neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

© Kretanje Sunca: zimski solsticij (oko 21. prosinca), najkraći dan u godini 51 5° S
širine (Dortmund - Halle) ' '
176
Položaj Sunca u podne karakterističnih
dana u godini. Udaljenost
Sunca od promatrača odgovara
unutarnjem polumjeru crteža kretanja
Sunca s točkastim kretanjem
Sunca u tlocrtu, što odgovara tlocrtnoj
projekciji visine Sunca.
1-aH
Pogled
21. prosinca
21. ožujka i ,
23 rujna Q^
21. lipnja
Ljetni solsticij
•i°Visina Sunca
Za ustanovljenje osunčanja :li zasjenjenja u neko određeno doba godine i dana (npr. ekvinocij 11
sati) nanosi se kut azimuta u tlocrtu na promatrani ugao. On u tlocrtu određuje granicu sjene na
koju se preklopljeno ucrtava visina Sunca (stvarna zraka svjetla). Odsječak x nanesen vertikalno
na sjenu u tlocrtu, prenesen na pogled, daje u vezi s gornjim rubom zgrade granicu sjene na prednjoj
fasadi.
K
Osunčano od 10 10 — 20 1Sh
= 9%
SUNČEVA SVJETLOST
1S h
Osunčano od 14—20
/ -614
Osunčano od 3"—10 M "
«6%
(5) Ljetni solsticij. Ubrzo nakon 11 sati počinje na sjeveroistočnoj
strani zasjenjenje, ubrzo nakon 13 sati
leži i jugoistočna strana u sjeni, dok su ostale strane
u odgovarajućim vremenima osunčane.
Osunčano od 9* 5 —16
= 8 1 /4
\
v Osunčano od 14«—18 h
= 3M
©Ekvinocij. Sjeveroistočna strana je ubrzo nakon 10
sati u sjeni, a jugoistočna strana je ubrzo nakon 15
sati u sjeni
Osunčano od 9—15 45
©
\ Nije osunčano
/
Osunčano od 8' 5 —9'
Zimski solsticij. Sjeveroistočna strana dobiva Sunce
jedva jedan sat, jugoistočna strana je ubrzo nakon
15 sati u sjeni