Grafičar_344_345

Zanimljivosti
Život, rad i COVID-19
Europska zaklada za poboljšanje životnih i
radnih uvjeta objavila je svoje najnovije istraživanje
Život, rad i COVID-19 čiji je cilj pratiti
posljedice pandemije na način života i rada u
Europi. Do danas su provedena dva kruga e-
istraživanja: jedan u travnju, kada je većina država
članica bila „zaključana“, i jedan u srpnju,
kada su se društvo i gospodarstva polako ponovno
otvarali. Nalazi e-istraživanja iz prvog
kruga pokazali su široko raširen emocionalni
stres, financijsku zabrinutost i nisku razinu
povjerenja u institucije. Razine zabrinutosti
donekle su se smanjile u drugom krugu, posebno
među skupinama ispitanika koji su koristili
mjere potpore uvedene tijekom pandemije.
Rezultati istodobno ističu oštre razlike
između zemalja i između socioekonomskih
skupina koje ukazuju na rastuće nejednakosti.
Rezultati potvrđuju porast rada na daljinu
u svim zemljama tijekom pandemije CO-
VID-19, a izvještaj istražuje što to znači za
ravnotežu između poslovnog i privatnog života
i kvalitetu radnog mjesta.
Radnici u cijeloj Europskoj uniji su nakon
razdoblja zaključavanja gospodarstva uzrokovanog
pandemijom doživjeli povećanje
radnih sati i nižu razinu sigurnosti zaposlenja.
Međutim, pojavile su se velike nejednakosti
između određenih skupina.
Unatoč tome što su se u mnogim zemljama
brzo uvodile mjere potpore onima koji
su izgubili posao, više od polovice nezaposlenih
ispitanika nije dobilo nikakvu službenu
financijsku potporu od izbijanja CPVID-19,
prisiljavajući mnoge da se uvelike oslanjaju
na neformalnu potporu (rodbina, prijatelji).
Broj onih koji prijavljuju poteškoće pri sklapanju
kraja s krajem bio je najveći među nezaposlenim
ispitanicima.
Mladi se pojavljuju kao jedni od najvećih
gubitnika zaključavanja gospodarstva koji,
zajedno s onima bez posla, bilježe najniže
razine blagostanja. Iako su se zadovoljstvo i
optimizam povećali od travnja, mladi se ljudi
i dalje osjećaju isključenima iz društva i dalje
su u najvećem riziku od depresije.
Žene se također i dalje suočavaju s nerazmjernim
utjecajem i ostaju manje optimistične
u pogledu svoje budućnosti od muškaraca.
Pandemija je također više utjecala na
ravnotežu između poslovnog i privatnog života
žena, nego muškaraca, pri čemu su žene
više pogođene u smislu smanjeno radnog
vremena, a i vjerojatnost gubljenja posla je
veća kod mladih žena nego kod muškaraca.
Za vrijeme pandemije posebice je povećan
teret brige za ukućane za žene.
Povjerenje u EU poraslo je u srpnju, dok je
povjerenje u nacionalne vlade opalo. Najveći
porast zabilježen je u Italiji i Španjolskoj, koje
je pandemija teško pogodila. Povjerenje u nacionalne
vlade i EU znatno je veće među građanima
EU koji su tijekom pandemije dobili
financijsku potporu.
(MM)
Žive najlagodnije
Finska i Slovenija pružaju najbolje uvjete za uživanje u mirovini među europskim zemljama.
Hrvatska je u redoslijedu na 12. mjestu, iza nas su, među ostalim, Češka, Poljska, Slovačka
i Velika Britanija, koja je zauzela tek 25.mjesto iako je očekivano trajanje života Britanaca od
81 godine i dva mjeseca među najduljima u Europi. No, osim očekivane starosti, u ovome
istraživanju rangirani su troškovi života, cijene nekretnina, udio populacije starije od 65 godina
u ukupnome stanovništvu i indeks kriminala.
Hrvatska se ne ističe ni po jednome promatranom kriteriju za privlačan dom umirovljenicima,
odnosno nije među deset vodećih europskih zemalja, ali ima uravnotežene pokazatelje
koji su je u ukupnom zbiru svrstali u gornji dio na ljestvici od 37 zemalja. Tako, primjerice,
troškovi života za hrvatske umirovljenike nose 20 posto ocjene.
U donjem dijelu ovog redoslijeda je i Francuska, na 27. mjestu, zahvaljujući dosta visokoj
stopi kriminaliteta i nešto višim troškovima života u odnosu na ostale razvijene članice EU.
Najniži troškovi života za umirovljenika, kako su utvrđeni u ovome istraživanju, upravo su
u najslabije rangiranim zemljama. Za Srbiju ističu i kako, uz niske troškove života, ima i najniže
cijene nekretnina u Europi.
(MM)
Novogodišnje
odluke
Pronalazak boljeg posla
i rast plaće
Okretanjem stranice, kako one na našim
kalendarima tako i one simboličke,
velik broj ljudi se početkom godine odlučuje
za donošenje novogodišnjih odluka
i želja. Kad je o novogodišnjim odlukama
riječ, odnosno stvarima na koje
možemo i sami utjecati, one se u pravilu
odnose na planove vezane uz posao i
karijeru. Portal Moj Posao je istraživanjem
u kojem je sudjelovalo više od
2.200 ispitanika doznao s kakvim su željama
i odlukama naši sugrađani ušli u
2021. godinu.
Želimo pronaći (bolji) posao
Prema istraživanju, tri četvrtine građana
(74%) je donijelo novogodišnju
odluku, a velika većina njih je vezana uz
posao i karijeru (79%). Najzastupljenija
novogodišnja odluka je pronalazak novog
(i boljeg) posla, za koju se odlučilo
69% sudionika istraživanja, a potom
slijede povećanje mjesečnih prihoda
(40%), profesionalno usavršavanje i
pohađanje edukacija (38%) te uspostavljanje
ravnoteže poslovnog i privatnog
života (19%).
Dio građana se nada pokretanju vlastitog
biznisa ili pronalasku dodatnog
posla, širenju mreže poslovnih kontakata
te uspostavljanju kvalitetnijih odnosa
s kolegama, a jedan manji dio njih
razmišlja o odlasku u inozemstvo. Žene
nešto češće nego muškarci donose novogodišnje
odluke, baš kao i mlađi ispitanici
te nezaposlene osobe.
Odluke donosimo, ali ih rijetko
ispunjavamo
Na pitanje jesu li ispunili svoju prošlogodišnju
novogodišnju odluku vezano
uz karijeru, svega 30% ispitanika
odgovorilo je potvrdno, što predstavlja
pad u odnosu na 2019. godinu. Većina
osoba (45%) je podbacila u ispunjavanju
svoje prošlogodišnje odluke jer nisu
računali na zapreke na putu, u prvom
redu na epidemiju koronavirusa. S
druge strane, svakom trećem ispitaniku
donesena odluka nije bila dovoljno
važna kako bi uložili trud potreban za
njeno ostvarenje, petina ispitanika ističe
kako se njihova odluka izjalovila jer
nije bila dovoljno dobro isplanirana,
dok svaka deseta osoba za sve krivi
nedovoljnu podršku okoline. Također,
jedan manji dio ljudi je zaboravio koju
odluku su donijeli pa je stoga nisu mogli
ni ostvariti.
(MM)
26 grafiCar & MEDIJI