Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

zoz.hr

Ha-kol br. 91.pdf - Židovska općina Zagreb

SADRÆAJ<br />

IMPRESSUM<br />

Ha-kol 91.<br />

studeni - prosinac 2005.<br />

heπvan - kislev 5766.<br />

Glavna i odgovorna urednica<br />

Nataπa Barac<br />

UredniËki savjet<br />

Zora Dirnbach, Æivko Gruden,<br />

Ana Lebl, Tamara Indik-Mali,<br />

Damir Lajoπ<br />

TehniËka urednica<br />

Nataπa PopoviÊ<br />

Priprema i oblikovanje za tisak<br />

Magen d.o.o. Zagreb<br />

Ha-kol<br />

glasilo æidovske zajednice u Hrvatskoj<br />

Lektorica<br />

Ivana Kurtovic Budja<br />

IzdavaË<br />

Æidovska opÊina Zagreb,<br />

PalmotiÊeva 16, 10000 Zagreb,<br />

p.p. 986.<br />

Tel: 385 1 49 22 692<br />

fax: 49 22 694<br />

e-mail: jcz@zg.t-com.hr<br />

uredniπtvo: hakol@net.hr<br />

Za izdavaËa<br />

dr. Ognjen Kraus<br />

ISSN 1332-5892<br />

Izlaæenje Ha-kola financijski potpomaæe<br />

Savjet za nacionalne manjine<br />

Republike Hrvatske<br />

Pretplata<br />

100 kuna godiπnje,<br />

za inozemstvo 200 kuna.<br />

Æiro raËun kod ZagrebaËke banke broj:<br />

2360000-1101504155<br />

Æidovska opÊina Zagreb.<br />

Devizni raËun: 30101-620-16/2424116441<br />

Tisak<br />

NPGTO OFFSET ZAGREB<br />

Na naslovnoj stranici<br />

»estitka za Hanuku<br />

RijeË glavne urednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4<br />

Ispravak i odgovor Slavka Goldsteina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5<br />

Ispravak i odgovor Ive Goldsteina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6<br />

Imamo li najplodnijega hrvatskog pisca fantastike u ÆOZ-u. . . . . . . . . . 7<br />

Svesrdno poπtivanje zakona i istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 8<br />

Yitzhak Rabin - æivot posveÊen traganju za mirom . . . . . . . . . . . . . . . . 9<br />

Pismo iz Londona - Program HET . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11<br />

Godina dana nakon smrti Yassera Arafata . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 12<br />

In memoriam Gizela Levi, Jesen u æidovskoj opÊini Osijek . . . . . . . . . . 15<br />

DjeËji vrtiÊ, Nagrada B’nai B’ritha. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 16<br />

Novi pogled na arhitekturu Tel Aviva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17<br />

Iz naπih opÊina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18<br />

Konvencija B’nai B’ritha . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 20<br />

Omladinski klub ÆOZ-a, Tulum OK ÆOZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />

Meappleunarodna konferencija o<br />

buduÊnosti izgubljenoga kulturnog blaga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 22<br />

Iranski predsjednik antisemitskim izjavama izazvao prosvjede . . . . . . . . 23<br />

Sergije Glumac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25<br />

Miπljenja - ©ternberg, Jazbec, Kornstein . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26<br />

Damir Lajoπ: Zaπto sam iπao u Izrael . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29<br />

Ha’aretz o –apiÊu,<br />

40. godiπnjica diplomatskih odnosa Izraela i NjemaËke . . . . . . . . . . . . 30<br />

Pismo iz Beograda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31<br />

Kristalna noÊ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33<br />

©ezdeset godina od procesa u Nuernbergu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37<br />

UN proglasio meappleunarodni dan sjeÊanja na holokaust . . . . . . . . . . . . 40<br />

NacistiËki dr. Smrt skriva se u ©panjolskoj . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41<br />

Kronologija ÆOZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 42<br />

»etvrti æidovski filmski festival u Londonu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43<br />

Iz Yad Vashema . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 46<br />

Stan Anne Frank postao utoËiπte za pisce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47<br />

Recenzije knjiga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48<br />

Hasidski Bob Marley . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50<br />

AmeriËki Æidov pokuπava spasiti jidiπ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51<br />

Hispanoamerikanci otkrivaju svoje korijene . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53<br />

Iz æidovskog svijeta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54<br />

Novi izraelski Nobelovac - Robert Aumann. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56<br />

Brazil istraæuje skriva li se Alois Brunner u toj zemlji . . . . . . . . . . . . . . . 60<br />

Nedjeljna πkola ÆOZ-a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 62<br />

U realiziciji ovog broja sudjelovali su:<br />

Slavko Goldstein, Ivo Goldstein, Æeljko Heimer, Zora Dirnbach, Vesna Domany Hardy, Saπa<br />

CvetkoviÊ, Dario KuntiÊ, Regina Kamhi, Damir Lajoπ, Lajla ©prajc, Nataπa PopoviÊ, Ivana<br />

KurtoviÊ Budja, Marko Berger, Dragan Stern, Melita ©vob, Ana HermanoviÊ, Lovorka Magaπ,<br />

Zdenko ©ternberg, Salamon Jazbec, Oto Kornstein, Raka Levi, Dean Friedrich, Ljiljana<br />

Marks, Zorana Bajt, Marina ©prajc.<br />

Svim suradnicima najtoplije zahvaljujemo!


UVODNIK :: NATA©A BARAC- GLAVNA UREDNICA HA-KOLA ::<br />

Nekoliko<br />

uvodnih rijeËi….<br />

Nakon proπlog broja Ha-kola, prvog koji je<br />

uredilo novo uredniπtvo lista, primili smo<br />

uglavnom pozitivne kritike, na kojima vam<br />

zahvaljujemo. To nas je - naravno -<br />

razveselilo i potaknulo da krenemo u<br />

ureappleivanje novog broja u nadi da vas,<br />

naπe Ëitatelje, neÊemo iznevjeriti. Trudili<br />

smo se da i u ovom broju obradimo teme<br />

koje Êe vas zanimati, da budemo aktualni i<br />

da u ovom listu - koje je prije svega glasilo<br />

æidovske zajednice u Hrvatskoj - pronaappleete<br />

teme koje Êe pobuditi vaπ interes.<br />

Tako u ovom broju moæete proËitati Ëlanke<br />

o bivπem izraelskom premijeru Yitzhaku<br />

Rabinu, ubijenom prije 10 godina, o povijesnom<br />

suappleenju nacistiËkim zloËincima u<br />

Nuernbergu, o godiπnjici Kristalne noÊi, te<br />

o tome kako je odlazak s politiËke scene<br />

dugogodiπnjeg palestinskog Ëelnika<br />

Yassera Arafata, koji je preminuo prije<br />

godinu dana, utjecao na razvoj izraelskopalestinskih<br />

odnosa.<br />

Naπa je æelja da u Ha-kolu saznate i o<br />

svemu onome πto se dogaapplea u drugim<br />

æidovskim zajednicama u svijetu, posebice<br />

u naπem susjedstvu. Sve novosti iz<br />

beogradske æidovske zajednice moæete<br />

proËitati u pismu predsjednika Jevrejske<br />

opÊine u Beogradu, gospodina Rake<br />

Levija, koji piπe za naπ list. Nadamo se da<br />

Êemo s vremenom sliËnu suradnju postiÊi i<br />

s drugim æidovskim zajednicama s<br />

podruËja bivπe Jugoslavije, te u svakom<br />

broju imati vijesti iz Sarajeva, Ljubljane,<br />

Skopja i Beograda.<br />

jidiπu. Naπa dopisnica iz Londona,<br />

gospoapplea Vesna Domany Hardy, piπe o<br />

Æidovskom filmskom festivalu, odræanom<br />

poËetkom studenoga u glavnom gradu<br />

Velike Britanije, a donosimo i zanimljive<br />

recenzije knjiga koje se bave æidovskom<br />

tematikom.<br />

U ovom broju ponovo se bavimo i<br />

dogaappleajima vezanim uz Æidovsku opÊinu<br />

u Zagrebu te objavljujemo neka od pisama<br />

koje je uredniπtvo lista dobilo na ovu temu.<br />

Pisma i reakcije objavljujemo bez kraÊenja i<br />

bez komentara.<br />

Osim pisama koje moæete proËitati na<br />

sljedeÊim stranicama, na adresu Ha-kola<br />

stigla su i neka anonimna pisma koja nisu<br />

objavljena. Stav je uredniπtva da se nepotpisana<br />

pisma i reakcije ne objavljuju, pogotovo<br />

kada se radi o delikatnim stvarima. S<br />

druge strane, rado Êemo objaviti sva vaπa<br />

- potpisana - miπljenja o ovoj, ali i drugim<br />

temama.<br />

Na kraju, æelimo vam Ëestitati Hanuku kao i<br />

novu 2006. godinu u nadi da Êe vam nova<br />

godina, po gregorijanskom kalendaru,<br />

donijeti puno sreÊe i zadovoljstva.<br />

Nataπa Barac<br />

Predstavljamo vam i novi æidovski muzej u<br />

Clevelandu te zanimljiv tekst o Ëovjeku koji<br />

je svoj æivot posvetio spaπavanju knjiga na<br />

4<br />

91


:: SLAVKO GOLDSTEIN ::<br />

REAGIRANJA<br />

Ispravak i odgovor na Uvodnik<br />

prof. dr. Ognjena Krausa iz Ha-kola br. 90<br />

U uvodniku predsjednika Æidovske opÊine<br />

Zagreb, prof. dr. Ognjena Krausa, u broju 90.<br />

Ha-kola objavljeno je nekoliko neistinitih, uvredljivih<br />

i klevetniËkih tvrdnji na moj raËun, na<br />

koje ovim tekstom odgovaram i dajem ispravak,<br />

u skladu sa Zakonom o medijima RH od<br />

30. travnja 2004. godine.<br />

1.Predsjednik Kraus me optuæuje da sam u<br />

mojim nastojanjima da se kompromisno<br />

prebrodi sadaπnja kriza u naπoj OpÊini «Ëitavo<br />

vrijeme igrao s figom u dæepu≈ i pri<br />

tome upotrebljava uvredljive epitete «licemjerno≈<br />

i «manipulator≈. »injenice su sljede-<br />

Êe: na sjednici VijeÊa ÆOZ 31.5.2005. jednoglasno<br />

sam izabran za potpredsjednika<br />

ÆOZ s mandatom da pokuπam posredovati<br />

izmeappleu suprotstavljenih struja kako bi se<br />

prebrodila nastala kriza. VeÊ 8.6. 2005.<br />

predao sam prof. dr. Krausu i rabinu Kotelu<br />

Da-Donu opπirno argumentirani prijedlog<br />

kompromisnog rjeπenja, koje se najsaæetije<br />

moæe izraziti u tri bitne toËke: prvo, sklapanje<br />

novog ugovora s rabinom Da-Donom u<br />

trajanju od godine dana; drugo, poπto dræim<br />

da su slabosti sadaπnjeg statuta ÆOZ jedan<br />

od kljuËnih uzroka sadaπnje krize i glavna<br />

prepreka da se ona konstruktivno prebrodi,<br />

predloæio sam da se u roku od πest mjeseci<br />

izrade adekvatne statutarne dopune s<br />

preciznim odredbama o rabinatu, kompetencijama<br />

i obavezama rabina, uvjetima za<br />

njegov izbor i otpuπtanje, te da se na<br />

temelju toga raspiπe natjeËaj za imenovanje<br />

rabina s trajnijim angaæmanom; i treÊe,<br />

predloæio sam da se za izradu statutarnih<br />

dopuna i za druga rjeπenja konzultiraju kompetentne<br />

meappleunarodne Æidovske institucije<br />

i da se u meappleuvremenu obustave nekonstruktivne<br />

javne polemike o unutraπnjim pitanjima<br />

ÆOZ. Te sam prijedloge razradio i<br />

argumentirao u opπirnim razgovorima s<br />

predsjednikom Ognjenom Krausom, potpredsjednicima<br />

Sanjom TabakoviÊ i Josefom<br />

Papom i Ëlanom VijeÊa Jakovom Bienenfeldom,<br />

te s rabinom Kotelom Dadonom<br />

i tadaπnjim Ëlanovima vijeÊa Jasminkom<br />

Domaπ, Brankom PoliÊem, Ivom<br />

Goldsteinom i predsjednicom ©kolskog<br />

odbora Elzom FranoviÊ. Rabin Da-Don i<br />

njegovi zagovornici prihvatili su taj prijedlog<br />

kao kompromis, a direktno ili indirektno<br />

konstruktivnim su ga ocijenili predsjednik<br />

Republike Stjepan MesiÊ, predstavnici nekoliko<br />

kompetentnih meappleunarodnih æidovskih<br />

institucija, Skupπtina Ëlanstva ÆOZ i<br />

ugledni komentatori u domaÊim medijima.<br />

Naæalost, nisu ga prihvatili predsjednik<br />

Kraus i njegovi sljedbenici. ©toviπe, predsjednik<br />

Kraus onemoguÊavao je da se s<br />

tim prijedlogom upozna Ëlanstvo ÆOZ - nije<br />

ga ni spomenuo u svom referatu Skupπtini,<br />

nije ga ukljuËio u opseæne pisane materijale<br />

koji su dostavljeni Ëlanstvu i nije ga stavio<br />

na dnevni red rujanskog vijeÊa ÆOZ, kad se<br />

donosila odluka o preporuci Skupπtine i<br />

neobnavljanju ugovora s rabinom Kotelom<br />

Da-Donom. Nadam se da je time razjaπnjeno<br />

tko je u ovome sluËaju «manipulator≈<br />

i «licemjer≈. A danas, retrospektivno, jasno<br />

je da se prihvaÊanjem tog kompromisnog<br />

prijedloga od 8.6.2005. moglo u priliËnoj<br />

mjeri smiriti konfliktno stanje i saËuvati jedinstvo<br />

OpÊine, uspostaviti konstruktivniju<br />

atmosferu i sprijeËiti mnoge od πteta koje<br />

su po OpÊinu nastale.<br />

2.Svoju «priËu o oruæju≈ dr. Kraus zakljuËuje<br />

sljedeÊom reËenicom: «ÆOZ nikad nije dobila<br />

zahtjev za povratom istoga (tj. oruæja -<br />

op. SG), veÊ je to uËinjeno na vlastitu inicijativu,<br />

a nakon bezuspjeπnih pokuπaja da<br />

se vrati u cijelosti, iz jednog jedinog razloga,<br />

jer Slavko Goldstein nije vratio piπtolj za<br />

koji je bio zaduæen, iako je viπe puta, pa i na<br />

VijeÊu, bio upozoren da ga vrati kako bi se<br />

oruæje moglo vratiti.≈ Upravo je zaËuappleujuÊe<br />

kako doktoru Krausu uspijeva u jednoj jedinoj<br />

reËenici nanizati toliko izvrtanja istine i<br />

direktnih laæi. Prije svega, oruæje iz OpÊine<br />

nije vraÊeno «na vlastitu inicijativu≈, veÊ ga<br />

je predao Jakovu Bienenfeldu 1. srpnja<br />

2005. u toku i pod pritiskom sasluπanja u<br />

zagrebaËkoj Policijskoj postaji Centar.<br />

Zatim, tvrdnjom da «ÆOZ nikad nije dobila<br />

zahtjev za povrat oruæja≈ dr. Kraus na smijeπan<br />

naËin pokuπava umanjiti svoju osobnu<br />

odgovornost πto je bez pravovaljanih<br />

dozvola u opÊinskom sefu dræao ruËno<br />

oruæje najubojitije vrste. Oruæje se moralo<br />

predati na osnovi javnih poziva Ministarstva<br />

unutraπnjih poslova RH upuÊenih putem<br />

svih hrvatskih medija, a predsjednik ÆOZ-a<br />

prof. dr. Kraus najodgovornija je osoba i<br />

glavni krivac πto to nije uËinjeno. Takoappleer,<br />

laæne su tvrdnje dr. Krausa da je bilo «bezuspjeπnih<br />

pokuπaja da se oruæje iz OpÊine<br />

vrati≈, da se ono moralo vratiti «u cijelosti≈ i<br />

da je revovler «Zbrojovka 6,35≈ koji je bio<br />

kod mene «jedan jedini razlog≈ πto oruæje<br />

nije vraÊeno. Prema tekstu spomenutih odredbi<br />

i javnih poziva svatko je bio duæan vratiti<br />

oruæje direktno nadleænim institucijama, a<br />

ne preko posrednika. Ja sam to uËnio sa<br />

zakaπnjenjem, 1. srpnja 2005. godine, pa<br />

sam zato po presudi Prekrπajnog suda od<br />

22. rujna 2005. godine kaænjen sa 300<br />

kuna prekrπajne kazne, koju sam uredno<br />

platio. Za sve preostalo odgovoran je dr.<br />

Kraus, eventualno i Jakov Bienenfeld, i<br />

nitko drugi. Istina je da me je Jakov<br />

Bienenfeld dva puta na sjednicama VijeÊa<br />

upozorio neka vratim piπtolj koji mi je on u<br />

ime OpÊine povjerio 1991. godine. Nisam<br />

to uËinio jer sam prema pozivima MUP-a<br />

bio duæan izvrπiti predaju oruæja direktno<br />

policiji, a ne preko posrednika, a imao sam<br />

za takav postupak i druge razloge. Meappleutim,<br />

u cijeloj toj «priËi o oruæju≈ bitna je Ëinjenica<br />

da su dr. Kraus i Jakov Bienenfeld<br />

uporno tajili meni kao potpredsjedniku i cijelome<br />

VijeÊu ÆOZ-a da se u sefu OpÊine<br />

nalazi oruæje goleme ubojite moÊi, Ëije je<br />

nepovlasno zadræavanje kaænjivo djelo po➠<br />

91<br />

5


REAGIRANJA :: SLAVKO GOLDSTEIN :: IVO GOLDSTEIN ::<br />

➠ vrlo strogim odredbama. Revolver «Zbrojovka<br />

6,35≈ koji se nalazio kod mene<br />

samoobrambeno je oruæje minimalne<br />

ubojite moÊi, koji smo u partizanskom æargonu<br />

nazivali «damskim oruæjem≈ ili «oruæjem<br />

za vaappleenje zubi≈. Naprotiv, u sefu<br />

naπe OpÊine potajno i neprijavljeno nalazili<br />

su se dva «©korpiona≈ i jedna «pumperica≈,<br />

ruËno oruæje maksimalne ubojite<br />

moÊi, pored nekoliko predmeta manjih kapaciteta.<br />

«©korpioni≈ su zbog svojih opasnih<br />

svojstava oruæje dozvoljeno samo<br />

specijalnim jedinicama i zabranjeni su za<br />

noπenje i upotrebu redovnoj policiji i vojnim<br />

jedinicima, izuzev specijalaca. Kome je<br />

i Ëemu trebalo takvo oruæje u sefu naπe<br />

OpÊine punih 10 godina nakon zavrπetka<br />

rata i protivno svim zakonskim odredbama<br />

Moæe li najodgovornija osoba, predsjednik<br />

ÆOZ-a prof. dr. Ognjen Kraus, dati<br />

neko iskreno i poπteno objaπnjenje, umjesto<br />

providnog izvrtanja istine i laæi<br />

Mislim da nam je to svima duæan, pa i<br />

naπem Nadzornom odboru.<br />

3.Na tvrdnje prof. dr. Krausa da su «Jutarnji<br />

list i Globus postali privatna tribina sina i<br />

oca Goldsteina≈ i da sam ja «sustavno indoktrinirao≈<br />

predsjednika MesiÊa naprosto<br />

nema smisla odgovarati, jer su glupe i<br />

smijeπne. Svakome tko imalo poznaje<br />

funkcioniranje nezavisnih medija u Hrvatskoj<br />

i naËin rada predsjednika MesiÊa sasvim<br />

je jasno da dr. Kraus o tome nema<br />

pojma, a ipak se usuappleuje javno govoriti<br />

gluposti. Æalosno je konstatirati da jedan<br />

vrsni i s razlogom ugledni lijeËnik istovremeno<br />

javno laæe na jednom drugom poslu<br />

u kojem je izgubio kompetenciju i zdravo<br />

rasuappleivanje. Mislim da je uzrok u deformacijama<br />

koje vrlo Ëesto nastupaju zbog<br />

predugog ustrajanja na vlasti (Ëetvrti mandat!)<br />

i u prevelikoj taπtini koja raapplea netoleranciju.<br />

<br />

U Zagrebu, 21.11.2005.<br />

Slavko Goldstein<br />

ISPRAVAK I ODGOVOR<br />

NA TEKSTOVE OBJAVLJENE<br />

U HA KOLU BR. 90<br />

U tekstovima Ognjena Krausa, Zore Dirnbach<br />

i Dragana Sterna u broju 90. Ha-kola<br />

objavljeno je nekoliko neistinitih, uvredljivih i<br />

klevetniËkih tvrdnji na moj raËun, na koje ovim<br />

tekstom odgovaram i dajem ispravak, u<br />

skladu sa Zakonom o medijima RH od 30.<br />

travnja 2004. godine.<br />

Ognjen Kraus u svom tekstu tvrdi da “prijetim”<br />

vodstvu ÆOZ-a. Kako ja to “prijetim” Da li prijetim<br />

fiziËkim napadom, kao πto je to nakon<br />

Skupπtine ÆOZ-a 28. lipnja meni prijetio Davor<br />

Bienenfeld, a njegov je otac Jaπa-Jakov<br />

sinovljeve rijeËi koju sekundu kasnije æelio pretvoriti<br />

u djelo Ne, ja ne prijetim, nego sam<br />

samo viπe puta ponovio da je predsjednik<br />

Ognjen Kraus izgubio kontrolu nad zbivanjima<br />

u opÊini i da je jedini naËin da se kriza razrijeπi<br />

da on podnese ostavku. Pa danas je svakome<br />

jasno da Æidovskom opÊinom u Zagrebu<br />

vladaju prvenstveno Jaπa Bienenfeld, potom<br />

Jozef Papo, pa Sanja TabakoviÊ. Kako bi<br />

postigao taj cilj - da Ognjen Kraus podnese<br />

ostavku - koristim ona sredstva koja su u demokratskom<br />

druπtvu dopuπtena i sama po<br />

sebi razumljiva. Dajem intervjue, izjave, itd.,<br />

razgovaram s Ëlanovima OpÊine, baπ kao πto<br />

Ëini Kraus i njegovi istomiπljenici, pa neka<br />

javnost prosudi.<br />

Kraus i njegovi istomiπljenici prigovaraju mi da<br />

sam s krizom u ÆOZ prvi izaπao u javnost, πto<br />

je, kao i mnoge druge njihove tvrdnje, najobiËnija<br />

laæ. Prije bilo kakvog mog istupa u javnosti<br />

Zora Dirnbach i Æeljko Heimer pisali su<br />

Uredu Predsjednika Republike i iznosili neistine<br />

o rabinu Kotelu Dadonu.<br />

Posve su besmislene Krausove tvrdnje da<br />

smo otac Slavko i ja “majstori manipulacije”, ili<br />

Zorina kako sam poveo “neËasnu harangu”<br />

protiv vodstva ÆOZ. Neka to dokaæu na konkretnim<br />

primjerima. Iza mojih istupa u javnosti<br />

stoje, naime, tvrde Ëinjenice. Pokazat Êu to na<br />

jednom primjeru - na sluËaju iznajmljivanja<br />

parkiraliπta u Praπkoj.<br />

»injenica jest da poduzeÊe Jaπe Bienenfelda<br />

za najam parkiraliπta u Praπkoj mjeseËno<br />

doznaËuje ÆOZ 70.000 kuna, a da od parkiraliπta<br />

prihoduje najmanje 280.000, praktiËki<br />

bez troπkova. Radi se o ugovoru koji je krajnje<br />

nepovoljan za ÆOZ, πto znaËi da je u proteklih<br />

gotovo πest godina jednom njezinu Ëlanu<br />

darovano vjerojatno oko 10,000.000 kuna. A<br />

zaπto Zaπto taj najam nisu dobili Ozren i Boris<br />

Marton, Saπa CvetkoviÊ i Goran Kaufmann,<br />

koji su nudili predsjedniku Krausu 2000.<br />

godine da preuzmu taj posao Zaπto posao<br />

nije dobio “Zagrebparking”, poduzeÊe specijalizirano<br />

za takve poslove, koje se 2000. godine<br />

takoappleer nudilo Zaπto to, uostalom, nije<br />

napravila ÆOZ u vlastitoj reæiji, jer se ne radi o<br />

sofisticiranom poslu - drugim rijeËima, zaπto<br />

Jaπa Bienenfeld nije svoje menadæerske sposobnosti<br />

iskoristio za dobrobit opÊine, a ne za<br />

dobrobit vlastite firme - on je u novinama izjavio<br />

da bi “bila laæ reÊi da on u tom poslu dobro<br />

ne zaraappleuje”. Dakle, zaπto je posao dobila<br />

Jaπina tvrtka, odnosno, kako je to Jaπa izjavio<br />

na Skupπtini ÆOZ 28. lipnja, da ga je opÊinsko<br />

vodstvo “pozvalo” da iznajmi parking Da li<br />

odgovor treba traæiti u Jaπinoj izjavi da ne<br />

moæe dati OpÊini viπe od 70.000 kuna, jer<br />

“kad dam Krausu, kad dam Sanji (TabakoviÊ),<br />

meni niπta ne ostaje” Jaπa tu izjavu nikada<br />

nije porekao, ali ju je poslije nastojao relativizirati<br />

- naime, tvrdio je da se samo πalio. Zaista<br />

Ëudan smisao za humor i to za mene nije<br />

nikakva πala, veÊ priznanje kaznenog djela<br />

davanja mita.<br />

Vodstvo ÆOZ u posljednje vrijeme tvrdi kako je<br />

o uvjetima najma parkiraliπta u Praπkoj glasalo<br />

i VijeÊe ÆOZ, pa da i ono nosi dio odgovornosti.<br />

Dakle, sada i vodstvo ÆOZ neizravno<br />

priznaje kako u poslu oko najma u najmanju<br />

ruku nisu dobro zastupani interesi ÆOZ. A πto<br />

se tiËe toga da i VijeÊe ÆOZ snosi odgovornost<br />

za sklapanje posla s Jaπom, svakome<br />

tko zna kako radi VijeÊe, Ëiji sam bio dugogodiπnji<br />

Ëlan, posve je jasno da nam je vodstvo<br />

ÆOZ prezentiralo tek osnovne elemente ugovora<br />

i da smo zapravo bilo obmanuti.<br />

Meappleutim, ne bi valjalo o parkiraliπtu u Praπkoj<br />

troπiti previπe prostora - rijeË Êe imati drugi.➠<br />

6<br />

91


:: IVO GOLDSTEIN :: ÆELJKO HEIMER ::<br />

REAGIRANJA<br />

➠Naime, ovih dana policija po nalogu Dræavnog<br />

odvjetniπtva provodi istragu protiv<br />

Ognjena Krausa zbog kaznenog djela prijevare,<br />

vezano za najam parkiraliπta u Praπkoj.<br />

Tako Êe se sve Ëinjenice uskoro utvrditi, a<br />

onda Êe svatko, svi laæljivci, manipulatori i drugi,<br />

ponijeti svoj dio odgovornosti. Jedva Ëekam<br />

dan izricanja sudske presude.<br />

Ni o Zori Dirnbach, inaËe mom “prvom dvorskom<br />

fotografu”, kako ju je zvao moj otac kada<br />

me fotografirala kao tromjeseËnu bebu, ne<br />

treba troπiti previπe rijeËi. I Zora sama zna da<br />

u osnovi ovoga sukoba nije moja ambicija da<br />

postanem predsjednik ÆOZ, jer iz bezbrojnih<br />

kontakata samnom vrlo dobro zna da ja za tim<br />

mjestom nisam Ëeznuo, veÊ da imam mnogo<br />

drugih planova i ambicija. Zaπto danas govori<br />

drugaËije, to ostaje na njezinoj savjesti. Koliko<br />

Zora Dirnbach dræi do Ëinjenica i do istine,<br />

svjedoËi i to da pripisuje rabinu Kotelu Da-<br />

Donu kako je u sinagogi “uveo strogu muπkoæensku<br />

podjelu prostora”. Zora oËigledno<br />

nema pojma da je od 1945. do 1998. u zagrebaËkoj<br />

bogomolji cijelo vrijeme postojala<br />

muπko-æenska podjela prostora.<br />

Volio bih da nam Zora objasni i kakvi su to<br />

“financijski udjel” moje obitelji “u poslovima<br />

EPH”, kao πto to tvrdi u tekstu u “Hakolu”<br />

A πto se tiËe teksta Dragana Sterna o aktivnostima<br />

B’nai Britha u Hakolu, nije istina da je<br />

“naπ ogranak B’nai Britha stao na stranu legalnih<br />

odluka VijeÊa ÆOZ-a”, jer na jedinom sastanku<br />

loæe u lipnju o. g. nikakvog glasanja nije<br />

bilo. A nije ga bilo, jer je tako odluËio predsjedavajuÊi<br />

Dragan Stern kada je shvatio da bi<br />

njegov stav ostao u manjini. Osim toga, volio<br />

bih vidjeti izjave u kojima B’nai Brith Europa i<br />

B’nai Brith International “podræavaju” vodstvo<br />

ÆOZ-a u raskidu ugovora s Kotelom Da-Donom,<br />

jer koliko sam ja uspio doznati, niti jedan<br />

dokument takva karaktera nije otiπao ni iz<br />

Bruxellesa ni iz Washingtona.<br />

I joπ jedna stvar: Ognjen Kraus i njegovi suradnici<br />

izgubili su povjerenje veÊine opÊinara.<br />

Mnogi su prestali dolaziti u PalmotiÊevu, a od<br />

toga broja dosta ih dolazi na novu adresu u<br />

RadiÊevoj. U RadiÊevu ne dolaze samo Kotel<br />

Da-Don, Slavko i Ivo Goldstein, veÊ i mnogi<br />

drugi ugledni i zasluæni Ëlanovi opÊine, poput<br />

Zlatka Boureka, Dubravke Buchwald, ➠<br />

➠ Jasminke Domaπ, Saπe Ernsta, Elze i Tonija<br />

FranoviÊa, Vlaste KovaË, Miπe Montilja,<br />

Branka PoliÊa, Filipa Rosenzweiga, Sonje Samokovlije,<br />

Vlade ©alamona, Zdenka Wollnera<br />

i mnogih drugih. Uostalom, po novinskim<br />

izvjeπtajima s proslave Roπ Haπane, nas je u<br />

RadiÊevoj bilo oko 300, a u PalmotiÊevoj se<br />

prvo sakupilo 80, potom je broj narastao do<br />

120 osoba. Toliko o tome tko je u veÊini.<br />

dr. Ivo Goldstein<br />

Imamo li<br />

najplodnijeg hrvatskog<br />

pisca fantastike u ÆOZ-u<br />

PripremajuÊi se za predstojeÊu sjednicu VijeÊa ÆOZ pregledavao sam zapisnike s ranijih<br />

sjednica te sam na dva mjesta naiπao na nevjerojatnu optuæbu koju mi podmeÊe donedavni<br />

Ëlan VijeÊa, Ivo Goldstein. Vjerojatno igrajuÊi na kartu da dovoljno puta ponovljena laæ postaje<br />

istina, Goldstein je viπekratno javno ponovio da sam predsjedniku Republike pisao neistine o<br />

bivπem rabinu Da-Donu, te da sam na taj naËin “prvi iziπao u javnost“ u vezi s krizom u<br />

ÆOZ-u. Tu je tvrdnju izrekao javno na Skupπtini ÆOZ-a, uz podsmjeπljivu primjedbu da on Ëak<br />

ne zna tko sam ja, a ponovio ju je i na zatvorenoj sjednici VijeÊa ÆOZ-a. Naæalost niti tada<br />

nisam bio prisutan da mu osobno odgovorim. Navodno je sliËnu stvar ponovio i za gostovanja<br />

u TV showu kod Canjuge, na NET-u. Istina je da sam svojedobno poslao pismo<br />

Predsjedniku, ali to je bio poziv na otvorenje moje izloæbe norveπkih zastava, nakon Ëega sam<br />

jednom prilikom kasnije, dok sam po sluæbenoj duænosti bio na zadaÊi u PredsjedniËkim<br />

dvorima, imao osobitu Ëast s njime o tome i razgovarati. Naime, bilo mi je izuzetno drago da<br />

se Predsjednik tom prilikom prisjetio kataloga izloæbe te iskazao zanimanje za taj moj rad.<br />

NajobiËnija je laæ, dakle, da sam Predsjedniku pisao o stanju u ÆOZ-u, jer niti sam ikad s njim<br />

o tome razgovarao, niti sam ikada na vlastitu inicijativu posjetio Ured predsjednika. Ne razumijem<br />

Ëemu su takve izmiπljotine potrebne, to viπe πto se vrlo lako mogu provjeriti.<br />

»ini se da je skribomanska sklonost iznoπenja neistina uobiËajeni naËin rada ovog povjesniËara,<br />

jer Goldstein jednako tako laæe kada za Jutarnji list od 14. studenoga 2005. godine<br />

tvrdi da se u ÆOZ-u petkom uveËer ne odræavaju vjerske sluæbe. Dok je u Zagrebu tijekom<br />

listopada boravio rabin Dushinsky, sluæbe su se, naravno, redovito odræavale, a nakon njegova<br />

odlaska osobno sam svakog πabata prisustvovao u prostorijama sinagoge u<br />

PalmotiÊevoj 16 veËernjim sluæbama. I nisam u tome bio jedini.<br />

Ne vjerujem da bi Goldsteinu bilo teπko doÊi do materijalnih dokaza koji bi potkrijepili ove moje<br />

izjave, ali kao da mu se Ëini da je ispod razine jednog sveuËiliπnog profesora povijesti da ih i<br />

potraæi. Mnogo je jednostavnije i efektnije (barem po njegovu povjesniËarskom shvaÊanju traganja<br />

za istinom danaπnjice ili proπlosti, svejedno, njegova je metodologija ista) izmisliti, fabricirati<br />

i ispriËati neπto na naËin koji mu se najviπe sviapplea. Kada se tako odnosi Ëak s nedavnim<br />

i lako provjerljivim Ëinjenicama, onda se Ëovjek pita kako li tek postupa s Ëinjenicama iz dalje<br />

proπlosti, zbog kojih valja uloæiti daleko veÊi napor. PovjesniËar prof. dr. sc. Ivo Goldstein zaduæio<br />

je, istina, æidovsku zajednicu Zagreba s nekoliko podebelih knjiga o njezinoj proπlosti,<br />

objavivπi ih u vlastitoj obiteljskoj nakladi. PrepoznavajuÊi njegov naËin rada po ovome koji<br />

primjenjuje na dogaappleaje kojima sam osobni svjedok, pitam se koliko je i πto je u tim knjigama<br />

toËno. Bojim se da bi nam razrjeπenje te zagonetke moglo otkriti najplodnijeg pisca fictiona u<br />

Hrvatskoj. A to zaista ne bi bilo zgodno. Ni za njega, ni za nas. <br />

natporuËnik mr. sc. Æeljko Heimer, dipl. inæ. el.<br />

91<br />

7


REAGIRANJA :: ZORA DIRNBACH ::<br />

SVESRDNO PO©TIVANJE<br />

ZAKONA I ISTINE<br />

Gle Ëuda, pa ni novo stoljeÊe se ne razlikuje bitno od prethodnoga<br />

u ljubavi prema istini i zakonitosti, a toliko smo vjerovali u iscjeliteljsku<br />

moÊ promjena! Neke navike su, znaËi, srcu prirasle i teπko<br />

ih je zatomiti. OdreÊi ih se, valjda, joπ teæe. Nedavni, ali joπ i danas<br />

vidljivi primjeri o stilu i primjenjenim pravilima jednog starog zanata<br />

(ne, nemojte odmah pomiπljati na onaj najstariji, kolikogod vam ta<br />

asocijacija bila bliska!), naime onog æurnalistiËkog, potvrappleuju da je<br />

ravnoteæa ljudske svijesti, ali i njezin integritet u uskoj vezi sa stolicom.<br />

Naravno onom na kojoj sjedi ili tek misli zasjesti. Reklo bi se<br />

da je stolica za ljudsku vrstu postala najviπi zakon.<br />

GledajuÊi ljudska ponaπanja, meappleu njima i onih koji su nam joπ do<br />

juËer navodno bili prijatelji, poËinjemo se polako privikavati da je sve<br />

moguÊe. Da nas netko mjesecima “πvanji”, a da za to nema dokaza,<br />

da to netko drugi spremno prihvaÊa i æustro kolportira u javnosti i da<br />

se, na kraju, unatoË svim toboænjim pravima koja su nam zajamËena,<br />

neki paragrafi samo na nas odnose. U takvom naglavce postavljenom<br />

svijetu moæda se Ëak oËekuje da ga πutke prihvaÊamo, tj. da<br />

nam je sasvim logiËno i normalno da nam onaj isti pretvorbom mutirani<br />

medij, koji nas mjesecima koristi kao svoju skandaloznu kroniku,<br />

sve to vrijeme odriËe i ne daje prostor obrane i iznoπenja istine,<br />

a da se pritom trakavica laæi nastavlja. Ako se takvo omutavjelo prihvaÊanje<br />

zaista od nas oËekuje, onda Êe dotiËni morati joπ dugo<br />

Ëekati, u najmanju ruku toliko koliko bi im trebalo za pronalaæenje<br />

neophodnih dokaza za potkrjepu svojih nebuloznih kriviËnih prijava,<br />

meappleu kojima se navodno jedna odnosi i na mene.<br />

Ova posljednja fantazmagorija Ive Goldsteina, izjavljena u televizijskom<br />

razgovoru sa Zlatkom Canjugom na NET-u, samo je nastavak<br />

njegove uporne i nekoliko puta ponovljene objede, naime da sam<br />

zapravo ja prva, obrativπi se kabinetu predsjednika Stjepana Mesi-<br />

Êa, a ne on, iziπla sa cijelom tom prljavom priËom u javnost. Kako<br />

nemam razloga negirati da sam se neposredno nakon burnog sastanka<br />

VijeÊa ÆOZ-a, na kojem je glasovanjem donesena odluka da<br />

se s Kotelom Da-Donom ne sklapa novi ugovor, pismom obratila<br />

mom prijatelju i dugogodiπnjem kolegi s televizije Tomici JakiÊu, ali<br />

nipoπto javnosti, evo tog pisma konaËno i po prvi put u javnosti.<br />

»itateljima je sad pruæena prilika da ocijene Ëime sam ja to obmanjivala<br />

predsjednika dræave, a vlastitoj zajednici nanijela πtetu i<br />

sramotu.<br />

Dragi Tomice, pokuπavala sam Vas danas dobiti telefonom (mobitelom),<br />

ali kako nisam uspjela evo πto Vas molim: nazovite me u<br />

svejedno koje doba na moj kuÊni broj 6221 498 kako bih Vam<br />

neke stvari u vezi sa sjednicom æidovske opÊine na vrijeme objasnila.<br />

Ima u konfliktnoj situaciji koja je nastala u opÊini oko rabinovog<br />

reizbora nekoliko ljudi koji se sluæe Predsjednikovim imenom nastojeÊi<br />

stvoriti utisak da imaju ne samo njegovu podrπku, nego i<br />

aktivno zalaganje. To bi u datoj situaciji moglo naπkoditi viπe od<br />

svega samom MesiÊu. Dovoditi ga u usku i aktivnu vezu s ovim<br />

primitivnim rabinom koji se sluæi intrigama kako bi se odræao (zahvaljujuÊi<br />

zaluappleenim “vjernicima” na poziciji koja mu donosi ogromne<br />

godiπnje prihode - oko 400.000 kuna godiπnje) bilo bi svakako<br />

pogubno. »injenica je da se opÊina podijelila na æarke sljedbenike<br />

“sveca” kako ga neki okrstiπe,a koji vjeπto laæe, intrigira i Ëak kleveÊe<br />

na naËin da mu prijeti sud, i na nas “ateiste”, u suπtini na ljude<br />

koji mu duboko i s razlogom odriËu plemenite motive. SinoÊnja<br />

sjednica na kojoj je veÊina vjeÊnika glasovanjem odluËila da ne<br />

produæi ugovor s takvim rabinom zavrπila je kaosom, odnosno<br />

odbijanjem raspaljenih vjernika da priznaju vaænost obavljenih izbora!<br />

U nastojanju da opovrgnu legitimitet takve glasaËke odluke<br />

krenuli su se sluæiti navodnom MesiÊevom podrπkom, najavljujuÊi<br />

njegovo neupitno zalaganje da se rabin pod svaku cijenu zadræi u<br />

ovoj opÊini.<br />

Zar je to Predsjedniku nuæno<br />

03. 06. 2005. petak<br />

Nakon ovako nevjeπtog podmetanja I. Goldsteina i prebacivanja<br />

vlastite sramne uloge na tuapplea leapplea, zaista poËinjem vjerovati da bi<br />

se od nekih osoba joπ svaπta moglo oËekivati u dokazivanju pravednosti<br />

i Ëistih ruku. PrisjeÊajuÊi se, naime, poznate uzreËice<br />

„kakav otac - takav sin“, ne bi me nimalo iznenadilo kad bih jednoga<br />

dana naiπla na zahtjev Goldsteina seniora da se poπtuje ono<br />

Ëega se sâm ne pridræava, kao primjerice paragrafa koji zabranjuje<br />

da se „u istom izdanju zajedno s ispravkom objavi i komentar tog<br />

ispravka ili odgovor“ (§42.). Tu je sitnicu u Zakonu o medijima<br />

Goldstein senior, naime, vrlo nonπalantno zanemario i mom polemiËkom<br />

tekstu, objavljenom u Feral Tribuneu 16. 09. 2005. spremno<br />

prikrpio svoj komentar. ©to je taj ispao nemoÊan i jadan ne znaËi<br />

da ga se moj bivπi prijatelj S.G. neÊe naknadno jednoga dana sjetiti.<br />

Amnezija nije neizljeËiva Ëak ni u bolesnika koji se ni vlastite Ëasti<br />

viπe ne sjeÊaju. <br />

Zora Dirnbach<br />

8<br />

91


:: IZRAELSKI BORAC ZA MIR ::<br />

SJE∆ANJA<br />

YITZHAK RABIN<br />

Æivot posveÊen<br />

traganju za mirom<br />

“Dosta krvi. Dosta suza”.<br />

Izrael je u studenome nizom manifestacija<br />

obiljeæio desetu godiπnjicu<br />

otkako je pripadnik ekstremne izraelske<br />

desnice Yigal Amir nakon mirovnog<br />

skupa u Tel Avivu ubio izraelskog premijera<br />

Yitzhaka Rabina.<br />

Rabinovo ubojstvo i nakon<br />

deset godina joπ uvijek ostavlja<br />

teπke tragove u izraelskom<br />

druπtvu. Rabinov ubojica, osuappleen<br />

na doæivotnu kaznu<br />

zatvora, joπ uvijek uæiva velike<br />

simpatije u nekim izraelskim krugovima,<br />

a prema nedavno provedenim<br />

ispitivanjim javnog miπljenja 36 posto<br />

Izraelaca strahuje od moguÊih novih<br />

politiËkih ubojstava.<br />

Nasljeapplee Yitzhaka Rabina<br />

Izrael je u svojoj povijesti imao 11 premijera<br />

(i tridesetak vlada), ali niti jedan<br />

premijer nije ostavio takvo nasljeapplee kao<br />

Yitzhak Rabin.<br />

Stajaliπte izraelskog druπtva prema Rabinu<br />

je razliËito. Njegovo je ime ovjekovjeËeno<br />

u viπe od 150 institucija i mjesta,<br />

ali umjesto da se paænja usmjeri na<br />

njegovo ubojstvo, veÊina paænje posveÊena<br />

je njegovom “nasljeappleu”. Da je<br />

Rabin umro prirodnom smrÊu, njegov<br />

poloæaj u izraelskoj povijesti bio bi istovjetan<br />

poloæaju drugih vaænih izraelskih<br />

politiËara, smatraju analitiËari. BuduÊi<br />

da je ubijen, ti su kriteriji promijenjeni.<br />

Dræava i njezine institucije glorificiraju<br />

njegovo ime, i tako na neki naËin<br />

“Ne smijemo dozvoliti da zemlja<br />

u kojoj teku med i mlijeko<br />

postane zemlja u kojoj teku krv<br />

i suze. To ne smijemo dopustiti”.<br />

ublaæavaju krivnju zbog toga πto ga<br />

nisu zaπtitili i sprijeËili njegovo ubojstvo,<br />

a tako i prikrivaju razloge koji su doveli<br />

do njegove nasilne smrti.<br />

Prema miπljenju izraelskih analitiËara,<br />

javne rasprave trebale bi se voditi ne<br />

oko Rabinova nasljeapplea veÊ ispitati uzroke<br />

koji su doveli do njegova ubojstva.<br />

Obiljeæavanje Rabinova ubojstva, smatraju<br />

analitiËari, trebalo bi biti posveÊeno<br />

jaËanju pravne dræave, izgraappleivanju<br />

“vlastitih pravila za donoπenje odluka<br />

od nacionalnog interesa”, razvijanju<br />

sposobnosti demokratskog druπtva da<br />

nastavi funkcionirati i nakon politiËkog<br />

ubojstva jednog od Ëelnika zemlje, a<br />

paænja bi trebala biti posveÊena i pitanju<br />

na koji naËin pojedini rabini interpretiraju<br />

odluke vlade. ➠<br />

“Direktni razgovori između čelnika<br />

Izraela i arapskih zemalja<br />

mogući su “.<br />

BIOGRAFIJA<br />

YITZHAKA RABINA<br />

1. oæujka 1922. godine - u Jeruzalemu je roappleen Yitzhak<br />

Rabin kao sin ruskog doseljenika. Njegova majka Rosa<br />

bila je jedna od prvih pripadnica Hagane. Rabin je<br />

pohaappleao osnovnu πkolu u Tel Avivu, a studirao je na<br />

poljoprivrednom fakultetu u Galileji, na kojem je diplomirao<br />

s najboljim ocjenama.<br />

1940. - nakon fakulteta, Rabin se prikljuËuje æidovskoj<br />

tajnoj organizaciji Palmah, gdje zapoËinje svoju vojnu<br />

karijeru koja Êe trajati 27 godina.<br />

1941. - Rabin sudjeluje u napadu na Libanon.<br />

1946. - zbog svog djelovanja, Rabin odreappleeno vrijeme<br />

provodi u britanskom zatvoru.<br />

1948. - poËetkom rata za neovisnost Rabin je imenovan<br />

Ëasnikom odgovornim za opskrbu opkoljenoga<br />

grada Jeruzalema. U kolovozu iste godine æeni se<br />

Leom Schlossberg, roappleenom u tadaπnjem njemaËkom<br />

Koenigsbergu.<br />

1949. - Rabin je bio Ëlan izraelskog izaslanstva koje je<br />

sudjelovalo u prvim pregovorima s Egiptom. Iste godine<br />

raapplea se i njegova kÊi Daliah.<br />

1953. - Rabin je zaduæen za obuku u glavnom stoæeru<br />

izraelske vojske<br />

1954. - Rabinu se raapplea sin Yuval.<br />

1956. - Rabin postaje generalom Sjevernog Izraela; tu<br />

su godinu obiljeæili stalni sukobi sa sirijskim trupama.<br />

1961. - imenovan je zamjenikom zapovjednika<br />

.Glavnog stoæera izraelske vojske.<br />

1964. - Rabin postaje zapovjednikom Glavnog stoæera.<br />

1967. - poËetkom ©estodnevnog rata, Rabin je 23.<br />

svibnja pod nerazjaπnjenim okolnostima pao u nesvijest,<br />

pa je njegovu duænost 24 sata obnaπao njegov zamjenik<br />

91<br />

9


SJE∆ANJA :: IZRAELSKI BORAC ZA MIR ::<br />

Od vojnika do mirotvorca<br />

➠ Yitzhak Rabin svoju je javnu karijeru<br />

poËeo kao vojnik, a zavrπio kao mirotvorac,<br />

zbog Ëega su ga neki Izraelci<br />

smatrali izdajicom.<br />

Izmeappleu te dvije krajnosti, Yitzhak Rabin<br />

je uËinio i mnoge povijesne korake.<br />

Nakon izbora 1974. godine, postao je<br />

prvi premijer Izraela roappleen u toj zemlji,➠<br />

“Borit ćemo se protiv<br />

terora kao da nema<br />

mirovnog procesa.<br />

Nastavit ćemo s potragom<br />

za mirom kao<br />

da nema terora”.<br />

➠ a istovremeno bio je i najmlaapplei<br />

premijer Izraela.<br />

Svijet Êe Rabina upamtiti i kao Ëovjeka<br />

koji je zasluæan za nekoliko mirovnih<br />

sporazuma - posredovao je u<br />

sklapanju mira s Egiptom i Jordanom<br />

te u sklapanju sporazuma o<br />

uspostavi autonomije na palestinskim<br />

podruËjima, a fotografija povijesnog<br />

rukovanja na travnjaku Bijele<br />

kuÊe Rabina s Jaserom Arafatom,<br />

Ëovjekom kojeg je dugo vremena<br />

nazivao teroristom, obiπla je svijet.<br />

Rabin je zajedno sa Shimonom Peresom<br />

i Jaserom Arafatom za svoja<br />

djelovanja 1984. godine dobio<br />

Nobelovu nagradu za mir. <br />

Bill Clinton: Shalom Haver<br />

Središnja komemoracija desete godišnjice Rabinova ubojstva održana je<br />

12. studenoga na trgu u Tel Avivu na kojem je izraelski premijer ubijen, a<br />

koji danas nosi njegovo ime.<br />

Na komemoraciji je bilo nekoliko desetaka tisuća ljudi, koji su držali upaljene<br />

svijeće i pjevali pjesme mira, a među njima je bio i bivši američki<br />

predsjednik Bill Clinton.<br />

“Veoma sam volio Yitzhaka Rabina i osjećao sam strahopoštovanje prema<br />

njegovoj sposobnosti da od vojnika postane mirotvorac, od političara<br />

državnik”, rekao je Clinton.<br />

“Nije prošao niti jedan tjedan u posljednjih deset godina da nisam pomislio<br />

na njega i osjetio koliko mi nedostaje. Ipak, sve godine koje su mu preostajale,<br />

dao je na ovom mjestu za vas i za vašu budućnost. Da je sada ovdje<br />

rekao bi: ‘Puno toga nedostaje. Ako stvarno mislite da sam živio dobar<br />

život, ako mislite da sam postao žrtva u smrti, onda preuzmite moj posao<br />

i dovedite ga do kraja’”, rekao je okupljenima bivši američki predsjednik,<br />

završivši svog govor riječima kojima se i prije deset godina oprostio od<br />

Yitzhaka Rabina: “Shalom Haver” (Doviđenja prijatelju).<br />

Ezer Weizman. Gubitak svijesti je kasnije objaπnjen<br />

teπkim nikotinskim trovanjem.<br />

5. lipnja iste godine<br />

doveo je izraelsku vojsku<br />

do njezine najveÊe pobjede.<br />

Na kraju rata, u<br />

kojem su osvojeni istoËni<br />

Jeruzalem, zapadni<br />

Jordan, Sinajski poluotok<br />

i Golanska visoravan,<br />

Rabin je odræao pobjedniËki<br />

govor. Nakon ceremonije<br />

proslave pobjede,<br />

Rabin je primio poËasni<br />

doktorat Hebrejskog<br />

sveuËiliπta u Jeruzalemu.<br />

1968. - Rabin napuπta vojsku; a iste je godine imenovan<br />

izraelskim veleposlanikom u SAD-u. Tijekom svog<br />

veleposlaniËkog mandata uËvrstio je veze izmeappleu<br />

Izraela i SAD-a.<br />

1973. - povratak u Izrael. Nakon Jom Kipurskog rata<br />

Rabin je izabran za zastupnika u izraelskom parlamentu<br />

Knessetu, a kada je Golda Meir oformila svoju vladu u<br />

travnju iste godine, Rabin je postao ministar rada.<br />

1974. - nakon πto je premijerka Golda Meir odstupila s<br />

vlasti, Knesset je 2. lipnja izglasao povjerenje novoj<br />

izraelskoj vladi pod vodstvom Yitzhaka Rabina. Od lipnja<br />

1974. do rujna 1975. izraelska vlada pod njegovim<br />

vodstvom pregovara s Egiptom o privremenom<br />

mirovnom sporazumu, koji je i potpisan 1975. godine.<br />

1976. - Rabin je naredio oslobaappleanje zrakoplova zraËne<br />

kompanije “Air France”, kojeg su otmiËari prisilno<br />

prizemljili u Ugandi, a napad je izvela tajno ubaËena<br />

izraelska skupina komandosa. Ta je akcija poznata pod<br />

nazivom “Operacija Entebbe”.<br />

1977. - kandidira se za poloæaj premijera. Prisiljen je<br />

povuÊi svoju kandidaturu kada se otkrije da je njegova<br />

æena Lea Rabin imala tajni bankovni raËun u SAD-u.<br />

Stranka Likud po prvi je put pobijedila na parlamentarnim<br />

izborima.<br />

1984. - Rabin postaje ministrom obrane u Vladi<br />

nacionalnog jedinstva (Velika koalicija) pod vodstvom<br />

Shimona Peresa i Yitzhaka Shamira.<br />

1989. - objavljivanje njegova mirovnog plana s<br />

Palestincima, koji po prvi put predviapplea razgovore s<br />

palestinskim voappleama u zapadnom Jordanu, izbore i<br />

reguliranje samouprave za palestinska podruËja.<br />

10<br />

91


:: IZRAELSKI BORAC ZA MIR :: PROGRAM HET ::<br />

SJE∆ANJA<br />

1992. - Rabin je u oæujku imenovan premijerom i ministrom<br />

obrane Izraela. Drugi Rabinov mandat karakterizira napredak<br />

mirovnog procesa s Palestincima i Jordanom.<br />

1993. - 13. rujna na potpisivanju izraelsko-palestinske<br />

deklaracije o naËelima, Rabin i voapplea PLO-a Jaser Arafat<br />

rukuju se na tratini ispred Bijele kuÊe u Washingtonu i time<br />

stavljaju peËat na poËetak izraelsko-palestinske pomirbe.<br />

1994. - 26. listopada na izraelsko-jordanskoj granici, Rabin<br />

i jordanski kralj Husein potpisuju povijesni mirovni sporazum<br />

izmeappleu Izraela i Jordana. U prosincu iste godine, Rabin je<br />

zajedno s tadaπnjim izraelskim ministrom vanjskih poslova<br />

Shimonom Peresom i voappleom PLO-a Jaserom Arafatom,<br />

dobio Nobelovu nagradu za mir.<br />

1995. - 28. rujna Rabin je potpisao izraelsko-palestinski<br />

privremeni sporazum o samoupravi za Zapadnu obalu i<br />

pojas Gaze.<br />

4. studenoga 1995. - na mirovnom skupu u Tel Avivu Yigal<br />

Amir, fanatiËni æidovski protivnik mirovnog procesa ubio je<br />

Yitzhaka Rabina.<br />

6. studenoga 1995 - Na sprovodu Yitzhaku Rabinu u<br />

Jeruzalemu okupilo se nekoliko tisuÊa ljudi i veliki broj svjetskih<br />

Ëelnika. Meappleu ostalima, na sprovodu ubijenog izraelskog<br />

premijera bili su tadaπnji ameriËki predsjednik Bill<br />

Clinton, jordanski kralj Husein, egipatski predsjednik Hosni<br />

Mubarak, francuski predsjednik Jacques Chirac, njemaËki<br />

kancelar Helmut Kohl i predsjednik Roman Herzog, bivπi<br />

ameriËki predsjednici George Bush i Jimmy Carter te brojni<br />

drugi. U 14 sati toga dana, kada je Rabinovo tijelo<br />

poloæeno u zemlju, Ëitav je Izrael zastao i uz zvukove sirena<br />

dvije minute odao poËast ubijenom premijeru.<br />

Pismo iz Londona - Program HET<br />

za πirenje znanja o holokaustu<br />

Prije sedam godina zapoËeo je djelovati<br />

program HET (Holocaust Educational<br />

Trust) koji obuhvaÊa nastavnike<br />

i uËenike srednjih πkola u<br />

Ujedinjenom Kraljevstvu u cilju πirenja<br />

znanja o holokaustu. Dio programa<br />

sastoji se u slanju neæidovskih<br />

uËenika zavrπnih razreda srednjih<br />

πkola iz cijele zemlje na obilazak nekadaπnjeg<br />

nacistiËkog koncentracijskog<br />

logora u Auschwitzu.<br />

Sada je g. Gordon Brown, britanski<br />

ministar financija laburistiËke vlade<br />

premijera Tonya Blaira, iz dræavne<br />

blagajne dodijelio tom programu<br />

1,5 milijun funti. Tom donacijom<br />

projekt ‘Lekcije iz Auschwitza’ (u<br />

okviru HET-a) moÊi Êe svake godine<br />

poslati 6000 uËenika na obilazak<br />

mjesta na kojem se nalazio zloglasni<br />

nacistiËki logor u Auschwitzu.<br />

Program Êe obuhvatiti po dva polaznika<br />

viπih razreda svih πkola iz<br />

Ujedinjenog Kraljevstva. OËekivalo<br />

se da Êe ministar Brown tu darovnicu<br />

najaviti za vrijeme posjeta Izraelu<br />

u studenom ove godine gdje je<br />

predvodio delegaciju sedam industrijaliziranih<br />

zemalja i bio predstavnik<br />

Europske zajednice. U toj funkciji<br />

imao se susresti s premijerom Arielom<br />

Sharonom i palestinskim predsjednikom<br />

Mahmudom Abbasom<br />

da bi s njima poveo razgovore o<br />

oæivljavanju i razvoju palestinske i<br />

regionalne privrede.<br />

I kao dodatak<br />

Vesna Domany Hardy<br />

Hrvatska je 15. studenoga ove<br />

godine u Poljskoj primljena u punopravno<br />

Ëlanstvo Radne skupine za<br />

obrazovanje o holokaust, istraæivanje<br />

i sjeÊanje. Radna skupina za<br />

obrazovanje o holokaustu sada<br />

tako broji 27 zemalja Ëlanica<br />

Trg u Tel Avivu na kojem je židovski<br />

ekstremist Yigal Amir prije 10. godina<br />

nakon mirovnog skupa ubio<br />

izraelskog premijera Yitzhaka<br />

Rabina. Trg danas nosi ime ubijenog<br />

premijera i dugogodišnjeg<br />

borca za mir. Svake godine na tom<br />

se mjestu na godišnjicu Rabinovog<br />

ubojstva održavaju mirovni skupovi<br />

a Izraelci se s tugom prisjećaju<br />

jedne od povijesnih ličnosti<br />

današnjeg Izraela.<br />

91<br />

11


PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA :: ARAFATOVO NASLJE–E ::<br />

Prije godinu dana, 11. studenoga u bolnici u Parizu umro je<br />

dugogodiπnji palestinski Ëelnik Yasser Arafat<br />

Godina dana<br />

nakon smrti Yassera Arafata<br />

Saπa CvetkoviÊ i Dario KuntiÊ<br />

Krajem ove godine, toËnije 11. studenoga, navrπena je<br />

godiπnjica smrti Yassera Arafata, bivπeg predsjednika Palestinske<br />

samouprave i voapplee Palestinske oslobodilaËke organizacije (PLO) 1 .<br />

Na taj se dan tisuÊe Palestinaca okupilo na komemoraciji u Ramali<br />

kako bi obiljeæili godiπnjicu njegove smrti. Istovremeno, Æidovi u<br />

Izraelu i dijaspori obiljeæavali su deset godina od ubojstva Yitzaka<br />

Rabina, bivπeg premijera na kojega je atentat izvrπio izraelski ekstremist<br />

Yigal Amir. Obojicu politiËara povezuje potpisivanje<br />

Sporazuma iz Osla, 13. rujna 1993. godine te dobivanje Nobelove<br />

nagrade za mir iste godine. No, te dvije stvari bile su jedine<br />

poveznice izmeappleu te dvojice politiËara.<br />

Arafat je bio kontroverzna liËnost<br />

Sam Arafat bio je uvelike kontroverzna liËnost koja nije mnogo uËinila<br />

za Palestince. ©toviπe, koriπtenjem teroristiËkih metoda kojima se<br />

sluæila njegova organizacija PLO odnosno njezine militantne frakcije u<br />

proteklih Ëetiri desetljeÊa, uvelike je odmogao putu k stvaranju<br />

palestinske dræave. Oslanjao se na nasilje koje je oduvijek smatrao<br />

najizglednijim putem za ostvarenje svojih ciljeva, obmanjujuÊi pri tom<br />

izraelsku, svjetsku, ali i palestinsku javnost.<br />

Nakon potpisivanja Sporazuma iz Osla obvezao se da Êe odbaciti<br />

nasilno rjeπenje izraelsko-palestinskog sukoba, ali do toga naæalost<br />

nije doπlo. Uz to πto nije obuzdao teroristiËke napade na Izrael, koji<br />

su za posljedicu imali æestoku odmazdu na njegove sunarodnjake,<br />

korumpirao je palestinsku samoupravu do krajnjih granica, nikada<br />

nije reformirao palestinske snage sigurnosti, sabotirao je unutarnje<br />

reforme unutar palestinske samouprave i, dok je velika veÊina<br />

Palestinaca æivjela na rubu egzistencije, sebe je osigurao s milijunima<br />

dolara 2 .<br />

Nakon Arafatove smrti, Abbas postaje<br />

novi palestinski predsjednik<br />

Nakon njegove smrti na mjesto predsjednika Palestinske<br />

samouprave i Ëelnika Fataha izabran je Mahmoud Abbas koji nije uspio<br />

osigurati karizmu koju je meappleu Palestincima imao njegov<br />

prethodnik. Arafatov nasljednik suoËava se s velikim problemima<br />

koje mu zadaju palestinske militantne skupine, prvenstveno Hamas<br />

i Islamski Dæihad, ali mu poteπkoÊe isto tako zadaje i dio njegovih<br />

sigurnosnih sluæbi. Naime, dijelovi Fataha protive se politici svoga<br />

Ëelnika koji je izrazito blaæi u odnosima s Izraelom nego njegov<br />

prethodnik. Isto tako, Abbasova pozicija spram Hamasa vrlo je slaba<br />

i marginalizirana tako da on nije sposoban kontrolirati niti utjecati<br />

na militantne skupine, kao πto je to Ëinio Arafat. Njegov Fatah<br />

popriliËno je slab u odnosu na Hamas, s obzirom da ga iznutra izjeda<br />

korupcija i nesposobnost, tako da Ëitava Palestinska samouprava<br />

izgleda potpuno nemoÊno u suzbijanju ekstremista.<br />

Hamas ne odustaje od oruæane borbe<br />

Radikalna islamistiËka grupa Hamas izjavila je da Êe nastaviti svoju<br />

oruæanu borbu sve dok palestinska zemlja bude pod okupacijom.<br />

Iako se Izrael ovoga ljeta povukao iz podruËja Gaze koje je bilo pod<br />

njegovom kontrolom dugih 38 godina, ta militantna organizacija nije<br />

pokazala neko veliko zadovoljstvo. ©toviπe, voapplea Hamasa Ismail<br />

Hanieh u nedavnom obraÊanju javnosti izjavio je kako oslobaappleanje<br />

podruËja Gaze nije kraj puta k cjelokupnom osloboappleenju te je dodao<br />

da Hamas neÊe prestati sa svojim militaristiËkim djelovanjem sve dok<br />

sva palestinska zemlja ne bude osloboappleena. Iz takvih izjava vidljivo je<br />

da Êe mirovni proces, unatoË Arafatovoj smrti, a Arafata se smatralo<br />

glavnom preprekom k ostvarenju konaËnog mira, i dalje biti ugroæen.<br />

No, problem ne predstavljaju same izjave veÊ oruæje kojim raspolaæu<br />

militantne skupine.<br />

Bez veÊe potpore Palestinaca,<br />

nemoguÊe je razoruæati militantne skupine<br />

Naime, palestinski militanti odbili su moguÊnost razoruæanja svojih skupina<br />

unatoË tome πto je palestinsko Ministarstvo unutarnjih poslova<br />

objavilo da neÊe tolerirati niti jednu naoruæanu grupu u Gazi nakon<br />

izraelskog povlaËenja. Objava Ministarstva naiπla je na prezir militanata<br />

koji su izjavili kako Êe se boriti protiv svakog tko im pokuπa ➠<br />

12<br />

91


:: ARAFATOVO NASLJE–E ::<br />

PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA<br />

➠ oduzeti oruæje koje, po njima, predstavlja jedino sredstvo borbe za<br />

konaËnu uspostavu palestinske dræave. U cilju postizanja krajnjeg<br />

mira, palestinske sigurnosne snage mogle bi pokuπati nasilno razoruæati<br />

militante, πto bi moglo dovesti do eskalacije sukoba takvih<br />

razmjera koji bi mogli dovesti do graappleanskoga rata izmeappleu Palestinaca<br />

te uvelike destabilizirali cjelokupnu regiju. Abbas je zasigurno svjestan<br />

takva razvoja situacije tako da Êe tom problemu morati pristupiti s velikim<br />

oprezom te pokuπati pridobiti javnost kako bi uopÊe mogao ozbiljno<br />

razmiπljati o tom potezu. Bez potpore velikog broja Palestinaca,<br />

razoruæavanje militantnih grupa predstavljati Êe gotovo nemoguÊ cilj 3 .<br />

Ipak, Abbas i njegovi suradnici moraju ozbiljno poraditi na ovom problemu<br />

æele li Izraelu, ali i svijetu pokazati i dokazati da mogu uspjeπno<br />

kontrolirati sve segmente palestinske politike.<br />

Teπka ekonomska situacija na palestinskim<br />

podruËjima<br />

UnatoË problemima Palestinske samouprave s militantnim skupinama,<br />

jedan od bitnih problema predstavlja i teπka ekonomska situacija<br />

na podruËjima Gaze, Judeje i Samarije.<br />

Godinu dana nakon Arafatove smrti Palestinci se i dalje suoËavaju s<br />

visokom stopom nezaposlenosti, sporim i glomaznim birokratskim<br />

aparatom, nedobivanjima dozvola za rad u Izraelu, ograniËenim kretanjem<br />

od strane izraelskih obrambenih snaga te teπkim humanitarnim<br />

stanjem unutar izbjegliËkih logora u podruËjima pod Palestinskom<br />

samoupravom. Teπka situacija u izbjegliËkim logorima uzrokuje veliko<br />

nezadovoljstvo i frustracije palestinskih izbjeglica te se najekstremniji<br />

od njih okreÊu terorizmu koji vide kao jedino rijeπenje svojih problema<br />

4 . Prema preporuci Svjetske banke, Izrael bi trebao otkloniti kontolne<br />

punktove iz Gaze prema Judeji i Samariji, otvoriti unutarnje<br />

putove izmeappleu njihovih gradova kako bi se Palestinci mogli<br />

neometano kretati te slobodno prevoziti robu.<br />

Ekonomsko stanje ipak se malo popravilo buduÊi da je bruto domaÊi<br />

proizvod Palestinske samouprave porastao za πest posto od<br />

poËetka ove godine 5 . Te uspjehe su neki od meappleunarodnih ekonomista<br />

pripisali Abasovu uspjehu u reduciranju nasilja prema<br />

Izraelcima. Nakon izraelskog povlaËenja iz Gaze, Palestinska<br />

samouprava predloæila je cijeli niz projekata koji su ukljuËivali<br />

rjeπavanje problema s vodoopskrbom, energetskim sustavom,<br />

stanovanjem, edukacijom, upravljanjem, birokracijom te privatnim<br />

sektorom. Za provoappleenje nekih od navedenih projekata do sada je<br />

prikupljeno oko 750 milijuna dolara.<br />

godine πto je Arafat godinama onemoguÊivao æeleÊi zadræati vlast<br />

iskljuËivo u svojim rukama. UnatoË neznatnim pomacima, joπ uvijek<br />

se ne moæe govoriti o ispunjenju politiËkih uvjeta koji bi potpuno<br />

demokratizirali Palestinsku samoupravu, no parlamentarni izbori<br />

predviappleeni za sijeËanj sljedeÊe godine moæda bi to mogli promijeniti.<br />

Izrael smatra da je ispunio svoj<br />

dio “Road Mapa”<br />

Nakon smrti Yassera Arafata, za Izraelce glavnog kamena spoticanja<br />

k uspostavi mirovnog sporazuma, povlaËenjem vojnih snaga iz<br />

Gaze, uklanjanjem æidovskih naselja te prepuπtanja prijelaza Rafah<br />

izmeappleu Gaze i Egipta, Izrael smatra da je ispunio dio glavnih smjernica<br />

iz mirovnog sporazuma poznatijeg kao «Road Map“(mirovne smjernice)<br />

te da sljedeÊi korak na putu k primjeni mirovnog sporazuma<br />

treba preuzeti Palestinska samouprava s Abasom na Ëelu. Veliko<br />

nezadovoljstvo dijela Izraelaca nakon povlaËenja doprinose i neprestani<br />

teroristiËki napadi palestinskih militanata 6 na podruËje Izraela.<br />

Stoga Izraelci nastavljaju s izgradnjom zida na tzv. Zelenoj liniji odnosno<br />

granicama iz 1967. godine, te ponovnim pokretanjem ciljanih ubojstava<br />

voapplea palestinskih militanata. Stav izraelske vlade je da ➠<br />

PolitiËka situacija: potreba daljnje<br />

demokratizacije<br />

©to se tiËe politiËke situacije ona se u nekim podruËjima takoappleer<br />

popravila, iako neznatno. Stanovnici Judeje, Samarije i Gaze mogli<br />

su izaÊi na predsjedniËke izbore koji su bili odræani poËetkom 2005.<br />

91<br />

13


PALESTINSKA PODRU»JA NAKON ARAFATA :: ARAFATOVO NASLJE–E ::<br />

➠ Palestinska samouprava mora zaustaviti i razoruæati militantne<br />

skupine prije negoli bi se iπlo u nastavak implementacije mirovnih<br />

smjernica „Road Mapa“.<br />

PovlaËenje iz Gaze izazvalo politiËku krizu<br />

u Izraelu<br />

Samim povlaËenjem iz Gaze doπlo je i do politiËke krize unutar izraelske<br />

vlade koja je rezultirala napuπtanjem premijera Sharona vladajuÊe<br />

stranke Likuda te odluke o osnivanju nove politiËke stranke kojoj se<br />

prikljuËio i Shimon Peres. Privremeni parlamentarni izbori u Izraelu trebali<br />

bi se odræati poËetkom sljedeÊe godine i o buduÊem sastavu nove<br />

vlade uveliko Êe biti odluËena i sama politika prema Palestincima.<br />

Put k miru izmeappleu Palestinaca i Izraelaca joπ je daleko od same realizacije.<br />

Moæemo se nadati da Êe buduÊe izabrano vodstvo i kod Izraelaca i<br />

kod Palestinaca smoÊi dovoljno snage da zapoËete mirovne smjernice<br />

dovedu do zavrπetka sukoba i uspostave trajnoga mira. <br />

1 PLO je od teroristiËke organizacije postao legalni predstavnik u postizanju mira<br />

izmeappleu Palestinaca i Izraelaca. PLO je osnovan u Kairu 1964. godine, a tadaπnji<br />

egipatski predsjednik Abdel Naser oznaËio je njegovo osnivanje kao taktiËki korak<br />

odnosno kao dio dugoroËne strategije koja ima za cilj uniπtenje dræave Izrael.<br />

(Shlaum A.; “ War and Peace in the Middle East, str.133. - 141.); U lipnju 1974.<br />

godine Arafat je objavio politiËku platformu “Faznog Plana” koji je potvrdio Naserov<br />

nasljednik Sadat. Glavne toËke plana bile su: 1) unutarnji terorizam πto je moguÊe<br />

smrtonosniji, koji bi demoralizirao æidovsko javno mnjenje. 2) Osnivanje neovisnog<br />

teritorijalnog entiteta u dræavi Izrael koji bi posluæio kao odskoËnna daska arapskih<br />

zemalja u buduÊem ratu: 3) Negacija legitimnosti dræave Izrael te njezino svoappleenje<br />

na granice iz 1948. godine (UN rezolucija 181). PLO je u doba potpisivanja<br />

ugovora u Oslu u svojoj tzv. Palestinskoj povelji imala za cilj uniπtenje dræave Izrael.<br />

- Ariel Centre for Policy Research: “Palestine will raise upon the ruins of the State<br />

of Israel”<br />

2 Arutz Sheva - izraelski izvjestiteljski portal dana 15. studenoga 2005. godine objavio<br />

je kako palestinske vlasti ubrzavaju potraænju Arafatovih milijuna. Godinu dana<br />

nakon Arafatove smrti palestinske vlasti ubrzale su potragu za stotinama milijuna<br />

dolara kojima je bivπi predsjednik raspolagao. Magazin Forbes proglasio ga je<br />

“teπkim” 300 milijuna dolara, dok Izraelci tvrde da se radi i o puno veÊoj svoti od<br />

Ëak 1.3 milijarda dolara. Palestinske vlasti zamolile su za pomoÊ izraelske<br />

obavjeπtajne sluæbe kako bi im pomogle u pronalasku nestalih milijunskih svota.<br />

Istraga je usredotoËena na bivπeg Arafatova financijskog savjetnika Mohammeda<br />

Rashida kojega se smatra za vodeÊeg stuËnjaka u financijskim malverzacijama.<br />

Meappleu osumnjiËenima nalazi se i Arafatova udovica Suha koju se sumnjiËi za pranje<br />

novca preko πvicarskih bankovnih raËuna. Upravo zbog tog razloga Suha nije prisustvovala<br />

Arafatovu sprovodu kako ne bi doπla u ruke palestinskim sluæbama.<br />

3 Prema podacima ove godine je po po prvi put nakon druge Intifade poginulo viπe<br />

Palestinaca u meappleusobnim sukobima (sukoba izmeappleu palestinskih sigurnosnih<br />

snaga i pripadnika militantnih skupina) nego u sukobima s Izraelskim vojnim snagama.<br />

4 VeÊina palestinskih militanata i teroristiËkih samoubojica dolazi upravo iz izbjegliËkih<br />

logora.<br />

5 Nigel Roberts, voditelj ureda Svjetske Banke za podruËje Judeje, Samarije i Gaze<br />

smatra da Êe trebati desetljeÊe da Palestinci dostignu ekonomski nivo koji su imali<br />

do poËetka druge Intifade 2000. godine. Palestinski ekonomist Mohammed el-<br />

Samhouri izjavio je da je u proteklih pet godina palestinska ekonomija izgubila<br />

treÊinu svog BDP-a, 40 posto prihoda po glavi stanovnika, dvije treÊine svojih privatnih<br />

investicija i viπe od pola svog izvoza. To je rezultiralo osiromaπenjem dviju<br />

treÊina stanovniπtva te dovelo do situacije da je svaki treÊi Palestinac nezaposlen.<br />

Prema Palestinskom centru za javno mnjenje preko 44 posto Palestinaca bilo bi<br />

spremno iseliti se iz podruËja Gaze na podruËja Judeje i Samarije ako bi naπli<br />

moguÊnost zapoπljavanja.<br />

6 Npr. napad bombaπa samoubojica u izraelskom gradu Haderi (troje mrtvih i dvadeset<br />

ranjenih) te Natanyi 5. prosinca 2005. ( 5 mrtvih i 40 ranjenih ) kao i svakodnevni<br />

napadi palestinskih militanata Qasam raketa iz podruËja Gaze na Izrael i kopneno-zraËni<br />

odgovori izraelskih vojnih snaga na te napade.


:: POSLJEDNJI POZDRAV :: IZ ÆO OSIJEK ::<br />

IZ NA©IH OP∆INA<br />

IN MEMORIAM - GIZELA LEVI<br />

Sklopila je svoje umorne oËi naπa draga, dobra<br />

i plemenita Gizela Levi.<br />

Gizela Levi roappleena je u Sarajevu u patrijarhalnoj<br />

obitelji, a sve strahote rata doæivjela je,<br />

kao i svi Æidovi, u svojoj ranoj mladosti.<br />

U prvom transportu smrti, odvedeni su joj roditelji<br />

i brat, a Ëetiri sestre, Flora, Estera,<br />

Rozika i Gizela, uspjele su uz pomoÊ naπih<br />

Sarajlija, koji su ranije izbjegli, dobiti laæne legitimacije<br />

i doÊi do Mostara u kojem su naπle<br />

spas od smrti.<br />

Zatim su s ostalim izbjeglicama odvedene u<br />

talijanski koncentracijski logor Kampor na<br />

Rabu. Kapitulacijom Italije 1943. godine uz<br />

pomoÊ partizana s Velebita, zajedno s ostalim<br />

logoraπima, prebacila se trabakulima na<br />

osloboappleeni teritorij, gdje je naπa Gizela do-<br />

Ëekala osloboappleenje zemlje 1945. godine.<br />

Vratila se u Sarajevo, a zatim doπla u Zagreb<br />

k svojoj sestri Flori i zaposlila se u Tvornici<br />

gumenih proizvoda, gdje je doËekala mirovinu.<br />

Kao umirovljenica doπla je u naπ Dom.<br />

Jako naruπena zdravlja, uvijek je bila spremna<br />

pomoÊi nevoljnima, bila je marljiva i odgovorna,<br />

svakodnevno nam je donosila poπtu i<br />

svakog petka palila je svijeÊe uz molitvu za<br />

©abat.<br />

Kroz teπkoÊe æivota proπla je ËineÊi dobro, a<br />

otiπla je iz naπeg æivota odnijevπi sa sobom i<br />

dio nas. Ostala nam je velika tuga u srcima,<br />

jer smo ju svi jako voljeli.<br />

Otiπla je iznenada, tako brzo da se nismo ni<br />

stigli pozdraviti s njom.<br />

Hvala joj za sve nezaboravne trenutke, prijateljstva,<br />

zajedniËke uspone i padove, tuge i<br />

veselja. Tvoj æivot, draga Gizela, nestao je u<br />

trenutku, ali ljubav i sjeÊanje na Tvoje veliko<br />

srce ostat Êe zauvijek u nama.<br />

“Naπe æivote, raznose vjetrovi,<br />

beskrajnom dolinom tuge,<br />

svu radost istopile su kiπe<br />

koje liju naπu bol<br />

Tvoji snovi u nama æive,<br />

naπa srca puna su Tebe,<br />

æudimo utjehu si naÊi<br />

u Tvojoj oazi vjeËnog mira<br />

i uvijek Êeπ biti s nama,<br />

naπa voljena Gizela.”<br />

Regina Kamhi,<br />

Dom zaklade Lavoslav Schwarz, Zagreb<br />

Jesen u Židovskoj općini Osijek<br />

Moæemo slobodno reÊi, odmah na samom poËetku,<br />

kako je ova jesen bila jedna od najaktivnijih<br />

u posljednjih deset godina u Æidovskoj opÊini Osijek.<br />

No, krenimo kronoloπki:<br />

26. kolovoza otkriven je obnovljeni spomenik stradalnicima nacistiËkih logora iz Drugoga<br />

svjetskog rata u bizini Osijeka na Tenjskoj cesti. To spomen-obiljeæje jedini je podsjetnik<br />

na logor koji se na tom mjestu nalazio i kroz kojeg je proπlo oko 1500 Æidova s podruËja<br />

Osijeka. Prvo obiljeæje podignuto je 1987. godine, ali na njemu se nisu spominjali Æidovi.<br />

Za vrijeme Domovinskoga rata spomenik se naπao na prvoj crti bojiπnice i tek smo 2004.<br />

godine doπli u priliku da ga obnovimo uz pomoÊ tadaπnjih gradskih vlasti. Djelovanjem<br />

vremena ili neËega drugog, spomenik je ponovo sruπen u proljeÊe ove godine, a sada je<br />

u potpunosti obnovljen iskljuËivo sredstvima grada Osijeka. Danas je podruËje oko<br />

spomenika joπ uvijek minirano, ali Ëim se i to sanira, obiljeæavanje Jom ha Shoa organizirat<br />

Êe se upravo na tom mjestu kako i dolikuje.<br />

«Dani æidovskog naslijeapplea≈ koje smo odræali 4. rujna imali su za temu «Æidovsku kuhinju≈.<br />

Taj je dogaappleaj pobudio veliko zanimanje medija koji su nas posjetili zajedno s predstavnicima<br />

grada i æupanije, drugim osobama iz javnog æivota i zajedno s nama uæivali u<br />

koπer jelima koje je priredila Æenska sekcija Æidovske opÊine Osijek. Dani su otvoreni<br />

kratkom prezentacijom Darka Fischera nakon Ëega su gosti i Ëlanovi mogli probati maces<br />

knedle, πolet, razne tradicionalne kolaËe i slastice i razna druga jela.<br />

Sukot smo obiljeæili 19. listopada uz promociju knjige Darka Fischera «Crtice iz dijspore≈.<br />

Knjiga je prvi put predstavljena na Bejahadu ove godine, a buduÊi da je osjeËka opÊina bila<br />

zatvorena tijekom ljetnih praznika, odluËili smo iskoristiti priliku i upotpuniti program za taj dan.<br />

To se pokazalo kao dobra ideja. Kako se interes za knjigu nije smanjio, dogovorili smo joπ<br />

prezentacija u susjednim prijateljskim opÊinama. Sa predmoliteljem, naπim gostima i prijateljima<br />

iz Subotice odræan je i vjerski obred. Previπe je vremena proteklo od kada je posljednji<br />

put odræan obred za Sukot u naπoj OpÊini, a to svakako planiramo ispraviti u buduÊnosti.<br />

Koncert grupe Jewsers, odræan u sklopu «Dana Izraela≈, bio je prijatno osvjeæenje u kulturnom<br />

æivotu OpÊine. Neizmjeran utjecaj kojeg je Æidovska zajednica imala na kulturni<br />

æivot grada poËetkom proπlog stoljeÊa smanjio se desetkovanjem njezinih Ëlanova u ratnim<br />

stradanjima i holokaustu. Taj smo kocert doæivjeli kao korak u pravom smjeru. Krajnje<br />

je vrijeme da se i osjeËka æidovska zajednica otvori prema gradu i podijeli svoje bogato<br />

kulturno naslijeapplee sa svojim sugraappleanima.<br />

Uz promociju knjige «Naπa je ljepπa≈ autora Voje ©iljka odræano je otvorenje izloæbe s nazivom<br />

«Tel Aviv≈ autorice Ane Kirschner 2. studenoga. Mali performans, koji je priredio autor<br />

knjige, imali su priliku pratiti, uz Ëlanove opÊine, brojni gosti iz javnoga i kulturnog æivota<br />

grada.<br />

Æelio bih ovaj prostor iskoristiti i za jednu najavu: dana 3. prosinca 2005. u prostorijama<br />

Hrvatskog narodnog kazaliπta u Osijeku organizirana je prezentacija knjige «Æidovi u Osijeku≈<br />

autorice Zlate Keræe, koja pokriva razdoblje do 1941. godine. Ovo je prva knjiga na tu tematiku,<br />

a za proljeÊe planiramo izdavanje druge knjige koja pokriva razdoblje od 1941. do<br />

danas.<br />

Predsjednik Æidovske opÊine Osijek, Damir Lajoπ<br />

91<br />

15


IZ NA©IH OP∆INA<br />

:: D.V. MIRJAM WEILLER :: B’NAI B’RITH ::<br />

B’nai B’rith odlikovao<br />

bivπeg austrijskog kancelara<br />

BIV©I AUSTRIJSKI KANCELAR<br />

FRANZ VRANITZKY DOBIO<br />

ZLATNO ODLI»JE B’NAI B’RITHA<br />

Bivπi austrijski kancelar<br />

Franz Vranitzky dobio je<br />

poËetkom studenoga na<br />

ceremoniji odræanoj u BeËu<br />

zlatno odliËje B’nai B’ritha,<br />

najviπe odlikovanje te organizacije.<br />

Vranitzky je to visoko odlikovanje<br />

dobio za svoje dugogodiπnje<br />

djelovanje te za<br />

svoje uske veze sa æidovskom<br />

zajednicom.<br />

“Vranitzky je zaduæio i ujedinjenu Europu”<br />

NjemaËki ministar unutarnjih poslova u odlasku Otto Schily u svom je<br />

govoru posveÊenom bivπem austrijskom kancelaru istaknuo da je<br />

Vranitzky zaduæio i ujedinjenu Europu svojim zalaganjem i upornom<br />

isticanjem da ujedinjena Europa “mora biti temeljena na ideji slobodnog<br />

druπtva s jednakim pravima za sve”.<br />

Schily, koji je govorio u ime dosadaπnjega njemaËkog kancelara<br />

Gerharda Schroedera, kazao je takoappleer da je Vranitzky bezumorno<br />

isticao “odgovornost koju imamo prema proπlosti”.<br />

Smith: Vranitzky se znao suoËiti<br />

s grijesima proπlosti<br />

U ime B’nai B’ritha govorio je Moishe Smith koji je istaknuo hrabrost<br />

bivπega austrijskog politiËara, koji se nije libio suoËiti s grijesima<br />

proπlosti.<br />

Vranitzky (68), koji je bio austrijski kancelar od 1986. do 1997. godine,<br />

u svom je govoru zahvalio na visokom odliËju i kazao da treba<br />

i dalje raditi na suoËavanju s proπloπÊu.<br />

Vranitzky je bio prvi austrijski kancelar koji je 1991. godine otvoreno<br />

priznao krivnju Austrije za progone Æidova, a bio je i prvi predsjednik<br />

austrijske vlade koji je posjetio Izrael.<br />

Dosadaπnji dobitnici zlatnog odliËja<br />

Zlatno odliËje B’nai B’ritha do sada su, meappleu ostalima, dobili bivπi<br />

ameriËki predsjednik Dwight D. Eisenhower, bivπi izraelski premijeri<br />

David Ben Gurion i Golda Meir te nekadaπnji njemaËki kancelar<br />

Helmut Kohl. <br />

16<br />

91


:: IFTHAR ARAD ::<br />

IZ NA©IH OP∆INA<br />

Nov<br />

pogled na<br />

arhitekturu Tel Aviva<br />

U prostorijama Druπtva arhitekata Zagreba, u utorak 29. studenoga<br />

2005. izraelski arhitekt Iftah Arad odræao je predavanje, pod<br />

nazivom ’Grad Tel Aviv kao stroj æudnje’.<br />

Iftah Arad, roappleen je u Izraelu 1964., zavrπio je Bezalel, Akademiju<br />

za umjetnost i oblikovanje u Jerusalemu. Magistrirao je na Berlage<br />

Institutu u Rotterdamu. Danas æivi u Tel Avivu, gdje ima vlastiti<br />

ured i piπe Ëlanke za „Archisex“, izraelski Ëasopis koji problematizira<br />

meappleuodnose spolnosti i arhitekture.<br />

Pred prepunom dvoranom i u prisustvu veleposlanika Izraela u<br />

RH, Shmuela Meiroma, Arad nas je vodio Tel Avivom na posve<br />

neoËekivan naËin: pratio je razvoj gradskoga urbanizma i arhitekture<br />

Tel Aviva od osnutka do najnovijega vremena, dokazujuÊi da<br />

grad ima jedinstven sklop tjelesnih æudnji koji ga je oblikovao.<br />

Temelj posebnog pristupa ovoj temi je disertacija koju je predao<br />

Berlage Institutu, a temeljena je na teorijama æudnje i arhitekture<br />

Gillesa Deleuze i Felixa Guattarija.<br />

Nakon upoznavanja s danaπnjim urbanistiËkim izgledom grada, u<br />

prvom dijelu predavanja bavio se trima crtama æudnje koje su<br />

oblikovale grad: postajanjem, postojanjem i Ëeænjom. Kroz osobne<br />

povijesti utemeljitelja i prvih stanovnika grada, objaπnjava se<br />

veza izmeappleu strukture grada i æelje. Primjerice, iz povijesnog dijela<br />

o osnivanju grada predavanje je popratio istinitom priËom o<br />

doseljenju bogate obitelji Ëeπkih Æidova na izraelski pijesak i πoku<br />

koji je tada doæivjela kÊi u toj obitelji, arhitektova baka. I tako dalje<br />

kroz desetljeÊa usporeappleivao je arhitekturu sa stilovima æivota,<br />

postavljajuÊi naglasak na sastav stanovniπtva koji je zapravo integracija<br />

doseljenika iz cijelog svijeta, pa prema tome i integracija<br />

razliËitih svjetskih ideoloπkih i kulturoloπkih fenomena. Taj kulturoloπki<br />

prilaz arhitekturi u skladu je s temeljnim vaænostima arhitektonskih<br />

djela: ona su i umjetnost i korisnost. Sve skupa je vodilo<br />

zakljuËku da je Tel Aviv drukËiji grad od mnogih na svijetu - grad<br />

u kojem svatko moæe ostvariti svoju slobodu. NajoËitije je to<br />

pogleda li se na seksualne slobode. Ifrah Arad argumentirao je to<br />

i popularnoπÊu transvestita Dane Internacionale, kao jednog od<br />

vodeÊih simbola seksualnih sloboda i predstavnice liberalnog<br />

Izraela, Izraela koji prihvaÊa Ëovjeka bez obzira na njegov izgled,<br />

spol ili rasu.<br />

Na nepostavljeno pitanje: «Zar nisu oliËenje svih, pa tako i seksualnih<br />

sloboda, sjeverni gradovi: Amsterdam, London ili New<br />

York≈ autor je sam odgovorio da je istina da su i oni<br />

slobodnjaËki gradovi, ali oni su takvi na nekakav sirov, pornografski<br />

naËin, a Tel Aviv sav titra od seksualnoga naboja i Ëeænje πto<br />

ga Ëini ljudskijim i leæernijim. Te æudnje unutar grada i njihovo<br />

iskazivanje su u sukobu s opÊim korpusom cionizma i izraelske<br />

dræave. Taj je sukob ustvari temelj specifiËne skupine æelja. Autor<br />

naglaπava da nije Ëudno πto se Tel Aviv razvio u tom smjeru jer<br />

se naπao u blizini strogih kibuca i njegov je sekularizam ravnoteæa<br />

njihovoj strogosti.<br />

NadopunjujuÊi svoje predavanje audio-vizualnim efektima, autor je<br />

upotpunio percepciju sluπatelju, omoguÊivπi mu da doæivi dio<br />

«duha≈ svijeta koji predstavlja.<br />

Na koncu moæe se zakljuËiti: predavanje Iftaha Arada svakako je<br />

trebalo posluπati, ako ni zbog Ëega drugog, a ono zbog osobita<br />

pristupa gradu, arhitekturi i æivotu. <br />

Nataπa PopoviÊ i Ivana KurtoviÊ Budja<br />

91<br />

17


IZ NA©IH OP∆INA :: NACIONALNE MANJINE :: PRILOZI ::<br />

REGIONALNA KONFERENCIJA MLADIH<br />

PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA<br />

Srpski forum mladih organizirao je 24. i 25. studenoga u<br />

Zagrebu Regionalnu konferencija mladih pripadnika nacionalnih<br />

manjina jugoistoËne Europe.<br />

SveËanom otvorenju konferencije nazoËni su bili saborski zastupnici,<br />

predstavnici Grada Zagreba, Ëlanovi diplomatskog zbora<br />

i predsjednici i predstavnici VijeÊa Koordinacije nacionalnih manjina<br />

Grada Zagreba.<br />

Radnom dijelu konferencije prisustovale su dvadeset i Ëetiri<br />

organizacije mladih; GradiπÊanski Hrvati iz Maapplearske i Austrije,<br />

Slovenci iz Italije, Makedonci i Ukrajinci iz BiH, Vlasi i Srbi iz<br />

Makedonije, Hrvati i Maappleari iz Vojvodine i mladi Koordinacije<br />

nacionalnih manjina Grada Zagreba.<br />

Cilj ove konferencije bio je meappleusobno upoznavanje mladih,<br />

stvaranje mreæe omladinskih organizacije te udruæivanje i uËlanjivanje<br />

u YEN (Youth of European Nationalities).<br />

YEN je nevladina organizacija koja se bazira na suradnji svih<br />

nacionalnih manjina u jugoistoËnoj Europi. Upravo bi ta suradnja<br />

trebala pomoÊi u rjeπavanju problema nacionalnih manjina i njihove<br />

borbe za jezik i kulturu te zaπtititi prava europskih nacionalnih<br />

manjina u skladu s principima povelje Ujedinjenih narode i<br />

VijeÊa Europe.<br />

Manjinske zajednice dijele neke iste probleme i to je Ëinjenica<br />

koja se ne moæe zaobiÊi. Radi se, na primjer, o problemima<br />

asimilacije, oËuvanja jezika, prava, kulture i sliËno.<br />

Omladinski klub Æidovske opÊine Zagreb i Unija æidovske omladine<br />

Hrvatske kroz svoj Êe program djelovati na tom podruËju i<br />

pokrenuti suradnju s drugim organizacijama na toj osnovi.<br />

Jedino kroz suradnju i podrπku moæemo uËiti jedni o drugima,<br />

razvijati toleranciju, meappleukulturnu razmjenu i suradnju u<br />

Hrvatskoj i uæoj regiji.<br />

Jedno od bogatstava jedne zemlje je i razliËitost u broju razliËitih<br />

kultura, a mi smo jedna od njih.<br />

Marko Berger<br />

Predsjednik Omladinskog Kluba ÆOZ-a<br />

DOBROVOLJNI PRILOZI<br />

od 15. listopada 2005. do 05. prosinca 2005. god.<br />

I. ZA SOCIJALU - MICVA<br />

1.Ajzenπtajn-StojiÊ, Mila<br />

Prijateljici Bebi Zajπek umjesto cvijeÊa na grob . . . .250,00 Kn<br />

2. Vera, Sarika, Herta, Gracia i Duπanka<br />

Prijateljici Bebi Zajπek umjesto cvijeÊa na odar . . . .500,00 Kn<br />

3. Ajzenπtajn-StojiÊ, Mila<br />

U spomen Elzike i MilËeka . . . . . . . . . . . . . . . . . .150,00 Kn<br />

4. Weinberger, Rahela<br />

Prilog . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400,00 Kn<br />

DOBROVOLJNI PRILOZI<br />

DOM ZAKLADE LAVOSLAVA SCHWARZA<br />

1. OMA I ABA d.o.o., Dubrovnik . . . . . . . . . . . . . . .2.000,00kn<br />

2. Papo, Jozef<br />

Za asfaltiranje puta . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .14.000,00kn<br />

DOBROVOLJNI PRILOZI<br />

D.V. “Mirjam Weiller”<br />

DjeËji vrtiÊ „Mirjam Weiller“ zahvaljuje se na donacijama koje su<br />

omoguÊile da se i ove godine Ëuje djeËji smijeh:<br />

Boduljak, Luka - igraËke<br />

CvetkoviÊ, Saπa - video recorder<br />

Junker, Annamaria - raËunalo<br />

Kanceljak, Dan - igraËke<br />

dr. Kraus, Ognjen - 1.000,00 kn<br />

NiemËiÊ, Dunja - lutke za predstavu<br />

Omladinski klub ÆOZ - 1.000,00 kn<br />

Papo, Jozef - reklama na 101 i igraËke za vrtiÊ<br />

Polaπek, Daria - tepih u jaslicama<br />

Sadeh, Noam - raËunalo<br />

SaviËeviÊ, Miljan - igraËke<br />

©avor, Iva - umjetna trava za dvoriπte<br />

Æidovska opÊina Dubrovnik - tepih u dnevnom boravku<br />

ÆOZ - 51.000,00 kn<br />

anonimni donatori - novËani prilozi<br />

»estitke za Hanuku izraappleene od djece djeËjeg vrtiÊa „Mirjam Weiller“<br />

mogu se kupiti na porti ÆOZ. Zarada od Ëestitki upotrijebiti Êe se za<br />

nabavku didaktiËkog materijala za djeËji vrtiÊ.<br />

Zahvaljujemo svima koji su Ëestitke veÊ kupili.<br />

18<br />

91


:: DANON :: LIRA :: O© L.L. DEUTSCH :: WEB ÆOZ<br />

ŽOZ: PREDSTAVLJENA<br />

KNJIGA MEMOARA<br />

MAESTRA OSKARA DANONA<br />

Kulturno druπtvo Miroslav Shalom Freiberger organiziralo je 4.<br />

prosinca u Zagrebu promociju knjige memoara maestra Oskara<br />

Danona, nedavno objavljene u Sarajevu u izdanju NIK RabiÊ.<br />

Na promociji knjige u Æidovskoj opÊini Zagreb, u glazbenom<br />

ugoappleaju beËkih valcera opere “©iπmiπ” u izvedbi beËke Opere<br />

pod dirigentskom palicom maestara Danona, pred punom dvoranom<br />

zainteresirane publike, knjigu su predstavili Branko PoliÊ,<br />

bosanskohercegovaËki ministar kulture Ivo ©ariÊ, novinarka<br />

Novog lista Svjetlana Hribar koja je u razdoblju od πest godina<br />

konzistentno biljeæila maestrova sjeÊanja te i sam maestro Oskar<br />

Danon, svjeæ i vispren unatoË svoje 92 godine.<br />

Vesna Domany Hardy<br />

MJE©OVITI PJEVA»KI ZBOR “LIRA”<br />

NA TURNEJI PO AUSTRALIJI<br />

Mjeπoviti pjevaËki zbor “”Lira” krajem listopada i poËetkom<br />

studenoga bio je na turneji po Australiji, a ta je turneja organizirana<br />

kao dio programa obiljeæavanja pola stoljeÊa djelovanja<br />

zbora “Lire” i skrbi tog zbora za æidovsku i hrvatsku kulturnu<br />

baπtinu.<br />

Zbor “Lira” je u sklopu svoje australske turneje pjevao i na<br />

proslavi 10. obljetnice otvorenja hrvatskoga veleposlanstva u<br />

Canberri na kojoj je bila i hrvatska ministrica vanjskih poslova<br />

i europskih integracija Kolinda Grabar KitaroviÊ. Turneju “Lire”<br />

po Australiji poduprli su i Ministarstvo kulture te zagrebaËko<br />

Gradsko poglavarstvo.<br />

Zbor “Lira” je pod ravnanjem maestra Roberta Homena u<br />

Australiji izveo æidovske duhovne i folklorne skladbe te hrvatske<br />

folklorne napjeve u obradi maestra Emila Cossetta.<br />

PjevaËki zbor “Lira” osnovala je 1954. godine Æidovska opÊina<br />

Zagreb kako bi se nakon holokausta saËuvale æidovske<br />

zborske pjesme -sinagogalne pjesme, pjesme na jidiπu, sefardske<br />

romance i izraelski folklorni napjevi.<br />

“Lira” je do sada snimila 18 LP ploËa, kaseta, video-kaseta i<br />

CD-a u zemlji i inozemstvu, a sudjelovala je i na brojnim meappleunarodnim<br />

festivalima i natjecanjima.<br />

IZ NA©IH OP∆INA<br />

Izaslanstvo ÆOZ-a i<br />

predstavnik Zaklade Lauder u Budimpeπti<br />

razgovarali o daljnjem financiranju<br />

πkole Lauder-Lea Deutsch<br />

Izaslanstvo Æidovske opÊine Zagreb poËetkom studenoga u<br />

Budimpeπti je o daljnjem financiranju πkole Lauder-Lea Deutsch razgovaralo<br />

s gospodinom Georgom Banom, potpredsjednikom i<br />

voditeljem Ureda Zaklade Ronald S. Lauder.<br />

Zaklada Ronald S. Lauder bavi se financiranjem πkolovanje æidovske<br />

djece i pomaæe u otvaranju πkola u istoËno-europskim zemljama.<br />

Osnovni cilj Zaklade je πkolovanje djece na osnovi judaizma. Zaklada<br />

je zajedno sa Æidovskom opÊinom Zagreb 2003. godine u Zagrebu<br />

osnovala privatnu osnovnu πkolu s pravom javnosti Lauder-Lea<br />

Deutsch. Zaklada je tada, uz odreappleene uvjete, sufinancirala otvaranje<br />

πkole, a ÆOZ je osigurao prostor za πkolu.<br />

ÆOZ se tada obvezao da Êe poπtivati toËke ugovora sa Zakladom,<br />

koje se izmeappleu ostaloga, odnose na to da πkolu treba pohaappleati<br />

odreappleeni postotak æidovske djece, da se osigura koπer hrana i uËenje<br />

o judaizmu.<br />

Gospodin Ban je predstavnicima ÆOZ-a kazao da Êe na sljedeÊoj<br />

sjednici odbora Zaklade, koja Êe se u prosincu odræati u New Yorku,<br />

biti donesena odluka o daljnjem financiranju πkole u Zagrebu, te<br />

rekao da πkole koje financira Zaklada moraju biti pod jurisdikcijom rabina.<br />

Predstavnici ÆOZ-a u razgovoru su istaknuli da Êe poπtivati odluku<br />

odbora Zaklade, bez obzira kakva ona bila, istiËuÊi vaænost da<br />

se financiranje πkole osigura barem do kraja ove πkolske godine.<br />

Privatna osnova πkola s pravom javnosti Lauder-Lea Deutsch poËela<br />

je s radom u rujnu 2003. godine, a trenutaËno ima tri razreda. ©kola<br />

radi prema programu koji propisuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja<br />

i πporta RH, ali u πkoli se provodi i dodatni obavezan program - hebrejski<br />

program, po Tal-Am-u, trenutno najjaËem i vodeÊem pedagoπkom<br />

pristupu uËenja hebrejskog jezika s najkvalitetnijom<br />

didaktikom, materijalima i opremom.<br />

Nastava se odræava prijepodne, a nakon ruËka (djeca imaju tri obroka<br />

dnevno, a hrana je koπer), djeca mogu iÊi kuÊi ili ostati u πkoli u<br />

dnevnom boravku, gdje rjeπavaju domaÊe zadaÊe i bave se raznim<br />

aktivnostima: dramska, arts and crafts, glazbena radionica, izraelski<br />

plesovi, tae kwon do, francuski jezik.<br />

Æidovska opÊina u Zagrebu od nedavno<br />

ima i svoju novu web-stranicu.<br />

Pogledajte je na<br />

w w w . z o z . h r !<br />

I javite se svojim prijedlozima,<br />

kritikama i pohvalama!<br />

91<br />

19


IZ NA©IH OP∆INA :: B’NAI B’RITH :: GLAZBA SPAJA ::<br />

Konvencija B’nai B’rith Europa odræave se svake<br />

dvije godine, a ove godine organizirao ju je B’nai<br />

B’rith Europa uz pomoÊ B’nai B’rith ©panjolske<br />

KONVENCIJA<br />

B’NAI B’RITH<br />

EUROPA<br />

Konvencija B’nai B’rith Europe odræana je od 30. listopada do 2.<br />

studenoga u Madridu, u nazoËnosti predsjednika Meappleunarodnog<br />

B’nai B’ritha Joela Kaplana i izvrπnog potpredsjednika Dana<br />

Mariaschina. Na konvenciji je sudjelovalo 200 predstavnika iz<br />

dvadeset europskih zemalja.<br />

Novoizabrani predsjednik je Reinold Simon iz Nizozemske, koji je<br />

naslijedio dr. Davida Levy-Bentolila iz Francuske.<br />

Treba naglasiti i podsjetiti da je B’nai B’rith meappleunarodna æidovska<br />

organizacija Ëiji su ciljevi borba za ljudska prava, borba protiv antisemitizma,<br />

fanatizma i ignorancije, podupiranje aktivnosti da se osigura<br />

postojanje dræave Izrael te provoappleenje glavnih principa ljudskosti<br />

i pomaganje æidovskoj zajednici.<br />

Misija je B’nai B’ritha da ujedini Æidove jaËanjem obiteljskog æivota,<br />

prosvjetom, obuËavanjem mladeæi i pomaganjem starijima.<br />

Kao πto smo ranije spomenuli, Konvencija B’nai B’rith Europa odræava<br />

se svake dvije godine, sa svrhom da se izaberu novi Ëelnici i<br />

Ëlanovi upravnih organa. Osim izbora, Konvencija ima i dio posveÊen<br />

kulturi, koji je na ovoj konvenciji bio pod imenom Od Cordobe<br />

do Jeruzalema.<br />

U Madridu su odræani i sastanci komisija koje su se bavile pitanjima<br />

anisemitizma, Izraela, kultura te socijalnim problemima Æidova u<br />

srediπnjoj i istoËnoj Europi.<br />

Osobno sam sudjelovao u radu Komisije za srediπnju i istoËnu<br />

Europu, gdje sam izvijestio o dogaappleanjima u naπoj zajednici te<br />

dobio punu podrπku za oËuvanje naπe zajednice.<br />

Dragan Stern<br />

Prenosimo iz Novog lista<br />

20<br />

91


:: OK ÆOZ-a :: OK - TULUM - ÆOZ-a ::<br />

IZ NA©IH OP∆INA<br />

Aktivnosti Omladinskog kluba ÆOZ-a<br />

(-: Tulum :-) OK ÆOZ-a<br />

Nakon dugog odmora i dobro napunjenih baterija zapoËeli smo s<br />

tradicionalnim sastancima Ëetvrtkom naπeg Omladinskog kluba u<br />

Æidovskoj opÊini Zagreb.<br />

Posebno se ponosimo meappleunarodnim projektom Summer U<br />

2005., koji smo s rekordno malim brojem osoblja uspjeli odliËno<br />

organizirati i odraditi. Time smo uspjeli dokazati velikim organizacijama<br />

( EUJS , WUJS, JOINT...) kako je jedna mala zajednica, s entuzijazmom<br />

i samopouzdanjem, bila sposobna odraditi sve vrste<br />

danih joj zadataka.<br />

Potaknuti takvim uspjehom, sami smo sebi za nadolazeÊu godinu<br />

postavili i visoke ciljeve.<br />

Ukratko, program rada naπeg Kluba bazira se na tome da dobijemo<br />

nove Ëlanove, da se pobrinemo za njihovu edukaciju. Æelimo<br />

takoappleer stimulirati Ëlanove Omladinskog kluba da rade i suraappleuju<br />

na projektima Kluba i ÆOZ-a te da ih informiramo o suradnji s nacionalnim<br />

manjinama u Republici Hrvatskoj.<br />

Jedan od glavnih ciljeva Omladinskog kluba je stvaranje novog<br />

vodstva za buduÊnost naπe zajednice.<br />

Moramo napomenuti i to da tijekom ove godine planiramo aktivirati<br />

i omladinu iz ostalih devet æidovskih opÊina u Hrvatskoj, πto naravno<br />

ukljuËuje i posjet tim opÊinama. Cilj ovog plana je da predstavnike<br />

æidovske omladine iz Ëitave Hrvatske ukljuËimo u rad Unije<br />

æidovske omladine Hrvatske.<br />

Kao πto je poznato, u sadaπnjem sastavu VijeÊa ÆOZ-a nalazi se i<br />

9 mladih vijeÊnika. To nagovjeπtava svojevsrnu smjenu generacija<br />

i na to moramo biti ponosni. Moramo biti ponosni na to da tako velik<br />

broj mladih ljudi æeli pomoÊi i aktivno sudjelovati u radu i donoπenju<br />

odluka u vrhovnom tijelu ÆOZ-a. To takoappleer dokazuje da<br />

ÆOZ i OK slove u Europi kao jedna od bolje organiziranih zajednica<br />

koja vodi brigu o ukljuËivanjem omladine u njezin rad i shvaÊa<br />

da buduÊnost leæi na nama. Nadamo se da Êe takva politika i volja<br />

Ëlanstva nastaviti u buduÊnosti.<br />

Potaknuti dosadaπnjim uspjehom æelim pozvati sve Ëlanove ÆOZ-a<br />

iznad 14 godina da se ukljuËe u rad Omladinskog Kluba ÆOZ-a i<br />

da nas posjete Ëetvrtkom od 20:00 sati u prostorima Omladinskog<br />

kluba ÆOZ-a.<br />

Marko Berger<br />

Predsjednik Omladinskog kluba ÆOZ-a<br />

Omladinski klub Æidovske opÊine Zagreb<br />

odræao je u subotu 19. studenoga 2005.<br />

u naπem klubu joπ jedan od nezaboravnih,<br />

kako ono u gradu kaæu, tulumiπki.<br />

Omladinci su jednoglasno prihvatili ideju<br />

da se na prigodan naËin obiljeæi uspjeπno<br />

izvedeni projekt Summer University<br />

Croatia 2005, odræan ovo ljeto u Novalji<br />

na otoku Pagu, te zahvali svima na<br />

suradnji.<br />

Æelja nam je bila da, osim naπim omladincima,<br />

koji su volontirali na projektu, priredimo<br />

zabavnu veËer i za sve naπe prijatelje<br />

od kojih velika veÊina svesrdno i<br />

redovito pomaæe, suraappleuje, piπe za Hakol,<br />

odnosno svakodnevno «æivi≈ zajedno<br />

s naπom malom zajednicom.<br />

Kako se uglavnom radi o mladim ljudima,<br />

odluËili smo da bi najprigodniji naËin bio<br />

organizirati im dobru zabavu. U svrhu ostvarenja realizacije dobrog<br />

provoda naπ je bivπi predsjenik, a danas na funkciji podpredsednika<br />

ÆOZ-a, Saπa CvetkoviÊ, poteæuÊi poznanstva organizirao “Bavaria<br />

party” uz prigodne poklone koje su naπim gostima dijelile dvije<br />

zanosne hostese.<br />

U realizaciji tuluma pomogli su opet naπi omladinci, prijatelji, a nikako<br />

ne smijemo zaboraviti one koji su junaËki, uglavnom stajali za πankom<br />

i svojim likom i djelom pomagali oko donoπenja cuge, Ëaπa i<br />

svega tekuÊeg πto je veÊ uzfalilo.<br />

HodajuÊi pored ozarenaih lica naπih prijatelja, na svakom Êoπku Ëule<br />

su se rijeËi pohvale za ovu veËer, ali i za nezaboravni SummerU<br />

2005.<br />

NjegujuÊi tradiciju, O.K. ÆOZ-a odluËio je da ovaj tulum bude humanitarnog<br />

karaktera te je skroman, ali ne manje vrijedan, prihod<br />

donirao naπim najmlaappleima - DjeËjem vrtiÊu “Mirjam Weiller”.<br />

U nadi da Êe se ovakvi tulumi ponavljati kroz generacije, te da Êemo<br />

potaknuti i druge Ëitatelje na sliËne inicijative srdaËno vas pozdravljamo<br />

i svim Ëitateljima Ha-kola æelimo HAG HANUKA SAMEAH.<br />

Nataπa PopoviÊ<br />

91<br />

21


IZ NA©IH OP∆INA :: KONFERENCIJA :: OBAVIJEST O ANKETI ::<br />

Joπ jedna u nizu konferencija i akcija za<br />

pronalazak, zaπtitu i povrat kulturnog blaga<br />

koje je oteto u Drugom svjetskom ratu, a i<br />

poslije njega, odræana je od 22. do 24.11.<br />

2005. u mjestu »eπky Krumlov.<br />

Konferenciju je izvrsno organizirao<br />

Dokumentacijski centar (Documentation<br />

Centre for Property Transfers of Cultural<br />

Assets of WW II Victims) koji je osnovan<br />

2001. godine i sada je u sastavu »eπke<br />

akademije nauka i Instituta za suvremenu<br />

povijest.<br />

Rad Centra, koji je organizirao i prije dvije godine<br />

sliËnu konferenciju u Brnu, nastavak je<br />

sistematske brige i legislative »eπke vlade<br />

koja je angaæirala istraæivaËe na rjeπavanju<br />

povijesnih i ekonomskih pitanja vezanih za<br />

konfisciranu æidovsku imovinu, u ovom<br />

sluËaju za umjetniËku baπtinu.<br />

ZahvaljujuÊi takvoj potpori, Centar je proπirio<br />

svoja istraæivanja i na strane arhive, muzeje i<br />

galerije i ukljuËio se u sve veÊu mreæu<br />

razliËitih institucija koje se bave ovom problematikom.<br />

Osobito je, sada, paænja usmjerena na nekadaπnje<br />

zemlje «iza æeljezne zavjese≈ u kojima<br />

se dugo vremena nije mogla sistematski<br />

istraæivati ukradena æidovska baπtina, ali i<br />

putevi kojima su umjetniËka djela dospijevala<br />

u razliËite galerije, privatne zbirke, muzeje pa<br />

i tajne depoe u kojima se Ëuva blago oteto<br />

Æidovima. Dio tog blaga je Ëak pronaappleen i<br />

prenesen nakon rata iz NjemaËke u SSSR i<br />

sada se traga za njim i traæi povrat.<br />

Meappleunarodna konferencija<br />

«Future of the<br />

lost culture heritage≈<br />

(Budućnost izgubljenog kulturnog blaga)<br />

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici<br />

muzeja i galerija, znanstvenici, istraæivaËi,<br />

povjesniËari i akademici, eksperti za umjetnine,<br />

pravnici, predstavnici vlade i ministarstva,<br />

novinari, pisci i studenti.<br />

Gospoapplea Mira Wolf, koja je trebala sudjelovati<br />

na toj konferenciji, bila je naæalost sprijeËena<br />

i tako sam ja, na inzistiranje<br />

Ministarstva kulture, u ime Hrvatske, sudjelovala<br />

s predavanjem «Protection of the<br />

Jewish cultural heritage in Croatia≈, naslov<br />

koji je bio najavljen, a trebao se odnositi na<br />

napore Æidovske opÊine u Zagrebu u<br />

oËuvanju kulturne baπtine.<br />

No obzirom na zadaÊu koju sam dobila od<br />

Ministarstva kulture morala sam, iako u zadnji<br />

Ëas, tematiku proπiriti i pripremiti se ne<br />

samo za predavanje veÊ i za vrlo vaænu<br />

diskusiju, donoπenje zavrπne rezolucije, uspostavljanje<br />

kontakata s drugim institucijama,<br />

razmjenu materijala i knjiga itd. - πto je uvijek<br />

sastavni i vaæan dio svih meappleunarodnih konferencija.<br />

Ministarstvo, a i druge ustanove, stavile su<br />

mi na raspolaganje sav dostupni materijal o<br />

toj problematici, zakljuËke i akcije u posljednje<br />

vrijeme, a i sama sam ranije sudjelovala<br />

na nekim sliËnim konferencijama<br />

(Stockholm, Vilnius itd.).<br />

Sudjelovanje na ovim konferencijama veoma<br />

je vaæno za naπu zajednicu, njezinu<br />

prezentaciju u meappleunarodnim æidovskim krugovima,<br />

a i za buduÊi rad Æidovskoga kulturnog<br />

centra sa sinagogom koji se planira<br />

graditi u Praπkoj ulici.<br />

Melita ©vob<br />

Anketa<br />

molba za daljnju suradnju<br />

Naπa anketa, koju je organizirala Udruga osoba<br />

koje su preæivjele holokaust zajedno sa<br />

Æenskim sekcijama u Hrvatskoj, veoma je<br />

uspjeπna i naiπla je na veliki odaziv Ëlanstva.<br />

Anketa, kojom su obuhvaÊene osobe starije<br />

od 60 godina, doprinijet Êe boljem poznavanju<br />

zdravstvenih i drugih prilika i potreba<br />

naπeg Ëlanstva .<br />

Ova anketa je, za razliku od ankete naËinjene<br />

u 1995. godini, obuhvatila Ëlanstvo svih<br />

Æidovskih opÊina u Hrvatskoj.<br />

Anketa je anonimna i posluæit Êe iskljuËivo za<br />

planiranje bolje socijalne zaπtite naπeg<br />

Ëlanstva.<br />

Veoma je vaæno da anketu popune po<br />

moguÊnosti svi, to znaËi i oni koji momentalno<br />

nemaju potreba za socijalnom ili<br />

zdravstvenom zaπtitom organiziranom od<br />

strane Æidovskih opÊina.<br />

Tek kada je anketom obuhvaÊen reprezentativni<br />

uzorak naπeg Ëlanstva, njezini podaci<br />

postaju vjerodostojni i mogu posluæiti za<br />

traæenje i organiziranje zaπtite i pomoÊi za<br />

one koji su sada potrebni.<br />

Najljepπe Vas molimo da πto prije ispunite i<br />

poπaljete anketni listiÊ, ukoliko to veÊ niste<br />

do sada uËinili.<br />

Na anketi radi naπa vrijedna suradnica Ana<br />

HermanoviÊ koja je studentica socijalnog<br />

rada.<br />

Upitnik moæete dobiti u ÆOZ-u (na porti),<br />

moæemo ga poslati poπtom, a po potrebi<br />

Ana Êe Vas posjetiti u Vaπem domu i<br />

pomoÊi pri ispunjavanju.<br />

Moæete se obratiti pitanjima na<br />

telefon/faks 48 35141 ili 48 35142<br />

(sekretarica) prije podne ili pismeno na<br />

adresu PalmotiÊeva 16<br />

ili e-poπtom: dokumentacijski-centarsvob<br />

@ zg.htnet.hr<br />

Unaprijed hvala<br />

Ana HermanoviÊ i Melita ©vob<br />

22<br />

91


:: IZJAVA IRANSKOG PREDSJEDNIKA :: ANTISEMITIZAM<br />

IRANSKI PREDSJEDNIK<br />

ANTISEMITSKIM IZJAVAMA<br />

IZAZVAO PROSVJEDE<br />

“Ako vjerujete da su Židovi bili ugnjetavani,<br />

zašto mislite da bi palestinski muslimani<br />

trebali platiti cijenu za to Ako ste ih<br />

vi maltretirali, onda dajte dio europskog<br />

teritorija cionističkom režimu kako bi ondje<br />

mogao uspostaviti upravu koju toliko želi, a<br />

mi ćemo vas u tome poduprijeti.”<br />

Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedæad, koji je nedavno izazvao<br />

oπtru osudu meappleunarodne zajednice zbog svojih antisemitskih<br />

izjava da Izrael treba nestati sa svjetske scene, poËetkom je<br />

prosinca ponovo izazvao prosvjede demokratskog svijeta.<br />

Ahmadinedæad je predloæio Nijemcima i Austrijancima da na teritoriju<br />

vlastitih zemalja osiguraju prostor za æidovsku dræavu ako<br />

osjeÊaju krivnju zbog genocida nad Æidovima tijekom Drugoga<br />

svjetskog rata, a u svojoj je izjavi negirao i to da je tijekom<br />

Drugoga svjetskog rata poËinjen holokaust nad Æidovima.<br />

“Ako vjerujete da su Æidovi bili ugnjetavani, zaπto mislite da bi<br />

palestinski muslimani trebali platiti cijenu za to Ako ste ih vi<br />

maltretirali, onda dajte dio europskog teritorija cionistiËkom reæimu<br />

kako bi ondje mogao uspostaviti upravu koju toliko æeli, a mi<br />

Êemo vas u tome poduprijeti”, rekao je Ahmadinedæad u intervjuu<br />

koji je emitirala iranska satelitska mreæa Al-Alam.<br />

Ahmadinedæad: Neka Nijemci i Austrijanci<br />

Æidovima daju dvije ili tri pokrajine<br />

“Neka NjemaËka i Austrija daju dvije ili tri pokrajine cionistiËkom reæimu<br />

i problem Êe biti odmah rijeπen”, kazao je iranski predsjednik.<br />

“Europske zemlje ustraju na Ëinjenici da su nad Æidovima poËinile<br />

genocid tijekom Drugoga svjetskog rata”, a “kao posljedicu toga<br />

podupiru okupacijski reæim u Jeruzalemu”, nastavio je i dodao da<br />

Iran takvo stajaliπte ne prihvaÊa.<br />

On je izmeappleu ostaloga, Izrael nazvao “tumorom” te ponovio tradicionalno<br />

stajaliπte Teherana o organiziranju referenduma “meappleu<br />

stanovniπtvom koje oduvijek æivi na tom mjestu”, iskljuËujuÊi pritom<br />

æidovsku populaciju koja je ondje doπla nakon Drugoga svjetskog<br />

rata.<br />

Oπtre osude meappleunarodne zajednice<br />

Te izjave iranskoga predsjednika oπtro je osudila meappleunarodna<br />

zajednica. Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw je u ime<br />

Europske unije, kojom Velika Britanija predsjeda do 1. sijeËnja<br />

2006. godine, osudio te komentare, istiËuÊi da se radi o “potpuno<br />

neprihvatljivim izjavama”.<br />

SliËne osude izrekli su i nova njemaËka kancelarka Angela Merkel<br />

i francuski predsjednik Jacques Chirac te brojni drugi svjetski Ëelnici.<br />

Oπtro su reagirale i æidovske udruge u NjemaËkoj, traæeÊi od njemaËke<br />

vlade da prekine diplomatske odnose s Iranom.<br />

“Sada treba poduzeti korake koji bi iranskom vodstvu jasno<br />

pokazali da ovakve izjave krπe meappleunarodno pravo”, rekao je<br />

predsjednik Srediπnjeg vijeÊa Æidova u NjemaËkoj, Paul Spiegel,<br />

te izrazio nadu da Êe Zapad najnovije istupe Ahmedinedæada<br />

“shvatiti ozbiljno”.<br />

Osuda izjave iranskog predsjednika Mahmuda Ahmadinedæada<br />

stigla je i iz Ujedinjenih naroda. Glavni tajnik UN-a Kofi Annan<br />

podsjetio je da je OpÊa skupπtina UN-a nedavno usvojila rezoluciju<br />

u kojoj “odbacuje nijekanje holokausta kao povijesnog<br />

dogaappleaja, u cijelosti ili djelomiËno” te osudio izjave iranskog predsjednika.<br />

Annan je u studenome odgodio put u Iran zbog<br />

Ahmadinedæadove izjave iz listopada kako “Izrael treba izbrisati s<br />

karte svijeta”. <br />

91<br />

23


KULTURA :: PRENOSIMO IZ KATALOGA ::<br />

Sergije Glumac<br />

Paradigma zaboravljenog umjetnika<br />

Sergije Glumac predstavlja primjer kvalitetnog umjetnika koji je<br />

uslijed povijesnih okolnosti i nedovoljnog razumijevanja okoline za<br />

njegov rad ostao po strani u korpusu hrvatske povijesti umjetnosti<br />

dvadesetog stoljeÊa. Razlozi danas nedovoljnog poznavanja Glum-<br />

Ëeva opusa su u likovnim rjeπenjima koja su bila premoderna za<br />

tadaπnju hrvatsku sredinu, te u Ëinjenici da se bavio za ondaπnje<br />

pojmove marginalnim i nedovoljno umjetniËkim granama umjetnosti<br />

- grafikom, grafiËkim oblikovanjem i scenografijom. Iako se u posljednjih<br />

desetak godina nastoji revitalizirati interes za ovog umjetnika,<br />

osim vizualnih rjeπenja za plakate, njegov grafiËki opus je gotovo<br />

nepoznat πiroj javnosti.<br />

Podaci o izloæbi<br />

Izloæba Sergija Glumca<br />

Galerija «Milan i Ivo Steiner≈ - Æidovska opÊina Zagreb,<br />

PalmotiÊeva 16<br />

11. 12. 2005. - 26. 1. 2006.<br />

Autorica izloæbe: Lovorka Magaπ<br />

Podaci o radovima<br />

1. Apstraktna kompozicija, 1925., smeapplea kreda i ugljen, 556<br />

x 494 mm, vl. Kabinet grafike HAZU<br />

2. Autoportret, 1928., bakropis, vl. Kabinet grafike HAZU<br />

3. Izlazne stepenice, ciklus Le Metro, 1928., linorez, 280 x<br />

224 mm, otisak 5/25, vl. Kabinet grafike HAZU<br />

4. Dolazak vlaka, ciklus Le Metro, 1928., linorez, 280 x 224<br />

mm, otisak 5/25, vl. Kabinet grafike HAZU<br />

5. Trg St. Michel - Pariz, ciklus Paysages de Paris, 1929.,<br />

litografija, 693 x 532 mm, otisak 1/30, vl. Kabinet grafike<br />

HAZU<br />

6. Iz ciklusa Beton, 1930., litografija, oko 560 x 450 mm, vl.<br />

Kabinet grafike HAZU<br />

Fotografije: Fedor VuËemiloviÊ<br />

Autoportret, 1928., bakropis,<br />

vl. Kabinet grafike HAZU<br />

Pravilno iπËitavanje poloæaja Sergija Glumca u likovnim strujanjima<br />

dvadesetih godina zahtijeva njegovo kontekstualiziranje i uklapanje<br />

u onodobne umjetniËke tokove. Roappleen je 1903. u Ungváru, a Ëitavo<br />

je djetinjstvo i mladost æivio po raznim europskim metropolama.<br />

©kolovao se u Berlinu i na pariπkoj Academie rue d’Odesse Andréa<br />

Lhotea, a za boravka u Parizu pohaappleao je i predavanja iz povijesti<br />

umjetnosti na Sorbonni. Pratio je tada aktualna dogaappleanja i bio upoznat<br />

s Djagiljejevim baletom, te slikarskim i scenografskim rjeπenjima<br />

Picassa i drugih umjetnika. Nedovoljno je poznato da je 1926.<br />

uz Ljubu BabiÊa sudjelovao kao jedini predstavnik Jugoslavije na<br />

velikoj meappleunarodnoj izloæbi International Theatre Exposition odræanoj<br />

u Steinway Building u New Yorku, te izlagao uz Picassoa,<br />

Braquea, Lègera i druge.<br />

Upravo su raznovrsno πkolovanje i boravak na izvorima ondaπnje<br />

suvremene umjetnosti - u Berlinu i Parizu - gdje se upoznao s tada<br />

aktualnim likovnim, filmskim i kazaliπnim strujanjima odigrali kljuËnu<br />

ulogu u likovnoj formaciji tada mladog umjetnika. Otvorenost prema<br />

razliËitosti i moguÊnost da izvuËe bitne pouËke iz svakog od podruËja<br />

koja je dotaknuo omoguÊili su mu da impulse drugih medija<br />

- filma i kazaliπta - uklopi i u svoje radove. To je najvidljivije u grafiËkim<br />

mapama Le Metro (1928.), Paysages de Paris (1929.) i Beton<br />

(1930.) koje nastaju krajem dvadesetih i u kojima Glumac obraappleuje<br />

motive grada i stroja, kljuËne teme veÊine njegovih grafika. U linorezima<br />

mape Le Metro koji prikazuju pariπku podzemnu æeljeznicu<br />

je u prikazima mraËnih prostora, ljudima nalik na sjene, klizavim ➠<br />

24<br />

91


Apstraktna kompozicija, 1925.,<br />

smeđa kreda i ugljen, 556 x 494<br />

mm, vl. Kabinet grafike HAZU<br />

➠ peronima i labilnim vlakovima, te organizaciji scene, odabiru kuta<br />

gledanja, naËinu osvjetljenja, tretmanu likova i optiËkim skokovima<br />

vidljiv utjecaj njemaËkih ekspresionistiËkih filmova dvadesetih godina.<br />

Utjecaj teatra i πkolovanja kod kubista Andréa Lhotea je<br />

oËigledan u scenski oblikovanim konstrukcijama graappleevina u ciklusima<br />

Paysages de Paris i Beton gdje je dramski i teatralni efekt<br />

dodatno potenciran naËinom na koji su grafike osvijetljene. Kazaliπte<br />

kao motiv, filmski elementi, vizualna rjeπenja u kojima prizorom<br />

dominiraju graappleevine nalik na kulise i usmjereno spot-light osvjetljenje<br />

Ëine glavne karakteristike veÊine njegovih grafika nastalih u<br />

periodu do 1935. godine. Usvajanje likovnih formula lhoteovske<br />

kubistiËke provenijencije, te interpretacija i uklapanje<br />

vizualnih rjeπenja drugih medija - filma i kazaliπta - u<br />

grafike Ëine kljuËnu okosnicu radova Sergija Glumca nastalih<br />

dvadesetih i tridesetih. Cilj izloæbe je kroz odabir radova<br />

nastalih u periodu formiranja i razdoblju nakon povratka iz<br />

Pariza ponovo uputiti javnost na liËnost i likovnu osobnost<br />

Sergija Glumca s time da je poseban naglasak stavljen na<br />

manje poznat dio njegova opusa - grafiku. <br />

Lovorka Magaπ<br />

91<br />

25


MI©LJENJA :: ÆOZ ::<br />

Jedno miπljenje o<br />

zbivanjima oko<br />

naπe OpÊine.<br />

Nakon viπe mjeseci grubih napada na dr.<br />

Krausa, predsjednika Æidovske opÊine, on<br />

se na njih kritiËki osvrnuo tek u posljednjem<br />

broju Ha-Kola, te u intervjuu, koji je<br />

nedavno objavljen u Vjesniku. Za nas<br />

opÊinare, koji sa zaprepaπtenjem i tugom<br />

pratimo konflikt unutar i oko naπe OpÊine,<br />

postavlja se pitanje kako i zaπto je doπlo<br />

do te, u æidovstvu rijetko kad viappleene<br />

bruke, koja prati rascjep naπe OpÊine uz<br />

osnivanje nove zajednice u kojoj su se<br />

udruæili ateisti s malobrojnim Æidovima<br />

ortodoksnih shvaÊanja religije.<br />

Suviπno je isticati da su prije Drugoga svjetskog<br />

rata ortodoksni Æidovi u Hrvatskoj<br />

predstavljali neznatnu manjinu, a nakon<br />

rata odlaskom veÊine preæivjelih u Izrael, u<br />

Hrvatskoj nije uopÊe preostalo poklonika<br />

ortodoksije. UnatoË toga i moæda zbog<br />

toga, JOINT nije uvaæio naπ prijedlog da se<br />

u Hrvatsku uputi obrazovani rabin, liberalnih<br />

shvaÊanja, Rotshield, veÊ su nam<br />

poslali rabina koji nam po svom obrazovanju<br />

i vjerskim shvaÊanjima uopÊe nije<br />

odgovarao. Isti je po dolasku poËeo sa<br />

sistematskom misionarskom djelatnoπÊu,<br />

πirenjem ortodoksnih propisa uz oformljenje<br />

i jaËanje svoje kadrovske baze. Izgleda<br />

da to upravu OpÊine isprva nije mnogo<br />

zabrinjavalo, moæda ni onda kad sam u<br />

Ha-Kolu objavio kritike njegova djelovanja,<br />

a zatim i kritiku njegove vjerske platforme.<br />

Zanimljivo je, meappleutim, da na te kritike nisu<br />

reagirali ni oni koji su sada njegovi<br />

oduπevljeni pobornici. «Qui tacet. consentire<br />

videtur.≈ = «Tko πuti, Ëini se da pristaje<br />

tj. odobrava≈, govorili su stari Rimljani. Ili ih<br />

tada to nije zanimalo<br />

OËito je da su neki interesi povezali ateiste<br />

s ortodoksnim rabinom. Uostalom, dva<br />

glavna zagovornika g. Kotela D. nisu bila<br />

viappleena ni na njegovim predavanjima niti na<br />

vjerskim priredbama. Prema tome izgleda<br />

da je savezniπtvo izraslo na principu<br />

«neprijatelj moga neprijatelja je moj prijatelj≈.<br />

Ne radi se, naravno, o nekom ratu,<br />

veÊ samo o interesnoj zajednici u borbi za<br />

vlast. Interesne zajednice su kod nas na<br />

Balkanu veÊ dugo njegovane formacije.<br />

Suvišno je isticati da su prije Drugoga svjetskog<br />

rata ortodoksni Židovi u Hrvatskoj<br />

predstavljali neznatnu manjinu, a nakon<br />

rata odlaskom većine preživjelih u Izrael, u<br />

Hrvatskoj nije uopće preostalo poklonika<br />

ortodoksije.<br />

Drugi element kojim se mnogo operira u<br />

napadima na predsjednika Æidovske<br />

opÊine je navodno velika πteta nanesena<br />

ekonomskim interesima OpÊine iznajmljivanjem<br />

parkiraliπta uz veoma nepovoljne<br />

uvjete. Malo koji poslovni Ëovjek bi uπao u<br />

taj posao zanemarujuÊi svoje interese, pa<br />

tako i J. Bienenfeld., no dok navodni milijunski<br />

gubitci ili sudioniπtvo predsjednika<br />

OpÊine u tom poslu nisu dokazani nema<br />

nitko pravo na uvredljive kategoriËke tvrdnje.<br />

O tome je npr. Franz Kafka pisao «U<br />

sporu samo jedna stranka moæe imati pravo,<br />

ali poπto je stranka ona ne moæe biti<br />

sudac≈. Toga se Ivo Goldstein, naæalost,<br />

nije pridræavao. Tako on u Globusu od 9.<br />

rujna o. g. preko cijele stranice piπe:<br />

«Kraus mora dati ostavku≈, jer «primao je<br />

dio najma od parkiraliπta kao mito≈. Na pitanje<br />

novinara, u tom intervjuu, «Tko je<br />

Bienenfeldu 2000. omoguÊio sklapanje<br />

kontroverznog ugovora sa Æidovskom<br />

opÊinom o najmu parkiraliπta u Praπkoj≈,<br />

Goldstein tvrdi: «Mi, Ëlanovi VijeÊa<br />

Æidovske opÊine znali smo za ugovor, ali<br />

niπta o financijskim okolnostima pod kojima<br />

je bio sklopljen≈. Moæda je to i toËno,<br />

ali kako shvatiti da I. Goldstein, koji je dosta<br />

dugo πirio svoje optuæujeÊe miπljenje da<br />

je OpÊina teπko oπteÊena i da neki imaju<br />

od toga milijunske koristi, kao Ëlan VijeÊa<br />

OpÊine nije zajedno s<br />

ocem podosta ranije<br />

pokrenuo to pitanje<br />

kako bi πtitio interese<br />

naπe OpÊine. Barem<br />

su njih dvojica poznati<br />

kao borbene osobe,<br />

pa su mogli istupiti ako<br />

su mislili da su u<br />

pravu. Meappleutim, nisu iskoristili svoje pravo,<br />

ali i duænost kao dugogodiπnji Ëlanovi<br />

VijeÊa. Izgleda da su istupili s optuæbama<br />

tek poπto je i ishod opÊinskih izbora<br />

pokazao da Ivo Goldstein legalnim putem<br />

nije mogao postati predsjednik. Mnogi se<br />

pitaju zaπto je nekima sada stalo do veÊeg<br />

utjecaja u OpÊini, ima li to veze s predstojeÊom<br />

gradnjom Centra u Praπkoj ulici.<br />

Kako bilo, oni su se obratili hrvatskoj<br />

javnosti prije nego πto se mogla provjeriti i<br />

dokazati istinitost njihovih navoda, neobuzdanom<br />

kampanjom, istupajuÊi s uvredama<br />

i optuæbama te na taj naËin nanijeli ovoj<br />

zajednici teπko popravljivu πtetu.<br />

Treba se nadati da veÊina Ëlanova naπe<br />

OpÊine shvaÊa motive koji su pokretali i<br />

pokreÊu ovaj πkandal, pa da Êe veÊ i zato<br />

podræati legalno izabrane Ëlanove<br />

opÊinske uprave.<br />

Zdenko ©ternberg<br />

26<br />

91


:: HRVATSKO-IZRAELSKO DRU©TVO ::<br />

MI©LJENJA<br />

Hrvatsko-izraelskom druπtvu<br />

Zagreb, 18. listopada 2005.<br />

RadiÊeva 26<br />

Zagreb<br />

n/r: predsjedniku Druπtva gospodinu Mihaelu Montilju!<br />

PREDMET:<br />

Predstavka u svezi s djelovanjem samozvane æidovske sektaπke grupacije Bejt Jisrael u<br />

zajedniËkim sluæbenim prostorijama Hrvatsko-izraelskog druπtva, Hrvatskog ogranka<br />

Svjetske konferencije religija za mir i pjevaËkog zbora “Lira” iz Zagreba.<br />

Poπtovani gospodine Montiljo!<br />

Kao Ëlan-osnivaË Hrvatsko-izraelskog druπtva<br />

izraæavam prosvjed zbog Ëinjenice da se<br />

unazad nekoliko tjedana prostorije Druπtva<br />

instrumentaliziraju u svrhu djelovanja samozvane<br />

æidovske sektaπke grupacije Bejt<br />

Jisrael.<br />

Kad sam na osnivaËkoj Skupπtini Druπtva<br />

5. svibnja 1994. prihvaÊao duænost tajnika,<br />

nisam bio informiran da bi buduÊi rad Hrvatsko-izraelskog<br />

druπtva uopÊe mogao podrazumijevati<br />

i sluæbenu potporu ili ispomoÊ<br />

ikakvim vjerskim sljedbama u buduÊnosti.<br />

Da sam to tada znao, zasigurno ne bih svojim<br />

vlastoruËnim potpisom dao legitimitet<br />

udruzi u osnutku.<br />

Kroz posljednjih par mjeseci bili smo svjedoci<br />

nezapamÊenih sukoba unutar malobrojne<br />

æidovske zajednice, πto je nedavno<br />

kulminiralo otpadniπtvom siÊuπne grupe<br />

Ëlanova Æidovske opÊine Zagreb. Tijekom<br />

tog sukoba javnost je na svoje zaprepaπtenje<br />

iz tjedna u tjedan saznavala iznimno<br />

neugodne i upravo porazne detalje jedne u<br />

neobjaπnjivu nasilnost eskalirajuÊe protimbe:<br />

od fiziËkih obraËuna meappleu sukobljenim<br />

frakcijama, do prijave nadleænim policijskim<br />

sluæbama otuappleenja stvari iz sluæbenih prostorija<br />

ÆOZ u PalmotiÊevoj ulici br. 16. Rabineri<br />

su proglaπavani kriminalcima i nevjeæama<br />

- jedan od jednih i drugi od drugih. Taj<br />

sramotan konflikt joπ traje.<br />

Bio sam isprva vrlo neugodno iznenaappleen<br />

kada sam saznao da se Hrvatsko-izraelsko<br />

druπtvo nepromiπljeno svrstalo na stranu jedne<br />

od tih dviju grupacija, i to baπ one koja je<br />

izgubila legitimitet djelovanja unutar Æidovske<br />

opÊine Zagreb.<br />

Valja li nam strahovati da Êe se spomenuti<br />

nemili sukobi sada proπiriti i na prostorije<br />

Druπtva koje treba njegovati razumijevanje,<br />

suradnju i snoπljivost<br />

NaznaËuje li takav pristran postupak da Êe<br />

se nemir unijeti i u prostorije Hrvatskog ogranka<br />

Svjetske konferencije religija za mir,<br />

kojeg sam takoappleer Ëlan, a nekulturno ponaπanje<br />

etablirati u prostorijama kulturnog<br />

druπtva “Lira”, koje slijedom svojega umjetniËkog<br />

pregnuÊa univerzalnim glazbenim<br />

izriËajem zbliæava ljude i narode<br />

Kako bih se osvjedoËio o Ëemu je zapravo<br />

rijeË, kao nekadaπnji predsjednik Vjerskog<br />

odbora ÆOZ pristao sam prisustvovati ad<br />

hoc organiziranoj vjerskoj sluæbi “sefardskog<br />

obreda” u improviziranoj sinagogi. Zaprepastio<br />

sam se naknadno uvidjevπi da je<br />

Aron HaKodeπ sa svitcima Tore smjeπten<br />

ispred klozeta, πto je po mojim nazorima<br />

krajnje nedoliËno te upravo skaredno i svetogrdno.<br />

A da se radi o pukom ekshibicionizmu uvjerio<br />

sam se na sâm blagdan Jom HaKipurim,<br />

Dan oprostâ, najsvetiji dan u svakogodiπnjemu<br />

vjerskom ciklusu ikoje æidovske kongregacije,<br />

kada se usred religijskog obreda koji<br />

vodi do zakljuËne molitve Nei’la mobitelom<br />

sazivao minjan, æidovski vjerski kvorum koji<br />

bi omoguÊio da se Ëita korespondentni pasaæ<br />

iz pergamentnog svitka Petoknjiæja, pohranjenog<br />

u Svetom kovËegu. To mi daje za<br />

naslutiti kako je supstancijalnost Ëlanstva te<br />

sljedbe oskudna, a njegova stvarna zainteresiranost<br />

za vjerski æivot slaba.<br />

Mora li se stoga davati legitimitet takvoj neformalnoj<br />

sektaπkoj udruzi i svrstavati se na stranu<br />

jedne sumnjive avanture, te posljediËno<br />

kvariti odnose s matiËnom institucijom æidovske<br />

populacije grada Zagreba<br />

Siguran sam da se pravi æidovski vjernici<br />

krajnje nerado i s bolom u srcu opredjeljuju<br />

za jednu ili drugu stranu - odnosno: sad<br />

za jednu, sad za drugu stranu, a mi pak koji<br />

se ne æelimo opredjeljivati niti za jednu stranu,<br />

jer ni jednu joπ ne prepoznajemo kao<br />

autentiËnog tumaËa tradicionalnih æidovskih<br />

interesa, ne bismo voljeli da itko unutar<br />

Hrvatsko-izraelskog druπtva ili Hrvatskog<br />

ogranka Svjetske konferencije religija za mir<br />

na ovakav posredan i agresivan naËin od<br />

nas u fait accompli maniri traæi da se svrstavamo<br />

i dajemo legitimitet bilo kojoj sljedbi.<br />

Ako su prostorije dane za kulturno-umjetniËke<br />

odnosno ekumenske potrebe tih triju<br />

spomenutih nevladinih udruga graappleana s<br />

njihovim jasno istaknutim ciljevima djelovanja<br />

i svrhom postojanja, onda ne bi trebalo<br />

tome neodgovorno pribrajati i rad jedne nedefinirane<br />

udruge, za koju se samo znade<br />

da je oformljena kao kvazireligijska oporba<br />

Ëelniπtvu oficijelne æidovske vjerske zajednice<br />

u gradu Zagrebu.<br />

Kada se polovicom devedesetih godina<br />

proπlog stoljeÊa od Vas traæilo da podræite<br />

Ëasni nastavak bogosluæja u zagrebaËkoj<br />

sinagogi, πto je dotad besprijekorno obavljao<br />

dugogodiπnji kantor i voditelj vjerskih<br />

poslova ÆOZ gospodin Natan Mandelsamen,<br />

niste tu inicijativu podræali.<br />

Da se to tada realiziralo, vjerojatno do razdora<br />

koji su tragiËno podijelili kongregaciju<br />

nikada ne bi doπlo, jer zagrebaËkoj æidovskoj<br />

zajednici - u kojoj se 300 ljudi na popisu<br />

stanovniπtva izjaπnjava Æidovima, a manje<br />

od 150 prema sluæbenim kriterijima imapravo<br />

glasovati za manjinskog prestavnika ➠<br />

91<br />

27


MI©LJENJA :: ÆOZ ::<br />

➠ æidovske “nacionalne” manjine - vrstan je<br />

kantor sasvim zadovoljavajuÊe rjeπenje.<br />

(ZagrebaËka æidovska zajednica danas se<br />

svela na veliËinu prijeratne ludbreπke<br />

Izraelitske bogoπtovne opÊine, no po kakvoÊi<br />

æidovskog æivota za njom znatno zaostaje.) S<br />

rabinom ovakva kehila oËito ne moæe izaÊi na<br />

kraj, niti rabin s takvom kehilom moæe izaÊi na<br />

kraj. Svaki je æidovski vjerski sluæbenik u ovoj<br />

sredini naprosto ærtvovana figura u amaterskome<br />

πahovskom meËu i njegov Êe ugled biti<br />

nepovratno okrnjen te zasigurno u konaËnici<br />

neÊe moÊi dobiti preporuke koje bi mu<br />

olakπale traæenje nove sluæbe.<br />

A sada se veÊ poduzima organizacija nekakvih<br />

pseudoopÊina s “pustinjskim sinagogama”<br />

i ostalim atrakcijama! ZnajuÊi sve πto<br />

se od proljeÊa 1993. godine deπavalo u<br />

zagrebaËkoj æidovskoj zajednici glede<br />

vjerskog æivota, postavljam pitanje: je li ovakvo<br />

ponaπanje u sadaπnjem trenutku razumno,<br />

a ako jest, je li opravdano, dopustivo<br />

i moralno I zaπto se sve prelama<br />

preko leapplea udruga koje s razbuktalim unutaræidovskim<br />

sukobom nemaju baπ nikakve<br />

veze, na raËun pojedinaca koji svojim<br />

Ëestitim æivotopisom nisu zasluæili da ih se<br />

kompromitira<br />

Napominjem kako je dobro poznato da se<br />

veÊ dvanaest i pol godina naËelno ne slaæem<br />

s nekim postupcima i aspektima djelovanja<br />

Æidovske opÊine Zagreb, ali nikako ne<br />

bih htio da upravo Hrvatsko-izraelsko<br />

druπtvo i Hrvatski ogranak Svjetske konferencije<br />

religija za mir moraju biti jeziËac na<br />

vagi koji odluËuje tko treba pobijediti u personalnim<br />

sukobima unutar zagrebaËke æidovske<br />

zajednice.<br />

Dræim da za to nemamo nikakva prava i da<br />

time πtoviπe dovodimo daljnje djelovanje<br />

obiju nevladinih udruga graappleana u pitanje,<br />

baπ preko ovako ishitrenih i samovoljnih<br />

odluka da se sluæbene prostorije Druπtva<br />

daju na uporabu samozvanoj æidovskoj<br />

sektaπkoj udruzi Bejt Jisrael, nedefinirana<br />

statusa, nepoznatog Ëlanstva, netransparentnih<br />

ciljeva i upitne svrhe postojanja.<br />

SrdaËan pozdrav i mnogo uspjeha u daljnjem<br />

radu!<br />

Salamon Jazbec<br />

Pismo Ha Kolu, gospodina Ota Kornsteina, Ëlana Æidovske opÊine Zagreb<br />

ONI RU©E UGLED<br />

ÆIDOVSKE ZAJEDNICE<br />

©est milijuna Æidova je stradalo u toku Drugoga<br />

svjetskog rata. Velik dio izgubio je æivot u koncentracijskim<br />

logorima, meappleu kojima je najveÊi<br />

bio Auschwitz-Birkenau. U plinskim komorama,<br />

a zatim u krematorijima smrt su doËekali naπi<br />

roditelji, braÊa i sestre, djedovi i bake, ostala<br />

rodbina kao i mnogobrojni prijatelji.<br />

Ostala su nam spomen-obiljeæja, dani sjeÊanja<br />

i redovite komemoracije ærtvama holokausta.<br />

Na spomen-obiljeæjima najËeπÊe piπe “Ne zaboravi”.<br />

Mi koji smo te strahote doæivjeli i preæivjeli<br />

niπta ne zaboravljamo.<br />

Kao πto vidimo, niti napredni, demokratski svijet<br />

ne zaboravlja.<br />

Tako doæivljavamo obljetnice “Kristalne noÊi”,<br />

kada je 1938. godine zapoËeo progon njemaËkih,<br />

a kasnije svih europskih Æidova. Dalje<br />

Ëitamo da se joπ i dalje progone nacistiËki zlo-<br />

Ëinci iz Drugog svjetskog rata. Odræavaju se<br />

obljetnice suappleenja nacistiËkim glaveπinama i 60<br />

godina nakon suappleenja u Nuernbergu.<br />

Ovih je dana u Austriji uhiÊen britanski neonacistiËki<br />

povjesniËar. Austrijska policija uhitila<br />

je 11. studenoga ove godine Davida Irvinga<br />

(67), britanskoga povjesniËara, koji veÊ desetljeÊima<br />

provocira svjetsku javnost poricanjem<br />

holokausta, poricanjem da je Hitler naredio<br />

uniπtenje Æidova, kao i poricanjem postojanja<br />

plinskih komora u TreÊem Reichu. Da ne govorim<br />

o 60-oj godiπnjici osloboappleenja Auschwitza,<br />

koja je odræana u Krakovu i Auschwitzu. Prisutne<br />

su bile gotovo sve europske dræavne delegacije<br />

na Ëelu s predsjednicima dræava, vlada i<br />

Ëlanova kraljevskih obitelji.<br />

Vezano za holokaust, ovih dana je u Krakovu<br />

Hrvatska primljena u Ëlanstvo Radne skupine<br />

za obrazovanje holokausta, istraæivanje i sjeÊanja.<br />

Istovremeno Ëitam rezultate istraæivanja dvojice<br />

uglednih antropologa, prema kojima su Æidovi<br />

Aπkenazi najpametniji na svijetu. Svoju teoriju<br />

znanstvenici podupiru podatkom kako na svijetu<br />

ima tek 0,25 posto Æidova koji istovremeno<br />

Ëine 27 posto svih dobitnika Nobelovih<br />

nagrada (120 znanstvenika, fiziËara, lijeËnika,<br />

knjiæevnika i drugih znanstvenika) te 50 posto<br />

svih svjetskih prvaka u πahu. Kod Aπkenaza su<br />

utvrdili vrlo visok kvocijent inteligencije, Ëak 112<br />

i 115!<br />

S druge strane, antisemitizam u svijetu je priliËno<br />

izraæen. Tomu vrlo Ëesto doprinose sami<br />

pojedini Æidovi. ©to treba viπe kada je i izraelskog<br />

premijera Rabina ubio ortodoksni Æidov.<br />

A πto se sada kod nas dogaapplea<br />

U naπoj, u Drugom svjetskom ratu desetkovanoj<br />

zajednici, pojavljuje se frakcija s ekstremnim<br />

ponaπanjem. I dok je ta naπa mala æidovska zajednica<br />

u proteklih 60 godina æivjela mirnim i<br />

pristojnim æivotom, lijepo se razvijala, jedna mala<br />

relativno beznaËajna grupa misleÊi valjda da je<br />

naπa zajednica nekakva politiËka stranka, odlu-<br />

Ëila se odcijepiti i formirati “novu stranku”. Pri<br />

tom je pokuπano nasilno obaranje predsjednika<br />

dr. Krausa. Ne birajuÊi sredstva, iπlo se tako<br />

daleko da su dr. Krausa ocrnili u sredstvima<br />

javnog informiranja (πtampa, radio), internet, tuæakanjima<br />

sve do predsjednika dræave. Klevetali<br />

su ga Ëak u bolnici u kojoj je on ugledan lijeËnik<br />

i profesor na Medicinskom fakultetu.<br />

Ti isti zaboravljaju da je VijeÊe izabrano na demokratskim<br />

izborima i da je dr. Kraus dobio<br />

povjerenje Ëak 76 posto biraËa, dakle dobio je<br />

daleko najveÊi broj glasova. Nekomu, tko je<br />

imao aspiracije na mjesto predsjednika, to naravno<br />

nije odgovaralo, pa sada i dalje rovari i<br />

truje odnose u naπoj maloj zajednici.<br />

Svojim nastupima postigli su da se u novinama<br />

pojavljuju razni bombastiËni naslovi kao npr.:<br />

“Æidovi se meappleusobno svaappleaju”, “Dr. Ivo Goldstein<br />

osniva paralelnu æidovsku opÊinu” i sl.<br />

Dakle πto su postigli Da oni koji nas mrze i ne<br />

vole, uæivaju i valjda misle: ovim Æidovima nije<br />

bio dovoljan jedan holokaust.<br />

SreÊom ima nas dovoljno onih koji nismo zaboravili<br />

doba rasnih zakona i stradanja Æidova i koji<br />

se zgraæamo, stidimo i osuappleujemo nedoliËne i<br />

πtetne postupke pojedinaca i grupica oko njih.<br />

Oto Kornstein<br />

28<br />

91


:: OSIJEK - LOD :: POLITIKA<br />

Predsjednik Æidovske opÊine Osijek Damir Lajoπ za Ha<br />

Kol piπe o svom boravku u Izraelu, gdje je bio u sklopu<br />

izaslanstva grada Osijeka, zajedno s osjeËkim gradonaËelnikom<br />

Antom –apiÊem<br />

To je pitanje koje viπe osjetim nego Ëujem<br />

u brojnim razgovorima koji bi se dotakli ove<br />

teme. Osobno mislim da je mnogo zanimljivije<br />

pitanje kako je ekstremna proustaπka<br />

opcija ostala bez politiËke uzdanice i nade<br />

za sudjelovanjem u vlasti, ali doÊi Êemo i<br />

do toga.<br />

Za inicijativu gradova prijatelja izmeappleu Osijeka<br />

i Ariela obavijestilo nas je Gradsko poglavarstvo<br />

grada Osijeka. Put je organiziralo<br />

iskljuËivo Poglavarstvo grada, a mi smo pozvani<br />

da sudjelujemo s jednim Ëlanom u<br />

sluæbenoj delegaciji.<br />

Zaπto sam iπao u Izrael<br />

Odnosi grada i Æidovske opÊine Osijek do<br />

tada su bili odliËni i mi smo, nakon odreappleenog<br />

savjetovanja, prihvatili poziv.<br />

Po dolasku u zraËnu luku Ben Gurion primio<br />

nas je Samuel Schlessinger, poËasni konzul<br />

Republike Hrvatske u Tel Avivu. I ako<br />

meappleu vama ima onih koji razmiπljaju da naprave<br />

alijah i trajno se odsele u Izrael, a<br />

nisu joπ sasvim sigurni da je to dobar potez,<br />

znaËi da joπ niste upoznali i posjetili<br />

ovoga ljubaznog gospodina zrelih godina.<br />

Nakon uvida u uspjeπno dosezanje «izraelskog<br />

sna≈, prvo smo posjetili grad Lod s<br />

kojim se dogovaralo o potpisivanju inicijative<br />

gradova prijatelja. Primljeni smo viπe<br />

nego srdaËno, nakon Ëega smo sluæbeni<br />

dio sastanka upotpunili i sluæbenom veËerom.<br />

U zadnji tren su organizatori, ponukani<br />

bojom mog kipa, promijenili restoran u<br />

jedan sa strogom koπer hranom.<br />

I moram ovdje neπto napomenuti. Rabin Êe<br />

vas savjetovati da jedete koπer hranu zato<br />

πto je to izuzetno bitan dio æidovstva. Oni<br />

viπe sekularni savjetovat Êe koπer zato πto<br />

Na slici s lijeva na desno<br />

Damir Lajoš, Goran Trdin šef kabineta gradonačelnika, Anto Đapić Gradonačelnik Osijeka,<br />

Beny Regev Gradonačelnik Loda, Samuel Schlessinger, Počasni Konzul RH u Tel Avivu<br />

je to dokazano zdravije. A ja Êu se usuditi<br />

savjetovati: jedite koπer zato πto je ukusno!<br />

Primila nas je i Æidovska zajednice grada<br />

Loda, predsjednik i starjeπine zajednice<br />

(poËasna funkcija o kojoj bi valjalo razmisliti).<br />

Cijeli je posjet protekao upravo onako<br />

kako sam priæeljkivao i iskreno se nadam<br />

da Êemo nastaviti sa zapoËetim odnosima<br />

usprkos pomijeπanim reakcijama koje su<br />

popratile cijeli dogaappleaj nakon naπega povratka.<br />

Drugi grad koji smo posjetili bio je industrijski<br />

div Ashdod. Koliko mi je bilo drago<br />

zbog posjeta Lodu kao predsjedniku Æidovske<br />

opÊine Osijek, toliko mi je bilo drago<br />

zbog posjeta Ashdodu kao OsjeËaninu.<br />

Mnogo je toga πto moæemo nauËiti od ovoga<br />

uspjeπnog luËkog grada, ako za to budemo<br />

dobili priliku.<br />

VraÊajuÊi se na pitanje zaπto sam otiπao u<br />

Izrael, pored inicijative za suradnjom izmeappleu<br />

moje opÊine i zajednice grada Loda,<br />

pored inicijative za suradnjom na nivou grada<br />

izmeappleu mog grada i gradova Loda i<br />

Ashdoda, vratit Êu se na ono πto sam veÊ<br />

spomenuo na poËetku teksta. Nema viπe<br />

ekstremne desnice na politiËkoj sceni<br />

Hrvatske! Ako se i sva zapoËeta prijateljstva<br />

zaustave ovdje, teπko da Êe viπe iπta<br />

izmijeniti ovu Ëinjenicu. O tom koliko je<br />

gospodin –apiÊ bio iskren neka odluËe<br />

biraËi HSP-a, a o tome koliko je moj postupak<br />

bio dobar neka odluËi konvencija, ali<br />

ja ni u jednom trenutku nisam poæalio zbog<br />

svoga postupka.<br />

Damir Lajoπ,<br />

predsjednik Æidovske opÊine Osijek<br />

91<br />

29


POLITIKA<br />

IZRAELSKI DNEVNI LIST “HA’ARETZ” U SVOM JE<br />

BROJU OD 15. STUDENOGA 2005. GODINE OB-<br />

JAVIO RAZGOVOR S PREDSJEDNIKOM HRVATS-<br />

KE STRANKE PRAVA ANTOM –API∆EM, UZ »LA-<br />

NAK O NJEGOVOM BORAVKU U IZRAELU.<br />

HA’ARETZ - »ELNIK HRVATSKE<br />

KRAJNJE DESNICE “ÆALI”<br />

ZBOG HOLOKAUSTA<br />

»elnik hrvatske krajnje desnice predsjednik hrvatske pronacistiËke<br />

Stranke prava, Anto –apiÊ juËer je okonËao posjet<br />

Izraelu, a taj je posjet bio dio njegovih napora za rehabilitacijom<br />

stranke, ali njegovi izraelski domaÊini nisu suraappleivali.<br />

–apiÊev zahtjev za sluæbenim posjetom Izraelu bio je odbijen, a<br />

gradonaËelnik grada Ariela prvo je pristao na bratimljenje tog grada<br />

s Osijekom, ali je u zadnji tren promijenio miπljenje, a Ëak je i<br />

Yad Vashem svojim sluæbenicima dao upute da –apiÊ posjet<br />

muzeju ne smije iskoristiti za priliku za propagadnu fotografiju”.<br />

–apiÊ je u ekskluzivnom intervjuu za Ha’aretz izrazio “duboko æaljenje<br />

zbog zloËina poËinjenih prema æidovskom narodu od strane<br />

mog naroda”, te obeÊao da Êe se boriti protiv anti-semitizma i nijekanja<br />

holokausta, ali nije kritizirao Ëelnika HSP-a u doba Drugog<br />

svjetskog rata Antu PaveliÊa.<br />

“Izraelci imaju sva prava da prema nama budu sumnjiËavi, ali mi<br />

æelimo da nam pruæe priliku. Æelimo se osloboditi predrasuda i<br />

pripremiti ljude na Ëinjenicu da Êemo za dvije godine biti dio<br />

hrvatske vlade”, rekao je –apiÊ.<br />

Nakon πto je gradonaËelnik Ariela Ron Nachman odbio potpisati<br />

sporazum o bratimljenju dvaju gradova, situaciju je spasio<br />

poËasni hrvatski konzul u Izraelu Shmuel Slezinger, koji je “u zadnji<br />

Ëas” dogovorio bratimljenje Osijeka i grada Loda. –apiÊ se<br />

sastao s gradonaËelnikom Loda Bennyem Regevom i dogovorio<br />

pokretanje postupka o bratimljenju dvaju gradova.<br />

Glasnogovornik Loda, Moshe Ben-Lulu kazao je za Ha’aretz da<br />

grad nije znao niπta o –apiÊu kada je sklapao taj sporazum.<br />

“Pojavi se gradonaËelnik, u pratnji Æidova s kipom. Kako smo<br />

mogli znati da je on faπist”, rekao je Ben-Lulu. U –apiÊevoj pratnji<br />

u Izraelu bio je predsjednik Æidovske opÊine Osijek Damir<br />

Lajoπ.<br />

“»ak je i ubojica poput Arafata dobio drugu priliku. Zaπto ne bismo<br />

sasluπali nekog tko nas æeli podræati i tko se æeli pokajati”,<br />

upitao se Ben-Lulu.<br />

:: IZRAEL - NJEMA»KA ::<br />

Izraelski veleposlanik u Hrvatskoj Shmuel<br />

Meirom i njegov njemaËki kolega Juergen<br />

Staks 5. su prosinca zajedniËkim prijemom<br />

u Hrvatskom narodnom kazaliπtu obiljeæili 40.<br />

godiπnjicu diplomatskih odnosa izmeappleu<br />

NjemaËke i Izraela<br />

40. godiπnjica diplomatskih<br />

odnosa izmeappleu Savezne<br />

Republike NjemaËke i<br />

Dræave Izraela<br />

Veleposlanstva dræave Izrael i Savezne Republike NjemaËke u<br />

ponedjeljak su 5. prosinca zajedniËkom sveËanoπÊu i prijemom u<br />

Hrvatskome narodnom kazaliπtu u Zagrebu obiljeæili 40. godiπnjicu<br />

uspostave diplomatskih odnosa izmeappleu NjemaËke i Izraela.<br />

Veleposlanici Meirom i Staks u svojim su govorima istaknuli da je<br />

uspostava diplomatskih odnosa izmeappleu Izraela i NjemaËke, nakon<br />

Drugoga svjetskog rata i holokausta, bila “povijesni dogaappleaj”.<br />

“Tko ne vjeruje u Ëuda, nije realist” citirao je u svom govoru rijeËi<br />

Davida Ben Guriona njemaËki veleposlanik.<br />

SveËanom prijemu u zagrebaËkom HNK-u bili su, izmeappleu ostalih,<br />

nazoËni predstavnici diplomatskog zbora u Hrvatskoj, ministar<br />

znanosti, obrazovanja i πporta Dragan Primorac, zagrebaËki<br />

gradonaËelnik Milan BandiÊ, bivπi ministar vanjskih poslova Miomir<br />

Æuæul te predstavnici Ureda Predsjednika i Hrvatskoga sabora.<br />

Dvije zemlje danas odræavaju dobre odnose na svim poljima, a i<br />

ovaj je prijem bio dio manifestacija i inicijativa koje su obje dræave<br />

ove godine odræale u podruËju kulture, sporta, znanosti i gospodarstva.<br />

NjemaËki predsjednik Horst Koehler poËetkom veljaËe boravio je u<br />

posjetu Izraelu i tako oznaËio poËetak jubilarne godine u odnosima<br />

izmeappleu dvije zemlje, a vrhunac sveËanosti bila je posebna sjednica<br />

u njemaËkom Bundestagu na kojoj je sudjelovao i izraelski<br />

predsjednik Moshe Katsav.<br />

Dræava Izrael i Savezna Republika NjemaËka, koje su zastupali<br />

tadaπnji predsjednik izraelske vlade Levi Eshkol i njemaËki savezni<br />

kancelar Ludwig Erhard, 12. svibnja 1965. Godine sluæbeno su<br />

uspostavile diplomatske odnose.<br />

30<br />

91


:: OSVRT NA RAD JOB-A ::<br />

PISMO IZ BEOGRADA<br />

Raka Levi, predsjednik Jevrejske opÊine Beograd,<br />

piπe za Ha Kol o dogaappleajima u æidovskoj zajednici u Beogradu<br />

Dragi Ëitaoci Ha Kola,<br />

Jevrejska opπtina Beograd je u toku ove godine proπla<br />

kroz jedan od najteæih perioda svog modernog æivota i<br />

posle vanrednih izbora, smene rukovodstva, neprihvatanja<br />

novog statuta, propale skupπtine i privremene<br />

uprave najzad stala na zelenu granu. Ili se to tako samo<br />

nama optimistima Ëini. Na skupπtini odræanoj 12. juna,<br />

opπtinari su izabrali novog Predsednika i novo VeÊe<br />

opπtine. Ove redove vam piπe predsednik JOB, Ëovek<br />

koji je odluËio da sve svoje slobodno vreme posveti oæivljavanju<br />

Opπtine i njenom povratku staroj slavi.<br />

Kao novi predsednik, sa puno elana i energije prihvatio<br />

sam u junu mesecu kormilo jednog broda koji je viπe tonuo<br />

nego plovio, ali zajedno sa novom posadom - a to<br />

istiËem svakom prilikom, VeÊem opπtine koje je mlado u<br />

proseku 39 godina - koja je puna onog volonterskog idealizma<br />

i spremna da menja neke stare stavove i dovede<br />

JOB u 21. vek. I ne samo dovede nego i provede, a to<br />

znaËi nastavi tradiciju jedne organizacije, koja je bila kao<br />

kuÊa generaciji koja je izgubila roditelje u Drugom svetskom<br />

ratu i tu naπla taj svoj drugi dom - i ne dozvoli da<br />

se ona raspadne ili nestane. Naravno to neÊe biti lako i puno puta<br />

nas je veÊ do sada obuzela depresija da radimo nemoguÊ posao, ali<br />

borimo se sa problemima i idemo sporo napred korak po korak (koliko<br />

god bili ti koraci mali - mi ipak idemo napred).<br />

Problemi Jevrejske opÊine u Beogradu<br />

Kakvi problemi nas muËe Nedostatak novca za neke osnovne potrebe<br />

i programe. Kao πto znate restitucija i vraÊanje imovine joπ nije<br />

doπla do nas u Beograd i JOB nema samostalne izvore finansiranja,<br />

pa stoga i finansije predstavljaju najveÊi problem za nas trenutno.<br />

Nekoliko vaænih odluka smo doneli u cilju poboljπanja finansija<br />

odnosno smanjenja troπkova i nadamo se da Êe to pomoÊi. Naæalost<br />

sa vremena na vreme nas doËekaju neverovatni sluËajevi - kao recimo<br />

kada nam je pao zid πto ogradjuje sinagogu. Pao je od starosti i<br />

nakrivljenosti i morali smo pod hitno da ga rekonstruiπemo. Drugo iznenadjenje<br />

nam trenutno predstavlja tuæba kojom oπteÊena osoba<br />

potraæuje veliko obeπteÊenje jer ga je pas na Jevrejskom groblju ujeo<br />

pre ravno 25 godina.<br />

Ali ako izuzmemo finansijske probleme - naπa opπtina i opπtinari vode<br />

jedan divan druπtveni æivot, a naπe stare i socijalno ugroæene pomaæemo<br />

kroz razne programe kao sto su Home-Care, Health-Care,<br />

Kuponi za samoposlugu najugroæenijima i novËana pomoÊ starima.<br />

Najnovija akcija je vakcinacija za starije Ëlanove od gripa.<br />

Aktivnosti JOB-a<br />

Koje su nam aktivnosti popularne Ono πto me je joπ proπle<br />

godine jako prijatno iznenadilo je aktivnost naπe omladinske<br />

plesne grupe Nahar Haesh. Kada sam prvi put video dvadesetak<br />

omladinaca kako pleπu u januaru ove godine u naπem<br />

Social hallu, znao sam da se onaj stari duh jevrejske opπtina<br />

ponovo vraÊa u ovu zajednicu. Kroz nekoliko nivoa veπtine,<br />

od mladjih pa sve do srednje generacije, veliki broj Ëlanova<br />

naπe opπtine igra izraelske plesove - a neki kaæu da im je to<br />

interesantnije od aerobika. Nahar Haesh je nastupao nekoliko<br />

puta na televiziji i promovisao opπtinu i svoje igraËke kvalitete,<br />

a za one zainteresovane sa pristupom internetu - pogledajte<br />

plesove na njihovom sajtu www.naharhaesh.org.<br />

Pozoriπte Kralj David je amatersko pozoriπte koje vodi Mija<br />

Salom veÊ puno godina i pored predstave koje su Ëitaoci<br />

mogli videti na ovogodisnjem Bejahadu o Ani Frank i ocenili<br />

odliËnim ocenama - u svom repertoaru imaju i komad na<br />

Ladino jeziku. »asovi hebrejskog upravo poËinju u novembru<br />

i to na 3 nivoa za ovu πkolsku godinu. Hor BraÊa Baruh je upravo<br />

proslavio 125 godina postojanja, monografija o horu je<br />

objavljena krajem proπle godine, a hor je veoma aktivan, sprema<br />

novi program za zimu i proleÊe, celoveËernji koncert Mocarta<br />

i splet jevrejskih pesama, pa se nadamo da Êemo ih ➠<br />

91<br />

31


PISMO IZ BEOGRADA :: OSVRT NA RAD JOB-A ::<br />

➠ Ëuti na koncertima koji nam predstoje u opπtini i van nje, a oËekujemo<br />

i snimanje te izdavanje CD-a.<br />

ZajedniËki izleti i druæenja<br />

Ono πto nas zbliæava su zajedniËki izleti i druæenja ne samo u<br />

Beogradu nego i po naπim susednim gradovima i inostranstvu. U<br />

Novom Sadu smo imali Sholet - susret uz najukusniji Sholet πto sam<br />

probao - ako nije ukus onda je druπtvo uËinilo ovaj susret nezaboravnim.<br />

Makabijadu u Zrenjaninu je pokvarila kiπa, ali se nismo dali -<br />

organizovali smo Indoor Makabijadu sa jedenjem i pijenjem, pa nam<br />

je uz pesmu svima bilo prelepo. Na PaliÊu kod Subotice smo imali<br />

druæenje uz riblju Ëorbu i tu nas se skupilo skoro 300 Ëlanova opπtina<br />

iz cele Srbije i Crne Gore. Jedan lep izlet smo napravili u oktobru sa<br />

prijateljima iz Bugarske - karavan za Prag i Budimpeπtu. Nedelju dana<br />

su dva autobusa, bugarski i beogradski jurili po autoputevima<br />

Madjarske i »eπke, zajedno Ëekali da nas carinici propuste ka<br />

sledeÊoj destinaciji, ali smo i pored teπkoÊa ovog puteπestvija Sukot<br />

proslavili u velikoj Dohanji sinagogi u Budimpeπti, a posle smo zajedniËki<br />

obiπli jevrejske zamenitosti i sinagoge Praga. Tu smo se<br />

slikali i na fotografiji nas sve vidite sa Pragom i Vltavom u pozadini.<br />

Oko 85 Jevreja iz dve susedne dræave se na taj naËin zbliæilo i na kraju<br />

ove ekskurzije igrali smo i pevali na zabavi koju smo priredili u<br />

sveËanoj sali JOB za rastanak.<br />

Praznike smo proslavili sveËano - Rosh ha Shana je bila veliËanstvena<br />

uz kosher veËeru u Social Hallu, a prvobitni plan da se stolovi<br />

pripreme za 60 ljudi smo morali da pod hitno menjamo da bi stalo<br />

svih 90 koji su bili zainteresovani. Naπ rabin Asiel je priËao o prazniku<br />

i vodio sveËanost.<br />

Radimo i na daljnjem obrazovanju...<br />

©ta radimo na obrazovnom planu Organizovali smo seminar za<br />

veÊnike da nauËe da rade i odluËuju zajedno, da se malo bolje upoznaju<br />

- to je bio Leadership seminar “Buncher” sa predavaËima iz<br />

Izraela. U Kampu Szarvas naπi omladinci i madrihim uËe jevrejsku<br />

tradiciju i kulturu, ove godine su dve smene omladinaca letovale u<br />

Madjarskoj. PoËeo je sa radom kompjuterski klub i uËionica programiranja,<br />

koji smo opremili donacijom Connections-a.<br />

Veliki Evropski dan jevrejske kulture koji je bio u znaku “Kulinarstva” -<br />

smo obeleæili uz veliku priredbu na kojoj su predstavljena brojna jela<br />

iz naπe bogate tradicije, predavanje o kashrutu, a njoj je prisustvovalo<br />

preko 200 gostiju.<br />

Sa ponosom moæemo da objavimo da je izaπao treÊi deo knjige “Mi<br />

smo preæiveli” u izdanju JIM, uredniπtvo se sastajalo svakog Ëetvrtka<br />

u opπtini i ja sam ih sa posebom paænjom pratio dok su radili na<br />

pripremi ove knjige - sad je vreme doπlo da se prevede drugi deo na<br />

engleski, a onda Êe naravno i treÊi deo biti preveden da se ova<br />

priËanja i historija nikad ne zaboravi.<br />

Omladinci su organizovalil “Summertime” za decu - program koji je<br />

tokom dve nedelje ovog leta okupljao decu πkolskog uzrasta koja su<br />

ostala u Beogradu preko raspusta, vodili ih na Avalu, pa na bazen ili<br />

izlet brodom oko Beograda, a najlepπi je bio izlet u fabriku sladoleda<br />

Delta, jednog od naπih stalnih pokrovitelja.<br />

Æenska sekcija nam je aktivna i organizuje Ëajanke, a na zadnjoj kojoj<br />

sam ja prisustvovao predstavili su antologiju “U voljenoj zemlji”, pa<br />

smo se zajedno slikali i ta fotografija je priloæena. Drugo jedno lepo<br />

druæenje je klub seniora Zlatno Srce - gde svakog petka naπi najstariji<br />

provedu par sati zajedno uz jogu ili polagani aerobik za starije,<br />

malo veæbaju, popriËaju, popiju Ëaj i poneki keks, pa se razdragani<br />

rastanu do sledeÊeg petka. Njihovim sastancima ponekad prisustvuju<br />

i Ëlanovi koji su smeπteni u Domu za stare na Voædovcu, a<br />

kad je lepo vreme naprave i zajedniËki izlet.<br />

Sinagoga<br />

Do sada smo, za samo ovih par meseci, uz nesebiËnu pomoÊ donatora<br />

ulepπali naπu Sinagogu. Pored nesreÊnog zida πto je pao (koji<br />

je i bio ruglo pa je trebalo popraviti ga) i koji je sad mnogo lepπi,<br />

ËvrπÊi i veÊi, popravili smo i ulepπali glavni ulaz i kapiju. Porodica<br />

Wayne iz SAD-a i organizacija “The bridge of life” je svojim sredstvima<br />

popravila i osvetlila zid i kapiju, te sada ulaz u sinagogu izgleda<br />

veoma elegantno. Kupili smo kombi da bi mogli da razvozimo naπe<br />

Ëlanove na razne aktivnosti i da razvozimo obroke naπim nepokretnim<br />

Ëlanovima. Obroke tj. ruËak pripremamo u kosher kuhinji koju<br />

smo otvorili pre par meseci i koja je u poËetku pripremala bezmesna<br />

jela, ali Ëlanovi su veoma zadovoljni izborom i ukusom jer je kuvar<br />

pravi majstor, a ruËak se sluæi 4 dana u nedelji.<br />

Ako se dræimo one narodne: zrno po zrno pogaËa - kamen po kamen<br />

palaËa, mislim da smo poËeli da gradimo jednu bolju, lepπu i<br />

interesantniju opπtinu, a to veÊ naπi Ëlanovi oseÊaju i daju nam pohvale<br />

da se vidi pozitivan trend. SledeÊa proslava nam dolazi u decembru.<br />

Pozivamo vas na Hanuka karavan koji pripremamo za kraj<br />

decembra i koji ce proÊi kroz nekoliko gradova - pa pratite na naπem<br />

internet sajtu (www.jobeograd.org) detalje i pridruæite nam se, biÊe<br />

nam lepπe zajedno - kao nekad. Verujemo u ono πto naπa omladina<br />

kaæe - a njihov moto je trenutno: “Opπtina je ponovo u modi”! <br />

Raka Levi, predsjednik Jevrejske opÊine Beogradn<br />

32<br />

91


:: KRISTALL NACHT::<br />

OBLJETNICE<br />

I ove godine u noÊi s 9. na 10. studenoga, u æidovskim zajednicama diljem<br />

svijeta s tugom smo se prisjetili dogaappleaja koji je obiljeæio poËetak<br />

masovnoga stradavanja Æidova u najveÊem zloËinu u povijesti jednoga<br />

naroda . Na taj se dan obiljeæava obljetnica «Kristallnachta≈ - «Kristalne<br />

noÊi≈.<br />

KRISTALNA NO∆<br />

Tridesetih godina dvadesetoga stoljeÊa i<br />

dolaskom Adolfa Hitlera na vlast odmah je<br />

zapoËeo val nasilja i donoπenje zakona protiv<br />

Æidova - od 1933. godine i prvog bojkota æidovskih<br />

poduzeÊa, donoπenjem Nuernberπkih<br />

zakona 1935. godine, zabranom sudjelovanja<br />

na izborima 1936. godine te do prve<br />

polovice 1938. godine u kojoj je donesen<br />

cio niz zakona kojima se Æidovima branila<br />

ekonomska aktivnost. 28. listopada 1938.<br />

godine viπe od 17.000 poljskih Æidova bilo je<br />

uhiÊeno (od kojih su mnogi desetljeÊima æivjeli<br />

u NjemaËkoj i raseljeno u blizinu poljske<br />

granice. Poljska vlada ih je odbila prihvatiti te<br />

su bili internirani u kampove u blizini granice<br />

s Poljskom 1 .<br />

Nacisti su kao povod «Kristalnoj noÊi≈ upotrijebili<br />

ubojstvo tajnika njemaËkog veleposlanstava<br />

u Parizu koje je poËinio Æidov. Sam<br />

atentat odmah je iskoristio Hitlerov πef propagande<br />

Goebbels koji je zapoËeo pogrom<br />

protiv njemaËkih Æidova. Napad Grynzpana 2<br />

bio je interpretiran kao urotniËki napad «meappleunarodnog<br />

æidovstva≈ 3 na Reich i simboliËno<br />

kao osobni napad na Hitlera. Pogrom je<br />

dobio naziv «Kristallnacht≈ («Kristalna noÊ≈ ili<br />

«NoÊ slomljenog stakla≈) 4 .<br />

Sam napad na njemaËke Æidove bila je koordinirana<br />

akcija voappleena od strane Gestapova<br />

ureda (dopis Heinricha Mullera svim uredima<br />

Gestapoa 23.55 sata, 9. studenoga 1938.)<br />

i ravnala se prema slijedeÊem naputku.<br />

1.) Akcija protiv Æidova, prvenstveno protiv<br />

njihovih sinagoga, odvijat Êe se ubrzano<br />

po cijelom Recihu. Provodit Êe se u suradnji<br />

s Ordnenspolizei kako bi se osiguralo<br />

da pljaËke i veÊi sukobi ne izmaknu<br />

kontroli.<br />

2.) Vaæan arhivski materijal koji postoji u odreappleenim<br />

sinagogama mora biti osiguran<br />

prema novim mjerama.<br />

3.) Moraju se napraviti pripremne radnje za<br />

uhiÊenje 20.000 - 30.000 Æidova u Reichu.<br />

Prije svega treba selekcionirati dobrostojeÊe<br />

Æidove. Daljnje upute slijedit<br />

Êe tijekom noÊi.<br />

4.) Ukoliko Êe se Æidovi zateÊi s oruæjem tijekom<br />

akcije, bit Êe primijenjene najstroæe<br />

mjere od strane Verfuegunstruppen SS-a<br />

i glavnih snaga SS-a koji Êe biti ukljuËeni<br />

u sve akcije. Gestapo Êe biti nadleæan za<br />

sve poduzete akcije. Za osiguranje materijala,<br />

kontakt Êe biti uspostavljen s vodstvom<br />

SD-a. To se posebno odnosi na<br />

sinagogu u Koelnu u kojoj se nalazi materijal<br />

od iznimne vaænosti, koji Êe biti osiguran<br />

u suradnji s SD-om.<br />

5.) Odmah nakon zavrπetka dogaappleaja tijekom<br />

ove noÊi, samo zdravi, muπkarci -<br />

Æidovi, ne prestari bit Êe uhiÊeni. Odmah<br />

nakon uhiÊenja kontaktirat Êe se odabrani<br />

koncentracijski logori i sprovest Êe se<br />

Æidove u najkraÊem roku u iste. Posebno<br />

treba izdvojiti najimuÊnije Æidove.<br />

6.) Sa sadræajem ove nagodbe treba upoznati<br />

nadreappleene zapovjednike i inspektore<br />

Ordnunspolizei i SD-Ober Unterabschnutten<br />

uz napomenu da su Reicfuhrer SS<br />

i Ministar njemaËke policije naredili ovakve<br />

mjere ....<br />

Drugi vaæan dopis poslao je Reinhard Heynrich<br />

svim Gestapoovim i SD-ovim podruËnim<br />

uredima (1.20 ujutro, 10. studenoga<br />

1938. godine )<br />

Predmet:<br />

Mjere protiv<br />

Æidova tijekom noÊi<br />

Povodom atenatata na tajnika Von Ratha u<br />

Parizu, bit Êe odræane demonstracije protv<br />

Æidova tijekom noÊi.<br />

PolitiËko vodstvo biti Êe informirano da je njemaËka<br />

policija dobila instrukcije od Reichsfuehrera<br />

SS-a i ministra policije te se kao<br />

takve moraju usvojiti od politiËkog vodstva<br />

pod sljedeÊim uvjetima;<br />

a) Ukoliko takve mjere neÊe ugroziti njemaËke<br />

æivote ili imovinu (sinagoge Êe biti<br />

91<br />

33


OBLJETNICE<br />

:: KRISTALL NACHT::<br />

➠ spaljene ako ne postoji opasnost od po<br />

æara za okolne zgrade)<br />

b) PoduzeÊa i trgovine moraju biti uniπtene,<br />

ne opljaËkane. Policija je instruirana kako<br />

bi nadgledala i provodila dane zadatke.<br />

c) Posebna pozornost posveÊuje se trgovaËkim<br />

ulicama gdje Êe ne-æidovske trgovine<br />

biti absolutno osigurane od moguÊe<br />

πtete.<br />

d) Strani dræavljani - Ëak i ako su Æidovi - ne<br />

smiju biti maltretirani<br />

Pogrom je mogao poËeti. Tijekom noÊi s 9.<br />

na 10. studenoga 1938. godine po cijeloj<br />

NjemaËkoj, Austriji i dijelovima okupiranog<br />

teritorija Sudetlanda huπkaËka je rulja zajedno<br />

s pripadnicima SS-a i Hitlerjugenda tukla<br />

i ubijala Æidove, upadala u njihove domove,<br />

pritom zlostavljajuÊi æene, djecu i muπkarce.<br />

Æidovske trgovine, poduzeÊa, πkole, bolnice,<br />

groblja, sinagoge 5 napadane su,<br />

uniπtavane i spaljivane. Oko 96 Æidova bilo<br />

je ubijeno, stotine ranjeno, viπe od 1000 sinagoga<br />

spaljeno, 7.500 trgovina i poduzeÊa<br />

uniπteno i oko 30.000 Æidova bilo je odvedeno<br />

u koncentracijske logore 6 .<br />

Sluæbeni stav njemaËke vlade prema tom<br />

dogaappleaju bio je prikazan kao spontani<br />

dogaappleaj.<br />

Hermann Goering sazvao je sastanak nacistiËkog<br />

vodstva 7 12. studenoga 1938.<br />

godine kako bi se preispitala πteta nastala tijekom<br />

«Kristalne noÊi≈ i prebacili krivnju na<br />

Æidove. Sastanak je bio od dvostrukog zna-<br />

Ëenja: prvo je bilo svaljivanje krivnje na Æidove<br />

i koriπtenje «Kristalne noÊi≈ kao povod<br />

donoπenju novih antisemitskih zakona kojima<br />

bi se Æidove uklonilo iz njemaËke ekonomije<br />

8 . OdluËeno je, buduÊi da su Æidovi<br />

bili krivi za ove, da oni legalno i financijski<br />

snose posljedice za πtetu nastalu za vrijeme<br />

pogroma 9 .<br />

NacistiËka birokratska maπinerija mogla se<br />

potpuno posvetiti konaËnom rjeπenju «æidovskog<br />

pitanja≈ 10 .<br />

Kristalna noÊ je javnosti definitivno obznanila<br />

u kojem Êe se smjeru kretati njemaËka<br />

politika prema Æidovima i prema nekim<br />

povjesniËarima smatra se poËetkom holokausta.<br />

Æidovi su uvidjeli kako politiËki antisemitizam<br />

moæe voditi k nasilju Ëak i u zapadnoj<br />

civilizaciji. Isto tako je pokazalo kako<br />

apatija cijeloga civiliziranog svijeta prema tim<br />

zbivanjima moæe ugroziti æivote ne samo<br />

Æidova veÊ i ostalih manjina.<br />

S druge su strane nacisti mogli zakljuËiti da<br />

iako svijet osuappleuje nacistiËki pogrom 11 protiv<br />

Æidova, nikako im se ne æeli suprotstaviti.<br />

Takav stav bio je dovoljan kako bi se pokrenule<br />

buduÊe akcije protiv Æidova.<br />

Put ka «konaËnom rjeπenju≈ æidovskog pitanja<br />

mogao je nesmetano otpoËeti.<br />

«Kristalna noÊ≈ bila je viπe od samog uniπtavanja<br />

trgovina, πkola, bolnica, sinagoga -<br />

ona je nagovijestila fiziËko uniπtenje europskog<br />

æidovstva te kao takva mora biti komemorativno<br />

obiljeæavana i posluæiti kao<br />

upozorenje ËovjeËanstvu i bezuvjetno podræati<br />

sve ærtve neo-faπistiËkih i rasistiËkih<br />

napada. <br />

Saπa CvetkoviÊ, dipl .pol.<br />

1Meappleu njima bio je i Zindel Grynszpan. Roappleen<br />

1911. godine u zapadnoj Poljskoj zajedno s<br />

obitelji bio je 27. listopada 1938. izbaËen iz<br />

kuÊe od strane njemaËke policije. Njegov<br />

duÊan i obiteljske pokretnine bile su zaplijenjene.<br />

Zindelov sin Herschel (tada 17 g.), koji<br />

je æivio u Parizu, Ëuvπi za izbacivanje obitelji<br />

otiπao je u njemaËko veleposlanstvo s namjerom<br />

da se osveti (7. 11. 1938.), pritom æeleÊi<br />

izvrπiti atenata na njemaËkog veleposlanika.<br />

Kako nije mogao doÊi do veleposlanika, teπko<br />

je ranio treÊeg tajnika veleposlanstva Ernsta<br />

von Ratha koji je umro dva dana nakon atentata.<br />

2 ...Æidov, broj 46 (tijekom prvog sasluπanja Herschela<br />

Grynszpana ); ... «Bolno æalim svoje djelo≈<br />

dodao je, «naËin postupka samog me gadi,<br />

nisam liËno mrzio Ëovjeka na kojeg samo pucao,<br />

ali svo moje duπevno biÊe bilo je obuzeto<br />

jednom miπlju, da moji roditelji i moj narod moraju<br />

toliko da pate.≈.... «Nismo mi psi! Nije zloËin<br />

biti Æidov! I ja imam svoje pravo da æivim. Ali ne<br />

daju mi da æivim u NjemaËkoj ni ma gdje<br />

drugdje. Nigdje nisam mogao naÊi posla. Lutao<br />

sam okolo kao otrovan πtakor i nije mi preostalo<br />

drugo nego da skoËim u vodu.≈... Govorio je<br />

da njegovi roditelji veÊ 28 godina æive u Hannoveru<br />

i da su teπkim radom stvorili sebi egzistenciju.<br />

Njegov otac bio je krojaËki majstor.<br />

Odjednom su ih brutalno otjerali na poljsku ➠<br />

34<br />

91


:: KRISTALL NACHT::<br />

OBLJETNICE<br />

➠ granicu; i ono πto je Ëovjeku najpotrebnije oduzeto<br />

im je. On je iz dosadaπnjih iskustva pretpostavljao<br />

da i njegovim roditeljima kao i svim<br />

ostalim poljskim Æidovima u NjemaËkoj, prijeti<br />

nesreÊa... «Traæio sam posla, ali nisam naπao,<br />

jer mi nisu dali Carte d’Identite, a Carte de Travail<br />

nisam se viπe ni mogao nadati! Otac mi je<br />

slao iz Hanovera novac. Kada sam dobio izgon<br />

iz Francuske ... Kamo da idem Iπao sam ususret<br />

svome djelu gonjen silom, Ëije snage nisam<br />

bio svjestan, bio sam uæasno deprimiran.≈...<br />

3Iz zagrebaËkog lista Æidov (1939.); Æeneva, 13.<br />

novembra (Jta ). Egzekutiva Svjetskog æidovskog<br />

kongresa objavljuje rezoluciju u kojoj se<br />

meappleu ostalim kaæe: Svjetski æidovski kongres<br />

duboko æali atentat πto ga je izvrπio 17-godiπnji<br />

poljski Æidov protiv Ëlana njemaËke ambasade<br />

u Parisu, ali protestuje s krajnjom odluËnoπËu<br />

protiv optuæbi koje njemaËka πtampa tim<br />

povodom iznosi protiv vaskolikog æidovstva, a<br />

isto tako protiv jezivih «represalija≈ prema njemaËkim<br />

Æidovima, iako ovi ni ukoliko nisu odgovorni<br />

za tragiËni pariπki dogaappleaj. Svjetski æidovski<br />

kongres i sve æidovske organizacije kao<br />

i svi Æidovi uopÊe uvijek su kategoriËki osuappleivali<br />

atentate i nasilja. Nasuprot tome ubijeno je u<br />

toku progona posljednjih godina nebrojeno<br />

Æidova, a na hiljade Æidova je natjerano na samoubistvo.<br />

U nacistiËkim pjesmama danomice<br />

se poziva puËanstvo da ubija Æidove. Zato smo<br />

u punom pravu da odbijemo novu antisemitsku<br />

kampanju koju nacional-socijalizam podjaruje u<br />

NjemaËkoj i u cijelom svijetu: skreÊemo paænju<br />

civilizovanog svijeta na nove progone Æidova u<br />

TreÊem Reichu koje se hoÊe opravdati izolovanim<br />

atentatom izvrπenim u tuappleini, a koji nije potekao<br />

iz «urote meappleunarodnog æidovstva≈,<br />

nego je naæalost izazvan nesmiljenim provokacijama<br />

samog nacionalsocijalizma. Pravi su<br />

krivci besmislenog pariπkog zloËina, koji svi Æidovi<br />

najoπtrije osuappleuju, oni koji bez prekida<br />

propovijedaju prioritet sile nad pravom, stavljaju<br />

nasilje nad pravednost a mrænju nad ljubav prema<br />

Ëovjeku.≈<br />

4 U izdanju zagrebaËkog Æidova (1939.) izdvajamo<br />

sljedeÊe novosti: Sve æidovske novine u<br />

NjemaËkoj zabranjene; Berlin 8. novembra. Kao<br />

prva represalija na atentat u pariπkom njemaËkom<br />

poslanstvu zabranjeni su u NjemaËkoj svi<br />

æidovski listovi na neodreappleeno vrijeme.; Berlin,<br />

9. novembra (Jta). Bankarska kuÊa Mendelssohn<br />

& Co., najveÊa privatna banka NjemaËke,<br />

treba joπ prije 1. januara da preapplee u ruke<br />

NjemaËke banke. Banku je osnovao joπ 1805.<br />

Josef Mendelssohn, sin Ëuvenog filozofa<br />

Mossesa Mendelssohna.Posljedica «ariziranja≈<br />

neÊe biti samo otpuπtanje æidovskih direktora,<br />

veÊ i svih æidovskih namjeπtenika. Ni jedan Ëlan<br />

porodice Mendessohn nije viπe Æidov, ali se<br />

banka smatra ipak ne-arijevskom...I u Austriji<br />

biÊe povuËene sve æidovske gramofonske<br />

ploËe; Paris, 9. novembra (Jta): Svim radnjama,<br />

koje vode gramofonske ploËe, dostavljene su<br />

liste ploËa koje mora da budu povuËene. Kao<br />

πto je poznato, u NjemaËkoj su sve ploËe æidovskih<br />

kompozitora, dirigenata, pjevaËa i<br />

muziËara povuËene i uniπtene. Onda se cijenila<br />

vrijednost uniπtenog imetka na viπe milijuna<br />

maraka.<br />

5Froma Zeintlin (svjedok Kristalne noÊi) izjavljuje:<br />

...«Ono πto meappleu ostalim nikako ne mogu zaboraviti<br />

je koliËina slomljenog stakla. Povrh svega<br />

NjemaËka nije bila u moguÊnosti proizvesti toliku<br />

koliËinu stakla, veÊ su trebali uvesti iz Belgije, a<br />

æidovske zajednice su to sve morali platiti.≈<br />

6 Po prvi put su Æidovi odvedeni masovno u koncentracijske<br />

logore (Buchenwald, Dachau i Sachsenhausen)<br />

u kojima je stotine bilo ubijeno<br />

unutar nekoliko tjedana od njihova dolaska. Dio<br />

privedenih se uspio osloboditi ukoliko su sredili<br />

emigraciju za sebe i pripisali svu imovinu «Arijevcima≈.<br />

7 Sastanku su prisustvovali Goering, Goebbels,<br />

Reinhard Heydrich, Walter Funk i ostale nacistiËke<br />

voapplee.<br />

8 IsjeËak iz Goeringova govora. «Ne bih htio<br />

ostaviti nerazjaπnjen ovodnevni sastanak, gospodo.<br />

Nismo se sastali kako bi samo razgovarali<br />

nego kako bi donijeli odluke, i Ëime bi<br />

...kompetentne sluæbe koje Êe donijeti sve<br />

moguÊe mjere za uklanjanje Æidova iz njemaËke<br />

ekonomije koji bi nakon tih mjera bili dodijeljeni<br />

meni.≈<br />

9Goering je zavrπio sastanak ovim rijeËima: «Zatvorit<br />

Êu sastanak ovim rjeËima. NjemaËko æidovstvo<br />

biti Êe kaænjeno za svoje gnusne<br />

zloËine, itd.., i morat Êe zauzvrat isplatiti milijardu<br />

maraka. To Êe biti to. Te svinje viπe neÊe<br />

poËiniti i jedno novo ubojstvo. Na posljetku htio<br />

bi nadodati da ne bi htio biti Æidov u NjemaËkoj.≈<br />

Kazna je bila 1 milijarda maraka za ubojstvo<br />

Vom Ratha i 6 milijuna maraka koje su osiguravajuÊe<br />

kuÊe trebale isplatiti Æidovima za priËinjenu<br />

πtetu tijrkom «Kristalne noÊi≈, bilo je<br />

uplaÊeno u dræavni proraËun.<br />

10 Na sastanku 12. studenoga 1938. Goering je<br />

izjavio: «Dobio sam pismo napisano prema<br />

Fuhrerovoj naredbi u kojem se traæi da se æidovsko<br />

pitanje, sada i jednom zauvijek rijeπi<br />

bilo na ovaj ili drugi naËin.≈ Nakon sastanka<br />

donesen je cijeli niz antisemitskih zakona koji je<br />

u sjedeÊih 2-3 mjeseca stupio na snagu:<br />

1.) Æidovi su morali predati preostale plemenite<br />

kovine vladi<br />

2.) Mirovine svih Æidova otpuπtenih iz javnih<br />

sluæbi bile su drastiËno smanjene.<br />

3.) Æidovske dionice, nakit i umjetniËki radovi<br />

mogli su biti otuappleeni od njemaËke dræave.<br />

4.) Æidovi su bili fiziËki odvojeni u njemaËkim<br />

gradovima.<br />

5.) Suspenzije vozaËkih dozvola.<br />

6.) Zaplijena radio ureappleaja.<br />

7.) Policijski sat za Æidove u razdoblju od 21<br />

do 5 sati ujutro tijekom ljeta i od 20 do 6<br />

sati ujutro tijekom zime.<br />

➠<br />

91<br />

35


OBLJETNICE<br />

:: KRISTALL NACHT::<br />

➠8.) Zakoni koji su se odnosili na zakupce nisu<br />

se odnosili na æidovske zakupce.<br />

9.)11. studenoga 1938. Ministarstvo unutraπnjih<br />

poslova Æidovima zabranjuje noπenje i<br />

posedovanje oruæja i municije i hladnog<br />

oruæja. Svi koji posjeduju oruæje moraju ga<br />

odmah predati lokalnoj policijskoj postaji.<br />

10.) Æidovima je zabranjeno dræati golubove<br />

pismonoπe.<br />

11 Iz Æidov (1939.); U vezi s posljednjim mjerama<br />

protiv Æidova u njemaËkoj pozvat je g. Hughes<br />

Wilson, ameriËki ambasador u Berlinu, hitno u<br />

Washington; Washington, 15. Novembra. Reuter<br />

javlja: Ministar inostranih poslova g. Cordel<br />

Hull pozvao je ameriËkog ambasadora u Berlinu<br />

g. Hughesa Wilsona da se odmah vrati u<br />

Washington na referisanje i savjetovanje. Ova<br />

odluka ne znaËi prekid diplomatskih odnosa<br />

izmeappleu SAD-a i NjemaËke, ali se ona u ovdaπnjim<br />

dobro obavijeπtenim krugovima smatra<br />

kao neuobiËajni korak, koji se poduzima u naroËito<br />

izuzetnim prilikama. Na zvaniËnom mjestu<br />

u Washingtonu povratak g.Wilsona u Washington<br />

dovodi se u vezu s nedavnim digaappleajima<br />

u NjemaËkoj. Ministarstvo inostranih poslova,<br />

meappleutim, nije dalo nikakvu izjavu po ovoj stvari,<br />

veÊ je samo obavijestilo pretstavnike πtampe<br />

da je g. Wilson dobio instrukcije da se odmah<br />

vrati u Washington.<br />

Iz zagrebaËkoga lista Æidov broj 46; Odjek<br />

Grynszpanova djela u francuskoj πtampi; Paris,<br />

8. novembra (Jta). Osim desniËarske, izrazito<br />

antisemitske πtampe, koja je iskoristila djelo 17-<br />

godiπnjeg Grynszpana za propagandu protiv<br />

Æidova i emigranata, ostala francuska πtampa<br />

komentariπe atentat s rezervom. Ona æali πto je<br />

povrijeappleen jedan strani diplomata, ali istiËe istovremeno<br />

da je atentator joπ dijete. Oeuvre primjeÊuje:<br />

Mora se dopustiti, htjelo se to ili ne, da<br />

su progoni Æidova u NjemaËkoj naËinili iz toga<br />

mladoga Ëovjeka atentatora, a ne propaganda<br />

æidovske emigracije u Francuskoj. Izuzetak meappleu<br />

neprednim listovima Ëini veliki radikalsocijalistiËki<br />

dnevnik Ere Nouve le koji poziva francuske<br />

Æidove da pomognu Francuzima kako bi<br />

udaljili æidovsku emigraciju od Francuske. Novine<br />

traæe numerus clausus za Æidove u lijeËniËkom<br />

i ostalim intelektualnim zvanjima i savjetuju<br />

Æidovima neka osnuju πkole za promjenu zvanja,<br />

u kojima Êe se Æidovi izuËiti u poljoprivredi,<br />

πumskim, æeljezniËkim i rudniËkim poslovima i<br />

tako se potpunije prilagoditi francuskom æivotu.<br />

Holandija je primila oko 1000 Æidova izbjeglica:<br />

London, 22. novembra. Prema vijestima koje<br />

su ovamo stigle Holandija je raspoloæena da<br />

primi djecu i mlade Æidove iz NjemaËke. Za<br />

posljednje dvije nedjelje u Holandiju je puπteno<br />

oko 1000 Æidova bjegunaca. Urugvajski parlament<br />

usvojio je zakon kojim se dozvoljava<br />

ulazak hiljadi æidovskih bjegunaca u zemlju.<br />

36<br />

91


::NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::<br />

OBLJETNICE<br />

Prije 60 godina oËi Ëitavog svijeta bile su uperene u Nuernberg<br />

gdje je zapoËelo povijesno suappleenje nacistiËkim zloËincima<br />

©EZDESET GODINA<br />

OD PROCESA U NUERNBERGU<br />

Proces protiv 22 nacistiËka Ëelnika zapoËeo je 20. studenoga<br />

1945. godine u Nuernbergu, a to je suappleenje po mnogo Ëemu bilo<br />

jedinstveno - bilo je to prvo suappleenje Ëelnicima jedne zemlje zbog<br />

zloËina protiv ËovjeËnosti i ratnih zloËina i prvi put u povijesti meappleunarodnog<br />

prava da se suappleenje temeljilo na osobnoj, a ne kolektivnoj<br />

odgovornosti.<br />

S druge strane, taj je sud utro put i kasnijim suappleenjima protiv genocida.<br />

Na njegovim temeljima - i onome πto je u pravnim terminima ostalo<br />

zabiljeæeno kao “nuernberπki principi” - poËivaju i Meappleunarodni<br />

kazneni sud za zloËine poËinjene na tlu bivπe Jugoslavije, sud osnovan<br />

za genocid poËinjen u Ruandi te nedavno zapoËeto suappleenje<br />

iraËkom diktatoru Sadamu Huseinu.<br />

Pobjednici odluËili kazniti odgovorne za<br />

zloËine u Drugome svjetskom ratu<br />

Tri velike tadaπnje svjetske sile - SAD, SSSR i Velika Britanija - na svojim<br />

su konferencijama odræanim u Moskvi (1943.), Teheranu (1943.),<br />

Jalti (1945.) i Potsdamu (1945.) odluËile da Êe pokuπati kazniti one<br />

koji su bili odgovorni za zloËine poËinjene tijekom Drugoga svjetskog<br />

rata.<br />

AmeriËki predsjednik Harry S. Truman ameriËkom je sucu Robertu H.<br />

Jacksonu dao zadatak da osmisli i organizira Meappleunarodni vojni sud<br />

(IMT) na kojem Êe se suditi nacistiËkim Ëelnicima.<br />

Nuernberg nije izabran sluËajno<br />

Jackson je za mjesto suappleenja predloæio Nuernberg, a taj izbor nije bio<br />

sluËajan. Nuernberg se tada nalazio u ameriËkoj zoni, PalaËa pravde<br />

u tom gradu bila je ogromna (22.000 Ëetvornih metara, 530 ureda i<br />

80 sudnica, a uza zgradu se nalazio i veliki zatvor), πto je bitno<br />

olakπavalo i ubrzavalo suappleenje.<br />

Osim toga, Nuernberg je imao i simboliËko znaËenje. Upravo su u<br />

tom gradu, nacisti na svojem stranaËkom kongresu 1938. godine<br />

donijeli rasne zakone i zapoËeli provoditi svoje ideje koje su sedam<br />

godine kasnije zavrπile milijunima mrtvih, raseljenih, uniπtenim zemljama<br />

i novim svjetskim poretkom.<br />

Staljin je æelio da se suappleenje odræi u Berlinu<br />

Staljin je meappleutim æelio da sud bude organiziran u Berlinu te da suappleenja<br />

budu - po sovjetskom modelu - brza. Saveznici su 8. kolovoza<br />

1945. godine postigli kompromis i odredili da u Berlinu bude stalno<br />

sjediπte IMT-a, ali da se prva suappleenja odræe u Nuernbergu. Prema<br />

tadaπnjim prijedlozima, nakon Nuernberga trebalo je nastaviti s meappleunarodnim<br />

suappleenjima ratnim zloËincima, ali do toga nije doπlo zbog<br />

hladnog rata.<br />

Na IMT-u svaki od Ëetiriju velikih sila - SAD, Velika Britanija, SSSR i<br />

Francuska - dale su po jednog suca i njegova zamjenika te tuæitelje.<br />

Optuænice su sadræavale Ëetiri toËke<br />

Meappleunarodni vojni sud zapoËeo je s radom 18. listopada 1945. u<br />

zgradi Vrhovnoga suda u Berlinu, kada je tuæiteljstvo predstavilo optuænice<br />

protiv 24 “velikih ratnih zloËinaca” i protiv 6 “kriminalnih organizacija”.<br />

Optuænice su sadræavale Ëetiri toËke:<br />

1. urota s ciljem poËinjenja zloËina protiv mira<br />

2. planiranje, iniciranje i provedba rata ili agresije<br />

3. ratni zloËini<br />

4. zloËini protiv ËovjeËnosti<br />

Sama suappleenja poËela su 20. studenoga u Nuernbergu, gradu u kojem<br />

su zbog suappleenja bile primijenjene nevjerojatne sigurnosne mjere.<br />

Okolica PalaËe pravde bila je u potpunosti zatvorena, na ulicama su<br />

bili tenkovi, a tramvaj se nije smio zaustaviti ispred PalaËe pravde -<br />

prema izjavama nekih oËevidaca, putnici u tramvaju nisu Ëak smijeli<br />

ni gledati kroz prozor.<br />

➠<br />

91<br />

37


OBLJETNICE :: NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::<br />

➠<br />

Optuæenici su redom izjavljivali:<br />

“Nicht schuldig”<br />

Optuæenici su se pred sucima pojavili u nacistiËkim uniformama i svi<br />

su izjavili isto: “Nicht schuldig!” (Nisam kriv!).<br />

Tijekom suappleenja sasluπano je 236 svjedoka, proËitano je 300.000<br />

izjava danih pod prisegom, skupljeno je 5.330 dokumenata i 7.300<br />

metara filma. Protokol suda sadræavao je 15.000 stranica u 22 toma.<br />

Glavnom sucu Jacksonu pomagalo je 1.000 suradnika. Tijekom<br />

procesa dvanaest prevoditelja i prevoditeljica simultano je prevodilo<br />

na engleski, francuski, ruski i njemaËki. Povijesne fotografije pokazuju<br />

pravu vojsku tajnica koje su se bavile dokumentacijom procesa i<br />

koje su doslovno bile zatrpane papirima.<br />

Optuæenici su na raspolaganju imali 27 glavnih branitelja i 54 asistenata.<br />

O procesu je izvjeπtavalo 350 novinara i knjiæevnika, meappleu kojima<br />

su bili i Ernest Hemingway, John Steinbeck i Erich Kaestner, kao<br />

Nakon Nuernberga odræana su joπ neka<br />

suappleenja nacistiËkim zloËincima:<br />

U NjemaËkoj:<br />

- izmeappleu 1946. i 1949., druga serija Nuernberπkih procesa (njih<br />

ukupno 12) na kojima je suappleeno onima koji su sudjelovali u politici<br />

nacistiËkog reæima. Radilo se o 177 osoba : lijeËnika, pravnika,<br />

vojnika i industrijalaca. Dvadest Ëetvero ih je pogubljeno, 118<br />

osuappleeno na zatvorske kazne, a 35 osloboappleeno;<br />

- godine 1965. pred sudom u Frankfurtu sudilo se odgovornima<br />

za zloËine poËinjene u nacistiËkom koncentracijskom logoru<br />

Auschwitz-Birkenau. Meappleu optuæenima je bio i Robert Mulka, zamjenik<br />

Rudolfa Hoessa, zapovjednika SS-a u logoru Auschwitz;<br />

- godine 1992. Josef Schwammberger, bivπi zapovjednik radnih<br />

logora na podruËju Krakova izmeappleu 1942. i 1944. godine,<br />

osuappleen je na doæivotnu kaznu zatvoru na suappleenju u Stuttgartu<br />

zbog ubojstva i sudjelovanja u ubojstvu æidovskih zatvorenika.<br />

U drugim zemljama:<br />

- u kolovozuu 1945. marπal Philippe Petain, πef francuskoga kolaboracionistiËkog<br />

reæima, osuappleen je na smrt zbor kolaboracije.<br />

Njegova je kazna kasnije promijenjena u kaznu doæivotnog zatvora;<br />

- u travnju 1961. Adolf Eichmann, jedan od glavnih izvrπitelja “konaËnog<br />

rjeπenja æidovskog pitanja”, osuappleen je pred izraelskim sudom,<br />

nakon πto je tajno uhiÊen u Argentini i potom prebaËen u<br />

Izrael. Objeπen je 31. svibnja 1962. u zatvoru u blizini Tel Aviva;<br />

- godine 1987. Nijemac Klaus Barbie, πef Gestapoa u Lyonu,<br />

osuappleen je na francuskom sudu na doæivotnu kaznu zatvora zbog<br />

zloËina protiv ËovjeËnosti, posebice zbog toga πto je naredio i<br />

proveo deportaciju 44 æidovske djece 1944. godine.<br />

U Hrvatskoj:<br />

- godine 1986. u Zagrebu je poËelo suappleenje Andriji ArtukoviÊu,<br />

ministru unutarnjih i vanjskih poslova tzv. Nezavisne dræave<br />

Hrvatske. ArtukoviÊ je uhiÊen u SAD-u gdje je æivio nakon<br />

Drugoga svjetskog rata, te prebaËen u Zagreb. Osuappleen je na<br />

smrt, ali zbog njegova zdravstvenoga stanja, presuda nije<br />

izvrπena. ArtukoviÊ je umro u sijeËnju 1988. u zatvorskoj bolnici u<br />

Zagrebu;<br />

Poziv na bojkot židovskih trgovaca, Njemačka, 1933.<br />

38<br />

- godine 1998. u Zagrebu je suappleeno Dinku ©akiÊu, poboËniku<br />

zapovjednika logora Stara Gradiπka i upravitelju logora Jasenovac.<br />

©akiÊ je uhiÊen u Argentini, gdje je æivio i odakle je prebaËen<br />

u Zagreb. PravomoÊnom presudom Dinko ©akiÊ osuappleen<br />

je na maksimalnu kaznu od 20 godina zatvora zbog zloËina protiv<br />

civilnoga stanovniπtva.<br />

91


: NACISTI PRED LICEM PRAVDE ::<br />

OBLJETNICE<br />

➠ i buduÊi njemaËki kancelar,<br />

Willy Brandt.<br />

Optuæenici su svoje vrijeme provodili<br />

u zatvoru koji je podzemnim<br />

tunelima bio povezan s PalaËom<br />

pravde. UnatoË velikim mjerama<br />

sigurnosti i 24-satnom nadzoru,<br />

dvojica su optuæenika uspjela po-<br />

Ëiniti samoubojstvo: Robert Ley<br />

prije poËetka procesa i Herman<br />

Goering prije izvrπenja smrtne<br />

kazne na koju je bio osuappleen.<br />

Jedanaest optuæenika<br />

osuappleeno je na<br />

smrtne kazne<br />

Jedanaest optuæenika bilo je 1. listopada<br />

1946. godine osuappleeno na<br />

smrtne kazne. S iznimkom Hermanna<br />

Goeringa, jednoga od organizatora<br />

“konaËnog rjeπenja æidovskog<br />

pitanja” koji se ubio 15.<br />

listopada, deset ostalih optuæenika<br />

je objeπeno: Hans Frank<br />

(glavni guverner Poljske), Wilhelm<br />

Frick (ministar unutarnjih poslova),<br />

Alfred Jodl (πef ureda za operacije<br />

vrhovnog zapovjedniπtva<br />

Wermachta), Ernst Kaltenbrunner<br />

(πef vrhovnog ureda za sigurnost), Wilhelm Keitel (vrhovni zapovjednik<br />

Wermachta), Alfred Rosenberg (ideolog stranke i ministar zaduæen<br />

za istoËna podruËja), Fritz Sauckel (zaduæen za radnu snagu, πto<br />

je ukljuËivao i prisilni rad), Arthur Seyss-Inquart (komesar Reicha za<br />

Nizozemsku), Julius Streicher (direktor antisemitskog lista Der Stuermer),<br />

Joachim von Ribbentrop (ministar vanjskih poslova).<br />

Sedmero osuappleenika osuappleeno je na zatvorske kazne, meappleu njima je<br />

bio zapovjednik mornarice Karl Doenitz (10 godina zatvora), Hitlerov<br />

arhitekt Albert Speer (20 godina zatvora) i Hitlerov zamjenik Rudolf<br />

Hess, osuappleen na kaznu doæivotnog zatvora.<br />

Trojica optuæenika su osloboappleena.<br />

Nacistička obilježja ispisana na<br />

zidu sinagoge u Duesseldorfu, 1933.<br />

Nuernberg i danas sinonim za suappleenja ratnim<br />

zloËincima<br />

Nuernberg je do danaπnjih dana u modernom meappleunarodnom pravu<br />

ostao sinonim za suappleenja ratnim zloËincima. To je suappleenje bilo prvo<br />

u povijesti u kojem su krivci za ratne zloËine odgovarali pred meappleunarodnim<br />

sudom, a samo je suappleenje bilo revolucionarno u mnogim<br />

aspektima. Jedan od njih je bio i zaπtita prava optuæenika.<br />

“Nikada ne smijemo zaboraviti da Êe prema onom na Ëemu mi danas<br />

sudimo ovim optuæenicama, nama povijest suditi sutra”, kazao je<br />

otvarajuÊi procese sudac Robert Jackson.<br />

Martinu Bormannu, jednom od najbliæih Hitlerovih savjetnika, suappleeno<br />

je u odsustvu i dobio je smrtnu kaznu.<br />

»etiri organizacije proglaπene su kriminalnima: nacistiËka stranka,<br />

SS, sluæba sigurnosti SD i Gestapo.<br />

NajveÊe nasljeapplee Nuernberga ugledalo je svjetlo dana tek nedavno -<br />

uspostavljenjem Meappleunarodnog kriviËnog suda 1998. godine. Taj bi<br />

sud trebao promovirati vladavinu prava i pobrinuti se da najteæi meappleunarodni<br />

zloËini ne proappleu nekaænjeno. <br />

91<br />

39


UJEDINJENI NARODI :: POVIJESNA ODLUKA ::<br />

Ujedinjeni narodi donijeli povijesnu odluku<br />

OP∆A SKUP©TINA UN-A 27. SIJE»NJA PROGLASILA<br />

ME–UNARODNIM DANOM SJE∆ANJA<br />

NA ÆRTVE HOLOKAUSTA<br />

Opća skupština UN-a<br />

OpÊa skupπtina Ujedinjenih naroda donijela je poËetkom studenoga,<br />

nakon dvodnevne rasprave, jednoglasnu odluku da se 27. sijeËnja<br />

proglasi Meappleunarodnim danom sjeÊanja na ærtve holokausta, koji<br />

je glavni tajnik UN-a Kofi Annan opisao kao “jedinstveno zlo”.<br />

Skupπtina UN-a u sijeËnju ove godine odræala je raspravu o holokaustu,<br />

πto je bio prvi sastanak posveÊen toj temi od kraja Drugoga svjetskog<br />

rata.<br />

Meappleunarodni dan sjeÊanja na ærtve holokausta jest dan<br />

kada je 1945. osloboappleen Auschwitz<br />

Izabrani datum dan je kada su 1945. godine sovjetske snage oslobodile<br />

zloglasni koncentracijski logor Auschwitz-Birkenau, u okupiranoj<br />

Poljskoj, u kojemu je ubijeno viπe od milijun osoba, veÊinom Æidova.<br />

NjemaËka od 1996. godine 27. sijeËnja obiljeæava Dan sjeÊanja na<br />

holokaust.<br />

Meappleunarodni dan holokausta bit Êe vaæan podsjetnik na “univerzalne<br />

pouke holokausta, jedinstvenog zla koje se ne moæe jednostavno<br />

ostaviti u proπlosti i zaboraviti”, rekao je Annan.<br />

OpÊa skupπtina osnovala i poseban program s<br />

ciljem mobiliziranja civilnog druπtva<br />

OpÊa skupπtina UN-a usvojila je takoappleer poseban program kojemu<br />

je cilj mobiliziranje civilnog druπtva na prisjeÊanje na holokaust i obrazovanje,<br />

a za primjenu te rezolucije UN je dodijelio 350.000 ameriËkih<br />

dolara.<br />

Rezolucijom se od zemalja Ëlanica UN-a traæi da razviju<br />

programe obrazovanja kako bi se na taj naËin<br />

pokuπale sprijeËiti buduÊi genocidi, osuappleuju se svaki<br />

pokuπaji negiranja holokausta, osuappleuje se diskriminacije<br />

i nasilje koje se temelji na vjeri ili etniËkoj pripadnosti.<br />

Izraelski veleposlanik pri UN-u: “Dirnut sam<br />

kao Izraelac, Æidov i kao ljudsko biÊe”<br />

PredstavljajuÊi rezoluciju, izraelski veleposlanik pri UNu<br />

Dan Gillerman kazao je da je dirnut “kao Izraelac,<br />

kao Æidov, kao ljudsko biÊe i sin obitelji koja je bila ærtva<br />

holokausta”. Gillerman je zahvalio zemljama koje su<br />

podræale tu rezoluciju, a posebice je zahvalio glavnom<br />

tajniku UN-a Kofiju Annanu.<br />

Izraelski ministar vanjskih poslova Silvan Shalom pozdravio je “povijesnu”<br />

rezoluciju OpÊe skupπtine UN-a kojom se 27. sijeËnja odreappleuje<br />

kao Meappleunarodni dan sjeÊanja na ærtve nacistiËkog holokausta.<br />

Jednoglasno prihvaÊena rezolucija zatvara povijesni krug, a donesena<br />

je 30 godina nakon πto je UN donio svoju neslavnu rezoluciju kojom<br />

se cionizam izjednaËuje s rasizmom, kazao je Shalom za izraelski<br />

radio. On je odluku o svjetskom obiljeæavanju holokausta nazvao<br />

“posebnim dogaappleajem u povijesti ËovjeËanstva” koja dokazuje da su<br />

se odnosi Izraela s UN-om popravili.<br />

“OËi Æidova diljem svijeta bile su uperene u OpÊu skupπtinu”, kazao<br />

je izraelski πef diplomacije.<br />

Izraelski mediji: promjena stajaliπta UN-a prema Izraelu<br />

Izraelski mediji smatraju da je donoπenje te rezolucije znak promjene<br />

stajaliπta OpÊe skupπtine UN-a prema Izraelu - to je prvi put u povijesti<br />

da je OpÊa skupπtina usvojila jednu izraelsku inicijativu.<br />

Ova posljednja odluka samo je jedna u nizu pozitivnih dogaappleaja koji<br />

su se u posljednje dvije godine dogodile izmeappleu UN-a i Izraela: po prvi<br />

put u svojoj povijesti OpÊa skupπtina je proπle godine usvojila rezoluciju<br />

kojom se osuappleuje antisemitizam, a u sijeËnju ove godine OpÊa<br />

skupπtina na posebnoj je sjednici obiljeæila 60. godiπnjicu osloboappleenja<br />

nacistiËkih koncentracijskih logora. Prije godinu dana, izraelski veleposlanik<br />

pri UN-u Dan Gillerman imenovan je zamjenikom predsjednika<br />

OpÊe skupπtine - πto je prvi put otkako je Izrael postao Ëlanom<br />

svjetske organizacije. <br />

40<br />

91


:: U BIJEGU PRED PRAVDOM ::<br />

ZLO»INCI<br />

Otkriven austrijski doktor optuæen za ubojstvo<br />

stotine zatvorenika nacistiËkih logora<br />

NACISTI»KI DR. SMRT<br />

SKRIVA SE U ©PANJOLSKOJ<br />

Aribert Heim<br />

Austrijski doktor Aribert Heim, optuæen za<br />

ubojstvo stotine zatvorenika nacistiËkih koncentracijskih<br />

logora tijekom Drugoga svjetskog<br />

rata skrivao se u ©panjolskoj posljednjih<br />

dvadeset godina, objavile su ovog<br />

mjeseca πpanjolske novine.<br />

Heim (91) je od 8. listopada do 29. studenoga<br />

1941. godine “radio” u koncentracijskom<br />

logoru Mauthausenu u Austriji gdje je, prema<br />

podacima Centra Simon Wiesenthal, ubio<br />

nekoliko stotina zatvorenika ubrizgavajuÊi im<br />

smrtonosne injekcije i vrπeÊi nad njima nepotrebne<br />

operativne zahvate.<br />

Heim je u Mauthausenu bio samo kratko vrijeme,<br />

a zbog svog djelovanja u tom razdoblju<br />

- kada je izmeappleu ostaloga ljude operirao<br />

bez narkoze - dobio je nadimak “Doktor<br />

smrt”. Prema izjavi jednog od svjedoka, Heim<br />

je svakoga jutra u svoj dnevnik uredno zapisivao<br />

koliko je ljudi prethodnoga dana ubio.<br />

“Der Spiegel”: Heim je bio<br />

“sadistiËki zloËinac”<br />

NjemaËki tjednik “Der Spiegel” Heima je<br />

opisao kao “sadistiËkog zloËinca koji je nakon<br />

straviËnih eksperimenata u logoru Mauthausen<br />

zatvorenike ubijao injekcijama ubrizgavajuÊi<br />

im otrov direktno u srce”. NjemaËki<br />

pisac Ernst Klee u svojoj knjizi “Auschwitz,<br />

medicina nacional-socijalizma i njezine ærtve”<br />

piπe da je “u sadistiËkom smislu Heim nadmaπivao<br />

sve ostale lijeËnike u koncentracijskim<br />

logorima, ukljuËujuÊi i zloglasnog<br />

Josefa Mengelea koji je nakon bijega iz<br />

NjemaËke 1979. godine umro u Brazilu”.<br />

Nakon rata, Heim je uhiÊen,<br />

pa puπten na slobodu<br />

Heim je nakon Mauthausena poslan u Finsku<br />

i Norveπku. Posebno je zanimljiv podatak da<br />

su Heima nakon zavrπetka Drugog svjetskog<br />

rata saveznici uhitili, ali buduÊi da je bio optuæen<br />

samo za pripadnost divizijama SS-a, on<br />

je 1948. godine puπten.<br />

Nakon πto su ga saveznici pustili na slobodu,<br />

Heim je poËeo raditi kao lijeËnik u Friedbergu<br />

u njemaËkoj pokrajini Hessen, a prema nekim<br />

podacima Ëak je nastupao i za lokalni<br />

hokejaπki tim. U NjemaËkoj se Heim oæenio,<br />

a 1954. godine otvorio je ginekoloπku ordinaciju<br />

u njemaËkom gradu Baden-Badenu,<br />

a 13. rujna 1962. godine saznao je da su<br />

njemaËke vlasti izdale nalog za njegovim uhi-<br />

Êenjem te je u posljednji trenutak pobjegao.<br />

Heimova je supruga 1967. zatraæila razvod<br />

braka tvrdeÊi da joj je njezin suprug zatajio<br />

svoju nacistiËku proπlost. Heimova obitelj tvrdi<br />

da je on iste godine preminuo u Juænoj<br />

Americi, ali njemaËka policija je 2001. godine<br />

ponovo uπla u trag “doktoru smrti”, nakon<br />

πto je novac s njegova raËuna u NjemaËkoj<br />

prebaËen u Dansku i ©panjolsku. Osim toga,<br />

njemaËki je raËunovoapplea zatraæio od vlasti<br />

smanjenje poreza za svoju stranku zbog<br />

toga πto, kako je tvrdio, vlasnik raËuna æivi u<br />

inozemstvu. Trag novca njemaËku je policiju,<br />

ali i novinare, doveo do ©panjolske.<br />

Heimu je u bijegu pomogla<br />

tajna organizacija Odessa<br />

Prema pisanju πpanjolskog lista “El Mundo”,<br />

Heim je od 1985. godine æivio u ©panjolskoj,<br />

posljednjih nekoliko godina u blizini grada Roses,<br />

na Costa Bravi. Heima je, navodi πpanjolski<br />

list, nakon zavrπetka Drugog svjetskog<br />

rata skrivala tajna organizacija Odessa, koja je<br />

nacistiËkim ratnim zloËincima pomagala u bijegu<br />

i u tome da dobiju novi identitet.<br />

“©panjolska policija sumnja da je Heim napustio<br />

Roses jahtom u smjeru Marbelle, nakon<br />

πto mu je javljeno da je otkriveno mjesto na<br />

kojem se skriva”, prenosi “El Mundo”.<br />

Aribert Heim roappleen je 1914. godine, a medicinu<br />

je studirao na Medicinskom fakultetu u<br />

BeËu. Danas je on, uz zloglasnog Aloisa Brunnera,<br />

jedan od najtraæenijih nacistiËkih ratnih<br />

zloËinaca. Meappleutim dok se za Brunnera ne<br />

moæe sa sigurnoπÊu utvrditi da je joπ uvijek<br />

æiv, direktor Centra Simon Wiesenthal iz<br />

Jeruzalema, Efraim Zuroff smatra da postoji<br />

velika vjerojatnost da je Heim joπ uvijek na æivotu.<br />

Zuroff raspolaæe s izjavom jednog Izraelca<br />

koji tvrdi da je prije dva mjeseca osobno<br />

vidio Heima na Ibizi.<br />

NjemaËka policija nudi nagradu od 130.000<br />

eura za podatke koje bi dovele do Heimova<br />

uhiÊenja, a Centar Simon Wiesenthal u sklopu<br />

svoje akcije “Posljednja πansa” daje<br />

10.000 eura za konkretne podatke o mjestu<br />

na kojem se “Doktor Smrt” skriva. <br />

91<br />

41


KRONOLOGIJA ÆOZ :: IZ ÆIDOVSKE OP∆INE ZAGREB ::<br />

7. studenoga 2005.<br />

- odræana je sjednica VijeÊa ÆOZ-a na kojoj su donesene<br />

sljedeÊe odluke:<br />

- razrijeπen je ©kolski odbor O.©. Lauder - Lea Deutsch<br />

te je imenovano Povjerenstvo u sastavu Branka CimermanoviÊ,<br />

Mira Kern CuculiÊ i Jozef Papo, koje Êe upravljati<br />

πkolom do imenovanja novog odbora.<br />

- imenovana je Komisija za izradu dopuna i izmjena<br />

Statuta ÆOZ-a u sastavu: Sanja ZoriËiÊ TabakoviÊ, Jozef<br />

Papo, Dean Friedrich, Saπa CvetkoviÊ, Hana Gelb i Sabrina<br />

HoroviÊ.<br />

- raskinut je ugovor s udrugom Æidovska kulturna scena<br />

Bejahad<br />

- raspravljalo se o prijedlogu Izvrπnog odbora za isklju-<br />

Ëenje Ive Goldsteina iz Ëlanstva ÆOZ-a. Komisija za prijem<br />

u Ëlanstvo ÆOZ-a negativno se oËitovala o prijedlogu<br />

Izvrπnog odbora. VijeÊe je donijelo zakljuËak da Êe<br />

Ëlanstvo informirati o πtetnom djelovanju Ive Goldsteina,<br />

neoprostivim greπkama koje je uËinio te nepopravljivoj<br />

πteti koju je nanio Æidovskoj opÊini Zagreb.<br />

- VijeÊe je prihvatilo prijedlog Izvrπnog odbora da Nadzorni<br />

odbor izvrπi pregled poslovanja svih pravnih osoba<br />

kojima je ÆOZ osnivaË. Pregled poslovanja ÆOZ-a je u<br />

tijeku od strane nezavisne revizorske kuÊe.<br />

- VijeÊe je primilo informaciju da su Hrvatske poπte prihvatile<br />

inicijativu ÆOZ za izradu prigodne poπtanske marke<br />

povodom 200. obljetnice osnutka OpÊine<br />

- VijeÊe je obavijeπteno da je programska osnova za<br />

gradnju centra u Praπkoj dopunjena sukladno prethodnim<br />

odlukama VijeÊa<br />

11. studenog a 2005.<br />

odræan je u Budimpeπti sastanak predstavnika ÆOZ-a s<br />

g. Georgom Banom, potpredsjednikom i voditeljem ureda<br />

Ronald S. Lauder Fondacije. Razgovaralo se o<br />

trenutnim zbivanjima u ÆOZ, njihovoj refleksiji na O.©.<br />

Lauder-Lea Deutsch, problemima πkole te o buduÊoj<br />

suradnji fondacije i Æidovske opÊine Zagreb.<br />

16. i 17. studenoga 2005.<br />

Æidovsku opÊinu Zagreb posjetio je Eitan Horvat, savjetnik<br />

fonda SELF, osnovanog po American Jewish Joint<br />

Distribution Commmittee. Raspravljalo se o investicijskim<br />

projektima ÆOZ-a (stanovima i odmaraliπtu) koji su<br />

odlukom o proraËunu za 2005.godinu, VijeÊa ÆOZ-a od<br />

oæujka 2005., uvrπteni u potencijalni investicijski program,<br />

a za koji bi sredstva osigurao navedeni fond. G.<br />

Horvat pregledao je sve nekretnine u vlasniπtvu ÆOZ-a,<br />

te podnio izvjeπtaj Odboru fonda, koji Êe tijekom prosinca<br />

raspravljati o dodjeli sredstava.<br />

21. studenoga 2005.<br />

ÆOZ posjetila je kombinirana delegacija OSCE-a i<br />

National Public Safety Strategies (SAD) koju je predvodio<br />

g. Paul Goldenberg, predsjednik NPSS-a. Razgovaralo<br />

se o implementaciji programa edukacije javnih sluæbi<br />

o nacionalnim i vjerskim manjinama, te o problemima s<br />

kojima se trenutno suoËava ÆOZ.<br />

28. studenog 2005.<br />

odræana je sjednica Odbora za Upravu i financije ÆOZ-a.<br />

Glavne teme bile su realizacija proraËuna za 2005.,<br />

osiguranje sredstava za socijalne pomoÊi i za preæivjele<br />

holokausta, a donesene su i odluke vezane uz tekuÊe<br />

poslovanje za prosinac.<br />

29. studenoga 2005.<br />

delegaciju ÆOZ-a, u sastavu Ognjen. Kraus, Sanja TabakoviÊ,<br />

Jozef Papo, Saπa CvetkoviÊ, Dean Friedrich,<br />

primio je Nj.E. g. Shmuel Meirom, veleposlanik Izraela u<br />

Hrvatskoj. Sastanak se odræao u prostorijama veleposlanstva.<br />

Razgovaralo se o trenutnoj situaciji u ÆOZ,<br />

problemima s kojima se OpÊina suoËava te o planovima<br />

koje ima u sljedeÊem razdoblju.<br />

30. studenoga 2005.<br />

odræan je sastanak dr. Ognjena Krausa, Saπe CvetkoviÊa<br />

i g. Daria Lukete, struËnog suradnika za pitanja gradnje<br />

æidovskog centra u Praπkoj ulici, a vezano uz sigurnosne<br />

aspekte gradnje.<br />

1. prosinca 2005.<br />

Æidovsku opÊinu Zagreb posjetila je prof. Sabrina HoroviÊ,<br />

predsjednica Æidovske opÊine Dubrovnik. U razgovoru<br />

s dr. Ognjenom Krausom, predsjednikom Koordinacije<br />

æidovskih opÊina u RH razgovaralo se provoappleenju<br />

planova Koordinacije, sukladno zakljuËcima sa zadnje<br />

sjednice. Dr. HoroviÊ je posjetila DjeËji vrtiÊ M. Weiller,<br />

prigodom Ëega su je djeca, u znak zahvalnosti za donaciju<br />

dubrovaËke opÊine, darivala svojim radovima izraappleenim<br />

za Hanuku.<br />

42<br />

91


:: ÆIDOVSKI FILM ::<br />

KULTURA<br />

PoËetkom studenoga u Londonu je, Ëetvrti put<br />

za redom, odræan Æidovski filmski festival. Naπa<br />

suradnica Vesna Domany Hardy pratila je filmove<br />

prikazane na tom festivalu.<br />

»ETVRTI ÆIDOVSKI<br />

FILMSKI FESTIVAL U LONDONU<br />

Krajem listopada svake godine u Londonu se odræava meappleunarodni<br />

filmski festival, a odmah nakon njega, poËetkom studenoga,<br />

u glavnom gradu Velike Britanije poËinje Æidovski filmski festival.<br />

Ove godine taj je festival odræan Ëetvrti put.<br />

Oba se festivala gotovo isprepliÊu, jer se neki filmovi sa Æidovskog<br />

festivala mogu vidjeti ranije u okviru meappleunarodnog festivala. U tom<br />

smislu dvostruku londonsku premijeru imao je i izraelski film reæisera<br />

Gidija Dara ‘Ushpizn’ (Ritual tradicionalnog gostoprimstva), u<br />

produkciji strogo ortodoksne æidovske zajednica iz Charedija u<br />

okolici Jeruzalema. Film obraappleuje promjene u odnosima jednog<br />

ortodoksnog braËnog para kojima ne uspijeva imati djecu. Nadaju<br />

se da Êe se stvari pozitivno pomaknuti kada u znak tradicionalnog<br />

gostoljublja za vrijeme vjerskih praznika prihvate u svoju kuÊu<br />

strance, meappleutim uspostavi se da su njihovi gosti kaænjenici u bijegu.<br />

NeoËekivana situacija dovodi do svakakvih komplikacija.<br />

Drugi ortodoksni film, doduπe domaÊe britanske proizvodnje, prikazan<br />

na Londonskom filmskom festivalu bio je ‘Pjesma nad pjesmama’.<br />

Taj film obraappleuje ideoloπki vjerski sukob izmeappleu asimilacijskog<br />

brata i poboæne sestre u okviru jedne britanske ortodoksne obitelji.<br />

Prikazani filmovi raznih kategorija iz Izraela,<br />

Francuske, NjemaËke, Norveπke i SAD-a<br />

Za program Æidovskoga filmskog festivala odabrani su filmovi raznih<br />

kategorija, od igranih i dokumentarnih, do velikog broja kratkih filmova.<br />

Prije svakoga cjeloveËernjeg filma prikazivao se po jedna<br />

kraÊi, igrani ili dokumentarni film, a posebnu retrospektivu filmske<br />

proizvodnje kratkog filma imala je filmska i televizijska πkola Sama<br />

Spiegela iz Jeruzalema. Filmovi polaznika ove akademije pokazali<br />

su znalaËku umjeπnost priËanja kratkih filmskih priËa, a svi njihovi<br />

prikazani filmski skeËevi, njih πest, slike su iz svakodnevnog æivota<br />

Jeruzalema.<br />

Ukupno je na festivalu prikazano 20 izraelskih filmova od Ëega njih<br />

16 po prvi put u Ujedinjenom Kraljevstvu. Osim izraelskih filmova<br />

prikazano je par francuskih, dvije njemaËke æidovske komedije,<br />

jedan norveπki igrani film, mnoπtvo koprodukcija i nekoliko<br />

ameriËkih filmov koji su veÊ uπli u opÊu distribuciju. Osim kvalitete,<br />

stimulacija za razgovor bio je jedan je od uvjeta koji su organizatori<br />

festivala postavili autorima filmovima. Ovu inicijativu Festival je usvojio<br />

2002. godine da bi obuhvatio stimulativne filmove o dogaappleajima➠<br />

91<br />

43


KULTURA :: ÆIDOVSKI FILM ::<br />

➠ koji Êe omoguÊiti dijalog povezan sa situacijom na Bliskom istoku<br />

i njezin utjecaj na globalna zbivanja.<br />

Izraelski filmovi “Hilliers” i<br />

“Traganje za izgubljenim glasom”<br />

U to su se dobro uklopili polemiËni film “Hilliers”, izraelski dokumentarni<br />

cjeloveËernji film o izraelskoj obitelji koja pokuπava<br />

dokazati da njihov sin nije izvrπio samoubojstvo za vrijeme sluæenja<br />

vojnog roka, kao πto je obitelj bila obavijeπtena. Njihovo traæenje za<br />

istinom otvara politiËku Pandorinu kutiju.<br />

“Traganje za izgubljenim glasom” (‘Be’ikvot Hakol Ha’avood’)<br />

izraelski cjeloveËernji dokumentarni film reæisera Tzipija Tropea bio<br />

je prikazan odmah na poËetku Æidovskog filmskog festivala. I taj je<br />

film potvrdio ozbiljnost problematike s kojom se suoËavaju autori<br />

filmske izraelske produkcije. Film priËa o punk pjevaËu Omri Goldinu<br />

koji je zajedno s grupom svojih prijatelja, sve djecom visokih<br />

izraelskih vojnih lica, protestirao kao punk rocker protiv militarizacije<br />

izraelskog druπtva. No 2002. godine talentirani pjesnik Ormi, u<br />

21. godini æivota bude ubijen u jednom teroristiËkom samoubilaËkom<br />

napadu na autobus. Od tog trenutka film prati sloæene æivotne<br />

prilike njegove pacifistiËke obitelji angaæirane na projektu<br />

koegzistencije i suæivota s izraelskim Palestincima, njihovom suo-<br />

Ëavanju s gubitkom sina, odnosa s palestinskim susjedima i ustrajnost<br />

Omrijeve obitelji u nastojanju realiziranja koegzistencije.<br />

Londonska publika pozdravila je taj film Ëija je ekranizacija na festivalu<br />

popraÊena æivom diskusijom pod vodstvom jedne izraelske<br />

psihoanalitiËarke/ terapeutkinje, savjetnice obitelji koje su pretrpjele<br />

takve gubitke. Zajedno s njom na pitanja publike odgovarao je<br />

jedan palestinski pisac iz Libanona. Kroz prikazivanje svakodnevnog<br />

æivota Omrijeve obitelji angaæirane na izgradnji izraelskopalestinske<br />

koegzistencije na Zapadnoj obali, film je pokazao slojevitost<br />

æivota u Izraelu i kroz to otvorio moguÊnost za razgovor o<br />

mnogim goruÊim temama kao πto su izraelsko-arapski odnosi unutar<br />

granica Izraela; problem koji u svakodnevnom æivotu predstavlja<br />

sigurnosni zid; ponos jednih i drugih; unutarnje prilike u samom<br />

Izraelu kao i sukob generacij...<br />

Psiho-fiziËke dimenzije sigurnosnog zida:<br />

tema filma “Zid”<br />

O psiho-fiziËkim dimenzijama kontroverznog zida koji dijeli<br />

Palestince od Izraelaca bavi se dokumentarni film “Zid” (Le Mur) u<br />

francusko-izraelskoj koprodukciji. Autor filma Simone Bitton u filmu<br />

putuje duæ obiju strana zida i razgovara s Palestincima i Izraelcima<br />

koji æive i rade u njegovoj blizini. Film vizualizira znaËanje nepropusne<br />

barijere za æivot tih lokalnih zajednica.<br />

“Zamiπljeni svjedok” dokumentarni film o holivudskom<br />

ignoriranju nacizma<br />

Vjeπtom montaæom arhivskog filmskog materijala, ameriËki dokumentarni<br />

film “Zamiπljeni svjedok” (The Imaginary Witness) progovara<br />

o ignoriranju pojave nacizma od strane holivudske filmske<br />

proizvodnje od 1933. godine. Autor Daniel Anker prati odnos<br />

Hollywooda prema holokaustu sve do kraja dvadesetog stoljeÊa.<br />

Preispitivanjem dvosmislenosti odnosa ameriËke kulture i nacizma,<br />

film se ne susteæe ukazati<br />

na moralnu odgovornost<br />

holivudskih filmskih<br />

producenata i<br />

njihova (ne)prikazivanja<br />

tragiËne povijesti europskih<br />

Æidova, unatoË<br />

tomu πto su u Hollywoodu<br />

uglavnom radili<br />

europski Æidovi i druge<br />

europske izbjeglice.<br />

Filmski magnati iz svojih,<br />

Ëesto komercijalnih<br />

razloga, uglavnom nisu<br />

koristili svoju moÊ<br />

niti za formiranje, ni za<br />

galvanizaciju tadaπnjeg<br />

ameriËkog javnog mnijenja<br />

protiv nacizma.<br />

Kad bi kritiËniji filmovi<br />

Ëak bili napravljeni, uglavnom<br />

bi bivali bunkerirani.<br />

U prilog svojoj<br />

tvrdnji Anker navodi<br />

mnoπtvo zanimljivih<br />

podataka koje ilustrira<br />

isjeËcima iz pojedinih<br />

filmova. Zanimljivo je<br />

da su od dolaska Hitlera<br />

na vlast 1933. godine<br />

pa sve do pedesetih<br />

godina dvadesetog<br />

stoljeÊa, jedine dvije<br />

komedije koje su izvrgavale<br />

ruglu Hitlera i<br />

nacizam napravljena<br />

izvan Hollywooda, tj. u<br />

New Yorku - ➠<br />

44<br />

91


:: ÆIDOVSKI FILM ::<br />

KULTURA<br />

➠ Chaplinov “Veliki diktator” i Lubitschev film “Biti ili ne biti”, snimljen<br />

u Velikoj Britaniji.<br />

“Vodeni tragovi” - film o BeËankama,<br />

plivaËicama æidovskoga sportskog kluba<br />

Londonska je publika dugaËkim aplauzom popratila film “Vodeni<br />

tragovi” (‘Watermarks’) dokumentarni film o sedam BeËanki, sportskih<br />

plivaËica æidovskog sportskog kluba ‘Hakoah’. Klub je bio osnovan<br />

1909. godine kada æidovsku mladeæ nisu primali u Ëlanstvo<br />

ostalih sportskih klubova. U razdoblju izmeappleu dva svjetska rata,<br />

klub Hakoah se proslavio æenskim timom plivaËica. Njih sedam<br />

1936. godine odbile su predstavljati Austriju na Olimpijadi u Berlinu,<br />

pa su im rezultati i imena brisani iz austrijskog registra sportaπa. 77’<br />

film razvija priËu o tim sportaπicama u francusko-ameriËko-izraelskoj<br />

koprodukciji. Temu je istraæio i film reæirao Yaron Zilberman, koji<br />

je plivaËice skupio πezdeset godina kasnije. Posjetio je svaku u<br />

drugoj zemlji, jer ih je rat raselio. Neke su danas u Americi, druge<br />

u Izraelu i u Velikoj Britaniji. Odmah poslije Anschlussa njihov klupski<br />

trener pomogao im je pobjeÊi iz Austrije u zadnji Ëas. Reæiser je<br />

za svoj film organizirao njihov ponovni sastanak u BeËu, nakon svih<br />

tih godina. BeË je za njih pun lijepih uspomena iz mladosti, ali prevladavaju<br />

gorka sjeÊanja na nacizam. Londonska publika u razgovoru<br />

reagirala je posebno na jednu sekvencu u kojoj se jedna od<br />

protagonistica u 85-oj godini æivota prvi put nakon 1939. godine<br />

vraÊa u BeË. Na putu od aerodroma ona razgovara s taksistom koji<br />

joj hladnokrvno kaæe kako je normalno da je kao strankinja morala<br />

otiÊi iz Austrije jer tu strancima nije mjesto.<br />

Film o sudbini Sabine Spielrein<br />

“»uvaj mi duπu” (Prendimi l’anima/ The Soulkeeper’) je francuskotalijansko-britanska<br />

koprodukcija o Sabini Spielrein koju je iz Rusije<br />

otac poslao na lijeËenje histerije i anoreksije u umobolnicu u<br />

Zuerichu 1905. godine. Mlad lijeËnik Karl Gustav Jung uzima Sabinu<br />

pod svoje okrilje i na njoj po prvi put eksperimentira s metodama<br />

svog uËitelja dr. Sigmunda Freuda. Jung i njegova pacijentica<br />

doæivljavaju strastvenu ljubavnu aferu. S vremenom Jung izlijeËi<br />

Sabinu, a ona zavrπi studij medicine da bi sama postala psihoanalitiËarka.<br />

Oduπevljena moguÊnostima koje podruËju psihoanalize<br />

pruæa postrevolucionarna Rusija, Sabina se vraÊa u<br />

Moskvu gdje osniva poznatu djeËju ‘Bijelu πkolu’. No ubrzo njezine<br />

avangardne metode odgoja djece, kao i psihoanalizu opÊenito,<br />

zabranjuje Staljin. Zna se samo da su Sabinu i njezinu kÊer ubili<br />

nacisti u Rostovu u masakru u sinagogi 1942. godine. U toj je sinagogi<br />

kasnije pronaappleen njezin dnevnik, koji se nalazi u<br />

moskovskom arhivu. PriËa otkriva dvoje istraæitelja koji rade u<br />

arhivu, ali se njezina potka uglavnom osniva na trostrukoj prepisci<br />

izmeappleu Sabine Spielrein, Freuda i Junga, sluËajno otkrivenoj tek<br />

1977. godine.<br />

NjemaËka komedija “Sve za Zuckera”<br />

NjemaËka je festivalu doprinijela dvama filmovima iz svoje proizvodnje.<br />

Pogledala sam komediju “Sve na Zuckera” (Alles auf Zucker)<br />

koja je u NjemaËkoj doæivjela velik komercijalni uspjeh. Film je<br />

najavljivan kao uskrsnuÊe njemaËko-æidovske komedije, a radi se o<br />

zabavnoj situacijskoj komediji, punoj tragikomiËnih elemenata i<br />

nekompatibilnosti u odnosima asimiliranih i ortodoksnih Æidova, ali i<br />

neæidova na pozadini problema kakve je za mnoge istoËne Nijemce<br />

dovelo ujedinjenje dvije NjemaËke.<br />

Film kao naËin<br />

prenoπenja znanja o holokaustu<br />

Organizator festivala dræi da je prenoπenja znanja o holokaustu<br />

putem filma integralni dio programa. Zbog toga se svake godine za<br />

vrijeme festivala odræavaju predavanja uz prikazivanje filmova namijenjenih<br />

nastavnicima u uËenicima srednjih πkola. U tu kategoriju<br />

svakako ide izvrsni dokumentarni film britanske proizvodnje “Skrivanje<br />

od Hitlera” Ëiju priËu priËaju sami svjedoci. To su ljudi koji su kao<br />

djeca u Poljskoj uspjeli preæivjeti holokaust, neki od njih u kanalizaciji,<br />

drugi u rupama iskopanima u zemlji, na neËijem πtaglju ili tavanu,<br />

Ëesto potpuno sami i bez pomoÊi. Danas su to sve ispunjeni<br />

i vitalni ljudi u godinama, a njihovo sjeÊanje na te straπne godine<br />

zabiljeæeno je sada na ovom filmu.<br />

Festival se zavrπio gala-premijerom jednog takvog filma - maapplearsko-njemaËkoga<br />

filma “Bez sudbine” (Sorstalansag), reæisera Lajosa<br />

Koltaia, prema knjizi Nobelovca Imre Kertesza.<br />

Kerteszeva je joπ jedna straviËna priËa preæivljavanja. Kao Ëetrnaestogodiπnji<br />

djeËak, Kertesz je deportiran iz Budimpeπte u koncentracijski<br />

logor Buchenwald. U logoru ga poneki zatvorenici<br />

pouËe kako preæivjeti u nemoguÊim uvjetima. To mu jedva uspije,<br />

zapravo pravo je Ëudo da je u tom uæasu ostao æiv i joπ k tomu normalan.<br />

Meappleutim, kada se poslije svega uspije vratiti u Budimpeπtu,<br />

ravnoduπje ili neprijateljstvo koje osjeÊa prema sebi daleko su teæe<br />

iskustvo od samoga logora. <br />

P. S.<br />

Vesna Domany Hardy<br />

Informacije o kompletnom programu<br />

festivala i prijave filmova za<br />

buduÊi UK Æidovski filmski festival<br />

mogu se naÊi na web stranici<br />

<br />

91<br />

45


IZ IZRAELA :: YAD VASHEM :: POZIV NA SURADNJU :: HUMOR ::<br />

Uz pomoÊ Stevena Spielberga,<br />

otvoren novi centar s filmovima u Yad Vashemu<br />

YAD VASHEM<br />

OTVORIO SE NOVI CENTAR S<br />

FILMOVIMA O HOLOKAUSTU<br />

Uz pomoÊ holivudskoga reæisera Stevena Spielberga, memorijalni<br />

centar holokausta Yad Vashem u Jeruzalemu otvorio je u studenome<br />

novi centar s filmovima na temu holokausta.<br />

U novoj videoteci posjetitelji mogu pogledati filmove, dokumentarce<br />

i snimljena svjedoËanstva ærtava holokausta, kazao je otvarajuÊi<br />

novi centar direktor Yad Vashema Avner Shalev.<br />

“Skupit Êemo sve materijale snimljene od 1945. godine do danas”,<br />

kazao je Shalev istiËuÊi kako to do sada nitko nije napravio.<br />

“Mi znamo da su snimljeni materijali vrlo vaæni i da postaju sve vaæniji”,<br />

rekao je direktor Yad Vashema.<br />

Filmski centar osnovan uz pomoÊ<br />

Zaklade Stevena Spielberga<br />

Filmski centar, osnovan djelomiËno uz pomoÊ Spielbergove zaklade,<br />

posljednja je novost preureappleenog muzeja Yad Vashema, koji je<br />

otvoren u oæujku ove godine u nazoËnosti Ëelnika iz 40 zemalja.<br />

Hrvatsku je na otvaranju novoureappleenog Yad Vashema predstavljao<br />

predsjednik Stjepan MesiÊ.<br />

Spielberg je sa svojom drugom zakladom nazvanom “Zaklada za<br />

vizualnu povijest: preæivjele ærtve holokausta”, skupio viπe od<br />

52.000 snimljenih svjedoËanstava ærtava holokausta diljem svijeta.<br />

ZahvaljujuÊi suradnji Yad Vashema i Spielberga ta Êe se svjedo-<br />

Ëanstva moÊi pogledati u novom centru.<br />

Osim toga, Yad Vashem je dobio prava za emitiranja filmova - poput<br />

Spielbergove “Schindlerove liste” - u novom centru.<br />

Posjetitelji Êe snimljene materijale moÊi pogledati na 50 raËunala<br />

koja se nalaze u centru, objasnio je Shalev.<br />

46<br />

Dr. Mirjam Rajner moli za pomoÊ<br />

u svom istraæivanju<br />

Dr. Mirjam Rajner<br />

započinje istraživanje o<br />

židovskim umjetnicima s<br />

područja bivše Jugoslavije<br />

Dr. Mirjam Rajner, povjesniËarka umjetnosti i predavaËica moderne<br />

æidovske umjetnosti na Univerzitetu Bar Ilan u Izraelu, zapoËinje,<br />

u okviru Internacionalnog instituta za prouËavanje holokausta pri<br />

Yad Vashemu, istraæivanje o æidovskim umjetnicima s podruËja<br />

bivπe Jugoslavije stradalih u ratu kao i radova umjetnika Ëije se<br />

teme bave holokaustom.<br />

Ukoliko ste poznavali te umjetnike ili posjedujete njihove radove,<br />

fotografije njih ili njihovih radova, pisma, sjeÊanja, dnevnike i sliËan<br />

arhivski materijal vezan za njihovu djelatnost, molim Vas da se<br />

obratite elektroniËkom poπtom na adresu: rajnerm@mail.biu.ac.il ili<br />

obiËnom poπtom na adresu: Mirjam Rajner, 13a Ben Dor St.,<br />

96103 Jerusalem, Israel.<br />

Vaπa pomoÊ moæe doprinijeti saËuvanju od zaborava i boljem razumijevanju<br />

njihove umjetniËke djelatnosti kao vaæna oblika duhovnoga<br />

otpora pred pokuπajem uniπtenja.<br />

Hvala unaprijed,<br />

ÆIDOVSKI HUMOR<br />

Pogodi tko Êe biti moja supruga<br />

Mirjam (Mia) Rajner.<br />

Æidovski mladiÊ dolazi kuÊi i uzbuappleeno<br />

priznaje majci da se zaljubio i da se<br />

namjerava oæeniti.<br />

“Majko, dovest Êu ti kuÊi tri djevojke a<br />

ti pokuπaj pogoditi s kojom od njih<br />

Êu se oæeniti”, kaæe mladiÊ.<br />

SljedeÊeg dana, doveo je tri prekrasne<br />

djevojke kuÊi i posjeo ih u dnevni<br />

boravak. Nakon nekog vremena upita<br />

majku.<br />

“Dobro, mama, pogodi koja Êe od njih<br />

biti moja supruga”-<br />

“Djevojka koja sjedi u sredini”, odgovara<br />

brzo majka.<br />

“Nevjerojatno. Pogodila si. Kako si<br />

znala”, upita mladiÊ.<br />

“Ona mi se jedina ne sviapplea”, odgovara<br />

majka.<br />

91


:: NAJPOZNATIJI DNEVNIK NA SVIJETU ::<br />

ZANIMLJIVOSTI<br />

Obnovljen stan Anne Frank u Amsterdamu<br />

STAN ANNE FRANK<br />

POSTAO UTO»I©TE ZA PISCE<br />

“Dnevnik Anne Frank” - jedan od simbola progona Æidova tijekom<br />

Drugoga svjetskog rata<br />

Stan u Amsterdamu, u kojem<br />

je Anna Frank poËela pisati svoj<br />

diljem svijeta poznat dnevnik prije<br />

nego πto se poËela skrivati od<br />

nacista, obnovljen je nedavno u<br />

stilu tridesetih godina proπlog<br />

stoljeÊa i preureappleen u utoËiπte za<br />

progonjene pisce.<br />

Obitelj Frank u trosobnom je stanu<br />

u juænom Amsterdamu æivjela<br />

od 1933. do 1942. godine.<br />

Stan obnovljen uz<br />

pomoÊ fotografija iz<br />

obiteljskog arhiva<br />

Nizozemski struËnjaci mjesecima<br />

su uklanjali iz stana moderne dodatke,<br />

a pri tome su se koristili fotografijama<br />

iz obiteljskog arhiva i<br />

pismom Anne Frank u kojem je<br />

stan opisan. Danas je stan namjeπten<br />

u istom stilu u kojem ga je<br />

ostavila obitelj Frank.<br />

Ponovo je izraappleen i pisaÊi stol na<br />

kojem je 13-godiπnja Anna vjerojatno<br />

poËela pisati dnevnik u lipnju<br />

1942. godine, nekoliko tjedana<br />

prije nego πto se zajedno sa svojom<br />

obitelji poËela skrivati od<br />

nacista.<br />

I dok je zgrada u kojoj se obitelj<br />

Frank skrivala postala muzej, stan<br />

u tihom predgraappleu Amsterdama,<br />

u kojem je Anna provela veÊinu<br />

djetinjstva, bio je gotovo nepoznat<br />

sve dok nedavno nije ponuappleen<br />

na træiπtu nakon Ëega je nizozemska<br />

televizija pokrenula<br />

kampanju za njegovu zaπtitu.<br />

U Anninu stanu boravit<br />

Êe pisci kojima prijeti<br />

cenzura ili progon<br />

Obnovljeni stan iznajmljen je jednoj<br />

amsterdamskoj zakladi koja<br />

Êe svake godine pozvati jednog<br />

stranog pisca kojem u domovini<br />

prijeti cenzura ili progon da doapplee<br />

u njemu æivjeti i raditi.<br />

Prvi stanar bit Êe alæirski romanopisac<br />

i pjesnik El-Mahdi Acherchour<br />

(32), koji piπe novi roman. <br />

“Dnevnik Anne Frank” prvi je puta objavljen u Nizozemskoj<br />

1947. godine pod naslovom “Het Achterhuis” i s vremenom<br />

je postao svojevrsni simbol progona kojima su Æidovi bili<br />

izloæeni tijekom Drugoga svjetskog rata. U tom dnevniku 13-<br />

ogodiπnja djevojËica iznosi svoje viappleenje rata, skrivanja, strahove,<br />

opisuje svoje snove i æelje.<br />

Nizozemski naslov ove knjige odnosi se na dio kuÊe koji je<br />

sluæio kao skroviπte dvjema obiteljima koje su se ondje skrivale<br />

od 1942. do 1944. godine. Achter na nizozemskom<br />

znaËi ‘iza’, a huis je ‘kuÊa’.<br />

Nacisti su skroviπte Anne Frank i njezine obitelji otkrili u<br />

kolovozu 1944. godine. Svi stanari bili su uhiÊeni i<br />

prebaËeni u njemaËke i nizozemske koncentracijske logore.<br />

Gestapo je opljaËkao tajno skloniπte, a dvije obiteljske prijateljice<br />

su meappleu gomilom starih knjiga, revija i novina koje<br />

su bile ostavljene na podu pronaπle Annin dnevnik. Od svih<br />

stanara tajnog skroviπta, Drugi svjetski rat preæivio je jedino<br />

Annin otac. Anna i njezina sestra Margot umrle su od tifusa<br />

u koncentracijskom logoru Bergen-Belsen u oæujku 1945.<br />

godine, samo dva mjeseca prije osloboappleenja.<br />

91<br />

47


RECENZIJE :: HOLOKAUST I FILM ::<br />

Holokaust i film<br />

(Holokaust and the Moving image)<br />

urednici Toby Haggith i Joanna Newman<br />

Wallflower Press, 2005. £ 16.99<br />

(Toby Haggith radi u Imperijalnom ratnom muzeju.<br />

Joanna Newman je direktorica za umjetnost i obrazovanje u<br />

Æidovskom kulturnom centru u Londonu.)<br />

“HOLOKAUST I FILM”<br />

- KNJIGA ZA GENERACI-<br />

JE FILMSKIH I KUL-<br />

TURNIH DJELATNIKA<br />

Kako se od kraja Drugoga<br />

svjetskog rata do danas<br />

kroz film i televiziju<br />

obraappleivalo tematiku holokausta<br />

u zapadnoj Europi<br />

( s iznimkom eseja o<br />

filmova Andrzeja Wajde),<br />

iscrpno se bavio simpozij<br />

odræan na tu temu u londonskom<br />

Imperijalnom<br />

ratnom muzeju 2001.<br />

godine.<br />

Sada su izlaganja svih sudionika tog simpozija, njih trideset i<br />

osam, sakupljena i objavljena pod naslovom “Holokaust i film” u<br />

knjizi koja Êe zasigurno posluæiti generacijama filmskih radnika i<br />

drugim kulturnim djelatnicima na kojima ostaje oËuvanje teπkog<br />

nasljeapplea holokausta.<br />

Nakon pomnog istraæivanja cjelokupne, do sada poznate i arhivirane<br />

vizualne graapplee, s vremenskom distancom, mnogi su se<br />

autori u svojim prilozima osvrnuli kritiËki na dosadaπnji tretman<br />

holokausta koji je Ëesto bio podloæan ideoloπkim i politiËkim pritiscima<br />

i strujanjima, meappleudræavnim odnosima, cenzuri itd.<br />

Filmski kritiËar o djelu Alaina Rasnaisa<br />

Tako, na primjer, francuski filmski kritiËar Christian Delage piπe o<br />

filmu Alaina Rasnaisa “NoÊ i magla”. Njegov esej mogao bi<br />

posluæiti kao ilustracija. ZnaËajni Rasnaisov 35’ dokumentarni film<br />

nastao je 1955. od dokumentarne graapplee skupljene za nekoliko<br />

izloæaba o holokaustu, povodom desete godiπnjice osloboappleenja<br />

koncentracionih logora. Film je prvi progovorio filmskim jezikom o<br />

koncentracijskim logorima i kao takav bio zapaæen i nagraappleivan,<br />

da bi na traæenje vlasti bio bunkeriran kao neprikladan za prikazivanje<br />

u tadaπnjoj Francuskoj. Tako je, osim rijetkih privatnih<br />

ekranizacija, ostao zakopan do 1992. godine kad su poslije antisemitskih<br />

ispada i oskrvnuÊa u Carpenterasu vlasti opet posegnule<br />

za njim. Tek je tada doæivio televizijsku premijeru na nacionalnoj<br />

televiziji, da bi od tada bio prikazivan kao dio obavezne nastave<br />

povijesti u srednjim πkolama, πto pokazuje kako su se<br />

shvaÊanja izmijenila, jer je u vrijeme nastanka film bio zabranjen za<br />

mlaapplee od 17 godina.<br />

Prije dvadeset godina presudni utjecaj na viappleenje holokausta<br />

napravili su filmovi “Shoah” Claudea Lanzmanna i dokumentarni<br />

film o suappleenju Adolfu Eichmanu. Lanzmannov, kao i film o<br />

Eichmanu, prvi su doveli pred kameru same svjedoke holokausta<br />

koji su o tim straviËnim dogaappleajima progovorili i to na tim straπnim<br />

mjestima. Danas nam je nezamislivo da se o tim dogaappleajima<br />

uopÊe moglo govoriti bez njihova sudjelovanja.<br />

Esej o Claudeu Lanzmannu<br />

Esej o Claudeu Lanzmannu govori o cjelokupnom njegovu djelu o<br />

holokaustu, tj. o filmovima koji su nastali od graapplee koju nije iskoristio<br />

za devet i pol sati dugaËak “Shoah”. Od te preostale graapplee<br />

nastali su njegovi filmovi :”Un vivant qui passe: Auschwitz” 1943;<br />

“Theresienstadt” 1944; a 2001. godine zavrπio je 16-satni film<br />

“Sobibor, 14 oktobra 1943”. O cjelokupnu Lanzmannovu opusu<br />

piπe Raye Farr, filmska autorica i ravnateljica washingtonskoga<br />

Muzeja holokausta za filmsku i televizijsku graappleu i produkciju.<br />

Filmske kategorije: propaganda,<br />

film kao svjedok, dokumentarni film...<br />

Filmski kritiËar i autor dokumentarnih filmova Lutz Becker piπe o<br />

dvama filmovima raappleenim za nacistiËku propagandu u<br />

Teresienstadtu, koji su ne tako davno otkriveni u arhivima praπke<br />

filmske πkole FAMU. Na ovaj bi se naËin moglo nanizati joπ 35<br />

zanimljivih eseja. A svaki se dio bavi drukËijom filmskom kategorijom,<br />

tj. film kao svjedok, propaganda, dokumentarni film na televiziji,<br />

igrani film, nasljeapplee holokausta i drugih genocida.<br />

Svaki od tih doprinosa dodaje neπto novo πto se moæda nije znalo<br />

o gledanju tih dogaappleaja. Zbog toga je knjiga podijeljena u pet<br />

dijelova s podnaslovima: Film kao svjedok; Film kao propaganda,<br />

Holokaust kroz dokumentarne filmove; Holokaust u igranim filmovima,<br />

Nasljeapplee i drugi genocidi.<br />

Skupljena je jedinstvena kombinacija razliËitih glasova i glediπta<br />

πto pruæa mnogostruki uvid u problematiku prenoπenja i oËuvanja<br />

iskustva holokausta. Autori pojedinih eseja u knjizi jesu arhivisti,<br />

kustosi, filmski autori, znanstvenici i svjedoci holokausta i drugih<br />

genocida. Knjiga sadræi iscrpnu filmografiju i bibliografiju te tematike.<br />

<br />

Vesna Domany Hardy<br />

48<br />

91


:: ÆIDOVSKI GETO U DUBROVNIKU ::<br />

RECENZIJE<br />

Prikaz knjige Vesne MioviÊ o povijesti Æidova u Dubrovniku<br />

Æidovski geto u Dubrovniku (1546 -1808),<br />

Vesna MioviÊ<br />

HAZU, Zavod za povijesne znanosti u<br />

Dubrovniku, Zagreb-Dubrovnik 2005., 140 str.<br />

Dubrovnik, grad optoËen zidinama πto su<br />

ga Ëuvale izvana, ali istodobno i zatvarale<br />

DubrovËane u malu meappleusobno i predobro<br />

znanu zajednicu, pokazuje se u ovoj vrsnoj<br />

knjizi Vesne MioviÊ ipak i otvorenim gradom.<br />

To je i knjiga koja svjedoËi o Gradu i slici o<br />

njemu koja se prelama i zrcali u tri stoljeÊa<br />

æivota æidovske zajednice. Knjiga razmatra<br />

æivot Æidova u gradu u trima vremenskim<br />

odsjeËcima: do nastanka geta (1546.), do<br />

katastrofalnog potresa (1667.) te do pada<br />

DubrovaËke Republike (1808.). Æidovi u<br />

Grad pojedinaËno i usputno dolaze od 13.<br />

stoljeÊa, intenzivnije u doba oslobaappleanja od<br />

mletaËke vlasti sredinom 14. stoljeÊa, u<br />

doba definiranja odnosa s moÊnim osmanskim<br />

susjedom te razvoja u jaku trgovaËku<br />

luku πto spaja Istok i Zapad i sama pritom<br />

dobro prosperirajuÊi. Gonjeni i protjerani iz<br />

Portugala i ©panjolske, a potom i iz juæne<br />

Italije, Æidovima je na putu prema istoku i<br />

zaπtiti πto ju je pruæalo Osmansko Carstvo<br />

negdje na putu prirodno bio Dubrovnik.<br />

Obostrani interes domaÊina i novih doseljenika,<br />

u prvome redu u trgovini, pobijedio je<br />

domaÊu netrpeljivost i Æidovi su se smjeli<br />

stalno nastaniti meappleu dubrovaËkim mirima.<br />

Upravo je godina 1546., godina osnivanja<br />

geta, poËetak suæivota DubrovËana sa<br />

Æidovima.<br />

Postanak, rast geta i njegovo rastakanje u<br />

samom srcu zatvorenoga grada, tog mjesta<br />

πto je bogato nastanjeno povijeπÊu, okosnica<br />

je ove knjige. Autorica geto gradi u<br />

arhitektonskom smislu: detektira kuÊe koje<br />

su Æidovi nastanjivali ne samo u Æudioskoj<br />

veÊ i u susjednim ulicama (KovaËkoj i<br />

danaπnjoj BoπkoviÊevoj), rekonstruira nestalu<br />

ulicu (Meappleu palaËama), πto je najprije<br />

nadsvoappleena, a poslije zagraappleena i potpuno<br />

zaboravljena zatvarala taj prostor, otkriva<br />

prolaze meappleu zidovima kuÊa koje su se<br />

naslanjale na kuÊe u getu, ali nisu smjele biti<br />

njegovim sastavnim dijelom jer su im<br />

proËelja bila okrenuta otvorenu gradu pa<br />

time i zabranjena Æidovima za stanovanje,<br />

opisuje skladiπta u prizemljima koja su bila<br />

srediπtima gospodarskoga æivota te zajednice.<br />

No, to je tek jedan aspekt ove knjige.<br />

Onaj drugi kazuje o odnosu Æidova i Grada,<br />

o odnosu koji je neprestano kolebao izmeappleu<br />

netrpeljivosti, meappleusobne snoπljivosti i promiπljene<br />

gradske lukavosti i njezina umjeπna<br />

plivanja izmeappleu domaÊih i rimskih crkvenih<br />

zabrana i njihova svjesnog krπenja u ograni-<br />

Ëavanju æidovskih sloboda, a sve zbog viπih<br />

ciljeva i opÊeg gradskog dobra - i politiËkog<br />

- u æidovskim diplomatskim poklisarskim pohodima<br />

Turcima - i materijalnog - u naplati<br />

poreza, najmova i inih daÊa - ali i u zabranjenim<br />

uslugama æidovskih lijeËnika. I gradske<br />

su se odredbe o isticanju æidovskih oznaka<br />

na odjeÊi stoga tijekom stoljeÊa morale<br />

opetovano uvoditi jer su se oËito Ëesto<br />

krπile.<br />

Knjiga se ni tu ne iscrpljuje: ona govori i o æivotu<br />

te zajednice i njezinu dugovjeku proæimanju<br />

s gotovo svim vidovima dubrovaËke<br />

svakidaπnjice. Zatvoreni prostor geta bio je<br />

tek srediπtem zajednice (kasnije sve viπe<br />

Æidova æivi i izvan njezinih zadanih mjera): u<br />

njoj je organiziran vjerski æivot, πkole, bratovπtine,<br />

tu su se odvijale i kazaliπne i<br />

glazbene priredbe, ali i meappleusobne svaapplee i<br />

tuËe (gradska bi se vlast upletala i<br />

presuappleivala tek kad æidovska zajednica nije<br />

mogla naÊi rjeπenje). UnatoË muËnim<br />

dogaappleajima i optuæbama protiv Æidova, koji<br />

oslikavaju krhku i promjenjivu toleranciju prema<br />

njima, zakljuËuje se da su Æidovi u<br />

Dubrovniku æivjeli slobodnije i ljepπe no u<br />

mnogim drugim krajevima. SvjedoËe to podaci<br />

o vraÊanju na æidovska imena prethodno<br />

drugdje pokrπtenih Æidova, o Didaku Piru,<br />

pjesniku koji je sudjelovao u pjesniËkom renesansnom<br />

æivotu Dubrovnika i svoje mjesto<br />

naπao i u Kombolovoj “Povijesti hrvatske knjiæevnosti”,<br />

o brojnim slavnim lijeËnicima koji<br />

su se zauvijek zaustavili u Dubrovniku.<br />

Fotografije te 17 priloga na kraju knjige s<br />

popisima imena i prezimena dubrovaËkih<br />

Æidova i njihovih obiteljskih veza (gdje je to<br />

god bilo moguÊe), s dotacijama o njihovu<br />

dolasku, odlasku i vjeËnom ostajanju u<br />

Gradu potkrepljuju i poosobljuju opisane<br />

dogaappleaje i ljude. Autorica je pokazala zavidno<br />

strpljenje i ustrajnost jer treba mnogo<br />

znanja da bi se iz teπko odgonetljivih krhotina<br />

razasutih u raznorodnim vrelima Dræavnog<br />

arhiva u Dubrovniku, u rukopisima i u literaturi<br />

prepoznala jeka tog davno nestaloga svijeta.<br />

Istovjetno izdanje na engleskom jeziku<br />

pomoÊi Êe recepciji knjige izvan hrvatskog<br />

govornoga prostora. <br />

Ljiljana Marks<br />

91<br />

49


MUZI»KI KUTAK<br />

:: MATISYAHU ::<br />

Hasidski Bob Marley<br />

Mladi i po svemu jedinstveni ameriËki glazbenik<br />

Matisyahu nakon uspjeπne turneje po Izraelu i Europi<br />

uskoro treba izdati svoj novi Ëetvrti album. Iako ga je glazba<br />

poËela zanimati joπ u djetinjstvu, Matisyahu prvi je uspjeh<br />

postigao kada je nakon prelaska na ortodoksno æidovstvo<br />

spojio svoje dvije najveÊe muziËke inspiracije -<br />

Boba Marleya i Sholoma Carlebacha, ortodoksnog rabina i<br />

Za neke neobiËan spoj hasida i<br />

rastafarijanaca, Matisyahu objaπnjava<br />

slinËostima tih dvaju<br />

vjerovanja. - Raste koje su<br />

religiozne poπtuju zakone i<br />

pravila Staroga zavjeta.<br />

Obje skupine, ➠<br />

prema mnogima<br />

jednog od najbolji<br />

autora æidovskih<br />

vjerskih pjesama<br />

koji snimio viπe od<br />

25 albuma. Zbog<br />

toga mnogi<br />

“Iskreno vjerujem u<br />

univerzalnu narav glazbe<br />

i sretan sam što<br />

moje pjesme dotiču<br />

razne skupine ljudi<br />

bez obzira na njihova<br />

osobna uvjerenja”<br />

Matisyahua smatraju zaËetnikom pravca zvanog hasidski<br />

reggae.<br />

Matisyahu, pravim imenom Matthew Miller, rodio se 1979<br />

u Pennsylvaniai u obitelji reformiranih Æidova. Kao tinejdæer,<br />

nakon brojnih poteπkoÊa sa πkolom, odlazi prvi put u<br />

Izrael, gdje poËinje prouËavati judaizam i prvi put, kako<br />

sam priznaje, postaje svjestan svog æidovskog identiteta.<br />

Povratak u SAD doæivljava vrlo teπko, nakon Ëega odlazi u<br />

New York. U Brooklynu postaje Ëlanom zajednice<br />

Lubavitchevih hasida, koju vodi u svijetu poznati rabin<br />

Menachem Mendel Schneerson. Tamo i danas æivi, sa<br />

svojom suprugom i sinom.<br />

50<br />

91


:: MATISYAHU :: AARON LANSKY ::<br />

➠ svaka na svoj naËin, plivaju protiv struje-smatra Matisyahu, koji je<br />

u Americi postao prava zvijezda.<br />

Njegov snaæan glas koji uvijek podiæe raspoloæenje publike i naËin<br />

pjevanja u potpunosti se podudara s tradicinalnim rasta roots<br />

stilom, koji uspjeπno mijeπa s rapom i betboxingom, sliËno<br />

Eminemu, kao i s tradicionalnim stilom æidovskih kantora i hasidskim<br />

nigunima, vokalnim glazbenim improvizacijama. VeÊina njegovih<br />

pjesama duhovog je ili spritualnog sadræaja, koji propituje najdublje<br />

osobne dileme svakog Ëovjeka. Stihove uglavnom piπe na<br />

engleskom jeziku, a djelove na hebrejskom ili jidiπu. Matisyahu izdao<br />

je dosad dva albuma “Shake Off the Dust... Arise” (2004) te<br />

“Live at Stubbs: Austin TX 2/19/05” (2005). U sijËenju mu izlazi<br />

treÊi album pod nazivom “Youth.”<br />

NajveÊi uspjeh na ameriËkim top listama postigao je pjesmom<br />

“King Without a Crown”, Ëiji je novi spot postao hit na ameriËkim tv<br />

postajama. Proπlog mjeseca kandidiran je za nagradu MTV-a u kategoriji<br />

“OtkriÊe godine”, a nakon πto su mu naklade preπle 100.000<br />

primjeraka privukao je i paænju moÊnog Sonya, koji mu je izdavaË.<br />

Osim glazbom, pozornost ameriËkih medija privukao je i svojom<br />

pojavom. Kao i svaki hasid ima bradu i zulufe, nosi crni πeπir,<br />

bekish(crni dugi kaput) i gartel(molitveni πal). Za razliku od veÊine<br />

ostalih reggae muziËara Matisyahu moli se tri puta dneveno, iza<br />

pozornice Ëita Toru, ne nastupa petkom i subotom za vrijeme πabata<br />

i na turnejama uvijek naravno zahtjeva koπer hranu. S obzirom<br />

da mu stroga vjerska pravila zabranjuju da nepoznate æene gleda u<br />

oËi ili se s njima rukuje, novinari mu Ëesto postavljaju pitanja kako<br />

izbjegava poglede brojnih atraktivnih oboæavateljica koje posjeÊuju<br />

njegove koncerte diljem svijeta. On tvrdi da mu to nije problem, jer<br />

na pozornicu izlazi kako bi svojom zaista jedinstvenom glazbom πirio<br />

dobre vibracije meappleu ljudima svih vjera i rasa.<br />

“Iskreno vjerujem u univerzalnu narav glazbe i sretan sam πto moje<br />

pjesme dotiËu razne skupine ljudi bez obzira na njihova osobna<br />

uvjerenja”, rekao je. <br />

Zorana Bajt<br />

ÆIDOVSKO NASLJE–E<br />

Vrijedan pokuπaj spaπavanja jidiπa - ameriËki<br />

Æidov Aaron Lansky osnovao<br />

Centar knjiga na jidiπu<br />

AMERI»KI ÆIDOV<br />

POKU©AVA SPASITI JIDI©<br />

“Shulem Aleichem”, kaæe glas na<br />

telefonskoj sekretarici u Nacionalnom<br />

centru knjiga na jidiπu u Massachusettsu,<br />

a nakon toga pozivatelj<br />

Ëuje æivahnu klezmersku muziku. Tek<br />

tada Aaron Lansky, osnivaË i ravnatelj<br />

centra, odgovara na telefonski<br />

poziv. Prije dvadeset i sedam godina,<br />

kada je on imao 23 godine, na<br />

svoja je pleÊa preuzeo velik zadatak:<br />

spasiti preostale knjige na jidiπu na<br />

svijetu.<br />

Lansky otkrio pravo blago u<br />

privatnim knjiænicama<br />

Lansky je u to doba bio student æidovske povijest na sveuËiliπtu<br />

Hampshire i tada je shvatio da se u privatnim knjiænicama starijih<br />

Æidova u SAD-u skriva pravo blago - knjige na jidiπu. Te su knjige,<br />

s obzirom da nije bilo druge generacije onih koji Êe ih moÊi Ëitati<br />

na jidiπu, Ëesto bacane u smeÊe. Literatura na jidiπu u to je doba<br />

bila u slijepoj ulici: Izraelci su u potpunosti napustili jidiπ, nova<br />

generacija Æidova u dijaspori prelazila je na lokalne jezike, a ultraortodoksni<br />

Æidovi, jedini koji su joπ uvijek koristili jidiπ u svakodnevnom<br />

æivotu, izbjegavali su sekularnu literaturu na jidiπu.<br />

Bez ikakvih sredstava (æidovske su organizacije odbile dati<br />

novËana sredstva za njegov pothvat), Lansky i njegovi prijatelji<br />

- studenti bez novaca - lutali su od tavana do podruma u<br />

potrazi za knjigama na jidiπu. U mraËnim noÊima spasili su<br />

knjige Shaloma Aleichema, Mendelea Mochera Sforima i Y. L.<br />

Peretza, sretali su se sa starijim Æidovima i sluπali priËe o njihovim<br />

æivotima, sve dok konaËno nisu dobili novËana sredstva<br />

i mjesto gdje Êe moÊi uskladiπtiti spaπene knjige.<br />

Neke priËe ipak imaju sretan kraj...<br />

Ova priËa ima sretan kraj: danas je Hampshire College mjesto<br />

gdje se nalazi veliki centar, u kojem je smjeπteno 1.5 milijuna knjiga<br />

na jidiπu i ima 32.000 Ëlanova. Centar je aktivan diljem svijeta,<br />

poziva mlade ljude da prouËavaju jidiπ, knjiæevnost i kulturu na<br />

tom jeziku. PriËa o centru dokumentirana je u knjizi “Outwitting ➠<br />

91<br />

51


ÆIDOVSKO NASLJE–E<br />

:: AARON LANSKY<br />

➠ History: The Amazing Adventures of a Man Who Rescued a<br />

Million Yiddish Books”.<br />

Lansky je roappleen u New Bedfordu, Massachusetts, 1955. godine,<br />

a jidiπ je u svome domu Ëuo jedino u meappleusobnom razgovoru<br />

Ëlanova svoje obitelji.<br />

“Rastao sam na naËin koji je bio tipiËan za velik broj Æidova u<br />

Americi”, objaπnjava Lansky. “Moji bake i djedovi doπli su iz istoËne<br />

Europe, govorili su jidiπ, ali kada sam bio mali taj sam jezik Ëuo<br />

samo kada roditelji nisu æeljeli da djeca razumiju o Ëemu govore.<br />

To se poËelo mijenjati tek kada sam krenuo na fakultet. 1973.<br />

sluπao sam na fakultetu seminar koji se bavio holokaustom, i iako<br />

je to teπko danas vjerovati, to je bilo prvi put da se o holokaustu<br />

uËilo na ameriËkom sveuËiliπtu. Na kraju semestra otkrio sam da<br />

me manje zanima holokaust odnosno naËin na koji su nacisti<br />

poubijali europske Æidove, a da me puno viπe zanima pitanje tko<br />

su bili europski Æidovi i πto je u njihovoj kulturi bilo toliko suprotno<br />

faπistiËkoj ideologiji da su Nijemci bili doslovno spremni izgubiti rat<br />

samo da bi nastavili s uniπtenjem europskih Æidova”, dodaje.<br />

“I tako sam poËeo prouËavati modernu æidovsku povijest. A<br />

negdje na tom putu shvatio sam da ako stvarno æelim shvatiti tu<br />

kulturu, moram nauËiti jidiπ, jer je to bio jezik koji su europski<br />

Æidovi govorili posljednjih tisuÊu godinu”, rekao je Lansky.<br />

On je pronaπao profesora na sveuËiliπtu koji je pouËavao srednjovjekovni<br />

πpanjolski, ali je govorio 20 jezika, meappleu kojima i jidiπ, i<br />

bio je spreman pouËavati Lanskog i nekoliko drugih studenata.<br />

Lansky: Jidiπ je zabavan<br />

“Jidiπ je vrlo zabavan, naravno. Svi jezici govore o ljudima koji ih<br />

govore, a ima neπto u jidiπu πto je pretjerano i smijeπno - taj jezik<br />

ima veliku duπu. A mene je najviπe od svega privlaËila kultura<br />

jidiπa”, objaπnjava Lansky.<br />

Neki ljudi bi takvo stajaliπte mogli smatrati jakom nostalgijom i<br />

æeljom za povratak na staro, na povijest koja viπe ne postoji.<br />

“Ne radi se o nostalgiji”, objaπnjava Lansky. “Bio sam premlad<br />

da bih bio nostalgiËan prema tom vremenu. Radilo se o tome<br />

da pronaappleem naËin da razumijem æidovski identitet. Ako stvarno<br />

æelimo znati tko smo, moramo znati odakle dolazimo”.<br />

ProuËavanje jidiπa ne znaËi<br />

obnovu æidovskih geta<br />

ProuËavanje i uËenje jidiπa ne znaËi i æelju za obnovom æidovskih<br />

geta.<br />

“Radi se o upravo suprotnome. Time se æidovski identitet Ëini joπ<br />

kompleksnijim. »ak i u okviru Izraela, on otkriva tisuÊljetnu povijest<br />

koja je bila izgubljena. Ljudi bez proπlosti nemaju ni buduÊnost, a<br />

nije dovoljno pozivati se samo na biblijsku proπlost. Ja mislim da<br />

moramo razumijeti i nedavnu proπlost. Ne radi se o tome da se ja<br />

æelim vratiti u proπlost i æivjeti u πtetlu. U πtetlu su Æidovi bili ranjivi,<br />

bili su slabi, straπno siromaπni. Tome se ne æelim vratiti. Puno me<br />

viπe zanima buduÊnost od proπlosti, ali ne mislim da moæemo<br />

stvoriti æidovski identitet iz vakuuma, moramo znati odakle dolazimo<br />

da bismo mogli poloæiti temelje za ono πto dolazi. »ak Êe i izraelska<br />

literatura biti puno jaËa kada izraelski pisci upoznaju pisce na<br />

jidiπu”, smatra Lansky.<br />

Jidiπ je godinama bio svojevrsna<br />

subkultura u æidovskome svijetu<br />

On takoappleer istiËe da je tijekom posljednjih tisuÊu godina jidiπ bio<br />

svojevrsna subkultura u æidovskome svijetu, da su Æidovi uvijek<br />

i u svako doba imali barem dva jezika - hebrejski, jezik molitava<br />

i prouËavanja judaizma, te jidiπ, za svakodnevni razgovor.<br />

“Uvijek je postojala napetost izmeappleu dva jezika. Jidiπ nije umro<br />

prirodnom smrÊu. Godine 1939. bilo je 11 milijuna ljudi koji su govorili<br />

jidiπ, a do 1945. svaki drugi Æidov koji je govorio jidiπ ubijen<br />

je u holokaustu. Veliki broj pisaca i intelektualaca koji su pisali na<br />

jidiπu imigrirali su u Sovjetski Savez i veliki broj njih tamo je ubijen”,<br />

rekao je Lansky.<br />

On smatra da je izraelski izbor hebrejskoga kao nacionalnog jezika<br />

bio odliËna ideja, ali da se jidiπ nije smio izgubiti. U SAD-u,<br />

jidiπ je jednostavno ispario. Amerika je napravila prostora za razlike<br />

izmeappleu vjera, ali ne i izmeappleu kultura i jezika. Lansky kaæe kako<br />

je Ëudno da su Æidovi zaboravili svoj æidovski identitet u Americi<br />

dok su otkrivali kulture drugog svijeta i kako je Ëitava kultura -<br />

kultura na jidiπu, sa svojom muzikom, literaturom i kazaliπtem -<br />

bila napuπtena.<br />

Lansky namjerava svoje dvoje djece, u dobi od 12 i 14 godina, nauËiti<br />

jidiπ, ali priznaje da na tom jeziku ne razgovara s njima kod kuÊe.<br />

Jidiπ moæe preæivjeti u buduÊnosti<br />

On takoappleer vjeruje da jidiπ moæe preæivjeti u buduÊnosti.<br />

“Ne na onaj naËin na koji neki ljudi vjeruju. Ne vjerujem da Êe jidiπ<br />

postati govorni jezik izvan religioznoga hasidskog svijeta”, rekao je.<br />

Knjiæevnost na jidiπu je za Lanskog vaæna jer pokazuje æidovsku<br />

kreativnost. U prvoj polovini 20. stoljeÊa tiskano je izmeappleu 25 i<br />

30.000 knjiga na jidiπu, πto je brojka bez presedana.<br />

“Ta je knjiæevnost bila svojevrstan most izmeappleu dva svijeta.<br />

Nakon πto je stari svijet propao i kada su se Æidovi morali suoËiti<br />

s novim svijetom, knjiæevnost na jidiπu prva je proπla tu tranziciju”,<br />

smatra Lansky.<br />

Centar koji je Lansky osnovao pokuπava skupiti knjige na jidiπu<br />

iz drugih dijelova svijeta, posebice iz Juæne Amerike. Centar je<br />

poduzeo i velik posao prevoappleenja najvaænijih knjiga s jidiπa na<br />

engleski, a ponovo su tiskane i digitalizirane neke knjige, uz<br />

veliku financijsku pomoÊ poznatoga filmskog reæisera Stevena<br />

Spielberga. SljedeÊi korak bit Êe stavljanje knjiga na jidiπu na<br />

internet. <br />

(Ëlanak objavljen u izraelskom listu “Ha’aretz”,<br />

8. studenoga 2005.)<br />

52<br />

91


:: NEVJEROJATNE SLI»NOSTI ::<br />

ZANIMLJIVOSTI<br />

HISPANOAMERIKANCI<br />

OTKRIVAJU SVOJE KORIJENE<br />

Bernadetti Gonzales, roappleenoj i odrasloj u malom<br />

gradiÊu juænog Colorada, uz samu sjevernu<br />

granicu s Novom ©panjolskom, oduvijek<br />

se Ëinilo da ima neËega πto je, u<br />

obiteljskim priËama koje je sluπala, u najmanju<br />

ruku bizarno.<br />

Njezina se baka, na primjer, protivila putovanju<br />

subotom, a pripremajuÊi meso sluæila<br />

se posebnom posudom u koju bi, prije nego<br />

πto bi meso poËela peÊi, iscijedila krv.<br />

Jedna od tih priËa naroËito ju je zbunjivala,<br />

a govorila je o njezinu djedu koji je u dobi od<br />

52 godine obolio nasmrt. LeæeÊi u Trinidadu,<br />

u bolnici Colo, zatraæio je da ga obiapplee<br />

æidovski lijeËnik i da ga na samrtnoj postelji<br />

obreæe. Tek nakon preseljenja u Houston,<br />

gdje je otvorila odvjetniËku kancelariju i gdje<br />

je o tome poËela priËati s jednim æidovskim<br />

kolegom, Bernadetti su se, kao πto je znala<br />

reÊi, poËeli slagati u cjelinu zbunjujuÊi djeliÊi<br />

te zagonetke.<br />

Sefardski Æidovi Marani<br />

pobjegli od πpanjolske<br />

inkvizicije u Meksiko<br />

Bernadette Gonzales poËela je istraæivati povijest<br />

svoje porodice. I doπla je do zakljuËka<br />

da su joj preci bili zapravo Marani, tj. sefardski<br />

Æidovi koji su se, bjeæeÊi od πpanjolske<br />

inkvizicije, prije viπe od 500 godina sklonili u<br />

Meksiko. Poslije tog otkriÊa, a u æelji da se<br />

vrati svojim æidovskim korijenima, odrekla se<br />

krπÊanske vjere u kojoj je provela pola svoga<br />

æivota, konvertiravπi se prije tri godine na<br />

judaizam.<br />

U juænom predgraappleu Houstona koje nosi<br />

ime Clear Lake, rabinsku sluæbu vodi rabin<br />

Stuart Federow. U posljednjih nekoliko godina<br />

obavio je najmanje pola tuceta konverzija<br />

sve samih Hispanoamerikanaca, a u El<br />

Pasu je rabin Stephen Leon konvertirao Ëak<br />

40 hispanjolskih porodica koje su se prije<br />

19 godina doselile iz New Jerseya u Texas.<br />

Sve su te konverzije zapravo rezultat DNA<br />

testova kojemu su se podvrgli dosad pritajeni<br />

Æidovi iz jugozapadnih dijelova Sjeverne<br />

Amerike i Meksika, odnosno potomci sefardskih<br />

Æidova, izbjeglih prije viπe od petsto<br />

godina, kako bi se vratili vjeri svojih otaca.<br />

Stoljetno njegovanje<br />

æidovskih obiËaja<br />

Na temelju svojih istraæivanja neki istraæivaËi<br />

Novog Meksika i Colorada danas tvrde da<br />

ima izrazito katoliËkih porodica, porijeklom s<br />

Iberijskog poluotoka, koje i dalje potajice<br />

njeguju neke æidovske obiËaje, saËuvane<br />

kroz stoljeÊa, kao πto su primjerice paljenje<br />

svijeÊa petkom uveËer, uzdræavanje od svinjetine,<br />

pa i uklesavanje æidovske zvijezde<br />

na nadgrobnoj ploËi. ©aputanje o takvim<br />

pritajenim ritualima unutar strogo katoliËkih<br />

porodica nailazilo je ponekad na skepticizam.<br />

Za takve se pojave objaπnjenje nalazilo<br />

u protestantskim sektama koje su<br />

poËetkom proπlog stoljeÊa na jugozapadu<br />

kontinenta nicale u izoliranim hispanskim<br />

zajednicama i bile sklone sluæiti se æidovskom<br />

ikonografijom i hebrejskim pismom.<br />

DNA analize otkrivaju tajne veze<br />

Nakon πto su molekularni antropolozi usavrπili<br />

DNA testove pomoÊu kojih muπki odnosno<br />

Y kromosom moæe odati neËiju nasljednu<br />

vezu s lozom Cohanima, æidovskim sveÊeniÊkim<br />

staleæom, starim viπe od 3000 godina,<br />

a to Êe reÊi s Aaronom, Mojsijevim bratom,<br />

moderna bi znanstvena otkriÊa mogla<br />

baciti novo svjetlo i na spomenuto kripto-æidovstvo<br />

i na njegovu povijest. Jedna kompanija<br />

iz Houstona veÊ nudi svojim muπkim<br />

klijentima Cohanimske testove izazvavπi, po<br />

rijeËima svog osnivaËa Benetta Greenspana,<br />

meappleu stanovnicima hispanskog porijekla<br />

veliko zanimanje. Od 10 muπkaraca<br />

najmanje se jedan veÊ podvrgao testu koji<br />

je dao jake naznake o njegovom æidovskom<br />

porijeklu. (Druga je moguÊnost otkriÊe jakih<br />

naznaka sjevernoafriËkog, odnosno muslimanskog<br />

porijekla)<br />

SluËaj Kaifeng:<br />

mala kineska zajednica u Kini<br />

Rezultati podsjeÊaju na sluËaj Kaifeng. GovoreÊi<br />

o Kaifengu, gospodin Greenspan mi<br />

je objasnio da je rijeË o kineskom gradu u<br />

kojem se kroz viπe od tisuÊu godina, ve do<br />

sredine 19. stoljeÊa, odræala jedna mala æidovska<br />

zajednica koja se poslije toga gotovo<br />

u cijelosti asimilirala. “Tako i sada, meappleu<br />

Hispancima, mnogi mi govore da ih æidovstvo<br />

silno zanima” kaæe gospodin Greenspan,<br />

“ali da mi ne mogu objasniti zaπto. Ovo Êe<br />

im to, valjda, objasniti”.<br />

William Sanchez, katoliËki sveÊenik iz Albuquerqua,<br />

godinama je u New Mexicu tragao<br />

za svojim porodiËnim porijeklom. Tek je<br />

prije tri godine otkrio, i to tek nakon DNA testa,<br />

da s vrlo velikom vjerojatnoπÊu nosi u sebi<br />

marker æidovskog Cohanima. On je, meappleutim,<br />

veÊ i prije toga uveo u svojoj crkvi u<br />

Albuquerqeu neke æidovske rituale. Tako za<br />

æidovski praznik Yom Kipur puπe u shofar, a<br />

za Pesah prireappleuje tradicionalnu godiπnju<br />

veËeru. “Ja na vjeru gledam pluralistiËki, a<br />

ne antagonistiËki“, kaæe.<br />

Porodica Johna Garcie, pravnika iz El Pasa,<br />

doselila se iz New Mexica u Sjedinjene<br />

AmeriËke Dræave joπ prije dvije generacije.<br />

Kao djeËak sluπao je priËe o njihovoj sefardskoj<br />

proπlosti. Sluæbeno se konvertirao<br />

na æidovstvo prije Ëetiri godine, a proπle je<br />

godine slavio Bar mitzvu u svojoj 53. godini.<br />

Sada, kao odvjetnik u El Pasu ne radi<br />

subotom i aktivan je Ëlan reformistiËke sinagoge<br />

Mount Sinai.<br />

(Autor teksta Simon Rovero,<br />

prijevod iz New York Timesa<br />

od 29. listopada o.g.)<br />

91<br />

53


IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: KRAKOV ::<br />

Krakov nakon 60 godina<br />

dobiva prvog stalnog rabina<br />

PRVI STALNI RABIN<br />

U KRAKOVU<br />

NAKON HOLOKAUSTA<br />

Organizacija Shavei Israel objavila je nedavno<br />

da Êe Krakov nakon punih πest desetljeÊa,<br />

odnosno nakon holokausta, dobiti<br />

prvoga stalnog rabina.<br />

Organizacija Shavei Israel, sa sjediπtem u Jeruzalemu,<br />

poslala je rabina Avrahama Flaksa<br />

(38) u Krakov nakon πto je glavni poljski rabin<br />

Michael Schudrich zatraæio da se u taj<br />

grad poπalje rabin.<br />

Rabin Flaks vrlo je uzbuappleen zbog svoga novog<br />

posla.<br />

Rabin Flaks: Velik izazov i<br />

velika odgovornost<br />

“Izazov je ogroman, a ogromna je i odgovornost.<br />

Ali veÊ se unaprijed veselim πto Êu raditi<br />

sa æidovskom zajednicom i njezinom vodstom<br />

kako bismo pomogli da se vatra<br />

judaizma i dalje πiri Krakovom, posebice meappleu<br />

mlaappleom generacijom poljskih Æidova”,<br />

kazao je rabin Flaks.<br />

Organizacija Shavei Israel, koja je osnovana<br />

kako bi doprijela do “izgubljenih Æidova” i pokuπala<br />

ih povezati sa æidovskom zajednicom<br />

u svijetu, pokuπat Êe ponovo oæivjeti æidovski<br />

æivot u gradu u kojem je veÊina æidovske<br />

populacije ubijena tijekom Drugoga svjetskog<br />

rata.<br />

Organizacija je izvijestila da u Krakovu æivi<br />

oko 1.000 Æidova, ali njih samo 200 su Ëlanovi<br />

æidovske zajednice. Od pada komunizma<br />

1989. godine, ljudi u gradu ponovo<br />

otkrivaju svoje æidovske korijene.<br />

Poljski “skriveni” Æidovi<br />

Krakov je pun i “skrivene djece”, Æidova koje<br />

su posvojile katoliËke obitelji tijekom Drugoga<br />

svjetskog rata, a ta su “skrivena djeca”<br />

tek nedavno poËela ponovo obnavljati svoje<br />

æidovske veze.<br />

“Prekrasno je vidjeti kako na mjestu na kojem<br />

su Nijemci æeljeli otkloniti svaki trag judaizma,<br />

i skoro u tome uspjeli, æidovski æivot<br />

i dalje traje”, kazao je predsjednik organizacije<br />

Shavei Israel Michael Freund.<br />

“Velik broj poljskih ‘skrivenih Æidova’ æeli se<br />

ponovo povezati sa æidovskim narodom i mi<br />

moramo uËiniti sve πto je u naπoj moÊi da im<br />

u tome pomognemo. ©ezdeset godina nakon<br />

holokausta, najbolja osveta je da ponovo<br />

izgradimo æidovski æivot”, dodao je<br />

Freund.<br />

Poljska je najtragiËniji<br />

primjer poglavlja povijesti<br />

europskih Æidova<br />

Poljska predstavlja moæda najtragiËnije poglavlje<br />

povijesti europskih Æidova. Tijekom<br />

dugih stoljeÊa ta je zemlja primala Æidove koji<br />

su bjeæali iz NjemaËke, ©panjolske i juæne<br />

Europe te je tako u Poljskoj æivjela najveÊa<br />

æidovska zajednica u Europi. Æidovska zajednica<br />

u Poljskoj uæivala je privilegije i autonomiju<br />

koju su joj davali poljski kraljevi te je<br />

razvila nevjerojatno bogat kulturni æivot. Tijekom<br />

Drugoga svjetskog rata Poljska je postala<br />

najveÊe æidovsko groblje u Europi, mjesto<br />

na kojem je nacistiËki san o “istrebljenju<br />

æidovske rase” gotovo u potpunosti ostvaren.<br />

Brojke samo dokazuju raspon te tragedije:<br />

1939. godine u Poljskoj je æivjelo<br />

3.500.000 Æidova, a predstavljali su deset<br />

posto ukupnoga poljskog stanovniπtva.<br />

Danas u Poljskoj, prema nekim procjenama,<br />

æivi izmeappleu dvije i tri tisuÊe Æidova.<br />

Nijemci su 1. rujna 1939. godine izvrπili invaziju<br />

na Poljsku, a u Poljskim su gradovima<br />

ubrzo osnovali geta u kojima su smjestili æidovsko<br />

stanovniπtvo, te potpuno odvojili æidovske<br />

od “arijevskih” Ëetvrti, a Æidovima su<br />

nametnuli straπne restrikcije Ëiji je cilj bio da<br />

ih uniπte radom i nedostatkom hrane.<br />

Tijekom 1941. i 1942. godine, geta su likvidirana<br />

jedno za drugim, a stanovnici geta odvezeni<br />

su u koncentracijske logore Chelmno,<br />

Belzec, Sobibor, Treblinku, Auschwitz i Majdanek.<br />

Gotovo Ëitavo æidovsko stanovniπtvo<br />

Poljske ubijeno je u tim logorima smrti.<br />

Poslijeratna povijest poljskih Æidova joπ jednom<br />

pokazuje nerazumijevanje izmeappleu Æidova<br />

i Poljaka. S izuzetkom malog broja<br />

preæivjelih Æidova iz koncentracijskih logora,<br />

jedini preostali Æidvoi u Poljskoj bili su vojnici<br />

koji su se prikljuËili Crvenoj armiji i sudjelovali<br />

u osloboappleenju Poljske. Kada su se nakon<br />

osloboappleenja vratili svojim kuÊama, nisu pronaπli<br />

niπta - njihove su kuÊe bile uniπtene, a<br />

obitelji pobijene. Prvi val emigranata u Izrael<br />

poËeo je 1947. godine, a nastavio se sve<br />

do 1968. godine. Taj val emigracije gotovo<br />

je u potpunosti oznaËio i kraj æivota æidovske<br />

zajednice u Poljskoj. Danas u Poljskoj æivi<br />

samo nekoliko tisuÊa Æidova, uglavnom u<br />

Varπavi, Krakovu, Wroclavu i Lodzu. <br />

54<br />

91


:: VAR©AVA ::<br />

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA<br />

Poljaci procijenili troπkove<br />

nacistiËkog uniπtenja Varπave<br />

TRO©KOVI NACISTI»KOG<br />

UNI©TENJA VAR©AVE -<br />

45,5 MILIJARDI EURA<br />

Troπkovi nacistiËkog uniπtenja Varπave tijekom Drugog svjetskog<br />

rata procijenjenje su na 45,5 milijardi eura, prema novom izvjeπtaju<br />

objavljenom u listopadu ove godine.<br />

Izvjeπtaj je napisan na 696 stranica, a predstavio ga je dosadaπnji<br />

gradonaËelnik Varπave Lech Kaczynski.<br />

“Radovi na ovom izvjeπtaju poËeli su u svibnju 2004. godine”,<br />

kazao je Kaczynski novinarima.<br />

Kaczynski: “Niti jedan drugi grad tijekom<br />

Drugog svjetskog rata nije pretrpio takve gubitke”<br />

“Niti jedan drugi grad u okupiranoj Europi tijekom Drugoga svjetskog<br />

rata nije pretrpio takve gubitke kao Varπava. Varπava je tijekom<br />

nacistiËke okupacije izgubila viπe od polovinu svojih<br />

stanovnika, a 80 posto grada bilo je uniπteno”, istaknuo je.<br />

Izvjeπtaj nazvan “Gubici Varπave u razdoblju od 1939. do 1945.<br />

godine” plod je jednogodiπnjeg rada u kojem je sudjelovalo<br />

pedesetak povjesniËara i drugih struËnjaka. Prema njihovim procjenama,<br />

troπkovi uniπtenja grada u razdoblju Drugog svjetskog rata<br />

iznose 45,5 milijardi eura.<br />

“Radi se samo o gubicima Varπave, a ne Ëitave Poljske”, kazao je<br />

Lech Kaczynski, dodajuÊi da i drugi poljski gradovi, poput Poznana<br />

i Katovica, takoappleer pripremaju sliËne izvjeπtaje.<br />

Æidovi æive u Varπavi joπ od 15. stoljeÊa<br />

Prvi Æidovi poËeli su se, prema dostupnim podacima, doseljavati u<br />

Varπavu joπ od poËetka 15. stoljeÊa, a krajem 18. stoljeÊa Æidovi<br />

su Ëinili gotovo 10 posto stanovniπtva grada. Tijekom 19. i<br />

poËetkom 20. stoljeÊa sve je veÊi broj Æidova koji æivi u Varaπavi, a<br />

u gradu grade nove sinagoge, æidovske πkole te rabinsku πkolu. U<br />

Varπavi su izlazile i æidovske dnevne novine na jidiπu, poput<br />

Yidishes Tageblat. Godine 1878. izgraappleena je Velika sinagoga, a<br />

pred sam poËetak Drugog<br />

svjetskog rata u Varπavi je<br />

æivjelo gotovo 400.000<br />

Æidova.<br />

Varπavski geto<br />

Nijemci su nakon okupacije<br />

Poljske u svakom veÊem<br />

gradu osnovali æidovski<br />

geto. Varπava u tome nije<br />

bila iznimka - Nijemci su u<br />

jesen 1941. usred Varπavi<br />

napravili pravi koncentracijski<br />

logor - geto u kojem je æivjelo<br />

500.000 Æidova.<br />

Kao i u svakom getu, Nijemci su imenovali Judenrat, koji je upravljao<br />

getom i kojim je predsjedao Adam Czerinakow. Geto je od ostatka<br />

Varπave, “arijevskog grada”, bio odvojen visokim zidom, a bez<br />

posebne dozvole nitko nije smio izaÊi ili uÊi u nj. Oni Æidovi koji su<br />

bili “sposobni za rad” (Arbeitsjuden) radili su za njemaËke tvrtke.<br />

Nijemci su Æidovima u getu oduzeli svu imovinu, a hrane gotovo da<br />

i nije bilo. Od ljeta 1941. do ljeta 1942. godine od gladi, hladnoÊe i<br />

tifusa u varπavskom getu umrlo je 100.000 Æidova. Smrt je bila<br />

svakodnevna scena na ulicama varπavskoga geta.<br />

Od srpnja 1942. godine njemaËki su zahtjevi postali nepojmljivi - od<br />

Judenrata su traæili da svakog dana izruËi izmeappleu 6 i 7 tisuÊa<br />

Æidova za tzv. “preseljenje na istok” (Umsiedlung). Czerniakow je<br />

shvatio πto Nijemci namjeravaju uËiniti i poËinio samoubojstvo.<br />

Tijekom ljeta 1942. godine Nijemci su poËeli “Ëistiti” varπavski geto<br />

- ulicu po ulicu, kuÊu po kuÊu, a svakog jutra su vlakovi iz<br />

varπavskoga geta Æidove odvozili u koncentracijski logor Treblinka,<br />

te se svake veËeri vraÊali prazni. U ljeto te godine iz varπavskog<br />

geta deportirano je gotovo 300.000 Æidova od kojih je veÊina gotovo<br />

odmah zavrπila u plinskim komorama.<br />

Na sam Pesah, 19. travnja 1943. poËeo je ustanak u varπavskom<br />

getu , koji je vodio Mordechai Anielewicz. Ustanak je trajao Ëetiri tjedna,<br />

a gotovo goloruki pobunjenici pruæili su nevjerojatan otpor njemaËkim<br />

snagama. Ustanak je uguπen u krvi, a Nijemci su zapalili<br />

geto. Od varπavskoga geta danas nije ostalo puno - gotovo 99 posto<br />

geta je u potpunosti uniπteno, ukljuËujuÊi i Veliku sinagogu. <br />

91<br />

55


IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA :: CLEVELAND ::<br />

U Clevelandu otvoren novi<br />

æidovski muzej vrijedan<br />

15 milijuna dolara<br />

NOVI<br />

ÆIDOVSKI<br />

MUZEJ<br />

U CLEVELANDU<br />

Novi muzej, izgraappleen od stakla i vapnenca boje pustinje, priËa uz<br />

pomoÊ zvuka, vizualnih pomogala i interaktivnih ekrana priËu o<br />

æidovskoj zajednici u Clevelandu.<br />

Radi se o pismu koje je napisao Lazarus Kohn, uËitelj iz Unslebena<br />

u Bavarskoj, u kojem putnicima kaæe da ne smiju zaboraviti svoje<br />

æidovsko nasljedstvo dok uæivaju u slobodi Amerike.<br />

Arhitekt koji je napravio i Meappleunarodni πpijunski muzej, idejni je autor<br />

“Maltz muzeja æidovske povijesti”. U tom su muzeju, uz pomoÊ<br />

visoke tehnologije, predstavljene povijesne Ëinjenice i priËe o<br />

zapoËinjanju novoga æivota.<br />

“Ovo je æidovski muzej, ali....u njemu se mogu pronaÊi sve kulture,<br />

rase i vjere”, kazao je Mike Devine, izvrπni dopredsjednik tvrtke<br />

Malrite CO., koja je specijalizirana za razvoj<br />

muzeja.<br />

“Mislim da je upravo to ono πto stvara tako<br />

fascinantno iskustvo za Ëitavu zajednicu i posjetitelje,<br />

Æidove i ne-Æidove”, dodao je.<br />

Muzej, koji je svoja vrata otvorio 11. listopada u<br />

predgraappleu Clevelanda, dobio je ime po direktoru Malrite CEO-u,<br />

Miltonu Maltzu.<br />

Unutraπnjost muzeja podsjeÊa na zidine<br />

starog Jeruzalema<br />

Izgraappleen od jeruzalemskog vapnenca, dovezenog iz Izraela,<br />

unutraπnjost muzeja Maltz napravljena je tako da podsjeÊa na zidine<br />

staroga grada Jeruzalema. Arhitekti su muzej, vrijedan 15 milijuna<br />

dolara, izgradili duboko pod zemljom kako bi posjetitelji imali dojam<br />

da posjeÊuju iskopinu.<br />

Unutar muzeja posjetitelji kroz staklena vrata kreÊu na put zajedno<br />

sa Æidovima koji su imigrirali u SAD i nastanili se u Clevelandu<br />

poËetkom 1839. godine.<br />

Posjetitelj i sam prolazi put od<br />

Bavarske do SAD-a<br />

Sluπalice i interaktivni ekrani omoguÊuju posjetitelju da sam doæivi<br />

putovanje od Bavarske do SAD-a i da donese vaæne odluke na<br />

svom putu. HoÊete li nastaviti put iako nemate mnogo novca<br />

Kome Êete vjerovati kada stignete u<br />

“Ovo je židovski muzej, ali....<br />

u njemu se mogu pronaći sve<br />

kulture, rase i vjere”<br />

Ameriku Trebate li se oæeniti ubrzo<br />

nakon dolaska u novu zemlju<br />

Na ekranima se nalazi i kulturni doprinos<br />

æidovskih imigranata æivotu<br />

Clevelanda.<br />

“Postoji veliki broj æidovskih muzeja, ali niti jedan na ovaj naËin ne<br />

pokriva povijest ameriËkih Æidova”, kazala je izvrπna direktorica<br />

muzeja Carole R. Zawatsky.<br />

Zvukovi odjekuju u svim prostorijama muzeja. U jednoj se sobi Ëuje<br />

klasiËna glazba, u drugoj prostoriji glazbu zamjenjuje zvuk konjskih<br />

kopita.<br />

Tiπina i mrak vladaju u prostoriji koja opisuje uæase holokausta, a<br />

pod u toj prostorji podsjeÊa na blato nacistiËkih koncentracijskih<br />

logora.<br />

Preæivjele ærtve holokausta s ekrana priËaju svoje priËe u sobi koja<br />

je samo lagano osvijetljena.<br />

Prvi dokument na koji posjetitelj nailazi u muzeju daje ton preostalom<br />

dijelu putovanja. Pored murala koji pokazuje dolazak imigranata u<br />

Ameriku nalazi se etiËka poruka nazvana “Alsbacherov dokument”.<br />

Prostorije muzeja ponovo se pune svjetlom dok priËaju posljednje<br />

dvije priËe posveÊene stvaranju nezavisne dræave Izrael 1948.<br />

godine i uspjesima Æidova iz Clevelanda.<br />

56<br />

91


:: SANKT PETERBURG ::<br />

::LON-<br />

IZ ÆIDOVSKOG SVIJETA<br />

UNI©TENI GROBOVI NA<br />

ÆIDOVSKOM GROBLJU<br />

U SANKT PETERBURGU<br />

Nepoznate osobe nedavno su uniπtile najmanje<br />

50 grobova na æidovskom groblju u Sankt<br />

Peterburgu, a tim Ëinom ponovo je oæivio strah<br />

od sve veÊeg antisemitizma u Rusiji.<br />

Vandali su sruπili i razbili nadgrobne ploËe na 300 godine starom<br />

groblju Prebraæenskoje koje je veÊ jednom, deset dana ranije,<br />

bilo metom napada.<br />

Policija smatra da motiv napada<br />

nije bio antisemitizam<br />

Policija Sankt Peterburga pokrenula je istragu o tom incidentu,<br />

a istraæitelji vjeruju da su vandali æeljeli ukrasti vrijedne ukrase na<br />

nadgrobnim ploËama te da antisemitizam nije povod napadu.<br />

“»injenica da je æidovsko groblje napadnuto drugi put u samo<br />

nekoliko dana navodi na pomisao da to nije obiËan Ëin vandalizma”,<br />

izjavio je Moiπe Treskunov, glasnogovornik lokalne æidovske<br />

zajednice, dodajuÊi da treba razmotriti “ekstremni i nacionalistiËki<br />

karakter tog zloËina”.<br />

Rusija na treÊem mjestu po<br />

sluËajevima antisemitskog nasilja<br />

U izvjeπÊu izraelske vlade Rusija je po sluËajevima antisemitskog<br />

nasilja na treÊem mjestu, iza Francuske i Velike Britanije.<br />

Sankt Peterburg bio je godinama svojevrsno sjediπte rusko-æidovske<br />

inteligencije.<br />

Prema sluæbenim izvorima danas u Sankt Peterburgu æivi izmeappleu<br />

80 i 100.000 Æidova.<br />

Æidovi u Sankt Peterburgu pripadali su viπim socijalnim slojevima<br />

od onih koji su æivjeli na primjer u Ukrajini ili Bjelorusiji.<br />

Crveni kriæ i<br />

Crveni polumjesec<br />

dobili novi amblem<br />

u koji se moæe postaviti Crvena<br />

Davidova zvijezda<br />

Pokreti Crveni kriæ i Crveni polumjesec<br />

dobili su na sastanaku<br />

odræanom poËetkom prosinca u<br />

Æenevi novi, dodatni amblem ∑ crveni<br />

kristal u obliku dijamanta na<br />

bijeloj pozadini.<br />

Taj dodatni amblem omoguÊit Êe<br />

Izraelu da se pridruæi svjetskoj humanitarnoj<br />

mreæi, a na taj naËin<br />

okonËane su nesuglasice koje su<br />

trajale desetljeÊima.<br />

Dræave potpisnice Æenevske konvencije<br />

iz 1949. godine, na svom<br />

su sastanku odræanom u Æenevi izglasale<br />

da svjetska humanitarna<br />

mreæa uz dva postojeÊa amblema<br />

- Crveni kriæ i Crveni polumjesec -<br />

dobije i novi, dodatni simbol ∑ crveni<br />

kristal u obliku dijamanta na<br />

bijelom pozadini ∑ u koji se moæe<br />

postaviti Crvena Davidova zvijezda,<br />

koja je oznaka izraelske organizacije<br />

Magen David Adom (MDA).<br />

Glasnogovornik πvicarske vlade<br />

objavio je usvajanje novog simbola,<br />

dodajuÊi da on nije usvojen konsenzusom.<br />

©vicarska, zemlja domaÊin konvencija<br />

Crvenog kriæa i Crvenog<br />

polumjeseca, æeljela je da odluka o<br />

novom simbolu bude donesena<br />

konsenzusom, u skladu s humanitarnom<br />

aktivnoπÊu te organizacije.<br />

91<br />

57


NOBELOVCI :: JO© JEDAN IZRAELAC DOBIO NOBELA ::<br />

Na sveËanosti dodjele Nobelovih nagrada, odræanoj 10.<br />

prosinca u Stockholmu, nagradu je, izmeappleu ostalih, primio i<br />

izraelski profesor Robert Aumann, ovogodiπnji dobitnik<br />

Nobelove nagrade za ekonomiju<br />

PROFESORI SU DOBITNIKU<br />

NOBELOVE NAGRADE ZA<br />

EKONOMIJU PREDLAGALI DA<br />

SE BAVI AUTOMEHANIKOM<br />

Na visokoj vjerskoj πkoli na kojoj je studirao, profesori su mu<br />

kazali da nije dobar u matematici i savjetovali mu da izabere<br />

neπto jednostavnije, na primjer automehaniku. Ali u subotu 10.<br />

prosinca, profesor Robert Aumann primio je Nobelovu nagradu<br />

za podruËje ekonomije za svoja matematiËka istraæivanja vezana<br />

uz teoriju igara. Tu je nagradu Aumann podijelio s Amerikancem<br />

Thomasom Schellingom.<br />

Aumann, profesor na Hebrejskom sveuËiliπtu, primio je nagradu<br />

vrijednu 1.3 milijuna dolara iz ruku πvedskog kralja, na ceremoniji<br />

odræanoj u Stockholmu. Robert Aumann rekao je da sam novac<br />

nije vaæan jer niti jednom od dobitnika zapravo ne treba. Nakon<br />

ceremonije, dobitnici Nobelovih nagrada bili su gosti na sveËanoj<br />

veËeri na kojoj su bili nazoËni diplomati, politiËari, poslovni ljudi i<br />

Ëlanovi πvedske kraljevske obitelji.<br />

Aumann u Stockholm doputovao u<br />

pratnji velike obitelji<br />

Aumann je u ©vedsku doputovao u pratnji 35-ero djece, unuka i<br />

praunuka, a pratila ga je i njegova nova supruga, Batya, sestra<br />

njegove preminule prve æene.<br />

“OËi su nam bile pune suza”, kazao je njegov sin Yonatan. “Nije<br />

bilo vaæno to πto smo za nagradu znali veÊ neko vrijeme,<br />

uzbuappleenje je bilo ogromno”, dodao je.<br />

➠<br />

Robert Aumann, dobitnik Nobelove nagrade za za područje ekonomije<br />

58<br />

91


:: JO© JEDAN IZRAELAC DOBIO NOBELA ::<br />

::LON-<br />

NOBELOVCI<br />

➠ Aumann i Schelling “poveÊali su<br />

naπe razumijevanje sukoba”<br />

Prema sluæbenoj najavi, Aumann i Schelling primili su nagradu<br />

“zbog toga πto su poveÊali naπe razumijevanje sukoba i suradnje<br />

kroz analize teorije igara”.<br />

U svojim govorima tijekom ceremonije, suci su razradili ovo<br />

objaπnjenje, dajuÊi veliko priznanje Aumannu zbog toga πto je<br />

pokazao πto se dogaapplea kada se odreappleena situacija ponavlja.<br />

Sama Ëinjenica da se neka situacija ponavlja, otvara priliku za<br />

suradnjom, Ëak i meappleu stranama u sukobu, objasnili su Aumann i<br />

Schelling.<br />

Prošle su godine dva Izraelca, profesori<br />

Aaron Ciechanover i Avram Hershko<br />

dobili Nobelovu nagradu za kemiju.<br />

Godine 2002. profesor Daniel Kahneman,<br />

Izraelac koji radi na sveučilištu Princeton,<br />

bio je jedan od dobitnika Nobelove nagrade<br />

za ekonomiju.<br />

“Rat nije iracionalna stvar”, kazao je Aumann u intervjuu danom<br />

prije ceremonije dodjele Nobelove nagrade, istiËuÊi da je vojna<br />

spremnost najbolji naËin da se rat sprijeËi.<br />

“Tijekom dugih, mraËnih dana Hladnoga rata, mir se odræavao<br />

zato πto su zrakoplovi koji su bili opremljeni nuklearnim oruæjem<br />

bili neprestano u zraku, i to 24 sata dnevno”, dodao je.<br />

Aumann je, kao ortodoksni Æidov,<br />

traæio koπer hranu<br />

Dva Ëlana Aumannove obitelji doputovala su u Stockholm tjedan<br />

dana prije dodjele Nobelovih nagrada kako bi osigurali da Êe biti<br />

poπtivana Aumannova vjera. Aumann je vrlo ortodoksan i uz koπer<br />

hranu, traæio je da njegov smoking ne bude napravljen od zabranjene<br />

kombinacije platna i vune, a sobu je iznajmio u hotelu u<br />

blizini dvorane u kojoj se odræavala ceremonija kako bi stigao na<br />

vrijeme na dodjelu nagrada, nakon πto zavrπi πabat.<br />

Na ceremoniji u Stockholmu, nagrade su primili i ovogodiπnji dobitnici<br />

Nobelovih nagrada za medicinu, fiziku, kemiju i knjiæevnost.<br />

Nobelove nagrade, koje se smatra najprestižnijim<br />

nagradama u znanosti i književnosti,<br />

dodjeljuju se od 1901. godine. Svaka nagrada<br />

sastoji se od odlikovanja, diplome i novčane<br />

nagrade od 10 milijuna švedskih kruna<br />

(1,25 milijuna američkih dolara) svaka.<br />

Za medicinu su nagradu primili Australci Barry Marshall i Robin<br />

Warren, koji su dokazali da je uzrok izbijanja Ëira bakterija, a ne<br />

stres. Nobelovu nagradu za knjiæevnost ove je godine dobio britanski<br />

knjiæevnik Harold Pinter, koji zbog zdravstvenih problema<br />

nije bio nazoËan dodjeli nagrade, ali je na sveËanoj ceremoniji<br />

emitiran njegov govor u kojem je napao ameriËkog predsjednika<br />

Georgea W. Busha i britanskog premijera Tonyja Blaira zbog rata<br />

u Iraku.<br />

Dobitnici Nobelove nagrade za mir<br />

ElBaradei i IAEA<br />

Meappleunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) i njezin direktor<br />

Mohamed ElBaradei ovogodiπnji su dobitnici Nobelove nagrade<br />

za mir, a primili su ju na ceremoniji koja je odræana u Oslu.<br />

Nagradu je predstavnicima IAEA-e, Japancu Yukiyau Amanou i<br />

Mohamedu ElBaradeiu, uruËio predsjednik komisije za Nobelovu<br />

nagradu Ole Mjoes u nazoËnosti norveπke kraljevske obitelji ali i<br />

brojnih zvijezda kao πto su Salma Hayek, Julianne Moore i Bob<br />

Geldof.<br />

“U vrijeme kada je prijetnja od nuklearnog oruæja sve veÊa,<br />

norveπka komisija za Nobelovu nagradu æeli istaknuti vaænost πto<br />

veÊe meappleunarodne suradnje kako bi se s tom prijetnjom suoËilo”,<br />

kazao je Mjoes. PrimajuÊi nagradu, ElBaradei je u svom govoru<br />

naglasio izazove s kojima je suoËena meappleunarodna zajednica kao<br />

i napore za smanjenje πirenja nuklearnog oruæja kako bi se svim<br />

zemljama moglo obeÊati da Êe im potrebno gorivo za njihove<br />

bona fide mirovne nuklearne aktivnosti biti stavljeno na raspolaganje.<br />

ElBaradei je takoappleer istakao kako VijeÊe sigurnosti UN-a<br />

mora poduprijeti inspekcije IAEA-e te uloæiti viπe napora u promoviranje<br />

nuklearnog razoruæanja.<br />

(preneseno iz Ha’aretza,<br />

Ëlanak je objavljen 11. prosinca 2005. godine)<br />

91<br />

59


ZLO»INCI :: GDJE JE ALOIS BRUNNER ::<br />

Brazilska policija istraæuje je li osumnjiËena osoba, koja<br />

æivi u toj zemlji pod drugim imenom ustvari, najtraæeniji<br />

nacistiËki zloËinac Alois Brunner.<br />

BRAZIL ISTRAÆUJE<br />

SKRIVA LI SE<br />

ALOIS BRUNNER<br />

U TOJ ZEMLJI<br />

Alois Brunner roappleen je u Austriji, a danas bi, ako je æiv, imao 95<br />

godina. Vjeruje se da je on posljednjih 40 godina proveo u Siriji<br />

gdje je æivio pod imenom dr. Georg Fischer, a navodno se iz<br />

Sirije preselio u juænu Ameriku.<br />

Tijekom Drugoga svjetskog rata Brunner je bio pomoÊnik Adolfa<br />

Eichmanna.<br />

Brazil je objavio da istraæuje ovaj sluËaj nakon πto su brazilske<br />

vlasti iz viπe zemalja primile zahtjeve za Brunnerovim izruËenjem.<br />

OsumnjiËenik opovrgava vezu s Brunnerom<br />

»ovjek kojeg Brazil sumnjiËi opovrgava svaku vezu s Brunnerom.<br />

Izraelski list “Ha’aretz” otkrio je da se taj Ëovjek trenutaËno nalazi<br />

na odmoru u ©vicarskoj. On je u telefonskom razgovoru za izraelski<br />

list rekao da je roappleen u ©vicarskoj 1939. godine.<br />

Brazilski policijski izvori kazali su da su pronaπli Brunnera u mjestu<br />

Salvador de Bahia. Taj osumnjiËeni Ëovjek kod sebe je imao<br />

dokumente u kojima je stajalo da je roappleen u ©vicarskojj 1939.<br />

godine te da je 1999. godine dobio dozvolu stalnog boravka u<br />

Brazilu. Brazilska policija vjeruje da su dokumenti krivotvoreni te<br />

su se obratili Interpolu. U meappleuvremenu je osumnjiËenik otputovao<br />

u ©vicarsku.<br />

»ovjek s kojim je novinar “Ha’aretza” telefonski razgovarao govori<br />

portugalski sa stranim akcentom. Kazao je da se namjerava<br />

sljedeÊeg mjeseca vratiti u Brazil, a njegov je glas zvuËao mlaappleim<br />

od glasa jednog 95-ogodiπnjaka.<br />

➠<br />

Brunnerov anti-semitizam<br />

bio je ekstreman<br />

Alois Brunner rođen je 8. travnja 1912. u Austriji, a<br />

austrijskoj Nacističkoj stranci pridružio se 1931. godine,<br />

kada je imao 19 godina. Njegov anti-semitizam<br />

smatran je vrlo ekstremnim. Brunner je kao čelnik<br />

nacističkog ureda za židovska pitanja u prijeratnom<br />

Beču, organizirao progone koji su prisilili tisuće<br />

Židova da pobjegnu iz Austrije.<br />

Kada je počeo Drugi svjetski rat, poslao je 47.000 austrijskih<br />

Židova u koncentracijske logore. Nakon što je<br />

u Berlinu organizirao velike nacističke skupove, nacisti<br />

su ga poslali u Solun gdje je u roku od dva mjeseca deportirao<br />

svih 43.000 Židova koji su živjeli u Solunu.<br />

U lipnju 1943. Brunner je otišao u Francusku gdje je<br />

preuzeo tranzitni logor Drancy u blizini Pariza.<br />

Tijekom 14 mjeseci koliko je boravio u Francuskoj,<br />

Brunner je - prema procjenama - poslao 25.000<br />

muškaraca, žena i djece u logore smrti.<br />

Brunner je, kao Eichmannov zamjenik, pomagao u<br />

provedbi tzv. “konačnog rješenja židovskog pitanja” i<br />

smatra se izravno odgovornim za smrt najmanje<br />

130.000 židovskih muškaraca, žena i djece iz Austrije,<br />

Grčke, Francuske i Slovačke. On je aktivno sudjelovao<br />

u masovnim ubojstvima, a Eichmann ga je često slao u<br />

određena područja da ubrza deportacije i ubojstva.<br />

60<br />

91


:: GDJE JE ALOIS BRUNNER ::<br />

➠ Brazilska policija traæila pomoÊ Interpola<br />

Brazilska policija u svibnju je poslala pismo Interpolu, nakon πto<br />

su pariπki duænosnici objavili kako sumnjaju da Brunner æivi u<br />

Brazilu. Interpol je poslao zahtjeve brojnim zemljama, meappleu kojima<br />

i Izraelu, traæeÊi da poπalju informacije koje bi im pomogle u<br />

identifikaciji nacistiËkog zloËinca.<br />

Izraelski policijski duænosnik Asher Ben-Artzi, zaduæen za kontakte<br />

s Interpolom, proveo je nekoliko posljednjih mjeseci pokuπavajuÊi<br />

pronaÊi Brunnerove otiske prstiju ili druge identifikacijske oznake<br />

iz arhiva. Obratio se i Centru Simon Wiesenthal za pomoÊ.<br />

Meappleutim, svi su ti pokuπaji bili bezuspjeπni i Izrael je izvijestio<br />

Brazilce da nisu pronaπli nikakve dokaze.<br />

Brazilska policija ima naËina<br />

da identificira Brunnera<br />

Ipak, brazilska policija imala je joπ jedan trag. Bili su izvijeπteni da<br />

je Brunner u dva navrata bio ranjen u eksplozijama pisama-bomba,<br />

dok je joπ æivio u Siriji. Godine 1961. on je navodno izgubio lijevo<br />

oko u eksploziji pisma-bombe koje mu je bilo poslano u<br />

ZLO»INCI<br />

Damasku. Gotovo dvadeset godina kasnije, 1980. godine, u<br />

sliËnom je incidentu izgubio tri prsta na ruci.<br />

Prema izvjeπÊima meappleunarodnih medija, pisma-bombe Brunneru<br />

je poslao Mossad.<br />

Brunner je nakon kraja rata<br />

pobjegao iz NjemaËke<br />

Brunner je na kraju Drugoga svjetskog rata uspio pobjeÊi iz<br />

NjemaËke i vjeruje se da je preko Egipta otiπao u Siriju.<br />

PoËetkom devedesetih godina proπlog stoljeÊa, pojavile su se<br />

glasine da je viappleen u Juænoj Americi.<br />

U svibnju 1995. godine, u austrijskom parlamentu je voappleena<br />

rasprava o tome je li Brunner greπkom, na drugo ime, dobio novu<br />

putovnicu u austrijskom veleposlanstvu u Kairu.<br />

Obavijeπteni izraelski izvori kazali su da Brazil nikada nije pokazivao<br />

velik interes u potrazi za nacistiËkim ratnim zloËincima. Prema<br />

njihovu miπljenju, najnoviji su potezi Brazila rezultat pritiska iz<br />

Pariza.<br />

(Prevedeno iz “Ha’aretza”,<br />

Ëlanak objavljen 9. prosinca 2005. godine)<br />

Brunner je uvijek uspjevao izbjeći pravdi<br />

Ime Aloisa Brunnera i dalje je prvo na popisu lovaca na<br />

nacističkih ratne zločince. Ali Brunner je uvijek uspio izbjeći<br />

pravdi.<br />

Nakon kraja Drugoga svjetskog rata pobjegao je iz Njemačke,<br />

navodno uz pomoć CIA-e. Pretpostavlja se da je kasnije počeo<br />

živjeti u Siriji, gdje je postao savjetnik sirijske vlade. Pretpostavlja<br />

se da je dugi niz godina živio u Damasku, pod imenom Georga<br />

Fischera. Njemački novinari posjetili su Brunnera u Siriji 1999.<br />

godine i kazali su da on živi u hotelu Meridian u Damasku, pod<br />

zaštitom policije. Sirijske vlasti godinama su skrivale Brunnera i<br />

nisu ga željeli uhititi i izručiti, unatoč zahtjevima Austrije,<br />

Slovačke, Francuske, Njemačke i Poljske.<br />

Godine 1985. novinar njemačkog lista “Bunte” objavio je razgovor<br />

s Brunnerom i njegove fotografije u boji. Brunner je novinaru<br />

kazao da “ne osjeća grižnju savjesti” zbog svog djelovanja tijekom<br />

Drugoga svjetskog rata. Jedino za čim žali, rekao je, jest to<br />

što nije ubio više Židova. Dvije godine kasnije u telefonskom intervjuu<br />

za list “Chicago Sun Times” rekao je: “Židovi zaslužuju<br />

smrt. Ja ni za čim ne žalim. Kada bih imao priliku, sve bi to<br />

ponovno učinio...”<br />

91<br />

61

More magazines by this user
Similar magazines