poboljšanje svojstava tla i stijena - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
poboljšanje svojstava tla i stijena - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
poboljšanje svojstava tla i stijena - Rudarsko-geološko-naftni fakultet
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Rudarsko</strong>-<strong>geološko</strong>-<strong>naftni</strong> <strong>fakultet</strong><br />
5.4. Količina vode koja se može izdrenirati<br />
Omjer izmeñu količine vode koja se može gravitacijski izdrenirati iz elementa<br />
<strong>tla</strong> prema njegovom ukupnom volumenu zove se koeficijent skladištenja ili<br />
specifično otpuštanje. Raspon tipičnih vrijednosti koeficijenta skladištenja za<br />
pijesak i šljunak su 0,2 – 0,3.<br />
Količina vode koja se zadrži u elementu <strong>tla</strong> naziva se specifična retencija.<br />
5.5. Odreñivanje koeficijenta propusnosti<br />
Količina vode koja se može izdrenirati iz elementa <strong>tla</strong> ovisi o koeficijentu<br />
propusnosti. U tlima s koeficijentom propusnosti 0,0001 – 0,01 m/s (šljunci,<br />
pijesci) postižu se najbolji učinci dreniranja. Pouzdano poznavanje koeficijenta<br />
propusnosti bitno je za projektiranje drenažnih bunara i odabir pumpi za<br />
crpljenje vode.<br />
Svojstva <strong>tla</strong> koja značajno utječu na njegovu propusnost su:<br />
� veličina zrne,<br />
� koeficijent pora,<br />
� mineraloški sastav,<br />
� struktura, i<br />
� stupanj zasićenosti.<br />
Za krupnozrnata <strong>tla</strong> propusnost je bitno odreñena koeficijentom pora, dok je<br />
kod sitnozrnatih tala značaj mineraloškog sastava i strukture naglašeniji.<br />
Obzirom da nije jednostavno dobiti reprezentativne uzorke nekoherentnih<br />
tala, preporučuje se terensko odreñivanje njihove propusnosti. U nedostatku<br />
takvih podataka, mogu se koristiti empirijske formule, temeljene na analizi<br />
granulometrijskog sastava <strong>tla</strong>.<br />
Tako je poznat izraz kojeg je dao Hazen (1892):<br />
2<br />
10<br />
[ cm/s]<br />
k = 100⋅<br />
D<br />
(5.2)<br />
Općenitije, navedeni izraz koristi se u sljedećem obliku:<br />
2<br />
10<br />
[ cm/s]<br />
k = C ⋅ D<br />
(5.3)<br />
gdje konstanta C ovisi o koeficijentu jednoličnosti, Cu, kako je pokazano u<br />
Tablici 5.5-1 (Beyer).<br />
Poboljšanje <strong>svojstava</strong> <strong>tla</strong> i <strong>stijena</strong> • interna skripta<br />
50