neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

Odnosi čovječjih mjera
određeni oslanjajući se na spoznaje A. Zeisinga QD
Najstariji poznati kanon o odnosima čovječjih mjera pronađen
je u jednoj grobnici u dolini piramida blizu Memphisa (oko g.
3000. pr. Krista).
Dakle, najmanje su se otada, znanstvenici i umjetnici trudili otkriti
odnose čovječjih mjera.
Poznat nam je kanon iz doba faraona, iz vremena Ptolomeja,
Grka i Rimljana, kanon Polikleta koji je dugo smatran normom,
zatim navodi koje su dali Alberti, Leonardo da Vinci, Michelangelo
i ljudi srednjega vijeka, te prije svega poznato djelo A. Durera.
U tim se radovima mjere ljudskoga tijela izračunavaju prema
dužinama glave, lica i stopala. Kasnije su te veličine dalje dijeljene
i dovođene u međusobni odnos, tako da su općenito u životu
postale mjerodavne. Sve do našeg doba bili su stopa i lakat
uobičajene mjerne jedinice.
Prije svega su Durerovi navodi postali opće dobro. On je polazeći
od čovjekove visine odredio podjelu izraženu razlomcima
kako slijedi:
28
1 /2 h = čitav gornji dio tijela od rascjepa,
UVOD
MJERA SVIH STVARI
1 /4 h = duljina noge od gležnja do koljena i dužina od brade do
pupka,
Vq h = duljina stopala,
Vq h = duljina glave od tjemena do vrha brade, razmak
bradavica na prsima,
1
/io h = visina i širina lica (uključivo uši), duljina šake do
zglavka,
1
/i2 h = širina lica u visini donjega ruba nosa, širina noge
(iznad gležnja) itd.
Ova podjela se nastavlja sve do V40 h.
U prošlom je stoljeću prije svih drugih A. Zeising, istražujući odnose
čovječjih mjera na osnovi zlatnog reza i najtočnijim mjerenjima
i uspoređivanjem, uveo u ovu problematiku veću jasnoću.
Nažalost njegovu djelu donedavna nije posvećena dužna
pažnja, sve dok značajni istraživač na tom polju E. Moesel
—> QP nije Zeisingove radove potvrdio detaljnim ispitivanjem
vlastitom metodom. Od godine 1945. Le Corbusier je za sve
svoje projekte primjenjivao ovaj odnos mjera prema zlatnom
rezu pod nazivom "Le Modulor"-» CP . Njegove su mjere: visina
čovjeka 1,829 m; visina do pupka 1,130 m itd. s. 43.