Vera Kuntner katalog.pdf - Židovska općina Zagreb

Figura i voće, 1963.Leila i stakleni cvjetovi, 2000.bavljenje volumenom, ali i profinjenim rasvjetamakoje stvaraju atmosferu. Zato, gledajući njezine prveslike pred nama su panorame iste one stvarnosti kojaje duboko europska. Napušteni gradići prikazani suhorizontalnim nizanjem njihovih fasada. Svaka pojedinaploha fasade ili krova prikazane kuće ispunjenaje finim rasterom crno- bijelih točkica grafičke boje.Sve povučene linije su ravne i sijeku se uglavnompod pravim kutom. Ti su prikazi gradova lišeni ljudskogbića, to je osjećaj napuštenosti kojom je obuzetai sama slikarica . No, u njezinom opusu zasebnomjesto zauzima lik žene i to kao samostalni prikazfigure rjeđe i akt. Njezine slike portreta možda sunajjače povezane sa slikarskom tradicijom Europe,koju je Vera Kuntner upoznala kroz svoja mnogobrojnaputovanja. Upravo je njih poduzimala da bi proširilasvoje horizonte i ostvarila što veću razinu svojihlikovnih djela. Šezdesetih je godina Vera Kuntnerzapočela intenzivnije slikati figure žena, vrlo često sacvijećem u ruci: DJEVOJKA SA CVIJETOM, 1965, svoćem: DJEVOJKA S VOĆEM, 1963, pticama: PLAHEPTICE BLIZANKE, 1966. Jedan poseban dojam osamljenostistruji njezinim ženskim figurama koje seističu jednostavnošću (grafički kolaž), gotovo nepristupačnomsuzdržljivošću svoje pojave. Ove figureprenesene su u atmosferu krhke dječje nježnosti streperavom i tananom svjetlošću koja im obasjavalice. Pozadina tih likova obično je sasvim neutralna.U tehnici pastela se na potpuno originalni način očitovalalirska crta njezinog umjetničkog senzibilitetapa je motiv cvijeća trajno postao njen interes. Većvrlo rano nalazimo vrijedne slike ove tematike, i štovrijeme brže prolazi to njezine slike čitamo bolje, njupotvrđuje vrijeme jer potvrđuje njezin visoki stupanjlikovne kulture. Planimetrijski red i sustav slike, ukojem podjednako sudjeluje disciplina likovnih zakonai sloboda mašte, tako se usred pretežno uznemirenog(po duktusu i boji) suvremenog hrvatskog slikarstvajavljaju smirene Verine vedute, pejzaži i mrtveprirode. Buket cvijeća, na primjer, za slikaricu je skupinapojedinačnih bića čije sitne osjećaje postojanjaona doživljava. S izvanrednim umijećem slika kiticecvijeća u vazi. Jednim finim osjećajem promatra blistavusvjetlost na staklu i vodi te ostvaruje poseban