neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

S V O T S L S K R L S P
12) Potreba topline - trajanje osunčanja
Zračenje topline (3)
Pasivni sustavi - principi QQ
Ostakljenje 9
Dvost. ostakljenje prozir. staklon 0,8
Trost. ostakljenje prozir. staklom 0,7
Stakleni blokovi 0,6
Višeslojno ostakljenje specijalnim
staklom (termoizolacijsko,
solarno izolacijsko)
0,2-
0,8
Stupnjevi propuštanja ukupne energije
ostakljenja
Kolona 1 2 3
Preporučene max.
vrijednosti (gf f)
Redak Gradnja Nema
interijere pojačane
prirodne
ventilacije
1 Lako 0,12 0,17
2 Teško 0,14 0,25
Postoji
pojačana
prirodna
ventilacija
Preporučene max. vrijednosti (gf f)
ovisno o prir. mogućnostima ventiliranja
prema DIN 4108 dio 2, tab. 3
Proizvodnja topline,
npr. kolektor
. Zatvoreni ^
Medij
kružni tok
y A
2 Izmjenjivač
topline
Zatvoreni
^ A' kružni tok
Emisija
topline
Medij
1
Plinovit
ili tekuć
J
Toplotna kaskada - aktivni sustav
Kolektor ©
Uređaj za zaštitu od sunca z
Uređaj ne postoji 1,0
Smješten iznutra ili između stakala
Tkanine odn. folije 0,4-0,7
Žaluzine 0,5
Smješten izvana
Žaluzine, pomične lamele,
ventilirane straga
Žaluzine, rolete, grilje,
pokretne ili nepokretne
lamele
0,25
0,3
Nadstrešnice, lođe 0,3
Markize, ventilirane odozgo
ili sa strane
0,4
Markize, općenito 0,5
Faktor redukcije z uređaja za solarnu
izolaciju u kombinaciji s ostakljenjima
Smanjenje zagrijavanja zaštitom od zračenja uz istovremeno hlađenje pasivnim
mjerama (npr. uredske zgrade bez klima uređaja)
DANJE SVJETLO
Aktivni sustavi su oni kod kojih se procesi dobivanja i predavanja topline
odvijaju uz pomoć uređaja instaliranih u zgradi. Nazivaju se i
indirektnim sustavima jer predaja topline uslijedi tek nakon nekih
procesa pretvaranja. U (-» (§}) prikazan je način rada i djelovanja
aktivnih sustava kao toplinska kaskada. Pri tome se toplina može
dobivati primjerice uz pomoć solarnih kolektora ili slično.
Kod pasivnih se sustava solarna energija koristi "direktno", pri čemu
se oblikom zgrade, gradivom, konstrukcijom i njenim sastavnim dijelovima
pretvara solarna energija u toplinsku, akumulira i neposredno
predaje zgradi.
Ovdje će se navesti četiri fizikalna procesa koji su važni za dobivanje,
pretvaranja i predaju topline.
1. Provođenje topline: -» @ 1
Ako neki materijal apsorbira sunčano zračenje, ta se solarna energija
pretvara u toplinsku. Tok topline stvara se razlikom temperature,
a ovisi i o specifičnom termičkom kapacitetu materijala. Ako je
temperatura okoline primjerice niža od zagrijanog zida, "akumulirana"
će se toplinska energija predati okolini.
2. Konvekcija:-» @> 2
Sunčanim zračenjem zagrijani zid ili materijal predaje prisutnu energiju
okolini, ovisno o razlici temperature. Što je razlika temperature
zida i okoline veća, predaje se više topline. Tako zagrijani zrak
diže se uvis.
3. Zračenje topline: -» © 3
Kratkovalno sunčano zračenje pretvara se na površini materijala u
dugovalno (infracrveno). Materijal zrači u svim smjerovima, a intenzitet
ovisi o temperaturi njegove površine.
4. Kolektor: -> @4
Kroz staklene površine orijentirane prema jugu prodire sunčana
svjetlost. U unutrašnjosti se sunčano zračenje pretvara u dugovalno
i ne može ponovno proći kroz staklo, pa se tako unutrašnjost
zagrijava (efekt staklenika) -» @ 4
Prilikom primjene navedenih sustava treba obratiti pažnju na akumuliranje,
reguliranje i raspodjelu u zgradi.
Zaštita od ljetnog ozračenja
Prema DIN-u 4108, dio 2., preporučuje se ljetna termička izolacija
otvorenih fasada u zgradama s prirodnom ventilacijom, kako bi se
izbjeglo pregrijavanje. Preporuka glasi: umnožak stupnja propu-
snosti ukupne energije (g) (-» ©) x faktor zaštite od sunca (z) ( -»
® )x udio površine prozora (f) na fasadi - dakle g xzxf- treba
za teške zgrade iznositi 0,14 - 0,25 a za lake 0,12-0,17->@ .
Treba pristupiti kritički kada se u tablici 5. u 2. dijelu DIN-a 4108
(->@)) definiraju velike zaštitne plohe koje znatno izlaze iz ravnine
fasade, jer se mogu pojaviti veliki vizualni učinci i eventualno trajno
pogoršati vizualne kontakte interijera s eksterijerom -»
Da bi se uskladili prirodni uvjeti okoline, fizikalne zakonitosti, speci-
fičnosti materijala i oblik zgrade, treba se za svaki pojedini slučaj
provesti točna analiza -» @
Objašnjenja uz sliku (§):
Vanjski prostor i fasada ©
- zasjenjenje i hlađenje putem vegetacije
- (drveće, grmlje itd.)
- svijetla obloga poda (širina oko 1 m) npr.
šljunak ispred zgrade
- zaštita od sunca i blještanja (P = 35°),
istak oko 90 cm
- svjetli reflektirajući materijali fasade
(pastelne boje)
- primjerena veličina prozora (s izolacijskim
staklom) za upad svjetla i topline, okvir
iznutra bijel
Unutarnji prostor i fasada
- event. biljke
- svijetla do srednja obloga poda
- fleksibilni sustav grijanja (komb. grijanje
zrakom i toplom vodom)
- svjetla zavjesa kao zaštita od blještanja.
koja direktno sunčevo zračenje pretvara
u difuzno (naročito u prelaznim razdobljima)
- svijetle matirane boje na zidovima i naročito
na stropu (pastelne i prirodne boje
namještaja)
- poprečna ventilacija otklopnim krilom
- event. jednostavna mehan. ventilacija
167