Potom se iz „senke“, karakteristično za raniji period, pojavljuju finansijeri stranaka, čiji programi nisu bili na javnoj oceni/izborima, tražeći svoj deo izbornog „plena“ (nameštanje tendera krupnih javnih nabavki, donošenje zakona po njihovoj „meri“, da bi naknadno „legalizovali“ kriminalom stečenu imovinu; privatizaciju nacionalnih resursa – građevinsko zemljište, mineralni resursi, izvorišta vode, itd.) čiji je vlasnik narod. Bitno je naglasiti da političari nemaju mandate da prodaju, a još manje, poklanjaju nacionalne resurse, jer se, za to, mora tražiti (putem referenduma) mišljenje izvornog vlasnika – naroda. Posebna pretnja suverenitetu naroda nastaje „ulaganjem“ novca u „kupovinu“ poslanika, koji su, u međuvremenu – procesom evropeizacije naše balkanizacije – postali vlasnici/trgovci sopstvenih mandata. Tome pribegavaju tajkuni, obaveštajni faktor, partije koje nisu prešle cenzus i tako nastoje postati parlamentarne stranke, ili partije, koje na taj način, u političkoj trgovini, doprinose prevagi u skupštinskim preglasavanjima. Sve to vodi retuširanju primarne izborne volje građana, što je drastična redukcija suverene narodne volje izražene u izbornom procesu. Na taj način, „kupljeni“ poslanici zastupaju neki novi politički program, koji nije bio na uvidu biračkom telu ili, odlukom birača, nije prešao cenzus. Iz navedenog proizlazi da bezbednosni sistem mora biti tako koncipiran da kompetentno utiče na razbijanje vanparlamentarnih centara moći, a u funkciji zaštite sistema pluralne demokratije. Zbog toga je neophodno donošenje seta zakona (da se bezbednosne službe ne bi bavile političkim arbitriranjem), koji bi povukli tanku crvenu liniju razgraničenja između poželjnih demokratskih procesa i subverzivne delatnosti pod plaštom političkog pluralizma, koju strani dušebrižnici, bez pardona, zatiru u svojim zemljama (ali, uz jasne zakonske parametre). Dragica Šipka Odakle nas sve Gugl posmatra Šoping centri „zlatne koke“ Internet koncern „Google“ do sada je znao sve o našem ponašanju dok smo na intenetu. Kome i šta pišemo, gde se trenutno nalazimo. Ali ubuduće, Gugl će sve više prodirati i u onaj deo sveta koji je dosad bio oflajn, ili smo bar tako mislili: sa ajfona i tableta širi se na satove i naočare, na automobile, frižidere, protivpožarne alarme i termostate. Kompanija Gugl, naime, već zna šta nas interesuje i koje sajtove posećujemo (pretraživač), kome i šta pišemo (g-mail), gde se nalazimo (telefoni sa GPS Androidom). Uz pomoć nove kompanije („Nest“) i njenih uređaja, uskoro će znati i koliko grejemo stan i da li je u njemu izbio požar. Pošto će Gugl softver ubuduće biti ugrađivan i u automobile, ovaj koncern će uskoro znati i kuda vozimo. Uz Gugl naočare, moći će čak i da vidi ono što mi gledamo. U novije vreme, Gugl je kupio i veći broj robotičkih kompanija, što znači da ćemo možda uskoro biti okruženi njemu poslušnim robotima. Ukoliko mu pođe za rukom da preuzme i upravljanje umreženim „pametnim“ kućama, dominacija ovog giganta u našem dosadašnjem „oflajn svetu“ biće jednaka onoj koju trentuno ima na internetu. Svedoci smo velikog buma novig šoping centara: jedni druge prestižu po veličini, modernom dizajnu i raznovrsnoj ponudi. U svetu potrošačke groznice, koja se prenosi plastikom i jednostavnim kreditima, malo ko razmišlja o bezbednosnom aspektu. Dok kod nas ovi hramovi potrošnje sasvim lepo uspevaju, u svetu, gde su šoping centri prisutni već više od pola veka, situacija nije baš sjajna. Preživljavaju samo oni koji potpuno razumeju potrebe svojih potrošača, a profitiraju oni koji su dovoljno hrabri da odu korak dalje i ponude ne samo ugodnu, već i bezbednu kupovinu. Međutim, neki šoping centri i veće trgovine prilagođavaju se potrebama tržišta i veoma uspešno posluju. Primera za ima širom Evrope, gde se brine i o bezbednosti potrošača, ali i o uspešnom poslovanju.U prilog tome govori postojeći sistem kontrole pristupa koji je instaliran u dve faze, nakon što se krajnji korisnik uverio da je ovo rešenje dovoljno robusno, pouzdano i funkcionalno ne samo za obezbeđivanje objekta, nego i za bolju kontrolu zaposlenog osoblja. Čovek koji stoji iza ovog uspešnog trgovačkog lanca planira još mnogo velikih projekata i trudi se da izgradi ne samo profitabilna mesta za kupovinu, već savršena gradska jezgra, bez kriminala i bez svih onih problema koje današnji gradovi nose sa sobom, gde ljudi srećno pazare i istovremeno se druže i povezuju. 20 MAGAZIN ZA BEZBEDNOST
MAGAZIN ZA BEZBEDNOST 21