neufert elementi arhitektonskog projektiranja - laik-a-skeptik

Projektiranje
¡FazaO ~
—| Struktura pogona —| Prostorni
program
Koncept
—1| Tijek rada |—}
pogona
—| Rezultati rada —}
| Medicinska tehniks ! —
—| Tehnički uređaji
Oprema
H Arhitektura H
Statika
—| Instalacije
Nacrt Projekt Izvođenje
Stavljanje u
funkciju
Pogon
|Faza 1 Faza 2 | Faza 3 Faza 4 Faza 5
Financijski
okvir
Projekt organizacije
i funkcioniranja,
knjiga prosto
mih kriterija,
plan rashoda
i prihoda
Tijek rada i
potrebna
sredstva,
plan nabave
materijala
Priprema za
puštanje u Plan
rad, plan korekture
preseljenja,
školovanje -> rada,
izvještaj
osoblja uspješnosti
i l 4 4 4
Utvrđivanje
standarda,
proračun
potreba,
procjena
troškova
I
Predprojekt
1:200 s
procjenom
troškova
I
j Rukov. projekte [ [Odgovorno za: [Kakvoću
(T) Projektantska područja i faze projektiranja pri izgradnji bolnice
Općenito
Potreba za
energijom i
medijima,
specifikacija,
obračun
troškova
Građevinski
projekt 1:10C
s
proračunom
troškova
Dokumentac
ija za natječaj,
ugovara
nje cijene,
zahtjev za
izdavanje
radova
I
Izvedbeni
projekt 1:50-
1:1 s proračunomtroškova
prema
ponudama
poduzetnika
¡Koordinaciju"! I Financije
Zdravstvene ustanove služe za liječenje i njegu pacijenata s aku-
tnim ili kroničnim bolestima.
Liječničko-terapeutski ciljevi mogu prema vrsti i opsegu, broju spe-
cijalističkih usmjerenja i veličini specijalističkih odjela, te tehničkoj
opremi biti različiti: obrada putem specijalističkih oblika kurativne
medicine; profilaksa i rehabilitacija, tj. preventivna i rehabilitirajuća
medicina; pregled (dijagnostika) i liječenje (terapija); intenzitet nje-
ge i standard smještaja, kao i daljnje različitosti u zbrinjavanju, du-
ševnoj brizi, stručnoj izobrazbi i istraživanju.
Dijelovi bolnice
Opća bolnica ima sljedeća područja djelatnosti: njegu, pregled i lije-
čenje, opskrbu te otpremu otpada, upravu i tehniku.
Uz to dolazi područje stanovanja, eventualno odjeli za nastavu i is-
traživanje, kao i pomoćna područja/pogoni. Sva su ta područja me-
đusobno razgraničena. O rasporedu pojedinih područja gledišta su
podijeljena. Važno je održavati kratke horizontalne i vertikalne veze
uz najviše moguće razdvajanje pojedinih odjela.
Vrste
Bolnice se dijele na najmanje (do 50 postelja), male (do 150 po-
stelja), normalne (do 600 postelja) i velike bolnice. U novije se vri-
jeme manje grade najmanje i velike bolnice, a trend je površinsko
raspoređivanje normalnih bolnica.
Reforme u zdravstvu dovele su do redukcija najmanjih bolnica.
Bolnice mogu biti javne, u privatnom vlasništvu, u vlasništvu nekih
zajednica, a moguća je i kombinacija vlasničkih udjela. Bolnice se
dijele po svojoj namjeni na opće, specijalističke i sveučilišne klinike.
-i
Narudžba,
kontrola
isporuke i
montaže,
računovodstvo
I
Preuzimanje
objekta,
popis
nedostataka
obračun
troškova
I Rokove
Sveučilišne klinike
Garantni
nadzor
I
Garantni
nadzor
. BOLNICE
OPĆENITO
Planiranje djelatnosti: investicijski
troškovi za bolnicu iznimno
su visoki, tako da treba posebno
promišljeno planirati djelatnosti i
ekonomično programirati prostor
kako bi se reducirali troškovi
pogona i osoblja. Planiranje djelatnosti
obavlja se u fazi pretprojekta
u dogovoru s investitorom,
liječnicima, arhitektima,
specijalistima raznih struka i
upravom bolnice, kako bi se
umanjila opasnost od pogrešnih
investicijskih odluka i nepovoljnog
razvoja troškova pogona.
Važna je pravodobna i intenzivna
suradnja arhitekta s upravom
i specijalistima (projektanti
bolnice, higijeničari). Na temelju
plana u građevinskom se projektu
definira konstrukcija i
oblik, sustav instalacija i završni
radovi, te unutarnje uređenje u
skladu s medicinsko-tehničkim
zahtjevima i opremom.
Po svojoj maksimalnoj opremljenosti sveučilišne su klinike jednake
nekim velikim općim bolnicama. One raspolažu naročito opsežnim
dijagnostičkim i terapeutskim uređajima, baveći se sustavno uz to
nastavom i istraživanjem. Predavaonice i prostorije za demonstracije
treba tako uklopiti da slušatelji ne ometaju normalni rad. Zbog
vizita i studenata treba predvidjeti veće bolesničke sobe.
Centralni dio i posebni zahtjevi sveučilišnih klinika često zahtijevaju
posebno sastavljen program prostora.
Specijalističke bolnice
One su orijentirane na određene vrste liječenja ili skupine bolesnika:
traumatološka bolnica, klinika za rehabilitaciju, ortopedska klinika,
klinika za ženske bolesti. Nadalje postoje lječilišta za tuberkulozu,
rak, duševne i živčane bolesti itd.
Tome se priključuju, bez oštrih granica, domovi za oporavak, njegu,
odgoj i starije osobe. Broj specijalističkih bolnica ubrzano se povećava
zbog sve detaljnije specijalizacije unutar medicinskih stručnih
područja (specijalističke klinike za kožne, plućne i alergijske bolesti).
Potreban broj kreveta
Na 1000 stanovnika (1996.g.) dolazi sljedeći broj pacijenata godišnje:
Bolnice Bolnice za akutne bolesti 180,1
ukupno 183,7 Specijalističke bolnice 3,6
Na 1000 stanovnika dolazi sljedeći broj kreveta:
Bolnice Bolnice za akutne bolesti 6,9
ukupno 7,5 Specijalističke bolnice 0,6
Prosječno vrijeme boravka pacijenata iznosilo je 1996.g. u danima:
Bolnice Bolnice za akutne bolesti 11 - 4
ukupno 12 - 1 Specijalističke bolnice 47 < 4
547