You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
:: BRUXELLES ::<br />
Od te smo organizacije <strong>pri</strong>mili i dosta<br />
materijala o aktivnostima, pa tako i bro -<br />
šuru<br />
Iz povijesti ženskih židovskih organizacija u Hrvatskoj<br />
Prve ženske organizacije u Hrvatskoj osnovane su sredinom 19. stoljeća<br />
kao dobrotvorne organizacije, obično na inicijativu velikaša ili velikodostojnika<br />
crkve.<br />
Tako je prvo društvo u <strong>Zagreb</strong>u osnovano 1855. bilo Frauen Verein<br />
(Gospojinsko društvo) pod pokroviteljstvom nadbiskupa Jurja Haulika i<br />
brinu lo se za siromašnu djecu u “pjestovalištu” u Samostanskoj ulici. Na<br />
čelu Gospojinskih društava bile su predstavnice društvene “elite” kao banica<br />
Sofija Jelačić i Sidonija Rubido (Erdody).<br />
U prvo vrijeme u društvima su se okupljale žene bez obzira na vjersku ili<br />
nacionalnu <strong>pri</strong>padnost, ali kasnije dolazi do osnivanja odvojenih katoličkih,<br />
pravoslavnih, židovskih, hrvatskih i drugih društava.<br />
Židovske ženske organizacije pod imenom Izraelsko gospojinsko društvo<br />
osni vaju se <strong>pri</strong> svim židovskim <strong>općina</strong>ma krajem 19. stoljeća. Imale su izra -<br />
zito filantropski karakter.<br />
Ta su društva odigrala veliku ulogu u životu židovskih <strong>općina</strong>, ne samo zato<br />
jer su uspjela pomoći velikom broju potrebnih članova, osobito djece i starijih<br />
osoba, već i stoga jer su donijela u općine duh solidarnosti i ublažila socijalne<br />
razlike. Ali to je bila ujedno, tada, gotovo jedina mogućnost za afirmaciju<br />
žena u <strong>općina</strong>ma, jer još nisu imale pravo glasa i nisu bile zastupljene u<br />
rukovodećim tijelima. Na neki način su tako izašle iz svoje tradicionalne<br />
uloge vezane samo za obitelj i una<strong>pri</strong>jedile svoje znanje i položaj.<br />
Prvo gospojinsko društvo u <strong>Zagreb</strong>u bilo je Izraelsko gospojinsko društvo<br />
“Jelena Prister“, osnovano 1887. darovnicom Eduarda Pristera u spomen na<br />
preminulu suprugu.<br />
To je društvo odigralo veliku ulogu u židovskoj zajednici: pomagalo siromašne<br />
obitelji, rodilje, bolesne, stipendiralo studente i djevojke za stručna<br />
zanimanja, osiguravalo prehranu male djece u menzi, opremalo obućom,<br />
odjećom i rubljem, davalo drva i ugljena itd.<br />
Društvo Izraelska ferijalna kolonija osnovano je 1912. za organizirano ljetovanje<br />
i oporavak djece. U tu je svrhu osnovana Zaklada Tilde Deutsch<br />
Maceljske za osnutak ferijalnih domova te je 1922. kupljena u Crkvenici Villa<br />
Antonija. Do kraja 1939. godine kroz ferijalni dom je prošlo 2.300 djece.<br />
Veliki dobrotvori Albert i Tilda Deutsch Maceljski izgradili su i dječji dom u<br />
Ravnoj Gori u Gorskom Kotaru koji je dovršen pred II. svjetski rat.<br />
Osim Gospojinskog društva, postojala su neko vrijeme i Djevojačka cionistička<br />
društva, a 1927. osnovano je i Udruženje cionističkih žena WIZO, koje<br />
je osobito veliku ulogu odigralo u pomaganju žena i djece u Palestini i <strong>pri</strong>premama<br />
za aliju. Spasili su 250 židovske djece koja su u zadnji čas pobjegla iz<br />
Berlina i preko Grčke došla u Palestinu.<br />
Poslije II. svjetskog rata obnavlja se u <strong>općina</strong>ma rad ženskih organizacija koje<br />
se sada nazivaju “ženske sekcije”, koje se 1958. ujedinjuju u Koordinacioni<br />
odbor ženskih sekcija <strong>pri</strong> Savezu Jevrejskih opština u Beogradu.<br />
U <strong>Zagreb</strong>u 1951. osnovana je ženska sekcija koja djeluje do danas.<br />
Nakon raspada Jugoslavije prestao je rad Koordinacionog odbora u Beogradu<br />
i u Hrvatskoj je osnovana Unija Židovskih žena Hrvatske, koja ima svoje filijale<br />
u Osijeku, Splitu, Rijeci i <strong>Zagreb</strong>u i član je Internacional council of Jewish<br />
women - ICJW.<br />
104<br />
“Mapping reports of Jewish Muslim<br />
Dialogue in 5 European countries (Bel -<br />
gija, Danska, Francuska, Nizozem ska i<br />
KONFERENCIJA<br />
UK (Engleska)», kao i poziv za “Anti -<br />
semitis & Islamophobia Training” 21.<br />
svib nja u Belgiji i “Religious Diver sity-<br />
Anti discrimination Training” u Fran cu -<br />
skoj i Turskoj.<br />
Vrlo dinamični su bili izvještaji s radionica<br />
kao i «Akcijski plan» za buduće aktiv -<br />
nosti.<br />
Slijedili su zaključci konferencije, preporuke<br />
i «Gala Closing Dinner» - završna<br />
gala večera uz govore ambasadorice<br />
Izraela u Belgiji gospođe Tamar Sa -<br />
mash i Barona Juliena Klenera, pred -<br />
sjed nika Židovskih organizacija u Bel -<br />
giji.<br />
Vrlo je impresivno bilo otkrivanje «Bru -<br />
xe lles Art Nouveau» s izvrsnim vodičem<br />
i još boljim šoferom autobusa koji je<br />
majstorski pronalazio najljepše ulice i<br />
kuće u gradu.<br />
U prekrasnoj zgradi « lʼ Hotel de Ville de<br />
Bruxelles» bio je svečani <strong>pri</strong>jem s još<br />
svečanijim govorima predstavnika grada,<br />
zemlje, organizacija i muzikom Trio<br />
Lotos.<br />
Hrana je na konferenciji bila izvanredna,<br />
ali «koktel» na <strong>pri</strong>jemu je nadmašio i<br />
naj veća očekivanja.<br />
Divna atmosfera jednog bogatog kulturnog<br />
i mirnog europskog središta prelila<br />
se iz ulica i trgovina i u naš hotel (Best<br />
Western County House Hotel) i na kon -<br />
fe renciju.<br />
Nakon završetka konferencije imali smo<br />
sastanak Izvršnog odbora ICJW-a, koji<br />
je bio burniji. Tu su bili financijski izvještaji<br />
organizacije, izvještaji raznih fondova,<br />
organizacija, delegata, seminara<br />
itd.<br />
Planiranje slijedećih konferencija ICJWa<br />
( Južna Afrika?) i Durban konferencije<br />
II, izazvale su najviše diskusija.<br />
19
Change language