Vera Kuntner katalog.pdf - Židovska općina Zagreb

Grad, 1968.VERA KUNTNERKOLAŽIGalerija »Milan i Ivo Steiner«, Palmotićeva 16, Zagreb8. 11. - 8. 12. 2009.

SLIKARSTVO VERE KUNTNERSlikarica Vera Kuntner ovom izložbom uZagrebu i nedavnom retrospektivnom u Varaždinuobilježava pedeset i pet godina bavljenja slikarstvom.U Varaždinu je zapravo i ranije počela izlagati svojadjela, još za vrijeme studentskih dana. Na Izložbi slikarai kipara Hrvatskog Zagorja i Međimurja 1946.godine izložila je jedno svoje djelo, pa ju ondašnjakritika u „Varaždinskim vijestima” spominje kao vrlomladu autoricu, izuzetnog talenta. Od tada je redovitoizlagala na spomenutim kolektivnim izložbama i tou Varaždinu i Čakovcu, ali i mnogim drugim gradovimau Hrvatskoj i izvan nje. Od završetka studija1954. godine izlaže, doduše nenametljivo, uglavnomna skupnim izložbama u Rijeci, Ptuju, Zagrebu,Krapini, Murskoj Soboti, Splitu itd. Polako istupa ujavnosti i to 1966. godine samostalnom izložbom uRijeci i Varaždinu, te u Karlovcu1968. I upravo na ovim samostalnim izložbamabilo je moguće detaljnije upoznati njezin likovni svijet.Kritičari se vrlo pozitivno odnose spram njezinihdjela. Prvi radovi Vere Kuntner nastali su još za vrijemestudija na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebugdje se školovala u klasi našeg poznatog slikara,također rođenog Varaždinca, Ive Režeka od kojegauči izuzetno puno, pa još i danas rado spominjeozbiljnost rada na Akademiji u njezino vrijeme, posebnorada na savladavanju tehnologije, ali i svakogdrugog idejnog nastojanja u obradi forme.Vera Kuntner završavala je studij u prvomposlijeratnom razdoblju „tendencioznog realizma“(1945.- 1952.), a tada je pitanje likovne forme postalostrogo ideološko, sadržaj se izjednačavao s temompa istinskom slikaru nije bilo ni lako, ni jednostavno.Nakon popuštanja te idejno političke doktrine „istočne“orijentacije postalo je, pedesetih godina, gotovojednako tako normativno i obvezatno iskazati slikom,pripadnost ponovno izborenoj „modernosti“ i uključivanjuu suvremene tokove umjetnosti na Zapadu.Slikanje u plain- airu, uz sunčanu vedrinu uIstri, bila je nakon završene Akademije popudbina zacijeli njezin radni vijek. Ona se nesumnjivo upravosvojim opusom istarskih veduta uklopila u pejzažistehrvatskog juga, iako do danas to mnogim poznavateljimaslikarstava i nije dovoljno poznato. Vera Kuntnerpripada onim klasicima hrvatske umjetnosti čije djelotreba pratiti kroz nekoliko osobnih povijesnih poglavlja,preko geometrijskog redukcionizma do lirskogrealizma. Ona propušta povijest kroz filtar svojeosobnosti, a to je ono što je za umjetnika najvrednije.To je posjedovanje raznorodnog interesa koji zapravostoji u sistemu, iznađenog unutar nje same, i taj interes,i njezinu osobnost nisu ukrotili nikakvi programiondašnjeg vremena. Ona je zapravo kao i mnogi njezinivršnjaci i prijatelji s Akademije / Lj. Filakovac, I.Filakovac, J. Vresk/ slijedila vlastiti temperament kojije tražio u ovom slučaju veliku preciznost i tehničkuperfekciju, uvijek na tragu klasičnog, ali osobenoglikovnog izraza. Zato ova slikarica suvereno vladabrojnim likovnim tehnikama, usuđujem se reći poputsjajnih velikih majstora slikarstva iz povijesti. U tomeje njezina sigurnost. Stotinjak izloženih djela na njezinojRetrospektivnoj izložbi to potvrđuje.Izložena djela pokazuju interesantan tematskiraspon bavljenja slikarstvom /vedute, portreti, pejzaži,mrtve prirode, imaginarne situacije/, no to ne ukazujesamo na širinu u izboru motiva ili na visokurazinu zanatske perfekcije, već i na snagu naracije.Kod nje se osjeća iznimna umjetnička aktivnost ukojoj je motiv uzdignut na razinu misaonosti, poruke,a ne samo na razinu slikarskog čina. Jer slikanje zaVeru Kuntner nije samo igra sa slikarskim materijalom,već bilježenje trenutka koji ostavlja tragove vlastiteosobnosti. Motiv je ovdje uvijek očuvan uz zabilježenetrenutke, tu su i tragovi njegove duboke proživljenosti.Tehniku ulja na platnu, pastel, akvarel i grafičkikolaž primjenjuje do danas. Tematski je već pedesetihzapočela slikati vedute, figure žena i portrete, štosu joj do danas uz motive cvijeća ostali najznačajniji.Prvo zaposlenje u Kanfanaru (Istra) ostavilo jena nju najsnažniji dojam, zatim Rovinj, Rijeka pa idrugi manji gradići u Istri, tako da oni postaju njezinanajsnažnija inspiracija. Možemo reći da se tek spovratkom u Varaždin 1958. godine ovom motivuzačudnih istarskih gradova, koji najčešće prilagođenipejzažu rastu u vis, uvijek iznova vraća.Njezine prve slike, bile su odlično prihvaćene itražene od publike i od likovne kritike. Tako, povodomnjezine izložbe u Rijeci 1966. godine dvijeugledne likovne kritičarke pisale su o njezinom slikarstvuvrlo afirmativno, dr. sc. Vanda Ekl i RadmilaMatejčić, možemo reći da je ova akademska slikaricaveć tada bila apsolutno prepoznata. Na toj izložbi biloje izloženo 28 djela i to po prvi put u tehnici grafičkogkolaža koji je kao izuzetno zanimljivu tehniku VeraKuntner sama otkrila i njom se i danas obilato služi.Ovom je tehnikom (crno- bijelog odnosa), te jednomredukcijom, finim harmoniziranjem oblika Vera Kuntner

5.Antikni medaljon, 1965.realizirala brojna djela. I u tim suprotnostima svijetlogi tamnog, svojevrsne discipline i suzdržanosti, stvaralase geometrijska čistoća i sklad, a opet i sposobnosti osjećaj da se izrazi prolaznost i trajanje.Transcendentalna atmosfera koju posjeduju mirniistarski gradići u ovoj slikarici našli su svog sjajnoginterpreta. Tehniku grafičkog kolaža postiže tako datiskarsku boju nanosi na foliju, a potom je prenosi napapir. Tako dobiva rjeđe i gušće rastere odnosacrnog i bijelog, koji joj kasnije služe za izvođenjeforme na slici. I to stapanje motiva i tehnike našlo jeu njoj pravog prezentanta. Spomenimo slike:ISTARSKE KUĆE II, 1963., ISTARSKE KUĆE I, 1965.,GRAD NA OTOKU 1966. Uz ovaj motiv, na prvojsamostalnoj izložbi 1966. godine, mogao se uočitijoš jedan koji je slikala uvijek: a to je CVIJEĆE. Većna samom početku bavljenja slikarstvom Vera Kuntnernastupila je punom snagom svog talenta, kao što idanas radi. Stoga je u njezinom opusu teško govoritio evoluciji i velikim promjenama. Nju jednostavnoprati jedan odgovorni i strogi pristup u rješavanjuforme vrhunskom tehničkom izvedbom. Nekolikoslika iz ove rane faze možemo smatrati kapitalnima:GRAD II iz 1966, GRAD III iz 1966. i one predstavljajupočetak onog kontinuiteta s obzirom na konstruktivnumetodu izgradnje slike u čijoj je gradbi volumeni svjetlo ključni element. Istra zabilježena u tim kompozicijamaprimjer je stroge organizacije kompozicijeriješene monokromatski. Tu se može sagledati kontinuitetjedne konstruktivne metode izgradnje slike i

Figura i voće, 1963.Leila i stakleni cvjetovi, 2000.bavljenje volumenom, ali i profinjenim rasvjetamakoje stvaraju atmosferu. Zato, gledajući njezine prveslike pred nama su panorame iste one stvarnosti kojaje duboko europska. Napušteni gradići prikazani suhorizontalnim nizanjem njihovih fasada. Svaka pojedinaploha fasade ili krova prikazane kuće ispunjenaje finim rasterom crno- bijelih točkica grafičke boje.Sve povučene linije su ravne i sijeku se uglavnompod pravim kutom. Ti su prikazi gradova lišeni ljudskogbića, to je osjećaj napuštenosti kojom je obuzetai sama slikarica . No, u njezinom opusu zasebnomjesto zauzima lik žene i to kao samostalni prikazfigure rjeđe i akt. Njezine slike portreta možda sunajjače povezane sa slikarskom tradicijom Europe,koju je Vera Kuntner upoznala kroz svoja mnogobrojnaputovanja. Upravo je njih poduzimala da bi proširilasvoje horizonte i ostvarila što veću razinu svojihlikovnih djela. Šezdesetih je godina Vera Kuntnerzapočela intenzivnije slikati figure žena, vrlo često sacvijećem u ruci: DJEVOJKA SA CVIJETOM, 1965, svoćem: DJEVOJKA S VOĆEM, 1963, pticama: PLAHEPTICE BLIZANKE, 1966. Jedan poseban dojam osamljenostistruji njezinim ženskim figurama koje seističu jednostavnošću (grafički kolaž), gotovo nepristupačnomsuzdržljivošću svoje pojave. Ove figureprenesene su u atmosferu krhke dječje nježnosti streperavom i tananom svjetlošću koja im obasjavalice. Pozadina tih likova obično je sasvim neutralna.U tehnici pastela se na potpuno originalni način očitovalalirska crta njezinog umjetničkog senzibilitetapa je motiv cvijeća trajno postao njen interes. Većvrlo rano nalazimo vrijedne slike ove tematike, i štovrijeme brže prolazi to njezine slike čitamo bolje, njupotvrđuje vrijeme jer potvrđuje njezin visoki stupanjlikovne kulture. Planimetrijski red i sustav slike, ukojem podjednako sudjeluje disciplina likovnih zakonai sloboda mašte, tako se usred pretežno uznemirenog(po duktusu i boji) suvremenog hrvatskog slikarstvajavljaju smirene Verine vedute, pejzaži i mrtveprirode. Buket cvijeća, na primjer, za slikaricu je skupinapojedinačnih bića čije sitne osjećaje postojanjaona doživljava. S izvanrednim umijećem slika kiticecvijeća u vazi. Jednim finim osjećajem promatra blistavusvjetlost na staklu i vodi te ostvaruje poseban

Zvonik, 1968.Grad, 1967.sjaj boje. Način slikanja je živahan i vedar, postajeupravo sumaran potez pastelom, snažan, brz, blistav.Ponekad u njezinom opusu susrećemo više verzijamotiva “suhog cvijeća”, no ona modificira odnose,neprestano mijenja boje i osnove tonaliteta što predstavljaživu igru svijetla po različitim oblicima cvijeća.Na pejzažima se pak vidi metoda polaganja boje kojuu više mahova slikarica stavlja jednu do druge pasvaki potez ima svoju preciznu funkciju i svoj posebantok.Nije slučajno što Vera Kuntner prvi put javnonastupa na Izložbama slikara i kipara HrvatskogZagorja i Međimurja jer nju uz druge slikare koji suizlagali ovako povezano od 1939. godine veže dubokouvjerenje o socijalnoj funkciji umjetnosti te njezinaodgovornost u preobrazbi društva. Upravo to podrazumijevai iskreno suosjećanje sa svijetom „malog “čovjeka. Ona na oba ova zahtjeva humanosti odgovarapo svom karakteru i moralu slikajući skromanstručak cvijeća iz bašče, možda suho, poljsko, gotovonikada ruže. Kada je riječ o portretima, kojih jenaslikala nekoliko, uvijek možemo govoriti o dominantnojpsihološkoj percepciji .Razvoj ove slikarice tekao je relativno mirno,tako teče i danas. U najkreativnije prikaze pojedinihsegmenata likovnog opusa Vere Kuntner treba spomenutipredgovore Nade Pilar, Radmile Matejčić,Vande Ekl, Enesa Quiena i mnogih drugih.Možemo zaključiti da je slikarstvo Vere Kuntnerduboko humano i umjetnički izuzetno vrijedno.Mirjana Dučakijević

Grad III, 1965.FIGURA I VOĆE, 1963.grafički kolaž, 64 x 42 cmInv. br. GMV GS 126vl. Galerija starih i novih majstora, VaraždinDVA PROFILA, 1963.grafički kolaž, 64,5 x 37 cmsign: g.d.k. V. Kuntner 1963.vl. Milan Horvat, VaraždinANTIKNI MEDALJON, 1965.grafički kolaž, 44 x 44 cmsign: d.d.k. Kuntner 65.vl. FIMA GRUPA, VaraždinGRAD III, 1965.grafički kolaž, 65,5 x 40 cmsign: l.k.d. Kuntner 1965.vl. Galerija starih i novih majstora, VaraždinPREPLAŠENA PTICA, 1966.grafički klaž, 66,5 x 45,5 cmsign: l.k.d. V. Kuntner 1966.vl. autoraIMAGINARNI GRAD, 1966.grafički kolaž, 38 x 77 cmsign: d.l.k. V. Kuntner 1966vl. FIMA GRUPASTARA IKONA, 1966.grafički kolaž, 77 x 35,5 cmsign: d.l.k. V. Kuntnervl. Galerija starih i novih majstoraGRAD, 1967.grafički kolaž,57 x 40,5 cmsign: d.d.k. v.Kuntner 1967.Inv.br. GMV GS 443vl. Galerija starih i novih majstor, VaraždinNIZOZEMSKI PORTRET, 1967.grafički kolaž, 42 x 34,5 cmsign: d.d.k. V. Kuntnervl. autoraGRAD, 1968.grafički kolaž, 52 x 52 cmsign:d.d.k. V. Kuntnervl. CONING, VaraždinZVONIK, 1968.grafički kolaž, 91 x 32 cmsign: l.k.d. V. Kuntner 1968.vl. autoraVEDUTA PTUJA, 1969.grafički kolaž, 46 x 88,5 cmsign: d.k.d. V.Kuntner 1969.vl. autoraKLASIČNO, 1986.ugljen na papiru, 47 x 40 cmsign: d.d. k. V. Kuntnervl. autoraFIGURA IZ PROFILA, 1986.ugljen na papiru, 62,5 x 40 cmsign: d.d.k. V. Kuntnervl. autoraŠKOLJIĆ, 1995.grafički kolaž, 33 x 30,5 cmsign: d.l.k. V.Kuntnervl. autoraGRAD II, 1997.grafički kolaž, 35 x 26 cmsign:d.d.k. V. Kuntnervl. autoraGRAD III, 1997.grafički kolaž, 36,5 x 29 cmsign: l.k.d. V. Kuntner 97.vl. autoraHOMMAGE PISANELLU, 1997.grafički kolaž, 38 x 30,5 cmsign: d.k.d. V. Kuntner 97.vl. autoraGRAD NA OTOKU, 1997.grafički kolaž, 30,5 x 29,5 cmsign: d.l.k. V. Kuntner 97.vl. autoraOSAMLJANA, 1997.grafički kolaž, 37 x 33 cmsign: d.d.k. V. Kuntner 97.ISTARSKE REMINISCENCIJE, 2000.grafički kolaž, 34,5 x 19 cmsign: d.d.k. V. Kuntner 2000.vl. autoraRABBI, 1999.grafički kolaž, 16,5 x 13 cmsign: d.d.k. V. Kuntner 1999.vl. autoraLEILA I STAKLENI CVJETOVI, 2000.crtež ugljen, 66 x 39,5 cmsign: d.d.k. V. Kuntnervl. autoraNOKTURNO, 2001.grafički kolaž, 39 x 34 cmsign: d.d.k. V.Kuntner 2001.vl. autora

BIOGRAFIJASlikarica Vera Kuntner rođena je 23. siječnja1924. godine u Karlovcu. Slikarstvo je studirala uZagrebu na Akademiji likovnih umjetnosti gdje je idiplomirala u klasi profesora Ive Režeka 1954.godine. Od 1954. do 1956. godine radila je kaolikovni pedagog u Kanfanaru, a od 1956. do 1958.u Rovinju. Gotovo cijeli radni vijek provela je navaraždinskoj gimnaziji gdje je svojim zanosom upedagoškom radu upućivala generacije mladih naljubav prema umjetnosti. Brojni njezini učenicipostali su ugledni slikari, kipari i povjesničariumjetnosti.Uz pedagoški rad stalno se bavi slikarstvom.Njezin opus broji izuzetno puno djela nastalih utehnici ulja na platnu, grafičkom kolažu, pastelu,akvarelu i grafici. Slike Vere Kuntner nalaze se ubrojnim privatnim i javnim zbirkama diljem svijeta.Izlagala je na brojnim skupnim izložbama od kojihse najradije sjeća onih „ Kipara i slikara HrvatskogZagorja i Međimurja“. Samostalno je izlagala uRijeci, Varaždinu i Karlovcu.Za svoj likovni i pedagoški rad primila je brojnenagrade i priznanja.SAMOSTALNE IZLOŽBE1966.Mali salon –Rijeka1966.Galerija slika Varaždin1968.Kulturni centar Karlovac- Mala dvorana1983.Izložbeni salon knjižnice Varaždin1994.Galerija Garestin Varaždin2001.Galerija starih i novih majstora Varaždin,Mapa serigrafija2002.Rudarska i kemijska škola Varaždin2009.Gradski muzej Varaždin

Rabbi, 1999.Nakladnik: Židovska općina Zagreb, Palmotićeva 16, Galerija “Milan i IvoSteiner” • Za nakladnika: dr. Ognjen Kraus • Predsjednica Savjeta Galerije:Vera Dajht – Kralj • Predgovor: Mirjana Dučakijević • Organizacija izložbe:Vedrana Kršinić • Fotografije: Davor Puttar, Andrej Švoger • Postav izložbe:Vera Dajht – Kralj, Vedrana Kršinić • Urednica kataloga: Vedrana Kršinić •Tisak: Tiskara Kolarić • Naklada 200 primjeraka • Izložba je realizirana usuradnji s Gradskim muzejom Varaždin