Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ostaci mlade djevojke umrle<br />
u 4. st. i tada su bile pohranjene<br />
u već prethodno korišten<br />
grob u kojem je otprije<br />
postojala pločica s natpisom.<br />
Dakle, epitet Pax tecum Filumena<br />
nije vezan uz relikvije<br />
te pokojne djevojke koja se<br />
nalazila u grobu u 19. st. a u<br />
ampulama pored nije bila<br />
krv mučenika nego parfemi<br />
tipični za pokope ranih<br />
kršćana.<br />
Ma kako je moguće da se<br />
dogodi ovakva kontroverza?<br />
U rimskim katakombama u<br />
kasnoj antici pohranjivali su<br />
se ostaci kršćana ali i mučenika.<br />
Znanstvenici početkom<br />
19. st. (25. svibnja 1802.) nisu<br />
imali siguran kriterij kako<br />
razlučiti je li relikvija koju su<br />
pronašli tijelo mučenika ili<br />
ostatak kršćanina koji nije<br />
umro kao mučenik za vjeru;<br />
i nije čudo da su mislili kako<br />
su otkrili relikvije mučenika<br />
u brojnim grobovima svetih<br />
pred kojima se hodočasnici<br />
Cilj je stići u nebo, i zadobiti vječni život,<br />
a ako tome pomaže jedna bezimena<br />
kršćanska djevojka iz 4. st., kojoj se utječu<br />
molitvama pod imenom sv. Filomene, onda<br />
doista nije bitno kako se ona zove, zar ne?<br />
kasne antike nisu zaustavljali.<br />
Ove relikvije su željno tražili,<br />
a vjernici su bili nezadovoljni<br />
samo s grubim imenom<br />
upisanim na mramor. Po<br />
modelu drevnih pasija proizvedene<br />
su mnoge nove<br />
legende, koje su, iako su bile<br />
razumno vjerojatne, bile izrazito<br />
prikladne da zadovolje<br />
pobožnu znatiželju vjernika.<br />
Najpoznatiji primjer toga je<br />
slučaj svete Filomene, čiji je<br />
beznačajan natpis predložio<br />
najinformativnije kombinacije,<br />
te je davao elemente<br />
detaljne priče. Tako je pala<br />
sigurnost mučeništva i Sveta<br />
kongregacija obreda u liturgijskoj<br />
reformi 1960-ih godina<br />
uklonila je ime Filomena<br />
iz kalendara, imajući u vidu<br />
zaključke znanstvenika.<br />
No kako objasniti brojna<br />
čuda i jaki živi kult svete Filomene?<br />
Poznato je svakom<br />
vjerniku da Bog i po krivim<br />
crtama piše pravo. Mi smo<br />
ljudi i griješimo, i znanstvenici<br />
također griješe. U svojoj<br />
naivnosti ponekad, želeći<br />
dobro, činimo velike pogreške,<br />
i onda kad to shvatimo,<br />
postajemo ponizniji. A Bogu<br />
je važno da se mi obratimo, a<br />
to je najlakše preko naših pogrešaka.<br />
Cilj je stići u nebo, i<br />
zadobiti vječni život, a ako<br />
tome pomaže jedna bezimena<br />
kršćanska djevojka iz 4.<br />
st., kojoj se utječu molitvama<br />
pod imenom sv. Filomene,<br />
onda doista nije bitno kako<br />
se ona zove, zar ne?<br />
O autorici: Dr. Vesna Lalošević doktorica je humanističkih znanosti na polju<br />
stare povijesti kasne antike i ranog kršćanstva. Doktorsku disertaciju pod naslovom<br />
„Progonitelji kršćana u legendama o mučenicima Dioklecijanovog doba na<br />
području između Akvileje i dunavskog limesa” obranila je 2012. na Filozofskom<br />
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.<br />
Sudjelovala je na brojnim znanstvenim skupovima. Povremeno surađuje s katedrom<br />
za staru povijest Filozofskog Fakulteta u Zagrebu, a kontinuirano s Institutom<br />
za arheologiju u Zagrebu. Surađuje u pisanju priloga za TV „Kalendar” koji<br />
se prikazuje na prvom programu HRT-a… Svece aktivno proučava već 20 godina a o njima je napisala<br />
magistarsku i doktorsku disertaciju.<br />
Djela: „Problemi vezani uz mučeničku grupu svetih Četvorice Ovjenčanih”; „Dioklecijanov lik u Muci Četvorice<br />
Ovjenčanih”; „Progonitelji kršćana u predaji salonitansko-splitske crkve”; „Dvije stalne značajke<br />
progonitelja kršćana u splitskoj hagiografskoj baštini”…<br />
84 www.book.hr | <strong>Book</strong>
Change language