Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

SADRÆAJ<br />
IMPRESSUM<br />
Ha-kol 91.<br />
studeni - prosinac 2005.<br />
heπvan - kislev 5766.<br />
Glavna i odgovorna urednica<br />
Nataπa Barac<br />
UredniËki savjet<br />
Zora Dirnbach, Æivko Gruden,<br />
Ana Lebl, Tamara Indik-Mali,<br />
Damir Lajoπ<br />
TehniËka urednica<br />
Nataπa PopoviÊ<br />
Priprema i oblikovanje za tisak<br />
Magen d.o.o. Zagreb<br />
Ha-kol<br />
glasilo æidovske zajednice u Hrvatskoj<br />
Lektorica<br />
Ivana Kurtovic Budja<br />
IzdavaË<br />
Æidovska opÊina Zagreb,<br />
PalmotiÊeva 16, 10000 Zagreb,<br />
p.p. 986.<br />
Tel: 385 1 49 22 692<br />
fax: 49 22 694<br />
e-mail: jcz@zg.t-com.hr<br />
uredniπtvo: hakol@net.hr<br />
Za izdavaËa<br />
dr. Ognjen Kraus<br />
ISSN 1332-5892<br />
Izlaæenje Ha-kola financijski potpomaæe<br />
Savjet za nacionalne manjine<br />
Republike Hrvatske<br />
Pretplata<br />
100 kuna godiπnje,<br />
za inozemstvo 200 kuna.<br />
Æiro raËun kod ZagrebaËke banke broj:<br />
2360000-1101504155<br />
Æidovska opÊina Zagreb.<br />
Devizni raËun: 30101-620-16/2424116441<br />
Tisak<br />
NPGTO OFFSET ZAGREB<br />
Na naslovnoj stranici<br />
»estitka za Hanuku<br />
RijeË glavne urednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4<br />
Ispravak i odgovor Slavka Goldsteina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5<br />
Ispravak i odgovor Ive Goldsteina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />
Imamo li najplodnijega hrvatskog pisca fantastike u ÆOZ-u. . . . . . . . . . 7<br />
Svesrdno poπtivanje zakona i istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8<br />
Yitzhak Rabin - æivot posveÊen traganju za mirom . . . . . . . . . . . . . . . . 9<br />
Pismo iz Londona - Program HET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11<br />
Godina dana nakon smrti Yassera Arafata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12<br />
In memoriam Gizela Levi, Jesen u æidovskoj opÊini Osijek . . . . . . . . . . 15<br />
DjeËji vrtiÊ, Nagrada B’nai B’ritha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16<br />
Novi pogled na arhitekturu Tel Aviva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17<br />
Iz naπih opÊina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18<br />
Konvencija B’nai B’ritha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20<br />
Omladinski klub ÆOZ-a, Tulum OK ÆOZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />
Meappleunarodna konferencija o<br />
buduÊnosti izgubljenoga kulturnog blaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />
Iranski predsjednik antisemitskim izjavama izazvao prosvjede . . . . . . . . 23<br />
Sergije Glumac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25<br />
Miπljenja - ©ternberg, Jazbec, Kornstein . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26<br />
Damir Lajoπ: Zaπto sam iπao u Izrael . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29<br />
Ha’aretz o –apiÊu,<br />
40. godiπnjica diplomatskih odnosa Izraela i NjemaËke . . . . . . . . . . . . 30<br />
Pismo iz Beograda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31<br />
Kristalna noÊ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33<br />
©ezdeset godina od procesa u Nuernbergu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37<br />
UN proglasio meappleunarodni dan sjeÊanja na holokaust . . . . . . . . . . . . 40<br />
NacistiËki dr. Smrt skriva se u ©panjolskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41<br />
Kronologija ÆOZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42<br />
»etvrti æidovski filmski festival u Londonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43<br />
Iz Yad Vashema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46<br />
Stan Anne Frank postao utoËiπte za pisce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47<br />
Recenzije knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48<br />
Hasidski Bob Marley . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50<br />
AmeriËki Æidov pokuπava spasiti jidiπ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51<br />
Hispanoamerikanci otkrivaju svoje korijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53<br />
Iz æidovskog svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54<br />
Novi izraelski Nobelovac - Robert Aumann. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56<br />
Brazil istraæuje skriva li se Alois Brunner u toj zemlji . . . . . . . . . . . . . . . 60<br />
Nedjeljna πkola ÆOZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62<br />
U realiziciji ovog broja sudjelovali su:<br />
Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, Æeljko Heimer, Zora Dirnbach, Vesna Domany Hardy, Saπa<br />
CvetkoviÊ, Dario KuntiÊ, Regina Kamhi, Damir Lajoπ, Lajla ©prajc, Nataπa PopoviÊ, Ivana<br />
KurtoviÊ Budja, Marko Berger, Dragan Stern, Melita ©vob, Ana HermanoviÊ, Lovorka Magaπ,<br />
Zdenko ©ternberg, Salamon Jazbec, Oto Kornstein, Raka Levi, Dean Friedrich, Ljiljana<br />
Marks, Zorana Bajt, Marina ©prajc.<br />
Svim suradnicima najtoplije zahvaljujemo!

UVODNIK :: NATA©A BARAC- GLAVNA UREDNICA HA-KOLA ::<br />
Nekoliko<br />
uvodnih rijeËi….<br />
Nakon proπlog broja Ha-kola, prvog koji je<br />
uredilo novo uredniπtvo lista, primili smo<br />
uglavnom pozitivne kritike, na kojima vam<br />
zahvaljujemo. To nas je - naravno -<br />
razveselilo i potaknulo da krenemo u<br />
ureappleivanje novog broja u nadi da vas,<br />
naπe Ëitatelje, neÊemo iznevjeriti. Trudili<br />
smo se da i u ovom broju obradimo teme<br />
koje Êe vas zanimati, da budemo aktualni i<br />
da u ovom listu - koje je prije svega glasilo<br />
æidovske zajednice u Hrvatskoj - pronaappleete<br />
teme koje Êe pobuditi vaπ interes.<br />
Tako u ovom broju moæete proËitati Ëlanke<br />
o bivπem izraelskom premijeru Yitzhaku<br />
Rabinu, ubijenom prije 10 godina, o povijesnom<br />
suappleenju nacistiËkim zloËincima u<br />
Nuernbergu, o godiπnjici Kristalne noÊi, te<br />
o tome kako je odlazak s politiËke scene<br />
dugogodiπnjeg palestinskog Ëelnika<br />
Yassera Arafata, koji je preminuo prije<br />
godinu dana, utjecao na razvoj izraelskopalestinskih<br />
odnosa.<br />
Naπa je æelja da u Ha-kolu saznate i o<br />
svemu onome πto se dogaapplea u drugim<br />
æidovskim zajednicama u svijetu, posebice<br />
u naπem susjedstvu. Sve novosti iz<br />
beogradske æidovske zajednice moæete<br />
proËitati u pismu predsjednika Jevrejske<br />
opÊine u Beogradu, gospodina Rake<br />
Levija, koji piπe za naπ list. Nadamo se da<br />
Êemo s vremenom sliËnu suradnju postiÊi i<br />
s drugim æidovskim zajednicama s<br />
podruËja bivπe Jugoslavije, te u svakom<br />
broju imati vijesti iz Sarajeva, Ljubljane,<br />
Skopja i Beograda.<br />
jidiπu. Naπa dopisnica iz Londona,<br />
gospoapplea Vesna Domany Hardy, piπe o<br />
Æidovskom filmskom festivalu, odræanom<br />
poËetkom studenoga u glavnom gradu<br />
Velike Britanije, a donosimo i zanimljive<br />
recenzije knjiga koje se bave æidovskom<br />
tematikom.<br />
U ovom broju ponovo se bavimo i<br />
dogaappleajima vezanim uz Æidovsku opÊinu<br />
u Zagrebu te objavljujemo neka od pisama<br />
koje je uredniπtvo lista dobilo na ovu temu.<br />
Pisma i reakcije objavljujemo bez kraÊenja i<br />
bez komentara.<br />
Osim pisama koje moæete proËitati na<br />
sljedeÊim stranicama, na adresu Ha-kola<br />
stigla su i neka anonimna pisma koja nisu<br />
objavljena. Stav je uredniπtva da se nepotpisana<br />
pisma i reakcije ne objavljuju, pogotovo<br />
kada se radi o delikatnim stvarima. S<br />
druge strane, rado Êemo objaviti sva vaπa<br />
- potpisana - miπljenja o ovoj, ali i drugim<br />
temama.<br />
Na kraju, æelimo vam Ëestitati Hanuku kao i<br />
novu 2006. godinu u nadi da Êe vam nova<br />
godina, po gregorijanskom kalendaru,<br />
donijeti puno sreÊe i zadovoljstva.<br />
Nataπa Barac<br />
Predstavljamo vam i novi æidovski muzej u<br />
Clevelandu te zanimljiv tekst o Ëovjeku koji<br />
je svoj æivot posvetio spaπavanju knjiga na<br />
4<br />
91

:: SLAVKO GOLDSTEIN ::<br />
REAGIRANJA<br />
Ispravak i odgovor na Uvodnik<br />
prof. dr. Ognjena Krausa iz Ha-kola br. 90<br />
U uvodniku predsjednika Æidovske opÊine<br />
Zagreb, prof. dr. Ognjena Krausa, u broju 90.<br />
Ha-kola objavljeno je nekoliko neistinitih, uvredljivih<br />
i klevetniËkih tvrdnji na moj raËun, na<br />
koje ovim tekstom odgovaram i dajem ispravak,<br />
u skladu sa Zakonom o medijima RH od<br />
30. travnja 2004. godine.<br />
1.Predsjednik Kraus me optuæuje da sam u<br />
mojim nastojanjima da se kompromisno<br />
prebrodi sadaπnja kriza u naπoj OpÊini «Ëitavo<br />
vrijeme igrao s figom u dæepu≈ i pri<br />
tome upotrebljava uvredljive epitete «licemjerno≈<br />
i «manipulator≈. »injenice su sljede-<br />
Êe: na sjednici VijeÊa ÆOZ 31.5.2005. jednoglasno<br />
sam izabran za potpredsjednika<br />
ÆOZ s mandatom da pokuπam posredovati<br />
izmeappleu suprotstavljenih struja kako bi se<br />
prebrodila nastala kriza. VeÊ 8.6. 2005.<br />
predao sam prof. dr. Krausu i rabinu Kotelu<br />
Da-Donu opπirno argumentirani prijedlog<br />
kompromisnog rjeπenja, koje se najsaæetije<br />
moæe izraziti u tri bitne toËke: prvo, sklapanje<br />
novog ugovora s rabinom Da-Donom u<br />
trajanju od godine dana; drugo, poπto dræim<br />
da su slabosti sadaπnjeg statuta ÆOZ jedan<br />
od kljuËnih uzroka sadaπnje krize i glavna<br />
prepreka da se ona konstruktivno prebrodi,<br />
predloæio sam da se u roku od πest mjeseci<br />
izrade adekvatne statutarne dopune s<br />
preciznim odredbama o rabinatu, kompetencijama<br />
i obavezama rabina, uvjetima za<br />
njegov izbor i otpuπtanje, te da se na<br />
temelju toga raspiπe natjeËaj za imenovanje<br />
rabina s trajnijim angaæmanom; i treÊe,<br />
predloæio sam da se za izradu statutarnih<br />
dopuna i za druga rjeπenja konzultiraju kompetentne<br />
meappleunarodne Æidovske institucije<br />
i da se u meappleuvremenu obustave nekonstruktivne<br />
javne polemike o unutraπnjim pitanjima<br />
ÆOZ. Te sam prijedloge razradio i<br />
argumentirao u opπirnim razgovorima s<br />
predsjednikom Ognjenom Krausom, potpredsjednicima<br />
Sanjom TabakoviÊ i Josefom<br />
Papom i Ëlanom VijeÊa Jakovom Bienenfeldom,<br />
te s rabinom Kotelom Dadonom<br />
i tadaπnjim Ëlanovima vijeÊa Jasminkom<br />
Domaπ, Brankom PoliÊem, Ivom<br />
Goldsteinom i predsjednicom ©kolskog<br />
odbora Elzom FranoviÊ. Rabin Da-Don i<br />
njegovi zagovornici prihvatili su taj prijedlog<br />
kao kompromis, a direktno ili indirektno<br />
konstruktivnim su ga ocijenili predsjednik<br />
Republike Stjepan MesiÊ, predstavnici nekoliko<br />
kompetentnih meappleunarodnih æidovskih<br />
institucija, Skupπtina Ëlanstva ÆOZ i<br />
ugledni komentatori u domaÊim medijima.<br />
Naæalost, nisu ga prihvatili predsjednik<br />
Kraus i njegovi sljedbenici. ©toviπe, predsjednik<br />
Kraus onemoguÊavao je da se s<br />
tim prijedlogom upozna Ëlanstvo ÆOZ - nije<br />
ga ni spomenuo u svom referatu Skupπtini,<br />
nije ga ukljuËio u opseæne pisane materijale<br />
koji su dostavljeni Ëlanstvu i nije ga stavio<br />
na dnevni red rujanskog vijeÊa ÆOZ, kad se<br />
donosila odluka o preporuci Skupπtine i<br />
neobnavljanju ugovora s rabinom Kotelom<br />
Da-Donom. Nadam se da je time razjaπnjeno<br />
tko je u ovome sluËaju «manipulator≈<br />
i «licemjer≈. A danas, retrospektivno, jasno<br />
je da se prihvaÊanjem tog kompromisnog<br />
prijedloga od 8.6.2005. moglo u priliËnoj<br />
mjeri smiriti konfliktno stanje i saËuvati jedinstvo<br />
OpÊine, uspostaviti konstruktivniju<br />
atmosferu i sprijeËiti mnoge od πteta koje<br />
su po OpÊinu nastale.<br />
2.Svoju «priËu o oruæju≈ dr. Kraus zakljuËuje<br />
sljedeÊom reËenicom: «ÆOZ nikad nije dobila<br />
zahtjev za povratom istoga (tj. oruæja -<br />
op. SG), veÊ je to uËinjeno na vlastitu inicijativu,<br />
a nakon bezuspjeπnih pokuπaja da<br />
se vrati u cijelosti, iz jednog jedinog razloga,<br />
jer Slavko Goldstein nije vratio piπtolj za<br />
koji je bio zaduæen, iako je viπe puta, pa i na<br />
VijeÊu, bio upozoren da ga vrati kako bi se<br />
oruæje moglo vratiti.≈ Upravo je zaËuappleujuÊe<br />
kako doktoru Krausu uspijeva u jednoj jedinoj<br />
reËenici nanizati toliko izvrtanja istine i<br />
direktnih laæi. Prije svega, oruæje iz OpÊine<br />
nije vraÊeno «na vlastitu inicijativu≈, veÊ ga<br />
je predao Jakovu Bienenfeldu 1. srpnja<br />
2005. u toku i pod pritiskom sasluπanja u<br />
zagrebaËkoj Policijskoj postaji Centar.<br />
Zatim, tvrdnjom da «ÆOZ nikad nije dobila<br />
zahtjev za povrat oruæja≈ dr. Kraus na smijeπan<br />
naËin pokuπava umanjiti svoju osobnu<br />
odgovornost πto je bez pravovaljanih<br />
dozvola u opÊinskom sefu dræao ruËno<br />
oruæje najubojitije vrste. Oruæje se moralo<br />
predati na osnovi javnih poziva Ministarstva<br />
unutraπnjih poslova RH upuÊenih putem<br />
svih hrvatskih medija, a predsjednik ÆOZ-a<br />
prof. dr. Kraus najodgovornija je osoba i<br />
glavni krivac πto to nije uËinjeno. Takoappleer,<br />
laæne su tvrdnje dr. Krausa da je bilo «bezuspjeπnih<br />
pokuπaja da se oruæje iz OpÊine<br />
vrati≈, da se ono moralo vratiti «u cijelosti≈ i<br />
da je revovler «Zbrojovka 6,35≈ koji je bio<br />
kod mene «jedan jedini razlog≈ πto oruæje<br />
nije vraÊeno. Prema tekstu spomenutih odredbi<br />
i javnih poziva svatko je bio duæan vratiti<br />
oruæje direktno nadleænim institucijama, a<br />
ne preko posrednika. Ja sam to uËnio sa<br />
zakaπnjenjem, 1. srpnja 2005. godine, pa<br />
sam zato po presudi Prekrπajnog suda od<br />
22. rujna 2005. godine kaænjen sa 300<br />
kuna prekrπajne kazne, koju sam uredno<br />
platio. Za sve preostalo odgovoran je dr.<br />
Kraus, eventualno i Jakov Bienenfeld, i<br />
nitko drugi. Istina je da me je Jakov<br />
Bienenfeld dva puta na sjednicama VijeÊa<br />
upozorio neka vratim piπtolj koji mi je on u<br />
ime OpÊine povjerio 1991. godine. Nisam<br />
to uËinio jer sam prema pozivima MUP-a<br />
bio duæan izvrπiti predaju oruæja direktno<br />
policiji, a ne preko posrednika, a imao sam<br />
za takav postupak i druge razloge. Meappleutim,<br />
u cijeloj toj «priËi o oruæju≈ bitna je Ëinjenica<br />
da su dr. Kraus i Jakov Bienenfeld<br />
uporno tajili meni kao potpredsjedniku i cijelome<br />
VijeÊu ÆOZ-a da se u sefu OpÊine<br />
nalazi oruæje goleme ubojite moÊi, Ëije je<br />
nepovlasno zadræavanje kaænjivo djelo po➠<br />
91<br />
5

REAGIRANJA :: SLAVKO GOLDSTEIN :: IVO GOLDSTEIN ::<br />
➠ vrlo strogim odredbama. Revolver «Zbrojovka<br />
6,35≈ koji se nalazio kod mene<br />
samoobrambeno je oruæje minimalne<br />
ubojite moÊi, koji smo u partizanskom æargonu<br />
nazivali «damskim oruæjem≈ ili «oruæjem<br />
za vaappleenje zubi≈. Naprotiv, u sefu<br />
naπe OpÊine potajno i neprijavljeno nalazili<br />
su se dva «©korpiona≈ i jedna «pumperica≈,<br />
ruËno oruæje maksimalne ubojite<br />
moÊi, pored nekoliko predmeta manjih kapaciteta.<br />
«©korpioni≈ su zbog svojih opasnih<br />
svojstava oruæje dozvoljeno samo<br />
specijalnim jedinicama i zabranjeni su za<br />
noπenje i upotrebu redovnoj policiji i vojnim<br />
jedinicima, izuzev specijalaca. Kome je<br />
i Ëemu trebalo takvo oruæje u sefu naπe<br />
OpÊine punih 10 godina nakon zavrπetka<br />
rata i protivno svim zakonskim odredbama<br />
Moæe li najodgovornija osoba, predsjednik<br />
ÆOZ-a prof. dr. Ognjen Kraus, dati<br />
neko iskreno i poπteno objaπnjenje, umjesto<br />
providnog izvrtanja istine i laæi<br />
Mislim da nam je to svima duæan, pa i<br />
naπem Nadzornom odboru.<br />
3.Na tvrdnje prof. dr. Krausa da su «Jutarnji<br />
list i Globus postali privatna tribina sina i<br />
oca Goldsteina≈ i da sam ja «sustavno indoktrinirao≈<br />
predsjednika MesiÊa naprosto<br />
nema smisla odgovarati, jer su glupe i<br />
smijeπne. Svakome tko imalo poznaje<br />
funkcioniranje nezavisnih medija u Hrvatskoj<br />
i naËin rada predsjednika MesiÊa sasvim<br />
je jasno da dr. Kraus o tome nema<br />
pojma, a ipak se usuappleuje javno govoriti<br />
gluposti. Æalosno je konstatirati da jedan<br />
vrsni i s razlogom ugledni lijeËnik istovremeno<br />
javno laæe na jednom drugom poslu<br />
u kojem je izgubio kompetenciju i zdravo<br />
rasuappleivanje. Mislim da je uzrok u deformacijama<br />
koje vrlo Ëesto nastupaju zbog<br />
predugog ustrajanja na vlasti (Ëetvrti mandat!)<br />
i u prevelikoj taπtini koja raapplea netoleranciju.<br />
<br />
U Zagrebu, 21.11.2005.<br />
Slavko Goldstein<br />
ISPRAVAK I ODGOVOR<br />
NA TEKSTOVE OBJAVLJENE<br />
U HA KOLU BR. 90<br />
U tekstovima Ognjena Krausa, Zore Dirnbach<br />
i Dragana Sterna u broju 90. Ha-kola<br />
objavljeno je nekoliko neistinitih, uvredljivih i<br />
klevetniËkih tvrdnji na moj raËun, na koje ovim<br />
tekstom odgovaram i dajem ispravak, u<br />
skladu sa Zakonom o medijima RH od 30.<br />
travnja 2004. godine.<br />
Ognjen Kraus u svom tekstu tvrdi da “prijetim”<br />
vodstvu ÆOZ-a. Kako ja to “prijetim” Da li prijetim<br />
fiziËkim napadom, kao πto je to nakon<br />
Skupπtine ÆOZ-a 28. lipnja meni prijetio Davor<br />
Bienenfeld, a njegov je otac Jaπa-Jakov<br />
sinovljeve rijeËi koju sekundu kasnije æelio pretvoriti<br />
u djelo Ne, ja ne prijetim, nego sam<br />
samo viπe puta ponovio da je predsjednik<br />
Ognjen Kraus izgubio kontrolu nad zbivanjima<br />
u opÊini i da je jedini naËin da se kriza razrijeπi<br />
da on podnese ostavku. Pa danas je svakome<br />
jasno da Æidovskom opÊinom u Zagrebu<br />
vladaju prvenstveno Jaπa Bienenfeld, potom<br />
Jozef Papo, pa Sanja TabakoviÊ. Kako bi<br />
postigao taj cilj - da Ognjen Kraus podnese<br />
ostavku - koristim ona sredstva koja su u demokratskom<br />
druπtvu dopuπtena i sama po<br />
sebi razumljiva. Dajem intervjue, izjave, itd.,<br />
razgovaram s Ëlanovima OpÊine, baπ kao πto<br />
Ëini Kraus i njegovi istomiπljenici, pa neka<br />
javnost prosudi.<br />
Kraus i njegovi istomiπljenici prigovaraju mi da<br />
sam s krizom u ÆOZ prvi izaπao u javnost, πto<br />
je, kao i mnoge druge njihove tvrdnje, najobiËnija<br />
laæ. Prije bilo kakvog mog istupa u javnosti<br />
Zora Dirnbach i Æeljko Heimer pisali su<br />
Uredu Predsjednika Republike i iznosili neistine<br />
o rabinu Kotelu Dadonu.<br />
Posve su besmislene Krausove tvrdnje da<br />
smo otac Slavko i ja “majstori manipulacije”, ili<br />
Zorina kako sam poveo “neËasnu harangu”<br />
protiv vodstva ÆOZ. Neka to dokaæu na konkretnim<br />
primjerima. Iza mojih istupa u javnosti<br />
stoje, naime, tvrde Ëinjenice. Pokazat Êu to na<br />
jednom primjeru - na sluËaju iznajmljivanja<br />
parkiraliπta u Praπkoj.<br />
»injenica jest da poduzeÊe Jaπe Bienenfelda<br />
za najam parkiraliπta u Praπkoj mjeseËno<br />
doznaËuje ÆOZ 70.000 kuna, a da od parkiraliπta<br />
prihoduje najmanje 280.000, praktiËki<br />
bez troπkova. Radi se o ugovoru koji je krajnje<br />
nepovoljan za ÆOZ, πto znaËi da je u proteklih<br />
gotovo πest godina jednom njezinu Ëlanu<br />
darovano vjerojatno oko 10,000.000 kuna. A<br />
zaπto Zaπto taj najam nisu dobili Ozren i Boris<br />
Marton, Saπa CvetkoviÊ i Goran Kaufmann,<br />
koji su nudili predsjedniku Krausu 2000.<br />
godine da preuzmu taj posao Zaπto posao<br />
nije dobio “Zagrebparking”, poduzeÊe specijalizirano<br />
za takve poslove, koje se 2000. godine<br />
takoappleer nudilo Zaπto to, uostalom, nije<br />
napravila ÆOZ u vlastitoj reæiji, jer se ne radi o<br />
sofisticiranom poslu - drugim rijeËima, zaπto<br />
Jaπa Bienenfeld nije svoje menadæerske sposobnosti<br />
iskoristio za dobrobit opÊine, a ne za<br />
dobrobit vlastite firme - on je u novinama izjavio<br />
da bi “bila laæ reÊi da on u tom poslu dobro<br />
ne zaraappleuje”. Dakle, zaπto je posao dobila<br />
Jaπina tvrtka, odnosno, kako je to Jaπa izjavio<br />
na Skupπtini ÆOZ 28. lipnja, da ga je opÊinsko<br />
vodstvo “pozvalo” da iznajmi parking Da li<br />
odgovor treba traæiti u Jaπinoj izjavi da ne<br />
moæe dati OpÊini viπe od 70.000 kuna, jer<br />
“kad dam Krausu, kad dam Sanji (TabakoviÊ),<br />
meni niπta ne ostaje” Jaπa tu izjavu nikada<br />
nije porekao, ali ju je poslije nastojao relativizirati<br />
- naime, tvrdio je da se samo πalio. Zaista<br />
Ëudan smisao za humor i to za mene nije<br />
nikakva πala, veÊ priznanje kaznenog djela<br />
davanja mita.<br />
Vodstvo ÆOZ u posljednje vrijeme tvrdi kako je<br />
o uvjetima najma parkiraliπta u Praπkoj glasalo<br />
i VijeÊe ÆOZ, pa da i ono nosi dio odgovornosti.<br />
Dakle, sada i vodstvo ÆOZ neizravno<br />
priznaje kako u poslu oko najma u najmanju<br />
ruku nisu dobro zastupani interesi ÆOZ. A πto<br />
se tiËe toga da i VijeÊe ÆOZ snosi odgovornost<br />
za sklapanje posla s Jaπom, svakome<br />
tko zna kako radi VijeÊe, Ëiji sam bio dugogodiπnji<br />
Ëlan, posve je jasno da nam je vodstvo<br />
ÆOZ prezentiralo tek osnovne elemente ugovora<br />
i da smo zapravo bilo obmanuti.<br />
Meappleutim, ne bi valjalo o parkiraliπtu u Praπkoj<br />
troπiti previπe prostora - rijeË Êe imati drugi.➠<br />
6<br />
91

:: IVO GOLDSTEIN :: ÆELJKO HEIMER ::<br />
REAGIRANJA<br />
➠Naime, ovih dana policija po nalogu Dræavnog<br />
odvjetniπtva provodi istragu protiv<br />
Ognjena Krausa zbog kaznenog djela prijevare,<br />
vezano za najam parkiraliπta u Praπkoj.<br />
Tako Êe se sve Ëinjenice uskoro utvrditi, a<br />
onda Êe svatko, svi laæljivci, manipulatori i drugi,<br />
ponijeti svoj dio odgovornosti. Jedva Ëekam<br />
dan izricanja sudske presude.<br />
Ni o Zori Dirnbach, inaËe mom “prvom dvorskom<br />
fotografu”, kako ju je zvao moj otac kada<br />
me fotografirala kao tromjeseËnu bebu, ne<br />
treba troπiti previπe rijeËi. I Zora sama zna da<br />
u osnovi ovoga sukoba nije moja ambicija da<br />
postanem predsjednik ÆOZ, jer iz bezbrojnih<br />
kontakata samnom vrlo dobro zna da ja za tim<br />
mjestom nisam Ëeznuo, veÊ da imam mnogo<br />
drugih planova i ambicija. Zaπto danas govori<br />
drugaËije, to ostaje na njezinoj savjesti. Koliko<br />
Zora Dirnbach dræi do Ëinjenica i do istine,<br />
svjedoËi i to da pripisuje rabinu Kotelu Da-<br />
Donu kako je u sinagogi “uveo strogu muπkoæensku<br />
podjelu prostora”. Zora oËigledno<br />
nema pojma da je od 1945. do 1998. u zagrebaËkoj<br />
bogomolji cijelo vrijeme postojala<br />
muπko-æenska podjela prostora.<br />
Volio bih da nam Zora objasni i kakvi su to<br />
“financijski udjel” moje obitelji “u poslovima<br />
EPH”, kao πto to tvrdi u tekstu u “Hakolu”<br />
A πto se tiËe teksta Dragana Sterna o aktivnostima<br />
B’nai Britha u Hakolu, nije istina da je<br />
“naπ ogranak B’nai Britha stao na stranu legalnih<br />
odluka VijeÊa ÆOZ-a”, jer na jedinom sastanku<br />
loæe u lipnju o. g. nikakvog glasanja nije<br />
bilo. A nije ga bilo, jer je tako odluËio predsjedavajuÊi<br />
Dragan Stern kada je shvatio da bi<br />
njegov stav ostao u manjini. Osim toga, volio<br />
bih vidjeti izjave u kojima B’nai Brith Europa i<br />
B’nai Brith International “podræavaju” vodstvo<br />
ÆOZ-a u raskidu ugovora s Kotelom Da-Donom,<br />
jer koliko sam ja uspio doznati, niti jedan<br />
dokument takva karaktera nije otiπao ni iz<br />
Bruxellesa ni iz Washingtona.<br />
I joπ jedna stvar: Ognjen Kraus i njegovi suradnici<br />
izgubili su povjerenje veÊine opÊinara.<br />
Mnogi su prestali dolaziti u PalmotiÊevu, a od<br />
toga broja dosta ih dolazi na novu adresu u<br />
RadiÊevoj. U RadiÊevu ne dolaze samo Kotel<br />
Da-Don, Slavko i Ivo Goldstein, veÊ i mnogi<br />
drugi ugledni i zasluæni Ëlanovi opÊine, poput<br />
Zlatka Boureka, Dubravke Buchwald, ➠<br />
➠ Jasminke Domaπ, Saπe Ernsta, Elze i Tonija<br />
FranoviÊa, Vlaste KovaË, Miπe Montilja,<br />
Branka PoliÊa, Filipa Rosenzweiga, Sonje Samokovlije,<br />
Vlade ©alamona, Zdenka Wollnera<br />
i mnogih drugih. Uostalom, po novinskim<br />
izvjeπtajima s proslave Roπ Haπane, nas je u<br />
RadiÊevoj bilo oko 300, a u PalmotiÊevoj se<br />
prvo sakupilo 80, potom je broj narastao do<br />
120 osoba. Toliko o tome tko je u veÊini.<br />
dr. Ivo Goldstein<br />
Imamo li<br />
najplodnijeg hrvatskog<br />
pisca fantastike u ÆOZ-u<br />
PripremajuÊi se za predstojeÊu sjednicu VijeÊa ÆOZ pregledavao sam zapisnike s ranijih<br />
sjednica te sam na dva mjesta naiπao na nevjerojatnu optuæbu koju mi podmeÊe donedavni<br />
Ëlan VijeÊa, Ivo Goldstein. Vjerojatno igrajuÊi na kartu da dovoljno puta ponovljena laæ postaje<br />
istina, Goldstein je viπekratno javno ponovio da sam predsjedniku Republike pisao neistine o<br />
bivπem rabinu Da-Donu, te da sam na taj naËin “prvi iziπao u javnost“ u vezi s krizom u<br />
ÆOZ-u. Tu je tvrdnju izrekao javno na Skupπtini ÆOZ-a, uz podsmjeπljivu primjedbu da on Ëak<br />
ne zna tko sam ja, a ponovio ju je i na zatvorenoj sjednici VijeÊa ÆOZ-a. Naæalost niti tada<br />
nisam bio prisutan da mu osobno odgovorim. Navodno je sliËnu stvar ponovio i za gostovanja<br />
u TV showu kod Canjuge, na NET-u. Istina je da sam svojedobno poslao pismo<br />
Predsjedniku, ali to je bio poziv na otvorenje moje izloæbe norveπkih zastava, nakon Ëega sam<br />
jednom prilikom kasnije, dok sam po sluæbenoj duænosti bio na zadaÊi u PredsjedniËkim<br />
dvorima, imao osobitu Ëast s njime o tome i razgovarati. Naime, bilo mi je izuzetno drago da<br />
se Predsjednik tom prilikom prisjetio kataloga izloæbe te iskazao zanimanje za taj moj rad.<br />
NajobiËnija je laæ, dakle, da sam Predsjedniku pisao o stanju u ÆOZ-u, jer niti sam ikad s njim<br />
o tome razgovarao, niti sam ikada na vlastitu inicijativu posjetio Ured predsjednika. Ne razumijem<br />
Ëemu su takve izmiπljotine potrebne, to viπe πto se vrlo lako mogu provjeriti.<br />
»ini se da je skribomanska sklonost iznoπenja neistina uobiËajeni naËin rada ovog povjesniËara,<br />
jer Goldstein jednako tako laæe kada za Jutarnji list od 14. studenoga 2005. godine<br />
tvrdi da se u ÆOZ-u petkom uveËer ne odræavaju vjerske sluæbe. Dok je u Zagrebu tijekom<br />
listopada boravio rabin Dushinsky, sluæbe su se, naravno, redovito odræavale, a nakon njegova<br />
odlaska osobno sam svakog πabata prisustvovao u prostorijama sinagoge u<br />
PalmotiÊevoj 16 veËernjim sluæbama. I nisam u tome bio jedini.<br />
Ne vjerujem da bi Goldsteinu bilo teπko doÊi do materijalnih dokaza koji bi potkrijepili ove moje<br />
izjave, ali kao da mu se Ëini da je ispod razine jednog sveuËiliπnog profesora povijesti da ih i<br />
potraæi. Mnogo je jednostavnije i efektnije (barem po njegovu povjesniËarskom shvaÊanju traganja<br />
za istinom danaπnjice ili proπlosti, svejedno, njegova je metodologija ista) izmisliti, fabricirati<br />
i ispriËati neπto na naËin koji mu se najviπe sviapplea. Kada se tako odnosi Ëak s nedavnim<br />
i lako provjerljivim Ëinjenicama, onda se Ëovjek pita kako li tek postupa s Ëinjenicama iz dalje<br />
proπlosti, zbog kojih valja uloæiti daleko veÊi napor. PovjesniËar prof. dr. sc. Ivo Goldstein zaduæio<br />
je, istina, æidovsku zajednicu Zagreba s nekoliko podebelih knjiga o njezinoj proπlosti,<br />
objavivπi ih u vlastitoj obiteljskoj nakladi. PrepoznavajuÊi njegov naËin rada po ovome koji<br />
primjenjuje na dogaappleaje kojima sam osobni svjedok, pitam se koliko je i πto je u tim knjigama<br />
toËno. Bojim se da bi nam razrjeπenje te zagonetke moglo otkriti najplodnijeg pisca fictiona u<br />
Hrvatskoj. A to zaista ne bi bilo zgodno. Ni za njega, ni za nas. <br />
natporuËnik mr. sc. Æeljko Heimer, dipl. inæ. el.<br />
91<br />
7

REAGIRANJA :: ZORA DIRNBACH ::<br />
SVESRDNO PO©TIVANJE<br />
ZAKONA I ISTINE<br />
Gle Ëuda, pa ni novo stoljeÊe se ne razlikuje bitno od prethodnoga<br />
u ljubavi prema istini i zakonitosti, a toliko smo vjerovali u iscjeliteljsku<br />
moÊ promjena! Neke navike su, znaËi, srcu prirasle i teπko<br />
ih je zatomiti. OdreÊi ih se, valjda, joπ teæe. Nedavni, ali joπ i danas<br />
vidljivi primjeri o stilu i primjenjenim pravilima jednog starog zanata<br />
(ne, nemojte odmah pomiπljati na onaj najstariji, kolikogod vam ta<br />
asocijacija bila bliska!), naime onog æurnalistiËkog, potvrappleuju da je<br />
ravnoteæa ljudske svijesti, ali i njezin integritet u uskoj vezi sa stolicom.<br />
Naravno onom na kojoj sjedi ili tek misli zasjesti. Reklo bi se<br />
da je stolica za ljudsku vrstu postala najviπi zakon.<br />
GledajuÊi ljudska ponaπanja, meappleu njima i onih koji su nam joπ do<br />
juËer navodno bili prijatelji, poËinjemo se polako privikavati da je sve<br />
moguÊe. Da nas netko mjesecima “πvanji”, a da za to nema dokaza,<br />
da to netko drugi spremno prihvaÊa i æustro kolportira u javnosti i da<br />
se, na kraju, unatoË svim toboænjim pravima koja su nam zajamËena,<br />
neki paragrafi samo na nas odnose. U takvom naglavce postavljenom<br />
svijetu moæda se Ëak oËekuje da ga πutke prihvaÊamo, tj. da<br />
nam je sasvim logiËno i normalno da nam onaj isti pretvorbom mutirani<br />
medij, koji nas mjesecima koristi kao svoju skandaloznu kroniku,<br />
sve to vrijeme odriËe i ne daje prostor obrane i iznoπenja istine,<br />
a da se pritom trakavica laæi nastavlja. Ako se takvo omutavjelo prihvaÊanje<br />
zaista od nas oËekuje, onda Êe dotiËni morati joπ dugo<br />
Ëekati, u najmanju ruku toliko koliko bi im trebalo za pronalaæenje<br />
neophodnih dokaza za potkrjepu svojih nebuloznih kriviËnih prijava,<br />
meappleu kojima se navodno jedna odnosi i na mene.<br />
Ova posljednja fantazmagorija Ive Goldsteina, izjavljena u televizijskom<br />
razgovoru sa Zlatkom Canjugom na NET-u, samo je nastavak<br />
njegove uporne i nekoliko puta ponovljene objede, naime da sam<br />
zapravo ja prva, obrativπi se kabinetu predsjednika Stjepana Mesi-<br />
Êa, a ne on, iziπla sa cijelom tom prljavom priËom u javnost. Kako<br />
nemam razloga negirati da sam se neposredno nakon burnog sastanka<br />
VijeÊa ÆOZ-a, na kojem je glasovanjem donesena odluka da<br />
se s Kotelom Da-Donom ne sklapa novi ugovor, pismom obratila<br />
mom prijatelju i dugogodiπnjem kolegi s televizije Tomici JakiÊu, ali<br />
nipoπto javnosti, evo tog pisma konaËno i po prvi put u javnosti.<br />
»itateljima je sad pruæena prilika da ocijene Ëime sam ja to obmanjivala<br />
predsjednika dræave, a vlastitoj zajednici nanijela πtetu i<br />
sramotu.<br />
Dragi Tomice, pokuπavala sam Vas danas dobiti telefonom (mobitelom),<br />
ali kako nisam uspjela evo πto Vas molim: nazovite me u<br />
svejedno koje doba na moj kuÊni broj 6221 498 kako bih Vam<br />
neke stvari u vezi sa sjednicom æidovske opÊine na vrijeme objasnila.<br />
Ima u konfliktnoj situaciji koja je nastala u opÊini oko rabinovog<br />
reizbora nekoliko ljudi koji se sluæe Predsjednikovim imenom nastojeÊi<br />
stvoriti utisak da imaju ne samo njegovu podrπku, nego i<br />
aktivno zalaganje. To bi u datoj situaciji moglo naπkoditi viπe od<br />
svega samom MesiÊu. Dovoditi ga u usku i aktivnu vezu s ovim<br />
primitivnim rabinom koji se sluæi intrigama kako bi se odræao (zahvaljujuÊi<br />
zaluappleenim “vjernicima” na poziciji koja mu donosi ogromne<br />
godiπnje prihode - oko 400.000 kuna godiπnje) bilo bi svakako<br />
pogubno. »injenica je da se opÊina podijelila na æarke sljedbenike<br />
“sveca” kako ga neki okrstiπe,a koji vjeπto laæe, intrigira i Ëak kleveÊe<br />
na naËin da mu prijeti sud, i na nas “ateiste”, u suπtini na ljude<br />
koji mu duboko i s razlogom odriËu plemenite motive. SinoÊnja<br />
sjednica na kojoj je veÊina vjeÊnika glasovanjem odluËila da ne<br />
produæi ugovor s takvim rabinom zavrπila je kaosom, odnosno<br />
odbijanjem raspaljenih vjernika da priznaju vaænost obavljenih izbora!<br />
U nastojanju da opovrgnu legitimitet takve glasaËke odluke<br />
krenuli su se sluæiti navodnom MesiÊevom podrπkom, najavljujuÊi<br />
njegovo neupitno zalaganje da se rabin pod svaku cijenu zadræi u<br />
ovoj opÊini.<br />
Zar je to Predsjedniku nuæno<br />
03. 06. 2005. petak<br />
Nakon ovako nevjeπtog podmetanja I. Goldsteina i prebacivanja<br />
vlastite sramne uloge na tuapplea leapplea, zaista poËinjem vjerovati da bi<br />
se od nekih osoba joπ svaπta moglo oËekivati u dokazivanju pravednosti<br />
i Ëistih ruku. PrisjeÊajuÊi se, naime, poznate uzreËice<br />
„kakav otac - takav sin“, ne bi me nimalo iznenadilo kad bih jednoga<br />
dana naiπla na zahtjev Goldsteina seniora da se poπtuje ono<br />
Ëega se sâm ne pridræava, kao primjerice paragrafa koji zabranjuje<br />
da se „u istom izdanju zajedno s ispravkom objavi i komentar tog<br />
ispravka ili odgovor“ (§42.). Tu je sitnicu u Zakonu o medijima<br />
Goldstein senior, naime, vrlo nonπalantno zanemario i mom polemiËkom<br />
tekstu, objavljenom u Feral Tribuneu 16. 09. 2005. spremno<br />
prikrpio svoj komentar. ©to je taj ispao nemoÊan i jadan ne znaËi<br />
da ga se moj bivπi prijatelj S.G. neÊe naknadno jednoga dana sjetiti.<br />
Amnezija nije neizljeËiva Ëak ni u bolesnika koji se ni vlastite Ëasti<br />
viπe ne sjeÊaju. <br />
Zora Dirnbach<br />
8<br />
91

:: IZRAELSKI BORAC ZA MIR ::<br />
SJE∆ANJA<br />
YITZHAK RABIN<br />
Æivot posveÊen<br />
traganju za mirom<br />
“Dosta krvi. Dosta suza”.<br />
Izrael je u studenome nizom manifestacija<br />
obiljeæio desetu godiπnjicu<br />
otkako je pripadnik ekstremne izraelske<br />
desnice Yigal Amir nakon mirovnog<br />
skupa u Tel Avivu ubio izraelskog premijera<br />
Yitzhaka Rabina.<br />
Rabinovo ubojstvo i nakon<br />
deset godina joπ uvijek ostavlja<br />
teπke tragove u izraelskom<br />
druπtvu. Rabinov ubojica, osuappleen<br />
na doæivotnu kaznu<br />
zatvora, joπ uvijek uæiva velike<br />
simpatije u nekim izraelskim krugovima,<br />
a prema nedavno provedenim<br />
ispitivanjim javnog miπljenja 36 posto<br />
Izraelaca strahuje od moguÊih novih<br />
politiËkih ubojstava.<br />
Nasljeapplee Yitzhaka Rabina<br />
Izrael je u svojoj povijesti imao 11 premijera<br />
(i tridesetak vlada), ali niti jedan<br />
premijer nije ostavio takvo nasljeapplee kao<br />
Yitzhak Rabin.<br />
Stajaliπte izraelskog druπtva prema Rabinu<br />
je razliËito. Njegovo je ime ovjekovjeËeno<br />
u viπe od 150 institucija i mjesta,<br />
ali umjesto da se paænja usmjeri na<br />
njegovo ubojstvo, veÊina paænje posveÊena<br />
je njegovom “nasljeappleu”. Da je<br />
Rabin umro prirodnom smrÊu, njegov<br />
poloæaj u izraelskoj povijesti bio bi istovjetan<br />
poloæaju drugih vaænih izraelskih<br />
politiËara, smatraju analitiËari. BuduÊi<br />
da je ubijen, ti su kriteriji promijenjeni.<br />
Dræava i njezine institucije glorificiraju<br />
njegovo ime, i tako na neki naËin<br />
“Ne smijemo dozvoliti da zemlja<br />
u kojoj teku med i mlijeko<br />
postane zemlja u kojoj teku krv<br />
i suze. To ne smijemo dopustiti”.<br />
ublaæavaju krivnju zbog toga πto ga<br />
nisu zaπtitili i sprijeËili njegovo ubojstvo,<br />
a tako i prikrivaju razloge koji su doveli<br />
do njegove nasilne smrti.<br />
Prema miπljenju izraelskih analitiËara,<br />
javne rasprave trebale bi se voditi ne<br />
oko Rabinova nasljeapplea veÊ ispitati uzroke<br />
koji su doveli do njegova ubojstva.<br />
Obiljeæavanje Rabinova ubojstva, smatraju<br />
analitiËari, trebalo bi biti posveÊeno<br />
jaËanju pravne dræave, izgraappleivanju<br />
“vlastitih pravila za donoπenje odluka<br />
od nacionalnog interesa”, razvijanju<br />
sposobnosti demokratskog druπtva da<br />
nastavi funkcionirati i nakon politiËkog<br />
ubojstva jednog od Ëelnika zemlje, a<br />
paænja bi trebala biti posveÊena i pitanju<br />
na koji naËin pojedini rabini interpretiraju<br />
odluke vlade. ➠<br />
“Direktni razgovori između čelnika<br />
Izraela i arapskih zemalja<br />
mogući su “.<br />
BIOGRAFIJA<br />
YITZHAKA RABINA<br />
1. oæujka 1922. godine - u Jeruzalemu je roappleen Yitzhak<br />
Rabin kao sin ruskog doseljenika. Njegova majka Rosa<br />
bila je jedna od prvih pripadnica Hagane. Rabin je<br />
pohaappleao osnovnu πkolu u Tel Avivu, a studirao je na<br />
poljoprivrednom fakultetu u Galileji, na kojem je diplomirao<br />
s najboljim ocjenama.<br />
1940. - nakon fakulteta, Rabin se prikljuËuje æidovskoj<br />
tajnoj organizaciji Palmah, gdje zapoËinje svoju vojnu<br />
karijeru koja Êe trajati 27 godina.<br />
1941. - Rabin sudjeluje u napadu na Libanon.<br />
1946. - zbog svog djelovanja, Rabin odreappleeno vrijeme<br />
provodi u britanskom zatvoru.<br />
1948. - poËetkom rata za neovisnost Rabin je imenovan<br />
Ëasnikom odgovornim za opskrbu opkoljenoga<br />
grada Jeruzalema. U kolovozu iste godine æeni se<br />
Leom Schlossberg, roappleenom u tadaπnjem njemaËkom<br />
Koenigsbergu.<br />
1949. - Rabin je bio Ëlan izraelskog izaslanstva koje je<br />
sudjelovalo u prvim pregovorima s Egiptom. Iste godine<br />
raapplea se i njegova kÊi Daliah.<br />
1953. - Rabin je zaduæen za obuku u glavnom stoæeru<br />
izraelske vojske<br />
1954. - Rabinu se raapplea sin Yuval.<br />
1956. - Rabin postaje generalom Sjevernog Izraela; tu<br />
su godinu obiljeæili stalni sukobi sa sirijskim trupama.<br />
1961. - imenovan je zamjenikom zapovjednika<br />
.Glavnog stoæera izraelske vojske.<br />
1964. - Rabin postaje zapovjednikom Glavnog stoæera.<br />
1967. - poËetkom ©estodnevnog rata, Rabin je 23.<br />
svibnja pod nerazjaπnjenim okolnostima pao u nesvijest,<br />
pa je njegovu duænost 24 sata obnaπao njegov zamjenik<br />
91<br />
9

SJE∆ANJA :: IZRAELSKI BORAC ZA MIR ::<br />
Od vojnika do mirotvorca<br />
➠ Yitzhak Rabin svoju je javnu karijeru<br />
poËeo kao vojnik, a zavrπio kao mirotvorac,<br />
zbog Ëega su ga neki Izraelci<br />
smatrali izdajicom.<br />
Izmeappleu te dvije krajnosti, Yitzhak Rabin<br />
je uËinio i mnoge povijesne korake.<br />
Nakon izbora 1974. godine, postao je<br />
prvi premijer Izraela roappleen u toj zemlji,➠<br />
“Borit ćemo se protiv<br />
terora kao da nema<br />
mirovnog procesa.<br />
Nastavit ćemo s potragom<br />
za mirom kao<br />
da nema terora”.<br />
➠ a istovremeno bio je i najmlaapplei<br />
premijer Izraela.<br />
Svijet Êe Rabina upamtiti i kao Ëovjeka<br />
koji je zasluæan za nekoliko mirovnih<br />
sporazuma - posredovao je u<br />
sklapanju mira s Egiptom i Jordanom<br />
te u sklapanju sporazuma o<br />
uspostavi autonomije na palestinskim<br />
podruËjima, a fotografija povijesnog<br />
rukovanja na travnjaku Bijele<br />
kuÊe Rabina s Jaserom Arafatom,<br />
Ëovjekom kojeg je dugo vremena<br />
nazivao teroristom, obiπla je svijet.<br />
Rabin je zajedno sa Shimonom Peresom<br />
i Jaserom Arafatom za svoja<br />
djelovanja 1984. godine dobio<br />
Nobelovu nagradu za mir. <br />
Bill Clinton: Shalom Haver<br />
Središnja komemoracija desete godišnjice Rabinova ubojstva održana je<br />
12. studenoga na trgu u Tel Avivu na kojem je izraelski premijer ubijen, a<br />
koji danas nosi njegovo ime.<br />
Na komemoraciji je bilo nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji su držali upaljene<br />
svijeće i pjevali pjesme mira, a među njima je bio i bivši američki<br />
predsjednik Bill Clinton.<br />
“Veoma sam volio Yitzhaka Rabina i osjećao sam strahopoštovanje prema<br />
njegovoj sposobnosti da od vojnika postane mirotvorac, od političara<br />
državnik”, rekao je Clinton.<br />
“Nije prošao niti jedan tjedan u posljednjih deset godina da nisam pomislio<br />
na njega i osjetio koliko mi nedostaje. Ipak, sve godine koje su mu preostajale,<br />
dao je na ovom mjestu za vas i za vašu budućnost. Da je sada ovdje<br />
rekao bi: ‘Puno toga nedostaje. Ako stvarno mislite da sam živio dobar<br />
život, ako mislite da sam postao žrtva u smrti, onda preuzmite moj posao<br />
i dovedite ga do kraja’”, rekao je okupljenima bivši američki predsjednik,<br />
završivši svog govor riječima kojima se i prije deset godina oprostio od<br />
Yitzhaka Rabina: “Shalom Haver” (Doviđenja prijatelju).<br />
Ezer Weizman. Gubitak svijesti je kasnije objaπnjen<br />
teπkim nikotinskim trovanjem.<br />
5. lipnja iste godine<br />
doveo je izraelsku vojsku<br />
do njezine najveÊe pobjede.<br />
Na kraju rata, u<br />
kojem su osvojeni istoËni<br />
Jeruzalem, zapadni<br />
Jordan, Sinajski poluotok<br />
i Golanska visoravan,<br />
Rabin je odræao pobjedniËki<br />
govor. Nakon ceremonije<br />
proslave pobjede,<br />
Rabin je primio poËasni<br />
doktorat Hebrejskog<br />
sveuËiliπta u Jeruzalemu.<br />
1968. - Rabin napuπta vojsku; a iste je godine imenovan<br />
izraelskim veleposlanikom u SAD-u. Tijekom svog<br />
veleposlaniËkog mandata uËvrstio je veze izmeappleu<br />
Izraela i SAD-a.<br />
1973. - povratak u Izrael. Nakon Jom Kipurskog rata<br />
Rabin je izabran za zastupnika u izraelskom parlamentu<br />
Knessetu, a kada je Golda Meir oformila svoju vladu u<br />
travnju iste godine, Rabin je postao ministar rada.<br />
1974. - nakon πto je premijerka Golda Meir odstupila s<br />
vlasti, Knesset je 2. lipnja izglasao povjerenje novoj<br />
izraelskoj vladi pod vodstvom Yitzhaka Rabina. Od lipnja<br />
1974. do rujna 1975. izraelska vlada pod njegovim<br />
vodstvom pregovara s Egiptom o privremenom<br />
mirovnom sporazumu, koji je i potpisan 1975. godine.<br />
1976. - Rabin je naredio oslobaappleanje zrakoplova zraËne<br />
kompanije “Air France”, kojeg su otmiËari prisilno<br />
prizemljili u Ugandi, a napad je izvela tajno ubaËena<br />
izraelska skupina komandosa. Ta je akcija poznata pod<br />
nazivom “Operacija Entebbe”.<br />
1977. - kandidira se za poloæaj premijera. Prisiljen je<br />
povuÊi svoju kandidaturu kada se otkrije da je njegova<br />
æena Lea Rabin imala tajni bankovni raËun u SAD-u.<br />
Stranka Likud po prvi je put pobijedila na parlamentarnim<br />
izborima.<br />
1984. - Rabin postaje ministrom obrane u Vladi<br />
nacionalnog jedinstva (Velika koalicija) pod vodstvom<br />
Shimona Peresa i Yitzhaka Shamira.<br />
1989. - objavljivanje njegova mirovnog plana s<br />
Palestincima, koji po prvi put predviapplea razgovore s<br />
palestinskim voappleama u zapadnom Jordanu, izbore i<br />
reguliranje samouprave za palestinska podruËja.<br />
10<br />
91

:: IZRAELSKI BORAC ZA MIR :: PROGRAM HET ::<br />
SJE∆ANJA<br />
1992. - Rabin je u oæujku imenovan premijerom i ministrom<br />
obrane Izraela. Drugi Rabinov mandat karakterizira napredak<br />
mirovnog procesa s Palestincima i Jordanom.<br />
1993. - 13. rujna na potpisivanju izraelsko-palestinske<br />
deklaracije o naËelima, Rabin i voapplea PLO-a Jaser Arafat<br />
rukuju se na tratini ispred Bijele kuÊe u Washingtonu i time<br />
stavljaju peËat na poËetak izraelsko-palestinske pomirbe.<br />
1994. - 26. listopada na izraelsko-jordanskoj granici, Rabin<br />
i jordanski kralj Husein potpisuju povijesni mirovni sporazum<br />
izmeappleu Izraela i Jordana. U prosincu iste godine, Rabin je<br />
zajedno s tadaπnjim izraelskim ministrom vanjskih poslova<br />
Shimonom Peresom i voappleom PLO-a Jaserom Arafatom,<br />
dobio Nobelovu nagradu za mir.<br />
1995. - 28. rujna Rabin je potpisao izraelsko-palestinski<br />
privremeni sporazum o samoupravi za Zapadnu obalu i<br />
pojas Gaze.<br />
4. studenoga 1995. - na mirovnom skupu u Tel Avivu Yigal<br />
Amir, fanatiËni æidovski protivnik mirovnog procesa ubio je<br />
Yitzhaka Rabina.<br />
6. studenoga 1995 - Na sprovodu Yitzhaku Rabinu u<br />
Jeruzalemu okupilo se nekoliko tisuÊa ljudi i veliki broj svjetskih<br />
Ëelnika. Meappleu ostalima, na sprovodu ubijenog izraelskog<br />
premijera bili su tadaπnji ameriËki predsjednik Bill<br />
Clinton, jordanski kralj Husein, egipatski predsjednik Hosni<br />
Mubarak, francuski predsjednik Jacques Chirac, njemaËki<br />
kancelar Helmut Kohl i predsjednik Roman Herzog, bivπi<br />
ameriËki predsjednici George Bush i Jimmy Carter te brojni<br />
drugi. U 14 sati toga dana, kada je Rabinovo tijelo<br />
poloæeno u zemlju, Ëitav je Izrael zastao i uz zvukove sirena<br />
dvije minute odao poËast ubijenom premijeru.<br />
Pismo iz Londona - Program HET<br />
za πirenje znanja o holokaustu<br />
Prije sedam godina zapoËeo je djelovati<br />
program HET (Holocaust Educational<br />
Trust) koji obuhvaÊa nastavnike<br />
i uËenike srednjih πkola u<br />
Ujedinjenom Kraljevstvu u cilju πirenja<br />
znanja o holokaustu. Dio programa<br />
sastoji se u slanju neæidovskih<br />
uËenika zavrπnih razreda srednjih<br />
πkola iz cijele zemlje na obilazak nekadaπnjeg<br />
nacistiËkog koncentracijskog<br />
logora u Auschwitzu.<br />
Sada je g. Gordon Brown, britanski<br />
ministar financija laburistiËke vlade<br />
premijera Tonya Blaira, iz dræavne<br />
blagajne dodijelio tom programu<br />
1,5 milijun funti. Tom donacijom<br />
projekt ‘Lekcije iz Auschwitza’ (u<br />
okviru HET-a) moÊi Êe svake godine<br />
poslati 6000 uËenika na obilazak<br />
mjesta na kojem se nalazio zloglasni<br />
nacistiËki logor u Auschwitzu.<br />
Program Êe obuhvatiti po dva polaznika<br />
viπih razreda svih πkola iz<br />
Ujedinjenog Kraljevstva. OËekivalo<br />
se da Êe ministar Brown tu darovnicu<br />
najaviti za vrijeme posjeta Izraelu<br />
u studenom ove godine gdje je<br />
predvodio delegaciju sedam industrijaliziranih<br />
zemalja i bio predstavnik<br />
Europske zajednice. U toj funkciji<br />
imao se susresti s premijerom Arielom<br />
Sharonom i palestinskim predsjednikom<br />
Mahmudom Abbasom<br />
da bi s njima poveo razgovore o<br />
oæivljavanju i razvoju palestinske i<br />
regionalne privrede.<br />
I kao dodatak<br />
Vesna Domany Hardy<br />
Hrvatska je 15. studenoga ove<br />
godine u Poljskoj primljena u punopravno<br />
Ëlanstvo Radne skupine za<br />
obrazovanje o holokaust, istraæivanje<br />
i sjeÊanje. Radna skupina za<br />
obrazovanje o holokaustu sada<br />
tako broji 27 zemalja Ëlanica<br />
Trg u Tel Avivu na kojem je židovski<br />
ekstremist Yigal Amir prije 10. godina<br />
nakon mirovnog skupa ubio<br />
izraelskog premijera Yitzhaka<br />
Rabina. Trg danas nosi ime ubijenog<br />
premijera i dugogodišnjeg<br />
borca za mir. Svake godine na tom<br />
se mjestu na godišnjicu Rabinovog<br />
ubojstva održavaju mirovni skupovi<br />
a Izraelci se s tugom prisjećaju<br />
jedne od povijesnih ličnosti<br />
današnjeg Izraela.<br />
91<br />
11

PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA :: ARAFATOVO NASLJE–E ::<br />
Prije godinu dana, 11. studenoga u bolnici u Parizu umro je<br />
dugogodiπnji palestinski Ëelnik Yasser Arafat<br />
Godina dana<br />
nakon smrti Yassera Arafata<br />
Saπa CvetkoviÊ i Dario KuntiÊ<br />
Krajem ove godine, toËnije 11. studenoga, navrπena je<br />
godiπnjica smrti Yassera Arafata, bivπeg predsjednika Palestinske<br />
samouprave i voapplee Palestinske oslobodilaËke organizacije (PLO) 1 .<br />
Na taj se dan tisuÊe Palestinaca okupilo na komemoraciji u Ramali<br />
kako bi obiljeæili godiπnjicu njegove smrti. Istovremeno, Æidovi u<br />
Izraelu i dijaspori obiljeæavali su deset godina od ubojstva Yitzaka<br />
Rabina, bivπeg premijera na kojega je atentat izvrπio izraelski ekstremist<br />
Yigal Amir. Obojicu politiËara povezuje potpisivanje<br />
Sporazuma iz Osla, 13. rujna 1993. godine te dobivanje Nobelove<br />
nagrade za mir iste godine. No, te dvije stvari bile su jedine<br />
poveznice izmeappleu te dvojice politiËara.<br />
Arafat je bio kontroverzna liËnost<br />
Sam Arafat bio je uvelike kontroverzna liËnost koja nije mnogo uËinila<br />
za Palestince. ©toviπe, koriπtenjem teroristiËkih metoda kojima se<br />
sluæila njegova organizacija PLO odnosno njezine militantne frakcije u<br />
proteklih Ëetiri desetljeÊa, uvelike je odmogao putu k stvaranju<br />
palestinske dræave. Oslanjao se na nasilje koje je oduvijek smatrao<br />
najizglednijim putem za ostvarenje svojih ciljeva, obmanjujuÊi pri tom<br />
izraelsku, svjetsku, ali i palestinsku javnost.<br />
Nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla obvezao se da Êe odbaciti<br />
nasilno rjeπenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali do toga naæalost<br />
nije doπlo. Uz to πto nije obuzdao teroristiËke napade na Izrael, koji<br />
su za posljedicu imali æestoku odmazdu na njegove sunarodnjake,<br />
korumpirao je palestinsku samoupravu do krajnjih granica, nikada<br />
nije reformirao palestinske snage sigurnosti, sabotirao je unutarnje<br />
reforme unutar palestinske samouprave i, dok je velika veÊina<br />
Palestinaca æivjela na rubu egzistencije, sebe je osigurao s milijunima<br />
dolara 2 .<br />
Nakon Arafatove smrti, Abbas postaje<br />
novi palestinski predsjednik<br />
Nakon njegove smrti na mjesto predsjednika Palestinske<br />
samouprave i Ëelnika Fataha izabran je Mahmoud Abbas koji nije uspio<br />
osigurati karizmu koju je meappleu Palestincima imao njegov<br />
prethodnik. Arafatov nasljednik suoËava se s velikim problemima<br />
koje mu zadaju palestinske militantne skupine, prvenstveno Hamas<br />
i Islamski Dæihad, ali mu poteπkoÊe isto tako zadaje i dio njegovih<br />
sigurnosnih sluæbi. Naime, dijelovi Fataha protive se politici svoga<br />
Ëelnika koji je izrazito blaæi u odnosima s Izraelom nego njegov<br />
prethodnik. Isto tako, Abbasova pozicija spram Hamasa vrlo je slaba<br />
i marginalizirana tako da on nije sposoban kontrolirati niti utjecati<br />
na militantne skupine, kao πto je to Ëinio Arafat. Njegov Fatah<br />
popriliËno je slab u odnosu na Hamas, s obzirom da ga iznutra izjeda<br />
korupcija i nesposobnost, tako da Ëitava Palestinska samouprava<br />
izgleda potpuno nemoÊno u suzbijanju ekstremista.<br />
Hamas ne odustaje od oruæane borbe<br />
Radikalna islamistiËka grupa Hamas izjavila je da Êe nastaviti svoju<br />
oruæanu borbu sve dok palestinska zemlja bude pod okupacijom.<br />
Iako se Izrael ovoga ljeta povukao iz podruËja Gaze koje je bilo pod<br />
njegovom kontrolom dugih 38 godina, ta militantna organizacija nije<br />
pokazala neko veliko zadovoljstvo. ©toviπe, voapplea Hamasa Ismail<br />
Hanieh u nedavnom obraÊanju javnosti izjavio je kako oslobaappleanje<br />
podruËja Gaze nije kraj puta k cjelokupnom osloboappleenju te je dodao<br />
da Hamas neÊe prestati sa svojim militaristiËkim djelovanjem sve dok<br />
sva palestinska zemlja ne bude osloboappleena. Iz takvih izjava vidljivo je<br />
da Êe mirovni proces, unatoË Arafatovoj smrti, a Arafata se smatralo<br />
glavnom preprekom k ostvarenju konaËnog mira, i dalje biti ugroæen.<br />
No, problem ne predstavljaju same izjave veÊ oruæje kojim raspolaæu<br />
militantne skupine.<br />
Bez veÊe potpore Palestinaca,<br />
nemoguÊe je razoruæati militantne skupine<br />
Naime, palestinski militanti odbili su moguÊnost razoruæanja svojih skupina<br />
unatoË tome πto je palestinsko Ministarstvo unutarnjih poslova<br />
objavilo da neÊe tolerirati niti jednu naoruæanu grupu u Gazi nakon<br />
izraelskog povlaËenja. Objava Ministarstva naiπla je na prezir militanata<br />
koji su izjavili kako Êe se boriti protiv svakog tko im pokuπa ➠<br />
12<br />
91

:: ARAFATOVO NASLJE–E ::<br />
PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA<br />
➠ oduzeti oruæje koje, po njima, predstavlja jedino sredstvo borbe za<br />
konaËnu uspostavu palestinske dræave. U cilju postizanja krajnjeg<br />
mira, palestinske sigurnosne snage mogle bi pokuπati nasilno razoruæati<br />
militante, πto bi moglo dovesti do eskalacije sukoba takvih<br />
razmjera koji bi mogli dovesti do graappleanskoga rata izmeappleu Palestinaca<br />
te uvelike destabilizirali cjelokupnu regiju. Abbas je zasigurno svjestan<br />
takva razvoja situacije tako da Êe tom problemu morati pristupiti s velikim<br />
oprezom te pokuπati pridobiti javnost kako bi uopÊe mogao ozbiljno<br />
razmiπljati o tom potezu. Bez potpore velikog broja Palestinaca,<br />
razoruæavanje militantnih grupa predstavljati Êe gotovo nemoguÊ cilj 3 .<br />
Ipak, Abbas i njegovi suradnici moraju ozbiljno poraditi na ovom problemu<br />
æele li Izraelu, ali i svijetu pokazati i dokazati da mogu uspjeπno<br />
kontrolirati sve segmente palestinske politike.<br />
Teπka ekonomska situacija na palestinskim<br />
podruËjima<br />
UnatoË problemima Palestinske samouprave s militantnim skupinama,<br />
jedan od bitnih problema predstavlja i teπka ekonomska situacija<br />
na podruËjima Gaze, Judeje i Samarije.<br />
Godinu dana nakon Arafatove smrti Palestinci se i dalje suoËavaju s<br />
visokom stopom nezaposlenosti, sporim i glomaznim birokratskim<br />
aparatom, nedobivanjima dozvola za rad u Izraelu, ograniËenim kretanjem<br />
od strane izraelskih obrambenih snaga te teπkim humanitarnim<br />
stanjem unutar izbjegliËkih logora u podruËjima pod Palestinskom<br />
samoupravom. Teπka situacija u izbjegliËkim logorima uzrokuje veliko<br />
nezadovoljstvo i frustracije palestinskih izbjeglica te se najekstremniji<br />
od njih okreÊu terorizmu koji vide kao jedino rijeπenje svojih problema<br />
4 . Prema preporuci Svjetske banke, Izrael bi trebao otkloniti kontolne<br />
punktove iz Gaze prema Judeji i Samariji, otvoriti unutarnje<br />
putove izmeappleu njihovih gradova kako bi se Palestinci mogli<br />
neometano kretati te slobodno prevoziti robu.<br />
Ekonomsko stanje ipak se malo popravilo buduÊi da je bruto domaÊi<br />
proizvod Palestinske samouprave porastao za πest posto od<br />
poËetka ove godine 5 . Te uspjehe su neki od meappleunarodnih ekonomista<br />
pripisali Abasovu uspjehu u reduciranju nasilja prema<br />
Izraelcima. Nakon izraelskog povlaËenja iz Gaze, Palestinska<br />
samouprava predloæila je cijeli niz projekata koji su ukljuËivali<br />
rjeπavanje problema s vodoopskrbom, energetskim sustavom,<br />
stanovanjem, edukacijom, upravljanjem, birokracijom te privatnim<br />
sektorom. Za provoappleenje nekih od navedenih projekata do sada je<br />
prikupljeno oko 750 milijuna dolara.<br />
godine πto je Arafat godinama onemoguÊivao æeleÊi zadræati vlast<br />
iskljuËivo u svojim rukama. UnatoË neznatnim pomacima, joπ uvijek<br />
se ne moæe govoriti o ispunjenju politiËkih uvjeta koji bi potpuno<br />
demokratizirali Palestinsku samoupravu, no parlamentarni izbori<br />
predviappleeni za sijeËanj sljedeÊe godine moæda bi to mogli promijeniti.<br />
Izrael smatra da je ispunio svoj<br />
dio “Road Mapa”<br />
Nakon smrti Yassera Arafata, za Izraelce glavnog kamena spoticanja<br />
k uspostavi mirovnog sporazuma, povlaËenjem vojnih snaga iz<br />
Gaze, uklanjanjem æidovskih naselja te prepuπtanja prijelaza Rafah<br />
izmeappleu Gaze i Egipta, Izrael smatra da je ispunio dio glavnih smjernica<br />
iz mirovnog sporazuma poznatijeg kao «Road Map“(mirovne smjernice)<br />
te da sljedeÊi korak na putu k primjeni mirovnog sporazuma<br />
treba preuzeti Palestinska samouprava s Abasom na Ëelu. Veliko<br />
nezadovoljstvo dijela Izraelaca nakon povlaËenja doprinose i neprestani<br />
teroristiËki napadi palestinskih militanata 6 na podruËje Izraela.<br />
Stoga Izraelci nastavljaju s izgradnjom zida na tzv. Zelenoj liniji odnosno<br />
granicama iz 1967. godine, te ponovnim pokretanjem ciljanih ubojstava<br />
voapplea palestinskih militanata. Stav izraelske vlade je da ➠<br />
PolitiËka situacija: potreba daljnje<br />
demokratizacije<br />
©to se tiËe politiËke situacije ona se u nekim podruËjima takoappleer<br />
popravila, iako neznatno. Stanovnici Judeje, Samarije i Gaze mogli<br />
su izaÊi na predsjedniËke izbore koji su bili odræani poËetkom 2005.<br />
91<br />
13

PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA :: ARAFATOVO NASLJE–E ::<br />
➠ Palestinska samouprava mora zaustaviti i razoruæati militantne<br />
skupine prije negoli bi se iπlo u nastavak implementacije mirovnih<br />
smjernica „Road Mapa“.<br />
PovlaËenje iz Gaze izazvalo politiËku krizu<br />
u Izraelu<br />
Samim povlaËenjem iz Gaze doπlo je i do politiËke krize unutar izraelske<br />
vlade koja je rezultirala napuπtanjem premijera Sharona vladajuÊe<br />
stranke Likuda te odluke o osnivanju nove politiËke stranke kojoj se<br />
prikljuËio i Shimon Peres. Privremeni parlamentarni izbori u Izraelu trebali<br />
bi se odræati poËetkom sljedeÊe godine i o buduÊem sastavu nove<br />
vlade uveliko Êe biti odluËena i sama politika prema Palestincima.<br />
Put k miru izmeappleu Palestinaca i Izraelaca joπ je daleko od same realizacije.<br />
Moæemo se nadati da Êe buduÊe izabrano vodstvo i kod Izraelaca i<br />
kod Palestinaca smoÊi dovoljno snage da zapoËete mirovne smjernice<br />
dovedu do zavrπetka sukoba i uspostave trajnoga mira. <br />
1 PLO je od teroristiËke organizacije postao legalni predstavnik u postizanju mira<br />
izmeappleu Palestinaca i Izraelaca. PLO je osnovan u Kairu 1964. godine, a tadaπnji<br />
egipatski predsjednik Abdel Naser oznaËio je njegovo osnivanje kao taktiËki korak<br />
odnosno kao dio dugoroËne strategije koja ima za cilj uniπtenje dræave Izrael.<br />
(Shlaum A.; “ War and Peace in the Middle East, str.133. - 141.); U lipnju 1974.<br />
godine Arafat je objavio politiËku platformu “Faznog Plana” koji je potvrdio Naserov<br />
nasljednik Sadat. Glavne toËke plana bile su: 1) unutarnji terorizam πto je moguÊe<br />
smrtonosniji, koji bi demoralizirao æidovsko javno mnjenje. 2) Osnivanje neovisnog<br />
teritorijalnog entiteta u dræavi Izrael koji bi posluæio kao odskoËnna daska arapskih<br />
zemalja u buduÊem ratu: 3) Negacija legitimnosti dræave Izrael te njezino svoappleenje<br />
na granice iz 1948. godine (UN rezolucija 181). PLO je u doba potpisivanja<br />
ugovora u Oslu u svojoj tzv. Palestinskoj povelji imala za cilj uniπtenje dræave Izrael.<br />
- Ariel Centre for Policy Research: “Palestine will raise upon the ruins of the State<br />
of Israel”<br />
2 Arutz Sheva - izraelski izvjestiteljski portal dana 15. studenoga 2005. godine objavio<br />
je kako palestinske vlasti ubrzavaju potraænju Arafatovih milijuna. Godinu dana<br />
nakon Arafatove smrti palestinske vlasti ubrzale su potragu za stotinama milijuna<br />
dolara kojima je bivπi predsjednik raspolagao. Magazin Forbes proglasio ga je<br />
“teπkim” 300 milijuna dolara, dok Izraelci tvrde da se radi i o puno veÊoj svoti od<br />
Ëak 1.3 milijarda dolara. Palestinske vlasti zamolile su za pomoÊ izraelske<br />
obavjeπtajne sluæbe kako bi im pomogle u pronalasku nestalih milijunskih svota.<br />
Istraga je usredotoËena na bivπeg Arafatova financijskog savjetnika Mohammeda<br />
Rashida kojega se smatra za vodeÊeg stuËnjaka u financijskim malverzacijama.<br />
Meappleu osumnjiËenima nalazi se i Arafatova udovica Suha koju se sumnjiËi za pranje<br />
novca preko πvicarskih bankovnih raËuna. Upravo zbog tog razloga Suha nije prisustvovala<br />
Arafatovu sprovodu kako ne bi doπla u ruke palestinskim sluæbama.<br />
3 Prema podacima ove godine je po po prvi put nakon druge Intifade poginulo viπe<br />
Palestinaca u meappleusobnim sukobima (sukoba izmeappleu palestinskih sigurnosnih<br />
snaga i pripadnika militantnih skupina) nego u sukobima s Izraelskim vojnim snagama.<br />
4 VeÊina palestinskih militanata i teroristiËkih samoubojica dolazi upravo iz izbjegliËkih<br />
logora.<br />
5 Nigel Roberts, voditelj ureda Svjetske Banke za podruËje Judeje, Samarije i Gaze<br />
smatra da Êe trebati desetljeÊe da Palestinci dostignu ekonomski nivo koji su imali<br />
do poËetka druge Intifade 2000. godine. Palestinski ekonomist Mohammed el-<br />
Samhouri izjavio je da je u proteklih pet godina palestinska ekonomija izgubila<br />
treÊinu svog BDP-a, 40 posto prihoda po glavi stanovnika, dvije treÊine svojih privatnih<br />
investicija i viπe od pola svog izvoza. To je rezultiralo osiromaπenjem dviju<br />
treÊina stanovniπtva te dovelo do situacije da je svaki treÊi Palestinac nezaposlen.<br />
Prema Palestinskom centru za javno mnjenje preko 44 posto Palestinaca bilo bi<br />
spremno iseliti se iz podruËja Gaze na podruËja Judeje i Samarije ako bi naπli<br />
moguÊnost zapoπljavanja.<br />
6 Npr. napad bombaπa samoubojica u izraelskom gradu Haderi (troje mrtvih i dvadeset<br />
ranjenih) te Natanyi 5. prosinca 2005. ( 5 mrtvih i 40 ranjenih ) kao i svakodnevni<br />
napadi palestinskih militanata Qasam raketa iz podruËja Gaze na Izrael i kopneno-zraËni<br />
odgovori izraelskih vojnih snaga na te napade.

:: POSLJEDNJI POZDRAV :: IZ ÆO OSIJEK ::<br />
IZ NA©IH OP∆INA<br />
IN MEMORIAM - GIZELA LEVI<br />
Sklopila je svoje umorne oËi naπa draga, dobra<br />
i plemenita Gizela Levi.<br />
Gizela Levi roappleena je u Sarajevu u patrijarhalnoj<br />
obitelji, a sve strahote rata doæivjela je,<br />
kao i svi Æidovi, u svojoj ranoj mladosti.<br />
U prvom transportu smrti, odvedeni su joj roditelji<br />
i brat, a Ëetiri sestre, Flora, Estera,<br />
Rozika i Gizela, uspjele su uz pomoÊ naπih<br />
Sarajlija, koji su ranije izbjegli, dobiti laæne legitimacije<br />
i doÊi do Mostara u kojem su naπle<br />
spas od smrti.<br />
Zatim su s ostalim izbjeglicama odvedene u<br />
talijanski koncentracijski logor Kampor na<br />
Rabu. Kapitulacijom Italije 1943. godine uz<br />
pomoÊ partizana s Velebita, zajedno s ostalim<br />
logoraπima, prebacila se trabakulima na<br />
osloboappleeni teritorij, gdje je naπa Gizela do-<br />
Ëekala osloboappleenje zemlje 1945. godine.<br />
Vratila se u Sarajevo, a zatim doπla u Zagreb<br />
k svojoj sestri Flori i zaposlila se u Tvornici<br />
gumenih proizvoda, gdje je doËekala mirovinu.<br />
Kao umirovljenica doπla je u naπ Dom.<br />
Jako naruπena zdravlja, uvijek je bila spremna<br />
pomoÊi nevoljnima, bila je marljiva i odgovorna,<br />
svakodnevno nam je donosila poπtu i<br />
svakog petka palila je svijeÊe uz molitvu za<br />
©abat.<br />
Kroz teπkoÊe æivota proπla je ËineÊi dobro, a<br />
otiπla je iz naπeg æivota odnijevπi sa sobom i<br />
dio nas. Ostala nam je velika tuga u srcima,<br />
jer smo ju svi jako voljeli.<br />
Otiπla je iznenada, tako brzo da se nismo ni<br />
stigli pozdraviti s njom.<br />
Hvala joj za sve nezaboravne trenutke, prijateljstva,<br />
zajedniËke uspone i padove, tuge i<br />
veselja. Tvoj æivot, draga Gizela, nestao je u<br />
trenutku, ali ljubav i sjeÊanje na Tvoje veliko<br />
srce ostat Êe zauvijek u nama.<br />
“Naπe æivote, raznose vjetrovi,<br />
beskrajnom dolinom tuge,<br />
svu radost istopile su kiπe<br />
koje liju naπu bol<br />
Tvoji snovi u nama æive,<br />
naπa srca puna su Tebe,<br />
æudimo utjehu si naÊi<br />
u Tvojoj oazi vjeËnog mira<br />
i uvijek Êeπ biti s nama,<br />
naπa voljena Gizela.”<br />
Regina Kamhi,<br />
Dom zaklade Lavoslav Schwarz, Zagreb<br />
Jesen u Židovskoj općini Osijek<br />
Moæemo slobodno reÊi, odmah na samom poËetku,<br />
kako je ova jesen bila jedna od najaktivnijih<br />
u posljednjih deset godina u Æidovskoj opÊini Osijek.<br />
No, krenimo kronoloπki:<br />
26. kolovoza otkriven je obnovljeni spomenik stradalnicima nacistiËkih logora iz Drugoga<br />
svjetskog rata u bizini Osijeka na Tenjskoj cesti. To spomen-obiljeæje jedini je podsjetnik<br />
na logor koji se na tom mjestu nalazio i kroz kojeg je proπlo oko 1500 Æidova s podruËja<br />
Osijeka. Prvo obiljeæje podignuto je 1987. godine, ali na njemu se nisu spominjali Æidovi.<br />
Za vrijeme Domovinskoga rata spomenik se naπao na prvoj crti bojiπnice i tek smo 2004.<br />
godine doπli u priliku da ga obnovimo uz pomoÊ tadaπnjih gradskih vlasti. Djelovanjem<br />
vremena ili neËega drugog, spomenik je ponovo sruπen u proljeÊe ove godine, a sada je<br />
u potpunosti obnovljen iskljuËivo sredstvima grada Osijeka. Danas je podruËje oko<br />
spomenika joπ uvijek minirano, ali Ëim se i to sanira, obiljeæavanje Jom ha Shoa organizirat<br />
Êe se upravo na tom mjestu kako i dolikuje.<br />
«Dani æidovskog naslijeapplea≈ koje smo odræali 4. rujna imali su za temu «Æidovsku kuhinju≈.<br />
Taj je dogaappleaj pobudio veliko zanimanje medija koji su nas posjetili zajedno s predstavnicima<br />
grada i æupanije, drugim osobama iz javnog æivota i zajedno s nama uæivali u<br />
koπer jelima koje je priredila Æenska sekcija Æidovske opÊine Osijek. Dani su otvoreni<br />
kratkom prezentacijom Darka Fischera nakon Ëega su gosti i Ëlanovi mogli probati maces<br />
knedle, πolet, razne tradicionalne kolaËe i slastice i razna druga jela.<br />
Sukot smo obiljeæili 19. listopada uz promociju knjige Darka Fischera «Crtice iz dijspore≈.<br />
Knjiga je prvi put predstavljena na Bejahadu ove godine, a buduÊi da je osjeËka opÊina bila<br />
zatvorena tijekom ljetnih praznika, odluËili smo iskoristiti priliku i upotpuniti program za taj dan.<br />
To se pokazalo kao dobra ideja. Kako se interes za knjigu nije smanjio, dogovorili smo joπ<br />
prezentacija u susjednim prijateljskim opÊinama. Sa predmoliteljem, naπim gostima i prijateljima<br />
iz Subotice odræan je i vjerski obred. Previπe je vremena proteklo od kada je posljednji<br />
put odræan obred za Sukot u naπoj OpÊini, a to svakako planiramo ispraviti u buduÊnosti.<br />
Koncert grupe Jewsers, odræan u sklopu «Dana Izraela≈, bio je prijatno osvjeæenje u kulturnom<br />
æivotu OpÊine. Neizmjeran utjecaj kojeg je Æidovska zajednica imala na kulturni<br />
æivot grada poËetkom proπlog stoljeÊa smanjio se desetkovanjem njezinih Ëlanova u ratnim<br />
stradanjima i holokaustu. Taj smo kocert doæivjeli kao korak u pravom smjeru. Krajnje<br />
je vrijeme da se i osjeËka æidovska zajednica otvori prema gradu i podijeli svoje bogato<br />
kulturno naslijeapplee sa svojim sugraappleanima.<br />
Uz promociju knjige «Naπa je ljepπa≈ autora Voje ©iljka odræano je otvorenje izloæbe s nazivom<br />
«Tel Aviv≈ autorice Ane Kirschner 2. studenoga. Mali performans, koji je priredio autor<br />
knjige, imali su priliku pratiti, uz Ëlanove opÊine, brojni gosti iz javnoga i kulturnog æivota<br />
grada.<br />
Æelio bih ovaj prostor iskoristiti i za jednu najavu: dana 3. prosinca 2005. u prostorijama<br />
Hrvatskog narodnog kazaliπta u Osijeku organizirana je prezentacija knjige «Æidovi u Osijeku≈<br />
autorice Zlate Keræe, koja pokriva razdoblje do 1941. godine. Ovo je prva knjiga na tu tematiku,<br />
a za proljeÊe planiramo izdavanje druge knjige koja pokriva razdoblje od 1941. do<br />
danas.<br />
Predsjednik Æidovske opÊine Osijek, Damir Lajoπ<br />
91<br />
15

IZ NA©IH OP∆INA<br />
:: D.V. MIRJAM WEILLER :: B’NAI B’RITH ::<br />
B’nai B’rith odlikovao<br />
bivπeg austrijskog kancelara<br />
BIV©I AUSTRIJSKI KANCELAR<br />
FRANZ VRANITZKY DOBIO<br />
ZLATNO ODLI»JE B’NAI B’RITHA<br />
Bivπi austrijski kancelar<br />
Franz Vranitzky dobio je<br />
poËetkom studenoga na<br />
ceremoniji odræanoj u BeËu<br />
zlatno odliËje B’nai B’ritha,<br />
najviπe odlikovanje te organizacije.<br />
Vranitzky je to visoko odlikovanje<br />
dobio za svoje dugogodiπnje<br />
djelovanje te za<br />
svoje uske veze sa æidovskom<br />
zajednicom.<br />
“Vranitzky je zaduæio i ujedinjenu Europu”<br />
NjemaËki ministar unutarnjih poslova u odlasku Otto Schily u svom je<br />
govoru posveÊenom bivπem austrijskom kancelaru istaknuo da je<br />
Vranitzky zaduæio i ujedinjenu Europu svojim zalaganjem i upornom<br />
isticanjem da ujedinjena Europa “mora biti temeljena na ideji slobodnog<br />
druπtva s jednakim pravima za sve”.<br />
Schily, koji je govorio u ime dosadaπnjega njemaËkog kancelara<br />
Gerharda Schroedera, kazao je takoappleer da je Vranitzky bezumorno<br />
isticao “odgovornost koju imamo prema proπlosti”.<br />
Smith: Vranitzky se znao suoËiti<br />
s grijesima proπlosti<br />
U ime B’nai B’ritha govorio je Moishe Smith koji je istaknuo hrabrost<br />
bivπega austrijskog politiËara, koji se nije libio suoËiti s grijesima<br />
proπlosti.<br />
Vranitzky (68), koji je bio austrijski kancelar od 1986. do 1997. godine,<br />
u svom je govoru zahvalio na visokom odliËju i kazao da treba<br />
i dalje raditi na suoËavanju s proπloπÊu.<br />
Vranitzky je bio prvi austrijski kancelar koji je 1991. godine otvoreno<br />
priznao krivnju Austrije za progone Æidova, a bio je i prvi predsjednik<br />
austrijske vlade koji je posjetio Izrael.<br />
Dosadaπnji dobitnici zlatnog odliËja<br />
Zlatno odliËje B’nai B’ritha do sada su, meappleu ostalima, dobili bivπi<br />
ameriËki predsjednik Dwight D. Eisenhower, bivπi izraelski premijeri<br />
David Ben Gurion i Golda Meir te nekadaπnji njemaËki kancelar<br />
Helmut Kohl. <br />
16<br />
91

:: IFTHAR ARAD ::<br />
IZ NA©IH OP∆INA<br />
Nov<br />
pogled na<br />
arhitekturu Tel Aviva<br />
U prostorijama Druπtva arhitekata Zagreba, u utorak 29. studenoga<br />
2005. izraelski arhitekt Iftah Arad odræao je predavanje, pod<br />
nazivom ’Grad Tel Aviv kao stroj æudnje’.<br />
Iftah Arad, roappleen je u Izraelu 1964., zavrπio je Bezalel, Akademiju<br />
za umjetnost i oblikovanje u Jerusalemu. Magistrirao je na Berlage<br />
Institutu u Rotterdamu. Danas æivi u Tel Avivu, gdje ima vlastiti<br />
ured i piπe Ëlanke za „Archisex“, izraelski Ëasopis koji problematizira<br />
meappleuodnose spolnosti i arhitekture.<br />
Pred prepunom dvoranom i u prisustvu veleposlanika Izraela u<br />
RH, Shmuela Meiroma, Arad nas je vodio Tel Avivom na posve<br />
neoËekivan naËin: pratio je razvoj gradskoga urbanizma i arhitekture<br />
Tel Aviva od osnutka do najnovijega vremena, dokazujuÊi da<br />
grad ima jedinstven sklop tjelesnih æudnji koji ga je oblikovao.<br />
Temelj posebnog pristupa ovoj temi je disertacija koju je predao<br />
Berlage Institutu, a temeljena je na teorijama æudnje i arhitekture<br />
Gillesa Deleuze i Felixa Guattarija.<br />
Nakon upoznavanja s danaπnjim urbanistiËkim izgledom grada, u<br />
prvom dijelu predavanja bavio se trima crtama æudnje koje su<br />
oblikovale grad: postajanjem, postojanjem i Ëeænjom. Kroz osobne<br />
povijesti utemeljitelja i prvih stanovnika grada, objaπnjava se<br />
veza izmeappleu strukture grada i æelje. Primjerice, iz povijesnog dijela<br />
o osnivanju grada predavanje je popratio istinitom priËom o<br />
doseljenju bogate obitelji Ëeπkih Æidova na izraelski pijesak i πoku<br />
koji je tada doæivjela kÊi u toj obitelji, arhitektova baka. I tako dalje<br />
kroz desetljeÊa usporeappleivao je arhitekturu sa stilovima æivota,<br />
postavljajuÊi naglasak na sastav stanovniπtva koji je zapravo integracija<br />
doseljenika iz cijelog svijeta, pa prema tome i integracija<br />
razliËitih svjetskih ideoloπkih i kulturoloπkih fenomena. Taj kulturoloπki<br />
prilaz arhitekturi u skladu je s temeljnim vaænostima arhitektonskih<br />
djela: ona su i umjetnost i korisnost. Sve skupa je vodilo<br />
zakljuËku da je Tel Aviv drukËiji grad od mnogih na svijetu - grad<br />
u kojem svatko moæe ostvariti svoju slobodu. NajoËitije je to<br />
pogleda li se na seksualne slobode. Ifrah Arad argumentirao je to<br />
i popularnoπÊu transvestita Dane Internacionale, kao jednog od<br />
vodeÊih simbola seksualnih sloboda i predstavnice liberalnog<br />
Izraela, Izraela koji prihvaÊa Ëovjeka bez obzira na njegov izgled,<br />
spol ili rasu.<br />
Na nepostavljeno pitanje: «Zar nisu oliËenje svih, pa tako i seksualnih<br />
sloboda, sjeverni gradovi: Amsterdam, London ili New<br />
York≈ autor je sam odgovorio da je istina da su i oni<br />
slobodnjaËki gradovi, ali oni su takvi na nekakav sirov, pornografski<br />
naËin, a Tel Aviv sav titra od seksualnoga naboja i Ëeænje πto<br />
ga Ëini ljudskijim i leæernijim. Te æudnje unutar grada i njihovo<br />
iskazivanje su u sukobu s opÊim korpusom cionizma i izraelske<br />
dræave. Taj je sukob ustvari temelj specifiËne skupine æelja. Autor<br />
naglaπava da nije Ëudno πto se Tel Aviv razvio u tom smjeru jer<br />
se naπao u blizini strogih kibuca i njegov je sekularizam ravnoteæa<br />
njihovoj strogosti.<br />
NadopunjujuÊi svoje predavanje audio-vizualnim efektima, autor je<br />
upotpunio percepciju sluπatelju, omoguÊivπi mu da doæivi dio<br />
«duha≈ svijeta koji predstavlja.<br />
Na koncu moæe se zakljuËiti: predavanje Iftaha Arada svakako je<br />
trebalo posluπati, ako ni zbog Ëega drugog, a ono zbog osobita<br />
pristupa gradu, arhitekturi i æivotu. <br />
Nataπa PopoviÊ i Ivana KurtoviÊ Budja<br />
91<br />
17

IZ NA©IH OP∆INA :: NACIONALNE MANJINE :: PRILOZI ::<br />
REGIONALNA KONFERENCIJA MLADIH<br />
PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA<br />
Srpski forum mladih organizirao je 24. i 25. studenoga u<br />
Zagrebu Regionalnu konferencija mladih pripadnika nacionalnih<br />
manjina jugoistoËne Europe.<br />
SveËanom otvorenju konferencije nazoËni su bili saborski zastupnici,<br />
predstavnici Grada Zagreba, Ëlanovi diplomatskog zbora<br />
i predsjednici i predstavnici VijeÊa Koordinacije nacionalnih manjina<br />
Grada Zagreba.<br />
Radnom dijelu konferencije prisustovale su dvadeset i Ëetiri<br />
organizacije mladih; GradiπÊanski Hrvati iz Maapplearske i Austrije,<br />
Slovenci iz Italije, Makedonci i Ukrajinci iz BiH, Vlasi i Srbi iz<br />
Makedonije, Hrvati i Maappleari iz Vojvodine i mladi Koordinacije<br />
nacionalnih manjina Grada Zagreba.<br />
Cilj ove konferencije bio je meappleusobno upoznavanje mladih,<br />
stvaranje mreæe omladinskih organizacije te udruæivanje i uËlanjivanje<br />
u YEN (Youth of European Nationalities).<br />
YEN je nevladina organizacija koja se bazira na suradnji svih<br />
nacionalnih manjina u jugoistoËnoj Europi. Upravo bi ta suradnja<br />
trebala pomoÊi u rjeπavanju problema nacionalnih manjina i njihove<br />
borbe za jezik i kulturu te zaπtititi prava europskih nacionalnih<br />
manjina u skladu s principima povelje Ujedinjenih narode i<br />
VijeÊa Europe.<br />
Manjinske zajednice dijele neke iste probleme i to je Ëinjenica<br />
koja se ne moæe zaobiÊi. Radi se, na primjer, o problemima<br />
asimilacije, oËuvanja jezika, prava, kulture i sliËno.<br />
Omladinski klub Æidovske opÊine Zagreb i Unija æidovske omladine<br />
Hrvatske kroz svoj Êe program djelovati na tom podruËju i<br />
pokrenuti suradnju s drugim organizacijama na toj osnovi.<br />
Jedino kroz suradnju i podrπku moæemo uËiti jedni o drugima,<br />
razvijati toleranciju, meappleukulturnu razmjenu i suradnju u<br />
Hrvatskoj i uæoj regiji.<br />
Jedno od bogatstava jedne zemlje je i razliËitost u broju razliËitih<br />
kultura, a mi smo jedna od njih.<br />
Marko Berger<br />
Predsjednik Omladinskog Kluba ÆOZ-a<br />
DOBROVOLJNI PRILOZI<br />
od 15. listopada 2005. do 05. prosinca 2005. god.<br />
I. ZA SOCIJALU - MICVA<br />
1.Ajzenπtajn-StojiÊ, Mila<br />
Prijateljici Bebi Zajπek umjesto cvijeÊa na grob . . . .250,00 Kn<br />
2. Vera, Sarika, Herta, Gracia i Duπanka<br />
Prijateljici Bebi Zajπek umjesto cvijeÊa na odar . . . .500,00 Kn<br />
3. Ajzenπtajn-StojiÊ, Mila<br />
U spomen Elzike i MilËeka . . . . . . . . . . . . . . . . . .150,00 Kn<br />
4. Weinberger, Rahela<br />
Prilog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400,00 Kn<br />
DOBROVOLJNI PRILOZI<br />
DOM ZAKLADE LAVOSLAVA SCHWARZA<br />
1. OMA I ABA d.o.o., Dubrovnik . . . . . . . . . . . . . . .2.000,00kn<br />
2. Papo, Jozef<br />
Za asfaltiranje puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14.000,00kn<br />
DOBROVOLJNI PRILOZI<br />
D.V. “Mirjam Weiller”<br />
DjeËji vrtiÊ „Mirjam Weiller“ zahvaljuje se na donacijama koje su<br />
omoguÊile da se i ove godine Ëuje djeËji smijeh:<br />
Boduljak, Luka - igraËke<br />
CvetkoviÊ, Saπa - video recorder<br />
Junker, Annamaria - raËunalo<br />
Kanceljak, Dan - igraËke<br />
dr. Kraus, Ognjen - 1.000,00 kn<br />
NiemËiÊ, Dunja - lutke za predstavu<br />
Omladinski klub ÆOZ - 1.000,00 kn<br />
Papo, Jozef - reklama na 101 i igraËke za vrtiÊ<br />
Polaπek, Daria - tepih u jaslicama<br />
Sadeh, Noam - raËunalo<br />
SaviËeviÊ, Miljan - igraËke<br />
©avor, Iva - umjetna trava za dvoriπte<br />
Æidovska opÊina Dubrovnik - tepih u dnevnom boravku<br />
ÆOZ - 51.000,00 kn<br />
anonimni donatori - novËani prilozi<br />
»estitke za Hanuku izraappleene od djece djeËjeg vrtiÊa „Mirjam Weiller“<br />
mogu se kupiti na porti ÆOZ. Zarada od Ëestitki upotrijebiti Êe se za<br />
nabavku didaktiËkog materijala za djeËji vrtiÊ.<br />
Zahvaljujemo svima koji su Ëestitke veÊ kupili.<br />
18<br />
91

:: DANON :: LIRA :: O© L.L. DEUTSCH :: WEB ÆOZ<br />
ŽOZ: PREDSTAVLJENA<br />
KNJIGA MEMOARA<br />
MAESTRA OSKARA DANONA<br />
Kulturno druπtvo Miroslav Shalom Freiberger organiziralo je 4.<br />
prosinca u Zagrebu promociju knjige memoara maestra Oskara<br />
Danona, nedavno objavljene u Sarajevu u izdanju NIK RabiÊ.<br />
Na promociji knjige u Æidovskoj opÊini Zagreb, u glazbenom<br />
ugoappleaju beËkih valcera opere “©iπmiπ” u izvedbi beËke Opere<br />
pod dirigentskom palicom maestara Danona, pred punom dvoranom<br />
zainteresirane publike, knjigu su predstavili Branko PoliÊ,<br />
bosanskohercegovaËki ministar kulture Ivo ©ariÊ, novinarka<br />
Novog lista Svjetlana Hribar koja je u razdoblju od πest godina<br />
konzistentno biljeæila maestrova sjeÊanja te i sam maestro Oskar<br />
Danon, svjeæ i vispren unatoË svoje 92 godine.<br />
Vesna Domany Hardy<br />
MJE©OVITI PJEVA»KI ZBOR “LIRA”<br />
NA TURNEJI PO AUSTRALIJI<br />
Mjeπoviti pjevaËki zbor “”Lira” krajem listopada i poËetkom<br />
studenoga bio je na turneji po Australiji, a ta je turneja organizirana<br />
kao dio programa obiljeæavanja pola stoljeÊa djelovanja<br />
zbora “Lire” i skrbi tog zbora za æidovsku i hrvatsku kulturnu<br />
baπtinu.<br />
Zbor “Lira” je u sklopu svoje australske turneje pjevao i na<br />
proslavi 10. obljetnice otvorenja hrvatskoga veleposlanstva u<br />
Canberri na kojoj je bila i hrvatska ministrica vanjskih poslova<br />
i europskih integracija Kolinda Grabar KitaroviÊ. Turneju “Lire”<br />
po Australiji poduprli su i Ministarstvo kulture te zagrebaËko<br />
Gradsko poglavarstvo.<br />
Zbor “Lira” je pod ravnanjem maestra Roberta Homena u<br />
Australiji izveo æidovske duhovne i folklorne skladbe te hrvatske<br />
folklorne napjeve u obradi maestra Emila Cossetta.<br />
PjevaËki zbor “Lira” osnovala je 1954. godine Æidovska opÊina<br />
Zagreb kako bi se nakon holokausta saËuvale æidovske<br />
zborske pjesme -sinagogalne pjesme, pjesme na jidiπu, sefardske<br />
romance i izraelski folklorni napjevi.<br />
“Lira” je do sada snimila 18 LP ploËa, kaseta, video-kaseta i<br />
CD-a u zemlji i inozemstvu, a sudjelovala je i na brojnim meappleunarodnim<br />
festivalima i natjecanjima.<br />
IZ NA©IH OP∆INA<br />
Izaslanstvo ÆOZ-a i<br />
predstavnik Zaklade Lauder u Budimpeπti<br />
razgovarali o daljnjem financiranju<br />
πkole Lauder-Lea Deutsch<br />
Izaslanstvo Æidovske opÊine Zagreb poËetkom studenoga u<br />
Budimpeπti je o daljnjem financiranju πkole Lauder-Lea Deutsch razgovaralo<br />
s gospodinom Georgom Banom, potpredsjednikom i<br />
voditeljem Ureda Zaklade Ronald S. Lauder.<br />
Zaklada Ronald S. Lauder bavi se financiranjem πkolovanje æidovske<br />
djece i pomaæe u otvaranju πkola u istoËno-europskim zemljama.<br />
Osnovni cilj Zaklade je πkolovanje djece na osnovi judaizma. Zaklada<br />
je zajedno sa Æidovskom opÊinom Zagreb 2003. godine u Zagrebu<br />
osnovala privatnu osnovnu πkolu s pravom javnosti Lauder-Lea<br />
Deutsch. Zaklada je tada, uz odreappleene uvjete, sufinancirala otvaranje<br />
πkole, a ÆOZ je osigurao prostor za πkolu.<br />
ÆOZ se tada obvezao da Êe poπtivati toËke ugovora sa Zakladom,<br />
koje se izmeappleu ostaloga, odnose na to da πkolu treba pohaappleati<br />
odreappleeni postotak æidovske djece, da se osigura koπer hrana i uËenje<br />
o judaizmu.<br />
Gospodin Ban je predstavnicima ÆOZ-a kazao da Êe na sljedeÊoj<br />
sjednici odbora Zaklade, koja Êe se u prosincu odræati u New Yorku,<br />
biti donesena odluka o daljnjem financiranju πkole u Zagrebu, te<br />
rekao da πkole koje financira Zaklada moraju biti pod jurisdikcijom rabina.<br />
Predstavnici ÆOZ-a u razgovoru su istaknuli da Êe poπtivati odluku<br />
odbora Zaklade, bez obzira kakva ona bila, istiËuÊi vaænost da<br />
se financiranje πkole osigura barem do kraja ove πkolske godine.<br />
Privatna osnova πkola s pravom javnosti Lauder-Lea Deutsch poËela<br />
je s radom u rujnu 2003. godine, a trenutaËno ima tri razreda. ©kola<br />
radi prema programu koji propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja<br />
i πporta RH, ali u πkoli se provodi i dodatni obavezan program - hebrejski<br />
program, po Tal-Am-u, trenutno najjaËem i vodeÊem pedagoπkom<br />
pristupu uËenja hebrejskog jezika s najkvalitetnijom<br />
didaktikom, materijalima i opremom.<br />
Nastava se odræava prijepodne, a nakon ruËka (djeca imaju tri obroka<br />
dnevno, a hrana je koπer), djeca mogu iÊi kuÊi ili ostati u πkoli u<br />
dnevnom boravku, gdje rjeπavaju domaÊe zadaÊe i bave se raznim<br />
aktivnostima: dramska, arts and crafts, glazbena radionica, izraelski<br />
plesovi, tae kwon do, francuski jezik.<br />
Æidovska opÊina u Zagrebu od nedavno<br />
ima i svoju novu web-stranicu.<br />
Pogledajte je na<br />
w w w . z o z . h r !<br />
I javite se svojim prijedlozima,<br />
kritikama i pohvalama!<br />
91<br />
19

IZ NA©IH OP∆INA :: B’NAI B’RITH :: GLAZBA SPAJA ::<br />
Konvencija B’nai B’rith Europa odræave se svake<br />
dvije godine, a ove godine organizirao ju je B’nai<br />
B’rith Europa uz pomoÊ B’nai B’rith ©panjolske<br />
KONVENCIJA<br />
B’NAI B’RITH<br />
EUROPA<br />
Konvencija B’nai B’rith Europe odræana je od 30. listopada do 2.<br />
studenoga u Madridu, u nazoËnosti predsjednika Meappleunarodnog<br />
B’nai B’ritha Joela Kaplana i izvrπnog potpredsjednika Dana<br />
Mariaschina. Na konvenciji je sudjelovalo 200 predstavnika iz<br />
dvadeset europskih zemalja.<br />
Novoizabrani predsjednik je Reinold Simon iz Nizozemske, koji je<br />
naslijedio dr. Davida Levy-Bentolila iz Francuske.<br />
Treba naglasiti i podsjetiti da je B’nai B’rith meappleunarodna æidovska<br />
organizacija Ëiji su ciljevi borba za ljudska prava, borba protiv antisemitizma,<br />
fanatizma i ignorancije, podupiranje aktivnosti da se osigura<br />
postojanje dræave Izrael te provoappleenje glavnih principa ljudskosti<br />
i pomaganje æidovskoj zajednici.<br />
Misija je B’nai B’ritha da ujedini Æidove jaËanjem obiteljskog æivota,<br />
prosvjetom, obuËavanjem mladeæi i pomaganjem starijima.<br />
Kao πto smo ranije spomenuli, Konvencija B’nai B’rith Europa odræava<br />
se svake dvije godine, sa svrhom da se izaberu novi Ëelnici i<br />
Ëlanovi upravnih organa. Osim izbora, Konvencija ima i dio posveÊen<br />
kulturi, koji je na ovoj konvenciji bio pod imenom Od Cordobe<br />
do Jeruzalema.<br />
U Madridu su odræani i sastanci komisija koje su se bavile pitanjima<br />
anisemitizma, Izraela, kultura te socijalnim problemima Æidova u<br />
srediπnjoj i istoËnoj Europi.<br />
Osobno sam sudjelovao u radu Komisije za srediπnju i istoËnu<br />
Europu, gdje sam izvijestio o dogaappleanjima u naπoj zajednici te<br />
dobio punu podrπku za oËuvanje naπe zajednice.<br />
Dragan Stern<br />
Prenosimo iz Novog lista<br />
20<br />
91

:: OK ÆOZ-a :: OK - TULUM - ÆOZ-a ::<br />
IZ NA©IH OP∆INA<br />
Aktivnosti Omladinskog kluba ÆOZ-a<br />
(-: Tulum :-) OK ÆOZ-a<br />
Nakon dugog odmora i dobro napunjenih baterija zapoËeli smo s<br />
tradicionalnim sastancima Ëetvrtkom naπeg Omladinskog kluba u<br />
Æidovskoj opÊini Zagreb.<br />
Posebno se ponosimo meappleunarodnim projektom Summer U<br />
2005., koji smo s rekordno malim brojem osoblja uspjeli odliËno<br />
organizirati i odraditi. Time smo uspjeli dokazati velikim organizacijama<br />
( EUJS , WUJS, JOINT...) kako je jedna mala zajednica, s entuzijazmom<br />
i samopouzdanjem, bila sposobna odraditi sve vrste<br />
danih joj zadataka.<br />
Potaknuti takvim uspjehom, sami smo sebi za nadolazeÊu godinu<br />
postavili i visoke ciljeve.<br />
Ukratko, program rada naπeg Kluba bazira se na tome da dobijemo<br />
nove Ëlanove, da se pobrinemo za njihovu edukaciju. Æelimo<br />
takoappleer stimulirati Ëlanove Omladinskog kluba da rade i suraappleuju<br />
na projektima Kluba i ÆOZ-a te da ih informiramo o suradnji s nacionalnim<br />
manjinama u Republici Hrvatskoj.<br />
Jedan od glavnih ciljeva Omladinskog kluba je stvaranje novog<br />
vodstva za buduÊnost naπe zajednice.<br />
Moramo napomenuti i to da tijekom ove godine planiramo aktivirati<br />
i omladinu iz ostalih devet æidovskih opÊina u Hrvatskoj, πto naravno<br />
ukljuËuje i posjet tim opÊinama. Cilj ovog plana je da predstavnike<br />
æidovske omladine iz Ëitave Hrvatske ukljuËimo u rad Unije<br />
æidovske omladine Hrvatske.<br />
Kao πto je poznato, u sadaπnjem sastavu VijeÊa ÆOZ-a nalazi se i<br />
9 mladih vijeÊnika. To nagovjeπtava svojevsrnu smjenu generacija<br />
i na to moramo biti ponosni. Moramo biti ponosni na to da tako velik<br />
broj mladih ljudi æeli pomoÊi i aktivno sudjelovati u radu i donoπenju<br />
odluka u vrhovnom tijelu ÆOZ-a. To takoappleer dokazuje da<br />
ÆOZ i OK slove u Europi kao jedna od bolje organiziranih zajednica<br />
koja vodi brigu o ukljuËivanjem omladine u njezin rad i shvaÊa<br />
da buduÊnost leæi na nama. Nadamo se da Êe takva politika i volja<br />
Ëlanstva nastaviti u buduÊnosti.<br />
Potaknuti dosadaπnjim uspjehom æelim pozvati sve Ëlanove ÆOZ-a<br />
iznad 14 godina da se ukljuËe u rad Omladinskog Kluba ÆOZ-a i<br />
da nas posjete Ëetvrtkom od 20:00 sati u prostorima Omladinskog<br />
kluba ÆOZ-a.<br />
Marko Berger<br />
Predsjednik Omladinskog kluba ÆOZ-a<br />
Omladinski klub Æidovske opÊine Zagreb<br />
odræao je u subotu 19. studenoga 2005.<br />
u naπem klubu joπ jedan od nezaboravnih,<br />
kako ono u gradu kaæu, tulumiπki.<br />
Omladinci su jednoglasno prihvatili ideju<br />
da se na prigodan naËin obiljeæi uspjeπno<br />
izvedeni projekt Summer University<br />
Croatia 2005, odræan ovo ljeto u Novalji<br />
na otoku Pagu, te zahvali svima na<br />
suradnji.<br />
Æelja nam je bila da, osim naπim omladincima,<br />
koji su volontirali na projektu, priredimo<br />
zabavnu veËer i za sve naπe prijatelje<br />
od kojih velika veÊina svesrdno i<br />
redovito pomaæe, suraappleuje, piπe za Hakol,<br />
odnosno svakodnevno «æivi≈ zajedno<br />
s naπom malom zajednicom.<br />
Kako se uglavnom radi o mladim ljudima,<br />
odluËili smo da bi najprigodniji naËin bio<br />
organizirati im dobru zabavu. U svrhu ostvarenja realizacije dobrog<br />
provoda naπ je bivπi predsjenik, a danas na funkciji podpredsednika<br />
ÆOZ-a, Saπa CvetkoviÊ, poteæuÊi poznanstva organizirao “Bavaria<br />
party” uz prigodne poklone koje su naπim gostima dijelile dvije<br />
zanosne hostese.<br />
U realizaciji tuluma pomogli su opet naπi omladinci, prijatelji, a nikako<br />
ne smijemo zaboraviti one koji su junaËki, uglavnom stajali za πankom<br />
i svojim likom i djelom pomagali oko donoπenja cuge, Ëaπa i<br />
svega tekuÊeg πto je veÊ uzfalilo.<br />
HodajuÊi pored ozarenaih lica naπih prijatelja, na svakom Êoπku Ëule<br />
su se rijeËi pohvale za ovu veËer, ali i za nezaboravni SummerU<br />
2005.<br />
NjegujuÊi tradiciju, O.K. ÆOZ-a odluËio je da ovaj tulum bude humanitarnog<br />
karaktera te je skroman, ali ne manje vrijedan, prihod<br />
donirao naπim najmlaappleima - DjeËjem vrtiÊu “Mirjam Weiller”.<br />
U nadi da Êe se ovakvi tulumi ponavljati kroz generacije, te da Êemo<br />
potaknuti i druge Ëitatelje na sliËne inicijative srdaËno vas pozdravljamo<br />
i svim Ëitateljima Ha-kola æelimo HAG HANUKA SAMEAH.<br />
Nataπa PopoviÊ<br />
91<br />
21

IZ NA©IH OP∆INA :: KONFERENCIJA :: OBAVIJEST O ANKETI ::<br />
Joπ jedna u nizu konferencija i akcija za<br />
pronalazak, zaπtitu i povrat kulturnog blaga<br />
koje je oteto u Drugom svjetskom ratu, a i<br />
poslije njega, odræana je od 22. do 24.11.<br />
2005. u mjestu »eπky Krumlov.<br />
Konferenciju je izvrsno organizirao<br />
Dokumentacijski centar (Documentation<br />
Centre for Property Transfers of Cultural<br />
Assets of WW II Victims) koji je osnovan<br />
2001. godine i sada je u sastavu »eπke<br />
akademije nauka i Instituta za suvremenu<br />
povijest.<br />
Rad Centra, koji je organizirao i prije dvije godine<br />
sliËnu konferenciju u Brnu, nastavak je<br />
sistematske brige i legislative »eπke vlade<br />
koja je angaæirala istraæivaËe na rjeπavanju<br />
povijesnih i ekonomskih pitanja vezanih za<br />
konfisciranu æidovsku imovinu, u ovom<br />
sluËaju za umjetniËku baπtinu.<br />
ZahvaljujuÊi takvoj potpori, Centar je proπirio<br />
svoja istraæivanja i na strane arhive, muzeje i<br />
galerije i ukljuËio se u sve veÊu mreæu<br />
razliËitih institucija koje se bave ovom problematikom.<br />
Osobito je, sada, paænja usmjerena na nekadaπnje<br />
zemlje «iza æeljezne zavjese≈ u kojima<br />
se dugo vremena nije mogla sistematski<br />
istraæivati ukradena æidovska baπtina, ali i<br />
putevi kojima su umjetniËka djela dospijevala<br />
u razliËite galerije, privatne zbirke, muzeje pa<br />
i tajne depoe u kojima se Ëuva blago oteto<br />
Æidovima. Dio tog blaga je Ëak pronaappleen i<br />
prenesen nakon rata iz NjemaËke u SSSR i<br />
sada se traga za njim i traæi povrat.<br />
Meappleunarodna konferencija<br />
«Future of the<br />
lost culture heritage≈<br />
(Budućnost izgubljenog kulturnog blaga)<br />
Na konferenciji su sudjelovali predstavnici<br />
muzeja i galerija, znanstvenici, istraæivaËi,<br />
povjesniËari i akademici, eksperti za umjetnine,<br />
pravnici, predstavnici vlade i ministarstva,<br />
novinari, pisci i studenti.<br />
Gospoapplea Mira Wolf, koja je trebala sudjelovati<br />
na toj konferenciji, bila je naæalost sprijeËena<br />
i tako sam ja, na inzistiranje<br />
Ministarstva kulture, u ime Hrvatske, sudjelovala<br />
s predavanjem «Protection of the<br />
Jewish cultural heritage in Croatia≈, naslov<br />
koji je bio najavljen, a trebao se odnositi na<br />
napore Æidovske opÊine u Zagrebu u<br />
oËuvanju kulturne baπtine.<br />
No obzirom na zadaÊu koju sam dobila od<br />
Ministarstva kulture morala sam, iako u zadnji<br />
Ëas, tematiku proπiriti i pripremiti se ne<br />
samo za predavanje veÊ i za vrlo vaænu<br />
diskusiju, donoπenje zavrπne rezolucije, uspostavljanje<br />
kontakata s drugim institucijama,<br />
razmjenu materijala i knjiga itd. - πto je uvijek<br />
sastavni i vaæan dio svih meappleunarodnih konferencija.<br />
Ministarstvo, a i druge ustanove, stavile su<br />
mi na raspolaganje sav dostupni materijal o<br />
toj problematici, zakljuËke i akcije u posljednje<br />
vrijeme, a i sama sam ranije sudjelovala<br />
na nekim sliËnim konferencijama<br />
(Stockholm, Vilnius itd.).<br />
Sudjelovanje na ovim konferencijama veoma<br />
je vaæno za naπu zajednicu, njezinu<br />
prezentaciju u meappleunarodnim æidovskim krugovima,<br />
a i za buduÊi rad Æidovskoga kulturnog<br />
centra sa sinagogom koji se planira<br />
graditi u Praπkoj ulici.<br />
Melita ©vob<br />
Anketa<br />
molba za daljnju suradnju<br />
Naπa anketa, koju je organizirala Udruga osoba<br />
koje su preæivjele holokaust zajedno sa<br />
Æenskim sekcijama u Hrvatskoj, veoma je<br />
uspjeπna i naiπla je na veliki odaziv Ëlanstva.<br />
Anketa, kojom su obuhvaÊene osobe starije<br />
od 60 godina, doprinijet Êe boljem poznavanju<br />
zdravstvenih i drugih prilika i potreba<br />
naπeg Ëlanstva .<br />
Ova anketa je, za razliku od ankete naËinjene<br />
u 1995. godini, obuhvatila Ëlanstvo svih<br />
Æidovskih opÊina u Hrvatskoj.<br />
Anketa je anonimna i posluæit Êe iskljuËivo za<br />
planiranje bolje socijalne zaπtite naπeg<br />
Ëlanstva.<br />
Veoma je vaæno da anketu popune po<br />
moguÊnosti svi, to znaËi i oni koji momentalno<br />
nemaju potreba za socijalnom ili<br />
zdravstvenom zaπtitom organiziranom od<br />
strane Æidovskih opÊina.<br />
Tek kada je anketom obuhvaÊen reprezentativni<br />
uzorak naπeg Ëlanstva, njezini podaci<br />
postaju vjerodostojni i mogu posluæiti za<br />
traæenje i organiziranje zaπtite i pomoÊi za<br />
one koji su sada potrebni.<br />
Najljepπe Vas molimo da πto prije ispunite i<br />
poπaljete anketni listiÊ, ukoliko to veÊ niste<br />
do sada uËinili.<br />
Na anketi radi naπa vrijedna suradnica Ana<br />
HermanoviÊ koja je studentica socijalnog<br />
rada.<br />
Upitnik moæete dobiti u ÆOZ-u (na porti),<br />
moæemo ga poslati poπtom, a po potrebi<br />
Ana Êe Vas posjetiti u Vaπem domu i<br />
pomoÊi pri ispunjavanju.<br />
Moæete se obratiti pitanjima na<br />
telefon/faks 48 35141 ili 48 35142<br />
(sekretarica) prije podne ili pismeno na<br />
adresu PalmotiÊeva 16<br />
ili e-poπtom: dokumentacijski-centarsvob<br />
@ zg.htnet.hr<br />
Unaprijed hvala<br />
Ana HermanoviÊ i Melita ©vob<br />
22<br />
91

:: IZJAVA IRANSKOG PREDSJEDNIKA :: ANTISEMITIZAM<br />
IRANSKI PREDSJEDNIK<br />
ANTISEMITSKIM IZJAVAMA<br />
IZAZVAO PROSVJEDE<br />
“Ako vjerujete da su Židovi bili ugnjetavani,<br />
zašto mislite da bi palestinski muslimani<br />
trebali platiti cijenu za to Ako ste ih<br />
vi maltretirali, onda dajte dio europskog<br />
teritorija cionističkom režimu kako bi ondje<br />
mogao uspostaviti upravu koju toliko želi, a<br />
mi ćemo vas u tome poduprijeti.”<br />
Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedæad, koji je nedavno izazvao<br />
oπtru osudu meappleunarodne zajednice zbog svojih antisemitskih<br />
izjava da Izrael treba nestati sa svjetske scene, poËetkom je<br />
prosinca ponovo izazvao prosvjede demokratskog svijeta.<br />
Ahmadinedæad je predloæio Nijemcima i Austrijancima da na teritoriju<br />
vlastitih zemalja osiguraju prostor za æidovsku dræavu ako<br />
osjeÊaju krivnju zbog genocida nad Æidovima tijekom Drugoga<br />
svjetskog rata, a u svojoj je izjavi negirao i to da je tijekom<br />
Drugoga svjetskog rata poËinjen holokaust nad Æidovima.<br />
“Ako vjerujete da su Æidovi bili ugnjetavani, zaπto mislite da bi<br />
palestinski muslimani trebali platiti cijenu za to Ako ste ih vi<br />
maltretirali, onda dajte dio europskog teritorija cionistiËkom reæimu<br />
kako bi ondje mogao uspostaviti upravu koju toliko æeli, a mi<br />
Êemo vas u tome poduprijeti”, rekao je Ahmadinedæad u intervjuu<br />
koji je emitirala iranska satelitska mreæa Al-Alam.<br />
Ahmadinedæad: Neka Nijemci i Austrijanci<br />
Æidovima daju dvije ili tri pokrajine<br />
“Neka NjemaËka i Austrija daju dvije ili tri pokrajine cionistiËkom reæimu<br />
i problem Êe biti odmah rijeπen”, kazao je iranski predsjednik.<br />
“Europske zemlje ustraju na Ëinjenici da su nad Æidovima poËinile<br />
genocid tijekom Drugoga svjetskog rata”, a “kao posljedicu toga<br />
podupiru okupacijski reæim u Jeruzalemu”, nastavio je i dodao da<br />
Iran takvo stajaliπte ne prihvaÊa.<br />
On je izmeappleu ostaloga, Izrael nazvao “tumorom” te ponovio tradicionalno<br />
stajaliπte Teherana o organiziranju referenduma “meappleu<br />
stanovniπtvom koje oduvijek æivi na tom mjestu”, iskljuËujuÊi pritom<br />
æidovsku populaciju koja je ondje doπla nakon Drugoga svjetskog<br />
rata.<br />
Oπtre osude meappleunarodne zajednice<br />
Te izjave iranskoga predsjednika oπtro je osudila meappleunarodna<br />
zajednica. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je u ime<br />
Europske unije, kojom Velika Britanija predsjeda do 1. sijeËnja<br />
2006. godine, osudio te komentare, istiËuÊi da se radi o “potpuno<br />
neprihvatljivim izjavama”.<br />
SliËne osude izrekli su i nova njemaËka kancelarka Angela Merkel<br />
i francuski predsjednik Jacques Chirac te brojni drugi svjetski Ëelnici.<br />
Oπtro su reagirale i æidovske udruge u NjemaËkoj, traæeÊi od njemaËke<br />
vlade da prekine diplomatske odnose s Iranom.<br />
“Sada treba poduzeti korake koji bi iranskom vodstvu jasno<br />
pokazali da ovakve izjave krπe meappleunarodno pravo”, rekao je<br />
predsjednik Srediπnjeg vijeÊa Æidova u NjemaËkoj, Paul Spiegel,<br />
te izrazio nadu da Êe Zapad najnovije istupe Ahmedinedæada<br />
“shvatiti ozbiljno”.<br />
Osuda izjave iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedæada<br />
stigla je i iz Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan<br />
podsjetio je da je OpÊa skupπtina UN-a nedavno usvojila rezoluciju<br />
u kojoj “odbacuje nijekanje holokausta kao povijesnog<br />
dogaappleaja, u cijelosti ili djelomiËno” te osudio izjave iranskog predsjednika.<br />
Annan je u studenome odgodio put u Iran zbog<br />
Ahmadinedæadove izjave iz listopada kako “Izrael treba izbrisati s<br />
karte svijeta”. <br />
91<br />
23

KULTURA :: PRENOSIMO IZ KATALOGA ::<br />
Sergije Glumac<br />
Paradigma zaboravljenog umjetnika<br />
Sergije Glumac predstavlja primjer kvalitetnog umjetnika koji je<br />
uslijed povijesnih okolnosti i nedovoljnog razumijevanja okoline za<br />
njegov rad ostao po strani u korpusu hrvatske povijesti umjetnosti<br />
dvadesetog stoljeÊa. Razlozi danas nedovoljnog poznavanja Glum-<br />
Ëeva opusa su u likovnim rjeπenjima koja su bila premoderna za<br />
tadaπnju hrvatsku sredinu, te u Ëinjenici da se bavio za ondaπnje<br />
pojmove marginalnim i nedovoljno umjetniËkim granama umjetnosti<br />
- grafikom, grafiËkim oblikovanjem i scenografijom. Iako se u posljednjih<br />
desetak godina nastoji revitalizirati interes za ovog umjetnika,<br />
osim vizualnih rjeπenja za plakate, njegov grafiËki opus je gotovo<br />
nepoznat πiroj javnosti.<br />
Podaci o izloæbi<br />
Izloæba Sergija Glumca<br />
Galerija «Milan i Ivo Steiner≈ - Æidovska opÊina Zagreb,<br />
PalmotiÊeva 16<br />
11. 12. 2005. - 26. 1. 2006.<br />
Autorica izloæbe: Lovorka Magaπ<br />
Podaci o radovima<br />
1. Apstraktna kompozicija, 1925., smeapplea kreda i ugljen, 556<br />
x 494 mm, vl. Kabinet grafike HAZU<br />
2. Autoportret, 1928., bakropis, vl. Kabinet grafike HAZU<br />
3. Izlazne stepenice, ciklus Le Metro, 1928., linorez, 280 x<br />
224 mm, otisak 5/25, vl. Kabinet grafike HAZU<br />
4. Dolazak vlaka, ciklus Le Metro, 1928., linorez, 280 x 224<br />
mm, otisak 5/25, vl. Kabinet grafike HAZU<br />
5. Trg St. Michel - Pariz, ciklus Paysages de Paris, 1929.,<br />
litografija, 693 x 532 mm, otisak 1/30, vl. Kabinet grafike<br />
HAZU<br />
6. Iz ciklusa Beton, 1930., litografija, oko 560 x 450 mm, vl.<br />
Kabinet grafike HAZU<br />
Fotografije: Fedor VuËemiloviÊ<br />
Autoportret, 1928., bakropis,<br />
vl. Kabinet grafike HAZU<br />
Pravilno iπËitavanje poloæaja Sergija Glumca u likovnim strujanjima<br />
dvadesetih godina zahtijeva njegovo kontekstualiziranje i uklapanje<br />
u onodobne umjetniËke tokove. Roappleen je 1903. u Ungváru, a Ëitavo<br />
je djetinjstvo i mladost æivio po raznim europskim metropolama.<br />
©kolovao se u Berlinu i na pariπkoj Academie rue d’Odesse Andréa<br />
Lhotea, a za boravka u Parizu pohaappleao je i predavanja iz povijesti<br />
umjetnosti na Sorbonni. Pratio je tada aktualna dogaappleanja i bio upoznat<br />
s Djagiljejevim baletom, te slikarskim i scenografskim rjeπenjima<br />
Picassa i drugih umjetnika. Nedovoljno je poznato da je 1926.<br />
uz Ljubu BabiÊa sudjelovao kao jedini predstavnik Jugoslavije na<br />
velikoj meappleunarodnoj izloæbi International Theatre Exposition odræanoj<br />
u Steinway Building u New Yorku, te izlagao uz Picassoa,<br />
Braquea, Lègera i druge.<br />
Upravo su raznovrsno πkolovanje i boravak na izvorima ondaπnje<br />
suvremene umjetnosti - u Berlinu i Parizu - gdje se upoznao s tada<br />
aktualnim likovnim, filmskim i kazaliπnim strujanjima odigrali kljuËnu<br />
ulogu u likovnoj formaciji tada mladog umjetnika. Otvorenost prema<br />
razliËitosti i moguÊnost da izvuËe bitne pouËke iz svakog od podruËja<br />
koja je dotaknuo omoguÊili su mu da impulse drugih medija<br />
- filma i kazaliπta - uklopi i u svoje radove. To je najvidljivije u grafiËkim<br />
mapama Le Metro (1928.), Paysages de Paris (1929.) i Beton<br />
(1930.) koje nastaju krajem dvadesetih i u kojima Glumac obraappleuje<br />
motive grada i stroja, kljuËne teme veÊine njegovih grafika. U linorezima<br />
mape Le Metro koji prikazuju pariπku podzemnu æeljeznicu<br />
je u prikazima mraËnih prostora, ljudima nalik na sjene, klizavim ➠<br />
24<br />
91

Apstraktna kompozicija, 1925.,<br />
smeđa kreda i ugljen, 556 x 494<br />
mm, vl. Kabinet grafike HAZU<br />
➠ peronima i labilnim vlakovima, te organizaciji scene, odabiru kuta<br />
gledanja, naËinu osvjetljenja, tretmanu likova i optiËkim skokovima<br />
vidljiv utjecaj njemaËkih ekspresionistiËkih filmova dvadesetih godina.<br />
Utjecaj teatra i πkolovanja kod kubista Andréa Lhotea je<br />
oËigledan u scenski oblikovanim konstrukcijama graappleevina u ciklusima<br />
Paysages de Paris i Beton gdje je dramski i teatralni efekt<br />
dodatno potenciran naËinom na koji su grafike osvijetljene. Kazaliπte<br />
kao motiv, filmski elementi, vizualna rjeπenja u kojima prizorom<br />
dominiraju graappleevine nalik na kulise i usmjereno spot-light osvjetljenje<br />
Ëine glavne karakteristike veÊine njegovih grafika nastalih u<br />
periodu do 1935. godine. Usvajanje likovnih formula lhoteovske<br />
kubistiËke provenijencije, te interpretacija i uklapanje<br />
vizualnih rjeπenja drugih medija - filma i kazaliπta - u<br />
grafike Ëine kljuËnu okosnicu radova Sergija Glumca nastalih<br />
dvadesetih i tridesetih. Cilj izloæbe je kroz odabir radova<br />
nastalih u periodu formiranja i razdoblju nakon povratka iz<br />
Pariza ponovo uputiti javnost na liËnost i likovnu osobnost<br />
Sergija Glumca s time da je poseban naglasak stavljen na<br />
manje poznat dio njegova opusa - grafiku. <br />
Lovorka Magaπ<br />
91<br />
25

MI©LJENJA :: ÆOZ ::<br />
Jedno miπljenje o<br />
zbivanjima oko<br />
naπe OpÊine.<br />
Nakon viπe mjeseci grubih napada na dr.<br />
Krausa, predsjednika Æidovske opÊine, on<br />
se na njih kritiËki osvrnuo tek u posljednjem<br />
broju Ha-Kola, te u intervjuu, koji je<br />
nedavno objavljen u Vjesniku. Za nas<br />
opÊinare, koji sa zaprepaπtenjem i tugom<br />
pratimo konflikt unutar i oko naπe OpÊine,<br />
postavlja se pitanje kako i zaπto je doπlo<br />
do te, u æidovstvu rijetko kad viappleene<br />
bruke, koja prati rascjep naπe OpÊine uz<br />
osnivanje nove zajednice u kojoj su se<br />
udruæili ateisti s malobrojnim Æidovima<br />
ortodoksnih shvaÊanja religije.<br />
Suviπno je isticati da su prije Drugoga svjetskog<br />
rata ortodoksni Æidovi u Hrvatskoj<br />
predstavljali neznatnu manjinu, a nakon<br />
rata odlaskom veÊine preæivjelih u Izrael, u<br />
Hrvatskoj nije uopÊe preostalo poklonika<br />
ortodoksije. UnatoË toga i moæda zbog<br />
toga, JOINT nije uvaæio naπ prijedlog da se<br />
u Hrvatsku uputi obrazovani rabin, liberalnih<br />
shvaÊanja, Rotshield, veÊ su nam<br />
poslali rabina koji nam po svom obrazovanju<br />
i vjerskim shvaÊanjima uopÊe nije<br />
odgovarao. Isti je po dolasku poËeo sa<br />
sistematskom misionarskom djelatnoπÊu,<br />
πirenjem ortodoksnih propisa uz oformljenje<br />
i jaËanje svoje kadrovske baze. Izgleda<br />
da to upravu OpÊine isprva nije mnogo<br />
zabrinjavalo, moæda ni onda kad sam u<br />
Ha-Kolu objavio kritike njegova djelovanja,<br />
a zatim i kritiku njegove vjerske platforme.<br />
Zanimljivo je, meappleutim, da na te kritike nisu<br />
reagirali ni oni koji su sada njegovi<br />
oduπevljeni pobornici. «Qui tacet. consentire<br />
videtur.≈ = «Tko πuti, Ëini se da pristaje<br />
tj. odobrava≈, govorili su stari Rimljani. Ili ih<br />
tada to nije zanimalo<br />
OËito je da su neki interesi povezali ateiste<br />
s ortodoksnim rabinom. Uostalom, dva<br />
glavna zagovornika g. Kotela D. nisu bila<br />
viappleena ni na njegovim predavanjima niti na<br />
vjerskim priredbama. Prema tome izgleda<br />
da je savezniπtvo izraslo na principu<br />
«neprijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj≈.<br />
Ne radi se, naravno, o nekom ratu,<br />
veÊ samo o interesnoj zajednici u borbi za<br />
vlast. Interesne zajednice su kod nas na<br />
Balkanu veÊ dugo njegovane formacije.<br />
Suvišno je isticati da su prije Drugoga svjetskog<br />
rata ortodoksni Židovi u Hrvatskoj<br />
predstavljali neznatnu manjinu, a nakon<br />
rata odlaskom većine preživjelih u Izrael, u<br />
Hrvatskoj nije uopće preostalo poklonika<br />
ortodoksije.<br />
Drugi element kojim se mnogo operira u<br />
napadima na predsjednika Æidovske<br />
opÊine je navodno velika πteta nanesena<br />
ekonomskim interesima OpÊine iznajmljivanjem<br />
parkiraliπta uz veoma nepovoljne<br />
uvjete. Malo koji poslovni Ëovjek bi uπao u<br />
taj posao zanemarujuÊi svoje interese, pa<br />
tako i J. Bienenfeld., no dok navodni milijunski<br />
gubitci ili sudioniπtvo predsjednika<br />
OpÊine u tom poslu nisu dokazani nema<br />
nitko pravo na uvredljive kategoriËke tvrdnje.<br />
O tome je npr. Franz Kafka pisao «U<br />
sporu samo jedna stranka moæe imati pravo,<br />
ali poπto je stranka ona ne moæe biti<br />
sudac≈. Toga se Ivo Goldstein, naæalost,<br />
nije pridræavao. Tako on u Globusu od 9.<br />
rujna o. g. preko cijele stranice piπe:<br />
«Kraus mora dati ostavku≈, jer «primao je<br />
dio najma od parkiraliπta kao mito≈. Na pitanje<br />
novinara, u tom intervjuu, «Tko je<br />
Bienenfeldu 2000. omoguÊio sklapanje<br />
kontroverznog ugovora sa Æidovskom<br />
opÊinom o najmu parkiraliπta u Praπkoj≈,<br />
Goldstein tvrdi: «Mi, Ëlanovi VijeÊa<br />
Æidovske opÊine znali smo za ugovor, ali<br />
niπta o financijskim okolnostima pod kojima<br />
je bio sklopljen≈. Moæda je to i toËno,<br />
ali kako shvatiti da I. Goldstein, koji je dosta<br />
dugo πirio svoje optuæujeÊe miπljenje da<br />
je OpÊina teπko oπteÊena i da neki imaju<br />
od toga milijunske koristi, kao Ëlan VijeÊa<br />
OpÊine nije zajedno s<br />
ocem podosta ranije<br />
pokrenuo to pitanje<br />
kako bi πtitio interese<br />
naπe OpÊine. Barem<br />
su njih dvojica poznati<br />
kao borbene osobe,<br />
pa su mogli istupiti ako<br />
su mislili da su u<br />
pravu. Meappleutim, nisu iskoristili svoje pravo,<br />
ali i duænost kao dugogodiπnji Ëlanovi<br />
VijeÊa. Izgleda da su istupili s optuæbama<br />
tek poπto je i ishod opÊinskih izbora<br />
pokazao da Ivo Goldstein legalnim putem<br />
nije mogao postati predsjednik. Mnogi se<br />
pitaju zaπto je nekima sada stalo do veÊeg<br />
utjecaja u OpÊini, ima li to veze s predstojeÊom<br />
gradnjom Centra u Praπkoj ulici.<br />
Kako bilo, oni su se obratili hrvatskoj<br />
javnosti prije nego πto se mogla provjeriti i<br />
dokazati istinitost njihovih navoda, neobuzdanom<br />
kampanjom, istupajuÊi s uvredama<br />
i optuæbama te na taj naËin nanijeli ovoj<br />
zajednici teπko popravljivu πtetu.<br />
Treba se nadati da veÊina Ëlanova naπe<br />
OpÊine shvaÊa motive koji su pokretali i<br />
pokreÊu ovaj πkandal, pa da Êe veÊ i zato<br />
podræati legalno izabrane Ëlanove<br />
opÊinske uprave.<br />
Zdenko ©ternberg<br />
26<br />
91

:: HRVATSKO-IZRAELSKO DRU©TVO ::<br />
MI©LJENJA<br />
Hrvatsko-izraelskom druπtvu<br />
Zagreb, 18. listopada 2005.<br />
RadiÊeva 26<br />
Zagreb<br />
n/r: predsjedniku Druπtva gospodinu Mihaelu Montilju!<br />
PREDMET:<br />
Predstavka u svezi s djelovanjem samozvane æidovske sektaπke grupacije Bejt Jisrael u<br />
zajedniËkim sluæbenim prostorijama Hrvatsko-izraelskog druπtva, Hrvatskog ogranka<br />
Svjetske konferencije religija za mir i pjevaËkog zbora “Lira” iz Zagreba.<br />
Poπtovani gospodine Montiljo!<br />
Kao Ëlan-osnivaË Hrvatsko-izraelskog druπtva<br />
izraæavam prosvjed zbog Ëinjenice da se<br />
unazad nekoliko tjedana prostorije Druπtva<br />
instrumentaliziraju u svrhu djelovanja samozvane<br />
æidovske sektaπke grupacije Bejt<br />
Jisrael.<br />
Kad sam na osnivaËkoj Skupπtini Druπtva<br />
5. svibnja 1994. prihvaÊao duænost tajnika,<br />
nisam bio informiran da bi buduÊi rad Hrvatsko-izraelskog<br />
druπtva uopÊe mogao podrazumijevati<br />
i sluæbenu potporu ili ispomoÊ<br />
ikakvim vjerskim sljedbama u buduÊnosti.<br />
Da sam to tada znao, zasigurno ne bih svojim<br />
vlastoruËnim potpisom dao legitimitet<br />
udruzi u osnutku.<br />
Kroz posljednjih par mjeseci bili smo svjedoci<br />
nezapamÊenih sukoba unutar malobrojne<br />
æidovske zajednice, πto je nedavno<br />
kulminiralo otpadniπtvom siÊuπne grupe<br />
Ëlanova Æidovske opÊine Zagreb. Tijekom<br />
tog sukoba javnost je na svoje zaprepaπtenje<br />
iz tjedna u tjedan saznavala iznimno<br />
neugodne i upravo porazne detalje jedne u<br />
neobjaπnjivu nasilnost eskalirajuÊe protimbe:<br />
od fiziËkih obraËuna meappleu sukobljenim<br />
frakcijama, do prijave nadleænim policijskim<br />
sluæbama otuappleenja stvari iz sluæbenih prostorija<br />
ÆOZ u PalmotiÊevoj ulici br. 16. Rabineri<br />
su proglaπavani kriminalcima i nevjeæama<br />
- jedan od jednih i drugi od drugih. Taj<br />
sramotan konflikt joπ traje.<br />
Bio sam isprva vrlo neugodno iznenaappleen<br />
kada sam saznao da se Hrvatsko-izraelsko<br />
druπtvo nepromiπljeno svrstalo na stranu jedne<br />
od tih dviju grupacija, i to baπ one koja je<br />
izgubila legitimitet djelovanja unutar Æidovske<br />
opÊine Zagreb.<br />
Valja li nam strahovati da Êe se spomenuti<br />
nemili sukobi sada proπiriti i na prostorije<br />
Druπtva koje treba njegovati razumijevanje,<br />
suradnju i snoπljivost<br />
NaznaËuje li takav pristran postupak da Êe<br />
se nemir unijeti i u prostorije Hrvatskog ogranka<br />
Svjetske konferencije religija za mir,<br />
kojeg sam takoappleer Ëlan, a nekulturno ponaπanje<br />
etablirati u prostorijama kulturnog<br />
druπtva “Lira”, koje slijedom svojega umjetniËkog<br />
pregnuÊa univerzalnim glazbenim<br />
izriËajem zbliæava ljude i narode<br />
Kako bih se osvjedoËio o Ëemu je zapravo<br />
rijeË, kao nekadaπnji predsjednik Vjerskog<br />
odbora ÆOZ pristao sam prisustvovati ad<br />
hoc organiziranoj vjerskoj sluæbi “sefardskog<br />
obreda” u improviziranoj sinagogi. Zaprepastio<br />
sam se naknadno uvidjevπi da je<br />
Aron HaKodeπ sa svitcima Tore smjeπten<br />
ispred klozeta, πto je po mojim nazorima<br />
krajnje nedoliËno te upravo skaredno i svetogrdno.<br />
A da se radi o pukom ekshibicionizmu uvjerio<br />
sam se na sâm blagdan Jom HaKipurim,<br />
Dan oprostâ, najsvetiji dan u svakogodiπnjemu<br />
vjerskom ciklusu ikoje æidovske kongregacije,<br />
kada se usred religijskog obreda koji<br />
vodi do zakljuËne molitve Nei’la mobitelom<br />
sazivao minjan, æidovski vjerski kvorum koji<br />
bi omoguÊio da se Ëita korespondentni pasaæ<br />
iz pergamentnog svitka Petoknjiæja, pohranjenog<br />
u Svetom kovËegu. To mi daje za<br />
naslutiti kako je supstancijalnost Ëlanstva te<br />
sljedbe oskudna, a njegova stvarna zainteresiranost<br />
za vjerski æivot slaba.<br />
Mora li se stoga davati legitimitet takvoj neformalnoj<br />
sektaπkoj udruzi i svrstavati se na stranu<br />
jedne sumnjive avanture, te posljediËno<br />
kvariti odnose s matiËnom institucijom æidovske<br />
populacije grada Zagreba<br />
Siguran sam da se pravi æidovski vjernici<br />
krajnje nerado i s bolom u srcu opredjeljuju<br />
za jednu ili drugu stranu - odnosno: sad<br />
za jednu, sad za drugu stranu, a mi pak koji<br />
se ne æelimo opredjeljivati niti za jednu stranu,<br />
jer ni jednu joπ ne prepoznajemo kao<br />
autentiËnog tumaËa tradicionalnih æidovskih<br />
interesa, ne bismo voljeli da itko unutar<br />
Hrvatsko-izraelskog druπtva ili Hrvatskog<br />
ogranka Svjetske konferencije religija za mir<br />
na ovakav posredan i agresivan naËin od<br />
nas u fait accompli maniri traæi da se svrstavamo<br />
i dajemo legitimitet bilo kojoj sljedbi.<br />
Ako su prostorije dane za kulturno-umjetniËke<br />
odnosno ekumenske potrebe tih triju<br />
spomenutih nevladinih udruga graappleana s<br />
njihovim jasno istaknutim ciljevima djelovanja<br />
i svrhom postojanja, onda ne bi trebalo<br />
tome neodgovorno pribrajati i rad jedne nedefinirane<br />
udruge, za koju se samo znade<br />
da je oformljena kao kvazireligijska oporba<br />
Ëelniπtvu oficijelne æidovske vjerske zajednice<br />
u gradu Zagrebu.<br />
Kada se polovicom devedesetih godina<br />
proπlog stoljeÊa od Vas traæilo da podræite<br />
Ëasni nastavak bogosluæja u zagrebaËkoj<br />
sinagogi, πto je dotad besprijekorno obavljao<br />
dugogodiπnji kantor i voditelj vjerskih<br />
poslova ÆOZ gospodin Natan Mandelsamen,<br />
niste tu inicijativu podræali.<br />
Da se to tada realiziralo, vjerojatno do razdora<br />
koji su tragiËno podijelili kongregaciju<br />
nikada ne bi doπlo, jer zagrebaËkoj æidovskoj<br />
zajednici - u kojoj se 300 ljudi na popisu<br />
stanovniπtva izjaπnjava Æidovima, a manje<br />
od 150 prema sluæbenim kriterijima imapravo<br />
glasovati za manjinskog prestavnika ➠<br />
91<br />
27

MI©LJENJA :: ÆOZ ::<br />
➠ æidovske “nacionalne” manjine - vrstan je<br />
kantor sasvim zadovoljavajuÊe rjeπenje.<br />
(ZagrebaËka æidovska zajednica danas se<br />
svela na veliËinu prijeratne ludbreπke<br />
Izraelitske bogoπtovne opÊine, no po kakvoÊi<br />
æidovskog æivota za njom znatno zaostaje.) S<br />
rabinom ovakva kehila oËito ne moæe izaÊi na<br />
kraj, niti rabin s takvom kehilom moæe izaÊi na<br />
kraj. Svaki je æidovski vjerski sluæbenik u ovoj<br />
sredini naprosto ærtvovana figura u amaterskome<br />
πahovskom meËu i njegov Êe ugled biti<br />
nepovratno okrnjen te zasigurno u konaËnici<br />
neÊe moÊi dobiti preporuke koje bi mu<br />
olakπale traæenje nove sluæbe.<br />
A sada se veÊ poduzima organizacija nekakvih<br />
pseudoopÊina s “pustinjskim sinagogama”<br />
i ostalim atrakcijama! ZnajuÊi sve πto<br />
se od proljeÊa 1993. godine deπavalo u<br />
zagrebaËkoj æidovskoj zajednici glede<br />
vjerskog æivota, postavljam pitanje: je li ovakvo<br />
ponaπanje u sadaπnjem trenutku razumno,<br />
a ako jest, je li opravdano, dopustivo<br />
i moralno I zaπto se sve prelama<br />
preko leapplea udruga koje s razbuktalim unutaræidovskim<br />
sukobom nemaju baπ nikakve<br />
veze, na raËun pojedinaca koji svojim<br />
Ëestitim æivotopisom nisu zasluæili da ih se<br />
kompromitira<br />
Napominjem kako je dobro poznato da se<br />
veÊ dvanaest i pol godina naËelno ne slaæem<br />
s nekim postupcima i aspektima djelovanja<br />
Æidovske opÊine Zagreb, ali nikako ne<br />
bih htio da upravo Hrvatsko-izraelsko<br />
druπtvo i Hrvatski ogranak Svjetske konferencije<br />
religija za mir moraju biti jeziËac na<br />
vagi koji odluËuje tko treba pobijediti u personalnim<br />
sukobima unutar zagrebaËke æidovske<br />
zajednice.<br />
Dræim da za to nemamo nikakva prava i da<br />
time πtoviπe dovodimo daljnje djelovanje<br />
obiju nevladinih udruga graappleana u pitanje,<br />
baπ preko ovako ishitrenih i samovoljnih<br />
odluka da se sluæbene prostorije Druπtva<br />
daju na uporabu samozvanoj æidovskoj<br />
sektaπkoj udruzi Bejt Jisrael, nedefinirana<br />
statusa, nepoznatog Ëlanstva, netransparentnih<br />
ciljeva i upitne svrhe postojanja.<br />
SrdaËan pozdrav i mnogo uspjeha u daljnjem<br />
radu!<br />
Salamon Jazbec<br />
Pismo Ha Kolu, gospodina Ota Kornsteina, Ëlana Æidovske opÊine Zagreb<br />
ONI RU©E UGLED<br />
ÆIDOVSKE ZAJEDNICE<br />
©est milijuna Æidova je stradalo u toku Drugoga<br />
svjetskog rata. Velik dio izgubio je æivot u koncentracijskim<br />
logorima, meappleu kojima je najveÊi<br />
bio Auschwitz-Birkenau. U plinskim komorama,<br />
a zatim u krematorijima smrt su doËekali naπi<br />
roditelji, braÊa i sestre, djedovi i bake, ostala<br />
rodbina kao i mnogobrojni prijatelji.<br />
Ostala su nam spomen-obiljeæja, dani sjeÊanja<br />
i redovite komemoracije ærtvama holokausta.<br />
Na spomen-obiljeæjima najËeπÊe piπe “Ne zaboravi”.<br />
Mi koji smo te strahote doæivjeli i preæivjeli<br />
niπta ne zaboravljamo.<br />
Kao πto vidimo, niti napredni, demokratski svijet<br />
ne zaboravlja.<br />
Tako doæivljavamo obljetnice “Kristalne noÊi”,<br />
kada je 1938. godine zapoËeo progon njemaËkih,<br />
a kasnije svih europskih Æidova. Dalje<br />
Ëitamo da se joπ i dalje progone nacistiËki zlo-<br />
Ëinci iz Drugog svjetskog rata. Odræavaju se<br />
obljetnice suappleenja nacistiËkim glaveπinama i 60<br />
godina nakon suappleenja u Nuernbergu.<br />
Ovih je dana u Austriji uhiÊen britanski neonacistiËki<br />
povjesniËar. Austrijska policija uhitila<br />
je 11. studenoga ove godine Davida Irvinga<br />
(67), britanskoga povjesniËara, koji veÊ desetljeÊima<br />
provocira svjetsku javnost poricanjem<br />
holokausta, poricanjem da je Hitler naredio<br />
uniπtenje Æidova, kao i poricanjem postojanja<br />
plinskih komora u TreÊem Reichu. Da ne govorim<br />
o 60-oj godiπnjici osloboappleenja Auschwitza,<br />
koja je odræana u Krakovu i Auschwitzu. Prisutne<br />
su bile gotovo sve europske dræavne delegacije<br />
na Ëelu s predsjednicima dræava, vlada i<br />
Ëlanova kraljevskih obitelji.<br />
Vezano za holokaust, ovih dana je u Krakovu<br />
Hrvatska primljena u Ëlanstvo Radne skupine<br />
za obrazovanje holokausta, istraæivanje i sjeÊanja.<br />
Istovremeno Ëitam rezultate istraæivanja dvojice<br />
uglednih antropologa, prema kojima su Æidovi<br />
Aπkenazi najpametniji na svijetu. Svoju teoriju<br />
znanstvenici podupiru podatkom kako na svijetu<br />
ima tek 0,25 posto Æidova koji istovremeno<br />
Ëine 27 posto svih dobitnika Nobelovih<br />
nagrada (120 znanstvenika, fiziËara, lijeËnika,<br />
knjiæevnika i drugih znanstvenika) te 50 posto<br />
svih svjetskih prvaka u πahu. Kod Aπkenaza su<br />
utvrdili vrlo visok kvocijent inteligencije, Ëak 112<br />
i 115!<br />
S druge strane, antisemitizam u svijetu je priliËno<br />
izraæen. Tomu vrlo Ëesto doprinose sami<br />
pojedini Æidovi. ©to treba viπe kada je i izraelskog<br />
premijera Rabina ubio ortodoksni Æidov.<br />
A πto se sada kod nas dogaapplea<br />
U naπoj, u Drugom svjetskom ratu desetkovanoj<br />
zajednici, pojavljuje se frakcija s ekstremnim<br />
ponaπanjem. I dok je ta naπa mala æidovska zajednica<br />
u proteklih 60 godina æivjela mirnim i<br />
pristojnim æivotom, lijepo se razvijala, jedna mala<br />
relativno beznaËajna grupa misleÊi valjda da je<br />
naπa zajednica nekakva politiËka stranka, odlu-<br />
Ëila se odcijepiti i formirati “novu stranku”. Pri<br />
tom je pokuπano nasilno obaranje predsjednika<br />
dr. Krausa. Ne birajuÊi sredstva, iπlo se tako<br />
daleko da su dr. Krausa ocrnili u sredstvima<br />
javnog informiranja (πtampa, radio), internet, tuæakanjima<br />
sve do predsjednika dræave. Klevetali<br />
su ga Ëak u bolnici u kojoj je on ugledan lijeËnik<br />
i profesor na Medicinskom fakultetu.<br />
Ti isti zaboravljaju da je VijeÊe izabrano na demokratskim<br />
izborima i da je dr. Kraus dobio<br />
povjerenje Ëak 76 posto biraËa, dakle dobio je<br />
daleko najveÊi broj glasova. Nekomu, tko je<br />
imao aspiracije na mjesto predsjednika, to naravno<br />
nije odgovaralo, pa sada i dalje rovari i<br />
truje odnose u naπoj maloj zajednici.<br />
Svojim nastupima postigli su da se u novinama<br />
pojavljuju razni bombastiËni naslovi kao npr.:<br />
“Æidovi se meappleusobno svaappleaju”, “Dr. Ivo Goldstein<br />
osniva paralelnu æidovsku opÊinu” i sl.<br />
Dakle πto su postigli Da oni koji nas mrze i ne<br />
vole, uæivaju i valjda misle: ovim Æidovima nije<br />
bio dovoljan jedan holokaust.<br />
SreÊom ima nas dovoljno onih koji nismo zaboravili<br />
doba rasnih zakona i stradanja Æidova i koji<br />
se zgraæamo, stidimo i osuappleujemo nedoliËne i<br />
πtetne postupke pojedinaca i grupica oko njih.<br />
Oto Kornstein<br />
28<br />
91

:: OSIJEK - LOD :: POLITIKA<br />
Predsjednik Æidovske opÊine Osijek Damir Lajoπ za Ha<br />
Kol piπe o svom boravku u Izraelu, gdje je bio u sklopu<br />
izaslanstva grada Osijeka, zajedno s osjeËkim gradonaËelnikom<br />
Antom –apiÊem<br />
To je pitanje koje viπe osjetim nego Ëujem<br />
u brojnim razgovorima koji bi se dotakli ove<br />
teme. Osobno mislim da je mnogo zanimljivije<br />
pitanje kako je ekstremna proustaπka<br />
opcija ostala bez politiËke uzdanice i nade<br />
za sudjelovanjem u vlasti, ali doÊi Êemo i<br />
do toga.<br />
Za inicijativu gradova prijatelja izmeappleu Osijeka<br />
i Ariela obavijestilo nas je Gradsko poglavarstvo<br />
grada Osijeka. Put je organiziralo<br />
iskljuËivo Poglavarstvo grada, a mi smo pozvani<br />
da sudjelujemo s jednim Ëlanom u<br />
sluæbenoj delegaciji.<br />
Zaπto sam iπao u Izrael<br />
Odnosi grada i Æidovske opÊine Osijek do<br />
tada su bili odliËni i mi smo, nakon odreappleenog<br />
savjetovanja, prihvatili poziv.<br />
Po dolasku u zraËnu luku Ben Gurion primio<br />
nas je Samuel Schlessinger, poËasni konzul<br />
Republike Hrvatske u Tel Avivu. I ako<br />
meappleu vama ima onih koji razmiπljaju da naprave<br />
alijah i trajno se odsele u Izrael, a<br />
nisu joπ sasvim sigurni da je to dobar potez,<br />
znaËi da joπ niste upoznali i posjetili<br />
ovoga ljubaznog gospodina zrelih godina.<br />
Nakon uvida u uspjeπno dosezanje «izraelskog<br />
sna≈, prvo smo posjetili grad Lod s<br />
kojim se dogovaralo o potpisivanju inicijative<br />
gradova prijatelja. Primljeni smo viπe<br />
nego srdaËno, nakon Ëega smo sluæbeni<br />
dio sastanka upotpunili i sluæbenom veËerom.<br />
U zadnji tren su organizatori, ponukani<br />
bojom mog kipa, promijenili restoran u<br />
jedan sa strogom koπer hranom.<br />
I moram ovdje neπto napomenuti. Rabin Êe<br />
vas savjetovati da jedete koπer hranu zato<br />
πto je to izuzetno bitan dio æidovstva. Oni<br />
viπe sekularni savjetovat Êe koπer zato πto<br />
Na slici s lijeva na desno<br />
Damir Lajoš, Goran Trdin šef kabineta gradonačelnika, Anto Đapić Gradonačelnik Osijeka,<br />
Beny Regev Gradonačelnik Loda, Samuel Schlessinger, Počasni Konzul RH u Tel Avivu<br />
je to dokazano zdravije. A ja Êu se usuditi<br />
savjetovati: jedite koπer zato πto je ukusno!<br />
Primila nas je i Æidovska zajednice grada<br />
Loda, predsjednik i starjeπine zajednice<br />
(poËasna funkcija o kojoj bi valjalo razmisliti).<br />
Cijeli je posjet protekao upravo onako<br />
kako sam priæeljkivao i iskreno se nadam<br />
da Êemo nastaviti sa zapoËetim odnosima<br />
usprkos pomijeπanim reakcijama koje su<br />
popratile cijeli dogaappleaj nakon naπega povratka.<br />
Drugi grad koji smo posjetili bio je industrijski<br />
div Ashdod. Koliko mi je bilo drago<br />
zbog posjeta Lodu kao predsjedniku Æidovske<br />
opÊine Osijek, toliko mi je bilo drago<br />
zbog posjeta Ashdodu kao OsjeËaninu.<br />
Mnogo je toga πto moæemo nauËiti od ovoga<br />
uspjeπnog luËkog grada, ako za to budemo<br />
dobili priliku.<br />
VraÊajuÊi se na pitanje zaπto sam otiπao u<br />
Izrael, pored inicijative za suradnjom izmeappleu<br />
moje opÊine i zajednice grada Loda,<br />
pored inicijative za suradnjom na nivou grada<br />
izmeappleu mog grada i gradova Loda i<br />
Ashdoda, vratit Êu se na ono πto sam veÊ<br />
spomenuo na poËetku teksta. Nema viπe<br />
ekstremne desnice na politiËkoj sceni<br />
Hrvatske! Ako se i sva zapoËeta prijateljstva<br />
zaustave ovdje, teπko da Êe viπe iπta<br />
izmijeniti ovu Ëinjenicu. O tom koliko je<br />
gospodin –apiÊ bio iskren neka odluËe<br />
biraËi HSP-a, a o tome koliko je moj postupak<br />
bio dobar neka odluËi konvencija, ali<br />
ja ni u jednom trenutku nisam poæalio zbog<br />
svoga postupka.<br />
Damir Lajoπ,<br />
predsjednik Æidovske opÊine Osijek<br />
91<br />
29

POLITIKA<br />
IZRAELSKI DNEVNI LIST “HA’ARETZ” U SVOM JE<br />
BROJU OD 15. STUDENOGA 2005. GODINE OB-<br />
JAVIO RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM HRVATS-<br />
KE STRANKE PRAVA ANTOM –API∆EM, UZ »LA-<br />
NAK O NJEGOVOM BORAVKU U IZRAELU.<br />
HA’ARETZ - »ELNIK HRVATSKE<br />
KRAJNJE DESNICE “ÆALI”<br />
ZBOG HOLOKAUSTA<br />
»elnik hrvatske krajnje desnice predsjednik hrvatske pronacistiËke<br />
Stranke prava, Anto –apiÊ juËer je okonËao posjet<br />
Izraelu, a taj je posjet bio dio njegovih napora za rehabilitacijom<br />
stranke, ali njegovi izraelski domaÊini nisu suraappleivali.<br />
–apiÊev zahtjev za sluæbenim posjetom Izraelu bio je odbijen, a<br />
gradonaËelnik grada Ariela prvo je pristao na bratimljenje tog grada<br />
s Osijekom, ali je u zadnji tren promijenio miπljenje, a Ëak je i<br />
Yad Vashem svojim sluæbenicima dao upute da –apiÊ posjet<br />
muzeju ne smije iskoristiti za priliku za propagadnu fotografiju”.<br />
–apiÊ je u ekskluzivnom intervjuu za Ha’aretz izrazio “duboko æaljenje<br />
zbog zloËina poËinjenih prema æidovskom narodu od strane<br />
mog naroda”, te obeÊao da Êe se boriti protiv anti-semitizma i nijekanja<br />
holokausta, ali nije kritizirao Ëelnika HSP-a u doba Drugog<br />
svjetskog rata Antu PaveliÊa.<br />
“Izraelci imaju sva prava da prema nama budu sumnjiËavi, ali mi<br />
æelimo da nam pruæe priliku. Æelimo se osloboditi predrasuda i<br />
pripremiti ljude na Ëinjenicu da Êemo za dvije godine biti dio<br />
hrvatske vlade”, rekao je –apiÊ.<br />
Nakon πto je gradonaËelnik Ariela Ron Nachman odbio potpisati<br />
sporazum o bratimljenju dvaju gradova, situaciju je spasio<br />
poËasni hrvatski konzul u Izraelu Shmuel Slezinger, koji je “u zadnji<br />
Ëas” dogovorio bratimljenje Osijeka i grada Loda. –apiÊ se<br />
sastao s gradonaËelnikom Loda Bennyem Regevom i dogovorio<br />
pokretanje postupka o bratimljenju dvaju gradova.<br />
Glasnogovornik Loda, Moshe Ben-Lulu kazao je za Ha’aretz da<br />
grad nije znao niπta o –apiÊu kada je sklapao taj sporazum.<br />
“Pojavi se gradonaËelnik, u pratnji Æidova s kipom. Kako smo<br />
mogli znati da je on faπist”, rekao je Ben-Lulu. U –apiÊevoj pratnji<br />
u Izraelu bio je predsjednik Æidovske opÊine Osijek Damir<br />
Lajoπ.<br />
“»ak je i ubojica poput Arafata dobio drugu priliku. Zaπto ne bismo<br />
sasluπali nekog tko nas æeli podræati i tko se æeli pokajati”,<br />
upitao se Ben-Lulu.<br />
:: IZRAEL - NJEMA»KA ::<br />
Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Shmuel<br />
Meirom i njegov njemaËki kolega Juergen<br />
Staks 5. su prosinca zajedniËkim prijemom<br />
u Hrvatskom narodnom kazaliπtu obiljeæili 40.<br />
godiπnjicu diplomatskih odnosa izmeappleu<br />
NjemaËke i Izraela<br />
40. godiπnjica diplomatskih<br />
odnosa izmeappleu Savezne<br />
Republike NjemaËke i<br />
Dræave Izraela<br />
Veleposlanstva dræave Izrael i Savezne Republike NjemaËke u<br />
ponedjeljak su 5. prosinca zajedniËkom sveËanoπÊu i prijemom u<br />
Hrvatskome narodnom kazaliπtu u Zagrebu obiljeæili 40. godiπnjicu<br />
uspostave diplomatskih odnosa izmeappleu NjemaËke i Izraela.<br />
Veleposlanici Meirom i Staks u svojim su govorima istaknuli da je<br />
uspostava diplomatskih odnosa izmeappleu Izraela i NjemaËke, nakon<br />
Drugoga svjetskog rata i holokausta, bila “povijesni dogaappleaj”.<br />
“Tko ne vjeruje u Ëuda, nije realist” citirao je u svom govoru rijeËi<br />
Davida Ben Guriona njemaËki veleposlanik.<br />
SveËanom prijemu u zagrebaËkom HNK-u bili su, izmeappleu ostalih,<br />
nazoËni predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj, ministar<br />
znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac, zagrebaËki<br />
gradonaËelnik Milan BandiÊ, bivπi ministar vanjskih poslova Miomir<br />
Æuæul te predstavnici Ureda Predsjednika i Hrvatskoga sabora.<br />
Dvije zemlje danas odræavaju dobre odnose na svim poljima, a i<br />
ovaj je prijem bio dio manifestacija i inicijativa koje su obje dræave<br />
ove godine odræale u podruËju kulture, sporta, znanosti i gospodarstva.<br />
NjemaËki predsjednik Horst Koehler poËetkom veljaËe boravio je u<br />
posjetu Izraelu i tako oznaËio poËetak jubilarne godine u odnosima<br />
izmeappleu dvije zemlje, a vrhunac sveËanosti bila je posebna sjednica<br />
u njemaËkom Bundestagu na kojoj je sudjelovao i izraelski<br />
predsjednik Moshe Katsav.<br />
Dræava Izrael i Savezna Republika NjemaËka, koje su zastupali<br />
tadaπnji predsjednik izraelske vlade Levi Eshkol i njemaËki savezni<br />
kancelar Ludwig Erhard, 12. svibnja 1965. Godine sluæbeno su<br />
uspostavile diplomatske odnose.<br />
30<br />
91

:: OSVRT NA RAD JOB-A ::<br />
PISMO IZ BEOGRADA<br />
Raka Levi, predsjednik Jevrejske opÊine Beograd,<br />
piπe za Ha Kol o dogaappleajima u æidovskoj zajednici u Beogradu<br />
Dragi Ëitaoci Ha Kola,<br />
Jevrejska opπtina Beograd je u toku ove godine proπla<br />
kroz jedan od najteæih perioda svog modernog æivota i<br />
posle vanrednih izbora, smene rukovodstva, neprihvatanja<br />
novog statuta, propale skupπtine i privremene<br />
uprave najzad stala na zelenu granu. Ili se to tako samo<br />
nama optimistima Ëini. Na skupπtini odræanoj 12. juna,<br />
opπtinari su izabrali novog Predsednika i novo VeÊe<br />
opπtine. Ove redove vam piπe predsednik JOB, Ëovek<br />
koji je odluËio da sve svoje slobodno vreme posveti oæivljavanju<br />
Opπtine i njenom povratku staroj slavi.<br />
Kao novi predsednik, sa puno elana i energije prihvatio<br />
sam u junu mesecu kormilo jednog broda koji je viπe tonuo<br />
nego plovio, ali zajedno sa novom posadom - a to<br />
istiËem svakom prilikom, VeÊem opπtine koje je mlado u<br />
proseku 39 godina - koja je puna onog volonterskog idealizma<br />
i spremna da menja neke stare stavove i dovede<br />
JOB u 21. vek. I ne samo dovede nego i provede, a to<br />
znaËi nastavi tradiciju jedne organizacije, koja je bila kao<br />
kuÊa generaciji koja je izgubila roditelje u Drugom svetskom<br />
ratu i tu naπla taj svoj drugi dom - i ne dozvoli da<br />
se ona raspadne ili nestane. Naravno to neÊe biti lako i puno puta<br />
nas je veÊ do sada obuzela depresija da radimo nemoguÊ posao, ali<br />
borimo se sa problemima i idemo sporo napred korak po korak (koliko<br />
god bili ti koraci mali - mi ipak idemo napred).<br />
Problemi Jevrejske opÊine u Beogradu<br />
Kakvi problemi nas muËe Nedostatak novca za neke osnovne potrebe<br />
i programe. Kao πto znate restitucija i vraÊanje imovine joπ nije<br />
doπla do nas u Beograd i JOB nema samostalne izvore finansiranja,<br />
pa stoga i finansije predstavljaju najveÊi problem za nas trenutno.<br />
Nekoliko vaænih odluka smo doneli u cilju poboljπanja finansija<br />
odnosno smanjenja troπkova i nadamo se da Êe to pomoÊi. Naæalost<br />
sa vremena na vreme nas doËekaju neverovatni sluËajevi - kao recimo<br />
kada nam je pao zid πto ogradjuje sinagogu. Pao je od starosti i<br />
nakrivljenosti i morali smo pod hitno da ga rekonstruiπemo. Drugo iznenadjenje<br />
nam trenutno predstavlja tuæba kojom oπteÊena osoba<br />
potraæuje veliko obeπteÊenje jer ga je pas na Jevrejskom groblju ujeo<br />
pre ravno 25 godina.<br />
Ali ako izuzmemo finansijske probleme - naπa opπtina i opπtinari vode<br />
jedan divan druπtveni æivot, a naπe stare i socijalno ugroæene pomaæemo<br />
kroz razne programe kao sto su Home-Care, Health-Care,<br />
Kuponi za samoposlugu najugroæenijima i novËana pomoÊ starima.<br />
Najnovija akcija je vakcinacija za starije Ëlanove od gripa.<br />
Aktivnosti JOB-a<br />
Koje su nam aktivnosti popularne Ono πto me je joπ proπle<br />
godine jako prijatno iznenadilo je aktivnost naπe omladinske<br />
plesne grupe Nahar Haesh. Kada sam prvi put video dvadesetak<br />
omladinaca kako pleπu u januaru ove godine u naπem<br />
Social hallu, znao sam da se onaj stari duh jevrejske opπtina<br />
ponovo vraÊa u ovu zajednicu. Kroz nekoliko nivoa veπtine,<br />
od mladjih pa sve do srednje generacije, veliki broj Ëlanova<br />
naπe opπtine igra izraelske plesove - a neki kaæu da im je to<br />
interesantnije od aerobika. Nahar Haesh je nastupao nekoliko<br />
puta na televiziji i promovisao opπtinu i svoje igraËke kvalitete,<br />
a za one zainteresovane sa pristupom internetu - pogledajte<br />
plesove na njihovom sajtu www.naharhaesh.org.<br />
Pozoriπte Kralj David je amatersko pozoriπte koje vodi Mija<br />
Salom veÊ puno godina i pored predstave koje su Ëitaoci<br />
mogli videti na ovogodisnjem Bejahadu o Ani Frank i ocenili<br />
odliËnim ocenama - u svom repertoaru imaju i komad na<br />
Ladino jeziku. »asovi hebrejskog upravo poËinju u novembru<br />
i to na 3 nivoa za ovu πkolsku godinu. Hor BraÊa Baruh je upravo<br />
proslavio 125 godina postojanja, monografija o horu je<br />
objavljena krajem proπle godine, a hor je veoma aktivan, sprema<br />
novi program za zimu i proleÊe, celoveËernji koncert Mocarta<br />
i splet jevrejskih pesama, pa se nadamo da Êemo ih ➠<br />
91<br />
31

PISMO IZ BEOGRADA :: OSVRT NA RAD JOB-A ::<br />
➠ Ëuti na koncertima koji nam predstoje u opπtini i van nje, a oËekujemo<br />
i snimanje te izdavanje CD-a.<br />
ZajedniËki izleti i druæenja<br />
Ono πto nas zbliæava su zajedniËki izleti i druæenja ne samo u<br />
Beogradu nego i po naπim susednim gradovima i inostranstvu. U<br />
Novom Sadu smo imali Sholet - susret uz najukusniji Sholet πto sam<br />
probao - ako nije ukus onda je druπtvo uËinilo ovaj susret nezaboravnim.<br />
Makabijadu u Zrenjaninu je pokvarila kiπa, ali se nismo dali -<br />
organizovali smo Indoor Makabijadu sa jedenjem i pijenjem, pa nam<br />
je uz pesmu svima bilo prelepo. Na PaliÊu kod Subotice smo imali<br />
druæenje uz riblju Ëorbu i tu nas se skupilo skoro 300 Ëlanova opπtina<br />
iz cele Srbije i Crne Gore. Jedan lep izlet smo napravili u oktobru sa<br />
prijateljima iz Bugarske - karavan za Prag i Budimpeπtu. Nedelju dana<br />
su dva autobusa, bugarski i beogradski jurili po autoputevima<br />
Madjarske i »eπke, zajedno Ëekali da nas carinici propuste ka<br />
sledeÊoj destinaciji, ali smo i pored teπkoÊa ovog puteπestvija Sukot<br />
proslavili u velikoj Dohanji sinagogi u Budimpeπti, a posle smo zajedniËki<br />
obiπli jevrejske zamenitosti i sinagoge Praga. Tu smo se<br />
slikali i na fotografiji nas sve vidite sa Pragom i Vltavom u pozadini.<br />
Oko 85 Jevreja iz dve susedne dræave se na taj naËin zbliæilo i na kraju<br />
ove ekskurzije igrali smo i pevali na zabavi koju smo priredili u<br />
sveËanoj sali JOB za rastanak.<br />
Praznike smo proslavili sveËano - Rosh ha Shana je bila veliËanstvena<br />
uz kosher veËeru u Social Hallu, a prvobitni plan da se stolovi<br />
pripreme za 60 ljudi smo morali da pod hitno menjamo da bi stalo<br />
svih 90 koji su bili zainteresovani. Naπ rabin Asiel je priËao o prazniku<br />
i vodio sveËanost.<br />
Radimo i na daljnjem obrazovanju...<br />
©ta radimo na obrazovnom planu Organizovali smo seminar za<br />
veÊnike da nauËe da rade i odluËuju zajedno, da se malo bolje upoznaju<br />
- to je bio Leadership seminar “Buncher” sa predavaËima iz<br />
Izraela. U Kampu Szarvas naπi omladinci i madrihim uËe jevrejsku<br />
tradiciju i kulturu, ove godine su dve smene omladinaca letovale u<br />
Madjarskoj. PoËeo je sa radom kompjuterski klub i uËionica programiranja,<br />
koji smo opremili donacijom Connections-a.<br />
Veliki Evropski dan jevrejske kulture koji je bio u znaku “Kulinarstva” -<br />
smo obeleæili uz veliku priredbu na kojoj su predstavljena brojna jela<br />
iz naπe bogate tradicije, predavanje o kashrutu, a njoj je prisustvovalo<br />
preko 200 gostiju.<br />
Sa ponosom moæemo da objavimo da je izaπao treÊi deo knjige “Mi<br />
smo preæiveli” u izdanju JIM, uredniπtvo se sastajalo svakog Ëetvrtka<br />
u opπtini i ja sam ih sa posebom paænjom pratio dok su radili na<br />
pripremi ove knjige - sad je vreme doπlo da se prevede drugi deo na<br />
engleski, a onda Êe naravno i treÊi deo biti preveden da se ova<br />
priËanja i historija nikad ne zaboravi.<br />
Omladinci su organizovalil “Summertime” za decu - program koji je<br />
tokom dve nedelje ovog leta okupljao decu πkolskog uzrasta koja su<br />
ostala u Beogradu preko raspusta, vodili ih na Avalu, pa na bazen ili<br />
izlet brodom oko Beograda, a najlepπi je bio izlet u fabriku sladoleda<br />
Delta, jednog od naπih stalnih pokrovitelja.<br />
Æenska sekcija nam je aktivna i organizuje Ëajanke, a na zadnjoj kojoj<br />
sam ja prisustvovao predstavili su antologiju “U voljenoj zemlji”, pa<br />
smo se zajedno slikali i ta fotografija je priloæena. Drugo jedno lepo<br />
druæenje je klub seniora Zlatno Srce - gde svakog petka naπi najstariji<br />
provedu par sati zajedno uz jogu ili polagani aerobik za starije,<br />
malo veæbaju, popriËaju, popiju Ëaj i poneki keks, pa se razdragani<br />
rastanu do sledeÊeg petka. Njihovim sastancima ponekad prisustvuju<br />
i Ëlanovi koji su smeπteni u Domu za stare na Voædovcu, a<br />
kad je lepo vreme naprave i zajedniËki izlet.<br />
Sinagoga<br />
Do sada smo, za samo ovih par meseci, uz nesebiËnu pomoÊ donatora<br />
ulepπali naπu Sinagogu. Pored nesreÊnog zida πto je pao (koji<br />
je i bio ruglo pa je trebalo popraviti ga) i koji je sad mnogo lepπi,<br />
ËvrπÊi i veÊi, popravili smo i ulepπali glavni ulaz i kapiju. Porodica<br />
Wayne iz SAD-a i organizacija “The bridge of life” je svojim sredstvima<br />
popravila i osvetlila zid i kapiju, te sada ulaz u sinagogu izgleda<br />
veoma elegantno. Kupili smo kombi da bi mogli da razvozimo naπe<br />
Ëlanove na razne aktivnosti i da razvozimo obroke naπim nepokretnim<br />
Ëlanovima. Obroke tj. ruËak pripremamo u kosher kuhinji koju<br />
smo otvorili pre par meseci i koja je u poËetku pripremala bezmesna<br />
jela, ali Ëlanovi su veoma zadovoljni izborom i ukusom jer je kuvar<br />
pravi majstor, a ruËak se sluæi 4 dana u nedelji.<br />
Ako se dræimo one narodne: zrno po zrno pogaËa - kamen po kamen<br />
palaËa, mislim da smo poËeli da gradimo jednu bolju, lepπu i<br />
interesantniju opπtinu, a to veÊ naπi Ëlanovi oseÊaju i daju nam pohvale<br />
da se vidi pozitivan trend. SledeÊa proslava nam dolazi u decembru.<br />
Pozivamo vas na Hanuka karavan koji pripremamo za kraj<br />
decembra i koji ce proÊi kroz nekoliko gradova - pa pratite na naπem<br />
internet sajtu (www.jobeograd.org) detalje i pridruæite nam se, biÊe<br />
nam lepπe zajedno - kao nekad. Verujemo u ono πto naπa omladina<br />
kaæe - a njihov moto je trenutno: “Opπtina je ponovo u modi”! <br />
Raka Levi, predsjednik Jevrejske opÊine Beogradn<br />
32<br />
91

:: KRISTALL NACHT::<br />
OBLJETNICE<br />
I ove godine u noÊi s 9. na 10. studenoga, u æidovskim zajednicama diljem<br />
svijeta s tugom smo se prisjetili dogaappleaja koji je obiljeæio poËetak<br />
masovnoga stradavanja Æidova u najveÊem zloËinu u povijesti jednoga<br />
naroda . Na taj se dan obiljeæava obljetnica «Kristallnachta≈ - «Kristalne<br />
noÊi≈.<br />
KRISTALNA NO∆<br />
Tridesetih godina dvadesetoga stoljeÊa i<br />
dolaskom Adolfa Hitlera na vlast odmah je<br />
zapoËeo val nasilja i donoπenje zakona protiv<br />
Æidova - od 1933. godine i prvog bojkota æidovskih<br />
poduzeÊa, donoπenjem Nuernberπkih<br />
zakona 1935. godine, zabranom sudjelovanja<br />
na izborima 1936. godine te do prve<br />
polovice 1938. godine u kojoj je donesen<br />
cio niz zakona kojima se Æidovima branila<br />
ekonomska aktivnost. 28. listopada 1938.<br />
godine viπe od 17.000 poljskih Æidova bilo je<br />
uhiÊeno (od kojih su mnogi desetljeÊima æivjeli<br />
u NjemaËkoj i raseljeno u blizinu poljske<br />
granice. Poljska vlada ih je odbila prihvatiti te<br />
su bili internirani u kampove u blizini granice<br />
s Poljskom 1 .<br />
Nacisti su kao povod «Kristalnoj noÊi≈ upotrijebili<br />
ubojstvo tajnika njemaËkog veleposlanstava<br />
u Parizu koje je poËinio Æidov. Sam<br />
atentat odmah je iskoristio Hitlerov πef propagande<br />
Goebbels koji je zapoËeo pogrom<br />
protiv njemaËkih Æidova. Napad Grynzpana 2<br />
bio je interpretiran kao urotniËki napad «meappleunarodnog<br />
æidovstva≈ 3 na Reich i simboliËno<br />
kao osobni napad na Hitlera. Pogrom je<br />
dobio naziv «Kristallnacht≈ («Kristalna noÊ≈ ili<br />
«NoÊ slomljenog stakla≈) 4 .<br />
Sam napad na njemaËke Æidove bila je koordinirana<br />
akcija voappleena od strane Gestapova<br />
ureda (dopis Heinricha Mullera svim uredima<br />
Gestapoa 23.55 sata, 9. studenoga 1938.)<br />
i ravnala se prema slijedeÊem naputku.<br />
1.) Akcija protiv Æidova, prvenstveno protiv<br />
njihovih sinagoga, odvijat Êe se ubrzano<br />
po cijelom Recihu. Provodit Êe se u suradnji<br />
s Ordnenspolizei kako bi se osiguralo<br />
da pljaËke i veÊi sukobi ne izmaknu<br />
kontroli.<br />
2.) Vaæan arhivski materijal koji postoji u odreappleenim<br />
sinagogama mora biti osiguran<br />
prema novim mjerama.<br />
3.) Moraju se napraviti pripremne radnje za<br />
uhiÊenje 20.000 - 30.000 Æidova u Reichu.<br />
Prije svega treba selekcionirati dobrostojeÊe<br />
Æidove. Daljnje upute slijedit<br />
Êe tijekom noÊi.<br />
4.) Ukoliko Êe se Æidovi zateÊi s oruæjem tijekom<br />
akcije, bit Êe primijenjene najstroæe<br />
mjere od strane Verfuegunstruppen SS-a<br />
i glavnih snaga SS-a koji Êe biti ukljuËeni<br />
u sve akcije. Gestapo Êe biti nadleæan za<br />
sve poduzete akcije. Za osiguranje materijala,<br />
kontakt Êe biti uspostavljen s vodstvom<br />
SD-a. To se posebno odnosi na<br />
sinagogu u Koelnu u kojoj se nalazi materijal<br />
od iznimne vaænosti, koji Êe biti osiguran<br />
u suradnji s SD-om.<br />
5.) Odmah nakon zavrπetka dogaappleaja tijekom<br />
ove noÊi, samo zdravi, muπkarci -<br />
Æidovi, ne prestari bit Êe uhiÊeni. Odmah<br />
nakon uhiÊenja kontaktirat Êe se odabrani<br />
koncentracijski logori i sprovest Êe se<br />
Æidove u najkraÊem roku u iste. Posebno<br />
treba izdvojiti najimuÊnije Æidove.<br />
6.) Sa sadræajem ove nagodbe treba upoznati<br />
nadreappleene zapovjednike i inspektore<br />
Ordnunspolizei i SD-Ober Unterabschnutten<br />
uz napomenu da su Reicfuhrer SS<br />
i Ministar njemaËke policije naredili ovakve<br />
mjere ....<br />
Drugi vaæan dopis poslao je Reinhard Heynrich<br />
svim Gestapoovim i SD-ovim podruËnim<br />
uredima (1.20 ujutro, 10. studenoga<br />
1938. godine )<br />
Predmet:<br />
Mjere protiv<br />
Æidova tijekom noÊi<br />
Povodom atenatata na tajnika Von Ratha u<br />
Parizu, bit Êe odræane demonstracije protv<br />
Æidova tijekom noÊi.<br />
PolitiËko vodstvo biti Êe informirano da je njemaËka<br />
policija dobila instrukcije od Reichsfuehrera<br />
SS-a i ministra policije te se kao<br />
takve moraju usvojiti od politiËkog vodstva<br />
pod sljedeÊim uvjetima;<br />
a) Ukoliko takve mjere neÊe ugroziti njemaËke<br />
æivote ili imovinu (sinagoge Êe biti<br />
91<br />
33

OBLJETNICE<br />
:: KRISTALL NACHT::<br />
➠ spaljene ako ne postoji opasnost od po<br />
æara za okolne zgrade)<br />
b) PoduzeÊa i trgovine moraju biti uniπtene,<br />
ne opljaËkane. Policija je instruirana kako<br />
bi nadgledala i provodila dane zadatke.<br />
c) Posebna pozornost posveÊuje se trgovaËkim<br />
ulicama gdje Êe ne-æidovske trgovine<br />
biti absolutno osigurane od moguÊe<br />
πtete.<br />
d) Strani dræavljani - Ëak i ako su Æidovi - ne<br />
smiju biti maltretirani<br />
Pogrom je mogao poËeti. Tijekom noÊi s 9.<br />
na 10. studenoga 1938. godine po cijeloj<br />
NjemaËkoj, Austriji i dijelovima okupiranog<br />
teritorija Sudetlanda huπkaËka je rulja zajedno<br />
s pripadnicima SS-a i Hitlerjugenda tukla<br />
i ubijala Æidove, upadala u njihove domove,<br />
pritom zlostavljajuÊi æene, djecu i muπkarce.<br />
Æidovske trgovine, poduzeÊa, πkole, bolnice,<br />
groblja, sinagoge 5 napadane su,<br />
uniπtavane i spaljivane. Oko 96 Æidova bilo<br />
je ubijeno, stotine ranjeno, viπe od 1000 sinagoga<br />
spaljeno, 7.500 trgovina i poduzeÊa<br />
uniπteno i oko 30.000 Æidova bilo je odvedeno<br />
u koncentracijske logore 6 .<br />
Sluæbeni stav njemaËke vlade prema tom<br />
dogaappleaju bio je prikazan kao spontani<br />
dogaappleaj.<br />
Hermann Goering sazvao je sastanak nacistiËkog<br />
vodstva 7 12. studenoga 1938.<br />
godine kako bi se preispitala πteta nastala tijekom<br />
«Kristalne noÊi≈ i prebacili krivnju na<br />
Æidove. Sastanak je bio od dvostrukog zna-<br />
Ëenja: prvo je bilo svaljivanje krivnje na Æidove<br />
i koriπtenje «Kristalne noÊi≈ kao povod<br />
donoπenju novih antisemitskih zakona kojima<br />
bi se Æidove uklonilo iz njemaËke ekonomije<br />
8 . OdluËeno je, buduÊi da su Æidovi<br />
bili krivi za ove, da oni legalno i financijski<br />
snose posljedice za πtetu nastalu za vrijeme<br />
pogroma 9 .<br />
NacistiËka birokratska maπinerija mogla se<br />
potpuno posvetiti konaËnom rjeπenju «æidovskog<br />
pitanja≈ 10 .<br />
Kristalna noÊ je javnosti definitivno obznanila<br />
u kojem Êe se smjeru kretati njemaËka<br />
politika prema Æidovima i prema nekim<br />
povjesniËarima smatra se poËetkom holokausta.<br />
Æidovi su uvidjeli kako politiËki antisemitizam<br />
moæe voditi k nasilju Ëak i u zapadnoj<br />
civilizaciji. Isto tako je pokazalo kako<br />
apatija cijeloga civiliziranog svijeta prema tim<br />
zbivanjima moæe ugroziti æivote ne samo<br />
Æidova veÊ i ostalih manjina.<br />
S druge su strane nacisti mogli zakljuËiti da<br />
iako svijet osuappleuje nacistiËki pogrom 11 protiv<br />
Æidova, nikako im se ne æeli suprotstaviti.<br />
Takav stav bio je dovoljan kako bi se pokrenule<br />
buduÊe akcije protiv Æidova.<br />
Put ka «konaËnom rjeπenju≈ æidovskog pitanja<br />
mogao je nesmetano otpoËeti.<br />
«Kristalna noÊ≈ bila je viπe od samog uniπtavanja<br />
trgovina, πkola, bolnica, sinagoga -<br />
ona je nagovijestila fiziËko uniπtenje europskog<br />
æidovstva te kao takva mora biti komemorativno<br />
obiljeæavana i posluæiti kao<br />
upozorenje ËovjeËanstvu i bezuvjetno podræati<br />
sve ærtve neo-faπistiËkih i rasistiËkih<br />
napada. <br />
Saπa CvetkoviÊ, dipl .pol.<br />
1Meappleu njima bio je i Zindel Grynszpan. Roappleen<br />
1911. godine u zapadnoj Poljskoj zajedno s<br />
obitelji bio je 27. listopada 1938. izbaËen iz<br />
kuÊe od strane njemaËke policije. Njegov<br />
duÊan i obiteljske pokretnine bile su zaplijenjene.<br />
Zindelov sin Herschel (tada 17 g.), koji<br />
je æivio u Parizu, Ëuvπi za izbacivanje obitelji<br />
otiπao je u njemaËko veleposlanstvo s namjerom<br />
da se osveti (7. 11. 1938.), pritom æeleÊi<br />
izvrπiti atenata na njemaËkog veleposlanika.<br />
Kako nije mogao doÊi do veleposlanika, teπko<br />
je ranio treÊeg tajnika veleposlanstva Ernsta<br />
von Ratha koji je umro dva dana nakon atentata.<br />
2 ...Æidov, broj 46 (tijekom prvog sasluπanja Herschela<br />
Grynszpana ); ... «Bolno æalim svoje djelo≈<br />
dodao je, «naËin postupka samog me gadi,<br />
nisam liËno mrzio Ëovjeka na kojeg samo pucao,<br />
ali svo moje duπevno biÊe bilo je obuzeto<br />
jednom miπlju, da moji roditelji i moj narod moraju<br />
toliko da pate.≈.... «Nismo mi psi! Nije zloËin<br />
biti Æidov! I ja imam svoje pravo da æivim. Ali ne<br />
daju mi da æivim u NjemaËkoj ni ma gdje<br />
drugdje. Nigdje nisam mogao naÊi posla. Lutao<br />
sam okolo kao otrovan πtakor i nije mi preostalo<br />
drugo nego da skoËim u vodu.≈... Govorio je<br />
da njegovi roditelji veÊ 28 godina æive u Hannoveru<br />
i da su teπkim radom stvorili sebi egzistenciju.<br />
Njegov otac bio je krojaËki majstor.<br />
Odjednom su ih brutalno otjerali na poljsku ➠<br />
34<br />
91

:: KRISTALL NACHT::<br />
OBLJETNICE<br />
➠ granicu; i ono πto je Ëovjeku najpotrebnije oduzeto<br />
im je. On je iz dosadaπnjih iskustva pretpostavljao<br />
da i njegovim roditeljima kao i svim<br />
ostalim poljskim Æidovima u NjemaËkoj, prijeti<br />
nesreÊa... «Traæio sam posla, ali nisam naπao,<br />
jer mi nisu dali Carte d’Identite, a Carte de Travail<br />
nisam se viπe ni mogao nadati! Otac mi je<br />
slao iz Hanovera novac. Kada sam dobio izgon<br />
iz Francuske ... Kamo da idem Iπao sam ususret<br />
svome djelu gonjen silom, Ëije snage nisam<br />
bio svjestan, bio sam uæasno deprimiran.≈...<br />
3Iz zagrebaËkog lista Æidov (1939.); Æeneva, 13.<br />
novembra (Jta ). Egzekutiva Svjetskog æidovskog<br />
kongresa objavljuje rezoluciju u kojoj se<br />
meappleu ostalim kaæe: Svjetski æidovski kongres<br />
duboko æali atentat πto ga je izvrπio 17-godiπnji<br />
poljski Æidov protiv Ëlana njemaËke ambasade<br />
u Parisu, ali protestuje s krajnjom odluËnoπËu<br />
protiv optuæbi koje njemaËka πtampa tim<br />
povodom iznosi protiv vaskolikog æidovstva, a<br />
isto tako protiv jezivih «represalija≈ prema njemaËkim<br />
Æidovima, iako ovi ni ukoliko nisu odgovorni<br />
za tragiËni pariπki dogaappleaj. Svjetski æidovski<br />
kongres i sve æidovske organizacije kao<br />
i svi Æidovi uopÊe uvijek su kategoriËki osuappleivali<br />
atentate i nasilja. Nasuprot tome ubijeno je u<br />
toku progona posljednjih godina nebrojeno<br />
Æidova, a na hiljade Æidova je natjerano na samoubistvo.<br />
U nacistiËkim pjesmama danomice<br />
se poziva puËanstvo da ubija Æidove. Zato smo<br />
u punom pravu da odbijemo novu antisemitsku<br />
kampanju koju nacional-socijalizam podjaruje u<br />
NjemaËkoj i u cijelom svijetu: skreÊemo paænju<br />
civilizovanog svijeta na nove progone Æidova u<br />
TreÊem Reichu koje se hoÊe opravdati izolovanim<br />
atentatom izvrπenim u tuappleini, a koji nije potekao<br />
iz «urote meappleunarodnog æidovstva≈,<br />
nego je naæalost izazvan nesmiljenim provokacijama<br />
samog nacionalsocijalizma. Pravi su<br />
krivci besmislenog pariπkog zloËina, koji svi Æidovi<br />
najoπtrije osuappleuju, oni koji bez prekida<br />
propovijedaju prioritet sile nad pravom, stavljaju<br />
nasilje nad pravednost a mrænju nad ljubav prema<br />
Ëovjeku.≈<br />
4 U izdanju zagrebaËkog Æidova (1939.) izdvajamo<br />
sljedeÊe novosti: Sve æidovske novine u<br />
NjemaËkoj zabranjene; Berlin 8. novembra. Kao<br />
prva represalija na atentat u pariπkom njemaËkom<br />
poslanstvu zabranjeni su u NjemaËkoj svi<br />
æidovski listovi na neodreappleeno vrijeme.; Berlin,<br />
9. novembra (Jta). Bankarska kuÊa Mendelssohn<br />
& Co., najveÊa privatna banka NjemaËke,<br />
treba joπ prije 1. januara da preapplee u ruke<br />
NjemaËke banke. Banku je osnovao joπ 1805.<br />
Josef Mendelssohn, sin Ëuvenog filozofa<br />
Mossesa Mendelssohna.Posljedica «ariziranja≈<br />
neÊe biti samo otpuπtanje æidovskih direktora,<br />
veÊ i svih æidovskih namjeπtenika. Ni jedan Ëlan<br />
porodice Mendessohn nije viπe Æidov, ali se<br />
banka smatra ipak ne-arijevskom...I u Austriji<br />
biÊe povuËene sve æidovske gramofonske<br />
ploËe; Paris, 9. novembra (Jta): Svim radnjama,<br />
koje vode gramofonske ploËe, dostavljene su<br />
liste ploËa koje mora da budu povuËene. Kao<br />
πto je poznato, u NjemaËkoj su sve ploËe æidovskih<br />
kompozitora, dirigenata, pjevaËa i<br />
muziËara povuËene i uniπtene. Onda se cijenila<br />
vrijednost uniπtenog imetka na viπe milijuna<br />
maraka.<br />
5Froma Zeintlin (svjedok Kristalne noÊi) izjavljuje:<br />
...«Ono πto meappleu ostalim nikako ne mogu zaboraviti<br />
je koliËina slomljenog stakla. Povrh svega<br />
NjemaËka nije bila u moguÊnosti proizvesti toliku<br />
koliËinu stakla, veÊ su trebali uvesti iz Belgije, a<br />
æidovske zajednice su to sve morali platiti.≈<br />
6 Po prvi put su Æidovi odvedeni masovno u koncentracijske<br />
logore (Buchenwald, Dachau i Sachsenhausen)<br />
u kojima je stotine bilo ubijeno<br />
unutar nekoliko tjedana od njihova dolaska. Dio<br />
privedenih se uspio osloboditi ukoliko su sredili<br />
emigraciju za sebe i pripisali svu imovinu «Arijevcima≈.<br />
7 Sastanku su prisustvovali Goering, Goebbels,<br />
Reinhard Heydrich, Walter Funk i ostale nacistiËke<br />
voapplee.<br />
8 IsjeËak iz Goeringova govora. «Ne bih htio<br />
ostaviti nerazjaπnjen ovodnevni sastanak, gospodo.<br />
Nismo se sastali kako bi samo razgovarali<br />
nego kako bi donijeli odluke, i Ëime bi<br />
...kompetentne sluæbe koje Êe donijeti sve<br />
moguÊe mjere za uklanjanje Æidova iz njemaËke<br />
ekonomije koji bi nakon tih mjera bili dodijeljeni<br />
meni.≈<br />
9Goering je zavrπio sastanak ovim rijeËima: «Zatvorit<br />
Êu sastanak ovim rjeËima. NjemaËko æidovstvo<br />
biti Êe kaænjeno za svoje gnusne<br />
zloËine, itd.., i morat Êe zauzvrat isplatiti milijardu<br />
maraka. To Êe biti to. Te svinje viπe neÊe<br />
poËiniti i jedno novo ubojstvo. Na posljetku htio<br />
bi nadodati da ne bi htio biti Æidov u NjemaËkoj.≈<br />
Kazna je bila 1 milijarda maraka za ubojstvo<br />
Vom Ratha i 6 milijuna maraka koje su osiguravajuÊe<br />
kuÊe trebale isplatiti Æidovima za priËinjenu<br />
πtetu tijrkom «Kristalne noÊi≈, bilo je<br />
uplaÊeno u dræavni proraËun.<br />
10 Na sastanku 12. studenoga 1938. Goering je<br />
izjavio: «Dobio sam pismo napisano prema<br />
Fuhrerovoj naredbi u kojem se traæi da se æidovsko<br />
pitanje, sada i jednom zauvijek rijeπi<br />
bilo na ovaj ili drugi naËin.≈ Nakon sastanka<br />
donesen je cijeli niz antisemitskih zakona koji je<br />
u sjedeÊih 2-3 mjeseca stupio na snagu:<br />
1.) Æidovi su morali predati preostale plemenite<br />
kovine vladi<br />
2.) Mirovine svih Æidova otpuπtenih iz javnih<br />
sluæbi bile su drastiËno smanjene.<br />
3.) Æidovske dionice, nakit i umjetniËki radovi<br />
mogli su biti otuappleeni od njemaËke dræave.<br />
4.) Æidovi su bili fiziËki odvojeni u njemaËkim<br />
gradovima.<br />
5.) Suspenzije vozaËkih dozvola.<br />
6.) Zaplijena radio ureappleaja.<br />
7.) Policijski sat za Æidove u razdoblju od 21<br />
do 5 sati ujutro tijekom ljeta i od 20 do 6<br />
sati ujutro tijekom zime.<br />
➠<br />
91<br />
35

OBLJETNICE<br />
:: KRISTALL NACHT::<br />
➠8.) Zakoni koji su se odnosili na zakupce nisu<br />
se odnosili na æidovske zakupce.<br />
9.)11. studenoga 1938. Ministarstvo unutraπnjih<br />
poslova Æidovima zabranjuje noπenje i<br />
posedovanje oruæja i municije i hladnog<br />
oruæja. Svi koji posjeduju oruæje moraju ga<br />
odmah predati lokalnoj policijskoj postaji.<br />
10.) Æidovima je zabranjeno dræati golubove<br />
pismonoπe.<br />
11 Iz Æidov (1939.); U vezi s posljednjim mjerama<br />
protiv Æidova u njemaËkoj pozvat je g. Hughes<br />
Wilson, ameriËki ambasador u Berlinu, hitno u<br />
Washington; Washington, 15. Novembra. Reuter<br />
javlja: Ministar inostranih poslova g. Cordel<br />
Hull pozvao je ameriËkog ambasadora u Berlinu<br />
g. Hughesa Wilsona da se odmah vrati u<br />
Washington na referisanje i savjetovanje. Ova<br />
odluka ne znaËi prekid diplomatskih odnosa<br />
izmeappleu SAD-a i NjemaËke, ali se ona u ovdaπnjim<br />
dobro obavijeπtenim krugovima smatra<br />
kao neuobiËajni korak, koji se poduzima u naroËito<br />
izuzetnim prilikama. Na zvaniËnom mjestu<br />
u Washingtonu povratak g.Wilsona u Washington<br />
dovodi se u vezu s nedavnim digaappleajima<br />
u NjemaËkoj. Ministarstvo inostranih poslova,<br />
meappleutim, nije dalo nikakvu izjavu po ovoj stvari,<br />
veÊ je samo obavijestilo pretstavnike πtampe<br />
da je g. Wilson dobio instrukcije da se odmah<br />
vrati u Washington.<br />
Iz zagrebaËkoga lista Æidov broj 46; Odjek<br />
Grynszpanova djela u francuskoj πtampi; Paris,<br />
8. novembra (Jta). Osim desniËarske, izrazito<br />
antisemitske πtampe, koja je iskoristila djelo 17-<br />
godiπnjeg Grynszpana za propagandu protiv<br />
Æidova i emigranata, ostala francuska πtampa<br />
komentariπe atentat s rezervom. Ona æali πto je<br />
povrijeappleen jedan strani diplomata, ali istiËe istovremeno<br />
da je atentator joπ dijete. Oeuvre primjeÊuje:<br />
Mora se dopustiti, htjelo se to ili ne, da<br />
su progoni Æidova u NjemaËkoj naËinili iz toga<br />
mladoga Ëovjeka atentatora, a ne propaganda<br />
æidovske emigracije u Francuskoj. Izuzetak meappleu<br />
neprednim listovima Ëini veliki radikalsocijalistiËki<br />
dnevnik Ere Nouve le koji poziva francuske<br />
Æidove da pomognu Francuzima kako bi<br />
udaljili æidovsku emigraciju od Francuske. Novine<br />
traæe numerus clausus za Æidove u lijeËniËkom<br />
i ostalim intelektualnim zvanjima i savjetuju<br />
Æidovima neka osnuju πkole za promjenu zvanja,<br />
u kojima Êe se Æidovi izuËiti u poljoprivredi,<br />
πumskim, æeljezniËkim i rudniËkim poslovima i<br />
tako se potpunije prilagoditi francuskom æivotu.<br />
Holandija je primila oko 1000 Æidova izbjeglica:<br />
London, 22. novembra. Prema vijestima koje<br />
su ovamo stigle Holandija je raspoloæena da<br />
primi djecu i mlade Æidove iz NjemaËke. Za<br />
posljednje dvije nedjelje u Holandiju je puπteno<br />
oko 1000 Æidova bjegunaca. Urugvajski parlament<br />
usvojio je zakon kojim se dozvoljava<br />
ulazak hiljadi æidovskih bjegunaca u zemlju.<br />
36<br />
91

::NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::<br />
OBLJETNICE<br />
Prije 60 godina oËi Ëitavog svijeta bile su uperene u Nuernberg<br />
gdje je zapoËelo povijesno suappleenje nacistiËkim zloËincima<br />
©EZDESET GODINA<br />
OD PROCESA U NUERNBERGU<br />
Proces protiv 22 nacistiËka Ëelnika zapoËeo je 20. studenoga<br />
1945. godine u Nuernbergu, a to je suappleenje po mnogo Ëemu bilo<br />
jedinstveno - bilo je to prvo suappleenje Ëelnicima jedne zemlje zbog<br />
zloËina protiv ËovjeËnosti i ratnih zloËina i prvi put u povijesti meappleunarodnog<br />
prava da se suappleenje temeljilo na osobnoj, a ne kolektivnoj<br />
odgovornosti.<br />
S druge strane, taj je sud utro put i kasnijim suappleenjima protiv genocida.<br />
Na njegovim temeljima - i onome πto je u pravnim terminima ostalo<br />
zabiljeæeno kao “nuernberπki principi” - poËivaju i Meappleunarodni<br />
kazneni sud za zloËine poËinjene na tlu bivπe Jugoslavije, sud osnovan<br />
za genocid poËinjen u Ruandi te nedavno zapoËeto suappleenje<br />
iraËkom diktatoru Sadamu Huseinu.<br />
Pobjednici odluËili kazniti odgovorne za<br />
zloËine u Drugome svjetskom ratu<br />
Tri velike tadaπnje svjetske sile - SAD, SSSR i Velika Britanija - na svojim<br />
su konferencijama odræanim u Moskvi (1943.), Teheranu (1943.),<br />
Jalti (1945.) i Potsdamu (1945.) odluËile da Êe pokuπati kazniti one<br />
koji su bili odgovorni za zloËine poËinjene tijekom Drugoga svjetskog<br />
rata.<br />
AmeriËki predsjednik Harry S. Truman ameriËkom je sucu Robertu H.<br />
Jacksonu dao zadatak da osmisli i organizira Meappleunarodni vojni sud<br />
(IMT) na kojem Êe se suditi nacistiËkim Ëelnicima.<br />
Nuernberg nije izabran sluËajno<br />
Jackson je za mjesto suappleenja predloæio Nuernberg, a taj izbor nije bio<br />
sluËajan. Nuernberg se tada nalazio u ameriËkoj zoni, PalaËa pravde<br />
u tom gradu bila je ogromna (22.000 Ëetvornih metara, 530 ureda i<br />
80 sudnica, a uza zgradu se nalazio i veliki zatvor), πto je bitno<br />
olakπavalo i ubrzavalo suappleenje.<br />
Osim toga, Nuernberg je imao i simboliËko znaËenje. Upravo su u<br />
tom gradu, nacisti na svojem stranaËkom kongresu 1938. godine<br />
donijeli rasne zakone i zapoËeli provoditi svoje ideje koje su sedam<br />
godine kasnije zavrπile milijunima mrtvih, raseljenih, uniπtenim zemljama<br />
i novim svjetskim poretkom.<br />
Staljin je æelio da se suappleenje odræi u Berlinu<br />
Staljin je meappleutim æelio da sud bude organiziran u Berlinu te da suappleenja<br />
budu - po sovjetskom modelu - brza. Saveznici su 8. kolovoza<br />
1945. godine postigli kompromis i odredili da u Berlinu bude stalno<br />
sjediπte IMT-a, ali da se prva suappleenja odræe u Nuernbergu. Prema<br />
tadaπnjim prijedlozima, nakon Nuernberga trebalo je nastaviti s meappleunarodnim<br />
suappleenjima ratnim zloËincima, ali do toga nije doπlo zbog<br />
hladnog rata.<br />
Na IMT-u svaki od Ëetiriju velikih sila - SAD, Velika Britanija, SSSR i<br />
Francuska - dale su po jednog suca i njegova zamjenika te tuæitelje.<br />
Optuænice su sadræavale Ëetiri toËke<br />
Meappleunarodni vojni sud zapoËeo je s radom 18. listopada 1945. u<br />
zgradi Vrhovnoga suda u Berlinu, kada je tuæiteljstvo predstavilo optuænice<br />
protiv 24 “velikih ratnih zloËinaca” i protiv 6 “kriminalnih organizacija”.<br />
Optuænice su sadræavale Ëetiri toËke:<br />
1. urota s ciljem poËinjenja zloËina protiv mira<br />
2. planiranje, iniciranje i provedba rata ili agresije<br />
3. ratni zloËini<br />
4. zloËini protiv ËovjeËnosti<br />
Sama suappleenja poËela su 20. studenoga u Nuernbergu, gradu u kojem<br />
su zbog suappleenja bile primijenjene nevjerojatne sigurnosne mjere.<br />
Okolica PalaËe pravde bila je u potpunosti zatvorena, na ulicama su<br />
bili tenkovi, a tramvaj se nije smio zaustaviti ispred PalaËe pravde -<br />
prema izjavama nekih oËevidaca, putnici u tramvaju nisu Ëak smijeli<br />
ni gledati kroz prozor.<br />
➠<br />
91<br />
37

OBLJETNICE :: NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::<br />
➠<br />
Optuæenici su redom izjavljivali:<br />
“Nicht schuldig”<br />
Optuæenici su se pred sucima pojavili u nacistiËkim uniformama i svi<br />
su izjavili isto: “Nicht schuldig!” (Nisam kriv!).<br />
Tijekom suappleenja sasluπano je 236 svjedoka, proËitano je 300.000<br />
izjava danih pod prisegom, skupljeno je 5.330 dokumenata i 7.300<br />
metara filma. Protokol suda sadræavao je 15.000 stranica u 22 toma.<br />
Glavnom sucu Jacksonu pomagalo je 1.000 suradnika. Tijekom<br />
procesa dvanaest prevoditelja i prevoditeljica simultano je prevodilo<br />
na engleski, francuski, ruski i njemaËki. Povijesne fotografije pokazuju<br />
pravu vojsku tajnica koje su se bavile dokumentacijom procesa i<br />
koje su doslovno bile zatrpane papirima.<br />
Optuæenici su na raspolaganju imali 27 glavnih branitelja i 54 asistenata.<br />
O procesu je izvjeπtavalo 350 novinara i knjiæevnika, meappleu kojima<br />
su bili i Ernest Hemingway, John Steinbeck i Erich Kaestner, kao<br />
Nakon Nuernberga odræana su joπ neka<br />
suappleenja nacistiËkim zloËincima:<br />
U NjemaËkoj:<br />
- izmeappleu 1946. i 1949., druga serija Nuernberπkih procesa (njih<br />
ukupno 12) na kojima je suappleeno onima koji su sudjelovali u politici<br />
nacistiËkog reæima. Radilo se o 177 osoba : lijeËnika, pravnika,<br />
vojnika i industrijalaca. Dvadest Ëetvero ih je pogubljeno, 118<br />
osuappleeno na zatvorske kazne, a 35 osloboappleeno;<br />
- godine 1965. pred sudom u Frankfurtu sudilo se odgovornima<br />
za zloËine poËinjene u nacistiËkom koncentracijskom logoru<br />
Auschwitz-Birkenau. Meappleu optuæenima je bio i Robert Mulka, zamjenik<br />
Rudolfa Hoessa, zapovjednika SS-a u logoru Auschwitz;<br />
- godine 1992. Josef Schwammberger, bivπi zapovjednik radnih<br />
logora na podruËju Krakova izmeappleu 1942. i 1944. godine,<br />
osuappleen je na doæivotnu kaznu zatvoru na suappleenju u Stuttgartu<br />
zbog ubojstva i sudjelovanja u ubojstvu æidovskih zatvorenika.<br />
U drugim zemljama:<br />
- u kolovozuu 1945. marπal Philippe Petain, πef francuskoga kolaboracionistiËkog<br />
reæima, osuappleen je na smrt zbor kolaboracije.<br />
Njegova je kazna kasnije promijenjena u kaznu doæivotnog zatvora;<br />
- u travnju 1961. Adolf Eichmann, jedan od glavnih izvrπitelja “konaËnog<br />
rjeπenja æidovskog pitanja”, osuappleen je pred izraelskim sudom,<br />
nakon πto je tajno uhiÊen u Argentini i potom prebaËen u<br />
Izrael. Objeπen je 31. svibnja 1962. u zatvoru u blizini Tel Aviva;<br />
- godine 1987. Nijemac Klaus Barbie, πef Gestapoa u Lyonu,<br />
osuappleen je na francuskom sudu na doæivotnu kaznu zatvora zbog<br />
zloËina protiv ËovjeËnosti, posebice zbog toga πto je naredio i<br />
proveo deportaciju 44 æidovske djece 1944. godine.<br />
U Hrvatskoj:<br />
- godine 1986. u Zagrebu je poËelo suappleenje Andriji ArtukoviÊu,<br />
ministru unutarnjih i vanjskih poslova tzv. Nezavisne dræave<br />
Hrvatske. ArtukoviÊ je uhiÊen u SAD-u gdje je æivio nakon<br />
Drugoga svjetskog rata, te prebaËen u Zagreb. Osuappleen je na<br />
smrt, ali zbog njegova zdravstvenoga stanja, presuda nije<br />
izvrπena. ArtukoviÊ je umro u sijeËnju 1988. u zatvorskoj bolnici u<br />
Zagrebu;<br />
Poziv na bojkot židovskih trgovaca, Njemačka, 1933.<br />
38<br />
- godine 1998. u Zagrebu je suappleeno Dinku ©akiÊu, poboËniku<br />
zapovjednika logora Stara Gradiπka i upravitelju logora Jasenovac.<br />
©akiÊ je uhiÊen u Argentini, gdje je æivio i odakle je prebaËen<br />
u Zagreb. PravomoÊnom presudom Dinko ©akiÊ osuappleen<br />
je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora zbog zloËina protiv<br />
civilnoga stanovniπtva.<br />
91

: NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::<br />
OBLJETNICE<br />
➠ i buduÊi njemaËki kancelar,<br />
Willy Brandt.<br />
Optuæenici su svoje vrijeme provodili<br />
u zatvoru koji je podzemnim<br />
tunelima bio povezan s PalaËom<br />
pravde. UnatoË velikim mjerama<br />
sigurnosti i 24-satnom nadzoru,<br />
dvojica su optuæenika uspjela po-<br />
Ëiniti samoubojstvo: Robert Ley<br />
prije poËetka procesa i Herman<br />
Goering prije izvrπenja smrtne<br />
kazne na koju je bio osuappleen.<br />
Jedanaest optuæenika<br />
osuappleeno je na<br />
smrtne kazne<br />
Jedanaest optuæenika bilo je 1. listopada<br />
1946. godine osuappleeno na<br />
smrtne kazne. S iznimkom Hermanna<br />
Goeringa, jednoga od organizatora<br />
“konaËnog rjeπenja æidovskog<br />
pitanja” koji se ubio 15.<br />
listopada, deset ostalih optuæenika<br />
je objeπeno: Hans Frank<br />
(glavni guverner Poljske), Wilhelm<br />
Frick (ministar unutarnjih poslova),<br />
Alfred Jodl (πef ureda za operacije<br />
vrhovnog zapovjedniπtva<br />
Wermachta), Ernst Kaltenbrunner<br />
(πef vrhovnog ureda za sigurnost), Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjednik<br />
Wermachta), Alfred Rosenberg (ideolog stranke i ministar zaduæen<br />
za istoËna podruËja), Fritz Sauckel (zaduæen za radnu snagu, πto<br />
je ukljuËivao i prisilni rad), Arthur Seyss-Inquart (komesar Reicha za<br />
Nizozemsku), Julius Streicher (direktor antisemitskog lista Der Stuermer),<br />
Joachim von Ribbentrop (ministar vanjskih poslova).<br />
Sedmero osuappleenika osuappleeno je na zatvorske kazne, meappleu njima je<br />
bio zapovjednik mornarice Karl Doenitz (10 godina zatvora), Hitlerov<br />
arhitekt Albert Speer (20 godina zatvora) i Hitlerov zamjenik Rudolf<br />
Hess, osuappleen na kaznu doæivotnog zatvora.<br />
Trojica optuæenika su osloboappleena.<br />
Nacistička obilježja ispisana na<br />
zidu sinagoge u Duesseldorfu, 1933.<br />
Nuernberg i danas sinonim za suappleenja ratnim<br />
zloËincima<br />
Nuernberg je do danaπnjih dana u modernom meappleunarodnom pravu<br />
ostao sinonim za suappleenja ratnim zloËincima. To je suappleenje bilo prvo<br />
u povijesti u kojem su krivci za ratne zloËine odgovarali pred meappleunarodnim<br />
sudom, a samo je suappleenje bilo revolucionarno u mnogim<br />
aspektima. Jedan od njih je bio i zaπtita prava optuæenika.<br />
“Nikada ne smijemo zaboraviti da Êe prema onom na Ëemu mi danas<br />
sudimo ovim optuæenicama, nama povijest suditi sutra”, kazao je<br />
otvarajuÊi procese sudac Robert Jackson.<br />
Martinu Bormannu, jednom od najbliæih Hitlerovih savjetnika, suappleeno<br />
je u odsustvu i dobio je smrtnu kaznu.<br />
»etiri organizacije proglaπene su kriminalnima: nacistiËka stranka,<br />
SS, sluæba sigurnosti SD i Gestapo.<br />
NajveÊe nasljeapplee Nuernberga ugledalo je svjetlo dana tek nedavno -<br />
uspostavljenjem Meappleunarodnog kriviËnog suda 1998. godine. Taj bi<br />
sud trebao promovirati vladavinu prava i pobrinuti se da najteæi meappleunarodni<br />
zloËini ne proappleu nekaænjeno. <br />
91<br />
39

UJEDINJENI NARODI :: POVIJESNA ODLUKA ::<br />
Ujedinjeni narodi donijeli povijesnu odluku<br />
OP∆A SKUP©TINA UN-A 27. SIJE»NJA PROGLASILA<br />
ME–UNARODNIM DANOM SJE∆ANJA<br />
NA ÆRTVE HOLOKAUSTA<br />
Opća skupština UN-a<br />
OpÊa skupπtina Ujedinjenih naroda donijela je poËetkom studenoga,<br />
nakon dvodnevne rasprave, jednoglasnu odluku da se 27. sijeËnja<br />
proglasi Meappleunarodnim danom sjeÊanja na ærtve holokausta, koji<br />
je glavni tajnik UN-a Kofi Annan opisao kao “jedinstveno zlo”.<br />
Skupπtina UN-a u sijeËnju ove godine odræala je raspravu o holokaustu,<br />
πto je bio prvi sastanak posveÊen toj temi od kraja Drugoga svjetskog<br />
rata.<br />
Meappleunarodni dan sjeÊanja na ærtve holokausta jest dan<br />
kada je 1945. osloboappleen Auschwitz<br />
Izabrani datum dan je kada su 1945. godine sovjetske snage oslobodile<br />
zloglasni koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, u okupiranoj<br />
Poljskoj, u kojemu je ubijeno viπe od milijun osoba, veÊinom Æidova.<br />
NjemaËka od 1996. godine 27. sijeËnja obiljeæava Dan sjeÊanja na<br />
holokaust.<br />
Meappleunarodni dan holokausta bit Êe vaæan podsjetnik na “univerzalne<br />
pouke holokausta, jedinstvenog zla koje se ne moæe jednostavno<br />
ostaviti u proπlosti i zaboraviti”, rekao je Annan.<br />
OpÊa skupπtina osnovala i poseban program s<br />
ciljem mobiliziranja civilnog druπtva<br />
OpÊa skupπtina UN-a usvojila je takoappleer poseban program kojemu<br />
je cilj mobiliziranje civilnog druπtva na prisjeÊanje na holokaust i obrazovanje,<br />
a za primjenu te rezolucije UN je dodijelio 350.000 ameriËkih<br />
dolara.<br />
Rezolucijom se od zemalja Ëlanica UN-a traæi da razviju<br />
programe obrazovanja kako bi se na taj naËin<br />
pokuπale sprijeËiti buduÊi genocidi, osuappleuju se svaki<br />
pokuπaji negiranja holokausta, osuappleuje se diskriminacije<br />
i nasilje koje se temelji na vjeri ili etniËkoj pripadnosti.<br />
Izraelski veleposlanik pri UN-u: “Dirnut sam<br />
kao Izraelac, Æidov i kao ljudsko biÊe”<br />
PredstavljajuÊi rezoluciju, izraelski veleposlanik pri UNu<br />
Dan Gillerman kazao je da je dirnut “kao Izraelac,<br />
kao Æidov, kao ljudsko biÊe i sin obitelji koja je bila ærtva<br />
holokausta”. Gillerman je zahvalio zemljama koje su<br />
podræale tu rezoluciju, a posebice je zahvalio glavnom<br />
tajniku UN-a Kofiju Annanu.<br />
Izraelski ministar vanjskih poslova Silvan Shalom pozdravio je “povijesnu”<br />
rezoluciju OpÊe skupπtine UN-a kojom se 27. sijeËnja odreappleuje<br />
kao Meappleunarodni dan sjeÊanja na ærtve nacistiËkog holokausta.<br />
Jednoglasno prihvaÊena rezolucija zatvara povijesni krug, a donesena<br />
je 30 godina nakon πto je UN donio svoju neslavnu rezoluciju kojom<br />
se cionizam izjednaËuje s rasizmom, kazao je Shalom za izraelski<br />
radio. On je odluku o svjetskom obiljeæavanju holokausta nazvao<br />
“posebnim dogaappleajem u povijesti ËovjeËanstva” koja dokazuje da su<br />
se odnosi Izraela s UN-om popravili.<br />
“OËi Æidova diljem svijeta bile su uperene u OpÊu skupπtinu”, kazao<br />
je izraelski πef diplomacije.<br />
Izraelski mediji: promjena stajaliπta UN-a prema Izraelu<br />
Izraelski mediji smatraju da je donoπenje te rezolucije znak promjene<br />
stajaliπta OpÊe skupπtine UN-a prema Izraelu - to je prvi put u povijesti<br />
da je OpÊa skupπtina usvojila jednu izraelsku inicijativu.<br />
Ova posljednja odluka samo je jedna u nizu pozitivnih dogaappleaja koji<br />
su se u posljednje dvije godine dogodile izmeappleu UN-a i Izraela: po prvi<br />
put u svojoj povijesti OpÊa skupπtina je proπle godine usvojila rezoluciju<br />
kojom se osuappleuje antisemitizam, a u sijeËnju ove godine OpÊa<br />
skupπtina na posebnoj je sjednici obiljeæila 60. godiπnjicu osloboappleenja<br />
nacistiËkih koncentracijskih logora. Prije godinu dana, izraelski veleposlanik<br />
pri UN-u Dan Gillerman imenovan je zamjenikom predsjednika<br />
OpÊe skupπtine - πto je prvi put otkako je Izrael postao Ëlanom<br />
svjetske organizacije. <br />
40<br />
91

:: U BIJEGU PRED PRAVDOM ::<br />
ZLO»INCI<br />
Otkriven austrijski doktor optuæen za ubojstvo<br />
stotine zatvorenika nacistiËkih logora<br />
NACISTI»KI DR. SMRT<br />
SKRIVA SE U ©PANJOLSKOJ<br />
Aribert Heim<br />
Austrijski doktor Aribert Heim, optuæen za<br />
ubojstvo stotine zatvorenika nacistiËkih koncentracijskih<br />
logora tijekom Drugoga svjetskog<br />
rata skrivao se u ©panjolskoj posljednjih<br />
dvadeset godina, objavile su ovog<br />
mjeseca πpanjolske novine.<br />
Heim (91) je od 8. listopada do 29. studenoga<br />
1941. godine “radio” u koncentracijskom<br />
logoru Mauthausenu u Austriji gdje je, prema<br />
podacima Centra Simon Wiesenthal, ubio<br />
nekoliko stotina zatvorenika ubrizgavajuÊi im<br />
smrtonosne injekcije i vrπeÊi nad njima nepotrebne<br />
operativne zahvate.<br />
Heim je u Mauthausenu bio samo kratko vrijeme,<br />
a zbog svog djelovanja u tom razdoblju<br />
- kada je izmeappleu ostaloga ljude operirao<br />
bez narkoze - dobio je nadimak “Doktor<br />
smrt”. Prema izjavi jednog od svjedoka, Heim<br />
je svakoga jutra u svoj dnevnik uredno zapisivao<br />
koliko je ljudi prethodnoga dana ubio.<br />
“Der Spiegel”: Heim je bio<br />
“sadistiËki zloËinac”<br />
NjemaËki tjednik “Der Spiegel” Heima je<br />
opisao kao “sadistiËkog zloËinca koji je nakon<br />
straviËnih eksperimenata u logoru Mauthausen<br />
zatvorenike ubijao injekcijama ubrizgavajuÊi<br />
im otrov direktno u srce”. NjemaËki<br />
pisac Ernst Klee u svojoj knjizi “Auschwitz,<br />
medicina nacional-socijalizma i njezine ærtve”<br />
piπe da je “u sadistiËkom smislu Heim nadmaπivao<br />
sve ostale lijeËnike u koncentracijskim<br />
logorima, ukljuËujuÊi i zloglasnog<br />
Josefa Mengelea koji je nakon bijega iz<br />
NjemaËke 1979. godine umro u Brazilu”.<br />
Nakon rata, Heim je uhiÊen,<br />
pa puπten na slobodu<br />
Heim je nakon Mauthausena poslan u Finsku<br />
i Norveπku. Posebno je zanimljiv podatak da<br />
su Heima nakon zavrπetka Drugog svjetskog<br />
rata saveznici uhitili, ali buduÊi da je bio optuæen<br />
samo za pripadnost divizijama SS-a, on<br />
je 1948. godine puπten.<br />
Nakon πto su ga saveznici pustili na slobodu,<br />
Heim je poËeo raditi kao lijeËnik u Friedbergu<br />
u njemaËkoj pokrajini Hessen, a prema nekim<br />
podacima Ëak je nastupao i za lokalni<br />
hokejaπki tim. U NjemaËkoj se Heim oæenio,<br />
a 1954. godine otvorio je ginekoloπku ordinaciju<br />
u njemaËkom gradu Baden-Badenu,<br />
a 13. rujna 1962. godine saznao je da su<br />
njemaËke vlasti izdale nalog za njegovim uhi-<br />
Êenjem te je u posljednji trenutak pobjegao.<br />
Heimova je supruga 1967. zatraæila razvod<br />
braka tvrdeÊi da joj je njezin suprug zatajio<br />
svoju nacistiËku proπlost. Heimova obitelj tvrdi<br />
da je on iste godine preminuo u Juænoj<br />
Americi, ali njemaËka policija je 2001. godine<br />
ponovo uπla u trag “doktoru smrti”, nakon<br />
πto je novac s njegova raËuna u NjemaËkoj<br />
prebaËen u Dansku i ©panjolsku. Osim toga,<br />
njemaËki je raËunovoapplea zatraæio od vlasti<br />
smanjenje poreza za svoju stranku zbog<br />
toga πto, kako je tvrdio, vlasnik raËuna æivi u<br />
inozemstvu. Trag novca njemaËku je policiju,<br />
ali i novinare, doveo do ©panjolske.<br />
Heimu je u bijegu pomogla<br />
tajna organizacija Odessa<br />
Prema pisanju πpanjolskog lista “El Mundo”,<br />
Heim je od 1985. godine æivio u ©panjolskoj,<br />
posljednjih nekoliko godina u blizini grada Roses,<br />
na Costa Bravi. Heima je, navodi πpanjolski<br />
list, nakon zavrπetka Drugog svjetskog<br />
rata skrivala tajna organizacija Odessa, koja je<br />
nacistiËkim ratnim zloËincima pomagala u bijegu<br />
i u tome da dobiju novi identitet.<br />
“©panjolska policija sumnja da je Heim napustio<br />
Roses jahtom u smjeru Marbelle, nakon<br />
πto mu je javljeno da je otkriveno mjesto na<br />
kojem se skriva”, prenosi “El Mundo”.<br />
Aribert Heim roappleen je 1914. godine, a medicinu<br />
je studirao na Medicinskom fakultetu u<br />
BeËu. Danas je on, uz zloglasnog Aloisa Brunnera,<br />
jedan od najtraæenijih nacistiËkih ratnih<br />
zloËinaca. Meappleutim dok se za Brunnera ne<br />
moæe sa sigurnoπÊu utvrditi da je joπ uvijek<br />
æiv, direktor Centra Simon Wiesenthal iz<br />
Jeruzalema, Efraim Zuroff smatra da postoji<br />
velika vjerojatnost da je Heim joπ uvijek na æivotu.<br />
Zuroff raspolaæe s izjavom jednog Izraelca<br />
koji tvrdi da je prije dva mjeseca osobno<br />
vidio Heima na Ibizi.<br />
NjemaËka policija nudi nagradu od 130.000<br />
eura za podatke koje bi dovele do Heimova<br />
uhiÊenja, a Centar Simon Wiesenthal u sklopu<br />
svoje akcije “Posljednja πansa” daje<br />
10.000 eura za konkretne podatke o mjestu<br />
na kojem se “Doktor Smrt” skriva. <br />
91<br />
41

KRONOLOGIJA ÆOZ :: IZ ÆIDOVSKE OP∆INE ZAGREB ::<br />
7. studenoga 2005.<br />
- odræana je sjednica VijeÊa ÆOZ-a na kojoj su donesene<br />
sljedeÊe odluke:<br />
- razrijeπen je ©kolski odbor O.©. Lauder - Lea Deutsch<br />
te je imenovano Povjerenstvo u sastavu Branka CimermanoviÊ,<br />
Mira Kern CuculiÊ i Jozef Papo, koje Êe upravljati<br />
πkolom do imenovanja novog odbora.<br />
- imenovana je Komisija za izradu dopuna i izmjena<br />
Statuta ÆOZ-a u sastavu: Sanja ZoriËiÊ TabakoviÊ, Jozef<br />
Papo, Dean Friedrich, Saπa CvetkoviÊ, Hana Gelb i Sabrina<br />
HoroviÊ.<br />
- raskinut je ugovor s udrugom Æidovska kulturna scena<br />
Bejahad<br />
- raspravljalo se o prijedlogu Izvrπnog odbora za isklju-<br />
Ëenje Ive Goldsteina iz Ëlanstva ÆOZ-a. Komisija za prijem<br />
u Ëlanstvo ÆOZ-a negativno se oËitovala o prijedlogu<br />
Izvrπnog odbora. VijeÊe je donijelo zakljuËak da Êe<br />
Ëlanstvo informirati o πtetnom djelovanju Ive Goldsteina,<br />
neoprostivim greπkama koje je uËinio te nepopravljivoj<br />
πteti koju je nanio Æidovskoj opÊini Zagreb.<br />
- VijeÊe je prihvatilo prijedlog Izvrπnog odbora da Nadzorni<br />
odbor izvrπi pregled poslovanja svih pravnih osoba<br />
kojima je ÆOZ osnivaË. Pregled poslovanja ÆOZ-a je u<br />
tijeku od strane nezavisne revizorske kuÊe.<br />
- VijeÊe je primilo informaciju da su Hrvatske poπte prihvatile<br />
inicijativu ÆOZ za izradu prigodne poπtanske marke<br />
povodom 200. obljetnice osnutka OpÊine<br />
- VijeÊe je obavijeπteno da je programska osnova za<br />
gradnju centra u Praπkoj dopunjena sukladno prethodnim<br />
odlukama VijeÊa<br />
11. studenog a 2005.<br />
odræan je u Budimpeπti sastanak predstavnika ÆOZ-a s<br />
g. Georgom Banom, potpredsjednikom i voditeljem ureda<br />
Ronald S. Lauder Fondacije. Razgovaralo se o<br />
trenutnim zbivanjima u ÆOZ, njihovoj refleksiji na O.©.<br />
Lauder-Lea Deutsch, problemima πkole te o buduÊoj<br />
suradnji fondacije i Æidovske opÊine Zagreb.<br />
16. i 17. studenoga 2005.<br />
Æidovsku opÊinu Zagreb posjetio je Eitan Horvat, savjetnik<br />
fonda SELF, osnovanog po American Jewish Joint<br />
Distribution Commmittee. Raspravljalo se o investicijskim<br />
projektima ÆOZ-a (stanovima i odmaraliπtu) koji su<br />
odlukom o proraËunu za 2005.godinu, VijeÊa ÆOZ-a od<br />
oæujka 2005., uvrπteni u potencijalni investicijski program,<br />
a za koji bi sredstva osigurao navedeni fond. G.<br />
Horvat pregledao je sve nekretnine u vlasniπtvu ÆOZ-a,<br />
te podnio izvjeπtaj Odboru fonda, koji Êe tijekom prosinca<br />
raspravljati o dodjeli sredstava.<br />
21. studenoga 2005.<br />
ÆOZ posjetila je kombinirana delegacija OSCE-a i<br />
National Public Safety Strategies (SAD) koju je predvodio<br />
g. Paul Goldenberg, predsjednik NPSS-a. Razgovaralo<br />
se o implementaciji programa edukacije javnih sluæbi<br />
o nacionalnim i vjerskim manjinama, te o problemima s<br />
kojima se trenutno suoËava ÆOZ.<br />
28. studenog 2005.<br />
odræana je sjednica Odbora za Upravu i financije ÆOZ-a.<br />
Glavne teme bile su realizacija proraËuna za 2005.,<br />
osiguranje sredstava za socijalne pomoÊi i za preæivjele<br />
holokausta, a donesene su i odluke vezane uz tekuÊe<br />
poslovanje za prosinac.<br />
29. studenoga 2005.<br />
delegaciju ÆOZ-a, u sastavu Ognjen. Kraus, Sanja TabakoviÊ,<br />
Jozef Papo, Saπa CvetkoviÊ, Dean Friedrich,<br />
primio je Nj.E. g. Shmuel Meirom, veleposlanik Izraela u<br />
Hrvatskoj. Sastanak se odræao u prostorijama veleposlanstva.<br />
Razgovaralo se o trenutnoj situaciji u ÆOZ,<br />
problemima s kojima se OpÊina suoËava te o planovima<br />
koje ima u sljedeÊem razdoblju.<br />
30. studenoga 2005.<br />
odræan je sastanak dr. Ognjena Krausa, Saπe CvetkoviÊa<br />
i g. Daria Lukete, struËnog suradnika za pitanja gradnje<br />
æidovskog centra u Praπkoj ulici, a vezano uz sigurnosne<br />
aspekte gradnje.<br />
1. prosinca 2005.<br />
Æidovsku opÊinu Zagreb posjetila je prof. Sabrina HoroviÊ,<br />
predsjednica Æidovske opÊine Dubrovnik. U razgovoru<br />
s dr. Ognjenom Krausom, predsjednikom Koordinacije<br />
æidovskih opÊina u RH razgovaralo se provoappleenju<br />
planova Koordinacije, sukladno zakljuËcima sa zadnje<br />
sjednice. Dr. HoroviÊ je posjetila DjeËji vrtiÊ M. Weiller,<br />
prigodom Ëega su je djeca, u znak zahvalnosti za donaciju<br />
dubrovaËke opÊine, darivala svojim radovima izraappleenim<br />
za Hanuku.<br />
42<br />
91

:: ÆIDOVSKI FILM ::<br />
KULTURA<br />
PoËetkom studenoga u Londonu je, Ëetvrti put<br />
za redom, odræan Æidovski filmski festival. Naπa<br />
suradnica Vesna Domany Hardy pratila je filmove<br />
prikazane na tom festivalu.<br />
»ETVRTI ÆIDOVSKI<br />
FILMSKI FESTIVAL U LONDONU<br />
Krajem listopada svake godine u Londonu se odræava meappleunarodni<br />
filmski festival, a odmah nakon njega, poËetkom studenoga,<br />
u glavnom gradu Velike Britanije poËinje Æidovski filmski festival.<br />
Ove godine taj je festival odræan Ëetvrti put.<br />
Oba se festivala gotovo isprepliÊu, jer se neki filmovi sa Æidovskog<br />
festivala mogu vidjeti ranije u okviru meappleunarodnog festivala. U tom<br />
smislu dvostruku londonsku premijeru imao je i izraelski film reæisera<br />
Gidija Dara ‘Ushpizn’ (Ritual tradicionalnog gostoprimstva), u<br />
produkciji strogo ortodoksne æidovske zajednica iz Charedija u<br />
okolici Jeruzalema. Film obraappleuje promjene u odnosima jednog<br />
ortodoksnog braËnog para kojima ne uspijeva imati djecu. Nadaju<br />
se da Êe se stvari pozitivno pomaknuti kada u znak tradicionalnog<br />
gostoljublja za vrijeme vjerskih praznika prihvate u svoju kuÊu<br />
strance, meappleutim uspostavi se da su njihovi gosti kaænjenici u bijegu.<br />
NeoËekivana situacija dovodi do svakakvih komplikacija.<br />
Drugi ortodoksni film, doduπe domaÊe britanske proizvodnje, prikazan<br />
na Londonskom filmskom festivalu bio je ‘Pjesma nad pjesmama’.<br />
Taj film obraappleuje ideoloπki vjerski sukob izmeappleu asimilacijskog<br />
brata i poboæne sestre u okviru jedne britanske ortodoksne obitelji.<br />
Prikazani filmovi raznih kategorija iz Izraela,<br />
Francuske, NjemaËke, Norveπke i SAD-a<br />
Za program Æidovskoga filmskog festivala odabrani su filmovi raznih<br />
kategorija, od igranih i dokumentarnih, do velikog broja kratkih filmova.<br />
Prije svakoga cjeloveËernjeg filma prikazivao se po jedna<br />
kraÊi, igrani ili dokumentarni film, a posebnu retrospektivu filmske<br />
proizvodnje kratkog filma imala je filmska i televizijska πkola Sama<br />
Spiegela iz Jeruzalema. Filmovi polaznika ove akademije pokazali<br />
su znalaËku umjeπnost priËanja kratkih filmskih priËa, a svi njihovi<br />
prikazani filmski skeËevi, njih πest, slike su iz svakodnevnog æivota<br />
Jeruzalema.<br />
Ukupno je na festivalu prikazano 20 izraelskih filmova od Ëega njih<br />
16 po prvi put u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osim izraelskih filmova<br />
prikazano je par francuskih, dvije njemaËke æidovske komedije,<br />
jedan norveπki igrani film, mnoπtvo koprodukcija i nekoliko<br />
ameriËkih filmov koji su veÊ uπli u opÊu distribuciju. Osim kvalitete,<br />
stimulacija za razgovor bio je jedan je od uvjeta koji su organizatori<br />
festivala postavili autorima filmovima. Ovu inicijativu Festival je usvojio<br />
2002. godine da bi obuhvatio stimulativne filmove o dogaappleajima➠<br />
91<br />
43

KULTURA :: ÆIDOVSKI FILM ::<br />
➠ koji Êe omoguÊiti dijalog povezan sa situacijom na Bliskom istoku<br />
i njezin utjecaj na globalna zbivanja.<br />
Izraelski filmovi “Hilliers” i<br />
“Traganje za izgubljenim glasom”<br />
U to su se dobro uklopili polemiËni film “Hilliers”, izraelski dokumentarni<br />
cjeloveËernji film o izraelskoj obitelji koja pokuπava<br />
dokazati da njihov sin nije izvrπio samoubojstvo za vrijeme sluæenja<br />
vojnog roka, kao πto je obitelj bila obavijeπtena. Njihovo traæenje za<br />
istinom otvara politiËku Pandorinu kutiju.<br />
“Traganje za izgubljenim glasom” (‘Be’ikvot Ha’kol Ha’avood’)<br />
izraelski cjeloveËernji dokumentarni film reæisera Tzipija Tropea bio<br />
je prikazan odmah na poËetku Æidovskog filmskog festivala. I taj je<br />
film potvrdio ozbiljnost problematike s kojom se suoËavaju autori<br />
filmske izraelske produkcije. Film priËa o punk pjevaËu Omri Goldinu<br />
koji je zajedno s grupom svojih prijatelja, sve djecom visokih<br />
izraelskih vojnih lica, protestirao kao punk rocker protiv militarizacije<br />
izraelskog druπtva. No 2002. godine talentirani pjesnik Ormi, u<br />
21. godini æivota bude ubijen u jednom teroristiËkom samoubilaËkom<br />
napadu na autobus. Od tog trenutka film prati sloæene æivotne<br />
prilike njegove pacifistiËke obitelji angaæirane na projektu<br />
koegzistencije i suæivota s izraelskim Palestincima, njihovom suo-<br />
Ëavanju s gubitkom sina, odnosa s palestinskim susjedima i ustrajnost<br />
Omrijeve obitelji u nastojanju realiziranja koegzistencije.<br />
Londonska publika pozdravila je taj film Ëija je ekranizacija na festivalu<br />
popraÊena æivom diskusijom pod vodstvom jedne izraelske<br />
psihoanalitiËarke/ terapeutkinje, savjetnice obitelji koje su pretrpjele<br />
takve gubitke. Zajedno s njom na pitanja publike odgovarao je<br />
jedan palestinski pisac iz Libanona. Kroz prikazivanje svakodnevnog<br />
æivota Omrijeve obitelji angaæirane na izgradnji izraelskopalestinske<br />
koegzistencije na Zapadnoj obali, film je pokazao slojevitost<br />
æivota u Izraelu i kroz to otvorio moguÊnost za razgovor o<br />
mnogim goruÊim temama kao πto su izraelsko-arapski odnosi unutar<br />
granica Izraela; problem koji u svakodnevnom æivotu predstavlja<br />
sigurnosni zid; ponos jednih i drugih; unutarnje prilike u samom<br />
Izraelu kao i sukob generacij...<br />
Psiho-fiziËke dimenzije sigurnosnog zida:<br />
tema filma “Zid”<br />
O psiho-fiziËkim dimenzijama kontroverznog zida koji dijeli<br />
Palestince od Izraelaca bavi se dokumentarni film “Zid” (Le Mur) u<br />
francusko-izraelskoj koprodukciji. Autor filma Simone Bitton u filmu<br />
putuje duæ obiju strana zida i razgovara s Palestincima i Izraelcima<br />
koji æive i rade u njegovoj blizini. Film vizualizira znaËanje nepropusne<br />
barijere za æivot tih lokalnih zajednica.<br />
“Zamiπljeni svjedok” dokumentarni film o holivudskom<br />
ignoriranju nacizma<br />
Vjeπtom montaæom arhivskog filmskog materijala, ameriËki dokumentarni<br />
film “Zamiπljeni svjedok” (The Imaginary Witness) progovara<br />
o ignoriranju pojave nacizma od strane holivudske filmske<br />
proizvodnje od 1933. godine. Autor Daniel Anker prati odnos<br />
Hollywooda prema holokaustu sve do kraja dvadesetog stoljeÊa.<br />
Preispitivanjem dvosmislenosti odnosa ameriËke kulture i nacizma,<br />
film se ne susteæe ukazati<br />
na moralnu odgovornost<br />
holivudskih filmskih<br />
producenata i<br />
njihova (ne)prikazivanja<br />
tragiËne povijesti europskih<br />
Æidova, unatoË<br />
tomu πto su u Hollywoodu<br />
uglavnom radili<br />
europski Æidovi i druge<br />
europske izbjeglice.<br />
Filmski magnati iz svojih,<br />
Ëesto komercijalnih<br />
razloga, uglavnom nisu<br />
koristili svoju moÊ<br />
niti za formiranje, ni za<br />
galvanizaciju tadaπnjeg<br />
ameriËkog javnog mnijenja<br />
protiv nacizma.<br />
Kad bi kritiËniji filmovi<br />
Ëak bili napravljeni, uglavnom<br />
bi bivali bunkerirani.<br />
U prilog svojoj<br />
tvrdnji Anker navodi<br />
mnoπtvo zanimljivih<br />
podataka koje ilustrira<br />
isjeËcima iz pojedinih<br />
filmova. Zanimljivo je<br />
da su od dolaska Hitlera<br />
na vlast 1933. godine<br />
pa sve do pedesetih<br />
godina dvadesetog<br />
stoljeÊa, jedine dvije<br />
komedije koje su izvrgavale<br />
ruglu Hitlera i<br />
nacizam napravljena<br />
izvan Hollywooda, tj. u<br />
New Yorku - ➠<br />
44<br />
91

:: ÆIDOVSKI FILM ::<br />
KULTURA<br />
➠ Chaplinov “Veliki diktator” i Lubitschev film “Biti ili ne biti”, snimljen<br />
u Velikoj Britaniji.<br />
“Vodeni tragovi” - film o BeËankama,<br />
plivaËicama æidovskoga sportskog kluba<br />
Londonska je publika dugaËkim aplauzom popratila film “Vodeni<br />
tragovi” (‘Watermarks’) dokumentarni film o sedam BeËanki, sportskih<br />
plivaËica æidovskog sportskog kluba ‘Hakoah’. Klub je bio osnovan<br />
1909. godine kada æidovsku mladeæ nisu primali u Ëlanstvo<br />
ostalih sportskih klubova. U razdoblju izmeappleu dva svjetska rata,<br />
klub Hakoah se proslavio æenskim timom plivaËica. Njih sedam<br />
1936. godine odbile su predstavljati Austriju na Olimpijadi u Berlinu,<br />
pa su im rezultati i imena brisani iz austrijskog registra sportaπa. 77’<br />
film razvija priËu o tim sportaπicama u francusko-ameriËko-izraelskoj<br />
koprodukciji. Temu je istraæio i film reæirao Yaron Zilberman, koji<br />
je plivaËice skupio πezdeset godina kasnije. Posjetio je svaku u<br />
drugoj zemlji, jer ih je rat raselio. Neke su danas u Americi, druge<br />
u Izraelu i u Velikoj Britaniji. Odmah poslije Anschlussa njihov klupski<br />
trener pomogao im je pobjeÊi iz Austrije u zadnji Ëas. Reæiser je<br />
za svoj film organizirao njihov ponovni sastanak u BeËu, nakon svih<br />
tih godina. BeË je za njih pun lijepih uspomena iz mladosti, ali prevladavaju<br />
gorka sjeÊanja na nacizam. Londonska publika u razgovoru<br />
reagirala je posebno na jednu sekvencu u kojoj se jedna od<br />
protagonistica u 85-oj godini æivota prvi put nakon 1939. godine<br />
vraÊa u BeË. Na putu od aerodroma ona razgovara s taksistom koji<br />
joj hladnokrvno kaæe kako je normalno da je kao strankinja morala<br />
otiÊi iz Austrije jer tu strancima nije mjesto.<br />
Film o sudbini Sabine Spielrein<br />
“»uvaj mi duπu” (Prendimi l’anima/ The Soulkeeper’) je francuskotalijansko-britanska<br />
koprodukcija o Sabini Spielrein koju je iz Rusije<br />
otac poslao na lijeËenje histerije i anoreksije u umobolnicu u<br />
Zuerichu 1905. godine. Mlad lijeËnik Karl Gustav Jung uzima Sabinu<br />
pod svoje okrilje i na njoj po prvi put eksperimentira s metodama<br />
svog uËitelja dr. Sigmunda Freuda. Jung i njegova pacijentica<br />
doæivljavaju strastvenu ljubavnu aferu. S vremenom Jung izlijeËi<br />
Sabinu, a ona zavrπi studij medicine da bi sama postala psihoanalitiËarka.<br />
Oduπevljena moguÊnostima koje podruËju psihoanalize<br />
pruæa postrevolucionarna Rusija, Sabina se vraÊa u<br />
Moskvu gdje osniva poznatu djeËju ‘Bijelu πkolu’. No ubrzo njezine<br />
avangardne metode odgoja djece, kao i psihoanalizu opÊenito,<br />
zabranjuje Staljin. Zna se samo da su Sabinu i njezinu kÊer ubili<br />
nacisti u Rostovu u masakru u sinagogi 1942. godine. U toj je sinagogi<br />
kasnije pronaappleen njezin dnevnik, koji se nalazi u<br />
moskovskom arhivu. PriËa otkriva dvoje istraæitelja koji rade u<br />
arhivu, ali se njezina potka uglavnom osniva na trostrukoj prepisci<br />
izmeappleu Sabine Spielrein, Freuda i Junga, sluËajno otkrivenoj tek<br />
1977. godine.<br />
NjemaËka komedija “Sve za Zuckera”<br />
NjemaËka je festivalu doprinijela dvama filmovima iz svoje proizvodnje.<br />
Pogledala sam komediju “Sve na Zuckera” (Alles auf Zucker)<br />
koja je u NjemaËkoj doæivjela velik komercijalni uspjeh. Film je<br />
najavljivan kao uskrsnuÊe njemaËko-æidovske komedije, a radi se o<br />
zabavnoj situacijskoj komediji, punoj tragikomiËnih elemenata i<br />
nekompatibilnosti u odnosima asimiliranih i ortodoksnih Æidova, ali i<br />
neæidova na pozadini problema kakve je za mnoge istoËne Nijemce<br />
dovelo ujedinjenje dvije NjemaËke.<br />
Film kao naËin<br />
prenoπenja znanja o holokaustu<br />
Organizator festivala dræi da je prenoπenja znanja o holokaustu<br />
putem filma integralni dio programa. Zbog toga se svake godine za<br />
vrijeme festivala odræavaju predavanja uz prikazivanje filmova namijenjenih<br />
nastavnicima u uËenicima srednjih πkola. U tu kategoriju<br />
svakako ide izvrsni dokumentarni film britanske proizvodnje “Skrivanje<br />
od Hitlera” Ëiju priËu priËaju sami svjedoci. To su ljudi koji su kao<br />
djeca u Poljskoj uspjeli preæivjeti holokaust, neki od njih u kanalizaciji,<br />
drugi u rupama iskopanima u zemlji, na neËijem πtaglju ili tavanu,<br />
Ëesto potpuno sami i bez pomoÊi. Danas su to sve ispunjeni<br />
i vitalni ljudi u godinama, a njihovo sjeÊanje na te straπne godine<br />
zabiljeæeno je sada na ovom filmu.<br />
Festival se zavrπio gala-premijerom jednog takvog filma - maapplearsko-njemaËkoga<br />
filma “Bez sudbine” (Sorstalansag), reæisera Lajosa<br />
Koltaia, prema knjizi Nobelovca Imre Kertesza.<br />
Kerteszeva je joπ jedna straviËna priËa preæivljavanja. Kao Ëetrnaestogodiπnji<br />
djeËak, Kertesz je deportiran iz Budimpeπte u koncentracijski<br />
logor Buchenwald. U logoru ga poneki zatvorenici<br />
pouËe kako preæivjeti u nemoguÊim uvjetima. To mu jedva uspije,<br />
zapravo pravo je Ëudo da je u tom uæasu ostao æiv i joπ k tomu normalan.<br />
Meappleutim, kada se poslije svega uspije vratiti u Budimpeπtu,<br />
ravnoduπje ili neprijateljstvo koje osjeÊa prema sebi daleko su teæe<br />
iskustvo od samoga logora. <br />
P. S.<br />
Vesna Domany Hardy<br />
Informacije o kompletnom programu<br />
festivala i prijave filmova za<br />
buduÊi UK Æidovski filmski festival<br />
mogu se naÊi na web stranici<br />
<br />
91<br />
45

IZ IZRAELA :: YAD VASHEM :: POZIV NA SURADNJU :: HUMOR ::<br />
Uz pomoÊ Stevena Spielberga,<br />
otvoren novi centar s filmovima u Yad Vashemu<br />
YAD VASHEM<br />
OTVORIO SE NOVI CENTAR S<br />
FILMOVIMA O HOLOKAUSTU<br />
Uz pomoÊ holivudskoga reæisera Stevena Spielberga, memorijalni<br />
centar holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu otvorio je u studenome<br />
novi centar s filmovima na temu holokausta.<br />
U novoj videoteci posjetitelji mogu pogledati filmove, dokumentarce<br />
i snimljena svjedoËanstva ærtava holokausta, kazao je otvarajuÊi<br />
novi centar direktor Yad Vashema Avner Shalev.<br />
“Skupit Êemo sve materijale snimljene od 1945. godine do danas”,<br />
kazao je Shalev istiËuÊi kako to do sada nitko nije napravio.<br />
“Mi znamo da su snimljeni materijali vrlo vaæni i da postaju sve vaæniji”,<br />
rekao je direktor Yad Vashema.<br />
Filmski centar osnovan uz pomoÊ<br />
Zaklade Stevena Spielberga<br />
Filmski centar, osnovan djelomiËno uz pomoÊ Spielbergove zaklade,<br />
posljednja je novost preureappleenog muzeja Yad Vashema, koji je<br />
otvoren u oæujku ove godine u nazoËnosti Ëelnika iz 40 zemalja.<br />
Hrvatsku je na otvaranju novoureappleenog Yad Vashema predstavljao<br />
predsjednik Stjepan MesiÊ.<br />
Spielberg je sa svojom drugom zakladom nazvanom “Zaklada za<br />
vizualnu povijest: preæivjele ærtve holokausta”, skupio viπe od<br />
52.000 snimljenih svjedoËanstava ærtava holokausta diljem svijeta.<br />
ZahvaljujuÊi suradnji Yad Vashema i Spielberga ta Êe se svjedo-<br />
Ëanstva moÊi pogledati u novom centru.<br />
Osim toga, Yad Vashem je dobio prava za emitiranja filmova - poput<br />
Spielbergove “Schindlerove liste” - u novom centru.<br />
Posjetitelji Êe snimljene materijale moÊi pogledati na 50 raËunala<br />
koja se nalaze u centru, objasnio je Shalev.<br />
46<br />
Dr. Mirjam Rajner moli za pomoÊ<br />
u svom istraæivanju<br />
Dr. Mirjam Rajner<br />
započinje istraživanje o<br />
židovskim umjetnicima s<br />
područja bivše Jugoslavije<br />
Dr. Mirjam Rajner, povjesniËarka umjetnosti i predavaËica moderne<br />
æidovske umjetnosti na Univerzitetu Bar Ilan u Izraelu, zapoËinje,<br />
u okviru Internacionalnog instituta za prouËavanje holokausta pri<br />
Yad Vashemu, istraæivanje o æidovskim umjetnicima s podruËja<br />
bivπe Jugoslavije stradalih u ratu kao i radova umjetnika Ëije se<br />
teme bave holokaustom.<br />
Ukoliko ste poznavali te umjetnike ili posjedujete njihove radove,<br />
fotografije njih ili njihovih radova, pisma, sjeÊanja, dnevnike i sliËan<br />
arhivski materijal vezan za njihovu djelatnost, molim Vas da se<br />
obratite elektroniËkom poπtom na adresu: rajnerm@mail.biu.ac.il ili<br />
obiËnom poπtom na adresu: Mirjam Rajner, 13a Ben Dor St.,<br />
96103 Jerusalem, Israel.<br />
Vaπa pomoÊ moæe doprinijeti saËuvanju od zaborava i boljem razumijevanju<br />
njihove umjetniËke djelatnosti kao vaæna oblika duhovnoga<br />
otpora pred pokuπajem uniπtenja.<br />
Hvala unaprijed,<br />
ÆIDOVSKI HUMOR<br />
Pogodi tko Êe biti moja supruga<br />
Mirjam (Mia) Rajner.<br />
Æidovski mladiÊ dolazi kuÊi i uzbuappleeno<br />
priznaje majci da se zaljubio i da se<br />
namjerava oæeniti.<br />
“Majko, dovest Êu ti kuÊi tri djevojke a<br />
ti pokuπaj pogoditi s kojom od njih<br />
Êu se oæeniti”, kaæe mladiÊ.<br />
SljedeÊeg dana, doveo je tri prekrasne<br />
djevojke kuÊi i posjeo ih u dnevni<br />
boravak. Nakon nekog vremena upita<br />
majku.<br />
“Dobro, mama, pogodi koja Êe od njih<br />
biti moja supruga”-<br />
“Djevojka koja sjedi u sredini”, odgovara<br />
brzo majka.<br />
“Nevjerojatno. Pogodila si. Kako si<br />
znala”, upita mladiÊ.<br />
“Ona mi se jedina ne sviapplea”, odgovara<br />
majka.<br />
91

:: NAJPOZNATIJI DNEVNIK NA SVIJETU ::<br />
ZANIMLJIVOSTI<br />
Obnovljen stan Anne Frank u Amsterdamu<br />
STAN ANNE FRANK<br />
POSTAO UTO»I©TE ZA PISCE<br />
“Dnevnik Anne Frank” - jedan od simbola progona Æidova tijekom<br />
Drugoga svjetskog rata<br />
Stan u Amsterdamu, u kojem<br />
je Anna Frank poËela pisati svoj<br />
diljem svijeta poznat dnevnik prije<br />
nego πto se poËela skrivati od<br />
nacista, obnovljen je nedavno u<br />
stilu tridesetih godina proπlog<br />
stoljeÊa i preureappleen u utoËiπte za<br />
progonjene pisce.<br />
Obitelj Frank u trosobnom je stanu<br />
u juænom Amsterdamu æivjela<br />
od 1933. do 1942. godine.<br />
Stan obnovljen uz<br />
pomoÊ fotografija iz<br />
obiteljskog arhiva<br />
Nizozemski struËnjaci mjesecima<br />
su uklanjali iz stana moderne dodatke,<br />
a pri tome su se koristili fotografijama<br />
iz obiteljskog arhiva i<br />
pismom Anne Frank u kojem je<br />
stan opisan. Danas je stan namjeπten<br />
u istom stilu u kojem ga je<br />
ostavila obitelj Frank.<br />
Ponovo je izraappleen i pisaÊi stol na<br />
kojem je 13-godiπnja Anna vjerojatno<br />
poËela pisati dnevnik u lipnju<br />
1942. godine, nekoliko tjedana<br />
prije nego πto se zajedno sa svojom<br />
obitelji poËela skrivati od<br />
nacista.<br />
I dok je zgrada u kojoj se obitelj<br />
Frank skrivala postala muzej, stan<br />
u tihom predgraappleu Amsterdama,<br />
u kojem je Anna provela veÊinu<br />
djetinjstva, bio je gotovo nepoznat<br />
sve dok nedavno nije ponuappleen<br />
na træiπtu nakon Ëega je nizozemska<br />
televizija pokrenula<br />
kampanju za njegovu zaπtitu.<br />
U Anninu stanu boravit<br />
Êe pisci kojima prijeti<br />
cenzura ili progon<br />
Obnovljeni stan iznajmljen je jednoj<br />
amsterdamskoj zakladi koja<br />
Êe svake godine pozvati jednog<br />
stranog pisca kojem u domovini<br />
prijeti cenzura ili progon da doapplee<br />
u njemu æivjeti i raditi.<br />
Prvi stanar bit Êe alæirski romanopisac<br />
i pjesnik El-Mahdi Acherchour<br />
(32), koji piπe novi roman. <br />
“Dnevnik Anne Frank” prvi je puta objavljen u Nizozemskoj<br />
1947. godine pod naslovom “Het Achterhuis” i s vremenom<br />
je postao svojevrsni simbol progona kojima su Æidovi bili<br />
izloæeni tijekom Drugoga svjetskog rata. U tom dnevniku 13-<br />
ogodiπnja djevojËica iznosi svoje viappleenje rata, skrivanja, strahove,<br />
opisuje svoje snove i æelje.<br />
Nizozemski naslov ove knjige odnosi se na dio kuÊe koji je<br />
sluæio kao skroviπte dvjema obiteljima koje su se ondje skrivale<br />
od 1942. do 1944. godine. Achter na nizozemskom<br />
znaËi ‘iza’, a huis je ‘kuÊa’.<br />
Nacisti su skroviπte Anne Frank i njezine obitelji otkrili u<br />
kolovozu 1944. godine. Svi stanari bili su uhiÊeni i<br />
prebaËeni u njemaËke i nizozemske koncentracijske logore.<br />
Gestapo je opljaËkao tajno skloniπte, a dvije obiteljske prijateljice<br />
su meappleu gomilom starih knjiga, revija i novina koje<br />
su bile ostavljene na podu pronaπle Annin dnevnik. Od svih<br />
stanara tajnog skroviπta, Drugi svjetski rat preæivio je jedino<br />
Annin otac. Anna i njezina sestra Margot umrle su od tifusa<br />
u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u oæujku 1945.<br />
godine, samo dva mjeseca prije osloboappleenja.<br />
91<br />
47

RECENZIJE :: HOLOKAUST I FILM ::<br />
Holokaust i film<br />
(Holokaust and the Moving image)<br />
urednici Toby Haggith i Joanna Newman<br />
Wallflower Press, 2005. £ 16.99<br />
(Toby Haggith radi u Imperijalnom ratnom muzeju.<br />
Joanna Newman je direktorica za umjetnost i obrazovanje u<br />
Æidovskom kulturnom centru u Londonu.)<br />
“HOLOKAUST I FILM”<br />
- KNJIGA ZA GENERACI-<br />
JE FILMSKIH I KUL-<br />
TURNIH DJELATNIKA<br />
Kako se od kraja Drugoga<br />
svjetskog rata do danas<br />
kroz film i televiziju<br />
obraappleivalo tematiku holokausta<br />
u zapadnoj Europi<br />
( s iznimkom eseja o<br />
filmova Andrzeja Wajde),<br />
iscrpno se bavio simpozij<br />
odræan na tu temu u londonskom<br />
Imperijalnom<br />
ratnom muzeju 2001.<br />
godine.<br />
Sada su izlaganja svih sudionika tog simpozija, njih trideset i<br />
osam, sakupljena i objavljena pod naslovom “Holokaust i film” u<br />
knjizi koja Êe zasigurno posluæiti generacijama filmskih radnika i<br />
drugim kulturnim djelatnicima na kojima ostaje oËuvanje teπkog<br />
nasljeapplea holokausta.<br />
Nakon pomnog istraæivanja cjelokupne, do sada poznate i arhivirane<br />
vizualne graapplee, s vremenskom distancom, mnogi su se<br />
autori u svojim prilozima osvrnuli kritiËki na dosadaπnji tretman<br />
holokausta koji je Ëesto bio podloæan ideoloπkim i politiËkim pritiscima<br />
i strujanjima, meappleudræavnim odnosima, cenzuri itd.<br />
Filmski kritiËar o djelu Alaina Rasnaisa<br />
Tako, na primjer, francuski filmski kritiËar Christian Delage piπe o<br />
filmu Alaina Rasnaisa “NoÊ i magla”. Njegov esej mogao bi<br />
posluæiti kao ilustracija. ZnaËajni Rasnaisov 35’ dokumentarni film<br />
nastao je 1955. od dokumentarne graapplee skupljene za nekoliko<br />
izloæaba o holokaustu, povodom desete godiπnjice osloboappleenja<br />
koncentracionih logora. Film je prvi progovorio filmskim jezikom o<br />
koncentracijskim logorima i kao takav bio zapaæen i nagraappleivan,<br />
da bi na traæenje vlasti bio bunkeriran kao neprikladan za prikazivanje<br />
u tadaπnjoj Francuskoj. Tako je, osim rijetkih privatnih<br />
ekranizacija, ostao zakopan do 1992. godine kad su poslije antisemitskih<br />
ispada i oskrvnuÊa u Carpenterasu vlasti opet posegnule<br />
za njim. Tek je tada doæivio televizijsku premijeru na nacionalnoj<br />
televiziji, da bi od tada bio prikazivan kao dio obavezne nastave<br />
povijesti u srednjim πkolama, πto pokazuje kako su se<br />
shvaÊanja izmijenila, jer je u vrijeme nastanka film bio zabranjen za<br />
mlaapplee od 17 godina.<br />
Prije dvadeset godina presudni utjecaj na viappleenje holokausta<br />
napravili su filmovi “Shoah” Claudea Lanzmanna i dokumentarni<br />
film o suappleenju Adolfu Eichmanu. Lanzmannov, kao i film o<br />
Eichmanu, prvi su doveli pred kameru same svjedoke holokausta<br />
koji su o tim straviËnim dogaappleajima progovorili i to na tim straπnim<br />
mjestima. Danas nam je nezamislivo da se o tim dogaappleajima<br />
uopÊe moglo govoriti bez njihova sudjelovanja.<br />
Esej o Claudeu Lanzmannu<br />
Esej o Claudeu Lanzmannu govori o cjelokupnom njegovu djelu o<br />
holokaustu, tj. o filmovima koji su nastali od graapplee koju nije iskoristio<br />
za devet i pol sati dugaËak “Shoah”. Od te preostale graapplee<br />
nastali su njegovi filmovi :”Un vivant qui passe: Auschwitz” 1943;<br />
“Theresienstadt” 1944; a 2001. godine zavrπio je 16-satni film<br />
“Sobibor, 14 oktobra 1943”. O cjelokupnu Lanzmannovu opusu<br />
piπe Raye Farr, filmska autorica i ravnateljica washingtonskoga<br />
Muzeja holokausta za filmsku i televizijsku graappleu i produkciju.<br />
Filmske kategorije: propaganda,<br />
film kao svjedok, dokumentarni film...<br />
Filmski kritiËar i autor dokumentarnih filmova Lutz Becker piπe o<br />
dvama filmovima raappleenim za nacistiËku propagandu u<br />
Teresienstadtu, koji su ne tako davno otkriveni u arhivima praπke<br />
filmske πkole FAMU. Na ovaj bi se naËin moglo nanizati joπ 35<br />
zanimljivih eseja. A svaki se dio bavi drukËijom filmskom kategorijom,<br />
tj. film kao svjedok, propaganda, dokumentarni film na televiziji,<br />
igrani film, nasljeapplee holokausta i drugih genocida.<br />
Svaki od tih doprinosa dodaje neπto novo πto se moæda nije znalo<br />
o gledanju tih dogaappleaja. Zbog toga je knjiga podijeljena u pet<br />
dijelova s podnaslovima: Film kao svjedok; Film kao propaganda,<br />
Holokaust kroz dokumentarne filmove; Holokaust u igranim filmovima,<br />
Nasljeapplee i drugi genocidi.<br />
Skupljena je jedinstvena kombinacija razliËitih glasova i glediπta<br />
πto pruæa mnogostruki uvid u problematiku prenoπenja i oËuvanja<br />
iskustva holokausta. Autori pojedinih eseja u knjizi jesu arhivisti,<br />
kustosi, filmski autori, znanstvenici i svjedoci holokausta i drugih<br />
genocida. Knjiga sadræi iscrpnu filmografiju i bibliografiju te tematike.<br />
<br />
Vesna Domany Hardy<br />
48<br />
91

:: ÆIDOVSKI GETO U DUBROVNIKU ::<br />
RECENZIJE<br />
Prikaz knjige Vesne MioviÊ o povijesti Æidova u Dubrovniku<br />
Æidovski geto u Dubrovniku (1546 -1808),<br />
Vesna MioviÊ<br />
HAZU, Zavod za povijesne znanosti u<br />
Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2005., 140 str.<br />
Dubrovnik, grad optoËen zidinama πto su<br />
ga Ëuvale izvana, ali istodobno i zatvarale<br />
DubrovËane u malu meappleusobno i predobro<br />
znanu zajednicu, pokazuje se u ovoj vrsnoj<br />
knjizi Vesne MioviÊ ipak i otvorenim gradom.<br />
To je i knjiga koja svjedoËi o Gradu i slici o<br />
njemu koja se prelama i zrcali u tri stoljeÊa<br />
æivota æidovske zajednice. Knjiga razmatra<br />
æivot Æidova u gradu u trima vremenskim<br />
odsjeËcima: do nastanka geta (1546.), do<br />
katastrofalnog potresa (1667.) te do pada<br />
DubrovaËke Republike (1808.). Æidovi u<br />
Grad pojedinaËno i usputno dolaze od 13.<br />
stoljeÊa, intenzivnije u doba oslobaappleanja od<br />
mletaËke vlasti sredinom 14. stoljeÊa, u<br />
doba definiranja odnosa s moÊnim osmanskim<br />
susjedom te razvoja u jaku trgovaËku<br />
luku πto spaja Istok i Zapad i sama pritom<br />
dobro prosperirajuÊi. Gonjeni i protjerani iz<br />
Portugala i ©panjolske, a potom i iz juæne<br />
Italije, Æidovima je na putu prema istoku i<br />
zaπtiti πto ju je pruæalo Osmansko Carstvo<br />
negdje na putu prirodno bio Dubrovnik.<br />
Obostrani interes domaÊina i novih doseljenika,<br />
u prvome redu u trgovini, pobijedio je<br />
domaÊu netrpeljivost i Æidovi su se smjeli<br />
stalno nastaniti meappleu dubrovaËkim mirima.<br />
Upravo je godina 1546., godina osnivanja<br />
geta, poËetak suæivota DubrovËana sa<br />
Æidovima.<br />
Postanak, rast geta i njegovo rastakanje u<br />
samom srcu zatvorenoga grada, tog mjesta<br />
πto je bogato nastanjeno povijeπÊu, okosnica<br />
je ove knjige. Autorica geto gradi u<br />
arhitektonskom smislu: detektira kuÊe koje<br />
su Æidovi nastanjivali ne samo u Æudioskoj<br />
veÊ i u susjednim ulicama (KovaËkoj i<br />
danaπnjoj BoπkoviÊevoj), rekonstruira nestalu<br />
ulicu (Meappleu palaËama), πto je najprije<br />
nadsvoappleena, a poslije zagraappleena i potpuno<br />
zaboravljena zatvarala taj prostor, otkriva<br />
prolaze meappleu zidovima kuÊa koje su se<br />
naslanjale na kuÊe u getu, ali nisu smjele biti<br />
njegovim sastavnim dijelom jer su im<br />
proËelja bila okrenuta otvorenu gradu pa<br />
time i zabranjena Æidovima za stanovanje,<br />
opisuje skladiπta u prizemljima koja su bila<br />
srediπtima gospodarskoga æivota te zajednice.<br />
No, to je tek jedan aspekt ove knjige.<br />
Onaj drugi kazuje o odnosu Æidova i Grada,<br />
o odnosu koji je neprestano kolebao izmeappleu<br />
netrpeljivosti, meappleusobne snoπljivosti i promiπljene<br />
gradske lukavosti i njezina umjeπna<br />
plivanja izmeappleu domaÊih i rimskih crkvenih<br />
zabrana i njihova svjesnog krπenja u ograni-<br />
Ëavanju æidovskih sloboda, a sve zbog viπih<br />
ciljeva i opÊeg gradskog dobra - i politiËkog<br />
- u æidovskim diplomatskim poklisarskim pohodima<br />
Turcima - i materijalnog - u naplati<br />
poreza, najmova i inih daÊa - ali i u zabranjenim<br />
uslugama æidovskih lijeËnika. I gradske<br />
su se odredbe o isticanju æidovskih oznaka<br />
na odjeÊi stoga tijekom stoljeÊa morale<br />
opetovano uvoditi jer su se oËito Ëesto<br />
krπile.<br />
Knjiga se ni tu ne iscrpljuje: ona govori i o æivotu<br />
te zajednice i njezinu dugovjeku proæimanju<br />
s gotovo svim vidovima dubrovaËke<br />
svakidaπnjice. Zatvoreni prostor geta bio je<br />
tek srediπtem zajednice (kasnije sve viπe<br />
Æidova æivi i izvan njezinih zadanih mjera): u<br />
njoj je organiziran vjerski æivot, πkole, bratovπtine,<br />
tu su se odvijale i kazaliπne i<br />
glazbene priredbe, ali i meappleusobne svaapplee i<br />
tuËe (gradska bi se vlast upletala i<br />
presuappleivala tek kad æidovska zajednica nije<br />
mogla naÊi rjeπenje). UnatoË muËnim<br />
dogaappleajima i optuæbama protiv Æidova, koji<br />
oslikavaju krhku i promjenjivu toleranciju prema<br />
njima, zakljuËuje se da su Æidovi u<br />
Dubrovniku æivjeli slobodnije i ljepπe no u<br />
mnogim drugim krajevima. SvjedoËe to podaci<br />
o vraÊanju na æidovska imena prethodno<br />
drugdje pokrπtenih Æidova, o Didaku Piru,<br />
pjesniku koji je sudjelovao u pjesniËkom renesansnom<br />
æivotu Dubrovnika i svoje mjesto<br />
naπao i u Kombolovoj “Povijesti hrvatske knjiæevnosti”,<br />
o brojnim slavnim lijeËnicima koji<br />
su se zauvijek zaustavili u Dubrovniku.<br />
Fotografije te 17 priloga na kraju knjige s<br />
popisima imena i prezimena dubrovaËkih<br />
Æidova i njihovih obiteljskih veza (gdje je to<br />
god bilo moguÊe), s dotacijama o njihovu<br />
dolasku, odlasku i vjeËnom ostajanju u<br />
Gradu potkrepljuju i poosobljuju opisane<br />
dogaappleaje i ljude. Autorica je pokazala zavidno<br />
strpljenje i ustrajnost jer treba mnogo<br />
znanja da bi se iz teπko odgonetljivih krhotina<br />
razasutih u raznorodnim vrelima Dræavnog<br />
arhiva u Dubrovniku, u rukopisima i u literaturi<br />
prepoznala jeka tog davno nestaloga svijeta.<br />
Istovjetno izdanje na engleskom jeziku<br />
pomoÊi Êe recepciji knjige izvan hrvatskog<br />
govornoga prostora. <br />
Ljiljana Marks<br />
91<br />
49

MUZI»KI KUTAK<br />
:: MATISYAHU ::<br />
Hasidski Bob Marley<br />
Mladi i po svemu jedinstveni ameriËki glazbenik<br />
Matisyahu nakon uspjeπne turneje po Izraelu i Europi<br />
uskoro treba izdati svoj novi Ëetvrti album. Iako ga je glazba<br />
poËela zanimati joπ u djetinjstvu, Matisyahu prvi je uspjeh<br />
postigao kada je nakon prelaska na ortodoksno æidovstvo<br />
spojio svoje dvije najveÊe muziËke inspiracije -<br />
Boba Marleya i Sholoma Carlebacha, ortodoksnog rabina i<br />
Za neke neobiËan spoj hasida i<br />
rastafarijanaca, Matisyahu objaπnjava<br />
slinËostima tih dvaju<br />
vjerovanja. - Raste koje su<br />
religiozne poπtuju zakone i<br />
pravila Staroga zavjeta.<br />
Obje skupine, ➠<br />
prema mnogima<br />
jednog od najbolji<br />
autora æidovskih<br />
vjerskih pjesama<br />
koji snimio viπe od<br />
25 albuma. Zbog<br />
toga mnogi<br />
“Iskreno vjerujem u<br />
univerzalnu narav glazbe<br />
i sretan sam što<br />
moje pjesme dotiču<br />
razne skupine ljudi<br />
bez obzira na njihova<br />
osobna uvjerenja”<br />
Matisyahua smatraju zaËetnikom pravca zvanog hasidski<br />
reggae.<br />
Matisyahu, pravim imenom Matthew Miller, rodio se 1979<br />
u Pennsylvaniai u obitelji reformiranih Æidova. Kao tinejdæer,<br />
nakon brojnih poteπkoÊa sa πkolom, odlazi prvi put u<br />
Izrael, gdje poËinje prouËavati judaizam i prvi put, kako<br />
sam priznaje, postaje svjestan svog æidovskog identiteta.<br />
Povratak u SAD doæivljava vrlo teπko, nakon Ëega odlazi u<br />
New York. U Brooklynu postaje Ëlanom zajednice<br />
Lubavitchevih hasida, koju vodi u svijetu poznati rabin<br />
Menachem Mendel Schneerson. Tamo i danas æivi, sa<br />
svojom suprugom i sinom.<br />
50<br />
91

:: MATISYAHU :: AARON LANSKY ::<br />
➠ svaka na svoj naËin, plivaju protiv struje-smatra Matisyahu, koji je<br />
u Americi postao prava zvijezda.<br />
Njegov snaæan glas koji uvijek podiæe raspoloæenje publike i naËin<br />
pjevanja u potpunosti se podudara s tradicinalnim rasta roots<br />
stilom, koji uspjeπno mijeπa s rapom i betboxingom, sliËno<br />
Eminemu, kao i s tradicionalnim stilom æidovskih kantora i hasidskim<br />
nigunima, vokalnim glazbenim improvizacijama. VeÊina njegovih<br />
pjesama duhovog je ili spritualnog sadræaja, koji propituje najdublje<br />
osobne dileme svakog Ëovjeka. Stihove uglavnom piπe na<br />
engleskom jeziku, a djelove na hebrejskom ili jidiπu. Matisyahu izdao<br />
je dosad dva albuma “Shake Off the Dust... Arise” (2004) te<br />
“Live at Stubbs: Austin TX 2/19/05” (2005). U sijËenju mu izlazi<br />
treÊi album pod nazivom “Youth.”<br />
NajveÊi uspjeh na ameriËkim top listama postigao je pjesmom<br />
“King Without a Crown”, Ëiji je novi spot postao hit na ameriËkim tv<br />
postajama. Proπlog mjeseca kandidiran je za nagradu MTV-a u kategoriji<br />
“OtkriÊe godine”, a nakon πto su mu naklade preπle 100.000<br />
primjeraka privukao je i paænju moÊnog Sonya, koji mu je izdavaË.<br />
Osim glazbom, pozornost ameriËkih medija privukao je i svojom<br />
pojavom. Kao i svaki hasid ima bradu i zulufe, nosi crni πeπir,<br />
bekish(crni dugi kaput) i gartel(molitveni πal). Za razliku od veÊine<br />
ostalih reggae muziËara Matisyahu moli se tri puta dneveno, iza<br />
pozornice Ëita Toru, ne nastupa petkom i subotom za vrijeme πabata<br />
i na turnejama uvijek naravno zahtjeva koπer hranu. S obzirom<br />
da mu stroga vjerska pravila zabranjuju da nepoznate æene gleda u<br />
oËi ili se s njima rukuje, novinari mu Ëesto postavljaju pitanja kako<br />
izbjegava poglede brojnih atraktivnih oboæavateljica koje posjeÊuju<br />
njegove koncerte diljem svijeta. On tvrdi da mu to nije problem, jer<br />
na pozornicu izlazi kako bi svojom zaista jedinstvenom glazbom πirio<br />
dobre vibracije meappleu ljudima svih vjera i rasa.<br />
“Iskreno vjerujem u univerzalnu narav glazbe i sretan sam πto moje<br />
pjesme dotiËu razne skupine ljudi bez obzira na njihova osobna<br />
uvjerenja”, rekao je. <br />
Zorana Bajt<br />
ÆIDOVSKO NASLJE–E<br />
Vrijedan pokuπaj spaπavanja jidiπa - ameriËki<br />
Æidov Aaron Lansky osnovao<br />
Centar knjiga na jidiπu<br />
AMERI»KI ÆIDOV<br />
POKU©AVA SPASITI JIDI©<br />
“Shulem Aleichem”, kaæe glas na<br />
telefonskoj sekretarici u Nacionalnom<br />
centru knjiga na jidiπu u Massachusettsu,<br />
a nakon toga pozivatelj<br />
Ëuje æivahnu klezmersku muziku. Tek<br />
tada Aaron Lansky, osnivaË i ravnatelj<br />
centra, odgovara na telefonski<br />
poziv. Prije dvadeset i sedam godina,<br />
kada je on imao 23 godine, na<br />
svoja je pleÊa preuzeo velik zadatak:<br />
spasiti preostale knjige na jidiπu na<br />
svijetu.<br />
Lansky otkrio pravo blago u<br />
privatnim knjiænicama<br />
Lansky je u to doba bio student æidovske povijest na sveuËiliπtu<br />
Hampshire i tada je shvatio da se u privatnim knjiænicama starijih<br />
Æidova u SAD-u skriva pravo blago - knjige na jidiπu. Te su knjige,<br />
s obzirom da nije bilo druge generacije onih koji Êe ih moÊi Ëitati<br />
na jidiπu, Ëesto bacane u smeÊe. Literatura na jidiπu u to je doba<br />
bila u slijepoj ulici: Izraelci su u potpunosti napustili jidiπ, nova<br />
generacija Æidova u dijaspori prelazila je na lokalne jezike, a ultraortodoksni<br />
Æidovi, jedini koji su joπ uvijek koristili jidiπ u svakodnevnom<br />
æivotu, izbjegavali su sekularnu literaturu na jidiπu.<br />
Bez ikakvih sredstava (æidovske su organizacije odbile dati<br />
novËana sredstva za njegov pothvat), Lansky i njegovi prijatelji<br />
- studenti bez novaca - lutali su od tavana do podruma u<br />
potrazi za knjigama na jidiπu. U mraËnim noÊima spasili su<br />
knjige Shaloma Aleichema, Mendelea Mochera Sforima i Y. L.<br />
Peretza, sretali su se sa starijim Æidovima i sluπali priËe o njihovim<br />
æivotima, sve dok konaËno nisu dobili novËana sredstva<br />
i mjesto gdje Êe moÊi uskladiπtiti spaπene knjige.<br />
Neke priËe ipak imaju sretan kraj...<br />
Ova priËa ima sretan kraj: danas je Hampshire College mjesto<br />
gdje se nalazi veliki centar, u kojem je smjeπteno 1.5 milijuna knjiga<br />
na jidiπu i ima 32.000 Ëlanova. Centar je aktivan diljem svijeta,<br />
poziva mlade ljude da prouËavaju jidiπ, knjiæevnost i kulturu na<br />
tom jeziku. PriËa o centru dokumentirana je u knjizi “Outwitting ➠<br />
91<br />
51

ÆIDOVSKO NASLJE–E<br />
:: AARON LANSKY<br />
➠ History: The Amazing Adventures of a Man Who Rescued a<br />
Million Yiddish Books”.<br />
Lansky je roappleen u New Bedfordu, Massachusetts, 1955. godine,<br />
a jidiπ je u svome domu Ëuo jedino u meappleusobnom razgovoru<br />
Ëlanova svoje obitelji.<br />
“Rastao sam na naËin koji je bio tipiËan za velik broj Æidova u<br />
Americi”, objaπnjava Lansky. “Moji bake i djedovi doπli su iz istoËne<br />
Europe, govorili su jidiπ, ali kada sam bio mali taj sam jezik Ëuo<br />
samo kada roditelji nisu æeljeli da djeca razumiju o Ëemu govore.<br />
To se poËelo mijenjati tek kada sam krenuo na fakultet. 1973.<br />
sluπao sam na fakultetu seminar koji se bavio holokaustom, i iako<br />
je to teπko danas vjerovati, to je bilo prvi put da se o holokaustu<br />
uËilo na ameriËkom sveuËiliπtu. Na kraju semestra otkrio sam da<br />
me manje zanima holokaust odnosno naËin na koji su nacisti<br />
poubijali europske Æidove, a da me puno viπe zanima pitanje tko<br />
su bili europski Æidovi i πto je u njihovoj kulturi bilo toliko suprotno<br />
faπistiËkoj ideologiji da su Nijemci bili doslovno spremni izgubiti rat<br />
samo da bi nastavili s uniπtenjem europskih Æidova”, dodaje.<br />
“I tako sam poËeo prouËavati modernu æidovsku povijest. A<br />
negdje na tom putu shvatio sam da ako stvarno æelim shvatiti tu<br />
kulturu, moram nauËiti jidiπ, jer je to bio jezik koji su europski<br />
Æidovi govorili posljednjih tisuÊu godinu”, rekao je Lansky.<br />
On je pronaπao profesora na sveuËiliπtu koji je pouËavao srednjovjekovni<br />
πpanjolski, ali je govorio 20 jezika, meappleu kojima i jidiπ, i<br />
bio je spreman pouËavati Lanskog i nekoliko drugih studenata.<br />
Lansky: Jidiπ je zabavan<br />
“Jidiπ je vrlo zabavan, naravno. Svi jezici govore o ljudima koji ih<br />
govore, a ima neπto u jidiπu πto je pretjerano i smijeπno - taj jezik<br />
ima veliku duπu. A mene je najviπe od svega privlaËila kultura<br />
jidiπa”, objaπnjava Lansky.<br />
Neki ljudi bi takvo stajaliπte mogli smatrati jakom nostalgijom i<br />
æeljom za povratak na staro, na povijest koja viπe ne postoji.<br />
“Ne radi se o nostalgiji”, objaπnjava Lansky. “Bio sam premlad<br />
da bih bio nostalgiËan prema tom vremenu. Radilo se o tome<br />
da pronaappleem naËin da razumijem æidovski identitet. Ako stvarno<br />
æelimo znati tko smo, moramo znati odakle dolazimo”.<br />
ProuËavanje jidiπa ne znaËi<br />
obnovu æidovskih geta<br />
ProuËavanje i uËenje jidiπa ne znaËi i æelju za obnovom æidovskih<br />
geta.<br />
“Radi se o upravo suprotnome. Time se æidovski identitet Ëini joπ<br />
kompleksnijim. »ak i u okviru Izraela, on otkriva tisuÊljetnu povijest<br />
koja je bila izgubljena. Ljudi bez proπlosti nemaju ni buduÊnost, a<br />
nije dovoljno pozivati se samo na biblijsku proπlost. Ja mislim da<br />
moramo razumijeti i nedavnu proπlost. Ne radi se o tome da se ja<br />
æelim vratiti u proπlost i æivjeti u πtetlu. U πtetlu su Æidovi bili ranjivi,<br />
bili su slabi, straπno siromaπni. Tome se ne æelim vratiti. Puno me<br />
viπe zanima buduÊnost od proπlosti, ali ne mislim da moæemo<br />
stvoriti æidovski identitet iz vakuuma, moramo znati odakle dolazimo<br />
da bismo mogli poloæiti temelje za ono πto dolazi. »ak Êe i izraelska<br />
literatura biti puno jaËa kada izraelski pisci upoznaju pisce na<br />
jidiπu”, smatra Lansky.<br />
Jidiπ je godinama bio svojevrsna<br />
subkultura u æidovskome svijetu<br />
On takoappleer istiËe da je tijekom posljednjih tisuÊu godina jidiπ bio<br />
svojevrsna subkultura u æidovskome svijetu, da su Æidovi uvijek<br />
i u svako doba imali barem dva jezika - hebrejski, jezik molitava<br />
i prouËavanja judaizma, te jidiπ, za svakodnevni razgovor.<br />
“Uvijek je postojala napetost izmeappleu dva jezika. Jidiπ nije umro<br />
prirodnom smrÊu. Godine 1939. bilo je 11 milijuna ljudi koji su govorili<br />
jidiπ, a do 1945. svaki drugi Æidov koji je govorio jidiπ ubijen<br />
je u holokaustu. Veliki broj pisaca i intelektualaca koji su pisali na<br />
jidiπu imigrirali su u Sovjetski Savez i veliki broj njih tamo je ubijen”,<br />
rekao je Lansky.<br />
On smatra da je izraelski izbor hebrejskoga kao nacionalnog jezika<br />
bio odliËna ideja, ali da se jidiπ nije smio izgubiti. U SAD-u,<br />
jidiπ je jednostavno ispario. Amerika je napravila prostora za razlike<br />
izmeappleu vjera, ali ne i izmeappleu kultura i jezika. Lansky kaæe kako<br />
je Ëudno da su Æidovi zaboravili svoj æidovski identitet u Americi<br />
dok su otkrivali kulture drugog svijeta i kako je Ëitava kultura -<br />
kultura na jidiπu, sa svojom muzikom, literaturom i kazaliπtem -<br />
bila napuπtena.<br />
Lansky namjerava svoje dvoje djece, u dobi od 12 i 14 godina, nauËiti<br />
jidiπ, ali priznaje da na tom jeziku ne razgovara s njima kod kuÊe.<br />
Jidiπ moæe preæivjeti u buduÊnosti<br />
On takoappleer vjeruje da jidiπ moæe preæivjeti u buduÊnosti.<br />
“Ne na onaj naËin na koji neki ljudi vjeruju. Ne vjerujem da Êe jidiπ<br />
postati govorni jezik izvan religioznoga hasidskog svijeta”, rekao je.<br />
Knjiæevnost na jidiπu je za Lanskog vaæna jer pokazuje æidovsku<br />
kreativnost. U prvoj polovini 20. stoljeÊa tiskano je izmeappleu 25 i<br />
30.000 knjiga na jidiπu, πto je brojka bez presedana.<br />
“Ta je knjiæevnost bila svojevrstan most izmeappleu dva svijeta.<br />
Nakon πto je stari svijet propao i kada su se Æidovi morali suoËiti<br />
s novim svijetom, knjiæevnost na jidiπu prva je proπla tu tranziciju”,<br />
smatra Lansky.<br />
Centar koji je Lansky osnovao pokuπava skupiti knjige na jidiπu<br />
iz drugih dijelova svijeta, posebice iz Juæne Amerike. Centar je<br />
poduzeo i velik posao prevoappleenja najvaænijih knjiga s jidiπa na<br />
engleski, a ponovo su tiskane i digitalizirane neke knjige, uz<br />
veliku financijsku pomoÊ poznatoga filmskog reæisera Stevena<br />
Spielberga. SljedeÊi korak bit Êe stavljanje knjiga na jidiπu na<br />
internet. <br />
(Ëlanak objavljen u izraelskom listu “Ha’aretz”,<br />
8. studenoga 2005.)<br />
52<br />
91

:: NEVJEROJATNE SLI»NOSTI ::<br />
ZANIMLJIVOSTI<br />
HISPANOAMERIKANCI<br />
OTKRIVAJU SVOJE KORIJENE<br />
Bernadetti Gonzales, roappleenoj i odrasloj u malom<br />
gradiÊu juænog Colorada, uz samu sjevernu<br />
granicu s Novom ©panjolskom, oduvijek<br />
se Ëinilo da ima neËega πto je, u<br />
obiteljskim priËama koje je sluπala, u najmanju<br />
ruku bizarno.<br />
Njezina se baka, na primjer, protivila putovanju<br />
subotom, a pripremajuÊi meso sluæila<br />
se posebnom posudom u koju bi, prije nego<br />
πto bi meso poËela peÊi, iscijedila krv.<br />
Jedna od tih priËa naroËito ju je zbunjivala,<br />
a govorila je o njezinu djedu koji je u dobi od<br />
52 godine obolio nasmrt. LeæeÊi u Trinidadu,<br />
u bolnici Colo, zatraæio je da ga obiapplee<br />
æidovski lijeËnik i da ga na samrtnoj postelji<br />
obreæe. Tek nakon preseljenja u Houston,<br />
gdje je otvorila odvjetniËku kancelariju i gdje<br />
je o tome poËela priËati s jednim æidovskim<br />
kolegom, Bernadetti su se, kao πto je znala<br />
reÊi, poËeli slagati u cjelinu zbunjujuÊi djeliÊi<br />
te zagonetke.<br />
Sefardski Æidovi Marani<br />
pobjegli od πpanjolske<br />
inkvizicije u Meksiko<br />
Bernadette Gonzales poËela je istraæivati povijest<br />
svoje porodice. I doπla je do zakljuËka<br />
da su joj preci bili zapravo Marani, tj. sefardski<br />
Æidovi koji su se, bjeæeÊi od πpanjolske<br />
inkvizicije, prije viπe od 500 godina sklonili u<br />
Meksiko. Poslije tog otkriÊa, a u æelji da se<br />
vrati svojim æidovskim korijenima, odrekla se<br />
krπÊanske vjere u kojoj je provela pola svoga<br />
æivota, konvertiravπi se prije tri godine na<br />
judaizam.<br />
U juænom predgraappleu Houstona koje nosi<br />
ime Clear Lake, rabinsku sluæbu vodi rabin<br />
Stuart Federow. U posljednjih nekoliko godina<br />
obavio je najmanje pola tuceta konverzija<br />
sve samih Hispanoamerikanaca, a u El<br />
Pasu je rabin Stephen Leon konvertirao Ëak<br />
40 hispanjolskih porodica koje su se prije<br />
19 godina doselile iz New Jerseya u Texas.<br />
Sve su te konverzije zapravo rezultat DNA<br />
testova kojemu su se podvrgli dosad pritajeni<br />
Æidovi iz jugozapadnih dijelova Sjeverne<br />
Amerike i Meksika, odnosno potomci sefardskih<br />
Æidova, izbjeglih prije viπe od petsto<br />
godina, kako bi se vratili vjeri svojih otaca.<br />
Stoljetno njegovanje<br />
æidovskih obiËaja<br />
Na temelju svojih istraæivanja neki istraæivaËi<br />
Novog Meksika i Colorada danas tvrde da<br />
ima izrazito katoliËkih porodica, porijeklom s<br />
Iberijskog poluotoka, koje i dalje potajice<br />
njeguju neke æidovske obiËaje, saËuvane<br />
kroz stoljeÊa, kao πto su primjerice paljenje<br />
svijeÊa petkom uveËer, uzdræavanje od svinjetine,<br />
pa i uklesavanje æidovske zvijezde<br />
na nadgrobnoj ploËi. ©aputanje o takvim<br />
pritajenim ritualima unutar strogo katoliËkih<br />
porodica nailazilo je ponekad na skepticizam.<br />
Za takve se pojave objaπnjenje nalazilo<br />
u protestantskim sektama koje su<br />
poËetkom proπlog stoljeÊa na jugozapadu<br />
kontinenta nicale u izoliranim hispanskim<br />
zajednicama i bile sklone sluæiti se æidovskom<br />
ikonografijom i hebrejskim pismom.<br />
DNA analize otkrivaju tajne veze<br />
Nakon πto su molekularni antropolozi usavrπili<br />
DNA testove pomoÊu kojih muπki odnosno<br />
Y kromosom moæe odati neËiju nasljednu<br />
vezu s lozom Cohanima, æidovskim sveÊeniÊkim<br />
staleæom, starim viπe od 3000 godina,<br />
a to Êe reÊi s Aaronom, Mojsijevim bratom,<br />
moderna bi znanstvena otkriÊa mogla<br />
baciti novo svjetlo i na spomenuto kripto-æidovstvo<br />
i na njegovu povijest. Jedna kompanija<br />
iz Houstona veÊ nudi svojim muπkim<br />
klijentima Cohanimske testove izazvavπi, po<br />
rijeËima svog osnivaËa Benetta Greenspana,<br />
meappleu stanovnicima hispanskog porijekla<br />
veliko zanimanje. Od 10 muπkaraca<br />
najmanje se jedan veÊ podvrgao testu koji<br />
je dao jake naznake o njegovom æidovskom<br />
porijeklu. (Druga je moguÊnost otkriÊe jakih<br />
naznaka sjevernoafriËkog, odnosno muslimanskog<br />
porijekla)<br />
SluËaj Kaifeng:<br />
mala kineska zajednica u Kini<br />
Rezultati podsjeÊaju na sluËaj Kaifeng. GovoreÊi<br />
o Kaifengu, gospodin Greenspan mi<br />
je objasnio da je rijeË o kineskom gradu u<br />
kojem se kroz viπe od tisuÊu godina, ve do<br />
sredine 19. stoljeÊa, odræala jedna mala æidovska<br />
zajednica koja se poslije toga gotovo<br />
u cijelosti asimilirala. “Tako i sada, meappleu<br />
Hispancima, mnogi mi govore da ih æidovstvo<br />
silno zanima” kaæe gospodin Greenspan,<br />
“ali da mi ne mogu objasniti zaπto. Ovo Êe<br />
im to, valjda, objasniti”.<br />
William Sanchez, katoliËki sveÊenik iz Albuquerqua,<br />
godinama je u New Mexicu tragao<br />
za svojim porodiËnim porijeklom. Tek je<br />
prije tri godine otkrio, i to tek nakon DNA testa,<br />
da s vrlo velikom vjerojatnoπÊu nosi u sebi<br />
marker æidovskog Cohanima. On je, meappleutim,<br />
veÊ i prije toga uveo u svojoj crkvi u<br />
Albuquerqeu neke æidovske rituale. Tako za<br />
æidovski praznik Yom Kipur puπe u shofar, a<br />
za Pesah prireappleuje tradicionalnu godiπnju<br />
veËeru. “Ja na vjeru gledam pluralistiËki, a<br />
ne antagonistiËki“, kaæe.<br />
Porodica Johna Garcie, pravnika iz El Pasa,<br />
doselila se iz New Mexica u Sjedinjene<br />
AmeriËke Dræave joπ prije dvije generacije.<br />
Kao djeËak sluπao je priËe o njihovoj sefardskoj<br />
proπlosti. Sluæbeno se konvertirao<br />
na æidovstvo prije Ëetiri godine, a proπle je<br />
godine slavio Bar mitzvu u svojoj 53. godini.<br />
Sada, kao odvjetnik u El Pasu ne radi<br />
subotom i aktivan je Ëlan reformistiËke sinagoge<br />
Mount Sinai.<br />
(Autor teksta Simon Rovero,<br />
prijevod iz New York Timesa<br />
od 29. listopada o.g.)<br />
91<br />
53

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: KRAKOV ::<br />
Krakov nakon 60 godina<br />
dobiva prvog stalnog rabina<br />
PRVI STALNI RABIN<br />
U KRAKOVU<br />
NAKON HOLOKAUSTA<br />
Organizacija Shavei Israel objavila je nedavno<br />
da Êe Krakov nakon punih πest desetljeÊa,<br />
odnosno nakon holokausta, dobiti<br />
prvoga stalnog rabina.<br />
Organizacija Shavei Israel, sa sjediπtem u Jeruzalemu,<br />
poslala je rabina Avrahama Flaksa<br />
(38) u Krakov nakon πto je glavni poljski rabin<br />
Michael Schudrich zatraæio da se u taj<br />
grad poπalje rabin.<br />
Rabin Flaks vrlo je uzbuappleen zbog svoga novog<br />
posla.<br />
Rabin Flaks: Velik izazov i<br />
velika odgovornost<br />
“Izazov je ogroman, a ogromna je i odgovornost.<br />
Ali veÊ se unaprijed veselim πto Êu raditi<br />
sa æidovskom zajednicom i njezinom vodstom<br />
kako bismo pomogli da se vatra<br />
judaizma i dalje πiri Krakovom, posebice meappleu<br />
mlaappleom generacijom poljskih Æidova”,<br />
kazao je rabin Flaks.<br />
Organizacija Shavei Israel, koja je osnovana<br />
kako bi doprijela do “izgubljenih Æidova” i pokuπala<br />
ih povezati sa æidovskom zajednicom<br />
u svijetu, pokuπat Êe ponovo oæivjeti æidovski<br />
æivot u gradu u kojem je veÊina æidovske<br />
populacije ubijena tijekom Drugoga svjetskog<br />
rata.<br />
Organizacija je izvijestila da u Krakovu æivi<br />
oko 1.000 Æidova, ali njih samo 200 su Ëlanovi<br />
æidovske zajednice. Od pada komunizma<br />
1989. godine, ljudi u gradu ponovo<br />
otkrivaju svoje æidovske korijene.<br />
Poljski “skriveni” Æidovi<br />
Krakov je pun i “skrivene djece”, Æidova koje<br />
su posvojile katoliËke obitelji tijekom Drugoga<br />
svjetskog rata, a ta su “skrivena djeca”<br />
tek nedavno poËela ponovo obnavljati svoje<br />
æidovske veze.<br />
“Prekrasno je vidjeti kako na mjestu na kojem<br />
su Nijemci æeljeli otkloniti svaki trag judaizma,<br />
i skoro u tome uspjeli, æidovski æivot<br />
i dalje traje”, kazao je predsjednik organizacije<br />
Shavei Israel Michael Freund.<br />
“Velik broj poljskih ‘skrivenih Æidova’ æeli se<br />
ponovo povezati sa æidovskim narodom i mi<br />
moramo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi da im<br />
u tome pomognemo. ©ezdeset godina nakon<br />
holokausta, najbolja osveta je da ponovo<br />
izgradimo æidovski æivot”, dodao je<br />
Freund.<br />
Poljska je najtragiËniji<br />
primjer poglavlja povijesti<br />
europskih Æidova<br />
Poljska predstavlja moæda najtragiËnije poglavlje<br />
povijesti europskih Æidova. Tijekom<br />
dugih stoljeÊa ta je zemlja primala Æidove koji<br />
su bjeæali iz NjemaËke, ©panjolske i juæne<br />
Europe te je tako u Poljskoj æivjela najveÊa<br />
æidovska zajednica u Europi. Æidovska zajednica<br />
u Poljskoj uæivala je privilegije i autonomiju<br />
koju su joj davali poljski kraljevi te je<br />
razvila nevjerojatno bogat kulturni æivot. Tijekom<br />
Drugoga svjetskog rata Poljska je postala<br />
najveÊe æidovsko groblje u Europi, mjesto<br />
na kojem je nacistiËki san o “istrebljenju<br />
æidovske rase” gotovo u potpunosti ostvaren.<br />
Brojke samo dokazuju raspon te tragedije:<br />
1939. godine u Poljskoj je æivjelo<br />
3.500.000 Æidova, a predstavljali su deset<br />
posto ukupnoga poljskog stanovniπtva.<br />
Danas u Poljskoj, prema nekim procjenama,<br />
æivi izmeappleu dvije i tri tisuÊe Æidova.<br />
Nijemci su 1. rujna 1939. godine izvrπili invaziju<br />
na Poljsku, a u Poljskim su gradovima<br />
ubrzo osnovali geta u kojima su smjestili æidovsko<br />
stanovniπtvo, te potpuno odvojili æidovske<br />
od “arijevskih” Ëetvrti, a Æidovima su<br />
nametnuli straπne restrikcije Ëiji je cilj bio da<br />
ih uniπte radom i nedostatkom hrane.<br />
Tijekom 1941. i 1942. godine, geta su likvidirana<br />
jedno za drugim, a stanovnici geta odvezeni<br />
su u koncentracijske logore Chelmno,<br />
Belzec, Sobibor, Treblinku, Auschwitz i Majdanek.<br />
Gotovo Ëitavo æidovsko stanovniπtvo<br />
Poljske ubijeno je u tim logorima smrti.<br />
Poslijeratna povijest poljskih Æidova joπ jednom<br />
pokazuje nerazumijevanje izmeappleu Æidova<br />
i Poljaka. S izuzetkom malog broja<br />
preæivjelih Æidova iz koncentracijskih logora,<br />
jedini preostali Æidvoi u Poljskoj bili su vojnici<br />
koji su se prikljuËili Crvenoj armiji i sudjelovali<br />
u osloboappleenju Poljske. Kada su se nakon<br />
osloboappleenja vratili svojim kuÊama, nisu pronaπli<br />
niπta - njihove su kuÊe bile uniπtene, a<br />
obitelji pobijene. Prvi val emigranata u Izrael<br />
poËeo je 1947. godine, a nastavio se sve<br />
do 1968. godine. Taj val emigracije gotovo<br />
je u potpunosti oznaËio i kraj æivota æidovske<br />
zajednice u Poljskoj. Danas u Poljskoj æivi<br />
samo nekoliko tisuÊa Æidova, uglavnom u<br />
Varπavi, Krakovu, Wroclavu i Lodzu. <br />
54<br />
91

:: VAR©AVA ::<br />
IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA<br />
Poljaci procijenili troπkove<br />
nacistiËkog uniπtenja Varπave<br />
TRO©KOVI NACISTI»KOG<br />
UNI©TENJA VAR©AVE -<br />
45,5 MILIJARDI EURA<br />
Troπkovi nacistiËkog uniπtenja Varπave tijekom Drugog svjetskog<br />
rata procijenjenje su na 45,5 milijardi eura, prema novom izvjeπtaju<br />
objavljenom u listopadu ove godine.<br />
Izvjeπtaj je napisan na 696 stranica, a predstavio ga je dosadaπnji<br />
gradonaËelnik Varπave Lech Kaczynski.<br />
“Radovi na ovom izvjeπtaju poËeli su u svibnju 2004. godine”,<br />
kazao je Kaczynski novinarima.<br />
Kaczynski: “Niti jedan drugi grad tijekom<br />
Drugog svjetskog rata nije pretrpio takve gubitke”<br />
“Niti jedan drugi grad u okupiranoj Europi tijekom Drugoga svjetskog<br />
rata nije pretrpio takve gubitke kao Varπava. Varπava je tijekom<br />
nacistiËke okupacije izgubila viπe od polovinu svojih<br />
stanovnika, a 80 posto grada bilo je uniπteno”, istaknuo je.<br />
Izvjeπtaj nazvan “Gubici Varπave u razdoblju od 1939. do 1945.<br />
godine” plod je jednogodiπnjeg rada u kojem je sudjelovalo<br />
pedesetak povjesniËara i drugih struËnjaka. Prema njihovim procjenama,<br />
troπkovi uniπtenja grada u razdoblju Drugog svjetskog rata<br />
iznose 45,5 milijardi eura.<br />
“Radi se samo o gubicima Varπave, a ne Ëitave Poljske”, kazao je<br />
Lech Kaczynski, dodajuÊi da i drugi poljski gradovi, poput Poznana<br />
i Katovica, takoappleer pripremaju sliËne izvjeπtaje.<br />
Æidovi æive u Varπavi joπ od 15. stoljeÊa<br />
Prvi Æidovi poËeli su se, prema dostupnim podacima, doseljavati u<br />
Varπavu joπ od poËetka 15. stoljeÊa, a krajem 18. stoljeÊa Æidovi<br />
su Ëinili gotovo 10 posto stanovniπtva grada. Tijekom 19. i<br />
poËetkom 20. stoljeÊa sve je veÊi broj Æidova koji æivi u Varaπavi, a<br />
u gradu grade nove sinagoge, æidovske πkole te rabinsku πkolu. U<br />
Varπavi su izlazile i æidovske dnevne novine na jidiπu, poput<br />
Yidishes Tageblat. Godine 1878. izgraappleena je Velika sinagoga, a<br />
pred sam poËetak Drugog<br />
svjetskog rata u Varπavi je<br />
æivjelo gotovo 400.000<br />
Æidova.<br />
Varπavski geto<br />
Nijemci su nakon okupacije<br />
Poljske u svakom veÊem<br />
gradu osnovali æidovski<br />
geto. Varπava u tome nije<br />
bila iznimka - Nijemci su u<br />
jesen 1941. usred Varπavi<br />
napravili pravi koncentracijski<br />
logor - geto u kojem je æivjelo<br />
500.000 Æidova.<br />
Kao i u svakom getu, Nijemci su imenovali Judenrat, koji je upravljao<br />
getom i kojim je predsjedao Adam Czerinakow. Geto je od ostatka<br />
Varπave, “arijevskog grada”, bio odvojen visokim zidom, a bez<br />
posebne dozvole nitko nije smio izaÊi ili uÊi u nj. Oni Æidovi koji su<br />
bili “sposobni za rad” (Arbeitsjuden) radili su za njemaËke tvrtke.<br />
Nijemci su Æidovima u getu oduzeli svu imovinu, a hrane gotovo da<br />
i nije bilo. Od ljeta 1941. do ljeta 1942. godine od gladi, hladnoÊe i<br />
tifusa u varπavskom getu umrlo je 100.000 Æidova. Smrt je bila<br />
svakodnevna scena na ulicama varπavskoga geta.<br />
Od srpnja 1942. godine njemaËki su zahtjevi postali nepojmljivi - od<br />
Judenrata su traæili da svakog dana izruËi izmeappleu 6 i 7 tisuÊa<br />
Æidova za tzv. “preseljenje na istok” (Umsiedlung). Czerniakow je<br />
shvatio πto Nijemci namjeravaju uËiniti i poËinio samoubojstvo.<br />
Tijekom ljeta 1942. godine Nijemci su poËeli “Ëistiti” varπavski geto<br />
- ulicu po ulicu, kuÊu po kuÊu, a svakog jutra su vlakovi iz<br />
varπavskoga geta Æidove odvozili u koncentracijski logor Treblinka,<br />
te se svake veËeri vraÊali prazni. U ljeto te godine iz varπavskog<br />
geta deportirano je gotovo 300.000 Æidova od kojih je veÊina gotovo<br />
odmah zavrπila u plinskim komorama.<br />
Na sam Pesah, 19. travnja 1943. poËeo je ustanak u varπavskom<br />
getu , koji je vodio Mordechai Anielewicz. Ustanak je trajao Ëetiri tjedna,<br />
a gotovo goloruki pobunjenici pruæili su nevjerojatan otpor njemaËkim<br />
snagama. Ustanak je uguπen u krvi, a Nijemci su zapalili<br />
geto. Od varπavskoga geta danas nije ostalo puno - gotovo 99 posto<br />
geta je u potpunosti uniπteno, ukljuËujuÊi i Veliku sinagogu. <br />
91<br />
55

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: CLEVELAND ::<br />
U Clevelandu otvoren novi<br />
æidovski muzej vrijedan<br />
15 milijuna dolara<br />
NOVI<br />
ÆIDOVSKI<br />
MUZEJ<br />
U CLEVELANDU<br />
Novi muzej, izgraappleen od stakla i vapnenca boje pustinje, priËa uz<br />
pomoÊ zvuka, vizualnih pomogala i interaktivnih ekrana priËu o<br />
æidovskoj zajednici u Clevelandu.<br />
Radi se o pismu koje je napisao Lazarus Kohn, uËitelj iz Unslebena<br />
u Bavarskoj, u kojem putnicima kaæe da ne smiju zaboraviti svoje<br />
æidovsko nasljedstvo dok uæivaju u slobodi Amerike.<br />
Arhitekt koji je napravio i Meappleunarodni πpijunski muzej, idejni je autor<br />
“Maltz muzeja æidovske povijesti”. U tom su muzeju, uz pomoÊ<br />
visoke tehnologije, predstavljene povijesne Ëinjenice i priËe o<br />
zapoËinjanju novoga æivota.<br />
“Ovo je æidovski muzej, ali....u njemu se mogu pronaÊi sve kulture,<br />
rase i vjere”, kazao je Mike Devine, izvrπni dopredsjednik tvrtke<br />
Malrite CO., koja je specijalizirana za razvoj<br />
muzeja.<br />
“Mislim da je upravo to ono πto stvara tako<br />
fascinantno iskustvo za Ëitavu zajednicu i posjetitelje,<br />
Æidove i ne-Æidove”, dodao je.<br />
Muzej, koji je svoja vrata otvorio 11. listopada u<br />
predgraappleu Clevelanda, dobio je ime po direktoru Malrite CEO-u,<br />
Miltonu Maltzu.<br />
Unutraπnjost muzeja podsjeÊa na zidine<br />
starog Jeruzalema<br />
Izgraappleen od jeruzalemskog vapnenca, dovezenog iz Izraela,<br />
unutraπnjost muzeja Maltz napravljena je tako da podsjeÊa na zidine<br />
staroga grada Jeruzalema. Arhitekti su muzej, vrijedan 15 milijuna<br />
dolara, izgradili duboko pod zemljom kako bi posjetitelji imali dojam<br />
da posjeÊuju iskopinu.<br />
Unutar muzeja posjetitelji kroz staklena vrata kreÊu na put zajedno<br />
sa Æidovima koji su imigrirali u SAD i nastanili se u Clevelandu<br />
poËetkom 1839. godine.<br />
Posjetitelj i sam prolazi put od<br />
Bavarske do SAD-a<br />
Sluπalice i interaktivni ekrani omoguÊuju posjetitelju da sam doæivi<br />
putovanje od Bavarske do SAD-a i da donese vaæne odluke na<br />
svom putu. HoÊete li nastaviti put iako nemate mnogo novca<br />
Kome Êete vjerovati kada stignete u<br />
“Ovo je židovski muzej, ali....<br />
u njemu se mogu pronaći sve<br />
kulture, rase i vjere”<br />
Ameriku Trebate li se oæeniti ubrzo<br />
nakon dolaska u novu zemlju<br />
Na ekranima se nalazi i kulturni doprinos<br />
æidovskih imigranata æivotu<br />
Clevelanda.<br />
“Postoji veliki broj æidovskih muzeja, ali niti jedan na ovaj naËin ne<br />
pokriva povijest ameriËkih Æidova”, kazala je izvrπna direktorica<br />
muzeja Carole R. Zawatsky.<br />
Zvukovi odjekuju u svim prostorijama muzeja. U jednoj se sobi Ëuje<br />
klasiËna glazba, u drugoj prostoriji glazbu zamjenjuje zvuk konjskih<br />
kopita.<br />
Tiπina i mrak vladaju u prostoriji koja opisuje uæase holokausta, a<br />
pod u toj prostorji podsjeÊa na blato nacistiËkih koncentracijskih<br />
logora.<br />
Preæivjele ærtve holokausta s ekrana priËaju svoje priËe u sobi koja<br />
je samo lagano osvijetljena.<br />
Prvi dokument na koji posjetitelj nailazi u muzeju daje ton preostalom<br />
dijelu putovanja. Pored murala koji pokazuje dolazak imigranata u<br />
Ameriku nalazi se etiËka poruka nazvana “Alsbacherov dokument”.<br />
Prostorije muzeja ponovo se pune svjetlom dok priËaju posljednje<br />
dvije priËe posveÊene stvaranju nezavisne dræave Izrael 1948.<br />
godine i uspjesima Æidova iz Clevelanda.<br />
56<br />
91

:: SANKT PETERBURG ::<br />
::LON-<br />
IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA<br />
UNI©TENI GROBOVI NA<br />
ÆIDOVSKOM GROBLJU<br />
U SANKT PETERBURGU<br />
Nepoznate osobe nedavno su uniπtile najmanje<br />
50 grobova na æidovskom groblju u Sankt<br />
Peterburgu, a tim Ëinom ponovo je oæivio strah<br />
od sve veÊeg antisemitizma u Rusiji.<br />
Vandali su sruπili i razbili nadgrobne ploËe na 300 godine starom<br />
groblju Prebraæenskoje koje je veÊ jednom, deset dana ranije,<br />
bilo metom napada.<br />
Policija smatra da motiv napada<br />
nije bio antisemitizam<br />
Policija Sankt Peterburga pokrenula je istragu o tom incidentu,<br />
a istraæitelji vjeruju da su vandali æeljeli ukrasti vrijedne ukrase na<br />
nadgrobnim ploËama te da antisemitizam nije povod napadu.<br />
“»injenica da je æidovsko groblje napadnuto drugi put u samo<br />
nekoliko dana navodi na pomisao da to nije obiËan Ëin vandalizma”,<br />
izjavio je Moiπe Treskunov, glasnogovornik lokalne æidovske<br />
zajednice, dodajuÊi da treba razmotriti “ekstremni i nacionalistiËki<br />
karakter tog zloËina”.<br />
Rusija na treÊem mjestu po<br />
sluËajevima antisemitskog nasilja<br />
U izvjeπÊu izraelske vlade Rusija je po sluËajevima antisemitskog<br />
nasilja na treÊem mjestu, iza Francuske i Velike Britanije.<br />
Sankt Peterburg bio je godinama svojevrsno sjediπte rusko-æidovske<br />
inteligencije.<br />
Prema sluæbenim izvorima danas u Sankt Peterburgu æivi izmeappleu<br />
80 i 100.000 Æidova.<br />
Æidovi u Sankt Peterburgu pripadali su viπim socijalnim slojevima<br />
od onih koji su æivjeli na primjer u Ukrajini ili Bjelorusiji.<br />
Crveni kriæ i<br />
Crveni polumjesec<br />
dobili novi amblem<br />
u koji se moæe postaviti Crvena<br />
Davidova zvijezda<br />
Pokreti Crveni kriæ i Crveni polumjesec<br />
dobili su na sastanaku<br />
odræanom poËetkom prosinca u<br />
Æenevi novi, dodatni amblem ∑ crveni<br />
kristal u obliku dijamanta na<br />
bijeloj pozadini.<br />
Taj dodatni amblem omoguÊit Êe<br />
Izraelu da se pridruæi svjetskoj humanitarnoj<br />
mreæi, a na taj naËin<br />
okonËane su nesuglasice koje su<br />
trajale desetljeÊima.<br />
Dræave potpisnice Æenevske konvencije<br />
iz 1949. godine, na svom<br />
su sastanku odræanom u Æenevi izglasale<br />
da svjetska humanitarna<br />
mreæa uz dva postojeÊa amblema<br />
- Crveni kriæ i Crveni polumjesec -<br />
dobije i novi, dodatni simbol ∑ crveni<br />
kristal u obliku dijamanta na<br />
bijelom pozadini ∑ u koji se moæe<br />
postaviti Crvena Davidova zvijezda,<br />
koja je oznaka izraelske organizacije<br />
Magen David Adom (MDA).<br />
Glasnogovornik πvicarske vlade<br />
objavio je usvajanje novog simbola,<br />
dodajuÊi da on nije usvojen konsenzusom.<br />
©vicarska, zemlja domaÊin konvencija<br />
Crvenog kriæa i Crvenog<br />
polumjeseca, æeljela je da odluka o<br />
novom simbolu bude donesena<br />
konsenzusom, u skladu s humanitarnom<br />
aktivnoπÊu te organizacije.<br />
91<br />
57

NOBELOVCI :: JO© JEDAN IZRAELAC DOBIO NOBELA ::<br />
Na sveËanosti dodjele Nobelovih nagrada, odræanoj 10.<br />
prosinca u Stockholmu, nagradu je, izmeappleu ostalih, primio i<br />
izraelski profesor Robert Aumann, ovogodiπnji dobitnik<br />
Nobelove nagrade za ekonomiju<br />
PROFESORI SU DOBITNIKU<br />
NOBELOVE NAGRADE ZA<br />
EKONOMIJU PREDLAGALI DA<br />
SE BAVI AUTOMEHANIKOM<br />
Na visokoj vjerskoj πkoli na kojoj je studirao, profesori su mu<br />
kazali da nije dobar u matematici i savjetovali mu da izabere<br />
neπto jednostavnije, na primjer automehaniku. Ali u subotu 10.<br />
prosinca, profesor Robert Aumann primio je Nobelovu nagradu<br />
za podruËje ekonomije za svoja matematiËka istraæivanja vezana<br />
uz teoriju igara. Tu je nagradu Aumann podijelio s Amerikancem<br />
Thomasom Schellingom.<br />
Aumann, profesor na Hebrejskom sveuËiliπtu, primio je nagradu<br />
vrijednu 1.3 milijuna dolara iz ruku πvedskog kralja, na ceremoniji<br />
odræanoj u Stockholmu. Robert Aumann rekao je da sam novac<br />
nije vaæan jer niti jednom od dobitnika zapravo ne treba. Nakon<br />
ceremonije, dobitnici Nobelovih nagrada bili su gosti na sveËanoj<br />
veËeri na kojoj su bili nazoËni diplomati, politiËari, poslovni ljudi i<br />
Ëlanovi πvedske kraljevske obitelji.<br />
Aumann u Stockholm doputovao u<br />
pratnji velike obitelji<br />
Aumann je u ©vedsku doputovao u pratnji 35-ero djece, unuka i<br />
praunuka, a pratila ga je i njegova nova supruga, Batya, sestra<br />
njegove preminule prve æene.<br />
“OËi su nam bile pune suza”, kazao je njegov sin Yonatan. “Nije<br />
bilo vaæno to πto smo za nagradu znali veÊ neko vrijeme,<br />
uzbuappleenje je bilo ogromno”, dodao je.<br />
➠<br />
Robert Aumann, dobitnik Nobelove nagrade za za područje ekonomije<br />
58<br />
91

:: JO© JEDAN IZRAELAC DOBIO NOBELA ::<br />
::LON-<br />
NOBELOVCI<br />
➠ Aumann i Schelling “poveÊali su<br />
naπe razumijevanje sukoba”<br />
Prema sluæbenoj najavi, Aumann i Schelling primili su nagradu<br />
“zbog toga πto su poveÊali naπe razumijevanje sukoba i suradnje<br />
kroz analize teorije igara”.<br />
U svojim govorima tijekom ceremonije, suci su razradili ovo<br />
objaπnjenje, dajuÊi veliko priznanje Aumannu zbog toga πto je<br />
pokazao πto se dogaapplea kada se odreappleena situacija ponavlja.<br />
Sama Ëinjenica da se neka situacija ponavlja, otvara priliku za<br />
suradnjom, Ëak i meappleu stranama u sukobu, objasnili su Aumann i<br />
Schelling.<br />
Prošle su godine dva Izraelca, profesori<br />
Aaron Ciechanover i Avram Hershko<br />
dobili Nobelovu nagradu za kemiju.<br />
Godine 2002. profesor Daniel Kahneman,<br />
Izraelac koji radi na sveučilištu Princeton,<br />
bio je jedan od dobitnika Nobelove nagrade<br />
za ekonomiju.<br />
“Rat nije iracionalna stvar”, kazao je Aumann u intervjuu danom<br />
prije ceremonije dodjele Nobelove nagrade, istiËuÊi da je vojna<br />
spremnost najbolji naËin da se rat sprijeËi.<br />
“Tijekom dugih, mraËnih dana Hladnoga rata, mir se odræavao<br />
zato πto su zrakoplovi koji su bili opremljeni nuklearnim oruæjem<br />
bili neprestano u zraku, i to 24 sata dnevno”, dodao je.<br />
Aumann je, kao ortodoksni Æidov,<br />
traæio koπer hranu<br />
Dva Ëlana Aumannove obitelji doputovala su u Stockholm tjedan<br />
dana prije dodjele Nobelovih nagrada kako bi osigurali da Êe biti<br />
poπtivana Aumannova vjera. Aumann je vrlo ortodoksan i uz koπer<br />
hranu, traæio je da njegov smoking ne bude napravljen od zabranjene<br />
kombinacije platna i vune, a sobu je iznajmio u hotelu u<br />
blizini dvorane u kojoj se odræavala ceremonija kako bi stigao na<br />
vrijeme na dodjelu nagrada, nakon πto zavrπi πabat.<br />
Na ceremoniji u Stockholmu, nagrade su primili i ovogodiπnji dobitnici<br />
Nobelovih nagrada za medicinu, fiziku, kemiju i knjiæevnost.<br />
Nobelove nagrade, koje se smatra najprestižnijim<br />
nagradama u znanosti i književnosti,<br />
dodjeljuju se od 1901. godine. Svaka nagrada<br />
sastoji se od odlikovanja, diplome i novčane<br />
nagrade od 10 milijuna švedskih kruna<br />
(1,25 milijuna američkih dolara) svaka.<br />
Za medicinu su nagradu primili Australci Barry Marshall i Robin<br />
Warren, koji su dokazali da je uzrok izbijanja Ëira bakterija, a ne<br />
stres. Nobelovu nagradu za knjiæevnost ove je godine dobio britanski<br />
knjiæevnik Harold Pinter, koji zbog zdravstvenih problema<br />
nije bio nazoËan dodjeli nagrade, ali je na sveËanoj ceremoniji<br />
emitiran njegov govor u kojem je napao ameriËkog predsjednika<br />
Georgea W. Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira zbog rata<br />
u Iraku.<br />
Dobitnici Nobelove nagrade za mir<br />
ElBaradei i IAEA<br />
Meappleunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i njezin direktor<br />
Mohamed ElBaradei ovogodiπnji su dobitnici Nobelove nagrade<br />
za mir, a primili su ju na ceremoniji koja je odræana u Oslu.<br />
Nagradu je predstavnicima IAEA-e, Japancu Yukiyau Amanou i<br />
Mohamedu ElBaradeiu, uruËio predsjednik komisije za Nobelovu<br />
nagradu Ole Mjoes u nazoËnosti norveπke kraljevske obitelji ali i<br />
brojnih zvijezda kao πto su Salma Hayek, Julianne Moore i Bob<br />
Geldof.<br />
“U vrijeme kada je prijetnja od nuklearnog oruæja sve veÊa,<br />
norveπka komisija za Nobelovu nagradu æeli istaknuti vaænost πto<br />
veÊe meappleunarodne suradnje kako bi se s tom prijetnjom suoËilo”,<br />
kazao je Mjoes. PrimajuÊi nagradu, ElBaradei je u svom govoru<br />
naglasio izazove s kojima je suoËena meappleunarodna zajednica kao<br />
i napore za smanjenje πirenja nuklearnog oruæja kako bi se svim<br />
zemljama moglo obeÊati da Êe im potrebno gorivo za njihove<br />
bona fide mirovne nuklearne aktivnosti biti stavljeno na raspolaganje.<br />
ElBaradei je takoappleer istakao kako VijeÊe sigurnosti UN-a<br />
mora poduprijeti inspekcije IAEA-e te uloæiti viπe napora u promoviranje<br />
nuklearnog razoruæanja.<br />
(preneseno iz Ha’aretza,<br />
Ëlanak je objavljen 11. prosinca 2005. godine)<br />
91<br />
59

ZLO»INCI :: GDJE JE ALOIS BRUNNER ::<br />
Brazilska policija istraæuje je li osumnjiËena osoba, koja<br />
æivi u toj zemlji pod drugim imenom ustvari, najtraæeniji<br />
nacistiËki zloËinac Alois Brunner.<br />
BRAZIL ISTRAÆUJE<br />
SKRIVA LI SE<br />
ALOIS BRUNNER<br />
U TOJ ZEMLJI<br />
Alois Brunner roappleen je u Austriji, a danas bi, ako je æiv, imao 95<br />
godina. Vjeruje se da je on posljednjih 40 godina proveo u Siriji<br />
gdje je æivio pod imenom dr. Georg Fischer, a navodno se iz<br />
Sirije preselio u juænu Ameriku.<br />
Tijekom Drugoga svjetskog rata Brunner je bio pomoÊnik Adolfa<br />
Eichmanna.<br />
Brazil je objavio da istraæuje ovaj sluËaj nakon πto su brazilske<br />
vlasti iz viπe zemalja primile zahtjeve za Brunnerovim izruËenjem.<br />
OsumnjiËenik opovrgava vezu s Brunnerom<br />
»ovjek kojeg Brazil sumnjiËi opovrgava svaku vezu s Brunnerom.<br />
Izraelski list “Ha’aretz” otkrio je da se taj Ëovjek trenutaËno nalazi<br />
na odmoru u ©vicarskoj. On je u telefonskom razgovoru za izraelski<br />
list rekao da je roappleen u ©vicarskoj 1939. godine.<br />
Brazilski policijski izvori kazali su da su pronaπli Brunnera u mjestu<br />
Salvador de Bahia. Taj osumnjiËeni Ëovjek kod sebe je imao<br />
dokumente u kojima je stajalo da je roappleen u ©vicarskojj 1939.<br />
godine te da je 1999. godine dobio dozvolu stalnog boravka u<br />
Brazilu. Brazilska policija vjeruje da su dokumenti krivotvoreni te<br />
su se obratili Interpolu. U meappleuvremenu je osumnjiËenik otputovao<br />
u ©vicarsku.<br />
»ovjek s kojim je novinar “Ha’aretza” telefonski razgovarao govori<br />
portugalski sa stranim akcentom. Kazao je da se namjerava<br />
sljedeÊeg mjeseca vratiti u Brazil, a njegov je glas zvuËao mlaappleim<br />
od glasa jednog 95-ogodiπnjaka.<br />
➠<br />
Brunnerov anti-semitizam<br />
bio je ekstreman<br />
Alois Brunner rođen je 8. travnja 1912. u Austriji, a<br />
austrijskoj Nacističkoj stranci pridružio se 1931. godine,<br />
kada je imao 19 godina. Njegov anti-semitizam<br />
smatran je vrlo ekstremnim. Brunner je kao čelnik<br />
nacističkog ureda za židovska pitanja u prijeratnom<br />
Beču, organizirao progone koji su prisilili tisuće<br />
Židova da pobjegnu iz Austrije.<br />
Kada je počeo Drugi svjetski rat, poslao je 47.000 austrijskih<br />
Židova u koncentracijske logore. Nakon što je<br />
u Berlinu organizirao velike nacističke skupove, nacisti<br />
su ga poslali u Solun gdje je u roku od dva mjeseca deportirao<br />
svih 43.000 Židova koji su živjeli u Solunu.<br />
U lipnju 1943. Brunner je otišao u Francusku gdje je<br />
preuzeo tranzitni logor Drancy u blizini Pariza.<br />
Tijekom 14 mjeseci koliko je boravio u Francuskoj,<br />
Brunner je - prema procjenama - poslao 25.000<br />
muškaraca, žena i djece u logore smrti.<br />
Brunner je, kao Eichmannov zamjenik, pomagao u<br />
provedbi tzv. “konačnog rješenja židovskog pitanja” i<br />
smatra se izravno odgovornim za smrt najmanje<br />
130.000 židovskih muškaraca, žena i djece iz Austrije,<br />
Grčke, Francuske i Slovačke. On je aktivno sudjelovao<br />
u masovnim ubojstvima, a Eichmann ga je često slao u<br />
određena područja da ubrza deportacije i ubojstva.<br />
60<br />
91

:: GDJE JE ALOIS BRUNNER ::<br />
➠ Brazilska policija traæila pomoÊ Interpola<br />
Brazilska policija u svibnju je poslala pismo Interpolu, nakon πto<br />
su pariπki duænosnici objavili kako sumnjaju da Brunner æivi u<br />
Brazilu. Interpol je poslao zahtjeve brojnim zemljama, meappleu kojima<br />
i Izraelu, traæeÊi da poπalju informacije koje bi im pomogle u<br />
identifikaciji nacistiËkog zloËinca.<br />
Izraelski policijski duænosnik Asher Ben-Artzi, zaduæen za kontakte<br />
s Interpolom, proveo je nekoliko posljednjih mjeseci pokuπavajuÊi<br />
pronaÊi Brunnerove otiske prstiju ili druge identifikacijske oznake<br />
iz arhiva. Obratio se i Centru Simon Wiesenthal za pomoÊ.<br />
Meappleutim, svi su ti pokuπaji bili bezuspjeπni i Izrael je izvijestio<br />
Brazilce da nisu pronaπli nikakve dokaze.<br />
Brazilska policija ima naËina<br />
da identificira Brunnera<br />
Ipak, brazilska policija imala je joπ jedan trag. Bili su izvijeπteni da<br />
je Brunner u dva navrata bio ranjen u eksplozijama pisama-bomba,<br />
dok je joπ æivio u Siriji. Godine 1961. on je navodno izgubio lijevo<br />
oko u eksploziji pisma-bombe koje mu je bilo poslano u<br />
ZLO»INCI<br />
Damasku. Gotovo dvadeset godina kasnije, 1980. godine, u<br />
sliËnom je incidentu izgubio tri prsta na ruci.<br />
Prema izvjeπÊima meappleunarodnih medija, pisma-bombe Brunneru<br />
je poslao Mossad.<br />
Brunner je nakon kraja rata<br />
pobjegao iz NjemaËke<br />
Brunner je na kraju Drugoga svjetskog rata uspio pobjeÊi iz<br />
NjemaËke i vjeruje se da je preko Egipta otiπao u Siriju.<br />
PoËetkom devedesetih godina proπlog stoljeÊa, pojavile su se<br />
glasine da je viappleen u Juænoj Americi.<br />
U svibnju 1995. godine, u austrijskom parlamentu je voappleena<br />
rasprava o tome je li Brunner greπkom, na drugo ime, dobio novu<br />
putovnicu u austrijskom veleposlanstvu u Kairu.<br />
Obavijeπteni izraelski izvori kazali su da Brazil nikada nije pokazivao<br />
velik interes u potrazi za nacistiËkim ratnim zloËincima. Prema<br />
njihovu miπljenju, najnoviji su potezi Brazila rezultat pritiska iz<br />
Pariza.<br />
(Prevedeno iz “Ha’aretza”,<br />
Ëlanak objavljen 9. prosinca 2005. godine)<br />
Brunner je uvijek uspjevao izbjeći pravdi<br />
Ime Aloisa Brunnera i dalje je prvo na popisu lovaca na<br />
nacističkih ratne zločince. Ali Brunner je uvijek uspio izbjeći<br />
pravdi.<br />
Nakon kraja Drugoga svjetskog rata pobjegao je iz Njemačke,<br />
navodno uz pomoć CIA-e. Pretpostavlja se da je kasnije počeo<br />
živjeti u Siriji, gdje je postao savjetnik sirijske vlade. Pretpostavlja<br />
se da je dugi niz godina živio u Damasku, pod imenom Georga<br />
Fischera. Njemački novinari posjetili su Brunnera u Siriji 1999.<br />
godine i kazali su da on živi u hotelu Meridian u Damasku, pod<br />
zaštitom policije. Sirijske vlasti godinama su skrivale Brunnera i<br />
nisu ga željeli uhititi i izručiti, unatoč zahtjevima Austrije,<br />
Slovačke, Francuske, Njemačke i Poljske.<br />
Godine 1985. novinar njemačkog lista “Bunte” objavio je razgovor<br />
s Brunnerom i njegove fotografije u boji. Brunner je novinaru<br />
kazao da “ne osjeća grižnju savjesti” zbog svog djelovanja tijekom<br />
Drugoga svjetskog rata. Jedino za čim žali, rekao je, jest to<br />
što nije ubio više Židova. Dvije godine kasnije u telefonskom intervjuu<br />
za list “Chicago Sun Times” rekao je: “Židovi zaslužuju<br />
smrt. Ja ni za čim ne žalim. Kada bih imao priliku, sve bi to<br />
ponovno učinio...”<br />
91<br />
61