22.12.2012 Views

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla sažetak

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla sažetak

akcioni plan energetski održivog razvoja općine tuzla sažetak

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

materijala završavaju se nakon 30 godina. Prosječna godišnja proizvodnja gasa iz tone odloženog<br />

komunalnog otpada iznosi oko 6 m 3 a toplinska vrijednost deponijskog gasa iznosi u prosjeku 5<br />

kWh/m 3 .<br />

Za proračun specifične godišnje količine odlagališnog plina po toni komunalnog otpada<br />

(biorazgradljivog) postoji više iskustvenih i matematičkih metoda od kojih ćemo za proračun<br />

primjeniti metodu prema Earlsonu, koja kaže da se iz tone biorazgradljivog otpada godišnje<br />

proizvede 6 m 3 odlagališnog plina.<br />

U našem slučaju, možemo izračunati, da je ukupno odloženi otpad u referentnoj godini<br />

emitovao:<br />

43.000 x 6m3 = 258.000 m3 odlagališnog plina<br />

Bazirajući našu analizu na količinu emitovanog CO 2 neophodno je prethodno izvršiti<br />

proračun prema sastavu cjelokupnog odlagališnog plina. Budući da prema nekim svjetskim<br />

proračunima učinak metana CH 4 u odlagališnim plinovima iznosi 54%, CO 2 40%, te ostali plinovi<br />

(N 2 O, itd) 6% tako ćemo pristupiti i našem proračunu:<br />

- 258.000 x 54%= 139.320 m 3 CH 4<br />

- 258.000 x 40%= 103.200 m 3 CO 2<br />

- 258.000 x 6%= 15.480 m 3 ostali plinovi (N 2 O, itd.)<br />

Da bismo konačno izračunali emisiju odlagališnih plinova, baziranih na emisiju CO 2 ,<br />

neophodno je i uticaj ostalih plinova na atmosferu prikazati kao ekvivalent CO 2 . Prema DEFRAinom<br />

uputstvu (Data source: 2010 Guidelines to Defra/DECC’s GHG Conversion Factors for<br />

Company Reporting) sljedi da je: GWP je indeks ili mjera kojom se opisuje utjecaj jedinične<br />

mase pojedinog plina na globalno zatopljavanje, a u odnosu na istu količinu ugljičnog dioksida.<br />

1m 3 CH 4 = 21 m 3 CO 2<br />

1 m 3 N 2 O = 310 m 3 CO 2<br />

Pa je za:<br />

CO 2 ... 103.200 m 3<br />

METAN ... 139.320m 3 x 21 = 2.925.720m 3 CO 2<br />

OSTALI PLINOVI ... 15.480m 3 x 310 = 4.798.800m 3 CO 2<br />

Tako da konačno možemo reći da je emisija odlagališnih plinova za referentnu godinu<br />

2002, a obzirom na količinu otpada od 43,000 tona iznosi:<br />

(103.200 + 2.925.720 + 4.798.800) m3 3 CO = 7.827.720m CO2<br />

2<br />

7.827.720m 3 predstavlja volumen odlagališnih plinova u jedinici CO 2 . Da bismo izračunali masu<br />

odlagališnih plinova radimo prema tabelama o toplinskim svojstvima plinova (Bojan Kraut /<br />

Strojarski priručnik str.228) za srednju temperaturu od 20°C i pri atmosferskom pritisku gustina<br />

CO 2 je 1,95 kg/m 3 .<br />

U našem slučaju volumen od 7.827.720m 3 x1,95 kg/m 3 odgovara 15.264.054 kg =<br />

15.264 tona CO 2<br />

Iz prethodnih proračuna možemo zaključiti da odlagališni plinovi iz komunalnog otpada<br />

imaju veoma visok negativan uticaj na atmosferu, a prema sastavu samih plinova i njihovom<br />

učinku na okoliš, vidi se da dosta veči uticaj na okoliš ima sam metan (CH 4 ), i ostali plinovi od<br />

samog CO 2 .<br />

17

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!