Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Teško je tu (do 2000) govoriti o nekakvoj medijskoj strategiji jer je društvena<br />
situacija u Hrvatskoj bila takva da se zapravo pribjegavalo nizu ad hoc rješenja.<br />
… Onda dolazi ono razdoblje nakon 2000. odnosno 2001. kad Vlada donosi<br />
odluku, prvi put, da se ide u kompletnu reviziju <strong>medijskog</strong> zakonodavstva. (…)<br />
Zapravo, kad se gleda ideja <strong>medijskog</strong> sustava, kako je postavljen, izgrađen, to je<br />
razdoblje 2002./2003. godine. … slijedom tog reformskog zaokreta zapravo je donesen<br />
cijeli set medijskih zakona koji se u svojoj ideji, formi i sadržaju nisu više<br />
mijenjali, oni su se mijenjali u onom dijelu koje je bilo potrebno usklađivati radi<br />
Europske unije i u onom dijelu u kojem su se pokazali nedovoljno ili loše provedeni<br />
ili ako nije bila moguća provedba… Mislim da je potpuno krivo govoriti da<br />
nikad nismo imali medijsku strategiju, nismo imali u smislu neke vrlo detaljno<br />
elaborirane strategije, ali kao nekakva vizija potrebe i tako dalje se (strategija)<br />
može derivirati iz jednog participativnog procesa. Taj veliki reformski zaokret<br />
početkom 2000. i sve kasnije reforme i donošenje novih propisa i tako dalje se događaju<br />
u jednom vrlo širokom participativnom procesu... do ovih zadnjih izmjena<br />
zakona koje su se dogodile ove godine i prošle godine koji su zapravo nametnute<br />
bez ikakve javne rasprave…<br />
Sasvim različit, suprotan stav vidljiv je iz izjave sadašnjeg savjetnika za medije<br />
u Ministarstvu kulture Milana Živkovića 7 (SDP), koji smatra da medijska<br />
strategija nikad nije postojala, te da su odluke donošene u malom krugu međusobno<br />
povezanih interesnih grupacija a ne kao rezultat širokog participativnog<br />
procesa. On kaže:<br />
… Medijske politike koje smo mi do sada imali nisu nikada bile artikulirane<br />
u bilo kakvoj formi dokumenta [ili] intencionalnog projekta, pa prema tome nije<br />
nikada niti mogla biti raspravljena izvan veoma uskog okvira zainteresiranih<br />
faktora koji su se redovito svodili na predstavnike političke moći, predstavnike<br />
nekakve ekonomske moći, uz eventualnu parcijalnu participaciju predstavnika<br />
akademske zajednice i civilnog društva – devedesetih manje, nultih više, ali<br />
uglavnom je zapravo to bilo - to. O tome se raspravljalo u principu vrlo malo i<br />
uvijek iza zatvorenih vrata, i uvijek je to bio nekakav konsenzus između nekakvog<br />
ekonomskog i političkog interesa.<br />
Strateški dokument nije donesen, no smjernice vidljive u javnim politikama<br />
u posljednja dva desetljeća, koje odražavaju hegemonijski diskurs, ukazuju<br />
na intenciju da se osigura slobodno djelovanje komercijalnih medija i tržišne<br />
utakmice, dok je državni protekcionizam osuđen kao relikt bivših socijalističkih<br />
vremena – takvo su stajalište zauzeli i vanjski akteri predstavnici EU-a i<br />
Istraživanje o vjerodostojnosti medija – Hrvatska 59
Change language