neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

.VAUUJJ
Visina rampe ?t*4
Max. 1,10 m
Min. 0.S0 - 0.90 m
. Piedpozomica _
— 4-6 m
Nadvišenje sjedišta (uspon)
T Uspon
-1.10
Madvššenje zbog vidika
Visina oka svaki 2. red 12 cm (iM
pri sjedenju svaki red 6 cm). Nagib
1,10-1,50 nesmfjepffeä.10*,
ako je veći, stube
H 1.5 —i—0,9 -t-0.9H-0.8-10.9 —I •
A
.v.v.v.v.v.v.v.v.v.v.\VA J A" J .".^V^ Logaritamska fcrivulja
I
'*'*'** * •'•'•'•'•'•'•'•'•"•V| Modiiadja u poligonu fxwnai^.
Krivulja nadvišenja i njene modifikacije
O - linija i 1
1 t
1 < 1 i i
1- 2. 3. 4. 5. red
Srednja sjedišta
Bočna sjedišta
Izmještanje sjedišta u jednom redu postiže se različitim širinama sjedišta (0,50-0,53 - 0.%)
^ ^ Odnosi kontakta publike s pozornicom i međusobno
^ Ukupna širina zamjećivanja
^ Q n n i ^
\ Desno oko \
"7QP \ \
' 1 \
l 110° j i
Polje zamjećivanja i proporcije okvira portala
^ ^ Oblik stropa i refleksija zvuka
478
/ i
/ i
/ t
y /
Polje plastičnog
Visina portala
- 1.0
KAZALIŠTE
-» tu
Nadvišenje sjedala (nagib) u gledalištu proizlazi iz linija vizure.
Konstrukcija linija vizure vrijedi za sva mjesta u gledalištu (parter, ali
i etaže) Q. Polazi se od toga da gledatelji sjede "iza praznine" pa
je tek za svaki drugi red potrebno puno nadvišenje (12 cm). O
problemima vizura u kazalištima postoji specijalizirana matematička
literatura u kojoj se, između ostalog, uzima u obzir i slučajna
raspodjela različito visokih gledatelja. Redove sjedišta treba
oblikovati kao kružni luk, ne samo radi boljega pogleda prema
pozornici nego da se omogući bolje međusobno viđenje (efekt
skrovitosti) ©.
Cjelokupni presjek gledališta:^
Najprije treba odrediti visinu portala. U parternom kazalištu treba
postojati odnos
Visina portala 1
Širina portala "TŠ
U tome je sadržan zlatni rez, odnosno psihološko polje opažanja
(5). Nakon što je određena visina portala, visina rampe i nagib
partera te odabran obujam prostorije dobiju se konture stropa na
osnovi akustičnih zahtjeva. Traži se da reflektirajući zvuk od pozornice
i pretpozornice bude jednoliko raspodijeljen po prostoriji. Za
etaže treba paziti da se i s gornjih sjedišta postigne zadovoljavajuća
vizura prema pozornici -» ©. Po mogućnosti treba povećati visinu
portala.
Proporcije eksperimentalne prostorije -» s. 479.
Riječ je 0 otvorenim ili neutralnim kazališnim prostorijama koje dopuštaju
različite razmještaje gledatelja ili površina za izvedbu. Ta
varijabilnost razmještaja postiže se:
A. mobilnim podestima pozornice i mobilnim tribinama za gledatelje
uz fiksni pod prostorije.
B. mobilnim podom prostorije koji se sastoji od podiznih podija. Ovo
rješenje tehnički je složenije i skuplje od rješenja A. Zbog toga se
primjenjuje samo za veće prostorije gdje se okuplja barem 150 -
450 i više osoba.
Mali tip A je posebno prikladan za manja kazališta i za neiskorištene
prostorije, koje najčešće nemaju dovoljno donjega prostora. Veličina
im je najviše do 99 mjesta, jer propisi VStättVO vrijede tek od 100
mjesta naviše:
99 mjesta x 0,6 m2 = 60 m 2 (2/3) + 30 m 2 (1/3) površine za predstave
= 90-100 m 2 .
Za višenamjensko korištenje prikladna je proporcija prostorije 1:1,6
—» s. 479©-©.
Presjek prostorije: Kod jednostavnih prostorija može se odustati od
tehnike na stropu, već se mogu predvidjeti uređaji na ručni pogon (motka
koja se ručnim vitlom povlači do stropa). Primjeri Podium Ulm, arh.
Schäfer, oko 150 - 200 mjesta, 1969.g. -» s. 479 © - ©.Kleines
Haus Münster, arh. v. Hansen, Rane, Ruhnau, 1971.g., 180 - 380
mjesta, srednje polje poda varijabilno podiznim podijima, tribine za
gledatelje -» s. 479 © - ©.
Veliki tip B. 450 i više mjesta, izgradnja kao A. ali mobilni pod kako bi
se topografija poda mogla mijenjati. Problem: veličina i točnost dizanja
podija. Često je potrebno da se gruba topografija podija korigira ručno
izrađenom finom topografijom podesta -» s. 479 ©. Primjer pozornica
na Lehniner Platzu u Berlinu s. 476 ©.
^ ^ Kazalište s galerijama i pogled na pozornicu
Galerija 2