29.12.2012 Views

ne odlazim - Mapei

ne odlazim - Mapei

ne odlazim - Mapei

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

ADAPTACIJA<br />

ČAMČARNICE<br />

NA OTOKU<br />

VELI BRIJUN<br />

Jedina u cijelosti sačuvana secesijska<br />

građevina na Brijunima ponovno je<br />

zasjala zahvaljujući Mapeju<br />

Brijunsko otočje, koje se sastoji od 14 otoka<br />

i otočića, izuzetan je spoj prirodnih vrijednosti<br />

i kulturno-povijes<strong>ne</strong> bašti<strong>ne</strong>. Blaga klima i<br />

pogodni zemljopisni uvjeti, duboko u kopno<br />

uvučeni zaljevi te dobro branjeni visinski položaji<br />

osigurali su kontinuitet djelovanja čovjeka<br />

na otoku od prapovijesti do današnjih<br />

dana. Na relativno malom otočju, površi<strong>ne</strong><br />

<strong>ne</strong>što veće od 7 km 2 , evidentirano je stotinjak<br />

lokaliteta i arheoloških objekata te kulturno-povijesnih<br />

vrijednosti koje obuhvaćaju<br />

razdoblje od prvog <strong>ne</strong>olitskog naselja poluzemunica<br />

u zaljevu Soli<strong>ne</strong> do stvaranja mondenog<br />

ljetovališta i lječilišta početkom proteklog<br />

stoljeća te predsjedničke rezidencije<br />

koju su tijekom 25 godina prošlog stoljeća<br />

(1954.-1979.) pohodili državnici čak treći<strong>ne</strong><br />

zemalja svijeta. Brijuni su proglašeni nacionalnim<br />

parkom 1983. godi<strong>ne</strong>.<br />

Bogata povijest objekta<br />

Brijunska čamčarnica zaštićeno je kulturno<br />

dobro. Prostornim planom Nacionalnoga<br />

parka Brijuni iz 2001. godi<strong>ne</strong> čamčarnica je,<br />

kao jedina u cijelosti sačuvana secesijska<br />

građevina na Brijunima, zbog svoje jedinstvenosti<br />

u koncepciji i smještaju, valorizirana<br />

kao građevina od izuzetnog značaja.<br />

Zauzima oko 500 m 2 i prva je zgrada na otoku<br />

Veli Brijun građena armiranim betonom,<br />

tada tehnološkom novinom. Iako izvorno<br />

zamišljena tek kao <strong>ne</strong>natkriveni prostor za<br />

čamce, Paul Kupelweiser, vlasnik otoka, na<br />

ravnom je krovu dao sagraditi još jedan kat.<br />

Od 1903. do 1938. godi<strong>ne</strong> tu je bila ordinacija<br />

te stan otočnog liječnika dr. Otta Lenza<br />

i njegove obitelji. Zavojitim stubama čamčarnice<br />

prošle su mnoge poznate osobe koje su<br />

u austrougarsko lječilište stigle u potrazi za<br />

zdravljem.<br />

Zatečeno stanje<br />

Godi<strong>ne</strong> su učinile svoje. Djelovanje soli noše<strong>ne</strong><br />

vjetrom i zona zapljuskivanja uzrokovale<br />

su koroziju armature, nakon toga i odlamanje<br />

zaštitnog sloja betona, a morski organizmi<br />

površinski su oštetili kame<strong>ne</strong> blokove.<br />

Posljedice djelovanja klorida mogle su se vidjeti<br />

na podgledu balkona, greda i stupova,<br />

najkritičnijih dijelova konstrukcije kod kojih<br />

je došlo do najveće migracije klorida uslijed<br />

zapljuskivanja mora. Kod <strong>ne</strong>kih stupova<br />

stupanj degradacije bio je takav da su se<br />

morali kompletno rekonstruirati postupkom<br />

betoniranja.<br />

2 3 4<br />

1<br />

REFERENCE<br />

Slika 1: Objekt s grbom na ulazu u<br />

objekt.<br />

Slika 2: Pristanište za brodove.<br />

Slika 3: Podgled balkona.<br />

Slika 4 i 5: Stanje stupova prije<br />

sanacije.<br />

5<br />

MS br. 23/2012 29

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!