje kroz (12 + 12) x 2 = 48 čeličnih stupova, 

pri čemu je 12 + 12 stupova naizmjence priključeno na odijeljene kružne 

tokove vode; dva su protočna sustava prednje i stražnje fronte zgrade 

odijeljena. 

Korozija unutrašnjosti stupova i spremnika spriječena je dodatkom natrijeva 

nitrita u rashladnu tekućinu. 

Na čeličnim elementima već su izmjerene vrlo visoke temperature. Pri zagrijavanju 

za 30 °C dugi vanjski stupovi dužine oko 33 m produžili bi se za 12 

mm, što bi prouzročilo pomake ležajeva kontinuiranih nosača stropne ploče, 

što bi pri proračunu trebalo uzeti u obzir. Gustoća rashladne tekućine mijenja 

se i pri promjeni temperature zbog inslolacije, a ne samo u slučaju požara, pa 

dolazi do prirodne cirkulacije i osunčani se stupovi hlade. Pri tome je povoljna 

činjenica što svaki od četiri rashladna sustava ima stupove i na južnoj i na sjevernoj 

strani zgrade, pa se temperatura može izjednačiti. Proračun stropnih 

konstrukcija proveden je prema tome samo za temperature stupova od -15 °C 

i + 50 °C. Bez djelovanja rashladne tekućine trebalo bi dokaz stabilnosti provesti 

za temperature od -25 °C i + 80 °C 

PREVENTIVNA ZAŠTITA OD POŽARA -> W 

VODOM HLAĐENE ČELIČNE SKELETNE KONSTRUKCIJE 

Otpornost na požar čeličnih elemenata građevine 

Trajanje vatrootpornosti čeličnih elemenata građevine kod zadanog požarnog 

djelovanja (npr. prema DIN-u 4102, dio 2.) ovisi o zagrijavanju i "kritičnoj temperaturi" 

elementa. 

Temperatura nekog čeličnog elementa raste utoliko brže koliko je vatri izložena 

površina veća u odnosu prema presjeku. Veliki čelični presjeci se 

dakle uz istu debljinu omotača od istog materijala i istu vatri izloženu površinu 

zagrijavaju sporije, pa posjeduju odgovarajuće duže trajanje otpornosti 

prema vatri nego manje masivni presjeci. Važan je utjecajni faktor zagrijavanja 

faktor profila U/A, dakle odnos vatri izloženog opsega (površina omotača) 

prema nominalnom poprečnorq presjeku. Za zagrijavanje su mjerodavna 

i svojstva omotača te njegovo prianjanje na površinu čelika. Tijek zagrijavanja 

može se ustanoviti proračunom ili na osnovi pokusnih požara prema 

DIN-u 4102, dio 2. 

Čelični elementi mogu popustiti kad se u mjerodavnim dijelovima presjeka postigne 

„kritična temperatura čelika" Za čelik St 37 i St 52 može se (pojednostavnjeno) 

smatrati da je uz iskorišteno naprezanje od 160 N/mm 3 kritična 

temperatura 500 °C 

Trajanje otpora prema vatri proizlazi iz vremena u kojem element postigne kritičnu 

temperaturu čelika. 

Za različite vrste omotača ispitana je ovisnost između faktora profila, debljine 

omotača i trajanja vatrootpornosti čeličnih stupova odnosno čeličnih nosača. 

Određivanje faktora profila 

Za zagrijavanje važan faktor profila U/A ima prema DIN-u 4102, dio 4., (izdanje 

1980.) dimenziju 1/m. Treba ga izračunati kako slijedi. 

1 Izloženost vatri s četiri strane i omotačem po konturi profila. Općenito vrijedi: 

S/ =10 ^ ô je 

A A 

U (vanjska) površina omotača u m 2 /m i A nominalni presjek u cm 2 

Minimalna debljina obloge d (mm) 

U/A [ 1 /m] F30-A F60-A F 90-A F 120-A F180-A 

Općenito 

Elementima građevine u smislu DIN-a 4102 smatraju se zidovi, stropovi, stupovi, podvlake, 

stubišta itd. 

Posebnim se elementima građevine (elementi specijalne protupožarno - tehničke izrade) 

smatraju: protupožarni zidovi, nenosivi vanjski zidovi, protupožarne (poklopci, roloi, 

vrata), pregrade u zidovima okana dizala, klase otpornosti na vatru F90, ostaktjenja klase 

otpornosti na vatru G, ventilacijski vodovi, krovni pokrovi. 

Pojam trajanja otpora prema požaru 

Ponašanje elemenata i posebnih elemenata građevine u požaru definirano je trajanjem otpora 

prema požaru, tj. vremenom u kojem je održana određena funkcija elemenata (npr. 

nosivost ili zatvaranje prostorije). Elementi građevine se prema tom trajanju razvrstavaju 

u klase otpora prema požaru. 

Trajanje otpornosti na vatru u minutama £30 Ž60 5 90 i 120 5180 

Građevinski elementi F 30 F 60 F 90 F 120 F 180 

Nenosivi vanjski zidovi W 30 W 60 W 90 W 120 W 180 

Protupožarne pregrade T 30 T 60 T 90 T 120 T 180 

Ostakljenje G 30 G 60 G 90 G 120 G 180 

Cijevi i fazonski komadi za ventil, vodove L 30 l 60 L 90 L 120 - 

Protupožarni poklopci u 

ventilacijskim vodovima K 30 K 60 K 90 - - 

(JJ Klase otpornosti na vatru elemenata građevine prema DIN 4102, dijelovi 2, 3, 5 i 6 

Protupožarni zidovi ne razvrstavaju se u klase otpora prema požaru. Moraju biti izgrađeni 

od gradiva klase A i ispunjavati najmanje uvjete klase otpora prema požaru F 90 (prema 

prilikama treba podnijeti i druge dokaze pogodnosti). 

Da bi označavanje elemenata građevine bilo posve jasno u DIN-u 4102 navodi se iza klase 

otpora prema požaru i klasa gradiva od kojih se element sastoji. Navode se sljedeće 

oznake: 

1 2 3 4 5 

Redak Klasa Klasa gradiva prema DIN 4102 Naziv 2) 

Skraćena 

otpor- dio 1 u ispitanim građevinskim oznaka 

nosti 

na vatru 

elementima korištenih za 

prema bitne ostale dijelove, koji Elementi građevine 

tablici dijelove ne spadaju pod 

1 pojam u stupcu 2 

1 B B Klasa otpornosti na vatru F 30 F 30—B 

2 F 30 A B Klasa otpornosti na vatm F 30 F30-AB 

i u bitnim dijelovima od nezapa- 

Ijivih građevinskih materijala 1> 

3 A A Klasa otpornosti na vatru F 30 F30-A 

i od nezapaljivih građ. materijala 

4 B B Klasa otpornosti na vatru F 60 F 60 —B 

5 F 60 A B Klasa otpornosti na vatru F 60 F60-AB 

i u bitnim dijelovima od nezapaljivih 

građevinskih materijala 1) 

6 A A Klasa otpornosti na vatru F 60 F 60-A 


7 B B Klasa otpornosti na vatru F 90 F90-B 

8 F 90 A B Klasa otpornosti na vatru F 90 F90-AB 


građevinskih materijala 11 

9 A A Klasa otpornosti na vatru F 90 F 90—A 


10 B B Klasa otpornosti na vatru F 120 F 120-B 

11 F 120 A B Klasa otpornosti na vatru F 120 F 120-AB 


građevinskih materijala 1> 

12 A A Klasa otpornosti na vatru F 120 F 120-A 


13 B B Klasa otpornosti na vatru F 180 F 180-B 

14 F 180 A B Klasa otpornosti na vatru F 180 F 180-AB 


građevinskih materijala 1> 

15 A A Klasa otpornosti na vatru F 180 F180—A 


11 U bitne dijelove se ubrajaju: 

a) svi nosivi ili ukrućujući dijelovi kod nenosivih građevinskih elemenata, koji osiguravaju njihovu 

stabilnost (npr. okvirne konstrukcije nenosivih zidova), 

b) kontinuirani sloj u ravnini građevinskih elemenata koji zatvaraju prostor a koji se ne smije oštetiti 

prilikom ispitivanja prema ovoj normi. 

Kod stropova ovaj sloj mora imati ukupnu debljinu od najmanje 50 mm; dozvoljene su šupljine u unutrašnjosti 

ovog sloja. 

Kod ocjenjivanja ponašanja građevinskih materijala u požaru mogu se izuzeti pokrivni slojevi ili neke 

druge površinske obrade. 

' Ovaj naziv odnosi se samo na otpornost na vatru građevinskog elementa: propisi građevinske inspekcije 

0 materijalima za završne radove koji su u vezi s njime nisu s time povezani. 

(2) Klase otpornosti na vatru - nazivi 

Gradiva 

Protupožarno - tehnički zahtjevi za gradiva određeni su prema DIN-u 4102. Na taj je način 

omogućeno razvrstavanje gradiva prema ponašanju pri požaru. 

U smislu te norme gradivima se smatraju i materijali u obliku ploča i traka, spregnuti materijali, 

obloge, izolacije, premazi, cijevi i fazonski komadi. 

Klase gradiva 

Gradiva se prema svom ponašanju pri požaru razvrstavaju u sljedeće klase: 

Klase građevinskih materijala Naziv građevinske inspekcije 

A Nezapaljivi građevinski materijali 

A1 Bez certifikata 0 kontroli 

A2 Sa certifikatom 0 kontroli 

B Zapaljivi građevinski matenjali 

B1 Teško zapaljivi građevinski materijali 

B2 Normalno zapaljivi građevinski materijali 

B3 Lako zapaljivi građevinski materijali 

PONAŠANJE GRAĐEVNIH MATERIJALA 1 

ELEMENATA U POŽARU DIN 4102 -> QP 

Tablica sadrži 

- razvrstana gradiva prema DIN-u 4102, koja se bez daljnjeg dokazivanja mogu svrstati 

u navedenu klasu gradiva (klasa B); 

- gradiva koja se na temelju odgovarajućih normi moraju svrstati u određene klase gradiva. 

To se obično dokazuje atestom; 

- gradiva klasa A i B1 za koja su do sada izdavani atesti. Normalno je da se atesti izdaju 

proizvođaču. 

Građevinski materijali Klasa Dokaz Oznaka 

Pijesak, šljunak,ilovača, glina,prirodno kamenje, minerali, 

Zemlja, vulkanski tuf, prirodni plovučac, A1 kl. B. ne 

Mineralna vlakna bez organskih dodataka; A1 kl. B. ne 

Ploče, podloge, filcevi i ljuske od mineralnih vlakana A 1/2 M-Okont da 

B1 CertSkat da 

B2 Dok.okooL da 

Protupožarne ploče Palu sol 100 i 210 A2 Dok.okont da 

Cement, vapno, anhidrit, troska i metalurški plavućac. 

ekspandirana glina, škriljac, pertit i vermikulit A1 kl. B. ne 

Žbuka, beton, armirani i pred napeti beton, kamenje i 

građevinske ploče od mineralnih sastojaka, A1 kl. B. ne 

stiropor-beton i hostapor-beton A2 Dciotattt da 

Opeka, kamenština, keramičke ploče A1 kl. B. ne 

Staklo, pjenasto staklo, A1 kl. B. ne 

ploče, podloge, filcevi i vate od staklenih vlakana A1/2 Doliokofi da 

B1 Dok.okonL da 

B2 da 

PleksistakJo B1 Dok. o toni da 

Ploče od gipsa za zidove i stropove 1 ) A1 kl. B. ne 

Gipskartonske ploče GKF i GKB, ploče od gipsa s vlaknima, A2 Dok-okont da 

Gipskartonske ploče prema DIN 18180 2 ' BI kl. B. da 

Gipskartonske sendvič - ploče prema DIN 18184 B1 Dok. okat da 

B2 kl. B. da 

Azbestcement bez organskih dodataka A1 kl B. ne 

Obložene ploče od azbestcementa i ploče od azbestcementa i 

celuloze A2 Dok.okont da 

Azbestni karton i azbestni papir prema DIN 3752 B1 kl. B. da 

Metali i legure ne fino izliveno kao lijevano željezo, 

izuzimaju se čelik i aluminij A1 kl. B. ne 

Alkaini i alkalno zemljani metali A2 Dotoiort da 

Obloženi pocinčani čelični lim B1 Dok.okont da 

Lake građevinske ploče od drvene vune prema DIN 1101 B1 kl. B. da 

Višeslojne lake građevinske ploče prema DIN 1104 dio 1 B1 Dok.okont da 

B2 kl. B. da 

Drvo i normirani drveni proizvodi 

općenito sa d > 2 mm i p t 400 kg/m 3 

ili sa d > 5 mm i p > 230 kg/m 3 

ili sa d > 2 mm i cijeli presvučeni furnirom 

ili slojevite ploče prema DIN 16926, ploče od drvenih vlakana 

obložene plastikom prema DIN 68571 sa d > 3 mm, 

iverica obložena plastikom prema DIN 68765 sa d i 4 mm B2 kl. B. da 3 » 

Obložene i neobložene A1 Bciokont da 

Iverica, fumirske ploče B1 Dsk.okont da 

Ploče od prešanih materijala prema DIN 16926. 

Ploče od PVC-a prema DIN 16927 kao i iz Ijevanog PMMA 

prema DIN 16957, posljednja samo sa d > 2 mm B2 kl. B. da 

Plastična masa za oblikovanje bez pjene od PS prema DIN 7741 

dio 1 sa d > 2 mm 

PP-B-M prema DIN 16774 dio 1 sa d > 1,4 mm 

PE prema DIN 16776 dio 1 sa d i 1,4 mm 

UP prema DIN 16946 dio 2 sa d > 1,6 mm B2 kl. B. da 

Ostale ploče od plastičnih materijala B2 da 

Ploče od plastične materije raznih vrsta B1 da 

Cijevi i fazonski komadi od tvrdog PVC-a, debljina zida 3,2 mm B1 kl. B. da 

Od tvrdog PVC-a, PP-a, tvrdog PE-a, ABS-a i ASA-a B2 kl. B. da 

Ostale cijevi od sintetike B2 Certifikat da 

Cijevi od sintetike raznih vrsta B1 Dok.okont da 

Smjese za brtvljenje reški prema DIN 52460 na bazi PUR-a. 

SR-a. Sl-a ili akrilata, ugrađene između građevinskih materijala 

min. klase B2 B2 kl. B. da 

Plastične folije i tkanine obložene plastikom. B2 Ceitfct da 

plastične fasadne žbuke B1 Dokosont da 

Pjenasti plastični materijali prema DIN 18164 i 18159, 

izolacijski materijali od biljnih vlakana prema DIN 18165, B2 Certite! da 

Proizvodi od pluta B1 Dok.okont da 

PVC - podne obloge prema DIN 16951 i DIN 16952 u 

zalijepljenom stanju, vinil-azbestne ploče prema DIN 16950, 

zalijepljene kao i prethodne, ali na masivnoj mineralnoj B2 kl. B. da 

podlozi B1 kl. B. da 

Obloge od linoleuma prema DIN 18171 i DIN 18173, tekstilne 

obloge prema DIN 66090, asfalt B2 kl. B. da 

Hrastov parket prema DIN 280 dio 1 - 3 B1 kl. B da 

Ostale podne obloge B2 Certifikat da 

Krovne Ijepenke u trakama te trake za izolaciju prema DIN 18190, 

52121, 52128, 52130, 52131, 52140 i 52143*' B2 kl. B. da 

(3) Svrstavanje u klase građevinskih materijala (4) Zapaljivost građevinskih materijala 

Slojevi na poleđini perforoiranih gipskartonskih ploča također moraju biti teško zapaljivi. 

3 3 

> Drvene ploče i ploče od drvenih prerađevina spi 400 kg/m i d > 2 mm izuzete su od obveze 

označavanja 

4 

> Navedene krovne Ijepenke i trake za izolaciju otpadaju u slučaju požara (vidjeti smjernice za 

upotrebu zapaljivih građevinskih materijala u visokog radnji - RbBH) 

611

Sa Bez 

žbukom žbuke 

Ispuna jezgre 

(T) Čelični stup, obloga F 90 (5) Varijanta F 90 -» © (I) F 90 -> © 

® Dvostruki stup F 90 -> © (S) Okrugli stup © 

(7) Postavljanje obloge -> © 

B 

© Čelične podvlake F 30-A-F 180-A 

612 

-Promatect H traka 80 x 10 mm 

|— Drvena greda160 x 200 mm 

i— Brodski pod, spoj na 

T 

h 

1 

1 Čelični stup I PBv 200 (=HEM 200) 

2: PROMATECT® 

h = visina profila = 220 mm lUnutarnje dib 

= širina profila = 206 mm Jmen. obloge 

U = 2xh + 2xb = 852 mm 

= unutarnji opseg obloge 

F = 131 cm 2 = nominalni poprečni 

presjek čeličnog stupa (F = A) 

D = debljina protupožarne obloge 

(8) Podaci za primjer proračuna 

I—b—I 

Trostrana 

obloga 

I—b—I 

Četverostrana 

obloga 

^l) Debljine obloge za čelične podvlake 

PONAŠANJE GRAĐEVNIH MATERIJALA 

I ELEMENATA U POŽARU 

1 Zaštita rubova; 2: > 5 mm zaglađeno 

vapno ili produžna žbuka grupe I ili II prema 

DIN 18550; 3: Žičano pletivo; 

4: > 35 mm Vermiculite-cementna žbuka; 

5: Žica za vezanje. 

1 -5: Ili 35 mm Perlit-žbuka ili 35 mm gipsane 

žbuke grupe IV a prema DIN 18550. 

Oboje s uloženim žičanim pletivom. 

6: Rebrasti vučeni metal; 7' Vučeni metal i 

okrugli čelik > 5 mm za održavanje razmaka; 

8: Zidana ili betonska jezgra min. 1,5 m iznad 

poda; 

9: Bušotine u stijenki cijevi i otvori u oblozi 

kod čeličnih cijevi ispunjenih betonom 

(§) Legende uz slike © - © 

Odnos U/A dimenzije 

i ili m ~ 1 i može se izračunati prema 

131 cm 2 

•.sljedećem primjeru: 

U 2h + 2b _ 2 x 220 + 2 x 206 mm 

A A 

852 mm _ 0,852 m „ 1 

= 65 — 

131 cm 2 " 0,0131 m 2 

Iz toga proizlazi da se za odabrani čelični 

stup prema gornjoj tablici klasa otpornosti 

prema požaru F 90-A može postići oblogom 

od PROMATECT®-H D = 15 mm, jer je 

proračunati odnos U/A = 

65 — man j' ^ odgovarajuće- 71 J_ 

m tablične vrijednosti m 

Za primjenu u praksi treba potrebne čelične 

profile i njihove dimenzije uzeti iz uobičajenih 

tablica čeličnih profila. 

DIN 4102 tU 

Za građenje s predgotovljenim 

elementima od čelika i drva nudi 

sljedeća protupožarna konstrukcija 

potrebnu dopunu. 

Za čelične stupove i podvlake 

primjenjuju se sandučaste obloge, 

čija debljina ovisi o dimenzijama 

profila i tražene klase otpora 

prema požaru. 

DIN 4102 utvrđuje da se potrebna 

debljina obloge za određenu 

klasu otpora prema požaru 

može izračunati iz odnosa U/A 

-> ® 

Izračunane vrijednosti vrijede 

samo za cijeli element građevine 

(čelični stup odnosno podvlaka) 

i ne mogu se primijeniti 

na druge elemente građevine. 

Vrsta ploče Promatect - H 

Debljina ploče 

(mm) 

Klasa otporno 

sti na vatru 

F 30-A 

F 60-A 

F 90-A 

F 120-A 

F 180-A 

10 12 15 20 

• 248 • 260 1288 11 300 

• 122 • 146 1 180 n 230 

" 34 • 71 • 129 

Kontrolne serije 

Vrsta ploče Promatect - L 

Debljina ploče 

(mm) 

Klasa otporno 

sti na vatru 

F 30-A 

F 60-A 

F 90-A 

F 120-A 

F 180-A 

20 25 30 40 

• 278 • 300 ' 300 • 300 

• 278 • 300 u 300 • 300 

u 198 IJ 238 • 271 • 300 

• 248 ili 260 • 288 Ci 300 

• 56 • 108 1184 

Debljine obloge za čelične stupove 

Klasa otpornosti Promatect - H i Promatect - L, min. debljine obloge 

na vatru 6 8 10 12 15 20 25 30 35 40 45 50 55 

F 30-A H • 165 D275 • 300 • 300 • 300 • 300 • 300 • 300 • 300 J 300 C: 300 300 300 

U • 177 • 290 • 300 • 300 • 300 • 300 n 300 • 300 • 300 '300 300 300 

F 60-A H • 54 • 87 • 115 • 145 • 205 • 300 • 300 • 300 • 300 • 300 • 300 G 300 D 300 

L • 79 • 122 • 200 • 300 • 300 • 300 • 300 . 300 • 300 ü 300 j 300 

F 90-A H • 61 • 77 • 105 • 160 • 225 • 300 • 300 • 300 300 Li 300 • 300 

U • 57 • 94 P 159 .. 250 • 300 300 300 " 300 300 • 300 

F 120-A H • 66 • 99 • 139 • 185 • 240 • 290 0 300 D 300 • 300 

L • 55 • 95 • 145 • 215 • 290 • 300 • 300 j 300 : 300 

F 180-A H • 50 • 73 ^ 95 • 122 Ü 145 • 179 ,1215 • 300 

L • 45 • 68 • 99 • 135 • 175 • 215 • 260 • 300 

Promalan-trake d :40 mm 

Drvene grede 160 x 200 mm 

Izblanjan brodski pod, 

spoj na pero i utor 

Promatect - H ploče d • 10 mm 

I— Drvena greda 160 x 200 mm 

r— Izblanjan brodski pod, 

spoj na pero i utor 

r- Promalan-trake d: 2 x 40 mm 

r Drvene grede160 x 200 mm 

r Izblanjan brodski pod, 

1 spoj na pero i utor 

Drveni grednik F 90-B (bez toplins- v Drveni grednik F 90-B (s toplinskom 

Drveni grednik F 60-B ke izolacije) (15) izolacijom) 

©

® Laki pregradni zid od silikatnog Stabilan pregradni zid od silikatnog 

vlakna F 90-A 

vlakna F 30-A vf^ 

® Stabilan pregradni zid od silikatnog Čelični bondruk, nosivi, obloga i re- 

bra: silikatno vlakno F 90-A 

vlakna s C-profilima F 90-A v2/ 

Detalj: Spoj sa zidom 

Stabilni spušl spušteni strop,ploče od silikatnog 

vlakna F 90-A 

L-ploče 

aki strop s umetnutim pločama od 

® L silikatnog ilih vlakna samostalan F 30- 

AB 

Polutvrda pjena 

© Krov od trapeznog lima (spušteni 

strop od ploča od silikatnog vlakna) (14) 

F 30-AB 

% ^ 

pregrada s drvenim stupcima F 30- 

Vanjski zidni element s toplinskom 

izolacijom, W90 

H-ploče 

d = mm 

Detalj: Spoj sa zidom 

^g^ Stabilni strop s umetnutim pločama Stabilni strop od silikatnog vlakna za 

od silikatnog vlakna F 90-A © vlažne prostorije F 90-A 

/ 7 ' 

Stabilni spušteni strop s pločama 

od silikatnog vlakna F 30-A 

dvoslojna, det 

ploče 2 x 10 n 

bez termoizolacije i 

I pokrova F 90-A 

" termoizolacijom 

;odmotane trake) i 

pokriveno 

bitumeniziramm 

trakama F 90-AB 

Krov od trapeznog lima F 90-A, 

F 90-AB 

Spušteni strop s ploCSff® tfMfikatnog 

vlakna F 90-A 

A.)S 3 sirane masivna konstrukcija. 4 strana laka konstrukcija 

ooooo o o o 

ooooo • konstrukcija. 2 lagane stijene s 

•i®- c^VilLf... 

c? 

— « 

C ) Oblaganje instalacijskih zidova 

u5) Instalacijska okna 

* 

: : : : 

PONAŠANJE GRAĐEVNIH 

MATERIJALA I ELEMENATA 

U POŽARU 

DIN 4102 —> tU 

Legenda: 

1 L-ploče od silikatnog vlakna 

d = 25 mm 

2. L-trake od silikatnog vlakna 

b = 100 mm 

3.-4. kutnik od čeličnog lima 40/20/1 

5. L-profil 45/25/5; 6.-9. vijci © 

1 H-ploče od silikatnog vlakna 

d = 20 mm 

2. pjenasta brtva 

3. kutnik od čeličnog lima 40/20/1 

4. metalna razuporna čahura i vijak 

5. brzi građevni vijak 3,9 x 35 

A = 250 mm © 


d = 8 mm 

2. Promalan/volumna gustoća oko 

35 kg/m 3 d = 50 mm 

3. brtvljenje 

4. drveni stupac = 55 x 55 mm 

->© 


d = 15 mm 

2. promalan volumne gustoće 

35 kg/m 3 

d = 50 mm. 3.-4.- 

5. prešana pjena d = 20 mm 

6. C-profil zidni stupac, razmak 

62,5 cm 

7 U-profil za pod i strop 40/50/40 


d = 20 mm 

2. H-traka b = =110d = 20 mm 

3. čelični profil IP 100; 4. brtvljenje 


d = 8 mm 

2. Promalan ploče volumne gustoće 

35 kg/m 3 d = 50 mm 

3. 1 prešana pjena d = 20 mm 

4. C-profil zidni stupac, razmak 

62,5 cm 

5. U-profil za pod i strop 40/50/40 

6 spoj ploča 

-3 

Detalj A: 

Protupožarna vrata u 

lakim zidovima T 90 

(?) Vratno krilo, d = 45 mm 

(2) Dovratnik, visine kao i prostorija,max. 3000 mm 

Obloga, masivno drvo 

Profil za zaštitu ruba 

© H-traka 

Zid F 90-A, konstrukcijski br. 450.41 

© Zidni paneli, površina po želji 

© Vratno krilo 

a) T 60-1, d = 40 mm 

b) T 90-1-A, d = 45 mm 

c) T 90-1-B, d = 50 mm 

® Dovratnik 

® Obloga 

©čelični dovratnik 

© Profil za zaštitu ruba 

© Brtva 

© Masivni zid 

Protupožarna vrata 

Detalj B= 

Protupožarna vrata u 

masivnim zidovima 

Detalj C: 

Protupožarna vrata 

u masivnim zidovima 

sa čeličnim 

dovratnikom 

T 90 

613

Mjere i težine 

-» s. 615 

Metrička konvencija od 20. svibnja 1875. donesena je u svrhu izrade i usporedbe novih temeljnih mjera za metar i kilogram, te namijenjenih 

pojedinim državama. 

Metričkoj konvenciji pripadaju: Njemačka, Austrija, Mađarska, Belgija, Nizozemska, Danska, Španjolska Francuska, Italija, Portugal, Rusija, 

Švedska, Norveška, Švicarska, Turska, Argentina, SAD, Peru, Venecuela, Rumunjska, V. Britanija, Japan, Meksiko, Bolivija, Brazil, 

Čile, Kolumbija, Kostarika, Ekvador, Gvatemala, Honduras, Luksemburg, Nikaragva, Paragvaj, Salvador, Urugvaj i Jugoslavija. 

Metarske mjere i težine 

Umjesto oznaka qm, qdm, qcm, qmm sada je uobičajeno 

m 2 , dm 2 , cm 2 , mm 2 , nadalje, umjesto cbm, 

cbdm, ccm, cmm sada m 3 , dm 3 , cm 3 , mm 3 

Mjere za 

duljinu 

Mjere za 

površinu 

Mjere za 

obujam 

Mjere za 

prazni 

prostor 

Jedinica mjere je metar (m) = desetmilionti dio jednog 

kvadranta zemljinog meridijana (tj. najkraćeg 

puta između pola i ekvatora) 

1 km (kilometar) 1000 m 

1 m (metar) 10 dm 

1 dm (decimetar) 10 cm 

1 cm (centimetar) 10 mm (milimetar) 

1 km 2 (kvadratni kilometar) 100 ha 

1 ha (hektar) 100 a 

1 a (ar) 100 m 2 

1 m 2 (kvadratni metar) ... 100 dm 2 

1 dm 2 (kvadratni decimetar) 100 cm 2 

1 cm 2 (kvadratni centimetar) 100 mm 2 

1 m 3 (kubni metar) također i 

prostorni metar 1000 dm 3 

1 dm 3 (kubni dedimetar 

ili litra) 1000 cm 3 

1 cm 3 (kubni centimetar) .. 1000 mm 3 

1 m 3 (kubni metar) 10 hl 

1 hl (hektolitar) 1001 

1 I (litra) 0,001 m 3 

1 t (tona) 10 dz (1000 kg) 

1 dz (metrički cent) 100 kg 

1 kg (kilogram) 1000g 

1 g (gram) 1000 mg (miligram) 

Nemetričke mjere i težine 

ekvatorski stupanj 

meridijanski stupanj 

njemačka kopnena milja 

nova geogr. milja (15 = 1 ekvatorski stupanj) . 

njemačka morska milja

Odnos njemačkih i engleskih mjera 

Preračunati u: Pomnožiti sa: 

Mjere za 1 mm = 0.0394 palac 

duljinu 1 cm = 10 mm = 0.3937 palac 

1 dm = 10 cm = 3.9370 palac 

1 m = 10 dm = 1.0936 jarda 

1 dkm = 10m = 10.9361 jarda 

1 hm = 10 dkm = 109.3614 jarda 

1 km = 10 hm = 0.6214 milje 

cm palac (") 0.3937 

m stopa (') 3.2808 

m jard (yd) 1.0936 

km statutna milja (st. mi.) 0.6214 

palac cm 2.5400 

stopa m 0.3048 

jard m 0.9144 

stat. milja km 1.6093 

Mjere za 1 mm 2 

= 0.00155 kvadratni palac 

površinu 1 cm 2 

= 100 mm 2 = 0.15499 kvadratni palac 

1 dm 2 

= 100 cm 2 = 15.499 kvadratni palac 

1 m 2 

= 100 dm 2 = 1.19599 kvadratnih jarda 

1 dkm 2 

= 100 m 2 

= 119.5993 kvadratnih jarda 

1 hm 2 

= 100 dkm 2 = 2.4711 jutra 

1 km 2 

= 100 hm 2 = 247.11 jutra = 0.3861 

kvadr. milja 

1 m 2 

= 1,549.9 kvadr. palac 

1 a = 100 m 2 

= 119.5993 kvadr. jarda 

1 ha = 100 a = 2.4711 jutra 

1 km 2 

= 100 ha = 247.11 jutro = 0.3861 

kvadr. milja 

cm 2 

m 2 

m 2 

1000 m 2 

km 2 

Prostorne 1 mm 3 

mjere 1 cm 3 

kvadr. palac cm 2 

kvadr. stopa m 2 

kvadr. jard m 2 

jutro m 2 

kvadr. milja km 2 

1 dm 3 

1 m 3 

Mjere za 

drvo 1 mm 2 

kvadr. palac (sq. in.) 0.1550 

kvadr. stopa (sq. ft.) 10.7639 

kvadr. jard (sq. yd.) 1.1960 

jutro (ac) 0.2471 

kvadr. milja (sq. mi.) 0.3861 

6.4516 

0.0929 

0.8361 

4046.8 

2.5900 

= 0.000061 kubni palac 

= 1000 mm 3 = 0.061023 kubni palac 

= 1000 cm 3 = 61.024 kubni palac 

= 1000 dm 3 = 35,315 kubnih stopa = 

1.3079 kubnih jardi 

= 1 Ster = 423.3 prostorne stope 

Mjere za 1 ml = 1 cm 3 = 16.89 minimsa 

prazni 1 cl = 10 ml = 0.352 unce tekućine 

prostor 1 dl = 10 cl = 3.52 unce tekućine 

1 I = 10 dl = 1.76 pinte 

1 dkl = 101 = 2.1998 galona 

1 hl = 10 dkl = 2.75 bušela 

1 kl = 10 hl = 3.437 kvarata 

Preračunati u: Pomnožiti sa: 

Mjere litra pek 0.1100 

suhih litra bušel 0.0275 

tvari litra kilderkin 0.0122 

(volumne) m 3 

barel 6.1103 

m 3 

kvarat 3.4370 

pek litra 9.0922 

bušel litra 36.3687 

kilderkin litra 81.829 

barel m 3 

0.1637 

kvarat m 3 

0.2909 

Mjere i težine 

Mjere za litra gil (tek.) 7.0390 

tekućine litra pinta (tek.) 1.7598 

(volumne) litra kvart (tek.) 0.8799 

litra potl 0.4399 

litra galon 0.2200 

gil (tek.) litra 0.1421 

pinta (tek. litra 0.5683 

kvart (tek.) litra 1.1365 

potl litra 2.2730 

galon litra 4.5461 

Volumne cm 3 

kubni palac (cu. in.) 0.06102 

mjere litra kubna stopa (cu. ft.) 0.03531 

m 3 

kubni jard (cu. yd.) 1.308 

m 3 

regist. tona (reg. tn.) 0.3531 

kubni palac cm 3 

16.387 

kubna stopa litra 28.317 

kubni jard m 3 

0.7646 

regist. tona m 3 

2.8317 

Težine 

1 mg 

= 0.0154 greina 

1 cg 10 mg = 0.1543 greina 

1 dg = 10 cg = 1.543 greina 

ig = 10 dg = 15.432 greina 

1 dkg = 10 g = 0.353 unce = 0.321 unce 

1 hg = 10 dkg = 3.527 unce =3.215 unce 

1 kg = 10 hg = 2.205 funti = 2.679 funti 

1 t 1000 kg = 1 102 mala tona 

1 funta = 500 g = 1 L2kg = 1.1023 funti 

1 cent 1 cent = 100 funti = 50 kg = 0.9842 engl. 

funte 

1 metr. cent = 100 kg = 1.9684 engl, funti 

Težine g grein 15.4323 

g dram (av.) 0.5644 

g unca (av.) 0.0353 

kg funta (av.) 2.2046 

t velika tona (Brit.) 0.9842 

grein g 0.0648 

dram (av.) g 1.7718 

unca (av.) g 28.3495 

funta kg 0.4536 

Metričke 200 mg = 1 karat 

karatne 100 mg = 1 /j karata = 0.5 karata 

težine 50 mg = V4 karata = 0.25 karata 

20 mg = V10 karata =0.10 karata 

10 mg = V20 karata = 0.05 karata 

2 mg = 7,oo karata = 0.01 karata 

615

Pretvaranje engleskih mjera u milimetre 

palac (") 1/16 1/12 1/8 1/6 3/16 1/4 5/16 1/3 3/8 5/12 7/16 1/2 

mm 1,59 2,12 3,18 4,23 4,76 6,35 7,94 8,47 9,52 10,58 11,11 12,70 

palac (") 9/16 7/12 5/8 2/3 11/16 3/4 13/16 5/6 7/8 11/12 15/16 1 

mm 14,29 14,82 15,87 16,93 17,46 19,05 20,64 21,17 22,22 23,28 23,81 25,40 

Engl, stopa i palac - milimetara 

1 stopa = 304,79973 mm 

St. palaca 0" 1" 2" 3" 4" 5" 6" 7" 8" 9" 10" 11" 12" 

0 0 0 25,4 51 76 102 127 152 178 203 229 254 279 305 

1 12 305 330 356 381 406 432 457 483 508 - 533 559 584 610 

2 24 610 635 660 686 711 737 762 787 813 838 864 889 914 

3 36 914 940 965 991 1016 1041 1067 1092 1118 1143 1168 1194 1219 

4 48 1219 1245 1270 1295 1321 1346 1372 1397 1422 1448 1473 1499 1524 

5 60 1524 1549 1575 1600 1626 1651 1676 1702 1727 1753 1778 1803 1829 

6 72 1829 1854 1880 1905 1930 1956 1981 2007 2032 2057 2083 2108 2134 

7 84 2134 2159 2184 2210 2235 2261 2286 2311 2337 2362 2388 2413 2438 

8 96 2438 2464 2489 2515 2540 2565 2591 2616 2642 2667 2692 2718 2743 

9 108 2743 2769 2794 2819 2845 2870 2896 2921 2946 2972 2997 3023 3048 

10 120 3048 3073 3099 3124 3150 3175 3200 3226 3251 3277 3302 3327 3353 

11 132 3353 3378 3404 3429 3454 3480 3505 3531 3556 3581 3607 3632 3658 

12 144 3658 3683 3708 3734 3759 3785 3810 3835 3861 3886 3912 3937 3962 

13 156 3962 3988 4013 4039 4064 4089 4115 4140 4166 4191 4216 4242 4267 

14 168 4267 4293 4318 4343 4369 4394 4420 4445 4470 4496 4521 4547 4572 

15 180 4572 4597 4623 4648 4674 4699 4724 4750 4775 4801 4826 4851 4877 

16 192 4877 4902 4928 4953 4978 5004 5029 5055 5080 5105 5131 5156 5182 

17 204 5182 5207 5232 5258 5283 5309 5334 5359 5385 5410 5436 5461 5486 

18 216 5486 5512 5537 5563 5588 5613 5639 5664 5690 5715 5740 5766 5791 

19 228 5791 5817 5842 5867 5893 5918 5944 5969 5994 6020 6045 6071 6096 

20 240 6096 6121 6147 6172 6198 6223 6248 6274 6299 6325 6350 6375 6401 

21 252 6401 6426 6452 6477 6502 6528 6553 6579 6604 6629 6655 6680 6706 

22 264 6706 6731 6756 6782 6807 6833 6858 6883 6909 6934 6960 6985 7010 

23 276 7010 7036 7061 7087 7112 7137 7163 7188 7214 7239 7264 7290 7315 

24 288 7315 7341 7366 7391 7417 7442 7467 7493 7518 7545 7569 7594 7620 

25 300 7620 7645 7671 7696 7722 7747 7772 7798 7823 7849 7874 7899 7925 

26 312 7925 7950 7975 8001 8026 8052 8077 8102 8128 8153 8179 8204 8230 

27 324 8230 8255 8280 8306 8332 8357 8382 8408 8433 8458 8484 8509 8534 

28 336 8534 8559 8585 8610 8636 8661 8686 8712 8737 8763 8788 8814 8839 

29 348 8839 8864 8890 8915 8941 8966 8991 9017 9042 9068 9093 9118 9144 

30 360 9144 9169 9195 9220 9246 9271 9296 9322 9347 9373 9398 9423 9449 

31 372 9449 9474 9500 9525 9551 9576 9601 9627 9652 9677 9703 9728 9753 

32 384 9754 9779 9804 9830 9855 9881 9906 9931 9957 9982 10008 10033 10058 

33 396 10058 10083 10109 10134 10160 10185 10210 10236 10261 10287 10312 10337 10363 

34 408 10363 10388 10414 10439 10465 10490 10515 10541 10566 10592 10617 10642 10668 

35 420 10668 10693 10719 10744 10770 10795 10820 10846 10871 10897 10922 10947 10973 

36 432 10973 10998 11024 11049 11075 11100 11125 11151 11176 11202 11227 11252 11278 

37 444 11278 11303 11328 11354 11379 11405 11430 11455 11481 11506 11532 11557 11582 

38 456 11582 11607 11633 11658 11684 11709 11734 11760 11785 11811 11836 11861 11887 

39 468 11887 11912 11938 11963 11989 12014 12039 12065 12090 12116 12141 12166 12192 

40 480 12192 12217 12243 12268 12294 12319 12344 12370 12395 12421 12446 12471 12497 

41 492 12497 12522 12548 12 573 12598 12624 12649 12675 12 700 12725 12751 12776 12802 

42 504 12802 12827 12852 12878 12903 12929 12954 12979 13005 13030 13056 13081 13106 

43 516 13106 13132 13157 13183 13208 13233 13259 13284 13310 13335 13360 13386 13411 

44 528 13411 13437 13462 13487 13513 13538 13564 13589 13614 13640 13665 13691 13716 

45 540 13716 13741 13767 13792 13818 13843 13868 13894 13919 13945 13970 13995 14021 

46 552 14021 14046 14072 14097 14122 14148 14173 14199 14224 14249 14275 14300 14326 

47 564 14326 14351 14376 14402 14427 14453 14478 14503 14529 14554 14580 14605 14630 

48 576 14630 14656 14681 14707 14732 14757 14783 14808 14834 14859 14884 14910 14935 

49 588 14935 14961 14986 15011 15037 15062 15088 15113 15138 15164 15189 15215 15240 

50 600 15240 15265 15291 15 316 15342 15367 15392 15418 15443 15469 15494 15519 15545 

51 612 15545 15570 15596 15621 15646 15672 15697 15723 15748 15773 15799 15824 15850 

52 624 15850 15875 15900 15926 15951 15977 16002 16027 16053 16078 16104 16129 16154 

53 636 16154 16180 16205 16231 16256 16281 16307 16332 16358 16383 16408 16434 16459 

54 648 16459 16485 16510 16535 16561 16586 16612 16637 16662 16688 16713 16739 16764 

palaca 0" 1" 2" 3" 4" 5" 6" 7" 8" 9" 10" 11" 12" 

616

Predmet Računsko 

opterečenjf. 

kN/m 3 

Kut 

trenja 

Zanatski, industrijski i poljoprivredni skladišni materijali 

1 Goriva 

1 

Mrki ugljen 

suh 8 35° 

zemno vlažan 10 30° 

briketi od mrkog ugljena, 

nasuti 8 30° 

briketi od mrkog ugljena, 

naslagani 13 - 

koks od mrkog ugljena, 10 40° 

prašina od mrkog ugljena, 5 25° 

2 Ogrjevno drvo 4 45° 

3 Drveni ugljen 

ispunjen zrakom 

4 

" 

bez zraka 

15 

4 

Kameni ugljen 

koks 6,5 35° 

sirovi ugljen, 

rudnički vlažan 10 35° 

kameni ugljen, 

natopljen 12 0° 

kameni ugljen u prahu 7 25° 

briketi nasipani 8 35° 

briketi naslagani 13 - 

jajoliki briketi i sve ostale 

vrste kamenog ugljena 8,5 30° 

materijal u rudarkom pogonu 12,5 35° 

ispiranje materijala u 

rudarskom pogonu 14 35° 

5 Treset (samo kao gorivo; vidjeti 

i odsječak 6.5 br.21) 

crni treset, prosušen, 

čvrsto pakiran 

crni treset, prosušen, 

5 - 

u rasutom stanju 3 45° 

2 Živežne namirnice 

Uračunate su minimalne površine komunikacija. Samo fiksnim 

građevinskim elementima ograničene komunikacije smiju se 

računati odvojeno. 

1 Maslac 

u bačvama 5,5 - 

pakiran u sanduke 

i kartone 8 - 

2 Riba u bačvama i sanducima 8 - 

3 Smrznuto meso 7 - 

4 Pića u bocama 

složeno i u sanducima 8,5 - 

u škrinjama (npr. pivo) 6 - 

5 Kava 7 - 

6 Kakao u vrećama 5,5 - 

7 Konzerve svih vrsta 8 - 

8 Margarin 

u sanducima 7 - 

u bačvama 5,5 - 

9 Brašno 

u vrećama 5 - 


10 Voće 


u sanducima 3,5 - 

11 Pšenična krupica 5,5 35° 

12 Šećer 

u rasutom stanju 9,5 35° 

zbijen i u vrećama 16 - 

3 Tekućine 

Prema potrebi treba pri dimenzioniranju stijenki spremnika 

obratiti pažnju na pritisak plina. 

1 Alkohol i eter 

2 Anilin 

3 Benzin 

4 Benzol 

5 Pivo 

6 Olovni minij, priređen 

8 

10 

8 

9 

10 

0° 

0° 

0° 

0° 

0° 

(vidjeti i odsječak 6.4 br. 2) 

7 Olovno bjelilo, priređeno u ulju 

60 0° 

g 

(vidjeti i odsječak 6.4 br. 3) 

Mulj trulišta s preko 50 vol.-% 

vode (vidjeti i odsječak 

10 0° 

6.4 br. 8/9) 11 0° 

10 Glicerin 12,5 0° 

11 Kreozotno ulje, teško ulje 

i katran 11 0° 

12 Mlijeko 10 0° 

13 Ulja, biljna i životinjska 10 0° 

14 Petrolej 8 0° 

15 Živa 136 0° 

16 Dušična kiselina 91 tež.-% 15 0° 

STALNA OPTEREĆENJA 

NORMIRANA OPTEREĆENJA ZA GRAĐEVINE; SKLADIŠNI MATERIJALI, GRADIVA I ELEMENTI 

Br. Predmet Računsko 

opterećenje 

kN/m 3 

Kut 

trenja 

17 Solna kiselina 40 tež.-% 12 0° 

18 Sumporna kiselina 30 tež.-% 14 0° 

koja isparava 19 0° 

19 Katran, u tekućem stanju 12 0° 

20 Terpentinsko ulje g 0° 

21 Voda 10 0° 

22 Vino 10 0° 

4 Ostali rasuti i naslagani materijali 

1 Uobičajene police i ormari 

2 

3 

za spise, sa sadržajem 

Olovni minij, u prahu 

Olovno bjelilo, u prahu 

6 

go 

go 

- 

- 

- 

4 Knjige i spisi, složeno 8,5 - 

5 Led u komadima 8,5 - 

6 Željezna rudača 

s površinskog kopa 

brazilska rudača 

14 

3g 

40° 

40° 

7 Vlakna, celuloza, prešano 

8 

u bale 

Mulj trulišta s do 30 vol. % 

12 0° 

1 ) 

vode 12,5 1 ) 20° 1 ) 

9 Mulj trulišta s preko 

11 1 50 vol. % vode 11 ) 

1 ) 0°') 

10 Krzna i koža, složeno u 

slojevima ili u balama g _ 

11 Filc (pust) u balama 5 - 

s PVC oblogom u svicima 7 - 

12 Riblje brašno 8 45° 

13 Guma i elastomeri, sirovo 10 - 

14 Drvena piljevina, u rasutom stanju 2 45° 

15 Drveno brašno, u vrećama, suho 3 - 

u rasutom stanju, suho 2,5 45° 

u rasutom stanju, mokro 5 45° 

16 Drvena vuna, rahla 1,5 45° 

17 

prešana 

Karbid u komadima 

4,5 

g 

- 

30° 

18 Kit 12 - 

19 Odjevni predmeti, nepakirani 3 - 

20 Odjeća i tekstil, u svežnjevima 

ili u balama 11 _ 

21 Pluto, prešano 3 - 

22 Koža, složena 10 - 

23 Linoleum, prema DIN 18171 

u svitcima 13 - 

24 Slad 5,5 20° 

25 

26 

Sladne klice 

Papir, naslagan 

2 

11 

- 

u svitcima 

27 Smola 11 - 

28 Porculan ili kamenština, 

naslagana 11 _ 

2g PVC obloge prema DIN 16g51 

u svitcima 15 - 

30 Pirit, u rasutom stanju 27 45° 

pečen 14 45° 

31 Soda, žarena 25 45° 2 ) 

kristalinična 15 40° 

32 Kamena sol, drobljena 22 45° 

mljevena 12 40° 

33 Katran, bitumen 14 - 

34 Vuna, pamuk, prešano, 

sušeno na zraku 13 - 

15 

5 Poljoprivredni rasuti i naslagani materijali 

Kao minimalno korisno opterećenje skladišnih prostorija treba 

uzeti 3,5 kN/m 2 , i ako bi iz sljedećih podataka proizašle niže 

vrijednosti. 

1 Suha silaža 5,5 0° 

2 Vlažna silaža (zrnje kukuruza) 16 0° 

3 Lan, naslagan ili prešan, 

u balama 3 - 

4 Zeleno krmivo, u rasutom stanju 4 - 

5 Silirana slama, mokra 11 0° 

6 Sijeno, dugo i rastresito u balama 

pod visokim pritiskom ili nasjeći n 

(duljina preko 11,5 cm) 0,9 - 

7 Sijeno u balam pod visokim 

pritiskom ili na kratko sječeno 1,4 - 

8 Sijeno kao 7, ali 

vezano žicom 1,7 - 

9 Hmelj u vrećama 1,7 - 

u cilindričnim kutijama 

za hmelj 4,7 - 

prešan ili ušiven 

u platno 2,9 - 

10 Krumpir, stočna repa, mrkva, 

šećerna repa (rastresito) 7,6 30° 

11 Silaža krumpira 10 0° 

VLASTITE TEŽINE I KUT TRENJA DIN 1055 DIO 1 

Predmet Računsko Kut 

opterećenje trenja 

kN/m 3 

Zrnje 

a) pivarski ječam 8 30 

b) zob, pšenica, raž, 

jecam g 30 

c) sjeme konoplje 5 30 

d) mahunarke 8,5 25 

e) kukuruz 8 28 

f) uljarice, uljena repica, 

bez pljeve 6,5 25 

g) riža 8 33 

h) sjeme šećerne repe i trave 3 30 

1 ) Napomena: vrijednosti između 30 i 50 % treba 

linearno interpolirati. 

2 ) Napomena: pri skladištenju u silose treba pretpostaviti 

kut trenja od 20° 

13 Jaka krmiva 

a) prekrupa od žita ili slada 4 45° 

b) briketi zelenog krmiva 

0 50 do 80 mm 4,5 50° 

c) granulirano zeleno krmivo 

0 15 do 30 mm 6 45° 

d) granulirano zeleno krmivo 

0 4 do 8 mm 7,5 45° 

e) pahuljice zelenog krmiva 

i krumpira 1,5 45° 

f) posije i troblako 3 45° 

g) kolačići od uljarica 10 - 

h) prekrupa uljarica 

i krmne mješavine 5,5 45° 

14 Soja u zrnu 7,8 23° 

15 Pljeva 1 - 

16 Slama, duga i rastresita, ili 

balirana od vršalice 0,7 _ 

17 Slama u balama pod niskim 

pritiskom ili sječena (d. do 5 cm 0,8 _ 

18 Slama u balama pod visokim 

pritiskom, vezana užetom 1,1 _ 

19 Slama u balama pod visokim 

pritiskom, vezana žicom 2,7 _ 

20 Duhan, u svežnjevima ili balama 5 - 

21 Treset, rastresit, sušen na zraku, 

rahlo rasipan 

rastresit, ali vibriran 

prešan, u balama 

1 

1,5 

22 Rezanci šećerne repe, mokri 10 0° 

sušeni rezanci 3 45° 

6 Gnojiva 

1 Gnojnica, osoka, tekući izmet 10 0° 

2 Urea 8 24° 

3 Stajski gnoj, visina do 1,5 m 6 45° 

4 Kalij - magnezij 13 30° 

5 Kalijev sulfat 16 28° 

6 Kalijev klorid 12 28° 

7 Kompost (visina nasipa do 1 m) 12 45° 

8 N - gnojivo 11 25° 

9 NK - gnojivo 10 28° 

10 NP - gnojivo 11,5 25° 

11 NPK - gnojivo 12 25° 

12 P - gnojivo 

(bez Thomas - fosfata) 14 25° 

13 PK - gnojivo 13 25° 

14 Naslagani izmet 10 45° 

15 Thomas - fosfat 22 25° 

Građevni materijali i elementi (kao skladišni materijal i 

kao sastavni dio građevine) 

1 Skladišni materijali J ) 

1 Betonit, rastresit 8 40° 

vibriran 11 - 

2 Ekspandirana glina i škriljci 15 4 ) 30° 

3 Filtarski pepeo od mrkog ugljena 15 20° 

4 Gips, mljeven 15 25° 

5 Staklo, u pločama 25 - 

6 armirano staklo 26 - 

7 akrilno staklo 12 - 

8 Šljaka visokih peći, komadi 18 40° 

9 Šljaka visokih peći, granulirana, 

kotlovska šljaka 11 30° 

10 Termozit, zemno vlažan 

(pjenasta šljaka visokih peći) 9 35° 

Prirodni plovučac 

11 Termozit, suh 7 35° 

12 Vapno (bijelo vapno, dolomitno 

vapno, karbidno vapno) 

pečeno, u komadima 13 45° 

pečeno, mljeveno 13 25° 

pečeno, gašeno (suhi hidrat) 6 25° 

pečeno, gašeno (vapneno 

tijesto) 13 0° 

3 

- 

617

Br. Predmet Računsko 

opteret. 

kN/m 3 

Kut 

trenja 

13 Vapno; hidrauličko stvrdnjavajuće 

(vodeno vapno, hidrauličko 

vapno, visokohidrauličko 

vapno) 

pečeno, u komadima 13 45° 

pečeno, mljeveno 13 25° 

pečeeno, gašeno 11 25° 

14 Vapnenačko brašno 13 27° 

15 Leteći pepeo 10 25° 

16 Pepeo od koksa 7,5 25° 

17 Šljunak i pijesak, suh ili zemno 

vlažan, ako je mokar (ne pod 

vodom) povećava se rač. opt. 

za 2kN/m 3 

18 35° 

18 Sintetički materijali 

a) polietilen. polistirol kao 

granulat 6,5 30° 

b) polivinilklorid u prahu 6,0 40° 

c) poliesterske smole 12,0 - 

d) ljepila 13,0 - 

19 Magnezit (kaustično pečeni 

magnezij), mljeven 12 25° 

20 Pjenasta lava, lomljena 

zemno vlažna 10 35° 

21 Tras, mljeven 15 25° 

22 Cement, mljeven 16 28° 

cementni klinker 18 36° 

23 Mljevena, drobljena i lomljena 

opeka, zemno vlažna 15 35° 

3 

) Napomena: daljnje podatke za nekoherentna tla (šljunak, 

pijesak, drobina itd), te kohrentna i organska tla (pješčenjak, 

lapor, pjeskovita glina, glina, treset) vidjeti u DIN 1055 

dio 2 "Prihvaćena opterećenja za građevine; podaci o tlu, 

prostorna masa, kut trenja, kohezija, kut trenja uz zid" 

4 

) Napomena: najveća vrijednost koja se u pravilu ne 

doseže. 

Br. Predmet Rač. opter. 

kN/m 3 

2 Kovine 

1 Aluminij 27 

2 Aluminijske legure 28 

3 Olovo 114 

4 Bronca 85 

5 Lijevano željezo 72,5 

6 Bakar 89 

7 Magnezij 18,5 

8 Mjed 85 

9 Nikal 89 

10 Čelik i željezo 78,5 

11 Cink 

lijevan 69 

valjan 72 

12 Kositar, valjan 74 

3 Drvo i drveni materijali 

zaštićeno (od utjecaja vremena i vlage). Dodaci za sitne čelične 

dijelove, dijelove od tvrdog drveta i nalič ili impregnacija 

uključeni su u proračunske težine. 

Težine čeličnih zatega, čvornih limova, spojnica, stopa i ležaja 

treba zasebno uzeti u obzir. 

1 Cmogorično drvo, općenito 4 V 6 6 ) 

2 Lamelirano drvo u lijepljenim elementima 4 V 5 

3 Listopadno drvo 6 V 8 

4 Drvo iz prekomorskih zemalja 

5 Šperploče prema DIN 68761 i 

DIN 68763 5 V 7,5 

6 Furnir ploče prema DIN 68705 dio 3 4,5 V 8 

7 Stolarske ploče prema DIN 68705 dio 4 4,5 V 6,5 

8 Tvrde iverice HFH prema DIN 68754 

dio 1 9V 11 

9 Srednje tvrde iverice HFH prema 

DIN 68754 dio 1 6 V 8,5 

10 Izolacijske ploče prema DIN 68750 2,5 V 4 

4 Beton i mort 

4.1 Beton 

Računske vrijednosti odnose se i na predgotovljene 

betonske elemente. Za svježi beton treba vrijednosti 

općenito povećati za 1 kN/m 3 Vlastitu težinu betona i 

armiranog betona koja zbog nekih razloga može odstupati 

od navedenih vrijednosti (npr. posebno težak ili lagan 

agregat, velik postotak armature) treba odrediti na temelju 

uzoraka, ukoliko takvo odstupanje može bitno utjecati na 

stabilnost građevine. Utjecaji na elemente oplate nisu 

predmet ove norme. 

618 

4.1.1 Plinobeton armiran prema DIN 4223 

Klasa gustoće Računsko opterećenje 

(g/cm 3 ) 8 ) kN/m 3 

0,5 6,2 

0,6 7.2 

0,7 8.4 

0,8 9,5 

4.1.2 Laki beton prema "Smjernicama za laki beton i 

laki armirani beton kompaktnog sastava " 7 ) 

1,0 10,5 

1,2 12,5 

1,4 

14,5 

1,6 16,5 

1,8 18,5 

2,0 20,5 

4.1.3 Laki armirani beton prema "Smjernicama za laki 

beton i laki armirani beton kompaktnog sastava" 7 ) 

1,0 11,5 

1,2 13,5 

1,4 15,5 

1.6 17,5 

1,8 19,5 

2,0 21,5 

4.1.4 Normalni beton kompaktnog sastava prema DIN 1045 

(gustoća agregata 2,7 g/cm 3 ) 8 ) 

do B 10 (Bn 100) 23 

od 8 15 (Bn 150) 24 

4.1.5 Armirani normalni beton kompaktnog sastava prema 

DIN 1045 

od B 15 (Bn 150) 25 

4.1.6 Laki beton s dodatkom drvene piljevine 

(beton s drvenom piljevinom) 9 ) 

0,4 5 

0,5 6 

0,6 7 

0,7 8 

Dopuštena je linearna interpolacija. 

4.1.7 Laki beton porozne strukture prema 

DIN 4232 

1,0 

1,2 

1.4 

1,6 

1,8 

2,0 


kN/m 3 

4.2 Mort za zidanje i žbukanje (estrihe vidjeti u odj. 7.9$ 

1 Gipsani mort, bez pijeska 12 

2 Vapneni mort (za zidanje i žbukanje). 

vapneno-gipsani mort, gipsani mort s 

pijeskom (za žbukanje), anhidritni mort 18 

3 Vapneno-cementni i vapneno-trasni mort 20 

4 Glineni mort 20 

5 Cementni i cementno-trasni mort i 

mort s vezivima 21 

5 Ziđe 

Proračunske se vrijednosti odnose samo na neožbukano ziđe; 

mort u reškama i normalna vlažnost su uračunati. 

5.1 Ziđe od prirodnog kamena 

Navedene vrijednosti predstavljaju gornju graničnu vrijednost 

podataka iz DIN 52100 "Ispitivanje prirodnog kamena" 

5.1.1 Eruptivne stijene 

1 Bazalt, melafir, diorit, gabro 30 

2 Bazaltna lava 24 

3 Dijabaz 29 

4 Granit, sijenit, porfir 28 

5 trahit 26 

5.1.2 Sedimentne stijene 

1 Sivac, pješčenjak 27 

2 Gusti (čvrsti) vapnenac i dolomit, uklj. 

školjkasti vapnenac i mramor 28 

3 Ostali vapnenci, uklj. konglomerati, 

travertin i dr. 26 

4 Vulkanski tuf 20 


PRIHVAĆENA OPTEREĆENJA 


kN/m 3 

5.1.3 Metamorfne stijene 

1 Gnajs, granulit 30 

2 Škriljac 28 

3 Serpentin 27 

6 ) vidjeti od. 5.1 

7 ) može se nabaviti kod Benth-Verlag, Berlin i Koln 

8 ) napomena: 1 g/cm 3 = 1 kg/dm 3 

9 ) napomena: skreće se pažnja na odredbe 

u dozvolama građevinske inspekcije 

Gustoća blokova Računsko opterećenje 

(g/cm 3 ) 8 ) kN/m 3 

5.2 Ziđe od umjetnih blokova 

5.2.1 Ziđe prema DIN 1053 dio 4 od umjetnih 

blokova prema 

DIN 105 Zidna opeka; puna opeka i 

perforirana opeka 

DIN 105 dio 2 Zidna opeka; laka opeka 

DIN 105 dio 3 Zidna opeka; visokootporna 

opeka i klinker 

DIN 106 Zidna opeka; puni blokovi, perforirani 

blokovi i šuplji blokovi 

DIN 398 Topionički blokovi; puni blokovi, 

perforirani blokovi, šuplji blokovi 

DIN 4165 Blokovi od plinobetona 

DIN 18149 Perforirani blokovi od lakog betona 

DIN 18151 Šuplji blokovi od lakog betona 

DIN 18152 (sada još u pripremi) puni blokovi 

od lakog betona 

DIN 18153 Šuplji blokovi i šuplji T-blokovi 

od betona kompaktnog 

sastava 

Za ziđe s lakim zidnim mortom treba sljedeća računska 

opterećenja smanjiti za 1 kN/m 3 

0,5 7 

0,6 8 

0,7 9 

0,8 10 

0,9 11 

1.0 12 

1,2 14 

1,4 15 

1,6 17 

1,8 18 

2,0 20 

2,1 21 

2,2 22 

2,5 25 

5.2.2 Šamotni blokovi (silikatni blokovi) 

1,8 18 

2,0 20 

6 Strop ne ploče (međukatne i krovne ploče) 

6.1 Arm. betonske ploče prema DIN 1045 

(uključena armatura, ali bez težine eventualnih 

čeličnih nosača) 

1 Arm. betonske ploče prema DIN 

1045, izdanje siječanj 1972., 0,25 

odsječak 20.1 

2 Ploče od armir. blokova prema 

DIN 1045, izdanje siječanj 1972., 

od. 20.2, od stropnih blokova 

za djelomično ispunjavanje spojnica 

mortom prema DIN 4159, 

izdanje travanj 1978., od. 4, 

tab. 2 (duljina bloka 250 mm), Gustoća opeke 

pri debljini stropne ploče od: (g/cm 3 ) 

0.6 0.8 1 0 1.2 

11,5 cm 1,25 1,45 1,65 1,85 

14 cm 1,5 1,75 2,0 2,25 

16,5 cm 1.9 2,15 2,4 2,75 

19 cm 2,15 2,45 2,8 3,15 

21,5 cm 2,45 2,8 3,15 3,55 

24 cm 2,75 3,1 3,5 3,95 

26,5 cm 3,05 3,45 3,9 4,3 

29 cm 3.35 3,8 4,25 4.7



Br. Predmet Rač. opter. Br. Predmet Rač. opter. Br. Predmet Rač. opter. 

kN/m 3 

kN/m 3 

kN/m 3 

Armiranobetonske ploče prema 

DIN 1045, izdanje siječanj 1972., 

od. 20.2, od stropne opeke 

za potpuno ispunjavanje spojnica 

mortom prema DIN 4159, 

izdanje travanj 1978., od. 4, 

tab. 1 (duljina bloka 250 mm), 

pri debljini ploče od: 

11,5 cm 

14 cm 

16,5 cm 

19 cm 

21,5 cm 

24 cm 

26,5 cm 

29 cm 

Armiranobetonske rebraste 

ploče prema DIN 1045, izdanje 

siječanj 1972., od. 19.7.7 s 

ispunom od beton, blokova 

bez statičkogsudjelovanja, 

prema DIN 4158, npr. oblici 

C ili D pri osovinskom razmaku 

rebara od 62,5 cm i debljini 

ploče od . 

16 cm 

20 cm 

24 cm 

pri osovinskom razmaku 

rebara od 75 cm i 

debljini ploče od 

20 cm 

Jednosmjerno nosive 

armiranobetonske rebraste 

ploče 10 ) prema DIN 1045, 

izdanje siječanj 1972., 

od. 19.7.8 i 22.2.2, s 

ispunom od betonskih 

blokova bez statičkog 

sudjelovanja prema DIN 

4158, npr. oblici C ili D, s 

betonskom tlačnom pločom 

debljine 5 cm 


rebara od 50 cm i ukupnoj 

debljini ploče od: 

17 cm 

19 cm 

21 cm 

23 cm 

25 cm 

27 cm 

29 cm 

33 cm 


rebara od 62,5 cm i 

ukupnoj debljini ploče 

od: 

17 cm 

19 cm 

21 cm 

23 cm 

25 cm 

27 cm 

29 cm 

33 cm 

sa stropnim opekama bez 

statičkog sudjelovanja prema 

DIN 4160 i betonskom tlačnorT 

pločom debljine 5 cm (osovin 

ski razmak rebara 50 cm) 

19 cm 

21,5 cm 

24 cm 

26,5 cm 

29 cm 

31,5 cm 

34 cm 

36,4 cm 

39 cm 

Jednosmjerno nosive arm 

betonske rebraste ploče 

prema DIN 1045, izd. siječanj 

1972., od 19.7.8 i 21.2 sa: 

betonskim elementima ispune 

sa statičkim sudjelovanjem 

prema DIN 4158, npr. 

oblik DM 

Gustoća opeke 

(g/cm 3 ) 

0,6 0,8 1.0 1,2 

1,45 1,6 1,85 2,0 

1,8 1,95 2,2 2,45 

2,2 2,4 2,65 2,95 

2,55 2,8 3,05 3,4 

2,9 3,15 3,45 3,65 

3,2 3,55 3,9 4,3 

3,7 4,1 4,45 4,8 

4,05 4,45 4,85 5,25 

Gustoća betona 

(g/cm 3 ) 8 ) 


1,4 2,3 

2,13 

2,28 

2,48 

2,85 

2,95 

3,18 


(g/cm 3 ) 6 ) 


1,4 2,3 

2,95 3,58 

3,14 3,75 

3,71 4,38 

3,79 4,48 

3,87 4,55 

4,00 4,71 

4,11 4,83 

5,04 6,15 


(g/cm 3 ) 8 ) 


1,4 2,3 

2,77 3,36 

2,99 3,63 

3,42 4,13 

3,50 4,16 

3,57 4,24 

3,67 4,35 

3,76 4,47 

4,63 5,74 


(g/cm 3 ) 8 ) 


0,6 0,9 

2,55 

2,80 

3,05 

3,40 

3,65 

3,90 

4,15 

4,65 

4,90 

2,95 

3,25 

3,55 

4,00 

4,30 

4,65 

4,95 

5,45 

5,80 

Računska opterećenja 

prema podacima proizvođača 

uzevši u obzir odj. 

1.2; za aproksimativne 

proračune mogu se težine 

ploča procijeniti uzevši 

u obzir odj. 7.6.1 tab. 4 

odnosno 5 

s elementima ispune od opeke 

sa statičkim sudjelovanjem 

prema DIN 4159, izd. travanj 

1978., tab. 5, ili sa stropnom 

opekom prema DIN 4159, 

izd. travanj 1978., tab. 4 

(bez pokrovnog betona) 

a) osovinski razmak 

rebara 50 cm i 

debljina ploče od: 

11,5 cm 

14 cm 

16,5 cm 

19 cm 

21,5 cm 

24 cm 

26,5 cm 

29 cm 

31,5 cm 

34 cm 

b) osovinski razmak 

rebara 62,5 cm i 

debljina ploče od: 

11,5 cm 

14 cm 

16,5 cm 

19 cm 

21,5 cm 

24 cm 

26,5 cm 

29 cm 

31,5 cm 

34 cm 

Rebraste ploče bez 

ispune 

Arm. betonske šuplje stropne 

ploče od betona gustoće 

2,3 g/cm 3 ) 8 ) prema 

DIN 1045, izd. siječanj 1972., 

odj. 19.3 pri debljini od 

5 cm 

6 cm 

7 cm 

8 cm 

9 cm 

10 cm 

11 cm 

12 cm 


(g/cm 3 ) 8 ) 

0,6 0,8 1,0 1,2 

1,19 1,39 1,59 1,79 

1,43 1,68 1,92 2,17 

1,67 1,96 2,25 2,55 

1,92 2,25 2,58 2,92 

2,24 2,61 2,98 3,36 

2,50 2,91 3,32 3,74 

2,81 3,26 3,71 4,17 

3,07 3,56 4,05 4,56 

3,32 3,85 4,40 4,95 

3,58 4,16 4,74 5,33 


(g/cm 3 ) 8 ) 

0,6 0,8 1,0 1,2 

1,13 1,33 1,54 1,75 

1,35 1,60 1,85 2,11 

1,58 

1,81 

2,11 

1,88 2,18 2,48 

2,15 2,50 2,85 

2,49 2,87 3,27 

2,35 2,77 3,20 3,64 

2,64 3,11 3,58 4,06 

2,88 3,39 3,91 4,43 

3,13 3,68 4,24 4,81 

3,37 3,96 4,57 5,19 

Određivanje proračunske 

vrijednosti vlastite težine 

treba provesti u skladu s 

oblikom 

0,85 

1,00 

1,15 

1,30 

1,50 

1,65 

1,85 

2,00 

6.2 Stropovi od ploča parom očvrsnutog plino- i pjenobetona 

prema DIN 4223 kao i arm. betonskih šupljih 

ploča od lakog betona prema DIN 1045 

1 Krovne ploče 

gustoća betona (g/cm 3 ) 8 ) 

0,5 

0,062 

0,6 0,072 

2 Krovne i stropne ploče 

gustoća betona (g/cm 3 ) 8 ) 

0,7 0,084 

0,8 0,095 

3 Arm. betonske šuplje ploče od Račun. 

lakog betona prema DIN 1045 pri opterećenje 

debljini od kN/m 2 

5 cm 0,55 

6 cm 0,60 

7 cm 0,65 

8 cm 0,72 

9 cm 0,80 

10 cm 0,88 

11 cm 0,95 

12 cm 1,00 

14 cm 1.17 

16 cm 1,35 

6.3 stropovi od punih i perforiranih blokova prema DIN 

105, DIN106 i DIN 398 ili od punih blokova od lakog 

betona prema DIM 18 1 52 5 ) 

debljina 11,5 cm (min. tlačna čvrstoća 

bloka 15 N/mm 2 

od pune opeke, punih blokova ili topioničkih 

blokova, zapreminske gustoće 1,8 g/cm 3 ) 8 ) 

od visokovrijednog perforiranog klinkera, punih 

blokova od lakog bet. zap. gustoće 1,6 g/cm 3 ) s ) 

od perforiranih ili poroznih blokova 

zapreminske gustoće 1,4 g/cm 3 ) 8 ) 

od perforiranih ili poroznih blokova 


6.4 Svođeni stropovi 

(bez težine nosača), svod do 2 m raspona uklj. 

ispune 

2,20 

2,05 

1,90 

1,70 

1 od punih blokova prema DIN 105, 

DIN 106 i DIN 398 

pri ukupnoj debljini od: 

11,5 cm 2,75 

24 cm 5,40 

2 od punih blokovaod lakog betona prema 

DIN 18152 5 ), perforirane opeke prema DIN Zapreminska 

105 i vapneno-pješčanih perforiranih gustoća kamena 

blokova prema DIN 106 

(g/cm 3 ) 8 ) 

pri ukupnoj debljini od: 1,2 1,4 

11,5 cm 1,80 2,25 

24 cm 3,60 4,50 

6.5 Staklene arm. betonske ploče prema DIN 1045, izd. 

siječanj 1972., od. 20.3 

1 s masivnim staklenim elementima u betonu 

prema DIN 4243 (šir. rebara 3 cm, vis. 8 cm) 1,00 

2 sa šupljim staklenim elementima u betonu 

prema DIN 4243 (šir. rebara 3 cm, vis. 10 cm 1,40 

3 s masivnim staklenim elementima visine 6 

cm u betonu prema DIN 4243 

(širina rebara 5 cm, visina rebara 12 cm) 1,95 

7 Ploče, zidne ploče, zidovi od 


Računska opterećenja koja se odnose na neožbukane 

zidove, uključivši mort u reškama i kostur zida (v. DIN 4103) 

treba odrediti temeljem podataka za sastavne dijelove 

7.1 Zidne ploče od lakog betona prema DIN 18162 i 

šuplje zidne ploče od lakog betona prema DIN 18148 

0,8 0,09 

0,9 

0,10 

1,0 0,11 

1,2 0,13 

1,4 0,15 

7.2 Nearm. građevne ploče od ptinobetona prema DIN 4166 

Gustoća Računsko opterećenje 

(g/cm 3 ) 8 ) po cm debljine 

kN/m 2 

s nomalnom širinom reški 

0,5 

0,6 

0,7 

0,8 

0,06 

0,07 

0,08 

0,09 

s tankom posteljicom od morta 

0,5 0,055 

0,6 0,065 

0.7 0,075 

0,8 0,085 

vidjeti napomenu str. 618 

Napomena: kod dvoosno nosivih ploča prema 

DIN 1045, izd. siječanj 1972., odj. 21.2.3, 

treba računska opterećenja povećati za udio 

dodatnih rebara 

619

7.3 Zidne ploče od gipsa prema DIN 18163 i 

gipskarton ploče prema DIN 18180 

Br. Predmet 

Gustoća 

ploče 

(g/cm 3 ) 

Računsko 

opterećenje 

po cm debljine 

kN/m 2 

1 Zidne ploče od poroznog gipsa 0.7 0,07 

2 Zidne ploče od gipsa 0,9 0,09 

3 Gipskarton ploče prema 

DIN 18180 0,11 

7.4 Vrste zidova 

Zidovi od armiranih, parom očvrsnutih 

ploča od plinobetona prema DIN 4223 

Gustoća Računsko opterećenje 

betona po cm debljine 

(g/cm 3 ) 8 ) kN/m 2 

0,5 0,062 

0,6 0,072 

0,7 0,084 

0,8 0,095 

7.4.2 Vrsta zida s oplatnim blokovima od bet. s drv. piljevinom 1 ' 

Predmet Rač. opter. 

kN/m 2 

Beton s drvenom piljevinom klase 


Beton ispune zaprem, gustoće 2,3 g/cm 3 ) 8 ) 

Debljina zida 

17,5 cm 2,8 

20,0 cm 3.2 

24,0 cm 4,0 

30,0 cm 4,9 

5 ) Za sada još u pripremi 

7.4.3 Vrsta zida s oplatnim blokovima od lakog betona 1 

Laki beton klase gustoće 

1,0 do 1,6 g/cm 3 ) 8 ) 

Beton ispune gustoće 

2,3 g/cm 3 ) 8 ) 

Debljina zida 

17,5 cm 

20,0 cm 

24,0 cm 

30,0 cm 

Klasa 

gustoće 

g/cm 3 ) 8 ) 

1.0 1,2 1,4 1,' 

3,2 3,3 3,4 3,6 

3,7 3,8 4,0 4,1 

4,5 4,7 4,8 5,0 

5,5 5,8 6,0 6,2 

Rač. opter. 

kN/m 2 

7.4.4 Pregradni zidovi od gipskarton ploče prema DIN 18183 

dio 1 (za sada još u pripremi) 

Zidovi od stupaca s ispunom od 

mineralne vune 

jednostruka daščana obloga 

dvostruka daščana obloga 

0,35 

0,50 

7.4.5 Pregradni zidovi od štukaturnog gipsa s ispunom od 

mineralne vune (gipskarton ploče s horizontalnim 

metalnim prečkama) 

gletano 0,50 

sa suhom žbukom 0,70 

7.4.6 Pregradni zidovi od ploča od gipsa 

1 Jednostruki zidovi deb. 60 mm 0,55 

deb. 80 mm 0,75 

deb. 100 mm 0,90 

2 Dvostruki zid s ispunom od 40 mm mineralne 

vune, ukupne debljine 200 mm 1,50 

3 Dvostruki zid s ispunom od mineralne vune 

uklj. 2 x 50 mm lake ploče od drvene vune 

i 20 mm zračnog međuprostora, 

ukupne debljine 280 mm 1.80 

7.5 Zidovi od staklenih blokova prema DIN 4242 

Stakleni zidni blokovi prema DIN 18175 

deb. 80 mm 1,00 

deb. 100 mm 1,25 

7.6 Staklena stijena bez prečki, kao pregradni III rasvjetni zid 

1 Profilno staklo jednostruko 0,27 

2 Profilno staklo dvostruko 0,54 

8 Žbuke 

1 Armirana žbuka (rabic strop i obloge) 

debljina morta 30 mm 

s mortom od gipsa 0,50 

s vapnenim mortom, mortom od 

vapna i gipsa ili gipsa i pijeska 0,60 

sa cementnim mortom 0,80 

620 

Predmet 

Žbuka od gipsa i vapna na nosačima žbuke 

kao što su armaturne mreže, pletivo, istegnuti 

metal pri debljini morta od 30 mm 

Žbuka od gipsa i vapna na lakim pločama od 

drv. vune deb. 15 mm, pri deb. morta od 20 mm 

Žbuka od gipsa i vapna na lakim pločama od 

drv. vune deb. 25 mm, pri deb. morta od 20 mm 

Žbuka od gipsa i vapna na gipskarton ploča 

ma-nosačima žbuke debljine 9,5 mm pri 

debljini morta od 8 mm 

8 ) Vidjeti napomenu str. 494. 

11 ) Napomena: treba obratiti pažnju na odredbe 

u dozvolama građevinske inspekcije 

Žbuka od gipsa i vapna na dvostrukom pletivu 

od trske, uklj. trska i letve i iverice, 

pri debljini morta od 20 mm 

Žbuka od gipsa 

deb. 15 mm 

Vapneni mort 

Vapneno-cementni mort 

Porozna žbuka 

deb. 20 mm 

Žbuka od vezivnog 

morta prema 

DIN 4211 

Stropna žbuka na trski (gips) deb. 20 mm 

Ovješena fasada s mineralnom žbukom, 

debljine 95 mm, sastavljena od: 

40 mm izolacijska ploča, nosači žbuke, 

Z - šine, 25 mm plemenite žbuke 

Termoizolacijska žbuka 50 mm sastavljena od: 

35 mm laka ploča od drvene vune i 

15 mm porozne žbuke 

Termoizolacijska obloga sastavljena od: 

35 mm laka ploča od drvene vune, 

20 mm žbuka od vapna i cementa 

uklj. rabic pletivo 

Termoizolacijska obloga sastavljena od: 

35 mm pjenasta sintetička masa prema 

DIN 18164, 

10 mm žbuke od mješavine ljepila i cementa 

i slojeva sintetičke vune 

Cementni mort deb. 20 mm 

Rač. opter. 

kN/m 2 

0,50 

0,35 

0,45 

0,23 

0,40 

0,18 

0,35 

0,40 

0,25 

0,40 

0.30 

0,03 

0,42 


po cm deb. 

kN/m 2 

9 Podne i zidne obloge 

1 Asfaltni slojevi: 

asfaltbeton 0,24 

asfaltni mastiks 0,18 

lijevani asfalt 0,23 

nabijeni asfalt u obliku ploča 0,22 

2 Betonske ploče (i teraco) 0,24 

3 Estrih: 

anhidritni estrih 

gipsani estrih 

0,22 

0,20 

estrih od lijevanog betona 0,23 

tvrdi estrih 0,24 

estrih od sintetičke smole 0,22 

Magnezijski estrih prema DIN 272 

prohodni sloj pri jedno- i 

višeslojnoj izvedbi 0,22 

podložni sloj pri višeslojnoj 

izvedbi 0,12 

Cementni estrih 0,22 

4 Staklene ploče 

Staklene zidne ploče 

Staklene pločice 

Stakleni mozaik 

0,25 

5 Guma 0,15 

6 Keramičke zidne pločice (kamenština) 

(uklj. mort) 0.19 

Keramičke podne pločice (kamenština 

i kalani kamen) 

(uklj. mort) 0,22 

7 Podovi od sintetičkog materijala 0,15 

8 Linoleum 0,13 

9 Ploče od prirodnog kamena 

(uklj. mort) 0,30 

10 Tapisoni 0,03 

11 Podovi za sportske dvorane 

elastični podovi (uklj. obloga) 0,12 13 ) 

vibrirajući podovi 0,30 13 ) 




po sloju 

kN/m 2 

10 Materijali za brtvljenje, izolaciju i ispunu 

10.1 Rastresiti materijali 

1 Azbestoa vlakna 0,06 

2 Šljunak od plovučca, nasut 0,07 

3 Ekspandirani tinjac, nasut 

4 Ekspandirani perlit 

0,015 

0.01 

5 Ekspanirani škriljac i eksp. glina, nasuto 0.15 

6 Vlaknati izolacijski materijali prema DIN 

18165 dio 1 i dio 2 (npr. staklena, kamena 

i si. vlakna) 0,01 

7 Vlaknati materijali bitumenizirani, kao nasip 0,02 

8 Gumeni rezanci 0,03 

9 Ploče od konoplje, bitumenizirane 

10 Pjenasta šljaka visokih peći (topionički plovu- 

0,02 

čac), šljaka kamenog ugljena, pepeo koksa 0,14 

11 Pješčana šljaka visokih peći 0,10 

12 Diatomejska zemlja 0,025 

13 Drobljeno pluto, nasuto 0,02 

14 Magnezit, pečen 0,10 

15 Pjenasti sintetički materijali 0,005 

10.2 Ploče, hasure ili trake 

1 Azbestni karton 0,12 

2 Asfaltne ploče 

3 Vlaknati izo. materijali prema DIN 18165 dio 1 

0,22 

u trakama, hasurama, pločama ili kao pust 

4 Urea-formaldehidna pjena prema DIN 

0,01 

0.001 v. 

18159 dio 2 0,002 

kN/m 2 

5 Ploče od drvenih vlakana prema DIN 68750, 

DIN 68752 i DIN 68754 dio 1 

tvrde 0,10 

srednje tvrde 0,08 

meke 

6 Lake ploče od drvene vune prema DIN 1101 

0,04 

deb. 15 mm 0,06 

deb. 100 mm 0.04 

7 Ploče od diatomejske zemlje 

0,025 

8 Ploče od drobljenog impregniranog pluta 

prema DIN 18161 dio 1, bitumenizirane 

ili katranizirane 

9 Višeslojne lake građevinske ploče prema 

0,02 

DIN 1104 dio 2 

dvoslojne ploče 0.045 14 troslojne ploče 

) 

0,09 14 10 Ploče od drobljenog pečenog pluta prema 

) 

DIN 18161 dio 1 0,012 

11 Perlit ploče 0.02 

12 Poliuretanska pjena lijevana na mjestu 0.004 V 

prema DIN 18159 dio 1 0,01 

kN/m 2 

13 Staklena pjena (gustoća 0,07 g/cm 3 ) 

u debljinama od 4 do 6 cm 

kasirana kartonom 

14 Ploče od sintetičke pjene prema DIN 18164 

0,01 

dio 1 i dio 2 0.004 

Napomena: kod žbuke s trskom na oplati povećava se 

računsko opterećenje za 0,1 kN/m 2 

Napomena: rač. opter u kN/m 2 jednako je za sve debljine 

Napomena: računsko opter. je za sve debljine jednako 


po sloju 

kN/m 2 

10.3 Izolacije protiv vlage (bez veziva) 

1 Bitumenska krovna Ijepenka obostrano 

bitumenizirana prema DIN 52126 0,03 

2 Bitumenske krovne izolacijske trake s uloškom 

sirovog filca prema DIN 52130 dio 0,04 

3 Bitumenizirane trake za zavarivanje 0,07 

4 Izolacijske trake za izolaciju građevina 

prema DIN 18190 dio 1 do dio 5 0,04 

5 Krovne trake od bitumenizirane staklene 

vune prema DIN 52143 

posute pijeskom 0,02 

posute šljunkom 0,05 

6 Trake od sintetičkog materijala 0,02 

7 Bitumenizirana Ijepenka prema DIN 52129 

i katranizirana Ijepenka prema DIN 52126 0,02 

8 Katranizirana krovna Ijepenka obostrano 

posuta pijeskom prema DIN 52121 0,03 

9 Specijalno katranizirana i katransko-bitumenska 

krovna Ijepenka prema DIN 52140 0,03


kN/m 2 

11 Krovni pokrovi 

1 Staronjemaćki pokrov škriljcem i 

njemački pokrov šablonom krljušti 

na oplati 22 mm, uključujući oplatu 

i krovnu Ijepenku 

jednostruki pokrov 0.50 

dvostruki pokrov 0,60 

2 Engleski pokrov škriljcem (pravokutna 

šablona) 

dvostruki pokrov na letvama, 

uklj. letve 0,45 

na 22 mm oplate, uklj. oplata 

i krovna Ijepenka 0,55 


kN/m 2 

11.3 Metalni pokrov 

Računsko opterećenje se odnosi na 1 m 2 krovne površine 

bez rogova, podrožnica i krovnih vezača 

11.1 Pokrov crijepom, betonskim i staklenim 

crijepom 

Ako nije posebno navedeno, u proračunske su vrijednosti 

uključene letve, a ne i eventualno polaganje u mort. U 

slučaju polaganja u mort treba dodati 0,1 kN/m 2 

kN/m 2 

1 Betonski crijep s više rebara i visokim 

uzdužnim pregibom 

do 10 kom./m 2 

preko 10 kom./m 

0,50 

2 

2 Betonski crijep s više rebara i dubokim 

uzdužnim žljebom 

do 10 kom./m 

0,55 

2 

preko 10 kom./m 

0,60 

2 

3 Biber crijep prema DIN 456 

155/375 i 180/380 mm i biber 

0,65 

betonski crijep 

za jdnostruki pokrov 

(uklj. šindra) 

za dvostruki pokrov 

0,60 

0,75 

4 Užljebljeni crijep, reform kanalice i 

užljebljene kanalice prema DIN 456 0,55 

5 Stakleni crijep pri istovjetnom 

načinu prekrivanja 

krova 

odgovara 

br. 1 do 4 

6 Crijep velikog formata do 10 kom./m 2 

1 Aluminijski krov (aluminij deb. 0,7 mm, 

uklj. 22 mm oplata) 

2 Krov od pocinčanog lima s dvostrukim 

0,25 

uspravnim pregibima (deb. 0,63 mm uklj. 

krovna Ijepenka i 22 mm oplata) 0,30 

3 Bakreni krov s dvostrukim pregibima 

(bakreni lim deb. 0,6 mm uklj. oplata 

22 mm) 

4 Krov od čeličnih limenih ploča (pocinčane 

limene ploče prema DIN 59231) 

0,30 

uklj. letve 

uklj. krovna Ijepenka 

0,15 

i 22 mm oplata 0,30 

5 Krov od čeličnog profiliranog lima, od trapeznih, 

rebrastih i dvostrukih rebrastih profila 

0,50 

7 Biber crijep malog formata i specijalni 

oblici (crkveni, toranjski i si. biber crijep) 

prema DIN 456 0,95 

8 Povijeni crijep, šuplji blokovi prema DIN 456 

9 Povijeni crijep i šuplji blokovi na 

krovnoj Ijepenci 

10 Kanalice u mortu (uklj. mort) 

0,45 

0,55 

0,90 

11 Užljebljeni vućeni crijep prema DIN 456 0,60 

11.2 Pokrov škriljcem 

11 ) 

/isina profila Nominalna debljina lima 

mm mm 

26 0,75 

1,00 

1,50 

70 0,75 

1,00 

0,075 

0,10 

0,15 

0,11 

0,145 

1,50 0,22 

121: 0,75 0.12 

1,00 

1,50 

0,16 

0,24 

Međuvrijednosti mogu se interpolirati. 

6 Krov od valovitog lima (pocinćani čelični 

lim prema DIN 59231), 

uklj. pričvrsni materijal 0,25 

7 Cinčani krov s pokrovnim letvicama. 

uklj. 22 mm oplata 0,30 

11.4 Izolacija i pokrov krova bitumeniziranim i sintetičkim 

trakama za ravne krovove 


po sloju 

kN/m 2 

1 Izravnavajući sloj 

rastresit 0,03 

uklj. masa za lijepljenje 

2 Krovna izolacija 

3-slojna izolacija uklj. masa 

0,04 

za lijepljenje 


0,17 

za lijepljenje 0,13 

1-slojna sintetička folija, slobodna 

3 Krovna izolacija 


0,02 

za lijepljenje 

4 Parna brana 

0,15 

slobodna 0,02 

uklj. masa za lijepljenje 0,04 

5 Parna brana 

uklj. masa za lijepljenje 0,07 

od sintetičkog materijala, slobodna 0,02 






po sloju 

kN/m 2 

6 Zaštita površine 

5 cm sloj šljunka uklj. 

pokrovni premaz 1,0 

dodatak za svaki daljnji cm 0,19 

posipanje šljunkom (uklj. masa 

za lijepljenje šljunka) 0,20 

pokrovni premaz 0,05 

Zaštitna traka uklj. masa za lijepljenje 0,08 

7 Sloj termoizolacije, vidjeti odj. 7.10.2, 

dodatak za masu za lijepljenje 0,015 

11.5 Pokrov ravnim azbestcementnim pločama 

prema DIN 274 dio 1 do dio 3 

1 Njemački pokrov na 22 mm oplate 

uklj. krovna Ijepenka i oplata 0,4* 

2 Dvostruki pokrov na letvama 

uklj. letve 0,38* 

3 Horizontalni pokrov na letvama 

uklj. letve 0,25* 

* Računsko opterećenje (kN/m 

11.6 Pokrov valovitim azbestcementnim pločama, bez 

gredica, ali uračunat pričvrsni materijal 

Azbestcem. ploče s kratkim valovima (ploče 

za stam. zgrade), prost, gustoća 1,6 g/cm 3 

Azbestcementne valovite ploče prema 

DIN 274 dio 1 do dio 3 

11.7 Ostali pokrovi 

1 Pokrov od sintetičkih valovitih ploča (oblik 

profila prema DIN 274 dio 1 do dio 3), bez 

gredica, uklj. pričvrsni materijal od poliesterskih 

smola armiranih staklenim vlaknima 

(prostorna gustoća 1,4 g/cm 3 ) 8 ). 

Debljina ploče 1 mm 0,03 

kao gore, ali s pokrovnim kapama od 0,06 

plexi-stakla (prost, gustoća 1,2 g/cm 3 ) 8 ), 

debljina ploče 3 mm 0,08 

2 Poliesterska tkanina obložena PVC-om, 

bez nosive konstrukcije 

tip I (prekidna čvrstoća 3,00 kN/5 cm 

širine) 0,0075 

tip II (prekidna čvrstoća 4,7 kN/5 cm 

širine) 0,0085 

tip III (prekidna čvrstoća 6,0 kN/5 cm 

širine) 0,01 

3 Krov od trske ili slame, uklj. 

letve 0,70 

4 Krov od šindre uklj. letve 0,25 

5 Ostakljenje bez prečki 

profitno građevno staklo jednoslojno 0,27 

profilno građevno staklo dvoslojno 0,54 

6 šatorsko platno, bez nosive konstrukcije 0,03 

621

Napomena: pokretna opterećenja navedena za stubišta dovoljna 

su za dimenzioniranje pojedinačnih stuba samo ako konstrukcija 

stubišta osigurava zadovoljavajuću raspodjelu opterećenja 

(npr. međusobnim povezivanjem stuba ili oslanjanjem 

stuba na ploču koja nosi od podesta do podesta ili je upeta u 

zid ili si.). 

Ako to nije slučaj, treba za stube prema tablici 1, redak 4a, pretpostaviti 

opterećenje od 150 kp (1,5 kN), a za stube prema tablici 

1, redak 5a, opterećenje od 200 kp (2 kN) u najpovoljnijem 

položaju. 

Kod konzolnih stuba treba osim toga dokazati da računom pretpostavljenu 

potpunu upetost stubišni zid može i ostvariti. Na 

mjestima gdje za to nedostaje težina zida (npr. ispod stubišnih 

prozora) treba odgovarajućim mjerama (npr. rubnim nosačima) 

osigurati potrebnu upetost komotne stube. Kod stubišta kod kojih 

treba očekivati posebno velika koncentrirana opterećenja 

(npr. u tvornicama, robnim kućama i si.) nije dopuštena primjena 

stuba bez zadovoljavajućeg prijenosa opterećenja. 

1.1 Vertikalna koncentrirana pokretna opterećenja krovova 

1.1.1 Pojedinačni nosivi elementi 

Kod krovova treba na sredini pojedinačne prečke, roga ili podrožnice 

i na sredini štapa rešetke (gornjeg pojasa) koji neposredno 

nosi pokrov, uz opterećenje snijegom i vjetrom pretpostaviti 

i koncentriranu silu od 100 kp (1 kN) zbog čovjeka koji čisti 

ili održava krovište. Ovo nije potrebno ako je tom elementu pripadajuće 

opterećenje snijegom i vjetrom veće od 200 kp (2 

kN). 

1.1.2 Krovni pokrov 

Za pokrov također vrijedi odj. 1.1.1 ukoliko je prohodan. Pri 

tome se može smatrati da sudjelujuća širina iznosi dvostruku 

širinu ploče, ali ne više od 1 m, ukoliko DIN 1045 ne propisuje 

nešto drugo. 

Za armiranobetonske šuplje nosače vidjeti DIN 4028. 

Kod polaganje se po tim elementima smije hodati samo stazama 

od platica. 

1.1.3 Krovne letve 

Za krovne letve treba pretpostaviti dvije koncentrirane sile od 

po 50 kp (0,5 kN) na vanjskim četvrtinskim točkama raspona. 

Za drvene letve čiji presjek odgovara iskustvenim podacima 

kod razmaka rogova do 1 m nije potreban računski dokaz. 

1.1.4 Lagane prečke 

Lagane prečke treba proračunati na koncentriranu silu od 50 

kp (0,5 kN) u najpovoljnijem položaju, ako je krov prohodan 

samo uz pomoć staza od platica ili Ijestava. 

1.2 Vertikalna pokretna opterećenja za stropne ploče po 

kojima se može voziti 

1.2.1 Stropovi nad podrumom u dvorištu itd. 

Stropne ploče iznad dvorišnih podruma i druge ploče po kojima 

se kreću motorna vozila (izuzete su ploče prema odj. 6.1 tablice 

1) treba proračunati najmanje prema DIN 1072, izdanje studeni 

1967, tablica 2, klasa mostova 6. Mimo odredbi DIN 1072 

treba površinu izvana glavne prometne površine opteretiti 

jednolikim površinskim opterećenjem p. glavne prometne 

površine. 

Ako se mora računati na teža vozila, npr. vatrogasna kola, vrijede 

opterećenja prema DIN 1072, izdanje studeni 1967, tablica 

2, klasa mostova 12 ili 30. 

Opterećenje treba smatrati ne pretežno statičkim, već uzeti u 

račun s dinamičkim koeficijentima prema odsječku 8. 

1.2.2 Stropovi po kojima se kreću viličari 

Stropove u radionicama, tvornicama, skladištima i si., na kojima 

se kreću viličari, moraju se u skladu s pogonskim okolnostima 

dimenzionirati na opterećenje viličara s odgovarajućim 

teretom prema tablici 1, stupac 3 i si. 1 u najnepovoljnijem položaju, 

te jednolikim opterećenjem prema tablici 1, stupac 7, u 

okolini viličara. Osim toga treba elemente građevine proračunati 

na jednoliko pokretno opterećenje (bez dinamičkog koeficijenta) 

prema tablici 1, stupac 7, za puno opterećenje i opterećenje 

pojedinih polja, ili na opterećenje koje je karakteristično 

za dotičnu građevinu. Mjerodavna je najnepovoljnija 

vrijednost. 

U slučaju opterećenja ploče viličarom, čija je ukupna dopuštena 

težina veća od 13 t treba provesti posebni dokaz proračunom. 

Tablica 1. Viličari - normirana vozila 

622 

Ako postoji mogućnost da se po ploči kreću viličari i motorna 

vozila treba proračun provesti za nepovoljnije opterećenje. 

Opterećenje prema tablici 1, stupac 3, treba u proračuu uvesti 

ne kao pretežno statičko, nego uzevši u obzir dinamičke koeficijete. 

1.3 Helidromi na krovnim pločama 

Statički proračun helidroma na krovnim pločama treba, u skladu 

s namjenom, provesti za odletnu težinu helikoptera od 2 

odn. 6 tona prema tablici 2. Opterećenje se prenosi preko kvadratične 

dodirne površine, uzevši u obzir i dinamičke koeficijente, 

na za promatrani presjek najnepovoljnijem mjestu. 

Osim toga treba proračun provesti i za jednoliko pokretno opterećenje 

od 500 kp/m 2 (5 kN/m 2 ) po čitavoj površini i na pojedinim 

poljima. 

Mjerodavna je najnepovoljnija vrijednost. 

Tablica 2. Helikopteri-n ormi rana opterećenja 

Max. dopuštena Normirano optere- Duljina stranice 

odletna težina ćenje helikoptera jedne kontaktne 

t Mp (kN) površine m 

2 2(20) 0,2 

6 6(60) 0,3 

1.4 Vertikalna pulsirajuča opterećenja 

Ova se opterećenja pojavljuju kod ljuljački, vrtuljaka itd., vidjeti 

DIN 4112; kod sportskih sprava u sportskim dvoranama, npr. 

užadi za penjenje, ruča i si. treba za svaku točku pričvršćenja 

užeta pretpostaviti opterećenje od 200 kp (2 kN). bez dinamičkog 

koeficijenta. 

2 Horizontalna pokretna opterećenja 

2.1 Horizontalno opterećenje na para petima i ogradama u 

visini rukohvata 

Horizontalne sile mogu u svojoj ravnini djelovati u bilo kojem 

smjeru. 

2.1.1 Kod stubišta prema tablici 1, redak 4a, a kod balkona i 

otvorenih kućnih galerija 50 kp/m 2 (0,5 kN/m 2 ). s. -» 623. 

1 2 3 4 5 6 7 

Dopuštena Nominalna Stat. osovinsko opter. Srednja širina Ukupna Ukupna Jednoliko pokretno 

ukupna nosivost (normirano opterećenje] kolotraga širina duljina opterećenje 

težina P a b / (normirano 

opterećenje) 

t t Mp (kN) m m m kp/m 2 (kN/m 2 ) 

2,5 0,6 2 ( 20) 0,8 1 2,4 1000(10) 

3,5 1 3 ( 30) 0,8 1 2,8 1250(12,5) 

7 2,5 6,5 ( 65) 1 1.2 3,4 1500(15) 

13 5 12 (120) 1.2 1,5 3,6 2500 (25) 


NORMIRANA OPTERĆENJA DIN 1055 D. 3 

2.1.2 U prostorijama za okupljanje, crkvama, školama, kazalištima 

i kinima, zabavištima i sportskim objektima, za tribine i 

stubišta prema tablici 1, redak 5a, 100 kp/m. (1 kN/m) 

2.2 Horizontalna opterećenja za postizanje dovoljne uzdužne 

i poprečne krutosti 

Osim propisanih opterećenja vjetrom i event. drugih horizontalnih 

sila treba zbog postizanja dovoljne uzdužne i poprečne krutostiu 

proračun u vesti i sljedeća horizontalna opterećenja proizvoljnig 

smjera: 

2.2.1 Kod tribina i sličnih objekata za sjedenje i stajanje horizontalno 

opterećenje u razini poda veličine 1/20 vertikalnog pokretnog 

opterećenja. 

2.2.2 Kod skela horizontalno opterećenje na visini oplate od 

1/100 svih vertikalnih opterećenja. 

2.2.3 Kod građevina ugroženih mogućim prevrtanjem, koje se 

nalaze unutar objekta pa nisu izložene vjetru, npr. kod ugrađenih 

slobodno stojećih silosa, treba prepostaviti horizontalno opterećenje 

od 1/100 ukupnog opterećenja u visini težišta. 

2.3 Sile kočenja i horizontalna opterećenja dizalica i 

kranskih staza 

Sile kočenja i horizontalna opterećenja dizalica i kranskih staza 

treba uvesti u proračun prema DIN 15 018 list 1 (za sada još 

nacrt) i DIN 4132 (za sada još nacrt). 

2.4 Horizontalni udari na stupove i zidove 

2.4.1 Horizontalni udari na nosive stupove i zidove 

2.4.1.1 Na cestama 

Kod nosivih stupova i zidova (u daljnem tekstu nosivi elementi) 

građevina u naseljima, a stoje na udaljenost« manjoj od 1 m od 

rubnjaka pa su tako izloženi mogućem naletu cestovnih vozila, 

treba na visini od 1,2 m iznad terena pretpostaviti horizontalnu 

silu, jednom u smjeru uzdužne i jednom u smjeru poprečne osi 

nosivog elementa, i to kod istaknutih uglova 50 Mp (500 kN), a 

kod ostalih nosivih elemenata 25 Mp (250 kN). Ovo nije potrebno 

ako se može dokazati da ispadanje nosivog elementa ne 

ugrožava stabilnost građevine. Za proračun temeljenja ovo opterećenje 

ne treba uzeti u obzir. 

Za nosive elemente građevina izvan naselja, koje su izložene 

opasnosti od naleta cestovnih vozila, vrijedi DIN 1072, izdanje 

studeni 1967, odsječak 7.2. 

2.4.1.2 Kod crpnih stanica 

Za nosive elemente nadstrešnica crpnih stanica koje ne leže u 

području prolaznog prometa, treba na visini od 1,2 m prepostaviti 

horizontalnu silu od 10 Mp (100 kN) u najnepovoljnijem 

smjeru, čak i ako su zaštićeni rubnjakom. Ovo nije potrebno ako 

se može dokazati da ispadanje nosivog elementa ne ugrožava 

stabilnost nadstrešnice. Za proračun temelja ovo opterećenje 

ne treba uzeti u obzir. 

2.4.1.3 U garažama, radionicama, skladištima i si. 

Kod nosivih elemenata u jedno- i višeetažnim građevinama s 

prostorijama u kojima je moguć promet motornih vozila ili viličara 

treba zbog mogućnosti naleta vozila pretpostaviti horizontalnu 

silu od 10 Mp (100 kN) na visini od 1,2 m, a za viličare na visini 

od 0,75 m horizontalnu silu jednaku 5-strukoj dopuštenoj 

ukupnoj težini prema tablici 1, stupac 1. Ako nosivi element ta 

opterećenja ne može preuzeti, treba ga odgovarajućim mjerama, 

npr. deformabilnim čeličnim odbojnikom, zaštititi, odnosno 

silu naleta reducirati na veličinu koju element može preuzeti. 

Za ostalo vrijedi odsj. 2.4.2 i DIN 1072, izdanje studeni 1967, dodatne 

odredbe uz odsječak 7.2 

2.4.2 Horizontalni udari na nenosive obod ne elemente 

građevine 

Kod višeetažnih garažnih građevina treba za vanjske zidove, 

unutarnje zidove svjetlarnika i si., te parapete rampi i parkirnih 

paleta na visini od 0,5 m iznad poda pretpostaviti horizontalno linijsko 

opterećenje od 0,2 Mp/m (2 kN/m). Ako je moguća pojava 

teretnih vozila pretpostavlja se sila od 0,5 Mp/m (5 kN/m) na 

visini od 1,2 m. Ovo vrijedi i za druge višeetažne građevine u kojima 

se mogu pojaviti motorna vozila. 

Uz to treba nalet vozila, naročito viličara, na zidove i parapete 

spriječiti rubnjacima, pragovima i si. visine min 0,2 m.

3. Vertikalna pokretna opterećenja POKRETNA OPTEREĆENJA 

3.1 Jednoliko raspodijeljena pokretna opterećenja za krovove, međukatne konstrukcije i stubišta NORMIRANA OPTEREĆENJA DIN i 055 D. 3 

Tablica 1. Jednoliko raspodijeljena vertikalna pokretna opterećenja za krovove, međukatne konstrukcije i stubišta 

1 

2 3 4 

Vrsta korištenja Vertikalno 

Krovovi Stubišta pokretno 

optere- 

Horizontalni ili 

u nagibu do 

1:20 

Međukatne konstrukcije Uključivo 

podesti 

i prilazi 

ćenje 

kp/m 2 

(kN/m 2 ) 

1a Tavani koji su temeljem svojih dimenzija presjeka samo uvjetno prohodni 

1b Montažne međukatne konstrukcije male nosivosti tijekom faze izgradnje, po kojima se prevoze 

kolica za beton kapaciteta do 100 litara 

2a Stambene prostorije sa zadovoljavajućom poprečnom raspodjelom opterećenja, npr. prema DIN 1045 

2b Montažne međukatne konstrukcije male nosivosti tijekom faze izgradnje, po kojima se prevoze 


3a Stambene prostorije bez zadovoljavajuće poprečne raspodjele opterećenja 2 ), npr. prema DIN 1045 i drveni 

grednici. Pri daljnjem prijenosu ovog opterećenja na nosive elemente građevine može se ovo opterećenje 

smanjiti za 50 kp/m 2 (0,5 kN/m 2 ) 

3b Pri 

povremenom 

boravku 

osoba ') 

Uredske prostorije, prodavaonice do 50 m 2 3c 

Pri 

povremenom 

boravku 

osoba ') 

tlocrtne površine u stambenim zgradama; hodnici i tavanske 

prostorije u uredskim i stambenim zgradama; bolesničke sobe i sobe za boravak u bolnicama; 

staje za sitnu stoku 

Montažne međukatne konstrukcije male nosivosti tijekom faze izgradnje, po kojima se prevoze 


4a Prohodni krovovi 

terasastih 

zgrada, krovni 

vrtovi, ukoliko Balkoni i galerije iznad 10 m 

za njih ne dođu 

u obzir veća 

opterećenja 

2 tlocrtne površine; gospodarski podrumi; predavaonice, učionice; 

ordinacije, kuhinje i hodnici u bolnicama 

4b Garaže i parkirne zgrade koje primaju osobna i njima slična motorna vozila ukupne težine 

do 2,51, za raspone / = /0 uz /0 = 3 m za ploče i /0 = 5 m za grede. Za raspone / < /0 

treba navedeno pokretno opterećenje u stupcu 4 pomnožiti s faktorom l0 1 /, ali ne većim od 1,43; 

ovaj faktor pri uvođenju opterećenja u stupove ili zidove ne treba uzeti u obzir 

5a Balkoni, galerije i otvorene lođe do 10 m 2 tlocrtne površine; podrumi posebne namjene, 

npr. podrumi za ugljen 

5b 

Helidromi 

(koncentrirane 

sile vidjeti 

Prostorije za skupove u javnim zgradama, npr. crkve,kazališne i kino dvorane, plesne i sportske 

dvorane; tribine s fiksnim sjedalima; hodnici prema predavaonicama i učionicama; izložbene i 

prodajne prostorije, trgovine i robne kuće, knjižnice, arhivi; prostorije za spise ukoliko odredbe iz 

DIN 1055 list 1 ne daju veće vrijednosti; ugostiteljski objekti, velike kuhinje, klaonice, pekarnice; 

tvornice i radionice s lakim pogonom; stropovi dvorišnih podruma koji nisu dostupni vozilima; 

predprostori; staje za krupnu stoku 

5c odsječak 6.4) Privozi i rampe u garažama i parkirnim zgradama koje primaju osobna i njima slična motorna vozila 

ukupne težine do 2,5 t; za uvođenje u stupove ili zidove može se ovo opterećenje smanjiti na 

350 kp/m 2 (3,5 kN/m 2 ) 

6 Tribine bez fiksnih sjedišta; radionice, tvornice i skladišta, ukoliko ne treba primijeniti veće opterećenje 

prema retcima 7a do 7f 

U stambenim 

zgradama 

U javnim 

zgradama 

prema 

stupcu 2, 

redak 5b, 4b 

7a 1000 

(10) 

7b Radionice, tvornice i skladišta s teškim pogonom, npr. upotrebom viličara (vidjeti odsj. 1.2). Pokretno 

opterećenje treba odrediti za svaki pojedinačni slučaj. Ako se radi o jednoliko raspodijeljenom opterećenju 

1250 

(12,5) 

7c 

preporučuje se primijeniti gradaciju prema stupcu 4. Ako to opterećenje uglavnom služi kao zamjensko 

opterećenje za velika koncentrirana opterećenja (npr. za teške strojeve), ono se uz dopuštenje građevinske 

1500 

(15) 

7d 

inspekcije može za glavne nosače i stupove postupno smanjivati, ukoliko zamjensko opterećenje po 

2000 

cjelokupnoj površini promatranog elementa građevine bitno premašuje stvarno opterećenje koje će na 

(20) 

7e 

toj površini djelovati, također i tijekom montaže ili demontaže strojeva. 2500 

(25) 

7f 3000 

(30) 

1) Uz ovo pokretnoo opterećenje ne treba uzeti u obzir težinu snijega i pritisak vjetra; treba međutim razmotriti sisajuće djelovanje vjetra. 

2) Za stanje tijekom ugradbe treba dimenzioniranje provesti za utjecaj koncentrirane sile od 100 kp (1kN) u najnepovoljnijem položaju, ukoliko jednoliko 

opterećenje od 200 kp/m 2 (2 kN/m 2 ) nije nepovoljnije. Širina rasprostiranja koncentrirane sile smatra se jednakom širini ploče. Uz širinu rasprostiranja 

od min. 0,5 m potreban je proračun za koncentriranu silu samo za raspone do 2 m. 

Tablica 2. Oblici i smanjenje vrijednosti za pokretno opterećenje elemenata građevine koji preuzimaju opterećenje od više nego tri potpune etaže, 

uz isto pokretno opterećenje na svim etažama 

Broj etaža 1 2 3 « 

* 

Stambene zgrade itd. prema a) 

8 10 11 12 

1 

2 

Odbici u % 

koeficijent smanjenja a 

0 

1 

0 

1 

0 

1 

20 

0,95 

40 

0,88 

60 

0,8 

80 

0,71 

80 

0,65 

80 

0,6 

40 

0,6 

40 

0,6 

40 

0,6 

Radionice itd. prema b) 

3 Odbici u % 0 0 0 10 20 30 40 40 40 20 20 20 

4 koeficijent smanjenja a 1 1 1 0,98 0,94 0,9 0,86 0,83 0,8 0,8 0,8 0,8 

Za proračun elemenata građevine, koji preuzimaju opterećenje od više nego tri pune etaže, smije se za preuzimanje pokretnog opterećenja balkona i galerija svih etaža vrijednost 

od 350 kp/m 2 (3,5 kN/m 2 ) odn. 500 kp/m 2 (5 kN/m 2 ) prema odsj. 3.1, tab.1, reducirati na 150 kp/m 2 (1,5 kN/m 2 ). 

4. Smanjenje pokretnog opterećenja 

Kod proračuna elemenata građevine koji preuzimaju opterećenje od više nego tri pune etaže, kao 

što su stupovi, podvlake, zidni stupovi, temeljni zidovi i si., te pri proračunu opterećenja na temeljno 

tlo smije se ukupno pokretno opterećenje, kao zbroj pokretnih opterećenja etaža, reducirati 

prema sljedećim pravilima. Kod radionica s teškim pogonom, spremišta i skladišta takva redukcija 

opterećenja nije dopuštena. 

Pokretna opterećenja koja djeluju na tri najopterećenije etaže treba u račun uvesti u punom iznosu. 

Za preostale etaže, u slučaju različitog opterećenja poredano po padajućem nizu, može se 

odbijati određeni postotak u rastućem nizu. Taj postotak iznosi: 

100 

(1) 

150 

(1.5) 

200 

(2) 

350 

(3,5) 

350 

(3,5) 

500 

(5) 

750 

(7,5) 

a) Za stambene, uredske i poslovne zgrade od 20% do najveće vrijednosti od 80%; 

b) za radionice s lakim pogonom i robne kuće (trgovačke zgrade) i za zgrade koje djelomično 

služe kao radionice ili robne kuće 10% do najviše 40%. 

Smanjenje ukupnog pokretnog opterećenja koje otpada na element građevine ne smije za 

objekte pod a) prijeći 40%, a za objekte pod b) 20%. 

Ako su pokretna opterećenja pojedinih etaža jednaka, primjenjuju se u % navedeni odbici navedeni 

u retcima 1 i 3 tab. 2, i koeficijenti smanjenja a navedeni u retcima 2 i 4, koji se odnose na 

ukupno pokretno opterećenje (a je odnos pokretnog opterećenja koje treba uvesti u proračun prema 

ukupnom pokretnom opterećenju). 

623

POPIS LITERATURE 

Objašnjenja kratica za navedene časopise 

AF = Architectural Form 

AJ = Architectural Review 

AR = Architectural Record . . . . 

ArK = Arkitekten 

AW = Architektur und Wohnform 

AWW = Architektur und Wohnwelt 

B = Bau 

BBauBI = Bundesbaublatt 

Bg = Baugilde . . . 

Bm = Baumeister 

Bw = Bauwelt 

Bz = Das Bauzentrum . 

Cu = Die Küche (Lambiente Cucina) 

DA = Der Architekt (BDA) 

DAB = Deutsches Architektenblatt 

db = Deutsche Bauzeitung 

DBZ = Deutsche Bauzeitschrift . . . 

EGH = Informationsdienst Holz 

d-extrakt = Informationsdienst für neuzeitliches Bauen 

Gf = Glasform 

Gl = Gesundheitsingenieur 

In = Interiors 

MB = Moderne Bauformen 

SBF = Sport + Bäder + Freizeit-Bauten 

SHE = Stein - Holz - Eisen . 

TAB = Technik am Bau 

VDI = V.D.I. Zeitschrift . 

WMB = Wasmuths Monatshefte für Baukunst und Städtebau 

WA = Wettbewerb Aktuell 

ZB = Zentralblatt der Bauverwaltung 

ZI = Zentralblatt für Industriebau 

AIT = Architektur Innenarchitektur Techn. Ausbau, 

bis 1979 „Architektur und Wohnwelt" 

Detail = Architektur und Baudetail 

Häuser = Magazin für Internationales Wohnen 

II Bagno = Das Bad 

bba = Bau - Beratung - Architektur 

Stranica Autor Naslov 

12-17 

19-20 

24 

28 

29 

33 

624 

Schneider, H. J. 

Dt. Verein des Gas- und 

Wasserfaches e.V. Eschborn 

Flotow, P v., Leiermann, H. 

Hebgen 

Dürer, A. 

Le Corbusier 

Mössel, E. 

Zelsing, A. v. 

Bochenek, J. 

Boesinger, W. 

Jones, V. 

RWE 

Frank, W. 

Grandjean, Etienne 

Fuchs, Günther 

Eisenschink, Alfred 

Lutz + Jenisch + Klopfe + 

Freymuth + Krampf 

Krusche + Althaus + Gabriel 

Arwed, Tomm 

Buss, Harald 

Handbuch - Sanitärtechnik 

Techn. Regeln für Gas-Installation 

Mjesto izdanja 

New York 28, N. Y West 57th Street 

Westminster, London SW 1, Queen Anne's Gate 9-13 

New York, N. Y., 119 West 40th Street 

Helsinki, Ainogatan 3, Konsthallen 

Stuttgart, Hauptstätter Str. 87 

Stuttgart, Postfach 30 81 

vorm. Saarbrücken 

Walluf, Am Kingenweg 4 

vorm. Berlin 

München, Streitfeldstr. 35 

Berlin, Schlüterstr. 42 

Darmstadt, Postfach 42 07 

Milano, via fratelli Bressan 2 

Bonn, Ippendorfer Allee 14 b 

Stuttgart, Schrempfstr. 8-10 

Stuttgart, Postfach 106012 

Gütersloh, Carl-Bertelsmann-Str. 270 

Düsseldorf, Füllenbachstr. 6 

Bonn, Argelandstr. 47 

Schorndorf, Steinwasenstr 6-8 

München, Rosenheimer Str 145 

New York 11, East 44th Street 

vorm. Stuttgart 

Düsseldorf, Postfach 17 02 35 

vorm. München 

Gütersloh, Carl-Bertelsmann-Str. 270 

Düsseldorf, Carl-Recke-Str. 84 

vorm. Berlin 

Freiburg/Br., Maximilianstr 5 

vorm. Berlin 

Hannover, Am Schiffgraben 43 

Leinfelden-Echterdingen, Fasanenweg 18 

München, Franz-Josef-Str. 9 

Hamburg, Warburgstr. 50 

Milano, via fratelli Bressan 2 

Leinfelden-Echterdingen, Ernst-Mey-Str. 8 

Gas-Installationsdetails 

Sicheres Haus 

4 Bücher von menschlichen Proportionen 

Der Modulor 

Die Proportionen in Antike . 

Pentagramm, Deutsche Vierteljahresschrift 

Neue Lehre von den Proportionen des menschlichen Körpers 

aus einem bisher unbekannt gebliebenen, die Natur und Kunst 

durchdringenden morphologischen Gesetz 

Canon aller menschlichen Gestalten und Tiere 

Le Corbusier Oevre complete 1938-1946 (Le Modulor) 

Neufert Architect's Data 

RWE Handbuch, Techn. Ausbau 

Raumklima und thermische Behaglichkeit 

Berichte aus der Bauforschung, Heft Nr 104 

Wohnphysiologie - Kap. 6 Raumklima 

Kleine Raumklimatologie 

Falsch geheizt Ist halb gestorben 

Lehrbuch der Bauphysik 

Ökologisches Bauen 

Ökologisch Planen und Bauen 

Aktuelles Tabellenhandbuch Feuchte, Wärme, Schall 

Izdavač 

Mjesto i godina izdanja/ 

ili časopis 

Vogel, Würzburg, 1979 

DVGW-TRGI 1986 

Ruhrgas AG, Essen, 1990 

Vieweg, Wiesbaden, 1980 

Nürnberg, 1528 

Paris, 1953 

München, 1926 

Stuttgart, 1868 

Leipzig, 1854 

Berlin, 1885 

Zürich, 1946 

Collins, London, 1980 

Energie Vlg., Heidelberg, 1995 

Ernst + Sohn, Düsseldorf, 

1975 

Architektur-Vlg., Artemis, 

Zürich, 1973 

Privatdruck, 1970 

Resch, 3. Aufl. 1989 

Teubner, Stuttgart, 1985 

Bauverlag, Wiesbaden, 1982 


Weka Vlg., Kissing, 1987


34 

35-36 

Dürer, A. 

Ottel, R. 

Beton-Verlag 

Weilbier, R. 

51 - 58 Werner, Pastor, Müller 

Bauer, Walter 

Lochner 

Lohmann 

Methfessel 

Vygen 

Winkler, W. 

Mantscheff 

Hoffmann, Kremer 

Rösel 

Franke, Portz 

Glatzel, Hoffmann, Frikell 

Gaeb 

Schwarz 

Aita, Veit, Schilchegger 

Rösel 

Frommhold, Hasenjäger 

BGB 

Buch der Messungen 

Baubiologische Standortfaktoren 

Wohnen in Betonbauten 

Luftelektrische Felder in umbauten Räumen und im Freien 

Weitere Untersuchungen über luftelektrische Felder in Gebäuden 

Verdingungsordnung für Bauleistungen (VOB) 

Teil A: Allgemeine Bestimmungen für die Vergabe von 

Bauleistungen DIN 1960 

Teil B: Allgemeine Vertragsbedingungen für die Ausführung von 

Bauleistungen DIN 1961 

Teil C: Allgemeine technische Vorschriften 

Baupreisbuch - 5 Bände - Baustoffbedarf und Zeitaufwand - 

Preise und Preisvergleiche 

Lexikon des Baurechts 

Einführung in das Recht der BRD 

Das private Baurecht 

Vertragsrecht, Bd. 2, Verpflichtungsverträge 

Vertragsrecht 

Bauvertragsrecht nach VOB und BGB 

VOB Verdingungsordnung für Bauleistungen 

Einführung in die Baubetriebslehre, Bd. 1 +2 

Zahlentafeln für den Baubetrieb 

Stichwort AVA, Bd. 1, Verfahren 

Handbuch für die Baupraxis 

Unwirksame Bauvertragsklauseln nach dem AGB-Gesetz 

Anwenderhandbuch 

Daten und Informationsverarbeitung in Planung und Steuerung 

von Bauprojekten 

Planungs- und Bauablauf - die Steuerung bauwirtschaftlicher 

und baubetrieblicher Prozesse 

Baumanagement, Grundlagen, Technik, Praxis 

Wohnungsbau Normen 

Bürgerliches Gesetzbuch 


Izdavač 


ili časopis 

Arnheim, 1640 

DBZ 4/80 

Beton-Verlag, Düsseldorf, 1976 



Inform. Zentrum Bonn Machen Baustoffe krank? Köln, 1975 

Reiter, R. Luftel. Raumklima Fraunhofer Gesellschaft, 

Garmisch Partenkirchen 

Lötz, K.E. Willst Du gesund wohnen Biberach, 1975 

Palm, H. Das gesunde Haus Dettingen, 1975 

Endrös, R. Das gestörte Strahlungsfeld über Grundwasserströmungen Eberbach, 1970 

38 Maertens Der optische Maßstab Berlin, 1884 

39 Frieling/Auer Mensch + Farbe + Raum München, 1956 

Renner, P Ordnung und Harmonie der Farbe Ravensburg, 1947 

40-43 Freckmann, K. Proportionen in der Architektur München, 1965 

Scholefield, P H. The theory of proportion in Architecture Cambridge, 1958 

Thiersch, H. Als Architekt und Forscher München, 1923 

Wolf, 0. Tempelmaße Wien, 1932 

Boesianer, W. Le Corbusier, oeuvre complète 1938-1946 (Le Modulor, S. 170ff.) Zürich, 1946 

Portmann, D. Elementiertes Bauen DBZ 11/83 

Neufert, E. Bauordnungslehre BOL Ullstein, Berlin, 1961 

Moessel, E. Die Proportion in Antike und Mittelalter Urformen des Raumes 

als Grundlagen der Formgestaltung 


Fischer, Th. Zwei Vorträge über Proportionen Berlin, 1934 

Boehm, 0. Von geheimnisvollen Maßen, Zahlen und Zeichen Leipzig, 1929 

Le Corbusier Der Modulor Stuttgart, 1953 

44 Violet-Ie-Duc, E. Histoire de l'habitation humaine Paris 1875 

Violet-Ie-Duc, E. Histoire d'une maison Paris 1873 

Uhde, C. Die Konstruktion und die Kunstformen der Architektur Berlin 1903 

Wersin, W. v. „Ewige Formen", ein Vortrag mit Bildern Bm„ S. 143 ff., 1932 

46 Joedicke, J. Schalenbau Stuttgart 

Otto, F Das hängende Dach Berlin, 1954 

49 Neufert, E. Der Auftrag ist erteilt Bw 10/33 

Beuth Verlag GmbH, Berlin, 1958 

Beuth Verlag GmbH, Berlin, 

1948-1951 

C. H Beck Verlag, München, 

1988 

C.H. Beck Verlag, München, 

1987 

C.H. Beck Verlag, München, 1983 

Kohlhammer Verlag, Studienbücher, 


Kohlhammer Verlag, Stuttgart, 

1977 

Bauverlag GmbH, Wiesbaden/ 

Berlin, 1984 


Werner Verlag, Düsseldorf, 1985 

Teubner Verlag, Stuttgart, 1986 

Bauverlag GmbH, Wiesbaden/ 

Berlin, 1986 

Werner Verlag, Düsseldorf, 1985 

Verbände der Bauwirtschaft, 

Hessen, 1986 

Beuth Verlag GmbH, Berlin/Köln, 

1985 

Ernst & Sohn, Berlin, 1988 

Springer Verlag, Wien, 1976 

Springer Verlag, Wien, 1976 

Werner Verlag, Düsseldorf, 

1988 

Beck Texte im DTV, München, 

1987 

625



51 -58 

62-63 

67 

68 

69-71 

78 

79 

82-83 

84-85 

92-95 

96 

97 

98 

626 

VOB 

VOB im Bild 

Neufert, Rösel 

Boemke, K. 

Kerschkamp, Portmann 

Simmer, K. 

Freihart, G. 

Muhs, H. 

Wendehorst, Muth 

Muth 

Dörreberg, H. 

Mährlein, K. 

Meuth 

Schräg, E. 

Sleeper, H. R. 

Sweet's Catalogue file 

Göhring, O. 

Fonrobert, F 

Führer, W. 

Hempel, G. 

Kress, F 

Kullmann, H. 

Stoy, W. 

Willie, F 

A.C.D.A. 

Deutsches Kupfer Institut 

Fritz Röbbert 

Fingerhut, P 

VDD 

Flotow, P v. 

Halsband, G. 

Langer, A. 

Liersch, W. 

Mährlein, K. 

Muth, W. 

Neufert, E. 

Schumacher, R. 

Zentralverband 

Dachdeckerhandwerk 

Zimmermann, S. 

d-extrakt 

Dt. Dachgärtnerverband e.V. 

Leca Deutschland GmbH 

re-natur GmbH 

Tritthard, J. 

Minke, G. 

Stromeyer, P 

BM f Raumordnung 

Preussag AG 

Chastin, François, 

Forster, Norman 

Schmitz, H. C. (Hg.) 

Beratungsstelle für Stahlverwendung 

(Hg.) 

Verdingungsordnung für Bauleistungen 

Verdingungsordnung für Bauleistungen Im Bild 

Bauzeitplanung 

Standardleistungsbücher für das Bauwesen 

Die Anwendung der Modulordnung 

Erläuterung zu DIN 18000 „Modulordnung im Bauwesen" 

Grundbau 

Einfluß der Baugrundelastizität 

Die Lagerungsdichte des Untergrunds als Voraussetzung für 

die Gründung des Bauwerks 

Erd- und Grundbau 

Dränung erdberührter Bauteile 

Offene Kamine 

Offene Kamine und Bestimmungen 

Time Saver Standards 

Offene Kamine 

Offener Kamin zieht nicht 

Der Einfluß des Windes auf den Kaminzug 

Offene Kamine 

Building standards 

Jedes Jahr neu 

Technik des Schornsteins 

Müllwurfanlagen 

Schornsteine 

Schornsteine 

Grundzüge des Holzbaues im Hochbau 

Holzkonstruktion 

Freigespannte Holzbinder 

100 Knotenpunkte 

Der praktische Zimmerer 

Holz im Bauwesen 

Der Holzbau 

Statische .. Kehlbalkendaches 

Copper Roofing 

Kupfer Dachdeckung 

Kupfer, Planen, Gestalten, Verarbeiten 

Altdeutsche Schieferdeckung 

Dächer, Dachdeckungen 

Anschlüsse, Abschlüsse, Durchdringungen und Dehnungsfugen 

bei bituminösen Dachdichtungen 

Dachdetails (Metalldächer) 

Dachdeckung auf verz. Stahlblech 

Flachdächer 

Konstruktive Hinweise zum geneigten Dach 

Entwässerung von Flachdächern 

Dränung von erdüberschütteten Decken 

Das Flachdach 

Zubehör für gedichtete Flachdächer mit nichtgenutzter 

Oberfläche 

Fachregeln des Dachdeckerhandwerks 

Flachdachabdichtung und Wärmedämmung 

Welches Dach erhält mein Haus 

Grüne Dächer - Gesunde Dächer - Dachgärtnerrichtlinien 

Firmeninformation 

Firmeninformation 

Textiles Bauen 



Bauten des Bundes 1965-1980 

Das Stahlbau-Dach - Olympia 1972 

Beispielhafte Bauten 

Industriearchitektur in Europa, Constructa-Preis 86 

Stahl und Form: Acht Sporthallen - Entwicklung und Vergleich. 

Arch. Behnisch u. Partner 

Bauen mit Stahl 

Izdavač 


ili časopis 

Beuth Verlag GmbH, Berlin/Köln, 

1988 

Bauverlag GmbH, Wiesbaden, 

1988 



DBZ 7/79 

Beuth Verlag GmbH, Berlin, 5/84 

Teubner, Stuttgart, 1994 

DBZ 7/59 

Berlin, 1959 

Teubner, Stuttgart 

Eigenverlag Muth, Karlsruhe 

DBZ 4/64, 2/65 

DBZ 5/80 

New York, 1950 

DAB 10/80 

DAB 6/80 

Sonderdruck aus „Berufsarbeit 

und Wissen", 5 + 6/34 

Bm 3/64 


New York, N.Y 

DBZ 2/65 

DBZ 2/65 

DBZ 8/72 

Wien, 1950 

Berlin, 1948 

DBZ 3/78 

Herrenalp 

Herrenalp, 1949 

Ravensburg, 1940 

DBZ 10/63, 1/64 

Berlin, 1941 

DBZ 12/54, 3/55 

London, 1959 

Berlin, 1956 

KM, Osnabrück, 1999 

Bochum, 1959 

DBZ 12/65 

Frankfurt/M., 1979 


DBZ 12/54 

DBZ 3/68 

DAB 2/79 

DAB 9/80 

DBZ 5/77 

Bg„ S. 667, 1934 

DAB 6/80 

Berlin, 1952 

DAB 3/79 

Bonn, 1979, Heft 1-9 

Baden-Baden, 1985 

Halstenbeck 

Ruhwinkel-Wankendorf 

DAB, 1/2000 

DBZ, 12/74 

bba-lnformation, 12/81 

Karlsruhe, 1980 

Hannover, 1972 

Deutsche Verlagsanstalt, 


Quadrato, Braunschweig, 1986 

Düsseldorf, 1984 

DAB 2/1983


99 

100 

101 

102 

105-108 

109 

110 

111 

112 

113 

114 

116-122 

123-130 

131 - 133 

135-138 

139-140 

143-151 

153-160 

162-174 

Mengeringhausen, M., Dr 

Ing. 

Scan Space 

Scan Space 

Mengeringhausen, M., Dr 

Ing. 

Krupp Montai, 

Heinze 

Ruhrgas AG Essen 

VbF 

TRbF 

Rhein. Braunkohlenwerke AG 

Blind, H. 

Mosonyi, E. 

Press, H. 

Schaefer, H. 

Siervo, F de, Leva, L. de 




DIN 1080 T 7 

DIN 4320 

DIN 19752 

Ohlwein, Klaus 

G. Moenes 

Marshall, F 

Zentralverband 

Maake-Eckert 

Trümper, G., Overath, D. 

Fibier, M. 

Arbeitsstättenrichtlinien 

Vereinigte Glaswerke GmbH 

Bauglasindustrie GmbH 

Gerresheimer Glas AG 

Fachglas AG 

Röhm GmbH 

Fischer, U. 

Paulisch, A., Reichel, B. 

BM f. Raumordnung, 

Bauwesen und Städtebau 

Dt. Norm Normenausschuß 

Lichttechnik 

Tonne, F 

Becker, D., Epsen 

Redaktionsteam d. Klaus 

Esser KG 

Eckstein, R. 

Rhein.-Westfälische 

Energie AG 

MERO-Konstruktions-Atlas 

Komposition im Raum 

Information der Fa. Scan Space 

MERO-Konstruktionsatlas 

Kompositionen im Raum 

Deutsche Bauzeitung 

Information der Krupp Stahlbau 

KEBA, Information der Arn. Georg AG 

Scan Space, Information der Hansen Consult GmbH 

Neubau, Modernisierung, Sanierung 

Gas-Installationsdetails 

Heizungsanlagenverordnung-HeizanIVO DIN 4701,4108,4755 

Verordnung über Anlagen zur Lagerung, Abfüllung und 

Beförderung brennbarer Flüssigkeiten VbF 

Techn. Regeln für brennbare Flüssigkeiten 

Planungshinweise 

Wasserbauten aus Beton, S. 331 - 397 

Wasserkraftwerke, T 1 (Niederdruckanlagen), T 2 (Hochdruckanlagen, 

Kleinkraftwerke, Pumpspeicheranlagen) 

Wasserkraftwerke 

VDI-Handbuch Energietechnik (Lexikon) 

Modern trends in selecting and designing Pelton turbines 

Modern trends in selecting and designing Francis turbines 

Modern trends in selecting and designing Kaplan turbines 

Modern trends in selecting and designing reversible Francis 

pump-turbines 

Begriffe, Formelzeichen und Einheiten im Bauingenieurwesen - 

Wasserwesen 

Wasserturbinen. Benennungen nach der Wirkungsweise und nach 

der Bauweise 

Wasserkraftanlagen. Regeln für Planung und Betrieb 

Das Sonnenhaus von nebenan 

Das Energieproblem oder die Abrüstung im Bauen 

Raumklima unter Glas 

Techn. Leitfaden Glas am Bau 

Sanitär Heizung Klima 

Pohlmann Taschenbuch für Kältetechniker 

Wärmeschutzverordnung-WärmeschutzV 

DIN 4109 

Körperschall, Raumakustik 

Innerer und äußerer Blitzschutz 

Künstliche Beleuchtung 

Glaskatalog 

Glaskatalog 

Glassteinarchitektur Techn. Handbuch 

Glaskatalog 

Plexiglas 

Tageslicht 

Heizen mit Umgebungsenergie 

Bau- und Wohnforschung, Handbuch Passive Nutzung der 

Solarenergie 

Tageslicht in Innenräumen 

Besser Bauen 

Tageslicht + Architektur 

Wie hell ist hell? 

Tageslicht, Entwurfskriterien und architektonische Formgebung 

RWE Bau-Handbuch 11. Ausgabe 


Izdavač 


ili časopis 

Würzburg, 1977 

Bertelsmann Fachzeitschriften 

GmbH, 1983 

Scan Space, Düsseldorf 

MERO-Würzburg, 1977 

Bertelsmann Fachzeitschriften 

GmbH, 1983 

db 4/89, Stuttgart 

Hannover 

Neuwied 

Düsseldorf 

Celle, 1978 

Essen 


Köln, 1989 


VDI-Verlag, Düsseldorf, 1966 


VDI-Vlg., Düsseldorf, 1991 

WaterPower and Dam Construction 

30 (1978) H. 12, 

S. 40 -47 


28, 1976, H. 8, 

S. 28-35 


29, 1977, H. 12, 

S. 51 -56 


32, 1980, H. 5, 

S. 33-42 





BDA, „Der Architekt", 1989 

DBZ 7/86 

Vegla GmbH, Aachen 

St. Augustin 

C. F Müller, Karlsruhe 

1994 


Odenthal 

DBZ 8/80 

'ASR7/3, 1979 

Aachen 

Schmelz 

Düsseldorf 

Gelsenkirchen 

Darmstadt 

R. Müller, Köln, 1982 

Dt. Consulting Vlg., Essen, 1980 

H. Fuck, Koblenz, 1984 


K. Hofmann, Stuttgart, 1954 

C. F Müller, Karlsruhe, 1986 

K. Esser KG, Düsseldorf, 1970 

Vorlesungsmanuskript, 

TH Darmstadt, 1988/89 

Energie Verlag, Heidelberg, 1995 

627



Izdavac 


ili casopis 

162- 174 Lutz, P., Jenisch, R., Lehrbuch der Bauphysik Teubner, Stuttgart, 1985 

Klopfer, H., Freymuth, H., 

Krampf, L. 

Schild, E., Casselmann, H., Bauphysik, Planung und Anwendung 3. Aufl., Vieweg, Braunschweig, 

Dahmen, G. 1982 

Slesin, S,, Cliff, S., Japanese Style Thames + Hudson, London, 

Rozenstroch, D. 1987 

Hofmann, H. Licht im Museum Bauwelt, Berlin, 20/21/1985 

Schüepp, M., Schirmer, H. Das Klima Österreichs, der BRD, der DDR und der Schweiz Schweizer metereol. Zentral- 

Arbeitsbericht anstalt Nr., Zürich, 1973 

Schmitt, H. Hochbaukonstruktion C. Bertelsmann, Düsseldorf, 1974 

Bartenbach, C., Klingler, M. Lenken und Spiegeln Werk, Bauen + Wohnen 12/87, 

Zürich 

Rastorfer, D. 13 Projects by Gunnar Birkerts Architectural Record, 3/87, 

New York 

Fleig, Karl, Editor AlvarAalto, Bd. 2, 1963- 1970 Vgl. f. Architektur, 1984 

2. Aufl., Artemis, Zürich 

Eckhout, M. Der Schall im Saal (Konzertsaal mit TL in der „ALTEN BÖRSE", Bauwelt, H. 13. Mai 1990, Berlin 

Amsterdam) 

Eckstein, R. Projekte TH Darmstadt, 1989 

Weber, H. O Arbeitsstättenverord nu ng C. Heymanns, Köln, Berlin, 

Bonn, München, 3. überarb. 

Auflage, 1983 

175- 176 Palz, W., Kommission der Atlas über die Sonneneinstrahlung Europas, Bd. I TüV Rheinland, Köln, 1990 

Europäischen Gemeinschaft 

Recknagel, Sprenger, E. (Hg.) Taschenbuch für Heizung und Klimatechnik R. Oldenbourg, Wien, 1977 

Wachen berger, H. u. M. Mit der Sonne bauen. Anwendung passiver Sonnenenergie Callwey, München, 1983 

U. Bossel Solentec Report, Klimadaten Europas. Planungsunterlagen für die Solentec GmbH, Adelebsen, 

Sonnenenergienutzung 1979 

Inform. Erdgasheizung Essen Faustwerte K. Krämer, Stuttgart, 1987 

Kürte, W. Deutsche Darstellung und Umrechnung auf hiesige Verhältnisse Bauformen S. 531 - 540, 1932 

der Sonnentafeln von H. Fisher 

180 Meyer-Bohe, W. Sonnenschutz DBZ 7/87 

Houghton E. L. Windforces on Buildings a. Struktures New York, 1976 

185 - Verordnung über Aufzugsanlagen - AufzV 1988 

Tutt, P + Adler, D. Window Cleaning New Metrie Handbook Verlag Butterworth Arch., 

London, 1979 

188- 189 Reitmayer, V. Holztüren und Holztore J. Hofmann, Stuttgart, 1979 

191 - 192 Adarma Gebäude- und Geländesicherung München, 1979 

Hebgen, H. Sicheres Haus Vieweg, Braunschweig, 1980 

Bielmeyer, Riehle Planung von Türen und Toren DAB 4/86 

194 - Treppenarten DAB 6/86 

199 Meyer-Bohe, W. Transportsysteme im Hochbau DBZ 9/84 

206- 213 Forschungsgesellschaft für Straßen, Radwege FGSV Verlag, Köln, 1985, 1986 

das Straßenverkehrswesen 

Hawlitzeck, Rhein. Straßen- Autobahnen Euskirchen 

bauamt 

Prinz, D. Städtebau Band 1 + 2 Kohlhammer, Stuttgart, 1987 

214 Forschungsgesellschaft für Straßenbahn - Bau- und Betriebsordnung (BOStrab) (RAS-O) FGSV Verlag, Köln, 1965 

das Straßenwesen 

217 Prinz, D. Städtebau Band 1 + 2 Kohlhammer, Stuttgart, 1987 

219 Henjes, K. Holz am Bau DBZ 7/68 

222- 223 Brandecker, H. Gestaltung von Böschungen Salzburg 

224- 230 Kreuter, M. L. Der Biogarten BLV, München 

De Haas Marktobstanbau München 

235 Kappler, H. P Das private Schwimmbad Bauverlag, Wiesbaden, 1986 

242- 252 Arbeitsgemeinschaft Die moderne Küche e.V. Darmstadt 

RWE Energie Bauhandbuch technischer Ausbau Energie Verlag, Heidelberg, 1995 

255- 260 Neufert, P + Neff, L. Gestaltung, Haus Wohnung Garten Vieweg, Wiesbaden, 1995 

261 - 262 Kappler, H. P Das private Schwimmbad Bauverlag, Wiesbaden, 1986 

264- 265 Firma Miele Wäscherei/Waschanlagen Gütersloh 

270 Arbeitsgemeinschaft Holz e.V. Holzhausbau Düsseldorf 

272- 275 Prinz, D. Städtebau Kohlhammer, Stuttgart, 1987 

295 Ludes, M. Häuser mit Gangerschließung DBZ 9/78 

296 - Terrassenhäuser DBZ 2/68 

W.+T Meyer-Bohe Bauten für Schulungen Tagungen Kongresse A. Koch, 

Leinfelden Echterdingen, 1985 

297- 298 BM f Raumordnung und Bautechnische Grundsätze für Schutzräume Bonn 

Städtebau 

299- 303 Rau, O., Braune, V Der Altbau A. Koch, Leinfelden, 1985 

628


304 - 306 Wolff, Arnold 

Krings + Rott + Hübner + 

Künzer + Gerhards + 

Siegmund 

Kliem, A. 

Schmitt + Vogel + 

Wedekind 

Bensemann, K.-H. 

307-315 Maass, J. 

Heinze GmbH 

316-320 

Anders, G. + Eisner, G. 

Ottel, R. 

Schmittmann + Haas + Diez 

Anders, G. + Eisner, G. 

Ottel, R. 

Schmittmann + Haas + Diez 

323 - 326 

327 

328 Land NRW 

331 - 336 Schweigier, P 

Höfler + Kandel 

Banghard, A. 

Arbeitsgruppe Bibliotheksplan 

Baden-Württemberg 

Fuhlrott, R. + Jopp, K. 

Henning, Wolfram 

Metealf, Keyes D. 

Ramcke, R. 

Thompson, G. 

337 - 359 Puell, Richard 

Joedicke, Jürgen 

Sieverts, Ernst 

Henkel, AG 

Gottschalk, Ottomar 


Gottschalk, Ottomar 

Fuchs, Wolfram 

Puffert, Maren + Steiner, 

Bernhard 


Duffy, Eley, Giffone, 

Worthington 

van der Rohe, Ludwig Mies 

Kahl, Eberhard 

Ehrke, Rainer 

Reuter, Fritz 

Ahrens, Günther 


Volpert, Walter 

Fuhrmann, Peter 

Das stählerne Geheimnis des Kölner Doms, 

Stahlbauten in Köln und Umgebung' 

Köln Hauptbahnhof und seine Bahnsteige 

Sanierung der Halle Münsterland in Münster 

Sanierungen 

Weitgespannte Stahlkonstruktion überbrückt Betriebsgebäude 

Terrassenhäuser am Hang 

Institut für Schulbau RWTH 

Schulen 

Schulzentren 

Schulen Beispiele 

Großraum im Schulbau 


Flexibilität im Schulbau 

Planung und Nutzung eines Schulgroßraums 



Flexibilität im Schulbau 

Planung und Nutzung eines Schulgroßraums 

Hochschulen 

Mensa-Bauten 

Laboratorium 

Kindertagesstätte 

Spielen 

Einrichtung und techn. Ausstattung von Bibliotheken 

Hochschulbibliotheken 

Gebäudeanalysen zur Funktionskontrolle 

Gesamtplan für das wissenschaftliche Bibliothekswesen 

DIN Fachbericht 13 

Bibliotheksbau in Deutschland von 1973-1980 

Bilbliotheksbau in der Bundesrepublik Deutschland 1968-1983. 

Bibliotheken '93. Strukturen - Aufgaben - Positionen 

Bibliotheksbau: Kompendium zum Planungs- und Bauprozeß 

Planning Academic and Research Library Buildings. 2nd ed. 

Die Präsentation der öffentl. Bibliothek 2 

,Die Kinderbibliothek' 

Die Präsentation der öffentl. Bibliothek 3 

.Architektur und Ausstattung' 

Planning and Design of Library Buildings 

Die Dritte Alternative? 

Bürobauten 

Bürohaus- und Verwaltungsbau 

Tendenz heute: Vom Großraum zum Individualraum 

Seminarbericht vom 21 Apr. 1989, .Bürosanierung in der Praxis' 

Verwaltungsbau für die 90er Jahre 

Probleme der Reversibilität 

Neue Kriterien für Verwaltungsgebäude 

Das Kombi-Büro 

Acht Prüfungen 

Büro der Zukunft 

ORBIT 2-Study on Organizations, Buildings and Information 

Technology Northwalk 

Zeitschrift G 

Gebäudestrukturen des Bürobaues 

Natürlich klimatisieren 

Luft- und Lichttechnik 

Das Bürogebäude im Wandel 

Aktueller Stand der Planung von Büroarbeitsplätzen 

Psychologie des EDV-Arbeitsplatzes 

Wolkenkratzer in den USA 

Aufzugsanlagen 


Izdavač 

Erscheinungsort und -jähr/ 

oder Zeitschrift 

Deutscher Stahlbauverband, 

Köln 

Die Bundesbahn 6/87 

Bauingenieur 58/83 

DBZ 3/89, Archiv DSTV. 

Baumeister 6/86 

Bauingenieur 9/89, Archiv 

DSTV 

DBZ 5/75 

Aachen 

Celle 

Gf4/79 

Gf 4/79 

DBZ 2/71 

DBZ 5/73 

DBZ 1/76 

DBZ 10/79 

DBZ 2/71 

DBZ 5/73 

DBZ 1 /76 

DBZ 10/79 

DBZ 1/68, 7/72, 6/76, 5/78 

DBZ 10/80 

DBZ 5/73, 10/76 

DBZ 2/76 


Reichert, Wiesbaden, 1977 

Sauer, München, 1984 

Berlin, 1986 



Gütersloh, 1980 

Klostermann, Frankfurt/M., 1983 

Deutsches Bibliotheksinstitut, 

Berlin, 1994 

Deutsches Bibliotheksinstitut, 

Berlin, 1994 

ALA, Chicago, London, 1985 

Berlin, 1982 

Berlin, 1982 

London/New York, 1977 

Bauwelt 6/91 


Stuttgart, 1980, Baumeister 

10/1985 


1989 

DBZ 3/89 

Der Architekt 10/1978 

DBZ 12/87, 8/85, 3/89 

Bauwelt 6/1991 

Bauwelt 6/1991 

DAB 9/90 

Ct., 1986 

Berlin, 1923 

DBZ 3/85 

DBZ 9/90 

Industriebau 4/80 

DBZ 4/89 

DAB 9/90 

VFA Profil, 9/1990 


DBZ 9/87 

629



337 - 359 Palesch, Siegfried 

363 - 366 

367 

377 - 379 

380 - 385 

386 - 387 

388 

389 

392 - 397 

398 - 401 

402-403 

405 

406 

407 

408-410 

411-412 

413 

414-415 

419 

426 

428 

429 

431 

436 - 437 

Grube, Oswald W. 

Schirmer, Wolf (Hg.) 

Carl Gerber GmbH (Hg.) 

Beratungsstelle f. Stahlverwendung 

(Hg.) 

J. Knirsch 

Kief, H. + Niederwöhrmeier, H. 

Geist, J. F 

Rudolph, P + Idelberger, K. 

Müller, D. 

Arch, S. M. + Glässel, J. W. 

Krehwinkel, H. W. 

Verband für Lagertechnik 

Landesgewerbeamt 

Baden-Württemberg 

VAG 

Rühl, G. + Hantsch, G. + 

Heitz, F 

Dt. Handwerksinst., München 

Ackermann, Kurt 

Aggeteleky, Bela 



Dolezalek, C. M. + 

Warnecke, H. J. 

Henn, Walter 

Henn, Walter 

Henn, Walter 

Neufert, Ernst 

Schmalor, Rolf 

Schramm, W. 

Sommer + Degenhard 

Weller, Konrad 

Weller, Konrad 

Wildemann, Horst (Hg.) 

Sage, K. 

KTBL 

Steiner, T + Leimbacher, K. 

Marten, J„ KTBL 

Bessen, W. 

Heinze GmbH 

KTBL 

Deutsche Reiterliche 

Vereinigung e.V. 

Marten, J. 

Bundesministerium für Ernährung, 

Landwirtschaft u. Forsten 

Marten, J. 

FAT 

KTBL 

KTBL 

Heinze 

Endmann, K. 

435, 438, 445 - 

439 Neufert 

442 Prinz, D. 

630 

Ackermann, K. 

Forschungsges. für Straßenund 

Verkehrswesen 

Die Entwicklung des Hochhauses und das John Hancock 

Center Chicago 

Himmelhoch konstruieren, Werk 

Egon Eiermann 1904-1970, Bauten und Projekte 

Entscheidung zur Form 

Stahl und Form - Egon Eiermann 

Büroräume, Bürohäuser 

Gestaltungsmerkmale neuer Glaspassagen 

Passagen ein Bautyp des 19. Jahrhunderts 

Lichtdächer und Lichtwände 

Durchsichtige Straßenüberdachungen 

Glasüberdeckte Atrien 

Glasdächer über öffentlichem Raum 

Lagertechnik und Betriebsführung 

Planungshilfen 

Planungsbeispiele 

Planung und Einrichtung von Karosseriereparaturbetrieben 

Planung und Einrichtung von Kraftfahrzeugbetrieben 

Industriebau 

Fabrikplanung 

Systemtechnik in der Fabrikplanung 

Fabrikplanung Bd. 1 

Planung von Fabrikanlagen 

Industriebau Bd. 1 



Industriebauten 

Industriebauplanung 

Lager und Speicher 

Industriebauten gestalten 

Industrielles Bauen Bd. 1 

Industrielles Bauen Bd. 2 

Fabrikplanung 

Handbuch der Haustechnik 

Umnutzung einer Textilfabrik 

Umnutzung 

Umnutzungen 

Umnutzungen 

Bauliche Anlagen zur Zucht und Mast von Fleischkaninchen 

Aufstallungssysteme in der Ziegenhaltung 

Leitsatz Stallbau für Schafe 

Bäuerliche Hühnerhaltung 

Geflügelhaltung 

Baukosteninformation Mastschweineställe 

Orientierungshilfen für den Bau und die Planung von Reitanlagen 

und Reitwegen 

Pferdehaltung KTBL-Arbeitsblatt 

Leitlinien zur Beurteilung von Pferdehaltung 

unter Tierschutzgesichtspunkten 

Rindviehhaltung KTBL-Arbeitsblatt 

Blätter für Landtechnik, Entwurfsgrundlagen für landwirtschaftliche 

Betriebsgebäude 

Leitsatz: Die Hofanlage KTBL-Arbeitsblatt 

Abgänge und Abwässer aus landwirtschaftlichen Betrieben 

Handbuch Landwirtschaftliche Betriebsgebäude 

Umbau und Neubau Düsseldorf HBF 

Omnibusbahnhöfe 

Feuerwehrgerätehaus 

Feuerwache 4 München 

EAE 85 Empfehlung für die Anlage von Erschließungsstraßen 

EAR 91 Empfehlungen für Anlagen des ruhenden Verkehrs 

Anordnung von Stellplätzen in Gruppen 

Architects' Data 

Städtebau Band 1 + 2 

Izdavač 


ili časopis 

Architektur + Wettbewerbe 

113/1983 

Bauen + Wohnen 9/87 

DVA, Stuttgart, 1984 

modulverlag GmbH, 1973 

Atelier Kinold, 1974 

A. Koch, 

Leinfelden-Echterdingen, 1996 

AIT 5/6/1986 

Prestel-Verlag, München, 1969 

DBZ 10/84 

DBZ 10/87 

DBZ 4/83 

Gf 2/89 

Hagen 


Wolfsburg 

Karlsruhe, 1982 

Schorndorf, 1981 





Berlin, 1981 





Vincentz Verlag, Hannover, 1973 


Wiesbaden, 1965 

Wien, 1989 



Frankfurt, 1989 


DBZ 4/88 

Baumeister 7/76, 2/72, 10/78, 

3/79 

Bauen und Wohnen 9/79 

DBZ 4/79 

Verl. Beckmann KG, Lehrte, 1987 

CH-Tänikon, 1987 


Ulmenverlag, 1988 

Celle 


Warendorf, 1993 


BML Bonn, 1995 


CH-Tänikon, 1984 



Celle, 1988 

Darmstadt, Tetzlav 11/89 

DBZ 5/78 

DBZ 10/74 

DBZ 10/74 

FGSV, Köln, 1985 


DBZ 5/82 

Collins S., London, 1985 

Kohlhammer, Stuttgart, 1987


444 

446 

446 

447 

450 - 455 

457 

459 - 461 

466 

468 

472 

473 

475 - 484 

485 - 486 

490 

491 -497 

498 - 499 

500 - 501 

502 - 503 

504 - 505 

506 - 508 

509-510 

511 -512 

Spies, K. 

Temme, F J. 

464-465 Knirsch J. 

Forschungsges. für Straßenund 

Verkehrswesen 

Viers, J., Bundesanstalt für 

Flugsicherung, 

Flugsicherungsschule 

IATA Montreal 

Hepperle, H. A. 

Loeschke, G., 

Höfs, J. 

Fuhrmann, P 

Neufert 

Adler, P + D. 

Meyer-Bohe W + T 

Bundesverband der Dt. 

Zementindustrie 

Sansman, Karen 

Schömberg, Geoffrey 

Kranich, Fr 

Schubert, H. 

Ruhnau,W. 

Graubner, G. 

Semper, M. 

Institut für Kulturbauten 

Cremer, L. + Müller, H. 

Unruh, W. 

Baumgartner, R. 

Brauneck, M. + Schneilin, G. 

Izenour, G. 

Idelberger, K. 

Bundesinstitut für Sportwissenschaften 


Dt. Tennisbund e.V. - DTB 

Dt. Bahnen-Golf-Verband e.V. 


Stange, W. 

Schröter, B. 

Heard, J. + H. 

Haass, H. 

Bundesminister für Verkehr 

Schnitzler, U. 



Garagen Grundlagen für das konstruktive Entwerfen 

Parkhaus in München 

Be- u. Entlüftung von Tiefgaragen 

Vergleich von Stellplätzen u. Parkbauten 

Richtlinien für die Anlage von Tankstellen an Straßen RAT 

Airport Planning Manual, Part 1, Master Planning 

Flugplätze 

Airport Terminals Reference Manual 

Bauten für die Gastronomie 

Großküchen 

Restaurantküchen 

Architects'Data 

Hotels planen u. gestalten 

New Metrie Handbook 

Parkhotel Gütersloh 

Hotel Lottental Bochum 

Sheraton Hotel Oslo Fjord 

Hotel Spitz Urfahr/A 

Bauten für Schulungen, Tagungen, Kongresse 

Betonatlas 

Zoological Park and Aquarium Fundamentals 

General Principles of Zoo Design 

Naturwissenschaftliches Museum Osnabrück 

Bühnentechnische Rundschau, Ztsch. für Technik, Bühnenbau und 

-gestaltung in Theatern, Film, Fernsehen und Mehrzweckhallen 

Bühnentechnik der Gegenwart Bd. 1 und 2 

Moderner Theaterbau 

Versammlungsstätten 

Theaterbau - Aufgabe und Planung 

Theater, Handbuch der Architektur, 4. Teil 

Rekonstruktion von Theatern 

Die wissenschaftlichen Grundlagen der Raumakustik, Band 1 

Theatertechnik 

Versammlungsstätten und Geschäftshäuser 

Theaterlexikon 

Theaterdesign 

Versammlungsstättenverordnung - VStättVO 

Tribünen 

Sportplätze 

Orientierungshilfen zur Planung u. Ausstattung von Konditionsund 

Fitneßräumen 

Tennisanlagen Planung, Bau, Unterhaltung 

Handbuch 

Planung, Bau, Unterhaltung von Golfplätzen 

Sportbauten 

Jachthäfen Planungsgrundlagen 

Jachthafen 

Marinas - Jachthäfen 

Handbook of Sports and Recreational Buildingdesign 

Wassersportanlagen 

Richtlinien für Wassersportanlagen an Binnenwasserstraßen 

Untersuchungen zur Planung von Reitanlagen 

Der Bau von Reitanlagen, Forschungsauftrag des ehem. Instituts 

für Sportstättenbau/DSB 

Reitanlagen-Beispielentwürfe 


Izdavač 


ili časopis 

DAB 2/79 

DBZ 10/74 

DBZ 4/86 

DBZ 5/82 


ICAO, DOC 9184-AN/902, 

1987 

1. Aufl., April 1987 

6. Ed., 1978 

DAB 9/86, DAB 10/86 

Bauverlag, Wiesbaden 

u. Berlin, 1985 

DBZ 9/89 

Blackwell Scientific Publications, 

London, 1985 

A. Koch, 


London, 1988 

DBZ 7/83 

DBZ 8/83 

DBZ 6/86 

DBZ 6/86 

A. Koch, 



American Association of 

Zoological Parks and Aquariums, 

Weelin (W.Va), 1982 

Intra Consultants Ldt., London, 

1972 

DBZ 5/89 

Orell Füssli + Friedrich, 

CH-Zürich 

München/Berlin, 1929/1933 





Berlin (O), 1979 


Berlin, 1969 


Rowohlt Taschenbuch, 

Hamburg, 1986 


Bundesländer 

DBZ 5/78 

Köln, 1982 

Köln, 1987 

Hannover, 1981 

Wien, 1986 

Köln, 1987 

Berlin, 1982 

DBZ 12/68 

DBZ 12/70 

DBZ 11/73 

London 

DBZ 5/88 

Bonn, 1973 

KTBL-Bauschrift, 6/1970, 

Darmstadt 

Köln 

KTBL-Schriften 162, Darmstadt 

631



511-512 

514 

515 

517 

518-519 

520 

525 

528 

529 - 534 

535 

537 

538 - 539 

543 - 544 

548 

549 

550 

552 

554 

555 

557 

558 

562 

564 

565 

568 

569 

570 

571 

572 

574 

575 

632 

Amtl. Forschungs- und 

Materialprüfungsanstalt für 

das Bauwesen, Otto-Graf- 

Institut der TU Stuttgart 

Deutsche Reiterliche 

Vereinigung e.V. 

TVT 

Pirkelmann + Schäfer + Schulz 

Marten, J. 

Marten, J. 

Zeeb, K. + Krautwig, P + 

Huskamp, B. + 

Kranzbühler, W.O. 

Zeeb, K. + Schnitzer, U. 

Deyle 

Skate Park GmbH 


Hofmeister, G. 

Dt. Schützenbund 


DKB 

Koordinierungskreis Bäder 

Archiv des Badewesens 

Archiv des Badewesens 

Viherjuuri, H.J. 

Neufert, P + Neff, L. 

D.P Philippen 

Kuldschun, H. 

HCP 

Dt. Krankenhausgesellschaft 

Nicki und Partner 

Bundesmin. für Arbeit und 

Sozialordnung 

Knoll, KH. 

Krankenhausbauverordnung 

Suter+Suter 

Roesmer + Labryga + Wischer 

Vogler-Hasenpflug 

Deilmann, H. 

Betz + Strom berg 

Eichhorn + Stahl + Vanessen 

Bundesgesundheitsamt 

Berlin 

Dt. Krankenhausgesellschaft 

Reitbahnbeläge 

Orientierungshilfen für den Bau und die Planung von Reitanlagen 

und Reitwegen 

Techn. Vorschriften für Tragschichten der Forschungsgesellschaft 

für Straßenwesen 

Außen- und Hallenbeläge von Reithallen 

Jahresberichte der Dt. Reiterlichen Vereinigung e.V. 

Datensammlung Pferdehaltung - Dt. Warmblut 

Pferdeställe und Pferdehaltung 

Auslaufhaltung - Artgerechte Pferdehaltung 

Betriebswirtschaftslehre für Reitbetriebe 

Pferde für Turnier und Freizeit, Haltung - Markt - Kauf 

Pferdeverhalten und Pferdehaltung, Handbuch für Pferde 

Kombinierte Kunsteisbahnen 

Champion Ramps 

Planung und Bau Rollsportanlagen 

BMX-Motocross mit dem Fahrrad 

Schießstandanlagen 

Planungsgrundlagen Sporthallen 

Leichtathletikhalle Dortmund 

Dt. Keglerbund - Technische Vorschriften 

Dt. Gesellschaft für das Badewesen e.V. Richtlinien für den Bäderbau 

Freizeitbad Heveney 

Freibad Bad Driburg 

Finnbastu 

Soumalainen sauna 

Gestaltung, Haus Wohnung Garten 

Bauen für Behinderte 

Bauen für Behinderte 

Planen und Beraten für das Gesundheitswesen AG - 

Krankenhausbau u. Gesundheitswesen 

Zahlen, Daten, Fakten 

Klinikum Weiden 

Forschungsbericht 

Krankenhausbau 

Angewandte Krankenhaushygiene bei Krankenhausplanung, 

-ausstattung und -betrieb 

Wettbewerb Krankenhaus Erfurt 


Verordnung über den Bau und Betrieb von Krankenhäusern - 

KhBaoVo 

Krankenhaus 


Krankenhaus- und Gesundheitswesen 

Krankenhaus 

Krankenhäuser 

Internationales Krankenhaussymposium 

Krankenhaus 

Handbuch für den Krankenhausbau 

Allgemeinkrankenhaus, Grundlagen 

Planung medizinisch-radiologischer Betriebe 

Krankenhaus 

Krankenhaus 

Krankenhaus 

Speisenverteilung in Krankenhäusern, Wärmewagensystem und 

Tablettsystem 

Einleitung von Krankenhausabwässern in Kanalisation oder 

Gewässer 

Jahrbuch 97 

Izdavač 


ili časopis 

TU Stuttgart 

Warendorf, 1993 

FGSV, Köln 

Bundesinst. f Sportwissenschaft, 

Köln, 1974 

Warendorf 

KTBL, 2. Aufl., Münster-Hiltrup, 

1976 

Ulmer, Stuttgart, 1976 

KTBL, Darmstadt 

FN-Vlg., Warendorf 

DLG-Manuskript, 5/1982 

Kamlage, Osnabrück 

DBZ 4/79 

München 

Köln, 1980 

Schul- und Sportstättenbau 3/87 

Wiesbaden, 1984 

Köln, 1988 

Sb 6/80 

Augsburg, 1983 

Essen, 1982 

Heft 4/87 

Heft 2/88 

Heisingforschung, 1942 

Ark 4 + 5/47 


DBZ 6/86, 9/87 

Der Architekt 1/81 


AIT 11/95 

1980 

AIT 7/8/1987 

1984 

Wettbewerb Aktuell 11/97 


1978 


Medita 4/74 


Bauwelt 5/86 

1983 

Wettbewerb Aktuell 11/97 

1978 

Das Krankenhaus 10/68, 

2/69, 5/69 

Das Krankenhaus 5/94 

Das Krankenhaus 4/95 

Wettbewerb Aktuell 

12/93 

1968 

Berlin, 1978 

Düsseldorf, 1997


578 

579 

583 

585 

587 

588 - 589 

590 

591 

592 

593 - 596 

598 

Schnell + Steiner 

Klais, A. + U. 

Beratungsausschuß für 

das Dt. Glockenwesen 

Beratungsausschuß für 

das Dt. Glockenwesen 

Schwarz, H. P. 

Jessborg, P 

Hamlin 

Holzbauer, H. 

Rosenfield, J. 

Stein, C. S. 

Schwarz, H. P 

599 - 613 Dt. Stahlbauverband 

Verband der Sachvers. e.V. 

Krankenhaus 

Krankenhaus 

Altenwohnungen in Bremen 

Wohnstift in Mühlheim 

Altenzentrum in Viersen 

Wolfenbütteler Programm, Gestaltung des gottesdienstlichen 

Raumes der Evangelischen Kirchen 

Der Kirchenbau des 20. Jahrhunderts in Deutschland 

Katholisches Gemeindezentrum Burglenfeld 

Standort u. Gestaltung von Orgeln 

Ratschläge zur Verbesserung der Schallabstrahlung aus 

Glockentürmen 

Ratschläge für die Gestaltung von Glockentürmen 

Die Architektur der Synagoge 

Islamisches Kulturzentrum 

Neue Museumsbauten in Köln 

Museen 

Museen 

Museen 

Kunstausstellungswettbewerb München 

Museum remodeling and restoration 

Museumsbau 

Form and Functions of the 20th Century Architecture 

Beleuchtungsverhältnisse in Kunstausstellungen 

(Zum Wettbewerb Glaspalast München) 

Light in museum planning. - Mit Angaben über die Bostoner 

Versuche und die von S. H. Seager 

Making Museum function 

Friedhöfe/Friedhofsbauten 

Friedhofskapelle in Bremervörde-Hesedorf 

Stahlbaukalender 

DIN 4102, 18032, 18082, 18089, 18093, 18230 

18232, 1988, 14462, 14494, 14675 

Richtl. für Rauch- u. Wärmeabzugsanlagen 

(RWA) Planung u. Einbau 


Izdavač 


ili časopis 

DBZ 6/96 

DBZ 12/96 

DBZ 9/88 

DBZ 5/8 

DBZ 3/87 

1989 

München/Zürich, 1972 

DBZ 9/88 

Bonn, 1990 

1973 

1964 

Dt. Architekturmuseum, 

Frankfurt, 1988 

Köln 

TAB 4/87 

DBZ 2/62, 4 + 7/66, 8 + 

10/67, 6/68, 1/69 

Bm 11/65 

AW 6/67 

Bm, Februarheft 1933 

AF, S. 605/1932 

DBZ 2/62, 4/66 


Bg. S. 62-63/1933 

AF, S. 619/1932 

AF, S. 600/1932 

DBZ 12/79 

DBZ 7/90 

Köln, 1989 

Beuth Verlag GmbH, Berlin 

VDS, Köln 

0 skoro svim građevinskim proizvodima, koji se prizvode u Njemačkoj, postoje opsežni priručnici, indeksi, kartoteke proizvoda i ostali katalozi proizvođača. 

Najpoznatiji su: 

1 Regionalno dostupni „Branchenfernsprechbücher" njemačkog TELEKOM-a. 

2. Popisi tijela građevinskih vlasti i građevinske industrije, izdavač Zippel, Berlin. 

3. Katalog „Bauweltkatalog", Berlin. 

4. „Deutsche Bau-Dokumentation", izdavač Heinze, Celle. 

5. Katalog elemenata građevine stručnog udruženja „elementiertes Bauen", izdavač FEB, Köln 1 

6. Katalog „Bauteil-Katalog", izdavač Bau 2000, München. 

7 Kartoteka „pro-bau", Wiesbaden. 

8. Tantzenov vodič kroz tržište „Objecta", izdavač Tantzen, Düsseldorf 

Osim toga stručna udruženja izdaju džepna izdanja o: 

čeliku, aluminiju, cinku, titan-cinku, staklu, cementu, sintetičkim materijalima itd. 

armiranom betonu, betonu, predgotovljenim blokovima, mramoru, opeci, keramičkim pločicama itd., drvu, spregnutim pločama, elementima interijera 

i inst. objektima za elektroinstalacije i sanitarije, a uz to postoji mnoštvo kataloga poduzeća građevinske industrije. 

633

KAZALO POJMOVA 

A 

adaptacije 402, 403 

Airport 455 

akebia 226 

akril - butadien - stiro! 161 

akumulacijski mjehovi 589 

akumulacijsko električno grijanje 

106 

akumulacijsko grijanje 106 

akustična izolacija 131, 134, 

160, 218 

akustičnost prostorije 136, 137, 

138 

akustika 486 

akustika orgulja 588, 

akvarij 472, 473, 474 

alarmni uređaji 191 

alergija na kućnu prašinu 107 

alfabet 1 

alkohol 603 

almemor 591 

aluminijski bazen 262 

aluminijski prozor 184 

ambulanta 550, 551, 577, 

ambulante 548, 570 

ambulantni odjel 577 

američka lulica 226 

amonijak 32 

antene 142 

aparat za natezanje 498 

apartmani 464, 465 

apartmanski hoteli 464, 465 

aperitiv - bar 465 

apsorber115 

apsorber za bazen 115 

apsorpcijski uređaji za hlađenje 

120 

aquazzo 473 

arhitektonski oblici 44 

armirani beton 44 

armirani beton 46 

armiranobetonska kupola 489 

armiranobetonska stropna ploča 

103 

armiranobetonski bazen 235 

armiranobetonski rebrasti strop 

103 

armiranobetonski skelet 102 

atrij 278, 439 

atrijske kuće 274, 275, 278 

atrijske kuće 278 

atrijski vrt 228 

auditorij 316, 318 

auto - kino 488 

autobus na kat 427 

autobusi 434 

autobusi dalekog prometa 458 

autobusi s prikolicom 428 

autobusni kolodvori 427 

autoceste 213 

autocestovna čvorišta 213 

automat za kockanje 540 

automat za kuhanje 462 

automat za kuhanje jaja 248 

automat za pečenje 462 

automat za vozne karte 425 

automati za zabavu 540 

automatska puška 518 

automatsko pojilo 407 

autoservis 386 

634 

autoservisi 386, 387 

autoservisni pogoni 389 

autošalter 362 

azbestcementne ploče 85 

azimut sunca 163 

B 

bacanje diska 494, 495 

bacanje kladiva 494, 495 

bacanje koplja 494, 495 

bacanje kugle 494, 495, 497 

bacanje lopte 492 

bacanje lopte u daljinu 495 

bacanje potkove 493 

bačvasti oblik 45 

badminton 521, 526 

badminton 526 

bakreni krov 85 

bakreni valjani materijal 85 

baletna grupa 483 

balkoni 266 

balkoni za čišćenje 185 

balkonski namještaj 266 

banke 360, 361, 362 

bankovni najamni sefovi 361 

bankovni trezor 361 

bar 468 

bar - ploča 249 

barijere za zvuk 319 

barka 509 

baseball 492 

baterije 23 

Bauhaus 476 

bazen 532 

bazen s valovima 532, 534 

bazen za brčkanje 532, 534 

bazen za karantenu 473 

bazen za neplivače 532, 534 

bazen za plivače 532, 534 

bazen za plivanje 232, 261 

bazen za uronjavanje 538, 539 

benzinska crpka na uličnom uglu 

448 

berba stočne hrane 418 

berma za grmlje 222 

beton 76, 267 

betonska podgrada 65 

betonska zaštitna kada 108 

betonski blokovi 220 

betonski crijepovi 84 

betonski krov 88, 91 

betonski potporni zid 221 

betonski prag 421 

betonski predgotovljeni elementi 

396, 397 

betonski prednapeti piloti 68 

betonsko opločenje 267 

biber crijep 85 

bicikli 211 

biciklistička parkirna mjesta 211 

biciklistička staza 207, 210 

biciklistički kros 517 

biciklistički parkirni prostor 211 

biciklistički polo 493 

biciklistički promet 211, 212 

bide 255 

bide 258 

bik 413 

bikovi za tov 414 

biljar 527 

biljarski stol 540 

biljke 225 

biljke proizvođači kisika 233 

bistro 458, 460 

blagajna za ulaznice 488 

blagajne 368, 486 

blagajnički blok 368 

blagajnički stol 370 

blagajnički šalteri 362 

blagovaonica 249 

blagovaonica 463 

blagovaonice 248, 249 

blagovaonice 249, 273 

bliještanje 170 

blokovi 4 

blokovi od plinobetona 74 

blokovi s kopijama 4 

blokovi za cvjetnjak 267 

blokovska izgradnja 291 

bob - staze 514 

bočne kapelice 587 

bočni oltari 587 

boćalište na ledu 515 

boćanje 493 

boćanje na ledu 514, 515 

bogomolja 592 

bogoslužje 587 

boja svjetla 148, 150, 162 

boje 39, 148 

bojler 255 

boks 521, 526 

boks sa podom od platica 414 

boksački ring 526 

boksovi za ležanje 413 

bolesnička soba 563 

bolesničke zgrade 549 

bolnica za akutne bolesti 547 

bolnica za životinje 474 

bolnice 547, 548, 549, 550, 551, 

552, 553, 554, 555, 556, 557, 

558, 559, 560, 561, 562, 563, 

564, 565, 566, 567, 568, 569, 

570, 571, 572, 573, 574, 575, 

576, 577, 578, 579, 580, 581, 

582 

bolnička logistika 580 

borilište 490, 494, 495 

bračni krevet 250, 252 

bravarska radionica 385 

brodske kabine 268 

brodski kovčeg 425 

broj čvorova 99 

broj posjetitelja 490 

broj registara 588 

bršljan 226 

brtvljenje vrata 189 

brtvljenje vrata gumenim 

svitkom 189 

brvnara 269 

brvnara 283 

brzi servis 448 

brzina kretanja 204 

brzina vjetra 116 

brzine kretanja zraka u prostoriji 

119 

brzo trčanje na koturaljkama 516 

brzometni pištolj 518 

buffet 437 

buffet sa samoposluživanjem 459 

buffet za pića 467 

buka koraka 133 

buka od cestovnog prometa 218 

bunker na stazi 504 

bure za kišnicu 234 

bušeni piloti 68 

butil kaučuk 161 

C 

centar svježe robe 373 

-centar topline 33 

centar za golf 505 

centar za istraživanje raka 326 

centar za izobrazbu 430, 470 

centar za rehabilitaciju 578, 

centar za rezervne dijelove 377 

centar za spazmatičare 578 

centar za starije osobe 583, 585 

centrala hitne liječničke pomoći 

430 

centrala za odvod zraka 121 

centrala za pripremu kreveta 572 

centralna kuhinja 573 

centralna sterilizacija 550, 558 

centralni prijem 553 

centralno ventilacijsko 

postrojenje 81 

centrifuga za rublje 264 

ceste 206, 207, 208, 209, 210, 

215, 216, 267 

cestovno križanje 209 

cijev za polijevanje 538, 539 

cijev za uzemljenje 140 

cijevi za navodnjavanje 

kapanjem 93 

cijevni radijator 106 

cijevni vodovi 9, 12, 

ciklopski zid 72 

cilindrične brave 190 

cinčani krov 85 

cinčani lim 85 

cipele 254 

cirkus 489 

cirkuska arena 489 

cisterna za gnojnicu 415 

clematis 226 

cobigolf 503 

crijep s uzdužnim obodom 85 

crkve 586, 587, 590 

crkvene stolice 586 

crpna jedinica 447 

crpni stup 447 

crtači papiri 5 

crtačka radna mjesta 321 

crtačke doskočice 25 

crtački ured 321 

crtaća daska 25 

crtaći pribor 25 

crtaći stol 321 

crtanje 25, 26 

crtaonice 321 

crteži 5, 6, 25 

crteži u tušu 11 

curling 515 

Č 

čajana 459 

čajna kolica 248

čamac s kabinom 510 

čarape 254 

časopisi 335 

čavlana ploča 83 

čavlani nastavak 83 

čekaonica 425 

čekaonica 541, 542 

čekaonica za pacijente 569 

čelična rešetka 220 

čelična tekuća traka 395 

čelične građevine 46 

čelične opruge 135 

čelični dovratnici 187 

čelični lim 85 

čelični prag 421 

čelični prozor 183 

čelični prozor trezora 361 

čelični radijatori 106 

čelično žmurje 65 

čelik 46 

četverosobni stan 292 

četverostruka dvorana 520 

četvrtina kruga 539 

čisti laboratorij 323 

čišćenje prozora 185 

čišćenje zgrade 185 

čitaonica 335 

čizme 254 

člankovita vrata 189 

članovi orkestra 483 

čvor 100 

čvorasta rešetka 220 

čvorasto pletivo 220 

čvorna točka 101 

D 

D'Humy - rampa 445 

daljinsko grijanje 105 

daska za glačanje 242 

daska za glačanje rukava 242 

daska za meso 246 

daska za rezanje 246 

daska za stajanje 80 

daska za tijesto 246 

daska za trbušne mišiće 498 

daske za skokove (komplet) 533 

daščana podloga za utovar 376 

debljine zidova 75 

definiranje aktivnosti 51, 53, 55 

dekanati 316 

deponiranje humusa 222 

dermatologija 542 

deseterokut 40 

detalj krovne okapnice 86, 94 

detalj osvjetljenja 596 

detalji obraza 195 

detalji termoizolacije 126 

detaljni nacrti 51, 55 

deveterokut 40 

difuzija vodene pare 124 

digestori 324 

dijagnostika 548 

dijagonalni štapovi 101 

dijagram planiranja 392 

dijagrami položaja Sunca 163 

dijaliza 553 

dijaspora 591 

dijetna kuhinja 467 

dilatacijska razdjelnica 71, 90 

dimenzije 29, 30 

dimenzije autobusa 427 

dimenzije bazena 532 

dimenzije igrališta 501 

dimenzije mjesta 457 

dimenzije otoka s crpkama 447 

dimenzije skretnica 422 

dimenzije tračnica 421 

dimenzije vozila 214 

dimna sauna 537 

dimnjaci 78, 79, 80, 

dimnjačka kapa 80 

dimnjak otpadnih plinova 20 

diskontna tržnica 371 

diskontne prodavaonice 371 

dispenzarij 571 

dispozicija termocentrale 110 

dispozicije perona 427 

divlja loza 226 

dizala 201, 202, 203 

dizala za bolničke krevete 202, 

554 

dizala za male terete 203 

dizalica s jednim nosačem 395 

dizalica za automobil 388, 440 

dizalica za automobile s 

hidrauličnim pogonom 388 

dizalica za automobile sa 

stupovima 388 

dizalica za slaganje 376 

dizalo na užetu 205 

dizalo za goste 465 

dizanje utega 521, 526 

dječja klinika 579 

dječja kolica 266 

dječja medicinska sestra 581 

dječja obdaništa 327 

dječja soba 273 

dječje jaslice 327 

dječje sjedlao 211 

dječje tenisko igralište 500 

dječji bicikli 211 

dječji krevet 266 

dječji vrtić 307, 327 

dječji zoološki vrt 473 

djelovanje akustične izolacije 

134 

djetelina 213 

dnevna soba 7 

dnevne ustanove za starce 583 

dnevno svjetlo 162, 163, 164, 

165, 166, 167, 168, 169, 

170, 171, 172, 173, 174 

dno građevne jame 65 

dno okna 203 

dobici topline 130 

dobivanje sunčeve energije 115 

dodatne sportske prostorije 520 

dodatni prozor 182 

dojava provale 192 

dojavni kabel 17 

dok za istovar 439 

dok za utovar 439 

dolazni peron 428 

dom za njegu 584 

dom za njegu starijih osoba 583 

donji ormarići 245 

doprema ležećih bolesnika 550, 

580 

dovod topline 125 

dovod vode 111 

dovratnik 187 

downlight 144 

dozator za sapun 399 

drama 476, 481 

drenaža 69 

drenaža 70 

drenažna instalacija 70 

drenažni vodovi 70 

drenske cijevi 70, 71 

dresura 512 

drive - in kina 488 

drobljeni kamen 222 

drveće 230 

drvena brvnara 270 

drvena konstrukcija 44 

drvena konstrukcija na stupovima 

270 

drvena krovna konstrukcija 88 

drvena kuglačka staza 528 

drvena obloga 270 

drvena ograda 219 

drvena panelna gradnja 76 

drvena rešetka 76 

drvena skeletna gradnja 44 

drvena skeletna konstrukcija 

270 

drvene kuće 283 

drvene palisade 267 

drveni bazen za uronjavanje 539 

drveni čavao 86 

drveni grednik 103 

drveni mostić 232 

drveni prag 421 

drveni profili 195 

drveni prozor 183 

drveni rešetkasti nosači 83 

drveni tarac 104 

drvo 45, 76 

drvoprerađivački pogoni 382 

držač bicikla 211 

držanje goveda 413, 414 

držanje kokoši 417 

držanje konja 411 

držanje koza 405 

držanje peradi 407 

držanje peradi u volijeri 407 

držanje u skupinama 411 

državna galerija 596 

dubina dvorišta 439 

dubina mjesta za stajanje 491 

dubina sjedišta 491 

dubina vode 232 

dubine knjiga 331 

dubine korita 296 

duboka staja 414 

duboki bunar 65 

duboki spremnik 419 

duge staze za boćanje 514 

duljina bazena 534 

duljina koraka 30, 193 

duljina podesta 193 

duljina stola 456 

duljina vozila 438 

dužina stubišnog kraka 193 

dužine kolosijeka 423 

dužinske mjere 614, 615 

dvocijevni sustav 105 

dvoetažna atrijska kuća 278 

dvojne kuće 274, 275 

dvojne stambene zgrade 277 

dvojni grobovi 598 


dvokatni vagoni 31 

dvokolica 395 

dvokrevetna kabina 268 

dvokrevetna soba 250 

dvokrevetne sobe 464, 465 

dvorana za crtanje 321 

dvorana za crtanje akta 316 

dvorana za gimnastiku na 

spravama 522 

dvorana za oslikavanje 483 

dvorana za parternu gimnastiku 

522 

dvorane 520 

dvorane za igre 520, 522, 540 

dvoranska igra na koševe 493 

dvoranski biciklistički polo 492 

dvoranski hokej 493 

dvoranski nogomet 493 

dvoranski rukomet 492, 493 

dvosobni stan 292, 293 

dvostruka bowling staza 528 

dvostruka dvorana 520 

dvostruka nadstrešnica za 

osobna vozila 442 

dvostruki krevet 253 

dvostruki krovni pokrov 84 

dvostruki ormar 530 

dvostruki prozor 8 

dvostruki špalir 224 

dvostruki umivaonik 255 

dvostruko kino 488 

dvostruko korito 352 

dvovisinski razboj 521, 523 

dvovodno nadsvjetlo 177 

dvozglobni okvir 102 

DŽ 

džamija 592 

džudo 521, 526 

E 

Economique - Hotel 464 

ekonomski vrtovi 228 

ekran 485, 486, 488 

ekspandirana glina 76 

eksperimentalno kazalište 484 

ekspertno mišljenje o temeljnom 

tlu 64 

ekstenzivno ozelenjivanje 93 

ekvinocij 175 

el. instalacije 21, 23 

el. ručni uređaj za slaganje 395 

električni aparati 23 

električni štednjak 246 

električno grijanje 106 

elektrokardiogram 541 

elektronička preša za smeće 245 

elektroničko crtanje 11 

element jasala 414 

elementi drenaže 70 

elementi građevine 44 

elementi gromobranske 

instalacije 139 

elementi za osvjetljenje 177 

elementi za otkrivanje požara 

605 

energetska bilanca 112


epoksidna smola 161 

ergometar 538 

ergometarska sprava za trening 

539 

ester 603 

etaža kao rampa 445 

etaža s dva stana 292 

etaža s tri stana 292 

etaža sa četiri stana 291, 292 

etaža za uređaje 479 

etažne krletke 407 

etažne rampe 445 

etažni nosivi sustavi 102 

etažni servis 467 

etažni ured 466 

F 

falcani crijep 85 

falcani crijep 85 

fasadna dizača 185 

fasadni transporteri 185 

fascikl 4 

fekalna kanalizacija 12, 14, 18 

filigranski strop 103 

filtarski uređaj u zemlji 420 

filtriranje 120 

filtriranje zraka 120, 121, 122 

fina obrada željeza 385 

finski žljeb 532 

fitness - trening 499 

fizikalna terapija 550, 569 

fizikalna terapija 553 

Fiat - Deck krletka 407 

fliper 540 

float - staklo 157 

fluorescentna sijalica 143, 150 

fluorescentne cijevi 152 

fluter 144 

fontana za pranje 399 

formati kamena 73 

formati slike 485 

fotolaboratorij 324 

foyer 475 

Free - Flow - Cafetería 463 

Free-Flow 449, 461 

frekvencija zvona 590 

frontalni utovarivač 415 

fundus kostima 482 

funkcijska dijagnostika 568 

G 

gađanje "skeet" 518 

gađanje "trap" 518 

gađanje glinenih goluba 518 

gađanje iz pištolja 518 

gađanje iz puške 518 

gađanje iz puške nabijače 518 

gađanje samostrelom 518 

"gajba" tipa šišmiša 87 

galerija 354, 593 

galerija za održavanje 185 

gantogrami 54 

garaža s dizalom 443 

garaže 443 

garderoba 7, 179, 238, 352, 401 

garderoba 238 

garderoba 250 

636 

garderoba 398, 401, 524 

garderoba za zbor 483 

garderobe 254 

garderobe 309 

garderobe za predaju odjeće 401 

garderobna jedinica 534 

garderobna klupa 524 

garderobna motka 238 

garderobne kuke 238 

garderobni hodnik 250 

garderobni ormar 401, 530 

garderobni stalak 238 

garderobno mjesto 530 

gatovi 508 

gazišta zavojitog stubišta 196 

gazište 194 

gimnastička klupa 523 

gimnastički konj 523 

gimnastika na odskočnom 

platnu 521 

gimnazija 307, 308 

ginekologija 542 

gips 76 

glava dimnjaka 79, 80 

glava stupa 101 

glavna kuhinja 463, 573 

glavna mjesta oštećenja 299 

glavna pozornica 482 

glavna škola 308 

glavna tribina 490 

glavne pruge 421 

glavne točke oštećenja 300 

glavni registar 588 

glavni vodovi 12, 15 

gledalište 477, 478, 485, 486 

gledatelji 478, 490 

glicinija 226 

glina 76 

glina 222 

gliser 510 

globalna rešetka 34 

globalno zračenje 112, 143, 165, 

166 

gmazovi 473 

gnijezda za nošenje jaja 404 

gnjezdište 404 

godišnja potreba topline za 

grijanje 130 

gol za vaterpolo 533 

golf-klub 504 

golf sa stazama 502 

golf sa zvijezdom 503 

golubi 404 

golubinjak 404 

gondola izloga 368 

goriva 105 

gornji čvor 101 

gospodarsko dvorište 278, 580 

gotovi bazeni za plivanje 263 

grabova živica 230 

graditeljska modularna mjera 59 

graditeljsko planiranje 393 

gradiva 617 

gradnja bolnice 547 

gradnja brvnare 283 

gradnja kupole 96 

gradnja škola 314 

gradska sunčana kuća 114 

gradske kuće 274, 275, 294 

gradske željeznice 214, 216 

gradski hoteli 464, 466 

gradsko kazalište 476, 484 

građenje drvenih kuća 270 

građenje drvenim panelima 270 

građenje hala 396 

građenje kazališta 475, 476 

građenje oblom drvenom 

građom 270 

građenje staja 411 

građenje stanova 272, 273, 274, 

275 

građenje tekstilnim materijalima 

96 

građenje velikih skloništa 297 

građevine za komercijalno voće 

417 

građevinska bravarska radionica 

385 

građevinske mjere 59 

građevinski nacrti 6, 7, 8, 9, 10, 11 

građevinski normni brojevi 60 

građevinski oblici 45, 46 

građevna biologija 34, 35, 36 

građevna jama 65, 66 

građevne jame 64 

granična crta 502 

granična frekvencija 131 

granične veličine stambene 

površine 293 

granični sloj zraka 123, 124 

greda 521, 523 

grijaća ploča 246 

grijaća tijela 106, 107 

grijaće površine 105 

grijanje 105, 106, 107, 108, 179 

grijanje 235 

grijanje zraka 120 

grmoliko stablo 230 

grobari 597 

groblja 597, 598 

grobljanska kapelica 597 

grobnice 598 

grobovi u nizu 598 

grobovi za pepeo 598 

gromobran 17, 139, 140, 141, 

gromobranska instalacije 23, 

139, 140, 142 

gromobranska kugla 141 

gromobransko uzemljenje 142 

gruba modularna mjera 60 

grupa dječjeg vrtića 327 

grupe za intenzivnu njegu 562 

grupiranje stolova 457 

grupna škola 314, 

gubici energije 112 

gubitak topline 125 

gumene vratnice - klatna 189 

gumica za brisanje 26 

gusjeničasto nadsvjetlo 177 

guska 404 

H 

hala s grabilicom 418 

hala za čamce 506 

hala za ovce 406 

hala za skladištenje sijena 418 

hala za strojeve 415 

hala za visoko skladištenje 376 

hala za vozila 430 

hale sa skelom 96 

halfpipe 516 

halogene žarulje 143 

halon 603 

hangar za čamce 509 

harmonika - vrata 188 

harmonika stijena 8 

helidromi 450, 622 

hidraulično dizalo 204, 205 

hidrocentrala u oknu 111 

hidrocentrale 111 

hidroizolacije 9 

"hipotekama banka 360 

hitna pomoć 548 

hlače 254 

hladni krov 88, 89, 91, 94 

hladnjača za masnoće 374 

hladnjače 116, 117, 118, 463 

hladnjače 243 

hladnjak 246, 371 

hlađeni laboratorij 324 

hlađenje 120 

hlađenje elementa građevine 350 

hlađenje isparavanjem 120 

hlađenje jaja 118 

hlađenje maslaca 117 

hlađenje mesa 116 

hlađenje mlazom pare 120 

hlađenje prostorija 116, 118 

hlađenje ribe 117 

hlađenje vodom 610 

hmelj 226 

HOAI 51 

hodnici 237, 239 

hodnički transporteri 395 

hodnik stacionara 554 

hodnik za kretanje u gimnastičkim 

papučama 524 

hodnik za ormare 250 

hokej 492, 521 

hokej na koturaljkama 515, 521 

hokej na ledu 514, 515 

holandski staklenik 229 

horizontalna izolacija 299 

horizontalna opterećenja 622 

horizontalni udari 622 

horizontoskop 164 

hortenzija penjačica 226 

hotel za god. odmor 464, 466 

hotel za mladež 329, 330 

hotel za seminare 465 

hoteli 458, 464, 465, 468 

hotelska sauna 538 

hotelske kuhinje 467 

hotelske sobe 465, 466 

hotelski bazen 261 

hotelski kreveti 465 

hotelski prostor 466 

hotelsko - restoranska kuhinja 459 

hram 591 

hrvanje 521, 526 

humusni sloj 230 

I 

igra na koševe 492, 521 

igra na razboju 492 

igrališta 328 

igrališta za golf 504, 505 

igrališta za kriket 493 

igralište 492, 494, 495, 502

igralište za hokej na 

koturaljkama 515 

igralište za vaterpolo 533 

ilovača 222 

imam 592 

indeks pjenjenja 603 

indiaca 526 

indiaca - igralište 526 

indijanski konj 328 

industrijska ćelija 392 

industrijske građevine 392, 393, 

394, 395, 396, 397, 398, 

399,400, 401 

informacijska centrala 574 

instalacija za kišnicu 234 

instalacije grijanja 105 

instalacije skupne antene 142 

instalacije vode za gašenje 607 

instalacijska okna 17, 325, 613 

instalacijski blok 257 

instalacijski elementi 257 

instalacijski zid 257 

institutska knjižnica 336 

instrumentalna slijetna staza 450 

instrumenti za dijagnostiku 569 

intendantura 483 

intenzitet zračenja 166 

intenzivna medicina 560 

intenzivna njega 548 

intenzivna njega 550, 560 

intenzivna terapija 553 

intenzivna terapija 559 

intenzivno ozelenjivanje 93 

interventna vozila 430 

invalid u kolicima 545, 546 

invalidi 543, 544, 545 

invalidska kolica 202, 546 

iskaz potrebne topline 130 

ispitivanje temeljnog tla 64 

isporuka robe 370 

ispovjedaonice 587 

ispuna od gline 300 

ispust za razgibavanje 511 

ispusti zraka 121 

istovarna rampa 439 

istraživački laboratorij 323, 576 

isušivanje 299 

izdavanje 460 

izdavanje hrane 311 

izdavanje hrane 462 

izdavanje jela 461, 462, 463 

izdavanje stočne hrane 418 

izdužena "gajba" 86, 87 

izdvojeni prostor za osoblje 559 

izdvojeni prostor za pacijente 

557,559 

izdvojeni prostor za posjetitelje 

559 

izdvojeni prostor za radna 

odijela 559 

izgradnja 48 

izgradnja u diskovima 291 

izgradnja velikih blokova 291 

izgrađeno vrtno dvorište 278 

izjednačenje potencijala 17 

izjednačenje potencijala 

gromobrana 141 

izlaz na ravni krov 195 

izlaz sunca 176 

izlaz za nuždu 297 

izlazni prozor 182 

izletnički kanader s posadom 509 

izletnički sportski čamac 509 

izlog 368 

izložba 471 

izložbeni prostor 389, 593, 595 

izmjena topline 33, 123 

izmjena zraka 33 

izolacija kade 71 

izolacija protiv buke koraka 133 

izolacija protiv podzemne vode 

71 

izolacija protiv procjedne vode 69 

izolacija zračnog zvuka 131,132 

izolacije građevina 69, 70, 71 

izolacijska hasura 69 

izolacijski materijali 76 

izolacijsko staklo 153, 157 

izometrija 26 

izotopni laboratorij 326 

izrađivač maski 483 

izvedba građevine 51, 52, 53, 

54, 55, 56, 57, 58 

izvedbeni nacrt 51, 55 

izvlačivi krevet 240 

izvlačivi ormari 240 

izvlačni kolosijek 422 

izvori energije 7, 112 

izvorski kamen 233 

J 

jačina osvijetljenosti točke 148 

jačina tona 131 

jačina zvuka 131 

jačine rasvjete 147, 148, 149, 

168, 170 

jačine vjetra 116 

jagode penjačice 226 

jahač 511 

jahača staza 512 

jahališta 512 

jama za osoku 419 

jama za prihvat kugle 528 

jame za gnojnicu 419 

jarak s vodom 494, 496 

jaram 590 

jarci 64, 65 

jasle 405 

jasle s Ijestvama 406 

javljač dima 599, 600 

javljač plamena 599 

javljač požara 599 

javljač topline 599 

jedinice za normalnu njegu 562 

jedinice za njegu 581 

jednadžba rešetke 99 

jednocijevni sustav 105 

jednokrevetna soba 562 

jednoobiteljske stambene 

zgrade 272 

jednosmjerne ulice 217 

jednosmjerni promet 435 

jednosobni stan 293 

jednosobni stan 293 

jednostavni autobus 427 

jednostruki prozor 8 

jednovodno nadsvjetlo 177 

jedrilica s kobilicom 507 

jedriličarski sport 506, 507, 508 

jelo 456 

jezerce od folije 231 

jezerce za plivanje 232, 233 

jezerski krajolik 233 

jodne pare 32 

jola 507 

june 413 

K 

kabel u zemlji 36 

kabelski priključak 142 

kabelsko sidro 97 

kabina s kadom 257 

kabina s tušem 257 

kabina za projiciranje 488 

kabine 268 

kabine dizala 204 

kabine s kadama 399 

kabine za presvlačenje 530 

kabine za presvlačenje 538 

kabine za spikere 490 

kada za pranje nogu 399 

kade 258 

kafeterija 462 

kajak 509 

kamen 45 

kamena kupola 45 

kamena peć 537 

kamene građevine 45 

kamini 78 

kaminska sauna 537 

kampsis 226 

kanali 121 

kanali za dovod zraka 121 

kanali za gnojnicu 419 

kanali za punjenje mortom 74 

kanalizacija oborinske vode 12, 

14, 15, 18 

kanalizacijski vodovi 18 

kanalske platice 64 

kanatna gradnja 61 

kanatna konstrukcija 76 

kanatna konstrukcija 270, 300 

kanatni skelet 300 

kanon 28 

kanta 241 

kante za smeće 241 

kantine 463 

kantor 591 

kapacitet 202, 203 

kapacitet prijenosa 199 

kapci za zvuk 590 

kaput 238 

kaputi 254 

kaputić 238 

karakteristične vrijednosti zvona 

590 

karantena 474 

karike 521 

karike za ljuljanje 521 

kaskade 232, 233 

katamaran 507 

katedrale 587 

kategorija ceste 208 

kategorije njege 563 

katni okvir 102 

kavana 459 

kavana - restoran 459 

kavez za uzgoj 405 

kazališna dvorana 471 


Kazalište 42, 471, 476, 477, 

478, 479, 480, 481, 482, 

483, 484 

kazalište 475 

ketoni 603 

kilogram 614 

kinematograf 485, 486 

kineska aktinidija 226 

kino - dvorana 471 

kiper za odlaganje 434 

kirurgija 542 

kišnica 234 

kišobran 238 

klaoničko postrojenje 374 

klasa gromobrana 141 

klasa otpornosti na požar 608, 

609, 611, 612 

klasa požara 603 

klase akustične izolacije 184 

klase čamaca 507, 508 

klase gradiva 611 

klase jedrilica 506, 508 

klatno za glavomet 521 

klavijaturni ormar 588 

klavijaturni stol 588 

klima u prostoriji 33 

klima u staji 420 

klimatizacijske centrale 120 

klimatizacijske centrale 121 

klimatizacijski konvektori 122 

klimauređaji 119, 121 

klinasti mjehovi 588 

klinička neurofiziologija 553 

klinička psihologija 553 

klinika za oporavak 579 

klinika za rehabilitaciju 547, 570 

klinika za ženske bolesti 547 

klipna dizala 204 

klizalica 328 

klizalište 514, 515 

klizanje 514 

klizna vrata 8, 186, 188, 370 

klizna vrata 189 

klizni jarbol 376 

klizni prozor 181, 182 

klizni viljuškar 376 

kloropren 161 

klupa sa sandukom 240 

klupa za kovčege 465 

klupa za masažu 537 

klupa za trening 498 

klupica sa stubama 241 

klupska zgrada 506 

klupski hoteli 464 

knjige 4 

knjige prostorija 51, 55, 59 

knjižni fond 335 

knjižnica 311, 331, 332, 333, 

334, 335, 336, 576 

koeficijent otjecanja 13 

koeficijent otpora prolazu topline 

123 

koeficijent prolaza topline 123 

kokoš 404 

kokoši 407 

kokošinjac 404 

kolica s kotačićima 383 

kolica za kupovinu 368, 370 

kolica za poslužavnike 466 

kolica za strunjače 523 

količina čvrstog gnoja 419 

637


količina gnojnice 419 

količina oborina 16 

količina topline 123 

količina vodene pare 124 

količine iskopa 64 

kolni put 221 

kolodvorska zgrada 426, 451 

kolodvorska zgrada 428 

kolosječna postrojenja 421 

kolosječna vaga 422 

komadi rublja 265 

kombi za kampiranje 268 

kombinirani pribor za glačanje 

242 

kombinirani sustav termoizolacije 

76 

kombinirani toaletni stol 255 

kombinirani ured 339, 343, 345 

komercijalna vozila 389 

komforna hotelska soba 465 

komforna soba 464 

komforni apartman 464 

komora za sedla 412, 511 

komore za punjenje mortom 74 

kompaktna kabina 257 

kompaktna kuhinja 246 

kompaktne fluorescentne sijalice 

143 

kompjutorski stol 352 

kompleks stadiona 490 

koncentracija zvuka 137 

koncentrat stočne hrane 418 

koncepcija pristanišnog gata 

451 

koncepcija satelita 451 

koncepcija transportera 451 

koncepcije "prstiju" 451 

koncepti građevina 341 

kondenzacija vodene pare 32, 

122 

kondenzirana voda 1,23 

konferencijski centar 471 

kongresne zgrade 470, 471 

kongresni centar 471 

konopci za penjanje 521 

konstrukcija elastičnog poda 522 

konstrukcija poda 522 

konstrukcija prozora 184 

konstrukcija sjene 164 

konstrukcija vizurne linije 478, 

491 

konstrukcije od mreže užadi 97 

kontejner za smeće 241 

kontinuirani transporteri 395 

kontrola putovnica 451 

kontrola ulaza 445 

kontrolirani prolazi 298, 370 

kontrolno okno odvodnje 94 

konvektori 106 

konzole 102 

konzolna okretna stolica 347 

konzolna WC školjka 255 

konzolni regal 384 

konj 411, 511, 512 

konj sa hvataljkama 521, 523 

konj za ljuljanje 328 

konj za preskok 521 

koordinacijski sustav 63 

koordinatna točka 62 

koordinatni pravac 62 

koordinatni sustav 62 

638 

kopnena milja 614 

koračanje u nizu 30 

kordon 224 

korektumi faktor k 149 

Korijenski brojevi 41 

korištenje energije 112 

korištenje sunčeve energije 115 

korištenje sunčevog zračenja 115 

korištenje za civilnu zaštitu 297 

koritasti pultovi 347 

koritasti regal 368 

koritasti valjak 264 

korito potoka 231, 233 

korito za vodu 412 

kosi šed 177 

kosina građevne jame 64 

kosina stijene 223 

kosina za izjednačenje 440 

kosine 222 

kostimi 482 

koš za košarku 492 

košarka 492, 521 

kotač 26 

kote 6 

kotiranje 11 

kotiranje nacrta 6 

kotiranje visina 6 

kotrljaj uče regalno postrojenje 

378, 379 

kovačnica 385 

kovčeg 238 

koze 405 

kozjak 226 

"Krainerov" zid 223 

krajnja dubina vode 534 

krak pasaža 365 

kraterska lijeha 227 

kratice 1 

kratice riječi 1 

kratko stajalište 414 

krava 413 

krematoriji 597 

kretanje sunca 163 

kretanje zraka 33 

krevet - kuća 252 

krevet na ormaru 251 

krevet od čeličnih cijevi 251 

krevet s baldahinom 252 

krevet s perinom 251 

krevet u sanduku 252 

krevet za buđenje 553 

kreveti 250, 329, 553 

krevetske niše 253 

krilo 181 

kriterij jeke 136 

krivulja slušatelja 316 

krivulja temperature prostorije 

107 

krivuljari 25 

križni put 587 

križni vez 77 

krojački pogon 391 

krov na četiri vode 84, 273 

krov na dvije vode 84, 273, 605 

krov na jednu vodu 84, 273 

krov od čeličnih limenih ploča 85 

krov od rogova 82, 83, 86, 301 

krov od rogova s veznicima 82 

krov od valovitog lima 85 

krov s podrožnicama 82, 83, 86, 

301 

krovišta 82, 83 

krovna "gajba" 87 

krovna nadsvjetla 173 

krovna opna 89 

krovni izlaz 79 

krovni pokrov falcanim crijepom 

84 

krovni pokrovi 84, 85 

krovni prozor 178 

krovni vrt 90 

krovni vrtovi 92 

krovovi 88 

krovovi - ljuske 46 

krstaš 510 

krstaš s kobilicom 507 

krstaš s kobilicom i perajom 507 

krstaš sa žljebastom kobilicom 

507 

krstionica 586 

krš 222 

krug 43 

krug bacanja 497 

krug boja 39 

krug izbačaja 497 

krug okretanja 437, 439 

kružna drenaža 71 

kružni tok 209 

kružni umivaonici 399 

kuća 47 

kuća - krov 84 

kuće 47 

kuće u lančanom nizu 274, 275 

kuće u nizu 274, 275 

kuće za odmor 269 

kuće za životinje 472 

kućica za igru 328 

kućište kolektora 115 

kućište puhačkog pogona 588 

kućna sauna 538 

kućni priključci 17, 19 

kućno sklonište 297 

kućno uzemljenje 142 

kuglane 528 

kuhanje kave 467 

kuhinja za bankete 467 

kuhinja za odmrzavanje 463 

kuhinje 7, 179, 244, 245, 246, 

247, 461,467 

kuhinjska oprema 244 

kuhinjska vaga 246 

kuhinjska zgrada 573 

kuhinjske daske 246 

kuhinjski centralni element 245 

kuhinjski prostor za kuhanje 

460, 463 

kuhinjski prostor za pranje 460, 

468 

kuhinjski stroj 2146 

kuhinjsko područje 247, 460 

kuhinjsko postrojenje 460, 463 

kukci 473 

kultivirani krajolik 472 

kulturni centar 592 

kupaća kada 256 

kupaonica 465, 564 

kupaonica za dojenčad 581 

kupaonica za pacijente 564 

kupaonice 7, 255, 256, 258, 

259, 260 

kupaonski namještaj 258 

kupine 226 

kupola za sjeverno svjetlo 177 

kut nagiba kolektora 115 

kut prirodnog pokosa 394, 416 

kut prirodnog trenja 394, 617 

kut upada sunčevih zraka 112 

kut za jelo 247 

kut zaklanjanja svjetlosti 147 

kutija za papirnate ručnike 399 

kutija za pumpu 17 

kutija za šešir 254 

kutije 246 

.kutna sauna 539 

kutna stuba 491 

kutno ravnalo 25 

kvadrat 40, 43 

kvadratično 144 

kvadratna milja 614 

kvadratni korijen 41 

kvocijent danjeg svjetla 168, 173 

L 

laboratorij 542, 548 

laboratorij 568 

laboratorij - praktikum 323 

laboratorij u dvije prostorije 310 

laboratorij u jednoj prostoriji 310 

laboratorij u tri prostorije 310 

laboratorij za jezike 309 

laboratorij za sintetičke 

materijale 323 

laboratoriji 323, 324, 325, 326 

laboratorijska etaža 325 

laboratorijska radna mjesta 323, 

324 

laboratorijske jedinice 324 

laboratorijski stol 324, 325 

laboratorijsko područje 568 

ladica 240 

lakirnica 391 

lakoatletska dvorana 525 

lakoatletski objekti 494, 495, 

496, 497 

lama za izmet 407 

lamelasta roleta 179 

lamelasta traka 395 

lamelirane grede 76 

lančani kružni transporter 395 

lančani transporter 395 

Le Corbusier 43 

lebdeći piloti 68 

lepeza 224 

leteća vrata 186 

leteće krilo 8 

letve 219 

ležaj 100 

ležaj za dijalizu 553 

ležaj za masažu 541 

ležaj za preglede 569 

ležaji za nuždu 251 

ležajne rešetke 537 

lightshelves (reflektori) 171 

liječnička kuća 542 

liječničke ordinacije 541 

liječničko mjesto za razgovor 

541 

liječnik specijalist 541 

liječnik u stacionaru 564 

lijepljeni daščani nosač 103 

lijesovi 597

lijevane čahure 97 

lijevane konstrukcije 97 

lijevani radijator 106 

lijevano staklo 153, 157 

lik proporcija 43 

linearna koncepcija 451 

linearni akcelerator 550, 567 

linijska izgradnja 291 

linijski autobus 434 

linijski dijagrami 54 

lista informacija 57 

lista radnih procesa 58 

liturgija 586 

livada za vježbu 504 

livadna ograda 219 

lođa 266 

lomljeni kamen 44 

lončasti čvor 100 

lovačka ograda 219 

loža za počasne goste 491 

lože 477, 486 

loženje uljem 105 

ložionica 105 

ložišta 105 

ložulje 105, 108, 109 

lučni vezači 306 

lučno pletivo 220 

luka 507, 508 

luka za sportske čamce 508 

luksuzna soba 465 

luksuzni hotel 464 

LJ 

lječilište za živčane bolesti 547 

ljekarna 572 

ljekarna stacionara 564 

ljestve 194 

ljetni solsticij 175, 176 

ljudi 29, 30, 31, 32 

ljuljačka 328 

ljuljačka za malu djecu 328 

Ijuskasta traka 395 

ljuske 46 

M 

magarac 411 

magnetsko polje 34 

mahunarke 225 

major 43 

mala kabina s kadom 257 

mala odbojka 492, 521 

mala pozornica 480 

mala stambena prikolica 268 

male mjere 60 

male orgulje 589 

maline 224 

malo igralište 495 

malokalibarska puška 518 

malokalibarsko strelište 518 

malteški križ 213 

mansardno krovište 83, 84 

manuali 589 

manježi 511, 512 

marine 506, 507, 508 

markize 180 

markizolete 180 

marševski korak 30 

masivna drvena građa 283 

materijal koji upija zvuk 131 

materijal u šipkama 384 

materijali za svjetiljke 148 

materijalni zvuk 131, 135 

matirana stakla 152 

max. sadržaj vode 32 

meandri 232, 233 

medicina 542 

medijske prostorije 465 

medioteka 311 

Meka 592 

meki polivinilklorid 161 

melaminformaldehid 161 

Mero - čvor 100 

Mero - rešetka 100 

mesarski centar 375 

mesnica 374, 391 

mesnice 369 

meso 117 

metalni pokrov 85 

metalno - gumeni 134 

metar 614 

metarske mjere 27 

metoda mrežnog planiranja 54, 

58 

metoda šatora 225 

metoda vigvama 225 

minaret 592 

minigolf 503 

minijaturni golf 502, 503 

minimalne dimenzije stuba 193 

minimalne širine crkve 586 

minimalne širine rampi 445 

minimalni nagibi krova 85 

minor 43 

mirna slika 38 

mirovanje 32 

mjere 614 

mjere preklopa 5 

mjere tijela 29, 614 

mjere za drvo 615 

mjere zaštite gradnje 64 

mjerenje dnevnog svjetla 172 

mjerenje trajanja odjeka 136 

mjerilo 6, 11 

mjerne jedinice 2, 3, 27 

mjesna kanalizacija 17 

mjesta za gledatelje 524 

mjesta za knjige 320 

mjesta za osobe u skloništu 298 

mjesta za pranje 399 

mjesta za sjedenje 456, 491 

mjesta za sjedenje 491 

mjesta za stajanje 491 

mjesto dežurne sestre 561, 564 

mjesto za blagovanje 273 

mjesto za čitanje 333 

mjesto za dezinfekciju nogu 530 

mjesto za hranjenje 411 

mjesto za miješanje hrane 406 

mjesto za pacijenta 569 

mjesto za pisaći stroj 344 

mjesto za povijanje 581 

mješovita kanalizacija 12, 14, 

16, 18 

mješovita kultura 227 

mješoviti filtar 71 

mješovito kazalište 489 

mješovito ziđe 72 

mlazni beton 65 

mliječne krave 417 

mnogokut 40 

močvarna zona 233 

model klinike za liječničku 

praksu 549 

modelarski pogoni 383 

modeli oblika stakla 153 

modularna koordinacija 62, 63 

modularni red poligona 63 

modulor 28, 43 

moguća rješenja komunikacija 

295 

mogućnost okretanja 438 

mogućnost pričvršćenja 85 

mogućnosti parkiranja 215 

mokre prostorije 257 

mokri čvor 563 

molekula vodene pare 35 

molitvene prostorije 575 

moment vjetra 142 

monta - strop 103 

montažni dimnjaci 79, 80 

montažni strop 103 

morska milja 614 

morski sisavci 473 

mosna dizalica 395 

moteli 464, 466, 469 

motelski kompleks 469 

motorna jahta 510 

motorna kola 428 

motorna vozila 437, 438 

motorni čamci 510' 

motorni krstaš 510 

mozaik - parket 104 

mozaik - podovi 104 

mrežni dijagrami 54, 57 

mrežni plan 58 

mrežni proračun 57 

mrtvaci 597 

mrtvačnica 597 

mrtvačnica 598 

mujezin 592 

muške cipele 238 

muški šeširi 254 

muško rublje 254 

muzeji 474, 593, 594, 595, 596 

N 

nacionalni muzej 595 

nacionalno kazalište 476 

način građenja aluminijem 46 

način građenja brvnara 270 

način parkiranja 435 

način slaganja paleta 376 

načini građenja bazena 235 

nadgrobni spomenici 598 

nadstrešnica 212 

nadstrešnice 367 

nadstrešnice za osobna vozila 

442 

nadstrešnice željezničkih perona 

306 

nadsvjetlo 174, 177, 179 

nadvoj od plinobetona 74 

nadziranje površina 192 

nadziranje prostorija 192 

nadzor 53, 57 

nagib pokosa 64, 66, 222, 232 

nagibi krova 61, 89 


nagibi stubišta 193 

naglavnica bazena 262 

nagnuti teren 273 

najteži invalidi 545 

najviša razina zvuka 131 

namjena otvorenog kupališta 

534 

namještaj radnog mjesta 351 

nanosna skela 66 

napa 245 

napete konstrukcije 96 

naprava za crtanje 25 

naprtnjača 329 

nasip za zaštitu od buke 218 

nasipano tlo 222 

nasipi 216 

naslaga humusa 222 

naslage plodnog tla 222 

nastambe za kuniće 405 

nastambe za male životinje 404, 

405, 406 

nastava 309, 310 

nastavno područje 309, 310 

natkrivanje površina 96 

natkrivanje tribine 491 

natkrivanje ulica 367 

natkriveni krevet 252 

natkriveno parkirno mjesto 442 

navodnjavanje kapanjem 93 

nazidak 182 

nazidnica 86 

neboderi 294 

neboderi 355 

nesilice 407 

neurologija 542 

niski silos 418 

niskoenergetski zid 76 

niskonaponske halogene sijalice 

143 

niskotlačna hidrocentrala 111 

niša za grijaće tijelo 126 

niše za kuhanje 245 

niz ormara 401 

niz za pranje 399 

nizovi stolova 347 

nogomet 492, 493, 521 

nominalna jačina rasvjete 145, 

151 

nominalno trajanje plavljenja 

603 

normalna bolnica 553 

normalni format 73 

normalni kolosijek 421 

normalni kolosijek 422 

normalni razredi 315 

normalni sprinkler 601 

normalni šed - krov 596 

norme 27 

norme za crtanje 5 

normirani crtež 5 

normirani format 4 

normirano pismo 26 

normiranje mjera 59 

normni brojevi 59 

nosač zvučnika 488 

nosači osiguranja građ. jame 65 

nova vozila 386 

nožić za brisanje 26 

nuklearna dijagnostika 553 

nuklearna medicina 580 

nuklearna terapija 548 

639


NJ 

njega djece 581, 582 

njega novorođenčadi 581 

njega rodilja 581 

njihaljka 328 

O 

obalna zona 231 

obična stolica 347 

obiteljski hotelski prostor 464 

obiteljski stan u prenoćištu 329 

objekt za bacanje diska 497 

objekt za bacanje kladiva 497 

objekt za bacanje koplja 497 

objekt za kuglački sport 528 

objekt za predstave 489 

objekt za skok s motkom 496 

objekt za skok u dalj 496 

objekt za skok u vis 496 

objekt za troskok 496 

objekti groblja 597 

objekti za gledatelje 491, 524, 

532 

objekti za jahanje 511, 512 

objekti za skateboard 

objekti za skokove 496, 529, 

532, 533 

objekti za vodene sportove 510 

oblaganje stijene 223 

oblici drvenih vezača 83 

oblici energije 105 

oblici jasala 413 

oblici klupa za ležanje 537 

oblici krovova 84 

oblici pozornica 480 

oblici prozora 183 

oblici stabala 230 

oblici zastakljenih krovova 363 

oblici zgrade 273, 274 

oblik kabine 205 

oblik predavaonice 316 

oblik ureda 341 

oblik vješalice za odijela 254 

oblikovanje bunkera 505 

oblikovanje etaže 292, 397 

oblikovanje kosina 223 

oblikovanje obale 232 

oblikovanje okapnice 88 

oblikovanje okna 17 

oblikovanje radnog mjesta 351 

oblikovanje ruba jezerca 232 

oblikovanje stuba 196 

oblikovanje ulice 217 

oblikovanje vratnog krila 186 

oblikovanje vrta 228 

obloga kade 255 

obloge krovnih terasa 91 

obložni zid 73 

obložni zid 223 

obračun 52 

obrana od požara 604 

obrnuti krov 89, 91, 94 

obroci 467 

obuhvatni do vratnik 187 

obujam regala 384 

obveza ograđivanja 219 

odbojka 492, 521 

odbojna greda 497 

640 

odbojni pragovi 435 

odbojnik 422 

odjel za kratkoročnu njegu 584 

odjeli za njegu 561 

odjeljenje za njegu 562 

odlagalište gnoja 419 

odlaganje smeća 241 

odlazni peron 428 

odletna ravnina 455 

odmorišta 449 

odnos penjanja 194 

odnos prema osi 62 

odnos prema rubu 62 

odnosi mjera 28, 40, 41, 42, 43 

određivanje položaja sunca 162 

održavanje razine vode 65 

održavanje vode 235 

odskočno platno 522 

odterećenje groma 141 

odvod fekalne vode 13 

odvod oborinske vode 14, 15 

odvod struje groma 141 

odvodi dima 604 

odvodna cijev 90 

odvodne cijevi 12 

odvodnja krova 15, 16, 90 

odvodnja zemljišta 12, 13, 14, 

15, 16, 17 

oftalmologija 542 

ograda 219 

ograda od okrajaka 219 

ograda od žičane mreže 219 

ograde 220 

ograđeni slobodni prostori 472 

ograđeni ured 339, 341 

ograđivanje 219 

ograničenje bljještanja 148 

ogrozd 224 

oivičenje zelene površine 93 

oklopno staklo 156 

okno 17, 201 

okno dizala 201 

oko 37, 38 

okretač karata 540 

okretište 427 

okretište 437 

okretište u obliku čekića 437, 

438 

okretna dizalica na stupu 395 

okretna petlja 427 

okretna petlja 437 

okretna ploča za lokomotive 422 

okretna stolica 347 

okretna stolica na kotačima 347 

okretna stolica s kotačima 321 

okretna vrata 186 

okretna vrata 188 

okretne ljestve 429 

okretni prozor 182 

okretno krilo 8 

okretno krilo 181 

okrugla pojila 407 

okrugli plivački bazen 236 

okružna bolnica 580 

oktaedar 99 

okvir s kotačićima 383 

okvir za čišćenje sagova 241 

okvir za penjačice 221 

okvir za vješanje 348 

okvirni nosači 396 

okvirni podaci za klimu u staji 410 

oltar 586 

oltarski stol (mensa) 586 

olučne cijevi 85 

oluk 85 

omladinska prenoćišta 329, 330 

omnibus 434 

opadanje razine 137 

opasnosti od požara 606 

opća bolnica 575 

opća medicina 541 

opeka 60 

opeke od porozne gline 74 

opera 475, 476, 481, 482 

operacija 556, 558 

operacije zrakoplova 451 

operacijska dvorana 555 

operacijske prostorije 558 

operacijski odjeli 555 

operacijski trakt 555 

operacijsko područje 548 

operacijsko područje 553 

operne zgrade 477 

"opipna" slika 38 

opis aktivnosti 53 

opločene staze 221 

opločenje kružnim blokovima 

267 

oprema laboratorije 324 

oprema proizvodnih jedinica 393 

opseg pilota 68 

opskrba hranom 572 

opskrba plinom 19 

opskrba rubljem 572 

opskrbni centar 574 

opterećenja 617, 618, 619, 620, 

621, 622 

opterećenje ruševinama 298 

optika valova 142 

ordinacijske klinike 570 

orgulje 587, 588, 589 

orijentacija prema stranama 

svijeta 271 

orijentiranje mreže 57 

orma 511 

ormar - kuhinja 247 

ormar s pretincima 401 

ormar u nizu 352 

ormar za crteže 321 

ormar za časopise 333 

ormar za katalog 333 

ormar za kugle 527 

ormar za lonce 245 

ormar za odjeću 352, 401 

ormar za osoblje 563 

ormar za pribor za čišćenje 240 

ormar za rublje 254 

ormar za sušenje 246 

ormari s pregradama 401 

ormari za odlaganje 347 

ormari za presvlačenje 401 

ormari za registratore 347 

ormarić za lijekove 255 

ormarići za pacijente 563 

ormarići za prtljagu 425 

ornament ograda 219 

ornament staklo 157, 159 

ortopedija 542 

oscilirajući metal 135 

osi gazišta 195 

osigurač strujanja 19 

osiguranje građevne jame 65 

osiguranje kosine 222, 223 

osiguranje padine 223 

osiguranje zemljišta 191, 192 

osiguranje zgrade 191, 192 

osjećaj jačine tona 131 

oslonac podrožnice 100 

oslonci za stajanje 79 

osmerac 509 

osmerokut 41 

osnovna širina voznog traka 207 

osnovna škola 307, 312 

•osnovne aktivnosti 52, 53 

osnovne jedince 2 

osnovne mjere 60 

osnovne norme 2, 3, 4, 5, 6, 7, 

8, 9, 10, 11, 12, 13, 14, 15, 

16, 17, 18, 19, 20, 21, 23, 

24, 

osnovne Sl-jedinice 2 

osnovne učionice 312, 314 

osobna dizala 201, 202 

osovinske mjere 61 

osovinski razmaci 61 

ostakljeno dizalo 205 

ostakljenje 155, 183 

ostakljenje šed krova 396 

ostave 240, 243 

ostavljanje bicikla 211 

osvijetljenost dnevnim svjetlom 

162 

osvjetljenje 595 

osvjetljenje objekta 147 

osvjetljenje zida 147 

oštećenja od vlage 302 

oštećenja prouzrokovana 

požarom 604 

otklopna sjedala 319, 477 

otklopni prozor 182 

otklopni pult 319 

otok 232 

otpor prijelazu topline 123 

otpor prolazu topline 123 

otpor propuštanja topline 123, 

126 

otpor rasprostiranja 140 

otpor uzemljenja 139 

otpornost na požar 610 

otprema prtljage 451 

otprema putnika 450 

otprema putnika 451 

otpremanje robe 424 

otpremna zgrada 450, 451 

otpremni pult 352 

otvor na vrhu dimnjaka 79 

otvor za čišćenje 17 

otvor za izlaz 80 

otvor za odvod zraka 80 

otvorena kupališta 534, 535, 536 

otvorena pivovara 373 

otvorena učionica 312 

otvoreni plivački bazen 236 

otvori nadsvjetla 173 

otvori za čišćenje 80 

otvori za zvuk 590 

ovce 406 

ovješena fasada 73 

ovješena obloga 76 

ovješene konstrukcije 46 

ovješene konstrukcije 98 

ovješeni krovovi 46 

ozelenjavanje krova 92, 93, 94, 95

označavanje instalacija bojom 9 

oznake 1 

oznake jedinica 2 

oznake mjerila 6 

oznake mjesta udarca 502 

oznake za sijalice 143 

P 

pachinko 540 

paleta 395 

palete s rešetkastom kutijom 

378 

palete za pomicanje vozila 443 

paletni regal 378, 379, 394 

paletni sanduk 395 

palica za golf 504 

Palladio 42 

palmeta u obliku svijećnjaka 224 

panelna gradnja 45 

panoramska "gajba" 87 

panoramska maska 164 

panoramsko dizalo 205 

papir 25 

papir za skiciranje 25 

parcijalni koordinatni sustav 62 

parcijalni tlak pare 124 

pare broma 32 

pare klora 32 

parket - pod 104 

parkirališta 435 

parkiranje 445 

parkirna mjesta 435 

parkirna rampa 444 

parkirna zgrada s rampama 444 

parkirne palete 443 

parkirne palete 443 

parkirne zgrade 444, 446 

parkirni objekti 443, 444, 445, 

446 

parkirni sef 443 

parkirno dizalo 443 

parkovski rubnjaci 267 

parlamentarni raspored sjedišta 

471 

parna brana 89, 124, 125, 126 

parna kupelj 538 

parter 479 

pasaž 363, 364 

patka 404 

patologija 580 

paus papir 5 

pečurkaste ploče 44, 46 

peć za saunu 537 

peći 7 

pedalni tornjevi 589 

pedijatrija 542 

pekarnica 390 

pekarski proizvodi 368 

penjačice 225 

penjalica 328 

penjalice 225 

penjanje 225 

pera za tuš 26 

pergole 221 

peron za utovar prtljage 428 

peroni 426, 427, 428 

perspektivna metoda 26 

perspektivni crtež 26 

perspektivni paster 26 

peterokut 40 

petnaesterokut 40 

pidžame 254 

pijesak 222 

pilaste rampe 440 

piloti 68 

piramida za zaštitu od buke 218 

piramidalna svjetlosna kupola 

177 

pisaći stol 345, 352 

pisaći stroj 26 

pisoar 256 

pisoarna pregrada 531 

pista 450 

piste 450, 454 

Pitagora 40 

pitching - zelenilo 504 

pivnica 468 

pivnice 457 

pivovare 118 

pivski podrum 467 

pješaci 210 

pješačka staza 210 

pješačka staza 221 

pješački pasaž 426 

plan izvođenja 51 

plan pražnjenja 484 

plan prostorija 392 

planinska seljačka kuća 88 

planirani krevet 553 

planiranje kuhinje 467 

planiranje pogona 392 

planiranje procesa 54 

planiranje skladišta 394 

planiranje tijeka građenja 54 

planiranje zračne luke 452 

platforma 232 

platice na stubama 491 

platnena roleta 179 

ples na koturaljkama 516, 521 

pletivo od pruća 222 

plinobeton 76 

plinska grijalica 20 

plinska instalacija 19, 20 

plinski bojler 20 

plinski kotao 19 

plinski rezervni bojler 19 

plinski štednjak 246 

plinski uređaji 19 

plinski vodovi 19 

plinsko brojilo 17, 19 

plinsko loženje 105 

plitka staja 414 

plivačka dvorana 235, 261 

plivačke staze 534 

plivački bazen 236, 263, 468 

plivajući mostić 506 

ploča u predavaonici 319 

pločasta drljača 415 

ploče od busenja 222 

ploče od prirodnog kamena 104 

ploče od sintetičkih materijala 

161 

ploče za cijeđenje 245 

ploče za kuhanje 246 

plohe od staklenih blokova 160 

plosnata "gajba" 87 

plosnato grijaće tijelo 106 

plovci 506 

plovni put 509 

plug za gredice 415 

pluto 76 

pneumatske hale 96 

pneumatski prozirni krov 367 

počivaljka 251 

počivaljka za spavanje 251 

podaci za izvedbu 50 

podgrada 64 

podij 479 

podizna kolica 383, 440 

podizna kolica s viljuškama 383 

podizna platforma na kotačićima 

383 

podizna pozornica 479 

podizne pozornice 489 

podizni podiji 478, 481 

podizno - preklopna vrata 189 

podizno - zakretna vrata 189 

podloga za izdavanje radova 56 

podloge za projektiranje 50 

podni fluter 146 

podni izljev 235 

podno grijanje 107, 262 

podnožje dimnjaka 80 

podovi 104 

područja buđenja 553 

područja za terapiju 551 

područje barijera 557 

područje bazena 532 

područje čitaonica 331 

područje čunjeva 528 

područje dohvata 351 

područje dostupno javnosti 331, 

335 

područje njege 548, 551, 553, 

554, 560, 561, 562,564 

područje podija 319 

područje porodništva 553 

područje prihvata kugle 528 

područje razdvajanja iskrenja 

141 

područje regeneracije 232 

područje rendgena 541 

područje štaglja 416 

područje ugodnosti 33 

područje za čitanje 333 

područna knjižnica 335 

podrumski zidovi 73 

podrumsko stubište 193 

poduprte konstrukcije 98 

podzemna hidrocentrala 111 

podzemna voda 69, 70 

podzemna voda 299 

podzemna željeznica 214 

pogodba cijene 49 

pogon za radiotehničare 391 

pogon za servisiranje 

poljoprivrednih strojeva 389 

pogon za TV tehničare 391 

pojačanje ruba zbog uveza 5 

pojava kondenzirane vode 125 

pojedinačna dvorana 520 

pojedinačna krletka 407 

pojedinačna ordinacija 541, 542 

pojedinačna ordinacija 541 

pojedinačna pregrada 413 

pojedinačni opružni elementi 

135 

pojedinačni ormar 530 

pojedinačni pult 352 

pojedinačni stolovi 347 

pojedinačni uredski prostor 346 


pojedinačni ventilacijski kanal 81 

pojedinačno dizalo 202 

pojedinačno držanje 411 

pojila sa žljebom 407 

pojilo 399, 405 

pokrajinske knjižnice 331 

pokrajinsko kazalište 476 

pokretne dizalice 395 

pokretne staze 200 

pokretne stube 199 

pokretni stolovi 395 

pokrivanje bazena 263 

pokrivanje staklom 367 

pokrov čeličnim limenim 

pločama 85 

pokrov eternitom 84 

pokrov limom s dvostrukim 

prijevojem 85 

pokrov slamom 84 

pokrov šindrom 84 

pokrov škriljcem 84 

pokrov terena za odmor 367 

pokrov valovitim limom 85 

pokrovne ploče 85 

poliamid 161 

polica regala 331 

polica za hranu 412, 413 

poliester 161 

poliesterska smola 161 

poliesterski bazen 235, 263 

polietilen 161 

polijevano klizalište 514 

polikarbonat 161 

poliklinike 57 

polimetakrilat 161 

polipropilen 161 

polistirol 161 

polizobutilen 161 

polo na biciklima 521 

polo na biciklima 521 

položaj kuće 228, 271 

položaj prostorija 271 

položaj stupova 444 

položaj sunca 162, 163, 164 

položaji na kosini 273 

položaji tijela 30 

položajni nacrt 66 

poluetažne rampe 445 

polumjer jeke 134 

polumjer kolosijeka 422 

polumjer kruga okretanja 437, 

438 

polumjer osunčanja 115 

polumjer zakrivljenosti 422 

polumjeri kolosijeka 214 

polumjeri okretanja 434 

polurampa 445 

polje ograde 220 

polje za bacače 495 

polje zapažanja 38 

poljski krevet 251, 329 

poljski štagalj 416 

pomična markiza 180 

pomoćne površine pozornice 

481 

pomoćni jastuk 329 

ponašanje pri požaru 6111, 612, 

613 

poni 411 

popis aktivnosti 53, 56 

poplavni žljeb 232


popločenje 217 

poprečna rampa 446 

poprečno slaganje 443 

porodništvo 548, 565 

posebna škola 307 

posebne bolnice 547, 578, 579 

posebni nacrti 51 

poslovni hotelski prostor 464 

posluživanje u sobama 465 

postaja s okretištem 427 

postoci relativne vlažnosti zraka 

33 

postrojenja za hlađenje 118, 120 

postrojenja za opskrbu gorivom 

109, 447,448, 449 

postrojenje za podjelu hrane 462 

postupci sabijanja 222 

posuda za gorivo 108 

posuda za vodu 537 

posude u skupini 108 

posude za pepeo 597 

posuđe 248, 466 

posuđe za transport jela 462 

pošljunčana staza 221 

potisak tla 68 

potisne platforme 422 

potporanj roga 86 

potporni zidovi 221 

potpuno ostakljena vrata 157 

potreba količina zraka 32 

potreba prostora 29, 30, 456 

potreban broj kreveta 547 

potrebna količina hladnoće 118 

potrebna količina oborina 234 

potrebna količina tople vode 258 

potrebna površina 541 

potrebna toplina za transmisiju 

130 

potrebna toplina za ventilaciju 

130 

potrebna veličina spremnika 234 

potrebne tlocrtne površine 457 

potrebni prostor za opremu 347 

potrošači struje 21 

potrošnja energije 115 

potrošnja rublja 264 

potrošnja vode 115 

povišena lijeha 227 

povišene I brežuljkaste lijehe 

227 

povrat posuđa 461 

povratna petlja 17 

površina dvorišta 439 

površina oblaganja 75 

površina skladišta 482 

površina staje 413 

površina za kotrljanje kugle 528 

površina za parternu gimnastiku 

521 

površina za predstave 476, 477, 

479 

površine 39 

površine kolektora 113, 115 

površine uredskih zgrada 337 

površine za biciklistički promet 

210 

površine za počasne goste 491 

površine za stajališta zrakoplova 

451 

površine zračenja topline 78 

površinska drenaža 71 

642 

površinske mjere 614, 615 

površinsko grijanje 107 

pozicije stajališta zrakoplova 

454 

pozornica 475, 476 

pozornica 476 

pozornica 478, 481, 486 

pozornica s kulisama 481 

pozornica za probe 484 

požarna služba 431 

požarni odsjek 599 

požarni zid 605 

prah 603 

prah za gašenje 603 

pranje srebrnog pribora 467 

praonica 389, 448 

praonica 460 

praonica - samoposluživanje 265 

praonica rublja 264, 265 

praonica za vozila 430 

prase 328 

pravilnik o obavljanju građ. 

radova 52 

pravilo proporcija 477 

pravokutnik 41 

prečke 102 

predavaonica 465 

predavaonice 316, 317, 318, 

319 

predgotovljene parketne ploče 

104 

predgotovljeni bazen 231 

predgotovljeni dimnjak 80 

predgotovljeni piloti 68 

predmeti odvodnje 13 

prednapeta betonska ploča sa 

šupljinama 103 

prednje orgulje 589 

predpozornica 478 

pred projekt 48 

predprostori 237 

predvorja 47 

preferentni brojevi 63 

pregradak za nošenje jaja 404 

pregradna stijena između 

boksova 411 

pregradnje 305 

preklapanje bicikla 211 

preklapanje etaža 445 

preljevni žljeb 262, 263 

prepona 496 

preporučena debljina stakla 153 

presjeci hala 512 

presjeci staja 414 

presjek kroz uredske prostorije 

345 

presjek kuhinje 244 

presjek laboratorija 326 

presjek nasipa 506 

presjek okna 17 

prethodne napomene 52 

pretovarne kosine 440 

pretovarne rampe 440 

pretovarni lim 440 

pretovarni most 440 

pretpostavljena opterećenja 617, 

618, 619, 620, 621, 622, 623 

preusmjeravanje svjetla 171 

pribor uz zdjele 248 

pribor za crtanje perspektive 26 

pribor za igru 328, 540 

pribor za jelo 248 

pribor za jelo 456 

pribor za kamin 78 

pribor za saunu 539 

pribor za svečanost 456 

pribor za zajutrak 456 

pričavlani lim 86 

pričvršćenje podrožnice 101 

prigušenje buke koraka 133 

prigušenje zračnog zvuka 131, 

132 

prigušenje zvuka 131, 184 

prigušivači buke 121 

prihvatni metalni šiljci 139 

prihvatni prostori 109 

prijedlozi izgradnje 48 

prijelazni kolodvori 426 

prijem hitnih slučajeva 550 

prijenos materijalnog zvuka 133, 

135 

prijevoz osoba 31 

prikaz skretnica 422 

priključak dimnjaka 90 

priključak podnožja 74 

priključak roga 86 

priključak vode 17 

priključci konstrukcije 100 

priključci s autocesta 213 

priključeni staklenik 229 

priključni kolosijeci 422 

priključni vodovi 14, 17 

prikolica 328 

prilazi oknu dizala 201 

prilazi stubištu 367 

prilazni put 211 

prilike podzemne vode 64 

primarius 561, 564 

primarna struktura 137 

primjeri difuzije 124 

priprema lakiranja 388 

priprema tople vode 115 

pripremanje mesa 459, 460, 467 

pripremanje povrća 459, 467 

prirodni izolacijski blok 76 

privatna dječja igrališta 328 

privatna kupališta 235 

prizme 171 

proces kupanja 537 

prodajna površina 372 

prodajni prostor 372 

prodajni pult 369 

prodajni regal 368 

prodavaonice 368, 369, 370, 

371, 372, 373 

prodavaonice divljači 369 

prodavaonice peradi 369 

prodavaonice povrća 369 

prodavaonice sa samoposluživanjem 

368 

prodavaonice voća 369 

prodavaonice živežnih namirnica 

368 

profil tribina 490 

profili ograde 511 

profili rukohvata 195 

profili stuba 195 

profilirani blokovi za tarac 267 

profilno građevno staklo 159 

program građenja 48, 57 

program mehanizacije 57 

programi aktivnosti 53 

proizvodni proces 393 

proizvodno skladište 377 

proizvodnja praščića 417 

projekt građevine 48, 49, 50, 51 

projekt korištenja površina 382 

projekt termoizolacije 127 

projektiranje igrališta za golf 504 

projektiranje kazališta 475 

projektiranje kazališta 477 

projektna količina oborina 15 

projektne mjere 74 

-projektni zadatak 49 

projektno rješenje etaža 294 

projektor 485 

projiciranje slike 485 

prolaz dimovodne cijevi 80 

prolaz kroz strop 79 

prolaz za konobare 461, 466 

prolaz za posluživanje 369 

prolazi 435 

prolazi 438, 486 

prolazi za uklanjanje izmeta 413 

prolazna duboka staja s dvije 

prostorije 405 

prolazni peron 428 

prometna opterećenja 622, 623 

prometne površine 210 

prometne površine 429 

prometni profili 206, 215, 216, 

218 

prometnica 218 

promjena nagiba 444 

promjer zvona 590 

propisi o visokim zgradama 354 

propovjedaonica 586, 587 

propovjedaonica 587 

proračun rasvjete 149 

proračuni zaštite od požara 610 

prosektura 580 

prostor između stakala 153 

prostor za ispovijedi 587 

prostor za jahanje 511 

prostor za kupanje 232 

prostor za opremanje 506 

prostor za ormare 240, 253 

prostor za pepeo 78 

prostor za pranje posuđa 461 

prostor za projektore 319 

prostor za tuš 260, 531 

prostor za voltižiranje 511 

prostorija dispečera 425 

prostorija operatera 485 

prostorija pogonskog uređaja 

201, 202, 203, 204 

prostorija s više radnih mjesta 

344 

prostorija u zvoniku 590 

prostorija za anesteziranje 556 

prostorija za boravak 273 

prostorija za dijagnostiku 553 

prostorija za dojenčad 581 

prostorija za duboko smrzavanje 

374, 460 

prostorija za gipsanje 556, 558 

prostorija za izlaz 555, 556 

prostorija za konobare 460, 467 

prostorija za kućne priključke 17 

prostorija za kupanje 537 

prostorija za masažu 538 

prostorija za medicinsku pomoć 

398, 532

prostorija za medikamente 557 

prostorija za mirovanje 538 

prostorija za molitvu 592 

prostorija za nadziranje 

pacijenata 557 

prostorija za obradu 541, 553, 

564, 569 

prostorija za poslovođe 425 

prostorija za postavljanje 19 

prostorija za pranje 555 

prostorija za predavanja 310 

prostorija za predhlađenje 460 

prostorija za preglede 553 

prostorija za probe orkestra 484 

prostorija za probe zbora 484 

prostorija za projektore 485, 488 

prostorija za rekvizite 522, 532, 

555 

prostorija za skladištenje slika 

593 

prostorija za spaljivanje 597 

prostorija za sterilni materijal 

556 

prostorija za substerilizaciju 556 

prostorija za šminkanje 483 

prostorija za tuševe 531 

prostorija za ulaz 555, 556 

prostorije ambulante 577 

prostorije kazališta 477, 479 

prostorije opere 477 

prostorije za ambulantno 

liječenje 551 

prostorije za fitness 498, 499, 

520 

prostorije za fotolaboratorij 310 

prostorije za goste 449, 457, 

465, 466 

prostorije za kondiciju 499 

prostorije za kućanstvo 241, 242 

prostorije za preglede 541 

prostorije za presvlačenje 530, 

531 

prostorije za pripremu 558 

prostorije za probe 483, 484 

prostorije za publiku 484 

prostorije za ručni rad 312 

prostorije za seminare 320 

prostorije za trudove 565 

prostorije za učitelja plivanja 532 

prostorije za uređaje 121 

prostorije za zvono 590 

prostorna rešetka kao potporni 

zid 223 

prostorne mjere 615 

prostorne rešetke 41, 99, 100, 

101,304 

prostorni građevni elementi 99 

protočni plinski bojler 255 

protok materijala 392, 394 

protupožarna klizna vrata 189 

protupožarna ostakljenja 608, 

609 

protupožarna vrata 189, 613 

protupožarne pregrade 607 

protupožarno staklo 160, 608 

protustrujni uređaj 261 

prozirni krovovi 367 

prozor bez doprozornika 8, 181 

prozor krilo na krilo 184 

prozor od sintetičnog materijala 

184 

prozor s kutijom 184 

prozor sa cvijećem 181 

prozor sa doprozornikom 8 

prozori 178, 179, 180, 181, 182, 

184 

prozori u krovnoj plohi 182 

prozori za stambena potkrovlja 

182 

prozorski nadvoj 74 

prozorski otvori 178, 181 

prozorsko staklo 152, 153 

prstoliki šank 459 

prvi stupanj 307 

psihijatrija 542 

ptice 473 

ptice grabljivice 473 

puhački ormar 589 

puhački pogon 588, 589 

puhački strojevi 588, 589 

Pullman - krevet 251 

pult za prodaju ribe 369 

pult za stranke 352 

pultovi 372, 461 

pumpe 111 

puna pozornica 480 

punching - bali 526 

pune rampe 445 

putni prijelazi 422 

putnici u zračnom prometu 452, 

453 

putnička otpremna zgrada 454 

putničke stube 453 

putnički centar 426 

putnički kolodvori 425, 426 

putnički mostovi 454 

putnički peron 423 

putovi za poslugu 465 

puzavice 225 

puzavice I penjačice 226 

puž 41, 328 

R 

rabin 591 

račva 213 

račvasta staza 528 

rad 32 

rad u uredu 337 

radiologija 548 

radiologija 550, 566 

radionica za izradu maski 483 

radionica za popravke 389 

radionice 380, 381, 382, 383, 

384, 385, 386, 387, 388, 

389, 390, 391 

radionice za dekoracije 483 

radioničke prostorije 381 

radiovalovi 142 

radna dvorana 344 

radna mjesta 389 

radna mjesta čitatelja 320 

radna mjesta s ekranom 351, 

543 

radna mjesta u laboratoriju za 

jezike 309 

radna područja 385 

radna površina 321 

radne platforme 185 

radni hodnik 554 

radni proces 384 

radni procesi 57 

radno mjesto 321, 338 

rađaonica 553 

rađaonice 565 

rampa u stubištu 196 

rampe 194, 196, 372, 440, 444, 

445 

rashladna škrinja 371 

rasipač mineralnog gnojiva 415 

raskrižja 209, 422 

raspodjela gustoće zračenja 166 

raspodjela sjajnosti 148 

raspodjela svjetla 144 

raspodjela zvuka 138 

raspoloživa količina oborina 234 

raspored gledatelja 525 

raspored grobova 598 

raspored ormara 253 

raspored parkirnih mjesta 435, 

444 

raspored rampi 444, 488 

raspored rukohvata 195 

raspored stolica 470, 471, 486 

raspored stolova 457 

raspored svirala 588 

raspored svjetiljki 147 

rasporedi hodnika 586 

rasterna svjetiljka 144 

rasterska obloga stropa 152 

rastersko polje 11 

rastezljivi krevet 251 

rasvjeta 143, 144, 145, 146, 

147, 148, 149, 150, 151, 152 

rasvjeta za orijentaciju 143 

rasvjetna kupola 90 

rasvjetna tijela 144 

raščlamba uredskog prostora 

349 

ravna paleta 376 

ravni krov 89, 90, 91, 273 

ravno staklo 153 

ravnjača 66 

razboj 521, 523, 

razdjelna ograda 219 

razdjelne zavjese 188, 524 

razdjelnica za diferencijalne 

pomake 71 

razina osvjetljenja 148 

razina podzemne vode 64, 65 

razina smetnji 485 

razina zvuka 131 

razlika pritiska pare 124 

razlika razine zvuka 131 

razlike u jačini zvuka 137 

razmaci kolosijeka 421 

razmak svjetiljki 147 

razmjeravanje trkaće staze 497 

razmjeravanje zgrade 66 

razulja 66 

razumljivost govora 136 

razvodni plan 23 

razvoj požara 599 

realna škola 308 

rebrasti strop od U - profila 103 

rebrenice 180 

recepcija 466, 468 

red normnih brojeva 59 

redovi sjedala 478 

redovi sjedala 486, 488 

redovi sjedišta 524 

reflektor 144 


regali 370, 372, 384 

regali velikih raspona 379 

regali za burad 379 

regali za kabelske kolute 379 

regali za knjige 331 

regali za kolute 379 

regali za prtljagu 425 

regali za spise 347 

regali za šipke 379 

regalna postrojenja 394 

regalni transporteri 376 

regatna staza 510 

regatni bazen 510 

registrature 348 

regulacija svjetlosnim signalima 

214 

regularne mjere 29, 30 

reguliranje karoserije 388 

reguliranje trapa 388 

rehabilitacija 553 

reklamne ploče 152 

rekreacijsko kupalište 535 

relativna vlažnost zraka 33 

remize 415 

rendgen 542, 553 

rendgenska dijagnostika 566, 

567, 569 

rendgenski odjel 566 

reprodukcija boje 147, 170 

reprodukcija svjetla 148 

reprodukcija zvuka 486, 488 

restoran 459, 468 

restoran sa samoposluživanjem 

459 

restoran sa samoposluživanjem 

461 

restoran sa specijalitetima 465, 

467 

restoran za osoblje 573 

restoranske kuhinje 459, 460, 

461 

rešetka za izmet 413 

rešetka za odvod zraka 121 

rešetka za vriježe 225 

rešetkasta traka 395 

rešetkasti roštilji 100 

reumatološka bolnica 578 

reviziona vratašca 80 

rezonatori 138 

ribarnice 369 

ribe 473 

ribiz 224 

ritualna kupka 591 

rodilište 550, 565 

rodilje 550 

rog 86 

rokovi dovršenja 50 

rolete 180 

rolo - vrata 188 

rolo ormar 352, 361 

rolo vrata 189 

roštilj od letava 407 

roštilj pilota 67 

rovokopač 415 

rub kolnika 207 

rub ravnog krova 90 

rublje za krevet 254 

rubne grede 64 

rubnjaci za travnjake 267 

rubnjak bazena 262 

rubovi građevne jame 64


ručna prtljaga 30 

ručni kotrljač 498 

ručni kovčeg 425 

ručnici 254 

ručno vatreno oružje 519 

rugby 492 

rukavice 254 

rukomet 492, 521 

rustikalni tarac 267 

ruža penjačica 226 

ruža vjetrova 450 

S 

sabirne ulice 214 

sabirni vod uzemljenja 139 

sabirni vodovi 12, 14 

sabirni vodovi priključaka 14 

sabirno okno 325 

sadržaji visokih škola 316 

sađenje malina 224 

sađenje u kvadrat 224 

sađenje u pravokutnik 224 

sađenje u trokut 224 

safari parkovi 473 

sahrane 598 

sakoi 254 

sakralna građevina 591 

sakralni centar 587, 591 

sakristija 586 

samba - stube 195 

samoposluživanja 371 

samoposlužna robna kuća 371 

samoposlužni centar 371 

sanacija starih zgrada 299, 300, 

301, 302, 303 

sanduci za odskok 523 

sanduci za vertikalno slaganje 

376 

sanduk s pijeskom 328 

sanduk za kišobrane 238 

sanduk za zrak 588 

saniranje 302, 304, 305, 306 

sanitarna jedinica 531, 534 

sanitarna tehnika 385 

sanitarne kabine 257 

sanitarne prostorije 398, 457 

sanitarne prostorije 524 

sanitarni uređaji 400 

sanjkališta 514 

sastav krova 94 

sastavi krovne izolacije 91 

sastavnica 5 

sat oluje 139 

sateliti 455 

"satelitska" kuhinja 458, 467 

satelitski sustav 455 

sauna 537, 538, 539 

sauna u brvnari 538 

savana 472 

savezne ceste 209 

savijeni valovi 131 

scena 480 

sedlo 511 

sedmerokut 40 

segmenti obrane od požara 604 

sekretarica 344 

sektor uslužnih djelatnosti 338 

sekundarna struktura 137 

sekundarni zrak 122 

644 

shema hangara za čamce 508 

Shuffleboard 493 

sidrena opeka 77 

sidreni trn 97 

signalizacijski portal 213 

signalni i komunikacijski uređaji 

21 

sigurnosni razmak 493 

sigurnosno staklo 155, 156 

sijalice 143 

sijeno 418 

silaža 418 

silikatno vlakno 613 

silosni tegljač 434 

simboli 7, 8, 9, 10, 18, 70 

simulatori vožnje 540 

sinagoge 591 

sintetički materijali 161 

sintetički materijali sa staklenim 

vlaknima 161 

sisavci 473 

sistematika sijalica 143 

sistemsko opločenje 267 

sitna kocka 221 

sjajnost 143, 148, 170 

sjedala 478 

sjedala u predavaonici 319 

sjedišta u redovima 471 

sjedište vatrogasne službe 430 

skakalište 511 

skakaonice 513 

skakaonice 513 

skala jačine tona 131 

skela špalira 224 

skela za grmlje kupine 224 

skela za karike 523 

skela za vriježe od pruća 225 

skeletne gradnje 102 

skica radionice 381 

skiciranje 25 

skijaška skakaonica 513, 514 

skimmer 235, 262 

skimmer 262 

skladišni materijali 394, 617 

skladišni materijali 394 

skladišni prostor 512 

skladišni stalak 384 

skladišni uređaji 378 

skladište 394 

skladište bicikla 212 

skladište čvrstog gnoja 419 

skladište dekoracija 482 

skladište goriva 105 

skladište kulisa 482 

skladište robe 424 

skladište s visokim regalima 378 

skladište za alkoholna pića 467 

skladište za materijal u šipkama 

384 

skladištenje 482 

skladištenje čvrstog gnoja 419 

skladištenje gnojnice 419 

skladištenje robe 460 

skladištenje sijena 412, 418 

skladištenje slame 412 

skladištenje tekućih goriva 109 

skloništa 297, 298 

sklopiva ležaljka 266 

sklopiva vrata 188 

sklopive ljestve 241 

sklopive stube 195 

sklopivi krevet 240 

sklopivi stol 457 

skok s motkom 494, 495 

skok u dalj 494, 495 

skok u vis 494, 495 

skošeni rubnjak 267 

skraćene oznake 1 

skretnica 422 

skupina kuća u nizu 276 

skupina kućica 328 

skupljač dima 78 

skupna garderoba 530 

skupna uredska prostorija 342 

skupne ordinacije 542 

skupni ured 337 

skvoš (squash)527 

slaganje boja 39 

slaganje na regale 376 

slama 416 

slamarica 329 

slastičarnica 467 

slijed refleksija 136 

slijepci 545 

slijepe ulice 217 

slivnik ravnog krova 90 

slobodni balkoni 266 

slobodni položaj nogu 351 

slobodni profil 421, 423 

slobodni profil stubišta 194 

sloj dima 605, 606 

slojeviti kamen 72 

slojevito ziđe 72, 220 

slovo-preslikači 26 

složena roba 617 

službene prostorije 320 

sljemena kliješta 86 

sljemeni veznik 83 

sljemenjača 83 

smetnje prijema 142 

smirivanje prometa 217 

smjer svjetla 148 

smjerna gredica 86 

smještaj kreveta 252 

smještaj pribora za jelo 249 

smočnica 243 

smrznuto meso 118 

snack - bar 459, 460 

snimanje na mikrofilm 11 

sniženje razine podzemne vode 

65 

soba dežurne sestre 564 

soba za buđenje 542, 557 

soba za konferencije 344 

soba za njegu 584 

soba za pacijente 562, 563 

soba za razgovor 541 

soba za usklađivanje glasova 

483 

socijalni stanovi za iznajmljivanje 

293 

Softball 493 

solarna arhitektura 112, 113, 114 

solarna brežuljkasta lijeha 229 

solarna energija 115, 166 

solarna struja 115 

solarna termija 115 

solarne ćelije 115 

solarne tehnike 115 

solarni kolektori 115 

solarni staklenik 229 

solarni sustavi 166 

solarno izolacijsko staklo 154 

solarno izolacijsko staklo 157 

solističke garderobe 483 

solna kiselina 32 

spavaća soba 7, 250, 273 

spavaće sobe 250, 251, 252, 

253 

spavanje 32 

specijalističke bolnice 547 

specijalistički odjeli 553 

specijalne knjižnice 331 

specijalni crijepovi 84 

specijalno staklo 153 

speed jump 517 

spiralno stubište 196 

spoj sa zidom 90, 94 

spojevi vodova 22 

spojka kablova 97 

spojni hodnik 455 

sporedne pruge 421 

sport na ledu 516 

sportska akrobatika 521 

sportska gimnastika 521 

sportske dvorane 501, 520, 521, 

522, 523, 524, 525 

sportske površine 521 

sportski centar 470 

sportski čamac za more 509 

sportski čamac za trke 509 

sportski čamci 509, 510 

sportski objekti 490 

sportski ples 521 

sportski rekviziti 521 

sportski teren 497 

sprava s ekranom 540 

sprave za kockanje 540 

sprave za odvođenje topline 605 

sprave za pranje 258 

sprave za skok preko konja 523 

sprave za trening 498 

spregnuta stropna ploča 103 

spregnuto sigurnosno staklo 155 

spregnuto staklo 153 

spremište 243 

spremnici za ulje 108 

spremnik kišnice 234 

spremnik loživog ulja 108 

spremnik oborinskih voda 234 

spremnik za tekućine 108 

spremnost za intervenciju 430 

sprinkler sa zaslonom 601 

sprinkler uređaji 601 

sprinklerski uređaji za gašenje 

605 

središnja klupa 530 

središnji čvor 101 

središnji teleskopski stup 204 

srednje deblo 230 

sredstva za gašenje 603 

St. Moritz - žljeb 532 

stabilizator napona 140 

stacionar s krevetima 561 

stacionar za dojenčad 550, 582 

stacionar za dojenčad 581 

stacionar za normalnu njegu 561 

stacionar za njegu 550, 561 

stadion 490, 491 

staja s boksovima 413 

staja s jedinstvenim prostorom 

411 

staja sa podom od platica 414

staja za držanje u skupinama 

411 

staja za ovce 406 

staja za privezivanje 413, 414 

staja za rasplodne krmače 410 

stajaća mjesta 477 

stajališta 429, 435 

stajalište 203, 214, 427 

staje za konje 411 

staje za koze 405 

staje za tov bikova 414 

staje za tov svinja 408, 409 

stajska staza 511 

stajski prolazi 411 

stajski zrak 420 

stakla za dnevnu svjetiost 152 

staklarski pogon 383 

staklena opeka 158, 160 

staklena vrata 157 

staklene dogradnje 280 

stakleni blokovi 158, 160 

staklenički sanduk 229 

staklenik 114, 229 

staklenik 229 

staklo 152, 153, 157, 158, 159, 

160, 248 

staklo za akustičnu izolaciju 156 

stalak sprave za kockanje 540 

stalak za bicikle 212 

stalak za čamce 509 

stalak za čitanje 586 

stalak za glačanje 238 

stalak za kišobrane 238 

stalak za letvu 496 

stalak za štapove 527 

stalak za vozni red 425 

stalci za kostime 482 

stambena ulica 210 

stambena višekatnica 294 

stambena zaklada 585 

stambene zgrade 236, 278, 279, 

280, 281, 282, 284, 285, 

286, 287, 288, 289, 290, 

291,295 

stambene zgrade u nizu 276 

stambeni dom za starije osobe 

583 

stan 32 

stan s dvije prostorije 544, 545 

stan s jednom prostorijom 544, 

545 

stan s tri prostorije 293 

stan sa četiri prostorije 293 

stan za invalida 544 

stan za poslugu 274, 276, 288 

stan za starije osobe 583 

standardna invalidska kolica 543 

standardna knjiga aktivnosti 53, 

56 

standardna soba 465 

standardni hotel 464 

standardni tegljač 415 

standardno redanje teksta 56 

stanica za dijalizu 582 

stanice za pokuse 576 

stanovi za odmor 268 

starački domovi 583, 584, 585 

startni brežuljak 517 

startno postolje 532 

staza s talpom 528 

staza za akrobatiku 522 

staza za bacanje palica 515 

staza za brzo klizanje 514 

staza za curling 515 

staza za čišćenje prozora 180 

staza za igru 504, 505 

staza za mačevanje 493 

staza za trke na koturaljkama 

516 

staze 221, 267 

staze uz dizalicu 395 

staze za golf 505 

staze za koturaljke 515 

staze za trke s preponama 496 

stepenasta rampa 196 

stepenaste krletke 407 

stepenasti redovi mjesta za 

stajanje 491 

stepenasti redovi sjedišta 491 

stepenasto vratilo 328 

stereosustav svjetla i zvuka 486 

sterilizacija 542, 548, 571 

stijena od drvenih elemenata 76 

stijene od punog drva 270 

stijenka za zaštitu od buke 218 

stočna hrana 418 

stočna repa 418 

stojeće - oslonjene ljestve 241 

stojeći pult 347 

stol 351,456,457 

stol na izvlačenje 249 

stol na rastezanje 248 

stol na zakretanje 249 

stol za blagovanje 248, 456 

stol za eksperimentiranje 319 

stol za pripremu tijesta 328 

stol za prtljagu 425 

stol za serviranje 248 

stol za stalne goste 457 

stol za vaganje 326 

stolarska radionica 380, 381, 

483 

stolica za odjeću 254 

stolica za preglede 569 

stolni tenis 521, 527 

stomatologija 542 

stražnja pozornica 482 

streličarstvo 518 

strelište 518 

streljačka staza 518 

streljane 518, 519 

stremen za penjanje rukama 

498 

stroj za crtanje na kotačima 321 

stroj za glačanje 242 

stroj za kavu 248 

stroj za mljevenje mesa 246 

stroj za pranje posuđa 245 

stroj za ši ljenje 26 

strojarnica 111 

strop od čeličnih nosača 103 

strop od I - nosača 103 

strop od predgotovljenih armiranobetonskih 

elemenata 103 

strop od šupljih armiranobetonskih 

greda 103 

stropna konstrukcija 102 

stropne ploče 397 

stropni element oscilirajućeg 

metala 135 

stropni fluter 146 

stropni nosivi sustavi 102 

stropovi 103, 329 

stropovi od opeke 103 

stručne škole 315 

stručni razredi 315 

stručni suradnik 344 

stručni školski centar 315 

strug alo 241 

struja 22 

struja groma 139 

strujanje zraka u prostoriji 350 

struje zraka u dimnjaku 79 

struktura rada 399 

stube - ljestve 195 

stube od blokova 221 

stubišna kosina 240 

stubišno oko 195 

stubišta na otvorenom 193, 194 

stubišta s podestima 194 

stubišta u strojarnicama 194 

stubišta u zgradama 194 

stubište 8, 193, 194, 195, 196, 

197, 221 

stubište 193 

stubište u prostoriji 195 

stubište u stambenoj zgradi 194 

studijska zgrada 318 

studijske pozornice 477 

stupanj apsorpcije zvuka 138 

stupanj reprodukcije boje 150 

stupnjevani filtar 71 

stupnjevi korisnog učinka 79 

stupnjevi refleksije 170 

stupovi 102 

stvaranje leda 88 

stvaranje vodene pare 32 

sudačka kabina 513 

sudoper 246 

sudoper za lonce 460, 461, 466, 

467 

sudoper za posuđe 460, 466, 

467 

suha hrana 410 

suha stočna hrana 418 

suhozid 72 

suhozid 221,228 

sumporasta kiselina 32 

sumporougljik 32 

sunce 162 

sunčalište 232 

sunčani sati 165 

sunčeva energija 113 

sunčeve zrake 112, 273 

sunčevo svjetlo 175, 176 

sunčevo zračenje 165, 167 

sunstrip 107 

supermarket 370, 371, 372 

suporovodik 32 

sustav alarmiranja iz dizala 192 

sustav centralne brave 190 

sustav centralnog ključa 190 

sustav generalnog glavnog 

ključa 190 

sustav glavnog ključa 190 

sustav opskrbljivanja 325 

sustav ormara 348 

sustav ozvučenja 485 

sustav paletnih regala 379 

sustav protiv krađe u 

prodavaonici 192 

sustav regala s okvirima 379 

sustav rulnih staza 451, 454 


sustav sađenja 224 

sustav uzletno - slijetnih staza 

451 

sustav za kontrolu prilaza 192 

sustavi komunikacija 295 

sustavi nadziranja 192 

sustavi odlaganja 348 

sustavi osiguranja robe 192 

sustavi proizvodnje 393 

sustavi rampi 445 

sustavi registrature 348 

sustavi skladištenja 377 

sustavi u/s. staza 453 

sustavi ventilacije 81 

sustavi za zaštitu rampi od 

nevremena 440 

sušionik 264 

suženje profila 217 

svečana dvorana 316 

svečanost 456 

svećenik 586 

sveučilišna knjižnica 331, 336 

sveučilišne klinike 547 

svilena sjenila 152 

svitci tore 591 

svjetla širina stubišta 194 

svjetlosna signalizacija 209 

svjetlosna sredstva 144, 145 

svjetlosna staza 177 

svjetlosna traka 177 

svjetlosni signalizatori 23 

svjetlosni tok 143 

svjetlosni tok svjetiljki 149 

svježi zrak 33 

svod 45 

svođeni šed krov 396 

Š 

šablone 26 

šablone za pisanje 26 

šamotni blokovi 78 

šator 96, 268 

šator - kuća 268 

šatorasti krov 84, 367 

šed 177 

šed - krov 605 

šeme preklapanja 5 

šesterokut 40 

šesterokutna kada 260 

šesterokutna učionica 312 

šesterokutna žičana mreža 225 

šešir 238 

šetnica za gledatelje 511 

šetnja 30 

šiljata "gajba" 87 

šiljilo 26 

širina bazena 534 

širina gazišta 193, 194 

širina gledališta 477 

širina kolosijeka 214, 421 

širina kolosijeka 422 

širina mjesta za stajanje 491 

širina pokretnih stuba 198, 199 

širina prolaza 193, 195 

širina prolaza 457 

širina redova 477 

širina sjedišta 491 

širina stubišta 490 

širina vagona 214 

645


širine biciklističke staze 21 

širine linija 11 

širine perona 423 

širine staje 413 

široka sijačica 415 

šivaći stroj 242 

škola za usavršavanje 576 

škole 307, 308, 309, 310, 311, 

312, 313, 315 

školska knjižnica 311 

školska kuhinja 311 

školsko ferijalno odmaralište 329 

šljunak 222 

špalir 224 

špalir od letvica 225 

štapovi donjeg pojasa 101 

štapovi gornjeg pojasa 101 

štedne stube 195 

štednjaci 7 

šumovi instal. vodova 134 

šumovi od armatura 134 

šumovi od instalacija 134 

šumovi pražnjenja 134 

šumovi punjenja 134 

šuplji blokovi za travu 267 

šuplji nadvoj 74 

šuplji stakleni elementi 158 

švedske ljestve 498, 521, 538, 

539 

T 

tablica korekturnih faktora 149 

tajga 472 

taložnica pumpe 17, 65, 71 

taložnik 232 

talpe 219, 528 

tamne komore 324 

tanki format 73 

tanjur za desert 248 

tanjurača 415 

tanjurasti čvor 100 

tavani 88 

tavanske stube 195 

tavansko stubište 195 

tegljač 434 

tegljač 438 

tegljač sa pogonom na sve 

kotače 415 

tehnika dojave provale 24 

tehnika grijanja 385 

tehnika klimatizacije 350 

tehnika kondicioniranja zraka 

119, 120, 121, 122 

tehnika kontrole prilaza 24 

tehnika orgulja 588 

tehnika osiguranja 24 

tehnika pozornice 481 

tehnika skladištenja 377, 378, 

379, 395 

tehnika televizijske kontrole 24 

tehnika ventiliranja 119 

tekući izmet 410 

teleskopska podizna vrata 189 

teleskopska vrata 188 

temelj kotla 134 

temeljenja 64, 65 

temeljenje 67, 68 

temeljenje 67 

temeljenje na pilotima 68 

646 

temeljenje na ploči 67 

temelji 67 

temelji samci 67 

temeljna ploča 67 

temeljni bunar 67 

temeljni formati 4 

temeljni uložak 135 

temeljno tlo 64, 67, 68 

temperatura prostorije 32 

temperatura zračenja 33 

temperatura zraka 33 

temperatura zraka u prostoriji 

119 

temperature 614 

temperature prostorija 539 

tenis 521 

tenis s prstenom 493 

teniska igrališta 500, 501 

teniske hale 396, 501 

teniski zid 500 

tenisko igralište 500 

terapeutsko mjesto 553 

terapija zračenjem 550, 553, 

566, 567 

terapijsko područje 568 

terariji 473 

terasa 296 

terasaste kuće 296 

teren za gađanje "skeet" 519 

teren za gađanje glinenih goluba 

519 

teren za jedrilice 450 

teren za stanovanje 271 

teren za streličarstvo 519 

tereni za vježbu 504 

teretni peron 424 

teretni vagon 424 

teretno dizalo 203 

teretno dizalo s pogonskim 

pločama 203 

teretno plato - vozilo 434 

teretno vozilo 434 

termička obloga 73 

terminal 451, 453 

termocentrala 110, 111 

termofunkcionalno staklo 153 

termoizolacija 123, 124, 125, 

127, 128, 129, 130 

tesarski pogoni 382 

tetraedar 99 

težine 614, 615 

težine orgulja 589 

tijek danjeg svjetla 168, 169 

tijek kretanja sunca 163 

tijek temperature 123,124 

tijelo svirale 588 

tip ceste 208 

tip hotela 466 

tip svjetiljke 144 

tip zgrade 294 

tipovi hala 396, 520 

tipovi hidrocentrala 111 

tipovi kazališta 477 

tipovi pozornica 480 

tipovi rasvjetnih tijela 144 

tipovi zrakoplova 452 

tipski profili 207 

tlačne spone 97 

tlačni vodovi 14 

tlak vode 69, 71 

tlak zvuka 131 

tlocrt okna 204 

tlocrtne strukture 339 

toaleta za sjedenje 531 

toaletni ormarić 255 

toaletni stolić 254 

toaletni stolovi s umivaonikom 

258 

toaletni uređaji 398 

tobogan 328, 395 

"točkasta" izgradnja 291 

točnost zaustavljanja 203 

tok podzemne vode 34 

tokarska radionica 383 

tokovi sjene 164 

tolerancija trajanja odjeka 136 

tonuća vrata 189 

topla kupka nogu 539 

topli krov 89, 94 

topli mostovi 125 

topli odjel 467 

toplinska provodljivost 123 

toplinsko prigušenje 124, 125 

toplinsko zračenje 165 

tora 591 

toranj za sijeno 418 

torba za golf 504 

tornjevi spiralnih rampi 445 

toster 248 

"Totaltheater" 476 

tov bikova 414 

tov goveda 417 

tov svinja 417 

tovarni most 440, 453 

tračnice 421 

trajanje odjeka 136, 138, 485, 

486 

trajanje osunčanosti 112,165, 

167 

trajanje osunčanja 175 

trajanje otpora prema požaru 

611 

trajno goreća peć 246 

traka globalne rešetke 34 

traka za osvjetljenje 605 

traka za uzemljenje 140 

trakasti format 4 

trakasti temelj 67 

trakasti temelji 67 

trakasti zastori 189 

trake s valjcima 395 

trake s valjčićima 395 

traktor 328 

traktor 415 

tramvaj 214, 215 

transparent papir 5 

transport mrtvaca 597 

transportna tehnika 395 

transportna traka 395 

transportna traka za ručnu 

prtljagu 425 

trapezna "gajba" 87 

traumatološka ambulanta 577 

traumatološka dijagnostika 568 

traumatološke bolnice 547, 577 

trenažni zid 500 

trening snage 520 

trenje po oplošju 68 

treperava jeka 137 

trezor za komitente 360 

trezori 361 

trezorska vrata 362 

trgovačka roba 368 

tribina 490, 511, 524 

tribine 491, 524 

tribine za gledatelje 478 

trkaća staza 494, 495, 496 

trkaća traka 498 

trkaći čamci 509 

trkaći kanader s posadom 509 

trn 83, 86 

trodjelno kazalište 476, 477, 481 

trokolica 395 

trokraka čvorišta 209 

trokut 25 

trokut 40,41,43,213 

trokutna "gajba" 87 

trokutna mreža 99 

"trompe" 45 

tropska šuma 472 

troskok 494 

troskot 226 

trosobni stan 293 

trostruka dvorana 520 

trostruko ostakljenje 153 

troškovi energije 350 

trska 76 

truba 213 

trup željezničkog kolosijeka 214 

tržnica svježe robe 373 

tržnica uz odmorište 449 

tunel 216, 423 

turbine 111 

turnirska igrališta 500 

tuš - kade 256 

tuš kabina 255, 260 

tuš s lepezastim mlazom 539 

tuševi u nizu 530 

tvornica mesnih prerađevina 374 

tvornička kolosječna skupina 

392 

tvrdi polivinilklorid 161 

U 

učinak zračenja 143 

učinak zračenja 165 

učionica 309, 312 

učionica 312 

udaljenost do međe 219 

udar groma u tlo 1,39 

udaranje lopte 492 

ugaoni balkoni 266 

ugibališta za autobuse 427 

uglovna skela 66 

uglovni ormari 240, 245 

ugljična kiselina 32 

ugljični oksid 32 

ugostiteljski objekti 456, 457, 

458,462 

ugošćivanje 466 

ugovor o građenju 55 

ugovor o izvršenju posla 55 

ugovorne odredbe 52 

ugrađena kada 255 

ugrađena pećnica 245 

ugrađeni hladnjaci 246 

ugrađeni ormari 243 

ugrađeni ormari 253 

ugrađeni sudoperi 246 

uklanjanje izmeta 413 

ukrasna rešetka 220

m 

ukrasni vrtovi 228 

ulaz za konje 511 

ulaz za ležeće bolesnike 575 

ulazi 47, 237, 238 

ulice s petljama 217 

ulična rasvjeta 143 

ulični kanal 17 

ulični prostor 210 

ulični uglovi 438 

umivaonik 256, 260 

umivaonik za ruke 258, 531 

umjetna klizališta 514 

umjetnička gimnastika 521 

umjetnički biciklizam 521 

umjetnički nastup na 

koturaljkama 516, 521 

umjetničko klizanje 515 

umjetničko kovano željezo 220 

unimog 434 

univerzalni električni nož 246 

univerzalni usisač 241 

unutarnja izolacija 73 

unutarnja izolacija 75 

unutarnji zidovi 75 

upad dnevnog svjetla 169 

upijanje zvuka 134 

upisi 6 

upitnik 49, 50 

uplight 144 

upojni bunar 70 

uporaba dvorane 525 

uprava bolnice 547 

upravne zgrade 337, 338, 340, 

341, 342, 343, 344, 345, 

346, 347, 348, 349, 350, 

351, 352, 353, 354, 356, 

357, 358, 359 

upušteni prostor za orkestar 

571, 480 

upušteni vrt 228 

ured 179 

Uredba o termoizolaciji 130 

uredske dvorane 353 

uredski neboder 359 

uredski prostor 346 

uređaj plitkih krletki 407 

uređaj za dizanje 17 

uređaj za mjerenje jačine svjetla 

172 

uređaj za pranje cijevi 430 

uređaj za pranje nogu 399 

uređaj za prihvat stoke 374 

uređaji s lakom pjenom 603 

uređaji za dezinfekciju 474 

uređaji za dojavu požara 191, 

599, 600 

uređaji za dojavu provale 191 

uređaji za gašenje 605 

uređaji za gašenje pjenom 603 

uređaji za gašenje požara 602 

uređaji za gašenje prahom 603 

uređaji za gašenje prskanjem 

vode 602, 605 

uređaji za kišenje 93 

uređaji za odvodnju 13, 14 

uređaji za odvođenje topline 

604, 605, 606 

uređaji za pranje 264, 265 

uređaji za pranje 399 

uređaji za presvlačenje 401 

uređaji za prihvat groma 141 

uređaji za tuširanje 399 

uređaji za ventiliranje 122 

uređaji za vlaženje 120 

uređaji za zaključavanje 190 

uređenje crkve 586 

uređenje crpne stanice 448 

uređenje gazdinstva 415 

uređenje odmorišta 449 

uređenje vrta 228 

urna za pepeo 597 

urne 598 

urologija 542 

uronjeni zid 506 

usidrenje u tlo 223 

usisač za prašinu 241 

uskladištenje loživog ulja 107 

uskotračne pruge 422, 423 

usmjeravanje svjetla 171 

usmjeravanje zvuka 138 

usmjereni reflektor 146, 147 

usmjereni stručni razredi 315 

usponi 195 

usporena voda 71 

utisnuti piloti 68 

utjecaj iona 36 

utovarna cesta 424 

utovarna rampa 439 

utovarni kolosijek 424 

utrošak snage 30 

UV - solarij 538 

uvjeti skladištenja 117 

uvod 27 

uzdužni peron 428 

uzemljenje 140 

uzemljenje u temelju 17, 140 

uzgoj na podu 407 

uzgoj praščića 410 

uzgoj u baterijama 407 

uzimanje krvi 541 

uzorak pletenice 77 

uzorak riblje kosti 77 

V 

vagon - restoran 458 

vagon - restoran gradske željeznice 

458 

vakuum - cijevni kolektori 115 

valobrani 508 

valjak 100, 190 

valjak za glačanje 242 

valjci 415 

vanjska rebrenica 180 

vanjske mjere slijepog 

doprozornika 184 

vanjski ograđeni prostori 474 

vanjski zidovi 75, 76 

varijante ograde 266 

varijante ograđenih ureda 341 

varijante površina pozornice 479 

varijante prostorija 479 

vario - bazen 532 

vatrogasna vozila 429 

vatrogasne cisterne 429 

vatrogasne zgrade 429, 431 

vatrogastvo 429 

vegetacijske površine 95 

vegetacijski sloj 93, 94, 95 

velemesnica 374 

veličina čamca 508 

veličina dvorane 501 

veličina izolacije od zračnog 

zvuka 132 

veličina jačine zvuka 131 

veličina jezerca 232 

veličina laboratorija 309 

veličina prozora 178,182 

veličina teretnih vozila 438 

veličine bazena 235 

veličine biljara 527 

veličine crtaće daske 321 

veličine hodnika 239 

veličine igrališta 492 

veličine lista 5 

veličine predavaonica 317 

veličine radnih prostorija 338 

veličine slike 485 

veličine slova 26 

velika banka 360 

velika garaža 446 

velika prostorija 337, 341 

velika skloništa 298 

velika stambena prikolica 268 

velika uredska prostorija 341, 

344 

velike kante za smeće 241 

velike kuhinje 122, 461, 462, 

463 

velike samoposluge - marketi 

371 

veliki apartman 464 

veliki arhivski regal 348 

veliki konji 411 

veliki sanduci za smeće 241 

veliko igralište 495 

veloergometar 498 

venecijaner 180 

ventilacija 119, 179 

ventilacija dviju prostorija 81 

ventilacija jedne prostorije 81 

ventilacija na sljemenu 91 

ventilacija oknom 420 

ventilacijske naprave 245 

ventilacijski presjeci 88 

ventilacijski sabirni kanal 81 

ventilatori 121 

verižni razlomak 41, 43 

Verrier - palmeta 224 

vertikala (kanaliz.) 18 

vertikalna laterna 177 

vertikalne fekalne kanalizacije 

15 

vertikalne rebrenice 179 

vertikalni klizni prozor 181 

vertikalni presjek okna 204 

vertikalni vodovi 607 

veslački aparat 498 

veslački bazen 509 

veslački čamci 509 

veterinarska medicina 474 

vez blokova 77 

vez dužnjaka 77 

veze prostorija 47 

veznik 83, 86 

vezovi opeka 77 

vibraciona drljača 415 

vidljivi zid 73, 75 

vidno polje 38 

vidno polje 351 

vikarijat 586 

viličar 376, 440, 622 


vinski podrum 467 

viseće ljestve 185 

visina dizanja 203 

visina do grebena 411 

visina etaže 350 

visina ograde 194, 195 

visina ormara 241 

visina pada 195 

visina portala 478 

visina rampe 478 

visina regala 333 

visina stube 194 

visina stubišnog prolaza 194 

visine dimnjaka 79 

visine hala 396, 501 

visine knjiga 331 

visine opeke 73 

visine rukohvata 195 

visine uspona 195 

visine živice 230 

visinske zrake 36 

visinski kut sunca 163 

visinski podaci 6 

visoka skladišta 376 

visoke škole 316, 317, 318, 319, 

320 

visoke zgrade 354, 356, 358, 

359 

visoki krevet 251 

visoki ormarići 245 

visoki pult 352 

visoki rubnjak 267 

visoki silos 418 

visoki spremnik 419 

visoko deblo 230 

visokonaponski vodovi 142 

visokoškolske knjižnice 332 

visokoškolski kompleksi 316 

visokotlačne sijalice s električnim 

pražnjenjem 143 

visokotlačni klimauređaj 121, 

122 

višenamjenski centar 487 

višenamjenski institut 326 

višenamjenski vježbački centar 

498 

višenamjensko staklo 154 

vizurne linije 478 

vizurni križevi 66 

vizurno nadvišenje 478 

vješalice za odijela 254 

vjetrenjača 213 

vjetrobran 237 

vježbališta 505 

vlačna užad 98 

vlačni piloti 68 

vlakovi 31 

vlastita opterećenja 617 

vlastita težina zvona 590 

vlažna zona 231, 233 

vlažne prostorije 126 

vlažnost prostorije 32 

vlažnost tla 69 

vlažnost tla 70 

vlažnost zraka 32 

vod kućnog priključka 17 

voda pod tlakom 71 

voda za hlađenje 120 

vode 473 

vodena para 32, 124 

vodena površina 532, 534 

647


vodena žila 34 

vodene biljke 231 

vodene ptice 473 

vodeni put 392 

vodotok 232 

vodovi 12, 19, 22 

vodovi za izjednačenje 

potencijala 17 

vodovodi 36 

vođenje skladišta 377 

vođenje zvuka 137, 138 

volumen zraka 130 

volumne mjere 614, 615 

vozila 31 

vozila za gasilačke ekipe 429 

vozilo s betonskom pumpom 434 

vozilo s Ijestvama 434 

vozilo za cijevi 429 

vozilo za gašenje suhim 

postupkom 429 

vozilo za opremu 429 

vozilo za smeće 434 

vozni trak 207 

vožnja na koturaljkama 516 

vrata 8, 186, 187, 188 

vrata 189 

vrata od valovite rešetke 220 

vrata s dovratnikom 187 

vrata sa slijepim dovratnikom 187 

vrata sa stolarskim dovratnikom 

187 

vrata za zaštitu od dima 607 

vratašca za čišćenje 80 

vratilo 521 

vratilo 523 

vreća za spavanje 251 

vreli valjak 264 

vremenski plan građenja 57 

vretenasti grm 230 

vrijeme kupanja 538 

vrsta mesa 117 

vrste bazena 529, 532 

vrste javljača požara 600 

vrste jedrilica 506 

vrste kamena 72 

vrste kamena 73 

vrste kreveta 251 

vrste linija 11 

vrste obloge 9 

vrste podova 9 

vrste rasvjete 146 

vrste skladišta 394 

vrste uredskih prostorija 339 

vrste zidova 75 

vrt - dvorište 228, 278 

vrt u razini 228 

vrtana krila 187 

vrtložni bazen 263, 538 

vrtna sauna 538 

vrtna staza 221 

vrtne kuće 269 

648 

i . J 

vrtne ograde 219 

vrtno jezerce 231, 232 

vrtno plivalište 235 

vrtno prozirno staklo 157 

vrtovi 220, 221, 222, 223, 224, 

225, 227, 228, 230, 231, 234 

vučeni crijep 85 

W 

WC - čučavac 255 

WC - i 256 

WC - uređaji 398 

WC s dubokim ispiranjem 255 

VViesbadenski žljeb 532 

Z 

zabatna "gajba" 87 

zabatni prozor 87 

zabatno grijanje 114 

zabijeni piloti 67 

zaglavni kolodvor 426 

zahod 256 

zahodske kabine 398 

zajednica ordinacija 542 

zajednička ordinacija 542 

zajednička prehrana 462 

zajednička škola 307 

zajednički balkoni 266 

zajedničko parkirno mjesto 442 

zajutrak 456, 468 

Zakon o susjedskim pravima 219 

zakretna preklopna vrata 189 

zakretna sjedala 319 

zakretno krilo 8, 181 

zalaz sunca 176 

zaletište 495 

zamrzivač 246 

zaobljena "gajba" 87 

zaobljeni rubnjak 267 

zapreka 496 

zasjenjenost 170 

zasjenjenje 164 

zastakljena kupola 365 

zastakljeni pasaži 363, 364, 365, 

366 

zaštita od bliještanja 170, 171 

zaštita od buke 218 

zaštita od ozračenja 167 

zaštita od pogleda 179, 219, 296 

zaštita od požara 599, 601, 609, 

610 

zaštita od prskanja vode 170 

zaštita od ruševina 297 

zaštita od sunca 170, 180, 229 

zaštita od sunca 180 

zaštita od vibracija 135 

zaštita od zračnog zvuka 133 

v- - 

\ , •/ 

V ^ 

zaštitna koliba 412 

zaštitna rešetka 225 

zaštitna zona 141 

zaštitne ograde 219 

zaštitni sloj 89 

zaštitni sloj protiv korijenja 95 

zaštitni slojevi 69, 71 

zaštitni zid 69 

zaštitni zid 218 

zategnuti kablovi 97 

zatvoreni bazen 261, 262, 529, 

530, 531, 532, 533, 535,536 

zavjese 179 

zavjetna crkva 587 

zavjetna koliba 591 

zavjetni šator 591 

zavojito stubište 193, 196 

završetak krova 90 

završetak roga 86 

zdravstvene ustanove 547 

zdravstveni uredi 577 

zeleni bunker 504 

zeleni krov 92, 93 

zelenilo za golf 504 

zelenilo za približavanje 504 

zelenilo za vježbu 504 

zemlja 67, 68 

zemljani omotač 227 

zemljani radovi 222 

zemljino zračenje 35 

zglobna traka 395 

zglobni autobus 434 

zgrada drame 476 

zgrada početnog udarca 504 

zgrada s galerijom 295 

zgrada s radionicama 483 

zgrada za predavanja 318 

zgrada za projiciranje 488 

zgrada za svečane priredbe 476 

zgrada za vatrogasnu opremu 431 

zgrade povezane hodnicima 

291, 295 

zgrade za više obitelji 293 

zid od lomljenog kamena 220 

zid od umjetnog kamena 220 

zid za vješanje sedla 511 

zid za vješanje ulara 511 

zidarski radovi 74 

zidna okretna dizalica 395 

zidna svjetiljka 146 

zidni fluter 146 

zidni krevet 251 

zidni ormarić 245 

zidni otvori 187 

zidni sprinkler 601 

zidni uređaj za grijanje zraka 107 

zidovi između stanova 75 

zidovi od staklenih blokova 158 

zidovi stubišta 75 

ziđe 72, 73, 74, 75, 76, 

ziđe od kvadera 72 

ziđe od lomljenog kamena 72 

zimska nastamba "iglu" 45 

zimski solsticij 176 

zimski vrtovi 114, 280 

zlatni rez 40 

znojne kupke 537 

zona duboke vode 232 

zona ispred blagajni 373 

zona jezerskih ruža 233 

zona plitke vode 232, 233 

zona taloženja 232 

zona za plivanje 232 

zone nadzora 599 

zone zaštite od groma 141 

zoološki vrt 472, 473, 474 

zračna kupelj 538 

zračna zavjesa 188 

zračne luke 450, 451, 452, 453, 

454, 455 

zračni pištolj 518 

zračni sloj 73, 75 

zračni vodovi 22 

zračni zvuk 132 

zrak u prostoriji 31, 107 

zrakoplovi 452, 453 

zrcalno staklo 153 

zubarska ordinacija 542 

zupčasti regali 379 

Zuriški žljeb 235, 532 

zvona 590 

zvonik 590 

zvučna izolacija, termoizolacija 

9, 89, 126 

zvučni valovi 138 

zvučnik 486 

Ž 

žarulje 143 

željeznice 421 

ženska odjeća 254 

ženske cipele 238 

ženski šeširi 254 

žica špalira 224 

žičana hasura 220 

žičana mreža 219 

žičana ornamentrešetka 220 

žičani čavao 86 

žičani kavez 405 

žičani transporter 395 

žičano pletivo 220, 225 

žičano sidro 75 

žičara 328 

živežne namirnice 369 

živice 219, 230 

žljeb 235 

žljeb za hranu 407 

žljeb za povrat kugle 528 

žljebovi za pogrešno bačene 

kugle 528

neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?