neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

Žlijeb za
/"odvodnju
v/ s/h, >?/
I—— 3-4 m ——I
Koherentni materijal u podlozi s
© Naslaga humusa © blago nagnutim stepenicama
Nasipavanje humusa na blago
nagnute plohe
® Berma za grmlje, pionirska sadnja i
prskanje bitumenom za osiguranje
strmih kosina
Ispuna pijeskom - šljunkom
© Odvodnja i osiguranje nožice kosine
nabačajem drobljenca i kamena
222
Humus
Dobar materijal
(?) Nasipanje u slojevima
Loš materijal
777777777?,
Ploče od busenja učvršćene kolčićima
za nagibe > 1:2
© Stabiliziranje horizof
položenim busenjem
. •yC*''-"};*
Konstrukcija od
armaturnih mreža
^jgj Osiguranje površine kosine konstrukcijom
tipa Weber
Osiguranje kosine kamenom, krupnim
šljunkom ili drobljencem
„ . . . .. . Smaknuti raster blokova koji su
Kamena rebra za odvodnjju , osigu- otvoreni za sadnju, stepenasto
ranje umjetnih kosina W ¡j nagibu 1:1i5
VRTOVI
ZEMLJANI RADOVI DIN 18915 -> QD
Humus na gradilištima čuva se privremenim odlaganjem na hrpu
->• 0. Ako nije u sjeni, treba hrpu zaštititi od pretjeranog isušivanja
(busen, slama itd.). Ostaje li to odlagalište dulje vrijeme, preporučuje
se posaditi biljke koje mogu poslužiti kao zeleno gnojivo.
Naslagu humusa treba najmanje jednom godišnje prekopati i onda
na svaki kubični metar dodati 0,5 kg negašenog vapna.
Pri nasipanju humus treba sabijati ako se neposredno nakon zemljanih
radova izvode vrtnotehničke građevine, travnjaci ili ako se
sadi (posebno važno za izvođenje staza i slobodnih prostora).
1. Najčešće je dovoljno prelaženje mehanizacije (gusjeničar - grej-
der) kad se izvodi nasip.
2. Sabijanje polijevanjem moguće je samo kod nekih vrsta materi-
jala (šljunak, pijesak).
3. Koherentno tlo sabija se valjanjem u slojevima (debljina sloja 30
- 40 cm). Uvijek treba valjati izvana prema unutra, tj. od padine
prema sredini nasute površine. Valjanje se primjenjuje i za slojeve
tucanika pri gradnji putova.
4. Kod svih čvrstih tala moguće je nabijanje i zabijanje.
5. Sipki, nevezani nasipni materijal može se vibrirati.
Kod svih radova oko sabijanja treba voditi računa o namjeni. Za
staze, putove i slobodne prostore treba sabijati i najgornji sloj, za
travnjake treba ma površini ostaviti 10 cm sipkog tla, a na površinama
za sadnju biljaka 40 cm.
Kosine, osiguranje kosina
Treba izbjeći pojave erozije, klizanja, odnošenje tla vjetrom itd.
Nasipanjem materijala u slojevima postižu se najstabilnije kosine.
Profiliranjem podtla ->• (2) postiže se veza nasipnog materijala i
podloge i sprečava stvaranje kliznih ploha. Izvedba stuba kod viših
nasipa na nagnutom tlu ->• (3) sprečava klizanje (širina stuba = 50
cm). Ako su stube nagnute prema brdu, potreban je uzdužni nagib
radi odvodnje procjedne vode.
Vrsta tla Prost. tež. Kut prirodnog
kN/m 3
potkosa u grad.
Nasipano rahlo i suho 14,0 35-40
tlo rahlo i prirodno vlažno 16,0 45
rahlo i zasićeno vodom 18,0 27-30
nabijeno i suho 17,0 42
nabijeno i prirodno vlažno 19,0 37
Ilovača rahla i suha
(prosjek za laka tla) 15,0 40-45
rahla i priroodno vlažna 15,5 45
rahla i zasićena vodom
(prosjek za srednja tla) 20,0 20-25
nabijena i suha 18,0 40
nabijena i prirodno vlažna 18,5 70
Šljunak (oblutci) srednje krupni i suhi 18,0 30-45
srednje krupni i vlažni 20,0 25-30
suhi 18,0 35-40
Pijesak sitan i suh 16,0 30-35
sitan i prirodno vlažan 18,0 40
sitan i zasićen vodom 22,0 25
krupan i suh 19,0-20,0 35
Drobljeni kamen, mokar 20,0-22,0 30-40
Glina rahla i suha 16,0 40-50
rahla i jako vlažna 20,0 20-25
čvrsta i prirodno vlažna (čvrsto tlo) 25,0 70
Suhi pijesak i krš 14,0 35
Težina i kut prirodnog pokosa različitih vrsta tala DIN 1055-2