140 VAŠ NOVI DESKTOP ZA 2007. Windows Vista + ... - PC Chip
140 VAŠ NOVI DESKTOP ZA 2007. Windows Vista + ... - PC Chip
140 VAŠ NOVI DESKTOP ZA 2007. Windows Vista + ... - PC Chip
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
INTERVJU: ZORAN ŠPRAJC, NAJBOLJI HRVATSKI BLOGER<br />
JEDNOSTAVNOST TEHNOLOGIJE<br />
siječanj<br />
<strong>140</strong><br />
<strong>2007.</strong><br />
cijena 33 kn<br />
0<br />
programi<br />
za<br />
kuna<br />
✖ Upravljanje datotekama ✖ Optimizacija sustava ✖ Sigurnost ✖<br />
Internet ✖ Messaging i VoIP ✖ Grafika ✖ Video i audio ✖ Igre ✖ Mac<br />
TEMA BROJA<br />
SOFTVER<br />
<strong>VAŠ</strong> <strong>NOVI</strong><br />
<strong>DESKTOP</strong> <strong>ZA</strong> <strong>2007.</strong><br />
<strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> + Office<br />
HARDVER<br />
SOLID-STATE DISK<br />
LINUX<br />
IM KLIJENTI <strong>ZA</strong> LINUX<br />
POSLOVNI PRILOG<br />
HRVATSKA KAO<br />
INFORMACIJSKO<br />
DRUŠTVO<br />
950slt/3,96eur 300den<br />
10km 230din<br />
HARDVER: Autronic Ultimate Gamer - BlackBerry 8100 Pearl - Corsair Dominator - DFI Infinity 975X/G - HP iPAQ rx5940 Travel Companion<br />
- HTC S620 "Excalibur" - Nikon Coolpix S5 - Sony VPL-CX63 - WD MyBook Pro II SOFTVER: AVG Anti-Spyware 7.5 - BullGuard<br />
7.0 - Microsoft Exchange Server 2007 - LightZone 2.0 - MediaMonkey 2.5.4 - Moment of Inspiration - Winzip 11 IGRE: Need for<br />
Speed: Carbon - Pacific Storm - Pro Evolution Soccer 6 - Second Life - Snoopy vs. The Red Baron - Zoo Tycoon 2: Marine Mania<br />
broj
UREDNIŠTVO<br />
GLAVNI UREDNIK<br />
Dario Sušanj · dario@pcchip.hr<br />
<strong>ZA</strong>MJENIK GLAVNOG UREDNIKA<br />
Vlatko Jurić-Kokić · vlatko@pcchip.hr<br />
IZVRŠNI UREDNICI<br />
Dražen Jurman · drazen@pcchip.hr<br />
Damir Šohar · damir.sohar@pcchip.hr<br />
UREDNIČKI KOLEGIJ<br />
Vedran Ico Ivanagić · ico@pcchip.hr<br />
Vlatko Jurić-Kokić · vlatko@pcchip.hr<br />
Dražen Jurman · drazen@pcchip.hr<br />
Boris Ličina Borja · boris@pcchip.hr<br />
Gordan Orlić · gordan@pcchip.hr<br />
Sanja Radović · sanja@pcchip.hr<br />
Jasmin Redžepagić · jasmin@pcchip.hr<br />
Dario Sušanj · dario@pcchip.hr<br />
Vesna Stanković Benak · vesna@pcchip.hr<br />
Damir Šohar · sox@pcchip.hr<br />
Branko Špoljarić Barney · barney@pcchip.hr<br />
Ante Vukorepa · ante@pcchip.hr<br />
FOTOGRAF<br />
Ognjen Maravić · ogi@pcchip.hr<br />
STALNI SURADNICI<br />
Ana Đorđević, Miroslav Benak, Ivan Capan, Sead<br />
Džubur, Ivan Golić, Dubravko Grakalić, Tomislav<br />
Jagušt, Hrvoje Jurman, Boris Kretonić, Predrag<br />
Kurtović, Vladimir Mrvoš, Dean Narandžić, Tomislav<br />
Ocvirek, Ana Penović, Tomislav Perić, Ivo Rađa,<br />
Nikola Ratković, Tomo Sombolac, Mario Šolčić, Ante<br />
Vukorepa<br />
LEKTORICA<br />
Ana Đorđević · ana.d@pcchip.hr<br />
OPERATIVNI TAJNIK<br />
Nenad Kubat · nenad.kubat@pcchip.hr<br />
Kako ocjenjujemo hardver i softver?<br />
U testovima hardvera i softvera svaki uređaj dobiva tri ocjene: ocjenu za karakteristike,<br />
performanse, te ukupnu ocjenu, pri čemu je svaka ocjena od 1 do 10.<br />
Oc jena za karakteristike pokazuje koliko tehničkih mogućnosti proizvod, prema<br />
spe cifikacijama, podržava, odnosno koliko softver ima mogućnosti; ta ocjena<br />
reflektira koliko smo proizvodom bili zadovoljni u pogledu raspoloživih mogućnosti.<br />
Nedostatak bodova znači da uređaj ili softver ne posjeduju tehničke karakteristike<br />
ili opcije koje bismo na njima željeli vidjeti i za koje smatramo da bi znatno unaprijedile<br />
funkcionalnost proizvoda.<br />
Ocjena za performanse pokazuje koliko smo zadovoljni ponašanjem uređaja ili softvera<br />
u radu, to jest koliko se proizvod pokazao dobrim u praktičnom, svakodnevnom<br />
radu. Ocjena odražava kako je uređaj radio, jesu li podržane funkcije radile<br />
besprijekorno ili je u radu bilo određenih poteškoća.<br />
Ukupna ocjena predstavlja aritmetičku sredinu ocjene za karakteristike i ocjene za<br />
performanse, te predstavlja naš ukupni dojam o konkretnom proizvodu.<br />
Kako ocjenjujemo igre?<br />
Svaka igra ima tri ocjene po segmentima: grafika (ocjena kvalitete grafike, animacije<br />
i svih popratnih grafičkih sadržaja), zvuk (ocjena kvalitete i dojmljivosti<br />
zvuka) i igrivost (ocjena koja pokazuje koliko ćete igru, zapravo, željeti igrati).<br />
Svaka od tri osnovne ocjene nosi između 1 i 10 bodova. Ukupna se ocjena<br />
računa po formuli u kojoj osnovne ocjene imaju različite težine. Igrivost nosi težinu<br />
7, grafika 3, a zvuk 2. Množenjem pojedinih osnovnih ocjena i njihovih težina, te<br />
dijeljenjem s faktorom 12, dobiva se konačna, ukupna ocjena igre u postocima.<br />
Napomena!<br />
Uredništvo ocjenjuje proizvode i donosi preporuke i zaključke na temelju provedenih<br />
testova, objektivnih činjenica i subjektivnih dojmova o pojedinim proizvodima.<br />
Preporuka, pohvala ili nagrada koju uredništvo dodijeli bilo kojem proizvodu,<br />
softverskom ili hardverskom, ne sadrži nikakva konačna jamstva niti se uredništvo<br />
magazina može smatrati odgovornim za bilo kakve posljedice takve odluke.<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
ISPITNI CENTAR <strong>PC</strong> CHIPA (IC<strong>PC</strong>)<br />
VODITELJ LABORATORIJA<br />
Jasmin Redžepagić · jasmin@pcchip.hr<br />
<strong>ZA</strong>MJENIK VODITELJA<br />
Slaven Pintarić · slaven.pintaric@pcchip.hr<br />
ISPITNI TIM<br />
Dean Narandžić, Branko Špoljarić Barney,<br />
Ante Vukorepa<br />
GRAFIČKI STUDIO<br />
VODITELJ GRAFIČKOG STUDIJA<br />
Vedran Ico Ivanagić · ico@pcchip.hr<br />
GRAFIČKA PRIPREMA<br />
Nikša Kuzmić · niksa@pcchip.hr<br />
Damir Pogačić · pogy@pcchip.hr<br />
<strong>PC</strong> CHIP WEB<br />
www.pcchip.hr<br />
UREDNIK<br />
Boris Ličina Borja · boris@pcchip.hr<br />
IZDAVAČ<br />
A1 Video d.o.o.<br />
Cvijete Zuzorić 25, 10000 Zagreb<br />
telefon i faks: (01) 6117-355 matični broj: 1148389<br />
žiro račun: 2402006-1100061977<br />
devizni račun: Erste & Steiermarkische Bank d.d.<br />
Croatia<br />
A1 Video d.o.o. 700 100 - 1148389<br />
swift: ESBCHR22 ISSN: 1331-0542<br />
DIREKTOR<br />
Žarko Milić · zarko.m@pcchip.hr<br />
TAJNICA<br />
Željka Komuš Sokač · zeljka@pcchip.hr<br />
MARKETING<br />
impressum + info<br />
DIREKTOR MARKETINGA<br />
Robert Maleković · robert.m@pcchip.hr<br />
MARKETING<br />
Anja Lasić · anja@pcchip.hr<br />
Jasna Manojlović · jasna@pcchip.hr<br />
IZRADA FOTOLITA I TISAK<br />
VIZUALNI IDENTITET<br />
Kiosk Studio · www.kioskstudio.net<br />
Redakcija koristi Olympusov<br />
E-system fotoapara t i<br />
opremu.<br />
Uredništvo je zaštićeno od<br />
napada viru sa i crva pomoću<br />
NOD32 anti virusnog softvera.<br />
Uredništvo koristi komunikacijsku<br />
opremu tvrtke<br />
Avaya.<br />
Sva autorska prava magazina pc chip zakonom<br />
su zaštiće na. Pre tisak, umnožavanje ili<br />
prenošenje tekstova, grafike i sl ikovnog ma terijala<br />
u cijel o sti ili djelomično nije dopušteno<br />
bez suglasnosti izdavača.<br />
Sve cijene navedene u časopisu izražene su<br />
s uračunatim po rezom na dodanu vrijednost,<br />
osim cijena na inozemnom tržiš tu, te ako u<br />
tekstu nije navedeno drugačije. Uredništvo<br />
ma ga zina ne odgovara za istinitost cijena.<br />
Cijene su naveli sami dobavljači proizvoda u<br />
trenutku testiranja. Molimo da cijene prilikom<br />
kupnje provjerite kod odgovarajućih tvrtki.<br />
Kako tumačiti posebne oznake i nagrade uredništva?<br />
Uredništvo na temelju provedenih testova i stečenih dojmova<br />
preporučuje proizvod koji je zaslužio ovu oznaku. Preporuka se<br />
dodjeljuje u pojedinačnim testovima proizvoda.<br />
Proizvod koji se na temelju provedenih testova i stečenih dojmova<br />
pokazao najboljim na usporednom testu među svim testiranim proizvodima.<br />
Proizvod koji je na usporednom testu na temelju provedenih testova i<br />
omjera cijene i mogućnosti uredništvo odabralo najboljim uređajem za<br />
kupnju u trenutku provođenja usporednog testa.<br />
Najbolja od novih ili redizajniranih web stranica koju je uredništvo<br />
pregledalo u mjesec dana, koja se bira na temelju subjektivnih dojmova<br />
uredništva, te udovoljavanja tehničkim i dizajnerskim zahtjevima.<br />
Najbolja igra koju je uredništvo igralo u mjesec dana. Odabir igre<br />
mjeseca temelji se na ukupnom dojmu o igri, te se ne mora nužno<br />
podudarati s najbolje ocijenjenom igrom u pojedinom broju magazina.<br />
Prikazani softver nalazi se na DVD-u koji prati magazin. Detaljnije<br />
informacije o pokretanju i korištenju DVD-a, te pojedinom softveru,<br />
potražite na stranici 8.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
5
sadržaj broja<br />
056<br />
Test softvera<br />
<strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> i Office 2007<br />
082<br />
Sedam dugih godina trajala je izrada novih <strong>Windows</strong>a. Tijekom<br />
tog perioda u <strong>Windows</strong>e se ugrađivalo sve i svašta, tako da su<br />
očekivanja bila prilično velika. Novi <strong>Windows</strong>i definitivno su privlačniji<br />
od starih, stoga im po pitanju estetike novo ime u potpunosti<br />
odgovara. No promjene su brojne, a što sve novo donose <strong>Windows</strong><br />
<strong>Vista</strong> i Office 2007 pročitajte iz tipkovnice naših vrlih autora Branka<br />
Špoljarića Barneyja i Ante Vukorepe<br />
144<br />
028 Intervju<br />
Zoran Šprajc<br />
Za Zorana Šprajca znaju gotovo svi, prvenstveno kao popularnog<br />
urednika televizijskog Dnevnika. Međutim, on je i autor, po mnogima,<br />
jednog od najboljih blogova u Hrvatskoj. Stoga vam u ovom intervjuu<br />
predstavljamo blogera Zorana Šprajca<br />
Tema broja<br />
Programi za nula kuna<br />
Živimo u svijetu potrošačke ekonomije u kojemu<br />
novac sve diktira. Sve oko nas se plaća, pa se još<br />
samo pitamo kada će se početi naplaćivati i zrak<br />
koji dišemo. Ako ste korisnici računala, dobrano ste<br />
upoznati s tim koliko opremanje računala kvalitetnim<br />
programima može koštati. Kažemo "može koštati", a ne<br />
"koliko košta", jer srećom postoji velik broj besplatnih i<br />
kvalitetnih programa koji će sasvim uspješno zamijeniti<br />
softver koji košta stotine, pa i tisuće kuna. A kako je<br />
upravo siječanj mjesec štednje nakon blagdana, ova<br />
tema broja nametnula se sama od sebe<br />
Poslovni prilog<br />
Studija razvoja informacijskog društva u<br />
Hrvatskoj<br />
Nedavno predstavljena Studija razvoja informacijskog društva u<br />
Hrvatskoj u 2005. godini donijela je iznenađujuće rezultate. Hrvatska<br />
je na dobrom putu prema informacijskom društvu, premda nam<br />
je preostalo još puno posla ako zaista želimo pretvoriti Hrvatsku u<br />
moderno informacijsko društvo<br />
6 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
035<br />
114<br />
166<br />
Test hardvera<br />
HP iPAQ rx5940<br />
Travel Companion<br />
Jedno od najugodnijih<br />
iznenađenja iz HP-a dlanovnik je<br />
koji kombinira GPS navigaciju i<br />
multimedijska svojstva, a može se<br />
pohvaliti s čak 2 GB slobodnog<br />
memorijskog prostora<br />
Internet.mobilnost<br />
Hrvatska u <strong>2007.</strong><br />
Širokopojasni pristup Internetu i<br />
pojava sve veće količine sadržaja<br />
obilježit će godinu koja počinje na<br />
domaćem internetskom tržištu.<br />
No preduvjet za to je nastavak<br />
liberalizacije tržišta<br />
Igre<br />
Pro Evolution<br />
Soccer 6<br />
Ako nemate novca za licence,<br />
nije vam dopušteno niti imena<br />
igrača pisati kako spada. Sami<br />
prosudite je li ime "Niko Konac"<br />
smiješno, žalosno ili naprosto<br />
nevažno za dobru nogometnu<br />
simulaciju<br />
Tema broja<br />
082 Programi za nula kuna<br />
Hardver<br />
035 HP iPAQ rw6815<br />
035 HP iPAQ rx5940 Travel Companion<br />
035 Lexmark X340 MFP<br />
036 WD MyBook Pro II<br />
036 Corsair CMPSU-520HX<br />
037 Nikon Coolpix L3<br />
038 DVD snimači<br />
040 HyperDrive4<br />
041 LG S1 Dual<br />
041 Apacer Handy Steno HA202 1 GB<br />
042 Sony BWU-100A<br />
042 BenQ DC-X720<br />
044 Nikon Coolpix S5<br />
044 Fujitsu Siemens Pocket LOOX N560<br />
045 AOC 197Vk<br />
045 Corsair Dominator<br />
TWIN2X2048-6400C4D<br />
046 Abit AW9D-MAX<br />
046 Asus P5W DH Deluxe<br />
047 Sapphire Radeon X1950pro Ultimate<br />
047 DFI Infinity 975X/G<br />
049 Autronic Ultimate Gamer<br />
049 Philips SPA2600<br />
050 Gigabyte AirCruiserG<br />
050 Compal HEL80<br />
051 Avenio A50S<br />
051 Philips 190C7FS<br />
052 Sony VPL-CX63<br />
052 Hitachi CP-X260<br />
053 HTC S620<br />
055 BlackBerry Pearl (8100)<br />
Softver<br />
056 <strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> i Office 2007<br />
068 Microsoft Exchange Server 2007<br />
071 LightZone 2.0<br />
074 BullGuard 7.0<br />
075 MediaMonkey 2.5.4<br />
076 WinZip 11 Standard / Pro<br />
078 Security Task Manager 1.7<br />
079 Moment of Inspiration Beta<br />
080 AVG Anti-Spyware 7.5<br />
Internet.mobilnost<br />
114 Hrvatska u <strong>2007.</strong><br />
118 Sloboda pisanja na Internetu<br />
120 Intervju: Robert Preatoni, Zone-h.org<br />
123 Propel Accelerator<br />
125 web.hr<br />
126 (Ne)sigurnost mobilnih <strong>Windows</strong>a<br />
<strong>140</strong> Siječanj <strong>2007.</strong><br />
Open source<br />
128 Vijesti<br />
130 Fedora Core 6 / Mandriva Linux 2007<br />
132 Instant messaging klijenti<br />
ITtainment<br />
136 Svemir u 2006.<br />
141 Dizajn<br />
142 Clarkeova putanja<br />
143 Knjige<br />
Poslovni prilog<br />
144 Studija razvoja informacijskog društva<br />
u Hrvatskoj<br />
Igre<br />
164 vijesti i najave<br />
166 Pro Evolution Soccer 6<br />
167 Second Life<br />
168 Need for Speed: Carbon<br />
169 Pacific Storm<br />
170 Zoo Tycoon 2: Marine Mania<br />
171 Snoopy vs. The Red Baron<br />
Helpdesk<br />
172 pitanja i odgovori<br />
177 KillBox - malen, ali moćan<br />
179 Thunderbird na šminkanju<br />
181 Bluetooth - simbioza neusklađenih<br />
protokola<br />
184 Googleom do veće produktivnosti<br />
186 Za početak godine - astrološki softver!<br />
189 Kako uloviti sliku iz videozapisa<br />
190 Programiranje: Ugrađene baze<br />
podataka<br />
Kolumna<br />
011 pc chick<br />
Intervjui<br />
028 Zoran Šprajc, bloger i TV urednik<br />
031 Richard Brešković, T-Com<br />
Stalne rubrike<br />
sadržaj broja<br />
008 pisma čitatelja<br />
012 vijesti<br />
147 žute stranice<br />
192 sadržaj DVD-a<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 7
pisma čitatelja<br />
Redakcija pc chipa nagrađuje vaš trud i<br />
suradnju. Čitatelja ili čitateljicu koji nam napišu<br />
najoriginalnije, najzanimljivije ili najkorisnije pismo<br />
nagradit ćemo prigodnim poklonom. Kao nagradu<br />
za pismo mjeseca redakcija našeg magazina<br />
poklanja godišnju pretplatu na Moj Moby. Stoga<br />
vas molimo da pisma potpisujete imenom,<br />
prezimenom i adresom. Objavit ćemo samo potpisana<br />
pisma, a vašu adresu nećemo objaviti.<br />
Zahvala<br />
Poštovani, zahvaljujem gospodinu Franku<br />
Buneti na krasnom članku objavljenom u<br />
137. broju pc chipa, u Helpdesku, na temu o<br />
Excelu u kojem je vrlo lijepo spomenuo stranicu<br />
CROExcel.com, čiji sam ja autor.<br />
Pozdrav cijeloj redakciji i njezinim suradnicima,<br />
a koristim priliku i da vam zaželim mnogo<br />
uspjeha u radu i da pohvalim novi izgled vaše<br />
stranice.<br />
Croexcel<br />
Redakcija zahvaljuje na pohvalama za<br />
novi izgled web stranica, na koji smo vrlo<br />
ponosni. Što se Franka tiče, on uvijek piše<br />
sjajne tekstove, a pohvale daje samo odabranima.<br />
Nova rubrika<br />
Dobar dan, najdraža redakcijo! Prije dva<br />
dana u sobu mi je ušla prijateljica i, čim<br />
je ugledala pc chip na polici, odmah ga uzela<br />
prelistavati. Bilo mi je to jako čudno jer se<br />
inače ne bavi kompjuterima, ali je nisam ništa<br />
pitao.<br />
Nakon nekog vremena listanja zatvorila je pc<br />
chip i rekla mi: "Kakve su ti ovo novine kad<br />
horoskop nemaju?!"<br />
To je jedino što vam nedostaje. :)<br />
Lijep pozdrav, Vedran<br />
Dragi Vedrane, hvala vam što ste nas<br />
prosvijetili i napokon nam otkrili zašto,<br />
o zašto ljudi koji nemaju nikakve veze s<br />
računalima naš magazin redovito počnu<br />
pismo mjeseca<br />
ISKON KOPIRA APPLE?<br />
Čini mi se da je Iskon namjerno<br />
ili nenamjerno iskopirao Apple,<br />
odnosno Stevea Jobsa. Naime, u<br />
njihovoj novoj kampanji za uslugu<br />
Iskon Duo, koju možemo vidjeti u<br />
svim novinama i bilboardima, koriste<br />
fotografiju muškarca koji u ruci drži<br />
narančastu kuglicu. Ova fotografija<br />
neodoljivo podsjeća na poznatu<br />
fotografiju Stevea Jobsa iz 1984.<br />
godine na kojoj on u ruci drži jabuku.<br />
Muškarac na Iskonovu oglasu fizički<br />
mu je vrlo sličan i gotovo je identično<br />
obučen.<br />
Ivor<br />
Poštovani Ivore, sjajno vam je pamćenje, nema što! Pamtite li svaku fotografiju koju<br />
vidite? I možete li mnoge od njih usporediti s nekom drugom fotografijom nekog<br />
drugog fotografa, iz drugog vremena?<br />
Pitali smo agenciju koja se pobrinula za tu konkretnu Iskonovu reklamu što misli o ovom<br />
problemu iznesenom u vašem pismu, ali čini se kako se tamo nitko ne sjeća fotke na kojoj<br />
Steve Jobs drži jabuku. Niti misle da je ta fotka važna iz bilo kojeg razloga. Pa smo i mi<br />
zaključili da je Iskonova reklama vjerojatno ipak samo slučajno slična toj fotografiji, jer<br />
uostalom - koliko sličnih fotografija ima na svijetu? Mislite li da je i uvodna špica Kućanica<br />
obična imitacija te Jobsove vrlo maštovite i originalne ideje?<br />
No unatoč tome što sumnjamo u to da je potrebno kopirati fotografije ljudi koji drže<br />
jabuke ili kugle, svidjelo nam se vaše pismo i svaka vam čast na ideji, stoga vas i<br />
nagrađujemo nagradom za pismo mjeseca.<br />
prelistavati s relativno zainteresiranim izrazom<br />
lica, onda malo mumljaju "hhmm" s<br />
izrazom lica "ajde, možda ipak nađem to<br />
nešto zanimljivo što ti čitatelji pc chipa tako<br />
jako hvale", a onda, kad dođu do kraja,<br />
razočarano pogledaju u ponosnog vlasnika<br />
tog primjerka časopisa i odlože ga na prvu<br />
slobodnu površinu. Obično ne kažu ništa,<br />
ali očito je da je razlog uvijek isti: nedostaje<br />
im horoskop!<br />
Zahvaljujemo vam od srca što ste nam<br />
otkrili kako zainteresirati nove potencijalne<br />
čitatelje i svakako ćemo horoskop uključiti<br />
u planove za predstojeću godinu. Ili neku<br />
od sljedećih godina.<br />
Kritika HGspota<br />
I mam veliku kritiku na tu tvrtku. Naime, prije<br />
tjedan dana uredno sam nazvao poslovnicu u<br />
Osijeku i naručio snimač. Rekli su mi da toga<br />
ima u Zagrebu i da trebaju naručiti. Kaže lik da<br />
dođem za dva dana i sve će biti tamo. Ipak,<br />
ja sam nazvao za dva dana i lik mi je rekao da<br />
roba nije stigla... Sreća što sam nazvao jer bih<br />
bio dolazio bez veze. Nazvao sam ponovno za<br />
dva dana i rekli su mi da je stigla neka druga<br />
narudžba, ali moj snimač nije stigao. Strpljen -<br />
spašen. Danas sam ponovno nazvao, rekli su<br />
mi da moja narudžba nije stigla jer u trenutku<br />
naručivanju nisu znali da snimača više nema.<br />
8 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Kakva je to komunikacija između poslovnica<br />
kad ne mogu znati što imaju na lageru, a što<br />
nemaju? Tako su oni mene zavlačili skoro tjedan<br />
dana, da bi ispalo da uređaja nema. Kakva<br />
je to tvrtka kad ima jedan jedini uređaj na<br />
lageru za čitavu hrpu poslovnica?<br />
Miki<br />
Događa se. Pogotovo u ovo predblagdansko<br />
doba, kad su dućani zatrpani<br />
narudžbama sa svih strana, a ljudi pomahnitalo<br />
kupuju sve što vide. Nije da branimo<br />
dućan, dapače: oni bi svakako trebali znati<br />
što imaju, a što ne. Ono što bi svakako<br />
morali učiniti je javiti vam što je s vašom<br />
narudžbom i ne tjerati vas da zovete njih,<br />
već se sami sjetiti i ispričati vam se što ne<br />
mogu zadovoljiti vašu narudžbu. No, što<br />
ćemo, ljudi su i dalje ljudi, a prije i tijekom<br />
ovih blagdana postanu manje ljudi nego<br />
inače, pa bismo možda barem trgovcima<br />
mogli progledati kroz prste tih dana u godini.<br />
Nije ni njima lako.<br />
Zašto ne testirate mobitele?<br />
Draga redakcijo, znam ja da vi imate dva<br />
magazina, ali pitam se zašto nikad ne<br />
Popis oglašivača<br />
Amis . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85<br />
ASRock . . . . . . . . . . . . . . . . . 10<br />
Bencomp . . . . . . . . . . . . . . . 195<br />
Credos . . . . . . . . . . . . . . . . . 183<br />
Dominativ . . . . . . . . . . . . . . . . 99<br />
Eurotrade . . . . . . . . . . . . . . . . 24<br />
Formel . . . . . . . . . . . . . . . . . 2-3<br />
Globalnet . . . . . . . . . . . . . . . 174<br />
HiFi centa . . . . . . . . . . . . . . . . 43<br />
HP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 103<br />
Hrvatska poštanska banka . . . . 4<br />
Iskon . . . . . . . . . . . . . . . . . . <strong>140</strong><br />
Kodak . . . . . . . . . . . . . . . . . 122<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
testirate i koji mobitel u pc chipu? Mislim da<br />
to nije loša ideja, pogotovo ako je to neki<br />
napredni uređaj koji ima dosta mogućnosti<br />
za surfanje Internetom i mobilni e-mail. I kad<br />
smo kod toga, zašto nemate u pc chipu<br />
recenzije BlackBerryja?<br />
To su stvari koje zanimaju mnoge ljude, pa<br />
mislim da bi bilo dobro da se i tome posvetite.<br />
Inače, nemam primjedbi na vaš rad,<br />
samo nastavite tako. Ovim putem izražavam<br />
i podršku Joli u njegovoj borbi da konačno<br />
dobije DSL!<br />
Ostajte mi zdravo i veselo!<br />
Dražen<br />
Poštovani Dražene, što mislite - zašto<br />
mi imamo dva časopisa ako ćemo<br />
u oba pisati o istim stvarima? Ne mislimo<br />
da bi bilo u redu niti ponavljati se,<br />
a niti zamarati čitatelje dvjema pomalo<br />
različitim temama.<br />
Nove BlackBerry uređaje uvijek smo<br />
- bez ijednog izuzetka, dakle doslovno<br />
svaki novi model koji se pojavio na našem<br />
tržištu - testirali i u pc chipu, upravo zbog<br />
njihove povezanosti s IT infrastrukturama<br />
i mogućnosti push maila. Tako i u ovom<br />
broju možete pročitati viđenje najnovijeg<br />
uređaja, Pearla, iz pera glavnog urednika.<br />
Kodeks . . . . . . . . . . . . . . . . . 194<br />
KSU . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19<br />
Kvark . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163<br />
Kvark konfiguracije . . . . . . . . . 61<br />
Lost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48<br />
M San . . . . . . . . . . . . . . . . . 135<br />
Makro Mikro . . . . . . . . . . . . . . 37<br />
Microline . . . . . . . . . . . 22, 72, 77<br />
Microsoft . . . . . . . . . . . 112-113<br />
Mikronis . . . . . . . . . . . . . . . . 105<br />
Miš . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 183<br />
Moby . . . . . . . . . . . . . . . . . . 176<br />
M-Ros . . . . . . . . . . . . . 107, 109<br />
Navigo . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53<br />
NewTechnology . . . . . . . . . . . 17<br />
Nort . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27<br />
Olympus . . . . . . . . . . . . . . . . . 65<br />
Optima Telekom . . . . . . . . . . . 70<br />
Promil . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14<br />
Radio 042 . . . . . . . . . . . . . . 180<br />
Radio 052 . . . . . . . . . . . . . . 187<br />
Radio 057 . . . . . . . . . . . . . . 180<br />
Radio 101 . . . . . . . . . . . . . . 178<br />
Radio Brod . . . . . . . . . . . . . . 180<br />
Radio Jadranka . . . . . . . . . . 180<br />
Radio Ritam . . . . . . . . . . . . . 180<br />
Pisma redakciji možete slati elektroničkom<br />
poštom na pisma@pcchip.hr, unutar<br />
USENET grupe hr.mag.pcchip ili poštom,<br />
na adresu redakcije (Cvijete Zuzorić 25,<br />
10000 Zagreb), uz napomenu “Reakcije”<br />
Naša nova dizajnerica<br />
Rado vas čitam, ali imam samo jednu<br />
malu primjedbu na ispis teksta.<br />
Je li moguće da redovi u stupcima<br />
budu centrirani? Mislim da bi tako<br />
časopis izgledao još bolje.<br />
Puno pozdrava!<br />
Tanja<br />
Da su redovi u stupcima centrirani,<br />
to bi značilo da su dizajneri<br />
pc chipa tako odlučili. Budući da su<br />
dizajneri, pc chipovi pogotovo, po<br />
definiciji kreativne osobe koje prate<br />
svjetske trendove, a usput još i znaju<br />
jako dobro raditi svoj posao - a njihov<br />
je posao učiniti da magazin izgleda<br />
najbolje što može - mi računamo da<br />
naš magazin izgleda fantastično. Kad<br />
ne budemo tako mislili, angažirat<br />
ćemo svoje dizajnere da nam osmisle<br />
novi izgled.<br />
Ukoliko ste i vi dizajnerica i mislite<br />
da svoj posao radite bolje od naših<br />
kreativnih umjetnika, slobodno nam<br />
pošaljite svoje razrađene ideje o tome<br />
kako bi pc chip trebao izgledati. Razveselit<br />
će nas.<br />
Radio Slavonija . . . . . . . . . . . 180<br />
Radio Šibenik . . . . . . . . . . . . 180<br />
Radio Trogir . . . . . . . . . . . . . 180<br />
Recro . . . . . . . . . . . . . . 89, 138<br />
Renoprom . . . . . . . . . . . . . . . 39<br />
SAP . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14<br />
Senso Mikro . . . . . . . . . . . . . 196<br />
Storm . . . . . . . . . . . . . . . . . 116<br />
Supranet projekt . . . . . . . . 54, 81<br />
Tehnomobil . . . . . . . . . . . . . 124<br />
Telebit . . . . . . . . . . . . . . . . . 124<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
9
Prije desetak godina hrvatska akademska<br />
zajednica silovala je sve ljudstvo do<br />
kojeg je mogla doprijeti novo-/starohrvatskim<br />
izvedenicama poput uvrtnjaka iliti<br />
zrakomlata, brzoglasa, dalekovidnice, čigrastog<br />
velepamtila i sličnim urnebesnim riječima koje<br />
su izazivale salve smijeha među svima osim<br />
među studentima kroatistike. Jer u to doba<br />
bilo je i najava korijenskog pravopisa i sličnih<br />
zavrzlama koje su nam mogle stvarno zakomplicirati<br />
život, a to onda više stvarno ne bi bilo<br />
smiješno. Srećom, od većine besmislenih jezičnih<br />
tvorevina se odustalo i premorena okolina<br />
akademske zajednice odahnula je nadajući se<br />
kako je mijenjanje dobro nam poznatog jezika<br />
završeno i da sad napokon znamo kako se što<br />
piše i izgovara. Doduše, nekako se očekivalo<br />
od tih najglasnijih puritanaca koji su htjeli "pročistiti"<br />
hrvatski jezik da će i dalje budno motriti<br />
da se taj isti jezik, za koji su se tako grčevito<br />
borili, ne "zaprlja" novim tuđicama. No izgleda<br />
da su jezični panduri u potpunosti odustali od<br />
svoje zadaće i posvetili se nirvani.<br />
Osobno mislim da je u redu da se jezik s<br />
vremenom mijenja, zbog utjecaja raznih čimbenika,<br />
a kako nam je tijekom zadnjih godina<br />
Internet - čiji je jezik sporazumijevanja engleski<br />
- promijenio život u cijelosti, sasvim je u redu<br />
da se zbog njega donekle promijeni i naš jezik.<br />
No, ipak, nije li malo pretjerano obične stvari<br />
koje imaju vrlo upotrebljivu i rado korištenu<br />
hrvatsku inačicu nazivati novoengleskim tvorevinama?<br />
Tako ćete, na primjer, na nekoliko<br />
TV reklama koje su krenule u predblagdansko<br />
doba uočiti kako se oglašava "bookshop".<br />
Otkad je to dobra stara knjižara postala "bookshop"?<br />
I zašto, pobogu? Nema ama baš nikakvog<br />
razloga za mijenjanjem naziva radnje koja<br />
i dalje prodaje iste knjige. Osim možda zato<br />
što Hrvati misle da je sve što je strano bolje od<br />
onog hrvatskog, što je krajnje jadno i zadire u<br />
najdublje frustracije nacije, ali svejedno knjižara<br />
ostaje knjižara, prostor u kojem se prodaju<br />
knjige.<br />
U jednoj drugoj reklami čut ćete kako se<br />
oglašivač hvasta svojom sposobnošću organiziranja<br />
"evenata". S uključenim "cateringom".<br />
Jer nije to običan organizirani događaj, ne, ne!<br />
To je fini događaj, dakle "event". Ne neki tamo<br />
običan događaj. Bez "cateringa", fuj.<br />
Gdje je nestao zrakomlat?<br />
Kad je "knjižara" postala "bookshop"? Oko nas pršte "eventi",<br />
"team buildinzi", "caterinzi", a mi se ponašamo kao da je to<br />
sasvim "OK". Engleski jezik možda jest jezik Interneta te je<br />
kao takav i globalno prihvaćen, ali sve donedavno hrvatski su<br />
se jezični puristi trudili izbaciti sve tuđice. Gdje su sad, kad je<br />
stvarno frka?<br />
Piše: Sanja Radović<br />
Kako ne podleći mahnitom<br />
"šopingu" (!) tih dana u godini<br />
kad je to jedini hobi nacije?<br />
Vjerovali ili ne, može se - samo<br />
zavirite u "Iznuđivanje" Douglasa<br />
Rushkoffa i proći će vas volja za<br />
tim blagdanskim radostima<br />
S "team buildingom" je već drugačije. U<br />
hrvatskom jeziku nema riječi za taj uzvišeni<br />
proces druženja kolega s radnog mjesta i<br />
zajedničkih izleta u avanturističke kampove,<br />
no budući da je ta riječ već relativno dugo u<br />
našem vokabularu, nije li bilo logično da netko<br />
zadužen za to smisli hrvatsku alternativu? Nije<br />
to riječ poput "hardvera", za koju jednostavno<br />
nismo našli adekvatan prijevod ("očvrsje" je<br />
sprdačina koje se ponekad sjetimo dok se<br />
pričaju vicevi) pa smo je usvojili.<br />
Po Vuku<br />
Gdje su danas nekada tako glasni i naporni<br />
zagovornici čiste hrvatske riječi? Zar su već<br />
zaboravili svoju bitku za izdvajanjem hrvatske<br />
nacije iz jezikom stvorenog zajedničkog šunda<br />
naroda i narodnosti regije pa su novi napad<br />
na lijepu hrvatsku riječ, koji ovog puta dolazi<br />
iz njedara tehnologije, a počiva na najgorim<br />
hrvatskim frustracijama - "manje smo vrijedni<br />
od stranaca" - odlučili prepustiti nekim drugim,<br />
mlađim borcima?<br />
Jer ti na kojima ostaje teret očuvanja čiste<br />
hrvatske riječi upravo surfaju Internetom i<br />
engleski im je prirodan jezik sporazumijevanja.<br />
I neće se zabrinuti zbog toga što je kupovina<br />
postala "šoping" (čak smo je počeli i pisati po<br />
Vuku - kud ide ovaj svijet?!).<br />
Kako ne poludjeti?<br />
Kad smo već kod pitanja kamo ide ovaj<br />
svijet, ovih dana - baš u spomenuti šoping.<br />
I to onaj najgore vrste: nekontrolirani. Svake<br />
godine je sve gore, Hrvati troše milijarde kuna<br />
koje nemaju kako bi si priuštili dojam da imaju.<br />
Kako se othrvati tom porivu bivanja dijelom te<br />
zajednice koja na taj način slavi najuzvišeniji<br />
kršćanski blagdan?<br />
pc chick<br />
Možda je prekasno da si pomognete ove<br />
godine, ali dobar savjet uvijek zlata vrijedi<br />
te se možda ovog teksta sjetite dogodine ili<br />
kad zaključite kako vam je dosadilo da se<br />
vama manipulira na najniže moguće načine.<br />
No, da bi se to dogodilo, te manipulacije<br />
trebate biti svjesni, stoga svi vi koji razmišljate<br />
kako je zapravo divno čekati na blagajnama<br />
supermarketa dok more ljudi ispred vas<br />
plaća čokoladne Djedove Mrazove s okusom<br />
plastike po 13,99 i osjećate empatiju prema<br />
svim ljudima ovog svijeta u tom blagdanskom<br />
ozračju možete slobodno preskočiti odlomak<br />
koji slijedi. No sigurna sam da je većini vas<br />
već unaprijed muka od te ludnice koja proizađe<br />
iz najljepšeg katoličkog blagdana i koja<br />
rezultira bezumnim trošenjem nepostojećih<br />
kredita u dućanima prozirnih namjera te ste<br />
vjerojatno već pomislili kako bi bilo olakšavajuće<br />
da se vi sami iz te gomile poludjelih<br />
primata možete izvući. No to nije lako, osim<br />
ako primijenite nekoliko varki - a i tada budite<br />
svjesni da vas Veliki Brat Potrošača prati<br />
mrkim pogledom. Jer nitko se ne izvlači nekažnjeno<br />
iz godišnje utrke trošenja. I susjedi će<br />
vas sumnjičavo odmjeravati jer ne unosite<br />
tone stvari u svjetlucavim papirićima u svoj<br />
brlog, a svi znamo da tako treba tih dana u<br />
godini. Nitko kao da se ne pita zašto je tome<br />
tako. No kako ne bismo ulazili u nepotrebne<br />
rasprave o razlozima i postanku svemira i<br />
običaja, mogu vam samo reći sljedeće: meni<br />
je ove godine uspjelo zaista, do kraja, potpuno<br />
se izvući iz blagdanskog ludila po dućanima.<br />
Kako? Jednostavno: (sasvim slučajno)<br />
u pravi sam trenutak dohvatila "Iznuđivanje"<br />
Douglasa Rushkoffa, koji mi je na najprizemniji<br />
mogući način objasnio kako potrošački svijet<br />
funkcionira te mi uništio i ono malo volje za<br />
besmislenim šarenim predmetima što sam<br />
je namjeravala iskazati susjedima. Ta knjiga<br />
jednostavno "radi", ubija volju za slijeđenjem<br />
stada. Srećom za naše potrošačko društvo i<br />
na nesreću nekih svjesnijih zajednica, neće je<br />
prepoznati previše ljudi. Optimistično bi bilo<br />
reći da je samo pitanje vremena kad će neke<br />
slične spoznaje uzdrmati sustav, jer neće -<br />
ljudi vole šarene laže. Makar ih plaćali krvlju i<br />
sljedećih godinu dana.<br />
I za kraj: sretna vam nova godina!<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong><br />
11
vijesti<br />
<strong>Vista</strong> iznad i u Hrvatskoj<br />
Microsoft Hrvatska predstavio<br />
je nove proizvode -<br />
<strong>Windows</strong> Vistu, Office 2007 i<br />
Exchange Server 2007<br />
redstavljanje <strong>Windows</strong> Viste, paketa<br />
Microsoft Office 2007 i Exchange PServera<br />
2007 bez daljnjeg odnosi titulu<br />
najoriginalnijeg predstavljanja nekog proizvoda<br />
u Hrvatskoj. Microsoft Hrvatska je ove<br />
dugo očekivane proizvode, koji su od 30.<br />
studenog dostupni poslovnim korisnicima u<br />
cijeloj Hrvatskoj, predstavio iznad Hrvatske. U<br />
odnosu na klasično predstavljanje u nekom od<br />
hotela Airbus A319 Croatia Airlinesa definitivno<br />
je originalnije rješenje.<br />
Direktor Microsofta Hrvatska Davor Majetić<br />
prilikom prezentacije naglasio je da su tijekom<br />
prošlog desetljeća sustavi <strong>Windows</strong> i Office<br />
promijenili način na koji korisnici rade te da će<br />
nova generacija ovih programa imati još snažniji<br />
učinak u idućih deset godina.<br />
Premda su od 30. studenog dostupni poslovnim<br />
korisnicima, "obični", rezidencijalni još će<br />
se malo strpjeti - <strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> i 2007 Office<br />
bit će im dostupni od 30. siječnja sljedeće<br />
godine. Lokaliziranu verziju <strong>Windows</strong> Viste<br />
mogu očekivati otprilike tri mjeseca nakon glo-<br />
Megatrend i Novell<br />
predstavili novi Novell<br />
SUSE Linux<br />
Novell SUSE Linux Enterprise<br />
Server 10 dostupan je u Hrvatskoj,<br />
i to zahvaljujući Megatrendu,<br />
hrvatskom partneru tvrtke<br />
Megatrend, partner tvrtke Novell u Hrvatskoj,<br />
u Zagrebu je 21. studenog održao trening<br />
na kojem je predstavio novosti što ih donosi novi<br />
SuSE Linux Enterprise Server 10. Na treningu<br />
je okupljeno tridesetak domaćih stručnjaka, a<br />
predvodio ga je Zsolt Hargitai iz Novella. Ovaj<br />
cjelodnevni događaj završen je jednosatnom<br />
provjerom znanja i dobivanjem potvrde o poznavanju<br />
Novell SUSE Linux Enterprise Servera 10.<br />
Nakon uspješnog polaganja ispita svi sudionici<br />
dobili su i Novell CNS ID, koji je glavni preduvjet<br />
za održavanje postojećeg ili stjecanje novog<br />
partnerskog odnosa s tvrtkom Novell - Novell<br />
Business Partner. Hrvatskim tvrtkama takav oblik<br />
partnerstva omogućava globalnu konkurentnost<br />
i pristup stranim tržištima, jer podrazumijeva<br />
navođenje lokalnog partnera na stranici www.<br />
novell.com. (I.G.)<br />
balnog predstavljanja proizvoda, a lokaliziranu<br />
verziju Officea 2007 sredinom proljeća <strong>2007.</strong><br />
godine.<br />
Microsoft Hrvatska je, u suradnji s analitičkom<br />
kućom IDC, predstavio i studiju utjecaja<br />
<strong>Windows</strong> Viste na lokalnu ekonomiju, koja<br />
pokazuje kako će u prvoj godini prodaje<br />
<strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> u Hrvatskoj biti instalirana na<br />
Varaždin - inteligentni grad<br />
Krajem studenog održana<br />
je videokonferencija između<br />
Zagreba i Varaždina na kojoj<br />
su govorili Igor Paurević, predsjednik<br />
uprave Metroneta, i<br />
Ivan Čehok, gradonačelnik<br />
Varaždina, uz prisutnost novinara<br />
iz oba grada<br />
015 Wii potukao Playstation 3<br />
018 Mozilla Firefox 3<br />
019 Širokopojasni Internet sve<br />
popularniji<br />
više od 132 tisuće računala, a na svaki dolar<br />
koji Microsoft zaradi od Viste tvrtke korisnici i<br />
partneri zaradit će oko 13 dolara.<br />
Na kraju ove originalne prezentacije Vistu i<br />
novi Office isprobali smo u središtu Microsofta<br />
Hrvatska te se na licu mjesta uvjerili da novi<br />
proizvodi donose mnogo više od pukih kozmetičkih<br />
promjena sučelja. (D.J.)<br />
a videokonferenciji koja se održala 30.<br />
studenog između sjedišta Metroneta u NZagrebu<br />
i Kavane Dora u Varaždinu, gdje postavljen prvi varaždinski hot spot, predstavljen<br />
je projekt "Varaždin - inteligentni grad".<br />
U sklopu projekta, osim spomenutog hot spota, Varaždin je osigurao telekomunikacijsko povezivanje<br />
svih gradskih lokacija, ustanova, trgovačkih društava i komunalnih poduzeća. Njihovim<br />
spajanjem u jedinstvenu mrežu Varaždin je ostvario značajniju uštedu, a slično će biti i s e-sjednicama<br />
koje će se uskoro početi održavati uz pomoć aplikacije koju gradu nudi Metronet. Uz<br />
to, u Varaždinu je organizirana besplatna informatička edukacija za sve zainteresirane građane, a<br />
najavljeno je i skoro pružanje edukacijskih usluga građanima od strane Metroneta.<br />
"Inteligentni gradovi aktivno utječu na porast kvalitete i konkurentnosti gospodarstva uz usmjerenje<br />
na krajnji cilj, a to je stvaranje uvjeta za poboljšanje kvalitete života građana. Projekt Grada<br />
Varaždina tek je početak u postupku potpune informatizacije svih hrvatskih gradova. Poseban<br />
naglasak u umrežavanju stavljamo na gradske institucije kako bi one mogle ostvariti bolju komunikaciju<br />
s građanima", izjavio je Paurević.<br />
U Metronetu najavljuju i umrežavanje još tri inteligentna grada - Kutine, Osijeka i Virovitice, a prvo<br />
će započeti rad na umrežavanju Kutine. (D.Š.)<br />
12 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
nVidia u Zagrebu<br />
Predstavljeni noviteti<br />
Proteklog mjeseca nVidia je u zagrebačkom<br />
hotelu International upriličila ugodno druženje<br />
s novinarima tijekom kojega su predstavljeni<br />
najnoviji proizvodi ove kalifornijske<br />
kompanije. nVidijine novitete novinarima je<br />
predstavio novopečeni PR menadžer za<br />
područje Istočne Europe Igor Stanek. U centru<br />
pozornosti bili su najnoviji grafički procesori<br />
GeForce 8800GTX i 8800GTS, koji u potpunosti<br />
podržavaju Direct X 10. Pritom smo<br />
imali priliku vidjeti jedan od prvih dema Direct<br />
X-a 10, koji se vrtio na stroju s dvije kartice<br />
8800GTX spojene u SLI uz korištenje najnovijih<br />
beta drivera pod Vistom. Osim toga govorilo<br />
se i o najnovijim nVidijinim chipsetima 650i<br />
i 680i za Intelove procesore Core 2. Obzirom<br />
na karakteristike te, prije svega, najavljenu<br />
odličnu overclockabilnost ovi bi chipseti trebali<br />
biti pravi izbor za entuzijaste u nadolazećem<br />
razdoblju. Zanimljivo je napomenuti kako će<br />
nVidia strogo kontrolirati dizajn i proizvodnju<br />
matičnih ploča na temelju ovih chipseta, što<br />
drugim riječima znači kako će sve ploče biti<br />
temeljene na referentnom dizajnu te se neće<br />
mnogo razlikovati. Naša iskustva s novim<br />
nVidijinim chipsetima moći ćete pročitati vrlo<br />
skoro. Svakako valja spomenuti kako će high<br />
end chipset 680i posjedovati čak tri <strong>PC</strong>Ie<br />
utora za grafičku karticu, s time da će jednu<br />
karticu biti moguće iskoristiti za obradu fizičkih<br />
proračuna u igrama. Bilo je riječi i o podršci za<br />
videosadržaje visoke definicije koji postaju sve<br />
zanimljiviji. Najnovija verzija nVidijina PureVidea<br />
omogućava korištenje grafičkog procesora<br />
prilikom reprodukcije HD videosadržaja, što u<br />
velikoj mjeri smanjuje opterećenje procesora.<br />
Konačno, spomenuta je nVidijina pripremljenost<br />
za skori izlazak Viste te je najavljeno kako<br />
će se ubrzo pojaviti najnoviji driveri s podrškom<br />
za završnu verziju Viste.<br />
(S.P.)<br />
Najtraženije na HR webu<br />
Šta Hrvati traže na internetu? Koje su to najtraženije riječi u<br />
2006. godini? Zanima vas tko i što se nalazi među njima?<br />
H<br />
rvatska internet tražilica Pogodak.hr (www.<br />
pogodak.hr) je pred kraj godine analizirala<br />
pretrage svojih korisnika i napravila iscrpan<br />
pregled najbolje traženih riječi u 2006. godini.<br />
Na vrhu ljestvice TOP pretraga različitih pojmova<br />
je muzika (melodije, pjesme i sl.) sa preko 60.000<br />
pretraga, tj. duplo više pretraga od seksa, koji je bio<br />
najtraženiji pojam u 2005. godini. Slijede pojmovi kao<br />
igre, vremenska prognoza, nekretnine, horoskop,<br />
telefonski imenik i dr., a zanimljivo je da je Severina<br />
na visokom 3. mjestu najtraženijih pojmova sa ukupno<br />
17.570 različitih pretraga vezanih uz njeno ime.<br />
U utrci za najtraženije žene, zapravo prave borbe nije ni bilo. Prvo mjesto tako pripada popularnoj<br />
Severini, koja svojoj internet popularnosti može zahvaliti ponajprije skandalima, ali i iznimno traženim<br />
pjesmama. Duplo manje pretraga ima glumica i scenaristica Jelena Veljača, koja je također postala<br />
popularna zbog svog navodnog kućnog porno uratka. Renata Sopek unatoč izdavanju DVD-a, u<br />
kojemu pokazuje svoju gipkost i istrenirano tijelo se nalazi na 4. mjestu.<br />
Da Hrvati i sport dišu kao jedno svi znamo. U godini u kojoj su nas na početku razveselili Janica i<br />
Ivica, u kojoj su nas nogometaši držali prikovanima za ekrane i na kraju razočarali, u kojoj je Cro Cop<br />
rastužio sve svoje neprijatelje, u kojoj su Mario i Ljubo nastavili dokazivati da je Hrvatska teniska velesila<br />
i u kojoj smo dobili najboljeg mladog nogometnog izbornika u svijetu je nezahvalno govoriti tko je<br />
najpopularniji - Mario Ančić, je zahvaljujući svojim odličnim igrama i dolasku u TOP 10, ali i popularnosti<br />
među ženskom populacijom, najviše tražen te mu pripada prvo mjesto sa 1.078 pretraga. Janica<br />
Kostelić jest Snježna kraljica, ali je i Sportska kraljica na Pogodak.hr - jedina je sportašica u ovom elitnom<br />
društvu i nalazi se na 2. mjestu najtraženijih sportaša, a slijede ju Niko Kranjčar, Mirko Cro Cop<br />
Filipović te jedini stranac i najpopularniji svjetski nogometaš Ronaldinho.<br />
Gibonni (3.982 pretraga) i Marko Perković - Thompson (2.015 pretraga) predvode skupinu najtraženijih<br />
muškaraca. Slijedi ih Igor Štimac (1.080 pretraga) i Mario Ančić te Nikola Tesla (1.000 pretraga)<br />
- znanstvenik čije ime i dalje svi svojataju i koji dokazuje pravo značenje pojma besmrtna zvijezda.<br />
Tinejdžerska glazbena skupina, široj populaciji vjerojatna nepoznata, Tokio Hotel je najveći hit na HR<br />
webu. Naravno nakon Severine. Ti klinci slamaju brojna srca curica i zauzimaju 2. mjesto među najtraženijim<br />
glazbenim izvođačima sa gotovo 9.000 pretraga. Severinu i njih slijede Gibonni i Thompson te<br />
Shakira (1.842 pretraga), čijoj je popularnosti vjerojatno pripomogao i ovogodišnji koncert u Hrvatskoj.<br />
Vjerovali ili ne Ceca i ostali narodnjački izvođači se nalaze tek iza njih. Tko kaže da svi slušaju narodnjake?<br />
(R.I.)<br />
PS3 podržan u<br />
Linuxovu kernelu<br />
2.6.20<br />
vijesti<br />
Tijekom prosinca Sony je objavio<br />
dodatke Linuxovu kernelu kako bi<br />
omogućio pokretanje distribucija<br />
Linuxa na PlayStationu 3 (PS3) bez<br />
potrebe za dodatnim kompajliranjem<br />
kernela<br />
Dodaci bi trebali značajno<br />
poboljšati i olakšati održavanje<br />
Linuxova kernela za<br />
PS3 koji je od prije podržan<br />
na Linuxu. Linux je od verzije<br />
2.6.13 kernela imao generičku<br />
podršku za procesor Cell, na<br />
kojem je baziran PS3. Novi<br />
dodaci kernelu 2.6.20 za koje<br />
je Sony zaslužan omogućavaju podršku memorijskoj<br />
arhitekturi, DMA (direct memory access)<br />
modelu i SMP (symetric multiprocessing) modelu.<br />
Distribucija Yellow Dog Linux (YDL) dostupna<br />
je za PS3 od listopada i, zahvaljujući tome što su<br />
na njezinu razvoju surađivali Sony i YDL-ov izdavač<br />
TeraSoft, moguće ju je instalirati bez dodatnih<br />
intervencija u distribuciju. YDL do sada nije<br />
isporučivan u paketu s PlayStationom 3 iako je<br />
u ranijim najavama Kena Kurtagija, CEO-a Sony<br />
Entertaimenta, to indicirano. Novi dodaci za<br />
kernel trebali bi pojednostaviti podršku za PS3<br />
i u sljedećim verzijama ne bi trebalo dodavati<br />
vanjske patcheve nakon instalacije. Dodavanje<br />
vanjskih patcheva može komplicirati kompajliranje<br />
kernela ili čak dovesti do konflikata ukoliko je<br />
dodano više od jednog patcha. (I.G.)<br />
Prvi Dellov prijenosnik<br />
s Blu ray optičkim<br />
snimačem<br />
Novi format u Dellovu prijenosniku<br />
Najsnažniji prijenosnik u Dellovoj ponudi - XPS<br />
M1710 - od sada je moguće opremiti Bluray<br />
optičkim snimačem.<br />
Najsnažniji prijenosnik u Dellovoj ponudi,<br />
namijenjen kućnim korisnicima, zasnovan je<br />
na Intelovim procesorima porodice Core 2<br />
Duo, koristi nVidijinu grafičku karticu s 512 MB<br />
memorije, dok mu se radna memorija može proširiti<br />
do 4 GB. Blu-ray optički pogon podržava<br />
čitanje i snimanje podataka na svim značajnim<br />
standardima optičkih medija, uključujući CD,<br />
DVD i Blu-ray.<br />
Korisnicima koji svakodnevno pohranjuju velike<br />
količine podataka, ili žele uživati u reprodukciji<br />
videomaterijala visoke razlučivosti, Blu-ray pruža<br />
brojne prednosti. Ova optička tehnologija podržava<br />
reprodukciju videomaterijala najviše kvalitete<br />
te omogućava pohranu do 50 GB podataka<br />
na samo jedan medij, što je više od kapaciteta<br />
pet dvoslojnih DVD medija.<br />
Dell XPS1710 s podrškom za tehnologiju Blu-ray<br />
na europskom je tržištu dostupan po početnoj<br />
cijeni od 2874 eura. Informacije o dostupnosti<br />
prijenosnika u Hrvatskoj možete dobiti od<br />
Dellovih partnera, tvrtki Megatrend, Combis,<br />
Kodeks i Tecom trade. (R.I.)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 13
Wii potukao PlayStation<br />
Mala konzola oduševila<br />
Istraživačka kompanija NDP objavila je rezultate<br />
"konzolaškog" rata u SAD-u u kojem<br />
za sada vodi konzola nove generacije Wii. U<br />
Sonyju zasigurno ne mogu biti zadovoljni s<br />
rezultatima na ovom tržištu. Tako je Nintendo<br />
tijekom studenog u SAD-u prodao 476 tisuća<br />
konzola, dok je Sony prodao nešto manje<br />
od 200 tisuća primjeraka svoje konzole. I<br />
Microsoft se može pohvaliti odličnom prodajom<br />
Xboxa 360 - 510 tisuća primjeraka,<br />
ali treba uzeti u obzir da su Nintendove i<br />
Sonyjeve konzole prodavane od sredine mjeseca,<br />
dok je Microsoftova konzola prodavana<br />
tijekom cijelog mjeseca.<br />
Obzirom na ove brojke mnogi analitičari već<br />
sada postavljaju pitanja može li Sony zadržati<br />
dominaciju ovim tržištem koje je pokorio<br />
s više od sto milijuna prodanih primjeraka<br />
PlayStationa 2. Prema informacijama iz NDPa,<br />
cjelokupno igraće tržište u studenom ove<br />
godine vrijedilo je više od 1,7 milijardi dolara.<br />
Inače, i na Internetu lagano padaju cijene<br />
konzola. Početna histerija vezana uz igraće<br />
konzole PlayStation 3 i Wii tako se polako<br />
smiruje. Iako su one i dalje jako tražen artikl<br />
na aukcijskim siteovima, njihova cijena polako<br />
pada i stabilizira se, za razliku od prvih dana<br />
kada su ljudi za novu Sonyjevu konzolu davali<br />
tisuće dolara. Zanimljivo je da se velika navala<br />
Megatrend osnažuje prisutnost Della<br />
u Hrvatskoj<br />
Tvrtka Dell proširila<br />
je mrežu u Hrvatskoj<br />
partnerstvom s<br />
tvrtkom Megatrend<br />
N<br />
a konferenciji za novinare<br />
održanoj u Zagrebu pred-<br />
stavnici tvrtki Megatrend<br />
ljudi koji su htjeli kupiti konzolu samo da je<br />
prodaju i zarade odrazila i na prodaju softvera<br />
za konzole.<br />
Tako je, prema informacijama Enterbraina, u<br />
Japanu prodano više konzola nego softverskih<br />
naslova za njih, dok je u SAD-u prodan jedan i<br />
pol softverski naslov po svakom PlayStationu.<br />
Što se tiče prodaje naslova za Wii, tu Nintendo<br />
može biti puno zadovoljniji jer su, prosječno,<br />
sa svakom prodanom konzolom prodana i tri<br />
softverska naslova. Što se tiče prodaje konzola<br />
preko eBaya, prema informacijama eBay<br />
Marketplace Researcha, od 17. studenog do<br />
početka prosinca preko te stranice prodano je<br />
oko 15 tisuća PS3 konzola po prosječnoj cijeni<br />
od 1186 dolara. Cijena novog PlayStationa na<br />
tržištu iznosi 500 dolara, odnosno 600 dolara<br />
za jaču verziju. (H.J.)<br />
i Dell najavili su suradnju u distribuciji<br />
čitave palete proizvoda ove<br />
američke tvrtke. To podrazumijeva<br />
proizvode za tvrtke i velike informacijske<br />
sustave, kao i proizvode za<br />
kućne korisnike, no s naglaskom na<br />
tvrtke iz segmenta malih i srednjih poduzeća. Partnerstvom s Dellom Megatrend je proširio svoju<br />
ponudu brandirane informatičke opreme te tako svojim postojećim i budućim korisnicima omogućio<br />
još potpuniju uslugu i mogućnost odabira između nekoliko vodećih svjetskih proizvođača<br />
računalne opreme. Osim ponude informatičke opreme Megatrend će svojim kupcima Dellovih<br />
proizvoda osigurati tehničku podršku i servis u jamstvenom roku.<br />
"Partnerstvom s Dellom i proširenjem palete proizvoda svojim smo korisnicima ponudili odabir<br />
između vodećih svjetskih proizvođača računalne opreme. Obzirom na to da hrvatsko IT tržište<br />
i dalje raste, vjerujemo kako se suradnja s Dellom događa u pravom trenutku", izjavio je Ivo<br />
Matijević, član Uprave i direktor distribucijskog segmenta poslovanja tvrtke Megatrend.<br />
U 2005. godini u Hrvatskoj prodaja računalne opreme (hardvera), koja uključuje prijenosna i stolna<br />
računala te poslužitelje i opremu, vrijedila je oko 403 milijuna američkih dolara. Prodaja osobnih<br />
računala u prvom je tromjesečju ove godine porasla za 22 posto u odnosu na isto razdoblje<br />
prošle godine, a prodaja računala porasla je u sva tri tržišna segmenta. Najveće povećanje, od<br />
59 posto, ostvareno je u segmentu prijenosnika, dok je broj prodanih stolnih računala dosegao<br />
solidan rast od 11 posto. Tržište x86 poslužitelja (poslužitelji bazirani na Intelovim i AMD-ovim<br />
procesorima) poraslo je devet posto. (R.I.)<br />
F-Secure Client<br />
Security 7<br />
F-Secure<br />
objavio je da<br />
će početkom<br />
<strong>2007.</strong> izdati F-<br />
Secure Client<br />
vijesti<br />
Najznačajnija nova osobina je aplikacija F-<br />
Secure DeepGuard koja pruža kompletnu<br />
zaštitu od zero-day napada, tj. nepoznatog i<br />
dotad neotkrivenog malwarea. Na jedinstven<br />
način kombinira nekoliko proaktivnih tehnologija,<br />
kao što su napredno real-time heurističko<br />
skeniranje, sandboxing i praćenje ponašanja<br />
aplikacija, s tehnologijom nadogradnji<br />
definicija kako bi se osigurala potpuna zaštita<br />
podataka. Umjesto analiziranja programa<br />
samo jednom kada uđu u sustav, F-Secure<br />
DeepGuard također trajno prati ponašanje<br />
softvera u real-time načinu, skenira ga u<br />
potrazi za sumnjivim ponašanjem te zaustavlja<br />
aktivnosti koje bi mogle predstavljati rizik.<br />
F-Secure DeepGuard dizajniran je da od korisnika<br />
zahtijeva minimalnu interakciju zahvaljujući<br />
ugrađenoj umjetnoj inteligenciji (AI), kao i<br />
uskoj integraciji s antivirusnim i firewall programima.<br />
Ostale inovacije u F- Client Securityju<br />
7 uključuju sposobnost pronalaženja skrivenih<br />
rootkita i otkrivanja spywarea kroz integrirani<br />
program F-Secure Blacklight za skeniranje<br />
rootkita. F-Secure je dodatno unaprijedio spyware<br />
zaštitu u Client Securityju 7.<br />
Isporuka verzije 7 F-Secure Client Securityja<br />
počet će u prvom kvartalu <strong>2007.</strong> godine. Svi<br />
korisnici s valjanom licencom ovog programa<br />
moći će besplatno nadograditi program na<br />
novu verziju. Rješenje će biti dostupno i za<br />
operativni sustav <strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong>. (S.R.)<br />
MySpace koristi novu<br />
tehnologiju za blokiranje<br />
seksualnih<br />
prijestupnika<br />
Najveći site na svijetu i mora imati<br />
takvo što<br />
Iz MySpacea proteklog su mjeseca objavili<br />
da će u sljedećih tridesetak dana predstaviti<br />
novu tehnologiju kojom će identificirati i blokirati<br />
osuđivane seksualne prijestupnike s te<br />
stranice. Ovu najpopularniju društvenu mrežu,<br />
koja je najviše privukla mlade svojim glazbenim<br />
i zabavnim mogućnostima, koriste i odrasli<br />
i seksualni prijestupnici koji traže kontakte i<br />
seks s maloljetnim korisnicima Interneta.<br />
Prema mišljenju različitih analitičara dvije<br />
su stvari koje mogu ugroziti budućnost<br />
MySpacea - prva je već odavno poznata, a to<br />
je kršenje autorskih prava, a druga je osobna<br />
sigurnost njegovih korisnika. U MySpaceu<br />
kažu da su zato potpisali ugovor sa Sentiel<br />
Tech Holding Corpom, kompanijom specijaliziranom<br />
za background verification, kako<br />
bi razvili navedenu novu tehnologiju nazvanu<br />
Sential Safe za zaštitu svojih korisnika od osuđivanih<br />
seksualnih prijestupnika. (H.J.)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 15
vijesti<br />
TELEX<br />
) Kompanija Ericsson Nikola Tesla u<br />
povodu Međunarodnog dana osoba s<br />
posebnim potrebama odlučila je donirati<br />
20 tisuća kuna i tako financijski pomoći<br />
hrabrim ljudima iz Hrvatske udruge gluhoslijepih<br />
osoba "Dodir", jedine udruge te<br />
vrste u zemlji, na njihovu putu borbe za<br />
dostojanstveniji život.<br />
) Tvrtka Zel-Cos proslavila je 15 godina<br />
uspješnog poslovanja, tijekom kojih je<br />
postala jedna od vodećih hrvatskih tvrtki<br />
specijaliziranih za izgradnju i održavanje<br />
informacijskih sustava. Osnovne djelatnosti<br />
tvrtke Zel-Cos su servis računala i opreme,<br />
izvedba i uspostava složenih i cjelovitih<br />
informatičkih rješenja, održavanje, konzalting,<br />
tehnička podrška i školovanje korisnika.<br />
"Uzlazno 15-godišnje poslovanje čvrst<br />
je dokaz kvalitete, iskustva i znanja koje<br />
Zel-Cos posjeduje. Naši korisnici iznimno<br />
cijene našu brzinu, učinkovitost i jednostavnost<br />
u rješavanju složenih problema",<br />
izjavio je Dubravko Puhelek, direktor tvrtke<br />
Zel-Cos.<br />
) Ured Logitecha u Hrvatskoj i DC<br />
donirali su dvjema osnovnim školama s<br />
velikogoričkog područja hardver u vrijednosti<br />
osam tisuća kuna. U ovoj su akciji OŠ<br />
Velika Mlaka darovane Logitechove tipkovnice,<br />
miševi i zvučnici, dok je Osnovna<br />
škola Nikole Hribara dobila Logitechove<br />
web kamere, miševe, tipkovnice i slušalice<br />
za računala.<br />
) KSU Company u sklopu novih web<br />
stranica nudi i mogućnost nabave proizvoda<br />
i usluga putem webshopa. Web<br />
aplikacija povezana je u poslovni sustav<br />
Microsoft Navision 3.6 i svi se dokumenti<br />
(veleprodajni i maloprodajni - B2B, B2C)<br />
putem Weba automatski generiraju u<br />
sustavu.<br />
) T-Portal i novinarski tim Radio.neta<br />
pokrenuli su novi web portal na engleskom<br />
jeziku, daily.tportal.hr, namijenjen stranim<br />
državljanima koji borave i rade u Hrvatskoj<br />
ili je samo posjećuju. daily.tportal.hr je prvi<br />
portal u Hrvatskoj i široj regiji Jugoistočne<br />
Europe kreiran s namjerom da informira i<br />
zabavi strane državljane, a donosi informacije<br />
o političkim zbivanjima u zemlji i široj<br />
regiji, o poslovnim aktivnostima, kretanjima<br />
na tržištima vrijednosnica te vijesti iz<br />
kulture, sporta i društvenog života. Osim<br />
dnevnih vijesti portal sadrži i širok raspon<br />
informacija i uputa o pravnim pitanjima (u<br />
vezi prijave boravišta u Hrvatskoj.<br />
) Ovih dana otvorena je i nova trgovina<br />
HGSpota u Osijeku. Poslovnica se<br />
nalazi na lokaciji - BLOK CENTAR 2, tj. u<br />
Gundulićevoj ulici 36b.<br />
IN2 i Oracle Hrvatska moderniziraju<br />
informacijski sustav<br />
Hrvatske lutrije<br />
Tvrtke IN2 i Oracle Hrvatska započele su<br />
modernizaciju informacijskog sustava<br />
Hrvatske lutrije koji će biti potpora<br />
širenju poslovanja organizatora igara na<br />
sreću i zabavnih igara<br />
Tvrtka IN2 izvođač je cjelokupnog rješenja<br />
uspostave ERP sustava (Enterprise<br />
Resource Planning). Implementirat će se<br />
moduli Oracle E-Business Suite (EBS) rješenja,<br />
IN2 Aplikacija za kadrove i obračun plaća te<br />
IN2 Sustav za upravljanje dokumentima. Novi<br />
sustav integrirat će se s postojećim sustavom<br />
za praćenje igara na sreću Hrvatske lutrije.<br />
Ugovor o suradnji potpisan je u studenom.<br />
Modernizacija informacijskog sustava Hrvatske<br />
lutrije nastavak je ulaganja tvrtke u suvremene<br />
informacijske tehnologije, čime se, u području<br />
temeljne djelatnosti, proteklih godina svrstala u<br />
red modernih europskih lutrija.<br />
Odabrani sustavi, što ih čine web aplikacije<br />
zasnovane na Oracleovoj tehnologiji, među<br />
vodećim su poslovnim rješenjima na tržištu.<br />
Oracle EBS u sebi sadržava poslovnu praksu<br />
stečenu u implementaciji više od 26 tisuća<br />
Microsoft pokreće online knjižnicu<br />
Kuda Google, tu i mi<br />
M<br />
poslovnih sustava diljem svijeta. Za potrebe<br />
Hrvatske lutrije odabrani su moduli financija i<br />
logistike, koji između ostalog objedinjuju rješenja<br />
Glavna knjiga, Obveza prema dobavljačima,<br />
Potraživanja od kupaca, Osnovna sredstva te<br />
Nabava, Skladišno poslovanje i Otpreme.<br />
IN2 Aplikacija za kadrove i plaće u potpunosti<br />
je usklađena sa zakonskom regulativom<br />
Republike Hrvatske i integrirana s Oracle<br />
EBS sustavom. IN2 Sustav za upravljanje<br />
dokumentima obuhvaća module za podršku<br />
uredskom poslovanju te modul Upisnici ovrha,<br />
parnica i radnih sporova. Oba rješenja, razvijena<br />
korištenjem Oracleovih razvojnih alata,<br />
potvrdila su kvalitetu brojnim implementacijama<br />
u Hrvatskoj. Projekt nadogradnje informacijskog<br />
sustava Hrvatske lutrije, započet u<br />
studenom 2006. godine, trajat će oko godine<br />
dana.(R.I.)<br />
icrosoft je ušao u još jedan dvoboj s Googleom, a ovog puta riječ je o tržištu online knjiga.<br />
Naime, Gatesova kompanija pokreće online knjižnicu kojom će konkurirati Googleovu<br />
kontroverznom projektu digitaliziranja svjetskih knjiga. Iz te kompanije kažu da će ame-<br />
rička testna verzija Live Search Booksa obuhvaćati tisuće knjiga, uključujući i knjige iz britanskih<br />
knjižnica te knjižnica velikih sveučilišta u SAD-u i Kanadi.<br />
Microsoftov glasnogovornik kaže da Live Search Books omogućava napredno pretraživanje<br />
knjiga indeksirajući informacije tiskanog materijala iz cijelog svijeta. Direktor ovog projekta Cliff<br />
Gueren rekao je da su se u Microsoftu trudili napraviti Live Search Books tako da njegovi korisnici<br />
osjete iskustvo čitanja kao što je ono dobiveno čitanjem klasičnih knjiga. Također je nadodao<br />
da je testna verzija LSB-a velik korak naprijed u načinu na koji ljudi otkrivaju informacije integriranjem<br />
sadržaja koji je do sada bio nedostupan tradicionalnim pretraživanjem. (H.J.)<br />
16 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
vijesti<br />
Trening testovi inteligencije<br />
Tvrtka Dominativ iz<br />
Zagreba u prosincu<br />
2006. započela<br />
je s prodajom<br />
svog multimedijalnog<br />
CD-ROM-a<br />
“Trening testovi<br />
inteligencije”<br />
Trening testovi inteligencije" je edukativnozabavni<br />
program namijenjen korištenju<br />
na računalima. Program je nastao kao izraz<br />
želje da se domaćem tržištu ponudi proizvod<br />
ovakvog tipa na hrvatskom jeziku. Novi način<br />
pristupa edukaciji, u obliku multimedijalnih<br />
CD-ova, osigurava pristup novim znanjima na<br />
zabavan i neposredan način. Kroz niz testova,<br />
treninga i igara moguće je stimulirati vizualnu,<br />
matematičku i logičku inteligenciju, vježbati i<br />
poboljšati mentalne vještine kao što su logika<br />
i pažnja, poboljšati mentalnu učinkovitost,<br />
razviti logičko shvaćanje, poboljšati koncentraciju.<br />
Ovaj program doprinijet će kvalitetnijem<br />
i bržem razmišljanju kako bi se svakodnevni<br />
zadaci rješavali učinkovitije. Namjena ovog<br />
programa je da se njegovim korištenjem<br />
poboljša memorija, uči brže, poveća koncentracija<br />
i organiziranost.<br />
Uz edukativnu svrhu pružit će i djeci i odraslima<br />
sate zabave i dokazivanja jer je namijenjen<br />
svim uzrastima. Na službenim web stranicama<br />
www.ttiq.net moguće je isprobati demo-verziju<br />
ovog programa. Od 5. prosinca 2006. može<br />
se kupiti u knjižarama i trgovinama diljem<br />
Hrvatske po cijeni od 119 kuna. (R.I.)<br />
Mozilla Firefox 3 alfa<br />
Firefoxova ekipa radi 24/7<br />
Iako je tek nedavno izašla druga verzija najpopularnijeg<br />
alternativnog preglednika internetskih<br />
stranica na svijetu, Firefoxa, iz Mozille<br />
već sad gledaju na budućnosti i pripremaju<br />
treću verziju Vatrene Lisice. Tako je izdana<br />
prva alfa-verzija Firefoxa 3.0, ali iz Mozille kažu<br />
da je konačan proizvod još daleko od izlaska<br />
te će se na tržištu pojaviti za najmanje godinu<br />
dana. Ovaj softver, kodnog naziva Gran<br />
Paradiso, namijenjen je isključivo razvojnim<br />
timovima i developerima koji će prvi imati priliku<br />
upoznati se s novim opcijama Firefoxa 3.<br />
Prema riječima čelnih ljudi iz Mozille, kada<br />
se Firefox 3 pojavi na tržištu krajem <strong>2007.</strong><br />
godine, pružit će bolju podršku za velik broj<br />
grafičkih standarda poput Scalable Vector<br />
Graphicsa (SVG), čime će se povećati njegove<br />
performanse i brzina. Nova će verzija Firefoxa<br />
također podržavati i grafičku<br />
biblioteku Cairo što će<br />
rezultirati time da će<br />
internetske stranice<br />
izgledati isto bez obzira<br />
na to ispisuju li se<br />
ili gledaju na <strong>PC</strong> računalima<br />
s <strong>Windows</strong>ima,<br />
Macintoshu ili na<br />
mobilnim uređajima s<br />
malim ekranima. (H.J.)<br />
UP&DOWN<br />
➜<br />
➜<br />
➜<br />
➜<br />
Dell pomaže poslovnim korisnicima<br />
u usvajanju Viste<br />
Dell će pomoći korisnicima u usvajanju <strong>Windows</strong> Viste, 2007<br />
Office Systema i Exchange Servera 2007 primjenom migracijske<br />
strategije, pripremljene i dizajnirane kako bi skratila vrijeme<br />
i složenost prelaska na nova rješenja<br />
D<br />
<strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong><br />
I službeno predstavljena<br />
Google AdSense<br />
Konačno u Hrvatskoj<br />
YouTube<br />
Najbolji servis za gubljenje<br />
vremena u protekloj godini<br />
<strong>2007.</strong><br />
Mnogo očekujemo od godine<br />
u koju smo ušli<br />
Večernji list<br />
Site se raspada i spor je<br />
Politička scena<br />
Afera za aferom, sramotno!<br />
Situacija oko DTK<br />
Rezanje kablova i nesređena<br />
situacija<br />
HRT<br />
Suspenzija urednika<br />
ellovi posljednji modeli poslužitelja i sustava za pohranu podataka, kao i stolnih i prijenosnih<br />
računala, dizajnirani su i prilagođeni zahtjevima <strong>Windows</strong> Viste, 2007 Office Systema<br />
i Exchange Servera. Microsoftovi novi sustavi dizajnirani su kako bi pomogli korisnicima<br />
➜ ➜ ➜ ➜<br />
u zajedničkom radu, stvaranju boljeg uvida u poslovanje, zaštiti radnog okruženja i povećanju<br />
poslovne produktivnosti.<br />
Dell je postavio osnove za jednostavnu i brzu tranziciju na Microsoftove sustave korištenjem<br />
iskustava svojih djelatnika, korisničkih alata i usluga prilagođenih potrebama korisnika. Na primjer,<br />
korisnik s Microsoftovom licencom može Dellu poslati svoj <strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> image, koji će<br />
Dell potom tvornički instalirati na naručena računala. Dellovi djelatnici, procesi i alati spremni su<br />
korisnicima pomoći u uspješnom dovršenju tranzicije. Dellovi stručnjaci su tijekom posljednje dvije<br />
godine uložili više od sto tisuća radnih sati u testiranje <strong>Windows</strong> Viste.<br />
Dell može pomoći korisnicima u primjeni <strong>Windows</strong> Viste, 2007 Office Systema i Exchange<br />
Servera 2007 u složenim IT okruženjima, s uslugama koje uključuju procjenu, dizajniranje i implementaciju<br />
rješenja.<br />
Poslovni korisnici u Hrvatskoj se za pomoć prilikom usvajanja spomenutih programa mogu obratiti<br />
Dellovim partnerima, tvrtkama Megatrend, Kodeks, Combis i Tecom trade. (S.R.)<br />
18 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
vijesti<br />
Izdane nove zakrpe za<br />
<strong>Windows</strong>e<br />
Skidajte ih odmah<br />
Microsoft je u utorak 12. prosinca izdao tri<br />
zakrpe za propuste u svom softveru koji<br />
su označeni kao kritični, što predstavlja najveću<br />
razinu opasnosti po rangiranju te kompanije.<br />
Iskorištavanjem ovih propusta hakeri bi mogli<br />
pokrenuti maliciozni kod na tuđem računalu<br />
te preuzeti kontrolu nad njim. Tako su ovim<br />
patchevima popravljeni propusti u Internet<br />
Exploreru, <strong>Windows</strong> Meda Playeru i Visual<br />
Studiju 2005.<br />
Osim ove tri zakrpe, izdana su još četiri patcha<br />
za sigurnosne propuste koji su rangirani kao<br />
važni; riječ je o problemima u <strong>Windows</strong>ima i email<br />
programu Outlooku. Iz Microsofta kažu da<br />
njihovi korisnici koji imaju uključenu opciju automatskog<br />
updatea ne moraju ništa napraviti kako<br />
bi downloadali ovih sedam zakrpa, dok će ostali<br />
korisnici morati posjetiti njihovu sigurnosnu internetsku<br />
stranicu i odatle skinuti zakrpe. (H.J.)<br />
Širokopojasni Internet<br />
sve popularniji<br />
Tko bi rekao<br />
Prema rezultatima nedavno objavljenog<br />
istraživanja kompanije Nielsen/NetRatings,<br />
u SAD-u je u studenom više od tri četvrtine<br />
korisnika Interneta pristupilo Mreži putem<br />
high-speed broadbanda. Time je penetracija<br />
širokopojasnog Interneta porasla na čak 78<br />
posto za kućne korisnike i domaćinstva, što<br />
je više u odnosu na 2005. godinu kada je ta<br />
stopa iznosila 65 posto.<br />
Osim toga, korisnici širokopojasnog Interneta<br />
proveli su 33 posto više vremena online u<br />
odnosu na one koji se spajaju putem dial-upa<br />
- skoro 35 sati prema 26 sati mjesečno - te<br />
oni na Mreži pregledaju skoro pa dvostruko<br />
više internetskih stranica. Igranje online igara,<br />
instant messaging, e-mail i društvene mreže<br />
među glavnim su aktivnostima kojima se na<br />
Mreži bave korisnici broadbanda. (H.J.)<br />
Dvodnevni samit zaposlenika SAP-a<br />
i posjet Erwina Gunsta Zagrebu<br />
Dvodnevno gostovanje Erwina Gunsta najznačajnije je<br />
sudjelovanje predstavnika SAP-a u intenziviranju odnosa s<br />
Republikom Hrvatskom<br />
Erwin Gunst susreo se s predstavnicima<br />
Gradskog poglavarstva Grada Zagreba,<br />
povjerenicima i dužnosnicima Vlade Republike<br />
Hrvatske, vlasnicima i predstavnicima vodećih<br />
korporacija, kao i s medijima. Glavne poruke<br />
koje su se tijekom svih susreta prenosile bile<br />
su usmjerene na jačanje međunarodne suradnje<br />
SAP-a i Republike Hrvatske, pozicioniranje<br />
Zagreba kao perspektivnog centra znanja<br />
te formalno aktiviranje Savjetodavnog centra<br />
- Retail Huba. Tijekom samita SAP-ovih zaposlenika<br />
Gunst je predstavio smjernice razvoja<br />
Republike Hrvatske i društva znanja te razvoja<br />
ljudskih potencijala i unaprijeđen program<br />
mogućnosti osobnog napretka.<br />
Osim vrhunske tehnologije i vodeće pozicije<br />
na svjetskom tržištu aplikativnog softvera, SAP<br />
u svjetskim razmjerima ima snažnu ulogu u<br />
razvoju i edukaciji stručnjaka raznih profila, a<br />
osobito značajnu ulogu ima u osnivanju savjetodavnih<br />
centara. SAP je svoj rad intenzivno<br />
usmjerio na dobivanje formalne autorizacije za<br />
otvaranje regionalnog savjetodavnog centra<br />
Prvi atlas<br />
Hrvatske za<br />
slijepe osobe<br />
Notebook centar Mikronis<br />
tijekom prosinca je od svakog<br />
HP-ova prodanog računala<br />
odvajao novce za izradu<br />
prvog atlasa Hrvatske za<br />
slijepe osobe<br />
U<br />
Hrvatskoj, naime, uopće ne postoji atlas<br />
Hrvatske ili knjige iz zemljopisa koji imaju<br />
adekvatne taktilne (dodirne) karte, stoga<br />
za regiju jugoistočne i središnje Europe, što je<br />
upravo Gunstovim dolaskom i definirano. Prvi<br />
stručnjaci za specijalizirana industrijska rješenja<br />
svoj će angažman započeti već u prvim mjesecima<br />
<strong>2007.</strong> godine.<br />
SAP u svom radu i strateškom nastupu vodi<br />
brigu i o održavanju visokog stupnja društvene<br />
i socijalne odgovornosti lokalnih ureda. Tako su<br />
na održanome samitu zaposlenika regije SEME<br />
bili predstavljeni programi razvoja korporacije,<br />
ali i osobni programi razvoja zaposlenika. (S.R.)<br />
je nastava iz tog predmeta svedena na naraciju<br />
i verbalno opisivanje. Ovo stanje rezultira<br />
time da slijepi učenici, i kasnije odrasle slijepe<br />
osobe, nemaju razvijen smisao za odnose u<br />
prostoru. Gdje se točno nalazi Lika u odnosu na<br />
Dalmaciju? Gdje je Istra? Kao izgledaju županije?<br />
Ovo većina slijepih osoba u Hrvatskoj jednostavno - ne zna.<br />
"U državama Srednje i Zapadne Europe nisu samo zemljopisne karte dostupne za slijepe osobe,<br />
već je njima normalno da imaju autokarte, planove gradova i slično. Uz donacije tvrtki poput<br />
notebook centra Mikronis i drugih (do sada se kao donator u projekt priključio i Raiffeisen Bank<br />
Austria) i mi ćemo uskoro imati prvi atlas Hrvatske za slijepe, što nas izuzetno veseli", izjavio je<br />
Ivica Robić, tajnik Hrvatskog saveza slijepih.<br />
"Odabrali smo prosinac, jer to prema našim pokazateljima najbolji mjesec za prodaju, stoga se<br />
nadamo da ćemo skupiti što više novca za ovaj projekt. Od svakog prodanog HP-ova prijenosnog<br />
računala odvojit ćemo po 100 kuna koje ćemo donirati za potrebe izrade prvog zemljopisnog<br />
atlasa Hrvatske za slijepe osobe", izjavila je direktorica notebook centra Mikronis i naglasila<br />
kako svojim primjerom žele potaknuti i druge informatičke tvrtke da pomognu projektu.<br />
Za izradu ovakvog specijalnog atlasa potrebno je mnogo vremena i stručnog znanja, stoga se<br />
njegov izlazak planira krajem prve polovice ove godine kako bi se početkom nove školske godine<br />
podijelio slijepoj i slabovidnoj školskoj djeci. Ukupna sredstva potrebna za realizaciju projekta<br />
iznose 150 tisuća kuna. (R.I.)<br />
20 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Google AdSense i u Hrvatskoj<br />
Sljedeće godine redakcija seli na Tahiti<br />
veliki i mali vlasnici web stranica mogu koristiti<br />
I AdSense for Content budući da je program<br />
automatiziran. Neovisno o tome je li sadržaj<br />
vaših web stranica specijaliziran i usmjeren na<br />
ograničen broj čitatelja ili je općenit i obuhvaća<br />
sadržaje poput ocjenjivanja dalmatinskih vina ili<br />
hotela na Jadranu, sadržaj se uključuje u snažnu<br />
Googleovu mrežu oglašavanja, koja ima veliku<br />
bazu sastavljenu od stotina tisuća AdWords<br />
oglašivača. Oglašivači obuhvaćaju sva područja,<br />
od velikih globalnih brandova do malih lokalnih<br />
trgovaca. Ova dubina tema i širina područja iz<br />
kojeg dolaze oglašivači osigurava da se oglasi,<br />
čak i kad su specijalizirani, usko povezuju sa<br />
sadržajem web stranica.<br />
Program je besplatan, a kombinira oglašavanje<br />
koje se plaća po kliku (pay-per-click) i po prikazanom<br />
oglasu (pay-per-impression). Vlasnici<br />
dobivaju novac svaki put kad posjetitelj klikne<br />
na oglas. Oglašivači se također mogu nadmetati<br />
preko Interneta kako bi se pojavili na web<br />
stranici po načelu troška na tisuću prikazivanja<br />
(cost per thousand impressions). AdSense for<br />
Content ne ograničava format oglasa samo na<br />
tekst, nego omogućuje da oglas bude i slika i<br />
tekst različitih veličina, koji su pogodni za različite<br />
web stranice izdavača.<br />
Prijava za program AdSense for Content vrlo<br />
je jednostavna. Bilo koji vlasnik web stranica,<br />
neovisno o tome radi li se o pojedincu ili međunarodnom<br />
brandu, može se logirati na web stranicu<br />
http://google.hr/ads i ispuniti obrazac za<br />
prijavu. Kada je odobren, vlasnici web stranica<br />
se jednostavno logiraju na svoj korisnički račun<br />
i kopiraju oglasni kôd na svoju web stranicu. U<br />
roku od 72 sata na njihovu web stranicu počet<br />
će pristizati ciljani oglasi. Izgled samog oglasa na<br />
web stranici može se mijenjati uz pomoć mnoštva<br />
grafičkih pomagala.<br />
AdSense for Content dio je programa Google<br />
AdSense, koji također uključuje proizvod<br />
AdSense for Search (već dostupan u Hrvatskoj).<br />
Program AdSense vodeće je internetsko rješenje<br />
za oglašavanje koje donosi moćnu Googleovu<br />
tehnologiju vlasnicima web stranica diljem svijeta.<br />
Jedna pristupnica omogućuje vlasniku<br />
dostupnost oba programa AdSense for Content<br />
i AdSense for Search, a on sam bira na koji će<br />
način koristiti ove programe kako bi ostvario<br />
prihod.<br />
Stiže konkurencija YouTubeu?<br />
Medijske kuće pitaju se zašto se oni toga nisu sjetili<br />
P<br />
"Google AdSense poboljšava cjelokupno iskustvo<br />
web korisnika donoseći relevantne, nenametljive<br />
tekstualne oglase umjesto agresivnih i nevezanih<br />
oglasa kao što su pop-up oglasi ili razne<br />
animacije", izjavila je Yonca Brunini, direktorica<br />
marketinga za tržišta u razvoju iz Googlea EMEA.<br />
"Hrvatska ima dinamično tržište izdavača te nam<br />
je drago što smo upravo tamo pokrenuli program<br />
AdSense for Content koji će izdavačima osigurati<br />
rješenje jednostavno za upotrebu, ali i učinkovit<br />
alat za unovčavanje."<br />
"Naslućujući ogromnu mogućnost potencijala<br />
AdSensea na hrvatskom tržištu, odlučili smo<br />
sudjelovati u beta-testiranju na hrvatskom jeziku."<br />
izjavio je Siniša Gavrilović, seoski-turizam.<br />
net. "Odziv korisnika naše web stranice seoskiturizam.net<br />
bio je jako dobar te nam je drago<br />
što možemo zaraditi od naših web stranica<br />
koje su prije bile nedostupne oglašivačima.<br />
Sudjelovanjem u programu ostvarili smo kontakt<br />
s vodećim oglašivačima u Hrvatskoj koji su se<br />
kroz AdSense počeli oglašavati i na našim stranicama.<br />
Google nam je omogućio da bez vremenski<br />
zahtjevnih izravnih kontakata stupimo u<br />
vezu s velikim brojem kvalitetnih oglašivača čiji su<br />
oglasi usko vezani uz naš sadržaj." (R.I.)<br />
rema Wall Street Journalu, News Corpov Fox, Viacom, CBS i NBC Universal pregovaraju<br />
oko stvaranja internetskog servisa koji bi konkurirao Googleovu You Tubeu. Iako do dogo-<br />
vora ovih kompanija neće doći tako brzo, jasno je da i sama informacija o zajedničkom<br />
servisu brine čelnike Googlea jer bi taj servis trebao bio primaran internetski izvor za sve videomaterijale<br />
- filmove, serije i televizijske emisije tih kompanija.<br />
Osim toga, čelnici tih kompanija čak razmišljaju i o web video playeru pomoću kojeg bi se mogli<br />
gledati ti videozapisi. S obzirom na uspjeh You Tubea, koji je u samo dvije godine narastao od<br />
male internetske kompanije do najpopularnijeg online video-sharing servisa vrijednog 1,65 milijardi<br />
dolara i s preko sto milijuna posjeta dnevno, jasno je zašto se i ostali veliki igrači poput CBS-a,<br />
Foxa i NBC-a žele uključiti na ovo tržište i na njemu zaraditi velik novac. (H.J.)<br />
vijesti<br />
Izdan Thunderbird 2.0<br />
beta<br />
E-mail klijent iz Mozille<br />
Mozilla je sredinom proteklog mjeseca<br />
objavila testnu verziju Thuderbirda 2.0,<br />
open-source e-mail klijenta nove generacije.<br />
Thunderbird 2.0 Beta 1 se može pohvaliti<br />
novim dizajnom, novim message tagovima u<br />
organizaciji elektroničke pošte, back i forward<br />
navigacijom poput one u preglednicima<br />
internetskih stranica i poboljšanom podrškom<br />
za ekstenzije. Ova beta verzija, za koju su u<br />
Mozilli rekli da je namijenjena isključivo za testiranje,<br />
dostupna je u verzijama za <strong>Windows</strong>,<br />
Mac OS X i Linux te se može downloadati s<br />
Mozillinih internetskih stranica. Osim nove<br />
verzije Thunderbirda, iz Mozille stiže i vijest o<br />
odgodi njihova sigurnosnog updatea za Firefox<br />
koji je trebao izaći ove srijede te će se on moći<br />
downloadati s tjedan dana zakašnjenja. Firefox<br />
1.5.0.9 i 2.0.0.1 su prve zakrpe za Firefox od<br />
izdavanja Firefoxa 2.0 koji se na tržištu pojavio<br />
krajem listopada, a njime će se popraviti još<br />
neodređen broj sigurnosnih propusta. (H.J.)<br />
Adobe predstavio<br />
Photoshop CS3 betu<br />
Najpopularniji softver za obradu<br />
fotografija u novoj inačici<br />
A dobe Systems protekli je mjesec objavio<br />
beta verziju Photoshopa CS3, svoje popularne<br />
photo-editing aplikacije. Ovaj će softver<br />
biti dostupan s Adobe Labsa, a da bi korisnici<br />
mogli koristiti beta verziju ovog softvera<br />
potreban im je serijski broj Photoshopa CS2<br />
ili nekih drugih Adobeovih aplikacija, poput<br />
Creative Suita 2. Prema izvještaju iz Adobe<br />
Systemsa, finalna verzija Photoshopa CS3 trebala<br />
bi izaći tijekom proljeća sljedeće godine, a<br />
testna verzija je namijenjena korisnicima Power<br />
<strong>PC</strong> i Intel Macovima te računalima s instaliranim<br />
Microsoft <strong>Windows</strong> XP i <strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong><br />
operativnim sustavima. Beta verzija novog<br />
Photoshopa donijet će i prvu verziju nadogradnje<br />
na Adobe Bridge, aplikaciju za upravljanje<br />
datotekama te Adobe Device Central, novi<br />
alat za stvaranje sadržaja za mobilne uređaje.<br />
Prema riječima John Loiacona iz Adobea, novi<br />
Photoshop će donijeti i druge novitete i poneka<br />
iznenađenja tako da, ako ne želite skinuti<br />
betu, sačekajte do proljeća i saznajte što sve<br />
može novi Photoshop. (H.J.)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 21
HBO dostupan pretplatnicima<br />
MAXtv-a<br />
HBO će tijekom prva dva mjeseca trenutnim pretplatnicima<br />
MAXtv-a biti dostupan bez ikakve naknade<br />
HBO Hrvatska je u suradnji s T-Hrvatskim<br />
telekomunikacijama započeo s distribucijom<br />
svog filmskog programa putem platforme<br />
MAXtv. Ovo je najnoviji korak u približavanju<br />
HBO-a gledateljstvu u Hrvatskoj. HBO je<br />
počeo s emitiranjem programa u Hrvatskoj<br />
30. rujna 2004. godine. Trenutno je dostupan<br />
gledateljima putem sustava kabelske i satelitske<br />
distribucije. Ovime se nastavlja razvoj<br />
dostupnosti usluge na treći i najnoviji segment<br />
videoponude, tzv. IPTV.<br />
HBO u svoju programsku strukturu uključuje<br />
izbor ekskluzivnih filmova. Od brojnih premijernih<br />
filmova koje će HBO prikazati narednih<br />
mjeseci sljedeći naslovi ne bi trebali proći neopaženo:<br />
Charlie i tvornica čokolade (Charlie<br />
And The Chocolate Factory), Sin City (Sin<br />
City), Batman: Početak (Batman Begins), Polar<br />
Express (The Polar Express), Hitch (Hitch),<br />
Kronike iz Narnije: Lav, vještica i ormar (The<br />
Chronicles of Narnia: The Lion, The Witch &<br />
The Wardrobe), Zatvorski krug (The Longest<br />
Yard), Bliski odnosi (Closer), Dan poslije sutra<br />
(The Day Afetr Tomorrow) i mnoga druga<br />
odlična filmska ostvarenja. Gledatelji HBO-a<br />
Pornografija na mobitelima vrijedit<br />
će 3,3 milijarde dolara<br />
Ide biznis<br />
P<br />
imat će priliku uživati u mnogobrojnim nagrađivanim<br />
serijama iz produkcije HBO-a, Velika<br />
ljubav (Big Love), Svita (Entourage), Deadwood<br />
(Deadwood), Statisti (Extras), kao u i nekim vrlo<br />
svježim i zabavnim serijama drugih produkcijskih<br />
kuća kao što su Trava (Weeds), 4400 (The<br />
4400) i Rat u kući (The War at Home). Ponudu<br />
zaokružuju neki od najboljih koncerata protekle<br />
godine: Depeche Mode Touring the Angel<br />
uživo u Milanu, Coldplay ili Green Day uživo u<br />
Milton Keynesu.(R.I.)<br />
rema predviđanjima analitičke kompanije Jupiter Research, pornografski materijal na mobilnim<br />
telefonima do 2011. godine vrijedit će više od 3,3 milijarde dolara, dok ove godine to<br />
tržište vrijedi 1,4 milijarde dolara. Na mobilnu pornografiju najviše troše Europljani, a na<br />
drugom mjestu nalazi se azijsko-pacifička regija. U ovoj kompaniji također vjeruju da će daljnji<br />
razvoj mobilnog sadržaja za odrasle ići paralelno s razvojem cjelokupne mobilne tehnologije. Tako<br />
je trenutno najviše pornografskih materijala bazirano na tekstu, dok će, s razvojem 3G bežičnih<br />
uređaja i mreža, sve više rasti udio pornografske multimedije, poput slika, videozapisa i filmova.<br />
Iz Jupitera predviđaju da će do 2011. godine najviše novca na ovom tržištu, oko 70 posto, dolaziti<br />
baš od videozapisa i filmova. Kao što je već svima poznato - seksom se može sve prodati,<br />
stoga je sigurno da i ovo tržište očekuje značajan uspjeh u budućnosti. (H.J.)<br />
vijesti<br />
Više od polovice<br />
mailova je spam<br />
Kao da to ne znamo iz vlastitog<br />
sandučića<br />
Prema izvještaju Europske komisije, spam<br />
e-mailovi čine između pedeset i osamdeset<br />
posto primljene elektroničke pošte u<br />
Europi. Zbog toga je povjerenica EU za medije<br />
Viviane Reding pozvala vladajuće u Europskoj<br />
uniji da donesu i provode zakone protiv neželjene<br />
e-pošte, spywarea i drugih ilegalnih online<br />
aktivnosti te da ih implementiraju u zakone<br />
Europske unije.<br />
Do sada su samo dvije zemlje provele zakon<br />
iz 2002. godine koji je namijenjen smanjenju<br />
i uništavanju spama, a to su Nizozemska i<br />
Finska. Zanimljivo je da je od navedene velike<br />
cifre spam elektroničke pošte koja se prima<br />
u Europi čak dvije trećine poslano izvan EUa.<br />
Jedan od uspješnih modela za rješavanje<br />
spama je onaj nizozemski te su vlasti u toj<br />
zemlji uspjele smanjiti neželjenu elektroničku<br />
poštu za 85 posto naplaćujući kazne i globe<br />
spamerima. Tako su tri kompanije morale<br />
platiti 60 tisuća eura za slanje spam mailova,<br />
a u EU žele ovaj model primijeniti na sve svoje<br />
članice. (H.J.)<br />
Nova verzija Opere<br />
Mini<br />
Alternativni browser za mobilne<br />
uređaje<br />
Opera Software proteklog je mjeseca objavila<br />
novi verziju svog mini preglednika internetskih<br />
stranica namijenjenog mobilnim telefonima<br />
i prijenosnim uređajima. Iz te su kompanije<br />
obavijestili da besplatna Opera Mini 3.0 omogućava<br />
lakše postanje slike na web stranice<br />
s mobilnih uređaja, a povećana je sigurnost<br />
glede online bankarstva i kupovina putem<br />
Interneta. Osim toga, nova verzija podržava<br />
i RSS pa će njezini korisnici biti pravodobno<br />
obaviješteni kada neka stranica bude ažurirana.<br />
Inače, Opera je svoj mini internetski preglednik<br />
izdala u siječnju ove godine i, prema<br />
informacijama iz te kompanije, u deset mjeseci<br />
downloadalo ga je oko osam milijuna korisnika,<br />
što je i više nego respektabilna brojka. Jon<br />
von Tetzchner, CEO Opere, kaže da vjeruje da<br />
je glavni razlog za ovakvu popularnost njihova<br />
browsera to što je prva omogućila korisnicima<br />
da sa svojih mobilnih telefona pristupe<br />
Internetu i pregledavaju siteove kao i s računala.<br />
(H.J.)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 23
Rukometaši i Optima Telekom<br />
donirali Rodu<br />
“Prozor u svijet” za svakoga<br />
- besplatna računala i Internet<br />
u prave ruke<br />
susret Svetom Nikoli u udruzi Roda u<br />
U Zagrebu održana je humanitarna akcija<br />
Optima Telekoma i Rukometnog kluba Zagreb<br />
u cijeloj Hrvatskoj. Osim udruge Roda, tijekom<br />
prosinca besplatna računala i besplatni pristup<br />
Internetu razveselio je štićenike domova za<br />
nezbrinutu djecu u Splitu, Rijeci i Osijeku.<br />
"Činjenica da je udruga Roda odabrana za<br />
ovu vrijednu donaciju, upravo na današnji<br />
Međunarodni dan volontera, čini nas jako sretnima<br />
i zahvalnima. Budući da je informiranje i<br />
educiranje ugrađeno u samu misiju naše udruge,<br />
dobili smo alat koji nam upravo u tome<br />
pomaže. Našu web stranicu dnevno posjeti<br />
preko pet tisuća posjetitelja (s preko 500 tisuća<br />
klikova dnevno) što je više posjeta nego<br />
na mnoge uspješne komercijalne stranice u<br />
zemlji. Najveći dio našeg rada i komunikacije<br />
među članovima odvija se preko Interneta.<br />
Zbog toga ovakva vrsta poklona za nas ima<br />
dodatnu vrijednost. Osim toga, posebno se<br />
radujemo današnjoj posjeti naših gostiju rukometaša,<br />
koji na svoj način također promiču<br />
pozitivne vrijednosti među djecom i mladima,<br />
ali i odraslima", rekla je Renata Jelušić, predsjednica<br />
udruge Roda.<br />
Najmlađim članovima ove udruge u ime RK<br />
Zagreb hrvatski reprezentativac Vlado Šola<br />
darovao je loptu s potpisima rukometaša.<br />
Potom su mu se na obližnjem sportskom<br />
terenu u izvođenju četveraca pridružili djeca i<br />
kolege Duvnjak, Valčić i Horvat razmjenjujući<br />
tako svoju "rukometnu snagu".<br />
"Poznato je da RK Zagreb ima dugogodišnju<br />
tradiciju rada s djecom jer ima rukometnu<br />
školu s najduljom tradicijom i najvećim brojem<br />
članova u Hrvatskoj. Stoga nam je zadovoljstvo<br />
biti u gostima gdje su naši glavni suparnici<br />
djeca. U pregršti dobrih djela koja se čine u<br />
ovo doba godine, drago nam je da, uz Optima<br />
Telekom, koji pomaže i naš rad, možemo<br />
sudjelovati u projektu usmjerenom najmlađima<br />
i onima koji se oko najmlađih aktivno brinu i<br />
zauzimaju", istaknuo je Vlado Šola.<br />
"U ovo vrijeme, kada brojne tvrtke organiziraju<br />
predbožićne domjenke i partyje, odlučili<br />
smo se za nešto potpuno drugačije. Sigurni<br />
smo da će ova inicijativa potaknuti i druge<br />
poslovne subjekte jer društveno odgovornim<br />
poslovanjem, ali i ponašanjem, sigurno odašilju<br />
najbolju sliku svojim korisnicima", zaključio je<br />
Ivan Drčec, izvršni direktor regije Sjever Optima<br />
Telekoma. (R.I.)<br />
Dva nova PowerEdgea<br />
Dell unaprijedio energetsku učinkovitost računala<br />
D<br />
ell je predstavio dva nova<br />
poslužitelja PowerEdge<br />
koji potvrđuju predanost<br />
tvrtke proizvodnji energetski učinkovitih<br />
rješenja i brizi za okoliš.<br />
Unaprijeđena tehnologija Energy<br />
Smart - prvi put predstavljena<br />
na stolnim računalima OptiPlex<br />
- odsad se ugrađuje i u poslužitelje<br />
PowerEdge 1950 i 2950, što omogućuje<br />
dodatnu uštedu energije i<br />
smanjuje troškove poslovanja. Dell<br />
PowerEdge Energy Smart 1950 i<br />
2950 pružaju 25 posto bolje performanse po vatu potrošene energije istodobno smanjujući ukupnu<br />
potrošnju energije za 20 posto. Zahvaljujući poboljšanjima energetske učinkovitosti, godišnje<br />
je moguće ostvariti uštedu od nekoliko stotina eura samo na jednom poslužitelju, dok kod velikih<br />
podatkovnih centara ušteda može narasti na nekoliko milijuna eura. Manja potrošnja energije<br />
korisnicima omogućuje i povećanje procesorske snage, budući je na lokacijama gdje je dosad<br />
zbog energetskih ograničenja bilo moguće instalirati tri poslužitelja sada moguće instalirati četiri<br />
nova poslužitelja PowerEdge.<br />
"Dell je predan ideji izrade proizvoda koji korisnicima pojednostavljuju poslovanje i smanjuju<br />
ukupne troškove posjedovanja", rekao je Eric Velfre, direktor poslovnog segmenta Della EMEA.<br />
"Dellovi poslužitelji Energy Smart PowerEdge u kombinaciji s Dellovim stolnim računalima<br />
OptiPlex i Dellovim uslugama, partnerima i programima jasno pokazuju našu predanost izradi<br />
energetski učinkovitih rješenja koja pružaju bolje performanse i smanjuju potrošnju energije",<br />
dodao je Velfre. (R.I.)<br />
vijesti<br />
Novi link Iskona<br />
Puštena u rad nova Iskonova<br />
međunarodna veza kapaciteta 622<br />
Mb/s<br />
srijedu 6. prosinca 2006. puštena je u<br />
U rad nova Iskonova međunarodna veza na<br />
Internet, kapaciteta 622 megabita u sekundi,<br />
na relaciji Zagreb-Beč. Putem ove međunarodne<br />
veze Iskonovim korisnicima bit će<br />
osiguran veći kapacitet veze prema Internetu,<br />
odnosno veća brzina pristupa internetskim<br />
sadržajima. Ukupni kapacitet Iskonovih veza<br />
s Internetom danas je veći od 1,1 gigabita u<br />
sekundi. Osim povezivanja na Internet, ova će<br />
veza Iskonu omogućiti i povezivanje telefonskih<br />
sustava s međunarodnim operaterima,<br />
što će Iskonovim korisnicima telefonije donijeti<br />
veću kvalitetu usluge i niže cijene međunarodnih<br />
razgovora. (R.I.)<br />
Tri milijuna<br />
dolara za<br />
Vodku<br />
Ali ne za bocu od N<br />
litara već domenu<br />
C onglomerate Russian<br />
Standard, kojem je na<br />
čelu Roustam Tariko, platio<br />
je tri milijuna dolara za<br />
vodka.com domenu, s<br />
ciljem dodatnog širenja<br />
na američkom tržištu.<br />
Sedo.com, Web domain<br />
brokering divizija njemačkog<br />
United Internet AG-a,<br />
sudjelovao je u ovom poslu<br />
kao posrednik između dvije<br />
kompanije. Russian Standard<br />
su ušli na američko tržište<br />
sa svojim Imperia brandom<br />
vodke, a za svoje piće tvrde<br />
da se radi po receptu iz 19<br />
stoljeća čiji je autor Dimitri<br />
Mendeleev, izumitelj kemijskog periodnog<br />
sustava elemenata. Inače, Russian Standard<br />
kontrolira više od dvije trećine prodaje premiun<br />
vodke u Rusiji, ali također posjeduje i Russian<br />
Standard Bank, najveću privatnu banku u<br />
toj zemlji, tako da im kupovina internetske<br />
domene za tri milijuna dolara nije bio neki veliki<br />
problem. (H.J.)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 25
vijesti<br />
Studentsko hakerski<br />
život<br />
Internetski kriminalci regrutiraju<br />
studente<br />
Prema izvještaju sigurnosne kompanije<br />
McAfee, organizirane bande internetskih<br />
kriminalaca sve više regrutiraju nove članove iz<br />
redova studenata, članova računalnih klubova i s<br />
online foruma. Neke dobro organizirane skupine<br />
online kriminalaca čak sponzoriraju talentirane<br />
studente da pohađaju različite računalne tečajeve<br />
prije nego počnu raditi kao tzv. spavači. Iz<br />
McAfeeja kažu da se studenti koriste za pisanje<br />
računalnih virusa, krađe identiteta i pranje novca<br />
u industriji vrijednoj više milijardi dolara.<br />
U toj kompaniji čak uspoređuju ove taktike internetskih<br />
kriminalaca s taktikama koje su tijekom<br />
hladnog rata provodili agenti KGB-a kada su<br />
među studentima regrutirali buduće agente.<br />
McAfeejevo izvješće bazirano je na istraživanju<br />
FBI-a, a zanimljivo je da je velik broj budućih<br />
hakera među studentima regrutiran u Istočnoj<br />
Europi i to zbog velike stope nezaposlenosti i<br />
malih plaća. (H.J.)<br />
Portal za sisteminženjere<br />
Na adresi http://sistemac.srce.hr<br />
S rce je uspostavilo i samostalno uređivalo<br />
portal za sistem-inženjere, a od 2003.<br />
godine ti su poslovi rađeni prema ugovoru s<br />
CARNetom. Portal, koji je okupio široku zajednicu<br />
zainteresiranih stručnjaka, je bio dostupan<br />
istovremeno na dvije adrese: sistemac.carnet.<br />
hr i sistemac.srce.hr.Nakon ljetošnje odluke<br />
CARNeta da preuzme brigu o portalu sistemac.<br />
carnet.hr, Srce je, prepoznajući konkretne potrebe<br />
za informiranjem stručnjaka i drugih korisnika,<br />
odlučilo vlastitim snagama ne samo nastaviti<br />
održavanje, nego i unaprijediti portal za sistemce,<br />
dostupan na adresi http://sistemac.srce.hr.<br />
U Srcu rade specijalisti za različita područja<br />
informacijskih i komunikacijskih tehnologija: za<br />
mreže, različite operacijske sustave, aplikacije i<br />
informacijske sustave, poslužitelje, računalne klastere<br />
i gridove, za računalnu i mrežnu sigurnost,<br />
edukaciju itd. Na novom portalu objavljivat će se<br />
prilozi iz svih područja o kojima naši stručnjaci,<br />
ali i naši kolege iz zajednice mogu informirati<br />
sistem-inženjere. Portal je zanimljiv i korisnicima<br />
izvan uskog kruga sistem-inženjera, jer je ne<br />
samo informativan, već na njemu dragocjenu<br />
pomoć mogu naći i svi koji sami brinu o svojim<br />
računalima. (R.I.)<br />
Većina zaposlenika nezadovoljna<br />
svojim sadašnjim poslom<br />
MojPosao proveo anketu koliko dugo zaposlenici namjeravaju<br />
ostati kod sadašnjeg poslodavca: samo ih se osam posto<br />
izjasnilo za više od deset godina<br />
Većina zaposlenika je, čini se, nezadovoljna<br />
svojim sadašnjim zaposlenjem. Naime, na<br />
anketno pitanje sitea MojPosao o tome koliko<br />
dugo namjeravaju ostati kod svog sadašnjeg<br />
poslodavca odgovor većine ispitanika bio je -<br />
manje od godine dana. Za taj se odgovor odlučilo<br />
čak 55 posto od ukupno 262 ispitanika.<br />
Zaposlenici su kao glavni razlog svoje namjere<br />
da u manje od godine dana napuste sadašnjeg<br />
poslodavca najčešće navodili nezadovoljstvo<br />
uvjetima rada te nemogućnost napredovanja i<br />
daljnjeg profesionalnog razvoja. Također, mnogi<br />
su taj odgovor odabrali zbog nezadovoljstva<br />
visinom plaće. Neki su se, pak, požalili na<br />
nesposobnost svog poslodavca ili njegov loš<br />
odnos prema zaposlenima, a neki su naveli da<br />
više ne mogu raditi u tvrtki u kojoj su ozbiljno<br />
narušeni međuljudski odnosi.<br />
Osim plaće i problematičnog odnosa nadređenog<br />
prema zaposlenicima, jedan od zapaženijih<br />
razloga za odlazak sa sadašnjeg posla, prema<br />
ispitanicima, predstavlja i neprihvaćanje od strane<br />
suradnika. Zanimljivo, jedna je osoba navela<br />
da posao koji radi za nju ne predstavlja nikakav<br />
izazov, a hrvatsko tržište rada smatra premalenim<br />
i nerazvijenim za sposobne i profesionalne<br />
ljude. Da je "posao za cijeli život" sve više stvar<br />
prošlosti pokazuje i podatak da je samo osam<br />
posto ispitanika odgovorilo kako kod sadašnjeg<br />
poslodavca namjeravaju ostati više od 10<br />
godina. Oni ističu da su u potpunosti zadovoljni<br />
svojim poslom i da su u radnom odnosu na<br />
neodređeno vrijeme. Jedan od ispitanika tako<br />
je naveo da mu je zadovoljstvo raditi za svoju<br />
tvrtku, jer u njoj nema posebno stresnih situacija,<br />
nepotizma i tome sličnog. Nešto manje<br />
ispitanika, njih sedam posto, namjerava se kod<br />
sadašnjeg poslodavca zadržati između 5 i 10<br />
godina. Ti ispitanici su uglavnom zadovoljni<br />
svojim poslom, poslodavcem i primanjima, ali<br />
promjenu tvrtke smatraju uobičajenim korakom<br />
za daljnji razvoj karijere. (R.I.)<br />
Gears of War najprodavaniji u SAD-u<br />
Microsoft igrom zaradio šezdesetak milijuna dolara<br />
straživačka kompanija NDP iznijela je rezultate s američkog tržišta video igara i prema njima<br />
je najprodavanija igra u studenom u SAD-u Gears of War za Microsoftov Xbox 360. Dok su<br />
Ise<br />
Nintendo i Sony borili na tržištu hardvera sa svojim novim konzolama, Microsoft je planirao<br />
ovu igru pustiti u prodaju malo prije dolaska novih konzola i izgleda da je to bio pun pogodak.<br />
Amerikanci su toliko zavoljeli Gears da su samo zbog nje kupovali novi Xbox, a ukupan broj prodanih<br />
primjeraka Gears of Wara dosegao je milijun komada u samo mjesec dana čime je Microsoft<br />
zaradio 61.5 milijuna dolara.<br />
Na drugom mjestu se nalazi Final Fantasy XII za PlayStation 2, zatim Legend of Zelda: Twilight<br />
Princess za Wii. Četvrto mjesto pripada Guitar Herou II, a peto WWE Smackdown vs. RAW 2007<br />
- obje igre za PlayStation 2. Šesti je Call of Duty 3 za Xbox, sedmi Madden NFL 07 za PS2 i osmi<br />
Need for Speed: Carbon, također za PlayStation dvojku. Zadnja dva mjesta na top 10 ljestvici najprodavanijih<br />
igara pripadaju naslovima za Nintendo DS, a to su Nintendogs - Dalmatian & Friends i<br />
Pokemon Ranger. (H.J.)<br />
26 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
intervju<br />
Zoran Šprajc<br />
Od najpopularnijeg TV urednika<br />
do najboljeg blogera<br />
Za Zorana Šprajca znaju gotovo svi, prvenstveno kao popularnog urednika televizijskog Dnevnika.<br />
Međutim, on je i autor, po mnogima, jednog od najboljih blogova u Hrvatskoj. Stoga vam u ovom<br />
intervjuu predstavljamo blogera Zorana Šprajca<br />
Razgovarao: Dražen Jurman<br />
Snimio: Ognjen Maravić<br />
ko imalo prati blogosferu zna za trend blogova<br />
što ih pišu javne osobe. U Hrvatskoj Tsu,<br />
od javnih osoba, blogove pisali pretežno<br />
političari, pogađate, u predizborno vrijeme kako<br />
bi si još malo podignuli popularnost, da bi nakon<br />
izbora na blogove zaboravili. Međutim, danas je u<br />
Hrvatskoj jedan od najboljih blogera upravo javna<br />
osoba. Na web stranicama financijsko-poslovnog<br />
časopisa Banka, na adresi www.bankamagazine.hr/Members/petar/blog,<br />
svoj blog piše Zoran<br />
Šprajc, i po mnogima to radi odlično. Budući da<br />
se radi o poznatom uredniku koji je, po mnogima,<br />
popularizirao i osvježio inače kruti Dnevnik, jasno<br />
je da Zoran Šprajc to ne radi kako bi dobio na<br />
popularnosti. Upravo smo zato odlučili porazgovarati<br />
s njim, da bismo iz prve ruke saznali kako je<br />
najpopularniji TV urednik postao jedan od najboljih<br />
blogera, kako doživljava blogosferu te odnos<br />
blogova i klasičnih medija.<br />
Recite nam za početak kako ste se uopće<br />
počeli baviti novinarstvom.<br />
Novinarstvom sam se zapravo počeo baviti<br />
potpuno neplanirano, premda sam u srednjoj školi<br />
radio iz hobija u novinama i na radiju. U životu<br />
se nisam namjeravao baviti novinarstvom, više<br />
su me zapravo zanimale ekonomija i društvene<br />
znanosti, ali opet ne toliko da upisujem Filozofski<br />
fakultet. Na kraju sam se odlučio za novinarstvo<br />
na Fakultetu političkih znanosti, jer mi je taj fakultet<br />
pokrivao najširi spektar interesa. Nudi od svega<br />
po malo, ali ničeg previše. No ni onda, kad sam<br />
upisao fakultet, nisam baš bio siguran da želim<br />
biti novinar i raditi taj posao. Međutim, kad sam<br />
na četvrtoj godini krenuo raditi praksu na televiziji,<br />
zainteresirala me. I nakon prakse dobio sam poziv<br />
da ostanem pa sam potom četiri godine radio kao<br />
honorarac dok nisam dobio stalni posao. Počeo<br />
sam s “lakšim” temama u emisijama kao što je<br />
Dobro jutro Hrvatska, potom sam se preselio u Informativni<br />
program, pratio sam prvo gospodarstvo<br />
pa onda politiku i sada malo više od dvije godine<br />
vodim Dnevnik.<br />
I kako je TV urednik počeo pisati blog?<br />
Urednici iz magazina Banka pristupili su mi i<br />
ranije s ponudom da pišem komentare u tiskanom<br />
izdanju. Međutim, s obzirom na to da sam ipak<br />
televizijski novinar, nisam se imao baš hrabrosti<br />
prihvatiti pisanja komentara u magazinu. Ali, kad<br />
su prije par mjeseci predložili meni i kolegama<br />
Mammonu i Momusu da pišem blog, to mi je<br />
zvučalo zanimljivo. Bio je to dobar izazov i zanimalo<br />
me kako ću se snaći u svemu tome. Naime,<br />
ja sam već 15 godina u TV novinarstvu, a to je<br />
28 pc chip <strong>140</strong><br />
drastično drukčije od bloga i pisanog novinarstva.<br />
Jer u TV novinarstvu nema tekstova dužih od<br />
jedne kartice, osim ako radiš dokumentarac, tako<br />
da mi je trebalo vremena da se naviknem na papir<br />
i olovku, bolje rečeno tipkovnicu. Osim toga, blog<br />
je dosta zgodna mogućnost da kažem ono što u<br />
Dnevniku ne bih baš mogao.<br />
Ulazak u blogosferu<br />
Kako ste doživljavali blog prije nego što<br />
ste postali jedan od blogera?<br />
Premda nisam pisao blog, za njega sam znao i<br />
neke blogere pratio već neko vrijeme. U blogosferu<br />
sam se uključio negdje u vrijeme kada je izbila<br />
priča s blogom Vibbija, našeg diplomata u Americi.<br />
Onda se mnogo ljudi zapravo počelo zanimati<br />
za blog i blogosferu, a jedan od njih bio sam i ja.<br />
Međutim, u početku sam se teško snalazio, jer je<br />
u blogosferi vladala velika gužva i nered i trebalo je<br />
proći puno vremena dok sam našao svoje favorite<br />
koje čitam i koje i danas redovno pratim, naravno,<br />
koliko mi vrijeme dopušta. Mislim da je glavni problem<br />
blogosfere i razlog zašto je trebalo mnogo<br />
vremena da se ljudi naviknu na blog činjenica da je<br />
blogera jako puno, stoga je teško naći one koje će<br />
se čitatelju svidjeti. Treba i vremena i živaca da se<br />
iz te mase filtrira kvaliteta.<br />
I kako se TV novinar snašao kao bloger?<br />
Dobro, premda sam trebao malo vremena u<br />
početku da se naviknem. Blog je potpuno nova<br />
forma, jer se radi o dnevničkim zapisima, a moj<br />
blog i nije baš čiste blogerske forme. Naime, opisujem<br />
društveno-ekonomske ili političke događaje<br />
oko nas uz nešto osobnih impresija i komentara.<br />
Premda se u zadnje vrijeme mijenjam sve se više<br />
okrećući toj dnevničkoj formi. Čini se lakša, ali i<br />
mnogo zanimljivija.<br />
Kako ste se odlučili otkriti identitet? Malo<br />
blogera usudi se to napraviti.<br />
Mislim da je glavni problem<br />
blogosfere i razlog zašto je<br />
trebalo mnogo vremena da se<br />
ljudi naviknu na blog činjenica<br />
da je blogera jako puno, stoga<br />
je teško naći one koje će<br />
se čitatelju svidjeti. Treba i<br />
vremena i živaca da se iz te<br />
mase filtrira kvaliteta.<br />
U početku sam pisao pod nadimkom Crni<br />
Petar i bilo je zanimljivo biti skriven u anonimnosti,<br />
iza nadimka. Međutim, brzo sam se počeo osjećati<br />
neugodno, jer i ja primam mnogo anonimnih<br />
dopisa i pisama s ne uvijek ugodnim kritikama.<br />
I nije mi se činilo korektnim ostati anoniman, jer<br />
sam javna osoba i stojim iza onoga što pišem.<br />
Osim toga, nije pristojno nekoga drugoga pozivati<br />
na transparentnost a sam biti netransparentan.<br />
Čistija mi savjest kad prozivam političare, he.<br />
Komentari na blog<br />
Kakve su razlike između anonimnog i<br />
javnog pisanja bloga?<br />
Puno je lakše pisati anonimno, jer kad sam<br />
otkrio identitet, odmah je krenulo i nešto negativnih<br />
komentara, pa i na osobnoj razini. Čuo sam<br />
komentare tipa “zašto nemam hrabrosti govoriti<br />
tako u Dnevniku, lako je pisati blog”, “treba to<br />
kazati javno na televiziji” i tako. Ali bio sam svjestan<br />
da će se to dogoditi, bio sam spreman i nije me to<br />
puno, zapravo, nije me uopće omelo u pisanju. S<br />
druge strane, znao sam da će to dovesti i do rasta<br />
popularnosti bloga, jer ipak ljudi dolaze čitati moj<br />
blog zato što sam ja javna osoba pa sam poznat,<br />
a ne zato što je blog dobar.<br />
Jeste li sigurni? Ljudi su Vaš blog pozitivno<br />
komentirali i kad ste bili anonimni. Popularni<br />
bloger Mračni čak je spominjao i fan club<br />
Zorana Šprajca.<br />
Jesam, ja si ne umišljam da sam osobito dobar<br />
bloger, mene je ipak izgradio Dnevnik. Trudim se,<br />
istina, da blog bude što bolji, ali ne smijemo zanemariti<br />
ni činjenicu da je dosta ljudi zainteresirano<br />
za moj blog zato što, eto, sada urednik Dnevnika<br />
ima svoj blog. Da parafraziram, u početku bješe<br />
Dnevnik. A što se tiče Mračnog, mislim da se on<br />
malo zezao, premda mi je drago čuti da me hvali<br />
jedan od najboljih hrvatskih blogera. Jer Mračni<br />
blog je upravo jedan od onih koje redovito pratim.<br />
A što se tiče pozitivnih komentara i dok sam bio<br />
anoniman, da, istina, bilo ih je, premda mnogo<br />
manje.<br />
Jeste li imali i negativnih komentara na<br />
svoj blog?<br />
Jesam. Dobivam i negativnih komentara na<br />
blog, ali ništa više nego što ih imam i u Dnevniku,<br />
No, kako ja to gledam, uvijek se lakše i prije jave<br />
ljudi koji imaju negativan komentar nego pozitivan.<br />
Oni koji žele kritizirati puno su motiviraniji nego oni<br />
koji žele nešto pohvaliti. Naučio sam se s tim nositi<br />
i kroz Dnevnik, tako da za blog nije problem. Meni<br />
je svaka reakcija dobra dok god je argumentirana.<br />
www.pcchip.hr
intervju<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 29
intervju<br />
Nije važno je li kritika pozitivna ili negativna, važno<br />
mi je da je dana s argumentom. Zapravo, volim<br />
negativne kritike s argumentima, jer i ja iz toga<br />
nešto naučim. Negativne kritike ipak čovjeka drže<br />
na zemlji. Pohvale gode taštini, ali sam pametniji<br />
nakon argumentirane kritike.<br />
Jeste li uopće očekivali da će Vaš blog<br />
privući toliko komentara?<br />
Očekivao sam da će blog, kada otkrijem identitet,<br />
dobiti na popularnosti, ali nisam baš očekivao<br />
previše komentara, tako da me svaki komentar<br />
iznenadi. Mislim da je ta mogućnost komentiranja<br />
zapravo jedna od najzanimljivijih stvari u blogosferi,<br />
jer je svakom blogeru drago kad vidi da drugi<br />
komentiraju ono što on radi i piše. Budući da u<br />
blogosferi autori još uvijek nemaju neku materijalnu<br />
zadovoljštinu, jer nisu plaćeni za svoje tekstove,<br />
najveća je zadovoljština zapravo vidjeti da je tekst<br />
pobudio zanimanje, da je čitan i komentiran. Ja,<br />
recimo, ne patim od toga, jer tu neku svoju, nazovimo<br />
je taštinu, zadovoljavam u Dnevniku, ali mi je<br />
uvijek drago vidjeti kada netko pročita i komentira<br />
moj blog. Divim se ljudima koji imaju vremena i<br />
živaca uz čitanje samog teksta još se i registrirati<br />
i onda ga komentirati. Međutim, ti komentari<br />
jako su pozitivna stvar jer pokazuju da ima jako<br />
puno ljudi koje zapravo zanima trenutna situacija<br />
u društvu i zbivanja oko nas. Olako mi danas<br />
govorimo da su ljudi inertni i da nisu zainteresirani<br />
za društvena događanja, gospodarstvo i politiku.<br />
Mislim da to ljude zapravo jako zanima i da im se<br />
upravo na blogovima otvara mogućnost da se<br />
iskažu i kažu što misle.<br />
A kako Vam blog komentiraju kolege?<br />
U početku su me zezali da će sad morati paziti<br />
što govore, jer ću to sve staviti na blog. Kada<br />
su shvatili da se ne bavim ovih našim dnevnim,<br />
televizijskim stvarima, počeli su se šaliti da su ljuti<br />
jer su mislili da ću ih spomenuti u blogu. Premda,<br />
mogao bih se time sada više baviti, tim svakodnevnim<br />
stvarima koje se događaju oko mene. Ima<br />
tu dosta zanimljivih stvari koje se događaju oko<br />
mene na televiziji i mogao bih to malo dodati u<br />
Utjecaj Interneta na posao<br />
( Blog je dosta zgodna mogućnost da kažem ono<br />
što u Dnevniku ne bih baš mogao<br />
blog. Možda je vrijeme da se pomaknem malo od<br />
tih dnevnopolitičkih stvari.<br />
Novinar i bloger, ne i političar<br />
Kad ste spomenuli te dnevnopolitičke<br />
stvari, jedan od komentara koje sam pročitao<br />
o Vašem blogu kaže da ih toliko dobro<br />
primjećujete da se bloger pita hoćete li u<br />
politiku ili ste prepametni za to.<br />
Ne, neću u politiku, niti smatram da sam prepametan<br />
(smijeh). Ja sam ipak prije i iznad svega<br />
novinar i politika me ne zanima, barem ne na taj<br />
način da se njome izravno bavim. Premda moram<br />
reći da politika nije toliko crna i puna blata kako to<br />
mnogi mediji pokušavaju projicirati prema javnosti.<br />
I tu imamo velik problem, zbog takve će se percepcije<br />
mlad i pametan čovjek, koji bi mogao donijeti<br />
dašak svježine i nove kvalitete, teško odlučiti za<br />
politiku jer mu je već u startu zalijepljena etiketa<br />
nepopularne profesije… A nama treba novih i pametnih<br />
političara, jer ovu političku elitu definitivno<br />
treba prozračiti, profiltrirati i osvježiti. U politici ima i<br />
kvalitetnih, dobrih i odgovornih političara i šteta da<br />
se o njima jako malo piše i priča. Eto, dali ste mi<br />
ideju za jedan novi post na blogu.<br />
Kako blogeri postaju sve popularniji, sve<br />
se više priča da bi blog mogao ubiti klasične<br />
medije. Kakvo je vaše mišljenje o tome, sad<br />
kad živite i radite u oba ta svijeta?<br />
Ne, nikako. Ne vjerujem da će blog ubiti klasične<br />
medije, zapravo teško je da će bilo što ubiti klasične<br />
medije, jer su ljudi, pogotovo danas, jednostavno<br />
gladni vijesti i informacija. Evo uzmimo samo<br />
za primjer utakmice hrvatske nogometne reprezentacije.<br />
Na večer gledate prijenos utakmice na televiziji<br />
i onda, pogotovo ako pobijedimo, pogledate<br />
u Vijestima još golove pa onda sutra ujutro odete<br />
kupiti novine pa opet čitate o toj istoj utakmici,<br />
informacije o njoj tražite i na Internetu i tako dalje.<br />
Sjetite se uostalom kakvi su bili komentari u prošlosti<br />
kad se pojavio radio. Svi su rekli da će upravo<br />
radio ubiti tiskane novine, ali nije. Onda se pojavila<br />
televizija pa su mnogi potpisali da će televizija ubiti<br />
i novine i radio. Pogledajte danas kioske, radio i<br />
Osim pisanja bloga, s Internetom se<br />
susrećete svakodnevno u poslu. Kako<br />
Internet utječe na njega?<br />
Zaista je teško to opisati ukratko, jer<br />
Internet je zaista u potpunosti promijenio<br />
način na koji radimo. Tako danas možemo<br />
sve informacije naći i provjeriti na Internetu,<br />
pa je i vijesti i priloge puno lakše raditi.<br />
Kad radite ovaj posao, izreka “Google je<br />
moj prijatelj” nije samo puka fraza. Osim<br />
toga, korištenje Interneta (kao i čitanje<br />
blogova) odličan je način i da potražimo<br />
vijesti za Dnevnik. Spomenuo sam već<br />
da sam vijest o nedavnom ratu za DTK<br />
infrastrukturu u Varaždinu prvi put vidio na<br />
blogu T-Zombixa i iz toga je nastala priča<br />
koja je išla kao prilog u Dnevniku. Ipak,<br />
moram priznati da mi u toj ludnici i brzini<br />
ponekad nedostaju ona stara vremena<br />
kad je sve bilo predvidljivo, kada bismo<br />
danas bez problema mogli napraviti cijeli<br />
Dnevnik za sutra.<br />
( Nije mi se činilo korektnim ostati anoniman,<br />
jer sam javna osoba i stojim iza onoga što pišem,<br />
kaže Šprajc<br />
TV program. Sve je više tiskanih novina, sve je više<br />
radijskih stanica, sve je više televizijskih projekata.<br />
Dakle, svi su mediji tu, i još prilično živi!<br />
Kako onda vidite taj odnos bloga i medija<br />
u budućnosti?<br />
Jednostavno. I blog je medij i kao takav je<br />
danas za mnoge ravnopravan izvor informacija i<br />
vijesti kao i tiskane novine. Evo, i ja sam vijest o<br />
nedavnom ratu za DTK infrastrukturu u Varaždinu<br />
našao na blogu T-Zombixa. Ponavljam, ljudi žele<br />
informacije i blog im ih daje. Naravno, treba uzeti<br />
u obzir i činjenicu da u blogosferi još uvijek vlada<br />
kaos i da ljudi teško u tom kaosu nalaze blogove<br />
koji donose nove informacije. Nedostaje nekakav<br />
sustav filtriranja koji će privući kvalitetu na jedno<br />
mjesto i čitateljima omogućiti da lakše nađu kvalitetne<br />
materijale. Kad se to dogodi i kod nas, moći<br />
ćemo reći da je blog medij koji je ravnopravan<br />
klasičnima, sada je više njihova svojevrsna nadopuna.<br />
Stoga mi je drago vidjeti da su se i u našoj<br />
blogosferi počeli pojavljivati projekti što ih zajednički<br />
rade kvalitetni blogeri.<br />
Jedan od takvih projekata je Pollitika.com.<br />
Mislite li da takvi načini organiziranja blogera<br />
i građana mogu nešto promijeniti u našem<br />
društvu i formirati javno mišljenje? Kakva je,<br />
po Vašem mišljenju, budućnost takvih inicijativa<br />
na Internetu?<br />
Mislim da takvi projekti mogu imati velik potencijal<br />
za formiranje javnog mišljenja. Puno veći nego<br />
što ljudi zapravo pretpostavljaju. Međutim, da bi<br />
se to ostvarilo, moramo prvo popularizirati Internet<br />
i broadband. Tek kada broadband bude široko<br />
dostupan korisnicima, ovakvi će projekti dobivati<br />
na značaju i moći će dosegnuti široke mase. Mi<br />
sada, na žalost, zaostajemo za Europom što<br />
se širokopojasnog Interneta tiče, ali mislim da je<br />
upravo blog najbolji argument da nema smisla<br />
priča o tome kako smo kasno uveli ADSL jer nije<br />
bilo zanimljivog sadržaja za njega. Korisnici će<br />
sami, brzo i jednostavno, naći i stvoriti sadržaj kad<br />
im se da tehnološka platforma za to. Tako da će<br />
blog i ovakvi projekti donijeti dvostruku korist, jer<br />
će imati utjecaj na rast korištenja Interneta, ali i na<br />
formiranje javnog mišljenja.<br />
Koje blogove Vi pratite i koliko često?<br />
Trudim se pratiti blogove što češće mogu, ali<br />
to na kraju ovisi o količini vremena koju imam.<br />
Nekad je to svakodnevno, a ponekad se dogodi<br />
da ih pročitam jednom ili dvaput tjedno. Pratim<br />
više blogova, ali moji favoriti su Mračni i T-Zombix.<br />
Pratim i Peratovićev 45 blog Lines te TV kritičara,<br />
zbog posla.<br />
30 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Richard Brešković, T-Com<br />
Ne možemo baš sve<br />
Prije godinu dana razgovarali smo s Richardom Breškovićem, voditeljem ADSL projekta u T-Comu.<br />
Premda se broj korisnika u proteklom razdoblju povećao više nego dvostruko i premda su nam<br />
prije godinu dana obećavali da će sve biti riješeno, neki problemi su i dalje prisutni<br />
Razgovarali: Vlatko Jurić-Kokić i Jasmin Redžepagić<br />
Snimio: Vlatko Jurić-Kokić<br />
Koliko sada imate korisnika i kolika je<br />
pokrivenost Hrvatske DSL-om?<br />
Imamo dvjestodvadeset tisuća korisnika.<br />
Mi smo do sada doveli DSL u mnoga manja<br />
mjesta i na manje otoke. Pokrili smo otprilike<br />
osamdeset posto Hrvatske svojom mrežom,<br />
a namjeravamo dostići europski prosjek od<br />
devedeset posto pokrivenosti.<br />
Kako se to poklapa s onim što ste<br />
najavljivali u našem prošlom razgovoru?<br />
(pc chip 126, listopad 2006.)<br />
Sa zadovoljstvom mogu priznati<br />
da smo neke od planove koje smo<br />
imali početkom prošle godine<br />
uspjeli ne samo ispuniti, nego<br />
i nadmašiti. Broj korisnika je,<br />
primjerice, definitivno nadmašio<br />
očekivanja.<br />
Koliko korisnika uopće možemo<br />
očekivati na našem tržištu?<br />
Trenutno postoji instalirano oko<br />
1,5 milijuna telefonskih linija<br />
te već spomenutih<br />
220 tisuća korisnika<br />
ADSL<br />
usluge.<br />
Vjerujemo<br />
da<br />
bi<br />
i naša zemlja mogla pratiti svjetski prosjek što<br />
se penetracije broadbanda tiče, pa možemo<br />
očekivati otprilike pola milijuna korisnika ADSLa<br />
više do 2009. godine. A nakon što dostignemo<br />
tu brojku, vidjet ćemo.<br />
A što dalje?<br />
Prema našim podacima, otprilike tisuću<br />
čvorova pokriva devedeset<br />
posto korisnika, dok<br />
preostalih tisuću čvorova<br />
pokriva deset<br />
posto korisnika. I<br />
kad budemo širili<br />
uslugu, postoje<br />
mjesta, kao što<br />
su neki mali<br />
otoci udaljeni<br />
od kopna gdje<br />
bismo imali<br />
jednog-dva korisnika.<br />
Zbog fizičkih<br />
uvjeta nam<br />
nije pogodno<br />
vući kabele do<br />
takvih mjesta.<br />
Možda<br />
intervju<br />
bismo mogli takve situacije riješiti radiorelejnim<br />
linkom, ali jedan takav link košta više nego<br />
D-SLAM...<br />
Znači, jednostavno vam se ne isplati uvesti<br />
DSL baš na svako mjesto u Hrvatskoj?<br />
Pa ne s DSL infrastrukturom, ali ćemo raditi<br />
na pružanju broadband usluge drugim tehnologijama.<br />
Akcija "Heroj ulice" imala je za<br />
cilj pokazati nam gdje postoji veća<br />
potreba za DSL-om i da prema tim<br />
pokazateljima onda pokušamo<br />
uvesti DSL. To, nažalost, ne<br />
znači da ga na takvim mjestima i<br />
možemo bez problema uvesti<br />
Dakle, Jole se ne može nadati DSL-u?<br />
Nažalost, zasad ne. Mi smo mu omogućili<br />
jeftiniji dial-up pristup i to je sve što sada<br />
možemo napraviti, u skoroj budućnosti radit<br />
ćemo, kao što je rečeno ranije, da se svima<br />
omogući broadband pristup.<br />
Što se onda dogodilo s akcijom prikupljanja<br />
petnaest potpisa?<br />
Već sam vam rekao kakav je omjer broja<br />
korisnika. Akcija "Heroj ulice" imala je za cilj<br />
pokazati nam gdje postoji veća potreba za<br />
DSL-om, da prema tim pokazateljima onda<br />
pokušamo uvesti DSL. To, nažalost, ne znači<br />
da ga na takvim mjestima i možemo bez<br />
problema uvesti. Poruka ove akcije možda je<br />
krivo prenesena, naša ideja nije bila korisnicima<br />
obećati spajanje, nego snimiti stanje na terenu<br />
i identificirati lokacije koje će dobiti prioritet kod<br />
spajanja. Sve lokacije koje su na ovaj način<br />
obilježene podijeljene su prema prioritetima.<br />
Ovakvi prioriteti zapravo nam govore hoćemo<br />
li na toj lokaciji DSLAM postaviti unutar 30, 60,<br />
90 dana ili nakon tog roka. Interes koji korisnici<br />
pokazuju na određenoj lokaciji nažalost nije i<br />
jedini faktor koji utječe na brzinu kojom će se<br />
DSL na toj lokaciji i pojaviti. Kvaliteta infrastrukture,<br />
primjerice dostupnost optike, na nekoj<br />
lokaciji ključna je pri odlučivanju o prioritetima.<br />
Kakva je situacija sa standardom AD-<br />
SL2+? Prema našim informacijama u vašim<br />
centrima u tijeku je veliki upgrade.<br />
To je točno. Kao što vjerojatno i sami znate,<br />
naša oprema je većim dijelom već bila kompa-<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
31
intervju<br />
tibilna s novijim standardom, no mi jednostavno<br />
do sada nismo imali potrebu aktivirati veće<br />
brzine. Sada smo u fazi povećavanja kapaciteta<br />
i certifikacije opreme za rad na većim brzinama.<br />
Što se korisnika tiče, dio njih već kod sebe<br />
ima opremu koja podržava ovaj standard.<br />
Hoće li kampanja kojom namjeravate najaviti<br />
novu tehnologiju biti takva da u središte<br />
stavi tehnologiju, ili namjeravate naglašavati<br />
ono što tehnologija nudi, veće brzine?<br />
Vjerojatno ćemo se u marketingu više<br />
posvetiti pojašnjavanju što nova tehnologija<br />
omogućava korisniku, bez pretjeranog isticanja<br />
različitih skraćenica. Vjerujem da je današnji<br />
korisnik ponešto različit od onih koji su našoj<br />
mreži pristupali na početku. Danas imamo<br />
posla s ljudima kojima tehnologija nije cilj,<br />
oni su više okrenuti određenom korisničkom<br />
iskustvu, odnosno od računala očekuju određenu<br />
funkcionalnost. Takvim ljudima nije bitno<br />
raspolažu li s jedan, dva, tri ili deset megabita,<br />
oni imaju određeno očekivanje od brzine otvaranja<br />
stranica koje moramo ispuniti. Brojke<br />
nisu bitne, bitan je njihov subjektivni dojam.<br />
ADSL2+ možemo smatrati alatom koji nam to<br />
omogućuje.<br />
Što je događa s vezom prema inozemstvu?<br />
U posljednjih nekoliko tjedana korisnici<br />
su nekoliko puta imali problema pri spajanju<br />
na poslužitelje koji se nalaze izvan Hrvatske.<br />
T-Com trenutno raspolaže s malo više od 5<br />
Gb/s veze prema vanjskim davateljima usluga<br />
pristupa Internetu. Do kraja godine očekujemo<br />
da će se taj kapacitet povećati za daljnjih 2,5<br />
Gb/s. Što se kvalitete veze tiče, postojali su<br />
određeni problemi koje nismo uzrokovali mi,<br />
nego su poteškoće nastale na infrastrukturi<br />
Pitanja na koja nismo dobili odgovor<br />
Kad smo pripremali intervju s Breškovićem,<br />
unaprijed smo poslali popis pitanja<br />
i tema o kojima bismo htjeli razgovarati. I<br />
prije našeg razgovora s njim i za vrijeme<br />
samog intervjua rečeno nam je da na neka<br />
pitanja Richard Brešković jednostavno ne<br />
može odgovoriti, jer ne pripadaju u djelokrug<br />
njegova posla. To nam je savršeno<br />
jasno i očekivali smo da će biti ispunjeno<br />
obećanje iz T-HT-ova PR odjela da će na ta<br />
pitanja odgovoriti netko drugi. Koliko smo<br />
uspjeli shvatiti, na ta je pitanja trebao odgovoriti<br />
netko od članova Uprave, jer su se<br />
pitanja odnosila na T-HT u cjelini.<br />
Naime, kako smo čuli, kao nagradu za<br />
ispunjenje ciljeva broadband projekta - sto<br />
tisuća korisnika - svaki član Uprave dobio<br />
je bonus od devedeset tisuća eura, dok su<br />
Flat rate ne znači da možete imati<br />
neograničenu količinu prometa. To<br />
jednostavno znači da imate pravo<br />
na prijenos veće količine podataka<br />
nego što to nude ostali paketi u<br />
ponudi<br />
najuspješniji monteri dobivali iPode. Nagrade<br />
su podijeljene i za druge, niže ciljeve.<br />
Ako je to istina, u pitanju su ogromni novci.<br />
No, na pitanje je podatak o dodjeljivanju<br />
nagrada točan odgovor nismo dobili.<br />
Odgovor nismo dobili niti na pitanje hoće<br />
li se dio novca koji T-Com koristi za reklame<br />
preusmjeriti na poboljšanje infrastrukture.<br />
Zatim, iskustvo iz prve ruke: jedan od<br />
autora teksta imao je problema s odjelom<br />
za billing - selio se, računi mu nisu dolazili<br />
na novu adresu, da bi mu konačno isključili<br />
telefon jer te račune nije platio. Nakon što<br />
je platio, telefon i dalje nije uključivan jer u<br />
odjelu za billing "nisu vidjeli" da je to plaćeno.<br />
Istovremeno, u T-Comovu Helpdesku su<br />
bez problema vidjeli da su računi plaćeni i<br />
govorili su da stavljaju oznaku da se linija<br />
naših partnera preko kojih ostvarujemo povezivanje<br />
s Internetom. Naglašavam da nije bila<br />
riječ o prekidima nego o poteškoćama u radu,<br />
koje su rezultirale privremenim gubitkom dijela<br />
brzine komunikacije. U bilo kojoj situaciji pri<br />
kojoj u mreži nastane nagli gubitak određenog<br />
dijela kapaciteta, čak i na kratki rok, nastaju<br />
veliki problemi dok se ne uspostave alternativni<br />
putovi protoka podataka. Sve to se događa<br />
dinamički, no nažalost korisnici to osjećaju kao<br />
usporavanje pristupa određenim poslužiteljima.<br />
Zašto ne sudjelujete u CIX-u (Croatia<br />
Internet Exchange, projekt razmjene veza<br />
među pružateljima usluga pristupa Internet u<br />
Hrvatskoj)?<br />
Nemamo potrebe za time. Troškovi koje<br />
bismo time stvorili ne opravdavaju investiciju,<br />
jer je velika većina prometa usmjerena izvan<br />
naše zemlje. Trenutno postoje određeni linkovi<br />
koji služe lokalnoj razmjeni podataka između<br />
nas i drugih providera, što također olakšava<br />
komunikaciju.<br />
Zadovoljstvo korisnika<br />
Znate li koliko su korisnici zadovoljni vašim<br />
uslugama?<br />
Znamo da su korisnici prilično zadovoljni<br />
našim uslugama.<br />
Kako to znate?<br />
T-Com provodi interna istraživanja zadovoljstva<br />
korisnika i prema tim istraživanjima korisnici<br />
su zadovoljni.<br />
Kolika je taj brojka?<br />
Ona iznosi više od sedamdeset posto.<br />
A koliko je zadovoljstvo korisnika DSL<br />
uslugom?<br />
DSL jako podiže prosjek zadovoljstva T-<br />
Comovim uslugama, čak za dvadesetak posto.<br />
Kad će korisnici moći zamijeniti svoje<br />
modeme drugim modelom, kao što ste obećali<br />
prošle godine? Prije nekoliko mjeseci<br />
raspitivali smo se za tu mogućnost na vašem<br />
helpdesku i nisu imali pojma.<br />
može ponovo uključiti. No odjel za billing<br />
na to očito nije obraćao pozornost. Znamo<br />
i za neke slične situacije s otkazivanjem<br />
linije i nastavkom slanja računa. Zanimalo<br />
nas je zbog čega različiti odjeli unutar T-<br />
Coma i T-HT-a nisu integrirani, nego svaki<br />
radi za sebe. Odgovor nismo dobili.<br />
Tijekom intervjua postavili smo par pitanja<br />
o radu DSL-a. Prvo je bilo o problemima s<br />
DNS serverom koji izgleda ne može zapamtiti<br />
siteove koje ste posjetili prije par minuta<br />
nego ih browser mora ponovno tražiti. Problem<br />
je uočilo više članova naše redakcije.<br />
Odgovor koji nam je naknadno došao iz T-<br />
HT-ovog odjela za odnose s javnošću glasi:<br />
"Što se tiče DNS servera, možemo reći da<br />
s njegovim funkcioniranjem nema nikakvih<br />
32 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
To je bilo prije nekoliko mjeseci. Svatko tko<br />
sad produljuje www.izvornikod.com<br />
ugovor može besplatno zamijeniti<br />
opremu.<br />
Nama ističe ugovor, ali nas nitko nije kontaktirao.<br />
Zbog čega?<br />
Očito se dogodila neka greška i niste ušli u<br />
pool onih koje treba kontaktirati. Evo, zapisat<br />
ću vaše podatke pa ćemo to ispraviti.<br />
Kad govorimo o modemima, postoji li<br />
neka statistika koja bi ukazala na probleme s<br />
određenim modelom modema?<br />
U našem radu do sada smo koristili relativno<br />
velik broj različitih uređaja, no prema meni<br />
dostupnim informacijama neki izraženi problemi<br />
s određenim uređajem ili nekom serijom<br />
ne postoje. Ono što treba naglasiti je da je<br />
određenih problema bilo, no oni su na vrijeme<br />
riješeni. Primjerice Siemens 555 imao je problema<br />
u radu s bežičnim mrežama, no krajem<br />
svibnja pojavila se softverska nadogradnja koja<br />
je riješila sve probleme te je navedeni model<br />
čak postao jedan od najrobusnijih modema<br />
koje smo imali u ponudi. No postoje i modemi<br />
koji se inicijalno pokazuju kao vrlo stabilni,<br />
primjerice ZyXEL-ov modem, no kako je baza<br />
instaliranih uređaja još relativno mala, definitivnu<br />
statistiku koja bi pokazala kakav je uređaj<br />
tek možemo očekivati.<br />
Ograničavanje prometa<br />
Ograničavate li promet i propusnost korisnicima?<br />
Mi imamo dojavu od jednog korisnika<br />
da mu svaki dan navečer propusnost<br />
padne na dio one koja bi trebala biti.<br />
Ne, mi sada ni na koji način ne ograničavamo<br />
ni promet ni propusnost. Ako i kada do toga<br />
dođe, mi ćemo korisnike unaprijed obavijestiti i<br />
sve će se znati.<br />
Znači li to da namjeravate ograničavati<br />
promet?<br />
Nisam to rekao. Kažem da ćemo to napraviti<br />
ako se ukaže potreba i da ćemo tada korisnike<br />
unaprijed obavijestiti. No i tada će postojati<br />
jasno definirani paketi za korisnike koji imaju<br />
potrebu za velikim prometom.<br />
problema. Problem koji se eventualno može<br />
pojaviti može biti vezan uz problem s ADSL<br />
modemom ili ADSL linijom koja povremeno<br />
gubi podatke ili je opterećena drugim prometom<br />
na liniji."<br />
Naša je reakcija bila, "Molim?" Znači li to<br />
da je tu opremu i tu liniju korisnicima isporučio<br />
netko drugi i da su problemi s opremom<br />
u nadležnosti nekog drugog? Da budemo u<br />
skladu s netom prošlim blagdanima, je li te<br />
modeme možda donio Djed Mraz?<br />
Drugo se pitanje odnosilo na probleme s<br />
autorizacijom korisnika. Naime, nakon što<br />
im se automatski prekine veza zbog promjene<br />
IP adrese, više članova redakcije ne<br />
može se ponovo spojiti i po sat vremena. U<br />
odgovoru se kaže:<br />
Što ako netko bude imao flat rate paket<br />
i ako bude svakodnevno skidao desetke<br />
gigabajta s Interneta? Hoćete li mu nakon<br />
"Isto tako, DSL autorizacija funkcionira<br />
bez problema. Ukoliko se pojavljuju određeni<br />
problemi, oni su najvjerojatnije uzrokovani<br />
korisničkom opremom te predstavljaju<br />
izolirane slučajeve, odnosno ne predstavljaju<br />
probleme autorizacije."<br />
Naša je reakcija bila ista - "Molim?" Tko<br />
isporučuje tu opremu? Isto tako, zadivilo<br />
nas je propuštanje savršene PR prilike da<br />
kažu kako problem možda i jest kod malog<br />
broja korisnika, ali bi svejedno željeli da im<br />
dostavimo podatke tih korisnika, da vide<br />
mogu li im nekako pomoći. Je li T-Comu<br />
nakon pridobivenih 220 tisuća korisnika<br />
stvarno toliko malo stalo do pojedinaca s<br />
problemima?<br />
Na kraju, pitali smo i što ako se pojavi pri-<br />
intervju<br />
određene količine prenesenih podataka<br />
jednostavno prekinuti vezu?<br />
Flat rate ne znači da možete imati neograničenu<br />
količinu prometa. To jednostavno znači<br />
da imate pravo na prijenos veće količine podataka<br />
nego što to nude ostali paketi u ponudi.<br />
To rade i vani. ISP-ovi imaju takozvanu fair use<br />
politiku, prema kojoj vam se omogućava prijenos<br />
određene količine podataka, no koja ipak<br />
ima svoja ograničenja. Tako ćemo i mi, ako do<br />
toga dođe, imati istu politiku.<br />
I ja ću prvi onda onome tko bude skidao<br />
ogromne količine podataka napisati pismo u<br />
kojem ću ga obavijestiti da to više tako ne ide,<br />
ali da mu možemo ponuditi paket s još većim<br />
prometom po određenoj cijeni pa će sam moći<br />
izračunati isplati li mu se to ili ne.<br />
Kad smo već kod toga, jeste li vi u projektu<br />
Net u školi ograničili promet na 256 megabajta<br />
po učeniku?<br />
To baš ne spada u naš dio posla. Takve projekte<br />
dogovaraju drugi odjeli unutar T-Coma.<br />
No, koliko ja znam, T-Com tu nije postavljao<br />
nikakva ograničenja, već je to dogovarano s<br />
drugom stranom u tom projektu. Dakle, za<br />
dodjelu su odgovorne osobe u obrazovnoj<br />
instituciji kojoj pripada učenik.<br />
Kad spominjemo projekte, postoji li neki<br />
plan da se stvori posebna politika popusta<br />
koja bi pratila malo poduzetništvo, tehnološke<br />
parkove, poduzetničke zone i slično?<br />
Unutar naše korporacije postoje posebni<br />
odjeli koji se bave različitim specifičnim zahtjevima<br />
korisnika, tako da trenutno nemamo u<br />
planu posebne tarife. Ako i postoje specifični<br />
zahtjevi određenog korisnika ili grupe korisnika,<br />
to je moguće riješiti od slučaja do slučaja.<br />
Za kraj, čuli smo glasine da se ponovo<br />
sprema veliko rezanje cijena DSL usluge...<br />
To vam ne mogu potvrditi. Međutim, ako<br />
pažljivije pogledate, mi smo imali cikluse u<br />
kojima je do sada podizana brzina pa spuštana<br />
cijena, pa ponovo podizana brzina pa spuštana<br />
cijena... Zadnje što je napravljeno je podizanje<br />
brzine. (smije se)<br />
tužba zbog kršenja autorskih prava. Kakva<br />
je procedura koju provodi T-Com?<br />
"Kako smo već ranije naglasili, što se tiče<br />
kršenja autorskih prava, T-Com u pružanju<br />
sadržaja krajnjim korisnicima u potpunosti<br />
provodi zakone o zaštiti autorskih prava.<br />
Procedura pri kršenju autorskih prava<br />
je definirana zakonom, a abuse služba<br />
(abuse@t-com.hr) promptno reagira na sve<br />
pritužbe. Također, s policijom surađujemo<br />
jednako kao i u slučaju zlouporabe bilo koje<br />
druge T-Comove usluge."<br />
Premda odgovor nije baš naročito informativan,<br />
s njim se ne možemo svađati.<br />
Uhvaćeni prekršitelji bit će kažnjeni. I to je<br />
sasvim u redu.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 33
testovi<br />
Dlanovnik<br />
HP iPAQ rw6815<br />
U trenutku kada je djelovalo da je potpuno odustao od vlastitog<br />
dizajna i da će godine pažljivog ulaganja u brand iPAQ potpuno<br />
otići u vjetar, HP se polako počeo vraćati onome što radi najbolje -<br />
mobilnim uređajima<br />
Piše: Jasmin Redžepagić<br />
rema neslužbenim informacijama koje<br />
su nam dostupne, nakon svih previranja Punutar<br />
korporacije najviši menadžment<br />
HP-a odlučio je povući drastičan potez te je<br />
sastavljen potpuno novi razvojni tim zadužen<br />
za dlanovnike. Prema toj istoj priči, na raspolaganje<br />
im je stavljen odgovarajući budžet te<br />
vremenski rok u kojem moraju definirati jasnu<br />
politiku te budućnost razvoja dlanovnika.<br />
Nismo sigurni kako stvari napreduju, pretpostavljamo<br />
dobro jer već mjesecima nismo čuli<br />
niti za jedan visokoprofilni otkaz. iPAQ rw6815<br />
jedan je od prvih modela koji bi trebali pokazati<br />
što HP namjerava. I da cijelu priču prekinemo<br />
odmah na njezinu početku: ako je suditi prema<br />
ovom modelu, iskreno nemamo pojma. Novi<br />
iPAQ jedan je od onih uređaja koji pate od<br />
nedostatka identiteta, jer na tržište nisu donijeli<br />
ništa originalno, no istovremeno, zahvaljujući<br />
svojem porijeklu, to što rade rade besprijekorno,<br />
stoga im ne možemo gotovo ništa ni<br />
zamjeriti.<br />
Telefon ili dlanovnik<br />
Nakon poprilično kontroverzne odluke da<br />
postojećem ekranu promijene format te time<br />
stvore probleme proizvođačima aplikacija, HP<br />
se kod modela 6815 odlučio držati ustaljene<br />
forme te već dobro poznatih dizajnerskih pravila.<br />
U dlanovniku kojeg pogoni 415-megahercni<br />
procesor tako pronalazimo klasični 320x240<br />
TFT ekran, koji je u stanju prikazati 65.535<br />
boja. Uređaj raspolaže sa 128 MB korisničke<br />
memorije te sa još 64 MB SDRAM memorije,<br />
što će za većinu osnovnih primjena biti sasvim<br />
( Ugrađeni fotoaparat ima i posebno dizajnirano<br />
osvjetljenje koje donekle nadomješta bljeskalicu<br />
dovoljno. Ustreba li vam više prostora, proširivost<br />
je moguće ostvariti putem miniSD kartica.<br />
Novost ovog uređaja je fotoaparat razlučivosti<br />
2 megapiksela, koji ga pretvara u sasvim upotrebljiv<br />
digitalni fotoaparat, što postaje posebno<br />
jasno ako spomenemo da fotoaparat ima i<br />
ugrađeni sustav za osvjetljavanje, koji doduše<br />
nije ravan bljeskalici, no može poslužiti u nuždi.<br />
Telefonski dio uređaja podržava klasični<br />
tri-band GSM, uz dodanu podršku za GPRS/<br />
EDGE prijenos podataka. Kao i kod svih ostalih<br />
uređaja baziranih na operacijskom sustavu<br />
<strong>Windows</strong> Mobile 5.0 Phone Edition, telefonska<br />
aplikacija dio je sustava te je prihvatljivo<br />
integrirana u ostatak funkcionalnosti telefona.<br />
Podatkovna povezivost relativno je svojeglava<br />
te nam je prije prvog uspješnog spajanja na<br />
Internet bilo potrebno nekoliko neuspješnih<br />
pokušaja, no to pripisujemo promjenama unutar<br />
sustava koje su nas donekle iznenadile, a<br />
ne mogućim problemima.<br />
Kao mobilni terminal model 6815 radi jako<br />
dobro te će bez ikakvih problema poslužiti i za<br />
povremeno spajanje na stolno računalo putem<br />
terminala, čime nas može izvući iz neugodne<br />
situacije.<br />
Telefoniranje je ponešto drugačija priča. Kao<br />
ni bilo koji drugi uređaj ove klase, 6815 nema<br />
tipkovnicu, nego se za unos broja koristi tipkovnica<br />
prikazana na ekranu. Zbog dizajna rubova<br />
ekrana i njegove veličine unos brojeva golim<br />
prstima gotovo da je nemoguć, što se posebno<br />
bolno osjeća ako na brzinu pokušavamo<br />
nekog nazvati. Slanje poruka isfrustrirat će one<br />
koji su navikli poruke pisati u hodu - svi koji<br />
već imaju iskustva s platformom Pocket <strong>PC</strong><br />
znaju da je tipkovnica na ekranu jednostavno<br />
premala da bismo ju koristili dok se krećemo.<br />
Posljedica ovoga je da za svaku poruku koju<br />
želimo poslati moramo stati, izvaditi olovčicu te<br />
na brzinu otipkati poruku. Naravno, činjenica<br />
da je ekran na ovom uređaju oko 20 posto<br />
manji nego na prethodnoj generaciji dlanovnika<br />
nimalo ne pomaže.<br />
Prenosivost<br />
Jedan od zanimljivijih detalja koji 6815 izdvajaju<br />
od konkurencije je poklopac koji štiti ekran<br />
HARDVER<br />
040 HyperDrive4<br />
045 Corsair Dominator<br />
050 Compal HEL80<br />
SOFTVER<br />
056 <strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> i Office 2007<br />
071 LightZone 2.0<br />
076 WinZip 11<br />
kad uređaj nije u upotrebi, odnosno<br />
kad nam ekran nije potreban,<br />
pri čemu postoji još jedan detalj koji bismo<br />
rado promijenili. Poklopac je, naime potpuno,<br />
pasivan i uređaj nije u stanju detektirati je li on<br />
podignut ili spušten. Kad je otvoren, poklopac<br />
prekriva tipku za uključivanje uređaja te stylus<br />
u njegovu ležištu. Praktički svaki put ako zatrebamo<br />
nešto upisati u uređaj moramo prvo<br />
spustiti poklopac kako bismo uopće imali čime<br />
pisati. Upravo zato poklopac je prvi dio koji će<br />
ostati kod kuće spremljen na sigurnom mjestu.<br />
No, zahvaljujući dizajnu ekrana, poklopac i<br />
nije neophodan jer se ekran nalazi dovoljno<br />
duboko unutar kućišta da nije izravno izložen<br />
udarcima.<br />
HP iPAQ rw6815<br />
Dlanovnik<br />
E cijena, veličina, EDGE<br />
F nedostatak inovativnosti<br />
Specifikacije: 128 MB korisničke, 64 MB<br />
SDRAM memorije, 416-megahercni procesor,<br />
TFT LCD 65.536 boja, 240x320 piksela, miniSD<br />
2 MP fotoaparat, 1600x1200, 102x58x19,5mm,<br />
<strong>140</strong>g, Wi-Fi, Bluetooth, IrDA, GSM/GPRS/EDGE,<br />
<strong>Windows</strong> Mobile 5.0 Phone Edition<br />
Karakteristike<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: HP Hrvatska, (01) 60 60 200<br />
www.hp.com<br />
7/10<br />
cijena: 3550 kn<br />
34 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
8/10<br />
Performanse<br />
7/10
Višefunkcijski uređaj<br />
Lexmark X340 MFP<br />
Svijet višefunkcijskih pisača sve se više mijenja i pri tome postaje sve<br />
zanimljiviji korisnicima. Razlog je cijena, odnosno omjer cijene i onoga što za<br />
nju dobivamo. Lexmark se tako odlučio pojaviti na tržištu s iznimno jeftinim<br />
uređajem koji kombinira monokromatski laserski pisač, skener te kopirku, a<br />
sve za cijenu nešto boljeg ink-jet pisača<br />
Lexmark X340 prema svim<br />
svojim karakteristikama<br />
jednostavno ne bi smio imati cijenu<br />
koju ima. Iako nam je jasno<br />
da korištenjem starijih tehnologija<br />
monokromatskih laserskih pisača<br />
te skenera niže razlučivosti proizvođači<br />
mogu značajno uštedjeti,<br />
ideja da bi pisač u kombinaciji<br />
koja uključuje i fotokopirku te<br />
skener mogao imati ovu cijenu<br />
do sada je bila nezamisliva.<br />
Zapravo cijena nas je toliko iznenadila<br />
da smo se istog trenutka<br />
zabrinuli za kvalitetu uređaja koji<br />
testiramo. Upravo to ujedno je i<br />
drugo veliko iznenađenje našeg<br />
testa: osim što je jeftin, X340<br />
sasvim je solidno izrađen, od<br />
plastike na koju smo već navikli<br />
od ovog proizvođača. Lexmark<br />
nas je, doduše, naviknuo i na<br />
pomalo nezgrapni dizajn svojih<br />
uređaja, uz što srećom obično<br />
Dlanovnik<br />
dolazi funkcionalnost. Kao pisač,<br />
X340 nije ništa senzacionalno,<br />
ugrađeni laserski mehanizam u<br />
stanju je ispisati maksimalno 25<br />
stranica u minuti, što se u realnim<br />
uvjetima pretvara u i više nego<br />
prihvatljivih dvadesetak. Kako<br />
se sve zasniva na pisaču, brzina<br />
fotokopiranja odgovara već spomenutoj,<br />
iako je realno očekivati<br />
da će u svim slučajevima, osim<br />
u onome u kojem koristimo<br />
automatski uvlakač za dokumente,<br />
brzina fotokopiranja ovisiti<br />
o brzini osobe koja koristi uređaj,<br />
a ne o tehničkim karakteristikama<br />
samog uređaja.<br />
Kvaliteta ispisa jako je dobra,<br />
dok su fotokopije, barem prema<br />
našem mišljenju, malo pretamne.<br />
Zahvaljujući mogućnosti korekcije,<br />
ovo je lako rješivo, tako da<br />
nemamo bitnijih zamjerki. Uređaj<br />
također ima mogućnost samostalnog<br />
faksiranja, koju ne treba<br />
posebno ni spominjati. Ugrađeni<br />
modul za automatsko uvlačenje<br />
papira kapaciteta je 50 listova,<br />
što je i više nego dovoljno za<br />
većinu poslova u malom uredskom<br />
okruženju. X340 svestran<br />
je uređaj s teško nadmašivom<br />
cijenom te mu čak i uz dosta<br />
truda nismo uspjeli pronaći realnu<br />
manu. (J. Redžepagić)<br />
HP iPAQ rx5940 Travel Companion<br />
Jedno od najugodnijih iznenađenja iz HP-a dlanovnik je koji kombinira GPS<br />
navigaciju i multimedijska svojstva, a može se pohvaliti s čak 2 GB slobodnog<br />
memorijskog prostora<br />
iPAQ rx5940 neobičan je uređaj:<br />
iako je, baš po svemu, posve<br />
jasno kako se radi o punokrvnom<br />
dlanovniku koji nastavlja porodicu<br />
više-manje uspješnih iPAQ-ova, HP<br />
gotovo uopće ne inzistira na njegovim<br />
dlanovničkim funkcijama. Dizajn<br />
i oblik, smještaj tipaka na bokovima<br />
uređaja te činjenica da se ime<br />
modela na njemu samome uopće<br />
ne spominje, već jednostavno piše<br />
"Travel Companion", potvrđuju<br />
kako je primarna namjena rx5940<br />
upravo da posluži kao navigacijski<br />
uređaj. Razmišljanje koje je dovelo<br />
( Od nekoliko tipaka na rubu<br />
uređaja, nakorisnija je ona za promjenu<br />
orijentacije ekrana<br />
( X340 sasvim je solidno izrađen,<br />
od čvrste plastike<br />
do stvaranja Travel Companiona<br />
uistinu je posve logično: ako je<br />
upravo GPS navigacija ono što znatno<br />
potpomaže prodaju dlanovnika<br />
u posljednje vrijeme i što korisnici<br />
primarno traže, zašto ne zasnovati<br />
cijeli uređaj upravo oko te funkcije?<br />
Premda se može koristiti u klasičnom<br />
portrait položaju, rx5940 ipak<br />
je napravljen tako da mu položena<br />
(landscape) orijentacija bude glavna<br />
stvar. Tako su raspoređene i tipke<br />
po rubovima uređaja: osim glavne<br />
navigacijske tipke, koju prate i ona<br />
za zatvaranje postojećeg prozora i<br />
pozivanje izbornika Start, na rubovima<br />
modela rx5940 nalaze se tipke<br />
za promjenu orijentacije ekranskog<br />
prikaza, pozivanje multimedijskog<br />
playera, pokretanje GPS navigacijskog<br />
sustava i aktiviranje HP-ove<br />
praktične aplikacije Quick Launch.<br />
Ispod svega toga, ovaj je iPAQ,<br />
dakako, pokretan operacijskim<br />
sustavom <strong>Windows</strong> Mobile 5 (uz<br />
Security Feature Pack<br />
5.0) i radi se o dlanovniku<br />
klasičnih funkcija.<br />
Ono što nas je zaista pozitivno<br />
iznenadilo količina je memorije:<br />
flash ROM-a ima čak 2 GB!<br />
Američkim korisnicima tako nakon<br />
učitavanja cjelokupne mape SAD-a<br />
ostaje još oko 500 MB slobodnog<br />
prostora, dok smo mi u znatno<br />
boljoj poziciji: iGo plus kompletna<br />
karta Hrvatske, a 1,7 GB prostora<br />
i dalje je na raspolaganju za multimediju.<br />
Kome niti to nije dovoljno,<br />
tu je SD utor za memorijske kartice.<br />
Ostale su hardverske karakteristike,<br />
naročito one komunikacijske, u<br />
skladu s današnjim očekivanjima -<br />
Bluetooth 2.0 i WLAN (802.11 b/g)<br />
- ali finalni je adut baterija kapaciteta<br />
čak 1700 mAh. iPAQ rx5940<br />
tako će prilično dugo izdržati u<br />
navigacijskom načinu rada, čak i u<br />
trenucima kada nije priključen na<br />
autopunjač. (D. Sušanj)<br />
Lexmark X340 MFP<br />
Višefunkcijski uređaj<br />
testovi<br />
E cijena, jednostavnost rada, funkcije<br />
F ništa posebno<br />
Specifikacije: mono laser, 600x600 DPI,<br />
skener, 600x600 DPI (mono), 25 str./min<br />
ispis, fotokopiranje: 12 s do prve strane,<br />
faks, 64 MB memorije, ulazna ladica za<br />
250 listova, izlazna za 150, automatsko<br />
uvlačenje listova<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Lexmark ured, (01) 30 11 555<br />
www.lexmark.com<br />
HP iPAQ rx5940 Travel<br />
Companion<br />
Dlanovnik<br />
cijena: 1499 kn<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 35<br />
8/10<br />
9/10<br />
E koncept uređaja, količina memorije,<br />
Quick Launch, baterija<br />
F ništa značajno<br />
Specifikacije: Samsung S3C2442 na 400<br />
MHz, 2 GB flash ROM-a, SD utor, GPS čip<br />
SiRFstarIII GSC3F, Bluetooth 2.0, WLAN<br />
802.11 b/g, ekran 320 x 240 u 65 tisuća<br />
boja, Li-Polymer baterija 1700 mAh, 120,5 x<br />
76,0 x 16,5 mm, 170 g, <strong>Windows</strong> Mobile 5<br />
Karakteristike Performanse<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: HP Hrvatska, (01) 60 60 200<br />
www.hp.com/hr<br />
9/10<br />
9/10<br />
cijena: 3816 kn
testovi<br />
RAID sustav<br />
WD MyBook Pro II<br />
Djeluje kao poveća knjiga, a kapacitet mu je takav da na njegove diskove možete<br />
pohraniti zaista velik broj knjiga. Nova verzija Western Digitalova eksternog RAID<br />
sustava uvelike će olakšati rad s velikim količinama podataka<br />
Pogledate li ga malo iskosa, lako<br />
biste mogli pomisliti kako je zaista<br />
riječ o nekoj podebljoj "džepnoj"<br />
knjizi, no čim detaljnije pregledate<br />
cijelo kućište, a naročito stražnji<br />
dio, bit će vam jasno da se unutra<br />
nalaze energetski zahtjevni uređaji.<br />
Tom dojmu ponajviše doprinose<br />
brojni prorezi koji osiguravaju dobro<br />
hlađenje, a i svako uključivanje<br />
internog ventilatora tijekom rada<br />
pokazat će vam kako se autori<br />
ovog eksternog RAID sustava (da,<br />
o diskovima je riječ) nisu šalili kad je<br />
temperatura u pitanju. S razlogom,<br />
jer nakon malo "žešćeg" korištenja<br />
u struji zraka koja se stvara iznad<br />
kućišta možete prilično efikasno grijati<br />
ruke, no praktičan rad pokazao<br />
je kako stabilnost rada i sigurnost<br />
podataka nijednog trenutka nisu<br />
došle u pitanje.<br />
U kućištu se kriju dva Western<br />
Digitalova diska kapaciteta 500 GB,<br />
a inicijalno su postavljeni u RAID 0<br />
način rada, što znači da je efektivni<br />
Napajanje<br />
kapacitet uređaja jedan terabajt. Ako<br />
vam je sigurnost podataka od najveće<br />
važnosti, pomoću priloženog<br />
softvera možete RAID 0 konfiguraciju<br />
promijeniti u RAID 1 konfiguraciju,<br />
a cijeli postupak neće trajati više od<br />
petnaestak sekundi, nakon čega<br />
smjesta možete nastaviti s radom.<br />
Jasno je da pritom efektivni kapacitet<br />
pada na pola terabajta jer se i na<br />
jednom i na drugom disku nalaze<br />
isti podaci (mirroring). Također trebate<br />
imati na umu da prijelaz iz jedne u<br />
drugu konfiguraciju dovodi do gubitka<br />
svih podataka, stoga obavezno<br />
Corsair CMPSU-520HX<br />
Corsairov prvi korak u svijet kvalitetnih napajanja veće snage bit će više<br />
nego dobro rješenje za sva računala opremljena jačim procesorima, većom<br />
količinom memorije i diskova te, naravno, jakom grafičkom karticom<br />
Krenuli smo s računalima koja<br />
su trošila manje od 100 W,<br />
a nakon što smo primijenili sve<br />
moguće načine "smanjenja" potrošnje<br />
energije sve se svelo na to da<br />
nam te energije treba više nego<br />
ikad. A jedini način da računalu osiguramo<br />
dovoljne količine kvalitetne<br />
energije jest kvalitetno napajanje<br />
veće snage. Napajanje poput<br />
Corsairova modela 520HX, kojeg<br />
odlikuje precizan i promišljen dizajn<br />
koji rezultira odličnim radnim kara-<br />
( Napajanje raspolaže velikim brojem<br />
naponskih konektora, tako da<br />
vam razdjelni kabeli najvjerojatnije<br />
neće trebati<br />
( Svi potrebni priključci nalaze se<br />
na stražnjoj strani, a obzirom na<br />
dosta veliko zagrijavanje pohvalno<br />
je korištenje eksternog napajanja<br />
kteristikama tog možda najvažnijeg<br />
dijela svakog računala. Corsair,<br />
kojeg dobro poznajemo po odličnim<br />
memorijama, nije samo tako uletio u<br />
lukrativno područje napajanja veće<br />
snage, nego je prvo dobro proučio<br />
sve probleme s kojima se susretala<br />
konkurencija.<br />
Na test smo dobili napajanje<br />
manje snage, no još uvijek<br />
dovoljno da bez problema napaja<br />
napredna igraća računala kakvima<br />
je ovaj tip napajanja uglavnom i<br />
namijenjen. Model 520HX u stanju<br />
je dati maksimalno 40 A struje i<br />
to na prilično visokoj temperaturi<br />
od 50°C, što znači da će izdržati<br />
dugotrajno igranje pri kojem će i<br />
procesor i grafička kartica i memorija<br />
dobivati kvalitetnu struju točno<br />
određenog napona i u mjeri koja<br />
neće dovesti do pada performansi<br />
ili prekida rada. Priključivanje <strong>PC</strong>I<br />
Express grafičkih kartica naročito<br />
je olakšano posebnim kabelima<br />
prije promjene obavite backup<br />
važnijih podataka.<br />
Kako je ovdje riječ o uređaju<br />
striktno namijenjenom jednom<br />
korisniku, na stražnjoj strani ne<br />
nalazimo mrežni konektor, ali<br />
zato nalazimo USB 2.0 i oba tipa<br />
(400 i 800) FireWire konektora, što<br />
znači da s priključivanjem na računalo<br />
(<strong>PC</strong> ili Macintosh) nećete imati<br />
nikakvih problema. Jedino na što<br />
morate paziti je da prateći softver<br />
instalirate prije fizičkog priključivanja<br />
uređaja. Nakon toga možete<br />
smjesta započeti s radom, a ovisno<br />
o odabranoj konekciji dobit ćete<br />
različite maksimalne brzine transfera<br />
podataka. Tako smo s USB 2.0<br />
vezom imali srednju brzinu transfera<br />
od 23,7 MB/s, a s FireWire 400<br />
konekcijom to se popelo na 31,9<br />
MB/s. Dodamo li tim podacima<br />
još i podatak o jednostavnosti<br />
korištenja, nema druge nego ovom<br />
uređaju dodijeliti vrlo dobru ocjenu.<br />
(Barney)<br />
koji vode direktno<br />
do priključaka na<br />
napajanju, tako da kartica<br />
ne mora dijeliti struju s drugim<br />
uređajima. Njima je namijenjen<br />
drugi set kabela s pripadajućim<br />
konektorima, a najvažniji napon<br />
(+12V) dovodi se trima odvojenim<br />
točkama (3-rails) i omogućuje vrlo<br />
stabilno napajanje većeg broja<br />
uređaja.<br />
Svi su konektori izvedeni u vrlo<br />
robusnoj maniri, a praktično je<br />
što u dva poteza glavni 24-pinski<br />
konektor možete pretvoriti u 20pinski.<br />
Nisku radnu temperaturu<br />
osigurava ventilator promjera 12<br />
cm koji je u većini slučajeva gotovo<br />
nečujan. Napajanje je tijekom<br />
testa bez ikakvih problema napajalo<br />
računalo opremljeno s dvije<br />
<strong>PC</strong>Ie grafičke kartice, procesorom<br />
Intel Core2 Duo, 2 GB memorije i<br />
čak šest diskova. Sasvim dovoljno<br />
za i našu preporuku. (Barney)<br />
WD MyBook Pro II<br />
RAID sustav<br />
E stabilnost, kapacitet<br />
F mogao bi biti malo tiši<br />
Specifikacije: Kapacitet 1 TB (RAID 0), 512<br />
GB (RAID 1), USB 2.0, FireWire 400, Firewire<br />
800<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: ELKOTech Hrvatska, (01) 30 16 600<br />
www.westerndigital.com<br />
Corsair CMPSU-520HX<br />
Napajanje<br />
cijena: 3701 kn<br />
36 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
8/10<br />
8/10<br />
E tih rad, nisko zagrijavanje, stabilnost<br />
napona<br />
F ništa osobito<br />
Specifikacije: ATX, nazivna snaga 520 W,<br />
maks. opterećenje 530 W, naponski konektori<br />
8 x HDD, 2 x SATA, 2 x FDD, 1 x ATX 12 V<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: eSys, (01) 23 05 818<br />
www.corsairmemory.com<br />
9/10<br />
9/10<br />
cijena: 899 kn
Kompaktni fotoaparat<br />
Nikon Coolpix L3<br />
Tražite li low-end kompaktni digitalni fotoaparat koji ne izgleda kao low-end<br />
digitalni fotoaparat, već nešto skuplje, Nikonov je model L3 odličan izbor. Kao<br />
i većini kompaktnih fotoaparata ovog tipa, moguće mu je naći niz mana, ali je<br />
unatoč tome idealan za početnike i usputno, neobvezno fotografiranje<br />
Kod modela L3 najimpresivniji<br />
elementi su dimenzije i dizajn.<br />
Riječ je o jednom od najmanjih<br />
digitalnih fotoaparata pogonjenih<br />
AA baterijama koji smo ikad vidjeli,<br />
a istovremeno i jednom od najbolje<br />
dizajniranih low-end kompaktnih<br />
fotoaparata.<br />
Ekran je na prvi pogled<br />
razočaravajuć jer unatoč dijagonali<br />
od dva inča ima tek 86.000<br />
piksela, pa slika djeluje zrnato i<br />
ispikselizirano. S druge strane,<br />
( Zahvaljujući reljefno oblikovanom<br />
kućištu i velikom okidaču, aparat<br />
odlično leži u ruci<br />
na danjem je svjetlu vidljivost<br />
upravo odlična (što se, recimo, ne<br />
bi moglo reći za ekran skupljeg i<br />
šminkerskijeg Coolpixa S5), a boje<br />
zasićene.<br />
Baš kao i svi recentniji Nikonovi<br />
kompaktni fotoaparati, i ovaj<br />
je opremljen nizom softverskih<br />
tehnologija koje početnicima<br />
znatno olakšavaju fotografiranje<br />
te krajnji rezultat čine atraktivnijim.<br />
Zahvaljujući D-Lightingu, pretamne<br />
je dijelove slike (sjene) moguće<br />
"izvući" umjetnim, digitalnim<br />
efektom fill-in dosvjetljavanja te time<br />
prividno povećati dinamički raspon<br />
fotografije. BSS (Best Shot Selector)<br />
pak omogućava višestruko okidanje<br />
uzastopnih fotografija uz automatski<br />
izbor najuspješnije u nizu te<br />
odbacivanje ostalih. Kad smo već<br />
kod uzastopnog okidanja, valja<br />
spomenuti i kako je L3 sposoban<br />
(za jedan kompaktni fotoaparat)<br />
poprilično brzo fotografirati - čak do<br />
1,7 slika u sekundi, kontinuirano.<br />
Tu je, potom, takozvani Face<br />
Priority AF koji osigurava ispravno<br />
fokusirane i eksponirane portrete<br />
(uz pomoć prepoznavanja ljudskog<br />
lica u kadru), zatim softverska<br />
redukcija efekta crvenih očiju<br />
(koja, usput, radi odlično) te<br />
sustav pomoći koji će početnicima<br />
znatno pomoći pri upoznavanju s<br />
aparatom.<br />
Razlučivost optike relativno je<br />
slaba, a "razvodnjenost" slike<br />
postaje posebno izražena pri<br />
slabijim svjetlosnim uvjetima<br />
zahvaljujući malenom CCD osjetilu<br />
i prilično agresivnim algoritmima<br />
za uklanjanje šuma. Unatoč<br />
tome, za ovaj je cjenovni razred<br />
i klasu uređaja kvaliteta slike<br />
prihvatljiva, iako će vjerojatno bilo<br />
koji potencijalni kupac s imalo<br />
naprednijim interesom za fotografiju<br />
bolju kupovinu naći u nekom<br />
drugom modelu. (A. Vukorepa)<br />
Nikon Coolpix L3<br />
Kompaktni fotoaparat<br />
E dimenzije, AA baterije, bljeskalica,<br />
softverske mogućnosti, ekran<br />
F razlučivost ekrana, kvaliteta slike u<br />
imalo ekstremnijim uvjetima<br />
Specifikacije: 1/2,5” CCD, 5,0 MP efektivno,<br />
maks. 2592 x 1944 piksela fotografije,<br />
640 x 480, 30 fps video, objektiv Nikkor,<br />
38-116mm ekv., f/3.2-5.3, 2,0” TFT 86.000<br />
piksela, SD utor, ugrađeno 23 MB, 91 x 61 x<br />
26 mm, 170 g (s baterijama)<br />
Karakteristike<br />
8/10<br />
Ukupna ocjena<br />
testovi<br />
Performanse<br />
Ustupio: ELKOTech Hrvatska, (01) 30 16 600<br />
www.nikon.com<br />
cijena: 1582 kn<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 37<br />
7/10<br />
8/10
testovi<br />
DVD snimači<br />
Sitne razlike<br />
Poznati svjetski proizvođač DVD snimača nudi nam čitavu seriju proizvoda sličnih karakteristika, a<br />
zanimljivo je što jedan od njih nosi još poznatije HP-ovo ime. Odabir će se na kraju svesti na to volite<br />
li tehnologiju LightScribe ili ne<br />
Piše: Piše: Branko Špoljarić - Barney<br />
ko vas kojim slučajem<br />
iznenađuje što se u "gomi- Alu"<br />
LiteOnovih DVD snimača<br />
umiješao i jedan s HP-ovom<br />
oznakom, nemojte se previše<br />
čuditi. Dobro je poznato kako<br />
s LiteOnovih proizvodnih traka<br />
silazi velik broj "konkurentskih"<br />
proizvoda, baš kao što se to<br />
nekada događalo s Ricohovim<br />
snimačima koje smo nalazili u<br />
praktično svakom DVD+R uređaju<br />
prve generacije. Tako se i ovdje<br />
u nazivno HP-ovu snimaču nalazi<br />
LiteOnova elektronika i mehanika,<br />
što uopće nije loše jer znači da<br />
dobivamo kvalitetan i pouzdan<br />
uređaj koji je već dobro provjeren,<br />
kako u LiteOnovoj, tako i u drugim<br />
inačicama.<br />
OEM ili retail<br />
Pogledamo li karakteristike<br />
ispitanih snimača, lako ćemo<br />
se uvjeriti kako osobitih razlika<br />
nema. Detaljniji pregled pokazat<br />
će kako su i po pitanju kvalitete<br />
izrade, kao i po pitanju kvalitete<br />
snimki, svi uređaji gotovo istovjetno<br />
dobri, stoga će odluku o<br />
kupnji trebati donijeti promatrajući<br />
neke druge karakteristike, a tu<br />
možemo govoriti o tri elementa<br />
odlučivanja. Prvi od njih je način<br />
isporuke uređaja, gdje razlikujemo<br />
prodajni (retail) paket i OEM<br />
paket. Prodajni paket u pravilu je<br />
privlačniji jer ćemo u kartonskoj<br />
kutiji uz snimač dobiti još i poneki<br />
dodatak u obliku dodataka za<br />
ugradnju u računalo, softvera, pa<br />
čak i praznog medija. OEM paket<br />
(ako se uopće može nazvati<br />
paketom) obično se sastoji samo<br />
od snimača u plastičnoj vrećici<br />
bez ikakvih dodataka, no u ovom<br />
slučaju pohvalno je što su svi<br />
OEM snimači u vrećici imali i CD<br />
s aplikacijom Nero za snimanje<br />
CD-a/DVD-a. HP dvd940i i<br />
LiteOn SHM-165H6S došli su u<br />
retail verziji, pri čemu ističemo<br />
LiteOn paket u kojem smo pronašli<br />
jedan prazni LightScribe<br />
medij. HP-ov paket takvog medija<br />
nije imao.<br />
Lasersko<br />
graviranje<br />
Drugi element odluke o kupnji<br />
upravo je spomenuta tehnologija<br />
LightScribe koju podržavaju tri<br />
modela (LH-18A1H, SHM-165H6S<br />
i dvd940i), a koja omogućuje<br />
svojevrsno graviranje (iscrtavanje)<br />
proizvoljne slike na gornjoj strani<br />
specijalno pripremljenih medija. Na<br />
taj način svim medijima možete<br />
dati posebnu notu ili naprosto na<br />
njima napisati nešto poput rednog<br />
broja, kratkog sadržaja ili liste<br />
važnijih aplikacija, odnosno filmova<br />
pohranjenih na pojedinom mediju.<br />
Lite-ON LH-18A1H Lite-ON LH-18A1P Lite-ON SHM-165S6S Lite-ON SHM-165H6S HP DVD940i<br />
Ukupni dojam 7/10 7/10 8/10 9/10 9/10<br />
Sučelje IDE IDE SATA IDE IDE<br />
LightScribe Da - - Da Da<br />
Buffer (MB) 2 2 2 2 2<br />
Pristup DVD/CD (ms) 160 / 160 160 / 160 160 / 160 160 / 160 160 / 160<br />
Paket<br />
Brzina snimanja<br />
OEM OEM OEM retail retail<br />
DVD+R/RW/DL 18X / 8X / 8X 18X / 8X / 8X 18X / 8X / 8X 16X / 8X / 8X 18X / 8X / 8X<br />
DVD-R/RW/DL 18X / 6X / 8X 18X / 6X / 8X 18X / 6X / 8X 16X / 6X / 4X 18X / 6X / 8X<br />
DVD-RAM 12X 12X 12X 5X 12X<br />
CD-R/RW<br />
Brzina čitanja<br />
48X / 32X 48X / 32X 48X / 32X 48X / 24X 48X / 32X<br />
DVD 16X 16X 16X 16X 16X<br />
CD 48X 48X 48X 48X 48X<br />
Softver Nero 6.6 - Nero 6.6 Nero 6.6 Nero 6.6<br />
PowerDVD 6 - PowerDVD 6 PowerDVD 6 -<br />
Prazni medij - - - 1 (LightScribe) -<br />
Dodatna maska - - - Crna / Srebrna -<br />
Ustupio Kvark Kvark Kvark Kvark Kvark<br />
(01) 46 13 918 (01) 46 13 918 (01) 46 13 918 (01) 46 13 918 (01) 46 13 918<br />
Cijena (kn) 265 243 265 242 363<br />
38 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Svi su snimači (osim jednog) koristili klasičnu IDE konekciju kod koje<br />
obavezno treba pripaziti i na položaj kratkospojnika<br />
Sva tri uređaja dobro su odradila<br />
LightScribe "pisanje", stoga je<br />
konačni rezultat bio zadovoljavajuće<br />
kvalitete, no pokazalo se kako<br />
snimači i dalje trebaju popriličnu<br />
količinu vremena (oko pola sata)<br />
kako bi njihov LightScribe uradak<br />
zasjao u maksimalnoj mogućoj (i<br />
jedino prihvatljivoj) kvaliteti. Unatoč<br />
tom nedostatku, smatramo da je<br />
razlika u cijeni u odnosu na standardni<br />
snimač dovoljno malena te<br />
svakako preporučujemo nabavku<br />
LightScribe snimača. Ako vas ne<br />
zanese taj aspekt njegovih mogućnosti,<br />
uvijek ga možete koristiti<br />
kao klasični snimač znajući da je<br />
za korištenje dodatnih sposobnosti<br />
dovoljno samo pribaviti odgovarajuće<br />
medije. Dobra strana<br />
tehnologije LightScribe njezina je<br />
neovisnost o tom jesmo li već koristili<br />
podatkovni dio medija ili ne,<br />
pa tako medije možemo označiti i<br />
mjesecima (pa i godinama) nakon<br />
što smo snimili podatke. Moguća<br />
je, naravno i obrnuta kombinacija<br />
za one koji prvo vole označiti<br />
medij, a onda kasnije nešto na<br />
njega i snimiti.<br />
Paralelno ili serijski<br />
Treći element odlučivanja o kupnji<br />
u ovom bi slučaju, kad su uređaji<br />
poprilično slični, mogao biti način<br />
priključivanja na računalo. Riječ je,<br />
dakako, o korištenju klasičnog IDE<br />
ili nešto modernijeg (iako ne više i<br />
novog) Serial-ATA priključka. Kako i<br />
sami uređaji na testu pokazuju, IDE<br />
konekcija još je uvijek kudikamo<br />
popularnija od Serial-ATA konekcije,<br />
stoga će se odabir po tom elementu<br />
svesti dijelom na vašu osobnu<br />
preferenciju ili na mogućnosti vaše<br />
matične ploče. Novije ploče imaju<br />
samo jedan IDE konektor koji već<br />
može biti zauzet tvrdim diskovima,<br />
a postoje već i modeli ploča koje<br />
( LightScribe oznaka kaže nam<br />
kako je ovdje riječ o snimaču koji<br />
može kreirati “slike” na specijalno<br />
pripremljenim medijima<br />
uopće ne nude IDE konekciju. U<br />
takvim slučajevima gotovo da i<br />
nemate mogućnost biranja, nego<br />
ćete svakako morati pribaviti DVD<br />
snimač sa Serial-ATA konekcijom. To<br />
su ujedno i jedini razlozi zašto ćemo<br />
odabrati Serial-ATA snimač. Što se<br />
brzine snimanja i čitanja tiče, njegove<br />
su karakteristike posve jednake<br />
IDE snimačima, a i rad sa snimačem<br />
također je potpuno jednak, tako da<br />
ćete ubrzo i zaboraviti na koji ste ga<br />
način priključili na računalo.<br />
Zaključak<br />
Kao što smo već rekli, karakteristike<br />
ispitanih snimača gotovo su<br />
istovjetne, a naročito smo zadovoljni<br />
činjenicom da su svi modeli<br />
kvalitativno na visokom nivou. Sa<br />
snimanjem nema nikakvih problema,<br />
a prema prikazanim karakteristikama,<br />
naročito brzinama i blagom<br />
preferiranju "+" medija, jasno je da<br />
se u uređajima krije vrlo slična, ako<br />
ne i istovjetna mehanika i elektronika.<br />
No, pogledamo li tri elementa<br />
odabira koja smo naveli, situacija je<br />
prilično jasna. Ako vas LightScribe<br />
ne zanima, odabrat ćete modele<br />
LH-18A1P ili SHM-165S6S ovisno<br />
o tom preferirate li IDE ili Serial-ATA<br />
konekciju. Od preostalih modela<br />
preporučit ćemo SHM-165H6S kod<br />
kojega nam se naročito dopada što<br />
u prodajnom paketu dobivate i jedan<br />
prazan LightScribe medij. Sasvim<br />
dovoljno za prvo mjesto.<br />
( SHM-165S6S jedini je snimač koji koristi Serial-ATA (SATA) vezu s<br />
računalom. Pribavit ćete ga ako preferirate taj način konekcije ili ako više<br />
nemate IDE konektora na matičnoj ploči<br />
testovi<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 39
testovi<br />
Solid state RAM disk<br />
HyperDrive4<br />
Korištenje RAM memorije za pohranu podataka<br />
glavna je odlika ovog zanimljivog solid state<br />
diska. Performanse su mu bez sumnje više<br />
nego dobre, no zbog iznimno visoke cijene nije<br />
osobito zanimljiv širem krugu korisnika<br />
Piše: Slaven Pintarić<br />
ođemo li od opće poznate činjenice<br />
kako je tvrdi disk uvjerljivo najsporiji dio Psamog<br />
računala, nimalo ne čude nove<br />
ideje te napori koji se ulažu kako bi se poboljšale<br />
performanse tvrdih diskova. Jedna od<br />
novotarija s kojom ćemo se češće susretati u<br />
narednom razdoblju svakako su tzv. hibridni<br />
diskovi kod kojih se kao cache koristi flash<br />
memorija. Osim flash memorije ostaje nam<br />
mogućnost korištenja dobro nam poznate<br />
RAM (Random Access Memory) memorije.<br />
Upravo tu mogućnost koristi poprilično zanimljiv<br />
uređaj pod nazivom HyperDrive4 koji<br />
smo imali priliku testirati. Iako sama ideja o<br />
korištenju RAM-a u ovakve svrhe nije osobito<br />
nova, kompletno rješenje te način izvedbe<br />
kod HyperDrivea svakako su nešto posebno.<br />
Pritom bi ga bilo potpuno pogrešno promatrati<br />
kao zamjenu za tvrdi disk ili samo još jedan<br />
uređaj za pohranu podataka, no o tome nešto<br />
kasnije. Dakle, ovdje je riječ o solid state disku<br />
koji koristi RAM memoriju za pohranu podataka.<br />
Sam uređaj sastoji se od poprilično kvalitetnog<br />
kućišta koje krije posebno dizajniranu<br />
ploču s nekoliko memorijskih utora.<br />
( HyperDrive možete povezati s računalom<br />
pomoću klasičnog IDE ili pomoću S-ATA priključka<br />
( U unutrašnjosti HyperDrivea se jednostavno<br />
nalazi mnogo RAM-a, u našem slučaju ukupni je<br />
kapacitet iznosio 8 GB<br />
RAM kao disk<br />
U ovom slučaju koristi se ECC (Error-Correcting<br />
Code) DDR memorija, a memorijskih utora ima<br />
osam, što znači da maksimalni kapacitet iznosi<br />
16 GB. U našem slučaju HyperDrive je bio<br />
opremljen s osam gigabajta. U dogledno vrijeme<br />
trebala bi se pojaviti verzija koja podržava<br />
DDR2 memoriju. S računalom se ovaj uređaj<br />
spaja putem IDE ili S-ATA sučelja. Nakon toga<br />
<strong>Windows</strong>i će ga najnormalnije prepoznati kao<br />
još jedan uređaj za pohranu podataka te nema<br />
potrebe za instalacijom posebnih drivera. Jasno,<br />
korištenje ovakvog zanimljivog rješenja ipak ima<br />
svoje posebnosti. Ovdje je ipak riječ o RAM-u,<br />
što znači da uređaj mora stalno biti uključen<br />
kako ne bi došlo do gubitka podataka. Kako bi<br />
se ovaj nedostatak donekle ublažio, HyperDrive<br />
dolazi s posebnim dodatnim napajanjem i baterijom.<br />
Korištenjem dodatnog napajanja i baterije<br />
moguće je spriječiti gubitak podataka tijekom<br />
jednog kraćeg razdoblja koji ovisi o kapacitetu<br />
same baterije (obično maksimalno nekoliko sati).<br />
Gubitak najvažnijih podataka moguće je spriječiti<br />
i korištenjem dodatnog tvrdog diska. Samo<br />
kućište omogućava korištenje dodatnog tvrdog<br />
diska manjih dimenzija, primjerice diskova koji<br />
se koriste u prijenosnim računalima. Na ovaj<br />
način moguće je napraviti kompletan image<br />
pohranjenih podataka ili pak samo backupirati<br />
najvažnije podatke. Izgleda da nikako nije<br />
moguće izbjeći stari dobri mehanički tvrdi disk,<br />
no to je već neka druga priča. Spomenut ćemo<br />
još kako je sam uređaj nazivno formatiran u<br />
sustav FAT32, a svojim dimenzijama odgovara<br />
klasičnom 5,25-inčnom optičkom uređaju.<br />
Brzina umjesto kapaciteta<br />
Glavna odlika ovakvog RAM diska svakako<br />
je brzina s kojom se klasični tvrdi diskovi ne<br />
mogu mjeriti. Što je posve logično budući da<br />
je riječ o sasvim drugačijoj tehnologiji. U praksi<br />
ovo znači kako ste s HyperDriveom zapravo<br />
( Posebno dizajnirana tiskana pločica sadrži<br />
osam memorijskih utora te sve ostale elemente<br />
potrebne za rad RAM diska<br />
ograničeni propusnošću IDE sučelja koje će<br />
ovaj uređaj iskoristiti u potpunosti. Performanse<br />
su svakako odlične, no već smo spomenuli<br />
kako ovakvo rješenje nije zamjena za tvrdi<br />
disk, niti može biti još jedan uređaj za pohranu<br />
podataka. Njegova prava namjena zapravo<br />
bi bila da služi kao poveći cache nekom<br />
"ozbiljnijem" sustavu za pohranu podataka. U<br />
strogo ciljanom profesionalnom okruženju u<br />
tom slučaju, obzirom na performanse, svakako<br />
ima smisla. Možemo, primjerice, spomenuti<br />
serversko okruženje, veće baze podataka kod<br />
kojih bi brzina koju nudi RAM disk mogla doći<br />
do izražaja, zahtjevniju obradu audio i video<br />
sadržaja, kao i korištenje u medicinske svrhe.<br />
Po nama, poprilično velik problem predstavlja<br />
iznimno visoka cijena uređaja. Dakle, bez<br />
memorije koju dodajete po želji kako biste<br />
ostvarili određeni kapacitet. Pojedinačnim<br />
korisnicima HyperDrive stoga zbog njegove<br />
astronomske cijene teško može biti osobito<br />
primamljiv bez obzira na performanse.<br />
Svakako je zanimljivo napomenuti kako je<br />
ovdje riječ o prvoj, dakle početnoj seriji ovog<br />
uređaja. Osim toga, još je intrigantnije što će<br />
ga za svoje potrebe koristiti američki FBI kao<br />
i, prema nekim informacijama, neke druge<br />
američke tajne službe. Oni, dakako, ne pitaju<br />
za cijenu.<br />
Nema dvojbe kako je zanimljivo vidjeti ovakvo<br />
rješenje obzirom na njegove vrlo dobre mogućnosti<br />
i poprilično lako korištenje. U određenim<br />
će okruženjima HyperDrive svakako pokazati<br />
svoje mogućnosti te će omogućiti daleko brže i<br />
efikasnije obavljanje raznih zadaća.<br />
HyperDrive4<br />
Solid state RAM disk<br />
E performanse, izvedba, kvaliteta izrade<br />
F cijena, upitna isplativost ovakvog rješenja<br />
Specifikacije: vrijeme pristupa 12 μs, kapacitet<br />
8 GB (maks. 16 GB), sučelje IDE, S-ATA, 5,25inčni<br />
format, eksterno 9V napajanje, baterija<br />
Karakteristike<br />
Ukupna ocjena<br />
8/10<br />
Ustupio: Hiper Development, (01) 33 73 050<br />
www.hyperdrive4.com, www.hiperdev.com<br />
cijena: 1650 eura + PDV (bez memorije)<br />
40 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
8/10<br />
Performanse<br />
8/10
USB memory stick<br />
Apacer Handy Steno HA202 1 GB<br />
Ukoliko u velikom broju raznoraznih USB memorijskih stickova ne<br />
možete pronaći onaj pravi, Apacerov Handy Steno svakako zaslužuje<br />
vašu pozornost. Svojim performansama, kao i nekim dodatnim sitnicama,<br />
predstavlja vrlo zanimljiv proizvod koji nam se poprilično dopao<br />
Danas USB memorijskih stickova<br />
ima zaista mnogo te je vrlo<br />
teško na prvi pogled uočiti neku<br />
osobitu razliku među njima. Valja<br />
međutim napomenuti kako nemaju<br />
svi USB memorijski stickovi<br />
podjednake performanse. Osim<br />
toga, tu su i neki sitniji detalji koji<br />
se mnogima možda neće učiti<br />
osobito važnim, no koji izdvajaju<br />
određene proizvode od ostalih.<br />
Apacerov Handy Steno pripada<br />
svakako u kategoriju zanimljivijih<br />
USB stickova. Krasi ga vrlo dopadljiv<br />
i pomalo neobičan dizajn koji<br />
će se svidjeti mnogima. Poprilično<br />
je malih dimenzija, mada smo<br />
imali priliku vidjeti i manje USB stickove.<br />
Detalji o kojima smo ranije<br />
govorili kod ovoga se Apacerova<br />
proizvoda mogu uočiti već pri<br />
samom pakiranju. Sa uređajem<br />
ćete dobiti i dodatni USB kabel<br />
i omanji CD koji sadrži upute za<br />
korištenje te, što je još važnije,<br />
Prijenosno računalo<br />
posebni utility za konfiguriranje<br />
samog uređaja. Iako memorijske<br />
stickove svi manje-više koristimo<br />
na isti jednostavan način, ovakav<br />
maleni programčić uvijek dobro<br />
dođe. Kapacitet iznosi danas<br />
već standardnih 1 GB što će biti<br />
sasvim dovoljno većini korisnika.<br />
Moramo napomenuti kako<br />
su performanse koje nudi ovaj<br />
Apacerov stick iznimno dobre.<br />
Možemo reći kako spada u<br />
najbrže USB stickove koje smo<br />
dosada testirali. Zahvaljujući<br />
brzini koju nudi, ovaj će stick<br />
<strong>Vista</strong> znati iskoristiti za ubrzavanje<br />
samog sustava putem nove<br />
opcije ReadyBoost. Pokazalo se<br />
kako ovo u praksi funkcionira vrlo<br />
dobro, pa ćete Handy Steno moći<br />
iskoristiti i na ovaj način, posebno<br />
želite li koristiti Vistu a nemate<br />
mnogo radne memorije. Jedino<br />
moramo spomenuti kako je cijena<br />
ovog proizvoda nešto malo viša,<br />
posebno imamo li na umu ukupni<br />
kapacitet. S druge strane, riječ je<br />
o iznimno brzom memorijskom<br />
sticku s kojim se većina ostalih<br />
sličnih uređaja trenutno dostupnih<br />
na tržištu ne može uspoređivati.<br />
Moramo priznati kako se nama<br />
poprilično dopao. Performanse su<br />
više nego dobre i tijekom samog<br />
korištenja nismo imali nikakvih<br />
problema s ovim uređajem, stoga<br />
on svakako predstavlja vrlo dobar<br />
izbor. (S. Pintarić)<br />
LG S1 Dual<br />
Iznimno bogato opremljen multimedijalni prijenosnik ističe se prije svega<br />
odličnim performansama te umjerenim dimenzijama i masom. Nije naodmet<br />
spomenuti i vrlo dopadljiv dizajn koji zaokružuje odličan dojam što ga ostavlja<br />
ovo moćno prijenosno računalo<br />
Kako smo navikli vidjeti nešto<br />
veća i teža multimedijalna<br />
prijenosna računala, ovaj nas je<br />
prijenosnik ugodno iznenadio. Iako<br />
je riječ o bogato opremljenom<br />
multimedijalnom prijenosniku, ukupne<br />
dimenzije i masa sasvim su<br />
prihvatljive. Osim toga ističe se vrlo<br />
dopadljivim dizajnom. Crno-bijela<br />
kombinacija djeluje zanimljivo i efektno,<br />
s tim da moramo napomenuti<br />
kako je kvaliteta izrade odlična, što<br />
je i razumljivo obzirom na činjenicu<br />
da je ovo prijenosno računalo nje-<br />
( S prednje strane računala nalazimo<br />
čitač otiska prstiju te posebne<br />
multimedijalne tipke<br />
( Iako svojim dimenzijama ne pripada<br />
među najmanje dostupne USB<br />
stickove, Handy Steno poprilično je<br />
kompaktan i vrlo dobro dizajniran<br />
gov proizvođač smješta u vrh svoje<br />
ponude. U skladu s tim odabran je<br />
i iznimno moćan Intelov procesor<br />
Core Duo koji radi na frekvenciji od<br />
puna 2 GHz. Ni ostatak konfiguracije<br />
ne zaostaje mnogo. Imat ćete<br />
na raspolaganju gigabajt radne<br />
memorije, dok se za prikaz na ekranu<br />
brine ATI-jev Moblility Radeon<br />
X1600. Ukupno gledano, riječ je<br />
o iznimno bogato opremljenom<br />
prijenosniku koji se ističe odličnim<br />
performansama. Od ostalih zanimljivosti<br />
spomenut ćemo još čitač<br />
otiska prstiju, a računalo dolazi i s<br />
daljinskim upravljačem.<br />
Već smo spominjali multimedijalnu<br />
namjenu. Svakako nas veseli<br />
što je ovo računalo opremljeno vrlo<br />
dobrim SRS zvučnicima koji su<br />
svakako kvalitetniji od uobičajenih<br />
zvučnika koje nalazimo kod većine<br />
prijenosnika. Nadalje, uvijek veliku<br />
pažnju kod prijenosnih računala<br />
pridajemo kvaliteti ekrana i tipko-<br />
vnice. Kvaliteta tipkovnice<br />
je u ovom slučaju jako<br />
dobra, dok LCD ekran nudi vrlo<br />
dobar prikaz uz manje nedostatke.<br />
Naime, riječ je o glare tipu ekrana<br />
koji nam svakako nisu najdraži, a<br />
osim toga primijetili smo i manje<br />
probleme s pozadinskim osvjetljenjem,<br />
koji su posebno izraženi u<br />
kutovima ekrana.<br />
Prilikom samog korištenja ovaj<br />
je prijenosnik ostavio jako dobar<br />
dojam. Poprilično je svestran, nudi<br />
odlične performanse, a pritom<br />
zadržava sve odlike mobilnosti koje<br />
nam trebaju kod ovakvog računala.<br />
Osobno nam se ovakav tip multimedijalnog<br />
prijenosnika daleko više<br />
dopada nego veće i teže varijante.<br />
Vjerujemo kako je ovdje riječ o<br />
prijenosnom računalu koje će u<br />
potpunosti ispuniti očekivanja većine<br />
korisnika, a bogata opremljenost<br />
i svestranost svakako su veliki<br />
dodatni plus. (S. Pintarić)<br />
Apacer Handy Steno HA202 1 GB<br />
USB memory stick<br />
E performanse, dizajn, male dimenzije<br />
i masa<br />
F nešto viša cijena (u odnosu na kapacitet)<br />
Specifikacije: kapacitet 1 GB, USB 2.0,<br />
dimenzije (DxŠxV): 70x19x11 mm, masa 15<br />
g, plug and play<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Microline, (01) 27 97 700<br />
www.apacer.com<br />
LG S1 Dual<br />
Prijenosno računalo<br />
cijena: 225 kn<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 41<br />
9/10<br />
9/10<br />
E odlične performanse, opremljenost,<br />
dizajn<br />
F problemi s pozadinskim osvjetljenjem<br />
kod ekrana<br />
Specifikacije: Intel Core Duo T2500 2 GHz,<br />
1 GB DDR2 RAM-a, 100 GB HDD-a, 15,4”<br />
WXGA display, ATI Radeon Mobility X1600<br />
256 MB, DVD±R/RW, 56k modem, LAN, Wi-<br />
Fi 802.11 a/ b/g bežična mreža, USB 2.0,<br />
Bluetooth, FireWire, čitač memorijskih kartica,<br />
masa 2,82 kg, OS: Win XP Pro<br />
Karakteristike Performanse<br />
8/10<br />
Ukupna ocjena<br />
testovi<br />
Ustupio: Microline, (01) 27 97 700<br />
www.lge.com<br />
8/10<br />
8/10<br />
cijena: 13.596 kn
testovi<br />
Blu-ray snimač<br />
Sony BWU-100A<br />
Nakon Plextora, evo nam i Sonyja koji se može pohvaliti kako je<br />
u stanju smjestiti 25 GB podataka na medij promjera dvanaest<br />
centimetara<br />
Zanimljivo je da korištenje jedne<br />
posve nove tehnologije ne<br />
isključuje korištenje nekih starijih<br />
tehnologija, pa tako i ovaj Blu-ray<br />
snimač na računalo priključujemo<br />
pomoću klasične IDE konekcije.<br />
Razlog je vrlo jednostavno pronaći<br />
u tom što takvu konekciju još uvijek<br />
ima najveći broj računala, stoga je<br />
posve logično da proizvođači (u<br />
ovom slučaju Sony) žele pristupiti<br />
najširem krugu potencijalnih kupaca.<br />
BWU-100A je, dakle, tipičan<br />
IDE uređaj, pa ga i instaliramo na<br />
tipičan IDE način. Trebat će mu<br />
jedan 5,25-inčni utor na prednjoj<br />
strani računala, a s matičnom<br />
pločom povezat ćete ga pomoću<br />
priloženog plosnatog IDE kabela.<br />
Ako na istom kabelu već imate neki<br />
uređaj, pripazite još na položaj kratkospojnika<br />
koji određuje master/<br />
slave status.<br />
Nakon hardverskog dijela instalacije<br />
slijedi još i softverski dio, nakon<br />
čega možete započeti s radom.<br />
Digitalni fotoaparat<br />
Posebni vam upravljački programi<br />
(driveri) neće trebati, a ako već<br />
imate instaliranu najnoviju verziju<br />
aplikacije Nero, softverska vam<br />
instalacija neće zapravo ni trebati.<br />
Naša je testna verzija Nera narasla<br />
na 7.5.9.0, no pretpostavljamo da<br />
ni sa starijom (7.5.7.0) verzijom ne<br />
bi trebalo biti problema. Maksimalna<br />
brzina snimanja je 2X, što je očigledno<br />
standardna brzina kojom su<br />
krenuli svi proizvođači. Pod uvjetom<br />
da vam računalo podržava konstantna<br />
72 Mb/s možete očekivati<br />
kako će se<br />
medij popuniti za<br />
pedesetak minuta. Sasvim dobar<br />
rezultat kad pomislite da na njemu<br />
imate dvadeset i pet gigabajta<br />
podataka. Dovoljno da napunite<br />
gotovo šest standardnih jednoslojnih<br />
DVD medija. Kao Plextor koji<br />
smo ispitali prošlog mjeseca, tako i<br />
Sony 2X brzinu snimanja koristi i za<br />
BD-R i za BD-RE medije, a kvaliteti<br />
snimki nismo mogli naći nikakvih<br />
zamjerki.<br />
Koliko je snimka kompatibilna s<br />
eksternim čitačima još se ne može<br />
reći, no pretpostavljamo kako s tim<br />
nećete imati problema. To zaključujemo<br />
i prema kvaliteti DVD i CD<br />
snimki koje smo s ovim Sonyjem<br />
načinili. Mogućnost snimanja na<br />
DVD i CD medije vrlo je praktična<br />
jer ukida potrebu da u računalu<br />
držite dva snimača. Sav posao sad<br />
možete obaviti pomoću modela<br />
BWU-100A koji svakako dobiva<br />
vrlo dobru ocjenu. (Barney)<br />
BenQ DC-X720<br />
Najtanji aparat na svijetu. Pentaxov objektiv. BenQ svojim fotoaparatom X720 cilja<br />
na one koji bi htjeli imati i fancy izgled i kvalitetu. Jasno vam je da u ovako malim<br />
dimenzijama to nije baš lak posao. No ne možemo reći da BenQ u tome nije uspio<br />
fotoaparatima marke BenQ<br />
S baš se nismo imali previše<br />
prilike dosad susretati, iako<br />
nam je tvrtka bila poznata po<br />
raznim perifernim uređajima za<br />
računala. Kad smo X720 dobili<br />
na test, očekivali smo masovno<br />
proizvedeni kineski fotoaparatić<br />
sumnjivih kvaliteta. Međutim, prva<br />
stvar koju smo primijetili jest da<br />
na objektivu piše SMC Pentax.<br />
Malo istraživanja pokazalo nam<br />
je kako su Pentax i BenQ prije<br />
godinu i pol sklopili sporazum o<br />
licenciranju Pentaxovih aparata<br />
i tehnologije BenQu koji će pak<br />
( BenQ X720 je trenutačno najtanji<br />
fotoaparat na svijetu<br />
( Prednja maska snimača izrađena<br />
je u tipičnom Sonyjevu stilu i<br />
ponešto se razlikuje od ostatka<br />
konkurencije<br />
na njima zasnivati svoje aparate.<br />
Istog trena proizvedena su dva<br />
aparata od pet megapiksela, a<br />
BenQ-ov model X600 je Pentaxov<br />
S6 s BenQ-ovom naljepnicom<br />
na sebi. Dobitna situacija za obje<br />
strane - BenQ dobiva fotoaparate<br />
bez potrebe za razvijanjem vlastitih,<br />
dok Pentax smanjuje izglede<br />
da će završiti kao Minolta.<br />
Za X720 nismo uspjeli doznati<br />
koliko Pentaxove tehnologije<br />
stoji iza njega, osim spomenutog<br />
objektiva. Međutim, koliko god te<br />
tehnologije bilo, X720 je sasvim<br />
pristojan fotoaparatić za svoju<br />
klasu. Osim što je trenutačno najtanji<br />
na svijetu, X720 daje pristojne<br />
fotografije, iako tu imamo zamjerku.<br />
Radili smo samo s internom<br />
memorijom aparata od 18 MB, a<br />
u nju stane otprilike osam fotografija<br />
najveće rezolucije. Dakle,<br />
jedna fotografija ima oko 1,8 MB.<br />
Jasno vam je da su te fotografije<br />
komprimirane skoro do boli i<br />
da ne možete očekivati kako<br />
ćete ih moći ispisivati u ne znamo<br />
kako velikim formatima. No, kako<br />
je X720 namijenjen za snimanje<br />
izleta i sličnih prilika, iz njega će<br />
izlaziti pristojne fotografije veličine<br />
9x13 ili 10x15 centimetara. Za<br />
to je najviše, vjerujemo, zaslužan<br />
dobar objektiv.<br />
Na kraju, za pohvalu je davanje<br />
nekih mogućnosti ručnog načina<br />
rada korisnicima, kakvo je na primjer<br />
korigiranje ekspozicije. No ne<br />
sviđaju nam se marketinški trikovi<br />
za kojima je proizvođač posegnuo.<br />
X720 ima "tehnologiju" Super<br />
Shake Free koja nam implicira<br />
stabilizaciju slike. Međutim, radi se<br />
tek o automatskom povećavanju<br />
osjetljivosti na ISO 1200. A kod<br />
tako snimljenih fotografija sigurno<br />
ćete itekako morati posegnuti za<br />
nekim programom kojim ćete uklanjati<br />
šum. (V. Jurić-Kokić)<br />
Sony BWU-100A<br />
Blu-ray snimač<br />
E tehnologija Blu-ray<br />
F cijena, teško dobavljivi mediji<br />
Specifikacije: Snimanje 2X (BD-R, BD-RE<br />
SL i DL), 8X (DVD+R, DVD-R, DVD+RW), 6X<br />
(DVD-RW), 4X (DVD-R DL, DVD+R DL), 24X<br />
(CD-R), 16X (CD-RW), Čitanje 2X (BD-ROM),<br />
8X (DVD), 32X (CD), buffer 8 MB, pristup 210<br />
ms (BD), 170 ms (DVD), 160 ms (CD)<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Proaxis, (01) 23 12 625<br />
www.sony.com<br />
BenQ DC-X720<br />
Digitalni fotoaparat<br />
cijena: 6700 kn<br />
E male dimenzije, objektiv<br />
F prevelika kompresija fotografija<br />
42 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
9/10<br />
9/10<br />
Specifikacije: maksimalna rezolucija 3072<br />
x 2304, 37.5 -112.5 mm (ekvivalent 35mm<br />
formatu), F2.7 - 4.3, ISO 80 - 1200 (4000 u<br />
modu Movie), brzina zatvarača: 4 - 1/2000<br />
s, JPEG, Li-Ion baterija, 18 MB interne<br />
memorije / SD, masa bez baterije: 120 g<br />
Karakteristike Performanse<br />
7/10<br />
Ukupna ocjena<br />
6/10<br />
7/10<br />
Ustupio: M SAN Grupa, (01) 36 54 900<br />
www.benq.com<br />
cijena: 1999 kn
testovi<br />
Dlanovnik<br />
Fujitsu-Siemens Pocket LOOX N560<br />
Zbog relativno nezanimljive i krajnje konzervativne vanjštine ne sumnjamo kako će<br />
mnogi potencijalni kupci zaobići ovaj Fujitsu Siemensov top-model. Posve neopravdano,<br />
naravno, jer riječ je o uređaju koji odnosom dimenzija i performansi te mogućnosti daleko<br />
nadmašuje svoju izravnu konkurenciju<br />
tek 116 milimetara visine,<br />
S 71 širine i 14 debljine te 160<br />
grama težine, N560 bi se na prvi<br />
pogled moglo zamijeniti za kakav<br />
kompaktni model srednje klase.<br />
Iza neuglednog sivog plastičnog<br />
kućišta krije se, međutim, jedan<br />
od bolje opremljenih <strong>Windows</strong><br />
Mobile dlanovnika danas dostupnih<br />
na tržištu.<br />
Vjerojatno najočitiji adut vidljiv<br />
je čim prvi put uključite uređaj<br />
- fenomenalan transflective TFT<br />
ekran dijagonale 3,5 inča te<br />
razlučivosti 480 x 640 piksela.<br />
Svjetlina je odlična i u većini<br />
slučajeva i više nego dostatna,<br />
dok je vidljivost na suncu nešto<br />
lošija, no svejedno upotrebljiva.<br />
Zasićenost boja zaslužuje svaku<br />
pohvalu, a isto vrijedi i za kut<br />
vidljivosti. Zapravo, jedino što<br />
mu možemo doista zamjeriti jest<br />
relativno neravnomjerno osvjetljenje<br />
(pri sredini uređaja koji smo<br />
Kompaktni fotoaparat<br />
testirali na bijelim je površinama<br />
bila vidljiva "mrlja").<br />
Tu su potom ultrabrzi Intelov<br />
procesor PXA270 radnog takta<br />
624 megaherca, za ovu klasu<br />
danas relativno standardnih 128<br />
MB ROM i 64 MB RAM memorije,<br />
podrška za WLAN bežične mreže<br />
po standardima 802.11 b i g, Bluetooth<br />
u verziji 1.2 te, konačno,<br />
ono što ovaj dlanovnik čini drugačijim<br />
od njegove konkurencije<br />
- GPS prijemnik. Kao i kod većine<br />
drugih dlanovnika i pametnih<br />
telefona s GPS funkcionalnošću,<br />
i ovdje je upotrijebljen Sirfov čip<br />
SirfStar III, no N560 je jedan od<br />
rijetkih uređaja koji kombiniraju<br />
GPS s brzim procesorom i VGA<br />
ekranom te samim time pruža i<br />
jedno od vizualno najboljih navigacijskih<br />
iskustava.<br />
Od ostalih zgodnih detalja valja<br />
spomenuti i osvijetljene tipke<br />
(navigacijske i aplikacijske), prilično<br />
informativne i šarene LE<br />
diode (desna LE dioda, primjerice,<br />
prilikom punjenja čak indicira<br />
napunjenost baterije u tri stupnja)<br />
te prilično brz prikaz grafike unatoč<br />
visokoj razlučivosti ekrana.<br />
Istovremeno, postoji i nekoliko<br />
stvari koje nas na N560 smetaju,<br />
među kojima su najbitnije relativno<br />
nespektakularna baterija (samo<br />
1200 mAh) te izostanak dodatnih<br />
navigacijskih tipki na boku (ili<br />
eventualno jog-wheela).<br />
(A. Vukorepa)<br />
Nikon Coolpix S5<br />
Nikonova serija ultrakompaktnih, tankih fotoaparata izgleda gotovo kao<br />
identična preslika Sonyjevih modela serije T. Koriste gotovo identičnu optiku,<br />
isto osjetilo i daju sliku praktički iste kvalitete, no na Nikonovoj su strani bogatije<br />
softverske mogućnosti te znatno više user-friendly sučelje<br />
Postoji mnogo toga što zamjeramo<br />
ultrakompaktnim fotoaparatima<br />
poput ovog - mutnjikava slika<br />
(uzrokovana minijaturizacijom optike),<br />
manjak dinamičkog raspona<br />
(koji rezultira "spaljenim" dijelovima<br />
slike), efekt akvarela (zbog malog<br />
senzora i redukcije šuma), gotovo<br />
potpuni izostanak ikakvih manualnih<br />
kontrola, redovito "nabrijani"<br />
kontrast i boja, često spor i nepou-<br />
( Iznimno praktičan navigacijski<br />
kotač sa stražnje strane fotoaparata<br />
istovremeno je i četverosmjerna<br />
navigacijska tipka<br />
( N560 jedan je od rijetkih ne-smartphone<br />
uređaja s osvijetljenim navigacijskim<br />
i aplikacijskim tipkama<br />
zdan autofokusni sustav (pogotovo<br />
u mračnijim uvjetima)... Da smo<br />
posebno zločesti, našlo bi se tu još<br />
mnogo toga.<br />
Istovremeno, međutim, postoji<br />
mnogo toga što će se mnogim<br />
korisnicima na ovom aparatu nesumnjivo<br />
svidjeti, pogotovo onima koji<br />
traže ultrakompaktan aparat za džep<br />
odijela (za svečane večere) ili hlača/<br />
košulje (za noćne izlaske) te ih zanima<br />
samo aparat za snapshotove na<br />
koji se u svakoj prilici mogu osloniti.<br />
Počevši od odlično izvedenog<br />
automatskog uklanjanja efekta crvenih<br />
očiju (hardverskog i softverskog)<br />
- koje baš nikako nismo uspjeli<br />
"prevariti" unatoč višestrukim pokušajima<br />
- preko detekcije ljudskih lica<br />
u kadru s automatskim praćenjem<br />
fokusa, do automatskog podešavanja<br />
dinamike fotografije kako bi<br />
krajnji rezultat uvijek bio optimalno<br />
eksponiran, čak i ako je u trenutku<br />
okidanja došlo do pogreške ili<br />
su uvjeti bili nepovoljni (tj. razlika<br />
između sjene i svjetla prevelika). Ne<br />
smijemo zaboraviti niti automatsku<br />
detekciju potrešenih fotografija,<br />
mogućnost višestrukog okidanja<br />
uz automatsko probiranje uspjelih<br />
fotografija, ugrađeni sustav pomoći<br />
za sve bitne funkcije, ali ni mogućnost<br />
snimanja glasovnih bilješki uz<br />
fotografije, poprilično dobar mod<br />
za snimanje videa i sustav muvee<br />
Pictmotion za izradu efektnih slideshowa<br />
na samom aparatu.<br />
Dodamo li tome i (za te dimenzije)<br />
nevjerojatno snažnu bljeskalicu te<br />
odlično sučelje dopunjeno praktičnim<br />
navigacijskim kotačem (koji<br />
je moguće okretati, ali i pritiskati u<br />
četiri smjera poput klasične navigacijske<br />
tipke), jasno je kako je ovaj<br />
aparat za svakodnevnu snapshot<br />
uporabu i potpune početnike dušu<br />
dao. (A. Vukorepa)<br />
Fujitsu-Siemens<br />
Pocket LOOX N560<br />
Dlanovnik<br />
E dimenzije, težina, ekran, procesor,<br />
GPS, osvjetljenje tipaka<br />
F baterija, spartansko sučelje<br />
Specifikacije: VGA TFT LCD ekran (480 x<br />
640 piksela), 64 MB RAM-a, 128 MB flash<br />
ROM-a, WLAN 802.11 b/g, SDIO utor, IrDA,<br />
Bluetooth 1.2, USB Host 1.1, GPS SirfStar<br />
III, Li-Ion baterija 1200 mAh, 116x71x14<br />
mm, 160 g<br />
Karakteristike Performanse<br />
8/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Recro, (01) 36 50 777<br />
www.fujitsu-siemens.hr<br />
Nikon Coolpix S5<br />
Kompaktni fotoaparat<br />
cijena: 4105 kn<br />
44 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
9/10<br />
9/10<br />
E dimenzije, sučelje, kontrole, bljeskalica,<br />
video, softverske mogućnosti, ekran<br />
F odbljesak na ekranu, kvaliteta slike u<br />
imalo ekstremnijim uvjetima<br />
Specifikacije: 1/2,5” CCD, 6.0 MP efektivno,<br />
maks. 2816 x 2112 piksela fotografije,<br />
640 x 480, 30 fps video, time-lapse movie<br />
funkcija, folded design objektiv Nikkor,<br />
35-105 mm ekv., f/3.0-5.4, Face Priority AF,<br />
minimalni fokus 4 cm (makro mod), 2,5”<br />
TFT 230.000 piksela, SD utor, ugrađeno 21<br />
MB, 93 x 59 x 20 mm, 135 g<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
7/10<br />
8 /10<br />
Ustupio: ELKOTech Hrvatska, (01) 30 16 600<br />
www.nikon.com<br />
cijena: 2341 kn
LCD monitor<br />
AOC 197Vk<br />
Znamo da danas nije lako odabrati 19-inčni LCD monitor, posebno ukoliko vam je<br />
prilikom izbora glavni kriterij niska cijena. Ovaj AOC-ov monitor svakako će se dopasti<br />
svima koje prvenstveno zanima poprilično niska cijena te su pritom spremni na<br />
određene ustupke u pogledu kvalitete izrade i kvalitete samog prikaza<br />
Budući da smo danas svjedoci<br />
prave poplave jeftinijih 19inčnih<br />
LCD monitora, možemo<br />
bez mnogo razmišljanja reći kako<br />
su monitori ove veličine postali<br />
posve uobičajeni. No loše je što<br />
većina njih posjeduje TN matrice<br />
vrlo sličnih karakteristika koje se<br />
nisu previše promijenile tijekom<br />
posljednje godine dana. AOC<br />
nam se ranije predstavio poprilično<br />
jeftinim monitorima od kojih<br />
neki modeli pružaju mnogo obzirom<br />
na cijenu. Ovaj monitor jasno<br />
pripada u ranije spomenutu klasu<br />
jeftinih 19-inčnih LCD-ova, što<br />
se odmah može primijetiti. Ipak,<br />
pozitivnom smatramo činjenicu<br />
što posjeduje digitalni (DVI) izlaz,<br />
što do prije nekoliko mjeseci nije<br />
bio čest slučaj kod ovakvih monitora.<br />
Međutim, moramo priznati<br />
da je kvaliteta izrade poprilično<br />
loša. Kućište je napravljeno od<br />
jeftine plastike, a posebna priča<br />
je samo postolje. Prvo nam je trebalo<br />
određeno vrijeme da ga sklopimo<br />
kako treba. Nakon što smo<br />
to uspješno obavili, ustanovili smo<br />
da je samo postolje vrlo nestabilno.<br />
Prilikom uobičajenog rada ovo<br />
ne bi trebalo predstavljati veći problem,<br />
no ukupno gledano kvaliteta<br />
izrade nemalo nas je razočarala.<br />
Bez obzira na nešto nižu cijenu<br />
očekivali smo ipak bolje dizajniran<br />
i kvalitetnije izrađen monitor.<br />
Memorija<br />
Corsair Dominator<br />
Najnovija serija Corsairovih memorija pod nazivom Dominator donosi<br />
posve nov i poprilično zanimljiv te efikasan sustav hlađenja. Najvažnije<br />
je međutim da odlične performanse, iznimna stabilnost te vrlo dobra<br />
overclockabilnost i dalje krase Corsairove memorijske module<br />
ovaj primjer jasno pokazuje<br />
I kako od Corsaira uvijek možete<br />
očekivati nešto novo i zanimljivo.<br />
Prije nekog vremena najpoznatiji<br />
proizvođač memorijskih modula za<br />
entuzijaste i overclockere predstavio<br />
je najnovije memorije Dominator<br />
koje se prije svega ističu posve<br />
novim inovativnim hladnjakom.<br />
Posebno dizajniran hladnjak koristi<br />
tehnologiju nazvanu Dual-path<br />
Heat Xchange DHX. Hladnjak je<br />
dizajniran tako da se osim samih<br />
( Najnovija serija Dominator Corsairovih<br />
memorija ističe se posve<br />
novim i zanimljivo dizajniranim<br />
pasivnim hladnjakom<br />
( Tipke za podešavanje slike kod<br />
ovog monitora su na uobičajenom<br />
mjestu, s tim da je izbornik vrlo<br />
siromašan pa sadrži samo najosnovnije<br />
opcije<br />
memorijskih čipova dodatno hladi<br />
i tiskana pločica. Tiskana pločica<br />
je osim toga dodatno modificirana,<br />
sve u cilju boljeg odvođenja topline.<br />
Naravno, svoju pravu vrijednost<br />
ovakav će sustav hlađenja pokazati<br />
tek kod overclockiranja i korištenja<br />
daleko višeg radnog napona. Kako<br />
sve to izgleda u stvarnosti mogli<br />
smo se sami uvjeriti zahvaljujući<br />
Corsairu koji nam je na test poslao<br />
800-megahercnog Dominatora.<br />
Moduli su, zahvaljujući ovakvom<br />
sustavu hlađenja, popriličnih dimenzija,<br />
što nikako ne treba zanemariti.<br />
Valja napomenuti kako ovi moduli<br />
podržavaju tzv. EPP profile o kojima<br />
smo već pisali, no koje nažalost<br />
podržava mali broj matičnih ploča.<br />
U osnovi ova se memorija ne<br />
razlikuje previše od gigabajtnog<br />
dual channel kita koji smo testirali<br />
prilikom velikog testa DDR2 memorija.<br />
Pretpostavljamo da se koriste<br />
Što se kvalitete slike tiče,<br />
nema se tu mnogo pametnog<br />
za reći. Ugrađena TN matrica<br />
uvjetuje sve prednosti i mane koje<br />
smo već mnogo puta spominjali.<br />
Prikaz boja nije idealan, posebno<br />
kad govorimo o tamnim nijansama,<br />
dok je vidljivi kut nešto lošiji.<br />
Primijetili smo i neravnomjerno<br />
osvjetljenje, što nam se, dakako,<br />
nije nimalo dopalo. Nadalje, brzina<br />
matrica nam se učinila sporijom<br />
nego kod monitora sličnih specifikacija.<br />
Igranje i gledanje filmova,<br />
naravno, mogući su bez većih<br />
problema, no već smo se ipak<br />
naviknuli na nešto brže matrice.<br />
Riječ je, dakle, o sasvim prosječnom<br />
monitoru koji je zanimljiv<br />
isključivo kućnim korisnicima<br />
plićeg džepa. Ukoliko imamo na<br />
umu sve ranije napisano, možemo<br />
reći kako će vam (ukoliko<br />
niste prezahtjevni) ovaj monitor<br />
dobro poslužiti. (S. Pintarić)<br />
podjednaki memorijski čipovi, jedino<br />
je sustav hlađenja promijenjen.<br />
Zajamčene latencije 4-4-4-12 na<br />
brzini od 800 MHz mogli smo koristiti<br />
već uz radni napon od 1,95 V,<br />
što je nešto niže od deklariranog.<br />
Uz nešto viši radni napon od 2,3 V<br />
moguće je dodatno sniziti latencije<br />
na 4-4-3-8. Nakon toga pozabavili<br />
smo se overclockiranjem. Pokazalo<br />
se kako novi rashladni sustav nije<br />
donio osobitu korist, barem kad<br />
je maksimalni radni takt u pitanju.<br />
Uspjeli smo dosegnuti 1000 MHz<br />
uz radni napon od 2,3 V te CAS 5.<br />
Međutim, treba napomenuti kako je<br />
maksimalni overclock dosta ovisan<br />
o matičnoj ploči, U konačnici ova<br />
je memorija pokazala zavidne performanse<br />
i vrlo dobar overclocking<br />
potencijal, iako su ukupne karakteristike<br />
nešto lošije nego kod modula<br />
s najboljim Micronovim memorijskim<br />
čipovima. (S. Pintarić)<br />
AOC 197Vk<br />
LCD monitor<br />
E cijena, solidna kvaliteta slike<br />
F prikaz boja, kvaliteta izrade, nešto<br />
sporija matrica<br />
Specifikacije: dijagonala 19”, radna rezolucija<br />
1280x1024, veličina točke 0,294 mm,<br />
svjetlina 300 cd/m2, kontrast 700:1, brzina<br />
odziva 8 ms, kut gledanja H/V 160°/160°,<br />
masa 5 kg, VGA, DVI-D<br />
Karakteristike<br />
6/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: ELKOTech Hrvatska, (01) 30 16 600<br />
www.aoc-europe.com<br />
Corsair Dominator<br />
TWIN2X2048-6400C4D<br />
Memorija<br />
cijena: 1812 kn<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 45<br />
6/10<br />
6/10<br />
E vrhunske performanse, podržava<br />
niske latencije za DDR2 module, overclocking<br />
potencijal<br />
F maksimalni overclock (na testnoj<br />
ploči)<br />
Specifikacije: kapacitet 2 GB, radni napon<br />
2,0-2,1 V, radni takt 800 MHz, zajamčene<br />
latencije 4-4-4-12 (uz odgovarajući radni<br />
napon), EPP, SLI Certified<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Corsair<br />
www.corsairmemory.com<br />
testovi<br />
Performanse<br />
9/10<br />
9/10<br />
cijena: oko 300 eura
testovi<br />
Matična ploča<br />
Abit AW9D-MAX<br />
Nakon razdoblja stagnacije čini se kako se Abit vratio jači nego ikad.<br />
Potvrdila nam je to i ova ploča, jer - zahvaljujući odličnim performansama,<br />
iznimnoj opremljenosti i vrlo dobrom overclocking potencijalu - pripada u<br />
sam vrh trenutno dostupnih matičnih ploča za procesore Core 2<br />
Nakon što je jedno vrijeme<br />
usred financijskih problema<br />
opasno posustao, sada možemo<br />
bez mnogo dvojbi reći kako se<br />
Abit vratio u potpunosti. U posljednjih<br />
nekoliko mjeseci predstavili<br />
su nemali broj vrlo zanimljivih novih<br />
ploča koje su prvenstveno namijenjene<br />
zahtjevnijim korisnicima.<br />
Ovoj grupi svakako pripada i<br />
matična ploča AW9D-MAX, koja<br />
trenutno predstavlja vrh Abitove<br />
ponude, barem kada su u pitanju<br />
ploče za Intelove procesore.<br />
AW9D dolazi u ogromnoj kutiji<br />
koja se ističe iznimno uredno<br />
posloženim sadržajem. Prodajni<br />
paket svakako je dostojan ovakve<br />
high end ploče. Sama je ploča u<br />
potpunosti crne boje i djeluje vrlo<br />
dopadljivo. Posebno se ističe pasivni<br />
heatpipe sustav hlađenja, koji<br />
je prilično efikasan uz izostanak<br />
neželjene buke. Druga stvar koju<br />
ćete odmah zamijetiti su tipke za<br />
Matična ploča<br />
uključivanje i resetiranje računala,<br />
što sve češće nalazimo kod high<br />
end ploča. Raspored komponenata<br />
na ploči u osnovi je dobar, no<br />
uz neke nedostatke. Prvi <strong>PC</strong>Ie 16x<br />
utor za grafičku karticu preblizu je<br />
memorijskim utorima, što otežava<br />
promjenu memorija kada se koristi<br />
duža high end grafička kartica.<br />
Nadalje, ploča posjeduje samo<br />
jedan <strong>PC</strong>I utor koji se nalazi ispod<br />
drugog utora za grafičku karticu,<br />
što znači da jedini <strong>PC</strong>I utor nećete<br />
moći koristiti spojite li dvije dual<br />
Asus P5W DH Deluxe<br />
Iznimno zanimljivo dizajnirana i odlično opremljena, ova se Asusova<br />
ploča posebno izdvaja brojnim dodatnim mogućnostima. Spomenut<br />
ćemo najprije bežičnu mrežnu karticu te mogućnost kontrole računala<br />
putem priloženog daljinskog upravljača<br />
Već smo ranije spominjali kako<br />
su Asusove ploče ponajbolje<br />
kada su u pitanju Intelovi procesori,<br />
no veseli nas što svaka nova serija<br />
donosi nove mogućnosti te dotad<br />
rijetko viđenu opremljenost. Kada je<br />
ova ploča u pitanju, nema sumnje<br />
kako je riječ o iznimnom high end<br />
proizvodu koji svojom opremljenošću<br />
i dodatnim mogućnosti nema<br />
pravu konkurenciju. Očekivano,<br />
ova je ploča temeljena na chipsetu<br />
975X, a pojavila se već prije nekog<br />
( Kvalitetno pasivno hlađenje pokazalo<br />
se vrlo efikasnim, pogotovo<br />
obzirom na izostanak neželjene buke<br />
( Na samoj ploči pronaći ćete tipke<br />
za uključivanje i resetiranje sistema, a<br />
tu je i dobro poznati POST LED display<br />
vremena, s tim da je zanimljivo<br />
napomenuti da je bila prva 975X<br />
ploča s podrškom za procesore<br />
Core 2. Opremljenost je iznimna, a<br />
sama se ploča ističe brojnim dodatnim<br />
mogućnostima. Prije svega tu<br />
je bežična mrežna kartica s pripadajućom<br />
antenom koja pristiže u<br />
paketu s pločom. Osim toga dobit<br />
ćete i mali daljinski upravljač koji<br />
omogućava kontrolu računala na<br />
daljinu, a u kombinaciji s bežičnom<br />
mrežom imate na raspolaganju<br />
vrlo zanimljive opcije. Osim toga na<br />
ploči nalazimo dva S-ATA priključka<br />
koji su automatski konfigurirani<br />
za rad u RAID 1 polju. U svakom<br />
slučaju zgodno. Moramo nadalje<br />
spomenuti kako je kvaliteta izrade<br />
odlična, a hlađenje u potpunosti<br />
pasivno pri čemu se dijelom koristi<br />
heatpipe tehnologija.<br />
Kvalitetu potvrđuje i korištenje<br />
regulacije napajanje putem 8 faza,<br />
slot grafičke kartice u CrossFire.<br />
Glavna snaga ove ploče svakako<br />
su odlične performanse, uzorna<br />
stabilnost te vrlo dobar overclocking<br />
potencijal. Brzinom se može<br />
mjeriti s najbržim pločama temeljenim<br />
na chipsetu 975X, dok BIOS<br />
nudi mnogo opcija za ubrzavanje<br />
sistema. Radni naponi koje možete<br />
koristiti za procesor i memoriju<br />
više su nego dovoljni, BIOS je<br />
pregledan, jedino bismo voljeli<br />
vidjeti nešto detaljnije postavke<br />
za podešavanje memorije. Što se<br />
samog overclocka tiče, FSB je<br />
dosta ovisan o radnom naponu<br />
northbridgea. Međutim 360 MHz<br />
nije nikakav problem za ovu ploču,<br />
a s višim radnim naponom približit<br />
ćete se vrijednosti od 400 MHz.<br />
Ova je Abitova ploča u svakom<br />
slučaju opravdala naša očekivanja<br />
te pripada u uski krug ponajboljih<br />
trenutno dostupnih ploča za<br />
Intelove procesore. (S. Pintarić)<br />
što osigurava iznimnu stabilnost<br />
posebno kod overclockiranja.<br />
Zanimljivo je međutim da smo pronašli<br />
samo četveropinski dodatni<br />
naponski priključak, što je pomalo<br />
čudno za ovakvu high end ploču.<br />
Očekivani BIOS nudi mnoštvo opcija<br />
za ubrzavanje procesora i fino<br />
podešavanje raznih drugih sitnica.<br />
Performanse i stabilnost su, dakako,<br />
odlične, a ploču smo isprobali<br />
s Intelovim procesorom Core 2<br />
Duo E6600. Iznimna opremljenost<br />
i dodatne mogućnosti odrazile su<br />
se, naravno, na ukupnoj cijeni koja<br />
je poprilično visoka. S druge strane,<br />
ploča je iznimno brza i stabilna te<br />
bogata dodatnim mogućnostima<br />
koje se čine prilično zanimljivim i<br />
korisnim. Svakako je preporučujemo<br />
entuzijastima i overlockerima,<br />
kao i svima onima koji tragaju za<br />
ponajboljom pločom za Intelove<br />
procesore. (S. Pintarić)<br />
Abit AW9D-MAX<br />
Matična ploča<br />
E performanse, stabilnost, opremljenost,<br />
vrlo dobar overclocking potencijal<br />
F samo jedan <strong>PC</strong>I utor, cijena<br />
Specifikacije: LGA 775, chipset Intel 975X,<br />
<strong>PC</strong>I Express, Intel Core 2 Duo / Core 2<br />
Quad / Pentium 4 / Celeron D / Pentium<br />
D / Pentium EE, FSB 1066/800 MHz, DDR<br />
2 533/667/800, Serial ATA II, S-ATA RAID,<br />
eSATA, USB 2.0, 7.1 kanalni zvuk, dual gigabitni<br />
LAN, FireWire, CrossFire<br />
Karakteristike Performanse<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Universal Abit<br />
www.abit.com.tw<br />
Asus P5W DH Deluxe<br />
Matična ploča<br />
cijena: 1699 kn<br />
46 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
9/10<br />
9/10<br />
E performanse, stabilnost, izvrsna<br />
opremljenost, vrlo dobar overclocking<br />
potencijal, prodajni paket<br />
F cijena<br />
Specifikacije: LGA 775, chipset Intel 975X,<br />
<strong>PC</strong>I Express, Intel Core 2 Duo / Core 2<br />
Quad / Pentium 4 / Celeron D/ Pentium D<br />
/ Pentium EE, FSB 1066/800 MHz, DDR 2<br />
533/667/800, Serial ATA II, S-ATA RAID,<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
9/10<br />
9/10<br />
Ustupio: M SAN Grupa, (01) 36 54 900<br />
www.asus.com<br />
cijena: 1849 kn
Grafička kartica<br />
Sapphire Radeon X1950pro Ultimate<br />
Trenutačno najzanimljivija kartica temeljena na grafičkom procesoru<br />
X1950pro ističe se iznimno efikasnim i tihim Zalmanovim hladnjakom te<br />
pristojnim prodajnim paketom. Iako je nešto skuplja od ostalih kartica<br />
X1950pro, omjer cijene i performansi ostao je odličan, stoga svakako<br />
zaslužuje našu preporuku<br />
Unatoč kašnjenju Radeon<br />
X1950pro pokazao se kao<br />
odlično rješenje u mainstream<br />
areni. Zahvaljujući odličnom<br />
omjeru cijene i mogućnosti te<br />
kvaliteti slike, trenutno smo ga<br />
skloni proglasiti za best buy ukoliko<br />
tragate za novom grafičkom<br />
karticom prihvatljive cijene. Nakon<br />
referentnog modela koji smo imali<br />
priliku isprobati prošlog mjeseca<br />
stiže nam daleko zanimljivija<br />
kartica iz Sapphireove radionice.<br />
Njihova verzija Ultimate Radeona<br />
X1950pro izgleda sasvim drugačije.<br />
Prije svega Sapphire se odlučio<br />
za posve nov hladnjak, a izbor je<br />
sasvim logično pao na Zalmana.<br />
Tako smo na ovoj kartici pronašli<br />
Zalmanov VF-900Cu koji trenutno<br />
predstavlja vjerojatno ponajbolji<br />
hladnjak za grafičku karticu. Ovaj<br />
hladnjak koristi heatpipe tehnologiju<br />
te je vrlo efikasan i poprilično tih.<br />
Matična ploča<br />
Kartica pristiže u prozirnoj plastičnoj<br />
kutiji koja izgleda vrlo efektno,<br />
a s karticom ćete dobiti i "puno"<br />
izdanje poprilično nove igre Just<br />
Cause. Dio elemenata dodatno je<br />
hlađen pasivnim hladnjakom koji<br />
ovdje, iskreno rečeno, više služi<br />
kako bi poboljšao vizualni dojam.<br />
Sama se kartica ističe i nešto<br />
višim radnim taktovima grafičkog<br />
procesora i memorije. U slučaju<br />
grafičkog čipa ovo je povećanje<br />
DFI Infinity 975X/G<br />
Zanemarimo li vizualni dojam, nešto slabiju opremljenost te nepostojeći<br />
prodajni paket, ova DFI-jeva ploča ima mnogo toga za ponuditi. Prije<br />
svega, performanse su odlične, a stabilnost uzorna. Nije nas razočarala<br />
ni prilikom overclockiranja<br />
Postoji li kvalitetna high end DFIjeva<br />
matična ploča a da nije<br />
LANParty? Odgovor je, srećom,<br />
potvrdan. Iako većina entuzijasta<br />
i overclockera na spomen DFI-ja<br />
odmah pomisli na seriju ploča<br />
LANParty. Serija Infinity također je<br />
vrlo zanimljiva obzirom na to da je<br />
riječ o pločama koje uz prihvatljivu<br />
cijenu nude mnogo. Međutim, u<br />
slučaju ploče Infinity 975X/G stvar<br />
je malo kompliciranija. Naime, ovo<br />
je trenutno jedina DFI-jeva high<br />
( Na ovoj ploči souhtbridge je<br />
hlađen iznimno jednostavnim<br />
keramičkim hladnjakom<br />
( Sapphire je svoju verziju<br />
Ultimate Radeona X1950pro odlučio<br />
opremiti iznimno efikasnim i tihim<br />
Zalmanovim hladnjakom VF-900Cu<br />
end ploča s Intelovim chipsetom.<br />
Nekako bi bilo logično očekivati<br />
LANParty ploču, no DFI se na ovaj<br />
potez odlučio kako bi cijena bila<br />
što je moguće prihvatljivija obzirom<br />
na to da chipset 975X nije jeftin.<br />
U svakom slučaju ovo je jedna od<br />
najjeftinijih ploča s chipsetom 975X.<br />
Pritom odmah moramo napomenuti<br />
kako ova ploča podržava sve<br />
procesore Core 2 Duo, a s novim<br />
BIOS-om i četverojezgreni Core.<br />
Korištene su kvalitetne komponente,<br />
a zanimljivo je, primjerice, što je<br />
southbridge hlađen jednostavnim<br />
keramičkim hladnjakom, što nismo<br />
dosad vidjeli ni na jednoj ploči.<br />
Opremljenost je vrlo dobra, iako<br />
nešto slabija nego što smo navikli<br />
vidjeti kod high end ploča, dok je<br />
raspored komponenti zadovoljavajuć.<br />
Na samoj ploči pronašli smo<br />
tipke za uključivanje i resetiranje<br />
računala.<br />
simbolično i iznosi<br />
svega 5 MHz, dok je<br />
radni takt memorije ipak osjetno<br />
viši od nazivnog. Zahvaljujući<br />
ovome, Ultimate X1950pro je<br />
nešto brži od referentnog primjerka.<br />
U svakom slučaju riječ je<br />
o kartici koja bez problema vrti<br />
sve novije igre na rezoluciji od<br />
1280x1024 piksela uz maksimalnu<br />
količinu detalja. Kvaliteta slike<br />
je općenito odlična, a kartica je<br />
iznimno tiha pri radu. Za detaljne<br />
overclocking eksperimente u<br />
danom nam je trenutku nedostajao<br />
odgovarajući utility pa smo koristili<br />
ATI-jev Overdrive. Rezultati su prosječni:<br />
grafički procesor proradio<br />
nam je na 630 MHz. Svejedno,<br />
ova je grafička kartica dovoljno<br />
brza na nazivnim radnim taktova te<br />
predstavlja vjerojatno najpoželjniji<br />
Radeon X1950pro koji trenutno<br />
možete pribaviti. (S. Pintarić)<br />
Kako smo se ovom pločom imali<br />
priliku pozabaviti duže vremena<br />
i koristili smo je prilikom testa<br />
memorija, nema sumnje kako su<br />
performanse izvrsne, a stabilnost<br />
besprijekorna. Memorijska kompatibilnost<br />
također je odlična jer nam<br />
je od sve sile raznih memorija jedino<br />
Corsairov Dominator zadavao<br />
određene probleme. Novije verzije<br />
BIOS-a donose nešto više opcija i<br />
nešto bolji overclocking potencijal.<br />
Mi smo uspjeli FSB dogurati do<br />
360 MHz bez podizanja napona.<br />
Najveće razočaranje svakako<br />
predstavlja prodajni paket koji je s<br />
obzirom na cijenu ploče naprosto<br />
smiješan. No unatoč tome riječ je o<br />
odličnoj ploči koja možda nije najopremljenija<br />
ni najatraktivnija, međutim<br />
vrhunske performanse, odlična<br />
stabilnost i vrlo dobar overclocking<br />
potencijal čine je iznimno isplativom<br />
investicijom. (S. Pintarić)<br />
Sapphire Radeon<br />
X1950pro Ultimate<br />
Grafička kartica<br />
E vrlo dobre performanse, kvaliteta<br />
slike, efikasan i tih hladnjak, prodajni<br />
paket<br />
F nešto viša cijena u odnosu na ostale<br />
X1950pro kartice<br />
Specifikacije: ATI-jev grafički čip Radeon<br />
X1950pro radnog takta 580 MHz, 256 MB<br />
GDDR 3 memorije radnog takta 800 MHz,<br />
256-bitna memorijska sabirnica, AVIVO,<br />
CrossFire, HDCP<br />
Karakteristike Performanse<br />
8/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Microline, (01) 27 97 700<br />
www.sapphiretech.com<br />
DFI Infinity 975X/G<br />
Matična ploča<br />
cijena: 1756 kn<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 47<br />
8/10<br />
8/10<br />
E performanse, stabilnost, vrlo dobar<br />
overclocking potencijal<br />
F opremljenost (obzirom na cijenu),<br />
prodajni paket<br />
Specifikacije: LGA 775, chipset Intel 975X,<br />
<strong>PC</strong>I Express, Intel Core 2 Duo / Core 2<br />
quad / Pentium 4 / Celeron D / Pentium<br />
D / Pentium EE, FSB 1066/800 MHz, DDR<br />
2 533/667/800, Serial ATA II, S-ATA RAID,<br />
eSATA, USB 2.0, 7.1 kanalni zvuk, gigabitni<br />
LAN, FireWire, CrossFire<br />
Karakteristike Performanse<br />
8/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Lost, (01) 30 27 163<br />
www.dfi.com.tw<br />
testovi<br />
8/10<br />
8/10<br />
cijena: 1542 kn
Stolno računalo<br />
Autronic Ultimate Gamer<br />
Morate li imati samo najbolje i najbrže, razveselit će vas činjenica da vas domaći<br />
sastavljači računala nisu zaboravili. U ovom slučaju riječ je o pomno složenom računalu<br />
sastavljenom od najbržih trenutno dostupnih komponenti, koje nudi iznimne performanse.<br />
Ovakve performanse imaju, jasno, svoju cijenu, koja će mnogima biti previsoka<br />
Ukoliko vam nijedno računalo<br />
nije dovoljno brzo, možda ćete<br />
prilikom susreta s ovom konfiguracijom<br />
promijeniti mišljenje. Pod<br />
imenom Ultimate Gamer krije se<br />
pomno posloženo računalo koje<br />
bi trebao predstavljati računalo iz<br />
snova. Uglavnom, odabrane su<br />
komponente koje trenutačno čine<br />
sam vrh ponude. Primjerice, svoje<br />
je mjesto ovdje pronašao najnoviji<br />
Intelov četverojezgreni procesor<br />
Core 2 Extreme QX6800 koji<br />
svojim mogućnostima ne ostavlja<br />
mnogo mjesta dodatnim željama.<br />
S ovakvim procesorom treba vam,<br />
jasno, i mnogo brze radne memorije,<br />
stoga je 2 GB SuperTalentove<br />
800-megahercne DDR2 memorije<br />
odličan odabir. Moćna grafička<br />
kartica u obliku ATI-jeva Radeona<br />
X1950XTX u kombinaciji s opisanim<br />
ostatkom konfiguracije čini iznimno<br />
snažnu igraću platformu. Sve novije<br />
igre moguće je igrati uz korištenje<br />
5.1 zvučnički sustav<br />
visoke rezolucije te obilato korištenje<br />
antialiasinga i anisotropic filteringa.<br />
Spomenut ćemo još najnoviju<br />
Plextorovu DVD "pržilicu", kao i<br />
vrlo snažno napajanje koje je bilo<br />
neizbježno budući da ovo računalo,<br />
očekivano, troši dosta energije.<br />
Sve skupa upakirano je u ogromno<br />
crno Thermaltakeovo kućište<br />
Armor Jr. koje ima prozirnu bočnu<br />
stranicu. U svakom slučaju vizualni<br />
dojam je vrlo dobar. Osim toga,<br />
Philips SPA2600<br />
Testirali smo Philipsove 5.1 zvučnike namijenjene donjem<br />
segmentu tržišta, odnosno korisnicima kojima je neophodno<br />
potreban 5.1 sustav provjerenog proizvođača, koji će<br />
istovremeno biti povoljne cijene<br />
SPA2600 možemo jednostavno<br />
opisati kao osnovni model<br />
5.1 zvučnika. Iako to kod većine<br />
opisa obično znači i smrtnu presudu,<br />
govorimo li o tvrtki kao što<br />
je Philips, vrijede drugačija pravila.<br />
Naime, ne postoji niti trunka<br />
cinizma u ovome što smo rekli,<br />
jer SPA2600 doista jest osnovni<br />
model zvučnika. Najbitnija stvar<br />
na njemu je kvaliteta zvuka, koji<br />
definitivno možemo smatrati<br />
( Daljinski upravljač će malo<br />
iznenaditi korisnike zato što se<br />
ograničio na jednu tipku<br />
( Dodatni ventilator sa stražnje stra ne<br />
kućišta doprinosi vrlo dobrom hlađenju<br />
ovog pomno složenog računala<br />
dobrim, dok su sve ostale funkcije<br />
pojednostavljene ili jednostavno<br />
izostavljene. Zvučnici imaju i<br />
daljinski upravljač, doduše rudimentaran<br />
ali vrlo svrsishodan,<br />
koji omogućava jednostavnu<br />
kontrolu glasnoće cijelog sustava.<br />
Brojka na kutiji koja govori o snazi<br />
zvučnika izražena je, naravno, u<br />
famoznoj maksimalnoj izlaznoj<br />
zvučnoj snazi, tako da joj ne treba<br />
vjerovati, no kad zavirimo u samu<br />
kutiju zvučnika, ustanovit ćemo<br />
da je riječ o sasvim prihvatljivim<br />
"stvarnim" snagama od 12,5<br />
W za sub te 4,5 W po satelitu.<br />
Prihvatimo li činjenicu da su ovi<br />
zvučnici namijenjeni za situacije u<br />
kojima nam ne treba sirova snaga<br />
nego samo kvalitetan 5.1 zvuk,<br />
ovo je sasvim zadovoljavajuće.<br />
Dizajn zvučnika zanimljiv je i<br />
lako će pronaći mjesta u gotovo<br />
svakom okruženju, što možemo<br />
veseli nas što je posebna pozornost<br />
posvećena hlađenju. Veliki<br />
dodatni ventilator osigurava odličan<br />
protok zraka kroz kućište, a uvjerili<br />
smo se također kako ovako posloženo<br />
računalo nije suviše bučno i<br />
ne grije se previše. Iako same brojke<br />
teško mogu dočarati snagu koju<br />
krije jedno ovakvo računalo, spomenut<br />
ćemo kako Ultimate Gamer<br />
vrijedi 12.614 bodova u 3D Marku<br />
05 te 6988 bodova u 3D Marku<br />
06. Pritom je rezultat samog procesora<br />
u novijem 3D Marku trenutačno<br />
nenadmašan. Ukoliko bismo<br />
htjeli biti malo sitničavi, mogli bismo<br />
spomenuti kako ovo računalo ipak<br />
nema najbržu trenutno dostupnu<br />
grafičku karticu (nVidijina serija<br />
8800) te kako je upitna iskoristivost<br />
quad procesora kada su igre u<br />
pitanju. Šlag na tortu svakako je<br />
astronomska cijena, no tu pomoći<br />
nema. Želite li najbolje, morat ćete<br />
to dobro i platiti. (S. Pintarić)<br />
zahvaliti činjenici da<br />
je Philips ipak tvrtka s godinama<br />
iskustva u potrošačkoj elektronici.<br />
Stražnja strana subwoofera skriva<br />
sve potrebne priključnice, pri<br />
čemu nema nikakvih iznenađenja:<br />
za spajanje na računalo koriste se<br />
klasične stereo 3,5-milimetarske<br />
priključnice, naravno u triplikatu,<br />
dok se sateliti na zvučnik, koji ujedno<br />
sadrži i pojačalo, spajaju klasičnim<br />
činč konektorima. Jedina<br />
stvar koju još na zvučnike treba<br />
spojiti je već spomenuti daljinski<br />
upravljač te izvor napajanja.<br />
Srećom, Philips je ispravljač i sve<br />
ostalo potrebno za rad zvučnika<br />
integrirao unutar kutije, tako da<br />
nema potrebe za dodatnim kutijama<br />
ispravljača.<br />
Ovaj sustav svoju namjenu, kvalitetnu<br />
reprodukciju zvuka, obavlja<br />
i više nego kvalitetno, naravno uz<br />
uvjet da od njega ne očekujemo<br />
Autronic Ultimate Gamer<br />
Stolno računalo<br />
E vrhunske performanse, stabilnost,<br />
odabir komponenti, kvalitetno riješeno<br />
hlađenje<br />
F cijena<br />
Specifikacije: Intel Core 2 Extreme QX6800 na<br />
2,66 GHz, matična ploča Intel D975XBX2, 2<br />
GB DDR2 800 MHz SuperTalent, HDD Seagate<br />
320 GB 16 MB cache S-ATA II, Powercolor<br />
Radeon X1950XTX 512 MB, Plextor PX-760A<br />
DVD R/RW, Thermaltake Armor Jr, napajanje<br />
Fortron od 650 W, <strong>Windows</strong> XP Pro<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Autronic, (01) 63 24 500<br />
www.autronic.hr<br />
Philips SPA2600<br />
5.1 zvučnički sustav<br />
E čistoća zvuka, dizajn<br />
F snaga<br />
cijena: 19.996 kn<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 49<br />
9/10<br />
9/10<br />
Specifikacije: subwoofer 12 W, sateliti: 4 x<br />
4,4W, daljinski upravljač<br />
Karakteristike<br />
7/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Autronic, (01) 63 24 500<br />
www.philips.com<br />
testovi<br />
čuda, te<br />
ga možemo<br />
preporučiti svima koji<br />
trebaju jednostavan set 5.1 zvučnika<br />
za svakodnevnu upotrebu na<br />
računalu. (J. Redžepagić)<br />
8/10<br />
8/10<br />
cijena: 345 kn
testovi<br />
Bežična pristupna točka<br />
Gigabyte AirCruiserG<br />
Gigabyte se na tržištu pojavio s najnovijim gadgetom za vlasnike laptopa,<br />
minijaturnom pristupnom točkom druge generacije. Poigrali smo se ovim<br />
uređajem kako bismo provjerili ima li taj koncept uopće smisla<br />
Postoje uređaji čija svrha nije<br />
u potpunosti jasna na prvi<br />
pogled, u koju klasu definitivno<br />
spada i ovaj mali novitet iz<br />
Gigabyteove radionice. Naime,<br />
iako je riječ o bežičnoj pristupnoj<br />
točki, prema standardu<br />
802.11g, njezin smisao podosta<br />
je ograničen činjenicom da<br />
nema vanjsku antenu nego je<br />
antena dio kućišta. No, ako<br />
shvatimo da je zapravo riječ o<br />
adapteru koji bi trebao pomoći<br />
da svoj prijenosnik umjesto<br />
kablovima na mrežu spojimo<br />
bežično, stvari postaju jasnije.<br />
Naime, ideja koja je vodila dizajnere<br />
ovog uređaja je jednostavna<br />
- pomoći ljudima koji imaju<br />
prijenosno računalo s ugrađenim<br />
bežičnim modulom, što su gotovo<br />
svi današnji korisnici, kako bi<br />
svoje računalo mogli jednostavnije<br />
i fleksibilnije koristiti. Uređaj<br />
je moguće upogoniti i kao pristupnu<br />
točku i kao router, pri<br />
Prijenosno računalo<br />
čemu je prvi način rada prirodniji<br />
jer ne zahtijeva gotovo nikakvu<br />
konfiguraciju od strane korisnika.<br />
Za razliku od prvih ovakvih bežičnih<br />
adaptera, ova generacija<br />
za prebacivanje između dvaju<br />
načina rada koristi tipkalo, a ne<br />
mehanički prekidač. Povećana je<br />
i brzina rada, jer nam se barem<br />
subjektivno čini da je ugrađeni<br />
web poslužitelj namijenjen konfi-<br />
guriranju uređaja<br />
nešto<br />
brži nego kod<br />
konkurentskih uređaja<br />
ovog tipa.<br />
Što se rada tiče, ne možemo<br />
primijetiti gotovo ništa sporno,<br />
brzina prijenosa sasvim je<br />
prihvatljiva, uređaj radi sasvim<br />
stabilno, bez rušenja veze, čak<br />
i kad na njega spojimo nekoliko<br />
računala. Za sve vlasnike prijenosnika<br />
ovo je jedan od potencijalno<br />
jako zanimljivih gadgeta,<br />
jer omogućava da uz minimalni<br />
trud i u nekoliko trenutaka bežično<br />
radno okruženje stvorite bilo<br />
gdje, na poslu, u kući, čak i u<br />
hotelskoj sobi dok se nalazite na<br />
putu. Istovremeno, kad napravite<br />
što ste zamislili, adapter<br />
jednostavno pohranite, a njegova<br />
minijaturna veličina znači da<br />
vam neće previše opterećivati<br />
uvijek punu torbu za prijenosnik.<br />
(J. Redžepagić)<br />
Compal HEL80<br />
Compalovi prijenosnici poznati su samo onima koji temeljitije prate ovu granu IT<br />
industrije, jer se najveći broj njihovih računala prodaje kroz OEM kanale. Testirali smo<br />
njihov model pomalo nespretnog imena HEL80<br />
Kod kupnje bilo kojeg računala,<br />
pa tako i prijenosnog, korisniku<br />
je u osnovi bitno samo da<br />
računalo radi pouzdano te da za<br />
svoj novac dobije što je moguće<br />
jaču konfiguraciju. Računalo koje<br />
smo testirali zadovoljava najmanje<br />
jedan od tih dvaju kriterija<br />
- cijenom je iznimno zanimljivo.<br />
Uzmemo li u obzir da je riječ<br />
o prijenosniku s 2 GB radne<br />
memorije, 160 GB diska te pro-<br />
( Čitač otiska prsta još uvijek<br />
je rijetko viđen, a vrlo koristan<br />
dodatak na bilo kojem prijenosniku<br />
( Jedina tipka na cijelom uređaju<br />
namijenjena je prebacivanju načina<br />
rada iz pristupne točke u router i<br />
obrnuto<br />
cesorom Core 2 Duo (T5600),<br />
očekivali smo da će cijena biti<br />
viša. Naravno, o pouzdanosti ne<br />
možemo suditi na osnovi kratkog<br />
testa, no ako se ona može procijeniti<br />
na temelju kvalitete izrade,<br />
i tu Compal može dobiti visoke<br />
ocjene.<br />
Što se ostalih hardverskih detalja<br />
tiče, prijenosnik ima ugrađen<br />
čitač otiska prsta, minijaturnu<br />
web kameru, zaštićenu posebnim<br />
poklopcem koji ju štiti od<br />
prašine, a istovremeno pomaže u<br />
očuvanju vaše privatnosti. Tu su<br />
još i Bluetooth modul te ugrađeni<br />
čitač SD kartica. Što se grafičkog<br />
dijela konfiguracije tiče, ugrađena<br />
kartica sasvim je dovoljna za svakodnevni<br />
rad i igranje, no ono što<br />
nam se istinski dopalo je ekran,<br />
koji je jasno vidljiv i dovoljno osvijetljen<br />
čak i pod najekstremnijim<br />
kutovima gledanja. Riječ je, naime,<br />
o 15,4-inčnom WSXGA+ ekranu<br />
razlučivosti 1680 x<br />
1050 točaka, koji<br />
zahvaljujući korištenju<br />
nove tehnologije<br />
osvjetljavanja ekrana ima<br />
gotovo savršeno ravnomjerno<br />
osvijetljenu sliku.<br />
Ukupni dojam koji ovo računalo<br />
ostavlja je osjećaj dovršenosti,<br />
odnosno dobro zaokružene<br />
cjeline. U svakodnevnom radu<br />
komponente se ponašaju upravo<br />
onako kako to od njih očekujete,<br />
brzina rada je i više nego<br />
prihvatljiva, a ekran je dovoljno<br />
kvalitetan da ne umara oči. Jedini<br />
detalj koji bi možda mogao biti<br />
poboljšan je tipkovnica, nije nam<br />
se dopala njezina prevelika fleksibilnost,<br />
odnosno način na koji<br />
sve tipke pomalo spuštaju prema<br />
dolje u trenutku kada jednu od<br />
njih pritisnemo. Stavimo li to na<br />
stranu, ovo računalo zaslužuje<br />
našu preporuku. (J. Redžepagić)<br />
Gigabyte AirCruiserG<br />
Bežična pristupna točka<br />
E veličina, funkcionalnost<br />
F cijena<br />
Specifikacije: Router /pristupna točka,<br />
802.11g, 54Mb/s, 10/100 Mpbs LAN, 5V<br />
napajanje<br />
Karakteristike<br />
7/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: ELKOTech Hrvatska, (01) 30 16 600<br />
www.gigabyte.com<br />
Compal HEL80<br />
Prijenosno računalo<br />
E karakteristike, cijena<br />
F ništa posebno<br />
cijena: 299 kn<br />
50 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
7/10<br />
7/10<br />
Specifikacije: Intel Core 2 Duo, T5600 1,833<br />
GHz; 2 GB RAM-a; 160 GB HDD-a, rezolucija:<br />
1280x800, ekran 15,4”; Intel GMA 950;<br />
gigabitni LAN, Bluetooth, 802.11g wireless;<br />
ExpressCard, memory card reader; masa:<br />
2,73 kg<br />
Karakteristike Performanse<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
9/10<br />
9/10<br />
Ustupio: ELKOTech Hrvatska, (01) 30 16 600<br />
www.elkotech.hr<br />
cijena: 10.131 kn
Prijenosno računalo<br />
Avenio A50S<br />
U navali novih domaćih imena na tržištu prijenosnika u ruke nam je došlo<br />
vrlo zanimljivo računalo koje Mikronis distribuira pod imenom Avenio.<br />
U današnjem svijetu u kojem se prijenosnici ionako proizvode u samo<br />
nekoliko tvornica u Kini iznimno je teško pronaći razliku između većih i<br />
jačih proizvođača te njihove jeftinije konkurencije<br />
Kod kupnje bilo kojeg računala,<br />
pa tako i prijenosnog, korisniku<br />
je u osnovi bitno samo da<br />
računalo radi pouzdano te da za<br />
svoj novac dobije što je moguće<br />
jaču konfiguraciju. Računalo koje<br />
smo testirali zadovoljava najmanje<br />
jedan od tih dvaju kriterija<br />
- cijenom je iznimno zanimljivo.<br />
Uzmemo li u obzir da je riječ o<br />
prijenosniku s 2 GB radne memorije,<br />
160 GB diska te procesorom<br />
Core 2 Duo (T5600), očekivali smo<br />
da će cijena biti viša. Naravno, o<br />
pouzdanosti ne možemo suditi na<br />
osnovi kratkog testa, no ako se<br />
ona može procijeniti na temelju<br />
kvalitete izrade, i tu Compal može<br />
dobiti visoke ocjene.<br />
Što se ostalih hardverskih detalja<br />
tiče, prijenosnik ima ugrađen<br />
čitač otiska prsta, minijaturnu<br />
web kameru, zaštićenu posebnim<br />
poklopcem koji ju štiti od<br />
LCD monitor<br />
prašine, a istovremeno pomaže u<br />
očuvanju vaše privatnosti. Tu su<br />
još i Bluetooth modul te ugrađeni<br />
čitač SD kartica. Što se grafičkog<br />
dijela konfiguracije tiče, ugrađena<br />
kartica sasvim je dovoljna za svakodnevni<br />
rad i igranje, no ono što<br />
nam se istinski dopalo je ekran,<br />
koji je jasno vidljiv i dovoljno osvijetljen<br />
čak i pod najekstremnijim<br />
kutovima gledanja. Riječ je, naime,<br />
o 15,4-inčnom WSXGA+ ekranu<br />
razlučivosti<br />
1680 x 1050 točaka,<br />
koji zahvaljujući korištenju nove<br />
tehnologije osvjetljavanja ekrana<br />
ima gotovo savršeno ravnomjerno<br />
osvijetljenu sliku.<br />
Ukupni dojam koji ovo računalo<br />
ostavlja je osjećaj dovršenosti,<br />
odnosno dobro zaokružene<br />
cjeline. U svakodnevnom radu<br />
komponente se ponašaju upravo<br />
onako kako to od njih očekujete,<br />
brzina rada je i više nego prihvatljiva,<br />
a ekran je dovoljno kvalitetan<br />
da ne umara oči. Jedini detalj koji<br />
bi možda mogao biti poboljšan je<br />
tipkovnica, nije nam se dopala njezina<br />
prevelika fleksibilnost, odnosno<br />
način na koji sve tipke pomalo<br />
spuštaju prema dolje u trenutku<br />
kada jednu od njih pritisnemo.<br />
Stavimo li to na stranu, ovo računalo<br />
zaslužuje našu preporuku.<br />
(J. Redžepagić)<br />
Philips 190C7FS<br />
Svojim će se karakteristikama ovaj jeftiniji Philipsov LCD monitor veće dijagonale<br />
najviše dopasti kućnim korisnicima. Ističe se prije svega iznimno brzom<br />
matricom koja je pogodna za igranje i gledanje filmova, a ukupno gledajući<br />
kvaliteta slike je vrlo dobra<br />
Ukoliko biste nas pitali po<br />
čemu se ovaj monitor razlikuje<br />
od sličnih 19-inčnih LCDova,<br />
teško da bi nam odmah<br />
nešto palo na pamet. Riječ je<br />
o pristojno dizajniranom LCD<br />
monitoru vrlo prihvatljive cijene,<br />
koji se temelji na brzoj TN matrici.<br />
Većini kućnih korisnika ovo će<br />
biti sasvim dovoljno. Stoga ćemo<br />
pretpostaviti kako će ovaj monitor<br />
biti vrlo zanimljiv širem krugu korisnika.<br />
Poprilično dopadljiv dizajn<br />
( Izbornik za podešavanje slike<br />
kod ovog monitora vrlo je jednostavan,<br />
no sadrži sve potrebne opcije<br />
( Tipični touchpad koji će dostojno<br />
zamijeniti miša, iako za duži rad<br />
jednostavno nije praktičan<br />
svakako ne treba zanemariti, no<br />
s druge strane ergonomija nije<br />
osobita. Nećete ovdje naći nikakve<br />
dodatne opcije, kao ni zvučnike<br />
ili USB hub. Sam izbornik<br />
za podešavanje slike također je<br />
poprilično siromašan. Ipak, spojite<br />
li ovaj Philipsov monitor putem<br />
digitalnog priključka, ostaje vam<br />
uglavnom samo podesiti svjetlinu.<br />
Moramo priznati da nas veseli<br />
što je digitalni priključak konačno<br />
postao uobičajena stvar čak i kod<br />
jeftinijih LCD monitora, jer je na<br />
taj način moguće dobiti optimalnu<br />
sliku. Sam prikaz nije nas nimalo<br />
iznenadio. Naglasak je, jasno, na<br />
brzini odziva, koja u ovom slučaju<br />
iznosi odličnih 5 ms. Iako smo<br />
u posljednje vrijeme mogli vidjeti<br />
monitore s još nižom brzinom<br />
odziva, u stvarnosti teško da ćete<br />
vidjeti razliku između 5 i 2 milisekunde.<br />
U svakom slučaju ovaj je<br />
monitor iznimno brz, tako da<br />
sve igre na njemu izgledaju<br />
vrlo dobro.<br />
Prikaz boja u osnovi je prilično<br />
dobar. Naravno, nemojte očekivati<br />
čuda. Ostaje problem prikaza<br />
tamnih tonova, kao i kod većine<br />
LCD monitora s ovom vrstom<br />
matrice. Crna jednostavno nije<br />
crna i na to se treba naviknuti.<br />
Vidljivi kut je nešto malo lošiji, no<br />
to nije prevelik problem. Uočili<br />
smo manje probleme s pozadinskim<br />
osvjetljenjem, međutim to<br />
ne znači kako će i drugi primjerak<br />
ovog monitora imati iste ili<br />
slične probleme. Posve je jasno<br />
kako je ovaj monitor namijenjen<br />
kućnim korisnicima koji će ga prije<br />
svega koristiti za igranje i surfanje<br />
Internetom. U tom smislu u<br />
potpunosti opravdava svoju cijenu<br />
te predstavlja poprilično isplativu<br />
kupnju. (S. Pintarić)<br />
Avenio A50S<br />
Prijenosno računalo<br />
E kvaliteta izrade, funkcionalnost<br />
F ništa posebno<br />
Specifikacije: Intel Core Duo T2400 1,83 GHz,<br />
15,4” WXGA TFT 1280 x 800, ATI Mobility<br />
Radeon X1600 sa 256 MB, 1 GB DDR2 RAM-a,<br />
80 GB HDD-a, DVD-RW DL, 362 x 268 x 39 mm,<br />
3 kg, 24 mjeseca garancije, trajanje baterije<br />
do 3h, 802.11a/b/g, 4 x USB 2.0, FireWire,<br />
ExpressCard/54, VGA izlaz, 1,3 MP kamera<br />
Karakteristike<br />
8/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Mikronis, (01) 30 33 100<br />
www.mikronis.hr<br />
Philips 190C7FS<br />
LCD monitor<br />
cijena: 8849 kn<br />
E cijena, vrlo dobra kvaliteta slike,<br />
brzina matrice<br />
F prikaz tamnih tonova, ergonomija<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 51<br />
8/10<br />
8/10<br />
Specifikacije: dijagonala 19”, radna rezolucija<br />
1280x1024, veličina točke 0,294 mm,<br />
svjetlina 300 cd/m2, kontrast 800:1, brzina<br />
odziva 5 ms, kut gledanja H/V 160°/160°,<br />
masa 5,3 kg, VGA, DVI-D<br />
Karakteristike<br />
7/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Autronic, (01) 63 24 500<br />
www.philips.com<br />
testovi<br />
7/10<br />
7/10<br />
cijena: 1959 kn
testovi<br />
LCD projektor<br />
Hitachi CP-X260WF<br />
Ovo je snažan višenamjenski projektor za veće prostorije, sasvim prihvatljive<br />
cijene i vrlo dobrih performansi. Tu je i šest načina za zaštitu od krađe, što je<br />
dobro ako projektor planirate koristiti na prometnim, nezaštićenim mjestima<br />
Iako ga na tržištu predstavljaju<br />
kao "snažan prijenosni projektor<br />
za srednje i velike prezentacije", mi<br />
smo u modelu X260WF prije vidjeli<br />
višenamjenski projektor koji će se<br />
odlično snaći u svim uvjetima, pa<br />
tako i pri srednjim i velikim prezentacijama.<br />
Prije svega jer s masom od<br />
tri kilograma i priličnim dimenzijama<br />
nema osobine koje bi mu zaslužile<br />
pridjev prenosiv. No, ipak, s torbom<br />
koja je standardni dio paketa neće<br />
biti teško ovaj projektor prenijeti s<br />
jedne lokacije na drugu.<br />
Dodatna pogodnost je što sliku<br />
projektor prikazuje već tri sekunde<br />
nakon uključivanja (naravno, nešto<br />
bljeđu dok se uređaj ne zagrije),<br />
a odmah nakon prezentacije projektor<br />
se smije ugasiti i isključiti iz<br />
struje, što je važno kada morate u<br />
kratkom vremenu obaviti prezentaciju.<br />
Tu je i šest načina za zaštitu od<br />
krađe, što je dobro ako projektor<br />
planirate koristiti na prometnim,<br />
nezaštićenim mjestima.<br />
LCD projektor<br />
Ono što nas je prije svega nagnalo<br />
da ovaj projektor smjestimo u<br />
skupinu višenamjenskih je velik broj<br />
priključaka s njegove stražnje strane.<br />
Osim standardnih priključaka<br />
(VGA, video i S-Video) projektor ima<br />
još dva VGA priključka (ulaz i izlaz)<br />
te priključak za komponentni video,<br />
koji ćete koristiti prilikom spajanja<br />
na bolje DVD uređaje koji imaju<br />
mogućnost davanja signala odvojeno<br />
za svaku boju.<br />
Sony VPL-CX63<br />
Moćan višenamjenski stolni projektor s kvalitetnom slikom i odličnim<br />
dizajnom, pogodan i za prenošenje, no možda ipak previsoke cijene<br />
Skuplji Sonyjevi projektori iz serije<br />
VPL-CX od konkurencije se<br />
prije svega razlikuju dizajnom, a<br />
gotovo uvijek se zoomom i fokusom<br />
upravlja uz pomoć tipki na<br />
samom projektoru ili daljinskom,<br />
koje upravljaju elektromotorima.<br />
Iako nije posebno važna za kvalitetu<br />
rada uređaja, ova značajka<br />
izuzetno je prikladna prilikom instalacije<br />
projektora.<br />
Bez obzira na veličinu i masu<br />
projektora, zahvaljujući svojoj kompaktnosti,<br />
on je prilično prenosiv,<br />
( Kontrole za uvećanje slike i<br />
fokusiranje nalaze se pored sustava<br />
leća, a zoom i fokus moguće je<br />
podesiti i daljinskim upravljačem<br />
( Osim uobičajenih priključaka, X260<br />
ima i komponentni videopriključak<br />
(tri činča, svaki za jednu boju) te<br />
dva dodatna VGA priključka (ulazni<br />
i izlazni)<br />
a i jednostavno postavljanje čini<br />
opravdanim smještanje ovog uređaja<br />
među portabilne projektore u<br />
Sonyjevoj tržišnoj liniji projektora.<br />
Podešavanje slike je dodatno olakšano<br />
opcijom APA (Auto Picture<br />
Adjustment) koju možete pokrenuti<br />
ručno, a aktivira se kod svakog<br />
podizanja nožice projektora kako bi<br />
projektor automatski ispravio trapezoid<br />
koji nastaje podizanjem slike.<br />
Osim VGA priključka, svi ostali<br />
priključci skrivaju se iza plastike koja<br />
ih štiti od prašine. Tu su dva VGA<br />
ulaza i jedan izlaz, S-video i videopriključak<br />
(činč), servisni serijski<br />
priključak te pripadajući audioulazi u<br />
obliku mini-jacka.<br />
Slika koju daje projektor izuzetna<br />
je. Boje su vjerne zahvaljujući sustavu<br />
3LCD, a svjetlost koju projektor<br />
stvara dovoljna je i za osvijetljene<br />
prostorije. Također, zahvaljujući<br />
dovoljnoj količini svjetlosti, projektor<br />
je prikladan i za projekcije u srednje<br />
velikim prostorijama. Kućište je<br />
Slika koju projektor stvara vrlo<br />
je dobra, bilo izvor slike računalo,<br />
DVD player ili TV prijemnik. Boje<br />
su vrlo realne, tek nešto bljeđe<br />
za danjeg svjetla, no slika će biti<br />
sasvim upotrebljiva sve dok sunce<br />
ne udara izravno u platno ili zid<br />
na kojem prikazujete sliku. XGA<br />
razlučivost garantira ugodan rad<br />
s računalom, a DVD i TV signal<br />
izgledat će sasvim dobro rastegnuti<br />
na XGA razlučivost.<br />
Zbog jačine svjetla od 2500<br />
lumena slika će noću u manjim<br />
prostorijama biti presvijetla i vjerojatno<br />
ćete u takvim uvjetima prebaciti<br />
projektor u eco način rada u<br />
kojem su svjetlost i buka manji, a<br />
vijek trajanja žarulje produžuje se s<br />
očekivanih 2000 na čak 4000 sati.<br />
Hitachi CP-X260 svakako je<br />
jedan od najboljih izbora za institucije<br />
koje povremeno planiraju<br />
mijenjati mjesto projekcije, a treba<br />
im uređaj koji se može zaštititi od<br />
krađe te ima vrlo dobru sliku i u<br />
kvalitetno izrađeno i ne<br />
propušta svjetlost prema<br />
slici nigdje osim kroz leće.<br />
Iako prikladan za prenošenje<br />
i pohranu u džepu košulje, mali<br />
daljinski upravljač jedini je dio<br />
paketa koji na nas nije ostavio<br />
povoljan dojam. Sve potrebne<br />
kontrole su ovdje, no draži su nam<br />
veći daljinski upravljači, posebno<br />
kod jačih projektora kao što je<br />
Sony VPL-CX63.<br />
Sony je izradio još jedan moćan<br />
projektor koji, prije svega zbog<br />
njegove cijene, ipak nećemo<br />
preporučiti za kućnu upotrebu.<br />
No svaka tvrtka koja ima potrebe<br />
za kvalitetnim uređajem koji će<br />
povremeno prenositi, a planira<br />
raditi i prezentacije u većim prostorijama,<br />
neće pogriješiti ako<br />
odabere ovaj projektor. Naravno,<br />
ako budžet dopušta nabavku.<br />
Ako ne, alternativa je model CX61<br />
koji daje manje svjetlosti, ali je<br />
osjetno jeftiniji. (D. Šohar)<br />
dnevnim uvjetima.<br />
Niti cijena ne bi smjela biti<br />
prepreka, jer je ovaj uređaj čak i<br />
nešto jeftiniji od izravne konkurencije.<br />
(D. Šohar)<br />
Hitachi CP-X260WF<br />
LCD projektor<br />
E vrlo dobar rad u svim uvjetima<br />
F ništa posebno<br />
Specifikacije: 2500 ANSI lumena, kontrast<br />
500:1, XGA razlučivost (1024x768), udaljenost<br />
projekcije: 0,9 - 11,2 m, veličina projekcije<br />
30-300”, buka 33 dB, dimenzije 306 x<br />
86 x 249 mm, masa 3 kg<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Lukvel, (01) 45 72 165<br />
www.lukvel.hr<br />
Sony VPL-CX63<br />
LCD projektor<br />
E dizajn, kvaliteta slike<br />
F ništa posebno<br />
cijena: 11.979 kn<br />
52 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
9/10<br />
9/10<br />
Specifikacije: 3000 ANSI lumena, kontrast<br />
500:1, XGA razlučivost (1024x768), udaljenost<br />
projekcije: 2,0 - 9 m, veličina projekcije:<br />
40 - 300”, buka 28 dB, dimenzije 95 x 330 x<br />
286 mm, masa 3,7 kg<br />
Karakteristike<br />
9/10<br />
Ukupna ocjena<br />
Performanse<br />
Ustupio: Proaxis, (01) 23 12 625<br />
www.proaxis.hr<br />
9/10<br />
9/10<br />
cijena: 18.799 kn
Smartphone<br />
HTC S620<br />
Glavna prednost HTC-ova Excalibura, kako je ovaj uređaj inicijalno bio<br />
nazvan (riječ je o još jednom HTC-ovu slikovitom kodnom imenu, ovaj<br />
put srećom bez nakaradnog spellinga), njegove su dimenzije<br />
Piše: Ante Vukorepa<br />
TC 620 je, naime, jedan od<br />
najkompaktnijih kod nas dostupnih Hpametnih<br />
telefona s punom QWERTY<br />
tipkovnicom - Sony Ericssonov M600 ovdje ne<br />
računamo jer ne koristi standardnu tipkovnicu,<br />
dok je P990, iako uži, primjetno deblji. Na<br />
prvi pogled spartanska prednja strana uređaja<br />
sastoji se od pune alfanumeričke tipkovnice, sa<br />
svim bitnim tipkama (posjeduje čak i tipku Tab),<br />
tri kratice za brz pristup kameri, web browseru<br />
i e-mail klijentu, te iznenađujuće velikog ekrana.<br />
Dvije signalne LE diode prilično su efektivno<br />
sakrivene u utoru zvučnika, a osim tipke za<br />
uključivanje i isključivanje na bočnim stranicama<br />
na prvi pogled nema nikakvih drugih kontrola.<br />
Izgled, međutim, vara, jer se s desne strane<br />
uređaja krije HTC-ova nova zanimljivost nazvana<br />
- JOGGR (spomenuti nakaradni spelling je,<br />
očito, ipak morao negdje iskrsnuti). Riječ je o<br />
linearnom trackpadu - površini osjetljivoj na<br />
dodir, sličnoj onoj na prijenosnim računalima<br />
ili HP-ovu iPaqu hx4700, no koja ne služi<br />
( Najočigledniji Excaliburov diferencijacijski faktor<br />
svakako je linearni trackpad koji zamjenjuje<br />
uobičajenije bočne kotačiće i tipke<br />
pomicanju kursora već isključivo scrollanju,<br />
tj. jednodimenzionalnoj (linearnoj) navigaciji.<br />
Osim za scroll i odabir stavaka, JOGGR služi i<br />
za povratak na ekran Home i prethodni ekran<br />
(funkcija Back).<br />
Podržane tehnologije paketnog prijenosa<br />
podataka ograničene su na GPRS i EDGE<br />
- što primjerice u usporedbi s Nokijinim 3G<br />
modelom E61 ne djeluje spektakularno. No,<br />
za razliku od konkurencije, S620 je umjesto<br />
Bluetoothom u verziji 1.1 opremljen posljednjom<br />
verzijom 2.0, s poboljšanom podrškom za<br />
A2DP (stereoslušalice), FTP client profilom<br />
te još mnogo toga. EDR (Enhanced Data<br />
Rate) na žalost nije podržan. Tu je potom<br />
WLAN s podrškom za standarde 802.11 b i<br />
g, s mogućnošću rada u power saving modu,<br />
ali i fotoaparat, koji, primjerice, nedostaje<br />
i Nokiji E61 i Motorolinu modelu Q (ali ne i<br />
Samsungu i320). Fotoaparat je razlučivosti 1,3<br />
megapiksela, opremljen je LED bljeskalicom<br />
i daje slike osrednje kvalitete. Za razliku od<br />
fotoaparata na većini drugih <strong>Windows</strong> Mobile<br />
uređaja, ovaj ne pati od problema s kašnjenjem<br />
prilikom okidanja i sporosti prikaza, već se<br />
ponaša baš onako kako se od njega i očekuje.<br />
Kvaliteta prijema također zaslužuje svaku<br />
pohvalu, no riječi hvale imamo i za jedan, za<br />
<strong>Windows</strong> Mobile uređaje inače prilično atipičan<br />
aspekt rada - baterijski vijek. Zahvaljujući<br />
štedljivom Texas Instrumentsovu procesoru,<br />
S620 iz svoje 960-miliampersatne baterije izvlači<br />
čak oko tri dana uporabe srednjeg intenziteta,<br />
sa skidanjem mailova, browsanjem i prosječnom<br />
količinom razgovora.<br />
HTC S620<br />
Smartphone<br />
E ekran, povezivost, performanse, dimenzije,<br />
kvaliteta prijema, JOGGR<br />
F osrednji fotoaparat, relativno skučena tipkovnica<br />
Specifikacije: TI OMAP 850 na 200 MHz, 128<br />
MB ROM-a, 64 MB SDRAM-a, <strong>Windows</strong> Mobile<br />
5.0, 2,4” TFT LCD, 320 x 240 piksela, USB 2.0,<br />
WLAN 802.11b/g, Bluetooth 2.0, microSD, puna<br />
QWERTY tipkovnica, quad-band (850/900/1800/<br />
1900 MHz) GSM, EDGE, fotoaparat 1,3 MP, 960<br />
mAh Li-Ion baterija, 112 x 63 x 13 mm<br />
Karakteristike<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Etranet, (01) 29 95 123<br />
www.fujitsu-siemens.hr<br />
9/10<br />
cijena: Nije formirana<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 53<br />
8/10<br />
Performanse<br />
testovi<br />
9/10
Smartphone<br />
BlackBerry Pearl (8100)<br />
Pearl je nevjerojatno stylish mobilni telefon s funkcionalnošću<br />
BlackBerryja. No, osim što su dali dizajnerima priliku da se zaista<br />
dokažu, Kanađani su u Pearl “ugurali” i novosti koje ga čine prvim<br />
pravim multimedijalnim BlackBerryjem, ne odbacujući pritom<br />
njegove korporativne funkcije<br />
Piše: Dario Sušanj<br />
S<br />
ada kada su si, nakon nekoliko godina<br />
navlačenja, stručnjaci za push e-mail iz<br />
kanadske tvrtke RIM napokon uspjeli s<br />
vrata skinuti razne patentne tužbe, napokon su<br />
dobili priliku postati fleksibilniji, dinamičniji i inovativniji<br />
u ponudi svojih proizvoda. Nove smjernice<br />
razvoja omogućavaju, napokon, i kreativniji, promišljeniji,<br />
atraktivniji, znatno "hrabriji" dizajn uređaja.<br />
Tko god da je pojam BlackBerryja dosad<br />
povezivao uz konzervativne uređaje, morat će<br />
dobro preispitati svoje stavove čim prvi put ugleda<br />
Pearl. A što će tek biti nakon što ga primi u<br />
ruku! Dimenzijama malen (usporediv s Motorolom<br />
SLVR L7), nevjerojatno malene mase za ovakav<br />
uređaj, sjajnog crnog finiša i metalik bočnih stranica<br />
- apsolutno je nemoguće da ovim uređajem<br />
nećete privući pozornost.<br />
BlackBerry Pearl (ili - 8100; tvrtka RIM koristi<br />
Pearl kao službeno komercijalno ime premda se<br />
paralelno pojavljuje i 8100 kao oznaka modela)<br />
može se nazvati prvim pravim pametnim telefonom<br />
u RIM-ovoj ponudi, iako se koncepcijski<br />
nastavlja na porodicu uređaja koji su nam dosad<br />
bili poznati pod oznakama 7100 i 7130. Ponuda<br />
je tako i dalje razdvojena u dva dijela: QWERTY<br />
uređaji, poput modela 8700, namijenjeni onima<br />
koji će BlackBerryja koristiti ponajprije za elektroničku<br />
poštu i surfanje Webom, te uređaji sličniji<br />
mobilnim telefonima, poput već spomenutog<br />
modela 7100 i sada Pearla, koji su opremljeni<br />
SureType tipkovnicom.<br />
Prvi uređaj s trackballom<br />
Ta je tipkovnica ujedno i glavni razlog zašto vas<br />
ovaj uređaj možda neće zanimati: pisanje na njoj<br />
osjetno je sporije nego kod QWERTY modela, jer<br />
se na tipkama nalaze po dva slova, ali je za ono<br />
drugo, desno, tipku potrebno pritisnuti dvaput<br />
- što je u početku zbunjujuće, a brzinu pisanja s<br />
QWERTY tipkovnice zapravo nikada nećete niti<br />
postići. Veliki svjetski jezici imaju tu prednost da je<br />
8100 opremljen briljantnim rječnicima koji olakšavaju<br />
tipkanje samo jednim pritiskom na pojedinu<br />
tipku. Zbog toga valja odmah reći kako je Pearl<br />
namijenjen onima koji žele imati funkcionalnost<br />
( SureType tipkovnica traži ponešto navikavanja,<br />
naročito kada se piše na hrvatskom, ali je<br />
zato trackball briljantna inovacija<br />
BlackBerryja i stalan pristup elektroničkoj pošti,<br />
ali ipak ponajprije traže vrlo dobar pametni<br />
telefon. Ne kažemo da nije moguće na Pearlu<br />
pisati i prilično dugačke poruke, ali SureType<br />
tipkovnica u kombinacija s pisanjem na hrvatskom<br />
jednostavno nije najpraktičnije rješenje.<br />
Biserno ime Pearl može zahvaliti inovaciji na<br />
koju se RIM odvažio: ovo je, barem koliko se<br />
možemo sjetiti, prvi mobilni uređaj s trackballom!<br />
Iako smo pomalo tužni zbog izostanka kotačića,<br />
činjenica jest kako je na pametnom telefonu<br />
daleko praktičnija središnja navigacija ispod ekrana,<br />
a Pearlov trackball daleko je bolje rješenje od<br />
svih navigacijskih tipki i joysticka koje smo viđali<br />
na drugim telefonima. U početku zahtijeva nešto<br />
navikavanja, no već nakon samo desetak minuta<br />
šetnje izbornicima na njega ćete se u potpunosti<br />
naviknuti. Njegova se osjetljivost može prilagoditi i<br />
osobnim preferencijama. Uz trackball, čiji se pritisak<br />
prema unutra koristi za odabir opcija, Pearl je<br />
dobio i tipku za pristup kontekstnim izbornicima<br />
(koje bismo ranije dobivali pritiskanjem kotačića).<br />
Prema prvim informacijama koje su procurile o<br />
navodnom nadolazećem QWERTY modelu, vjerojatne<br />
oznake 8800, ta će kombinacija (trackball<br />
+ tipka za izbornik) biti zadržana.<br />
Novi OS - 4.2<br />
Ono što Pearl čini multimedijalnim pametnim<br />
telefonom stvari su koje su dosad bile nezamislive<br />
na BlackBerry uređaju: fotoaparat razlučivosti<br />
1,3 megapiksela s 5x digitalnim zumom i<br />
bljeskalicom (slike, doduše, nisu niti sjajne niti<br />
fantastične, ali savršeno su upotrebljive za MMS<br />
i e-mail), potom memorijska kartica formata<br />
microSD (TransFlash) i kapaciteta 128 MB (koja<br />
je, u starom Nokijinu stilu, nažalost zakopana<br />
duboko ispod baterije, zbog čega je hot swap<br />
nemoguć) te, konačno, multimedijski player koji<br />
se vrlo dobro snalazi s MP3 i AAC audiozapisima<br />
te MPEG4 videozapisima. Kako je ovo prvi put<br />
da se RIM odlučio na ugradnju multimedijskih<br />
funkcija u BlackBerry, prije testiranja uređaja bili<br />
smo pomalo skeptični kako će sve ove funkcije<br />
biti podržane u Java platformi, na kojoj se temelji<br />
cijeli BlackBerry OS. Ali ubrzo smo razuvjereni<br />
oko mogućih problema: sve je, uključujući i<br />
fotoaparat (kod kojeg nije bilo kašnjenja prilikom<br />
+ Multimedijski<br />
player, inovacija<br />
u OS-u<br />
4.2, prilično se<br />
dobro snalazi<br />
sa standardnim<br />
zvučnim i videodatotekama<br />
snimanja) i<br />
multimedijski<br />
player, radilo<br />
savršeno.<br />
Našli smo i<br />
drugih zgodnih<br />
sitnica za koje<br />
je odgovorna<br />
verzija 4.2 operacijskog<br />
sustava,<br />
poput glasovnog<br />
biranja i malenog previewa web stranica u<br />
Internet Browseru. Tu i tamo može se pronaći<br />
još pokoja novost u ponudi opcija, primjerice,<br />
sigurnosnim je svojstvom proglašena mogućnost<br />
bojenja pozadine e-mail poruka, odnosno PINova<br />
i SMS-ova, različitim bojama kako bi odmah<br />
na prvi pogled bilo jasno o čemu se radi.<br />
Razlog zašto u pc chipu uvijek posvećujemo<br />
pažnju novim BlackBerryjima njihova je odlična<br />
integracija ponajprije s Microsoft Exchange<br />
poslužiteljem i omogućavanje direktnog pusha,<br />
a BlackBerry Internet Service, koji omogućava<br />
pravi push pošte s Gmaila i Yahooa te nešto<br />
manje trenutni push s ostalih POP3/IMAP4<br />
accounta, odlično je rješenje za manje tvrtke ili<br />
pojedince. OS-om verzije 4.2 RIM je dokazao<br />
kako je njegova na Javi temeljena platforma prilično<br />
future-proof i kako može podnijeti svestrane<br />
multimedijske dodatke. Ne treba li vam puna<br />
QWERTY tipkovnica jer ćete mailove više čitati<br />
no što ćete na njih odgovarati, Pearl je za vas<br />
dosad najugodnije iznenađenje iz RIM-a.<br />
BlackBerry Pearl (8100)<br />
BlackBerry smartphone<br />
E dizajn, dimenzije, trackball, multimedija<br />
F smještaj memorijske kartice, tipkovnica nije<br />
toliko praktična za hrvatski jezik<br />
Specifikacije: quad-band smartphone, GPRS/<br />
EDGE, BlackBerry OS 4.2, ekran 240 x 260 u 65<br />
tisuća boja, 64 MB RAM-a, memorijske kartice<br />
microSD (128 MB), Bluetooth, miniUSB, 1,3 MP<br />
fotoaparat, baterija Li-Ion, 900 mAh, dimenzije:<br />
106 x 50 x 14,4 mm; masa: 88 g<br />
Karakteristike<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Vipnet, 091 77 00<br />
blackberry.vipnet.hr<br />
9/10<br />
cijena: 3600 kn<br />
(uz pretplatu: 2591 kn)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 55<br />
9/10<br />
Performanse<br />
testovi<br />
9/10
testovi<br />
<strong>Windows</strong> <strong>Vista</strong> i Office 2007<br />
Ured s pogledom<br />
Sedam dugih godina trajala je izrada novih <strong>Windows</strong>a. Tijekom tog perioda u <strong>Windows</strong>e se ugrađivalo<br />
sve i svašta, tako da su očekivanja bila prilično velika. Novi <strong>Windows</strong>i definitivno su privlačniji od starih,<br />
stoga im po pitanju estetike novo ime u potpunosti odgovara. No šteta je što neke opcije, kao što je<br />
isprva najavljeni datotečni sustav FinFX, za sada možemo samo zamišljati. Utjehu nam donekle pruža<br />
posve novi Office, paket izgledom i sposobnostima u potpunosti prilagođen Visti<br />
Pišu: Ante Vukorepa i Branko Špoljarić - Barney<br />
Izgleda da brojka sedam nije značajna samo<br />
kad razbijete ogledalo, jer ćete (navodno)<br />
zbog toga patiti sedam godina, ili u slučaju<br />
brakova, koji se vole raspadati upravo nakon<br />
sedam godina. Tim se faktorima, kao i još<br />
mnogima koje je čovječanstvo povezalo s<br />
brojem sedam, sada pridružuju i <strong>Windows</strong>i<br />
jer je majstorima iz Redmonda trebalo oko<br />
sedam dugih godina da nam napokon predstave<br />
nasljednika popularnih <strong>Windows</strong>a XP.<br />
Nasljednika koji bi nam trebao omogućiti još<br />
jednostavniji, efikasniji i ugodniji rad s našim<br />
računalima. Tijekom tog sedmogodišnjeg perioda<br />
moglo se o novom operativnom sustavu<br />
čuti svakojakih mišljenja i špekulacija, no šira je<br />
zajednica tek prije nepunih godinu dana mogla<br />
vidjeti što se to zaista sprema i kako će novi<br />
operativni sustav, tada još poznat pod nazivom<br />
Longhorn, izgledati. Sva predviđanja i diskusije<br />
oko sadržaja i izgleda mogu sada napokon<br />
prestati jer se najnovija verzija <strong>Windows</strong>a, koja<br />
se odaziva na ime <strong>Vista</strong>, spremna preseliti u<br />
ruke korisnika.<br />
Prozračnost<br />
Iako je službeno vrijeme početka prodaje<br />
kraj siječnja <strong>2007.</strong> godine, <strong>Vista</strong> se već nalazi<br />
u proizvodnji, a prva izdanja doći će u ruke<br />
određenih poslovnih korisnika već u trenucima<br />
dok čitate ove retke. Kućni korisnici morat će,<br />
dakle, malo pričekati, no mogu biti sigurni kako<br />
se u tom periodu s Vistinom funkcionalnošću<br />
neće ništa dogoditi. Ukoliko kod nekog poslovnog<br />
korisnika "naletite" na Vistu, vidjet ćete<br />
sve one funkcije (ovisno o izdanju, naravno)<br />
koje ćete naći i u Visti kakvu ćete moći kupiti<br />
od trenutka službenog početka prodaje. Pritom<br />
ponajprije mislimo na novo grafičko sučelje,<br />
koje koristi sve mogućnosti modernih 3D<br />
grafičkih kartica i koje ovu verziju <strong>Windows</strong>a<br />
čini najšarenijom od svih dosadašnjih. Ako ste<br />
mislili da je svijet <strong>Windows</strong>a XP bio obojen<br />
svim duginim bojama, pričekajte dok vidite<br />
Vistu ili, da budemo precizniji, aero sučelje na<br />
djelu.<br />
Pred vama će se naći ekran koji će vas podsjećati<br />
na prethodnu verziju <strong>Windows</strong>a, no<br />
smjesta ćete imati dojam kako su boje suptilnije,<br />
a nema više ni onog dojma da je izašlo iz crtanog<br />
filma. Ukupni dojam ozbiljniji je te, što je<br />
najvažnije, puno ugodniji nego što je ikad dosad<br />
bio. Dežurni zlobnici smjesta će reći (i već su<br />
poodavno rekli) kako Microsoft tu nije predstavio<br />
ništa novo jer su sposobnosti Aera već odavno<br />
viđene na Macintoshu. Mi ćemo se s tom<br />
konstatacijom složiti, no pritom i dodati kako to<br />
uopće nije bitno jer isti problemi u pravilu dovo-<br />
56 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Ukoliko ne obrišete kvačicu u donjem lijevom<br />
kutu, ovaj će se prozor otvarati svaki put<br />
kad pokrenete Vistu. Početnicima će biti dosta<br />
koristan, no iskusni korisnik brzo će isključiti<br />
njegovo pojavljivanje<br />
de do istih ili vrlo sličnih rješenja. Tako je to u<br />
svim aspektima ljudske djelatnosti, stoga nema<br />
nikakvog razloga da ne bude i na području<br />
dizajna sučelja na relaciji računalo-čovjek. Prisjetimo<br />
se samo autoindustrije gdje se osnovni<br />
elementi, a u dobroj mjeri i većina ostalih, uopće<br />
ne razlikuju, a nitko se zbog toga ne buni i ne<br />
optužuje proizvođače da kradu jedni od drugih.<br />
Eto, sad kad smo prekinuli bespotrebne rasprave<br />
o tom što je bilo prije, kokoš ili jaje, moramo<br />
ipak uputiti Microsoftu jednu žaoku i ustvrditi<br />
kako se aero sučelje ne može koristiti na svim<br />
izdanjima Viste, a i hardverski zahtjevi također<br />
će onemogućiti dio korisnika da uživaju u njegovim<br />
čarima. Dok ovaj drugi element možemo<br />
prihvatiti, nekako nam se čini da je i Vistino<br />
izdanje Home Basic moralo ponuditi aero sučelje.<br />
Ovako je tim korisnicima preostalo sučelje<br />
koje je, doduše, ljepše od onog na <strong>Windows</strong>ima<br />
XP, no ipak ne tako efektno i praktično kao što<br />
je aero varijanta.<br />
Glavna odlika bit će vam jasna istog trena<br />
kad pokrenete prvu aplikaciju ili kad pogledate<br />
desnu stranu ekrana na kojoj se nalazi novi<br />
dodatak zvan Sidebar. Rubovi svih prozora<br />
djelomice su prozirni, a praktično je što se njihova<br />
boja i stupanj prozirnosti mogu precizno<br />
regulirati i prilagoditi trenutnom raspoloženju<br />
i zahtjevima korisnika. Svi elementi prozora<br />
dorađeni su i vizualno djeluju puno bolje i<br />
efektnije nego u <strong>Windows</strong>ima XP, a drago<br />
nam je uočiti da se Microsoft nije zaustavio<br />
samo na grafičkim efektima, nego je poradio i<br />
na poboljšanju ergonomskih aspekata novog<br />
sučelja. Tako se pritiskom na kombinaciju tipki<br />
Alt+Tab ili Window+Tab aktiviraju dva načina<br />
prelaska s jedne na drugu aktivnu aplikaciju,<br />
odnosno otvoreni prozor. Alt+Tab aktivirat će<br />
dodatni prozor unutar kojeg će biti prikazani svi<br />
prozori u thumbnail obliku. Ta se opcija mogla<br />
naknadno instalirati i na <strong>Windows</strong>e XP, no<br />
ovdje je integralni dio sučelja od samog početka,<br />
a ujedno je i grafički puno bolje i efektnije<br />
riješena te svakako predstavlja korak naprijed u<br />
korištenju <strong>Windows</strong>a. Iako smatramo da ergonomski<br />
možda i nije osobito praktičan, način<br />
promjene aktivnih prozora aktiviran kombinacijom<br />
tipki <strong>Windows</strong>+Tab nesumnjivo je vrlo<br />
efektan. Svi su prozori prikazani u 3D prikazu u<br />
obliku svojevrsnog špila karata, a praktično je<br />
što je na svim tim "kartama" prikazan aktivan<br />
sadržaj prozora, makar se radilo i o prozoru<br />
koji, primjerice, prikazuje nekakav video ili sličan<br />
multimedijalni sadržaj.<br />
Dijeljenje sigurnosnog kolača<br />
Osim novog izgleda prozora <strong>Vista</strong> nam nudi<br />
i još dva posve nova elementa GUI sučelja. To<br />
su već spomenuti Sidebar na kojem se nalaze<br />
različite "male" aplikacije te tehnologija Live<br />
Thumbnails koja korisniku omogućuje da vidi<br />
sadržaj minimiziranih prozora. Dovoljno je samo<br />
postaviti kursor na oznaku prozora na taskbaru<br />
i pojavit će se thumbnail s prikazom kompletnog<br />
sadržaja, uključujući i multimedijalne<br />
sadržaje. Vrlo praktično i sigurni smo da će se<br />
dopasti velikom broju budućih korisnika Viste.<br />
Programi koji se nalaze na Sidebaru Microsoft<br />
naziva gadgetima, a ponajprije je riječ o interaktivnim<br />
appletima koji prikazuju određene<br />
informacije (stanje dionica, RSS, točno vrijeme,<br />
vremensku prognozu). Slični su gadgetima<br />
Google Desktopa ili Yahooovim widgetima, no<br />
jasno je da osnovnu ideju vuku od Macintoshevih<br />
gadgeta jer su ugrađeni direktno u operativni<br />
sustav što znači da mogu koristiti praktično<br />
sve sposobnosti sustava.<br />
testovi<br />
Za razliku od nekih prošlih vremena kada su se neke nove mogućnosti doslovno pojavile<br />
pet minuta prije slanja <strong>Windows</strong>a u konačnu proizvodnju CD-ova i prodajnog paketa,<br />
<strong>Vista</strong> se u periodu između verzija RC1 (Release Candidate 1) i RTM (Released To Manufacture)<br />
funkcionalno više nije mijenjala. Ipak se nije, kako bismo pomislili, radilo isključivo<br />
na uklanjanju posljednjih grešaka, nego se dobar dio vremena potrošio na dodatno unapređivanje<br />
sigurnosnih komponenti. Iza sintagme o unapređivanju krije se zapravo odgovor<br />
na uzbunu koju su podigle brojne antivirusne tvrtke, kao i ostale tvrtke koje se bave sigurnošću.<br />
Njima je najviše smetalo što je nova verzija Defendera, sigurnosne aplikacije ugrađene<br />
u Vistu, ugrađena prilično duboko i na takav način koji nije dozvoljavao jednostavno<br />
uključivanje drugih sigurnosnih aplikacija u kompletan sigurnosni lanac. Da se po tom pitanju<br />
ipak išlo na ruku proizvođačima sigurnosnog softvera govori sve veća lista antivirusnih,<br />
firewall i drugih alata različitih proizvođača koji sada napokon mogu raditi i s Vistom.<br />
Lako je pretpostaviti da će Sidebar,<br />
zajedno sa svojim gadgetima, postati jako<br />
popularan te da ćemo u relativno kratkom<br />
roku biti preplavljeni brojnim dodacima koji<br />
će se boriti za svoje mjesto na Sidebaru.<br />
To uopće nije loše, a naročito nam je drago<br />
što se za početak prodaje <strong>Windows</strong>a u<br />
Hrvatskoj već pripremaju i domaći gadgeti<br />
koji su djelo domaćih programera. Riječ je o<br />
prilično cjelovitom setu gadgeta koji će vam<br />
davati informacije o događajima na "domaćem<br />
terenu". Tako ćemo, primjerice, moći<br />
pratiti Hinine vijesti, stanje domaćih dionica,<br />
ponudu poslova s web sitea MojPosao, a ne<br />
smijemo zaboraviti ni podatke o kvotama u<br />
kladionicama ili naprosto praćenje radijskog<br />
programa. Eto, napokon da i mi dočekamo<br />
da se nove mogućnosti <strong>Windows</strong>a smjesta<br />
iskoriste i od strane domaćih autora. Nadajmo<br />
se da neće stati samo na gadgetima i<br />
Sidebaru.<br />
( Aero sučelje u svakom slučaju izgleda bolje od bilo kojeg sučelja koje smo do sada nalazili na<br />
<strong>Windows</strong>ima. Za korištenje svih mogućnosti ipak će vam trebati nešto bolja grafička kartica, a<br />
morat ćete izbjeći i nabavu najjeftinijeg izdanja Viste. No napredak i komoditet uvijek su nešto i<br />
koštali, zar ne?<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 57
testovi<br />
( Ovakve se poruke, kakve smo znali viđati<br />
u prvim betama, srećom više ne pojavljuju.<br />
Očigledno je <strong>Vista</strong> spremna za veliku premijeru<br />
pred brojnim auditorijem<br />
Liječenje paranoje<br />
Sigurnost je jedan od glavnih razloga koji bi<br />
nas trebao natjerati da napustimo <strong>Windows</strong>e<br />
XP ili čak <strong>Windows</strong>e 2000 (ako ih još koristite)<br />
i da prijeđemo na korištenje Viste, koja bi nam<br />
trebala pružiti posve novi sigurnosni doživljaj.<br />
Zlobnici bi mogli reći kako pojačavanje sigur-<br />
64-bita<br />
Praktično svi procesori koji su se tijekom<br />
posljednje dvije godine našli na<br />
tržištu nude nam mogućnost korištenja<br />
64-bitnih operacijskih sustava i aplikacija.<br />
64-bitna podrška otišla je toliko daleko<br />
da danas čak i najjeftiniji procesori poput<br />
Semprona i Celerona imaju odgovarajuće<br />
64-bitne ekstenzije, stoga nas nimalo ne<br />
čudi Microsoftova odluka da istovremeno<br />
s 32-bitnom u prodaju pusti i 64-bitnu<br />
verziju Viste. Kako bi teoretski ta verzija<br />
trebala biti najmanje dvadeset i pet posto<br />
jača u odnosu na 32-bitnu verziju, jasno je<br />
da može računati na popriličan broj potencijalnih<br />
korisnika, jer bi trebala puno bolje<br />
reagirati na sve nove Vistine grafičke i ostale<br />
zahtjevne elemente. Sve te potencijalne<br />
korisnike ipak moramo razočarati i ustvrditi<br />
kako je <strong>Vista</strong>, doduše, spremna i kako ovaj<br />
put krivica zaista nije na Microsoftu nego<br />
na ostatku svijeta. Problem je, naravno, u<br />
tom što za uspješan 64-bitni rad morate<br />
imati i 64-bitni operativni sustav i 64-bitne<br />
aplikacije, a to nažalost još nije ispunjeno,<br />
odnosno nije ispunjeno u minimalnoj mjeri<br />
koja bi omogućila iole kvalitetan 64-bitni<br />
rad. 64-bitna <strong>Vista</strong> može koristiti 32-bitne<br />
aplikacije, no poznato je da izvršavanje<br />
takvih aplikacija na 64-bitnom operativnom<br />
sustavu sporije nego kada one rade pod<br />
32-bitnim operativnim sustavom. Time<br />
se, dakako, gubi jedan od glavnih razloga<br />
korištenja 64-bitnog operativnog sustava, a<br />
kako stvari trenutno stoje, nismo baš skloni<br />
preporučivati kupnju i korištenje 64-bitne<br />
Viste još barem godinu dana. Nadajmo se<br />
da će 2008. godina napokon biti godina ne<br />
samo 64-bitnih operativnih sustava, nego i<br />
64-bitnih aplikacija, te da ćemo te godine<br />
konačno moći zakoračiti u (ipak) svijetlu 64bitnu<br />
budućnost. Sadašnjost je, zahvaljujući<br />
proizvođačima aplikativnog softvera, još<br />
uvijek prilično mutna.<br />
( Iako mu možda nećete osporiti određenu<br />
korist, ovaj ćete prozor sigurno vrlo brzo zamrziti,<br />
a nakon toga ga se još brže riješiti isključivanjem<br />
nes(p)retno izvedenog sustava User<br />
Account Control (UAC)<br />
nosnih mjera uopće nije bio težak posao ako<br />
ni zbog čeg drugog, a ono zbog činjenice da<br />
su prijašnje verzije po tom pitanju bile prilično<br />
katastrofalne. No mi smo ipak skloniji konstataciji<br />
da su u Redmondu uočili sve nedostatke<br />
prošlih verzija pa su u Visti prišli ispravljanju<br />
tih nedostataka, i to u prilično konzekventnoj<br />
maniri.<br />
Tijekom Vistina razvoja dosta se pričalo o<br />
posve novim sigurnosnim konceptima, no<br />
većina njih ipak nije došla do završnog statusa.<br />
Pitamo se sjećate li se uopće koncepta Palladium<br />
koji je u sprezi s odgovarajućim hardverom<br />
trebao garantirati navodno izuzetnu razinu<br />
sigurnosti. Ako je odgovor potvrdan, možete<br />
odahnuti jer ga (barem) u ovoj, prvoj verziji<br />
Viste nećemo vidjeti, a po svemu sudeći nećemo<br />
ga vidjeti ni u kasnijima. Pretpostavljamo<br />
da se većina korisnika zbog toga uopće neće<br />
žaliti jer je Palladium dobre stvari obećavao<br />
ponajviše velikim tvrtkama i uobičajenim izrabljivačima<br />
poput filmske i glazbene industrije, a<br />
ponajmanje običnim korisnicima.<br />
Jedan od glavnih sigurnosnih problema u<br />
svim dosadašnjim verzijama <strong>Windows</strong>a bila je<br />
potreba većine programa da njihov korisnik ima<br />
administratorske ovlasti. Pred kraj XP ere pojavio<br />
se, doduše, određen broj aplikacija koje su<br />
napokon mogle raditi i kad korisnik nije imao ta<br />
prava, no sve je to bilo i prekasno i premalo da<br />
bi promijenilo prilično lošu dosadašnju sigurnosnu<br />
situaciju. Najgore od svega bilo je to što<br />
je i većina Microsoftovih programa prva kršila<br />
neka nepisana pravila i također zahtijevala<br />
administratorske ovlasti ne samo za izvršavanje,<br />
nego i za svoje osnovno instaliranje.<br />
Kako bi se ta vrlo nepoželjna situacija ispravila,<br />
Microsoft je u Visti uveo User Account<br />
Control (UAC) sustav čija je glavna odlika da<br />
( Novi prikaz mrežnog okružja u kojem se nalazi<br />
vaše računalo riješen je kudikamo bolje nego<br />
u prijašnjim <strong>Windows</strong>ima. Raspored prikazan<br />
na slici najčešće se javlja kod tipičnog kućnog<br />
računala spojenog na Internet<br />
( Novi način instalacije (ne samo) grafičkog<br />
drivera kudikamo je praktičniji, ljepši i bolji<br />
od onog na što smo navikli kod <strong>Windows</strong>a XP.<br />
Nadajmo se da će mnogi proizvođači hardvera<br />
iskoristiti sve što im <strong>Vista</strong> pruža<br />
stalno provjerava što korisnik radi, a u tu provjeru<br />
uveden je i administrator, tako da nema<br />
više one bahatosti na koju su nas navikle prijašnje<br />
verzije <strong>Windows</strong>a. Sad će i administratoru<br />
pri pokušaju instalacije nove aplikacije odmah<br />
iskočiti dodatni prozor koji će mu reći da radi<br />
potencijalno opasnu stvar i pitati ga je li zaista<br />
siguran da želi nastaviti s tim što radi. Kako bi<br />
korisnik shvatio svu bremenitost situacije tijekom<br />
tog ispitivanja, ostatak ekrana zamračit će<br />
se tako da ćete jedva vidjeti što se na njemu<br />
nalazi, a jedini dobro vidljiv prozor bit će UACov<br />
inkvizitorski prozor u kojem ćete morati<br />
potvrditi da zaista znate što radite, ili skrušeno<br />
priznati da niste posve sigurni, što će, naravno,<br />
dovesti do prekida operacije koju ste započeli.<br />
Ovakav način zaštite na prvi je pogled prilično<br />
dobar jer će se UAC-ov prozor pojaviti i kad<br />
neku opasniju operaciju započne neki neželjeni<br />
program koji ste "pokupili" za vrijeme surfanja<br />
po Internetu ili tijekom pregledavanja svoje<br />
elektroničke pošte. Poželi li, primjerice, nekakav<br />
trojan pokrenuti proces kojim bi špijunirao<br />
vaš rad ili javljao rezultate špijuniranja "kući",<br />
aktivirat će se UAC-ov prozor i svakom će korisniku<br />
biti jasno da se događa nešto čudno što<br />
je najbolje prekinuti odmah u samom začetku.<br />
Problem je samo u tom što se taj prozor pojavljuje<br />
gotovo pri svakoj operaciji koju pokušate<br />
i već vam nakon desetak minuta rada s Vistom<br />
( Detaljnija razrada mrežnog okružja u slučaju<br />
kućnog računala ne razlikuje se bitno od<br />
osnovnog prikaza, no i ovdje se vidi kako do<br />
Interneta dolazimo preko hardverskog gatewaya.<br />
Složenija mreža dala bi administratoru<br />
mnoštvo korisnih podataka<br />
58 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
i UAC i <strong>Vista</strong> počinju beskrajno ići na živce.<br />
Ako ste zamijetili da smo UAC-ov prozor<br />
maloprije nazvali "inkvizitorskim", vjerujte nam<br />
da nismo pretjerivali i nekako nam se čini da<br />
silne pare koje je Microsoft sigurno potrošio u<br />
istraživanje primjene novog pristupa sigurnosti<br />
nisu uopće potrošene kako treba. I čistačica u<br />
bilo kojoj IT tvrtki mogla im je reći da nasilnički i<br />
iritantni pristup konstantnog potvrđivanja većine<br />
operacija kod korisnika može izazvati samo<br />
animozitet, a o "novosti" ovog pristupa dalo bi<br />
se itekako raspravljati.<br />
Autor ovih redaka primijenio ga je u svojim<br />
aplikacijama još sedamdesetih godina prošlog<br />
stoljeća i još onda zaključio da je dobrobit<br />
samo površinska te da je potreban drugačiji<br />
pristup. Ono što će se na kraju sigurno dogoditi<br />
je da će korisnici naprosto isključiti UAC<br />
kontrolu i dalje raditi onako kako su godinama<br />
navikli. To što ih pritom više ništa neće obavijestiti<br />
o nepoželjnim radnjama još nepoželjnijih<br />
aplikacija neće ih previše zanimati. Ljudska<br />
je vrsta na nivou jedinke oduvijek preferirala<br />
komoditet u odnosu na sigurnost, naročito<br />
kada je ta sigurnost ponešto virtualnog tipa.<br />
Baš kao i <strong>Windows</strong>i XP, tako i <strong>Vista</strong> korisnika<br />
koji ju je instalirao proglašava administratorom,<br />
no za razliku od XP-a administrator više nema<br />
apsolutne ovlasti nad sustavom. Osim što će<br />
ga UAC svako malo "priupitati za zdravlje",<br />
neke će operacije moći obaviti tek kad uključi<br />
administratora s maksimalnim ovlastima. Taj<br />
je administrator skriven i neaktivan, a kreiran<br />
je u trenutku instaliranja Viste. Aktivirat će se<br />
automatski u trenutku kad <strong>Vista</strong> otkrije da u listi<br />
korisnika nema više nijednog s administratorskim<br />
ovlastima i omogućit će vam apsolutno<br />
sve radnje s operativnim sustavom, kao i kreiranje<br />
korisnika sa standardnim administratorskim<br />
privilegijama.<br />
Zanimljivo rješenje do sada gotovo nerješivog<br />
problema da većina korisnika koristi administratorske<br />
privilegije, i to na najvišoj razini.<br />
Tko, koga, komu, čemu...<br />
( Priručni Microsoftov benchmark dat će ocjenu<br />
hardverskih sposobnosti vašeg računala.<br />
Koliko je on zaista precizan pokazat će vrijeme,<br />
a nama se, dok ne ispitamo nešto veći broj različitih<br />
računala, čini da bi generator slučajnih<br />
brojeva dao otprilike jednako vrijedan rezultat<br />
Zanimljivo, ali nismo baš sigurni da je i previše<br />
efikasno, no o tom će pravi sud moći dati tek<br />
vrijeme. Mi jedino možemo zaključiti kako je<br />
neke sigurnosne stvari IT svijet riješio još prije<br />
dosta godina, ne samo na Unixima nego i na<br />
drugim operativnim sustavima. Microsoftu bi<br />
dobro došlo da sljedeći put ne otkriva toplu<br />
vodu, nego pogleda već postojeća dobra<br />
sigurnosna rješenja. No ipak ćemo cijeloj toj<br />
priči o sigurnosti dati pozitivnu ocjenu jer je<br />
riješena bolje nego kod svih dosadašnjih verzija<br />
<strong>Windows</strong>a. Jedino što nas još muči je to što<br />
kraticu UAC koristi i Union Aerospace Corporation<br />
iz Dooma, no to je sasvim druga priča.<br />
Dodatni doprinos sigurnosti daje sustav<br />
Bitlocker koji će se instalirati samo ako imate<br />
izdanje Enterprise ili Ultimate. Ostala izdanja<br />
ga ne nude, iako smatramo da bi i obični korisnici<br />
(a ne samo napredni i poslovni) od njega<br />
mogli imati koristi. Riječ je o sustavu kodiranja<br />
podataka na tvrdom disku, i to na nivou pojedinog<br />
sektora, a može zaštititi pojedine dijelove<br />
Dok se kod <strong>Windows</strong>a XP još prilično lako moglo zaobilaziti kontrole legalnosti instaliranog<br />
operativnog sustava, <strong>Vista</strong> nam se predstavlja u posve drugačijem svjetlu. U trenu<br />
kad su se mogle isprobati prve javne varijante novog OS-a Microsoft je objavio kako će<br />
sustav aktivacije biti dodatno pooštren i kako će svim potencijalnim korisnicima nelegalne<br />
verzije Viste rad biti otežan u mjeri dovoljnoj da se brzo odluče na kupnju legalne varijante.<br />
Ta izjava u prvi tren nije izazvala veću buru jer se računalo na to da će većina korisnika<br />
Vistu ionako dobiti prilikom kupnje novog računala, pa onda sama aktivacija neće<br />
biti neki problem. No, kada se detaljnije analiziralo licencu koja treba pratiti OEM verzije<br />
Viste, došlo se do zaključka kako u slučaju kasnije zamjene pojedinih važnijih elemenata<br />
računala ta licenca više ne bi vrijedila. Prevedeno na jezik korisnika to bi značilo da nakon<br />
što promijenite matičnu ploču više ne biste smjeli koristiti svoje OEM <strong>Vista</strong> <strong>Windows</strong>e,<br />
nego biste morali kupiti novu licencu odnosno novi paket Viste. Ni korisnicima takozvane<br />
prodajne (retail) verzije život nije trebao biti ništa lakši. I njima je dano samo trideset dana<br />
do trenutka kada moraju obaviti aktivaciju, a nakon toga bi se sposobnosti Viste uvelike<br />
ograničile. Radio bi samo browser i upozorenje da morate aktivirati softver koji ste pošteno<br />
platili. Sve bi se to čak i dalo pretrpjeti da se već nisu pojavili slučajevi gdje vam <strong>Vista</strong><br />
uporno tvrdi kako imate ilegalnu verziju iako ste vi obavili tu nesretnu i (ne)potrebnu aktivaciju.<br />
Prvi je problem (nemogućnost prebacivanja na drugi hardver) ipak riješen promjenom<br />
licence, tako da će nam ipak biti dozvoljeno da radimo kao i do sada, odnosno da značajnijom<br />
promjenom hardvera ipak i dalje imamo pravo koristiti legalno kupljen i plaćen operativni<br />
sustav. Drugi problem još nije riješen, a neće ni biti sve do trenutka kad Microsoft<br />
shvati da od svih tih silnih zaštita najviše stradaju upravo legalni korisnici, koji se s pravom<br />
pitaju tko tu koga i zašto…<br />
testovi<br />
( Uočite crveni "iksić" uz oznaku OpenGL testa.<br />
Notorna je činjenica da <strong>Vista</strong> nema podršku za<br />
OpenGL, grafički API, a tužno je što i najnoviji<br />
ATI-jevi driveri tu situaciju ne mijenjaju na bolje.<br />
Bez DirectX sučelja neće ići<br />
diska ili cijeli disk, zbog čega se sustav još<br />
naziva Full Volume Encryption (FVE). Korisno<br />
je što se može zaštititi i glavni disk s kojega<br />
podižemo Vistu, u što su uključene baš sve<br />
datoteke poput paging i hybernation datoteka.<br />
Bitlockerova zaštita transparentno djeluje i na<br />
programe drugih proizvođača, a za zaštitu nije<br />
potrebno ništa više od instalacije programa na<br />
disk koji je pod Bitlockerovom kontrolom. Za<br />
zaštitu podataka koje koriste ili generiraju programi<br />
drugih proizvođača dovoljno je ispuniti<br />
jednak zahtjev. Podaci moraju biti pohranjeni<br />
na Bitlockerom zaštićen tvrdi disk.<br />
Korištenje Bitlockera zahtijeva određene<br />
preduvjete, primjerice morate biti pripravni na<br />
poseban način particioniranja diska, a također<br />
morate imati na umu da se Bitlocker ne aktivira<br />
automatski, nego to morate obaviti ručno. Za<br />
potpuno korištenje svih Bitlockerovih funkcija<br />
morat će vaš hardver (matična ploča) imati<br />
TMP (Trusted Platform Module) čip u verziji 1.2<br />
i BIOS koji zadovoljava TCG (Trusted Computing<br />
Group) 1.2 specifikacije. Potrebno je<br />
još imati USB podršku u takozvanoj pre-boot<br />
fazi podizanja sustava, a razlog je u tom što<br />
može doći do potrebe da sustav podižete<br />
pomoću recovery ključa pohranjenog na USB<br />
sticku. Tvrdi disk dijeli se na boot particiju i<br />
jednu nezaključanu (nezaštićenu)<br />
particiju veću od 50 MB koja<br />
treba BIOS-u kako bi uspješno<br />
pokrenuo podizanje Viste. Ovisno<br />
o opremljenosti računala i sigurnosnim<br />
željama korisnika Bitlocker<br />
nudi pet različitih startnih opcija.<br />
Prva opcija dozvoljava korištenje<br />
Bitlockera bez TMP čipa, no pritom<br />
startni ključ treba biti pohranjen<br />
na USB stick bez kojeg neće<br />
biti podizanja zaštićenog sustava.<br />
Druga opcija pokretanja Bitlockera<br />
aktivira se ako u računalu imamo<br />
TMP čip. U tom slučaju ključ je<br />
vezan za hardver računala, pa će<br />
Bitlockerom zaštićeni podaci biti<br />
vidljivi samo na tom i nijednom<br />
( Sidebar bi trebao biti jedan od onih elemenata<br />
sučelja koje će koristiti svaki korisnik. Služi kao<br />
svojevrsni kontejner za gadgete, odnosno malene<br />
praktične aplikacije čiji je zadatak uglavnom brza<br />
i jednostavna prezentacija različitih podataka<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 59
testovi<br />
( Flip-3D podsjeća nas na hm… neka druga računala,<br />
no sasvim dobro obavlja svoj posao. 3D prikaz<br />
je brz i efikasan, a sve skupa djeluje prilično<br />
efektno. Praktično je što će 3D prozori prikazivati<br />
stvarni, pa čak i multimedijalni sadržaj<br />
( Rudimentarni DVD kreator praktičan je dodatak<br />
sve dok ne pribavite pravu DVD authoring<br />
aplikaciju, no većini će običnih korisnika biti<br />
više nego dovoljan za izradu kućnih DVD-ova<br />
drugom računalu. Treća opcija podiže sigurnosni<br />
nivo jer osim TMP čipa koristi i PIN (4-20<br />
znamenki) koji korisnik mora ukucati prilikom<br />
svakog pokretanja računala. Četvrta opcija olakšava<br />
korisniku život tako što se startna šifra<br />
nalazi na USB sticku i u suradnji s TMP čipom<br />
omogućuje pokretanje sustava a da pritom<br />
korisnik ne mora pamtiti i unositi PIN. Peti stupanj<br />
pokretanja Bitlockera javlja se u iznimnim<br />
slučajevima kao što je, primjerice, prenošenje<br />
diska na drugo računalo. Tada morate koristiti<br />
recovery ključ koji se može nalaziti na USB<br />
sticku ili mrežnom disku, a moguće ga je unijeti<br />
i ručno.<br />
Od velikog na manje<br />
Kao što vidimo, Vistini važniji sigurnosni elementi<br />
prilično ovise o hardveru, no možemo<br />
reći kako se važnost hardvera nikako ne može<br />
zanemariti na bilo kojem Vistinu području. Čak<br />
ćemo ustvrditi kako upravo hardver predstavlja<br />
osnovu za uspjeh ili neuspjeh bilo kojeg operativnog<br />
sustava, pa tako i Viste. Hardverska<br />
podrška danas je zapravo kudikamo izraženija<br />
nego što je to u prošlosti ikad bio slučaj, ne<br />
samo zbog toga što je broj uređaja koje operativni<br />
sustav treba podržavati eksplozivno<br />
narastao, nego i zato što sada većinu korisnika<br />
predstavlja grupacija koja ne zna gotovo ništa<br />
o internom ustroju računala i stoga uopće nije<br />
u stanju sama se pobrinuti za vezu između<br />
hardvera i softvera, što je nekada bilo gotovo<br />
samo po sebi razumljivo.<br />
Čak se i onaj dio grupacije koji bi bio u stanju<br />
napraviti vezu između aplikacije i hardvera<br />
našao "na suhom" jer današnji operativni<br />
( Novi <strong>Windows</strong> Explorer ne može se uopće<br />
usporediti sa starim varijantama. Omogućuje<br />
vam različite načina prikaza i pristupa datotekama,<br />
no čisto sumnjamo da će za iole intenzivniji<br />
rad zamijeniti nezaobilaznu aplikaciju Total<br />
Commander<br />
( <strong>Vista</strong> inicijalno dolazi opremljena s ukupno<br />
jedanaest gadgeta. Neki su više, a neki manje<br />
korisni, ali bi svaki korisnik trebao naći nešto<br />
po svojem ukusu. Za izbirljive uvijek postoji mogućnost<br />
downloada dodatnih gadgeta<br />
sustavi uopće više ne dopuštaju direktan pristup<br />
hardveru, a i kad ga dopuste onda je to<br />
moguće samo kroz strogo definirana programerska<br />
sučelja i uz odlično poznavanje samog<br />
operativnog sustava. Kako je <strong>Vista</strong> moderan<br />
operativni sustav, posve je posve razumljivo što<br />
je hardver pod njegovom gotovo ekskluzivnom<br />
kontrolom, a dodamo li još i sve sposobnosti<br />
(naročito grafičke) kojima se <strong>Vista</strong> hvali, jasno<br />
je da će kontrola hardvera od strane Viste, kao<br />
i tip hardvera potreban za njezino efikasno korištenje,<br />
biti od velike važnosti za ukupan dojam<br />
koji će <strong>Vista</strong> ostaviti.<br />
Stoga nije nimalo čudno što se već od prve<br />
Vistine najave velika rasprava vodila upravo<br />
oko hardvera, a većinu je budućih korisnika<br />
Kratki vodič za kupnju<br />
( Nisu samo zapadnjaci dobri u proizvodnji<br />
potrebnih i nepotrebnih gadgeta. Da i mi konja<br />
za trku imamo pokazuje ovaj set gadgeta koji će<br />
se isporučivati istovremeno s početkom prodaje<br />
Viste na domaćem terenu<br />
ponajviše zanimalo hoće li moći zadržati svoja<br />
stara računala ili će, kako se dosta spekuliralo,<br />
trebati kupovati posve nova i značajnije jača<br />
računala. Prve su dostupne verzije novog operativnog<br />
sustava ukazivale na to da su dežurni<br />
kritičari u pravu jer su iz Microsofta dolazili glasovi<br />
kako će vam trebati jedan do dva gigabajta<br />
memorije, procesor s dvije ili, još bolje, četiri<br />
jezgre, 3D grafička kartica s najmanje dvjesto<br />
pedeset i šest megabajta memorije te barem<br />
dva tvrda diska u RAID 0 sustavu. Moglo bi se<br />
reći kako su se Microsoftovi glasnogovornici<br />
ponašali poput opreznih kirurga koji uvijek<br />
najavljuju najgori moguć ishod operacije jer se<br />
pojavljivanjem novijih verzija sve više otkrivalo<br />
da će hardverski zahtjevi ipak biti zadržani unu-<br />
Sve što ste pročitali o Visti može se sažeti u jedan brzinski vodič za kupnju. Krenimo s<br />
izdanjem koje zapravo trebate izbjeći ako je ikako moguće. Riječ je o izdanju Home<br />
Basic - podatak da ono ne podržava aero sučelje sasvim je dovoljan da ga ne stavite na<br />
listu za kupnju. Sljedeće izdanje, Home Premium, bit će ono koje će koristiti najveći broj<br />
korisnika i sasvim je dovoljno većini kućnih korisnika, naročito onima koji nemaju potrebu<br />
za priključivanjem na mreže tvrtki za koje rade. Poslovni korisnici bit će dobro usluženi<br />
izdanjem Business koje će im u većim tvrtkama vjerojatno automatski biti instalirano na<br />
računalo. Oni koji nikad nisu zadovoljni ako nemaju najbolje kupit će Vistino izdanje Ultimate<br />
koje ih neće ni u čemu ograničavati. S tom ćete se varijantom Viste moći zabavljati,<br />
raditi ozbiljne poslove, priključivati se na računala, odnosno mreže svoje tvrtke, a ujedno i<br />
bez problema snimati filmove koji se na pojedinim kanalima emitiraju samo poslije ponoći.<br />
Imate li dovoljno novca (ne samo za Vistu, nego i odgovarajući hardver), izdanje Ultimate<br />
jedino je o kojem trebate razmišljati.<br />
60 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
testovi<br />
( Desni klik na desktop i odabir opcije Properties<br />
prije Viste nas je vodio do prilično jednostavnog<br />
prozora za podešavanje parametara displaya.<br />
Sada se iza te nevine operacije krije golem sustav<br />
promjene svega što možete zamisliti<br />
tar nešto realnijih granica. Tako smo na kraju<br />
došli do donje granice koja kaže da bismo za<br />
uspješno korištenje Viste trebali imati procesor<br />
radnog takta minimalno 800 megaherca, 512<br />
megabajta radne memorije i disk s 15 gigabajta<br />
slobodnog prostora.<br />
Ako je vjerovati tim podacima, svako računalo<br />
kupljeno unutar posljednjih pet godina (s<br />
eventualnim povećavanjem radne memorije do<br />
512 MB) trebalo bi biti sposobno za korištenje<br />
operativnog sustava <strong>Vista</strong>, a kupnja DirectX 9<br />
kompatibilne grafičke kartice bila bi potrebna<br />
samo u slučaju ako želimo koristiti sve mogućnosti<br />
aero korisničkog sučelja. Iako praksa<br />
pokazuje da se Microsoft prilično potrudio i<br />
uvelike smanjio hardverske zahtjeve, stvarna<br />
situacija ipak nije baš tako "ružičasta" jer s opisanim<br />
hardverom ni verzija <strong>Windows</strong> XP ne bi<br />
mogla učiniti previše. Treba gledati sposobnost<br />
efikasnog korištenja, koja je za korisnika ipak<br />
nešto važnija od mogućnosti da <strong>Vista</strong> samo<br />
proradi i radi s minimalnim mogućnostima.<br />
Za onaj pravi osjećaj (i ne samo osjećaj)<br />
efikasnog korištenja ipak će vam trebati nešto<br />
jači hardver, a tu prije svega mislimo na radnu<br />
memoriju. <strong>Vista</strong> će, doduše, proraditi na 512<br />
MB memorije, no bez barem jednog gigabajta<br />
nemojte očekivati da će se sve obavljati onako<br />
kako ste navikli s nekom od prethodnih verzija<br />
<strong>Windows</strong>a. Preporučujemo vam da na radnoj<br />
memoriji ne štedite, nego da nabavite koliko<br />
god možete, a pokušajte krenuti s najmanje<br />
dva gigabajta. Vjerujte nam, nećete požaliti.<br />
Memorija je najvažniji element jer ćete njezin<br />
manjak smjesta uočiti, a zanimljivo je kako<br />
ćete za probleme najvjerojatnije optužiti neki<br />
od drugih elemenata. Najvjerojatnije će to biti<br />
grafički podsustav, no naša praktična iskustva<br />
pokazuju kako je bolje kupiti čak i nešto slabiju<br />
grafičku karticu i uštedu u cijeni prenijeti u više<br />
radne memorije. Konačnim rezultatom bit ćete<br />
više nego zadovoljni.<br />
Procesor će također trebati biti nešto brži<br />
od navedenih 800 MHz, tako da bez najmanje<br />
Pentiuma III brzine 1 GHz nemojte pokušavati<br />
efikasnije koristiti Vistu. Čak bismo dodali da<br />
to ne činite ako nemate najmanje Pentium 4<br />
procesor brzine 1,4 GHz. Ako vam se Intel ne<br />
dopada, možete, naravno, koristiti i ekvivalentan<br />
AMD-ov procesor. <strong>Vista</strong> će se ponašati<br />
jednako.<br />
Što se potreba za diskom tiče, ne morate<br />
se uopće bojati. Bilo koji moderni disk bit će<br />
posve dovoljan, a o početno spominjanim<br />
potrebama za RAID sustavom nema ni govora.<br />
Pritom je čak posve svejedno koristite li IDE ili<br />
SATA konekciju. <strong>Vista</strong> će raditi s bilo kojom od<br />
njih, a naravno da je u stanju iskoristiti i SCSI<br />
konekciju, iako ju u zadnje vrijeme na kućnim<br />
računalima prilično teško nalazimo.<br />
Na Microsoftovim web stranicama možete<br />
naći program (<strong>Vista</strong> Upgrade Advisor) koji bi<br />
vam trebao pomoći u određivanju je li vaše<br />
računalo već spremno za korištenje Viste, no<br />
nama se čini da su poruke tog programčića<br />
previše rudimentarne i naprosto nedovoljne.<br />
Stoga smo potražili neki alternativni način<br />
utvrđivanja kako stvari stoje i ima li naše staro<br />
računalo ikakve šanse. Zanimljivo je da smo<br />
rješenje našli tamo gdje ga ni sami nismo<br />
očekivali, a radi se o dobroj staroj benchmark<br />
( Prebacivanje fokusa s jednog na drugi prozor aktivira se pritiskom na kombinaciju tipki Alt+TAB.<br />
Pritom će se u malenom prozoru prikazati thumbnailovi svih prozora s njihovim sadržajima, čime je<br />
odabir uvelike olakšan<br />
( Odabir pozadinske slike (wallpaper) kudikamo<br />
je jednostavniji i elegantniji nego prije i<br />
naprosto vas mami da stalno nešto podešavate<br />
i mijenjate<br />
( Na ovom ćete mjestu prilagoditi aero doživljaj<br />
svojim željama i potrebama. Osim posve proizvoljnog<br />
definiranja boja moguće je podesiti i prozirnost<br />
(neki bi rekli zamućenost) rubova prozora<br />
( Opcija Autoplay ne razlikuje se od one na koju<br />
smo navikli u <strong>Windows</strong>a XP. Jedini je dodatak<br />
mogućnost odabira opcije Speed up my system<br />
koja je neko vrijeme nešto radila, ali baš i nije<br />
ubrzala rad s dotičnim USB diskom<br />
aplikaciji 3D Mark 05. Pokazalo se, naime,<br />
kako 3D Mark 05 prilično dobro i nadasve<br />
brzo odgovara na neka od najvažnijih pitanja.<br />
Tako ćemo, primjerice, ako 3D Mark 05 odbije<br />
pokrenuti 3D testove, smjesta znati da na tom<br />
računalu nećemo moći koristiti aero sučelje.<br />
<strong>Vista</strong> će raditi, ali nećete imati onako lijepe<br />
prozirne i staklu slične prozore koje imate priliku<br />
vidjeti u svim reklamnim screenshotovima.<br />
Kako će većina korisnika Vistu htjeti upravo<br />
zbog aero sučelja, jasno je da će u ovom slučaju<br />
trebati nadograditi računalo nešto jačim<br />
elementima, ponajprije boljom grafičkom karticom.<br />
Ako 3D Mark 05 uspješno obavi testove,<br />
moći ćete koristiti Aero, a ako pritom postigne<br />
rezultat od 1000 "bodova", snaga grafičkog<br />
sustava bit će više nego dovoljna za potpuno<br />
iskorištavanje svih Vistinih grafičkih sposobnosti.<br />
Iz svega možemo zaključiti da se, ako razmišljate<br />
o nabavci Viste, ne morate bojati da ćete<br />
neizostavno morati mijenjati svoje računalo.<br />
Ako je računalo novo, najvjerojatnije nećete<br />
morati mijenjati ništa, a intenzitet promjena<br />
povećavat će se donekle proporcionalno starosti<br />
vašeg računala. U većini slučajeva najveća<br />
će pomoć biti dodavanje radne memorije, a<br />
nakon nje bit će najvjerojatnije potrebno zamijeniti<br />
grafičku karticu. Smjesta napominjemo da<br />
pritom nećete morati plaćati najskuplji i najbolji<br />
model. Na tržištu se nalazi dosta middle of<br />
the road modela koji će sasvim dobro obaviti<br />
posao.<br />
Za svakog ponešto<br />
Odmah po puštanju u prodaju korisnicima<br />
će na raspolaganju biti čak pet izdanja Viste,<br />
a svako bi trebalo biti prilagođeno određenoj<br />
grupi korisnika. Prilagodba bi se ponajviše<br />
izražavala u funkcionalnosti pojedinog izdanja<br />
odnosno u činjenici što se u odnosu na najjače<br />
(Ultimate) izdanje ne bi instalirale ili aktivirale<br />
pojedine funkcije manje bitne odgovarajućoj<br />
ciljanoj skupini korisnika. Zanimljivo je uočiti da<br />
se na instalacijskom DVD-u ne nalazi jedino<br />
izdanje Enterprise, a koje će se izdanje instalirati<br />
ovisi samo o serijskom broju koji morate<br />
upisati na samom početku instalacije.<br />
Naravno da takav pristup Microsoftu štedi<br />
dosta novca jer pri proizvodnji prodajnih paketa<br />
ne mora razmišljati o različitim serijama DVDova,<br />
no moguće je da će biti od koristi korisnicima.<br />
Zamislite samo situaciju u kojoj ne možete<br />
pronaći svoj DVD, a trebate nanovo instali-<br />
62 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Igrač s klupe<br />
Verzija Officea Cijena puna / dogradnja (€) Uključeni programi Prodaja<br />
Basic - Word, Excel, Outlook OEM<br />
Home / Student 169 / - Word, Excel, PowerPoint,<br />
OneNote<br />
OEM / slobodna<br />
Standard 549 / 299 Word, Excel, PowerPoint,<br />
Outlook<br />
slobodna<br />
Small Business 599 / 349 Word, Excel, PowerPoint,<br />
Outlook w/BCM, Publisher<br />
slobodna<br />
Professional 649 / 399 Word, Excel, PowerPoint,<br />
Outlook w/BCM, Publisher,<br />
Access<br />
slobodna<br />
Professional Plus - Word, Excel, PowerPoint,<br />
Outlook, Publisher, Access,<br />
InfoPath, Communicator<br />
Volume License<br />
Enterprise - Word, Excel, PowerPoint,<br />
OneNote, Outlook,<br />
Publisher, Access, InfoPath,<br />
Communicator, Groove<br />
Volume License<br />
Ultimate 849 / 699 Word, Excel, PowerPoint,<br />
OneNote, Outlook w/BCM,<br />
Publisher, Access, InfoPath,<br />
Groove<br />
slobodna<br />
Od "ostalih" programa, onih koji se obično rjeđe spominju u recenzijama poput ove,<br />
OneNote je vjerojatno pretrpio ponajviše promjena i nadogradnji. Upravo je nevjerojatno<br />
koliko je toga u Microsoftovoj aplikaciji za prikupljanje informacija i bilježenje novog,<br />
počevši od mogućnosti dijeljenja notebooka među više računala i/ili korisnika, preko<br />
novog sustava indeksiranja i pretraživanja do podrške za add-inove. Notebook na kojem<br />
radite moguće je dijeliti s drugim korisnicima offline i online, pri čemu se u prvom slučaju<br />
sve promjene automatski sinkroniziraju s vašom kopijom prilikom spajanja. Novi sustav<br />
za pretraživanje sad uključuje i OCR sustav koji automatski prepoznaje i indeksira tekst<br />
sadržan u slikama, zatim mogućnost označavanja i indeksiranja video i audio snimaka, a<br />
tu je i takozvano word-wheeled pretraživanje poput onog u Visti i Outlooku (kod kojeg se<br />
rezultati automatski osvježavaju kako utipkavate ključne riječi). Podržani su i rad na više<br />
notebooka, tablice (koje se mogu kreirati i automatski, iz tabuliranih unosa), povezivanje<br />
dokumenata hiperlinkovima (unutar sebe ili izvana), sinkronizacija s Outlookom, automatsko<br />
računanje matematičkih izraza te još mnogo toga. Uz program dolazi i inačica za <strong>Windows</strong><br />
Mobile pametne telefone, komunikatore i dlanovnike (OneNote Mobile) s mogućnošću<br />
pune sinkronizacije sa stolnim računalom. Sve u svemu, svaka čast!<br />
rati ili popraviti instalaciju Viste. Trebalo bi biti<br />
moguće posuditi DVD od prijatelja i, koristeći<br />
svoj ključ (zapisali ste ga na sigurno mjesto,<br />
zar ne?), instalirati upravo ono izdanje koje ste<br />
i kupili, neovisno o tom što je vaš prijatelj kupio<br />
sasvim drugo izdanje. Praktično i u ponekim<br />
situacijama potencijalno vrlo korisno.<br />
Većina će korisnika najvjerojatnije koristiti<br />
izdanja Home Basic i Business. Naprednijim je<br />
kućnim korisnicima namijenjeno izdanje Home<br />
Premium, dok će napredniji poslovni korisnici<br />
koristiti izdanje Enterprise, iako je možda<br />
preciznije reći kako je ono namijenjeno velikim<br />
poslovnim korisnicima koji trebaju velik broj<br />
licenci. Izdanje koje će, naravno, htjeti svi oni<br />
koji se malo intenzivnije bave računalima (ili<br />
misle da o njima puno znaju) je Ultimate, koje<br />
otvara punu funkcionalnost Viste svim korisnicima.<br />
Korisnici tog izdanja ujedno će morati<br />
imati na umu da i hardver njihovih računala<br />
mora biti odgovarajuće snage i kvalitete jer<br />
će tek s jakim hardverom izdanje Ultimate u<br />
potpunosti ispuniti njihova očekivanja. Osim<br />
spomenutih pet osnovnih varijenati, specijalno<br />
za Europu, odnosno Europsku uniju, kreirat će<br />
se izdanje u kojem neće biti ugrađen <strong>Windows</strong><br />
Media Player. Njega ćete moći dodati naknadno,<br />
a jedini razlog stvaranja tih varijanti je u<br />
odluci Europske unije da Microsoft ne smije,<br />
zbog konkurencije, uključivati Media Player<br />
direktno u instalaciju <strong>Windows</strong>a. Manje razvijenim<br />
zemljama namijenjen je takozvani Starter<br />
Edition, koji je izveden iz izdanja Home Basic i<br />
podržava samo 32-bitni (x86) rad. Osim kupovine<br />
punih izdanja moći ćete nabaviti i upgrade<br />
izdanja pojedinih paketa, no računajte s tim da<br />
će nadogradnja biti moguća samo s <strong>Windows</strong>a<br />
XP. Korisnici starijih <strong>Windows</strong>a morat će kupovati<br />
puna izdanja, po punoj cijeni.<br />
Uredska nadogradnja<br />
Baš kao i u slučaju same Viste, i kod novog<br />
Officea glavnu riječ ima novo sučelje. Sučelje<br />
Officea 2007 od sučelja prethodnika razlikuje<br />
se već na prvi pogled, iako će se zbog sličnog<br />
šarenila neupućenima možda učiniti sličnim.<br />
Većina vizualnih simbola koji Vistu čine prepoznatljivom<br />
nalazi se i u Officeu - od gradijenata,<br />
preko efekta "sjaja" kod prelaženja kursorom<br />
preko pojedinih elemenata sučelja do motiva<br />
testovi<br />
( Izrada novih baza podataka u Accessu znatno<br />
je olakšana gotovim predlošcima koji se lako<br />
prilagođavaju vlastitim potrebama<br />
( Koncept ROUI i ribbon od svih su se aplikacija<br />
najteže uklopili u Access, što dokazuje i "nered"<br />
u nekim od odjeljaka<br />
( Navigacija objektima i kategorijama u bazama<br />
Accessa olakšana je navigacijskom trakom<br />
s lijeve strane glavnog prozora<br />
"stakla", to jest sjajnih, ulaštenih ploha. Dijele<br />
čak i ideju glavnog izbornika te okruglu tipku<br />
za njegovo pokretanje. Valja napomenuti kako<br />
se po defaultu Office prvi put pokreće s prilično<br />
svijetlom i djetinjastom temom Blue, koju će<br />
većina korisnika nesumnjivo odmah zamijeniti<br />
Visti znatno sličnijom temom Black. Sličnostima<br />
unatoč, međutim, koristeći tijekom duljeg<br />
perioda i Office i Vistu, nismo se mogli nikako<br />
oteti dojmu kako je integracija sučelja i izgleda<br />
ovih dvaju Microsoftovih proizvoda mogla<br />
biti izvedena i bolje. Dovoljno je, naime, pod<br />
Vistom otvoriti bilo koji drugi prozor (IE7, <strong>Windows</strong><br />
Media Player, <strong>Windows</strong> Explorer, bilo što)<br />
da uvidite koliko izgled novog Officea ustvari<br />
odudara od ostatka operacijskog sustava i<br />
pripadajućih aplikacija. Čini se da se i ovdje<br />
Microsoft ugledao u Apple, čije se aplikacije<br />
danas već toliko razlikuju izgledom i stilom<br />
korisničkog sučelja da izgledaju kao da su<br />
tvorevine posve različitih kompanija.<br />
Vrli novi GUI<br />
Osnovna promjena, međutim, nema nikakve<br />
veze s tom, najbanalnijom razinom korisni-<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 63
testovi<br />
( Znatno proljepšano i izmijenjeno sučelje novog<br />
Officea možda će na prvi pogled mnogima<br />
izgledati zastrašujuće drugačije, no na njega se<br />
upravo nevjerojatno lako naviknuti<br />
čkog sučelja (skinom, to jest temom, odnosno<br />
izgledom) već s onim što ga čini sučeljem<br />
- načinom na koji se interakcija s korisnikom<br />
odvija. Čak i ako se računalima bavite sasvim<br />
površno, vjerojatno znate što označava kratica<br />
WYSIWYG (What You See Is What You Get,<br />
odnosno "što vidiš to i dobiješ") - paradigma<br />
korisničkog sučelja kod koje su sve promjene<br />
nad dokumentima izravno dostupne i odmah<br />
vidljive. Na primjer, promjena vrijednosti margina<br />
rezultira trenutačnim pomakom sadržaja<br />
na stranici, klik na ikonu bold ispisuje odabrani<br />
tekst masnim slovima, a promjena formata<br />
stranice automatski mijenja raspored elemenata<br />
u dokumentu. Problemi s ovim konceptom,<br />
na kojem se temelje gotovo sve današnje<br />
aplikacije, počinju se, međutim, javljati nakon<br />
određenog kritičnog broja funkcija implementiranih<br />
u aplikaciju. Poanta WYSIWYG pristupa<br />
je povezivanje svake funkcije s njezinim fiksnim<br />
GUI elementom (ikonom, stavkom u izborniku,<br />
widgetom) i fiksnim rezultatom akcije nad tim<br />
elementom. Kad funkcija ima previše, nastaje<br />
nered i kaos u kojem se teško snaći čak i<br />
najnaprednijim korisnicima, što se u prošlim<br />
verzijama Officea itekako osjetilo.<br />
Sintagma korisničkog sučelja koju koristi Office<br />
2007 zove se, pak, ROUI - Results Oriented<br />
User Interface (doslovno: "prema rezultatima<br />
okrenuto korisničko sučelje") i čitavu priču<br />
okreće naglavce. Funkcije su grupirane po<br />
stadijima rada nad dokumentom i nikad nisu<br />
sve vidljive, njihov se raspored mijenja ovisno<br />
o trenutnim akcijama korisnika, a istovremeno<br />
su uvijek dostupne i smještene na "prvoj razini"<br />
sučelja, a ne skrivene iza hijerarhije izbornika i<br />
dijaloških prozora.<br />
( Većina zahvata nad tekstom i izgledom stranica<br />
u Wordu se provodi kroz intuitivne padajuće<br />
galerije - sadržaj se u pozadini automatski osvježava<br />
kako kursorom prelazite preko stavaka<br />
Problemi na obzoru?<br />
Prema nekim glasinama s Weba, novi<br />
XML formati čak niti u finalnoj (RTM)<br />
verziji nisu uvijek 100 posto stabilni i<br />
sigurni, to jest, katkad se zna desiti da se<br />
dokumenti prilikom snimanja na disk corruptaju<br />
te postanu neupotrebljivi. Tijekom<br />
našeg, poprilično dugog, druženja s novim<br />
Officeom to, međutim, nismo doživjeli niti<br />
jednom, stoga ne možemo ustvrditi koliko<br />
u tim pričama ima istine, no smatramo da<br />
ih je ipak korisno prenijeti. Zanimljivo je,<br />
međutim, kako kompatibilnost novih formata<br />
s prethodnim verzijama te Mac inačicom<br />
Officea trenutno i dalje stoji na prilično klimavim<br />
nogama. Addinova za starije verzije<br />
paketa Office i dalje nema (niti je službeno<br />
objavljeno kad ih se može očekivati), a isto<br />
vrijedi i za DOCX / XKSX / PTTX podršku<br />
u Officeu 2007 za Mac - navodno će se<br />
pojaviti tek naknadno, par mjeseci nakon<br />
samog paketa.<br />
ROUI također još zovu i inverzijom WYSIW-<br />
YG-a ili WYGIWYS (What You Get Is What You<br />
See). Za razliku od dosadašnjeg načina rada,<br />
na promjene se ne čeka - "ono što vidiš već si<br />
dobio". Promjene nad dokumentom su trenutačne,<br />
reverzibilne i prate tijek misli korisnika,<br />
odnosno od njega ne zahtijevaju vizualizaciju<br />
rezultata. Nema čak niti previewa, jer za njim<br />
nema potrebe - sam dokument se poput žive<br />
konstantno mijenja prema korisničkim zamislima.<br />
Protagonist priče - ribbon<br />
Sama ideja ne čini se toliko spektakularno<br />
novom i drugačijom jer se njezini elementi<br />
polako i gotovo neprimjetno uvlače u WYSIW-<br />
YG sučelja programa koje svakodnevno koristimo<br />
već dulje vrijeme. Predlošci, stilovi, teme<br />
i razne auto format funkcije, kojima današnje<br />
office aplikacije obiluju, približavaju WYSIWYG<br />
konceptu ROUI-a. S te strane, ono što ćete<br />
vidjeti u sljedećoj generaciji Microsoftovih<br />
aplikacija tek je svojevrsna logična ekstenzija<br />
( Word te ostale aplikacije s grafičke su strane<br />
najviše profitirale od novog vektorskog i 3D<br />
enginea za ilustracije, dijagrame, grafikone i<br />
tekstualne efekte - rezultati su odlični<br />
( Uz ribbon, od novih je elemenata GUI-ja tu još<br />
i floaty - plutajuća prozirna alatna traka koja se<br />
pojavljuje kraj kursora te sadrži osnovne funkcije<br />
za oblikovanje sadržaja<br />
postojećeg sučelja i koncepata. Aplikacije<br />
novog Officea pojam stilova i tema uzdižu na<br />
sasvim novi nivo konceptom "galerija". Sve se<br />
promjene nad dokumentima, naime, obavljaju<br />
odabirom već gotovih setova postavki složenih<br />
u galeriju, a promjene se na dokumentu<br />
vide trenutačno, dok mišem "lebdite" iznad<br />
preview sličica. Ideja djeluje poput križanca<br />
razgledanja izloga i Holodecka iz Zvjezdanih<br />
staza - umjesto da krećete iz nule i dokument<br />
gradite potpuno sami, birate gotove elemente<br />
od ponuđenih, a računalo ih u gotovu cjelinu<br />
slaže za vas.<br />
U Officeu 2007 sve spomenuto u praksi<br />
se svodi na jedan jednostavan, novi grafički<br />
element zvan ribbon (vrpca). Pogledate li slike<br />
uz tekst, uočit ćete da traka s alatima i izbornika<br />
više jednostavno nema - sve se nalazi na<br />
ribbonu ili u samom prozoru dokumenta na<br />
kojem radite. Ribbon je podijeljen na nekoliko<br />
tabova, po stadijima rada, a njima se, kad<br />
radite na nekom specifičnom objektu (slici,<br />
grafikonu, tablici) pridružuju i dodatni, obojeni,<br />
kontekstni tabovi s desne strane. Funkcije koje<br />
je nekad trebalo tražiti po izbornicima, a nisu<br />
dio ribbona, sad su dio samog prozora. Do<br />
brojača znakova se, primjerice, dolazi klikom<br />
na odgovarajuće polje u statusnom području<br />
pri dnu ekrana.<br />
Ključan dio ribbona su već spomenute galerije,<br />
koje dolaze u dva osnovna oblika. Neke su<br />
vidljive već na samom ribbonu, a neke se pojavljuju<br />
u obliku padajućeg pop-up prozora nakon<br />
što kliknete na odgovarajuću ikonu. U oba<br />
slučaja promjene na dokumentu vide se prilikom<br />
prelaska mišem iznad stavaka u galeriji. Odaberete<br />
li, primjerice, komad teksta i prošećete li<br />
mišem po Quick Formatting galeriji u tabu Write,<br />
tekst će poprimati stilove "uživo", kako pomičete<br />
kursor preko njihovih preview ikona.<br />
( Akademski će se korisnici posebno obradovati<br />
novom Wordu zahvaljujući fenomenalnom<br />
novom sustavu za dizajniranje jednadžbi te sustavu<br />
za citiranje i bibliografiju<br />
64 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
testovi<br />
Iako se striktno ne tiče ROUI-a, ovdje vrijedi<br />
spomenuti i - Floaty. Označite li neki komad<br />
teksta u dokumentu ili samo kliknete u njega<br />
desnom tipkom miša, nedaleko od kursora<br />
pojavit će se praktični poluprozirni prozorčić s<br />
često korištenim funkcijama. Približite li kursor<br />
prozoru, on će postati neproziran, a udaljite<br />
li ga, posve će nestati. Vrlo praktično, iako<br />
nedovoljno iskorišteno (zasad služi samo za<br />
najčešće funkcije za oblikovanje teksta).<br />
Word 2007<br />
Izuzmemo li promjene u sučelju, Word je<br />
obogaćen uglavnom vrlo sitnim funkcionalnim<br />
novostima, najveći broj kojih će se svidjeti<br />
ponajviše akademskim korisnicima. Podrška<br />
za matematičke jednadžbe i simbole znatno<br />
je unaprijeđena - MathType i njegov bugoviti<br />
polubastard zvan Equation Editor konačno su<br />
odbačeni u korist posve integriranog, odličnog<br />
Equations Toola do kojeg je moguće doći s<br />
ribbona Insert. Princip njegova rada posve je<br />
identičan onome ostatka aplikacije, što uključuje<br />
i "galerijski pristup" uređivanju jednadžbi i<br />
mogućnost snimanja formula kao gotovih predložaka.<br />
Tu je zatim Math Autocorrect, ekstenzija<br />
inače mnogim korisnicima mrskog Auto-<br />
Correcta, koja specijalne tagove, slične onima<br />
u TeX-u (poznatom jeziku za opisivanje znanstvenih<br />
dokumenata), pretvara u odgovarajuće<br />
matematičke simbole. Napišete li, primjerice,<br />
"\infty", tag će se pretvoriti u simbol beskonačnosti,<br />
"\alpha" će rezultirati odgovarajućim<br />
grčkim slovom i tako dalje. Možda "laicima" ne<br />
djeluje pretjerano napredno, ali će se mnogi<br />
korisnici TeX-a i LaTeX-a s novim Wordom<br />
zasigurno osjećati kao kod kuće. Dodano je i<br />
automatsko generiranje te formatiranje citata,<br />
fusnota i bibliografija, prema unaprijed zadanim<br />
pravilima i stilovima. Omogućeno je i spajanje<br />
na online baze referenci, a unaprijeđen je i<br />
( Sastanci i taskovi uvijek su dostupni putem<br />
kolapsirajuće trake smještene na desnom boku<br />
prozora<br />
engine za uspoređivanje dokumenata (to jest<br />
pronalaženje razlika među njima).<br />
Tu su još i mogućnost objavljivanja tekstova<br />
na poznatim blogerskim portalima izravno iz<br />
Worda, zatim osvježeni spell checker, niz efektno<br />
i profesionalno uređenih gotovih stilova,<br />
gotova galerija naslovnih stranica, Full Screen<br />
Reading način prikaza (za komfornije pregledavanje<br />
dokumenata) te još ponešto.<br />
Excel 2007<br />
Excel je dobio niz prilično zanimljivih vizualizacijskih<br />
pomagala od kojih neka, ruku na srce, u<br />
nekom obliku postojala i u prošlim verzijama, ali<br />
su sad neusporedivo bolje organizirana i lakša<br />
za korištenje. Najzanimljivija je definitivno galerija<br />
uvjetovanih stilova (conditional formatting)<br />
kojima je izgled pojedinih ćelija moguće vezati<br />
uz njihov sadržaj. Boju pozadine je, primjerice,<br />
moguće povezati uz vrijednost u ćeliji - najveće<br />
brojeve s crvenom bojom, najmanje sa zelenom.<br />
U pozadinu svake ćelije moguće je ubaciti i mali<br />
grafikon koji predstavlja njezinu relativnu vrijednost<br />
u odnosu na druge ćelije ili u njih dodati<br />
ikone po nekom pravilu (npr. crvenu zastavicu<br />
na najniže vrijednosti).<br />
Prilikom sortiranja ćelijama zaglavlja moguće<br />
je automatski dodati dropdown izbornik za brz<br />
pristup pravilima sortiranja - slično načinu na koji<br />
se sortiranje obavlja u detailed pregledu <strong>Windows</strong><br />
Explorera. Tablice tipa pivot sad podržavaju<br />
i hijerarhijske strukture - grupe redaka pri tom<br />
se prikazuju kolapsirano, a "otvaraju" klikom na<br />
ikonu "+".<br />
Sve to doslovce je dostupno s dva, maksimalno<br />
tri klika mišem. Čak je i upisivanje formula<br />
znatno olakšano auto-complete funkcijom<br />
(konačno!) - čim počnete upisivati prva slova<br />
funkcije, pojavit će se padajuća lista s popisom<br />
svih funkcija koje im odgovaraju. Novost<br />
je i Page Layout view koji worksheet prikazuje<br />
poput Print Layouta iz Worda, dakle poput<br />
dokumenta a ne apstraktne tablice. Iz njega je<br />
moguće bez imalo muke mijenjati format tablice,<br />
margine, dodati naslov, zaglavlje i podnožje i još<br />
mnogo toga. Usput rečeno, ta je funkcija bila<br />
već prije dostupna, ali u verziji Excela za Mac.<br />
Do promjena je u Excelu također došlo i<br />
"ispod haube". Sam njegov engine učinjen je<br />
znatno robusnijim pa sad može raditi s tablicama<br />
maksimalnih dimenzija 1.048.576 redaka<br />
i 16.384 stupca, vanjski izvori podataka (tablice,<br />
reporti, baze podataka) ne moraju nužno<br />
imati pravilnu tabličnu strukturu, a računanje<br />
rezultata formula sad je izvedeno u potpunosti<br />
višenitno, što posebno dolazi do izražaja na<br />
( Outlook 2007 dijeli Vistine usluge indeksiranja,<br />
stoga je sadržaj svih mailova, RSS feedova,<br />
kalendarskih unosa itd. trenutačno dostupan za<br />
pretraživanje<br />
( Novi Outlook sadrži i prilično lijepo integriran<br />
RSS klijent, koji pod Vistom zajedno s Internet<br />
Explorerom 7 i drugim budućim programima<br />
koristi zajedničku bazu RSS-ova<br />
računalima s više jezgara i/ili procesora. Baš<br />
kao i ostatak Officea, i Excel koristi obnovljeni<br />
grafički engine s podrškom za gradijente, kvalitetne<br />
3D efekte, sjene i prozirnost, što - ukratko<br />
- znači da grafikoni izrađeni u njemu izgledaju<br />
bolje nego ikad te se sasvim približavaju<br />
onome što smo imali prilike vidjeti u Appleovu<br />
paketu iWork ili Microsoft Officeu za Mac.<br />
PowerPoint i Access 2007<br />
Kao što smo prije nekog vremena, recenzirajući<br />
prvu betu Officea 2007, već ustvrdili,<br />
PowerPoint se od svih aplikacija iz paketa<br />
vjerojatno najmanje promijenio. Naravno, ne<br />
računamo li sučelje. Za većinu novosti zaslužan<br />
je novi grafički engine, pogotovo što se prikaza<br />
3D grafike i tekstualnih efekata tiče. Dodana je<br />
podrška za uređivanje tablica u samom Power-<br />
Pointu (slično onoj u Appleovu Keynoteu), dok<br />
je importiranje tablica iz Excela unaprijeđeno.<br />
Novost je i takozvani Slide Library - paleta<br />
u koju je moguće dodavati slideove i djeliće<br />
prezentacija te ih potom ponovno koristiti u<br />
drugim prezentacijama. Takve se "biblioteke"<br />
gotovih slideova također mogu i snimati te<br />
učitavati po potrebi. Od drugih stvari tu su<br />
još i podrška za widescreen formate prikaza,<br />
mogućnost digitalnog potpisivanja prezentacija<br />
te zasigurno još poneka, nevažnija novost koju<br />
smo propustili spomenuti.<br />
Iako bi se na prvi pogled reklo kako sintagma<br />
ROUI nije posebno prikladna softveru za izradu<br />
baza podataka, ona je prilično dosljedno provedena<br />
i kroz Access, iako je pitanje koliko će<br />
od novog sučelja u tom programu biti koristi.<br />
Nekako vjerujemo da će od svih programa<br />
korisnici prošlih verzija najviše problema imati<br />
s navikavanjem na Access 2007, no tko zna,<br />
možda smo u krivu. Kako je prelazak na sučelje<br />
s ribbonom i Microsoftovim programerima<br />
zadavalo konceptualne poteškoće očito je i<br />
iz činjenice da se na ribbonu nalaze tek četiri<br />
sekcije s poprilično naguranim funkcijama.<br />
Najbitnije novosti tiču se podrške za sinkronizaciju<br />
s SharePoint Serverom 2007 i SharePoint<br />
Services 3.0, koja omogućuje pristup dijeljenim<br />
kopijama podataka, pohranjenim na glavnom<br />
serveru. Podrška za vrste podataka značajno je<br />
proširena te uključuje i jedan prilično nov i značajan<br />
podatkovni tip zvan multi-value. Zamislite<br />
slijedeću situaciju: radite bazu (tablicu) kupaca<br />
i želite za svakog od njih upisati poslovnicu u<br />
kojoj kupuje. Međutim, neki od kupaca kupuju u<br />
više od jedne poslovnice, što znači da bi u neka<br />
od polja trebalo upisati više različitih vrijednosti.<br />
Do Accessa 2007 to se obično rješavalo tako<br />
da se kreira dodatna tablica u kojoj su uz imena<br />
ili kodove poslovnica vezani pojedini kupci<br />
(naravno, više puta). Sad je moguće jednostavno<br />
definirati polje kao multi-value, čime se u<br />
njega može upisati više od jedne vrijednosti te<br />
tako problem riješiti daleko elegantnije.<br />
66 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Novost je i uvjetno formatiranje ćelija - ovisno<br />
o relativnim ili apsolutnim vrijednostima,<br />
ćelije je moguće obojiti u neku boju, dodati im<br />
ikonu ili mini grafikon<br />
Konačno, novost su i gotovi predlošci te<br />
sheme, koji znatno olakšavaju razvoj te skraćuju<br />
vrijeme potrebno za izradu novih baza.<br />
Outlook 2007<br />
Za razliku od glavne četvorke paketa Office<br />
2007, Outlook ne koristi novo sučelje te na<br />
prvi pogled izgleda vrlo slično svom prethodniku.<br />
Vjerojatno najkorisnija i najočitija novost u<br />
Outlooku jest novi sustav indeksiranja i pretraživanja<br />
koji funkcionira identično pretraživanju<br />
u samoj Visti te <strong>Windows</strong> Mailu. Sadržaj svih<br />
e-mailova, kalendarskih unosa, kontakata,<br />
taskova i drugih izvora informacija indeksira se<br />
te je u potpunosti pretraživ u realnom vremenu.<br />
Čim počnete pisati ključne riječi u polje za<br />
pretraživanje, pojavljuju se prvi rezultati, koji se<br />
filtriraju kako nastavljate dalje.<br />
Glavna novost "ispod haube" jest podrška<br />
za RSS feedove - osim u Internet Exploreru<br />
7, RSS je u potpunosti podržan i u Outlooku<br />
<strong>2007.</strong> RSS feedovi na koje se pretplatite pojavljuju<br />
se u Outlooku na način identičan običnim<br />
A gdje je sir?<br />
( U novom se Excelu ispod polja za unos vrijednosti<br />
i izraza prilikom tipkanja pojavljuje<br />
pomoć u obliku liste odgovarajućih funkcija<br />
( Mogućnosti novog grafičkog enginea odlično<br />
su vidljive u grafikonima koje je novi Excel u<br />
stanju stvarati - sad izgledaju znatno ljepše i<br />
profesionalnije<br />
mail ili news mapama, a podržano je i automatsko<br />
downloadanje punih HTML stranica<br />
s vijestima iz feeda. Baš kao i IE7, i Outlook<br />
2007 za rad s RSS feedovima koristi takozvani<br />
<strong>Windows</strong> Common Feed Store - zajedničku<br />
bazu feedova i pripadajući set protokola koji<br />
svim aplikacijama pruža pristup toj bazi te<br />
omogućava automatsko osvježavanje u pozadini.<br />
Podrška za search foldere je, naravno,<br />
dopunjena te uključuje i RSS feedove.<br />
Podrška za kalendare također je unaprijeđena<br />
i učinjena robusnijom: sad je moguće<br />
raditi istovremeno s više različitih kalendara,<br />
pregledavati ih i uređivati jedan kraj drugog (u<br />
odvojenim tabovima) te objavljivati kalendare<br />
na Webu. Kalendar sad također prikazuje i<br />
taskove s definiranim vremenom isteka, a bilješke<br />
i e-mailove moguće je označiti (staviti flag)<br />
te potom automatski pretvoriti u taskove.<br />
Tu je zatim potpuno redizajnirani Account<br />
Manager, sa znatno smislenijom organizacijom<br />
postavki, mogućnošću lakog pristupa te<br />
manipulacije korisničkim bazama (data fileova)<br />
P odrška za XPS, novi, otvoreni, univerzalni, portabilni format dokumenata još poznat i pod<br />
imenom XML Paper Specification ili, nekad, pod kodnim imenom Metro, u finalnoj je verziji<br />
Officea 2007 izbačena iz standardne distribucije. Da se podsjetimo, riječ je o formatu karakteristika<br />
gotovo identičnih onima Adobeova PDF-a, no Microsoft, naravno, i dalje tvrdi da ovim<br />
potezom ne namjerava izravno konkurirati trenutno najraširenijem formatu za distribuciju dokumenata.<br />
Baš poput PDF-a, i XPS je otvoreni standard koji omogućuje bezbolno dijeljenje dokumenata<br />
online, neovisno o njihovu sadržaju, sadrži efikasne kompresijske algoritme (konkretno,<br />
izvedenicu ZIP-a) i ne veže krajnjeg korisnika koji dokument čita uz izvornu aplikaciju kojom<br />
je stvoren. S druge strane, XPS uključuje nešto što PDF nema: usku integraciju s WinFX-om,<br />
novim API-jem <strong>Windows</strong> Viste, i jezični layer koji dokument opisuje u obliku razumljivom podsustavima<br />
za ispis, sličan <strong>PC</strong>L PostScriptu.<br />
Sjeća li se još tko naše recenzije bete 2 Microsoftova uredskog paketa, sjetit će se i da je<br />
upravo XPS-u te PDF-u kao glavnim zvijezdama nove verzije posvećen jedan čitav odlomak.<br />
E, pa netko je u Microsoftu očito odlučio malo prigušiti svjetlost reflektora usmjerenih na ovaj<br />
dvojac, stoga u glavnom izborniku ove verzije više nije moguće naći opciju Publish to XPS /<br />
PDF. Ta se funkcija sad nalazi u opcijskom addinu (Microsoftov naziv za ono što ostatak svijeta<br />
zove plugin) kojeg je moguće skinuti s Weba (link se krije u izborniku Save As).<br />
Naravno, za pohranu dokumenata i dalje se standardno koriste DOCX, XLSX i PTTX - specijalizirane<br />
inačice XPS-a prilagođene potrebama pojedinih aplikacija u paketu te osmišljene za<br />
uređivanje, a ne transport i ispis, što znači da su im na razini sustava i dalje na raspolaganju<br />
sve Vistine prednosti koje i XPS-u (među ostalim i mogućnost prikaza previewa sadržaja u<br />
ikonama samih dokumenata).<br />
testovi<br />
( Baš kao i kod Worda, i ovdje je formatiranje<br />
dokumenta čas posla zahvaljujući galerijama i<br />
brojnim gotovim temama te predlošcima<br />
i SharePoint listama. Adresar i kalendar dobili<br />
su lagani facelift (potonji sad neodoljivo podsjeća<br />
na Appleov iCal), a u svim je modulima<br />
s desne strane prozora sad vidljiva traka<br />
To-Do sa sažetkom svih aktualnih zadataka<br />
i kalendarskih unosa, koju je jednim klikom<br />
moguće smotati kako ne bi zauzimala dragocjeni<br />
prostor desktopa. Konačno, dodana je<br />
mogućnost previewa privitaka, odnosno više ih<br />
nije potrebno otvarati u vanjskim aplikacijama<br />
samo kako bismo pogledali o čemu je riječ,<br />
podrška za Exchange 5.5 je odbačena (podržani<br />
su samo Exchange 2000 i noviji), dodana<br />
je podrška za slanje SMS poruka kroz Exchange<br />
Server 2007, a osvježena je i podrška za<br />
SharePoint i kolaboraciju.<br />
Sporedne uloge<br />
Visio, program za izradu dijagrama, dobio je<br />
nekoliko novih vrsta dijagrama, među kojima je<br />
i tzv. PivotDiagram, za vizualizaciju podataka<br />
kroz hijerarhijske grupe i višerazinske odnose.<br />
Dodana je i podrška za dinamičke izvore podataka,<br />
to jest prikupljanje podataka iz vanjskih<br />
izvora te njihovu automatsku pretvorbu u slike i<br />
tekst. Pojedini oblici također se mogu vezati uz<br />
vanjske izvore te time prikupljenim podacima<br />
automatski utjecati na njihov izgled. Kao i kod<br />
Outlooka i OneNotea, sučelje je ostalo manjeviše<br />
nepromijenjeno te ne koristi sintagmu<br />
ROUI ni ribbon već tradicionalne alatne trake.<br />
Do nekih je promjena, međutim, ipak došlo<br />
- dodan je sustav stilova i tema, a spajanje<br />
oblika postalo je znatno lakše zahvaljujući funkciji<br />
AutoConnect.<br />
Publisher, Microsoftova pojednostavljena<br />
aplikacija za DTP, od svih se aplikacija vjerojatno<br />
najmanje mijenjala. Novosti se svode na<br />
automatsko popunjavanje predložaka tekstom<br />
već unesenim u neki od drugih predložaka (npr.<br />
podaci s posjetnice će se prilikom promjene<br />
predloška automatski "pretočiti" u dopis ili omotnicu),<br />
mogućnost eksportiranja u PDF, mogućnost<br />
automatizirane pretvorbe iz jedne vrste<br />
publikacije (npr. web stranice) u drugu (npr. u<br />
brošuru), podršku za automatizirano prikupljanje<br />
informacija, teksta i slika iz vanjskih izvora podataka<br />
te još ponešto. Integracijom s Outlookom<br />
2007, Accessom 2007 i Excelom 2007 dodana<br />
je i još jedna vrlo zanimljiva automatizacijska funkcija<br />
- automatsko praćenje uspješnosti i statusa<br />
marketinških mass-mailing kampanja.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 67
testovi<br />
Poslužitelj elektroničke pošte<br />
Microsoft Exchange Server 2007<br />
Sve poslužiteljske platforme uključuju i poslužitelj elektroničke pošte, pa ni Microsoftova porodica<br />
serverskih proizvoda s Exchange poslužiteljem nije izuzetak. Microsoft Exchange Server 2007 najnovija<br />
je verzija ovog neizostavnog servisa koji većina korisnika niti ne primjećuje, iako svakodnevno<br />
koriste njegove usluge<br />
Piše: Dean Narandžić<br />
xchange Server jedan je od najpoznatijih<br />
i najkorištenijih proizvoda iz Microsoftove Eporodice<br />
poslužiteljskih aplikacija. Njegova<br />
osnovna funkcija je posluživanje i razmjena e-mail<br />
poruka, no u Exchange su ugrađene i druge mogućnosti,<br />
što je vidljivo iz njegovog opisa - messaging<br />
and collaboration, odnosno razmjena poruka<br />
i suradnja. Iako mu možemo pristupiti uz pomoć<br />
različitih klijenata i protokola (uključujući i web sučelje),<br />
punu funkcionalnost dobivamo tek ukoliko ga<br />
koristimo s MS Outlook klijentom, po mogućnosti<br />
u najnovijoj verziji iz uredskog paketa Office <strong>2007.</strong><br />
Testiranje smo proveli s Exchange 2007 poslužiteljem<br />
u beta 2 verziji, jer konačna verzija u vrijeme<br />
pisanja ovog teksta još nije bila dostupna.<br />
Zanimljivo je i spomenuti da Microsoft nudi nov<br />
način distribucije demonstracijskih verzija svojih<br />
novih proizvoda, a među njima je i Exchange. Na<br />
web adresi www.microsoft.com/technet/try/vhd/<br />
default.mspx možete pronaći datoteku sa slikom<br />
virtualnog stroja na koji je predinstaliran MS Exchange,<br />
koji na najjednostavniji mogući način i bez<br />
troškova ili gubitka vremena na instalaciju možete<br />
isprobati u periodu od 30 dana.<br />
Karakteristike i što je novo<br />
Softverski preduvjeti za korištenje MS Exchange<br />
Servera 2007 nisu se bitno promijenili od prethodnih<br />
verzija, a radi se o postojećoj instalaciji MS<br />
<strong>Windows</strong> 2003 Servera na koji ćemo instalirati<br />
Exchange te instaliranoj i funkcionalnoj <strong>Windows</strong><br />
domeni s pripadajućim Active Directory servisima<br />
(na istom ili drugom poslužitelju). Ukoliko infrastrukturni<br />
serveri počivaju na platformi <strong>Windows</strong><br />
2003 Server SP1, vjerojatno nećete imati nikakvih<br />
problema, no ukoliko domain functional level<br />
vaše domene nije barem <strong>Windows</strong> 2000 native,<br />
odnosno ako još uvijek koristite stariji <strong>Windows</strong><br />
NT domenski kontroler ili Exchange 5.5, svakako<br />
pročitajte upute jer vas čekaju nadogradnje.<br />
Novost su hardverski preduvjeti - iako postoji<br />
i testna 32-bitna verzija, proizvođač u produkciji<br />
podržava samo 64-bitnu instalaciju, koja po-<br />
( Nova konzola za upravljanje poslužiteljem<br />
jednostavnija je i ugodnija za korištenje<br />
( Izbor uloga poslužitelja u čarobnjaku za<br />
instalaciju<br />
drazumijeva <strong>Windows</strong> Server 2003 u 64-bitnoj<br />
verziji, kao i Intelov ili AMD-ov procesor s x64<br />
ekstenzijama (ali ne i Itanium!). Ovaj prilično<br />
radikalan potez indikativan je i jasno najavljuje da<br />
je 32-bitnoj platformi, barem na poslužiteljima,<br />
odzvonilo. Razlozi su prilično jasni: novi poslužiteljski<br />
proizvodi gladni su memorije. Minimalni<br />
memorijski zahtjevi za sam Exchange su 1 GB<br />
radne memorije plus dodatnih 7 MB za svakog<br />
aktivnog korisnika, a preporučeni 2 GB, odnosno<br />
10 MB po aktivnom korisniku. Sama instalacija<br />
zauzima oko 1,2 GB diskovnog prostora, ali<br />
mnogo više moramo planirati za poštanske<br />
sandučiće korisnika - točna količina ovisi o broju<br />
korisnika, njihovim zahtjevima i potrebama te o<br />
politici tvrtke.<br />
Kao i dosad, Exchange Server dolazi u dva<br />
izdanja koja se razlikuju cijenom i mogućnostima:<br />
Standard i Enterprise. Exchange Standard<br />
namijenjen je malim i srednjim tvrtkama, a glavno<br />
ograničenje je na mogućnost korištenja do pet<br />
grupa za pohranu (storage groups) i do pet baza<br />
podataka s porukama, pri čemu su nekadašnja<br />
ograničenja veličine baze u potpunosti ukinuta,<br />
odnosno ovise o hardveru na koji je Exchange<br />
instaliran. Izdanje Enterprise podržava kreiranje<br />
clustera i do 50 grupa, odnosno baza, a obje<br />
varijante podržavaju lokalnu replikaciju o kojoj<br />
više u daljnjem tekstu. Ne zaboravite niti licence<br />
za klijente, koje također dolaze u dva izdanja<br />
- Standard i Enterprise, a mogu se koristiti na<br />
oba izdanja samog Exchange Servera, uz različite<br />
mogućnosti koje daju svojim korisnicima.<br />
Standardna klijentska licenca dopušta korištenje<br />
uobičajenih e-mail funkcija te pristup putem<br />
web sučelja i ActiveSync protokola za <strong>Windows</strong><br />
Mobile klijente. Ostale funkcionalnosti, kao što su<br />
Unified Messaging, ForeFront security ili managed<br />
e-mail folders, dostupne su kao dodatna Enterprise<br />
klijentska licenca ili u sveobuhvatnoj licenci.<br />
Zanimljivo je da nekih funkcija iz prijašnje verzije u<br />
Exchange Serveru 2007 nema, a jedna od njih je i<br />
podrška za Outlook Mobile Access (navodno nije<br />
dobro prihvaćena od korisnika).<br />
( Instalacijska procedura provjerava preduvjete,<br />
ukazuje na nedostatke i nudi rješenje<br />
Instalacija<br />
Instalacija Exchangea niti ranije nije predstavljala<br />
prevelik izazov za iskusne administratore<br />
(naravno, ako su svi preduvjeti bili zadovoljeni), no<br />
u najnovijoj verziji još je jednostavnija. Instalacijsku<br />
proceduru provodimo kroz detaljan čarobnjak<br />
u kojem možemo podesiti sve bitne parametre.<br />
Novost je definiranje uloge poslužitelja koji instaliramo,<br />
pri čemu su nam dostupne sljedeće uloge:<br />
Client Access (mobilnim, Outlook, OWA - Outlook<br />
Web Access - i svim ostalim klijentima omogućuje<br />
pristup porukama), Edge Transport (SMTP<br />
gateway u DMZ zoni zadužen za zaštitu od virusa<br />
i spam poruka), Hub Transport (usmjerava sve<br />
poruke u sustavu), Mailbox (baza podataka u<br />
kojoj se čuvaju poštanski sandučići i poruke) i<br />
Unified Messaging (integracija VoIP telefonskog<br />
sustava, glasovne pošte i faks poruka). Bitno je<br />
napomenuti da jedan server može preuzeti više<br />
uloga, što je i nužno ukoliko želimo dobiti funkcionalan<br />
sustav korištenjem samo jednog poslužitelja,<br />
no uloga Edge Transport (koja nije obvezna)<br />
mora biti na posebnom serveru. Naravno, osim<br />
interaktivno i uz pomoć čarobnjaka, instalaciju<br />
Exchangea moguće je automatizirati i skriptirati.<br />
Prvi i drugi korak instalacije vjerojatno neće<br />
biti potrebno posebno provoditi (instalacija .NET<br />
( Naredbenolinijska konzola nije tek dodatak,<br />
već glavno sučelje za upravljanje Exchange<br />
poslužiteljem<br />
68 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Frameworka 2.0 i MMC konzole), a treći je pomalo<br />
neočekivan - instalacija Microsoft Command<br />
Shell naredbenolinijske ljuske koju povlačimo s<br />
Interneta. Ne zaboravite niti instalaciju IIS servera,<br />
koji je nužan za neke od uloga Exchange Servera.<br />
Proširenje AD sheme više ne moramo pokretati<br />
iz naredbenog retka (iako možemo ako želimo),<br />
već će tražene promjene za nas odraditi setup<br />
procedura tijekom same instalacije. Slijedi sama<br />
instalacija Exchangea, koja uključuje i provjeru<br />
svih zahtjeva (aktualna lista zahtjeva i preporuka<br />
u postupku instalacije preuzima se s Interneta)<br />
te prijedloge za rješavanje uočenih nedostataka<br />
(instalacija sigurnosnih zakrpi i slično). Čarobnjak<br />
je stvarno koristan.<br />
Novi alati za upravljanje<br />
Nova konzola oslanja se na MMC 3.0, kreirana<br />
je s ciljem što jednostavnijeg prikaza informacija i<br />
u skladu je s upravljačkim konzolama ostalih novih<br />
proizvoda iz Microsofta. Pojedine stavke koje<br />
su se prije skrivale i sedam nivoa duboko u stablu<br />
komponenti sustava sada su složene logičnije i nikada<br />
nisu dublje od tri nivoa. Novost je i što upravljanje<br />
poštanskim sandučićima korisnika više ne<br />
radimo kroz konzolu Active Directory Users and<br />
Computers, već isključivo kroz Exchange konzolu<br />
ili komandnu ljusku. Prilikom aktiviranja bilo<br />
kakvih izmjena prvo prolazimo kroz čarobnjak za<br />
podešavanje postavki, zatim se kreira i pokreće<br />
skripta kojom se izmjene i provode, da bismo na<br />
kraju dobili izvještaj o uspješnom ili neuspješnom<br />
provođenju promjena.<br />
Osim u izgledu, prisutne su i promjene “ispod<br />
haube”, prvenstveno u načinu na koji se poruke<br />
usmjeravaju. Sve poruke sada prolaze kroz Routing<br />
Hub, što nam daje mogućnost iznimno laganog<br />
manipuliranja njima, bilo da se radi o provjeri<br />
na viruse i spam ili arhiviranju radi udovoljavanja<br />
zakonskim propisima o čuvanju podataka koji<br />
kod nas još nisu aktualni no uskoro bi to mogli<br />
postati, barem za državne i financijske institucije.<br />
Visoku dostupnost sustava je, osim uspostavom<br />
clustera, na novom Exchangeu moguće<br />
postići i novom opcijom kontinuirane replikacije<br />
(Local Continuous Replication) log datoteka na<br />
drugi disk u sustavu. Ovom opcijom možemo<br />
osigurati da se sve poruke uvijek nalaze na dva<br />
fizička diska i u slučaju korupcije baze podataka s<br />
porukama ispravan rad sustava možemo postići<br />
u roku par sekundi.<br />
Outlook Web Access<br />
Dok će administratori prvo primijetiti promjene<br />
u instalaciji i upravljanju, korisnici će novi Exchange<br />
najlakše prepoznati po novom webmail sučelju<br />
Outlook Web Access (OWA). OWA je dizajnirana<br />
da u potpunosti nalikuje novom Outlook 2007<br />
( Uspostava lokalne replikacije pošte<br />
Forefront Security for Exchange<br />
Tehnologija Forefront Security donosi antivirusnu<br />
zaštitu na sam Exchange poslužitelj,<br />
bilo da se radi o dolaznim ili odlaznim<br />
porukama. U biti radi se o poznatom i u praksi<br />
dokazanom Sybari Antigenu koji je Microsoft<br />
kupio i sada nudi pod svojim imenom. Forefront<br />
Security nam omogućuje da svoje poruke<br />
provjeravamo uz pomoć nekoliko uključenih<br />
antivirusnih programa (proizvodi tvrtki<br />
AhnLab, Authentium, CA, Kaspersky Labs,<br />
Norman Data Defense, Microsoft, Sophos, i<br />
VirusBuster). Dodatno proširuje mogućnosti<br />
filtriranja nepoželjnih poruka ovisno o veličini<br />
i nazivu dodataka, primatelju ili pošiljatelju.<br />
Forefront Security se vrlo lako i dobro integrira<br />
s Exchange sustavom, ali ga je potrebno<br />
zasebno nabaviti.<br />
klijentu, u čemu u velikoj mjeri i uspijeva - praktički<br />
nema zadatka koji bismo mogli obaviti isključivo iz<br />
punokrvnog Outlook klijenta. Većina novosti zajednička<br />
je za korisnike Outlooka i OWA-e, novosti<br />
između ostalog uključuju auto-complete funkciju<br />
prilikom upisa e-mail adresa u OWA sučelju, outof-office<br />
notifikacija može se podesiti unaprijed za<br />
određeni period, omogućeno je još jednostavnije<br />
podešavanje Outlook klijenta za nove korisnike...<br />
S druge strane, Public Folders instaliramo samo<br />
ukoliko koristimo stare klijente, što je još jedan<br />
korak prema njihovu potpunom ukidanju.<br />
Vjerojatno najveće promjene napravljene su u<br />
funkcionalnosti kalendara, koji je sada još bolje<br />
prilagođen za grupni rad i uspoređivanje obveza<br />
- primjerice, lako ćemo vidjeti koji će termin<br />
odgovarati svim osobama koje želimo pozvati<br />
na sastanak. Jedna od novosti je i kreiranje poštanskog<br />
sandučića za resurse, kao što je soba<br />
za sastanke, što nam omogućava da prilikom<br />
dogovaranja sastanaka provjerimo kada je soba<br />
dostupna i istovremeno ju rezerviramo za naš<br />
sastanak!<br />
Unified Messaging ujedinjuje elektroničku i<br />
glasovnu poštu te faks sustav u poznato Outlook<br />
sučelje uz dodatak Outlook Voice Access (OVA)<br />
mogućnosti. Osim očekivanih pogodnosti kao što<br />
je preslušavanje novih e-mail poruka pozivom na<br />
pretinac glasovne pošte, novi Exchange donosi<br />
i mogućnost upravljanja podacima izdavanjem<br />
glasovnih naredbi (naravno, na engleskom jeziku).<br />
Jedan od primjera upotrebe ovakvog sustava je<br />
pomicanje svih sastanaka telefonskim pozivom iz<br />
( Sve promjene koje podesimo iz grafičke<br />
upravljačke konzole prevode se u naredbe za<br />
naredbenolinijsku konzolu i tako izvršavaju<br />
testovi<br />
( Podešavanje opcija Forefront Security for<br />
Exchange izvodi se kroz posebnu konzolu<br />
prometne gužve koja nas sprečava da stignemo<br />
na vrijeme. Na žalost, ovu mogućnost nismo<br />
isprobali u praksi zbog nedostupnosti ostalih<br />
komponenti sustava nužnih za punu funkcionalnost<br />
(kompatibilni VoIP sustav).<br />
Iako smo tijekom instalacije pronašli nekoliko<br />
manjih nedostataka, jednom pokrenut sustav radio<br />
je stabilno i pouzdano. Ako se prisjetimo prvih<br />
najava nove generacije Exchange Servera, sjetit<br />
ćemo se da je podloga za čuvanje poruka korisnika<br />
trebala biti MS SQL Server baza podataka, no<br />
Microsoft je u implementaciji naišao na poteškoće<br />
i odustao od prvobitnog plana, tako da i Exchange<br />
2007 koristi provjereni Jet sustav za čuvanje<br />
pošte. Budući da se radi o provjerenim tehnologijama<br />
i usprkos promjenama u usmjeravanju<br />
pošte te novim funkcijama, sustav je već u drugoj<br />
beta-verziji u radu stabilan i za očekivati je da će<br />
Exchange 2007 nastaviti tradiciju svojih prethodnika<br />
i privući još više novih korisnika.<br />
Exchange 2007 (beta 2)<br />
Poslužitelj elektroničke pošte<br />
E jednostavnija instalacija i administracija,<br />
nove mogućnosti prilikom dijeljenja kalendara<br />
među korisnicima, novi OWA, integracija i drugih<br />
tipova poruka (faks, glasovna pošta)<br />
F 32-bitna platforma više nije podržana, neke<br />
opcije su izbačene (OMA)<br />
Optimalna konfiguracija: poslužitelj s x64 kompatibilnim<br />
procesorom (Intel EM64T ili AMD64), 2 GB<br />
RAM memorije ili više, potrebna količina diskovnog<br />
prostora ovisi o količini podataka<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
9/10 7/10<br />
9/10<br />
Ustupio: Microsoft Hrvatska<br />
www.microsoft.com/exchange/default.mspx<br />
cijena: 699 / 3999 USD<br />
(Standard / Enterprise poslužiteljska licenca)<br />
cijena: 67 / 25 USD<br />
(Standard / Enterprise CAL)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 69
Obrada fotografija<br />
LightZone 2.0<br />
Fotografija se u zadnjih desetak godina iz analogne skoro potpuno preselila u digitalnu sferu, ali to<br />
ne znači i da su napušteni neki zahvati izmišljeni za fotografiranje na filmu. Jedan od njih je i skoro<br />
legendarni sistem zona koji je svoju najnoviju primjenu našao u programu LightZone<br />
Piše: Vlatko Jurić-Kokić<br />
P<br />
rije sedamdesetak godina jedan od najpoznatijih<br />
fotografa dvadesetog stoljeća,<br />
Ansel Adams, u suradnji s čovjekom po<br />
imenu Fred Archer svijetu je predstavio takozvani<br />
Zone System, sistem zona. Recimo, kad snimate<br />
krajolike - što je bila Adamsova strast - metodom<br />
mjerenja svjetla na cijeloj sceni obično dobijete<br />
zacrnjene tamne dijelove ili “izgorene” svijetle dijelove,<br />
ili cijela fotografija jednostavno izgleda loše.<br />
Prema sistemu zona, kao prvo, prije fotografiranja<br />
morate razmisliti kako želite da vam izgleda<br />
gotova fotografija i kakav da bude odnos tamnih i<br />
svijetlih dijelova scene. Razvijena fotografija može<br />
biti podijeljena u deset ili ponekad jedanaest<br />
zona. Najtamniji dio slike, nulta zona, onaj je na<br />
kojem se vidi samo čista crna boja, dok u jedanaestu<br />
zonu spadaju, na primjer, izvori svjetla i nju<br />
na papiru predstavlja bijela boja papira. Da biste<br />
dobili fotografiju na kojoj se neće izgubiti detalji<br />
ni u najtamnijim niti u najsvjetlijim dijelovima slike,<br />
svjetlo trebate mjeriti tako da dobijete detalje u<br />
najtamnijim dijelovima scene, a fotografiju razvijati<br />
tako da dobijete detalje u najsvjetlijima. Ne, nismo<br />
se prevarili. Govorimo o razvijanju fotografija, o<br />
postupku koji uključuje fotografski papir, razvijač,<br />
fiksir...<br />
Tijekom godina na stranu je odbačena činjenica<br />
da je Adams imao genijalan osjećaj za fotografiju,<br />
upravo zbog kojeg i jest snimao odlične<br />
fotografije. Na stranu je odbačena činjenica da je<br />
sistem zona napravljen za crno-bijelu fotografiju<br />
napravljenu iz negativa. Na stranu je odbačena<br />
činjenica da je Adams koristio fotoaparat velikog<br />
formata koji snima na pojedinačne listove filma<br />
koji se mogu razvijati zasebno. Na stranu je odbačeno<br />
sve to i sistem zona je usvojen kao sredstvo<br />
za dobivanje kvalitetnih fotografija.<br />
Kad je digitalna fotografija počela zamjenjivati<br />
filmsku, sistem zona nije odbačen. Istina, treba<br />
zamijeniti način mjerenja svjetla - treba ga mjeriti<br />
tako da sačuvate detalje u najsvjetlijim dijelovima<br />
scene, a u naknadnoj obradi izvlačiti detalje iz<br />
najtamnijih dijelova slike. To se može raditi raznim<br />
postupcima u raznim programima, ali je sistem<br />
zona ipak predstavljao dokazan alat. Tako je<br />
prvo nastao Ozone Digital Film Toolsa, plugin za<br />
Photoshop. A zatim se pojavio i LightZone, cijeli<br />
program zasnovan na sistemu zona.<br />
LightZone<br />
LightZone je napisan u Javi, što ga čini kompatibilnim<br />
sa svim platformama koje podržavaju<br />
Javu - imate varijante LightZonea za <strong>Windows</strong>e,<br />
OS X i za Linux. No to ga istovremeno čini i<br />
poprilično sporim i tolikim žderačem memorije<br />
da nadmašuje i poznate proždrljivce kakav je na<br />
primjer Photoshop. Tome doprinosi činjenica da<br />
LightZone na ekranu - i u memoriji - drži svoj browser<br />
koji prikazuje thumbnailove svih fotografija u<br />
odabranom direktoriju. Istina, LightZoneu možete<br />
reći da na ekranu prikazuje takozvani Editor View,<br />
( Izuzetno je lako vidjeti kojoj od zona mijenjate<br />
osvijetljenost<br />
ali to ne mijenja ništa na zauzeću memorije. Kad<br />
jednom počnete fotografiju obrađivati, zauzeće<br />
samo raste. U Preferences možete odrediti gornju<br />
granicu zauzeća memorije, ali vam ipak preporučujemo<br />
da LightZone koristite na što jačem<br />
računalu sa što više memorije. Naše računalo s<br />
dva gigabajta RAM-a i AMD-om 3800+ sasvim je<br />
dobro podnosilo LightZone.<br />
Usput, kod LightZonea nas nervira sistem<br />
prikazivanja i odabira za obradu. Kad kliknete na<br />
thumbnail, program automatski prikazuje uvećanu<br />
sliku, ali da biste je mogli početi obrađivati,<br />
morate dvaput kliknuti na thumbnail. Dvostruki<br />
klik na uvećani prikaz ne postiže ništa. Problem<br />
je pogoršan time što prvo trebate sačekati da se<br />
fotografija loada za uvećani prikaz, a onda opet<br />
( Pripremate li fotografiju za tisak, možete<br />
vidjeti točno kako će izgledati otisnuta<br />
trebate pričekati da se loada za obradu. Spor i<br />
vrlo rastrošan način rada.<br />
Sirovine<br />
Premda LightZone može bez problema čitati i<br />
obrađivati RAW formate raznih aparata, kao što<br />
su Canonov CRW, Nikonov NEF ili Olympusov<br />
ORF, najbolje ga je koristiti u kombinaciji s nekim<br />
od programa za “razvijanje” tih digitalnih negativa.<br />
I sami autori LightZonea u helpu objašnjavaju<br />
kako podesiti LightZone da bude “vanjski editor”<br />
za programe kao što su Bibble, Aperture, Lightroom<br />
ili CaptureOne. Mi smo ga koristili u kombinaciji<br />
s Adobeovim, odnosno Photoshopovim,<br />
pluginom Adobe Camera RAW. To vam se može<br />
učiniti pomalo bedastim, ali nama za to postoji<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 71
( Mijenjanje oblika i veličine selekcije obavlja<br />
se jednostavnim povlačenjem kontrolnih točki<br />
dobar razlog. LightZoneu, naime, nedostaje<br />
mogućnost automatskog (ili globalnog) podizanja<br />
razine osvijetljenosti cijele fotografije, dok Adobe<br />
Camera RAW jednostavno nema sve one mogućnosti<br />
finog podešavanja koje ima LightZone.<br />
Nema ih čak ni sam Photoshop.<br />
Primijenjene zone<br />
Za razliku od uobičajenih deset ili jedanaest<br />
zona, LightZone vam na raspolaganje stavlja<br />
šesnaest. Njih možete zorno vidjeti kad pokrenete<br />
ZoneMapper, jedan od LightZoneovih alata. Naime,<br />
ZoneMapper je prikazan kao skala od šesnaest<br />
tonova sive boje i, kad kursorom prijeđete<br />
preko njih, na thumbnailu u gornjem desnom kutu<br />
prozora (Zone Finderu) žutom se bojom prikazuju<br />
dijelovi fotografije koji pripadaju u određenu zonu.<br />
Podizanjem gornjeg ruba pojedine zone u Zone-<br />
Mapperu povećavate njezinu osvijetljenost. Ovim<br />
je alatom izuzetno lako osvijetliti mračne dijelove,<br />
puno lakše nego alatom Highlights & Shadows ili<br />
pluginima u Photoshopu. Štoviše, jednim klikom<br />
na checkmark iznad ZoneMappera možete efekt<br />
isključiti i uključiti pa odmah vidite kako promjena<br />
izgleda na fotografiji. Kad kažemo odmah, to podrazumijeva<br />
čekanje da LightZone osvježi prikaz.<br />
Ono što još Photoshop nema, a LightZone<br />
ima jest takozvano nedestruktivno obrađivanje.<br />
Svaki alat koji se primjenjuje na sliku prikazan je<br />
kao svojevrstan layer i svi su prikazani ispod Zone<br />
Findera. I svaki od tih layera se može potpuno<br />
proizvoljnim redom uključiti ili isključiti. Za razliku<br />
od toga, kod Photoshopa se morate vraćati kroz<br />
History, a može vam se vrlo lako dogoditi da<br />
postupak koji ste napravili više nije u Historyju i<br />
da obradu morate početi ispočetka. Osim toga,<br />
možete promijeniti i blending layera, kao u Photoshopu<br />
- od Normal blendinga pa do Multiply. S<br />
time treba pripaziti jer ne izgleda svaki blending<br />
dobro sa svakim efektom.<br />
No jako su nam se svidjele maske i selekcije<br />
u LightZoneu. Kad uključite neki alat, kliknete na<br />
jedan od tri tipa selekcija, iscrtate selekciju po<br />
fotografiji i efekt se primjenjuje samo na tom dijelu<br />
fotografije. Štoviše, vrlo je lako naknadno potpuno<br />
( Jedina stvarno kvalitetna mogućnost u<br />
Preferences jest ograničavanje količine memorije<br />
koju će LightZone zauzeti<br />
izmijeniti selekciju ili joj samo promijeniti feathering,<br />
zonu prijelaza između područja gdje se efekt<br />
primjenjuje i onog neizmijenjenog. Ukratko, ove<br />
mogućnosti LightZonea stvarno nam se sviđaju i<br />
još nismo vidjeli program koji takvo što može.<br />
Ergonomija<br />
Ono što nam se kod LightZonea ne sviđa -<br />
osim sporosti i zauzeća memorije, na koje se čak<br />
i možete naviknuti - jesu neke nelogičnosti i propusti<br />
u dizajnu sučelja i odabiru načina rada. Onu<br />
s odabirom fotografije za obradu smo već spomenuli,<br />
ali nismo spomenuli na primjer uvećavanje<br />
prikaza fotografije. Da biste to napravili, možete<br />
ili kliknuti na ikonu ili pritisnuti tipkovničku kraticu.<br />
Nažalost, umjesto uobičajene kratice Ctrl-+, u<br />
LightZoneu je odabrana kratica Ctrl-=. To odlično<br />
radi na američkoj tipkovnici, ali nama s hrvatskom<br />
tipkovnicom kombinacija jednostavno nije radila,<br />
pa smo stalno morali gurati miša i klikati na ikonu<br />
- mogućnosti mijenjanja kratica nema. A mijenjati<br />
na razini operativnog sustava tipkovnicu u američku<br />
zbog LightZonea sigurno nećemo.<br />
LightZone je pokazao i neke čudne bugove.<br />
Tako smo htjeli obrađenu fotografiju spremiti kao<br />
testovi<br />
( LightZone u punom zamahu - skoro 900<br />
megabajta memorije u njegovoj službi<br />
( Izoštravanje u LightZoneu radi bolje nego<br />
ono u Photoshopu<br />
16-bitni TIFF s layerima, da vidimo možemo li<br />
eventualno još nešto s fotografijom napraviti u<br />
Photoshopu. No LightZone je to uporno odbijao<br />
i stalno javljao greške. Još je gore bilo s alatom<br />
ToneMapper, kojim možete promijeniti gama<br />
vrijednost slike. Povukli bismo klizač da bismo<br />
povećali gamu i LightZone bi jednostavno nestao.<br />
Nikakve obavijesti o grešci, nikakvo rušenje,<br />
programa jednostavno više ne bi bilo na ekranu.<br />
Srećom, to se izgleda događa samo kad radite<br />
sa 16-bitnim slikama i kad ste prije toga već<br />
obavljali neke zahvate na fotografiji. Dakle, rekli<br />
bismo da je u pitanju neki problem s korištenjem<br />
memorije.<br />
Uza sve ograde i zamjerke, moramo reći da<br />
nam se LightZone sviđa. Rad s 8-bitnim i 16bitnim<br />
slikama, rad s RAW formatom ili gotovim<br />
rasterskim slikama, inovativni i kvalitetni alati... sve<br />
to skupa ipak će nas navesti da LightZone ostavimo<br />
na računalu kao dobru dopunu svom arsenalu<br />
programa. Međutim, to nas ipak neće spriječiti<br />
da ga psujemo kad nam neki bug pojede sat-dva<br />
rada ili kad po pedeseti put moramo odvući miša<br />
do ikone za povećavanje prikaza.<br />
LightZone 2.0<br />
Obrada fotografija<br />
E kvaliteta obrade, nedestruktivna obrada<br />
F sporost, glad za resursima, neke dizajnerske<br />
odluke<br />
Optimalna konfiguracija: što jači procesor, što više<br />
radne memorije<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Light Crafts, Inc.<br />
www.lightcrafts.com<br />
9/10 6/10<br />
8/10<br />
cijena: 249,95 USD<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 73
testovi<br />
Sigurnosni paket<br />
BullGuard 7.0<br />
Premda će neki reći kako nije pametno kompletnu sigurnost računala povjeriti jednom proizvodu,<br />
teško je od prosječnog korisnika očekivati da instalira pet-šest različitih programa kada mu se nudi<br />
sigurnosni paket poput BullGuarda<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
ao što i priliči kvalitetnom proizvodu,<br />
BullGuard svakih šest mjeseci izdaje novu Kverziju<br />
svojeg sigurnosnog paketa. U<br />
verziji 4.5 isti je objedinjavao samo antivirusnu<br />
zaštitu, firewall i backup modul i definitivno su<br />
mu nedostajale neke stvari, ali dolaskom verzije<br />
7 BullGuard je zaista postao kvalitetno i cjelovito<br />
sigurnosno rješenje.<br />
Ako ste već korisnik BullGuarda, prelazak na<br />
novu verziju bit će potpuno bezbolan. Minorne<br />
promjene u sučelju ne bi vam trebale zadavati<br />
probleme, a novi moduli kvalitetno su ukomponirani<br />
u paket i krasi ih ista jednostavnost korištenja<br />
kao i ostatak paketa. Ako ste pak novi korisnik,<br />
instalacija će vam oduzeti tek nekoliko minuta,<br />
nakon čega će program od vas tražiti da unesete<br />
svoje korisničko ime i lozinku koju ste dobili prilikom<br />
registracije kupnje.<br />
Genijalna podrška<br />
Podrška koju BullGuard pruža korisnicima je,<br />
otkako za njega znamo, zaista odlična. Osoblje je<br />
odgovaralo na mailove u roku od nekoliko minuta<br />
i, što je najvažnije, odgovori su bili izuzetno kvalitetni,<br />
čak i kada su korisnici postavljali pitanja<br />
koja nisu blisko povezana s BullGuardom. Na<br />
naše opće iznenađenje podrška je u ovoj verziji<br />
dodatno poboljšana integracijom modula za chat<br />
u samo sučelje BullGuarda. Ne, to definitivno nije<br />
ništa revolucionarno, ali podrška nudi sve ono<br />
što se reklamira i još mnogo više od toga. U bilo<br />
koje doba dana i noći možete poslati LOG datoteku<br />
sa sumnjivim datotekama ili, primjerice, LOG<br />
datoteku firewalla i za samo nekoliko minuta stiže<br />
detaljno objašnjenje kako riješiti problem. Ovakva<br />
non-stop podrška inače se prilično naplaćuje te<br />
se nadamo da se s vremenom BullGuard neće<br />
osiliti pa početi ovo dodatno naplaćivati kao premium<br />
uslugu.<br />
Jednostavnost upotrebe<br />
Premda prosječan korisnik to neće primijetiti,<br />
firewall modul doživio je velike promjene. Sada<br />
je baziran na odličnom Outpostovom firewall<br />
engineu. I dalje su dostupna dva načina rada.<br />
Jednostavni način rada, koji je predefinirano<br />
( Firewall nudi pregršt opcija<br />
( Spam filtar riješit će vas neželjene pošte<br />
postavljen, doima se krajnje šturo na prvi pogled<br />
jer nudi jako malo opcija, no zapravo se radi o<br />
probranim opcijama koje zadovoljavaju potrebe<br />
prosječnog korisnika. Napredni način rada<br />
potpuna je suprotnost, jer nudi ama baš sve<br />
opcije koje možete poželjeti od firewalla. Od blokiranja<br />
pojedinih portova, protokola i programa u<br />
određeno doba dana do detaljnog pregledavanja<br />
LOG datoteka i podešavanja načina odgovora na<br />
pojedine “hakerske” napade.<br />
Antispyware modul je najveća novost u ovoj<br />
verziji i ujedno modul o kojem se može najmanje<br />
reći. No ne zato što ne valja, već zato što bez<br />
pogovora i nepotrebnih pitanja obavlja svoju<br />
zadaću i štiti vaše računalo. Napravili smo test<br />
s nekoliko komercijalnih keylogger aplikacija i<br />
nekoliko najčešćih spywarea i BullGuard se bez<br />
problema uhvatio u koštac sa svima.<br />
Modul Backup nudi mogućnost automatske<br />
sigurnosne pohrane mailova iz Outlooka<br />
i Outlook Expressa. Dakako, pored klasičnog<br />
backupa tu je i online backup. Uz standardni<br />
račun dolazi jedan gigabajt prostora za pohranu<br />
podataka na BullGuardovim serverima.<br />
Spam filtar nudi mnogo novih opcija i predefinirane<br />
postavke su prilično rigorozne. Preko<br />
devedeset posto spama detektira bez ikakvog<br />
podešavanja, ali bez podešavanja whiteliste i<br />
( Pregledno sučelje<br />
pokoji legitiman mail zna biti označen kao spam.<br />
Na svu sreću, whitelista se automatski puni na<br />
nekoliko načina pa se nakon dan-dva korištenja<br />
problem sam riješi.<br />
Kompletna zaštita<br />
Zaštita od virusa, spywarea, firewall, spam<br />
filtar, klasični i online backup i neviđeno dobra<br />
non-stop podrška. Sve to nudi BullGuard. Svi<br />
moduli su jednako kvalitetni i niti jedan nije dodan<br />
“reda radi”, već se radi o promišljenom i kvalitetno<br />
realiziranom sigurnosnom paketu koji će na<br />
vrlo jednostavan i pristupačan način zaštititi vaše<br />
računalo od svih napasti.<br />
Nažalost, pojedinačne licence i dalje nisu<br />
dostupne, već je moguće kupiti isključivo paket<br />
od tri licence. Doduše, te tri licence platit ćete<br />
manje nego jednu licencu kod sličnih sigurnosnih<br />
paketa, što BullGuard čini zaista povoljnim.<br />
BullGuard 7.0<br />
Sigurnosni paket<br />
E jednostavna konfiguracija, objedinjuje sve<br />
sigurnosne alate u jedan paket, cijena, online<br />
podrška<br />
F ništa posebno<br />
Optimalna konfiguracija: svaka koja podržava<br />
<strong>Windows</strong> XP / 2000<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
10/10 9/10<br />
Ustupio: Infocor, (01) 30 96 691<br />
www.bullguard.com<br />
10/10<br />
cijena: 199 kn<br />
(licenca za tri računala na godinu dana)<br />
74 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
MediaMonkey 2.5.4<br />
testovi<br />
Jedan od najboljih besplatnih MP3 playera i organizatora glazbe, koji nudi gotovo sve mogućnosti<br />
što ih ljubitelji glazbe mogu poželjeti. A zbog toga što besplatna varijanta sadrži toliko funkcija<br />
zapravo ne vjerujemo da će se veći broj korisnika odlučiti platiti izdanje Gold<br />
Piše: Damir Šohar<br />
I<br />
Audio player<br />
ako danas postoji velik broj besplatnih softverskih<br />
MP3 playera, malo ih nudi toliko<br />
funkcija kao MediaMonkey. Još dok je bio<br />
poznat kao Sound DB ovaj je program imao<br />
priličan broj poklonika. No tek promjenom<br />
imena program postaje popularan među širom<br />
publikom.<br />
Za razliku od sličnih programa, poput MusicMatch<br />
Jukeboxa, MediaMonkey vas neće<br />
gnjaviti s prozorima koji iskaču ne biste li se<br />
odlučili za bolje izdanje, Gold, koje se plaća.<br />
Zbog toga što besplatna varijanta sadrži toliko<br />
funkcija zapravo ne vjerujemo da će se veći<br />
broj korisnika odlučiti platiti izdanje Gold. Jedino<br />
ako vam se program toliko svidi pa poželite<br />
podržati njegov daljnji razvoj...<br />
Jednostavno i efikasno sučelje<br />
Kod prvog pokretanja programa MediaMonkey<br />
će vas pitati želite li pretražiti svoje računalo<br />
kako bi program popunio library s pjesmama<br />
koje već imate na računalu. Subjektivan dojam<br />
je da MediaMonkey ovaj posao obavlja brže i<br />
efikasnije od konkurencije, na primjer Winampa<br />
ili MusicMatch Jukeboxa. Nakon pretrage<br />
možete početi koristiti program jednostavnim<br />
dodavanjem pjesama iz libraryja metodom<br />
drag&drop ili uz pomoć ikona u sučelju. Koliko<br />
će lako biti snalaziti se u vašem kontejneru<br />
pjesama ovisit će o ispravnosti i popunjenosti<br />
MP3 tagova.<br />
MediaMonkey može vaše MP3 datoteke<br />
prikazati po naslovu, po izvođaču, albumu, žanru,<br />
godini izdanja, vašoj ocjeni pjesme ili po drugim<br />
kategorijama kao što su tempo, raspoloženje,<br />
prilika ili kvaliteta. Također, pjesme je moguće<br />
pregledavati i prema fizičkoj lokaciji na tvrdom<br />
disku. Dakle, svoje pjesme možete pregledavati,<br />
ali i pretraživati, po svim kriterijima koji su dostupni<br />
u MP3 tagovima. Napredna pretraga dostupna je<br />
samo vlasnicima inačice Gold.<br />
Ako vaši MP3 tagovi nisu pravilno ispunjeni,<br />
MediaMonkey je vjerojatno jedan od najboljih<br />
programa za njihovo uređivanje. Osim što<br />
možete automatski tagirati svoje MP3 datoteke<br />
s Amazona sa svim potrebnim podacima (i coverom<br />
albuma), MediaMonkey vam omogućuje<br />
i uređivanje više tagova odjednom (na primjer<br />
kada želite urediti tagove pjesama s jednog<br />
albuma pa odjednom želite postaviti izvođača,<br />
album i godinu izdanja).<br />
Ripanje i prženje<br />
MediaMonkey omogućuje vam i ripanje glazbenih<br />
CD-a u format MP3, ali i prženje pjesama<br />
s vašeg računala na audio CD za sve playere te<br />
prženje u data obliku, za slušanje u drugim MP3<br />
playerima. Sve ovo lako će obaviti i početnici,<br />
nije potrebno nikakvo predznanje. Za ripanje je<br />
dovoljno ubaciti audio CD i odabrati prvu ikonu u<br />
sučelju, a program će dalje sve obaviti sam ako<br />
ste spojeni na Internet. Slično je i s prženjem.<br />
Jednostavno odaberete pjesme koje želite pržiti i<br />
pritisnete drugu ikonu u sučelju.<br />
MediaMonkey odličan je i za sinkronizaciju s<br />
prijenosnim MP3 playerom, lako ćete dodavati<br />
nove pjesme od prijatelja ili pripremiti svoj prijenosni<br />
MP3 player za sljedeći izlet. No to nije<br />
sve. MediaMonkey će bez problema promijeniti<br />
format vaših pjesama (program radi s formatima<br />
MP3, WMA, OGG, WAV i FLAC).<br />
Vizualizacija, playliste<br />
i party mode<br />
Osim po opisanom, program nas je oduševio<br />
i mogućnostima iz podnaslova. Vizualizacije<br />
rade onako kako smo oduvijek željeli. Prozorom<br />
je lako upravljati, postoji mogućnost full<br />
screen vizualizacije (nešto što nam je oduvijek<br />
nedostajalo kod MusicMatch Jukeboxa). S<br />
programom dolaze dva različita načina prikaza<br />
glazbe, a dodatne je moguće skinuti s Interneta.<br />
( Player izgleda ovako kada zatvorite prozor s<br />
kontejnerom pjesama<br />
Po pitanju playlista MediaMonkey također<br />
zaslužuje odličnu ocjenu. Još prilikom pretrage<br />
računala on će u vaš library pohraniti sve playliste<br />
koje pronađe, a upravljanje i uređivanje<br />
playlisti vrlo je jednostavno.<br />
Ono što nam se posebno svidjelo jest party<br />
mode koji će onemogućiti da korisnici mijenjaju<br />
vaše MediaMonkey postavke, ali onemogućuje<br />
i mijenjanje MP3 datoteka, pa ćete lakše<br />
dozvoliti drugima da biraju pjesme na vašem<br />
tulumu.<br />
Švicarski nožić<br />
Osim opisanih funkcija, MediaMonkey je<br />
odličan i za praćenje internetskih radiostanica,<br />
a može se koristiti i za ujednačavanje glasnoće<br />
vaših MP3 datoteka. Sa svim tim funkcijama<br />
MediaMonkey se nameće kao prvi izbor za<br />
softverski glazbeni player na vašem računalu.<br />
Naravno, program će biti uvršten i u Klasiku<br />
pa ćete ga moći pronaći na gotovo svakom pc<br />
chipovu DVD-u.<br />
MediaMonkey 2.5.4<br />
Audio player<br />
E funkcionalnost, jednostavnost sučelja<br />
F ništa značajno<br />
Specifikacije: bilo koje <strong>Windows</strong> XP ili novije<br />
računalo<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Ventis Media<br />
www.mediamonkey.com<br />
9/10 10/10<br />
9/10<br />
cijena: besplatan<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 75
testovi<br />
Kompresija / arhiviranje<br />
WinZip 11 Standard / Pro<br />
Premda se ne radi o tako velikom upgradeu kao u prošloj verziji, kada je Winzip dobio mogućnost<br />
“prženja” arhiviranih datoteka na optičke medije, verzija 11 donosi nekoliko dobrodošlih novosti.<br />
Interni preglednik slika, unaprijeđeni kompresijski algoritmi, podrška za RAR arhive i značajna<br />
poboljšanja u segmentu automatizacije backupa zanimat će ponajprije napredne korisnike<br />
Piše: Dario Sušanj<br />
O<br />
tprilike jednom godišnje najstariji i još uvijek<br />
po mnogima najbolji arhiver doživljava<br />
veći ili manji upgrade. Začudo, i nakon<br />
svih ovih godina postojanja te jedanaest “velikih”<br />
izdanja i tko zna koliko sitnijih nadogradnji ekipa<br />
koja stoji iza WinZipa nekim čudom svake godine<br />
uspijeva pronaći još barem nekoliko mogućnosti<br />
koje bi bilo zgodno imati u arhiveru. Iako smo<br />
svaki put pomalo skeptični oko toga što će na<br />
kraju ispasti (vrlo je lako prekoračiti tanku crtu<br />
između korisnog i brzog programčića te bloatwarea<br />
s milijardom krajnje nepotrebnih funkcija<br />
u koje se oni katkada pretvaraju, za što je Nero<br />
Burning ROM možda najbolji primjer), čini se da<br />
dodavanje novih mogućnosti koje možda prirodno<br />
niti ne bismo očekivali u arhiveru zasad ne<br />
šteti WinZipu. Naprotiv.<br />
Algoritamske promjene<br />
Glavne novosti verzije 10, koju smo također<br />
recenzirali u izdanju Professional, bile su mogućnost<br />
snimanja komprimirane datoteke direktno<br />
na optički medij, uvođenje pogleda na datoteke<br />
u stilu <strong>Windows</strong> Explorera unutar samih arhiva<br />
te dva nova kompresijska algoritma - PPMd i<br />
bzip2. Neiskusni korisnici su, možda, bili zbunjeni<br />
dodavanjem ta dva “tehnička” termina u okvire<br />
za dijalog, tako da WinZip 11 prilikom pokretanja<br />
postupka kompresije donosi opciju Best<br />
compression. Kada je ona uključena, Winzip 11<br />
će sam, nakon analize tipa pojedine datoteke u<br />
arhivi, izabrati kompresijski algoritam koji će se<br />
koristiti za njezino sažimanje. U situacijama kada<br />
PPMd i bzip2 donose značajne promjene, oni će<br />
se, dakako, i koristiti.<br />
U jezgru WinZipa 11 dodan je i novi kompresijski<br />
algoritam namijenjen isključivo boljoj kompresiji<br />
zvučnih datoteka u formatu WAV. Prije nego što<br />
se netko uplaši - radi se o lossless kompresiji gdje<br />
se ne gube nikakvi podaci iz WAV datoteke, no<br />
kako je riječ o specijaliziranom algoritmu za kompresiju,<br />
učinak je primjetan radite li baš mnogo<br />
upravo sa zvučnim datotekama. Druga “sitnica”<br />
( Čarobnjak za stvaranje arhivskih poslova<br />
dobio je mogućnost slanja arhivirane datoteke i<br />
izvještaja mailom<br />
( Pregled thumbnail sličica direktno iz WinZipa u tzv. Explorer-style pogledu na arhivu<br />
koja nas je još više razveselila je podrška za<br />
RAR arhive. Ovisno o tome koliko ste “zatrpani”<br />
RAR datotekama (nama ih suradnici često baš<br />
vole slati, iako nikad nismo bili veliki fanovi Win-<br />
RAR-a...), ovu ćete mogućnost proglasiti ili vrlo<br />
značajnom novošću ili ničim posebnim. No jedna<br />
aplikacija manje koju moramo imati instaliranu na<br />
računalu samo da bismo otpakirali pojedini tip<br />
arhive dobrodošla je vijest. Tu je također i podrška<br />
za BZ2 datoteke kakve generira bzip - nije baš da<br />
se s njima često susrećemo, ali bi uniksašima i<br />
linuksašima ovo moglo biti zanimljivo.<br />
Interni preglednici<br />
Kako je verzijom 10 bitno preuređeno sučelje<br />
kojim se gleda u samu arhivu (dodana su stabla<br />
u stilu <strong>Windows</strong> Explorera, što je nešto što, začudo,<br />
počesto nedostaje arhiverima koji ne znaju<br />
odjednom prikazati cijelu hijerarhijsku strukturu<br />
arhivske datoteke), verzija 11 očito je bila prigoda<br />
za malen, ali simpatičan upgrade ove funkcionalnosti.<br />
Iako se samom kompresijom JPEG<br />
slika u pravilu ne postižu gotovo nikakve uštede<br />
u prostoru, same slike često se arhiviraju u ZIP<br />
datoteke ili kao dio kompletnog backupa i arhiviranja<br />
datoteka, ili pak kako bi njihovo prenošenje<br />
na drugo računalo bilo manje komplicirano. Imate<br />
li praksu raditi svoje backupe baš WinZipom,<br />
komprimirajući datoteke, izuzetno će vam se<br />
svidjeti mogućnost Winzipa 11 da prikazuje umanjene<br />
sličice (thumbnailove) već tijekom pregleda<br />
sadržaja arhive. Tako to radi standardno izdanje,<br />
dok će oni koji se odluče na kupnju izdanja Pro<br />
imati i mogućnost gledanja svake slike u punoj<br />
razlučivosti, a ne samo u thumbnail formatu. Za<br />
navedenu funkciju nije potreban nikakav dodatni<br />
program za pregled slika - WinZip sve to obavlja<br />
interno.<br />
Mogućnosti stvaranja backup poslova već<br />
su u prošloj verziji bile bitno osnažene, no kako<br />
količina osobnih i poslovnih podataka koje svakim<br />
danom moramo arhivirati i pospremiti na sigurno<br />
mjesto raste, zbog čega postupak katkada može<br />
biti i dugotrajan, nije nimalo čudno što se upravo<br />
u ovom segmentu autori arhivera trude što više<br />
automatizirati posao. U svim primjenama gdje<br />
korisnici ovise o informaciji da je sigurnosna kopija<br />
zaista napravljena i da su važni dokumenti arhivirani<br />
dobro će doći nova mogućnost WinZipa, koji<br />
obavijest o dovršetku postupka arhiviranja može<br />
poslati na odabranu e-mail adresu. Radi li se o<br />
manjim datotekama, također možete u privitku<br />
primiti i cijelu datoteku. Mogućnost nam se ne čini<br />
revolucionarnom, ali je svakako simpatična: navedeno<br />
bi se ranije moglo rješavati raznim skriptama<br />
i kombinacijama programa, dok sada WinZip 11<br />
to zna raditi posve sam. Prilikom odabira mjesta<br />
na koje će se smjestiti arhivirana datoteka čarobnjak<br />
kojim se definiraju ovakvi automatizirani<br />
poslovi sada zna i zaviriti direktno na FTP poslužitelj<br />
i “šetati” kroz njegovu hijerarhiju mapa.<br />
WinZip 11<br />
Alat za kompresiju i arhiviranje<br />
E podrška za RAR, slanje arhiva mailom nakon<br />
dovršetka automatiziranog posla, preglednik<br />
slika<br />
F ništa posebno<br />
Optimalna konfiguracija: procesor Pentium IV, 512<br />
MB memorije<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: WinZip Computing<br />
www.winzip.com<br />
10/10 9/10<br />
9/10<br />
cijena: 29,95 / 49,95 USD<br />
(Standard / Pro)<br />
76 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
testovi<br />
Sigurnost računala<br />
Security Task Manager 1.7<br />
Mnogo smo puta pisali o različitim alatima koji olakšavaju upravljanje zaštitom računala. No većina<br />
takvih alata zahtijeva od korisnika dosta znanja i truda. Security Task Manager nastoji sam procijeniti<br />
rizike i tako nam pomoći u analizi ugroženosti računala<br />
Piše: Miroslav Benak<br />
Č<br />
ini nam se da posljednjih godina gotovo i<br />
ne pišemo o drugim softverskim temama<br />
nego o sigurnosti i alatima koji život s<br />
računalom čine sigurnijim. Većina korisnika na<br />
žalost nije u mogućnosti pratiti ritam pojave novih<br />
malicioznih programa i njihovih različitih pojavnosti.<br />
Stoga smo prinuđeni tražiti rješenja za dopunsku<br />
zaštitu koja će dodati još koji potporanj u<br />
gradnji sigurnog računalnog okruženja. Security<br />
Task Manager trebao bi biti jedan od njih.<br />
Uvid u procese<br />
Security Task Manager nadopuna je<br />
<strong>Windows</strong>ova Task Managera. Prikazuje detaljne<br />
informacije o svim pokrenutim procesima (aplikacijama,<br />
DLL-ovima, browser helper objektima i<br />
servisima). Prepoznaje i virtualne drivere, servise i<br />
druge procese skrivene od Task Managera.<br />
Program daje mnoštvo informacija o svakom<br />
procesu. Odabirom pojedinog procesa dobiju se<br />
informacije o procjeni sigurnosnog rizika, tj. informacija<br />
je li taj proces potencijalni spyware, trojan<br />
ili neki drugi maliciozni softver. Na žalost veći<br />
broj sasvim legitimnih programa i procesa STM<br />
prikazuje kao visokorizične, što nam se nije svidjelo.<br />
Desnim klikom na pojedini proces moguće<br />
ga je zaustaviti, tj. ukloniti iz memorije, postaviti<br />
ga u karantenu, tj. spriječiti njegovo pokretanje i<br />
izvođenje, kao i potpuno deinstalirati s računala.<br />
Moguće je također potražiti dopunske informacije<br />
na Internetu o odabranom procesu. Ovdje<br />
nailazimo na još jednu nelogičnost. Tipka Google<br />
i naredba Google it zapravo ne vode direktno<br />
na Google nego na web site proizvođača STMa.<br />
S tog web sitea moguće je dalje Googleom<br />
potražiti i dopunske informacije, ali je sam web<br />
proizvođača prilično siromašan informacijama.<br />
Tu se nalaze informacije o malom broju procesa,<br />
a većina informacija dobivena je od korisnika<br />
samog programa. Ovo smatramo priličnim nedostatkom.<br />
Svakom procesu, bez obzira na to kakvim ga<br />
program procijenio, moguće je dodati vlastite<br />
komentare i postaviti mu ručno oznaku rizika.<br />
Procesi su prikazani linearno, tako da je u dugačkom<br />
popisu otežano snalaženje. Bilo bi bolje da<br />
su složeni hijerarhijski, čime bi se olakšalo razumijevanje<br />
njihove međuovisnosti.<br />
Registrirana verzija programa daje i zaštitu od<br />
keyloggera, zaštitu promjene registryja, a također<br />
može brisati i bilješke o aktivnosti na Internetu.<br />
STM rangira i procjenjuje prijetnje na temelju<br />
ponašanja pojedinog procesa, njegove dokumentacije,<br />
tj. teksta sadržanog u izvršnim datotekama,<br />
njegovim aktivnostima i slično.<br />
Minus i plus<br />
Sučelje je jednostavno i nudi sve informacije<br />
na jednom mjestu. Praktično je što nema nikakve<br />
potrebe za učenjem ili privikavanjem na njega.<br />
Za svaki proces može se pronaći mjesto odakle<br />
( STM pruža mnoštvo informacija o procesima<br />
i procjenu rizičnosti svakoga od njih<br />
je, kako i kada pokrenut, ime datoteke i slično.<br />
Program radi dobro ono što treba raditi, no<br />
nekoliko puta nam se dogodilo njegovo zamrzavanje<br />
pa smo ga morali terminirati, što nije narušilo<br />
stabilnost operativnog sustava.<br />
Mogućnost stavljanja sumnjivog procesa u<br />
karantenu izvrsna je ne samo zbog podizanja<br />
sigurnosti, nego i zbog mogućnosti uklanjanja<br />
nepotrebnih procesa kako bi se ubrzao sustav<br />
i smanjilo zauzeće memorije. Tako imate priliku<br />
provjeriti rade li neki drugi programi ili procesi,<br />
odnosno jesu li ovisni o procesu spremljenom u<br />
karantenu. Ako nakon duljeg vremena uočite da<br />
on nije potreban, možete ga u cijelosti ukloniti sa<br />
sustava ili ga u suprotnom osloboditi iz karantene.<br />
Izračun sigurnosnih prijetnji za svaki proces<br />
nije precizno objašnjen, tako da smo primorani<br />
osloniti se na procjene proizvođača STM-a ili na<br />
mišljenja drugih korisnika na njihovu webu. Stoga<br />
ne možemo o njemu govoriti kao o sigurnosnom<br />
softveru. Dokumentacija programa prilično je<br />
štura i nedovoljna, a posebno se to odnosi web<br />
site proizvođača. STM je ono što bi trebao biti<br />
<strong>Windows</strong>ov Task Manager. Prikazuje sve procese<br />
koji su pokrenuti u memoriji računala i nudi iscr-<br />
( Svakom procesu moguće je dodati komentar<br />
( Uklanjanje procesa različitim metodama<br />
pne informacije o svakom pojedinom procesu.<br />
Njegove sigurnosne procjene u nekim slučajevima<br />
su pogrešne, no mogućnostima kontrole<br />
svakog pojedinog procesa STM opravdava svoju<br />
ulogu. Smatramo da je cijena za ovaj program<br />
ipak previsoka, pogotovo zato što postoje alati<br />
slične namjene koji su besplatni<br />
Security Task Manager 1.7<br />
Sigurnost računala<br />
E ideja, jednostavnost, detaljne informacije<br />
F slaba podrška na Webu, cijena<br />
Optimalna konfiguracija: svaka koja podržava<br />
<strong>Windows</strong> XP<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
7/10 7/10<br />
7/10<br />
Ustupio: Neuber GmbH<br />
www.neuber.com/taskmanager/index.html<br />
cijena: shareware<br />
(registracija 29 USD)<br />
78 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
3D modeliranje<br />
Moment of Inspiration Beta<br />
Nije rijetko da programi preuzimaju mogućnosti jedni od drugih. Međutim, dosta je rijetko da jedan<br />
program preuzme toliko toga koliko je Moment of Inspiration preuzeo od Rhina 3D. Ipak, nije riječ<br />
o pukoj kopiji ili, kako to Amerikanci zovu, knockoffu<br />
Piše: Vlatko Jurić-Kokić<br />
Z<br />
namo da programi imaju svakakva imena,<br />
ali nam se ime Moment of Inspiration ipak<br />
učinilo pomalo čudno. No tko smo mi da<br />
prigovaramo... U svakom slučaju, Moment of<br />
Inspiration, kojeg ćemo nadalje zvati MOI, novi<br />
je program za 3D modeliranje. Kako kaže autor,<br />
program je namijenjen dizajnerima i umjetnicima.<br />
Za razliku od dobrog broja programa na tržištu,<br />
MOI nije program za poligonalno ili možda<br />
subdivision modeliranje, već se radi o programu<br />
u kojem modelirate NURBS-ima (Non-uniform<br />
Rational B-Splines), odnosno krivuljama. Pristup u<br />
ove dvije vrste programa za modeliranje sasvim je<br />
drugačiji. Dok kod poligonalnog modeliranja konačni<br />
oblik dobivate povlačeći skoro poligon po<br />
poligon, u programima koji barataju NURBS-ima<br />
krivuljom zadajete konačni oblik i program onda<br />
izračunava površinu omeđenu krivuljom (ili krivuljama).<br />
U programima koji rade s NURBS-ima<br />
rijetko možete, na primjer, zadati višu vrijednost<br />
subdivisiona (dijeljenja poligona na manje) da<br />
biste dobili zaobljenije rubove, već morate napraviti<br />
novu krivulju za definiranje tog ruba. Program<br />
iz te kategorije o kojem smo već u pc chipu pisali<br />
je Rhino 3D.<br />
Inspiracija<br />
Kad smo već kod inspiracije i Rhina, Moment<br />
of Inspiration nevjerojatno sliči na Rhino. Ne-vjero-jat-no.<br />
Kad malo pregledate MOI-jev site, razlog<br />
je jasan. Autor MOI-ja, Michael Gibson, kaže<br />
da je on napravio Rhino u doba dok je radio u<br />
tvrtki McNeel, proizvođaču Rhina. Robert McNeel,<br />
osnivač i vlasnik tvrtke McNeel, to nije uopće<br />
komentirao, već je samo kazao kako je dobro da<br />
korisnici na raspolaganju imaju više programa i da<br />
mogu birati. No, sličnost između MOI-ja i Rhina tu<br />
ne prestaje. I MOI kao native format koristi 3DM,<br />
Rhinov native format, no kako je McNeel namjerno<br />
pustio 3DM u javnost kao otvoreni format, tu<br />
nema ničega sumnjivog.<br />
Zatim, Rhino je svoj pohod na korisnike svojevremeno<br />
započeo kao “otvorena beta”, odnosno<br />
radne verzije prije verzije 1 dane su na besplatni<br />
download, a McNeel i Rhino dobar dio svoje popularnosti<br />
duguju upravo tome. MOI je trenutačno<br />
također “otvorena beta”.<br />
Prva razlika između ova dva programa jest<br />
u tome da je MOI namijenjen radu s grafičkim<br />
tabletom - kako kaže autor, možete se zavaliti u<br />
naslonjač i modelirati. Mi smo isprobali takav rad i<br />
ne vidimo baš neke prevelike razlike između toga<br />
i normalnog rada, pogotovo što MOI i ovdje slijedi<br />
Rhino, a Rhino smatramo jednim od ergonomski<br />
najbolje riješenih programa za 3D. Uzmete<br />
miša u ruku i možete skoro sve raditi samo tom<br />
rukom. Međutim, za razliku od Rhina, u MOI-ju,<br />
na primjer, ipak ne morate tipkati brojke u command<br />
line. Naime, kad kliknete, primjerice, na<br />
ikonu Radius (za alat kojim određujete polumjer<br />
luka za prijelaz između dviju krivulja), pojavi vam<br />
se mali dialog box na kojem, kao na <strong>Windows</strong><br />
Calculatoru, možete vrhom stylusa otipkati brojke,<br />
zajedno s decimalnim zarezom. To nam se stvarno<br />
svidjelo.<br />
Beta<br />
Kako smo spomenuli u tekstu o besplatnim<br />
grafičkim programima u našoj temi broja, MOI<br />
namjerno nismo htjeli stavljati na DVD iz jednostavnog<br />
razloga - još uvijek je u debeloj beti. Iako je<br />
program prilično stabilan, povremeno se dogode<br />
čudne stvari. Tako smo htjeli otipkati veličinu<br />
polumjera luka i program je jednostavno nestao s<br />
ekrana, bez traga i glasa. Hm, možda je upao u<br />
nekakvu zonu sumraka.<br />
No, sve se to skupa i dade razumjeti, jer je MOI<br />
još uvijek u razvoju. Kad smo ga prvi put isprobali,<br />
prije par mjeseci, mogli ste modele spremati<br />
( Iako se ne bi moglo reći da je rad na funkciji<br />
meshinga sasvim dovršen, već sad se vidi da<br />
će biti poprilično korisna<br />
samo u formatu 3DM, dok ih sad možete eksportirati<br />
i u formatima OBJ, STL i IGES. Eksportiranje<br />
se, uzgred budi rečeno, obavlja bez problema, a<br />
alat za meshing - pretvaranje NURBS površina u<br />
poligone prije eksportiranja - obavlja se vrlo dobro.<br />
Za razliku od MOI-ja, Rhino još i pred svoju<br />
verziju 4 ima problema s meshingom.<br />
Dakle, ako nikada niste radili s programom<br />
za NURBS modeliranje, preporučujemo vam da<br />
isprobate Moment of Inspiration. Alati na koje<br />
ćete u njemu naići možda nisu ono na što ste<br />
inače navikli, ali vjerujemo da s njima nećete imati<br />
problema te da će vam se neke mogućnosti<br />
modeliranja s NURBS-ima svidjeti više nego one<br />
kod poligonalnog modeliranja. Uostalom, uvijek<br />
se isplati proširiti opseg vlastitog znanja, zar ne?<br />
Moment of Inspiration Beta<br />
3D modeliranje<br />
E optimiziran za tablet, lakoća rada<br />
F bugovi (razumljivo), nedorađenost nekih funkcija<br />
Optimalna konfiguracija: procesor klase Pentium IV,<br />
1 GB RAM-a<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
6/10 7/10<br />
Ustupio: Triple Squid Software Design<br />
www.moi3d.com<br />
7/10<br />
cijena: besplatan<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 79
testovi<br />
Sigurnost računala<br />
AVG Anti-Spyware 7.5<br />
U moru danas besplatno dostupnih antispyware alata teško je odabrati najbolje. AVG Anti-Spyware,<br />
prije poznat kao Ewido Anti-Spyware, sigurno je jedan od kandidata za titulu ponajboljih i najintuitivnijih<br />
antispyware alata, čime je zaslužio i uvrštavanje u rubriku Klasika na našem DVD-u<br />
Piše: Damir Šohar<br />
ada smo počeli s testom ovog softvera,<br />
proizvod se zvao Ewido Anti-Spyware 4.0, Kno<br />
u međuvremenu je softver preimenovan<br />
u AVG Anti-Spyware 7.5. Podsjetimo, još sredinom<br />
travnja Grisoft, proizvođač AVG Antivirusa,<br />
objavio je kupnju Ewido Networksa, jednog od<br />
vodećih dobavljača anti-malware rješenja. No<br />
tek prošlog mjeseca Ewido Anti-Spyware je preimenovan.<br />
Štoviše, Grisoft je tijekom posljednjih<br />
pola godine implementirao Ewidove proizvode i u<br />
svoje ostale, posebno komercijalne proizvode.<br />
Odlično sučelje<br />
Na radost svih korisnika korisničko sučelje je u<br />
potpunosti preuzeto iz Ewida, a promijenjena je<br />
samo kozmetika (boje prozora i ikona programa).<br />
To znači da je sučelje jednostavno i intuitivno,<br />
stoga će se u njemu lako snaći i početnici, dok<br />
će iskusniji korisnici s lakoćom pronalaziti brojne<br />
funkcionalnosti što ih ovaj program nudi.<br />
Uz jasne ikone na vrhu prozora treba pohvaliti<br />
i sadržaj radnih ploha te raspored na njima. Sve<br />
informacije i opcije prikazane su jasno i jednostavno,<br />
a po potrebi je na pojedine ekrane stavljena<br />
i pomoć koja će znatno pomoći u snalaženju s<br />
pojedinim opcijama.<br />
Ključne stvari kao što su osvježavanje baze s<br />
prijetnjama (kojih je u trenutku pisanja recenzije<br />
bilo preko 522 tisuće) i skeniranje sustava nalaze<br />
se na početnom ekranu i za pokretanje tih radnji<br />
dovoljan je jedan klik mišem. No i do ostalih funkcija<br />
programa dolazi se brzo i lako.<br />
Brojne funkcije<br />
Osim skeniranja računala i uklanjanja spywarea<br />
AVG Anti-Spyware ima i druge mogućnosti.<br />
Resident Shield, koji pri svakom pristupanju datotekama<br />
na Internetu provjerava ima li mogućih<br />
prijetnji, besplatan je, nažalost, samo prvih mjesec<br />
dana korištenja, a nakon toga potrebno je registrirati<br />
program. Najmanje novca dat ćete za jednogodišnju<br />
licencu za jedno računalo (26,90 eura), a<br />
za svako novo računalo i za svaku godinu dobivate<br />
popust. Isto je i s automatskim osvježavanjem<br />
( Sučelje je u potpunosti preuzeto od Ewida,<br />
što znači da je intuitivno i jednostavno za<br />
korištenje<br />
( Nakon isteka 30 dana od korištenja bazu<br />
s prijetnjama morat ćete osvježavati ručno ili<br />
kupiti licencu<br />
programa, stoga ćete nakon isteka mjesec dana<br />
od korištenja programa morati ili ručno osvježavati<br />
bazu prijetnji ili registrirati program.<br />
AVG Anti-Spyware je i odličan analitički program<br />
koji vam pokazuje sve trenutne procese na<br />
računalu, sve veze i programe koji ih koriste, sve<br />
programe koji se pokreću pri bootanju računala i<br />
sve dodatke vašim browserima. Nadalje, možete<br />
zaustaviti i slanje svih izvještaja s greškama u<br />
programima koji idu prema Microsoftu uz samo<br />
par klikova mišem (možete isključiti i ActiveX<br />
kontrole u Internet Exploreru te autentifikaciju<br />
<strong>Windows</strong>a, <strong>Windows</strong> Media Playeru možete<br />
isključiti svu internetsku komunikaciju, pa čak i<br />
omogućiti njegovo potpuno uklanjanje, a tu je još<br />
nekoliko opcija blokiranja sličnih funkcija koje su<br />
prepoznate kao prijetnje).<br />
Brz i stabilan rad<br />
Osim odličnog prvog dojma koji su na nas<br />
ostavili grafičko sučelje i brz pregled funkcija<br />
programa, program nas je osvojio i stabilnim i<br />
sigurnim radom tijekom dva tjedna testiranja.<br />
AVG Anti-Spyware troši manje sistemskih resursa<br />
nego njegov prethodnik Ewido.<br />
No za samo skeniranje to se ne bi moglo reći.<br />
Kompletno skeniranje sustava u pozadini dok<br />
smo radili drugi posao s tvorničkim postavkama<br />
programa (uključen pregled svih datoteka i onih<br />
unutar arhiva te korištenje heurističkih alata za<br />
otkrivanje neznanog štetnog softvera svih vrsta)<br />
trajalo je jedan sat i dvadeset minuta na računalu<br />
s tvrdim diskovima kapaciteta 114 GB (36 zauzeto)<br />
i 58 GB (32 zauzeto) na kojima je skenirano<br />
oko 250 tisuća objekata. Iako ovo nije spektakularna<br />
brzina, obzirom na postavke skeniranje<br />
je odrađeno zadovoljavajućom brzinom, iako uz<br />
zamjetno opterećenje računala.<br />
Svakako najzanimljivija funkcija programa je<br />
Rezidentni štit (Resident Shield) koji vas štiti od<br />
zloćudnog softvera čim se on pokuša uvući u<br />
( Temeljito skeniranje sustava potrajat će i<br />
preko sat vremena, posebno ako na računalu<br />
imate brojne arhive<br />
( Nakon svakog osvježavanja baze AVG Anti-<br />
Spyware obavijestit će vas o broju prijetnji od<br />
kojih vas čuva<br />
vaš sustav. U samo jednom posjetu stranicama<br />
s crackovima AVG je blokirao čak 381 prijetnju<br />
našem sustavu, stoga je svakako šteta što i ova<br />
funkcija programa nije trajno besplatna.<br />
Uvrštenje u Klasiku<br />
Iako se i kod besplatnog izdanja zapravo radi<br />
o sharewareu u kojem su neke funkcije ograničenog<br />
trajanja, sve funkcije koje nastavljaju raditi<br />
ponukale su nas da ovaj program uvrstimo u<br />
Klasiku. Ako vam se ručno skeniranje i osvježavanje<br />
čini gubljenjem vremena, a proizvod vam<br />
se sviđa, uvijek se možete odlučiti i za kupovinu<br />
licence.<br />
AVG Anti-Spyware 7.5<br />
Sigurnost računala<br />
E sučelje, postoji besplatno izdanje<br />
F besplatna verzija samo 30 dana stalno štiti<br />
računalo<br />
Optimalna konfiguracija: bilo koje <strong>Windows</strong> 2000 ili<br />
XP računalo<br />
Karakteristike Performanse<br />
Ukupna ocjena<br />
Ustupio: Grisoft<br />
www.grisoft.com<br />
9/10 9/10<br />
9/10<br />
cijena: besplatan / 26,90 EUR<br />
80 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
tema broja<br />
Programi za nula kuna<br />
Besplatno,<br />
Nakon ludnice blagdana, u kojoj svake godine potrošimo sve više novca,<br />
siječanj je mjesec štednje. Stoga vam ovog siječnja donosimo prikladnu temu<br />
broja: korisni programi po najpopularnijoj cijeni - nula kuna (dolara, eura)!<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
ivimo u svijetu potrošačke<br />
ekonomije u kojemu novac sve Ždiktira.<br />
Sve oko nas se plaća,<br />
pa se još samo pitamo kada će se<br />
početi naplaćivati i zrak koji dišemo.<br />
Ako ste korisnici računala, dobrano<br />
ste upoznati s tim koliko opremanje<br />
računala kvalitetnim programima<br />
može koštati. Kažemo “može koštati”,<br />
a ne “koliko košta”, jer srećom<br />
postoji velik broj besplatnih i<br />
kvalitetnih programa koji će sasvim<br />
uspješno zamijeniti softver koji košta<br />
stotine, pa i tisuće kuna. A kako je<br />
upravo siječanj mjesec štednje nakon<br />
blagdana, ova tema broja nametnula<br />
se sama od sebe.<br />
Temu smo podijelili u tri dijela.<br />
Prvi dio obuhvaća kategorizirane<br />
besplatne programe i najveći je dio.<br />
Uz pomoć u ovom dijelu opisanih<br />
programa brzo ćete i jednostavno<br />
optimizirati svoj sustav, ali ga i<br />
zaštititi antivirusnim i antispyware<br />
rješenjima. Donosimo i pregled<br />
programa koji će surfanje Internetom<br />
učiniti ugodnijim i lakšim. Kako<br />
se sve u ovoj temi vrti oko magične<br />
riječi besplatno, predstavili smo i<br />
VoIP i messanging programe pomoću<br />
kojih možete (pogađate) besplatno<br />
telefonirati i komunicirati. S<br />
obzirom na to da su prikaz i obrada<br />
grafike, zvučnog i videozapisa vrlo<br />
česte primjene računala, pobrinuli<br />
smo se donijeti vam pregled hrpe<br />
programa koji će vam dobro doći i<br />
u bavljenju spomenutim radnjama.<br />
84 Upravljanje datotekama<br />
86 Optimizacija sustava<br />
90 Sigurnost<br />
92 Internet<br />
96 Messaging i VoIP<br />
98 Grafika<br />
101 Video i audio<br />
104 Igre<br />
108 Ostali progami<br />
110 Programi za Mac<br />
KVALITETNO,<br />
korisno<br />
I ljubitelji igara će doći na svoje, jer<br />
smo izdvojili neke posebne i besplatne<br />
igre.<br />
Drugi dio teme bavi se svim ostalim<br />
programima koje je teško staviti<br />
u pojedinačne kategorije, stoga smo<br />
ih bez dodatnog kriterija okupili na<br />
jednom mjestu. U trećem će dijelu<br />
na svoje će doći Macovci, jer smo<br />
za njih pripremili pregled besplatnih<br />
programa za Mac.<br />
Veliku većinu programa što smo<br />
ih opisali u ovoj temi broja naći ćete<br />
i na našem DVD-u. Internet je velik i<br />
broj besplatnih i korisnih programa<br />
raste svakim danom. Stoga, ako<br />
smo koji besplatni program vrijedan<br />
pažnje propustili, javite nam kako bismo<br />
ga imali u vidu za buduće teme.<br />
82 pc chip <strong>140</strong> 129 www.pcchip.hr
Ilustracija: KioskStudio<br />
tema broja<br />
veljača siječanj 2006. <strong>2007.</strong> pc chip 129 <strong>140</strong><br />
83
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
0<br />
kuna<br />
ijetke aplikacije napravljene su toliko<br />
kvalitetno da se njihov izgled i način rada Rkopira<br />
i punih 20 godina nakon njihova<br />
nastanka. Jedna od njih je Norton Commander,<br />
program za rad s datotekama pod DOS-om,<br />
poznat zbog svoje brzine, jednostavnosti rada<br />
i fleksibilnosti. Inačica za koju smo se odlučili<br />
u ovom popisu zove se Free Commander, namijenjena<br />
je za rad u <strong>Windows</strong> okruženju i, što<br />
je najvažnije, besplatna je. Usporedimo li ovaj<br />
program s gotovo beskonačnim nizom drugih<br />
klonova Nortona koje smo tijekom proteklih<br />
godina imali prilike vidjeti, možemo reći da je<br />
riječ o aplikaciji koja je manja, brža te fleksibilnija<br />
od većine njih. Pripadate li u skupinu korisnika<br />
koji su prije dvadesetak godina bili vjerni korisnici<br />
Nortona, osim izgleda same aplikacije gotovo<br />
ništa drugo nije se promijenilo. Ekran, tj. u ovom<br />
slučaju prozor, i dalje je podijeljen na tri dijela,<br />
dva u kojima se nalaze popisi datoteka te treći,<br />
gornji, u kojem se nalaze izbornici i informacije<br />
bitne za rad. Pojava nekoliko novih funkcionalnosti,<br />
primjerice mrežnih diskova, značila je da<br />
je unutar dobro nam poznatog sučelja bilo neophodno<br />
malo intervenirati, no najbitnija stvar, a<br />
to je brzina rada, ostala je netaknuta. Za razliku<br />
od originala koji je bio namijenjen samo radu s<br />
datotekama, Free Commander ima i poneku<br />
dodatnu opciju, kao što je, primjerice, izrada<br />
screenshota ili mogućnost automatske sinkronizacije<br />
sadržaja različitih mapa. Pripadate li staroj<br />
gardi informatičara, ovaj program definitivno<br />
morate imati, posebno uzmemo li u obzir da je<br />
velik nepuna dva megabajta te besplatan, a ako<br />
ste nešto noviji korisnik koji nije imao doticaja sa<br />
sličnim programima, iskušajte ga, možda se i vi<br />
pridružite vojsci ovisnika o Nortonovu sučelju.<br />
www.freecommander.com<br />
Google i Yahoo Desktop Search<br />
Dvije aplikacije koje u osnovi ne treba pretjerano<br />
predstavljati su Google Desktop i Yahoo<br />
Desktop, programi koji bitno olakšavaju ono što<br />
je na današnjim računalima najteže - snalaženje<br />
u velikoj količini podataka koje svatko od nas<br />
gomila po diskovima. Diskovni prostor postao<br />
je bezobrazno jeftin, a s njime i korisnički apetiti.<br />
Danas uopće nije neobično da korisnik na disku<br />
ima svu glazbu koju posjeduje, sve slike, sve<br />
dokumente koje je ikada napisao, svu svoju<br />
korespondenciju, što obično uključuje elektroničku<br />
poštu te sve snimljene razgovore putem<br />
različitih programa za chat. Pronaći u ovoj gužvi<br />
onu informaciju koju tražimo, primjerice neki broj<br />
telefona, adresu ili dokument, postaje sve teže.<br />
Google i Yahoo su zato stvorili dedicirane aplikacije<br />
za pretraživanje korisničkog diska, čija je<br />
namjena jednostavna - omogućiti brzo traženje<br />
podataka na diskovima. Istom problemu su,<br />
doduše, pristupili različito: dok je Yahoo potpuno<br />
samostalna aplikacija koja koristi vlastito<br />
sučelje za prikaz rezultata, Google se odlučio<br />
na korištenje pretraživača Interneta, a sama se<br />
aplikacija za pretraživanje ponaša kao integrirani<br />
web poslužitelj, čime se dobiva puno tješnja<br />
integracija između rezultata s Weba i lokalnih<br />
rezultata pretraživanja. Google je, doduše, ovime<br />
Upravljanje datotekama<br />
Datoteke su zakon!<br />
U posljednjih nekoliko godina ukupna veličina prosječnog diska<br />
porasla je s prosječnih 40 GB na trenutni prosjek od 160 ili više<br />
gigabajta. Istovremeno, operacijski sustav gotovo da se i nije<br />
promijenio kako bi korisnicima olakšao snalaženje unutar tako<br />
velikog raspoloživog prostora. Donosimo pregled esencijalnih<br />
aplikacija koje će vam pomoći da svoje datoteke konačno<br />
dovedete u red<br />
Piše Jasmin Redžepagić<br />
izgubio jednostavnost prikaza rezultata lokalnog<br />
pretraživanja, no integracija s rezultatima pretrage<br />
Interneta mnogim korisnicima puno znači.<br />
Što se samog pretraživanja tiče, Yahoo podržava<br />
nešto više različitih formata datoteka te ima<br />
ugrađeni modul za brzo pregledavanje pronađenih<br />
datoteka, bez obzira na njihov tip. Google,<br />
s druge strane, ima veću brzinu pretraživanja i<br />
vrlo zanimljivu mogućnost da istovremeno pretražujete<br />
sve datoteke koje se nalaze na svim<br />
vašim računalima na kojima je instaliran Desktop<br />
Search. Za koji god se od ova dva programa<br />
odlučili, pronalaženje prave datoteke postat će<br />
posao od nekoliko sekundi. http://desktop.<br />
google.com i http://desktop.yahoo.com<br />
( Izbor odgovarajućeg tipa i veličine slova<br />
nikada nije bio tako jednostavan, a sve<br />
zahvaljujući samo 80 kilobajta aplikacije<br />
Fontlist<br />
Fontlist<br />
Spomenemo li različite vrste datoteka, ljudi<br />
se rijetko sjete jedne od najvažnijih - fontova.<br />
Operacijski sustav <strong>Windows</strong>, naime, koristi<br />
takozvane TTF (TrueType Font) datoteke s fontovima,<br />
koje su specifične po tome što slova imaju<br />
identičan izgled i na ekranu i kada ih ispišemo.<br />
Korisnik nove vrste slova dodaje jednostavnim<br />
kopiranjem datoteka u odgovarajući direktorij.<br />
No ono što nedostaje operacijskom sustavu<br />
je jednostavan način za usporedbu instaliranih<br />
fontova te odabir onog najboljeg za željeni posao.<br />
Fontove je, doduše, moguće pogledati, no<br />
samo pojedinačno, i to na pomalo nezgrapan<br />
način. Srećom, postoji jednostavno i besplatno<br />
( Besplatan i vrlo brz program za rad s<br />
najpopularnijim tipom arhiva, ZIP datotekama<br />
84 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
ješenje za ovaj problem pod imenom Fontlist.<br />
Iznimno mala aplikacija omogućava nam kreiranje<br />
posebne web stranice, vidljive iz bilo kojeg<br />
pretraživača Interneta, koja sadrži sve vrste slova<br />
kojima raspolaže naš sustav. Slovima je ispisan<br />
bilo koji tekst koji zadamo, tako da je moguće<br />
vrlo jednostavno odabrati idealan font za ono što<br />
nam je u pojedinom trenutku potrebno. www.<br />
bitstorm.org/fontlist<br />
7-Zip<br />
Rad s određenim vrstama datoteka unutar<br />
<strong>Windows</strong>a gotovo da je nemoguć, iako su neki<br />
tipovi datoteka stariji i od samog operacijskog<br />
sustava. Dobar primjer su datoteke s arhivama.<br />
Bez dodatnih aplikacija <strong>Windows</strong>i prepoznaju<br />
samo ZIP datoteke, no ne pružaju nikakve dodatne<br />
mogućnosti promjene vrste ili kvalitete<br />
kompresije. Rješenje je, naravno, besplatno i<br />
krije se pod imenom 7-Zip. Nakon jednostavne<br />
instalacije u kontekstnom izborniku (koji je uvijek<br />
dostupan desnim klikom miša) pojavljuju se<br />
nove opcije, datoteke sada možemo jednostavno<br />
otpakirati, zapakirati, testirati na greške te<br />
dodavati u postojeće arhive. Sučelje koje ovaj<br />
program ima po izgledu je slično onome što je<br />
trenutno standard kod komercijalnih aplikacija<br />
za arhiviranje, tako da će se bilo koji korisnik vrlo<br />
brzo snaći. Korisnicima novijih procesora vrijedi<br />
napomenuti da ova aplikacija podržava i višeprocesorski<br />
rad, što će pri radu s većim datotekama<br />
na novijim računalima nekim korisnicima<br />
donijeti velike uštede u vremenu. www.7-zip.org<br />
Notepad++<br />
Spomenemo li editiranje, odnosno rad s tekstualnim<br />
datotekama pod <strong>Windows</strong>ima, na prvi<br />
pogled sam operacijski sustav već ima odgovarajuću<br />
aplikaciju. Riječ je o Notepadu, odnosno<br />
Wordpadu ako govorimo o nešto većim datotekama.<br />
Na korisničku nesreću, Microsoft prodaje<br />
različite alate za obradu teksta, tako da su ove<br />
dvije besplatne aplikacije jednostavno nepotpune.<br />
Notepad++ pokušava nadoknaditi taj nedostatak<br />
i, barem prema našem mišljenju, potpuno<br />
u tome uspijeva. Osim što je potpuno besplatna,<br />
uz ovu aplikaciju dostupan je i kompletan izvorni<br />
programski kod, što je rijetkost kod ovako složenih<br />
aplikacija. Notepad++ specifičan je po još<br />
jednoj stvari: cijelo sučelje prevedeno je i dostupno<br />
i na hrvatskom. Što se funkcionalnosti tiče,<br />
ovaj program ima gotovo svaku funkciju koja bi<br />
nam mogla zatrebati u obradi teksta, uz dosta<br />
dobru podršku za kontekstualno prikazivanje<br />
sintakse različitih programskih jezika. Učitate li,<br />
primjerice, HTML dokument, program će potpuno<br />
automatski označiti komentare jednom bojom,<br />
ključne riječi drugom, logičke izraze trećom.<br />
( Traženje podataka koji zauzimaju velik<br />
prostor na korisničkom disku nikada nije bilo<br />
toliko jednostavno<br />
( Aplikacija za sve one koji i nakon 20 godina<br />
korištenja ne mogu bez korisničkog sučelja<br />
koje je stvorio Peter Norton<br />
( Notepad++ ozbiljno pretendira na prvu<br />
poziciju među svestranim i besplatnim<br />
editorima teksta<br />
Tu je i logičko grupiranje funkcija, što znači da je<br />
u strukturiranim jezicima moguće sakriti pojedinačne<br />
funkcije kako bi se u kodu lakše snalazilo.<br />
Bez obzira na to jeste li profesionalni programer<br />
koji traži jednostavan alat za brzo “krpanje” neke<br />
skripte ili ste početnik kojem jednostavno treba<br />
dobar program za povremeno editiranje datoteka,<br />
Notepad++ vrijedi isprobati. http://notepadplus.sourceforge.net/uk/site.htm<br />
Overdisk<br />
Ponekad nam za rješavanje problema s<br />
manjkom diskovnog prostora nije dovoljno samo<br />
izbrisati neželjene datoteke, nego usto moramo<br />
pronaći i datoteke koje, doduše, svjesno imamo<br />
na disku, no koje zauzimaju previše raspoloživog<br />
prostora. Iako nam programi kao što je FolderSize<br />
(spominjemo ga u ovom broju) mogu pomoći<br />
u traženju direktorija i datoteka koje zauzimaju<br />
velik prostor na disku, postoje i dedicirane aplikacije<br />
za ovu namjenu. Overdisk je jedna od najboljih<br />
zbog svojeg pomalo neuobičajenog načina<br />
prikaza veličine datoteka, odnosno njihova zauzeća<br />
prostora. Umjesto klasičnog prikaza putem<br />
brojki te stupaca (koji pokazuju koliko je zauzeće<br />
određenog direktorija u postocima u odnosu na<br />
ukupnu veličinu diska), Overdisk veličine prikazuje<br />
u preglednom cirkularnom grafu što omogućava<br />
prikaz ne samo relativne veličine određenog<br />
direktorija, nego i prikaz strukture i veličine<br />
datoteka unutar njega. Navigacija po disku je<br />
jednostavna, gotovo sve radnje izvršavaju se s<br />
jednim ili najviše dva klika mišem. Najviše nam<br />
se svidjela činjenica da je velike datoteke, bez<br />
obzira na to gdje se one nalazile na disku, moguće<br />
uočiti iznimno brzo te ih jednako tako brzo<br />
prebaciti na drugu lokaciju ili ukloniti s diska.<br />
Jednostavnost rada kombinirana s vrlo inteligentnom<br />
vizualizacijom zauzeća diskova uvjetuju<br />
da ovaj program možemo najtoplije preporučiti<br />
svima onima koji ponekad nemarno na svoj disk<br />
spremaju velike datoteke. http://users.forthnet.<br />
gr/pat/efotinis/programs/overdisk.html<br />
tema broja<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 85
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
I<br />
0<br />
kuna<br />
ako zapravo nije riječ o aplikaciji kao takvoj,<br />
u ovaj segment teme odlučili smo se ubaciti<br />
Ultimate Boot CD, skup programa koji služe<br />
spašavanju sustava u situacijama u kojima<br />
se nitko od nas ne želi naći. UBCD je, naime,<br />
zbirka pažljivo odabranih besplatnih programa<br />
koji omogućavaju ponovno podizanje sustava<br />
nakon velikih havarija. Za razliku od svih ostalih<br />
aplikacija koje smo ovdje nabrojili, UBCD<br />
ne instaliramo, nego ga moramo snimiti na CD<br />
medij. Nakon preuzimanja s Interneta te instalacije<br />
u odgovarajući direktorij treba pokrenuti<br />
odgovarajuću skriptu koja će stvoriti CD sliku.<br />
Sliku potom snimamo na odgovarajući CD<br />
medij te dobivamo posebni CD s kojeg je<br />
moguće podići sustav u slučaju potrebe. Na<br />
CD je uključen cijeli niz programa za čišćenje<br />
sustava od virusa i spyware aplikacija, traženje<br />
problema na diskovima te na ostalim dijelovima<br />
sustava, vraćanje izbrisanih datoteka,<br />
promjenu lozinki i slično. Tu je i niz besplatnih<br />
aplikacija za najrazličitije namjene, od Firefoxa<br />
kao pretraživača Interneta pa do klijenata za<br />
čitanje pošte te aplikacija za testiranje brzine<br />
rada računala. UBCD je nemoguće opisati u<br />
prostoru koji imamo na raspolaganju, no u<br />
pravim rukama riječ je o nezamjenjivom alatu<br />
za popravak sustava. www.ubcd4win.com<br />
Clipboard Recorder<br />
Bez obzira na pomalo zbunjujuće prozore<br />
koje otvara pri instalaciji, koji dosta nerazumljivo<br />
pitaju korisnika želi li provjeriti je li na<br />
raspolaganju novija verzija programa od one<br />
koju trenutno instalira, Clipboard Recorder<br />
aplikacija je koja se s punim pravom našla u<br />
našem izboru. Riječ je o malom programu koji,<br />
kao što mu i samo ime govori, omogućava<br />
snimanje, odnosno bolje bismo mogli reći<br />
bilježenje sadržaja Clipboarda, međuspremnika<br />
koji se koristi unutar svih aplikacija za<br />
funkciju copy/paste. No u slučaju ove aplikacije<br />
nije riječ o pukom bilježenju sadržaja, jer<br />
Clipboard Recorder radi bitno više. Svaki put<br />
kad neki materijal pospremimo u Clipboard,<br />
aplikacija će ga preuzeti te osim samog sadržaja<br />
pribilježiti i ime aplikacije koja je sadržaj<br />
kreirala, kao i dodatne informacije o sadržaju.<br />
Sve to pregledno je dostupno putem prozora<br />
koji se otvara ili klikom na odgovarajuću ikonu<br />
ili pritiskom kombinacije tipaka koju možemo<br />
sami definirati.<br />
Međutim sva snaga Clipboard Recordera<br />
dolazi do izražaja ako ga koristimo u mreži.<br />
Podatke koje aplikacija “uhvati” moguće je,<br />
naime, dijeliti između različitih računala, koja<br />
se povezuju izravno. U svakodnevnoj uporabi<br />
to znači da unutar mreže na poslu više nema<br />
potrebe za slanjem samo jedne rečenice ili linka,<br />
dovoljno je program ispravno konfigurirati<br />
te sve podatke razmjenjivati pritiskom na dvije<br />
tipke. Sav sadržaj koji smo pospremili u Clipboard<br />
moguće je i pohraniti na disk, a ako ga<br />
želimo “zalijepiti” natrag u neku aplikaciju, to<br />
je moguće učiniti bilo kojim redom, jer su svi<br />
segmenti teksta unutar aplikacije odvojeni kao<br />
zasebne, izravno dostupne cjeline. Clipboard<br />
Optimizacija sustava<br />
Prilagodi i optimiziraj<br />
Izbor programa koje smo za vas priredili kako biste lakše<br />
optimizirali i prilagodili računalo svojim potrebama ponešto je<br />
kontroverzan. Odlučili smo, naime, izostaviti neke od uobičajenih<br />
sumnjivaca, primjerice programe za optimizaciju internetske<br />
veze ili brzine memorije, te se usredotočiti na one programe<br />
koji sustav prilagođavaju našim potrebama dodajući mu nužne<br />
funkcije koje nam trebaju u svakodnevnom radu<br />
Piše Jasmin Redžepagić<br />
Recorder najzanimljiviji je, naravno, ljudima koji<br />
puno pišu i često rade s tekstom, no simpatičan<br />
je i za povremene razmjene podataka<br />
između korisnika koji jednostavno često barataju<br />
kratkim informacijama koje je nezgodno<br />
slati i primati poštom, primjerice brojevima<br />
telefona ili linkovima. Aplikacija je besplatna<br />
u svom izdanju Lite, a postoji i drugo, “jače”<br />
izdanje s nešto više funkcija, koje nažalost nije<br />
besplatno. www.lw-works.com/clipboardrecorder<br />
StartRight<br />
Pomalo neobična aplikacija namijenjena<br />
optimizaciji podizanja <strong>Windows</strong> sustava privukla<br />
nas je zbog toga što je unutar starijih<br />
verzija <strong>Windows</strong>a omogućavala funkcionalnost<br />
koju je Microsoft odlučio ugraditi tek u Vistu.<br />
Riječ je o dodavanju pauze između pokretanja<br />
pojedinačnih aplikacija koje se podižu zajedno<br />
sa sustavom. Svatko od nas na svojem računalu<br />
ima instaliran cijeli niz malih aplikacija koje<br />
se podižu zajedno s <strong>Windows</strong>ima, primjerice<br />
Skype, ICQ, Winamp Agent te slične. Iako<br />
je njihova svrha neupitna, svaka aplikacija<br />
ove vrste bitno usporava inicijalno pokretanje<br />
sustava. <strong>Windows</strong>i, naime, kod pokretanja sve<br />
aplikacije pokušavaju pokrenuti gotovo istovremeno,<br />
što zbog višestrukog pristupa disku<br />
i memoriji bitno usporava sustav. U praksi<br />
ovo znači da se, primjerice, deset aplikacija,<br />
koje bi pojedinačno trebale dvije sekunde<br />
za pokretanje, izvršava u nekim slučajevima<br />
i cijelu minutu ako ih pokrenemo istovremeno.<br />
StartRight nam omogućava da računalo<br />
( Optimizacija unutar <strong>Windows</strong>a obično znači<br />
brisanje, stoga ni EasyCleaner nije različit.<br />
Osnovna namjena mu je čišćenje registryja, no<br />
snaći će se i kod traženja dupliciranih datoteka<br />
86 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
počnemo koristiti odmah nakon pokretanja,<br />
a aplikacije koje se automatski pokreću StartRight<br />
pokreće slijedno, jednu po jednu, s<br />
unaprijed definiranim vremenskim razmakom.<br />
Za korisnika ovo znači da gotovo odmah ima<br />
na raspolaganju sasvim funkcionalan sustav, u<br />
kojem, doduše, nisu pokrenuti svi prateći programi,<br />
no koji se sasvim prihvatljivo ponaša,<br />
brzo reagira i na kojem je moguće početi raditi<br />
bez uobičajenih nekoliko minuta iščekivanja da<br />
aktivnost diska prestane.<br />
Aplikacija koja sve ovo omogućava ima<br />
još jednu zanimljivu karakteristiku - riječ je o<br />
jednoj jedinoj izvršnoj datoteci koju je dovoljno<br />
samo spremiti u zasebnu mapu i pokrenuti<br />
kako bismo optimizirali pokretanje sustava.<br />
www.joejoesoft.com<br />
FolderSize<br />
Spektar korisnih aplikacija kreće se od onih<br />
koje unutar jedne ljuske imaju desetke, pa čak<br />
i stotine različitih funkcija, do onih koje imaju<br />
jednu funkciju koju zato obavljaju dobro. Iako<br />
obično spominjemo samo velike, “univerzalne”<br />
aplikacije, ponekad se pojavi neki mali specijalizirani<br />
program koji nas potpuno oduševi<br />
svojom funkcionalnošću. FolderSize je upravo<br />
takav, jednostavan i malen program koji ima<br />
jednu jedinu svrhu - i nju ispunjava gotovo<br />
savršeno. FolderSize unutar <strong>Windows</strong> sučelja<br />
dodaje jednu informaciju, veličinu određene<br />
mape ili direktorija. Otvorite li detaljni pregled<br />
mape My Computer, moguće je vidjeti koliko<br />
prostora je zauzeto na disku te koliko je prostora<br />
preostalo, no kad odlučite pogledati koje<br />
datoteke stvarno zauzimaju prostor, suočeni<br />
ste s problemom, <strong>Windows</strong>i ne mogu prikazati<br />
veličinu direktorija, nego samo pojedinačnih<br />
datoteka. FolderSize omogućava upravo to,<br />
prikaz veličine direktorija. Instalacija je trivijalna,<br />
dovoljno je pokrenuti instalacijsku aplikaciju.<br />
Nakon toga potrebno je još samo uključiti<br />
dodatni stupac unutar mape koju gledamo<br />
pod nazivom Folder Size. Jednostavna aplikacija<br />
s jednostavnom namjenom, koja će<br />
velikom broju korisnika omogućiti bitno lakše<br />
snalaženje na uvijek punim diskovima. http://<br />
foldersize.sourceforge.net<br />
Easy Cleaner<br />
Još jedna aplikacija čije sučelje postoji i na<br />
našem jeziku, Easy Cleaner, namijenjena je<br />
jednostavnom i brzom čišćenju najosjetljivijeg<br />
dijela <strong>Windows</strong> sustava, njegova registryja.<br />
EasyCleaner jednostavno pronalazi dijelove<br />
unutar registryja koji ne pokazuju niti na jednu<br />
( Ispis sadržaja pojedinog direktorija nije<br />
trivijalan problem zahvaljujući činjenici što je<br />
Microsoft odlučio izostaviti ovu funkciju<br />
datoteku te omogućava korisniku da ih jednostavno<br />
obriše. Ovim se bitno povećava brzina<br />
sustava te eliminiraju potencijalni problemi.<br />
Program ima i niz drugih zanimljivih mogućnosti,<br />
primjerice traženje i brisanje dupliciranih<br />
datoteka na diskovima ili datoteka koje nastaju<br />
kao posljedica rušenja aplikacija i koje<br />
samo zauzimaju dragocjeni prostor na disku.<br />
http://personal.inet.fi/business/toniarts/<br />
ecleane.htm<br />
CCleaner<br />
Slično kao i prethodna aplikacija, CCleaner<br />
je predviđen za “čišćenje”, u ovom slučaju<br />
nepotrebnih datoteka s diska. CCleaner radi<br />
samo jednu stvar: traži i briše neželjene datoteke<br />
što ih u svojem radu stvaraju različite aplikacije,<br />
čime se može uštedjeti bitan prostor na<br />
diskovima te ubrzati rad. CCleaner istovremeno<br />
omogućava i čišćenje potencijalno opasnih<br />
tragova s računala, primjerice popisa stranica<br />
koje ste posjetili tijekom svojeg boravka na<br />
Internetu, popisa otvorenih datoteka ili pokrenutih<br />
aplikacija. Uštede prostora koje ovim<br />
programom možete postići ovise o tome koliko<br />
često ga koristite - kod prvog pokretanja<br />
na nekim računalima samo unutar pretraživača<br />
Interneta program je pronalazio i gigabajte<br />
nepotrebnih datoteka. Napredne postavke,<br />
odnosno vrste datoteka koje ovaj program<br />
može izbrisati ipak prepustite profesionalcima,<br />
jer će za neke korisnike posao brisanja u<br />
nekim slučajevima biti čak i previše temeljit.<br />
Također, vrijedi spomenuti da pripazite pri<br />
instalaciji: razlog zašto je program besplatan je<br />
činjenica da pri instalaciji pokušava automatski<br />
instalirati Yahooov Toolbar, alat koji ne pripada<br />
u grupu virusa ili spywarea, no koji bi neke<br />
korisnike mogao iritirati svojim pojavljivanjem<br />
unutar Internet Explorera. Naravno, instalaciju<br />
ovog softvera moguće je preskočiti, no samo<br />
ako obratimo posebnu pozornost prilikom<br />
instalacije. www.ccleaner.com<br />
PrintFolder<br />
Još jedna funkcija koja ne postoji unutar<br />
klasičnog <strong>Windows</strong> okruženja je mogućnost<br />
ispisa popisa datoteka unutar neke mape ili direktorija.<br />
Dan danas, nakon više od desetljeća<br />
tema broja<br />
( Jednostavan i iznimno brz, no ujedno i potencijalno podosta opasan program koji može za tili<br />
čas izbrisati velik broj potencijalno korisnih podataka<br />
( Jedna od najviše zanemarenih karakteristika<br />
<strong>Windows</strong> sustava je njegov clipboard koji<br />
omogućava brzo i jednostavno prebacivanje<br />
podataka iz aplikacije u aplikaciju<br />
korištenja “novih” verzija <strong>Windows</strong>a, nije nam<br />
jasno zašto je Microsoft odlučio izostaviti ovu<br />
poprilično korisnu mogućnost iz svojeg operacijskog<br />
sustava. Bez obzira na njihove razloge,<br />
rješenje postoji u obliku PrintFoldera, male<br />
aplikacije koja u kontekstualni izbornik dodaje<br />
mogućnost ispisa popisa datoteka. Korisna<br />
mogućnost ovog programa je da ispis nije<br />
izravno na pisač, nego se popis datoteka korisniku<br />
prvo prikazuje u odvojenom prozoru, pa<br />
je osim ispisa popis moguće i iskoristiti u bilo<br />
kojoj aplikaciji, primjerice ako ga želimo poslati<br />
elektroničkom poštom. Iako je ovo mogućnost<br />
koju rijetko trebate, kada vam zatreba, najjednostavnije<br />
(i besplatno) rješenje je PrintFolder.<br />
http://no-nonsense-software.com/cgibin/redirect/cgirdir.exe?printfolder<br />
SpeedFan<br />
Brzina ventilatora te temperatura dijelova<br />
sustava koje ti ventilatori hlade ključne su za<br />
stabilnost rada računala. Istovremeno, unutar<br />
samog operacijskog sustava ne postoji nikakav<br />
način za praćenje ovih dosta bitnih podataka.<br />
SpeedFan rješava ovaj problem omogućavajući<br />
iznimno jednostavno praćenje stanja sustava<br />
hlađenja te naponskog stanja kritičnih točaka<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 87
tema broja<br />
u sustavu, procesora i memorije. Zahvaljujući<br />
programu ovog tipa, moguće je na vrijeme<br />
dijagnosticirati i otkloniti probleme kao što je<br />
loš rad ventilatora zbog prašine ili neočekivano<br />
rušenje sustava zbog loše postavljenih hladnjaka.<br />
SpeedFan sve informacije korisniku<br />
prenosi u lako čitljivom i inteligentno organiziranom<br />
obliku, pri čemu sam korisnik odabire<br />
što i kako želi vidjeti. Temperature je moguće<br />
vidjeti i izravno unutar trake s aplikacijama na<br />
radnoj površini operacijskog sustava, što uz<br />
signalizaciju statusa bojom znači da korisnik<br />
uvijek točno zna što se događa unutar kućišta.<br />
www.almico.com/sfdownload.php<br />
PS Hot Launch VVL<br />
Dnevni rad na računalu zapravo je najvećim<br />
dijelom ispunjen veoma zamornim repetitivnim<br />
radnjama. Unutar mreže obično postoji zajednički<br />
disk, na kojem se nalaze dokumenti, pa<br />
većina nas obično svakih nekoliko trenutaka<br />
pristupa poslužitelju u potrazi za nekim pismom,<br />
dopisom ili bilješkom. Isto tako, elektronička<br />
pošta koju šaljemo obično završava<br />
kod samo nekoliko primatelja. Da bi stvar bila<br />
gora, i većina poslova je potpuno repetitivna,<br />
primjerice ispunjavanje obrazaca ili pisanje<br />
dopisa. Upravo za takve stvari izmišljeni su<br />
programi za upravljanje makroima, koji omogućavaju<br />
da uz određenu tipku ili kombinaciju<br />
tipaka povežemo neku radnju ili unos teksta.<br />
Obično je riječ o jednostavnoj naredbi, primjerice<br />
otvaranju mail programa kada pritisnemo<br />
Alt+M ili unosu informacije o tvrtki u neki<br />
formular kad pritisnemo Win+F. No makroi<br />
mogu biti i bitno kompleksnije tvorevine koje<br />
će automatski otvoriti mrežni disk, pronaći sve<br />
datoteke koje zadovoljavaju određeni kriterij te<br />
ih iskopirati na određeno mjesto na lokalnom<br />
disku. Jedan od programa koji odgovaraju<br />
ovom opisu je PS Hot LAunch VVL, pomalo<br />
nesretno imenovana aplikacija koja korisniku<br />
pruža dostojnu zamjenu za izbornik Start i<br />
famoznu traku Quick Launch. Sve aplikacije,<br />
direktorije te radnje koje često koristimo moguće<br />
je povezati kombinacijom tipki te pokrenuti<br />
jednim klikom miša ili pritiskom odgovarajuće<br />
tipke. Broj ovako definiranih radnji<br />
ograničen je samo našim potrebama. www.<br />
pssoftlab.com<br />
<strong>Windows</strong> PowerToys<br />
Možda najveći skup aplikacija predviđenih<br />
za tweakanje <strong>Windows</strong> sustava u vlasništvo<br />
je nikog drugog do Microsofta, a uz to je i<br />
besplatan. Riječ je o aplikacijama poznatima<br />
( Mali utility namijenjen svima onima kojima<br />
je dosadio način prebacivanja između aktivnih<br />
programa unutar <strong>Windows</strong> sučelja<br />
( Iako postoje i komercijalne varijante programa za mijenjanje postavki sustava, skloniji smo<br />
povjerovati da Microsoft jako dobro zna što se i kako unutar njegova sustava zapravo smije<br />
mijenjati<br />
pod zajedničkim imenom PowerToys, a nastale<br />
su kao odgovor na zahtjeve korisnika za<br />
nekim stvarima koje su im nedostajale unutar<br />
<strong>Windows</strong>a. Iako službena priča kaže da je<br />
riječ o programima koji su nastali nakon što<br />
su se <strong>Windows</strong>i već pojavili na tržištu - pa<br />
zato njihova funkcionalnosti nije dio samog<br />
sustava - ono što većina PowerToysa radi<br />
predviđeno je za napredne korisnike. Djeluje<br />
nam logično da je upravo stoga Microsoft<br />
odlučio ove potencijalno opasne mogućnosti<br />
upravljanja <strong>Windows</strong> sučeljem izbaciti iz<br />
samog sustava te prisiliti korisnike da ih sami<br />
instaliraju po želji, pri čemu Microsoft, naravno,<br />
ne snosi nikakvu odgovornost. Programi<br />
o kojima pričamo namijenjeni su specifičnoj<br />
verziji <strong>Windows</strong>a, mi u ovom trenutku govorimo<br />
o onima koji rade unutar <strong>Windows</strong>a<br />
XP. Odlučite li se isprobati ih, uzmite u obzir<br />
da postoje različite inačice čak i unutar istog<br />
sustava, primjerice postoje 32- i 64-bitne<br />
izvršne datoteke. Korištenje PowerToys aplikacija<br />
vezano je uz korisničke preference,<br />
stoga ih nećemo spomenuti sve, nego samo<br />
one koje smatramo najbitnijima. Gotovo obavezni<br />
je TweakUI, mali program koji se instalira<br />
kao svojevrsni dodatak za Control Panel<br />
te omogućava pristup do nekoliko desetaka<br />
vrlo zanimljivih, no običnom korisniku nedostupnih<br />
mogućnosti <strong>Windows</strong>a. Primjerice,<br />
( Usklađivanje sadržaja dvaju direktorija još je<br />
jednostavnije zahvaljujući ovoj aplikaciji<br />
( Pokretanje sustava za većinu korisnika<br />
je bolno iskustvo, obično zato što ponekad i<br />
nekoliko minuta nakon uključivanja računalo<br />
i dalje ne možemo koristiti jer je zauzeto<br />
podizanjem niza programa<br />
moguće je <strong>Windows</strong>e konfigurirati tako da<br />
se bez obzira na lozinku korisnik i dalje može<br />
automatski prijaviti na sustav, promijeniti cijeli<br />
niz postavki sustava, kao što je broj datoteka<br />
koje se prikazuju u izborniku Start, te podesiti<br />
boje i detalje unutar sučelja koje inače nije<br />
moguće mijenjati. SyncToy brine se da vaše<br />
slike i ostali podaci uvijek budu sinkronizirani<br />
na različitim medijima i računalima. Alt-Tab<br />
Replacement više je orijentiran prema grafičkom<br />
doživljaju nego što je riječ o poboljšanju<br />
rada. Ta aplikacija naime omogućava<br />
da umjesto standardnih malih ikona korisnik<br />
u trenutku kada koristi Alt+Tab za otvaranje<br />
drugog otvorenog programa vidi njegov trenutni<br />
prozor u punoj veličini.<br />
Image Resizer vrlo je simpatičan i potreban<br />
korisnicima koji slike s digitalne kamere<br />
često šalju preko Interneta. Program, naime,<br />
dodaje novu stavku u kontekstualni izbornik<br />
unutar <strong>Windows</strong>a, koja omogućava promjenu<br />
veličine slike u neku od unaprijed definiranih<br />
standardnih veličina.<br />
www.microsoft.com/windowsxp/<br />
downloads/powertoys/xppowertoys.<br />
mspx<br />
88 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
N<br />
0<br />
kuna<br />
e treba biti napredan korisnik računala<br />
i/ili Interneta da vam bude jasno da je<br />
najvažnija stvar o kojoj trebate voditi<br />
računa sigurnost. Jer “tamo vani” u bespućima<br />
Interneta vrebaju virusi, špijunski programi,<br />
razni kreteni koji žele vaše računalo osvojiti<br />
iz daljine i pretvoriti ga u zombie računalo i<br />
tako slati spam, dialeri koji vas na Internet<br />
žele spojiti preko raznih egzotičnih i dalekih<br />
destinacija i tako dalje. Stoga je važno zaštititi<br />
se i prije nego se prvi put spojite na Internet<br />
te biti sigurni da ste instalirali sve sigurnosne<br />
zakrpe za svoj operativni sustav i preglednik<br />
Interneta. Sreća u nesreći je što postoji cijeli niz<br />
besplatnih i izuzetno kvalitetnih programa koji<br />
će vaše računalo zaštititi od napasti ili ga pak<br />
brzo i bezbolno očistiti. Ti programi uključuju<br />
antivirusne programe, antispyware programe i<br />
firewallove. Ipak, prije nego se bacite na slaganje<br />
svog borbeno-zaštitnog kompleta važno je<br />
znati nekoliko stvari. U svom računalu možete<br />
imati samo jedan antivirusni program, jer će<br />
instaliranje drugog dovesti do nestabilnosti<br />
sustava ili rušenja <strong>Windows</strong>a ili će se, u boljem<br />
slučaju, dva antivirusna programa “posvađati”<br />
i na kraju neće niti jedan raditi. S antispyware<br />
programima priča je drukčija. Štoviše, poželjno<br />
je imati dva ili više programa kako biste bili<br />
sigurni da će baš sva gamad iz vašeg računala<br />
biti očišćena.<br />
AVG 7.5 Anti-Virus Free Edition<br />
Priča o zaštiti računala redovno počinje od<br />
antivirusnih programa. Rijetki od njih su besplatni,<br />
a jedan takav koji smo često spominjali<br />
je i češki AVG Anti-Virus koji ćete naći u dva<br />
izdanja, Professional i Free, od kojih je potonje<br />
besplatno. Program je izuzetno jednostavan i<br />
intuitivan. Čim otvorite glavno sučelje, Control<br />
Center, vidite kakav je status vašeg programa<br />
i je li potrebno osvježiti antivirusne definicije<br />
te vidite koji su moduli zaštite uključeni. Jedina<br />
ograničenja ovog programa u odnosu na<br />
“puno” izdanje odnose se na činjenice da je<br />
kod besplatnog izdanja točno određeno vrijeme<br />
u kojem se obavlja update, između osam i<br />
devet sati ujutro te skeniranje cijelog računala<br />
koje je programirano za osam sati ujutro. Jedina<br />
veća zamjerka je u činjenici da ne možete<br />
odrediti skeniranje pojedinih mapa i dokumenata.<br />
Ipak, što je najvažnije, sigurnost je jednaka i<br />
visoka kao i kod izdanja Professional. Pohvalna<br />
je i činjenica da program zauzima malo sistemskih<br />
resursa, tako da neće opteretiti računalo.<br />
Stoga ga preporučujemo svim kućnim korisnicima<br />
kojima su komercijalni antivirusni programi<br />
preskupi. Naglašavamo kućnim korisnicima jer<br />
AVG Anti-Virus Free Edition ne smiju koristiti<br />
poslovne organizacije.<br />
www.grisoft.com<br />
Avast Antivirus<br />
Drugi od besplatnih antivirusnih programa na<br />
koje treba obraditi pozornost je Avast, koji je<br />
također besplatan za kućne korisnike. Program<br />
morate registrirati da biste dobili licence key,<br />
koji vrijedi 12 mjeseci, nakon čega ga morate<br />
Sigurnosni alati<br />
Sigurnost iznad svega<br />
Imati nezaštićeno računalo danas je katastrofa koja čeka da se<br />
dogodi. S takvim računalom na Internetu nećete dugo preživjeti,<br />
nakon čega slijede frustracije popravka računala. Srećom, postoji<br />
niz besplatnih programa koji će vas spasiti te muke<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
( AVG 7.5 odličan je besplatan antivirusni<br />
program<br />
registrirati ponovo. Prvi susret s Avastom je<br />
pomalo šokantan, jer sučelje više podsjeća na<br />
neki MP3 ili multimedijalni program nego na<br />
antivirusni program. Međutim, to ima i svojih<br />
prednosti, jer će se mlađi korisnici brzo naviknuti<br />
na program. Program svoj posao radi više<br />
nego dobro, nenametljiv je, uzima malo resursa,<br />
a kontrolira sve - elektroničku poštu, kako<br />
dolaznu tako i odlaznu, IM i ostale komunikacijske<br />
programe, mrežni promet, peer-to-peer<br />
i Torrent programe te Usenet grupe. Od user<br />
friendly karakteristika izdvajamo da se Avast<br />
updatea automatski, dakle korisnici ne moraju<br />
brinuti oko toga. Osim virusa, Avast je prilično<br />
dobar i u pronalaženju i tamanjenju malicioznog<br />
softvera, poput spywarea i trojanaca. Brzina<br />
skeniranja možda zaostaje za brzinom komercijalnih<br />
antivirusnih programa, ali za kućne korisnike<br />
će se kao preventivni program pokazati<br />
više nego solidnim.<br />
www.avast.com<br />
Zone Alarm<br />
Drugi bitni element zaštite računala je firewall<br />
ili, kako se to često potpuno krivo prevodi, “vatrozid”.<br />
Premda je <strong>Windows</strong> XP u svom Service<br />
Packu 2 dobio firewall koji svoju funkciju radi<br />
sasvim pristojno, još uvijek ne zadovoljava sve<br />
potrebe ne samo naprednijih, nego i običnih<br />
korisnika. Stoga je preporučljivo imati i poseban,<br />
softverski firewall kao dodatnu zaštitu.<br />
Broj takvih programa raste iz dana u dan, ali<br />
je još uvijek Check Pointov Zone Alarm sinonim<br />
za besplatne firewall programe. Naravno,<br />
ovaj program postoji i u izdanju Pro, koje nije<br />
besplatno. Program svoj posao radi prilično<br />
dobro, premda će mu napredniji korisnici naći<br />
dosta mana. Ipak, za svakodnevnu upotrebu<br />
sasvim je solidan i garantira dobar nivo zaštite.<br />
Zone Alarm brzo i temeljito analizira sav ulazni i<br />
izlazni promet vašeg računala na svim portovima.<br />
Svaki put kad određeni program želi izaći<br />
na Internet obavijestit će vas o tome i tražiti<br />
vaše dopuštenje da se program propusti. S<br />
vremenom će Zone Alarm i naučiti što propuštati,<br />
tako da nećete niti biti svjesni da radi. Ako<br />
tražite malo viši nivo zaštite, možete ga upgradeati<br />
na izdanje Pro, u čemu ćete besplatno<br />
uživati 15 dana.<br />
www.zonelabs.com<br />
90 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Comodo Personal Firewall<br />
Odlučite li se malo odmaknuti od već “klasičnog”<br />
Zone Alarma, jedan od programa te<br />
namjene koji bi mogao privući vašu pozornost<br />
je i Comodo Personal Firewall. Već prvih nekoliko<br />
minuta korištenja sugerira da se radi o<br />
naprednijem programu od Zone Alarma, koji će<br />
vas ne samo obavijestiti da određeni program<br />
traži izlaz na Internet, već i koji je njegov parent<br />
program. Naravno, i Comodo možete instruirati<br />
da zapamti koje programe da pušta i jednom<br />
kad to “nauči” više vas u radu neće prekidati.<br />
Comodo je program koji će dobro doći “običnim”<br />
i naprednim korisnicima. Tako će obični<br />
korisnici cijeniti mogućnost aktivacije automatskih<br />
postavki, u kojem slučaju Comodo skenira<br />
koje programe imate u računalu, za koje on već<br />
ima predefinirane postavke. S druge strane,<br />
napredniji će korisnici moći dopustiti ili zabraniti<br />
spajanje na jednu ili više adresa, filtrirati promet<br />
po portovima i tako dalje. Comodo Personal<br />
Firewall dobio je i preporuku pc chipa prilikom<br />
nedavnog testiranja firewall programa.<br />
www.comodo.com<br />
Spybot Search And Destroy<br />
Osim virusa, među najvećim napastima<br />
modernog Interneta su i špijunski programi, u<br />
narodu poznati kao spyware. Jedan od najpoznatijih<br />
alata za uklanjanje i zaštitu od spywarea<br />
je Spybot Search And Destroy, koji je došao do<br />
verzije 1.4. Premda je dostupan već neko vrijeme,<br />
popularnost mu ne jenjava. Spybot možete<br />
koristiti u sva načina rada, Easy je za početnike i<br />
mod Advanced za naprednije korisnike, koji vam<br />
daje mogućnost i podešavanja niza postavki<br />
po želji. Tako, primjerice, iz traženja možete<br />
isključiti određene tipove datoteka, poput cookieja,<br />
postaviti prioritete kod skeniranja, aktivirati<br />
skeniranje kod startupa računala i tako dalje.<br />
Program je izuzetno intuitivan, pa ćete se sa<br />
svim opcijama lako snaći, a ako se nemate volje<br />
gnjaviti s njima, jednostavno ostavite automatske<br />
postavke u Easy modeu. Spybot 1.4 riješio se<br />
svoje najveće boljke do sada - rijetkih updatea.<br />
Oni su danas češći i veći, a u sljedećoj verziji<br />
voljeli bismo vidjeti i automatski update, ili barem<br />
upozorenje korisniku da su definicije stare više<br />
od određenog broja dana. Skeniranje radi brzo<br />
i temeljito, a pronađenu gamad ubijate klikom<br />
na Popravi odabrane probleme (ili Fix Selected<br />
Problems, ako ne koristite lokaliziranu varijantu<br />
programa). Koristan detalj je i činjenica da program<br />
radi system restore point prije brisanja nametnika,<br />
tako da uvijek možete napraviti restore<br />
sustava ako bilo što pođe po krivu. Program ima<br />
još dva korisna modula - Immunize, koji omo-<br />
( Premda izgleda kao multimedijalni player,<br />
Avast je odlično rješenje za zaštitu računala<br />
Najbolji sigurnosni alat<br />
gućuje da se unaprijed blokira instaliranje nekih<br />
od najčešćih spyware programa, dok rezidentni<br />
modul TeaTimer sprečava sve promjene u registryju<br />
bez vašeg izričitog dopuštenja.<br />
www.safer-networking.org<br />
Ad-Aware<br />
Uz bok Spybotu dolazi Ad-Aware SE 1.06,<br />
program švedske tvrtke Lavasoft, koji je također<br />
besplatan u izdanju Personal, koje je<br />
sasvim dovoljno za kućne korisnike. Program je<br />
jednostavan za korištenje, nudi brzo, kompletno<br />
i custom skeniranje, a jednostavan i čest online<br />
update čini ga uvijek aktualnim i spremnim za<br />
hvatanje u koštac sa svakim novim nametnikom.<br />
U skeniranju je brz i temeljit, skenira aktivne<br />
procese, module, Registry, zapravo kompletan<br />
hard disk ili dijelove koje mu zadamo. Za<br />
razliku od Spybota i njegova modula TeaTimer,<br />
besplatna varijanta Ad-Awarea nema proaktivnu<br />
tema broja<br />
Bez obzira na razinu zaštite koju vam nude ovdje opisani (kao i oni komercijalni) programi<br />
jedan od najboljih sigurnosnih alata ste još uvijek vi sami. Naime, pridržavajući se<br />
nekih osnovnih pravila, izbjeći ćete velik dio problema. Ta se pravila prije svega odnose na<br />
to da obavezno zaštitite svoje računalo i da ste sigurni da su svi zaštitni programi uvijek<br />
ažurni. Ne otvarajte e-mail poruke koje imaju privitak sumnjivog naziva ili su poslane od<br />
vama nepoznate osobe. Ne downloadajte i ne instalirajte programe za koje niste apsolutno<br />
sigurni da ne predstavljaju opasnost. Izbjegavajte surfanje po opasnim stranicama, prije<br />
svega warezima i pornografskim stranicama. Ako to već radite, upotrebljavajte sigurniji<br />
web preglednik, poput Firefoxa i/ili Opere. I kad god vam prilikom surfanja izleti nekakav<br />
pop-up prozor koji od vas traži neku akciju, da kliknete Yes ili No, u 99,99 posto slučajeva<br />
pravi postupak je klik na No i deaktiviranje tog prozora.<br />
( Spybot nudi dodatne zaštitne module<br />
Immunize i TeaTimer<br />
( Comodo je firewall koji će cijeniti obični i<br />
napredni korisnici<br />
zaštitu, već služi samo za uklanjanje špijunskog<br />
softvera. Pronađene nametnike kod čišćenja<br />
stavlja u karantenu, tako da uvijek možete vratiti<br />
prijašnje stanje u slučaju da očistite nešto krivo.<br />
Ipak, treba reći da u nizu godina koliko ovaj<br />
program i njegove prethodne verzije imamo<br />
instalirane još nijednom nije detektirao program,<br />
registry ključ ili datoteku koja nije spyware, kao<br />
što nije propustio ukloniti niti jednog nametnika.<br />
Dodajmo za kraj da je Lavasoft nakon niza<br />
godina konačno dobio (kupio) i domenu www.<br />
lavasoft.com, na kojoj je donedavno bila<br />
registrirana neka druga tvrtka.<br />
www.lavasoft.com<br />
Spyware Terminator 1.5<br />
Uz već svima poznat dvojac Spybot i Ad-Aware<br />
sve je više dobrih i besplatnih antispyware<br />
programa na Internetu. Za ovaj pregled izabrali<br />
smo Spyware Terminator 1.5, vrlo pristojan antispyware<br />
alat. Čim ga instalirate, postajete svjesni<br />
da je vrlo user friendly - ako ste se do sada<br />
družili s bilo kojim ovakvim alatom, Terminatora<br />
ćete odmah shvatiti, a ako niste, nakon malo<br />
proučavanja shvatit ćete sve što treba o ovom<br />
programu. Razlog zbog kojeg smo iz mora sličnih<br />
programa odabrali baš njega leži i u činjenici<br />
što se obnavlja prilično često, pa smo za vrijeme<br />
testiranja praktički svaki drugi dan imali nove definicije.<br />
Pohvale za ažurnost! Svoj posao uklanjanja<br />
nametnika iz računala radi pristojno, premda<br />
nam se dogodilo i da je jedan legitiman program<br />
detektirao kao napast. Srećom, ako se to dogodi<br />
i vama i greškom ga obrišete, i Spyware Terminator<br />
prije uklanjanja kreira system restore point.<br />
Program u sebi ima i rudimentarno antivirusno<br />
rješenje ClamAV, koji je aktivan i prilikom skeniranja<br />
tako i kod rezidentne zaštite.<br />
www.spywareterminator.com<br />
HijackThis<br />
Koliko god dobar bio, ponekad vam antispyware<br />
program ne može ukloniti sve nametnike<br />
niti vratiti vašu otetu početnu stranicu. Te<br />
probleme najbolje rješava program HijackThis,<br />
koji će vam pokazati sve aktivne procese u<br />
računalu te sve RegistryEntry podatke u kojima<br />
se može naći spyware. Imajte na umu da<br />
HijackThis ne može razlikovati što je spyware<br />
a što nije, on samo daje prikaz svih podataka.<br />
Ono što tada trebate napraviti je snimiti dnevnik<br />
(log) tih podataka i pokazati ga nekome tko se<br />
razumije u računala. Osobe s malo više iskustva<br />
odmah će prepoznati što je normalni dio<br />
<strong>Windows</strong>a, a što spyware.<br />
www.merijn.org<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 91
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
0<br />
kuna<br />
anašnje informacijsko (informatičko?)<br />
doba donijelo je nove probleme - prije Dsmo<br />
morali tražiti informaciju jer ih nije<br />
bilo mnogo, a danas moramo u nepreglednim<br />
količinama uglavnom bezvrijednih informacija<br />
uočiti onu pravu. Naravno da u tom postupku<br />
presudnu ulogu imamo mi sami i ljudski način<br />
zaključivanja, koji (autor je hrabar upustiti se u<br />
prognozu) nikada neće biti dostupan računalima,<br />
a ako će računalo ikada i donositi neke<br />
zaključke slične ljudskima, to gotovo sigurno<br />
neće biti zaključci koje biste i kako biste ih<br />
donijeli vi. No velik dio posla jednostavno moramo<br />
prepustiti programima, jer drugog načina<br />
nema.<br />
Ovdje ćemo opisati programe za putovanja<br />
Internetom koji prema našem mišljenju odišu<br />
jednostavnošću, brzinom, upotrebljivošću,<br />
stabilnošću i drugim karakteristikama koje bi<br />
trebale odlikovati programe osobnog računala<br />
danas, dvadesetak godina nakon njegova<br />
nastanka. Iako se funkcionalnost i ergonomija<br />
mnogih programa ne mogu zapravo pohvaliti<br />
tim pridjevom ni danas, kada je <strong>PC</strong> blizu punoljetnosti<br />
čak i prema propisima u najkonzervativnijim<br />
krajevima svijeta (21 godina), ipak<br />
je povremeno moguće naići na kratke i jasne<br />
aplikacije čiji autori nisu rasipali svoje skupocjeno<br />
vrijeme na nevažne dijelove, nego su se<br />
usredotočili na efikasnost.<br />
JAP<br />
Kako kažu autori programa, JAP čini anonimno<br />
i nenadgledano surfanje mogućim. Imaju<br />
oni još izreka, primjerice “Anonimnost nije<br />
kriminal”. Nismo sigurni koliko su ovdje u pravu,<br />
jer postoje osnovane sumnje da su neke<br />
demokratske države kojima se mi tako zdušno<br />
dodvoravamo upravo potpunu anonimnost i<br />
tajnost osobnih podataka već učinile ili daju<br />
sve da ih učine protuzakonitim. Točnije, smjet<br />
ćete biti anonimni sve dok vas državne agencije<br />
mogu bez ikakvih poteškoća identificirati.<br />
Lukavo, zar ne? Ovaj program (JAP) omogućava<br />
vam da tragove surfanja više-manje<br />
uspješno prikrijete, tako da supruga neće moći<br />
otkriti da ste redoviti posjetitelj stranica www.<br />
odvratnebabe.com ili www.gadnimuskarci.<br />
com, jer korištenjem JAP-a zapravo se spojite<br />
na jedan od legalnih proxyja (po tome se JAP<br />
razlikuje od nekih programa slične funkcionalnosti),<br />
a on se u vaše ime spaja na konačno<br />
odredište i vama šalje sadržaj.<br />
Po instalaciji trebali biste (morali biste!) zapamtiti<br />
da ovaj program može promijeniti postavke<br />
vašeg internetskog preglednika, tako da<br />
ovaj neće raditi ako i JAP istovremeno ne radi.<br />
A ne želite da vam JAP radi cijelo vrijeme, jer je<br />
surfanje “preko njega” sporije od uobičajenog<br />
surfanja, upravo onako kako je i James Bond<br />
sporiji kad se skrivećki približava svom cilju da<br />
ga žena ne vidi.<br />
Zbog legalnosti, besplatnosti i razumne razine<br />
povjerljivosti (usput - nemojte zaboraviti da<br />
serveri na vašem odredištu možda i ne znaju<br />
otkuda ste “došli”, ali JAP-ovi serveri koji su<br />
između vas to jako dobro znaju i budite sigurni<br />
Internet<br />
Internetski besplatnjaci<br />
Duboka je noć. Kokoši spavaju odavno. Susjedi spavaju od<br />
sinoć. Druga polovica spava od maloprije. A vama se još ne<br />
spava. Budni ste samo vi, računalo i Internet. I što sad? Kamo<br />
krenuti?<br />
Piše: Tomo Sombolac Som<br />
da to zapisuju) JAP-ove usluge su popularne,<br />
pa prilikom surfanja može doći do prekida,<br />
usporenja, nedostupnosti i sličnog, iako komentari<br />
kažu da je usluga razumno brza.<br />
http://anon.inf.tu-dresden.de/index_<br />
en.html<br />
Miranda-IM<br />
Izravna komunikacija manjih grupa korisnika<br />
u realnom vremenu sve je zanimljivija, posebno<br />
otkako su spameri učinili elektroničku poštu<br />
poprilično napornim, dosadnim, povremeno<br />
i opasnim medijem. To prepoznaju i dakako<br />
forsiraju jače internetske kuće te slijedom toga<br />
svaki veći portal ili tvrtka koja drži do sebe na<br />
Internetu ima neki program za “instant messaging”<br />
(IM). Standardi u toj komunikaciji tek se<br />
naziru, protokoli su više ili manje različiti, tako<br />
da je iskrsnula potreba za nekim programom<br />
koji će objediniti više protokola u jedinstvenu<br />
ljusku. Rješenja ima nekoliko, ali mi ćemo se<br />
zadržati na ovom koje nam se čini zanimljivim<br />
zbog jednostavnosti i skromnosti u potrebama,<br />
resursima i dizajnu, a opet je vrlo upotrebljivo i<br />
korisno. Dakle, Miranda je zamišljena tako da<br />
bude prepoznatljiva po temeljnoj funkcionalnosti,<br />
a ne “fensi-šmensi” doživljaju.<br />
Miranda instalacijom donosi module za<br />
nekolicinu danas najpopularnijih protokola, ali<br />
zahvaljujući velikom broju dodataka moguće<br />
je komunicirati i s drugim agentima (ICQ, AIM,<br />
MSN, Jabber, Yahoo, IRC, Gadu-Gadu, Tlen,<br />
Netsend itd). Navedeni dodaci omogućuju i<br />
druge modifikacije Mirande - promjenu sličica,<br />
izgleda - ali i dodavanje vrlo korisnih funkcija<br />
(uzimanje slike ekrana udaljenog računala,<br />
praćenje stanja udaljenih računala, automatsko<br />
slanje obavijesti u slučaju ispunjenja nekog<br />
uvjeta).<br />
www.miranda-im.org<br />
( GmailFS - vrlo udaljeni disk<br />
92 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( BitLord - P2P klijent<br />
Free Download Manager<br />
Nebrojene aplikacije na Internetu čekaju<br />
svoje prave korisnike. Nebrojeni korisnici<br />
na Internetu čekaju svoje prave aplikacije.<br />
Dakle, svi smo spremni, samo nam nedostaje<br />
karika koja… hm… nedostaje. A ta<br />
karika može biti - Free Download Manager,<br />
skraćeno FDM. FDM je, kao i ostali programi<br />
iz ovog poglavlja, odličan, malen, besplatan<br />
i koristan te, što je najzanimljivije - radi.<br />
Zaista radi ono čemu je namijenjen, radi to<br />
stabilno, brzo i pouzdano. FDM služi kao<br />
međuspremnik za preuzimanje datoteka s<br />
Interneta - primjerice kada biste u nekom<br />
pregledniku otvorili 20 prozora (pod uvjetom<br />
da vam ovaj to dopusti) i preuzimali 20 datoteka<br />
istovremeno, zagušili biste preglednik,<br />
vezu s Internetom, a možda i računalo. FDM<br />
možete namjestiti tako da tih 20 datoteka<br />
spremi, polako skida, na primjer, dvije po<br />
dvije, a da pritom koristi svega 25 posto<br />
kapaciteta vaše veze s Internetom kako bi<br />
vam preostalih 75 posto brzine ostalo za<br />
porn… ovaj, ostale online aktivnosti. FDM<br />
nudi tri kategorije preuzimanja podijeljene<br />
prema brzini s time da svaku od njih možete<br />
( Moćna ljuska Internet Explorera ( Usenet klijent<br />
podesiti prema osobnim željama, a dostupan<br />
je na hrvatskom jeziku. www.freedownloadmanager.org<br />
Maxthon<br />
Sve što bi svaki novi internetski preglednik<br />
htio biti Maxthon (nekada poznat pod nazivom<br />
MyIE) jest već godinama. Maxthon je dodatak,<br />
nazovimo to ljuskom, koji po instaliranju<br />
može preuzeti funkciju vašeg podrazumijevanog<br />
internetskog preglednika. Ta nova ljuska<br />
omogućava Internet Exploreru potpuno nove<br />
funkcionalnosti o kojima je i MS prozborio koju<br />
tek ove godine s verzijom 7 svoga preglednika.<br />
Neki Firefoxovi dodaci (“pluginovi”) na koje su<br />
oni jako ponosni za Maxthon / MyIE postoje<br />
“stoljećima”, a možda su ih čak napisali isti<br />
programeri.<br />
Maxthon već odavno omogućava otvaranje<br />
novih stranica u zasebnim karticama (tabovima),<br />
kreiranje skupina stranica koje kasnije<br />
možete otvoriti jednim klikom, dodatnu razinu<br />
zaštite od aktivnog zlonamjernog sadržaja,<br />
zaštitu od pop-up prozora, ugrađen RSS klijentić<br />
i slično.<br />
www.maxthon.com<br />
tema broja<br />
( JAP - Zaštita privatnosti i anonimnosti<br />
Za one koji žele više<br />
SnapFiles (www.snapfiles.com) je odličan<br />
i praktično organiziran izvor odličnih<br />
programa, freeware i shareware. Na žalost,<br />
ne postoji posebna cjelina samo za programe<br />
internetske namjene, nego su oni<br />
stavljeni većinom pod vrstu Networking.<br />
Dvije korisne kategorije koje se otvaraju<br />
kad kliknete na Networking su Top rated i<br />
Most popular, koje bez greške izlistavaju po<br />
nekoliko najkvalitetnijih aplikacija.<br />
RSSBandit<br />
RSS je po mišljenju autora trenutno jedan<br />
od efikasnijih načina saznavanja novih<br />
informacija s Interneta. Iako za samu kraticu<br />
RSS postoji više objašnjenja, nekako<br />
najsimpatičnijim čini nam se Realy Simple<br />
Syndication. Taj oblik zaista je vrlo jednostavan,<br />
a cijeli proces može se opisati sa svega<br />
nekoliko riječi: nakon što ste u svoj klijent<br />
zapisali link na stranice koje ubuduće želite<br />
pratiti, svaki put kada se na tim stranicama<br />
pojavi nova vijest RSS klijent će vam pokazati<br />
naslov i sažetak tog teksta. Ako vas<br />
vijest zanima, dovoljno je kliknuti na naslov,<br />
pokrenut će se vaš omiljeni internetski preglednik<br />
i otvoriti vam stranicu na kojoj ćete<br />
moći pročitati sve detalje o tekstu čiji vas je<br />
naslov zaintrigirao.<br />
Broj klijenata za RSS je povelik, a mi smo<br />
se odlučili preporučiti vam RSSBandit, iako<br />
priznajemo da nije jedini koji nudi toliko mogućnosti,<br />
dapače ima i kompleksnijih, no oni<br />
su već polako prerasli u prevelike aplikacije<br />
za tako jednostavne potrebe.<br />
Jedna od zanimljivijih mogućnosti je spremanje<br />
popisa RSS poveznica na udaljeno<br />
računalo i mogućnost korištenja od strane<br />
više klijenata, što se može pokazati zgodnim<br />
načinom primjerice za raspačavanje internog<br />
glasila djelatnicima u tvrtki.<br />
www.rssbandit.org<br />
MesNews<br />
Usenet, stari dobri pouzdani protokol sa<br />
samih početaka Interneta, zadržao se do<br />
današnjih dana, iako sada uglavnom služi<br />
kao mjesto za prepucavanja omladinaca i<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 93
tema broja<br />
omladinki koji misle da su potpuno anonimni<br />
ako umjesto svoga imena upišu nešto kao<br />
“johnsmith” i umjesto svoje elektroničke<br />
adrese stave “mirkoislavko@nigdje.haha”.<br />
MesNews je samo jedan u nizu Usenet klijenata,<br />
ali budući da je dosta jednostavan,<br />
brz te malen, odlučili smo ga uvrstiti u paket<br />
preporučljivih programa za korištenje na<br />
Internetu.<br />
Instalacija je ista kao u ostalim programima,<br />
nema tu nekih velikih mudrovanja danas,<br />
a spajanje na davatelja usluga i preuzimanje<br />
te slanje sadržaja slični su kao i u drugih<br />
klijenata. Vjerojatno slijedi pitanje zašto smo<br />
onda izdvojili ovaj program ako se ničim tako<br />
značajnim ne razlikuje od drugih. Da, u pravu<br />
ste, ni autor ne zna. Program ima, naravno,<br />
neke specifičnosti, ali ne radi se o nekoj<br />
astrofizici koju drugi programeri neće znati<br />
ugraditi u svoje programe ako bude potrebe.<br />
No, kako smo u ovom poglavlju težili manjim<br />
i jednostavnijim programima, a znamo da<br />
većina (neopravdano) rogobori protiv Outlook<br />
Expressa (kao, navodno, zbog nesigurnosti),<br />
MesNews nam se učinio zgodnim prijedlogom.<br />
www.mesnews.net/gb/index.php<br />
BitLord<br />
Peer-to-peer programi većinom se povezuju<br />
uz ilegalne aktivnosti, možda i zato što naši<br />
najveći provideri svoje proizvode reklamiraju<br />
tako da vas pozivaju na superbrzo preuzimanje<br />
sadržaja (glazba, video…) koji uglavnom i<br />
( RSS klijent<br />
TOR<br />
( FTP klijent<br />
jesu ilegalni korisnicima iz naše male zemljice<br />
koja se nalazi na periferiji čak i Balkana. Jer,<br />
ispravite ga ako griješi, koliko je autoru poznato<br />
trenutno nema puno značajnih mjesta<br />
na Internetu za preuzimanje glazbe i videa<br />
na koje se legalno može pretplatiti građanin<br />
Hrvatske (sadržaj dostupan na stranicama<br />
hrvatskih davatelja usluga autor ne želi komentirati).<br />
No stanje ipak nije tako crno, popravljaju<br />
ga proizvođači aplikacija koji sve češće svoje<br />
proizvode korisnicima nude za preuzimanje<br />
upravo peer-to-peer tehnologijom koja se<br />
pokazala odličnom idejom.<br />
Peer-to-peer je jednostavno opisati: kad<br />
instalirate neki od klijenata (u našem slučaju<br />
BitLord, koji je, pogađate, kao i većina ostalih<br />
programa malen, jednostavan i sve to), on će<br />
datoteke koje se nalaze u direktoriju koji ste<br />
odredili ponuditi na preuzimanje cijelom svijetu<br />
(ili barem onom dijelu svijeta koji se služi<br />
istim peer-to-peer protokolom ili servisom).<br />
Isto tako vi možete doći do sadržaja bilo čijeg<br />
računala u svijetu koje se nalazi u istoj mreži.<br />
Pri podešavanju programa pripazite da<br />
slučajno ne podijelite sadržaj cijelog diska s<br />
“osobnim fotografijama” s cijelim svijetom,<br />
kako to, ah-oh, slučajno vole povremeno<br />
napraviti slavne osobe.<br />
www.bitlord.com<br />
FileZilla<br />
FTP (File Transfer Protocol) još je jedan od<br />
dinosaura u svijetu Interneta - ne zato što<br />
Za one koji su definitivno zabrinuti za sigurnost i privatnost svojih podataka što putuju<br />
Internetom postoji odlično rješenje nazvano TOR (http://tor.eff.org). Dok uobičajeno<br />
slanje šifriranih podataka preko Mreže više-manje omogućava sigurnost samih podataka,<br />
privatnost pošiljatelja još uvijek nije zajamčena jer u zaglavljima paketa koji nose šifrirane<br />
podatke stoji dovoljno informacija prema kojima vas zločesti ili dobri momci mogu locirati.<br />
Na eventualnu tajnost podataka kod svog davatelja internetskih usluga nemojte pomišljati<br />
niti u snu. Loši momci do takvih podataka dolaze korupcijom ili ucjenom, bolji momci običnim<br />
zahtjevom ISP-u, a dobri momci sudskim nalogom. Dakle, želite li nešto veću sigurnost,<br />
privatnost i anonimnost, možda je TOR za vas. Ukratko rečeno, TOR odabire slučajne<br />
staze kojima će paket putovati, periodički ih mijenja, a računalo na odredištu u paketima<br />
vidi da je zahtjev došao od konačnog računala koje mu je taj paket poslalo, a ne od vašeg<br />
računala, a k tome je paket šifriran. Isti je put natrag.<br />
Naravno, ne smijete ni u jednom trenutku zaboraviti da je TOR inicijalno bio potaknut<br />
od US Naval Research Laboratoryja, niti da onaj tko inače ima pod nadzorom vašu vezu s<br />
Internetom (a to je ISP) može doći do podataka koje vi brižno čuvate.<br />
( IM klijent<br />
je jako velik, nego zato što je jako star. Od<br />
dinosaura ga razlikuje činjenica da još nije<br />
izumro, a kako izgleda ni neće tako skoro.<br />
Jedan od popularnijih, a odličnih programa<br />
za korištenje FTP-a je FileZilla, čiji naziv je<br />
vjerojatno potaknut jednim od glavnih junaka<br />
legendarnog znanstvenofantastičnog filma<br />
“Godzilla protiv Megallona”, a ne tvrtkom koja<br />
je potaknula proizvodnju nekoliko internetskih<br />
preglednika.<br />
Simpatičnu osobinu predstavlja činjenica<br />
da FileZilla može koristiti i protokol SFTP<br />
(Secure FTP), koji omogućava da vaša komunikacija<br />
s FTP poslužiteljem bude šifrirana,<br />
što će značajno povećati sigurnost i malo<br />
smanjiti brzinu, ali ukupno na to računamo<br />
kao dobitak.<br />
http://filezilla.sourceforge.net<br />
GmailFS<br />
Gmail svojim prostorom pridobiva sve<br />
više korisnika i time špijunskim agencijama<br />
omogućava puno jednostavniji pristup do što<br />
većeg broja mailova na jednom mjestu. N,<br />
osim nedvojbene dobrobiti koju od Gmaila<br />
ima “No Such Agency”, možemo je imati i<br />
mi. Slanje i primanje mailova veličine preko<br />
10 MB oduvijek je bilo na neki način povezano<br />
s manjim ili većim problemima, što zbog<br />
namjernih, a što zbog slučajnih problema i<br />
prekida pri prijenosu podataka. Stoga nam<br />
GmailFS omogućava da poštanski sandučić<br />
na Gmailu koristimo kao udaljeni server za<br />
spremanje podataka.<br />
Naš sandučić se nakon inicijaliziranja<br />
programa pojavljuje kao uobičajeni uređaj u<br />
datotečnom sustavu diska (“Gmail drive”),<br />
možemo mu pristupati <strong>Windows</strong> Explorerom<br />
na dobro poznat način, kopirati datoteke, bri-<br />
( Firefox je postao glavna konkurencija<br />
Internet Exploreru<br />
94 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Ovo nije Googleova usluga, već Planzo,<br />
online kalendar<br />
sati… Naravno, sve radi značajno sporije od<br />
lokalnog sustava jer sve radi preko Interneta,<br />
ali je praktična strana ovakvog programa<br />
nedvojbena.<br />
www.viksoe.dk/code/gmail.htm<br />
Thunderbird<br />
Kad govorimo o besplatnim mail programima,<br />
vjerujemo da praktično nema drugog<br />
izbora osim Thunderbirda. Osim što ima hrpu<br />
mogućnosti za rad s poštom, u njemu možete<br />
čitati newse i RSS feedove. Podržava POP3 i<br />
IMAP protokole, ima vrlo brzu pretragu pošte,<br />
dobro filtriranje maila po mailboxovima i dobro<br />
odvajanje spama od regularne pošte. Što se<br />
potonjeg tiče, Thunderbird će koristiti i spam<br />
filtre vašeg providera (naravno, pod uvjetom<br />
da ih taj i ima) da bi odvojio željenu od<br />
neželjene pošte. Izgled Thunderbirda možete<br />
prilagođavati vlastitim željama, a dolazi u više<br />
jezika - nažalost, ne i na hrvatskom. Konačno,<br />
možda najbolja karakteristika Thunderbirda<br />
jest da, kao i Firefox, podržava ekstenzije,<br />
kojima možete uvelike proširiti njegove mogućnosti.<br />
Ukratko, ima praktično sve što biste<br />
mogli poželjeti kod jednog mail programa. I još<br />
je besplatan.<br />
www.mozilla.com/en-US/thunderbird/<br />
Planzo<br />
Ovo ustvari i nije program koji možete<br />
downloadati i pokrenuti na vlastitom računalu,<br />
ali definitivno pripada u rubriku Internet. Planzo<br />
je, kako kažu na siteu, online planning community.<br />
Drugim riječima, kalendar koji možete<br />
podijeliti s drugima. Razlog zbog kojeg preporučujemo<br />
ovaj online kalendar, a ne Googleov,<br />
jest zbog toga što vjerujemo u mogućnost<br />
izbora. Istina, kad pogledate Planzo, vidjet<br />
( Opera postoji i u varijanti za desktop<br />
računala i u onoj za mobilne uređaje<br />
( Organizirano preuzimanje datoteka<br />
ćete da je nevjerojatno nalik Googleovim<br />
siteovima, ali... I na Planzu možete podijeliti<br />
svoj kalendar s drugim korisnicima, no isto<br />
tako možete odrediti da vam se ujutro pošalje<br />
mail s popisom događaja toga dana koje ste<br />
sebi zabilježili, ili možete odrediti da dobivate<br />
podsjetnike SMS-om na mobitel. Sve skupa<br />
prilično dobro funkcionira, a kako je usluga još<br />
uvijek u beta-verziji (pozdrav Googleu), nove<br />
mogućnosti i dalje će se dodavati. Jedno upozorenje:<br />
kad kliknete na link za demonstraciju<br />
kalendara, iz nekog razloga bit ćete forwardirani<br />
na neku domain-squatting stranicu koja<br />
nema nikakve veze s Planzom. Ako vas sve to<br />
skupa plaši, uvijek možete koristiti Googleov<br />
kalendar.<br />
www.planzo.com<br />
Browseri<br />
tema broja<br />
Google Docs<br />
& Spreadsheets<br />
I za kraj još jedna online usluga. Prije par<br />
mjeseci pisali smo o Writelyju, Googleovoj<br />
usluzi online uređivanja teksta. U međuvremenu<br />
je Writely postao dio objedinjene usluge<br />
pod nazivom Google Docs & Spreadsheets<br />
i izgubio ime. No njegove mogućnosti su<br />
i dalje jednake. Ipak, ni Google Docs ni<br />
Google Spreadsheets neće nikad zamijeniti<br />
desktop aplikacije, ali će savršeno poslužiti<br />
da izbjegnete neprestano slanje dokumenata<br />
amo-tamo mailom, jer će korisnici svu<br />
potrebnu suradnju moći obaviti online. U<br />
tom su segmentu i Google Docs i Google<br />
Spreadsheets nenadmašivi.<br />
http://docs.google.com<br />
Ne smijemo zaboraviti niti osnovne programe za korištenje Interneta. Naravno, riječ<br />
je o browserima. Čisto zbog osobnih preferenci preporučit ćemo vam dva - Firefox i<br />
Operu. Iako je Firefox u vrlo kratko vrijeme - opravdano - postigao izuzetno veliku popularnost,<br />
nama se Opera više sviđa, makar i samo zbog toga što smo je prvu počeli koristiti<br />
i prvo na njoj vidjeli neke mogućnosti koje su se kasnije pojavile u Firefoxu. Prva od takvih<br />
mogućnosti sigurno su mouse gestures, navigacija po siteovima samo uz pomoć miša.<br />
No, to nije standardno klikanje po ikonama. Recimo, ako pritisnete desnu tipku miša i<br />
povučete kursor po ekranu možete zatvoriti stranicu a da niste kliknuli na dobro poznati<br />
iksić ili pritisnuli kombinaciju Ctrl+F4. S gledišta ergonomije sigurno daleko bolje nego<br />
povlačenje miša uzduž i poprijeko po stolu.<br />
Postoje mnogi koji će se zakleti da Firefox bolje prikazuje stranice, no mi nismo baš u<br />
to uvjereni. Da, Opera ponekad može imati problema s Javascriptom, ali ako autori stranica<br />
nisu poduzeli korake da onemoguće sve browsere osim Explorera i Firefoxa, moći ćete<br />
vidjeti skoro svaku stranicu koju poželite. I, barem prema našem osobnom dojmu, brže<br />
nego s drugim browserima.<br />
U svakom slučaju, i Firefox i Opera su vam daleko bolji izbor od Internet Explorera, čak<br />
i nakon što je Microsoft objavio njegovu sedmu verziju. Nažalost, još uvijek postoje autori<br />
siteova koji inzistiraju na glupostima kakve su ActiveX kontrole, ali to više ne spada u pregled<br />
besplatnih programa.<br />
www.mozilla.com i www.opera.com.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 95
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
J<br />
0<br />
kuna<br />
edna od najčešćih primjena Interneta zasigurno<br />
je komunikacija. U zadnju godinu do<br />
dvije dana pojavio se niz programa koji ne<br />
samo da olakšavaju komunikaciju na Mreži, već<br />
je i šire na potpuno nove nivoe. Što je još bolje,<br />
ne samo da je većina tih programa besplatna,<br />
nego omogućuju i besplatnu komunikaciju nekim<br />
tradicionalnijim metodama. Tu prije svega<br />
mislimo na telefoniranje, jer svatko tko je iskušao<br />
VoIP zna koliko prednosti i, prije svega, uštede<br />
donosi takav način komuniciranja. Osim VoIP-a<br />
i ostalih programa pomoću kojih možete razgovarati<br />
glasom preko Mreže postoje i programi<br />
koji omogućuju još osobniju komunikaciju putem<br />
videorazgovora. Naravno, ne smijemo zaboraviti<br />
ni one osnovne programe koji omogućuju dobro<br />
staro tipkanje preko Interneta. Unatoč svim<br />
modernim mogućnostima oni nisu izumrli; baš<br />
naprotiv, sve su popularniji.<br />
Broj besplatnih programa koji vam omogućuju<br />
komunikaciju preko Interneta raste iz dana u<br />
dan, ali neki već imaju kultni status, kako svojom<br />
popularnošću i raširenošću, tako i mogućnostima<br />
koje nude.<br />
Google Talk<br />
Ako ste korisnik Googleova maila, prethodnik<br />
Google Talka vam je vjerojatno poznat. Radi se<br />
o odličnom chatu u Gmailu, na koji su korisnici<br />
toliko navikli da se neki čak i ne odlučuju prijeći<br />
na GTalk. Međutim, taj vam prijelaz preporučujemo,<br />
prvenstveno zbog naprednijih mogućnosti<br />
koje GTalk nudi. Tako će vam GTalk dojaviti kada<br />
dobijete novu e-mail poruku na Gmailu, uz vaše<br />
ime drugim će korisnicima ispisati koju pjesmu<br />
trenutno slušate, možete promijeniti svoj status<br />
(dostupan, zauzet), dodati neku mudru misao ili<br />
rečenicu po volji uz nadimak, a poruke glasovne<br />
pošte automatski će biti poslane na vaš Gmail<br />
account u obliku MP3 datoteke. Također možete<br />
dijeliti slike i ostale datoteke.<br />
( VoIP Stunt nudi besplatne pozive prema<br />
nekim zemljama<br />
Komunikacija putem Interneta<br />
Tekstom, glasom i slikom<br />
Instant messaging, glasovna komunikacija preko Interneta, VoIP<br />
i videorazgovori samo su neki od naprednih, ali i zaraznih načina<br />
komunikacije preko Interneta. Predstavljamo neke od najpopularnijih<br />
programa te namjene<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
Osim toga, GTalk nudi mogućnost i glasovnog<br />
razgovaranja s ostalim korisnicima GTalka, ali<br />
ne i telefonsko zvanje fiksnih ili mobilnih linija. S<br />
jedne strane to GTalk neće učiniti popularnim<br />
VoIP programom, ali s druge strane nam se čini<br />
da mu to nikad i nije bila namjera, već da samo<br />
želi širiti community korisnika Googlea. Što se<br />
tiče “običnog” tipkanja, komunikacija se odvija<br />
one-on-one, dakle samo dvije osobe mogu<br />
sudjelovati u chatu. Korištenje je intuitivno, pod<br />
Settings možete promijeniti i izgled boxa u kojem<br />
razgovarate, a na raspolaganju vam je desetak<br />
različitih tema i motiva. Sviđa nam se i opcija<br />
snimanja chata u Gmail, tako da se uvijek možete<br />
podsjetiti o čemu ste razgovarali s prijateljem.<br />
Od ostalih opcija izdvajamo mogućnost aktiviranja<br />
obavijesti (Notifications) o tome kada dobijete<br />
poruku i kad vam je prijatelj online. www.<br />
google.com/talk<br />
ICQ<br />
Svojevremeno sinonim za instant messaging<br />
kod nas, ICQ je danas prilično evoluirao. Došao<br />
je do verzije 5.1, zadržao dobre stvari od ranije,<br />
prije svega jednostavno komuniciranje tipkanjem<br />
s jednom ili više osoba (kroz opciju chata), mogućnosti<br />
spremanja te komunikacije, jednostavno<br />
obavještavanje kad je netko s kontakt-liste<br />
online te napredne mogućnosti pretraživanja<br />
potencijalnih sugovornika. Međutim, rastom<br />
mogućnosti narasla je i kompleksnost ICQ-a<br />
pa je prvotni user-friendly dojam izgubljen. Ipak,<br />
nakon malo istraživanja, ne biste trebali imati<br />
problema u snalaženju s ovim programom. Svi<br />
novi dodaci i napredne mogućnosti skupljeni<br />
su pod zajedničkim nazivnikom Xtraz, na posebnom<br />
toolbaru uz ICQ. Tako sada u ICQ-u, uz<br />
tekstualnu komunikaciju, možete razgovarati i<br />
glasovno, ali i video chatom. Na raspolaganju<br />
vam je i opcija slanja SMS poruka, koja se pojavila<br />
i u nekim starijim verzijama ICQ-a, ali niti tada<br />
niti danas baš ne funkcionira, jer poruke nekad<br />
dobijete odmah, nekad s priličnim zakašnjenjem,<br />
a nekad ih uopće ne dobijete. Standardni chat<br />
box nije se konceptualno promijenio, jedino što<br />
vam je na raspolaganju više opcija i emotikona,<br />
a hvalimo shortcutove zahvaljujući kojima su<br />
slanje datoteka i obavljanje video chata maksimalno<br />
pojednostavljeni. www.icq.com<br />
Trillian Basic<br />
Još jedan od programa za komunikaciju na<br />
koji treba obratiti pozornost je i Trillian, koji je u<br />
svom izdanju Basic besplatan, dok izdanje Pro<br />
plaćate. Na prvi pogled Trillian ne otkriva da se<br />
radi o prilično naprednom programu, ali jednom<br />
kada instalirate sve potrebne pluginove za njega,<br />
otvaraju se mogućnosti spajanja na servere<br />
ICQ-a, AOL-a, MSN-a i Yahooa, naravno, pod<br />
uvjetom da na njima imate otvorene accounte. S<br />
obzirom na to da se može povezati s ovim servisima,<br />
Trillian, uz klasičnu tekstualnu, nudi i mogućnosti<br />
glasovne i videokomunikacije. Što se<br />
tiče glasovnih poziva, vrijedi isto kao i za GTalk<br />
- možete razgovarati samo s drugim korisnicima.<br />
Moramo biti iskreni i reći da nas mogućnosti<br />
glasovne i videokomunikacije kod Trilliana nisu<br />
previše oduševile svojom kvalitetom, previše<br />
zastajkivanja i prekida kod komunikacije prilično<br />
frustrira. Što se tekstualnog messaginga tiče,<br />
96 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Trilian Basic omogućava snimanje svih<br />
konverzacija<br />
tu je Trillian bitno bolji. I ovaj program ima mogućnost<br />
snimanja vaših razgovora, tekstualnog,<br />
audio i video tipa. www.trillian.cc<br />
Skype<br />
I Skype je program koji je sinonim za cijelu<br />
jednu uslugu, u ovom slučaju VoIP-a, i upravo je<br />
Skype glavni krivac za njegovu globalnu popularizaciju.<br />
Danas Skype ima oko 100 milijuna registriranih<br />
korisnika, premda treba uzeti u obzir da<br />
mnogi od njih imaju više korisničkih računa, stoga<br />
je broj stvarnih korisnika mnogo manji.<br />
Broj mogućnosti i prednosti koje Skype nudi<br />
je velik. Krasi ga izuzetno jednostavno i logično<br />
sučelje, a cijeli postupak, osim biranja korisničkog<br />
imena i lozinke, izvodi se automatski. Čim<br />
je instalacija gotova i upišete potrebne podatke,<br />
spremni ste za komunikaciju, bilo audio ili video!<br />
Naravno, postoje neka ograničenja. Komunikacija<br />
je besplatna između dva korisnika Skypea i tako<br />
je Skype prvotno i zamišljen. Nadogradnjama<br />
programa uvedene su usluge pozivanja i primanja<br />
poziva s fiksne telefonske mreže (SkypeIn i SkypeOut)<br />
te videopozivi. Telefonski razgovori prema<br />
fiksnim i mobilnim mrežama plaćaju se kupnjom<br />
kredita, ali su cijene u odnosu na klasično telefoniranje<br />
puno niže ako zovete inozemstvo. Tako se<br />
minuta razgovora s većinom europskih zemalja<br />
plaća oko 2 do 20 eurocenti, ovisno zovete li<br />
fiksne ili mobilne mreže. Osim primarne namjene,<br />
Skype danas ima i niz drugih mogućnosti, kao što<br />
su ugrađeni IM klijent, modul za razmjenu datoteka,<br />
podrška za konferencijske pozive, slanje SMS<br />
poruka, telefonska sekretarica i tako dalje. www.<br />
skype.com<br />
VoipBuster / VoipStunt<br />
Razlog zašto ova dva programa opisujemo zajedno<br />
je jednostavan. Oba su produkt iste tvrtke,<br />
njemačkog Betamaxa, i gotovo su identični. Jedina<br />
evidentna razlika je u zemljama prema kojima je<br />
pozivanje fiksnih linija besplatno. Imate li instalirana<br />
oba programa, velike su šanse da ćete moći zvati<br />
fiksne linije u cijeloj Europi besplatno. Ima li tu neka<br />
kvaka, mnogi će se zapitati. Kao i uvijek, ima,<br />
( Skype je jedan od najpopularnijih VoIP<br />
programa<br />
premda se ne radi ni o čem ozbiljnom. Naime, da<br />
biste mogli koristiti besplatne pozive, morate uplatiti<br />
10 eura na svoj virtualni račun, čime dobivate<br />
120 dana u kojima možete 300 minuta tjedno zvati<br />
fiksne linije prema zemljama koje su besplatne.<br />
Time se ovi programi pozicioniraju kao svojevrsni<br />
Skype killeri, prvenstveno za uslugu Skype Out, jer<br />
im nedostaju neke od naprednih mogućnosti koje<br />
Skype ima. A da misle ozbiljno skinuti Skype s trona<br />
pokazuje i činjenica da, kad pozivate neki broj,<br />
na korisničkom sučelju piše da je poziv besplatan,<br />
ali da bi ga Skype naplatio toliko i toliko.<br />
VoipBuster i VoipStunt nude i mogućnosti pozivanja<br />
ostalih korisnika ovih servisa, premda naše<br />
iskustvo gotovo jednogodišnjeg korištenja programa<br />
pokazuje da ćete to rijetko raditi, a isto vrijedi i<br />
za iskustva ostalih korisnika koje smo potražili na<br />
Internetu. Kako smo i spomenuli, nedostaju im<br />
neke napredne opcije, poput videopoziva i instant<br />
messaginga, jedina takva koju nude je zapravo<br />
slanje SMS-a. Međutim, s obzirom na to koliko<br />
koštaju pozivi prema fiksnim i mobilnim mrežama,<br />
izostanak naprednih opcija nećemo uzeti za zlo.<br />
www.voipbuster.com / www.voipstunt.com<br />
Parlino<br />
Kada smo u sestrinskom izdanju Moj Moby<br />
prvi u Hrvatskoj posjetili središte tvrtke Tele2 i<br />
tema broja<br />
( Google Talk jednostavan je i zarazan IM<br />
program<br />
tada ih predstavili kao novog mobilnog operatera<br />
u Hrvatskoj, zanimalo nas je, među ostalim,<br />
kako Tele2 vidi nadolazeću prijetnju jeftinih VoIP<br />
poziva. “VoIP treba gledati kao priliku za zaradu,<br />
a ne boriti se protiv njega, jer je to bitka koju<br />
će svaki operater izgubiti!”, rekli su nam tada.<br />
Nedavno je postalo jasno što su u Tele2 mislili<br />
tim. Naime, ova je tvrtka predstavila vlastiti VoIP<br />
program Parlino, koji je u potpunosti zasnovan<br />
na otvorenim VoIP standardima (SIP, IAX). I<br />
Parlino nudi brojne mogućnosti razgovora, od<br />
kojih su oni između dva korisnika besplatni, a<br />
pozivi prema drugim fiksnim i mobilnim linijama<br />
u svijetu među najjeftinijim. Osim toga, Parlino<br />
često ima i razne promocije i nagradne igre, pa<br />
tako dijele telefone, prijenosna računala, besplatne<br />
minute, a često su i razgovori prema nekim<br />
destinacijama po posebnim, promotivnim cijenama<br />
- naravno, besplatni!<br />
Parlino nudi i ponešto naprednijih opcija. To<br />
su prije svega detektor statusa (presence), instant<br />
chat i prosljeđivanje poziva te slanje SMS<br />
poruka. Korisničko sučelje je standardno za VoIP<br />
programe, dakle jednostavno i intuitivno. Dodajmo<br />
i da, za razliku od drugih programa, Parlino<br />
prima uplate od 5, 10 ili 20 eura. S kvalitetom<br />
razgovara problema nema, stoga je i Parlino<br />
program koji treba imati u svojoj VoIP kolekciji.<br />
www.parlino.com<br />
Virtualno druženje<br />
Programi opisani u ovom tekstu samo su<br />
kap u moru IM i VoIP programa koji su<br />
dostupni na tržištu. Mnogo više informacija<br />
o opisanim te o mnogim drugim programima,<br />
kao i o potrebnom hardveru za lakše<br />
online komuniciranje, možete naći u temi<br />
broja pc chipa 138 iz studenog prošle godine.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 97
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
G<br />
0<br />
kuna<br />
rafika na računalu obično je skup sport,<br />
to skuplji što želite imate veće mogućno-<br />
sti u programima koje koristite. Istina,<br />
dobar broj proizvođača daje kupcima na raspolaganje<br />
razne obrazovne licence ili jeftinija izdanja<br />
svog programa sa slabijim mogućnostima. No,<br />
želite li se stvarno kvalitetno baviti grafikom na<br />
računalu, opće je pravilo da ćete morati izdvojiti<br />
veću količinu novca u tu svrhu. Srećom, neki<br />
programi imaju kvalitetu nerazmjerno veliku u<br />
odnosu na svoju cijenu, a što je još bolje, postoje<br />
besplatni programi kojima možete napraviti<br />
apsolutno sve što možete i onim skupima. U<br />
zadnjih se nekoliko godina pojavio izvjestan broj<br />
programa koje jednostavno ne možete zaobići<br />
kad govorite o besplatnim programima, tako da<br />
vas ne bi smjelo iznenaditi što i ovaj tekst govori<br />
o njima. No potrudili smo se pronaći i neke nove<br />
zanimljive i, nadasve, besplatne programe.<br />
U tri dimenzije<br />
Nikog vjerojatno neće iznenaditi naše uključivanje<br />
Blendera u ovaj pregled besplatnih<br />
programa. Ipak, osim što je najpoznatiji, Blender<br />
je sigurno i najkompleksniji projekt 3D zajednice,<br />
koji u svakoj novoj verziji dobiva sve veće i<br />
kompleksnije mogućnosti. Tako je u verziji 2.42<br />
Blender dobio mogućnosti kao što su poboljšana<br />
simulacija tekućina, podrška za HDRI (slike<br />
velikog dinamičkog raspona, koriste se uglavnom<br />
za osvjetljavanje scena), poboljšani rigging<br />
sistem (zadavanje “kostiju” modela radi animacije),<br />
poboljšani videoeditor i compositing sistem.<br />
Drugim riječima, Blender nudi mogućnosti kakve<br />
inače možete naći samo u jako skupim high-end<br />
programima. Međutim, koliko se god oni koji<br />
rade na Blenderu hvalili poboljšanim sučeljem,<br />
ono još uvijek ostavlja puno prostora za doradu,<br />
što Blender čini vrlo teškim za korištenje. Ali,<br />
ako ga savladate, moći ćete u Blenderu napraviti<br />
baš sve što želite. Više o Blenderu možete<br />
doznati na adresi www.blender3d.org/cms/<br />
Home.2.0.html.<br />
( AcmeBrick Masonry Designer služi samo za<br />
pravljenje slika ciglenog zida<br />
Grafika<br />
Besplatna umjetnost<br />
Zbog svoje uočljive prisutnosti u filmskim hitovima računalna<br />
grafika postaje sve poznatija i priznatija. Njome se dizajneri i<br />
umjetnici koriste već dugi niz godina, tako da se uz razvikane i<br />
skupe komercijalne programe razvio i čitav niz njihovih besplatnih<br />
alternativa<br />
Piše: Vlatko Jurić-Kokić<br />
Ako vas ne zanima program koji nastoji biti<br />
cjelovito rješenje za 3D grafiku, a ipak biste se<br />
htjeli malo zabaviti modeliranjem, na raspolaganju<br />
vam je također već poznat program pod<br />
nazivom Wings3D. Program pripada u kategoriju<br />
nazvanu poligonalno modeliranje (potkategorija<br />
subdivision modelling) te i on, kao i Blender, u<br />
svakoj novoj verziji dobiva nove mogućnosti.<br />
Osim što možete modelirati, u Wingsima trenutačno<br />
možete modelima pridati materijale, boje<br />
i teksture. Štoviše, ako biste svoje modele htjeli<br />
renderirati, Wings3D pruža mogućnost eksportiranja<br />
u više formata. Osim najraširenijih, formata<br />
3DS i OBJ, koje možete koristiti praktično u<br />
svakom 3D programu, Wingsi mogu modele<br />
eksportirati za vanjske renderere Toxic i Yafray.<br />
Adresa mu je www.wings3d.com.<br />
Usput rečeno, kad smo već kod Yafraya,<br />
njega možete upotrijebiti ne samo za Wings3D,<br />
nego i kao vanjski renderer za Blender. Zadnja<br />
verzija mu je 0.0.9. Ono što vam Yafray može<br />
ponuditi jest puna globalna iluminacija (izračunavanja<br />
izravnog svjetla i svjetla odbijenog od objekata<br />
u sceni), skydome iluminacija (svjetlo koje<br />
dolazi samo od neba), pune kaustičke efekte<br />
(efekat prolaza svjetla kroz predmete i refleksije<br />
svjetla od predmeta), kao i izračun efekta dubine<br />
polja (DOF), odnosno zamućenosti objekata koji<br />
se nalaze izvan polja fokusa. Konačno, Yafray<br />
podržava i distribuirano renderiranje, odnosno<br />
renderiranje slike na više računala. Ako vas o<br />
njemu zanima još nešto, adresa mu je www.<br />
yafray.org.<br />
Ovdje ćemo vam spomenuti i program koji<br />
namjerno nismo stavljali na naš DVD jer se radi o<br />
( Arbaro, napisan u Javi, spor je ali prilično<br />
dobar program za modeliranje stabala<br />
debeloj beta-verziji, ali koja ipak nudi poprilično.<br />
Taj program za modeliranje zove se Moment of<br />
Inspiration i, za razliku od programa Wings3D, u<br />
njemu modelirate preko NURBS-a (Non-Uniform<br />
Rational B-Splines), odnosno modele definirate<br />
krivuljama a ne poligonima. Autor programa<br />
svojevremeno je radio na izradi programa Rhino-<br />
3D, koji izuzetno cijenimo, što se poprilično vidi<br />
na sučelju MOI-a i po tome da je MOI-jev native<br />
format 3DM isti kao u Rhinu. Moment of Inspiration<br />
prilagođen je za rad s grafičkim tabletima, a<br />
iz njega modele možete eksportirati u formatima<br />
IGES, STL i OBJ. Besplatnu javnu betu (trenutačno<br />
četiri megabajta) možete skinuti s adrese<br />
www.moi3d.com/download.htm.<br />
U kategoriju 3D programa možemo staviti i<br />
98 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
AcmeBrick Masonry Designer. Ovaj program<br />
pomalo smiješnog imena služi isključivo za jednu<br />
svrhu - da bi napravio slike ili teksture ciglenog<br />
zida. Dimenzije koje možete njime dobiti dovoljne<br />
su za baš svaki projekt. Mi smo bez ikakvih<br />
problema dobivali teksture od pet tisuća piksela<br />
po stranici. Na izbor imate razne boje cigala i<br />
morta, kao i razne načine slaganja cigala u zid.<br />
Jedini “problem” s programom jest taj što radi<br />
isključivo online. Naime, nakon što ga instalirate,<br />
morate biti spojeni na AcmeBrickov server da<br />
biste mogli stvarati teksture. No, ako to nije bio<br />
problem s modemom od 33,6 kilobita, sigurno<br />
nije problem ni na DSL-u. Adresa: www.acmebrick.com/md.<br />
Pikseli<br />
3D programi - logično - nastoje simulirati trodimenzionalne<br />
scene, no postoji i hrpa programa<br />
koji se bave isključivo s dvije dimenzije. Najpoznatiji<br />
i najrašireniji od njih sigurno je Adobeov<br />
Photoshop, stoga nije ni čudo što je napravljen<br />
i sličan besplatan program za obradu slike. Ako<br />
to još ne znate, zove se GIMP. No, kao i prošli<br />
put kad smo preporučivali besplatne programe,<br />
ovdje ćemo vam preporučiti GIMPshop zbog<br />
njegova mnogo lakšeg korištenja. To je tek, da ju<br />
tako nazovemo, ljuska za GIMP, ali koja od njega<br />
čini program vrlo nalik Photoshopu i po nazivima<br />
alata i po smještaju naredbi po izbornicima. U<br />
teoriji, svaki korisnik Photoshopa mogao bi prijeći<br />
na GIMPshop i snaći se u vrlo kratkom roku.<br />
Prednost je očita - GIMPshop je besplatan. Želite<br />
li to napraviti, morat ćete odlučiti sami. Kao i<br />
do sada, više o GIMPshopu možete doznati na<br />
http://plasticbugs.com/index.php?p=241.<br />
Među komercijalnim programima za slikanje<br />
suvereno vlada Corelov Painter, a o popularnosti<br />
ove kategorije programa svjedoči činjenica da<br />
besplatnih programa ima najmanje četiri visoke<br />
kvalitete. Iako smo prošli put govorili o programu<br />
Project Dogwaffle i njegovu besplatnom izdanju,<br />
ovaj put smo ga odlučili zanemariti. Umjesto<br />
njega na raspolaganju imate, kao prvo, ArtRage<br />
2. Izdanje ArtRage 2 Free je u osnovi isto kao i<br />
ArtRage 1, uz dodatak povećane brzine rada,<br />
podrške za veći broj grafičkih tableta te nekih<br />
novih mogućnosti. Nema baš nikakvih ograničenja<br />
u pogledu veličine, broja ili ispisa slika koje<br />
možete napraviti ArtRageom 2 Free. Adresa mu<br />
je www.ambientdesign.com/artrage.html.<br />
Osim ArtRagea, tu je i ArtWeaver. U ono malo<br />
vremena koliko smo ga koristili čini nam se da<br />
ArtWeaver ipak nudi nešto više od ArtRagea. Od<br />
mogućnosti, u ArtWeaveru imate i razne vrste<br />
kistova, kao što su recimo kreda ili ugljen (koje<br />
sve možete prilagoditi vlastitim zahtjevima), radi<br />
s layerima, ima efekte kao što su izoštravanje<br />
ili mozaik. Podržava arhitekturu pluginova, preko<br />
koje podržava Lua skripte - izradu skripti u<br />
jeziku Lua što ga čini donekle kompatibilnim s<br />
GIMP-om i GIMPshopom. Konačno, ArtWeaver<br />
je preko plugina Dogweaver moguće povezati<br />
i s programom Project Dogwaffle, pa svoje<br />
( Besplatno izdanje ArtRagea još uvijek vam<br />
nudi dobre mogućnosti slikanja na računalu<br />
slike možete prebacivati iz jednog programa<br />
u drugi. No to će vam raditi samo ako imate<br />
puno, komercijalno izdanje Dogwafflea. ArtWeaverova<br />
adresa je www.artweaver.de/index.<br />
php?en_version.<br />
Ovime nismo gotovi s dvodimenzionalnom<br />
računalnom grafikom. Za ovaj pregled besplatnih<br />
programa osigurali smo vam i Deep Paint.<br />
Ovaj smo program već više puta spominjali u pc<br />
chipu, a razlog je jednostavan - svaki put kad ga<br />
pokrenemo impresionirani smo njegovom izvedbom<br />
i kvalitetom. Za one koji o njemu još nisu<br />
čitali, radi se o programu koji simulira klasične<br />
slikarske tehnike kakve su slikanje uljem, akrilikom,<br />
vodenim bojama, kao i razne druge. Ono<br />
što ga razlikuje od sličnih programa jest činjenica<br />
da on doslovno simulira rezultate klasičnih tehnika.<br />
Naime, program ima “svjetlo” čiji kut padanja<br />
na sliku možete podesiti i zahvaljujući kojem<br />
imate dojam da gledate stvarnu sliku, sa svim<br />
neravninama i udubinama na nanesenoj boji.<br />
Spomenimo na kraju da su mu alati i naredbe<br />
vrlo slični onima Photoshopa, da i Deep Paint<br />
podržava layere i njihovu prozirnost te da njime<br />
možete i od fotografija napraviti nešto što izgleda<br />
kao uljana slika, puno bolje nego što možete<br />
napraviti filtrima za Photoshop. Uz više truda,<br />
naravno. Nažalost, kako ga se Right Hemisphere<br />
odrekao i dao za besplatni download na<br />
www.download.com, na proizvođačevu siteu<br />
nećete naći nikakvih podataka o Deep Paintu.<br />
No potražite tutoriale za Deep Paint 3D, program<br />
za teksturiranje modela - slikarski dio ovih<br />
programa je identičan.<br />
Vektorizacija<br />
U dvije grafičke dimenzije ne morate se baviti<br />
samo fiksnim dimenzijama piksela - postoji i<br />
vektorska grafika koju, pojednostavljeno rečeno,<br />
Mali i uslužni<br />
tema broja<br />
Svako bavljenje grafikom trebalo bi uključivati<br />
i par malenih uslužnih programa.<br />
Prvi od njih je Pixie, koji je toliko jednostavan<br />
i malen da nema smisla da vam pišemo<br />
adresu njegova sitea. Riječ je programu za<br />
prikaz boja na ekranu. Dođete kursorom<br />
iznad pojedinog piksela i Pixie vam prikaže<br />
njegovu boju u RGB, CMYK, HSV i HTML<br />
obliku. Ništa vam više ne treba. Čak ima i<br />
povećalo da lakše pogodite piksel koji želite.<br />
Druga dva uslužna programa također<br />
se bave prikazom boja na ekranu. QuickMonitorProfile<br />
je alat za stvaranje kolor<br />
profila monitora. Za to vam, kako kažu na<br />
http://quickgamma.de/QuickMonitorProfile/<br />
indexen.html, obično treba skupa oprema.<br />
Od istog autora dolazi i QuickGamma, mali<br />
utility za kalibriranje monitora na brzinu.<br />
Adresu sigurno možete pogoditi iz prethodne,<br />
ali za svaki slučaj - http://quickgamma.de/indexen.html.<br />
Ako se želite baviti<br />
grafikom na imalo ozbiljniji način, preporučujemo<br />
da svakako instalirate i koristite ova<br />
dva programčića.<br />
( Blender je vjerojatno i dalje besplatni<br />
program s najviše mogućnosti<br />
možete povećavati i smanjivati a da joj se kvaliteta<br />
ne mijenja. Od komercijalnih programa tu su<br />
najpoznatiji programi za vektorsko crtanje kao<br />
što su Adobe Illustrator ili Macromedia Freehand<br />
(koji se sada također nalazi u Adobeovu vlasništvu).<br />
Od besplatnih programa za vektorsko crtanje<br />
možemo vam preporučiti jedan jedini - Inkscape,<br />
www.inkscape.org. Nastao kao jedan od<br />
projekata Open Source zajednice, Inkscape nudi<br />
alternativu velikim i skupim programima poznatih<br />
proizvođača. Zasad od njega ne možete očekivati<br />
baš sve mogućnosti koje imaju velika imena<br />
vektorske grafike, ali vam nudi osnove rada s<br />
vektorima. Ono što je zanimljivo jest da radi u<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 99
tema broja<br />
formatu SVG (Scalable Vector Graphics), otvorenom<br />
formatu zasnovanom na XML-u i kojeg<br />
je razvio W3C konzorcij, isti onaj koji predlaže<br />
standarde za HTML i CSS.<br />
Ako imate neku rastersku sliku (recimo fotografiju)<br />
koju biste htjeli pretvoriti u vektorski crtež,<br />
to možete napraviti u Inkscapeu. Međutim, ako<br />
vam programi za vektorsku grafiku trebaju isključivo<br />
za tu svrhu, možda je bolje uzeti program<br />
koji se samo time bavi. Onaj koji smo pronašli za<br />
vas zove se WinTopo Freeware na adresi http://<br />
wintopo.com/ ili http://homepage.ntlworld.<br />
com/heatons/softsoft/wintopo/wintopofree.htm,<br />
ako vam ona prva ne radi. Za razliku<br />
od komercijalne verzije, WinTopo Freeware ne<br />
nudi rad sa skenerima ili čišćenje rasterskih slika,<br />
ali bez obzira na to konverzija u vektorske formate<br />
je prilično uspješna.<br />
Tisak i tipografija<br />
Korisnici željni programa za prijelom stranice<br />
uglavnom se moraju oslanjati na dva najveća (i<br />
najskuplja) takva programa - InDesign i Quark<br />
Express - ili se moraju zadovoljiti nekim starijim ili<br />
slabijim programima, kakvi su PageMaker i Serifov<br />
PagePlus. Međutim, na raspolaganju imaju i<br />
savršeno besplatan program pod nazivom Scribus.<br />
Cilj ovog projekta Open Source zajednice<br />
(još jedan!) bilo je stvaranje besplatnog programa<br />
koji će omogućiti ugodan rad početnicima bez da<br />
pritom ograničava podršku za potrebe profesionalaca.<br />
Tako u Scribusu imate podršku za spot<br />
boje, CMYK, importiranje i eksportiranje EPS<br />
datoteka te pravljenje kolor separacija. Scribus<br />
podržava i Unicode fontove, layere, ručni kerning<br />
fontova, a u njemu možete i fontove konvertirati u<br />
PostScript krivulje te ih u samom Scribusu mijenjati.<br />
Scribus dolazi u verzijama za <strong>Windows</strong>e,<br />
OS X i za Linux, a više o njemu možete pročitati<br />
na adresi www.scribus.net/index.php.<br />
PDF je jedan od formata napravljen za lakše<br />
komuniciranje među različitim računalima i platformama.<br />
Ako ste do sada htjeli čitati PDF dokumente,<br />
morali ste najčešće posegnuti za Adobeovim<br />
Acrobat Readerom. Njegova besplatna<br />
alternativa na <strong>Windows</strong>ima se zove Foxit Reader<br />
Free. Osim što je manji i brži, Foxit Reader nudi<br />
vam ispunjavanje formulara u formatu PDF te<br />
pretvaranje PDF-a u čisti tekst. Isto tako vam<br />
nudi i mogućnost pisanja bilješki po PDF dokumentu<br />
koje možete i ispisati. Nažalost, spremanje<br />
bilješki ograničeno je stavljanjem Foxitove<br />
oznake na dokument. Ako vam to smeta, morat<br />
Vegetacija<br />
( Scribus, program za prijelom stranice,<br />
posjeduje jako puno profesionalnih mogućnosti<br />
ćete kupiti Foxit Reader Pro Pack, a ako vam ne<br />
smeta... Više o programu na www.foxitsoftware.com/pdf/rd_intro.php.<br />
Oni koji imaju veći broj fontova na računalu<br />
znaju da je njihovo pregledavanje često vrlo<br />
teško i problematično. U tome će im sigurno<br />
pomoći Font Thing kojim fontove ne samo da<br />
možete pregledati, nego i ispisati primjere, dodati<br />
fontovima bilješke, preimenovati datoteke,<br />
loadati veći broj fontova za privremeno korištenje<br />
bez instalacije... Adresa mu je http://members.<br />
ozemail.com.au/~scef/tft.html. Upozorenje:<br />
radi samo s True Type fontovima.<br />
S druge strane, oni koji bi htjeli fontove obrađivati<br />
i dorađivati nemaju previše besplatnog<br />
izbora. Imaju jedino eudcedit.exe, programčić<br />
koji dolazi s <strong>Windows</strong>ima XP (Start - Run - upišite<br />
“ eudcedit.exe”, bez navodnika i pritisnite<br />
Enter). Vrlo je siromašan, ali je, ipak, besplatan.<br />
Pregledavanje<br />
Na kraju vam preporučujemo dva programa<br />
za pregledavanje slika. Prvi od njih je već dobro<br />
poznati IrfanView, www.irfanview.com, koji<br />
vam zajedno s pluginima omogućava pregleda-<br />
Više se ni sami ne sjećamo koliko smo puta spomenuli da je stvaranje uvjerljivih 3D<br />
modela biljaka prilično zahtjevan posao i da kvalitetne programe za tu svrhu nije lako<br />
naći. Upravo zbog toga mali broj postojećih besplatnih programa za izradu 3D biljaka treba<br />
znati cijeniti, pa makar se ne mijenjali već niz godina. Na ovom ćemo mjestu stoga ponovo<br />
preporučiti Plant Studio, besplatni program za pravljenje sezonskih biljaka kakve su razno<br />
divlje cvijeće ili korov. Odlikuje ga jednostavnost rada i prilično velika kvaliteta rezultata.<br />
Istina, nisu baš takvi da biste ih prikazivali iz najveće blizine, ali su ipak vrlo dobri. Adresa<br />
mu je www.kurtz-fernhout.com/PlantStudio/index.htm.<br />
Stabla su još veći problem za one koji se bave 3D grafikom, jer se programi za izradu 3D<br />
stabala jako puno naplaćuju. Od besplatnih se po Internetu može naći L-System, ali je on<br />
beskrajno kompliciran i ne daje pretjerano dobre rezultate. U pomoć vam može priskočiti<br />
Arbaro, jedan od projekata Open Source zajednice, http://arbaro.sourceforge.net. Njime<br />
možete dobiti dobre rezultate i eksportirati ih u PovRayevu te formatima DXF i OBJ, ali s<br />
ovim programom postoji jedan problem. Napisan je u Javi, što znači da će biti spor.<br />
( Inkscape je program za crtanje u vektorskom<br />
formatu SVG<br />
vanje velikog broja formata, pa čak i nekih 3D<br />
formata. Pri tome je brz i neupadljiv. Međutim,<br />
ima jedan velik problem koji ga čini poprilično<br />
neupotrebljivim za fotografe - veoma je spor u<br />
pregledavanju fotografija snimljenih u RAW formatima<br />
(kakvi su Nikonov NEF, Canonov CRW ili<br />
Olympusov ORF). Zbog toga vam preporučujemo<br />
i FastStone Image Viewer, www.faststone.<br />
org. Za razliku od Irfana, on je u pregledavanju<br />
RAW fotografija vrlo brz, pri čemu mu sigurno<br />
pomaže i mogućnost da RAW slike prikazuje<br />
s polovicom rezolucije. U njemu čak možete<br />
obavljati i osnovno razvijanje RAW fotografija,<br />
iako pri tome ne daje sve one mogućnosti kakve<br />
imate u komercijalnim programima.<br />
( Konverzija rasterskih slika u vektorske<br />
formate može se napraviti programom WinTopo<br />
100 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
PROGRAMI<br />
za<br />
0<br />
kuna<br />
ko smo za grafiku na računalu rekli<br />
da je skup sport, ista se fraza može Ajoš<br />
bolje primijeniti na bavljenje videom.<br />
Logika je jasna - film i televizija donose<br />
ogroman novac, stoga su za njih potrebna<br />
i ogromna ulaganja. Shodno tome, programi<br />
kojima možete montirati videomaterijale<br />
često jako puno koštaju. Slična je situacija<br />
i s profesionalnim programima za obradu<br />
audiomaterijala.<br />
Srećom, entuzijazam pojedinih autora<br />
softvera i Open Source zajednice i na ovom<br />
je području doveo do toga da imate kvalitetne<br />
alternative skupim programima. Neki od<br />
besplatnih programa možda i nemaju sve što<br />
imaju programi koji koštaju od par stotina do<br />
par tisuća dolara, ali, Bože moj, besplatni su.<br />
U ovom popisu besplatnih programa za<br />
obradu audio i video materijala malo smo<br />
promijenili težište - više ne govorimo samo o<br />
programima kojima ćete dovesti u red svoju<br />
kolekciju videomaterijala ili uspjeti staviti dugački<br />
film na jedan disk, već vam donosimo i<br />
neke programe kojima možete napraviti svoj<br />
film ili televizijsku emisiju. Naravno, ni one<br />
druge nismo zanemarili, pogotovo programe<br />
koje članovi naše redakcije koriste već dulje<br />
vrijeme i kojima su izuzetno zadovoljni.<br />
Montaža<br />
Premda je Microsoft u <strong>Windows</strong>e XP ugradio<br />
program za videomontažu koji će poslužiti<br />
svima koji imaju jednostavne zahtjeve,<br />
<strong>Windows</strong> Movie Maker, oni koji bi se malo<br />
ozbiljnije htjeli baviti montiranjem videomaterijala<br />
moraju potražiti neko drugo rješenje.<br />
Movie Maker ima, naime, tek osnovne mogućnosti<br />
spajanja snimki uz prijelaze između<br />
njih te izvjestan broj efekata koji se na snimku<br />
mogu primijeniti, kakvi su “stari film” ili<br />
ubrzavanje snimke, pa može uglavnom zadovoljiti<br />
samo one koji bi htjeli montirati svoje<br />
filmove s rođendana ili plaže.<br />
Kad govorimo o high-end montiranju<br />
videa, tu se ustvari može govoriti o dvije<br />
kategorije programa. Jedni su “obični” programi<br />
za montažu, dok su drugi namijenjeni<br />
compositingu - slaganju više slika u jednu.<br />
Jedan od uobičajenijih programa za desktop<br />
videomontažu je Adobeov Premiere, a osim<br />
njega, uz Canopusove i Sonyjeve programe,<br />
postoje i specijalizirani programi visoke klase<br />
( Audacity je najbolji besplatni program za<br />
obradu audija<br />
Video i audio programi<br />
Frame, bitrate...<br />
tema broja<br />
Programe za rad s video i audio materijalima odlučili smo vam<br />
predstaviti na jednom mjestu. Osim što smatramo da nema baš<br />
previše uistinu korisnih programa za obradu audija, ove dvije kategorije<br />
skoro da nije moguće razdvojiti<br />
Piše: Vlatko Jurić-Kokić<br />
za koje široka javnost nije niti čula. Programi<br />
za compositing slavu su stekli nakon filmova<br />
u kojima je korištena 3D grafika, jer su upravo<br />
takvi programi potrebni da bi se 3D modeli<br />
smjestili u snimku zajedno sa stvarnim<br />
glumcima. Recimo, tu su poznati Adobeov<br />
After Effects ili Appleov Shake.<br />
Besplatni programi često spajaju ove<br />
dvije funkcije u jednu, stoga smo vam ovdje<br />
odlučili skrenuti pozornost na dva takva<br />
programa. Prvi je ZS4, nekad poznat kao<br />
Zwei-Stein. Sličan Adobeovu Premiereu,<br />
ZS4 vam omogućava spajanje više vrsta<br />
materijala (video, audio i statične slike) u<br />
jednu izlaznu datoteku, odnosno gotovu<br />
videosnimku. Uz standardno povezivanje<br />
materijala preko trackova, ZS4 nudi i compositing<br />
i efekte. Za rad s ovim programom<br />
autori preporučuju računalo s više od 512<br />
MB RAM-a i procesorom bržim od 1 GHz.<br />
Mi bismo dodali da u obradi videa sigurno<br />
vrijedi naša omiljena maksima, “što jače, to<br />
bolje”. I premda u imenu ima brojku 4, ZS4 je<br />
tek na verziji 0.956, stoga možete očekivati<br />
povremene napade bugova. No za program<br />
koji može raditi u izuzetno visokoj rezoluciji<br />
od 16.000x16.000 piksela, i to uz broj trackova<br />
ograničen samo mogućnostima vašeg<br />
računala, rekli bismo da vrijedi izdržati i koji<br />
bug. Adresa na kojoj možete naći tutoriale i<br />
forume je www.zs4.net.<br />
Wax je program koji je po namjeni i izgledu<br />
vrlo sličan Zwei-Steinu, no ipak ga razlikuje<br />
nekoliko bitnih stvari. Wax se može upotrijebiti<br />
kao samostalna aplikacija, ali ga isto tako<br />
možete upotrijebiti kao svojevrstan plugin za<br />
Adobeov Premiere, Sonyjev Vegas ili EditStu-<br />
( GSpot vam daje podatke o video i audio<br />
kodeku koji je upotrijebljen u izradi datoteke<br />
dio Pure Motiona. U Wax možete i izravno<br />
importirati 3D modele u formatima 3DS i<br />
MS3D. U njemu također možete koristiti<br />
plugine za VirtualDub ili presete iz <strong>Windows</strong><br />
Movie Makera. Zatim, može koristiti akceleratore<br />
na grafičkim karticama. Konačno,<br />
od efekata svakako valja izdvojiti Shatter za<br />
dobivanje eksplozija ili Particle Generator za<br />
dobivanje efekata kakav je, na primjer, snijeg.<br />
Više o programu na www.debugmode.<br />
com/wax.<br />
Dodali bismo i da Blender, kojeg smo<br />
spomenuli u tekstu o računalnoj grafici, ima<br />
osnovne mogućnosti compositinga i montaže<br />
videa, tako da oni koji se bavi isključivo<br />
3D grafikom mogu taj program upotrijebiti za<br />
stvaranje svojih videomaterijala.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 101
tema broja<br />
Gotovi materijali<br />
Potpuno nam je jasno da ne zanima svakoga<br />
videomontaža ili stvaranje vlastitih videomaterijala.<br />
Neke ljude zanimaju samo gotovi<br />
proizvodi - na primjer, žele samo gledati<br />
filmove. I pri tome bi željeli još neke stvari.<br />
Na primjer, htjeli bi sačuvati svoj originalni<br />
DVD, a djeci dati kopiju da se njome zabavljaju.<br />
Nemojte se sada smijati - otiđite praktično<br />
u koju god hoćete videoteku i posudite<br />
DVD namijenjen djeci (makar i nominalno).<br />
Vidjet ćete da takvi diskovi često izgledaju<br />
kao da su ih po kamenjaru za sobom vukli<br />
podivljali konji. Ili možda želite na more ponijeti<br />
par filmova, ali ne želite riskirati originalne<br />
DVD-ove. U takvim slučajevima jako će vam<br />
dobro doći dva programa.<br />
DVD Shrink vam omogućava kopiranje<br />
filmova s DVD-a. No, za razliku od pukog<br />
kopiranja diskova, u DVD Shrinku možete<br />
ukloniti pojedine dijelove originalnog diska,<br />
kao što su suvišni titlovi (kome ovdje trebaju<br />
kineski ili portugalski titlovi?) ili “izbačene<br />
scene”. Osim toga, DVD Shrink može napraviti<br />
upravo ono što mu ime kaže - shrink<br />
- stisnuti film tako da zauzima manje prostora<br />
na disku. Njime tako možete film koji<br />
zauzima sedam-osam gigabajta smanjiti na<br />
veličinu jednog običnog DVD-R diska. Prema<br />
našim iskustvima, takvi filmovi ne gube zamjetno<br />
na videokvaliteti. www.dvdshrink.org<br />
FairUse Wizard Light Edition pak ima<br />
sličnu funkciju - transkodira DVD filmove u<br />
datoteke veličine 700 megabajta. Pri tome<br />
koristi DivX i XviD kodeke. Ovdje treba napomenuti<br />
da XviD kodek dolazi sa samim programom,<br />
dok je DivX opcija i treba ga odvojeno<br />
instalirati. Vjerojatno vam ne treba previše<br />
objašnjavati kakva je prednost ovog načina<br />
spremanja kopija filmova - samo trebate<br />
izračunati koliko datoteka od 700 megabajta<br />
stane na jedan DVD-R disk od 4,7 gigabajta.<br />
FairUse Wizard transkodira isključivo filmo-<br />
CamStudio<br />
Strogo gledano, CamStudio baš i ne pripada u ovu<br />
kategoriju. Međutim, ipak smo odlučili ovdje ga<br />
spomenuti iz jednostavnog razloga - i on se bavi pokretnim<br />
slikama. Ovaj je program namijenjen snimanju<br />
desktopa, odnosno onoga što po desktopu radite.<br />
Izuzetno je koristan u snimanju video tutoriala jer korisnici<br />
mogu vidjeti što točno radite. A želite li podgrijavati<br />
vlastitu taštinu, u materijal snimljen CamStudijem<br />
možete umetnuti i vlastitu snimku napravljenu web<br />
kamerom. CamStudio gotovu snimku može spremiti<br />
u formatu AVI ili SWF, no uz ogradu - njegove SWF<br />
datoteke mogu se normalno gledati samo u Internet<br />
Exploreru, dok korisnici Firefoxa ili Opere znaju imati<br />
probleme. Čovjek koji održava besplatnu varijantu<br />
toga je svjestan i problem namjerava ispraviti u idućoj<br />
verziji.<br />
Da, kažemo “čovjek koji ga održava”. Naime, on nije<br />
autor programa. CamStudio je napravila kompanija<br />
po imenu po imenu RenderSoft, koju je kupila tvrtka<br />
( BeSweetom možete izvući audio stream iz video zapisa<br />
ve s originalnih diskova i njime ne možete<br />
transkodirati VOB datoteke s hard diska. S<br />
druge strane, filmove možete transkodirati iz<br />
takozvane slike diska, ISO datoteke. Za one<br />
koji su spremni izdvojiti neke novce, postoji<br />
i komercijalna puna varijanta programa koja<br />
može transkodirati filmove u iPod format.<br />
www.fairusewizard.com/lang_en<br />
Kad već imate gotove datoteke, može<br />
vam se dogoditi da vam ih računalo neće<br />
moći prikazati jer nemate odgovarajući<br />
kodek. Za točnu i pouzdanu identifikaciju<br />
kodeka najbolje je vam je upotrijebiti GSpot,<br />
program koji vam daje razne podatke o vašim<br />
medijskim datotekama. Ne samo koji<br />
je kodek upotrijebljen i je li isti instaliran na<br />
vašem računalu, već i podatke o bitrateu i<br />
( CamStudio je malen i jednostavan<br />
program za snimanje desktopa<br />
eHelp i upotrijebila tehnologiju iz CamStudija u svom programu RoboDemo. Nju je pak<br />
kupila Macromedia (koju je pak kasnije kupio Adobe) i upotrijebila tehnologiju iz RoboDema<br />
u Captivateu. Vlasnik stranice www.camstudio.org je pak našao staru verziju CamStudija<br />
zajedno sa source codeom i pod GPL licencom je dao i jedno i drugo na raspolaganje<br />
širokoj javnosti. Eto, sad znate odakle besplatni CamStudio.<br />
video i audio dijela, kao i razne druge korisne<br />
podatke. Ovaj vam program sigurno neće<br />
stalno trebati, ali kad vam treba, nema mu<br />
premca. Adresa mu je www.headbands.<br />
com/gspot.<br />
Ponekad vam se može dogoditi da videodatoteku<br />
dobijete rascjepkanu u više komada.<br />
Nikad nam nije bilo sasvim jasno zbog<br />
čega to ljudi rade, ali znamo da se takva<br />
situacija relativno često događa. U rješavanju<br />
ovog problema pomaže MediaJoin. Podržava<br />
dobar broj kodeka - WMV, AVI, MPEG-1<br />
i MPEG-2 s video te WMA, MP3 i OGG sa<br />
zvučne strane. Jednostavno odvučete sve<br />
datoteke koje želite spojiti, podesite postavke<br />
za bitrate i framerate i onda sačekate da<br />
program obavi svoje. Nismo uspjeli naći site<br />
posvećen samo njemu, ali ga inače možete<br />
naći na raznim siteovima za download, kao<br />
što su tucows.com ili softpedia.com.<br />
Kodeci i playeri<br />
Kad već toliko spominjemo kodeke, bio bi<br />
red da im se i malo opširnije posvetimo. Iako<br />
postoji više paketa kodeka, mi već godinama<br />
koristimo K-Lite Codec Pack i njime smo jako<br />
zadovoljni. Dolazi u nekoliko varijanti - K-Lite<br />
Mega Codec Pack, K-Lite Codec Pack Basic,<br />
K-Lite Codec Pack Standard i K-Lite Codec<br />
Pack Full. Iskreno govoreći, nikad nismo vidjeli<br />
neku stvarno bitnu razliku između Mega<br />
Codec Packa i Codec Packa Full. No oba su<br />
namijenjena takozvanim power korisnicima<br />
i ljudima koji kodiraju vlastite materijale. I<br />
u jednom i u drugom imate takvu hrpetinu<br />
kodeka da će vam se od njih zavrtjeti u glavi.<br />
Mega Codec Pack ipak dolazi s takozvanim<br />
alternativama - QuickTime Alternative i Real<br />
Alternative, koje sadrže samo potrebne kodeke.<br />
Ako uzmete u obzir Appleovu napasnost<br />
s ponudom da kupite Quicktime Pro ili RealOneove<br />
postupke s prijavljivanjem podataka<br />
korisnika, korisno je imati alternativu. Najpotpuniji<br />
popis kodeka u Mega Codec Packu<br />
imate na http://free-codecs.com/download/K_Lite_Mega_Codec_Pack.htm.<br />
K-Lite Codec Pack Basic i Standard namijenjeni<br />
su manje zahtjevnim korisnicima,<br />
a najkorisnija karakteristika koju dijele s dva<br />
102 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( DVD Shrinkom možete stisnuti svoj film na<br />
veličinu jednog DVD-R diska<br />
( MediaJoinom možete videozapis razrezan u<br />
više dijelova spojiti natrag u jedan<br />
maloprije spomenuta paketa jest da dolaze<br />
s Media Playerom Classic. Ovaj je player<br />
isprva bio zamišljen kao jednostavna zamjena<br />
za <strong>Windows</strong> Media Player, koji je postao<br />
ogroman potrošač resursa (i radio razne<br />
druge stvari), no Classic se u međuvremenu<br />
razvio u odličan i još uvijek jednostavan<br />
player, kojeg bismo, da nije kvalitetnijih komercijalnih<br />
DVD playera, isključivo koristili za<br />
prikazivanje videa. Popis kodeka u Codec<br />
Packu, kao i najnovije verzije, možete naći na<br />
adresi http://free-codecs.com/download/<br />
K_Lite_Codec_Pack.htm.<br />
Od audio playera ne možemo zaobići<br />
Winamp Basic. Premda članovi redakcije koriste<br />
i druge audio playere, nama je Winamp<br />
dugogodišnja ljubav jer volimo njegov način<br />
rada. U verziji 5 Winamp je dobio i mogućnost<br />
prikazivanja videodatoteka, ali ipak nije<br />
ni do koljena Media Playeru Classic. Dio Winampove<br />
snage leži i u činjenici da za njega<br />
postoji ogroman broj plugina koji mu uvelike<br />
povećavaju mogućnosti. Sve to skupa nalazi<br />
se na adresi www.winamp.com.<br />
Audio<br />
Konačno smo došli i do obrade audiomaterijala.<br />
Kad se radi o besplatnom obrađivanju<br />
audija, tu nema puno priče. Audacity<br />
(http://audacity.sourceforge.net) je sigurno<br />
najbolji besplatni program za snimanje i<br />
obradu audiomaterijala. Uz odgovarajući hardver<br />
može snimati i do 16 kanala odjednom.<br />
Radi sa 16-bitnim, 24-bitnim i 32-bitnim<br />
( Media Player Classic daleko je manji i brži<br />
od standardnog <strong>Windows</strong> Media Playera<br />
uzorcima. Može koristiti VST plugine kakvi<br />
se koriste u profesionalnim programima.<br />
Može... ma, nema smisla dalje nabrajati.<br />
Provjerite sami što sve može. Mi ćemo vam<br />
samo još reći da sigurno nećete požaliti.<br />
Ipak, kako volimo našim čitateljima dati<br />
alternativu, spomenut ćemo vam i Wave-<br />
Pad. Premda s Audacityjem dijeli velik broj<br />
mogućnosti, smatramo da je ipak nešto<br />
slabiji od njega. Glavni razlog tome je to što<br />
besplatna verzija WavePada ipak nema sve<br />
mogućnosti koje ima komercijalna verzija.<br />
No, i besplatni WavePad će vam omogućiti<br />
da bez većih problema snimate i obrađujete<br />
audiomaterijale. Više o njemu na www.nch.<br />
com.au/wavepad.<br />
Onim kojima je program za obradu audija<br />
potreban da bi sredili svoje MP3 datoteke<br />
možemo pak preporučiti mp3DirectCut. U<br />
njemu možete promijeniti raspored dijelova<br />
pjesme, povećati ili smanjiti glasnoću, razdijeliti<br />
dugačke MP3 datoteke u pojedine<br />
pjesme... Glavna mu je karakteristika upravo<br />
to što radi s MP3 datotekama, odnosno<br />
s komprimiranim datotekama. Nema pretvaranja<br />
MP3-ce, recimo u WAV, pa onda<br />
ponovnog kodiranja u MP3. Time se čuva<br />
originalna kvaliteta. To, istina, ne mora uvijek<br />
biti dobra stvar, ali to je već predmet za neki<br />
drugi tekst. Program je izuzetno malen, a<br />
nešto više o njemu imate na adresi http://<br />
mpesch3.de1.cc/mp3dc.html.<br />
BeSweet pripada otprilike istoj kategoriji<br />
programa kakav je, primjerice, FairUse Wizard.<br />
Naime, skoro jedina funkcija BeSweeta<br />
jest da transkodira audioformate iz jednog<br />
u drugi, bilo to iz formata MP3 u AC3 ili iz<br />
WAV-a u OGG. No ima još i jednu vrlo zanimljivu<br />
mogućnost. Njime možete izvući audio<br />
stream iz AVI i VOB datoteka te tako dobiti<br />
izvorni soundtrack iz svojih filmova. Adresa<br />
mu je http://besweet.notrace.dk.<br />
I za sam kraj smo odlučili spomenuti i program<br />
kojim ćete svoju kolekciju video i audio<br />
materijala moći dovesti u red. Sigurno će<br />
vam trebati nakon što savladate gore spominjane<br />
programe i napravite vlastite materijale.<br />
Zove se Media Catalog Studio Lite, a nalazi<br />
se na adresi www.maniactools.com/soft/<br />
media_catalog_studio. Zna raditi s puno<br />
formata, podržava playliste, može poredati<br />
datoteke po hrpi kriterija... Ukratko, izuzetno<br />
koristan program. Kakvi će vam, nadamo se,<br />
biti svi programi o kojima smo govorili.<br />
tema broja<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 103
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
U<br />
0<br />
kuna<br />
odnosu na količinu igara za koje valja<br />
izdvojiti manje ili više novca, besplatnih<br />
igara je prilično malo. Usto, besplatne<br />
igre koje nisu vikend-projekt dokonih geekova<br />
počele su se tek nedavno pojavljivati. Razloga<br />
za to ima više, ali onaj osnovni je da novac<br />
(a ne “ljubav”) pokreće svijet. Dok nije bilo<br />
Interneta, jednostavno nije postojao način da<br />
besplatno distribuirate neku igru u svaki dom.<br />
Sve i da ste napravili tonu CD-ova sa svojim<br />
uratkom, maloprodajni lanci bi vam bez problema<br />
naplatili uslugu dijeljenje te igre, makar ona<br />
samo stajala na njihovoj polici. Sve što bi vam<br />
preostalo jest dijeliti medije na obližnjoj tržnici,<br />
što baš i nije učinkovita metoda.<br />
Penetracijom broadbanda pojavile su se<br />
nove mogućnosti. Premda niti distribucija<br />
putem Interneta nije besplatna, mnogo je učinkovitija<br />
od bilo kojeg klasičnog oblika. Iako su<br />
postojale određene naznake da će doći do velikog<br />
preokreta u načinu distribucije i cijeni igara,<br />
ispostavilo se da se u cijeloj priči vrti prevelik<br />
novac da bi došlo do velikih preokreta. Predviđanja<br />
da će se igre početi financirati isključivo<br />
od reklama te da će krajnji korisnik plaćati tek<br />
dolar ili dva još uvijek su daleko od stvarnosti.<br />
Većina besplatnih igara financira se nekim<br />
oblikom premium usluge, tj. donacija što ih<br />
daju korisnici, kojima često nije problem odvojiti<br />
nekoliko desetaka dolara za igru koja je besplatna.<br />
Unatoč nerijetko skromnom budžetu<br />
neupitno je da postoje besplatne igre koje bez<br />
problema pariraju i najboljim komercijalnim naslovima<br />
često nudeći kudikamo veću igrivost i<br />
mnoštvo originalnih ideja.<br />
Besplatne igre<br />
Za duge zimske noći<br />
Unatoč konstantnom uvjeravanju od strane velikih developera i<br />
izdavačkih kuća kako se cijena izrade kvalitetne igre izražava u<br />
milijunima, ako ne i milijardama dolara, mnogi primjeri odličnih<br />
besplatnih igara pokazuju da se kvalitetna igra može napraviti za<br />
mnogo manje novca<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
Second Life<br />
šačica dizajnera i programera. Unatoč nešto<br />
slabijoj grafici, igra dobiva na realnosti time<br />
što ne zadaje ama baš nikakva ograničenja u<br />
virtualnom životu. Želite li otvoriti bordel, kla-<br />
Iako postoji već više od dvije godine, Sedionicu ili vrtić, sve što morate imati je nešto<br />
cond Life tek je nedavno postao popularan i slobodnog vremena i mašte. Točku na i ionako<br />
pokazao što nudi igračima. Ako ste ikada igrali odličnoj igri stavlja činjenica da virtualne dolare<br />
Simse, u Second Lifeu osjećat ćete se kao zarađene u igri možete pretvoriti u prave, ame-<br />
riba u vodi. Premda nema nekog konkretnog ričke dolare i potrošiti ih u nekoj od internet-<br />
cilja niti svrhe, igra vam dopušta da naprosto skih trgovina. Second Life zajednica trenutno<br />
“živite” u virtualnom svijetu radeći sve ono broji dva milijuna igrača od kojih se otprilike<br />
što inače radite u “pravom” svijetu. Kako su pola milijuna spoji barem jednom mjesečno,<br />
većinu objekata u igri, počevši od sitnica poput<br />
kišobrana i cipela pa do zgrada, napravili<br />
upravo korisnici, igra odiše unikatnom atmo-<br />
stoga vam zasigurno neće biti dosadno.<br />
Igra je potpuno besplatna odlučite li se za<br />
osnovni korisnički račun. Cijena premium ra-<br />
( U Second Lifeu možete raditi<br />
što god poželite<br />
sferom koja djeluje mnogo stvarnije od sličnih čuna kreće se od deset dolara mjesečno pa<br />
igara u kojima kompletnu “scenografiju” radi na više, a želite li kupiti vlastiti otok, morat ćete alnije iskustvo modernog ratovanja. Budžet<br />
odvojiti i nekoliko tisuća dolara. Makar je na America’s Armya jako je velik i ništa manji od<br />
prvi pogled upitno tko bi odvojio tolike novce većine popularnih komercijalnih igara. Zbog<br />
za nekretninu smještenu u bespućima nepo- toga podrška, marketing i općenito cijela<br />
stojećeg svijeta, to je jedan od glavnih načina postprodukcija uvelike nadilaze mogućnosti<br />
financiranja Second Lifea.<br />
ostalih besplatnih igara.<br />
www.secondlife.com<br />
Premda ćete najčešće čuti da je AA pucači-<br />
America’s Army<br />
na, moglo bi vas dočekati nekoliko neugodnih<br />
iznenađenja odlučite li se zaigrati ovu igru.<br />
Jedna od najstarijih besplatnih igara ujedno Istina, radi se o pucačini, ali ne o pucačini na<br />
je i igra koja je izazivala najviše kontroverzi. kakve smo navikli. Ova igra vas više-manje uči<br />
Naime, nije posve krivo reći da America’s kako je to biti pravi pripadnik oružanih snaga<br />
Army služi samo i isključivo za promociju Sjedinjenih Američkih Država te shodno tome<br />
određenih američkih ciljeva. No, odlučite li ne smijete pucati na sve što se miče, morate<br />
zažmiriti na jedno oko i zanemariti tko plaća pratiti stroge protokole i poštivati naredbe<br />
proizvodnju igre, priuštit ćete si sate i sate nadređenih. Ako očekujete atmosferu à la<br />
( Premda je Second Life besplatan, morat ćete izuzetno kvalitetne igre koja pruža nevjeroja- Quake, slobodno zaobiđite America’s Army,<br />
platiti želite li kakvo atraktivno zemljište<br />
tno mnogo detalja i, prema mnogima, najre- ali želite li vidjeti nešto drugačiju pucačinu<br />
104 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
tema broja<br />
koja, premda je besplatna, bez problema parira<br />
svim igrama u bilo kojem aspektu, svakako<br />
zaigrajte America’s Army.<br />
www.americasarmay.com<br />
OGame<br />
Ako je suditi prema našoj redakciji, OGame<br />
je izuzetno popularna igra. Službene statistike<br />
servera to također potvrđuju: samo engleska<br />
verzija ima dvadeset i sedam servera, tj. svemira,<br />
od kojih svaki prima četrnaest tisuća igrača.<br />
Zbrojimo li i ostale jezike na kojima je igra<br />
dostupna, dolazimo do nešto manje od dva<br />
milijuna igrača.<br />
Glavna odlika OGamea i svih sličnih browser<br />
based igara je što vam treba samo browser te<br />
korisničko ime i lozinka. Za kojim god računalom<br />
se našli - kod kuće, na poslu, kod prijatelja<br />
ili u internetskom kafiću - treba vam manje od<br />
minute da provjerite status svoje flote i vidite<br />
kako napreduje vaš grand master plan o pokoravanju<br />
cijele galaksije. Dakako, ne očekujte<br />
spektakularnu grafiku, ali unatoč tehničkim<br />
ograničenjima OGame itekako uspijeva dočarati<br />
atmosferu svemirskih bespuća.<br />
Radnja ovog MMORPG-a odvest će vas u<br />
2250. godinu, kada je čovjek počeo naseljavati<br />
ostale planete Sunčeva sustava. Izumom<br />
impulsnih pogona omogućena su putovanja<br />
brzinom većom od brzine svjetlosti i otvorene<br />
su mnoge mogućnosti istraživanja svemira.<br />
No, kako to inače biva, idila nije dugo trajala<br />
jer smo se pobili oko novootkrivenog elementa<br />
po imenu zentronij. Nakon nekoliko godina<br />
ratovanja eksplozija moderne nuklearne bombe<br />
uništila je kompletnu civilizaciju. Tu u priču<br />
ulijećete vi. Pokušavajući izgraditi sve što je<br />
uništeno i vratiti ljudsku rasu na staru slavu,<br />
bavit ćete se raznim poslovima: transportom,<br />
špijunažom, napadima, sakupljanjem resursa,<br />
kolonizacijom, uništavanjem tuđih mjeseca i<br />
općenito ratovanjem. OGame je ogromna igra<br />
u kojoj vrijede specifična pravila s kojima se<br />
valja upoznati prije početka igranja. Na prvi<br />
pogled radi se o kompliciranoj igri, ali zahvaljujući<br />
solidnom sustavu pomoći i ljubaznoj zajednici,<br />
ubrzo ćete shvatiti što u igri treba raditi i<br />
kako preživjeti.<br />
www.ogame.org<br />
Mobilna zabava<br />
Razvojem mobitela većina nas u džepu<br />
nosi procesorsku snagu i memoriju za<br />
koju je do prije dvadesetak godina trebala<br />
omanja soba. Igara za mobitel, dakako, ne<br />
nedostaje, iako ih je malo besplatnih jer ih<br />
većinom operateri masno naplaćuju. Broj besplatnih<br />
igara ponajprije ovisi o mobitelu koji<br />
koristite. Za popularnije modele pronaći ćete<br />
veći izbor igara, dok za one manje popularne<br />
često neće biti niti jedna dostupna igra.<br />
Dakako, želite li preuzimati igre u potpunosti<br />
besplatno, bez da se spajate na WAP stranice<br />
ili sličnim metodama, trebat će vam kabel<br />
za povezivanje mobitela i računala, Bluetooth<br />
ili infrared adapter. Igre možete pronaći na<br />
sljedećim adresama: www.zedge.net, www.<br />
mobilerated.com, www.getjar.com, www.freegames.com.au<br />
i www.mobile9.com.<br />
( Najrealnija simulacija rata dostupna civilima<br />
- America’s Army<br />
Grand Theft Auto 1 i 2<br />
Kada smo počeli pripremati ovaj članak, imali<br />
smo namjeru predstaviti igre koje su od samog<br />
početka razvoja zamišljene tako da budu besplatne<br />
za krajnjeg korisnika. No, bez obzira na<br />
to što GTA ne pripada u tu kategoriju, bio bi grijeh<br />
da vam ne kažemo kako možete potpuno<br />
besplatno i legalno doći do dvije fenomenalne<br />
igre koje su imale velik utjecaj na razvoj igraće<br />
industrije.<br />
Prije deset godina prilično nepoznata grupa<br />
developera napravila je Grand Theft Auto. U<br />
svijetu gotovo potpuno linearnih i skriptiranih<br />
događaja i misija Grand Theft Auto je ponudio<br />
nešto sasvim novo: otvoren svijet u kojem<br />
možete lutati do mile volje i činiti što god želite.<br />
Grafika se danas ne čini odveć spektakularnom<br />
i nudi tada standardni ptičji pogled na grad u<br />
kojem ste obavljali svoje prljave poslove. Nepune<br />
dvije godine kasnije izlazi Grand Theft Auto<br />
2. Iako nije bio originalan i revolucionaran kao<br />
prethodnik, solidan broj novosti još jednom je<br />
privukao mnoge igrače. Sedam bandi haralo<br />
je gradom, a na vama je bilo da se odlučite za<br />
koga ćete raditi, s kime ćete se boriti i koga<br />
ćete pokušati ukloniti s ulice. Premda mediji<br />
( Igre na mobitelima idealne su za kraćenje<br />
vremena na nastavi ili u tramvaju<br />
( www.freekick.org - online simulacija<br />
nogometnog menadžera<br />
nisu s tolikim interesom pratili izlazak starijih<br />
verzija GTA-a kao što čine s novim inkarnacijama<br />
koje su “oličenje sveg zla koje donose igre”,<br />
originalni GTA predstavlja pravi klasik. Igru koju<br />
nipošto ne smijete propustiti poglavito kada<br />
vam ju besplatno nude.<br />
Obje su igre prilagođene za moderna računala<br />
i, koliko smo vidjeli, nema apsolutno nikakvih<br />
problema s pokretanjem, čak niti na 64bitnim<br />
strojevima. Ukoliko ipak imate problema<br />
s trzanjem u igri, pritisnite F8. To će uključiti<br />
framelimiter i riješiti vaše probleme. Nakon besplatne<br />
registracije na e-mail će vam stići link<br />
za download igara. Obje imaju oko 350 megabajta.<br />
Nemojte se razočarati ako ne uspijete<br />
odmah skinuti igru. Navala ne servere često je<br />
jako velika, stoga valja pričekati sat-dva.<br />
www.rockstargames.com/classics/<br />
( Ogromna prostranstva, ogromni svemirski<br />
brodovi i nebrojene mogućnosti “šverckomerca”<br />
- OGame<br />
106 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Ako vam je dosadno<br />
Ako imate posao, ženu, djecu ili život<br />
općenito, ni pod kojim uvjetima ne otvarajte<br />
www.miniclip.com! Količina besplatnih<br />
Flash igara na toj stranici je doslovce nehumana.<br />
Isprva se čini da su igre odveć jednostavne<br />
i da brzo dosade, ali nakon samo nekoliko<br />
rundi uhvatit ćete se u dobrom staroj<br />
“još samo da jednom odigram” situaciji koja<br />
potraje sate i sate.<br />
Sve igre pažljivo su probrane i gotovo da i<br />
nema loše igre; postoje samo igre koje vam<br />
se mogu više ili manje svidjeti. Osim uobičajenih<br />
arkada postoji cijeli set mozgalica koje<br />
će stjerati u očaj i najbistrije umove. Ipak,<br />
“najgore” od svih su multiplayer igre. Uvijek<br />
se nađe netko tko, kao i vi, ima viška slobodnog<br />
vremena i onda krenu partije kojima<br />
( Miniclip - nepresušan izvor zaraznih igara<br />
nikad kraja.<br />
Na siteu svaki dan osvane pokoja nova igra, najčešće tematski vezana uz kalendarsko<br />
razdoblje u kojem se nalazimo. Tako su sada popularne razne snježne igre. Od skijanja,<br />
snowboarda, grudanja pa do raznih ludorija s pingvinima.<br />
Uglavnom, ekstremno zarazno i, naravno, potpuno besplatno. Nemojte reći da vas nismo<br />
upozorili!<br />
Slam Soccer 2006<br />
Evo odličnog primjera što se može napraviti<br />
uz nešto znanja i dosta slobodnog vremena.<br />
Ovaj open source nogomet neće osvojiti nikakve<br />
nagrade, ali ako vam je dosta glomazne FIFA-e<br />
i PES-a, koji nemaju smisla za humor i nisu se<br />
promijenili već godinama, Slam Soccer će vas<br />
itekako nasmijati. Instalacijska datoteka od devedesetak<br />
megabajta slobodna je za preuzimanje<br />
bez ikakvih registracija ili sličnih čudesa, a sama<br />
instalacija traje manje od minute.<br />
Igru krasi pomalo uvrnut smisao za humor<br />
koji je uočljiv odmah po pokretanju. Pet malih,<br />
smiješnih čovječuljaka s prevelikim stopalima<br />
veselo trčkara po nevelikom terenu natjeravajući<br />
preveliku loptu. Premda igra ne nudi nikakve napredne<br />
taktike, dribling niti upravljanje momčadi,<br />
utakmice su jako zabavne. Mališanima upravljate<br />
četirima kursorskim tipkama te imate tri dodatne<br />
tipke za trčanje, dodavanje i pucanje. Komentatori<br />
karikiraju svaku situaciju i, iako se vidi da se radi<br />
o amaterskim spikerima, većina fora i doskočica<br />
je smiješna. Protivnici znaju biti krajnje iritantni, što<br />
zbog suca, što zbog činjenice da zna biti utakmica<br />
u kojima svaki udarac upućen na gol prolazi u<br />
mrežu. Suci su posebna priča. Nije nam baš ja-<br />
( Grand Theft Auto - igra koju ne smijete<br />
propustiti!<br />
sno na koji način određuju kada je nešto prekršaj,<br />
a kada ne jer se za iste stvari nekad dobije crveni<br />
karton, a drugi put niti prekršaj.<br />
Nažalost online multiplayer načina igre nema,<br />
ali s prijateljem možete dijeliti svoju tipkovnicu i<br />
pokazati mu tko je bolji. Osamdeset momčadi<br />
(među kojima je i Hrvatska) uglavnom se razlikuju<br />
samo po dresovima, ali zato dvadeset stadiona<br />
izgleda odlično. Moramo spomenuti i deset različitih<br />
atmosferskih uvjeta koji solidno izgledaju, ali<br />
nažalost ne utječu na performanse igrača.<br />
www.xenoage.com<br />
Simutrans<br />
Za Railroad Tycoon i njemu slične igre nerijetko<br />
je bio potreban čitav CD ili DVD, a naši<br />
susjedi uspjeli su strpati gotovo sve što takve<br />
igre nude (i još poneku mogućnost) u samo dvadesetak<br />
megabajta. Unatoč zaista maloj instalacijskoj<br />
datoteci grafika je zapanjujuće dobra.<br />
Zajednica okupljena oko ove igre ogromna je i<br />
zahvaljujući njoj postoje prijevodi igre na mnoge<br />
jezike, kao i razne mape i dodaci. Postoji,<br />
primjerice, i mapa Hrvatske s detaljno ucrtanim<br />
šumama, planinama i rijekama.<br />
Kao što joj i samo ime kaže, igra se prvenstveno<br />
bavi transportom, apsolutno svega i<br />
svačega. Od najočitijih oblika cestovnim putovima<br />
do transporta pošte i električne energije. No<br />
igra nudi mnogo više od puke izgradnje cesta.<br />
Na vama je da se brinete o kompletnoj ekonomiji<br />
vezanoj uz prijevoz dobara. Često kažemo<br />
da su besplatne igre bolje od komercijalnih, a<br />
ova je očit primjer toga. Pathfinding algoritam<br />
u Simutransu neusporedivo je bolji od svojih<br />
komercijalnih suparnika. Šanse da se neko prijevozno<br />
sredstvo zaglavi u ovoj igri apsolutno su<br />
minimalne, dok kod mnogih komercijalnih igara<br />
to nije rijedak slučaj.<br />
Igra je dostupna za <strong>Windows</strong>e, BeOS, MacOS<br />
i Linux, a najavljena je podrška i za neke<br />
mobilne platforme. Ako vas iole privlače tycoon<br />
igre, Simutrans morate isprobati.<br />
www.simutrans.com<br />
tema broja<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 107
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
0<br />
kuna<br />
esplatni programi su ona kategorija koja<br />
je uvijek dvosjekli mač. Nikad ne znate što Bdobivate,<br />
a s druge strane pojedini programi<br />
iz ove kategorije uvelike nadmašuju programe<br />
za koje ćete izdvojiti određenu svotu novca. Konačno,<br />
poslovica kaže da su najbolje stvari besplatne.<br />
U ovom dijelu pronađite programe koji će vam<br />
pomoći u različitim situacijama.<br />
CutePDF Writer<br />
Iako Portable Document Format (PDF) postoji<br />
već niz godina i iznimno je popularan, generiranje<br />
PDF dokumenata dugo je vremena bio priličan<br />
problem. Podrška za generiranje PDF datoteka<br />
u uredskim paketima Open Office i Microsoft<br />
Office 2007 djelomično ga je riješila, no još uvijek<br />
bez pomoći “s strane” nije moguće jednostavno<br />
kreirati PDF dokumente iz bilo kojeg programa na<br />
računalu. Tu uskače CutePDF. Potpuno je besplatan<br />
(bez ograničenja u broju stranica ili kvaliteti<br />
dokumenata te bez reklama), kreira vrlo kvalitetne<br />
i ispravne PDF datoteke, a instalira se kao virtualni<br />
pisač te tako automatski postaje dostupan svim<br />
aplikacijama na računalu.<br />
Disc Library<br />
Bugarska je dugo vremena slovila za jednog<br />
od najvećih proizvođača ilegalnih kopija glazbenih<br />
CD-ova na svijetu. Zanimljivo, baš iz te zemlje<br />
dolazi jedan od najboljih besplatnih programa za<br />
katalogizaciju CD-ova, Disc Library. Jednostavan<br />
za upotrebu, ovaj će program vrlo brzo uvesti reda<br />
u vašu kolekciju CD i DVD medija te omogućiti<br />
njihovo jednostavno pretraživanje, bez potrebe<br />
za pregledavanjem desetaka medija u potrazi za<br />
određenom datotekom. Program nije vezan samo<br />
uz optičke ili prijenosne medije, već može indeksirati<br />
i bilo koji tvrdi disk ili direktorij, a dostupan je na<br />
nekoliko jezika (na žalost, ne i na hrvatskom).<br />
FastNote<br />
Nije vam dosta sveprisutnih post-it papirića<br />
polijepljenih uz rub monitora, na ulaznim vratima,<br />
hladnjaku, ogledalu u kupaonici i zidu nasuprot<br />
WC školjke? Od sada uživajte i u virtualnim post-it<br />
ceduljicama koje možete razmjestiti preko cijelog<br />
desktopa. Osnovne su prednosti pred klasičnim<br />
žutim ljepljivim papirićima, zahvaljujući kojima je<br />
3M zaradio pravo bogatstvo, mogućnost prepravljanja<br />
sadržaja bez korištenja korektora ili gumice<br />
te opcije uključivanja alarma i automatskog pojavljivanja<br />
ili nestajanja poruke u određeno vrijeme.<br />
Uz to, spasit ćete i pokoje drvo.<br />
Hallo northern sky<br />
Od nekoliko besplatnih “planetarijski” programa<br />
Hallo northern sky izdvaja se nizom<br />
mogućnosti, bogatom bazom nebeskih objekata<br />
(sve zvijezde do veličine od 12 te preko 26<br />
tisuća objekata iz dubokog svemira) te velikim<br />
brojem dodatnih materijala (mape, fotografije,<br />
baze informacija o nebeskim tijelima, moduli<br />
za kontroliranje teleskopa...). Program radi pod<br />
svim verzijama operativnog sustava <strong>Windows</strong>,<br />
a može se pokrenuti i pod Linuxom korištenjem<br />
Winea. Zbog velikog broja mogućnosti često se<br />
preporučuje iskusnijim korisnicima, no prilično<br />
Ostali programi<br />
Sve i svašta<br />
Do sada smo obradili velik broj programa po kategorijama. No<br />
postoji još niz kvalitetnih besplatnih programa koje je teško staviti<br />
u pojedinačne kategorije, stoga smo ih okupili na jednom mjestu<br />
Pišu: Tomislav Jagušt i Predrag Kurtović<br />
je jednostavan za korištenje, tako da će se i oni<br />
manje iskusni relativno brzo snaći.<br />
PicoCurrency<br />
Vrlo vjerojatno najmanji program opisan u ovoj<br />
temi broja, a i jedan od najmanjih ikada u pc chipu,<br />
PicoCurrency “teži” svega 9 kB. Proizvod je<br />
tvrtke Picofactory, čiji moto je “Small is beautiful”,<br />
a specijalizirala za proizvodnju malenih pomoćnih<br />
programa (uz PicoCurrency tu su još i PicoWeather,<br />
PicoCrypt, PicoStick, PicoXT...). Internu bazu<br />
podataka PicoCurrency ažurira preko Interneta, a<br />
spartansko sučelje, osim osnovne namjene preračunavanja<br />
valuta, nudi relativno malo dodatnih<br />
opcija. Tu su tek mogućnost određivanja “domaće”<br />
valute i definiranje najčešće korištenog para<br />
valuta. Za 9 kB i više nego dovoljno.<br />
VDownloader<br />
Sigurno vam se bar jednom dogodilo da ste<br />
pogledali neki videozapis preko You Tubea i poželjeli<br />
ga skinuti na svoje računalo, no sve do čega<br />
ste mogli doći bila je tek Flash Video datoteka.<br />
Naime, videoservisi najčešće vode politiku koja ne<br />
dopušta direktan download filmova. VDownloader<br />
rješava ovaj problem. U svega nekoliko klikova<br />
mišem pomoću ovog programa možete skinuti i,<br />
ovisno o željama, u formatu AVI ili MPEG spremiti<br />
bilo koji video s nekog od najpopularnijih siteova<br />
ovog tipa. Program je trenutno u verziji 0.3, s<br />
podrškom za servise You Tube, Google Video,<br />
Grinvi i DailyMotion.<br />
Stelarium 0.8.2<br />
Za zimsko nebo govore da je najljepše nebo.<br />
Ovaj program pomoći će vam naći pojedinu<br />
zvijezdu ili sazviježđe, pokazat će vam gdje se<br />
nalazi koji planet ili kada Mjesec izlazi i zalazi. U<br />
bazi mu je 120 tisuća zvijezda, velik broj maglica<br />
i ostalih zanimljivih objekta. Samo trebate odrediti<br />
svoj zemljopisni položaj, što se čini pomoću karte<br />
svijeta koja je ukomponirana u program. Mada<br />
Hrvatska nije označena, sasvim zadovoljavajući<br />
rezultata ćete dobiti ako odaberete i približan<br />
položaj. Nakon ovog koraka slijedi vam uživanje<br />
u pogledu na noćno nebo. Program prikazuje<br />
izuzetno kvalitetno sve što je potrebno za pravo<br />
uživanje u astronomiji i jednako ga mogu koristiti<br />
i amateri i profesionalci. Kako je zvjezdano nebo<br />
najbolje promatrati u mraku, program podržava<br />
“red view mode” koji cjelokupnu grafiku prebacuje<br />
u crvenu boju. S ovim načinom prikaza vaše oči<br />
ostaju priviknute na mrak i nije potrebno prolaziti<br />
proces privikavanja nakon svakog pogleda u sjajni<br />
monitor.<br />
( CutePDF Writer - jednostavno kreiranje PDF<br />
datoteka iz bilo koje <strong>Windows</strong> aplikacije<br />
108 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Cactus Spam Filter 2.13<br />
Svakom od nas svakodnevno dolaze spam<br />
poruke. I nismo sretni što trošimo vrijeme pregledavajući<br />
poruke koje nam ništa ne znače.<br />
Napredne metode ocjenjivanja e-mail poruka<br />
dovode do toga da spam poruka dolazi sve manje,<br />
ali one uvijek nađu put. Ovaj besplatni mali<br />
program pokušava naučiti koje su poruke spam,<br />
a koje nisu. U tome ponekad treba vašu pomoć,<br />
dok s većinom poznatijih e-mail klijenata radi bez<br />
ikakvih problema. Pokreće se prilikom pokretanja<br />
sustava, mirno leži u trayu kao ikona i obavlja svoj<br />
posao izuzetno tiho. Koristite li se Outlook Expresom<br />
ili Thunderbirdom, program će se odmah<br />
snaći; koristite li neki drugi program, potrebno ga<br />
je naučiti gdje će spremati e-mail poruke koje detektira<br />
kao spam. Nakon kratkog procesa učenja<br />
bit ćete zadovoljni, jer će jako malo nepoželjnih<br />
e-mail poruka proći kroz ovaj besplatan filtar.<br />
Free Internet Eraser v2.20<br />
Paranoično želite sve tragove svojeg boravka<br />
na Internetu sakriti od svojih ukućana, prijatelja ili<br />
poznanika. Evo pravog programa za vas. Kada<br />
ga pokrenete, dovoljno je potvrditi par opcija i u<br />
tili čas tragovi u obliku datoteka, linkova ili cookieja<br />
bit će izbrisani. Ukoliko ne želite obrisati sve,<br />
možete uvijek brisati samo određene mape na<br />
svom računalu, gdje se inače spremaju datoteke<br />
koje se preuzimaju s Interneta. Brz i jednostavan,<br />
sa sučeljem koje je i više nego jasno, omogućava<br />
baš ono što tražite od ovog tipa programa - brzo<br />
i jednostavno brisanje svih tragova. Osim tragova<br />
koji vode prema vašim aktivnostima na Internetu,<br />
ovaj program briše i tragove lokalnih aktivnosti<br />
vezanih za programe na računalu tako što briše<br />
listu koja prikazuje dokumente koje ste zadnje<br />
pregledali. Ukoliko ste zaboravni, ovaj program<br />
možete podesiti na automatsko čišćenje u neko<br />
unaprijed određeno vrijeme.<br />
lcc-win32<br />
Ovaj kompajler besplatan je za osobnu uporabu.<br />
Da biste ga uspješno koristili, morate ga<br />
instalirati na računalo s nekom novijom verzijom<br />
operativnog sustava <strong>Windows</strong>. Mada nema sva<br />
svojstva svoje velike braće, može vam vrlo uspješno<br />
pomoći u tome da vaš projekt prevedete u<br />
DLL ili EXE datoteku. Prilikom instalacije program<br />
sam kreira sve potrebne datoteke, a na vama<br />
EH Rječnik WS<br />
Ovaj program, autora Zorana Cindorija,<br />
grafičko je sučelje za jedan od najpoznatijih<br />
domaćih besplatnih online projekata<br />
- rječnik EH. Taj projekt započeo je sredinom<br />
2002. godine Goran Igaly, profesor<br />
s Matematičkog odjela PMF-a, a trenutno<br />
sadrži preko 212 tisuća zapisa. Osim službenog<br />
web sitea na adresi www.taktikanova.hr/eh<br />
rječnik EH posjeduje i nekoliko<br />
besplatnih programskih sučelja za lakše i<br />
brže pretraživanje. EH Rječnik WS jedno je<br />
od takvih sučelja, a osim što ne zahtijeva<br />
vezu na Internet, nudi neke dodatne mogućnosti,<br />
kao što su definiranje hot key tipki<br />
za pozivanje rječnika iz drugih programa,<br />
korištenje regularnih izraza i wildcard znakova<br />
u pretraživanju, izgovaranje označenih<br />
riječi i sl.<br />
( Ovaj kaktus nabost će mnoge spam poruke<br />
namijenjene vama<br />
ostaje da ga iskoristite do kraja. Program se izuzetno<br />
često nadograđuje, pri čemu se ispravljaju<br />
uočeni bugovi i dodaju nove opcije. Uz program<br />
dobivate i elementarni editor slika koje ćete koristiti<br />
u svojim radovima. Sustav za pomoć nalazi se na<br />
istoj stranici, spreman je za preuzimanje i može<br />
vam uvelike olakšati početne korake u ovom<br />
programu. Želite li poći korak dalje, s istih stranica<br />
možete preuzeti i upute za napredno korištenje<br />
ovog programa.<br />
AnyImage Screen Saver v1.04<br />
Ukoliko pretražujete Internet u potrazi s čuvarom<br />
ekrana koji će biti jednostavan, besplatan i<br />
pritom zanimljiv, potragu ste upravo završili. Sve<br />
što se zahtijeva od vas je instalacija ovog screensavera,<br />
koja se svodi na desni klik mišem i odabir<br />
opcije Install. Nakon toga u istu mapu u kojoj je<br />
ovaj screensaver dodajte sve slike ili fotografije za<br />
koje želite da vam se prikažu dok vaše računalo<br />
ne radi ništa. Podržani grafički formati su JPG,<br />
JPEG, BMP, EMF i WMF. Sva ostala svojstva<br />
ovog zanimljivog čuvara ekrana možete podesiti<br />
prateći putanju Display Properties - Screen<br />
Saver. Među ponuđenim opcijama odaberite<br />
naziv ovog čuvara ekrana, a zatim ga detaljno<br />
podesite po vlastitom ukusu. Na raspolaganju<br />
vam je preko 150 tranzicijskih efekata, što će<br />
ovaj program učiniti još atraktivnijim. Od ostalih<br />
opcija možete odabrati boju pozadine, način na<br />
koji se slika iscrtava na ekranu te mjesto gdje će<br />
se slika pojaviti.<br />
( EH Rječnik WS omogućava brzo i lagano<br />
pretraživanje besplatnog rječnika EH, jednog<br />
od najsvjetlijih primjera online suradnje na<br />
domaćem Internetu.<br />
tema broja<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 109
tema broja<br />
PROGRAMI<br />
za<br />
0<br />
kuna<br />
aravno da aplikacija za Mac ima manje<br />
nego aplikacija za <strong>PC</strong> - to je sasvim logi- Nčno<br />
obzirom na korisničku bazu jednog<br />
sustava naspram korisničke baze drugog. Ta je<br />
razlika, međutim, znatno manja no što većina<br />
ljudi misli, pogotovo uzme li se u obzir da je Macova<br />
freeware i shareware scena znatno bogatija,<br />
marljivija i kvalitetnija. Freeware aplikacija za<br />
Mac, i to ne bilo kakvih, već kvalitetnih, na razini<br />
jednakoj ili višoj od one komercijalnih aplikacija,<br />
ima doista na lopate. Toliko ih je da smo pišući<br />
ovaj tekst najviše vremena proveli razmišljajući<br />
koje od njih da uvrstimo, a koje da odbacimo.<br />
Budući da nema nekog posebnog kriterija po<br />
kojem bismo mogli zaključiti da je neka aplikacija<br />
korisnija od druge (sve to, na kraju krajeva,<br />
ipak ovisi o navikama i potrebama pojedinog<br />
korisnika), na kraju smo odlučili listu ograničiti<br />
na njih tek osam, koje i sami svakodnevno koristimo<br />
te koje služe kao svojevrsni teaser ili uvod<br />
u doista šaren i bogat svijet Macova freewarea.<br />
Detaljnije ćemo o ovoj tematici, nadamo se,<br />
nekom drugom prilikom.<br />
Adium<br />
iChat je poprilično sposoban i dobar chat<br />
klijent (pogotovo potrudite li se malo oko konfiguracije<br />
i instalacije dodataka), no za jedno<br />
nije sposoban - iole upotrebljiv rad preko ICQ<br />
protokola. Obzirom da je ICQ u nas ipak i dalje<br />
chat sustav broj jedan, to svakako nije nebitna<br />
mana... Da, moguće se spojiti na ICQ korištenjem<br />
iChata preko AIM mreže (AOL IM), no uz<br />
prilično rudimentarnu funkcionalnost - puno je<br />
praktičnije instalirati odličan i posve besplatan<br />
Adium, koji ne samo da radi s ICQ-om nego i<br />
AIM-om, MSN-om, Jabberom (Google Talk),<br />
Bonjourom (što znači da može komunicirati i s<br />
iChatom preko lokalne mreže), Gadu Gaduom,<br />
Novell Groupwiseom, Louts Sametimeom i još<br />
koječim. www.adiumx.com<br />
Inquisitor 3.0 Beta 2<br />
Ono što je Spotlight za datotečni i operacijski<br />
sustav, to je Inquisitor za Safari i Internet.<br />
Ili je to bar najkraće objašnjenje koje za ovaj<br />
zanimljiv i odnedavno posve besplatan plugin<br />
Safarija možemo smisliti. U potpunosti se integrira<br />
u Safari te nakon toga radi izravno iz polja<br />
za pretraživanje u gornjem desnom kutu. Čim<br />
počnete upisivati ključne riječi, ispod polja pojavljuje<br />
se panel s rezultatima (koji se osvježavaju<br />
kako pišete, slično Spotlightu), a obzirom<br />
na to da Inquisitor konstantno uči o vašim web<br />
navikama, rezultati se sortiraju prema učestalosti<br />
pregledavanja pojedinih stranica, popularnosti<br />
ključnih riječi, vremenu koje je proteklo od<br />
zadnjeg otvaranja te po još nekoliko parametara.<br />
Koristite li neki drugi browser, Inquisitoru je<br />
moguće pristupiti i u njegovoj web varijanti na<br />
www.inquisitorx.com/beta. www.inquisitorx.<br />
com/safari<br />
MacTheRipper<br />
Tražite li način da svoje video DVD-ove backupirate<br />
na Mac ili se tek želite “naoružati”<br />
zalihom filmova prije poduljeg puta na koji uz<br />
Freeware za Mac<br />
Freeware voćnog okusa<br />
Iako je općeprihvaćeno mišljenje kako aplikacija za Mac<br />
nedostaje te kako su one koje postoje skupe i nekompatibilne<br />
sa svim i svačim, prava je istina kako je to tek mit. Besplatnih<br />
aplikacija, pa još i vrlo kvalitetnih, ima napretek<br />
Piše: Ante MacVukorepa<br />
računalo ne planirate nositi i gomilu diskova,<br />
MacTheRipper je jedan od najboljih izbora za<br />
taj posao. Riječ je o posve besplatnom DVD<br />
ekstraktoru (ripperu) za Mac OS X koji, doduše,<br />
kroči vrlo tankom linijom između zakonitog i<br />
nezakonitog (prema autorima, dok god se koristi<br />
na vlastitu odgovornost i isključivo za backup<br />
originalnih DVD-ova koje posjedujete ne činite<br />
ništa nezakonito, iako se tretiranje ovog problema<br />
razlikuje od zemlje do zemlje), ali svoj posao<br />
radi uzorito - “skida” baš sve DVD-ove, u stanju<br />
je nositi se s regijama i zaštitama od kopiranja,<br />
podržava Intel Macove te uz sve to čak i izgleda<br />
dobro (bar u posljednjoj verziji). Međutim, nema<br />
ugrađen transkoder, već je za to potrebno koristiti<br />
neku drugu aplikaciju. www.mactheripper.org<br />
OneButton FTP 0.1.1<br />
Iako se na FTP servere moguće sasvim<br />
uredno spajati i Finderom (Connect To Server<br />
pa “ftp://” i adresa FTP servera), to je katkad<br />
daleko nepraktičnije nego koristiti dedicirani FTP<br />
klijent. Problem s njima na Macu, međutim, jest<br />
što se uglavnom svi naplaćuju. OneButton FTP<br />
jedna je od iznimaka iz tog pravila - riječ je o posve<br />
besplatnom, pa još i otvorenom (pod GNU<br />
GPL licencom) komadu softvera, koji u svojih<br />
900 kilobajta možda ne sadrži apsolutno sve<br />
što i višestruko veći, skupi konkurenti, no zato<br />
svoj posao radi dobro i lako. Odlično se uklapa<br />
u sučelje i filozofiju Mac OS-a X te je lak za<br />
korištenje čak i potpunim početnicima. Zasad je<br />
još u vrlo ranim stadijima razvoja, no svejedno je<br />
i više nego upotrebljiv. www.onebutton.org<br />
Quicksilver b51<br />
Da se od nas traži da Quicksilver opišemo<br />
tek s par riječi, rekli bismo kako je to gotovo<br />
nemoguće. Riječ je, naime, tek naizgled o samo<br />
još jednom launcheru, pomoćnom programu za<br />
pokretanje aplikacija - brzo pretraživanje i pokretanje<br />
aplikacija jedna je od njegovih funkcija, ali<br />
je, zahvaljujući inovativnosti autora i konstantnoj<br />
evoluciji, sposoban i za još mnogo toga. Koncept<br />
je jednostavan i podsjeća na Spotlight (Quicksilver<br />
je, inače, nastao prije njega). Dovoljno je pritisnuti<br />
odabranu kombinaciju tipaka i na ekranu<br />
se pojavljuje panel. Čim u njega počnete upisivati<br />
ime, u panelu će se pojaviti ikona aplikacije ili<br />
dokumenta koji mu najbolje odgovara (odabran<br />
na osnovi upisanih slova, ali i frekvencije kojom<br />
( Najpopularniji alternativni chat i IM klijent za<br />
Maca bez sumnje je Adium - podržava gomilu<br />
protokola uključujući i ICQ, a svoj posao radi<br />
uzorno<br />
110 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Kad QuickTime zakaže, VLC media player i<br />
njegovi ugrađeni codeci spašavaju stvar<br />
otvarate pojedine aplikacije) te ispod njega i lista<br />
svih podudarajućih objekata i funkcija. Zasad ništa<br />
posebno (osim što iziskuje manje pritisaka na<br />
tipke od Spotlighta), no prava magija Quicksilvera<br />
tu tek počinje. S desne strane te ikone pojavljuje<br />
se nova, koja indicira akciju koja će se obaviti na<br />
objektu. Upišete li, primjerice, ime nekog svog<br />
kontakata iz Adress Booka, u desnom polju bit<br />
će dostupne ikone akcija za prikaz odgovarajućeg<br />
unosa, slanje SMS-a ili e-maila, prikazivanje<br />
broja telefona na ekranu itd. Datoteke je, pak,<br />
moguće otvoriti, poslati, preimenovati, otvoriti u<br />
Finderu i slično. Postoji još gomila vrsta objekata<br />
na koje je Quicksilverom moguće utjecati (rječnički<br />
unosi, web stranice, chatovi, iTunes, terminalske<br />
naredbe...) te isto tako i gomila akcija kojima<br />
je na objekte moguće djelovati, što ugrađenih u<br />
Quicksilver, što dostupnih u obliku pluginova. Tu<br />
su potom i triggeri (vezanje tipkovničkih kratica i<br />
pomaka mišem uz pojedine akcije), proxy objekti<br />
(npr. objekt Current Web Page, koji omogućava<br />
manipulacije nad trenutno otvorenom web stranicom<br />
u vršnom prozoru browsera) te gomila<br />
drugih stvari za koje bi vam bez Quicksilvera<br />
trebalo bar desetak klikova mišem, dok je s njim<br />
dovoljno nekoliko tipaka na tipkovnici. Neovisno<br />
o tome jeste li početnik ili power user, ovo je<br />
definitivno jedna od must have aplikacija za svaki<br />
Mac. www.blacktree.com<br />
VLC media player 0.8.6<br />
Iako nije freeware specifičan za Mac, VLC je<br />
vjerojatno poznatiji mekovcima nego korisnicima<br />
ijedne druge platforme. Počeo je kao cross<br />
platform sustav za prijenos videa preko mreže<br />
(lokalne), no ubrzo se prometnuo i u vrlo moćan<br />
te svestran video player čija je osnovna specifičnost<br />
što posjeduje ugrađenu podršku i kodeke<br />
( Nakon integracije u Safari, Inquisitor nudi<br />
real-time prikaz rezultata pretraživanja<br />
popularnih pretraživačkih enginea u stilu<br />
Spotlighta<br />
( Xtorrent - Pretraživanje torrenata, skidanje<br />
pritiskom na jedan button i sve potrebne<br />
informacije na jednom mjestu<br />
za praktički sve danas aktualne video, audio i<br />
kompresijske standarde te je posve neovisan<br />
o podršci ugrađenoj u OS, to jest QuickTime.<br />
Povremeno se ponaša malo bugovito, napredne<br />
opcije definitivno nisu za tehnički slabije potkovane<br />
korisnike, no budite sigurni da ga se isplati<br />
imati na računalu za sve one filmove koje Quicktime<br />
nije u stanju progutati. www.videolan.org<br />
WriteRoom 1.0<br />
Imate li kada osjećaj da vas prilikom pisanja<br />
sve i svi smetaju? Ili ste možda tek nostalgičar<br />
koji posao pisanja teksta povezuje sa zelenim<br />
slovima na crnoj pozadini terminala? Možda tek<br />
tražite uređivač teksta koji vas neće zamarati<br />
nebitnim, već vam osigurati sve potrebno da<br />
se usredotočite na posao koji radite? Ako je<br />
odgovor na bilo koje od ovih (ili sličnih) pitanja<br />
potvrdan, WriteRoom je prava stvar za vas. Prvi<br />
susret s WriteRoomom mnogim je ljudima pravo<br />
osvježenje - u full screen načinu rada njegovo<br />
se korisničko sučelje sastoji od crnog ekrana<br />
sa zelenim tekstom, bez ikakvih widgeta, ikona<br />
i kontrola. Sve funkcije izvode se putem tipkovničkih<br />
kratica, a iz full screen moda izlazi se<br />
( MacTheRipper radi sve što vam za uspješno<br />
rippanje (tj. backup) video DVD-ova treba. Osim<br />
transkodiranja, naravno<br />
tema broja<br />
( Neka vas Writeroomov retroizgled ne zavara<br />
- iza namjernog minimalizma krije se sve<br />
potrebno za pisanje tekstova bez smetnji<br />
tipkom Escape. Neka vas WriteRoomov izgled,<br />
međutim, ne zavara - riječ je o vrlo moćnoj alatci<br />
s punom podrškom za skriptiranje i pluginove.<br />
Aktualna verzija 1.0 posve je besplatna te će<br />
prema tvrdnjama proizvođača ostati takvom i<br />
nakon što se pojavi verzija 2.0 koja će se naplaćivati.<br />
Postoji i varijanta za <strong>Windows</strong>e koja<br />
se zove Dark Room. www.hogbaysoftware.<br />
com/product/writeroom<br />
Xtorrent Beta 2<br />
Od Davida Watanabea, jednog od poznatijih<br />
(ali i kontroverznijih) imena Macove shareware<br />
scene i autora Inquisitora, Newsfirea i Acquisitiona,<br />
nedavno nam je stigao i jedan prilično zanimljiv,<br />
zasad besplatan BitTorrent klijent. Xtorrent<br />
možda ne vrvi ultranaprednim opcijama, no zato<br />
se odlično uklapa u stil i ozračje korisničkog<br />
sučelja OS-a X te posjeduje vrlo lijepo osmišljen<br />
ugrađeni pretraživač torrent trackera. Tu su još i<br />
puna kontrola nad ratiom i brzinom downloada<br />
i uploada, zatim detaljan nadzor nad aktivnosti<br />
pojedinih torrenta, prilično lijep set seeding<br />
kontrola, mogućnost pregledavanja sadržaja<br />
(datoteka) u torrentu, integracija s iTunesima<br />
i još mnogo toga zbog čega ga se definitivno<br />
isplati koristiti dok god je dostupan u obliku<br />
javne beta-verzije. www.xtorrentp2p.com<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 111
internet.mobilnost<br />
Hrvatska u <strong>2007.</strong><br />
Širokopojasna godina<br />
114 pc chip <strong>140</strong><br />
118 Sloboda govora na Internetu<br />
125 Web.hr<br />
126 <strong>Windows</strong> Mobile<br />
Širokopojasni pristup Internetu i pojava sve veće količine sadržaja obilježit će godinu koja počinje na<br />
domaćem internetskom tržištu. No preduvjet za to je nastavak pune liberalizacije tržišta<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
ko pogledamo malo unazad, na 2006.<br />
godinu, bez ustručavanja možemo reći Ada<br />
je, unatoč svemu, bila najbolja godina<br />
na domaćem tržištu elektroničkih komunikacija<br />
do sada. Međutim, to nije ništa naprema onome<br />
što nas čeka u godini u koju smo upravo<br />
zakoračili. Premda smo već previše puta čuli<br />
razne teške i sudbonosne izjave, kojih se već<br />
pomalo grozimo, činjenica je da će <strong>2007.</strong> godina<br />
biti ključna za domaće tržište. U takvim<br />
razmišljanjima nismo usamljeni. I domaći će<br />
operateri, premda ne javno, reći da im je <strong>2007.</strong><br />
godina ključna za daljnje poslovanje. Premda<br />
to nitko od njih neće reći ni off the record, poznavateljima<br />
tržišta, u koje ćemo se bez lažne<br />
skromnosti i sami ubrojiti, jasno je da će, ako<br />
se situacija u liberalizaciji tržišta bitno ne promijeni<br />
na bolje, neki od alternativnih operatera<br />
morati ili prodati svoje operacije ili jednostavno<br />
staviti ključ u bravu. Da nas čeka ključna godina<br />
reći će javno i glasno, i to više puta, predstavnici<br />
Europske komisije. Svi ključni EU ljudi<br />
koji su nas posjetili u zadnje vrijeme, uključujući<br />
i Rehna i Barossa, naglasili su da je upravo<br />
<strong>2007.</strong> ključna godina za hrvatsko približavanje<br />
Uniji.<br />
Otkrivanje tajnih ugovora?<br />
Upravo ta izjava sugerira prvu stvar koja će<br />
obilježiti sljedeću godinu u Hrvatsku - regulativu.<br />
Naime, u procesu približavanja Uniji morat ćemo<br />
ozbiljnije poraditi na liberalizaciji tržišta, jer je<br />
Hrvatska, opet, u Izvješću o napretku, što ga je<br />
nedavno predstavila Europska komisija, dobila<br />
upozorenje da mora svoju regulativu u području<br />
elektroničkih komunikacija prilagoditi europskim<br />
pravilima. Kritizirana je liberalizacija fiksne telefonije<br />
i tržišta broadbanda (premda je pohvaljen<br />
rast broja korisnika), prije svega zbog činjenice<br />
( Godinu u koju smo ušli obilježit će napredne<br />
usluge<br />
da ta tržišta još uvijek ovise o monopolistu i<br />
njegovoj infrastrukturi. Posebno zanimljivo je<br />
upozorenje da Hrvatska mora otkriti sve ugovore<br />
koje je Vlada potpisala s monopolistom, pogotovo<br />
one koji na bilo koji način utječu ili mogu<br />
utjecati na daljnju liberalizaciju tržišta! Premda<br />
su sažeci tih ugovora već predstavljeni javnosti,<br />
velik dio javnosti još uvijek sumnja da ne sadrže<br />
one bitne stvari, prije svega pitanje statusa DTK<br />
infrastrukture. Glasine kažu da je ugovor u tom<br />
pitanju vrlo jasan - DTK se ne spominje, dakle<br />
nije u vlasništvu T-HT-a! To odgovara i informacijama<br />
kojima i mi raspolažemo, ali i javnim<br />
izjavama Gašpera Gaćine, predsjednika Vijeća<br />
Hrvatske agencije za telekomunikacije, da DT<br />
nije kupio DTK infrastrukturu!<br />
Znači li ta izjava komisije da ćemo konačno vidjeti<br />
tajne ugovore države i DT-a? Teško, gotovo<br />
nikako. Naime, naša Vlada kaže da pogodnosti<br />
koje je tadašnji HT tim sporazumima dobio<br />
više ne vrijede, stoga nema zapreke da ugovori<br />
ostanu tajna. Naime, njihovom objavom država<br />
bi imala više štete nego koristi, jer u ugovorima<br />
stoje kaznene odredbe po kojima bi hrvatska<br />
vlada morala platiti odštetu ako ugovore objavi.<br />
Toliko o transparentnosti!<br />
www.pcchip.hr
( Viviane Reding i Europska komisija nisu<br />
previše oduševljeni tempom liberalizacije<br />
I Vlada u akciji<br />
Razlog zašto smo tekst počeli s regulativom<br />
vrlo je jednostavan. Bez prave regulacije i liberalizacije<br />
tržišta elektroničkih komunikacija sve<br />
stvari o kojima ćete čitati u ovom testu možete<br />
gotovo zaboraviti. Ipak, sve domaće ICT tvrtke<br />
gledaju prema ovoj godini s optimizmom<br />
i puno očekivanja. Dva su razloga za to. S<br />
jedne strane, očekivana potpuna liberalizacija<br />
tržišta elektroničkih komunikacija potaknut će<br />
penetraciju širokopojasnog Interneta i naprednih<br />
usluga koje idu s njim. Kad govorimo o<br />
liberalizaciji, prije svega mislimo na tržište fiksne<br />
telefonije i broadbanda, a penetraciju širokopojasnog<br />
pristupa ove će godine dodatno<br />
potaknuti mobilni i kabelski pristup Internetu. S<br />
druge strane, Vlada je shvatila da bez veće primjene<br />
ICT tehnologija neće ostvariti strateške<br />
ciljeve ostvarivanja društva znanja i postizanja<br />
konkurentnog gospodarstva, bez kojih nemamo<br />
što tražiti u Europskoj uniji. Stoga je Vlada<br />
odlučila proglasiti <strong>2007.</strong> godinom konkurentnosti,<br />
a u cilju povećanja primjene ICT tehnologija<br />
u gospodarstvu donijela je Strategiju širokopojasnog<br />
pristupa Internetu, o kojoj smo nedavno<br />
pisali, dok se uskoro očekuje i donošenje<br />
Strategije poticanja elektroničkog poslovanja.<br />
Osim Vlade, i institucije poput Hrvatske gospodarske<br />
komore i Hrvatske udruge poslodavaca<br />
te Vijeće za konkurentnost planiraju niz akcija<br />
kojim će nastaviti poticati ulaganja domaćih<br />
gospodarstvenika u ICT tehnologije. Ne smijemo<br />
zaboraviti ni operatere, koji imaju spreman<br />
niz planova i usluga za svoje sadašnje i buduće<br />
korisnike, a koji garantiraju da će Hrvatska konačno<br />
početi smanjivati svoj zaostatak prema<br />
zemljama Europske unije što se tiče penetracije<br />
širokopojasnog Interneta i usluga temeljenih na<br />
toj tehnologiji.<br />
Nove tehnologije pristupa<br />
Primjenom nacionalne Strategije širokopojasnog<br />
pristupa Internetu te daljnjom liberalizacijom<br />
tržišta intenzivirat će se tržišna utakmica<br />
i borba za poslovne i rezidencijalne korisnike.<br />
Međutim, ona se neće odvijati na relaciji<br />
"monopolist - alternativni operateri", jer će se<br />
tijekom ove godine dalje razvijati i popularizirati<br />
i alternativni načini pristupa širokopojasnom<br />
Internetu. Tako ćemo imati čak četiri strane<br />
u širokopojasnoj utakmici. S jedne strane bit<br />
će dosadašnji monopolist i njegov bivši prvi<br />
konkurent, T-Com i Iskon, a s druge strane<br />
alternativni operateri, prije svega Optima, Metronet,<br />
Amis Telekom i H1. Osim njih, u <strong>2007.</strong><br />
godini treba ozbiljno računati i na operatere koji<br />
će širokopojasni Internet nuditi alternativnim<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
( U <strong>2007.</strong> nastavit će se širenje broadband<br />
infrastrukture<br />
načinima. To su prije svih kabelski operateri i<br />
pružatelji WiMAX usluga, od kojih se ove godine<br />
mnogo očekuje. Četvrti kut širokopojasnog<br />
ringa drže mobilni operateri sa svojim sve<br />
boljim paketima mobilnog prijenosa podataka.<br />
Ono što je nekoć bilo luksuz za bogate danas<br />
je daleko povoljnije, kako cjenovno, tako i<br />
po pitanju brzina, jer i Vipnet i T-Mobile nude<br />
HSDPA brzine prijenosa podataka (do 1,5 megabita<br />
u sekundi). Upravo su mobilni operateri<br />
pravi primjer svih prednosti koje korisnicima<br />
donosi prava tržišna utakmica.<br />
U konačnici, od borbe za korisnike ovih<br />
četiriju grupacija najviše će profitirati domaći<br />
rezidencijalni, ali i poslovni korisnici, a sigurno<br />
je da će dovesti i do rasta korištenja Interneta<br />
u Hrvatskoj te daljnjeg razvoja domaćeg i lokaliziranog<br />
sadržaja.<br />
Dvostruka i trostruka igra<br />
Liberalizacija tržišta u praksi zahtijeva rješenje<br />
dva ključna problema. S jedne strane, regulator<br />
mota odrediti tržišnu i opravdanu veleprodajnu<br />
cijenu ADSL-a kako bi alternativni operateri<br />
mogli ponuditi korisnicima svoje usluge na<br />
područjima gdje još uvijek nemaju svoju infrastrukturu.<br />
Drugi problem koji treba riješiti je<br />
raspetljavanje lokalne petlje, koja će pak omogućiti<br />
alternativnim operaterima da vlastitom<br />
infrastrukturom i/ili najmom parice dođu direktno<br />
do krajnjeg korisnika i ponude mu svoje<br />
( Hrvatska je jedan od lidera u trendu rada<br />
izvan ureda<br />
WiMAX pristup<br />
internet<br />
Jedna od stvari koja bi, što se pristupa<br />
širokopojasnom Internetu tiče, trebala<br />
obilježiti <strong>2007.</strong> godinu je i WiMAX, od<br />
kojeg korisnici u Hrvatskoj puno očekuju.<br />
Koncesije za WiMAX podijeljene su u<br />
gotovo svim županijama, a u nekima<br />
je usluga već komercijalno dostupna.<br />
Dovoljno je uzeti primjer međimurske tvrtke<br />
Novi Net da se vidi koliki je potencijal<br />
ove tehnologije i što sve može značiti za<br />
korisnike. Ipak, treba imati u vidu da će<br />
WiMAX najviše značiti za ruralna područja i<br />
ona područja u kojima će biti teško dovesti<br />
infrastrukturu za širokopojasni Internet.<br />
U gradovima, pogotovo velikim, ne treba<br />
očekivati da će WiMAX mnogo promijeniti<br />
odnos na tržištu. Osim toga, treba imati<br />
u vidu da je oprema koja je korisnicima<br />
potrebna za korištenje WiMAX prilično<br />
skupa.<br />
usluge neovisno o T-HT-u. Proces se nedavno<br />
počeo primjenjivati u praksi i, premda se još<br />
uvijek odvija sporo, prvi pozitivni pomaci su<br />
vidljivi. Glavna prednost pristupa lokalnoj petlji<br />
upravo je spomenuta mogućnost da alternativni<br />
operateri dođu do krajnjeg korisnika i ponude<br />
mu svoje napredne usluge, dual ili triple<br />
play. Radi se o naprednim uslugama kojima<br />
se preko jedne telefonske parice prenose glas<br />
(klasični telefonski razgovori) i podaci (pristup<br />
Internetu) kad je riječ o dual playu te dodatno<br />
i videosadržaji (IP televiziju) u slučaju triple play<br />
usluge. Na ovim uslugama svi će operateri,<br />
bili fiksni, kabelski ili mobilni, graditi svoje ponude<br />
u godini u koju smo ušli. Trenutno samo<br />
T-Com komercijalno nudi triple play uslugu na<br />
području cijele Hrvatske, ali još uvijek dosta<br />
ograničeno. Naime, usluga je dostupna samo<br />
korisnicima MAXadsl-a koji zadovoljavaju tehničke<br />
preduvjete za nju. Osim T-Coma, triple<br />
play uslugu nude i operateri Vodatel i Primatel,<br />
ali je ograničena samo na dijelove Zagreba i<br />
Zaprešića.<br />
Liberalizacija broadbanda<br />
Skromno i polako, ali se ipak kreće, možda<br />
je najbolji sukus trenutnog stanja liberalizacije<br />
tržišta širokopojasnog Interneta u Hrvatskoj<br />
i pravih konkurentskih ponuda alternativnih<br />
operatera. Prednosti pristupa lokalnoj petlji prvi<br />
su iskusili Osječani, kojima je početkom listopada<br />
Optima Telekom ponudila svoj OptiDSL,<br />
broadband uslugu izgrađenu na vlastitoj infrastrukturi<br />
i potpuno neovisnu od T-HT-a. Korisnicima<br />
nudi brzine do četiri megabita u sekundi,<br />
odnosno do dva megabita za sve, a brzine od<br />
tri i četiri megabita korisnicima kojima se ta<br />
usluga tehnički može izvesti. U Optimi na vlastitu<br />
broadband uslugu gledaju s optimizmom.<br />
"Broadband je definitivno naše najveće oružje<br />
i potpuno nam je razumljiva strategija njegova<br />
usporavanja zadnje dvije godine. Broadband<br />
tehnologija je apsolutni prioritet u širenju poslovanja<br />
Optima Telekoma. U <strong>2007.</strong> godini planiramo<br />
proširiti ponudu na veći dio Republike<br />
Hrvatske", rekli su nam u Optimi Telekom.<br />
pc chip 131 <strong>140</strong> 115
Accuracy<br />
ac•cu•ra•cy -<br />
n. The ability of a<br />
measurement to<br />
match the actual<br />
value of the quantity<br />
being measured<br />
Storm Computers d.o.o.<br />
Begovićeva 14, 10000 Zagreb<br />
tel: +385 1 2352200<br />
fax: +385 1 2352299<br />
www.storm.hr<br />
storm@storm.hr
( MAXtv je prva komercijalna IP televizija u<br />
Hrvatskoj<br />
Optima ipak nije prvi alternativni operater koji<br />
je komercijalno ponudio ADSL uslugu rezidencijalnim<br />
korisnicima. To je već napravio operater<br />
H1, koji je izravno na svoju mrežu spojio splitske<br />
Žnjanske blizance, a uskoro će svoju uslugu<br />
ponuditi i ostalim Splićanima. Naime, ponuda<br />
brzog Interneta i povezanih naprednih usluga<br />
jedan je od prioriteta u poslovnoj politici H1<br />
Telekoma, koji je u suradnji sa Samsungom u<br />
potpunosti pripremio platformu, razvio proizvode<br />
i usluge temeljene na tehnologiji ADSL 2+.<br />
"Naši su planovi predviđali mnogo raniji početak<br />
pružanja usluga brzog Interneta, no zbog<br />
kašnjenja u liberalizaciji rokovi su pomaknuti",<br />
kažu u H1 i napominju da su u Splitu ušli u prve<br />
kolokacijske prostore i trenutno su u fazi testiranja<br />
usluga. Do kraja godine građanima Splita<br />
komercijalno će ponuditi vlastite ADSL usluge,<br />
za koje kažu da će biti jeftinije od onih trenutno<br />
ponuđenih na tržištu.<br />
Pokrenuli se svi<br />
I ostali alternativni operateri krenuli su u<br />
broadband utakmicu. Amis Telekom tako je<br />
početkom prosinca prošle godine ponudio<br />
"Dva u jednom", pakete Interneta i telefonije, na<br />
vlastitoj infrastrukturi i po povoljnim cijenama.<br />
Za sada je usluga dostupna samo u Zagrebu,<br />
ali očekuje se daljnje širenje po Hrvatskoj. Na<br />
ostalim područjima Amis trenutno djeluje kao<br />
reseller usluge T-HT-a. Mnogo se očekuje i od<br />
Metroneta, koji je pozicioniran kao business broadband<br />
provider, ali koji planira u prvoj polovini<br />
ove godine započeti komercijalno djelovanje na<br />
rezidencijalnom tržištu. Tako su u tijeku tehničke<br />
pripreme i testiranja korisnika u gradu Zagrebu.<br />
Premda Metronet ostaje primarno fokusiran<br />
na poslovne korisnike, vjerujemo da će njihova<br />
NGN odnosno mreža sljedeće generacije, poslužiti<br />
i kao odlična platforma za uvođenje naprednih<br />
usluga rezidencijalnim korisnicima.<br />
U pokrenutoj tržišnoj utakmici neće statirati niti<br />
T-HT i Iskon. Bivši alternativni operater također<br />
je nedavno ponudio svoje pakete za rezidencijalne<br />
i poslovne korisnike, dok je najveći broadband<br />
provider, kojeg smo često (opravdano)<br />
kritizirali, u proteklih godinu dana dva puta povećavao<br />
brzine i (konačno) snizio cijene paketa<br />
te ponudio uslugu IP televizije.<br />
Ključ je u sadržaju<br />
Upravo je spomenuta IP televizija označila početak<br />
pojavljivanja domaćeg sadržaja, koji mnogi<br />
vide kao daljnji ključ populariziranja širenja i<br />
korištenja širokopojasnog Interneta. Na razvoju<br />
sadržaja morat će raditi svi, od operatera do<br />
državnih institucija, a otvaraju se i brojne prilike<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
IP televizija<br />
Što se sadržaja tiče, najviše nas zanima<br />
kako će se u <strong>2007.</strong> razvijati IP televizija,<br />
tehnologija prijenosa videosadržaja,<br />
televizijskog programa i videa na zahtjev<br />
preko širokopojasne internetske veze. IP<br />
televiziju detaljno smo opisali u prošlom<br />
broju pc chipa, ali za slučaj da ste temu<br />
propustili, mali sažetak. IP televizija slična<br />
je klasičnoj, osim što program dolazi preko<br />
internetske veze i nudi napredne opcije,<br />
dok je video-on-demand moderna verzija<br />
posuđivanja filmova iz videoteke. Što se<br />
naprednih opcija tiče, ona najpopularnija<br />
je zasigurno usluga PVR ili na engleskom<br />
personal video recorder, pomoću koje<br />
za male tvrtke dobavljače sadržaja (content providere),<br />
ali i za snalažljive i poduzetne pojedince,<br />
koji svojim originalnim idejama mogu stvoriti<br />
zanimljiv sadržaj, koji će im donijeti i slavu i<br />
zaradu. Za domaći Web izuzetno je važna i nedavno<br />
objavljena informacija da će se Googleov<br />
program AdSense za sadržaj moći koristiti i u na<br />
stranicama koje su na hrvatskom jeziku. Naime,<br />
iskustvo pokazuje da je uvođenje tog programa<br />
na stranice koje nisu na engleskom jeziku pomoglo<br />
rastu Weba i sadržaja u zemljama gdje<br />
je AdSense za sadržaj podržan. To i ne čudi, jer<br />
vrlo jednostavan način sitne ili malo veće zarade<br />
ljude tjera da konstantno osvježavaju i šire svoje<br />
stranice kako bi privlačili posjetitelje. Naravno,<br />
to će dovesti i do kreiranja novih ideja, samim<br />
time i sadržaja. Mogućnosti su neograničene, jer<br />
domaćem Webu treba i zabavnog i edukativnog<br />
i kulturnog i gospodarskog sadržaja te aplikacija.<br />
Naravno, nije važna kvantiteta, već kvaliteta<br />
sadržaja, jer će samo kvaliteta donijeti višestruke<br />
koristi. Širenjem penetracije broadbanda otvaraju<br />
se mogućnosti stvaranja multimedijalnog sadržaja,<br />
od online radijskih stanica do video zapisa<br />
ili programa namijenjenih isključivo IP televiziji.<br />
Učenje preko Interneta, zabavni sadržaji, vijesti,<br />
sport, samo su neka od područja u kojima nam<br />
nedostaje originalnog i domaćeg sadržaja, stoga<br />
svima vama kreativnima savjetujemo da obratite<br />
pozornost na mogućnosti koje će se, na sreću,<br />
vrlo brzo otvoriti. Kažemo na sreću, jer je dominantni<br />
sadržaj koji se trenutno nudi na Internetu<br />
pretežno žutog karaktera i ono što neki zovu<br />
show, u kojem vas određene osobe nasmijavaju<br />
i/ili šokiraju nepoznavanjem pojmova kao što su<br />
PDV, trajekt, vlak i tramvaj.<br />
( Adrian Ježina, DCM: Kabelski operateri<br />
obilježit će <strong>2007.</strong> godinu<br />
internet<br />
korisnici mogu ne samo gledati program<br />
u realnom vremenu, već također mogu<br />
snimati emisije, gledati emisije koje su<br />
već emitirane, po potrebi pritisnuti pauzu<br />
i općenito gledati televizijski program koji,<br />
kako i kada žele.<br />
S druge strane, video-on-demand je<br />
naprednija verzija videoteke, samo što ne<br />
morate prošetati po film, već ga možete<br />
izabrati direktno iz fotelje, kroz jednostavan<br />
i interaktivan vodič, koji vam nudi i detaljne<br />
opise filmova i sadržaja, ocjene kritike<br />
i korisnika, omogućuje pretraživanje po<br />
glumcima, žanrovima, imenima i ključnim<br />
riječima.<br />
Mobilni broadband<br />
Tijekom <strong>2007.</strong> godine očekuje se i rast trenda<br />
mobilnog prijenosa podataka. Ponuda cijelog<br />
niza tarifa i paketa prijenosa podataka bez<br />
sumnje će obilježiti i sljedeću godinu, jer kad<br />
pogledamo promjene na bolje koje se na tržištu<br />
mobilnog Interneta događale u protekloj godini,<br />
jasno je da će puni efekt imati u ovoj. Dva su<br />
razloga za to. Onaj prvi su bez sumnje cijene,<br />
koje konstantno padaju pa mobilni Internet<br />
danas više nije luksuz. Manje od sto kuna za<br />
BlackBerry Internet Service, pa cijeli niz GPRS i<br />
UMTS podatkovnih paketa te promotivne akcije<br />
kao što su Web'n'Walk i Vip Mobile Carnet<br />
čine mobilni Internet pristupačnim širem krugu<br />
korisnika. Osim toga, gotovo je cijela Hrvatska<br />
pokrivena barem EDGE signalom, a od početka<br />
prosinca oba operatera nude i konstantno šire<br />
i tehnologiju HSDPA, tako da, osim povoljnih<br />
cijena, mobilni Internet dopušta i respektabilne<br />
brzine prijenosa podataka.<br />
Kabelski operateri<br />
Kod nas u medijima često i potpuno neopravdano<br />
zapostavljeni, kabelski operateri su, uz<br />
alternativne, u Europi predvodnici liberalizacije<br />
tržišta i uvođenja novih usluga. Ne smijemo<br />
zaboraviti da su u Hrvatskoj upravo kabelski<br />
operateri prvi ponudili flat rate pristup širokopojasnom<br />
Internetu, a i sljedeće godine će svoje<br />
korisnike iznenaditi nizom usluga. Tako kao<br />
ekskluzivnu informaciju možemo najaviti da će<br />
DCM, najveći koncesionar kabelske televizije u<br />
Hrvatskoj, ući i na tržište fiksne telefonije, gdje<br />
očekuje zauzeti značajan položaj kao jedini<br />
operater s izgrađenom pristupnom mrežom<br />
do krajnjih korisnika. DCM će također ojačati i<br />
svoje pozicije na tržištu videousluga, pa će svoju<br />
ponudu uskoro obogatiti digitalnim paketima u<br />
kabelskoj televiziji, koji će biti distribuirani putem<br />
DVB-C platforme (Digital Video Broadcast<br />
- Cable) koja je interaktivna i u mogućnosti je<br />
pružati i najsofisticiranije usluge u videodistribuciji,<br />
poput pay-per-view usluge, gaminga i videa<br />
na zahtjev. Time će se otvoriti nova fronta borbe<br />
naprednih usluga - kabelska protiv IP televizije,<br />
od čega će opet na kraju profitirati korisnici!<br />
Kako će stvari izgledati u praksi vidjet ćemo<br />
za dvanaest mjeseci. U vrijeme blagdana sve<br />
djeluje ljepše, stoga se i mi nadamo se da će se<br />
optimistične procjene ovog teksta ipak ostvariti.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
117
internet<br />
Regulacija<br />
Svi vole Internet, neki i više!<br />
Sloboda govora nije povlastica. To je svačije pravo, naglašava se u posljednjoj, snažnoj kampanji<br />
Reportera bez granica za slobodu govora na Internetu, koja je potaknuta i činjenicom da je potkraj<br />
2006. godine u svijetu bilo pritvoreno sedamdesetak blogera pod optužbom “subverzivnog”<br />
djelovanja na Internetu<br />
Piše: Vesna Stanković Benak<br />
eseci osoba, mahom mlađih intelektualaca,<br />
pritvoreno je i u ovom trenutku Du<br />
dijelovima svijeta što ih Reporteri bez<br />
granica nazivaju crnim rupama Interneta. Početkom<br />
studenoga objavili su listu trinaest zemalja<br />
neprijateljica Interneta ("zemlje koje flagrantno<br />
cenzuriraju Internet i pritvaraju korisnike<br />
koji kritiziraju vlast suviše otvoreno"; www.rsf.<br />
org/article.php3?id_article=19603). "Subverzivnost"<br />
je ovdje u smislu zabrane bilo kakve<br />
javne riječi njihovih građana (možda je preciznije<br />
reći - podanika) protiv represivnih sustava,<br />
a nije riječ o zakonitom postupanju legitimnih<br />
državnih tijela protiv kriminaliziranih postupaka<br />
na Internetu oko kojih se uglavnom slaže razvijeniji<br />
- u smislu poštovanja ljudskih i građanskih<br />
prava - dio međunarodne zajednice.<br />
Crna lista<br />
Kina predvodi neslavni niz zemalja-cenzora.<br />
Budući da ima desetogodišnje iskustvo u praćenju<br />
i blokiranju ciljanih sadržaja na Internetu,<br />
danas joj nije problem kontrola oko 130 milijuna<br />
korisnika bilo kojeg internetskog servisa.<br />
Kina danas uspješno prodaje svoje cyber špijunske<br />
vještine zemljama kao što su Zimbabve,<br />
Kuba i najnovijem represivnom cyber sustavu<br />
Bjelorusiji, tvrde Reporteri u svojem godišnjem<br />
izvješću o slobodi govora na Internetu za<br />
2006. godinu (www.rsf.org/IMG/pdf/internet_report.pdf).<br />
Osim tehnologije kojom se<br />
otkrivaju i blokiraju ciljani sadržaji, kao što je,<br />
primjerice, automatsko neprikazivanje riječi kao<br />
što su "demokracija" i "ljudska prava" u blogosferi,<br />
Kina ima razvijen sustav "administrativnih<br />
blokada" nepoćudnih sadržaja na blogovima, a<br />
i autocenzura je izrazito visoka. Za administratore<br />
i tehničko osoblje propisano je "deset direktiva"<br />
o postupanju s internetskim sadržajima.<br />
U početku fokusirani na web siteove i forume,<br />
kineski se cenzori danas intenzivnije "bave"<br />
korisničkim videosadržajima i blogovima. Tko<br />
bi pomislio da je Kina samostalno razvila te-<br />
( Reporteri bez granica: Crne rupe Interneta<br />
hnologiju kojom može kontrolirati sveukupan<br />
nacionalni internetski prostor, ne bi bio u pravu.<br />
Drugu važnu kariku - osim kineske vlade<br />
i "internetskih" tvrtki u državnom vlasništvu<br />
- predstavljaju multinacionalne kompanije, koje<br />
za udio u golemom kineskom tržištu pristaju<br />
ne samo na preinake svoje tehnologije, nego<br />
i na kršenje načela koja vrijede u poslovnom<br />
svijetu Zapada. To su, barem među poznatima,<br />
Cisco Systems, Yahoo, Google, Telecom Italia,<br />
France Telecom, Wanadoo. Kina je predvodnik<br />
na crnoj listi i po broju trenutno pritvorenih<br />
cyber disidenata, njih pedesetak, a među njima<br />
je i osuđenik s najdužom kaznom zatvora<br />
od deset godina za kršenje zabrana govora o<br />
nedopuštenim političkim temama. Neslavnu<br />
listu zemalja neprijateljica Interneta nastavljaju<br />
Bjelorusija, Burma, Kuba, Egipat, Iran, Sjeverna<br />
Koreja, Sirija, Saudijska Arabija, Tunis, Turkmenistan,<br />
Uzbekistan i Vijetnam. Svaka od ovih<br />
zemalja na različite načine sprečava objavu ili<br />
dostupnost informacija o vlastitom političkom,<br />
gospodarskom, religijskom ili vrijednosnom<br />
sustavu. "Subverzivnima" se smatraju ne samo<br />
domaći pokušaji slobode govora o proskribiranim<br />
temama, nego se sprečava i dostupnost<br />
stranih informacija. Najnovija vijest opet dolazi<br />
iz Kine gdje je ponovo blokirana Wikipedia, a<br />
otputujete li onamo, zaboravite na mogućnost<br />
praćenja svjetskih vijesti s, primjerice, web<br />
stranica CNN-a. Kuba, primjerice, apriori zabranjuje<br />
Internet i osobna računala privatnim<br />
osobama, a dobiti ih se može samo nakon<br />
odobrenja vladajuće komunističke partije. Stoga<br />
je svega oko dva posto stanovništva online<br />
i to uglavnom s javnih internetskih priključaka<br />
koji se strogo motre. Kubanac koji bi na stranom<br />
web siteu objavio "kontrarevolucionaran"<br />
članak mogao bi dobiti do 20 godina zatvora.<br />
U Bjelorusiji, gdje su telekomunikacije državni<br />
monopol, misteriozno nestaju web siteovi<br />
oporbene tematike, nesklone aktualnom predsjedniku<br />
Lukašenku, osobito u vrijeme izbora.<br />
Tuniski predsjednik jednostavno je onemogućio<br />
bilo kakvo oporbeno oglašavanje, većinu stranih<br />
medija, ali i webmail zahvaljujući činjenici da<br />
je njegova obitelj vlasnik cjelokupne internetske<br />
infrastrukture. U Saudijskoj Arabiji država ima<br />
posebnu internetsku službu (Internet Service<br />
Unit) koja se uredno potpisuje na sve "error"<br />
(nedostupne) stranice, a još nudi i obrazac za<br />
prijavu nedopuštenih web siteova.<br />
Hrvatske dvojbe koje to nisu<br />
Posljednjih mjeseci, istodobno s akcijom<br />
Reportera o ukidanju zapreka govoru i informiranju<br />
preko Interneta, hrvatska se javnost<br />
ponovo suočila s pitanjem granica slobode<br />
govora na Internetu. Poticaj pisanju nekih<br />
vodećih medija o ovoj temi, ali i brojnim raspravama<br />
na domaćim forumima i blogovima,<br />
bilo je sankcioniranje nekih blogova spornog<br />
sadržaja. Zapravo, slovu zakona i državnim<br />
tijelima nadležnima za njegovu provedbu ničega<br />
tu nije bilo spornoga. Policija i Državno<br />
odvjetništvo postupali su u skladu s jasnim<br />
118 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
odredbama recentnih zakona. Čuđenja je jedino<br />
bilo u dijelu javnosti, još uvijek nedovoljno<br />
informiranoj o nacionalnoj regulativi Interneta.<br />
Podsjetimo, sankcionirani su vlasnici blogova<br />
koji su pozivali na nacionalnu i vjersku diskriminaciju,<br />
drugi su se "bavili" izmjenom zaštićenog<br />
industrijskog obilježja jedne tvrtke i vjerojatno<br />
klevetom, a grupa maloljetnika neovlašteno je<br />
objavljivala imena i osobne podatke svojih nastavnika.<br />
Prema službenim policijskim podacima,<br />
u 2006. je godini pokrenuto petnaest kaznenih<br />
postupaka protiv vlasnika inkriminiranih<br />
sadržaja na Mreži. Pri tome se većina slučajeva<br />
odnosi na rasnu, nacionalnu i vjersku diskriminaciju,<br />
tvrde iz policije. Kako je riječ o djelima<br />
kršenja zakona koja nadležna tijela gone po<br />
službenoj dužnosti i kako je većina osoba nad<br />
kojima se provode istražni i sudski postupci<br />
maloljetna, ostaje zabrinjavajuće i ključno pitanje:<br />
tko i kako (mahom srednjoškolsku) populaciju<br />
treba educirati o pravima i obvezama<br />
u internetskom komuniciranju? Poznato je da<br />
nepoznavanje zakona ne amnestira počinitelja<br />
djela koje zakon zabranjuje. Da je nerazumijevanje<br />
problema i šire od puke neinformiranosti<br />
o zakonskim zabranama pokazao je jedan<br />
domaći bloger koji je zdvojno zapitao: "Znači li<br />
to da ja više ne smijem u svojoj sobi staviti na<br />
zid "nekakvu" zastavu?" Naravno da ne znači!<br />
Privatna soba je prostor privatnosti građanina u<br />
kojoj država nema što tražiti bez sudskog naloga,<br />
no prostor javnog komuniciranja - kakav<br />
je i Internet - podliježe obvezi poštivanja pravila<br />
(zakonskih odredbi) među sudionicima. Uloga<br />
države ovdje je da propiše pravila i brine da se<br />
ona poštuju. Naravno, i da se strogo pridržava<br />
načela jednakosti svih građana pred zakonom.<br />
I tu se vraćamo na neke od mladih prekršitelja<br />
zakona kojima, čini se, nitko nije rekao da je<br />
u uređenom svijetu obavezno informirati se i<br />
uvažavati pravila one aktivnosti u koju se uključujemo<br />
(npr. javno govorenje). Da su isto tako<br />
svi sudionici uređene djelatnosti (npr. govorenje<br />
u javnom mediju), ali i uređenog društva jednakopravni.<br />
U protivnom nema slobode.<br />
Međunarodne dvojbe<br />
No, da ne bismo pomislili da samo mi na<br />
nacionalnoj razini upravo otkrivamo i reguliramo<br />
granice internetskih sloboda, može nas<br />
razuvjeriti i niz aktualnih događanja u Europi i<br />
SAD-u.<br />
I europska, ali i sjevernoamerička administracija<br />
nisu bez dvojbi o mnoštvu pitanja<br />
vezanih uz globalno umrežavanje, pa u konačnici<br />
ni bez grijeha po slobode i privatnost<br />
građana - osobito vezane uz antiterorističke<br />
( http://ec.europa.eu/information_society<br />
- Službene stranice Europske unije o<br />
informacijskom društvu<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
( www.igfgreece2006.gr - Stranice Europskog<br />
foruma o upravljanju razvojem Interneta<br />
mjere zapadnih vlada. Sredinom dvijetisućitih<br />
intenzivirane su rasprave i pokrenute inicijative<br />
za ujednačavanje kriterija prihvatljivosti/neprihvatljivosti<br />
sadržaja i aktivnosti na Internetu.<br />
Jedno od ključnih pitanja je ujednačavanje<br />
kriterija o zabrani govora mržnje na međunarodnoj<br />
razini. Ujednačavanje minimuma mjera<br />
čak i između Europe i SAD-a za sankcioniranje<br />
govora mržnje na Mreži pokazalo se<br />
preteško ostvarivim sve do kolovoza 2006.<br />
godine. Tada je, nakon tri godine procedure i<br />
niza rasprava o njezinoj usklađenosti s Prvim<br />
amandmanom američkog Ustava, američki<br />
Senat ratificirao Konvenciju o kibernetičkom<br />
kriminalu. Podsjetimo, Europa ju je uputila u<br />
proces potvrđivanja zemljama potpisnicama<br />
još 2001. godine, a George Bush proslijedio<br />
u zakonodavnu proceduru 2003. godine.<br />
Ovaj najnoviji potez američke administracije<br />
tumači se kao vrlo značajan korak prema međunarodnoj<br />
suradnji u području kibernetičkog<br />
kriminala. Pravni stručnjaci tvrde da više nije<br />
u pitanju sankcionira li pojedina država govor<br />
mržnje ili ne - pod kojim podrazumijevaju takozvani<br />
minimum zabrana kao što je poticanje<br />
na nasilje te opscenost i kleveta - nego kako<br />
međunarodno uskladiti ova nužna ograničenja<br />
slobode govora. U nalaženju odgovora na ovo<br />
pitanje izlaze na vidjelo razlike u političkim,<br />
zakonodavnim i vrijednosnim tradicijama pojedinih<br />
zemalja ili dijelova svijeta. Europa je, na<br />
primjer, iznimno osjetljiva i ne tolerira naznake<br />
fašizma ni nacizma, dok je američki zakonodavac<br />
osjetljiviji na opscenost ili, primjerice,<br />
na zaštitu privatnosti na Mreži. Drugi velik<br />
korak prema mogućoj međunarodnoj suradnji<br />
u području poslovanja internetskih tvrtki u<br />
represivnim sustavima američka je administracija<br />
učinila u veljači 2006. godine donošenjem<br />
propisa pod nazivom Global On-line Freedom<br />
( Citizenx.org - često cenzuriran web site o<br />
borbi za građanska prava<br />
internet<br />
( www.rand.org/pubs/technical_reports/<br />
TR337 - Usporedna analiza zakonskih odredbi<br />
europskih zemalja o kibernetičkom kriminalu<br />
Act (http://thomas.loc.gov/cgi-bin/bdquery/z?d109:H.R.4780:)<br />
čija je namjera regulirati<br />
obvezna načela poslovanja američkih<br />
internetskih tvrtki kada posluju u represivnim<br />
sustavima.<br />
Europske inicijative<br />
Europski je parlament pak u srpnju 2006.<br />
godine donio Rezoluciju o slobodi govora na<br />
Internetu (Resolution on freedom of expression<br />
on the internet) u kojoj se izrijekom poziva<br />
na odredbe Opće deklaracije o ljudskim<br />
pravima UN-a o slobodi govora i mišljenja te<br />
spominje internetske tehnologije kao snažan<br />
doprinos demokratizaciji svijeta. Pored toga,<br />
izrijekom se spominje nužnost restrikcije<br />
slobode govora kada je riječ o "pozivanju na<br />
mržnju, nasilje i rasizam, totalitarna propaganda<br />
i dostupnost pornografije djeci ili seksualna<br />
eksploatacija djece". Rezolucijom se snažno<br />
osuđuju kršenja prava na slobodu govora i<br />
dostupnost informacija u represivnim režimima<br />
diljem svijeta. U listopadu i studenom europske<br />
su zemlje u organizaciji Europske komisije<br />
u Ateni (First Internet Governance Forum,<br />
www.igfgreece2006.gr) raspravljale o pitanjima<br />
s kojima se upravo suočava umreženi<br />
suvremeni svijet. U okviru teme o otvorenosti<br />
govorilo se i o slobodi govora, slobodnom<br />
protoku informacija, ideja i znanja. Pored toga,<br />
europske su zemlje u Ateni na dnevni red<br />
stavile i pitanje sigurnosti, poticanje različitosti<br />
i dostupnost Interneta. Među zaključcima je<br />
istaknuto da vlade, civilno društvo i poslovni<br />
subjekti zajednički snose odgovornost za globalizacijske<br />
izazove koje donose internetske<br />
tehnologije ("digitalni jaz", sloboda govora,<br />
konkurentnost i dr.). Da Europa dvadesetpetorice<br />
još ima posla na usklađivanju zakonodavstva<br />
po pitanju kibernetičkog kriminala<br />
pokazuje i komparativna studija nacionalnih<br />
zakonodavstava o ovom pitanju koju je za<br />
Europsku komisiju 2006. godine priredila nevladina<br />
organizacija Rand (Handbook of Legal<br />
Procedures of Computer and Network Misuse<br />
in EU Countries, www.rand.org/pubs/technical_reports/TR337/).<br />
Prema podacima iz<br />
ove studije, tinejdžeri iz našega primjera za<br />
neovlaštenu objavu privatnih podataka u Italiji<br />
bi, primjerice, mogli dobiti kaznu zatvora od 6<br />
mjeseci do dvije godine. Govor mržnje i povreda<br />
autorskog i srodnih prava pred europskim<br />
sudovima prolaze još mnogo gore. Naravno,<br />
nipošto ne zagovaramo represivnost.<br />
Naprotiv. Zalažemo se za dobru informiranost<br />
i još bolje obrazovanje.<br />
pc chip 131 <strong>140</strong> 119
internet<br />
Intervju: Robert Preatoni, Zone-h.org<br />
Hands-on Hacking Unlimited<br />
Sredinom prosinca u organizaciji NetAkademije Tehničkog veleučilišta u Zagrebu organiziran je<br />
dvodnevni radni seminar pod nazivom Hands-on Hacking Unlimited. Imali smo prilike intervjuirati jednog<br />
od predavača, ujedno i osnivača portala Zone-h.org, web adrese koja slovi kao jedno od javnih<br />
mjesta okupljanja hakerske zajednice<br />
Razgovarao: Jasmin Redžepagić<br />
Snimio: Ognjen Maravić<br />
Robert Preatoni, poznat i kao SyS64738,<br />
osim radom na portalu bavi se i<br />
intenzivnim predavanjem, u zadnjih pet<br />
godina održao je preko 200 različitih radionica<br />
pred tisućama informatičkih profesionalaca.<br />
Zone-h, njegov projekt, već pet godina vrlo<br />
aktivno djeluje na okupljanju ljudi koji se<br />
bave računalnom sigurnosti, na prikupljanju<br />
informacija o aktivnim napadima te na promociji<br />
potrebe za računalnom sigurnošću.<br />
Predavanje u Zagrebu organizirano je u sklopu<br />
NetAkademije, projekta koji je pokrenulo i vodi<br />
Tehničko veleučilište u Zagrebu. NetAkademija<br />
namijenjena je svima koji su zainteresirani za<br />
dodatno školovanje u vrlo specifičnim i stručnim<br />
područjima informatike, primjerice za Ciscove<br />
certifikate ili za predavanja kao što je Hands-on<br />
Hacking.<br />
Seminari i predavanja ove vrste imaju za cilj<br />
izaći izvan uobičajenog tehničkog objašnjavanja<br />
osnovnih pojmova te svojim polaznicima<br />
omogućiti da shvate ne samo materiju, nego<br />
i ljude koji se njome bave. U borbi protiv<br />
računalnog kriminala ovo je posebno bitno jer<br />
je riječ o iznimno kompliciranom i promjenjivom<br />
svijetu u kojemu gotovo da i nema granica, tako<br />
da napad može poteći iz bilo kojeg smjera.<br />
Zone-h prednjači u bilježenju pojedinačnih<br />
napada na web poslužitelje, takozvanih<br />
defacementa. Pojam defacement označava<br />
vrstu uspješno izvršenog napada na određenu<br />
web stranicu koji rezultira mijenjanjem te<br />
stranice. Obično izmijenjena stranica sadrži<br />
informaciju o tome tko je izvršio napad, no<br />
događa se i da se preuzete stranice koriste<br />
kako bi se na računala korisnika koji stranice<br />
dođu posjetiti instalirao virus ili neki drugi<br />
maliciozni program.<br />
Što je osnovna ideja portala Zone-h.org,<br />
što vas je ponukalo na pokretanje ovakvog<br />
projekta?<br />
Jednostavnost pristupa informacijama.<br />
Internet je danas prepun različitih portala<br />
koji se bave sigurnosti, no većina informacija<br />
koja se na njima pojavljuje potekla je izravno<br />
iz sigurnosne industrije i prilagođena je<br />
marketinškim potrebama velikih igrača. Ono<br />
što Zone-h nudi je mogućnost da osobe koje<br />
sudjeluju u današnjim cyber napadima, ali i u<br />
obrani od takvih napada, kažu svoje mišljenje.<br />
Inicijalni Zone-h bio je mjesto gdje su osobe<br />
koje napadaju web stranice mogle ostaviti<br />
podatke o tome koju stranicu su napali i na<br />
koji način. Uvjet koji smo tada postavljali, i<br />
koji i danas postavljamo za objavu podataka<br />
na našim stranicama, jednostavan je: osoba<br />
koja stranice uspješno napadne mora nam<br />
objasniti kako je napad izvršila, čime te zašto.<br />
Zahvaljujući prikupljanju ovih podataka, trenutno<br />
raspolažemo najvećom bazom informacija o<br />
načinima i intenzitetima napada na Internetu.<br />
Koliko napada se zapravo svakodnevno<br />
događa na Internetu?<br />
Deseci, ako ne i stotine tisuća. U trenutku<br />
kada smo pokrenuli naš portal, 2001. godine,<br />
bilježili smo 30-50 napada dnevno, pri čemu<br />
mislimo na one napade koje su osobe što su<br />
ih napravile same prijavile. Danas je ta brojka<br />
otprilike 2-3 tisuće napada dnevno. Naša baza<br />
trenutno sadrži preko dva milijuna pojedinačnih<br />
zabilježenih incidenata.<br />
Koliko ljudi radi na portalu Zone-h?<br />
Računajući sve naše aktivne suradnike,<br />
preko stotinu, čemu treba pribrojiti i preko 50<br />
eksperata s različitih područja informatičke<br />
sigurnosti. Trenutno imamo ukupno 11 različitih<br />
izdanja, nezavisnih web stranica na različitim<br />
jezicima.<br />
120 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Tko vas financira?<br />
Nitko, tj. mi sami. Prvih nekoliko godina cijelo<br />
financiranje išlo je potpuno privatno, iz mojih<br />
vlastitih sredstava, a sada svoje funkcioniranje<br />
pokrivamo predavanjima, seminarima te<br />
suradnjom s nizom tvrtki.<br />
Spomenuli ste predavanja. Osim ovoga<br />
zbog kojeg ste i došli u Zagreb, koje teme<br />
još pokrivate svojim radionicama?<br />
Trenutno imamo tri odvojena dvodnevna<br />
predavanja, odnosno seminara koje držimo<br />
u zainteresiranim sredinama. Ovo koje<br />
ćemo održati u Zagrebu nosi ime Handson<br />
Hacking Unlimited i ima za cilj korisnike<br />
upoznati s različitim metodama napada na<br />
mreže i informatičku infrastrukturu. Postoje<br />
još i seminar Hands-on Hacking - Web<br />
Applications, koji se koncentrira primarno na<br />
različite web servise i načine napada na njih, te<br />
posebni seminar o sigurnosti bežičnih mreža.<br />
Struktura publike<br />
Koja je vaša ciljana publika?<br />
Naše stranice trenutno imaju oko 35 tisuća<br />
individualnih posjeta dnevno, pri čemu<br />
je struktura posjetitelja dosta raznolika.<br />
Najviše posjetitelja je tu kako bi se informirali<br />
o trenutnim trendovima u sigurnosnoj<br />
industriji, gotovo trećina naših posjetitelja<br />
su profesionalci koji se bave područjem<br />
sigurnosti. Dio posjetitelja pripada različitim<br />
sigurnosnim službama s kojima imamo<br />
dugogodišnju dobru suradnju. Tu su i novinari,<br />
uglavnom specijalizirani za teme kojima se<br />
stalno bavimo, te određeni broj hakera.<br />
Bojite li se da ljudi Zone-h percipiraju<br />
kao mjesto na kojem se okupljaju hakeri<br />
i koje vodi svojevrsnu "tablicu rezultata"<br />
hakerskih napada?<br />
Mi se bavimo prikupljanjem informacija o<br />
hakerskim napadima te ih uvrštavamo u svoju<br />
bazu pod određenim uvjetima. Jedino izravna<br />
komunikacija s hakerima, odnosno ljudima<br />
koji svakodnevno rade na području računalne<br />
sigurnosti, znači da imamo prave informacije<br />
o stanju u tom vrlo specifičnom svijetu.<br />
Naša dužnosti nije suditi o tome je li netko<br />
loš ili dobar, nas zanimaju informacije. Tako<br />
imamo cijeli niz kontakata kako s različitim<br />
hakerima koje ljudi percipiraju s negativnim<br />
predznakom, tako i s nizom profesionalaca<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
koji rade na strani državnih institucija koje se<br />
bave sigurnošću. Da bi mogli postojati, naša<br />
komunikacija mora se bazirati na potpunom<br />
povjerenju koje i jedni i drugi imaju u nas. U<br />
našim razgovorima bilo je situacija kada smo<br />
neke od ljudi koji su na "tamnoj strani" uspjeli<br />
uvjeriti da prestanu raditi stvari koje su radili do<br />
tada, no uvijek je glavna stvar koja je u pitanju<br />
bilo povjerenje.<br />
Jesu li državni organi imali izravnog<br />
kontakta s vama kako bi pokušali uloviti<br />
nekog od hakera koji se pojavljuju na<br />
vašem siteu?<br />
Izravno ne, postojali su neki pokušaji, jedan<br />
ili dva, da se preko nas dođe do određenih<br />
podataka, no više od toga ne. Naša glavna<br />
snaga je mogućnost komunikacije s obje<br />
strane koje sudjeluju u ovom poslu. Ne držimo<br />
informacije otkud i tko je pristupio našim<br />
stranicama, tako da čak i ako me pitaju da<br />
predam informaciju o tome jedino mogu reći<br />
da informaciju jednostavno nemam.<br />
Kako definirate svoju suradnju s državnim<br />
službama?<br />
Kao dobru. Velik broj profesionalaca<br />
komunicira s nama kako bi lakše obavljalo<br />
svoje svakodnevne poslove. Naime, od samih<br />
osoba koje napadaju poslužitelje ponekad je<br />
bitnije znati podatke o napadu, čime je napad<br />
izvršen, koje su metode trenutno popularne<br />
među hakerima te koje aplikacije su ugrožene.<br />
Pažljivim promatranjem jednog mogu se<br />
spriječiti tisuće drugih napada.<br />
Od škole do groba<br />
Prema vama dostupnim informacijama,<br />
kako se razvijaju današnji hakeri?<br />
Prošla su vremena onog inicijalnog<br />
romantičnog doba u kojem su se hakeri time<br />
bavili samo radi stjecanja znanja. Današnji<br />
put je najčešće jednostavan, prve korake<br />
u napadima na poslužitelje danas možete<br />
napraviti bez gotovo ikakvog znanja, koristeći<br />
javno dostupne alate. Nakon toga većina ljudi<br />
počne učiti i nakon nekog vremena usvoji<br />
dovoljno znanja da se može početi baviti<br />
ozbiljnijim poslovima. To je ujedno i prekretnica,<br />
nakon koje neki, nažalost, krenu prema<br />
računalnom kriminalu. Jedan od najčešćih<br />
razloga je novac, iako i politika tu igra veliku<br />
ulogu.<br />
Linkovi<br />
internet<br />
S matrate li ovo sve previše apstraktnim,<br />
predlažemo da se uputite na www.zoneh.org<br />
i sami se uvjerite da hakerski napadi<br />
nemaju granice. U trenutku dok smo pisali<br />
ovaj tekst bilo je dokumentirano ukupno 27<br />
napada na poslužitelje s domenom .hr samo<br />
u mjesecu prosincu. Seminari kao što je<br />
HoH pomažu da se i vaš poslužitelj ne nađe<br />
na ovoj neslavnoj listi.<br />
Osim toga, možete posjetiti i NetAkademiju<br />
na adresi www.netakademija.com.<br />
Otkuda politička motivacija? Nisu li hakeri<br />
slovili za uglavnom apolitične osobe?<br />
Trenutna situacija u cijelom cyber svijetu nije<br />
jako daleko od nečega što bi mogli nazvati<br />
otvorenim ratom. Politički motivirani napadi<br />
na informatičke sustave danas su gotovo<br />
normalna pojava, primjerice u kolovozu ove<br />
godine zabilježili smo nagli rast napada u<br />
trenutku kada su događala kontroverza s<br />
objavljivanjem slika Proroka u Nizozemskoj.<br />
Ciljevi napada bili su uglavnom poslužitelji u<br />
zapadnom svijetu, najveći broj u Nizozemskoj.<br />
No možda najveći problem je to što takvi<br />
napadi s gledišta političkih aktivista imaju<br />
smisla. Ono što oni u konačnici traže je<br />
reklama, kako bi kroz taj marketing promovirali<br />
svoje ideje. Internet omogućava gotovo<br />
neograničenu anonimnost, naravno ako znate<br />
što činite, te je uz minimalnu investiciju moguće<br />
na sebe skrenuti veliku količinu pozornosti.<br />
Imate li kontakata s hakerima iz Hrvatske?<br />
Izravno, ne. Problem uspostavljanja ovakvog<br />
tipa kontakata je povjerenje. Zahvaljujući<br />
činjenici da ljudi znaju tko smo i što radimo,<br />
pripadnost zajednici Zone-h pomaže u<br />
komuniciranju, no kako bi čovjek ušao u<br />
taj krug ljudi, obično je neophodna izravna<br />
osobna preporuka nekoga tko se već nalazi<br />
unutar određene zajednice. Ovo je prvi seminar<br />
koji držimo u Hrvatskoj, tako da je budućnost<br />
potpuno otvorena.<br />
pc chip 131 <strong>140</strong> 121
Propel Accelerator<br />
Brže, brže, brže<br />
Kojom god brzinom pristupa Internetu raspolagali, brzine<br />
jednostavno nikada nije dovoljno, posebno ako govorimo<br />
o svakodnevnom surfanju. Korisnik uvijek želi da se stranica<br />
koju traži prikaže trenutno, bez obzira na opremu i<br />
brzinu pristupa koju ima. Testirali smo jedno vrlo zanimljivo<br />
softversko rješenje koje bi trebalo biti odgovor upravo na<br />
taj problem<br />
Piše: Jasmin Redžepagić<br />
oliko ste spremni platiti ubrzanje<br />
vlastitog pristupa Internetu? Prije Knego<br />
što odgovorite, dozvolite da<br />
malo pojasnimo pitanje. Većina korisnika<br />
danas brzinu pristupa Internetu poistovjećuje<br />
s brojkom koja definira kakvu fizičku vezu<br />
imaju prema Internetu. No ono što većina<br />
korisnika ne prihvaća je da je ono što oni<br />
razumiju pod pojmom "brzine" zapravo<br />
potpuno subjektivna veličina koja ovisi o nizu<br />
faktora. Primjerice, ako prenosite datoteku<br />
putem FTP-a, brzina je stvarna brzina<br />
prijenosa, broj bajtova prenesenih u sekundi.<br />
Surfate li Webom, brzinu percipirate kroz<br />
otvaranje stranica koje ste odabrali. Brzina<br />
prikazivanja stranice nije ovisna samo o brzini<br />
kojom stranica pristigne, nego i o načinu na<br />
koji je stranica konstruirana, broju, veličini<br />
i tipu njezinih elemenata te brzini računala<br />
na kojem stranicu gledamo. Da bi se stvar<br />
zakomplicirala, neke stranice jednostavno ne<br />
razumiju pojam optimizacije sadržaja, pa se<br />
samo nekoliko postotaka ukupnog vremena<br />
prijenosa potroši na samu informaciju, dok se<br />
preostali trud obično utroši na slike i slične<br />
dodatne materijale koji stranicu samo čine<br />
ljepšom, ali ne i korisnijom. Testirali smo<br />
softversko rješenje koje pokušava doskočiti<br />
ovom problemu te potpuno softverski ubrzati<br />
pristup Internetu, odnosno one podatke koje<br />
prenosimo putem naše internetske veze<br />
prilagoditi tako da naše ukupno iskustvo rada<br />
bude ugodnije.<br />
( Korisnik sam određuje kvalitetu materijala<br />
koji želi primati te time i omjer kompresije<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
Američka pamet<br />
Puno ime programa koji smo testirali je<br />
Propel Accelerator i riječ je o vrlo zanimljivoj<br />
kombinaciji softvera na korisničkoj strani<br />
te dediciranog poslužitelja smještenog na<br />
Internetu. Ove dvije komponente surađuju<br />
na način da podatke koje korisnik zatraži s<br />
Interneta pripreme i optimiziraju prije nego ih<br />
pošalju putem korisnikove veze na njegovo<br />
računalo. Pod optimizacijom ovdje smatramo<br />
različite vrste sažimanja podataka i slika kako<br />
bi se očuvala originalna informacija, a smanjila<br />
količina podataka koja se prenosi. Instalacija<br />
softvera iznimno je jednostavna, dovoljno je<br />
pokrenuti instalaciju programa te odgovoriti na<br />
nekoliko jednostavnih pitanja. Kako smo već<br />
rekli, aplikacija ovisi o posebnom poslužitelju<br />
smještenom na Internetu za čije je korištenje<br />
neophodno imati odgovarajuće korisničko ime.<br />
Ovdje moramo spomenuti i jedini problem s<br />
ovom aplikacijom koji smo imali - trenutno ona<br />
nije dostupna unutar Hrvatske. Tvrtka koja je<br />
aplikaciju napravila, Propel, u pregovorima je s<br />
domaćim pružateljima usluga, no trenutno ne<br />
postoje podaci gdje će i kako usluga postati<br />
dostupna.<br />
Tehnički, aplikacija zapravo funkcionira kao<br />
svojevrsni transparentni proxy poslužitelj na<br />
korisničkom računalu: svi zahtjevi za web<br />
stranicama automatski se presreću te šalju na<br />
poslužitelj kako bi bili obrađeni. Poslužitelj je taj<br />
koji zapravo kontaktira odgovarajuće stranice,<br />
preuzima s njih sadržaj, obrađuje ga te ga<br />
( Ako je vjerovati grafikonu ubrzanja koji<br />
aplikacija prikazuje, prebacivanje podataka<br />
moguće je ubrzati do dvadeset puta<br />
internet<br />
šalje natrag korisniku. Zahvaljujući činjenici<br />
da je većina sadržaja tekst i slika, primjenom<br />
tehnike kompresije moguće je postići ubrzanje<br />
prikazivanja stranica u prosjeku između dva i<br />
četiri puta.<br />
Nažalost, ovo znači i da korisnik mora<br />
prihvatiti činjenicu da će slike, koje su na<br />
većini stranica ionako već maksimalno<br />
komprimirane, doživjeti vidljive promjene zbog<br />
naknadne kompresije. Unutar samog softvera<br />
moguće je odabrati kolika će biti akceleracija,<br />
a samim time i koliko će softver utjecati na<br />
kvalitetu krajnjeg rezultata. Softver podržava<br />
i takozvano dinamičko ubrzanje prikaza slike,<br />
koje sliku prikaže odmah u najnižoj kvaliteti,<br />
a onda postupno, nakon što je cijela stranica<br />
prikazana, povećava kvalitetu.<br />
Naše mreže<br />
Testirali smo kako sve ovo funkcionira na<br />
našim vezama i je li moguće postići ikakvo<br />
ubrzanje ako je naša veza inicijalno već brza,<br />
u našem slučaju 3 Mb/s. Moramo upozoriti da<br />
je cijeli softver prvenstveno zamišljen za dial-up<br />
korisnike, iako je u stanju ubrzati i brže veze.<br />
Integracija samog softvera u sustav nešto je<br />
bolja ako za rad koristimo Internet Explorer. U<br />
našem slučaju, zato što koristimo Firefox, morali<br />
smo ručno podesiti da na Internet ne idemo<br />
izravno, nego da koristimo proxy poslužitelj na<br />
lokalnom računalu, zapravo Propel Accelerator.<br />
Osim ubrzavanja prikaza web stranica Propel<br />
ubrzava i pristup elektroničkoj pošti koju također<br />
prosljeđuje preko vlastitih poslužitelja, no bez<br />
destruktivne kompresije. Ubrzanja koja smo<br />
postigli mjerila su od 2 do 6 puta, ovisno o<br />
stranicama koje smo posjećivali i mjestu gdje<br />
su se one nalazile. Jedini realni problem koji<br />
se javljao je činjenica da se poslužitelj preko<br />
kojeg teče sav promet nalazi izvan Hrvatske,<br />
u SAD-u ili u Velikoj Britaniji, tako da brzina<br />
kojom će stranica biti prikazana na našem<br />
računalu ne ovisi toliko o brzini odgovora koju<br />
naše računalo može očekivati od poslužitelja,<br />
nego o tome koliko brzo poslužitelj može na<br />
sebe prebaciti stranicu. Ovo znači da ako,<br />
primjerice, pristupamo nekoj stranici smještenoj<br />
u Americi, umjesto da sa svoga računala<br />
zatražimo stranicu i prikažemo ju, ona zapravo<br />
putuje preko poslužitelja koji je također smješten<br />
u Americi. No, zahvaljujući kompresiji i drugim<br />
tehnikama ubrzanja rada, stranice se redovito<br />
prikazuju brže nego da smo ih zatražili izravno.<br />
pc chip 131 <strong>140</strong> 123
Piše: Boris Ličina Borja<br />
Žena<br />
www.zena.hr<br />
Žena.hr, prvi hrvatski portal za žene, kažu<br />
autori, tu je da "pruži važne informacije,<br />
educira i zabavi", naravno ženski spol, pa<br />
samim tim donosi i raznolik sadržaj. On se<br />
kreće preko ljepote i stila, fitnesa i dijeta,<br />
zdravlja, ljubavi i seksa, do majčinstva, hrane,<br />
zabave i sličnog. Osim novih članaka nudi i<br />
adresar poslovnih subjekata (od butika preko<br />
cvjećarnica do kozmetičkih salona i solarija),<br />
forum za razmjenu iskustava i slično. Dojma<br />
smo da je mogao dizajnerski biti odrađen i<br />
znatno bolje. Ideja svakako ima potencijala,<br />
publike vjerojatno ne nedostaje, no realizacija<br />
je mogla biti kvalitetnija.<br />
Ivo Robić<br />
www.ivorobic.com<br />
Ideja odlična, a realizacija je mogla biti i bolja,<br />
barem što se tehničke izvedbe tiče. No site<br />
o Ivi Robiću nudi pregršt toga. Tu su detaljna<br />
biografija, diskografija, multimedijalni dio u<br />
kojem možete preslušavati skladbe, fotogalerija<br />
s, dakako, retrofotografijama, press kutak<br />
gdje se nalaze isječci iz novina (npr. Globus iz<br />
1962. ili Žena iz 1985.!), shop gdje se mogu<br />
kupiti Robićeva izdanja, memorabilije (autogram<br />
karta Polydor, 1967.), rubrika o Ičičićima<br />
i još nešto malo sadržaja. Sve u svemu, sa<br />
sadržajnog aspekta odlično mjesto za posjetiti.<br />
Naslovnica je ipak malo nevješto riješena,<br />
naročito u oko upada nesretni iframe; mogla<br />
je biti bolja.<br />
Roveraši<br />
www.roverasi.org<br />
Mnogi vlasnici automobila vežu se uz<br />
jednog proizvođača kojem su tada vjerojatno<br />
dugo vjerni, stoga nije nimalo čudno<br />
što postoje fan klubovi poput ovoga na adresi<br />
www.roverasi.org koji okuplja ekipu koja<br />
Rovere i vozi. I ne bismo previše pozornosti<br />
poklanjali siteu da doista nije fino osmišljen i<br />
decentno dizajniran. Kako je relativno neda-<br />
vno krenuo s radom, ni sadržaja nema baš<br />
previše, nešto malo slika u galeriji, malo vijesti,<br />
a najaktivnije je na forumu. Ako ste roveraš,<br />
evo toplog virtualnog doma za vas. Ako niste,<br />
pogledajte kako bi svaki klub mogao izgledati.<br />
Denormativ<br />
www.denormativ.hr<br />
Denormativ je Udruga za promicanje različitosti<br />
i tolerancije, a misija im je, navode,<br />
"širiti toleranciju, promicati različitost, pomagati<br />
ljude koje društvo stigmatizira i obespravljuje".<br />
Site nudi dosta informacija o temi, na<br />
njemu se možete upoznati i s akcijama koje<br />
Denormativ provodi, odnosno s akcijama<br />
koje se tek spremaju, možete se učlaniti i<br />
čitati članke na temu kroz nekoliko kategorija<br />
(Tolerancija, Društvo, Mišljenja, Kuharica,<br />
Prenosimo, Slušaonica). Sve to smješteno je u<br />
odlično dizajnirano i osmišljeno sučelje.<br />
Dva turistička<br />
www.apartmanimaslina.com<br />
www.lachris.hr<br />
Dio siteova apartmana na moru uglavnom<br />
može se svrstati u trash kategoriju, jer<br />
obično stranicu radi od tetkinog sina bratićev<br />
mali, pa čisto da vidite školski primjer kako bi<br />
to trebalo izgledati svratite na odlično odrađeni<br />
web.hr<br />
site apartmana Maslina, gušt je gledati ga. La<br />
Chris je pak prezentacija apartmana koji se<br />
prodaju na Pagu i također je lijep primjer fino<br />
odrađenog sitea koji na atraktivan način nudi<br />
sve potrebne informacije.<br />
Gloria<br />
www.gloria.com.hr<br />
Spektakularno reklamiran i najavljivan, pojavio<br />
se novi site magazina Gloria. Malo je<br />
dotjeran, ali iskreno ne vidimo neke značajne<br />
pomake u odnosu na prethodnu verziju iako<br />
se može reći da je malo bolji. No zanimljiv<br />
nam je prije svega jer korisnicima omogućava<br />
pretplatu na PDF izdanje. To je model kakav<br />
se tek nedavno počeo primjenjivati u nas,<br />
pa je moguće da će EPH istu stvar napraviti<br />
i s ostalim izdanjima, poput Globusa. Cijena<br />
jednog čitanja Glorije je 15 kuna, a za 12<br />
mjeseci popriličnih 299 kuna. Iako su tu, neke<br />
rubrike, poput Downloada, Zabave i Foruma<br />
ne rade, pri čemu nam je forum izbacio niz<br />
grešaka.<br />
Skaramuži<br />
www.skaramuzi.com<br />
Band Skaramuži ima dosta zanimljiv site,<br />
napravljen na komadu kartona (pozadina<br />
bi mogla biti i bolja, bijela nam se nije naročito<br />
svidjela). Kako i priliči siteu o bendu, nude se<br />
informacije o nastanku i mala biografija, fotografije,<br />
novosti, knjiga gostiju i odjel za download,<br />
s kojeg na žalost više ništa nije moguće<br />
downloadati jer su u izdanju Durieuxa objavili<br />
CD, koji dolazi uz dodatak časopisu Fantom<br />
slobode. Bilo bi lijepo da je bar jedna skladba<br />
tu za download.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 125
windows mobile<br />
(Ne)sigurnost mobilnih <strong>Windows</strong>a<br />
Drugi krpaju Microsoftove<br />
nedostatke<br />
Najnovija istraživanja o sigurnosti bežičnog prijenosa podataka porazna su za korisnike <strong>Windows</strong><br />
Mobile dlanovnika. Ukoliko želi zadržati korak s konkurencijom, Microsoft će morati potpuno promijeniti<br />
svoju sigurnosnu strategiju<br />
Piše: Robert Gelo<br />
edavno objavljivanje nove verzije<br />
Symantecova antivirusnog softvera Nnamijenjenog<br />
uporabi na ručnim računalima<br />
ponovno u središte zanimanja postavlja<br />
problem sigurnosti Microsoftova "džepnog"<br />
operativnog sustava. Mobile AntiVirus 4.0<br />
for <strong>Windows</strong> Mobile, kako se naime zove<br />
Symantecov sigurnosni softver, automatski<br />
štiti uređaje od opasnosti koje dolaze preko<br />
elektroničke pošte, MMS poruka, raznih<br />
memorijskih kartica, Bluetootha i Wi-Fi bežičnih<br />
mreža. Drugim riječima, Symantecov softver<br />
čini ono što su Microsoftovi developeri trebali<br />
već odavno omogućiti u samom mobilnom<br />
operativnom sustavu, a to je osnovna zaštita<br />
od vanjskih upada u računalo. Sve je više<br />
ručnih računala, korisnici se sve više služe<br />
brzim Internetom, dok je najveći dio tih uređaja<br />
potpuno nezaštićen. Srećom, hakeri i kriminalci<br />
zasad nemaju vremena ili volje ozbiljnije<br />
se pozabaviti pisanjem malicioznog koda za<br />
<strong>Windows</strong> Mobile dlanovnike i pametne telefone.<br />
Porazne usporedbe<br />
Ovo potvrđuju i rezultati nedavnog istraživanja<br />
koje je poduzela američka tvrtka J. Gold<br />
Associates, specijalizirana za bežične tehnologije,<br />
u kojem se posebno kritizira izostanak<br />
mogućnosti enkripcije datoteka u samom operativnom<br />
sustavu, u čemu <strong>Windows</strong> Mobile<br />
značajno zaostaje za ostalim bežičnim operativnim<br />
sustavima. Konkretno, u primjeru push<br />
Nove zlokobne prijetnje<br />
Symantecov Mobile AntiVirus 4.0 for<br />
<strong>Windows</strong> Mobile za automatsku<br />
aktualizaciju koristi servis LiveUpdate<br />
Wireless, sličan onomu koji se koristi na<br />
osobnim računalima. Pored automatske<br />
aktualizacije ovaj servis omogućava centralizirano<br />
upravljanje koje administratorima<br />
omogućava podešavanje uređaja<br />
kojima se služe krajnji korisnici.<br />
Pripremajući Mobile AntiVirus 4.0,<br />
Symantec je poduzeo istraživanje tržišta<br />
u kojem je ustanovljeno da čak 80 posto<br />
tvrtki koje koriste bežičan pristup korporativnim<br />
poslužiteljima uopće nema zaštitu<br />
podataka. Svega 10 posto ih je imple-<br />
126 pc chip <strong>140</strong><br />
e-pošte, Microsoft, za razliku od konkurentskih<br />
dobavljača kao što su Good Technology,<br />
Research In Motion (RIM) i Sybase, u svom<br />
rješenju nudi tek zaštitu putem lozinke (zapor-<br />
mentiralo sveobuhvatnu politiku zaštite<br />
dlanovnika i pametnih telefona.<br />
Symantecovi stručnjaci ujedno su analizirali<br />
najzlobnije oblike mobilnih napada.<br />
Proučili su, primjerice, snoopware, napad<br />
koji omogućava prisluškivanje važnih<br />
sastanaka preko mikrofona. Kako računalni<br />
kriminalac zna kada treba uključiti<br />
mikrofon? Jednostavno, snoopware mu<br />
prenosi podatke iz Pocket Outlooka u<br />
kojemu se nalaze i detalji o planiranim<br />
sastancima. Među najnovijim alatima kriminalaca<br />
ističe se i Pranking4Profit, koji<br />
potajno prebacuje novac putem plaćanja<br />
SMS porukama.<br />
ke). To, naravno, nije dovoljno u današnjem<br />
okružju poduzetnih i maštovitih računalnih<br />
kriminalaca. Još su veći nedostaci u primjeru<br />
korporativnog korištenja, kada se dlanovniku<br />
pristupa povjerljivim podacima pohranjenim<br />
na poslužiteljima. Naime, <strong>Windows</strong> Mobile<br />
štiti podatke prilikom prijenosa na dlanovnik,<br />
no haker može vidjeti podatke ukoliko probije<br />
lozinku koja se koristi za ulaz u poslužitelj.<br />
Za bežičan prijenos podataka i usklađivanje<br />
ručnih računala s Microsoft Exchange poslužiteljem<br />
koristi se aplikacija AirSync koja je<br />
nastala iz svima poznatog ActiveSynca. No<br />
problem je što niti AirSync niti ActiveSync ne<br />
kriptiraju podatke.<br />
"Današnje tvrtke mnogo polažu na sigurnost<br />
informatičkog sustava i ovi će nedostaci<br />
biti vrlo važan kriterij prilikom odabira ovog<br />
mobilnog rješenja", komentirao je rezultate<br />
istraživanja Jack Gold, analitičar u J. Gold<br />
Associatesu. "Microsoft je postavio svoje<br />
rješenje mobilne push e-pošte na taj način<br />
da informacija ostaje na otvorenom prostoru,<br />
a to se događa upravo prilikom usklađivanja<br />
između Exchangea i Pocket Outlooka. Sâmo<br />
korištenje lozinke u tom slučaju nije dovoljno<br />
www.pcchip.hr
Aplikacija<br />
SmartTweaker v1.07<br />
Iako na njihovu mrežnom<br />
mjestu nisu dostupne<br />
detaljne informacije, tvorci<br />
ove korisne aplikacije po<br />
svoj prilici dolaze iz susjedne<br />
Slovenije. Namjena ovog softvera<br />
očita je iz samog imena.<br />
Riječ je o aplikaciji koja<br />
zapravo nudi čitav niz kratica za podešavanje<br />
dlanovnika, slično kako to rade programi<br />
za tweakanje osobnih računala. Nova verzija<br />
SmartTweakera tako nudi beskonačno oglašavanje<br />
alarma (koje je u <strong>Windows</strong> Mobileu<br />
vremenski ograničeno), onemogućavanje<br />
napajanja preko USB sučelja, pohranu cachea<br />
Internet Explorera na memorijsku karticu,<br />
mogućnost izravnog slanja SMS poruke<br />
iz adresara i još nekoliko poboljšanja.<br />
SmartTweaker v1.07<br />
Aplikacija<br />
Licenca: freeware<br />
Veličina instalacijske datoteke: 137 kB<br />
www.smartphone.si/tweaker<br />
sigurno i kompanije koje kupuju mobilna rješenja<br />
najvjerojatnije će željeti kriptirati sve podatke<br />
koji se pohranjuju na taj način."<br />
Gold ujedno upozorava da niti eventualni<br />
prijenos novog sigurnosnog rješenja BitLocker<br />
iz <strong>Windows</strong> Viste na <strong>Windows</strong> Mobile neće<br />
predstavljati najbolje rješenje. Naime, BitLocker,<br />
koji je ugrađen u Vistu, zahtijeva enkripciju<br />
čitavog pogona, a za očekivati je da korisnici<br />
ručnih računala žele kriptirati samo pojedine<br />
datoteke ili direktorije. Gold zbog toga poru-<br />
Web preporuke<br />
Pocket <strong>PC</strong> Hints and Tips<br />
Blogovi prilagođeni<br />
prikazu na dlanovnicima<br />
i pametnim telefonima<br />
sve su češći i popularniji.<br />
O ovome brine Frank<br />
McPherson, autor knjige<br />
"How To Do Everything<br />
With Your Pocket <strong>PC</strong>",<br />
koji povremeno šalje<br />
savjete i novosti o novim uređajima koji se<br />
pojavljuju na tržištu. Site je jednostavno<br />
izveden, nije opterećen grafičkim materijalima,<br />
no neki linkovi vode prema neoptimiziranim<br />
internetskim stranicama, stoga<br />
treba biti vrlo oprezan na sporim vezama.<br />
Informacije koje se nalaze na ovom blogu<br />
vrlo su korisne, no zamjerku njegovu autoru<br />
upućujemo zbog premale količine sadržaja.<br />
Pohvalno je to što nudi mogućnost<br />
RSS pretplate.<br />
www.pocketpchow2.com<br />
Multimedija<br />
Coreplayer 1.0<br />
Pred nama je još jedan<br />
reproduktor audio i video<br />
formata, namijenjen <strong>Windows</strong><br />
Mobile dlanovnicima. Ovaj<br />
player podržava niz standardnih<br />
audioformata: MP3,<br />
AAC, MKA, WMA, WAV, OGG<br />
i druge. Širok je i izbor videoformata<br />
koji se mogu reproducirati: WMV,<br />
DivX, XviD, MPEG-1, MPEG-4 do MOV, AVI i<br />
drugi. Korisničko sučelje vrlo je dobro izvedeno<br />
i omogućava relativno jednostavno<br />
upravljanje, s time da je dodana i "ipodovska"<br />
funkcija prikaza naslovnice albuma/<br />
singla prilikom reprodukcije. Osim što već<br />
postoje inačice za Symbian i Palm, ambiciozni<br />
autori ovog softvera pripremaju inačice<br />
za <strong>Windows</strong> XP/Vistu te za Linux.<br />
Coreplayer 1.0<br />
Multimedija<br />
Licenca: komercijalna<br />
Veličina instalacijske datoteke: 587 kB<br />
http://coreplayer.com/<br />
čuje Microsoftu da im je bolje nanovo napisati<br />
AirSync, ActiveSync i Pocket Outlook ukoliko<br />
žele prodavati svoja mobilna rješenja bankama,<br />
osiguravajućim kućama, zdravstvu i drugim<br />
korisnicima koji se pridržavaju sigurnosnih standarda.<br />
Problem sigurnosti samo će se povećavati<br />
uz predviđeni porast tržišta PDA računala i<br />
smartphone uređaja. Prema prognozi tvrtke<br />
iGillottResearch, za tri godine, u 2010., smartphone<br />
uređaji će zauzeti 21 posto globalnog<br />
MoDaCo<br />
Ovaj site pripada u<br />
kategoriju foruma, specijaliziran<br />
je za korisnike<br />
<strong>Windows</strong> Mobilea, a<br />
može se pregledavati<br />
i na dlanovnicima i na<br />
osobnim računalima.<br />
Optimizacija je izvedena<br />
tako da se kod pregledavanja<br />
na dlanovniku<br />
pokazuje samo glavni okvir, dok se lijevi,<br />
navigacijski, vidi samo na osobnom računalu.<br />
Site je poprilično opterećen grafičkim<br />
materijalima, stoga je najbolje pregledavati<br />
ga na brzoj internetskoj vezi, na što većem<br />
ekranu. Korisnici ovog foruma uglavnom<br />
raspravljaju o najnovijim modelima, postovi<br />
su prilično česti, tako da je dobro uključiti<br />
se povremeno radi informiranja o najnovijim<br />
događajima.<br />
www.modaco.com<br />
windows mobile<br />
Softver i web siteovi testirani su na dlanovnicima iPAQ<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 127<br />
Igre<br />
G4 WWII Airfighters<br />
Jedna od malobrojnih aviosimulacija<br />
koje se mogu<br />
igrati na platformi <strong>Windows</strong><br />
Mobile jest G4 WWII<br />
Airfighters, čija tematika<br />
pokriva događaje u Drugom<br />
svjetskom ratu. Igrač na<br />
početku odabire naciju kojoj<br />
će pripadati i letjelicu u kojoj će se boriti<br />
protiv neprijateljskih eskadrila i dobiva pet<br />
"života". Uživljavanju u ulogu ratnog pilota<br />
pridonosi zvučna podloga koja vrvi autentičnom<br />
glazbom te vjernim zvučnim efektima,<br />
a niti grafika nije loša obzirom na to da<br />
dlanovnici imaju ograničene performanse.<br />
Igra inače nudi podešavanje brzine kako bi<br />
se njezino izvođenje prilagodilo mogućnostima<br />
procesora.<br />
G4 WWII Airfighters<br />
Igre<br />
Licenca: komercijalna<br />
Veličina instalacijske datoteke: 1,6 MB<br />
www.clickgamer.com<br />
tržišta mobilnih telefona. Za shvaćanje veličine<br />
problema dovoljno je napomenuti da je u 2006.<br />
u čitavom svijetu isporučeno nešto manje od<br />
jedne milijarde novih mobilnih telefona.<br />
J. Gold Associates pak upozorava da će<br />
glavnina smartphone uređaja završiti u korporacijama,<br />
točnije kod poslovnih korisnika udio<br />
smartphone uređaja u slijedeće će se četiri<br />
godine popeti čak na 50 do 60 posto, što će<br />
tvrtke učiniti još više ranjivima u slučaju hakerskih<br />
napada.<br />
Modern Nomads<br />
Svi koji žele dublje<br />
promišljati o korištenju<br />
prijenosnih računala<br />
i njihovu utjecaju na<br />
društvo i pojedinca<br />
vjerojatno će pronaći<br />
ponešto zanimljivo na<br />
ovom siteu. Ovdje je<br />
moguće pronaći članke<br />
s linkovima na zanimljive<br />
sadržaje, a uključene su i rubrike s blogovima,<br />
forumom i wikijem. Članci donose<br />
filozofske poglede na, primjerice, razlike<br />
između dlanovnika, tablet <strong>PC</strong>-ja, UM<strong>PC</strong>-ja<br />
i prijenosnika, a čitatelji to nadopunjuju<br />
vlastitim komentarima i iskustvima. Site je<br />
optimiziran za pregled na osobnim i ručnim<br />
računalima, a priložene slike nisu prevelike<br />
i prilagođene su za prikaz na malim ekranima.<br />
http://modernnomads.info
open source<br />
Francuski<br />
parlament<br />
prihvaća<br />
otvoreni kod<br />
Linux, OpenOffice.org, browser Firefox<br />
i open source e-mail klijent koristit<br />
će se na 1154 desktop računala<br />
zastupnika u francuskom parlamentu.<br />
Ta odluka došla je od strane zastupnika<br />
B. Carayona i R. Cazenava, koji su<br />
se oslonili na rezultate studije tvrtke<br />
Atos Origin. Njezini zaključci bili su da<br />
open source softver pruža dovoljno<br />
funkcionalnosti za potrebe članova<br />
parlamenta i omogućuje značajne<br />
uštede unatoč velikim troškovima<br />
migracije i obrazovanja. Saznanja su<br />
uobličena u dokument nazvan "Pod<br />
jednakim uvjetima" u kojem se definiraju<br />
prijedlozi prelaska, ali i apelira<br />
na cijelu Francusku da prihvati OpenOfficeov<br />
ODF kao standard i pokuša<br />
ga nametnuti svojim europskim<br />
susjedima.<br />
Informatički odjel i zastupnici imaju<br />
šest mjeseci kako bi se pripremili za<br />
prelazak. Detalji poput imena distribucije<br />
Linuxa i e-mail klijenta još nisu<br />
definirani i poznati, no nagađa se da<br />
bi se mogla koristiti domaća Mandriva<br />
budući da ju je i prije podržavala država.<br />
Ovo je prvi prelazak desktop računala<br />
u francuskom javnom sektoru na<br />
open source rješenja, a open source<br />
servere već koriste Ministarstvo poljoprivrede<br />
i sam parlament.<br />
Mark Shuttleworth privlači developere OpenSuSE-a<br />
Osnivač distribucije Ubuntu nedavno je poslao<br />
poziv developerima OpenSuSE-a da se pridruže<br />
projektu Ubuntu, odnosno napuste postojeću<br />
distribuciju. Ovaj se poziv, koji se može tumačiti<br />
jedino kao pokušaj da se smanji konkurencija,<br />
opravdava Novellovim potpisivanjem ugovora s<br />
Microsoftom, njihovim (navodnim) kršenjem GPL-a<br />
i nesigurnom budućnošću distribucije koju održavaju.<br />
Developeri su bili pozvani na skup Ubuntu<br />
- otvorena vrata, diskusije i prezentacije koje su<br />
se odvijale online na IRC-u (Internet Relay Chat).<br />
Na tim radionicama mogli su više saznati o samoj<br />
distribuciji s tehničke i ostalih strana.<br />
Ovaj poziv naišao je na dosta neodobravanja sa svih strana i na komentare da je to upravo<br />
ono što je Microsoft dugoročno planirao: svađe u Open Source zajednici, bojkotiranje Novellovih<br />
proizvoda i gušenje distribucije SuSE. Shuttleworthu se zamjera i postojanje binarnih<br />
drivera za grafičke kartice u novijim verzijama Ubuntua, čime on upravo radi ono što prigovara<br />
Novellu.<br />
Priredio: Ivan Capan<br />
130 Fedora Core / Mandriva<br />
132 IM klijenti<br />
Open source softver u<br />
vremenskim prognozama<br />
Weather Channel, jedan<br />
od najgledanijih TV<br />
programa u Americi na<br />
kabelskoj televiziji, zajedno s<br />
pripadajućim web portalom<br />
Weather.com koji ima preko<br />
30 milijuna posjeta mjesečno,<br />
koristi open source softver<br />
za organizaciju posla. Klijenti Weather Channela<br />
lokalni su operateri kabelske televizije i pojedinačni<br />
posjetitelji web stranica. Kako bi ih lakše<br />
organizirali, odlučili su se za open source CRM<br />
(customer relationship management - odnosi s<br />
kupcima) Centric. Koristili su razne komercijalne<br />
alate, poput Magic Helpdeska, Datastreama i<br />
Salesforcea, no njihov nerješiv problem bila je<br />
nemogućnost integracije i međusobne razmjene<br />
podataka. Bila je potrebna veća fleksibilnost i<br />
mogućnost povezivanja kontakt-informacija klijenta<br />
s prodajom i sustavom pomoći. Razmatrali<br />
su i SugarCRM i Microsoft Dynamics, ali je jedino<br />
Centric mogao pružiti tu integraciju uz malu cijenu.<br />
Najveći je problem bila konverzija podataka,<br />
no uz pomoć tvrtke koja je izgradila Centrix trebalo<br />
im je dva mjeseca.<br />
Osim toga, Weather Channel trudi se koristiti<br />
open source u svim svojim sustavima, za nadzor<br />
opreme, sigurnost, mrežne alate i slično.<br />
Red Hat dobio posao u Beču<br />
Glavni grad Austrije<br />
nedavno je izabrao<br />
Red Hat Enterprise<br />
Linux kao preporučenu<br />
serversku platformu,<br />
bez obzira na konkurenciju<br />
Oraclea i Novella.<br />
Beč koristi Linux za<br />
svoje kritične aplikacije poput baza podataka i<br />
datotečnih servera. Odluka je donijeta na temelju<br />
brojnih pozitivnih iskustava u prošlosti i osnovne<br />
odluke da se odabere najpouzdanija i efikasnija<br />
dostupna platforma. Beč ima iskustva s open<br />
source sustavima (FreeBSD) od ranih 90-ih, a za<br />
Linux i Red Hat odlučili su se jer su, po riječima<br />
F. Braunedera, voditelja serverskog odjela grada,<br />
oduvijek imali naglasak na stabilnosti Linux platforme<br />
i pružali najveću mrežu partnera i najviše<br />
certifikata od hardverskih i softverskih tvrtki.<br />
Do danas su migrirali više od stotine servera na<br />
RHEL (Enterprise Linux), uglavnom na HP-ovu<br />
hardveru. ES (Edge Server) varijanta koristi se<br />
za Apache i Sambu, a AS (Advanced Server) na<br />
Oracleovim bazama. Svim serverima upravlja se<br />
centralizirano putem Satellite Servera, kojim se<br />
mogu (njegovim provisioning modulom) na brz<br />
način instalirati novi serveri preko mreže.<br />
128 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
OpenOffice ugrožava MS<br />
SharePoint<br />
Iako je<br />
OpenOffice<br />
kvalitetna<br />
uredska<br />
aplikacija,<br />
zasnovana<br />
je na radu<br />
jednog<br />
korisnika<br />
i ne omogućuje uredsku suradnju, poput<br />
upravljanja i razmjene dokumenata, što ima<br />
Microsoft u obliku SharePointa integriranog s<br />
MS Officeom. Nizozemska tvrtka O3Spaces<br />
B.V. objavila je proizvod u obliku ekstenzije za<br />
OpenOffice i StarOffice te serverskog dijela,<br />
koji omogućuju rad na projektima, odnosno<br />
kontrolu verzija dokumenata i njihovu prijavu/<br />
odjavu kod uređivanja, izravno iz OpenOfficea.<br />
On radi tako da korisnicima predočuje na<br />
Webu bazirano timsko okružje s integriranim<br />
pretraživačem (pretražuje formate PDF, ODF<br />
i MS Office) i neobavezni Desktop Assistant<br />
baziran na Javi. Ugrađenim sustavom dojave<br />
korisnik može biti obaviješten kad god nastane<br />
promjena na njegovu dokumentu, a integrirani<br />
O3Messenger omogućuje komunikaciju među<br />
korisnicima, zajedno sa zajedničkim kalendarom<br />
i forumom. Iako je sustav komercijalan,<br />
velika ušteda ostvaruje se na licencama za<br />
uredske alate, za razliku od usporedivog rješenja,<br />
MS Officea.<br />
Linux i mobilna telefonija<br />
Motorola je već počela prodavati<br />
(zasad samo na indijskom<br />
tržištu) svoj prvi model iz<br />
serije Scpl ("scalpel") koja zamjenjuje<br />
sveprisutne RAZR modele.<br />
Nama je zanimljiv jer je baziran<br />
na Linuxu, s distribucijom Montavista<br />
i Trolltechovim Qtopia/Java<br />
sučeljem Chameleon. Motofone<br />
F3 je vrlo bazičan model, s iznimno<br />
malo mogućnosti, namijenjen najnižem<br />
segmentu tržišta. Cilj mu je da bude jednostavan<br />
i intuitivan, čak i za osobe koje nikad nisu<br />
koristile telefon ili računalo, pa i za one koje<br />
ne znaju čitati. Zbog jednostavnosti samog<br />
uređaja trajanje njegove baterije moglo bi biti<br />
do dva tjedna ili 450 minuta razgovora. Jedna<br />
od zasluga za to je ekran napravljen od tzv.<br />
elektroničkog papira, koji ne zahtijeva energiju<br />
za održavanje statične slike.<br />
Trolltechova inicijativa Greenphone mogla bi<br />
omogućiti skoru poplavu telefona baziranih na<br />
Linuxu, jer će uskoro ponuditi kompletno rješenje<br />
za njihov brz razvoj, uključujući operacijski<br />
sustav i aplikacije, slično Symbianu i <strong>Windows</strong><br />
Mobileu.<br />
Multimedijalna distribucija<br />
Linuxa<br />
64 Studio, distribucija bazirana na Debianu<br />
koja je nedavno dosegla verziju 1.0, za<br />
neke je "najbolja distribucija za multimedijalne<br />
radne stanice, s mogućnostima poput digitalnog<br />
snimanja zvuka i uređivanja videozapisa".<br />
Novi datotečni sustavi<br />
64 Studio 1.0, nazvan još Olympic, namijenjen<br />
je pokretanju na 64-bitnom hardveru, odnosno<br />
AMD-ovim i Intelovim procesorima. Baziran<br />
je na 64-bitnom "testing" stablu Debiana s<br />
pažljivo probranim paketima i brojnim dodatnim<br />
postavkama, a dostupna je i 32-bitna verzija u<br />
formi ISO slike. Kernel je podešen na način da<br />
su mu dodane preemptive zakrpe koje poboljšavaju<br />
performanse. Ostale aplikacije uključuju<br />
one za video, 2D i 3D grafiku, objavljivanje za<br />
Web, Internet i office alate, no najbrojniji su<br />
profesionalni programi za obradu audiozapisa.<br />
Nalazimo tako Ardour, program za snimanje,<br />
uređivanje i višekanalno miješanje zvuka. Tu su<br />
i drum machine Hydrogen, JAMin, alat za produciranje<br />
audio mastera iz višekanalnih izvora,<br />
Qjackctl, grafički alat za upravljanje JACK-om,<br />
audioserverom za audiokomunikaciju aplikacija,<br />
i Fluendo Gstreamer za MP3.<br />
linux vijesti<br />
Nedavno se kao rezultat doktorske disertacije Mikulasa<br />
Patockyja pojavio novi datotečni sustav Spad Filesystem.<br />
Njegov pokušaj je dobiti proizvod s mogućnostima<br />
modernih sustava, kao što su oporavak od rušenja, brzi<br />
direktoriji i dobre performanse bez pretjerane složenosti<br />
izvornog koda. Ne koristi klasični journaling nego novu<br />
metodu zaštite od grešaka: brojač rušenja (journaling je<br />
navodno presložen i podložan bugovima). Za direktorije ne<br />
koristi B-stabla već hashing, odnosno jedinstveni ključ. Veličina<br />
bloka može se povećavati jer premaleni blokovi povećavaju<br />
potrošnju procesorskih resursa. Kako bi se smanjila<br />
fragmentacija, slobodan prostor predstavljen je ekstentovima,<br />
a ne bitmapama kao u drugim sustavima.<br />
Pojavio se i novi sustav za pristup Linux datotečnim sustavima iz <strong>Windows</strong>a. Tvrtka<br />
Crossmeta na temelju otvorenog koda razvila je <strong>Windows</strong> drivere za Ext2/Ext3, XFS i ReiserFS<br />
(bez mogućnosti pisanja) s odličnim performansama, no prema iskustvima korisnika,<br />
nepouzdane i podložne blokiranju <strong>Windows</strong>a.<br />
World of Warcraft i pod<br />
Linuxom<br />
Jedna od<br />
najpopularnijih<br />
igara u ovom<br />
trenutku podigla<br />
je dosta<br />
prašine u Linux<br />
svijetu zabranom<br />
igranja<br />
igračima koji su ju pokretali unutar Cedege<br />
(emulatora <strong>Windows</strong> igara za Linux). Taj način<br />
nije zabranjen (igra je ionako već kupljena),<br />
nego se mislilo da ti igrači ne igraju po pravi-<br />
lima i stječu neravnopravnu prednost. Nakon<br />
provjere Blizzard Entertainmenta, tvrtke koja<br />
stoji iza igre, zabrana je uklonjena uz isprike<br />
i dodatne dane igranja. Time je Linux još<br />
jednom dobio priznanje kao operacijski sustav<br />
s kojim se može i igrati.<br />
Kako je Cedega komercijalan paket, pojavile<br />
su se i upute kako pokrenuti tu igru pod open<br />
source Wineom (na kojem se Cedega bazira).<br />
Jedan od načina instalacije dostupan je na<br />
www.latenightpc.com/blog/archives/20-<br />
06/11/25/world-of-warcraft-on-opensuselinux-101.<br />
Korisnici se uglavnom ne žale ni na<br />
performanse ni na rijetke bugove koji se ispravljaju<br />
kako izlaze novije verzije Winea (0.9.25 i<br />
0.9.26).<br />
Wizpy, uređaj za<br />
pokretanje Linuxa<br />
Turbolinux, vodeći japanski distributer Linuxa,<br />
uskoro će ponuditi uređaj veličine iPoda s<br />
kojim će se moći pokrenuti Linux na nekom<br />
osobnom računalu, poput live CD-a. Osim tih<br />
funkcija, moći će i svirati razne multimedijalne<br />
formate, radio te snimati zvuk. No najbitnija<br />
funkcija ona je koja omogućuje funkciju USB<br />
memorijskog sticka na kojem će korisnici držati<br />
svoje aplikacije i brzo pokrenuti svoju radnu<br />
okolinu gdje god se zatekli. Također je prilagođen<br />
i za starija računala.<br />
Wizpy ima 4 GB flash memorije, od čega je<br />
1,5 odvojeno za Linux i osnovne programe,<br />
a pokreće emulirani virtualni CD-ROM putem<br />
USB priključka. Ima i OLED ekran dijagonale 4<br />
cm i težine je 60 grama. Izlazi u veljači, neće<br />
biti ograničen na japansko tržište i koštat će<br />
250 dolara. Turbolinux se nada da će on potaknuti<br />
korištenje Linuxa općenito<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 129
open source<br />
Fedora Core 6 / Mandriva Linux 2007<br />
Susret estetike i funkcionalnosti<br />
Glavne novosti u ovim distribucijama baziranim na Red Hatu su 3D radno okruženje, poboljšane<br />
performanse, podrška za virtualizaciju te bolja raspodjela resursa. U skladu s time tu su relativno<br />
pouzdana podrška za 64-bitne arhitekture i izmijenjena organizacija paketa<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
Svake godine u ovo doba Mandriva nas<br />
počasti novom verzijom svoje distribucije.<br />
Iako se u prošloj verziji Mandrivin tim koncentrirao<br />
na dodavanje novih funkcija te ispravljanje<br />
pogrešaka, nova verzija opet kreće starim<br />
stopama te poboljšava estetski dojam.<br />
S druge strane, glavne promjene nove Fedore<br />
Core odnose se na poboljšano iskorištavanje<br />
resursa, tako da smo konačno dobili stabilnu<br />
verziju 64-bitne distribucije, kao i poboljšani vijek<br />
rada prijenosnika baziranih na platformama Centrino<br />
i Centrino 2. Druga promjena u Fedori jest<br />
podrška za virtualizaciju, koju osigurava poznati<br />
paravirtualizator za Linux - Xen. Fedora nam još<br />
tijekom instalacije nudi mogućnost instaliranja<br />
Xenova kernela. Budući da je i Fedora glavni<br />
sponzor projekta AiGLX, razumljivo je što je u<br />
najnoviju verziju uključeno 3D radno okruženje,<br />
iako isto nije pretjerano reklamirano, kao u Mandrivi.<br />
Estetika na nivou<br />
Posljednja novotarija na području radnog<br />
okruženja ne donosi pojednostavljeno korištenje,<br />
nego vizualno atraktivnije 3D radno okruženje.<br />
Dakako, ovo je rezultat rada na projektima Xgl i<br />
AiGLX, čiji su driveri postali dovoljno pouzdani da<br />
omoguće primjenu u produkcijskom okruženju.<br />
Podržane su manje-više sve moderne kartice za<br />
koje postoji 3D akceleracija, a sam projekt koristi<br />
composite ekstenziju koja se implementira u<br />
posljednju verziju X.orga (7.1).<br />
Spomenuta funkcionalnost dostupna je ne<br />
samo u Mandrivi, nego i u Fedori, a osigurava<br />
ju novi window manager Compiz, koji normalno<br />
radi i s radnim okruženjima kao što su Gnome i<br />
KDE. Integracija u KDE pomalo je loše riješena<br />
pa smo imali manjih problema s upravljanjem<br />
putem touchpada.<br />
Iako ne donose nikakvo poboljšanje produktivnosti,<br />
animacije koje se proizvode relativno su<br />
impresivne, a korištenjem tipkovničkih kratica<br />
moguće je ostvariti i druge efekte. U pravilu se<br />
nove funkcije svode na različite animacije (minimiziranje,<br />
pomicanje, promjena radnog stola),<br />
( Logical Volume Manager sastavni je dio nove<br />
Fedore Core<br />
dok o različitim slojevima radnog okruženja<br />
nema ni govora.<br />
Za razliku od <strong>Windows</strong> Viste, gdje se koriste<br />
Direct X mogućnosti kartica, nove funkcije 3D<br />
desktopa mogu se koristiti na velikom broju<br />
grafičkih kartica, čiji broj znatno nadmašuje one<br />
koje su podržane od strane <strong>Windows</strong>a. Sama<br />
podrška je relativno stabilna, tako da nismo imali<br />
većih problema sa smrzavanjem X <strong>Windows</strong>a,<br />
niti čudnim popratnim efektima.<br />
Fedora je ponešto poradila i na face liftingu<br />
pa novi brandirani Gnome desktop s 3D DNA<br />
temom konačno izgleda kao finalan proizvod,<br />
a ne kao loša kopija drugih OS-ova (recimo,<br />
BeOS-a).<br />
Kobna Anaconda<br />
Anaconda nam donosi nekoliko novih mogućnosti.<br />
Najbitnije novosti su integracija vanjskih<br />
mrežnih repozitorija i podrška za iSCSI. Već pri<br />
instalaciji omogućeno nam je skidanje paketa<br />
s repozitorija Fedora Extras. podrška za iSCSI<br />
djeluje obećavajuće, ali očito nismo jedini koje je<br />
pogodio problem s dodavanjem diska. Drugi je<br />
problem što je program umjesto odgovarajućih<br />
particija napravio odgovarajuće LVM grupe, zbog<br />
čega smo pri prvoj instalaciji imali problema.<br />
U drugoj instalaciji nismo imali ovih problema,<br />
stoga nam nije jasno što je prouzročilo ovaj<br />
misteriozni bug. U pogledu iSCSI podrške problem<br />
je nastao kad smo pokušali upisati IP adresu<br />
računala koje je sadržavalo disk, pri čemu bi<br />
se program jednostavno srušio te se računalo<br />
ponovno pokrenulo. Fedorin tim navodi da već<br />
radi na rješenju problema i da će nadograđena<br />
verzija instalacijskog programa biti ubrzo dostupna<br />
putem uobičajenih izvora.<br />
S druge strane, Mandrivin instalacijski program<br />
zadavao nam je probleme s konfiguracijom<br />
monitora s obzirom na to da nova verzija X.orga<br />
automatski dodjeljuje razlučivost prema dijagonali<br />
monitora. U našem slučaju monitor je<br />
ispravno prepoznat, ali je rezolucija postavljena<br />
previsoko, pa smo problem riješili tek naknadno,<br />
ručnim uređivanjem konfiguracijske datoteke<br />
x.org. Isti problem susreli smo naknadno i u<br />
Fedori Core 6, stoga imamo dojam da na podršci<br />
još treba poraditi.<br />
Racionalizacija resursa<br />
Najbitnije novosti u obje distribucije vezane su,<br />
dakako, uz arhitekturne promjene. Prva stvar<br />
koju bismo izdvojili jest konačno stabilna 64bitnu<br />
verziju distribucije. Ukoliko koristite Intelov<br />
procesor s EM64T tehnologijom i NX bitom,<br />
instalacijski program u Fedori ponudit će instalaciju<br />
PAE verzije kernela, naravno, ako želimo<br />
iskoristiti dodatni adresni prostor procesora.<br />
130 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Mandriva klub<br />
Mandriva je, za razliku od ostalih vodećih distribucija, ograničila podršku za svoju<br />
besplatnu verziju distribucije. Da bismo koristili mogućnost nadogradnji putem Interneta,<br />
potrebno je otvoriti račun u Mandriva Clubu, koji, naravno, nije besplatan. Iako se<br />
ne čini u duhu Open Sourcea, ovo je svojevremeno spasilo bivši Mandrake od bankrota,<br />
stoga je razumljivo očekivanje da se sigurnosne nadogradnje naplaćuju. No također bismo<br />
napomenuli da se sigurnosne nadogradnje ne bi trebale naplaćivati, jer su sigurnosne<br />
pogreške rezultat programera i distributera, a ne korisnika.<br />
Zanimljivo je da je Mandriva reklamirala proizvod LinDVD, iako se isti nije isporučivao uz<br />
besplatnu verziju distribucije, a nismo mogli provjeriti isporučuje li se isti uz neku od Powerpack<br />
verzija, što je, vjerujemo, privilegirana postavka za korisnike Mandriva Cluba. U<br />
verziji Powerpack ćemo također naći i Skype te nekoliko besplatnih sati kredita. Da bismo<br />
ovo ostvarili, potrebno se registrirati u Mandriva Club, gdje ćemo dobiti potrebne podatke<br />
za dodavanje kredita.<br />
U slučaju Mandrive imali smo manjih problema<br />
sa 64-bitnom verzijom te je očito da Mandrivin<br />
tim treba uložiti ponešto rada da napravi stabilnu<br />
64-bitnu verziju distribucije. S druge strane,<br />
pozitivno jest što se na instalacijskom DVD-u u<br />
besplatnoj verziji (koju smo testirali) nalazi i 32bitna<br />
i 64-bitna verzija, a instalacijski program<br />
automatski određuje arhitekturu s obzirom na<br />
detektirani procesor. To se može zaobići pa se<br />
prilikom pokretanja instalacije može odabrati željena<br />
arhitektura. Druga arhitekturna promjena koju<br />
je bitno spomenuti jest mogućnost instaliranja na<br />
Macintoshe bazirane na Intelu, što Fedoru Core<br />
čini trećim operativnim sustavom koji to može.<br />
Nakon SuSE-a Fedora Core nam donosi podršku<br />
za Xen virtualizaciju. Kompajlirani Xen3 ima<br />
i hardversku podršku za IVT (Intel Virtualization)<br />
i AMD-V, stoga bi u sprezi s odgovarajućim<br />
procesorom bi trebao biti sposoban pokretati<br />
nemodificirane OS-ove. Kako nismo imali prisutan<br />
odgovarajući hardver, spomenutu podršku<br />
testirali smo na dvije distribucije Linuxa (openSuse<br />
10.2 beta i Fedora Core 6). Podrška je radila<br />
bez zamjerki, ali smo primijetili da ima problema<br />
sa SATA diskovima. Da bi podrška za virtualizaciju<br />
funkcionirala, potrebno je odabrati Xenova<br />
kernel, što se vrlo jednostavno postiže odabirom<br />
kategorije Virtualization prilikom odabira paketa.<br />
U distribuciju je dodan novi program, Virtual<br />
Machine Manager, koji služi upravljanju virtualnim<br />
strojevima. S obzirom da koristi libvirt biblioteku,<br />
VMM može upravljati bilo kojim virtualnim<br />
strojem koji podržava spomenuta biblioteka,<br />
što znači da nije ograničen na Xen. Aplikacija je<br />
korisna zbog informacija koje prezentira korisniku<br />
pa će tako biti dostupan pregled iskorištenosti<br />
( KDE-ov alat za nelinearno editiranje videa<br />
( Upravitelj zadacima nam osim uobičajenih<br />
podataka nudi i pregled stanja baterije ukoliko<br />
je Fedorina instalacija prepoznala da se radi o<br />
prijenosniku<br />
resursa te performanse. Osim za nadzor i pregled<br />
informacija VMM služi za "izradu" novih<br />
virtualnih strojeva. Instalacijske slike za nove<br />
virtualne strojeve mogu se dodati putem NFSa<br />
te protokola HTTP i FTP. Dodavanje lokalnih<br />
medija nije dostupno.<br />
Značajno se poradilo i na performansama<br />
distribucije. Performanse izvođenja aplikacija<br />
značajno su poboljšane linkanjem dinamičkih<br />
biblioteka. Nova funkcija dostupna je zahvaljujući<br />
korištenju biblioteke Glibc u verziji 2.5. Linkanje<br />
dinamičkih biblioteka trebalo bi znatno poboljšati<br />
performanse izvođenja, kao i brzinu podizanja<br />
sustava, što smo i mi primijetili. Čitava Mandriva<br />
s okruženjem KDE pokrenula se za manje od<br />
( Zahvaljujući grafičkom programu za konfiguraciju<br />
prikaza, podešavanje dvostrukog<br />
prikaza ne može biti jednostavnije<br />
open source<br />
( Na Mandrivinu siteu možete se učlaniti u<br />
njihov klub<br />
minute. S druge strane, korištenje kompozitne<br />
ekstenzije za iscrtavanje različitih efekata poprilično<br />
rasterećuje procesor s obzirom na to da se<br />
ovaj dio prebacuje na GPU ukoliko to grafička<br />
kartica podržava.<br />
Aplikativna evolucija<br />
U novu verziju Fedore uključena je nova verzija<br />
Evolutiona, koja ima znatno poboljšane performanse<br />
rada s IMAP folderima te obnovljenu<br />
podršku za Microsoft Exchange. Ovim mogućnostima<br />
nova verzija cilja na integraciju klijenata<br />
u korporativnom okruženju. Dodatna aplikacija<br />
vezana uz produktivnost jest nova verzija Gnu-<br />
Casha, koja dolazi u verziji 2.0 i nudi nekoliko<br />
dobrodošlih mogućnosti, koje uglavnom ciljaju<br />
na pojedinačne korisnike.<br />
OpenOffice ima poboljšane performanse zbog<br />
novog načina renderiranja fontova, što je rezultat<br />
potpune prerade koda Font Managera. Za djecu<br />
su dodani razni edukativni programi, iako ćemo<br />
napomenuti da u ovom segmentu Fedora Core<br />
još uvijek zaostaje za drugim distribucijama;<br />
Mandriva i OpenSuse nude puno veći izbor<br />
softvera za djecu.<br />
Mandrivine promjene uglavnom se svode na<br />
poboljšano multimedijsko iskustvo. U Powerpacku<br />
konačno su dostupni i Real Player te novi<br />
Flash i Shockwave. Novi mplayer 1.0pre8 donosi<br />
mogućnost upravljanja izbornicima na DVD-u,<br />
tako da imamo potpuno funkcionalan DVD player.<br />
Za mplayer je konačno i razvijen KDE frontend,<br />
dakle konačno imamo kvalitetnu zamjenu<br />
za pomalo nepouzdan AmaroK. Novi GUI ima<br />
praktički sve mogućnosti na koje smo navikli u<br />
gMPlayeru.<br />
Generacijski jaz<br />
Nove generacije distribucija spomenutim<br />
mogućnostima ciljaju na korisnike koji ne planiraju<br />
prelaziti na Vistu zbog prevelikog jaza između<br />
prethodne i nove generacije <strong>Windows</strong>a, ali im<br />
se sviđaju neke mogućnosti koje novi <strong>Windows</strong>i<br />
imaju. Iako nove distribucije još uvijek ne mogu<br />
konkurirati <strong>Windows</strong>ima na desktop polju, već se<br />
može primijetiti dan kad će moći. Već po drugi<br />
put nove distribucije Linuxa nude mogućnosti<br />
prije Microsofta (3D akcelerirano radno okruženje<br />
i napredno pretraživanje po metapodacima), što<br />
dodatno potvrđuje našu tvrdnju. Dodatno će<br />
Fedora ponuditi i podršku za virtualizaciju, što je<br />
mogućnost koja je namijenjena za novu verziju<br />
Red Hat Enterprise Linuxa.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 131
open source<br />
Instant messaging klijenti<br />
Globalno selo<br />
U skladu s nedavno obrađenom temom broja o virtualnom druženju odlučili smo napraviti manji<br />
usporedni test klijenata namijenjenih komuniciranju putem ICQ-a, MSN-a i drugih protokola pod<br />
Linuxom. Također smo testirali klijente koji podržavaju sada već nešto manje popularan protokol IRC<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
Od samih početaka Linuxa ovaj se operativni<br />
sustav etablirao kao izvrstan mrežni<br />
server, ali i klijent. No manjak kvalitetnih<br />
i jednostavnih programa za komunikaciju u<br />
stvarnom vremenu bio je očit problem. IRC je<br />
od samog početka bio vrlo popularan među<br />
naprednijim korisnicima računala, stoga je i pod<br />
Linuxom dobio odgovarajuću podršku. Ipak,<br />
nedostajali su programi koji su omogućavali<br />
jednostavnu komunikaciju između korisnika, bez<br />
potrebe za pamćenjem početnicima ipak kompliciranih<br />
naredbi.<br />
Nakon razvoja protokola ICQ i odgovarajućih<br />
programa za <strong>Windows</strong>e ubrzo je počela mala<br />
instant messaging revolucija pa su tako još<br />
nastali i MSN, AIM, Yahoo IM i Google Talk.<br />
Nedugo nakon izlaska Google Talka (tj. Jabbera)<br />
programi namijenjeni zvučnoj i videokomunikaciji<br />
(npr. Skype) dobili su i mogućnost slanja poruka<br />
pa smo dobili finu kolekciju protokola, ali niti<br />
jedan program ih ne podržava sve istovremeno.<br />
Kako smo bili ograničeni prostorom, opisali smo<br />
Usporedba IM klijenata<br />
Ime programa<br />
šest najpopularnijih programa primarno namijenjenih<br />
komunikaciji putem jednog od pet najpopularnijih<br />
protokola (ICQ, MSN, AIM, YIM, IRC).<br />
Također smo posvetili jedan okvir Skypeu i SIP<br />
programima, koji također posjeduju rudimentarne<br />
messaging sposobnosti.<br />
Povećana prisutnost<br />
Zanimljiva mogućnost jest komunikacija s Jabber<br />
serverima, što donosi aplikacije za ove programe.<br />
Jabber je skup tehnologija na kojem se<br />
baziraju drugi protokoli, kao što je Google Talk, a<br />
služe interoperabilnosti između različitih servera<br />
te protokola. Integracija Jabbera u IM klijente<br />
zanimljiva je korisnicima zbog pojednostavljivanja<br />
komunikacije (koristi se jedan server za sve protokole),<br />
laganog prijenosa poruka između različitih<br />
uređaja (računalo, mobitel, PDA) te podešavanju<br />
prioriteta istih. Sva tehnološka rješenja koja<br />
donosi Jabber baziraju se na protokolu XMPP<br />
(eXtensible Messaging and Presence Protocol).<br />
Jabber koristi decentraliziranu arhitekturu servera,<br />
kao što je to slučaj s protokolima MSN i AIM.<br />
Sama komunikacija bazira se na serveru, a ne<br />
odvija se između dva korisnika, kao što je to slučaj<br />
s pojedinim rješenjima namijenjenim razmjeni<br />
datoteka. Iako postoji javni centralizirani server na<br />
adresi jabber.org, svaka osoba može imati svoj<br />
vlastiti interni Jabber server, potpuno neovisan o<br />
postojećoj (javnoj) Jabber infrastrukturi.<br />
Svakako najzanimljivija mogućnost Jabber servera<br />
jest interoperabilnost s drugim protokolima<br />
kao što su ICQ, MSN itd. Riječ je o nizu gatewaya<br />
ili transporta koji komuniciraju sa serverom<br />
odabranog protokola. A logiranje na takav server<br />
jednostavno je iz postojećeg Jabber klijenta. Iako<br />
će većina klijenata koje smo testirali ponuditi i<br />
ostale protokole, ova funkcija je vrlo bitna na drugim<br />
uređajima, gdje ne postoje prikladni klijenti za<br />
ostale protokole.<br />
Širok raspon tehnologija koje Jabber podržava<br />
rezultat je činjenice što je ovaj skup tehnologija<br />
otvoren, prema tome i vrlo jednostavno nadogradiv.<br />
Alvaro’s<br />
Messenger CenterICQ Gaim Kopete Licq naim<br />
Autor Nazgul Konstantin Klyagin Sean Egan Duncan Mac-Vicar<br />
P.<br />
Jon Keating<br />
ICQ Ne Da Da Da Da Da<br />
MSN Da Da (ne radi ispravno)<br />
Da Da Da Ne<br />
AIM Ne Da Da Da Ne Da<br />
Yahoo! Ne Da Da Da Ne Ne<br />
IRC Ne Da Da Da Ne Da<br />
Jabber Ne Da Da Da Ne Ne<br />
Spremanje Web, GTK,<br />
RSS, Spremanje konverzacija, QT i tekstualno antispam,<br />
Dodatno nudge plugin LiveJournal konverzacija Skype sučelje interaktivni bot<br />
Konferencije Da Da Da Da Da Da<br />
Audio/video Da Ne Da (uz vanjski<br />
plugin)<br />
Ne Ne Ne<br />
Prijenos datoteka Da Ne Da Ne Da (za ICQ) Da (samo Yahoo!)<br />
Remote Da, Da, Da,<br />
Management Ne SSH i telnet Ne Ne telnet telnet<br />
Mogućnosti 8 8 9 8 8 8<br />
Pouzdanost 9 7 7 8 9 9<br />
Ocjena 9 8 8 8 9 9<br />
URL amsn.sourceforge.<br />
net<br />
thekonst.net/<br />
centericq<br />
gaim.sourceforge.net kopete.kde.org licq.sourceforge.net naim.n.ml.org/<br />
132 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Alvaro's Messenger<br />
Prvi program koji smo testirali zove se<br />
Alvaro's Messenger po svom tvorcu. Iako<br />
od protokola podržava samo MSN, radi se<br />
o jednom od najboljih programa, koji odlično<br />
pokriva sve mogućnosti što ih podržava protokol<br />
MSN.<br />
Sam program pisan je u TK/TCL biblioteci, no<br />
u potpunosti podržava integraciju u KDE ukoliko<br />
je isti bio prisutan (tj. njegove razvojne biblioteke)<br />
tijekom kompajliranja. Integracija se svodi na<br />
minimizaciju u tray te obavijest o novim pristiglim<br />
porukama te pokrenutim konverzacijama.<br />
Samo sučelje programa, bez obzira na to što<br />
je rađeno u TK/TCL biblioteci, podsjeća na ono<br />
<strong>Windows</strong> ili MSN Messengera s <strong>Windows</strong>a, no<br />
imamo dojam da se radi o nešto bržem kodu u<br />
odnosu na svoj uzor. Program podržava izmjenu<br />
skinova koji uglavnom imitiraju look'n'feel drugih<br />
distribucija i operacijskih sustava (Mac OS X,<br />
<strong>Windows</strong>).<br />
CenterICQ<br />
Prvi program koji radi u tekstualnom sučelju<br />
koji smo testirali zove se CenterICQ. Pisan je<br />
u biblioteci ncurses koja je standard za ovakve<br />
programe. Osim ICQ-a, što pokazuje svojim<br />
nazivom, program podržava i sve ostale popularnije<br />
protokole, MSN, AIM, Yahoo i IRC. Tu je<br />
i vrlo korisna mogućnost spajanja na Jabber<br />
server, bilo onaj vezan uz vašu tvrtku (intranet)<br />
ili javni, a u svrhu pojednostavljivanja upravljanja<br />
korisnicima.<br />
Za razliku od naima (koji je drugi program koji<br />
radi u tekstualnom sučelju), CenterICQ odlikuje<br />
vrlo jednostavno sučelje koje može promijeniti i<br />
shemu boja. Nažalost, program nam nije radio<br />
s protokolom MSN zbog toga što se prilikom<br />
svakog prijavljivanja na MSN mrežu "srušio".<br />
Da bi se program uspješno prijavio na bilo koju<br />
podržanu mrežu, potrebno je imati instaliranu<br />
OpenSSL biblioteku verzije 0.9.7 ili više.<br />
Gaim<br />
Gaim je trenutno najpopularniji IM program<br />
za Linux, prema reakcijama korisnika<br />
na Internetu. Razlog toj popularnosti jest<br />
modularna arhitektura programa, čija se funkcionalnost<br />
proširuje pluginovima, pa ćemo<br />
tako naći dodatke za ICQ/AIM, MSN, Yahoo,<br />
IRC, Jabber i druge. Trenutno se program<br />
nalazi u verziji 1.5, dok je verzija 2.0 u betafazi<br />
razvoja.<br />
Već po nabrojanim podržanim protokolima<br />
jasno je da se radi o vrlo opsežnom programu,<br />
ali program ni tu ne staje. Dodatni pluginovi<br />
dozvoljavaju enkripciju, videokonferencije,<br />
slanje audioporuka i slično. Kao i svi drugi<br />
programi na testu, Gaim nudi obavijest o<br />
početku tipkanja, definiranje poruka odsutnosti<br />
te prijenos datoteka, što ovisi o protokolu.<br />
Nažalost, s ovim dijelom programa imali smo<br />
najviše problema s obzirom da je program<br />
osjetljiv na to koji klijent šalje datoteku, jer u<br />
Alvaro's Messenger podržava komunikaciju<br />
s MSN serverom te promjenu nadimka, korisničke<br />
slike te detalja o MSN profilu korisnika.<br />
Naravno, ovo je sve moguće samo u slučaju da<br />
ste prijavljeni na MSN mrežu, inače promjene<br />
neće biti efektivne.<br />
Najzanimljivija funkcija u programu jest slanje<br />
odnosno primanje datoteka. I slanje i primanje<br />
datoteka funkcioniralo je besprijekorno s bilo<br />
kojim klijentom, a zahvaljujući funkciji koja omogućava<br />
promjenu porta za primanje datoteka,<br />
niti korisnici koji se nalaze iza NAT-a (Network<br />
Address Translation) ugrađenog u router neće<br />
imati problema s ovom funkcijom.<br />
Dodatni pluginovi prisutni su radi simbolike, ali<br />
bismo izdvojili plugin nudge koji nam omogućuje<br />
primanje različitih animacija u porukama.<br />
Spomenuta funkcija je dostupna od MSN Messengera<br />
7, stoga je potrebno imati odgovarajući<br />
klijent s druge strane da bi ova funkcija radila.<br />
Osim najpoznatijih, program podržava i IRC te<br />
Gadu-Gadu mreže. U program je također uključena<br />
podrška za RSS. Isto kao i ostali programi,<br />
CenterICQ dopušta promjenu postavki dojavljivanja<br />
za svakog korisnika. Eksperimentalno je podržan<br />
i prijenos datoteka, ali samo za Yahooov IM<br />
protokol. Kontaktne liste spremaju se na serveru,<br />
a sve izmjene u programu automatski se uploadaju<br />
na ICQ server.<br />
Vjerojatno najveća prednost jest da osim potrebe<br />
za nekoliko osnovnih biblioteka koje ima svaki<br />
sustav (ncurses, OpenSSL, PGP) program može<br />
biti pozvan i s udaljenog stroja uz pomoć SSH i<br />
telnet protokola.<br />
Iako Jabber podrška funkcionira i preko SSL-a,<br />
što je tek nedavno dodano, programu nedostaje<br />
nekoliko sigurnosnih mogućnosti, stoga nije praktičan<br />
za upotrebu u korporativnom okruženju.<br />
IRC-u jedino nedostaje podrška za DirectConnect.<br />
većini slučajeva nismo dobivali obavijest o<br />
primanju datoteke. Osim ovog dijela, program<br />
ima i problema s protokolom ICQ pa će program,<br />
ukoliko se s druge strane koriste Trillian<br />
ili Miranda, neke poruke odbiti primiti uz<br />
napomenu da "korisnik koristi bugovit klijent".<br />
S drugim programima ovih problema nismo<br />
imali, stoga se nadamo da će verzija 2.0<br />
donijeti izmjene na ovom području. Izuzmemo<br />
li ove, nešto veće probleme, riječ je o vrlo<br />
dobrom i stabilnom komadu softvera, koji vas<br />
u većini slučajeva neće razočarati.<br />
Iako je pisan u GTK biblioteci te je normalno<br />
da podržava integraciju u Gnome, iznenađuje<br />
nas integracija u sučelje KDE. Integracija se<br />
kao i kod svih drugih klijenata očituje u slanju<br />
obavijesti koristeći standardne API-je trenutnog<br />
korisničkog sučelja, što znači da će<br />
obavijest o novom korisniku biti konzistentno<br />
uklopljena u korišteno radno okruženje.<br />
open source<br />
+ aMSN izgledom<br />
podsjeća<br />
na <strong>Windows</strong><br />
Messenger, ali<br />
je brzina puno<br />
veća<br />
( aMSN omogućuje detaljno definiranje ponašanja<br />
za svakog korisnika na vašoj kontaktnoj listi<br />
( Za razliku od naima, CenterICQ odlikuju jasno<br />
definirani izbornici, dijalozi i ostali elementi<br />
punokrvnog ncurses programa<br />
( Dodavanje novog kontakta se u CenterICQu<br />
vrši unosom UIN-a odnosno pretragom po<br />
različitim kriterijima<br />
+ Sučelje Gaima<br />
podsjeća na<br />
Mirandu pod<br />
<strong>Windows</strong>ima<br />
( Impresivna<br />
lista pluginova za<br />
Gaim je dobar pokazatelj<br />
njegove<br />
popularnosti među<br />
korisnicima<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 133
open source<br />
Kopete<br />
Tek nedavno je za KDE razvijen program koji<br />
služi za IM komunikaciju. Kopete je relativno<br />
mlad projekt, a cilj je program koji će nuditi<br />
potpunu integraciju u KDE sučelje, što uključuje<br />
osim izgleda i načina podešavanja i pristup<br />
adresaru, integraciju s Konquerorom i slično. U<br />
odnosu na svog najbližeg takmaca, programa<br />
Gaim, Kopete nema toliku popularnost, što je<br />
djelomično rezultat činjenice da je nešto gladniji<br />
za resursima i zbog svoje "mladosti" nije uspio<br />
prikupiti veću korisničku bazu.<br />
Izgledom nas program podsjeća na Trillian s<br />
<strong>Windows</strong>a, a sama filozofija korištenja programa<br />
još više odaje dojam da je ovo verzija Trilliana<br />
za Linux. Plugin arhitektura dozvoljava proširenje<br />
programa dodatnim funkcijama, a trenutno<br />
postoji pet dodataka programu. Svakako najzanimljiviji<br />
je Skype wrapper, koji djeluje kao omotač<br />
oko stvarnog programa omogućujući tako<br />
integraciju Skype mogućnosti u Kopete. Da bi<br />
Licq<br />
Licq je još jedan ICQ program, koji ima<br />
impresivnu količinu mogućnosti namjenjenih<br />
za korištenje u ICQ mreži. Od osnovnih izdvojili<br />
bismo preuzimanje liste kontakata i obavljanje<br />
izmjena na ICQ serveru, registracija novog<br />
korisnika, pregledavanje informacija o korisniku,<br />
arhiviranje konverzacija. Od naprednijih<br />
mogućnosti naveli bismo podršku za prijenos<br />
datoteka te podršku za konverzacije. Podrška<br />
za prijenos datoteka nije toliko razrađena kao<br />
u programu aMSN i nećemo pronaći opcije za<br />
podešavanje dolaznog porta i slično.<br />
Iako je program pisan u QT biblioteci, sučelje<br />
nije sličnog izgleda kao ostale KDE aplikacije,<br />
ali program dopušta izmjenu sučelja uz pomoć<br />
nekoliko predinstaliranih skinova. Smileyji te<br />
sam tekst tijekom pisanja se mogu dodatno<br />
prilagoditi, uz opciju podešavanja kodne stranice<br />
koju koristimo (iso8859-2), što je opcija koju<br />
naim<br />
Na kraju dolazimo do najkompliciranijeg programa<br />
za korištenje na ovom testu, naima.<br />
Iako program koristi biblioteku ncurses za<br />
sučelje, očito vuče svoje korijene iz razdoblja<br />
kad je IRC bio najpopularniji protokol za komunikaciju.<br />
Sve postupke - od registriranja novog<br />
računa, prilagodbe postavki, prijavljivanja te<br />
slanja odnosno primanja datoteka - obavljat<br />
ćemo uz pomoć naredbi koje slijede IRC-ov stil<br />
sintakse. Na svu sreću, program ima ugrađenu<br />
opciju za predviđanje upisane naredbe te njezino<br />
automatsko završavanje (autocomplete), što<br />
znatno olakšava pamćenje naredbi.<br />
Pohvaljujemo iscrpan sustav pomoći koji će<br />
djelomično ublažiti krivulju savladavanja programa.<br />
Za svaku naredbu dostupna je pomoć<br />
koja objašnjava što točno koja naredba radi.<br />
Samo podešavanje programa zahtijevalo je 20-<br />
podrška za Skype funkcionirala, Skype mora biti<br />
instaliran i pokrenut, što program može samostalno<br />
napraviti.<br />
Drugi zanimljivi plugin jest podrška za text-tospeech,<br />
što je prisutno u samom okruženju KDE<br />
od verzije 3.4. Program može samostalno izgovoriti<br />
sadržaj ispisanog teksta, nadimak osobe<br />
koja upućuje poruku te naglas objaviti promjenu<br />
statusa. Da bi stvar funkcionirala, potrebno je<br />
imati instaliran KTTS dodatak za KDE, koji je<br />
integriran u zadnje verzije KDE-a.<br />
Program ne podržava izmjenu tema zbog toga<br />
što se sučelje mijenja konzistentno sa aktualnom<br />
temom u KDE sučelju, što uključuje i smileye,<br />
koje ne možemo izmjeniti u samom programu.<br />
Porukama možemo izmijeniti pismo, veličinu i<br />
boju, što pokriva sve mogućnosti prilagodbe. U<br />
ranoj verziji nije podržan prijenos datoteka, ali su<br />
zato prisutne konverzacije s višestrukim korisnicima<br />
u većini protokola (što ne uključuje ICQ).<br />
ćemo naći i u drugim programima. Zanimljiv<br />
je način unošenja teksta s obzirom na to da<br />
klasični pritisak na Enter ne znači slanje poruke<br />
nego ulazak u novi red. Poruke se šalju s Ctrl+-<br />
Enter. Ukoliko vam se taj način unosa ne sviđa,<br />
vrlo lako se promijeni u postavkama programa.<br />
Broj pluginova nije pretjerano impresivan, ali<br />
ima i nekoliko vrlo korisnih i vrijednih spomena.<br />
Jedan od njih jest Remote Management<br />
Service, koji u sprezi s "licqweb" sučeljem<br />
omogućava spajanje putem protokola Telnet<br />
i upravljanje programom, izmjenu statusa,<br />
pregled podataka korisnika te slanje poruka i<br />
hiperlinkova.<br />
Osim dva isporučena (Qt i CLI) sučelja, u<br />
obliku dodatnih pluginova dostupni su i GTK te<br />
web varijanta. GTK i web varijanta su još uvijek<br />
u ranoj fazi razvoja, pa ne nude sve funkcije<br />
koje nudi Qt varijanta.<br />
ak minuta, zbog čega trebamo napomenuti da<br />
ovo nije program za nestrpljive, koji bi odmah<br />
po instalaciju htjeli započeti s chatanjem.<br />
Osim AIM-a, što možemo zaključiti prema<br />
nazivu, program podržava ICQ i IRC te nešto<br />
manje poznatiji protokol Lily CMC. Program<br />
podržava enkripciju u direktnoj komunikaciji<br />
dvaju računala, filtriranje poruka u svrhu ispravljanja<br />
pravopisnih pogreški te automatsko<br />
zadržavanje poruka. Druga prednost naima jest<br />
fleksibilna priroda programa, koja omogućuje<br />
pisanje vlastitih modula koji ne samo proširuju<br />
nego i mijenjaju pojedine aspekte programa.<br />
Uz program dolazi paket naim-modules,<br />
koji sadrži nekoliko testnih modula, a jedan<br />
od korisnijih jest onaj zadužen za spajanje na<br />
klijent putem Telneta. Drugi modul jest interaktivni<br />
bot, a treći je anti-spam filtar.<br />
( Glavna odlika programa jest broj podržanih<br />
protokola i činjenica da se taj broj može i<br />
povećati<br />
) Kopete preuzima<br />
organizaciju korisnika<br />
u grupama s odgovarajućeg<br />
servera<br />
+ Skinovi koji dolaze uz<br />
program Licq podsjećaju<br />
na starije teme za Gnome<br />
korisničko okruženje<br />
* Detaljna prilagodba<br />
smileyja i izgleda poruka<br />
je jedna od boljih odlika<br />
ovog programa<br />
( Prilikom pokretanja naima ćemo dobiti<br />
osnovnu pomoć o korištenju programa<br />
( Tekstualno sučelje je vrlo kriptično, a<br />
naredbe i prilagodbe postavki se vrše u stilu<br />
chata na IRC kanalu<br />
134 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
136<br />
ITtainment<br />
Svemir u 2006.<br />
Svi smo mi vanzemaljci?<br />
Povratak shuttlea, najava popravka Hubblea i otkriće da je život na Zemlji možda potekao iz svemira<br />
samo su mali dio onoga što je obilježilo 2006. godinu što se svemira tiče. Donosimo malu retrospektivu<br />
najvažnijih događaja<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
I<br />
početkom ove, <strong>2007.</strong>, godine već tradicionalno<br />
donosimo priču o istraživanju i osvajanju<br />
svemira u protekloj godini. Dok je prošlogodišnji<br />
tekst bio prilično pesimističan zbog<br />
mogućnosti ukidanja programa space shuttlea<br />
i teleskopa Hubble, kao i potpuno nejasne<br />
budućnosti istraživanja i osvajanja svemira, ovaj<br />
će ipak biti drukčiji. Prošla je godina donijela<br />
nekoliko velikih uspjeha i otkrića, od kojih već<br />
neka jesu, a neka bi tek mogla u potpunosti<br />
promijeniti način na koji doživljavamo svemir, ali<br />
možda i život na Zemlji. Ipak, način na koji je<br />
godina počela nije to sugerirao, baš naprotiv.<br />
Raspad svemirskog programa<br />
Početak 2006. godine donio je još brige za<br />
američki svemirski program pa je izgledalo da<br />
se raspada. Ključan problem bila je sigurnost<br />
shuttlea, koja je bila kompromitirana nakon<br />
nesreće Columbije, a i misija Return To Flight<br />
letjelice Discovery pokazala je da sigurnosne<br />
preinake na shuttleu nisu dovoljne. Na to se<br />
nadovezala priča da je flota preskupa i prekomplicirana<br />
za održavanje te da je opasnost<br />
prevelika u odnosu na korist, a i proračun<br />
NASA-e patio je zbog haračenja po Iraku.<br />
Time je u opasnost došao ne samo američki<br />
svemirski program, već i završetak izgradnje<br />
Međunarodne svemirske stanice, koja ovisi<br />
o Amerikancima. Naime, materijal za gradnju<br />
i namirnice za posadu mnogo se lakše<br />
dostavljaju shuttleom nego ruskim raketama.<br />
Međutim, početkom godine izgledalo je da će<br />
sve pasti na ruska pleća. Naime, NASA je bila<br />
prisiljena plaćati Rusiji skoro 22 milijuna dolara<br />
po astronautu za njihov prijevoz raketom Sojuz<br />
do Međunarodne svemirske stanice (ISS).<br />
Inače, to je nešto viša cijena od "standardnih"<br />
20 milijuna koliko Rusi naplaćuju svemirskim<br />
turistima, a predstavlja vrijedan dio proračuna<br />
njihova svemirskog programa. Srećom, NASA<br />
je nastavila raditi na programu shuttlea i brojni<br />
redizajni sustava i ponovo osmišljeni sigurnosni<br />
protokoli omogućili su da se letjelica vrati u<br />
svemir. Na žalost, tamo neće letjeti dugo. Do<br />
2010. godine flota će biti umirovljena, ali do<br />
tada NASA planira nekoliko lansiranja godišnje<br />
kako bi se dovršila Međunarodna svemirska<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
stanica, za što je potrebno još najmanje 14<br />
misija, te kako bi se obavila sva planirala istraživanja.<br />
Povratak shuttlea<br />
Nakon dosta muke oko redizajna komponenti<br />
shuttlea, kako bi se spriječilo otpadanje<br />
izolacijske pjene što je uzrokovalo katastrofu<br />
Columbije, prvu polovicu protekle godine obilježile<br />
su zadnje pripreme za misiju shuttlea<br />
Discovery, drugu nakon katastrofe Columbije.<br />
Veliki dan je bio simboličan - 4. srpnja, američki<br />
Dan nezavisnosti, kada je planirano i na kraju<br />
uspješno izvedeno lansiranje shuttlea Discovery.<br />
Ta je misija imala čak tri primarna cilja.<br />
Prvi je bio dokazati da su sigurnosne promjene<br />
uvedene nakon tragedije Columbije djelotvorne,<br />
drugi je obuhvaćao detaljne testove nove<br />
opreme i postupaka za hitne popravke letjelice<br />
u svemiru, dok je onaj treći bio dostava mate-<br />
141 Dizajn<br />
142 Clarkeova putanja<br />
143 Knjige<br />
rijala za daljnju izgradnju ISS-a te namirnice za<br />
posadu. Nakon 13 dana provedenih u svemiru<br />
shuttle je sa šesteročlanom posadom uspješno<br />
sletio na Kennedy Space Center na Floridi.<br />
Jedini problemi na koje je letjelica naišla bili su<br />
oni meteorološke prirode, pa je slijetanje dva<br />
puta odgađano. Prije i nakon slijetanja obavljeni<br />
su detaljni pregledi i nisu uočena nikakva oštećenja,<br />
stoga je NASA odlučila zakazati novu<br />
misiju za rujan, koja bi trebala potvrditi da se<br />
space shuttle vraća u pogon. Ta misija shuttlea<br />
Atlantis bila je također uspješna, a ISS je dobio<br />
novu komponentu - poseban nosač dug 13<br />
i pol metara i težak gotovo 16 tona, koji nosi<br />
seriju solarnih panela, ukupno dugih 73 metra.<br />
Ta je komponenta udvostručila električnu<br />
energiju na stanici. Tijekom misije obavljeno je<br />
nekoliko svemirskih šetnji, a samo slijetanje,<br />
kao i kasnije provjera letjelice, prošlo je bez<br />
problema. Tako je NASA najavila i treće, poslje-<br />
www.pcchip.hr
Golf u svemiru<br />
nizu svemirskih zanimljivosti krajem protekle, 2006. godine, svjedočili smo i prvom<br />
U golf-udarcu u svemiru. Naime, ruski astronaut i igrač golfa Mihail Tjurin izveo je najduži<br />
udarac golf-loptice u povijesti lansiravši lopticu iz Međunarodne svemirske stanice u orbitu<br />
s oko 350 km iznad Zemlje. Loptica je ispucana brzinom od jednog metra u sekundi, a u<br />
orbiti će, prema mišljenju američkih stručnjaka, ostati tri do četiri dana, nakon čega bi trebala<br />
izgorjeti prolaskom kroz atmosferu. Loptica je bila postavljena na specijalni stalak, a<br />
Tjurin je bio privezan za posebno postolje kako sam ne bi odletio u svemir. Rus je lopticu<br />
lansirao jednom rukom golf-palicom broj 6. Recimo i da ruski znanstvenici smatraju da bi<br />
loptica mogla ostati u orbiti više godina pri čemu bi letjela desetke tisuća kilometara.<br />
dnje lansiranje za ovu godinu, koje je obavljeno<br />
u trenutku pisanja ovog teksta. Inače, bilo je<br />
to prvo noćno lansiranje shuttlea nakon 2003.<br />
godine. Posebnost ove misije je činjenica da<br />
su u posadi čak dvije žene i prvi Šveđanin koji<br />
će prošetati svemirom. Planirano trajanje misije<br />
iznosi 12 dana, a kako je sve prošlo s misijom<br />
i slijetanjem znat ćete u vrijeme kad ovaj tekst<br />
budete čitali. Mi se, naravno, nadamo da problema<br />
nije bilo.<br />
Panspermija<br />
Na isteku protekle godine svijet je zaintrigirala<br />
mogućnost da smo konačno dobili odgovor<br />
na dva velika pitanja - kako je nastao život na<br />
Zemlji i jesmo li sami u svemiru. Odgovori na<br />
ta dva pitanja povezani su i za mnoge šokantni<br />
- mi smo vanzemaljci, a život na našoj plavoj<br />
kugli nastao je panspermijom, odnosno<br />
formiran je u svemiru kroz dugo vremensko<br />
razdoblje, a zatim je na meteoritima došao<br />
ne Zemlju. Naime, tako sugerira istraživanje<br />
meteorita iz kanadskog Tagish Lakea. NASAini<br />
znanstvenici vjeruju da su mjehurići u tom<br />
meteoritu omogućili kemijske procese u kojima<br />
je na Zemlji nastao život. Kuglice pronađene u<br />
njemu vjerojatno su starije od Sunčeva sustava,<br />
a njihova analiza pokazuje da su oblikovane<br />
na temperaturi nižoj od minus 260 stupnjeva<br />
Celzija. Prve analize pokazale su da je meteorit<br />
hondrit, koji rijetko preživljava let kroz Zemljinu<br />
atmosferu, te da je bogat organskim tvarima.<br />
Međutim, detaljna analiza odbacila je mogućnost<br />
da su mjehurići nastali kontaminacijom<br />
meteorita na Zemlji, stoga je jedino objašnjenje<br />
da su stigli s njim. Na to posebno ukazuju neuobičajene<br />
razine izotopa vodika i dušika, što<br />
potvrđuje da nije formiran na Zemlji. Ipak, to ne<br />
znači da smo sigurno svi vanzemaljci. Naime,<br />
ove analize meteorita samo pokazuju da je on<br />
mogao donijeti organske mjehuriće na Zemlju<br />
u vrijeme dok se na njoj rađao život. Kuglice s<br />
organskim molekulama na površini mogle su<br />
poslužiti kao omotači budućih mikroorganizama,<br />
što je zapravo neki prednik stanične membrane.<br />
Zvuči zanimljivo, a daljnje analize koje<br />
provode NASA i kanadski i mnogi drugi svjetski<br />
stručnjaci trebale bi donijeti nove odgovore, ali<br />
vjerojatno i nova pitanja oko ove teorije.<br />
Voda na Marsu (po tko zna koji put)<br />
A da ima života u svemirskim prostranstvima,<br />
pa makar i primitivnog, mogla bi potvrditi<br />
tekuća voda na Marsu, za koju znanstvenici<br />
misle da su pronašli. Znamo, znamo, opet,<br />
reći će mnogi, prisjećajući se izjave od prije<br />
nekoliko godina, da ne samo da je pronađena<br />
voda na Marsu, nego su viđeni i Marsovci<br />
kako se kupaju u njoj?! Međutim, ovaj je put<br />
stvar malčice drukčija. Istina je da je mnogi<br />
znanstvenici vjeruju da voda na Marsu postoji<br />
i da je proizvod ekstremnih vremenskih uvjeta,<br />
a postoje i podaci koji sugeriraju da bi voda,<br />
tekuća i smrznuta, mogla postojati ispod površine<br />
Marsa. No provjeravanje slika snimljenih<br />
svemirskim letjelicama donijelo je i zanimljivo<br />
otkriće. NASA-ni istraživači su, naime, provjeravajući<br />
fotografije formacije novih kratera na<br />
Marsu, uočili jasne i vrlo svijetle naslage koje<br />
nisu zamijetili u prethodnim fotografijama istog<br />
područja. Zaključili se da su naslage vjerojatno<br />
blato, sol ili mraz koji su ostali tamo kada se<br />
voda nedavno povlačila preko kanala. Naslage<br />
na kraterskom zidu mogu se jasno vidjeti, a<br />
NASA-ini znanstvenici vjeruju da su se one formirale<br />
u relativno bliskoj prošlosti Marsa, nakon<br />
erozija uzrokovanih tekućom vodom.<br />
Baza na Mjesecu<br />
Priče o panspermiji i vodi na Marsu izašle<br />
su u javnost krajem 2006. godine, u približno<br />
isto vrijeme lansiranja treće misije shuttlea ove<br />
godine te objave još jedne izuzetno zanimljive<br />
vijesti. Naime, nedugo nakon objave informacije<br />
o mogućoj vodi na Marsu NASA je objavila<br />
i da planira vratiti ljude na Mjesec te sagraditi<br />
( Svemirski golf mogao bi biti novi sport<br />
znanost<br />
( Negdje u dubinama svemira potekao je i život<br />
na Zemlji<br />
bazu koja bi se koristila za pripreme prvog leta<br />
na Mars! Baza bi bila smještena na Mjesečevu<br />
sjevernom ili južnom polu, a rezultat je dugih<br />
istraživanja i promišljanja NASA-inih stručnjaka<br />
o tome kako vratiti čovjeka na Mjesec - pojedinačnim<br />
letovima kao u šezdesetim i sedamdesetim<br />
godinama prošlog stoljeća ili pak izgradnjom<br />
baze na površini. Na kraju je odlučeno<br />
da će to biti potonje pa su već krenuli planovi<br />
kako i gdje bazu stacionirati i izgraditi. Izbor je<br />
pao na polove, jer je tamo jača Sunčeva svjetlost,<br />
stoga će baza tamo imati više energije.<br />
Plan uključuje i dijelove plana Mars Express<br />
Roberta Zubrina, koji predviđa da astronauti<br />
sa sobom ponesu što manje stvari, a što<br />
više koriste prirode resurse Mjeseca (život od<br />
zemlje, live of the land). Baza na Mjesecu bila<br />
bi tako i ključan dio pripreme ljudske misije na<br />
Mars, a služila bi i kao ishodište istraživanja<br />
drugih lokacija na našem prirodnom satelitu.<br />
NASA-ini stručnjaci postavili su ambiciozan<br />
cilj pokretanja prve misije na Mjesec do 2020.<br />
godine, kada bi četveročlana posada krenula<br />
s postavljanjem baze. Procjene kažu da bi do<br />
2024. ljudska prisutnost na Mjesecu moglo<br />
postati stalna te da bi se posade rotirale kao<br />
što to sada čine na Međunarodnoj svemirskoj<br />
stanici. Prije misije na Mjesec s ljudskom posadom<br />
NASA planira seriju robotiziranih misija.<br />
Prva takva misija, koja bi koristila orbiter za<br />
izviđanje Mjeseca, planira se za 2008. godinu.<br />
Cilj te misije izrada je mapa Mjeseca visoke<br />
rezolucije, potraga za prikladnim lokacijama<br />
za spuštanje na Mjesec, kao i istraživanje<br />
koliko su do sada predložene lokacije (dvije na<br />
južnom i jedna na sjevernom polu) prikladne<br />
za to te potraga za ledom i drugim resursima.<br />
NASA je objavila kako bi važan dio misije na<br />
Mjesecu trebalo biti i međunarodno sudjelovanje,<br />
zbog kojeg će kontaktirati druge zemlje.<br />
Međutim, pitanje je što će na to reći "svevišnji"<br />
predsjednik Bush.<br />
Svemir je američki?!<br />
Naime, za vrijeme ljeta, kada su oči američke<br />
javnosti bile uprte u nebo čekajući kišu<br />
i osvježenje te pad pustinjskih temperatura,<br />
teksaški je šerif potpisao dokument naziva<br />
National Space Policy koji predstavlja novu<br />
američku svemirsku politiku. Na temelju nje<br />
Bush namjerava onemogućiti pristup svemiru<br />
svima onima za koje američki predsjednik smatra<br />
da ugrožavaju interese SAD-a, bez obzira<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 137
( Kroz koju godinu čovječanstvo će imati bazu<br />
na Mjesecu<br />
na to što su Ujedinjeni narodi proglasili svemir<br />
općim dobrom čovječanstva. Ali tko danas još<br />
šljivi UN? Osim toga što je praktički proglasio<br />
američki suverenitet nad svemirom, Bush je to<br />
napravio u tajnosti, držeći više od dva mjeseca<br />
taj dokument daleko od očiju javnosti. Što je<br />
sljedeće? Nada da će se sljedeći predsjednik<br />
okrenuti nastavku Clintonove doktrine istraživanja<br />
uz odbacivanje ove militarističke Busheve,<br />
što je realno za očekivati ako predsjednik bude<br />
demokrat, a pogotovo ako to bude ponovo<br />
Clinton, ovaj put Hillary. Bush je također pokušao<br />
uvesti posebne restrikcije za svemirske<br />
turiste kako bi spriječio svemirski terorizam. Na<br />
sreću, u svemirskom turizmu glavnu riječ vode<br />
pametni Amerikanci i Englezi, prije svih ekipa<br />
SpaceShipOne i Richard Branson te Rusi, a<br />
nekako nam se ne čini vjerojatnim da bi oni Bin<br />
Ladena pustili u Sojuz kako bi kasnije on isti<br />
srušio iz svemira na neki američki grad. A kad<br />
smo kod svemirskih turista, prošle smo godine<br />
dobili i prvu turistkinju!<br />
Svemirska turistkinja<br />
Sredinom rujna u desetodnevni izlet na<br />
Međunarodnu svemirsku stanicu odletjela je<br />
prva svemirska turistkinja, američka poslovna<br />
žena iranskog podrijetla Anusheh Ansari.<br />
Premda je ovu avanturu platila 20 milijuna<br />
dolara, ona je definitivno jedna od osoba koja<br />
to zaslužuje. Naime, upravo je obitelj Ansari<br />
sponzorirala X-Prize, nagradu za prvu privatnu<br />
letjelicu za svemirski turizam, koju je osvojio<br />
Burt Rutan sa svojim projektom SpaceShipOne.<br />
Anushes Ansari je inženjerka koja se bavi<br />
telekomunikacijama, a postala je tako četvrti<br />
turist u svemiru i prva žena koja je naš planet<br />
gledala iz svemirske perspektive, a da nije<br />
( Space shuttle se konačno vratio<br />
( Teleskop Hubble ipak neće u mirovinu, na<br />
zadovoljstvo svih ljubitelja svemira<br />
astronaut. Premda je u početku imala problema<br />
s navikavanjem na bestežinsko stanje i<br />
osjećala mučninu od stresa koji prati lansiranje,<br />
brzo se navikla i u potpunosti uživala u godišnjem<br />
odmoru snova. Taj je bio i očito inspirativan<br />
pa je Anushes Ansari čak obavljala i neke<br />
poslove s ISS-a. Dobra vijest za sve one koji<br />
bi voljeli gledati Zemlju iz perspektive iz koje su<br />
to radila četiri svemirska turista je i činjenica da<br />
Richard Branson, osnivač Virgina i Virgin Atlantica,<br />
te Burt Rutan, konstruktor letjelice SS1,<br />
rade na nasljedniku popularne letjelice koja će<br />
biti u stanju u svemir odvesti više ljudi, pilota i<br />
četiri turista, po prilično prihvatljivim cijenama.<br />
Istina, stotinjak tisuća dolara, koliko će to iskustvo<br />
koštati, za većinu Hrvata je san snova, ali<br />
je definitivno prihvatljivije od 20 milijuna dolara<br />
koliko košta danas.<br />
Nova mapa Sunčeva sustava<br />
U našem pregledu događaja vezanih za svemir<br />
u 2005. godini najavili smo da će Sunčev<br />
sustav kakav poznajemo uskoro biti redefiniran.<br />
Međutim, u skladu s podacima i razmišljanjima<br />
koja su vladala onda najavili smo da će Sunčev<br />
sustav dobiti svoj deseti planet. Danas, godinu<br />
dana kasnije, planeta je osam. Naime, nakon<br />
godina debatiranja, Pluton je izgubio status<br />
planeta te je klasificiran kao patuljasti planet.<br />
Odluka je donesena u kolovozu na skupu<br />
Međunarodne astronomske unije u Pragu. Ova<br />
kontraverzna odluka izazvala je više negativnih<br />
nego pozitivnih reakcija. Naime, donesena<br />
Hubble će ipak biti spašen!<br />
( I mi bismo pisali tekstove u "hotelu" s<br />
ovakvim pogledom<br />
znanost<br />
je glasovima 424 astronoma, što nije niti pet<br />
posto svih astronoma u svijetu, bijesno i ljuto<br />
su komentirali čelni ljudi NASA-ine misije New<br />
Horizons, koja je upućena prema Plutonu.<br />
Prema odluci Međunarodne astronomske unije,<br />
sva tijela u Sunčevu sustavu svrstavaju se u<br />
tri glavne kategorije - planeti (Merkur, Venera,<br />
Zemlja, Mars, Jupiter, Saturn, Uran i Neptun),<br />
patuljasti planeti (Pluton i ostali okrugli objekti<br />
koji "nisu očistili svoju orbitalnu okolinu i nisu<br />
sateliti") te mala tijela Sunčeva sustava (sva<br />
ostala tijela koja kruže oko Sunca). Pluton je<br />
prvotno bio proglašen planetom jer se vjerovalo<br />
da je bitno veći nego što zapravo i jest,<br />
ali to svejedno nije umirilo brojne ljubitelje<br />
svemira koji zahtijevaju da se Plutonu vrati<br />
status planeta. Prema ljudima iz Međunarodne<br />
astronomske unije to se neće tako lako i tako<br />
skoro dogoditi. Na žalost, ipak smo svi navikli<br />
na devet planeta.<br />
U ovom kratkom pregledu najvažnijih događaja<br />
vezanih za istraživanje i osvajanje svemira<br />
preskočili smo mnoge stvari, jednostavno zbog<br />
manjka prostora. Izdvojili smo događaje koji<br />
su, po našem miljenju, važniji od ostalih i koji<br />
će imati dugotrajniji utjecaj. Uz njih, proteklu<br />
godinu obilježile su mnoge misije, nova otkrića<br />
rovera na Marsu, (vjerojatna) smrt letjelice Mars<br />
Global Surveyor, svemirske ambicije i planove<br />
zemalja kao što su Kina i Indija i tako dalje.<br />
Ipak, najvažnijim od svega čini nam se optimizam<br />
i ipak svijetla perspektiva koju istraživanje i<br />
osvajanje svemira ima u novoj, <strong>2007.</strong> godini.<br />
Postoji stara narodna poslovica o putu iz stražnjice u glavu, koja se primjenjuje kada<br />
netko nakon dugog vremena dođe do logičnog i očitog zaključka. To se dogodilo<br />
i NASA-i, koja je nakon više godina rasprave o sudbini svemirskog teleskopa Hubble<br />
odobrila upućivanje space shuttlea do teleskopa u 2008. godini kako bi se izvršili nužni<br />
popravci i poboljšanja te kako bi se rad ovog "oka u svemir" produljio do 2013. godine. Za<br />
misiju je izabran legendarni shuttle (shuttle, a ne raketoplan, kako ga neki uporno krivo i<br />
neinteligentno pokušavaju prevesti) Discovery, a posao vrijedan 900 milijuna dolara bit će<br />
obavljen negdje u razdoblju od proljeća do jeseni 2008. godine. Tijekom 11-dnevnog leta<br />
astronauti bi trebali izmijeniti baterije i sustav upravljanja 12-tonskog teleskopa, vrijednog<br />
1,5 milijardi dolara. Radi se o najosjetljivijim komponentama Hubblea i bez njihove zamjene<br />
teleskop bi, kako se procjenjuje, mogao raditi još dvije do tri godine. Osim toga, astronauti<br />
će na Hubble instalirati i posebnu kameru osjetljivu na ljudima vidljivu, ultraljubičastu<br />
i infracrvenu svjetlost te svemirski spektrograf za ultraljubičasto zračenje, čime će deset<br />
puta povećati promatračke mogućnosti Hubblea.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 139
2006.<br />
Sve po starom<br />
Ponavljamo se kao papige, ali stvari se u svijetu gadgeta nisu promijenile ni u godini koja nas polako<br />
napušta. Glavnu ulogu i dalje igra dizajn, koji je tijekom 2006. godine bio važniji od inovacija<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
Vjerni čitatelji ove rubrike već su navikli da<br />
početkom svake nove godine napravimo<br />
rekapitulaciju svega što se na IT tržištu<br />
događalo u sferi dizajna u protekloj. Tako se<br />
2006., kako smo i pretpostavljali, nastavio<br />
trend iz zadnjih nekoliko godina, prema kojem<br />
su dizajn i izgled uređaja ne samo jednako<br />
važni kao i njegova kvaliteta, već često i važniji.<br />
Tako više nije čudno što se pojavljuje sve više<br />
proizvoda s potpisima najpoznatijih svjetskih<br />
dizajnera. Gledajući unazad, zaključak je da<br />
smo u 12 mjeseci protekle godine vidjeli više<br />
dizajnerskih nego tehnoloških inovacija.<br />
Najtraženiji poklon<br />
U svom tradicionalnom godišnjom pregledu<br />
obično smo počinjali s Jonatanom Iveom,<br />
glavnim dizajnerom tvrtke Apple, koji nas je<br />
godinu za godinom razmazio novom verzijom<br />
iPoda. Tako smo prošle godine dobili dorađen<br />
i poboljšan Nano, ali osim novih boja dizajnerskog<br />
pomaka nije bilo. Njih je doživio Shuffle,<br />
koji je sada još komaktniji i atraktivniji. Sljedeći<br />
veliki bum mogao bi biti novi iPod, s touch<br />
screen kotačićem. Bit će to idealan poklon<br />
svim fanovima za peti rođendan dosad najpoznatijeg<br />
branda ovog tisućljeća.<br />
Istraživanja o najpoželjnijim poklonima za<br />
blagdane pokazuju da su na prvom mjestu liste<br />
želja digitalni fotoaparati, drugo mjesto pripada<br />
mobilnim telefonima, a slijede MP3 playeri.<br />
Upravo smo na digitalnim fotoaparatima vidjeli<br />
veće dizajnerske pomake protekle godine, i<br />
to u klasi kompaktnih uređaja. Trend koji je<br />
+ Logitech<br />
diNovo Edge<br />
+ Kodak EasyShare V570<br />
započeo Olympus svojim raznobojnim modelom<br />
Mini nastavili su ostali. Najdalje je otišao<br />
Kodak svojim modelom EasyShare V570. Radi<br />
se o prvom digitalcu s dvije leće, smještene u<br />
minimalistički dizajnirano tanko kućište. Koliko<br />
je ovaj proizvod atraktivan pokazuje i zlatna<br />
medalja IDEA-e za najbolje dizajnirani uređaj<br />
te ulazak u listu 25 najinovativnijih proizvoda<br />
godine.<br />
Dizajnirano računalo i dom<br />
Dizajn je tijekom 2006. godine još jače<br />
"napao" računala. Već se nekoliko godina<br />
pojavljuju dizajnirana i atraktivna kućišta, ali<br />
i dizajnerska dodatna, periferna oprema za<br />
računala. Prošle godine toga je bilo više nego<br />
ikad te smo svjedoci dizajnerskih remek-djela<br />
u obliku miša, tipkovnica, LCD monitora i tako<br />
dalje. U području računalne periferije dizajnerski<br />
lider je tvrtka Logitech, iza koje je vrlo<br />
plodna godina. Iz niza odličnih uređaja izdvajamo<br />
MX Revolution, tehnološki i dizajnerski<br />
najnaprednijeg miša na svijetu. Još je impresivnija<br />
Logitechova ultratanka tipkovnica diNovo<br />
Edge, s ugrađenim TouchDiscom i dinamičnim<br />
pozadinskim osvjetljenjem. Ova tipkovnica<br />
oblikovana je laserom iz samo jednog, poluprovidnog<br />
komada crnog pleksiglasa te postavljena<br />
u okvir od poliranog aluminija. Njezin<br />
minimalistički stil dodatno potvrđuje ograničen<br />
broj tipki, kao i dinamične, pozadinski osvijetljene<br />
ikonice smještene unutar tipkovnice, koje su<br />
bez osvjetljenja nevidljive. Tipkovnica uključuje<br />
TouchDisc osjetljiv na dodir, koji korisnicima<br />
omogućuje pomicanje sadržaja na ekranu i<br />
navigaciju grafičkim korisničkim sučeljem bez<br />
potrebe za mišem - savršeno za naginjanje<br />
od stola, za malo namještanja tijekom rada<br />
( Bang&Olufsen Serene<br />
dizajn<br />
za stolom ili korištenje medijskoga računala u<br />
dnevnoj sobi. Iznad TouchDisca smješten je i<br />
klizač za regulaciju zvuka osjetljiv na dodir, koji<br />
olakšava brzo podešavanje jačine zvuka na<br />
računalu.<br />
Dizajn je obilježio i industriju kućne zabave,<br />
što je bilo najvidljivije u proizvodnji LCD i plazma<br />
televizora, ali i ostalih uređaja.<br />
Moby cool<br />
I mobilni telefoni nezaobilazna su kategorija<br />
kad se priča o utjecaju dizajna na gadgete.<br />
Većinu njih opisali smo u pretprošlom broju, u<br />
priči o fashion telefonima. Nekoliko je modela<br />
obilježilo proteklu godinu. To su modeli Vertu,<br />
brand finske Nokije, zatim BenQ-Mobile SL91<br />
koji potpisuje Karim Rashid, jedan od najboljih<br />
dizajnera na svijetu, a Samsung i Bang&Olufsen<br />
predstavili su Serene, inovativan i odlično<br />
dizajniran preklopni telefon trapezoidnog<br />
oblika. Posebnost ovog mobitela je i položaj<br />
ekrana i tipkovnice, koji su zamijenili mjesta.<br />
Ekran i mikrofon nalaze se na gornjem dijelu,<br />
dok je kružna tipkovnica u donjem dijelu<br />
telefona. S telefonom dolazi i stolni punjač od<br />
aluminija, a pri smještanju u punjač Serene će<br />
se moći okrenuti za 180 stupnjeva, tako da<br />
će ekran biti na gornjoj strani. Od "običnijih"<br />
mobitela protekle godine fascinirali su i mnogi<br />
telefoni tvrtki Samsung, Sony Ericsson, Nokia<br />
te uređaji ostalih proizvođača. Sve atraktivnija<br />
je i dodatna oprema, poput stalaka za punjače,<br />
Bluetooth slušalica i tako dalje.<br />
Budući da se na Webu već mogu naći glasine<br />
o novim i atraktivnim gadgetima gotovo<br />
svih vrsta, čeka nas i zanimljiva <strong>2007.</strong> godina.<br />
Nadamo se samo da će dizajn pratiti i tehnološke<br />
inovacije.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 141
clarkeova putanja<br />
Nova ponuda digitalne televizije<br />
Digi TV je stigao<br />
Vlasnici svežnja Seemore, tvrtka Odašiljači i veze, su priopćili kako izlaze iz satelitskog posla te<br />
da su tvrtki Digi TV prodali sva svoja prava, programe i pretplatnike. A u prosincu su instalateri TV<br />
paketa Digi TV počeli širom zemlje uvoditi nove kanale namijenjene hrvatskom gledateljstvu<br />
Piše: Dubravko Grakalić<br />
Najava se obistinila. U prošlom smo broju,<br />
naime, prognozirali gašenje digitalnog pay<br />
TV svežnja Seemore SatChannel te "preseljenje"<br />
njegovih pretplatnika u hrvatsko izdanje<br />
rumunjskog svežnja Digi TV, što se, početkom<br />
prosinca, i dogodilo. Seemore i njegovi vlasnici,<br />
javno poduzeće Odašiljači i veze, priopćenjem<br />
su potvrdili kako izlaze iz tog posla te da su<br />
tvrtki Digi TV prodali sva svoja prava, programe<br />
i pretplatnike. Po nekim podacima, pretplatnika<br />
ne odviše raskošnog paketa Seemore bilo je tek<br />
deset tisuća, po drugima čak 25 tisuća.<br />
Očito, Seemore nije mogao izdržati konkurenciju,<br />
ali se niti sam nije mogao razviti u<br />
nešto ozbiljnije, bez obzira na sve veće zahtjeve<br />
hrvatskog tržišta za kvalitetnim, domaćim ili<br />
inozemnim titlovanim TV sadržajima. Zbog činjenice<br />
da OIV drži u zakupu jedan transponder na<br />
satelitu Hot Bird Seemore nije mogao porasti na<br />
trideset ili pedeset kanala, koliko bi svaki ozbiljniji<br />
pay TV paket trebao sadržavati. Njegovih<br />
desetak kanala, zajedno s premijernim filmskim<br />
kanalom HBO i pornografskim Hustlerom, nije<br />
ponuda koja može konkurirati niti jednom stranom<br />
svežnju koji se domaćim kupcima nudi<br />
legalno ili polulegalno. Srbijanski Total TV u<br />
osnovnoj ponudi nudi oko 40 kanala, a zajedno<br />
s prijemnikom za godinu dana stoji oko 200<br />
eura. Talijanski Sky, njemački Premiere i drugi u<br />
nas popularni kodirani paketi - za koje se kartice<br />
i receiveri kupuju vani - izgledaju kao Hollywood<br />
prema Jadran filmu kad se usporede s ponudom<br />
Odašiljača i veza.<br />
Siromašni paket Seemore mogao je trajati dok<br />
nije bilo konkurencije izvan Clarkeove putanje,<br />
kakva je T-Comov MAXtv ili sve jače kablovske<br />
mreže. Kad se pojavio MAXtv, postalo je jasno<br />
kako se na njemu za 65 kuna dobiva mnogo<br />
više nego što je Seemore nudio za istu svotu.<br />
Osim toga, MAXtv ima videoteku, odnosno<br />
filmove na zahtjev, što domaći satelitski provider<br />
nije ni predvidio. Druga okolnost koja je uništila<br />
Seemore jesu sve raširenije i bogatije kablovske<br />
TV mreže. U njima se vrte i brojni programi koje<br />
emitiraju satelitski provideri, ali njihova ograničenost<br />
na velike gradove sprečava njihovu još veću<br />
popularnost.<br />
Trideset programa za 45 kuna<br />
Dakle, Digi TV došao je u pravi trenutak. Za<br />
nevelik novac, 45 kuna mjesečno, nudi osnovni<br />
paket od trideset kanala, a za dodatnih 35 kuna<br />
gledat ćete i titlani HBO Adria. Iznajmljivanje receivera,<br />
marke Humax ili Hyundai, besplatno je, kao<br />
i iznajmljivanje satelitske antene te njezino instaliranje<br />
i testiranje za prijem satelita Intelsat, koji se<br />
nalazi na jedan stupanj zapadno. Promjer "tanjura"<br />
je 80 centimetara, što je dovoljno za snažan<br />
signal s Intelsata u svim vremenskim uvjetima.<br />
( DigiTV - bogata ponuda na izbornicima<br />
Prijemnik je "mukte" ako se pretplatite na godinu<br />
dana ili više, što je isplativo. Prvi mjesec pretplate<br />
također je besplatan, pa ispada kako se za<br />
495 kuna može godinu dana gledati raznovrstan<br />
satelitski TV program. To je manje od dosadašnjeg<br />
paketa Seemore, manje i od MAXtv-a (za<br />
koji treba instalacija ADSL-a), pa čak manje i od<br />
većine kablovskih operatera.<br />
Zanimljivo je kako Digi TV nudi programe<br />
Hrvatske televizije, tako da prijemnik koji dobijete<br />
može postati vaš ultimativni kućni televizijski<br />
centar. Naime, od domaćih programa, uz HRT,<br />
u osnovnom svežnju emitiraju se RTL Hrvatska<br />
i Nova TV te zagrebačke televizije OTV i Z1.<br />
Dobra je ponuda dokumentarnih programa - uz<br />
National Geographic, kojeg smo već upoznali u<br />
Seemoreu, tu su Discovery Channel, Animal Planet,<br />
Discovery Civilisation, Travel Channel, Discovery<br />
Science, Cartoon Network, Viasat Explorer i<br />
Viasat History. Predviđa se da će ti programi biti<br />
titlani, no trenutačno uglavnom postoje titlovi na<br />
srpskom jeziku, jer većinom idu u paketu Total<br />
TV te u srbijanskoj inačici paketa Digi TV, koja je<br />
također upravo startala.<br />
U filmske kanale pripada TV 1000, koji je navodno<br />
titlovan, te premijerni HBO, Hallmark, AXN<br />
i, možda, Film+. Glazbenu ponudu predstavljaju<br />
MTV Adria i VH1. Od dječjih programa na popisu<br />
su Jetix i Cartoon Network. U paket su uvršteni<br />
neki free-to-air kanali, poput CNN-a, dok postoje<br />
i nekoliko kanala iz zemalja Regije - bosanski<br />
OBN, srbijanski Metropolis, Palma i AS TV te, na<br />
sveopće iznenađenje, makedonski kanal A1.<br />
Očito je da su u paket uvršteni kanali koji se<br />
mogu slobodno pratiti pokretnim antenama bolje<br />
kvalitete, poput OBN-a, Nove TV, MTV Adrije (sa<br />
satelita Amos) ili CNN-a i makedonskog kanala<br />
A1. No Digi TV tu "igra" na činjenicu da pokretnih<br />
"tanjura" nema mnogo te da je njihov paket<br />
namijenjen širokom krugu gledatelja koji žele<br />
jednostavnu upotrebu satelitske tehnike.<br />
Titlovi<br />
Čitav svežanj Digi TV za Hrvatsku, baš kao i<br />
inačice za Rumunjsku, Mađarsku, Češku i Slovačku,<br />
kodiran je u sustavu Nagravison 2 CAS6.<br />
Za njegovo gledanje ne postoje dekoderski<br />
moduli (CAM-ovi) nego samo specijalni receiveri.<br />
Piratskim putem mogli smo ga gledati dan-dva<br />
prošlog proljeća, ali od tada je sustav zaštite<br />
usavršen.<br />
Prema informacijama koje se mogu pronaći<br />
na nekim web portalima posvećenim satelitskoj<br />
televiziji, glavni problemi s Digi TV-om bit će<br />
kašnjenje predviđenih hrvatskih titlova te dugo<br />
čekanje na instalaciju potrebne opreme. Titlovi<br />
će se rješavati, naravno, u godini koja dolazi,<br />
dok se kao razlog kašnjenja instalacija po kućama<br />
navodi premali broj Digi TV kompleta koji su<br />
stigli u Hrvatsku. Znači li to da je interes velik,<br />
bit će dobro, jer je samo popularnost ponude<br />
jamac da ćemo uskoro dobiti više kanala, njihov<br />
prijevod na hrvatski i prihvatljive cijene. Iz primjera<br />
Seemorea i davnog, analognog Filmneta<br />
mogli smo naučiti kako skromna ponuda (za<br />
veće novce) nikad nije jamčila dugotrajnost projekta.<br />
Stoga valja očekivati da će Digi TV uskoro preboljeti<br />
svoje porođajne muke te početi privlačiti<br />
gledatelje atraktivnim programima. U suprotnom,<br />
uskoro bismo i na ovim stranicama mogli svjedočiti<br />
o njegovoj propasti.<br />
142 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Teorija<br />
Muzej u informatičkom okruženju<br />
Knjiga koja isključivo teorijski razmatra položaj muzeja u globalnom informacijskom<br />
i komunikacijskom društvu te daje opće smjernice za njegovo prilagođavanje<br />
tom kontekstu<br />
Jeste li znali da aktualni hrvatski Zakon o<br />
muzejima kao jedno od standardnih muzejskih<br />
zvanja predviđa "muzejskog informatičara"?<br />
Kao i obično kod nas, praksa kaska za<br />
teorijom, tako da ga mnogi naši muzeji nemaju,<br />
što je zasigurno jedan od razloga zbog kojeg<br />
i sami ponekad nalikuju na povijesne izloške.<br />
Stoga se nemamo pravo nadmoćno podsmjehnuti<br />
kad pročitamo uvodnu konstataciju autora,<br />
inače zagrebačkih đaka, da je tema ove knjige<br />
za bosanskohercegovačke prilike futuristička.<br />
Autori naglašavaju da je osnovna funkcija<br />
muzeja komunikacija, dakle on je u svojoj biti<br />
medij, koji, da bi opstao u kontekstu modernog<br />
društva, mora evoluirati i ne smije više biti usmjeren<br />
isključivo na prošlost. Muzej mora biti demokratičan<br />
i aktualan te služiti "današnjim ljudima<br />
i njihovoj potrebi za razumijevanjem prošlosti,<br />
sadašnjosti i projiciranju budućnosti". Velik dio<br />
knjige posvećen je razmatranju muzeja obzirom<br />
na teoriju informacija i teoriju komunikacija, obrazlaganju<br />
njegova viđenja kao semiotičkog sustava<br />
te izlaganju načela funkcioniranja modernog<br />
Grafika<br />
Photoshop CS2<br />
za 24 sata<br />
Biti "Photoshop guru" nije laka stvar. Treba<br />
savladati sve one naredbe i mogućnosti<br />
koje program ima, a to nije lako i sigurno se<br />
ne može napraviti u jedan dan. Zbog toga<br />
autorice knjige "Naučite Adobe Photoshop<br />
CS2 u 24 sata" na samom početku knjige i<br />
priznaju svoj mali marketinški trik - knjiga je,<br />
ustvari, podijeljena u 24 lekcije od kojih će<br />
vam za svaku trebati po jedan sat.<br />
Lekcije kreću od samog početka, odnosno<br />
od upoznavanja sa sučeljem i osnovnim alatima,<br />
idu preko korištenja filtara uz spominjanje<br />
nekih takozvanih third-party filtara i dolaze do<br />
obrade digitalnih fotografija i objavljivanja slika<br />
na Webu.<br />
Ono što nam se svidjelo kod ove knjige<br />
jest da se prevoditelj nije libio ostaviti izvorne<br />
nazive naredbi i alata, makar samo na<br />
početku. Naime, dosta je izraza prilično lako<br />
prevesti krivo ili nespretno, što se dobro vidi,<br />
na primjer, kod prevođenja izraza lens blur.<br />
Preveden je sa "zamućenje objektiva", što<br />
društva u kojem je informacija temeljni resurs.<br />
Tek posljednja trećina knjige izravnije povezuje<br />
informatiku i muzejsku djelatnost. O samoj informatizaciji<br />
muzejske građe (pri stvaranju internih<br />
baza podataka, prezentiranju muzejske građe<br />
itd.) ovdje nema mnogo riječi, dok se malo<br />
detaljnije obrađuje, primjerice, pojam informatičke<br />
pismenosti. Pritom se, naravno, prvenstveno<br />
imaju na umu muzejski djelatnici, isključivo kojima<br />
je, pretpostavljamo, namijenjeno i poglavlje<br />
o povijesti i funkcioniranju Interneta i njegovih<br />
servisa.<br />
Internetu i pozicioniranju muzeja unutar<br />
virtualne realnosti posvećeno je inače dosta<br />
pozornosti. Konačno, osim što omogućava vrlo<br />
intenzivnu komunikaciju s drugim relevantnim<br />
ustanovama, Internet je dao podlogu za novu<br />
formu postojanja muzeja - virtualni muzej. Time<br />
smo zapravo (nakon mnogo više stranica nego<br />
što smo očekivali) došli do prikladnog odgovora<br />
klasičnog muzeja na zahtjeve modernog društva.<br />
Pojam virtualnog muzeja obuhvaća web muzeje,<br />
koji predstavljaju fundus konkretnih (fizičkih)<br />
Od proizvođača programa Norton Antivirus i u izdanju hrvatske<br />
nakladničke kuće Miš dolazi nam prijevod knjige posvećene zaštiti<br />
osobnog računala od najčešćih nametnika s Interneta<br />
jednostavno ne može biti točno. Ne zamućuje<br />
se objektiv...<br />
Lekcije i alati kojima vas uče prilično su<br />
dobro objašnjeni, iako su autorice iz nekih<br />
čudnih razloga zaboravile spomenuti neke<br />
stvari. Na primjer, u poglavlju o preoblikovanju<br />
selekcija na početku knjige kažu da se cijela<br />
slika može preoblikovati (transform) samo ako<br />
selektirate cijelu sliku. Pri tome zaboravljaju<br />
spomenuti da osnovnu sliku (background)<br />
morate pretvoriti u layer da biste je mogli<br />
oblikovati. Isto tako, u poglavlju o obradi<br />
digitalnih fotografija ne spominju jedan od<br />
važnijih alata - Highlights & Shadows. Naime,<br />
vrlo često će vam se dogoditi da fotografirate<br />
u kontrasvjetlu i da vam onda objekti u<br />
prednjem planu budu pretamni. Highlights &<br />
Shadows može puno pomoći u rješavanju tog<br />
problema.<br />
Sve skupa gledano, knjiga je namijenjena<br />
potpunim početnicima, stoga joj neke stvari<br />
ne možemo niti zamjerati. Orijentacija knjige<br />
muzeja, te "prave"<br />
virtualne muzeje koji<br />
fizički ne postoje,<br />
nego su dostupni<br />
samo na Webu i<br />
grupiraju, primjerice,<br />
fizički nespojive izloške.<br />
Zaključno gledano, kao ciljanu publiku ove knjige<br />
prije svih vidimo zaposlenike muzeja, koji bi<br />
trebali uvidjeti kako su se posljednjih desetljeća<br />
promijenili obrasci komunikacije te ovladati njima.<br />
(A. Đorđević)<br />
Muzej u informatičkom okruženju<br />
Esad Delibašić, Edin Hadžikadunić<br />
izdavač: Muzej grada Zenice<br />
7/10<br />
cijena: 11,77 USD (www.interliber.com)<br />
vidi se i iz izbora primjera - uglavnom je riječ<br />
o takozvanim šarenim i veselim primjerima<br />
kao što su jednostavne fotomontaže ili<br />
ispravljanje osnovnih grešaka prilikom fotografiranja<br />
kakvo je uklanjanje "crvenih očiju".<br />
Kao što smo rekli, biti "Photoshop guru" nije<br />
lako, a ova će vam knjiga ipak pomoći da<br />
napravite prve korake do tog cilja. Usput,<br />
na izdavačevu siteu knjiga trenutačno košta<br />
37 kuna manje od originalnih 185, stoga<br />
preporučujemo da je nabavite tamo. (V. Jurić-<br />
Kokić)<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 143<br />
Ocjena<br />
Adobe Photoshop CS2 za 24 sata<br />
Carla Rose, Kate Binder<br />
izdavač: Miš, www.mis.hr<br />
Ocjena<br />
knjige<br />
7/10<br />
cijena: 148 kn
poslovni prilog<br />
Studija razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj u 2005. godini<br />
Na pravom putu?<br />
Nedavno predstavljena Studija razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj u 2005. godini donijela<br />
je iznenađujuće rezultate. Hrvatska je na dobrom putu prema informacijskom društvu, premda je<br />
preostalo još puno posla ako zaista želimo pretvoriti Hrvatsku u moderno informacijsko društvo<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
rajem studenog, točnije 22. studenog,<br />
Središnji državni ured za e-Hrvatsku pred- Kstavio<br />
je prvu Studiju razvoja informacijskog<br />
društva u Hrvatskoj u 2005. godini. Osnovni<br />
zadatak ove studije jest pružiti uvid u relativnu<br />
poziciju Republike Hrvatske u pogledu stupnja<br />
razvoja informacijskog društva u odnosu na zemlje<br />
članice Europske unije. Studiju je izradila analitička<br />
kuća IDC Adriatics primijenivši, među ostalim,<br />
usporedne pokazatelje iz priručnika eEurope 2005<br />
Benchmarking Indicators, pripadajuće statističke<br />
koncepte i praksu, kao i relevantne Eurostatove<br />
baze podataka pokazatelja, kako bi ti rezultati bili<br />
što reprezentativniji i kako bismo što točnije vidjeli<br />
gdje je Hrvatska u odnosu na ostale zemlje Unije<br />
što se tiče informacijskog društva. Rezultati su<br />
zaista iznenađujući, i to dvojako - s jedne strane<br />
neki podaci iznenađuju ugodno i bolji su od očekivanja,<br />
a što se drugih podataka tiče situacija<br />
je dijametralno suprotna. Na žalost, za cjelovitu<br />
ocjenu koliko je Hrvatska napredovala prema<br />
informacijskom društvu i, još važnije, što sve moramo<br />
napraviti da bismo popravili stvari u kojima<br />
zaostajemo, nemamo dovoljno podataka. Naime,<br />
IDC Adriatics je, kao komercijalna analitička kuća,<br />
neke podatke ipak zadržao za sebe, a dostupni<br />
su svima koji su za kompletnu studiju voljni platiti.<br />
Po nama, izuzetno loša odluka, jer je jako važno<br />
da javnost transparentno i detaljno sazna u čemu<br />
zaostajemo i koji su razlozi tome (poput stupnja<br />
liberalizacije tržišta ili korupcije) kako bi se i senzibilizirala<br />
javnost. No o tome dalje u tekstu.<br />
Dobri rezultati?<br />
Na prvi pogled, put Hrvatske prema informacijskom<br />
društvu može se ocijeniti dobrim i kvalitetnim,<br />
svake godine rastemo na svim relevantnim<br />
svjetskim listama. Prema IDC-ovu Indeksu<br />
informacijskog društva Hrvatska drži pristojnu 35.<br />
poziciju, s 504 boda. Na listi ispod nas su i Bugarska<br />
i Rumunjska, koje će u Europsku uniju ući<br />
prije nas. Vrlo slično Hrvatska stoji i na listi Svjetske<br />
banke, koja svake godine radi tablicu zemalja<br />
društva znanja, gdje se zemljama daju ocjene<br />
od 1 do 10. Na listi je 128 zemalja, a gledaju se<br />
sljedeći indeksi - društvo znanja i gospodarstvo<br />
znanja kao glavni, te četiri stupa - edukacija,<br />
inovacije, regulativa i ICT, kao sporedni indeksi.<br />
Hrvatska i na toj listi naizgled dobro stoji, na 40.<br />
smo mjestu i iza nas su još uvijek Bugarska i Rumunjska.<br />
Međutim, ova priča ima i svoje, ne tako<br />
dobro, naličje. Gledajući listu IDC-a, Hrvatska za<br />
vodećom Švedskom zaostaje više nego dvostruko<br />
po broju bodova. Švedska ih ima 1081,<br />
Danska 1073, a Finska 1071 bod. Čak i Slovenija<br />
ima dvjestotinjak bodova više od Hrvatske. Ista je<br />
stvar što se tiče indeksa Svjetske banke. Naime,<br />
četiri sporedna indeksa ili stupa (edukacija, inovacije,<br />
regulativa i ICT) čine dva primarna (društvo<br />
znanja i gospodarstvo znanja) koji daju indeks<br />
društva znanja. Gledajući ta četiri stupa zasebno,<br />
primjetno je da Hrvatska najslabije ocjene ima u<br />
području regulative i stanja u društvu (zakonska<br />
regulativa za gospodarstvo, stupanj korupcije,<br />
mogućnosti ulaganja i tako dalje). Hrvatska je<br />
tu na 49. mjestu, s ocjenom 5,72, što je daleko<br />
lošije od svih ostalih naših ocjena. Upravo smo<br />
zato mišljenja da je IDC morao objaviti koji su to<br />
razlozi koji najviše sprečavaju Hrvatsku na njezinu<br />
putu u društvo znanja i koliko korupcija u Hrvatskoj<br />
utječe na postizanje informacijskog društva i<br />
gospodarstva znanja. Kad bismo bili zlonamjerni,<br />
144 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
Postotak korištenja<br />
Interneta u kućanstvima *<br />
Postotak kućanstava<br />
sa širokopojasnim<br />
pristupom<br />
Redovito korištenje<br />
Interneta<br />
Pristup<br />
Internetu<br />
26%<br />
* 100% predstavlja prosjek Europske unije<br />
81%<br />
92%<br />
rekli bismo da su javnosti prezentirane samo lijepe<br />
brojke, a sakrivene one loše. Međutim, uvjerili<br />
smo se do sada da je Središnji državni ured za<br />
e-Hrvatsku javnosti prezentirao i loše stvari, ali su<br />
nas, prilikom predstavljanja Studije, uvjeravali da<br />
će znati prenijeti Vladi i odgovornim tijelima što<br />
sve treba napraviti da Hrvatska sljedeće godine<br />
kotira bolje. Dodajmo da su i po mjerenju Svjetske<br />
banke tri skandinavske zemlje vodeće na listi<br />
informacijskog društva, a vodeća Švedska ima<br />
ocjenu 9,49.<br />
Korištenje Interneta<br />
Bez obzira na to kakve ocjene i tablice bile,<br />
u analizi Studije vide se neki pozitivni pomaci<br />
u razvoju informacijskog društva u Hrvatskoj.<br />
Tako hrvatski građani kotiraju prilično dobro po<br />
pitanju korištenja Interneta - za prosjekom 25<br />
država članica Europske unije zaostaju za samo<br />
četiri postotna boda u općem korištenju, dok<br />
su u redovitom pristupanju nešto slabiji i bilježe<br />
razliku od osam postotnih bodova. No, kada se u<br />
obzir uzme širokopojasni pristup, razlika postaje<br />
značajnija i iznosi 17 postotnih bodova. Potonje<br />
se tumači kao posljedica kasnog uvođenja broadband<br />
tehnologija te manjka odgovarajućeg<br />
lokaliziranog sadržaja. Tehničke predispozicije za<br />
pristup Internetu ima 44 posto građana, a broj<br />
onih koji redovito pristupaju Internetu (barem<br />
jednom tjedno) na kraju 2005. godine iznosio je<br />
1,313 milijuna, što je 35 posto ukupne populacije<br />
u zemlji starije od 15 godina. Analitičari IDC<br />
Adriaticsa napominju da udio građana koji se<br />
koriste Internetom u Hrvatskoj raste vrlo sporo<br />
zbog previsokih cijena. Unatoč tome, po pristupu<br />
Internetu Hrvatska je ostvarila 92 posto prosjeka<br />
zemalja Europske unije.<br />
Izuzetno su zanimljivi podaci o tome kako<br />
domaći surferi koriste Internet. Prema rezultatima<br />
studije, Hrvati su napredni korisnici, pa su prvi u<br />
Europi po korištenju Interneta za čitanje vijesti,<br />
četvrti po traženju poslovnih informacija online te<br />
sedmi po skidanju popularnih sadržaja s Weba.<br />
Informatizirane tvrtke<br />
Zanimljive rezultate Studija je dala i po pitanju<br />
korištenja ICT tehnologija i usluga u tvrtkama.<br />
Čak 95 posto poslovnih subjekata u Hrvatskoj<br />
ima pristup Internetu, a vlastite web stranice njih<br />
58 posto. Oko 57 posto poslovnih subjekata<br />
Internetu pristupa putem širokopojasnog Interneta,<br />
odnosno putem iznajmljenih vodova, ADSL<br />
priključka, kabelskog Interneta ili WiMAX-a. Usporedimo<br />
li se sa susjedima i Europom, rezultati su<br />
još bolji. Tako, primjerice, u Mađarskoj pristup<br />
Internetu ima 78 posto tvrtki, a prosjek zemalja<br />
Unije iznosi 91 posto. Što se tiče vlastitih web<br />
stranica, Hrvatska napreduje, pa je trenutno na<br />
razini sa Slovenijom i približava se zastupljenosti<br />
Korištenje ICT tehnologija u tvrtkama *<br />
Postotak tvrtki<br />
sa širokopojasnim<br />
pristupom<br />
Rad na daljinu<br />
uz pomoć računala<br />
Korištenje Interneta<br />
Online prisutnost<br />
(internetske stranice)<br />
Korištenje računala<br />
u uobićajenoj<br />
radnoj praksi<br />
* 100% predstavlja prosjek Europske unije<br />
u zemljama Unije, gdje postotak tvrtki koje imaju<br />
svoje web stranice iznosi 61 posto. Na žalost,<br />
ne postoje podaci o kakvim se web stranicama<br />
radi. One preko kojih možete obaviti neki posao ili<br />
naručiti i/ili kupiti neki proizvod ili uslugu korisnije<br />
su od “običnih” stranica na kojima se tvrtka samo<br />
predstavlja javnosti i partnerima.<br />
Ispitivanje hrvatskih tvrtki u segmentu nefinancijskih<br />
poduzeća s deset ili više zaposlenih<br />
pokazalo je kako navedeni subjekti relativno rano<br />
prihvaćaju nove informacijsko-komunikacijske<br />
tehnologije, ali i to da ih u znatno većoj mjeri<br />
uvode i postavljaju no što ih doista efektivno i<br />
koriste. Hrvatski zaposlenici u ovom segmentu<br />
ipak koriste računala priključena na Internet u većoj<br />
mjeri od europskog prosjeka (39 nasuprot 35<br />
posto), a situacija je još povoljnija kada se u obzir<br />
uzme rad na daljinu uz pomoć računala. Hrvatske<br />
tvrtke svjesne su i važnosti sigurnosti, pa čak 93<br />
posto njih koristi najmanje dva sigurnosna alata,<br />
prvenstveno antivirusni softver i firewall.<br />
Obrazovanje<br />
Važan dio informacijskog društva, ali i društva<br />
znanja, korištenje je informacijsko-komunikacijskih<br />
tehnologija u obrazovanju. Studija pokazuje<br />
relativno dobre rezultate - segment obrazovanja<br />
prilično dobro kotira s obzirom na pristup Internetu<br />
i korištenje širokopojasnih tehnologija. Gotovo<br />
sve obrazovne institucije u zemlji implementirale<br />
su širokopojasnu vezu do jeseni 2006. godine.<br />
Od rujna 2005. implementiran je niz CARNetovih<br />
online servisa za škole (e-mail, LMS, online sustav<br />
za testiranje znanja i drugi). Međutim, i ovdje<br />
postoji naličje. Što se tiče informatičke opreme u<br />
školama situacija je loša - broj računala na 100<br />
učenika u Hrvatskoj i dalje zaostaje za europskim<br />
standardom. U isto vrijeme situacija je još<br />
nepovoljnija prema pitanju efektivnog korištenja<br />
tehnologije. Posebno značajni problemi u ovom<br />
segmentu su nedovoljna educiranost nastavnika<br />
u korištenju ICT tehnologija, kao i još uvijek nedostatno<br />
pružanje edukativnog sadržaja putem<br />
E-poslovanje u povojima<br />
poslovni prilog<br />
navedenih infrastruktura. Ovaj problem trebat će<br />
riješiti širim nizom akcija kako bi Hrvatska zaista<br />
krenula prema društvu znanja. Trebat će osigurati<br />
informatičku opremu za sve škole, fakultete i<br />
obrazovne ustanove, poticati izradu edukativnog<br />
sadržaja, od CD-a i DVD-a, preko online edukativnih<br />
materijala, online repetitorija i testova i tako<br />
dalje. Važan element bit će popusti u korištenju<br />
širokopojasnog Interneta za učenike i studente.<br />
Naravno, trebat će se pobrinuti i da profesori<br />
napokon budu tretirani i plaćeni prikladno za važan<br />
posao koji rade, ali to je, na žalost, potpuno<br />
druga (i za mnoge vladajuće nevažna) priča.<br />
(Ne)realni rezultati<br />
Unatoč relativno pozitivnim rezultatima Studije<br />
razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj u<br />
2005. godini, treba reći da podaci iz nje ipak nisu<br />
Rezultati Studije razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj u 2005. godini pokazuju da<br />
je elektroničko poslovanje u Hrvatskoj vrlo slabo razvijeno usprkos velikom potencijalu.<br />
Nerazvijenost e-poslovanja možda najbolje oslikavaju podaci iz kojih se vidi da svega 0,1<br />
posto tvrtki koristi internetske servise za direktnu suradnju sa svojim poslovnim partnerima<br />
te da jednako toliko tvrtki kupuje proizvode i usluge putem Interneta. Koliko je situacija<br />
loša pokazuju i činjenice da je elektroničko poslovanje dobilo posebno poglavlje u nedavno<br />
objavljenoj nacionalnoj broadband strategiji, a u pripremi je i posebna Strategija poticanja<br />
elektroničkog poslovanja.<br />
sijecanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 145<br />
90%<br />
85%<br />
95%<br />
111%<br />
147%<br />
DK<br />
LU<br />
DE<br />
EE<br />
UK<br />
BE<br />
AT<br />
EU25<br />
SK<br />
SI<br />
LV<br />
ES<br />
HR<br />
HU<br />
IE<br />
LT<br />
PL<br />
IT<br />
PT<br />
CZ<br />
CY<br />
GR<br />
Postotak redovnih korisnika<br />
Interneta u 2005. godini*<br />
NL 74%<br />
63%<br />
54%<br />
54%<br />
54%<br />
53%<br />
49%<br />
43%<br />
43%<br />
40%<br />
36%<br />
35%<br />
35%<br />
34%<br />
31%<br />
30%<br />
29%<br />
28%<br />
28%<br />
26%<br />
26%<br />
18%<br />
* 100% predstavlja prosjek Europske unije<br />
73%
poslovni prilog<br />
najreprezentativniji. Naime, u njoj nisu bile zastupljene<br />
sve financijske institucije - banke, osiguravajuća<br />
poduzeća i ostale financijske organizacije,<br />
koje bi rezultate bitno popravile, jer je poznato da<br />
upravo financijske institucije u Hrvatskoj najviše<br />
koriste Internet i ICT tehnologije u svom poslovanju.<br />
Međutim, studijom nisu obuhvaćene niti<br />
tvrtke u rasponu od jednog do deset zaposlenih,<br />
kojih je preko 60 tisuća, te obrti i slobodna zanimanja,<br />
kojih je oko 90 tisuća! Vjerujemo da bi<br />
ti podaci bitno pokvarili rezultate studije, jer je u<br />
ovom segmentu korištenja ICT proizvoda i usluga<br />
Hrvatska zaostaje za Europom. U njoj pak upravo<br />
taj SME (small and medium enterprises, odnosno<br />
male i srednje tvrtke) segment predvodi u korištenju<br />
ICT-ja u gospodarstvu. Istraživanja pokazuju<br />
da korištenje ICT tehnologija i usluga u segmentu<br />
malih i srednjih tvrtki povećava efikasnost poslovanja<br />
za 40 posto, uz uštede vremena preko 50<br />
posto, ali i novca 35 posto, dok je prosječan profit<br />
koje su zaradile takve tvrtke koje svoje poslovanje<br />
temelje na Internetu i broadbandu iznosi preko<br />
milijun eura bruto!<br />
Treba dodati da europske zemlje također imaju<br />
velik stupanj korištenja informacijsko-komunikacijskih<br />
tehnologija u državnoj upravi, obrazovanju<br />
i zdravstvu, što kod nas, kako smo već napisali,<br />
još nije slučaj. To se prije svega odnosi na obrazovanje,<br />
jer osim usluge Mobile Carnet još uvijek ne<br />
postoje nikakve pogodnosti za učenike i studente<br />
u korištenju širokopojasnog Interneta od kuće,<br />
što nam je i dan danas neshvatljivo!<br />
Povijest informacijskog<br />
društva u Europi<br />
Kada se priča o informacijskom društvu, zanimljivo<br />
je podsjetiti se kako je sve počelo. O informacijskom<br />
društvu u svijetu se počelo pričati prije<br />
10-ak godina, kada je razvoj tehnologije konačno<br />
postavio temelje za ostvarivanje informacijskog<br />
društva, koje je po definiciji ono društvo u kojem<br />
su stvaranje, distribucija i dijeljenje, manipulacija<br />
te dostupnost informacija važna gospodarska,<br />
kulturna i društvena aktivnost te jedan od ključnih<br />
elemenata u obrazovanju i gospodarstvu.<br />
Europska je komisija ova tri pojma kao svoje<br />
strateške ciljeve postavila 2000. godine često<br />
spominjanom Lisabonskom agendom. Tada su<br />
premijeri vlada zemalja europske Petnaestorice<br />
postavili razvojni cilj koji bi Europi, tijekom ovog<br />
desetljeća, trebao osigurati status “najkonku-<br />
Postotak pojedinaca koji su se Internetom<br />
koristili u svrhu traženja informacija<br />
o proizvodima/uslugama u 2005. godini<br />
NL 70%<br />
SE<br />
DK<br />
HR<br />
FI<br />
LU<br />
UK<br />
BE<br />
AT<br />
EU25<br />
43%<br />
42%<br />
39%<br />
63%<br />
63%<br />
62%<br />
61%<br />
57%<br />
70%<br />
rentnijeg i najdinamičnijeg gospodarstva znanja<br />
koja bi uz održivi rast osigurala veći broj i veću<br />
kvalitetu radnih mjesta te veći stupanj društvene<br />
kohezije”. Kao odgovor na ovaj zadatak Europska<br />
unija je pokrenula akcijski plan za eEuropu (eEurope<br />
Action Plan) tijekom lipnja 2000. godine. U<br />
lipnju 2001. godine trinaest zemalja kandidata za<br />
pristup zajednici pokrenulo je akcijski plan eEurope+<br />
(eEurope+ Action Plan) kako bi odgovorile<br />
na postavljeni izazov i osigurale što bržu reformu<br />
i modernizaciju svojih gospodarstava tijekom<br />
pristupnog perioda. Kako bi proveo ovaj plan,<br />
Europski parlament je u travnju 2004. godine<br />
izdao regulativu broj 808/2004 definirajući neophodne<br />
parametre vezane uz statističko praćenje<br />
razvoja informacijskog društva. Na temelju ove<br />
regulative izrađen je skup od 14 osnovnih i 22<br />
dodatna usporedna pokazatelja (e-Europe 2005:<br />
Benchmarking Indicators2), zajedno s pripadajućom<br />
taksonomijom, metodologijom istraživanja,<br />
izvorima i frekvencijom prikupljanja podataka.<br />
A Hrvatska?<br />
Na osnovi navedenih alata Eurostat, uz koordinaciju<br />
i suradnju s relevantnim tijelima u državama<br />
članicama Unije, redovito objavljuje aktualne<br />
godišnje vrijednosti navedenih pokazatelja, kao i<br />
odgovarajuće izvještaje o napretku plana e-Europe.<br />
Nakon pristupa novih članica u svibnju 2004.<br />
godine Europska unija je iznova procijenila i preispitala<br />
Lisabonski proces dajući mu novi smjer<br />
pod geslom rasta i stvaranja novih radnih mjesta<br />
Postotak pojedinaca koji su se Internetom<br />
koristili u svrhu čitanja/preuzimanja<br />
online novina/časopisa u 2005. godini<br />
EE<br />
FI<br />
SE<br />
DK<br />
LU<br />
NL<br />
LV<br />
LT<br />
EU25<br />
Vrijednost IT tržišta<br />
H rvatsko IT tržište u 2005. godini vrijedilo je 795 milijuna dolara. Procjene za tekuću,<br />
2006. godini, odlične su. Predviđa se rast od 11,2 posto, čime će vrijednost tog tržišta<br />
prijeći milijardu dolara!<br />
No, ako analiziramo brojke, opet je jasno da situacija nije toliko dobra kako se čini na<br />
prvi pogled. Naime, od 795 milijuna dolara, 442 milijuna potrošeno je na hardver, a 353<br />
milijuna na softver i IT usluge zajedno. To je prilična razlika u odnosu na europske zemlje,<br />
u kojima softver i usluge dominiraju u IT potrošnji. Posljedica svega toga je da Hrvatska u<br />
odnosu na ostale tranzicijske zemlje ima vrlo neučinkovit IT sektor, rečeno je na nedavno<br />
održanom ICT Forumu, o kojem smo pisali u prošlom broju pc chipa. Hrvatski IT sektor<br />
stvara tek 18 eura dodatne vrijednosti na tisuću stanovnika. S druge strane, u Sloveniji se<br />
na taj način stvara 116 eura dodatne vrijednosti, Švedska i Danska 532 eura, dok je prosjek<br />
zemlja Unije 329 eura.<br />
HR 54%<br />
17%<br />
(Growth and Jobs). Prva značajna inicijativa nove<br />
Lisabonske agende bilo je izdavanje dokumenta<br />
“i2010 - Europsko informacijsko društvo za rast<br />
i zapošljavanje” (i2010 - A European Information<br />
Society for Growth and Employment7), koji je<br />
objavljen u lipnju 2005. godine.<br />
Svi spomenuti alati i načini mjerenja napretka<br />
plana e-Europe iskorišteni su u izradi prve studije<br />
razvoja informacijskog društva u Hrvatskoj te su<br />
izvršene odgovarajuće usporedbe statističkih<br />
pokazatelja sa zemljama članicama Unije. Međutim,<br />
zadatak izrade studije bio je sve samo ne<br />
lagan. Ono što fascinira i brine je činjenica da je<br />
IDC Adriatics u izradi Studije pokušao prikupiti neophodne<br />
podatke od relevantnih državnih institucija<br />
(ministarstava, državnih agencija), ali su prikupljene<br />
informacije uglavnom bile nepotpune ili ih<br />
institucije uopće nisu niti dostavile. Časne iznimke<br />
su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa<br />
s podacima vezanim uz informacijsku opremu i<br />
internetske veze u osnovnoškolskom i srednjoškolskom<br />
obrazovanju te Hrvatska agencija za<br />
telekomunikacije s podacima vezanim uz ukupno<br />
korištenje širokopojasnog Interneta, prije svega<br />
ADSL pristupa. Zaista je fascinantno kako ključna<br />
državna tijela države kojoj je informacijsko društvo<br />
jedan od strateških ciljeva nisu u stanju dostaviti<br />
podatke za prvu nacionalnu studiju upravo o<br />
informacijskom društvu. Stoga se ponovo pitamo<br />
jesu li društvo znanja i informacijsko društvo samo<br />
pojmovi koje političari koriste u dnevnopolitičke<br />
svrhe ili zaista strateški cilj ove države.<br />
146 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
24%<br />
24%<br />
29%<br />
29%<br />
41%<br />
39%<br />
38%<br />
46%<br />
Postotak pojedinaca koji su se Internetom<br />
koristili u svrhu igranja/preuzimanja<br />
računalnih igara i glazbe u 2005. godini<br />
NL 37%<br />
SE<br />
LU<br />
EE<br />
SI<br />
UK<br />
HR<br />
FI<br />
DK<br />
EU25<br />
16%<br />
24%<br />
24%<br />
23%<br />
23%<br />
22%<br />
21%<br />
31%<br />
30%
igre<br />
igre<br />
Vijesti i najave<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
TOP 10 <strong>PC</strong><br />
01. Medieval II: Total War<br />
Sega<br />
02. The Sims 2: Pets<br />
EA Games<br />
03. Football Manager 2007<br />
Sega<br />
04. Warhammer 40000: Dow Dark Crusade<br />
THQ<br />
05. FIFA 07<br />
EA Sports<br />
06. Battlefield 2142<br />
EA Games<br />
07. Neverwinter Nights 2<br />
Atari<br />
08. Company of Heroes<br />
THQ<br />
09. The Sims 2<br />
EA Games<br />
10. Championship Manager 2007<br />
Eidos<br />
Leisure software charts compiled by Chart Track, (C)2007<br />
ELSPA (UK) Ltd<br />
Call of Duty 4<br />
Nakon nečovječne nepravde koju<br />
nam je učinio Activision ne izdavši<br />
Call of Duty 3 za <strong>PC</strong>, vratila nam se<br />
nada u život jer izgleda da će idući<br />
nastavak jedne od najboljih pucačina<br />
ipak biti dostupan i za <strong>PC</strong>. Call<br />
of Duty 3 djelo je Treyarcha, dok<br />
će idući nastavak i Call of Duty 2<br />
raditi Infinity Ward. Posljedica je<br />
to dogovora između spomenutih<br />
developera, prema kojem će parne<br />
nastavke raditi Infinity Ward, a<br />
neparne Treyarch.<br />
Iako će neki igrači biti pomalo razočarani<br />
činjenicom da će se Call of<br />
Duty oprostiti od Drugog svjetskog<br />
rata i pozabaviti modernijim sukobi-<br />
<strong>PC</strong><br />
Silverfall<br />
RPG<br />
Izdavač: Atari<br />
Izlazak: samo što nije<br />
ilverfall u najvećoj mjeri podsjeća na<br />
Diablo. Cilj igre je obraniti svoj grad S(Silverfall)<br />
od zlih nemani u zemlji Nelwe.<br />
Na raspolaganju su vam uobičajene RPGovske<br />
rase: ljudi, vilenjaci, goblini i trolovi.<br />
Možete im, dakako, mijenjati izgled, odjeću,<br />
kosu i ostale uobičajene parametre. Rase se<br />
prilično razlikuju i svaka posjeduje jedinstvene<br />
moći, no za razliku od drugih igara Silverfall<br />
vam omogućava da imate vilenjaka koji razvija<br />
sposobnosti čovjeka, ili bilo koju drugu kombinaciju<br />
dviju rasa. Dotično razvijanje vještina<br />
bit će nešto teže nego kada učite vilenjaka da<br />
radi ono u čemu je najbolji (magija), ali moguće<br />
je.<br />
Igra donosi solidno osvježenje u obliku suputnika<br />
koji vam pomažu rješavati zadatke.<br />
Dostupno vam je ukupno osam pomagača, no<br />
istovremeno možete koristiti najviše dva. Iako<br />
njima ne možete direktno upravljati, možete im<br />
( Impresivni interijeri<br />
ma, moramo pozdraviti tu odluku,<br />
jer je Drugi svjetski rat prilično izmuzen<br />
u ovoj franšizi i teško da se išta<br />
novog može napraviti. Čime će se<br />
točno igra baviti nije poznato, ali<br />
nagađa se da će radnja biti slična<br />
onoj iz EA-ova Battlefielda koji se<br />
bavi krizom na Srednjem istoku.<br />
( Željezni konj<br />
Premda se zasad detalji oko igre<br />
pažljivo čuvaju, ipak je procurilo<br />
nekoliko zanimljivih informacija.<br />
Jedna od njih kaže da će glave<br />
vojnika imati čak šesnaest osjetljivih<br />
točaka, što će omogućiti da neprijatelju<br />
otkinete uho ili, primjerice,<br />
zavrtite kacigu na glavi. Većina<br />
pucačina ima četiri ili pet takvih<br />
točaka na glavi likova, što govori o<br />
količini detalja novog Call of Dutyja.<br />
Premda je CoD oduvijek imao<br />
odličan singleplayer, mrežna igra je<br />
ono što mu je zapravo dalo popularnost<br />
i što ga i danas drži visoko<br />
na rang-listi mrežnih pucačina.<br />
Infinity će nastaviti razvoj u tom<br />
smjeru posvećujući se podjednako<br />
166 Pro Evolution Soccer 6<br />
167 Second Life<br />
168 NFS Carbon<br />
169 Pacific Storm<br />
170 Zoo Tycoon 2<br />
171 Snoopy vs. The Red Baron<br />
zadavati općenite naredbe kao što su "slijedi<br />
me", "napadni", "sačekaj" i slično. Ovisno o<br />
odabiru i snazi vaših pomagača bit će vam<br />
dostupni i posebni zadaci s posebnim nagradama.<br />
Kao što možete vidjeti na screenshotovima, u<br />
Silverfallu se vodi velika bitka između "prirode"<br />
i "tehnologije". Gotovo svako unapređenje<br />
lika može naginjati prema jednoj od tih dviju<br />
strana, ali kada se jednom odlučite što vam<br />
više odgovara, predomišljanja više nema.<br />
Primjerice, naginjete li više prema prirodi, vaš<br />
će lik imati sposobnosti poput drastičnog<br />
mijenjanja oblika, dok pak tehnologija donosi<br />
upečatljivije i raznovrsnije oružje.<br />
Multiplayer donosi nekoliko načina igre, od<br />
kojih kooperativni najavljuje najzanimljiviju<br />
promjenu. Igra vam dopušta da se udružite u<br />
grupu od osam igrača i odvažite u rješavanje<br />
questova. Problem (ili prednost) jest što uvijek<br />
morate igrati s istih osam ljudi. Možda zgodno<br />
zvuči na prvi pogled, ali zbog logističkih problema<br />
nismo baš sigurni koliko će ta mogućnost<br />
biti prihvaćena kod igrača.<br />
mrežnoj i solo igri. Većih iznenađenja<br />
u solo igri za sada nema, a za<br />
mrežnu se najavljuje podrška za<br />
nekoliko stotina igrača uključujući<br />
i botove.<br />
Kada će se točno pojaviti Call of<br />
Duty 4 nije poznato, ali slobodni<br />
smo pretpostaviti da to neće biti<br />
prije početka 2008. godine.<br />
164 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
ArmA: Armed Assault<br />
FPS<br />
Izdavač: 505 Gamestreet<br />
Izlazak: početak <strong>2007.</strong><br />
kipa koja stoji iza Armed Assaulta,<br />
Bohemia Interactive, javnosti je poznata Epo<br />
izradi Operation Flashpointa, koji je<br />
svjetlo dana ugledao 2001. godine. Ta vojna<br />
pucačina prilično se razlikovala od sličnih<br />
uradaka jer vas nije besciljno gurala kroz<br />
nivoe, već ste na ogromnom otoku morali<br />
poraziti neprijatelja izvršavajući zaista različite<br />
zadatke. Budući da je došlo do svađe<br />
između Codemastersa i Bohemije, nastavak<br />
Flashpointa dolazi pod nešto drugačijim imenom<br />
i pod drugim izdavačem. Dijelom se radi<br />
o nastavku Flashpointa, a dijelom o potpuno<br />
novoj igri.<br />
Radnja igre odvija se u sadašnjosti, na velikom<br />
otoku koji je podijeljen na dva dijela. Na sjeveru<br />
se nalazi totalitarni režim naoružan sovjetskim<br />
oružjem i tehnologijom. Na južnom pak dijelu je<br />
( Opaki tenk<br />
( Vojnik dječjeg lica<br />
Prva milijunašica u<br />
Second Lifeu<br />
U nekoliko smo navrata pisali o<br />
profesionalnim igračima u Kini koji<br />
po cijele dane vise u MMO igrama<br />
kako bi zaradili virtualne predmete<br />
što ih poslije prodaju za prave<br />
novce. Sumnjamo da se itko od<br />
njih obogatio, ali najnoviji primjer<br />
zarade igranjem pokazuje da se<br />
može zaraditi solidan iznos provodeći<br />
vrijeme u virtualnom svijetu.<br />
Prije dvije i pol godine Ailin Graef,<br />
Kineskinja koja živi u Njemačkoj,<br />
"investirala" je 9,95 dolara i kreirala<br />
svoj lik u Second Lifeu pod<br />
nazivom Anshe Chung. Nije izmišljala<br />
toplu vodu, već je u virtual-<br />
( Mirko, pazi!<br />
demokratska, proamerički orijentirana država<br />
čiju vojsku uvelike podupire SAD. Ali samo<br />
tehnikom i znanjem, ne i ljudstvom. Zadatak<br />
je, dakako, poraziti zlog diktatora i još jednom<br />
pokazati da vrijedi ona stara - "The only way is<br />
the American way!"<br />
Otok je zaista ogroman i za dovršenje dvadesetak<br />
misija, koliko igra nudi, trebat će vam barem<br />
tridesetak sati. Dvanaest misija krucijalno je za<br />
uspješan završetak zadatka, a sjajno je što vas<br />
igra ni na koji način ne prisiljava na koji ćete se<br />
način boriti protiv neprijatelja. Linearnost je svedena<br />
na najmanju moguću mjeru.<br />
Oružja ima kao u priči i dostupno vam je<br />
apsolutno sve. Od džipova, helikoptera i tenkova<br />
pa do malih brodova i minobacača. U<br />
svakom trenutku možete birati kojim vojnikom<br />
iz svoje postrojbe želite upravljati, što vam<br />
daje velike mogućnosti jer adekvatnim planiranjem<br />
možete neprijatelja poraziti s mnogo<br />
manje vojnika. Spremanje pozicije u igri neće<br />
biti moguće uvijek, ali će definitivno biti više<br />
autosave točaka nego u Flashpointu, jer misije<br />
lako potraju preko jednog sata.<br />
Multiplayer nudi mogućnost kooperativnog<br />
rješavanja misija za dva igrača. Uz ugrađenu<br />
glasovnu komunikaciju i neograničenu slobodu<br />
u rješavanju misija vjerujemo da će ovaj način<br />
pronaći mnoge poklonike. Onima koji vole<br />
ratovati isključivo s ljudskim protivnicima igra<br />
nudi način igre po nazivom Osvoji otok, koji<br />
nema ograničenje broja igrača! Kako će ta<br />
masovna makljaža izgledati nismo sigurni, ali<br />
jedno je sigurno: boriti se protiv stotinjak prijatelja<br />
sigurno neće biti dosadno.<br />
nom svijetu počela raditi ono što<br />
je izuzetno profitabilno u pravom<br />
svijetu - kupovala je zemljišta,<br />
dijelila ih na manja te izgrađivala<br />
zgrade i kuće za prodaju i najam.<br />
Niti trideset mjeseci kasnije Anshe<br />
je pravi milijunaš. Procjenjuje se<br />
da posjeduje više od tri stotine<br />
milijuna linden dolara, što je<br />
otprilike milijun američkih dolara.<br />
Istina, upitno je može li istog časa<br />
pretvoriti virtualne dolare u stvarne<br />
i to po navedenom tečaju, ali<br />
sudeći po brzini i žestini kojom se<br />
razvijaju stvari oko Second Lifea,<br />
Anshe se ne treba brinuti za svoju<br />
budućnost.<br />
Hakeri već "sredili"<br />
PlayStation 3<br />
Nismo niti sumnjali da će zaštite<br />
koje štite PS3 igre od kopiranja<br />
biti probijene, ali sudeći kako su<br />
stvari krenule, to će se dogoditi<br />
ranije nego što je itko predviđao.<br />
TOP 5 KONZOLE<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 165<br />
igre<br />
PlayStation 2<br />
01. WWE Smackdown! vs. RAW 2007<br />
02. Need for Speed Carbon<br />
03. Pro Evolution Soccer 6<br />
04. FIFA 07<br />
05. Canis Canem Edit<br />
Xbox 360<br />
01. Gears of War<br />
02. Call of Duty 3<br />
03. Pro Evolution Soccer 6<br />
04. WWE Smackdown! vs. RAW 2007<br />
05. Need for Speed Carbon<br />
GameCube<br />
01. Need for Speed: Carbon<br />
02. FIFA 07<br />
03. The Legend of Spyro: A New<br />
Beginning<br />
04. The Sims 2: Pets<br />
05. Bratz: Forever Diamondz<br />
GameBoy Advance<br />
01. Pokemon Mystery Dungeon: Red<br />
Rescue<br />
02. Simpsons: Road Rage<br />
03. Cars<br />
04. Bratz: Rock Angelz<br />
05. Charlie And The Chocolate<br />
Factory<br />
Nije prošlo<br />
niti tjedan dana od<br />
službenog puštanja PS-a<br />
3 u prodaju a na Internetu se već<br />
mogu pronaći detaljne upute kako<br />
instalirati Fedoru. Usto, ispostavilo<br />
se da je zaštita od kopiranja slična<br />
onoj na PSP-u, što će veoma<br />
olakšati razbijanje.
igre<br />
<strong>PC</strong><br />
Pro Evolution Soccer 6<br />
Ako nemate novca za licence, nije vam dopušteno niti imena igrača pisati kako spada. Sami<br />
prosudite je li ime “Niko Konac” smiješno, žalosno ili naprosto nevažno za dobru nogometnu<br />
simulaciju<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
rvi susret s igrom ne ulijeva nimalo<br />
povjerenja. Izbornici izgledaju kao kakav Psrednjoškolski<br />
uradak iz prošlog stoljeća.<br />
No pozitivna stvar je što su ispravljeni<br />
bugovi od prošle godine, pa je kretanje izbornicima<br />
puno brže, lakše i logičnije. Da su sami<br />
izbornici još malo ljepši, svi bi bili zadovoljni.<br />
Kratka šetnja izbornicima otkrit će vam da<br />
nema previše novosti, iako različitih načina igre<br />
ne nedostaje. Da, sve se svodi na nogomet,<br />
ali treninzi, turniri, izvođenje slobodnih udaraca<br />
i ostali načini igre razbijaju monotoniju.<br />
Očajna trava<br />
Promjena u samom nogometu gotovo da<br />
i nema. Pucanje iz prve i dribling doživjeli<br />
su minorne, praktički zanemarive promjene.<br />
Upravljanje igračima isto je kao i prošle godine,<br />
a tek pokoji novi potez uočit će samo<br />
hardcore igrači.<br />
Odlična stvar je što PES slučajnim greškama<br />
i događajima uvelike doprinosi realnosti utakmica.<br />
Kao što nije nužno da napadač uvijek<br />
pogodi sigurnu šansu, tako nije niti sigurno<br />
da će golman uhvatiti loptu koju mu doda<br />
netko iz njegove momčadi. Nemojte misliti da<br />
se takve stvari stalno događaju, ali budući da<br />
su neočekivane, kao i u stvarnom nogometu<br />
dodaju mnogo uzbuđenja igri. Pet težina igranja<br />
od početnika do profesionalca zadovoljit<br />
će ama baš sve igrače jer igra uistinu svima<br />
omogućava da pronađu optimalnu težinu<br />
igranja.<br />
Jedan pogled na odvojenu aplikaciju za<br />
podešavanje tipki i odmah nam je bilo zlo.<br />
Nacrtani gamepad s označenim tipkama može<br />
značiti samo jedno - igra još uvijek nije prilagođena<br />
igranju tipkovnicom. Već smo se navikli<br />
lomiti prste, stoga nećemo kukati, već naprosto<br />
izvaditi gamepad i pomiriti se s činjenicom<br />
da PES nikada nećemo igrati tipkovnicom.<br />
Grafika neupitno zaostaje za današnjim standardima.<br />
Oko toga nema nikakve rasprave.<br />
Trava, primjerice, izgleda kao da ju je netko<br />
crtao lijevom rukom u nedjelju navečer. No,<br />
( Reklame u igrama postaju sve izraženije<br />
( Trava izgleda očajno<br />
Koliko god zastarjela bila,<br />
grafika itekako služi svrsi i ni na<br />
koji način ne umanjuje igrivost<br />
koliko god zastarjela bila, grafika itekako služi<br />
svrsi i ni na koji način ne umanjuje igrivost.<br />
Pokreti igrača vrlo su glatki i odlično spojeni<br />
čak i kada rade razne majstorije. Okolina stadiona<br />
je, dakako, statična, a publika kartonska,<br />
ali zato reklama ne nedostaje na svakom<br />
koraku. Da, definitivno bismo željeli vidjeti<br />
nešto bolje, no draže nam je da programeri<br />
rade na igrivosti nego na odsjaju igrača u<br />
kakvoj lokvi na terenu.<br />
Zvučni efekti su solidni i publika pruža zadovoljavajući<br />
doživljaj. Glazba pak nije sjajna.<br />
Krajnje je iritantna i Konami bi si neupitno<br />
mogao priuštiti bolju glazbu.<br />
Još uvijek bolje od FIFA-e<br />
Sve ove godine, unatoč mnogim opravdanim<br />
kritikama i očitim nedostacima, PES je zadržao<br />
jednu veliku vrlinu: easy to learn difficult<br />
to master, rekli bi Amerikanci. Dakle, igra nije<br />
( Neeeeeeee!<br />
okrutna prema početnicima i dopušta svakom<br />
da se zabavi, ali neće vam dopustiti da se<br />
iživljavate nad nekom momčadi i morat ćete<br />
se vraški potruditi želite li uistinu dominirati na<br />
travnjaku, što poglavito vrijedi ako igrate protiv<br />
živih protivnika. Zabiti gol ponekad je umjetnost,<br />
ali jednom kad uspijete, zasigurno ćete<br />
biti ponosni na sebe.<br />
Za razliku od FIFA-e, koja naginje širokim<br />
masama i arkadnom stilu, PES je više orijentiran<br />
na simulaciju i hardcore populaciju,<br />
premda moramo priznati da je ta linija koja ih<br />
odvaja sve tanja. Ako se eksplicitno moramo<br />
odlučiti, reći ćemo da je PES igriviji i zanimljiviji<br />
i stoga, unatoč očigledno lošijoj tehničkoj realizaciji,<br />
bolji od FIFA-e.<br />
Pro Evolution Soccer 6<br />
Konami<br />
Simulacija nogometa<br />
Multiplayer<br />
DA<br />
E finese, prava simulacija, mnoštvo poteza<br />
F izbornici, glazba, nedovršenost, uobičajeni<br />
problemi koji nastanu pri portanju<br />
Optimalna konfiguracija:<br />
P4@2,5 GHz, 1 GB RAM-a, grafička kartica s<br />
256 MB RAM-a<br />
Srodne igre: FIFA 07, prethodni nastavci PES-a<br />
uk.games.konami-europe.com<br />
77%<br />
9/10<br />
166 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
GRAFIKA<br />
IGRIVOST<br />
6/10<br />
ZVUK<br />
6/10
<strong>PC</strong><br />
Second Life<br />
Zamislite jedan potpuno novi svijet. Jedan potpuno novi početak. Svijet u kojem vas ljudi neće<br />
diskriminirati na temelju fizičkog izgleda i svijet u kojem su vam otvorena baš sva vrata. Sve što<br />
trebate je malo mašte i dobre volje. Dobro došli u Second Life!<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
rošlo je doba u kojem se massive multiplayer<br />
online igre povezivalo sa svjeto- Pvima<br />
u kojima ganjamo čudovišta samo<br />
kako bismo prešli na idući nivo i ganjali još<br />
više čudovišta. Second Life predstavlja novu<br />
generaciju igara koju je najlakše usporediti<br />
sa Simsima. Zadataka i cilja nema. U igri ste<br />
jednostavno kako biste "živjeli". Budući da su<br />
gotovo sav svijet u SL-u kreirali igrači, on se<br />
zaista razlikuje od svih ostalih virtualnih svjetova<br />
koje smo dosad vidjeli.<br />
( Letenje je zabavno i štedi vam mnogo vremena<br />
Što je to zapravo?<br />
Preuzmete klijentsku aplikaciju od dvadesetak<br />
megabajta s web stranica igre, registrirate<br />
se kako biste dobili korisničko ime i lozinku,<br />
kreirate svoj lik i spremni ste za novi život. Iako<br />
se odmah nameće pitanje "a što ću ja tamo<br />
raditi?", kada se logirate u virtualni svijet koji<br />
se ne razlikuje pretjerano od drugih igara bilo<br />
kojeg third-person tipa, uskoro ćete shvatiti da<br />
nije problem "što", već "kada sve to stići".<br />
U svakom trenutku online se nalazi dvadesetak<br />
tisuća ljudi koji tvore vrlo ljubaznu<br />
zajednicu, što ćete otkriti vrlo uskoro kada<br />
( Vjenčanje na nebu - uobičajena stvar<br />
vam netko priđe i upita vas kako ste ili što<br />
radite. Korisničko sučelje vrlo je intuitivno<br />
kada je riječ o osnovnim radnjama i neće vam<br />
trebati mnogo vremena da pronađete neki<br />
disko, kafić, bordel, kockarnicu, kino ili slično<br />
mjesto gdje se okupljaju ljudi. Kada shvatite<br />
da u SL-u možete napraviti ama baš sve što<br />
želite, vrlo vjerojatno ćete i odlučiti realizirati<br />
neku konkretnu ideju koju ste željeli ostvariti<br />
u pravom životu, ali niste imali hrabrosti ili<br />
novca. Primjerice, za početak nešto jedno-<br />
Ne samo da unutar igre<br />
vrijede jednako jednostavna<br />
pravila trgovine i novca<br />
kao i u pravom svijetu, već<br />
novac zarađen u SL-u možete<br />
pretvoriti u pravi novac<br />
stavno - sagraditi kuću. Ako imate novca,<br />
možete kupiti gotovu kuću ili barem atraktivnu<br />
parcelu, a ako nemate, uvijek je dostupna<br />
neka slobodna parcela. Gradnja kuće ili bilo<br />
kojeg drugog objekta u SL-u je jednostavna,<br />
ali samo o vama ovisi koliko će vaša kuća biti<br />
lijepa i koliko će uopće ličiti na kuću. Možete<br />
napraviti četiri zida bez tekstura, a možete i<br />
importati vlastite teksture kako bi vaša kuća<br />
bila unikatna. Mnoge stvari je najlakše kupiti,<br />
a kupovina, tj. gospodarstvo, jedan je od<br />
aspekata SL-a koji ga čine revolucionarnim i<br />
jedinstvenim. Ne samo da unutar igre vrijede<br />
jednako jednostavna (ili komplicirana, ovisi<br />
kako gledate) pravila trgovine i novca kao i<br />
u pravom svijetu, već novac zarađen u SL-u<br />
možete pretvoriti u pravi novac. Ipak, nemojte<br />
se zavaravati da ćete postati milijunaš preko<br />
noći jer valja platiti porez, hranu, stan, odjeću<br />
i tome slične "gluposti" koje vam i u stvarnom<br />
životu oduzimaju mnogo novca i vremena.<br />
( Ćaskanje u parkiću<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 167<br />
igre<br />
Neki novi svijet<br />
Nemojte nas nipošto smatrati paranoičnima,<br />
no moramo reći da je Second Life doveo virtualni<br />
život na jednu novu razinu. Razinu koja je<br />
mnogo viša od one koju mnogi ljudi smatraju<br />
"aktualnom". Da je grafika nešto bolja i da<br />
nemamo fiziološke potrebe, preselili bismo se<br />
u Second Life. Zašto ne? Tamo bismo imali<br />
apsolutno sve. Zarađivali bismo, otvorili biznis,<br />
upoznali nekog, sudjelovali na prosvjedima,<br />
ukratko ama baš sve što radimo i u pravom<br />
životu.<br />
Naš prijedlog možda vam se čini nerealnim<br />
i futurističkim, ali vjerujte nam da Second Life<br />
dokazuje kako nismo daleko od dana kada će<br />
paralelna ili virtualna ili nazovite ju kako god<br />
hoćete stvarnost biti dio svakodnevice i definitivno<br />
neće više biti samo računalna igra. Sami<br />
zaključite je li Second Life samo igra ili nešto<br />
više, ali igru obavezno isprobajte!<br />
Second Life<br />
Linden Research<br />
Simulacija života / MMOG<br />
Multiplayer<br />
DA<br />
E neograničene mogućnosti, prijateljski<br />
raspoložena zajednica, novac, virtualno gospodarstvo<br />
F grafika<br />
Optimalna konfiguracija:<br />
P4@2,5 GHz, 1 GB RAM-a, grafička kartica s<br />
256 MB RAM-a, stalna veza na Internet<br />
Srodne igre: The Sims<br />
www.secondlife.com<br />
GRAFIKA<br />
IGRIVOST<br />
7/10<br />
ZVUK<br />
87%<br />
7/10<br />
10/10
igre<br />
<strong>PC</strong><br />
Need for Speed: Carbon<br />
U dobro poznatoj maniri superbrze vožnje i neuništivih automobila NFS donosi još jednu porciju<br />
adrenalinom nabijenih utrka, obogaćenih raznim mogućnostima dotjerivanja i nadogradnje<br />
automobila<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
eupitno je da je Electronic Arts obogatio<br />
igraću scenu mnogim kvalitetnim Nnaslovima,<br />
ali je također neupitno da<br />
ta tvrtka nikada nije odveć marila za inovacije.<br />
Njihove franšize igara polako su evoluirale tijekom<br />
dužeg niza godina oprezno uvodeći svaku<br />
promjenu kako ne bi izgubile niti jednog igrača.<br />
Ta premisa evidentna je u novom nastavku<br />
Need for Speeda. S jedne strane možemo se<br />
požaliti da se radi o gotovo istoj igri kao i prošle<br />
godine, a s druge pak strane nemamo pravo<br />
ništa reći jer se radi o solidnoj igri i nezaobilaznom<br />
materijalu za svakog poklonika arkadnog<br />
utrkivanja.<br />
Moj wingman i ja<br />
Ako ste ikada igrali bilo koji nastavak NFS-a,<br />
i u ovoj inkarnaciji osjećat ćete se kao riba u<br />
vodi. Gas do daske i nebriga za ostale sudionike<br />
u prometu najjednostavniji je opis većine<br />
utrka. Protivnici se nisu odveć opametili, premda<br />
na najvišoj težini igranja itekako znaju zadati<br />
glavobolje svojom nepogrešivošću. Policija je<br />
nemilosrdna ako ju dovoljno razljutite, a ovisno<br />
o vašim željama "civilni" promet varira od sporadičnog<br />
do prilično gustog.<br />
Vrlo zgodna novost je wingman. Njegova kvaliteta,<br />
tj. pomoć, drastično varira od utrke do<br />
utrke i nikako nismo uspjeli dokučiti što utječe<br />
na kvalitetu tih dodatnih vozača, tj. automobila<br />
koje angažiramo. Na nekim utrkama bit će<br />
zaista korisni i uništavati protivničke automobile,<br />
a u nekim utrkama znalo nam se dogoditi da i<br />
nas pokušavaju izbaciti sa staze.<br />
Noćna vožnja po raznim vremenskim uvjetima<br />
svakako je atraktivna i izvući će maksimum iz<br />
vaše grafičke kartice, ali nakon nekog vremena<br />
pomalo dosadi i cijela igra djeluje odveć tamno.<br />
Zaista smo se zaželjeli malo više dnevnih<br />
misija. No na stranu naše želje, jer na grafiku<br />
se nikako ne možemo požaliti. Sve svijetli i<br />
bliješti, a čak niti hardverski zahtjevi nisu preveliki.<br />
Dakako, želite li vidjeti igru u svoj njezinoj<br />
slavi i blještavilu, morat ćete imati grafičku<br />
karticu posljednje generacije. Model oštećenja<br />
( Kada se nitro upali, jedva se vidi što se zbiva<br />
( Mnoge utrke odvijaju se po noći<br />
Ako tražite dobro poznati užitak<br />
nerealno brze vožnje, odveć<br />
blistavog asfalta i nevjerojatno<br />
ulaštenih i nabrijanih automobila,<br />
NFS vas neće razočarati<br />
automobila i dalje je prilično siromašan. Neka<br />
veća oštećenja osim guljenja boje nije moguće<br />
napraviti. Ako vas to išta tješi, možete razbijati<br />
razne predmete koji se nađu uz stazu, primjerice<br />
autobusne stanice.<br />
Glazba je podbacila. Nipošto nije loša, ali<br />
- budući da smo navikli na izuzetnu kvalitetu<br />
glazbe u svim EA-inim izdanjima - moramo<br />
reći kako smo razočarani monotonim čekićanjem<br />
koje nam je Electronic Arts ovoga puta<br />
ponudio. Zvučni efekti su standardni - brujanje<br />
motora i škripanje guma.<br />
Natjeravanje u mreži sa živim protivnicima je,<br />
kao i uvijek, dobrodošlo osvježenje nakon sati i<br />
sati vožnje s računalnim protivnicima. Inovacija i<br />
novih načina nema i sve funkcionira očekivano,<br />
osim konstantnog samovoljnog spajanja igre na<br />
servere Electronic Artsa.<br />
( Start utrke uvijek obilježavaju lijepe djevojke<br />
Suptilne promjene<br />
Kao što smo već rekli, ako tražite inovacije,<br />
neočekivane novosti i neke dosad neviđene<br />
stvari, slobodno zaobiđite NFS. No, ako tražite<br />
dobro poznati užitak nerealno brze vožnje,<br />
odveć blistavog asfalta i nevjerojatno ulaštenih<br />
i nabrijanih automobila, NFS vas neće razočarati.<br />
Glatki prelazak između utrkivanja i natjeravanja<br />
s policijom nas je najviše oduševio.<br />
Kao i u prošlim izdanjima igre, natjeravanje s<br />
policijom definitivno je jedan od najzabavnijih<br />
aspekata NFS-a. Nadamo se da ste za poklon<br />
dobili novo računalo ili barem uspjeti zaigrati<br />
Need for Speed: Carbon te pobjeći policiji.<br />
Need for Speed Carbon<br />
Electronic Arts<br />
Arkadno utrkivanje<br />
Multiplayer<br />
DA<br />
E grafika, atmosfera, utrke s policijom, multiplayer<br />
F krajolik, premalo novosti<br />
Optimalna konfiguracija:<br />
P4@2,5 GHz, 1 GB RAM-a, grafička kartica s<br />
256 MB RAM-a, stalna veza na Internet<br />
Srodne igre: prethodni nastavci NFS-a<br />
www.needforspeed.com<br />
84%<br />
168 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
GRAFIKA<br />
IGRIVOST<br />
9/10<br />
ZVUK<br />
8/10<br />
8/10
<strong>PC</strong><br />
Pacific Storm<br />
Rat se uvijek vodi na više razina. Pacific Storm pokušava to što zornije dočarati omogućavajući nam<br />
da se okušamo kao generali, ali i kao obični vojnici u borbi za Pacifik<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
omalo smo skeptični prema igrama<br />
koje pokušavaju biti "sve u jednom" i Pobjediniti<br />
mnoge žanrove, jer pokušaji<br />
najčešće neslavno propadnu i dobijemo neupotrebljivu<br />
mješavinu žanrova. Pacific Storm<br />
itekako je upotrebljiva mješavina žanrova, ali<br />
igri nedostaje barem nekoliko mjeseci finalnog<br />
poliranja, uklanjanja bugova i općenite dorade.<br />
Najkraće rečeno, ova igra je mješavina<br />
strategije, strategije u realnom vremenu i<br />
( Grafika u noćnim scenama uopće ne izgleda loše<br />
akcije. Radnja se vrti oko Drugog svjetskog<br />
rata i odvija između 1940. i 1948. godine na<br />
Pacifiku, gdje se u masivnim pomorskim bitkama<br />
sukobljavaju Amerikanci i Japanci. Igra<br />
nudi dvije kampanje. Jednu "povijesno točnu"<br />
i jednu u kojoj su snage prilično ravnomjerno<br />
raspoređene, čime su objema stranama dane<br />
jednake šanse za pobjedu. U svim kampanjama<br />
možete birati hoćete li se boriti na strani<br />
Japanaca ili Amerikanaca.<br />
Bugovi i mikromenadžment<br />
Bitke u Pacific Stormu odvijaju se na tri<br />
razine. Prva donekle podsjeća na Riziko. Cijeli<br />
Pacifik vam je na dohvat ruke i u samo nekoliko<br />
poteza pomičete cijele flote te odlučujete o<br />
( Potreban je veći broj torpeda da bi se potopio<br />
veći brod<br />
velikim taktičkim potezima i daljnjem tijeku rata.<br />
No tu se odvija mnogo više od pukog pomicanja<br />
trupa. Izgradnja zgrada, postrojenja, izrada<br />
oružja, brodova te obučavanje vojnika - sve je<br />
moguće detaljno nadgledati i konfigurirati. Tu<br />
dolazimo do prvih ozbiljnijih problema u igri.<br />
Primjerice, nakon zadavanja naredbe za gradnju<br />
bunkera nije moguće ustvrditi kada će isti<br />
biti gotov. Neke građevine budu dovršene za<br />
mjesec, a neke čak za godinu dana.<br />
Kada se trupe suprotstavljenih<br />
strana sukobe, možete birati<br />
želite li nastaviti ratovati u<br />
“strateškom” modu ili se<br />
pak prebaciti u ratovanje u<br />
stvarnom vremenu<br />
Kada se trupe suprotstavljenih strana sukobe,<br />
možete birati želite li nastaviti ratovati<br />
u "strateškom" modu ili se pak prebaciti u<br />
ratovanje u stvarnom vremenu (RTS). Tu<br />
stvari poprimaju mnogo uobičajeniji obris. Na<br />
raspolaganju vam je određen broj jedinica<br />
kojima upravljate kao i u svakoj drugoj strategiji.<br />
Mikromenadžmenta ima podosta i bio<br />
bi puno ugodniji da nije bugovit i nedovršen.<br />
Oružje je više-manje autentično i nećete imati<br />
problema ako ste imalo upoznati s načinom<br />
ratovanja prije pedesetak godina. Kamikaze su<br />
svakako jedna od zanimljivijih vrsta oružja, iako<br />
na prvi pogled nisu odveć upotrebljive jer ne<br />
nanose dovoljno štete brodovima, čak i kada<br />
se potrudite zabiti avion u neku od kritičnih<br />
točaka broda. Umjetna inteligencija je solidna<br />
i, osim problema sa snalaženjem u prostoru,<br />
prijateljske i neprijateljske jedinice ponašaju se<br />
solidno.<br />
Treća razina bitke je "najosobnija" i omogućava<br />
vam da iskusite rat iz prve ruke kao,<br />
primjerice, pilot ili mitraljezac. Upravljanje avio-<br />
( Pacifik na dlanu<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 169<br />
igre<br />
nom je gotovo pa smiješno i krajnje arkadno.<br />
Na samom je rubu upotrebljivosti i igrivosti te<br />
sumnjamo da će ikom biti odveć zanimljivo.<br />
Pucanje iz mitraljeza malo je kvalitetnije realizirano,<br />
ali vrlo brzo dosadi.<br />
Ima potencijala<br />
Ignoriramo li akcijski dio igre i posvetimo<br />
li se samo strateškim aspektima, Pacific<br />
Storm posve je solidan uradak koji će obradovati<br />
sve poklonike Drugog svjetskog rata.<br />
Mikromenadžmenta ima i više nego dovoljno<br />
i većinu je toga moguće precizno podesiti.<br />
Nažalost, bugovi će vas neupitno živcirati i<br />
nerijetko dovesti do ruba strpljenja. Da se na<br />
igri radilo još mjesec dana, bila bi mnogo,<br />
mnogo bolja, a što se tiče akcijskog dijela,<br />
podržavamo ga u svakom slučaju kao dobrodošlo<br />
osvježenje, ali se nadamo da će u idućem<br />
nastavku CVD bolje odraditi posao.<br />
Pacific Storm<br />
CDV<br />
Strategija / akcija<br />
Multiplayer<br />
NE<br />
E izuzetno mnogo opcija, kombinacija nekoliko<br />
žanrova<br />
F mnoštvo bugova, ekstremno arkadno upravljanje<br />
letjelicama<br />
Optimalna konfiguracija:<br />
P4@2,5 GHz, 1 GB RAM-a, grafička kartica s<br />
256 MB RAM-a<br />
Srodne igre: Rome: Total War, War in the Pacific,<br />
Dangerous Waters<br />
www.pacific-storm.net<br />
GRAFIKA<br />
IGRIVOST<br />
7/10<br />
ZVUK<br />
75%<br />
8/10<br />
8/10
igre igre<br />
<strong>PC</strong><br />
Zoo Tycoon 2: Marine Mania<br />
Neograničena financijska sredstva i gotovo neograničeno zemljište omogućavaju vam da napravite<br />
raj za životinje. Raj u kojem ćete i sami uživati kada pogledate zoološki kroz oči posjetitelja<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
S<br />
obzirom na priličnu količinu igara koje<br />
izlaze svakog mjeseca expansion<br />
packovi jednostavno ne dođu na red<br />
za recenziju, no Marine Mania je zbog svoje<br />
kvalitete ipak zaslužila da joj posvetimo koju<br />
riječ.<br />
Kao i u originalnom Zoo Tycoonu, sve se<br />
čini trivijalnim. Izgradimo nastambu, stavimo<br />
unutar nje par životinja i to je to. Ali<br />
nije trivijalno i to je ono što Zoo Tycoon čini<br />
zabavnim. Stvari su mnogo kompliciranije i,<br />
vjerovali ili ne, igra vam omogućava da naučite<br />
dosta toga o životinjama.<br />
Medvjedi i delfini<br />
Originalni Zoo Tycoon bavio se prvenstveno<br />
kopnenim životinjama, no znala se pronaći i<br />
pokoja životinja čije je prebivalište usko povezano<br />
s vodom. Marine Mania stavlja naglasak<br />
na životinje koje žive u vodi, ali ponuđene su i<br />
životinje koje ne žive u vodi kako bi vaš zoološki<br />
vrt bio što zanimljiviji.<br />
Dva su osnovna načina igre: misije i sandbox<br />
mod ("besciljna" gradnja s neograničenim<br />
sredstvima). Misije su slične jedna drugoj kao<br />
jaje jajetu i nisu odveć zabavne. Istina, daju<br />
određeni cilj i svrhu igranju, ali su vrlo suhoparne.<br />
Sandbox način igranja je puno zabavniji.<br />
Možete se zaista posvetiti životinjama i<br />
napraviti savršen zoološki vrt, a samim time<br />
imat ćete i mnogo posjetitelja.<br />
Izgradnja novih nastambi počinje uređivanjem<br />
terena, tj. kopanjem rupe. Jednostavno<br />
na prvi pogled, ali bazen valja prilagoditi<br />
životinji koju ćete u njega smjestiti. Veličina,<br />
dubina, tip vode i vegetacije, kao i odabir<br />
manjih životinja koje žive u istoj nastambi,<br />
igraju veliku ulogu u kvaliteti života vaših životinja.<br />
Mnoge životinje brzo će umrijeti ako ih<br />
smjestite u pogrešnu nastambu. Za polarnog<br />
medvjeda je očito da mu treba hladnija voda<br />
i nipošto nekakva tropska vegetacija, ali kako<br />
igra nudi preko pedeset životinja, kad-tad<br />
ćete se morati posavjetovati s ugrađenom<br />
enciklopedijom koja pruža mnoštvo korisnih<br />
informacija. Prilikom kupovine životinja mužjaci<br />
i ženke su odvojeni. Isprva nevažna stvar<br />
( Većina posjetitelja ima istu odjeću<br />
( Polarni medvjedi i delfini najveća su atrakcija<br />
Kada izgradite što ste zamislili i<br />
nabavite sve životinje, možete se<br />
posvetiti njihovu dresiranju<br />
jer se čini najpametnijim uzeti po dvije životinje<br />
od svake vrste i nadati se potomcima.<br />
No takvo razmišljanje Polarni medvjedi će se<br />
pobiti, a neke druge vrste će se u tolikoj mjeri<br />
namnožiti da čak niti opcija "daj na posvajanje"<br />
neće pomoći. U kojoj se mjeri želite baviti<br />
mikromenadžmentom možete odrediti sami<br />
upošljavanjem više ili manje zaposlenika.<br />
Kada izgradite što ste zamislili i nabavite<br />
sve životinje, možete se posvetiti njihovu<br />
dresiranju. Naravno, nije moguće sve životinje<br />
istrenirati i vrlo vjerojatno ćete se odlučiti<br />
za dupine ili orka kitove. Najjednostavnije je<br />
uposliti dresera, ali to nije zabavno. Mnogo je<br />
zanimljivije korak po korak naučiti životinju da<br />
skače kroz obruče ili žica ribu od posjetitelja.<br />
Kada se prije dvije godine pojavio Zoo<br />
Tycoon, grafika mu je bila gotovo zastarjela, a<br />
budući da ekspanzija ne donosi gotovo nika-<br />
( Ugrađena enciklopedija potrebnija je nego što<br />
se na prvi pogled čini<br />
kav napredak po pitanju grafike, sada neupitno<br />
možemo zaključiti da je zastarjela.<br />
Zarazno<br />
Na prvi pogled priprost, Zoo Tycoon zapravo<br />
je jedna od najboljih tycoon igara koje smo<br />
igrali. Ne samo da su mogućnosti izgradnje<br />
zoološkog vrta ogromne zahvaljujući dobrim<br />
alatima i mnoštvu objekata koje možete upotrijebiti,<br />
već igra nudi i puno zanimljivih stvari<br />
kojima se možete baviti nakon što sagradite<br />
sve što treba. Premda će najzanimljiviji biti mlađoj<br />
populaciji, ovu ekspanziju i originalni Zoo<br />
Tycoon toplo preporučujemo i starijoj "djeci".<br />
Zoo Tycoon 2: Marine Mania<br />
Microsoft<br />
Simulacija upravljanja zoološkim vrtom<br />
Multiplayer<br />
NE<br />
E zarazno, mnoštvo životinja, dresiranje<br />
F grafika<br />
Optimalna konfiguracija:<br />
P4@2,0 GHz, 256 MB RAM-a, grafička kartica<br />
sa 128 MB RAM-a<br />
Srodne igre: Zoo Tycoon<br />
www.zootycoon.com<br />
76%<br />
9/10<br />
170 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr<br />
GRAFIKA<br />
IGRIVOST<br />
5/10<br />
ZVUK<br />
7/10
<strong>PC</strong><br />
Snoopy vs. The Red Baron<br />
Crtići su se prilično promijenili u posljednjih desetak godina. Tom, Jerry i Snoopy na prvi su pogled<br />
stvar prošlosti, a zamijenio ih je Johnny Bravo, Blue i slični likovi. No ne dajte se zavarati jer<br />
legende ne odlaze tako lako u zaborav<br />
Piše: Gordan Orlić<br />
ko ćemo suditi prema nazivu igre, izbornicima<br />
i uvodnom filmu, ovdje se radi o Atipičnoj<br />
dječjoj igri u kojoj pomoću maksimalno<br />
četiri tipke upravljate avionom i bezbrižno<br />
prolazite kroz nivoe tamaneći neprijatelje.<br />
Prvi dojmovi, na svu sreću, katkad nisu točni jer<br />
ova igra je sve samo ne lagana. Premda izgleda<br />
kao da je za djecu, neprijatelji će namučiti i<br />
starije igrače.<br />
Priča je jednostavna: spavajući (kao i obično)<br />
na svojoj kućici, Snoopy je usnuo san kako se<br />
u Prvom svjetskom ratu bori protiv zloglasnog<br />
Crvenog Baruna te ga naposljetku pobijedi u<br />
jednoj od najvećih zračnih bitaka svih vremena.<br />
Snoopy, leteći as<br />
Ako ste raspoloženi za malo brze akcije, igra<br />
nudi način borbe nazvan Dog Fight u kojem<br />
sve što morate učiniti je odabrati pravila borbe,<br />
broj neprijatelja i svoj avion, tj. pilota, i za tili čas<br />
se nalazite na nebu prepunom neprijateljski<br />
raspoloženih aviona. Uskoro ćete shvatiti da<br />
se neprijatelji ne šale i da su njihove letačke<br />
sposobnosti puno ozbiljnije nego što bi se<br />
( Snoopy u oštrom lijevom zavoju<br />
dalo pretpostaviti s obzirom na ciljanu publiku<br />
ove igre. Sjesti neprijatelju na rep gotovo je<br />
nemoguće, osim ako imate jako brz avion, jer<br />
neprijatelji konstantno izvode vratolomije i pokušavaju<br />
vam doći s leđa.<br />
Način letenja pod nazivom Campaign obuhvaća<br />
šest kampanja koje se protežu na tridesetak<br />
misija. Isprva su misije puno lakše nego<br />
u Dog Fightu, ali kako se broj neprijatelja pove-<br />
( Lijepi krajolici krase sve misije Sjesti neprijatelju na rep gotovo<br />
je nemoguće, osim ako imate<br />
jako brz avion<br />
ćava, tako i misije postaju sve teže. Zadaci nisu<br />
odveć maštoviti i mogli bi se sumirati u standardni<br />
princip "uništi sve što se miče". Uz uništavanje<br />
neprijatelja često će vam biti povjeren<br />
zadatak čuvanja neke građevine koju napadaju<br />
neprijatelji. Ništa komplicirano, samo uništite<br />
neprijateljske jedinice koje napadaju građevinu<br />
i pozabavite se s ostatkom nevaljalaca kako<br />
biste uspješno obavili misiju.<br />
Grafika nije ni po čemu spektakularna, ali<br />
šarenilo i konzistentan koloristički dojam odlično<br />
doprinose sveukupnoj igrivosti i humoru kojim<br />
igra odiše. Krajolici su prilično šareni i raznoliki.<br />
Očito je da je za neke kao inspiracija poslužio<br />
originalni strip, dok su neke lokacije autentične.<br />
Avioni se prilično razlikuju, no svi su podjednako<br />
otkačeni i užitak ih je gledati iz blizine, kao i<br />
njihove pilote.<br />
Glasovi u međuscenama osjetno su lošiji od<br />
originalnog crtića i pokušaj dočaravanja karakterističnih<br />
dječjih glasova nije prošao odveć<br />
uspješno. Glazba je uobičajena za ovaj tip<br />
igre. Podsjeća na glazbu iz crtića i zna dosaditi<br />
nakon nekog vremena. Zvučni efekti su solidni i<br />
ničim ne oduševljavaju.<br />
( Legendarni Woodstock navodi raketu<br />
igre<br />
Prava je šteta što <strong>PC</strong> inačica ne podržava<br />
nikakav oblik multiplayera. Zaista bi bilo zabavno<br />
letjeti s nekoliko prijatelja i gađati se kockama<br />
leda i sličnim stvarima. Doduše, inačice<br />
za PS2 i PSP podržavaju više igrača, pa ako<br />
imate neku od tih konzola, ne libite se nabaviti<br />
Snoopyja.<br />
Mozak na pašu i gamepad u ruke!<br />
Snoopy je izuzetno zarazna igra! Odraslima<br />
će vjerojatno dosaditi nakon što otkriju nekoliko<br />
fora koje će ih često činiti superiornima u<br />
odnosu na neprijatelje, ali zbog ipak dostatne<br />
težine djeca bi se mogla dulje zadržati na ovom<br />
naslovu. Prisutnost Snoopyja i ostatka otkačene<br />
ekipe pridonosi igrivosti i humoru, premda<br />
će se neki hardcore obožavatelji legendarnog<br />
stripa naći pomalo uvrijeđenima zbog "kompromisa"<br />
koje igra radi. Za kraćenje dugih hladnih<br />
zimskih noći i više nego preporučljivo.<br />
Snoopy vs. The Red Baron<br />
Namco<br />
Arkadno letenje<br />
Multiplayer<br />
NE<br />
E humor, oružje, protivnici, avioni, krajolik<br />
F ništa posebno<br />
Optimalna konfiguracija:<br />
P4@2,5 GHz, 1 GB RAM-a, grafička kartica s<br />
256 MB RAM-a<br />
Srodne igre: Flying Ace<br />
www.namcobandaigames.com/games/snoopy/<br />
78%<br />
8/10<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 171<br />
GRAFIKA<br />
IGRIVOST<br />
8/10<br />
ZVUK<br />
7/10
helpdesk pitanja i odgovori<br />
Blagdansko zatišje<br />
Nešto manji broj vaših pisama za prvi novogodišnji broj pc chipa na svoj stol i desktop<br />
posložio je naš zamjenik glavnog urednika, Vlatko. I dok je redakcija radila pod skraćenim<br />
rokovima kako bismo vam omiljeni magazin ponudili prije blagdana, Vlatko je pomno<br />
istražio odgovore na sve probleme o kojima ste nam pisali. Svoja pitanja možete<br />
slati elektroničkom poštom na pitanja@pcchip.hr, klasičnom poštom na adresu redakcije<br />
(Cvijete Zuzorić 25, 10000 Zagreb), a možete se priključiti i raspravama na Usenet grupi<br />
hr.mag.pcchip<br />
Instalacija s CD-a<br />
Imam problema s reinstalacijom <strong>PC</strong>-ja. Naime,<br />
kada ubacim boot CD s <strong>Windows</strong>ima XP Pro<br />
i poželim pokrenuti instalaciju <strong>Windows</strong>a, <strong>PC</strong><br />
se jednostavno ne želi bootati s tog CD-a. Nije<br />
problem u CD-u jer se tri druga računala dignu<br />
s njega. Nije problem ni u Philipsovoj DVD pržilici<br />
(s koje pokušavam pročitati CD), jer sam<br />
je zamijenio NEC-ovom DVD pržilicom i opet<br />
ništa. A nije problem niti s matičnom, jer kada<br />
se već instalirani <strong>Windows</strong>i XP podignu, čitaju i<br />
snimaju bilo koji CD bez problema.<br />
Nije problem niti u BIOS-u, jer namjestim da<br />
je u boot sekvenci CD-ROM prvi. Štoviše, još<br />
pokrenem i boot izbornik prilikom uključivanja i<br />
odaberem CD-ROM.<br />
Na kraju sam instalaciju pokrenuo iz<br />
<strong>Windows</strong>a i sve je prošlo OK, osim što nisam<br />
mogao formatirati particiju C (jer su tamo vjerojatno<br />
datoteke za instalaciju), pa kada je instalacija<br />
završila, vidim da mi je ostala hrpa smeća<br />
od prije. Kako podignuti instalaciju s CD-a?<br />
G.<br />
Stvarno ne vidimo razlog zašto<br />
vam se računalo ne želi bootati<br />
s CD-a... osim ako vam je<br />
optički pogon namješten da bude<br />
master pogon na svom kanalu.<br />
Provjerite mu jumpere - mora biti postavljen na<br />
master ili na cable select, ali onda morate paziti<br />
da vam pržilica bude spojena na konektor na<br />
kraju kabela. To bi moglo riješiti problem.<br />
Ako vam problem nije u tome, čini nam se<br />
da niste pokušali još jedno - instalaciju s boot<br />
diskete. To možete napraviti na dva načina.<br />
Prvi je da nađete računalo s instaliranim<br />
<strong>Windows</strong>ima 98 i na njemu napravite boot disketu<br />
s podrškom za CD-ROM. Prekopirajte na<br />
nju programe smartdrive.exe i xcopy.exe, ako<br />
već nisu na njoj. Bootajte računalo na koje želi-<br />
( Da biste u <strong>Windows</strong>ima XP mogli napraviti<br />
boot disketu, morat ćete skinuti posebni<br />
program s Microsoftova sitea<br />
te nanovo instalirati <strong>Windows</strong>e XP s te diskete.<br />
Pokrenite smartdrive tako da prvo upišete<br />
"A:", bez navodnika, pritisnete Enter pa onda<br />
upišete "smartdrive", ponovo bez navodnika i<br />
ponovo pritisnite Enter. Prekopirajte xcopy.exe<br />
u root particije C: - "copy xcopy.exe C:", bez<br />
navodnika. Umetnite instalacijski CD <strong>Windows</strong>a<br />
XP u optički pogon. Naredbom xcopy prekopirajte<br />
instalacijski folder i386 na drugu particiju<br />
jer, koliko smo shvatili, na tvrdom disku imate<br />
više particija. Puna naredba glasi "xcopy D:\<br />
i386 E:", pod uvjetom da vam je pržilica pod<br />
slovom D, a druga particija pod slovom E, što<br />
je najuobičajeniji slučaj. (Naravno, bez navodnika.)<br />
Nakon toga otiđite na particiju E ("E:") pa u<br />
folder i386 ("cd i386") i pokrenite instalaciju tako<br />
što ćete upisati "winnt.exe" i pritisnuti Enter.<br />
Sad biste trebali moći formatirati particiju C bez<br />
ikakvih problema prije nego što krene puna<br />
instalaciju <strong>Windows</strong>a.<br />
Drugi je način da iz <strong>Windows</strong>a XP napravite<br />
startup disketu. Kako je to u XP-u malo<br />
otežano, trebate s Microsoftova sitea skinuti<br />
programčić pod nazivom WinXP_EN_PRO_<br />
BF.EXE. Možete ga naći tako što ćete otići na<br />
www.microsoft.com/downloads i tamo ga<br />
potražiti pod downloadima za <strong>Windows</strong> XP.<br />
Prilikom pretrage upotrijebite sintagmu "boot<br />
floppy", bez navodnika. Prvi link trebao bi vas<br />
odvesti na download željenog programa. Kad<br />
ste ga skinuli, formatirajte disketu i onda pokrenite<br />
program. Nakon što program napravi<br />
boot disketu, ponovite postupak kao i za<br />
onu koja je napravljena na <strong>Windows</strong>ima 98.<br />
Upozoravamo vas da se prilikom downloada<br />
s Microsoftova sitea vaši postojeći <strong>Windows</strong>i<br />
moraju validirati, odnosno da Microsoft mora<br />
utvrditi autentičnost instaliranih <strong>Windows</strong>a, jer<br />
se i na taj način Microsoft bori protiv pirata.<br />
Dakle, nemojte se iznenaditi kad dobijete obavijest<br />
o validaciji.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
Problematični DVD-ovi<br />
Imam pitanje, ne znam kome da se obratim,<br />
pa evo pišem vama. Naime, imam problem s<br />
Hyundaijevim DVD-ovima. Na njih sam spržio<br />
filmove, game saveove i razne druge podatke.<br />
Svi su prženi na istoj brzini, a od njih trinaest<br />
računalo može pokrenuti samo jedan. Kad ih<br />
stavim u pogon, računalo ih uopće ne prepoznaje,<br />
kao da nisu unutra. Sve CD-ove i DVDove<br />
drugih proizvođača računalo mi otvara<br />
bez problema, a i ove je dok nisam ugradio<br />
novi hard disk i instalirao <strong>Windows</strong>e. Moram<br />
napomenuti da kod mojih prijatelja ti problematični<br />
DVD-ovi rade. Možete li mi preporučiti<br />
kakav program pomoću kojeg bih ih mogao<br />
pokrenuti?<br />
Unaprijed zahvalan<br />
Stiv<br />
172 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( DVD-ovi nekih proizvođača jednostavno ne<br />
rade s nekim pržilicama<br />
Naš će vam se odgovor vjerojatno učiniti<br />
sarkastičan, ali da, znamo program kojim<br />
vrlo lako možete riješiti problem s DVD-ovima.<br />
Zove se Nero. Odnesite DVD-ove kod prijatelja<br />
i Nerom ih kopirajte na diskove nekog drugog<br />
proizvođača. Naime, ovako na daljinu jednostavno<br />
ne možemo zaključiti u čemu bi mogao biti<br />
problem, a znamo da neki optički pogoni i pržilice<br />
znaju imati problema s diskovima određenog<br />
proizvođača. Čini se da je to i ovdje slučaj.<br />
Ipak, kad bolje razmislimo, možda nećete<br />
morati nositi diskove kod prijatelja. Na ovim<br />
smo stranicama već više puta preporučivali<br />
program pod nazivom Restorer 2000, www.<br />
restorer2000.com. Jedna od njegovih boljih<br />
mogućnosti je što zna prepoznati diskove koji-<br />
<strong>Windows</strong> 98 i tipkovnica<br />
Formatirao sam disk na računalu i instalirao<br />
<strong>Windows</strong>e 98. Zbog čega ne mogu namjestiti<br />
tipkovnicu na hrvatski i ne mogu otvoriti<br />
mapu u kojoj su slova s kvačicom (č, ć, ž, đ,<br />
š)? Hvala!<br />
A.<br />
Koliko se sjećamo (bilo je to<br />
davno), na <strong>Windows</strong>ima 98<br />
ste morali za vrijeme instalacije<br />
odabrati hrvatske regionalne postavke.<br />
Naime, znalo se dogoditi<br />
da <strong>Windows</strong>i 98 jednostavno odbijaju naknadno<br />
promijeniti postavke.<br />
Ono što ste trebali napraviti jest sljedeće.<br />
Pokrenete instalaciju <strong>Windows</strong>a 98. Na mjestu<br />
gdje se odabiru regionalne postavke kliknete<br />
na Custom i na padajućem izborniku odaberete<br />
Hrvatsku. Nakon toga zadate i odgovarajući<br />
keyboard layout da ne biste kasnije<br />
imali problema s nalaženjem slova. Isto tako,<br />
morate odabrati mogućnost odabira tipkovnice<br />
na taskbaru. Nakon svega toga samo<br />
nastavite s instalacijom i sve bi trebalo biti u<br />
redu. Naravno, samo s defaultnim fontovima<br />
<strong>Windows</strong>a, jer je za sve ostale fontove potrebno<br />
da uopće imaju dijakritičke znakove u<br />
sebi, što nije baš uvijek slučaj.<br />
Što se tiče takozvanih hrvatskih znakova u<br />
imenima foldera, čini nam se da baš nećete<br />
imati sreće. <strong>Windows</strong>i 98 nisu imali podršku<br />
za dijakritičke znakove na toj razini. Ako želite<br />
ma <strong>Windows</strong>i ne mogu pristupiti. Nabavite program,<br />
pokrenite ga, odredite folder u koji ćete<br />
spremiti datoteke i recite mu da obavi restore<br />
svih datoteka s DVD-a. Nadamo se da će vam<br />
vratiti podatke. (Naravno, na tvrdom disku ćete<br />
morati imati dovoljno prostora.) S druge strane,<br />
možda bi bilo bolje da prije Restorera isprobati<br />
neki specijalizirani program za recovery datoteka<br />
s CD-ova i DVD-ova, jer je moguće da<br />
Restorer 2000 neće moži prepoznati datoteke<br />
u CD datotečnom sustavu. Recimo, pokušajte<br />
s besplatnim programom CDCheck 3 s adrese<br />
http://www.softwarepatch.com/software/<br />
cd-recovery.html.<br />
U svakom slučaju, u budućnosti ćete jednostavno<br />
morati izbjegavati Hyundaijeve DVDove.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
Povratak datoteka, pisač<br />
Pozdrav iz Bosne najboljoj redakciji na našim<br />
prostorima, a i šire!<br />
Molila bih vas da mi pomognete oko par<br />
(nadam se) za vas problemčića! Koristim <strong>Windows</strong><br />
XP Pro SP2.<br />
1. Već neko vrijeme koristim TuneUp Utilities<br />
2006 i odlično je funkcionirao donedavno...<br />
Međutim, nakon što sam nebrojeno puta<br />
koristila opciju RegistryDefrag (i to vrlo<br />
uspješno), obrisan mi je cijeli sadržaj foldera<br />
My Documents, koji je sadržavao jako bitne<br />
stvari kao što su skripte i projekti za fakultet!<br />
( <strong>Windows</strong>i 98 imali su problema s prikazivanjem<br />
dijakritičkih znakova u imenima foldera<br />
izvući datoteke koje se u tim folderima nalaze,<br />
morat ćete napraviti jednu od dvije stvari, a ni<br />
onda vam baš ne možemo garantirati uspjeh.<br />
Kao prvo, pokrenite Command Prompt,<br />
odnosno MS DOS Prompt, kako se tada zvao.<br />
Ako ga nemate na desktopu, trebao bi se<br />
nalaziti pod Start - Programs - Accessories.<br />
Nakon toga, ako vam se datoteke nalaze u<br />
nekom folderu na disku C, upišite "cd\", bez<br />
navodnika i pritisnite Enter. Zatim upišite "dir<br />
/p" i ponovo pritisnite Enter. Računalo će<br />
vam ispisati foldere koji se nalaze na disku<br />
C, uz zastajanje na svakom punom ekranu.<br />
Pogledajte kako vam se zove folder koji vam<br />
treba - to će vjerojatno izgledati kao "folder~1",<br />
a folderi s hrvatskim znakovima u<br />
helpdesk pitanja i odgovori<br />
Pokušala sam s opcijom TuneUp Undelete i<br />
stvarno mogu doći do datoteka na taj način,<br />
ali budući da folder sadrži par gigabajta, ne<br />
mogu se sjetiti svih naziva! Ta opcija mi pokazuje<br />
gdje se navedeni folder nalazi (C:\\Local settings\Application Data\<br />
Adobe\Color\My Documents ili C\ MTF 3516\<br />
TEMP\My Documents. Postoji li neki način da<br />
povratim "izgubljene" fajlove?<br />
2. O ovom problemu sam vam već pisala, ali<br />
mi niste odgovorili, nadam se da ću sada imati<br />
više sreće. Imam HP LaserJet 1020 i svaki<br />
put kada ponovo uključim računalo dobijem<br />
upozorenje da ne prepoznaje priključeni uređaj.<br />
Potom ponovo instaliram drivere i tek tada radi.<br />
Ima li tu lijeka?<br />
Hvala unaprijed jer mi je pomoć stvarno neophodna!<br />
Adriana<br />
Žao nam je zbog kasnog odgovora, ali nadamo<br />
se da će vam i sada makar djelomično<br />
pomoći.<br />
1. Uzmite program pod nazivom Restorer<br />
2000. Možete ga kupiti za sitne novce na adresi<br />
www.restorer2000.com. Već smo ga par<br />
puta preporučivali - isprobali smo ga i znamo<br />
da dobro radi.<br />
2. Kao prvo, deinstalirajte pisač, odnosno<br />
uklonite svaki trag drivera s računala. Nakon<br />
toga odspojite pisač i restartajte računalo.<br />
Sada instalirajte drivere ponovo i tek onda spojite<br />
pisač ponovo na računalo.<br />
imenu ta će slova izgubiti, pa će se folder, na<br />
primjer, čičak_mali sada zvati iak_ma~1.<br />
Sada upišite "mkdir novifold" i dobit ćete<br />
novi folder pod tim nazivom. Upozorenje: ime<br />
foldera i datoteke mora imati najviše osam<br />
znakova (najbolje samo brojki i slova, bez posebnih<br />
znakova kao što su zvjezdice i slično).<br />
Sada upišite "cd folder~1" i, ako ne bude<br />
problema, naći ćete se u svom starom folderu.<br />
Upišite "copy *.* C:\novifold" i računalo bi<br />
trebalo prekopirati sve datoteke u novi folder. I<br />
ovdje napominjemo da će imena (recimo JPG)<br />
datoteka s više od osam znakova završiti kao<br />
"datote~1.jpg".<br />
Ako u svom starom folderu imate podmape,<br />
naredba je "xcopy *.* C:\novifold". Naravno,<br />
ako imate hrvatske znakove u njihovim imenima,<br />
morat ćete za svaki ponavljati postupak.<br />
Konačno, ako vam se željeni folderi nalaze na<br />
disku D, prva naredba koju morate upisati je<br />
"D:", a nakon toga nastavljate po gore navedenom<br />
postupku.<br />
Teoretski, možda biste mogli i samo preimenovati<br />
foldere ("rename c:\folder~1 novifold"),<br />
ali mi se na vašem mjestu ne bismo zafrkavali<br />
dok ne spremimo datoteke na sigurnije mjesto.<br />
Konačno, ako ikako možete, preporučili<br />
bismo vam da umjesto <strong>Windows</strong>a 98 vulgaris<br />
nađete <strong>Windows</strong>e 98 SE, jer su oni donijeli<br />
podršku za USB ili za diskove veće od dva<br />
gigabajta.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 173
( Mijenjanje USB kabela ponekad može riješiti<br />
razne čudne probleme s pisačem<br />
Međutim, ako taj postupak ne riješi problem,<br />
preporučujemo da ponovo odspojite pisač s<br />
računala i nakon toga otiđete u trgovinu, gdje<br />
ćete kupiti USB 2.0 kabel. Naime, čini se da<br />
taj pisač ponekad ne funkcionira s kabelima za<br />
USB 1.1 uređaje. Isto tako, možda je bolje da,<br />
prije nego što promijenite kabel, deinstalirate<br />
pisač i nanovo ga instalirate tek kad kupite<br />
novi kabel.<br />
Moramo vas upozoriti da smo vidjeli kako<br />
nekim vlasnicima tog pisača nije ništa pomoglo<br />
- ni reinstalacija drivera ni novi kabel ni<br />
mijenjanje matične ploče ni isključivanje USB<br />
2.0 enhanced hosta niti "standardno" rješenje<br />
za probleme s <strong>Windows</strong>ima, reinstalacija<br />
<strong>Windows</strong>a. Pisač jednostavno nije radio, iako<br />
na susjednom računalu isti pisač nije imao nikakvih<br />
problema.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
Instalacija na SATA<br />
diskove<br />
Kako da instaliram <strong>Windows</strong>e XP na SATA<br />
disk? Računalo mi javlja da nema hard diska<br />
ili nešto tome slično. <strong>Windows</strong>e Milennium<br />
instalirao sam bez problema, a kod instalacije<br />
na IDE diskove sve ide bez problema.<br />
Molim vas, pomognite!<br />
Hvala.<br />
Denis<br />
Cijeli ovaj vaš postupak baš i nije pretjerano<br />
jasan. U redu, ne možete instalirati<br />
<strong>Windows</strong>e XP na SATA disk. To je razumljivo,<br />
jer da bi <strong>Windows</strong>i XP takve diskove vidjeli,<br />
morate imati driver za SATA kontroler.<br />
Najuobičajeniji postupak jest da prilikom instalacije,<br />
kad <strong>Windows</strong>i kažu Press F6 to install a<br />
third party SCSI or RAID driver..., to i napravite.<br />
(Poruka se pojavljuje na donjem rubu ekrana.)<br />
Instalacija će nastaviti ispisivati razne poruke,<br />
ali će se onda pojaviti ekran koji izgleda otprilike<br />
kao ovaj plavi na slici - previše je teksta na<br />
njemu da bismo ga ovdje prenosili, stoga smo<br />
ga povećali. Umetnite disketu s driverima za<br />
kontroler (koju ste napravili prije cijelog postupka<br />
instalacije) u floppy drive. Pritisnite tada S<br />
i nađite drivere na disketi. Instalacija bi se tada<br />
trebala dalje odvijati sasvim normalno.<br />
Druga je mogućnost da odete u BIOS i da<br />
kontroler na matičnoj ploči (kakav je najvjerojatnije<br />
kod vas) namjestite da se predstavlja kao<br />
Legacy IDE. U tom slučaju neće vam trebati<br />
Yahoo Install Manager<br />
Molim za pomoć. Još sam na <strong>Windows</strong>ima<br />
98 i, kad želim downloadati neki<br />
cjenik naših informatičkih tvrtki, često iskoči<br />
ovaj prozor. Netko mi je rekao da ne smijem<br />
kliknuti na Yes zbog virusa. Je li to istina?<br />
Srdačan pozdrav,<br />
Antonio<br />
Tkogod vam je to rekao, bio<br />
je u pravu, ali iz krivog razloga.<br />
Ako u ovom slučaju kliknete<br />
na Yes, neće vam se instalirati<br />
virus nego Yahooov Toolbar,<br />
što je možda u nekim pogledima i gore od<br />
virusa. Zašto vam se to pojavljuje ovako napamet<br />
pojma nemamo. Možda na tim siteovima<br />
postoji instalacija koja se skida zajedno<br />
s cjenikom i onda se pokušava instalirati.<br />
(To nam baš ne izgleda vjerojatno, jer mi na<br />
nešto slično kod domaćih tvrtki još nismo<br />
naišli.) Možda ste na nekom drugom siteu<br />
na nešto kliknuli ili vam je došao bundlean s<br />
nekim programom.<br />
Kako se program pokušava instalirati samo<br />
dok ste na Internetu, preporučujemo da prvo<br />
pokušate s pražnjenjem cachea Internet<br />
Explorera, ako njega koristite. Ne smijete biti<br />
spojeni na Internet dok to radite. Pokrenite<br />
Explorer, otiđite na Tools - Internet Options,<br />
kliknite na Delete po kategorijom Browsing<br />
History i onda recite Exploreru da obriše<br />
Temporary Files. Upozoravamo vas da je<br />
ovaj postupak provjeren u najnovijoj verziji<br />
Explorera, moguće je da to u prijašnjim verzijama<br />
izgleda malo drugačije, jer se mi, iskreno<br />
govoreći, više ne sjećamo. No princip je isti.<br />
Nakon toga otiđite na Start - Run i utipkaj-<br />
nikakva disketa s driverima. Naime, <strong>Windows</strong>i<br />
savršeno normalno rade s IDE diskovima jer su<br />
svi potrebni driveri integrirani u njih. Zašto to<br />
nije napravljeno sa SATA driverima, ne znamo.<br />
No ono što nam još uvijek ovdje nije jasno<br />
helpdesk pitanja i odgovori<br />
( Yahoo! Install Manager nije virus, iako ne<br />
preporučujemo dopuštanje instalacije<br />
te "msconfig", bez navodnika, pa pritisnite<br />
Enter. Pojavit će vam se konzola gdje pod<br />
kategorijom Startup možete vidjeti koji se<br />
sve programi podižu zajedno s <strong>Windows</strong>ima.<br />
Provjerite je li možda nekakav Yahooov<br />
installer tamo i onda uklonite oznaku pokraj<br />
njega. Kliknite na Apply i onda na OK.<br />
<strong>Windows</strong>i bi se trebali restartati ili će vas pitati<br />
mogu li to napraviti. Nakon restarta pojavit<br />
će vam se obavijest u kojoj vas <strong>Windows</strong>i<br />
pitaju da li da koriste promijenjenu konfiguraciju.<br />
Postavite oznaku u kućicu pokraj naredbe<br />
da se poruka više ne pojavljuje i kliknite<br />
na OK. Nadamo se da će to riješiti problem.<br />
Usput rečeno, ako vas toliko brinu virusi<br />
koji se pokušavaju naseliti na vaše računalo,<br />
nadamo se da imate antivirusni program, antispyware<br />
program i firewall. Istina, ne možemo<br />
vam pomoći u izboru, jer stvarno više ne<br />
znamo koji od njih rade na <strong>Windows</strong>ima 98.<br />
Uostalom, krajnje je vrijeme da prijeđete na<br />
<strong>Windows</strong>e XP. Uza sve mane, ipak su sigurniji<br />
i daleko kvalitetniji od <strong>Windows</strong>a 98.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
jest kako ste uspjeli instalirati <strong>Windows</strong>e<br />
Millenium. Oni sigurno nemaju drivere za SATA<br />
kontrolere i ne bi SATA diskove uopće smjeli<br />
vidjeti.<br />
Vlatko Jurić-Kokić<br />
( Prilikom instalacije <strong>Windows</strong>a XP na SATA diskove, obično morate podignuti drivere za disk s<br />
diskete<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 175
helpdesk softver<br />
Malen, ali moćan<br />
Prilikom uklanjanja malicioznih programa s računala pomoć je uvijek dobrodošla. Maleni<br />
program KillBox može vam uštedjeti puno vremena i muka jer <strong>Windows</strong>i ne dopuštaju<br />
olako brisanje aktivnih procesa. Na vašu sreću, ovaj programčić naprosto obožava takve<br />
situacije i pomaže vam riješiti ih<br />
Piše: Predrag Kurtović<br />
Operativni sustav <strong>Windows</strong> prilikom<br />
svoga pokretanja pokreće i određen<br />
broj procesa koji su nužno potrebni za<br />
njegov rad. Maliciozni programi također pokreću<br />
svoje procese prilikom podizanja <strong>Windows</strong><br />
sustava. Kako bi bili što teže uočljivi, koriste se<br />
imenima vrlo sličnim onima koje imaju originalni<br />
<strong>Windows</strong> procesi.<br />
Zlata vrijedan Task Manager<br />
Pregled svih procesa koji su trenutačno aktivni<br />
te prikaz njihova zauzeća memorije mogu<br />
se dobiti pokretanjem Task Managera. Ovaj<br />
program sastavni je dio <strong>Windows</strong>a, a koristan<br />
je pri uočavanju malicioznih procesa. Uvidom u<br />
imena procesa koji su pokrenuti možete katkad<br />
saznati imate li možda aktivan i koji maliciozni<br />
program. Ukoliko ste pronašli sumnjiv proces,<br />
najbrži način za njegovu detekciju predstavlja<br />
upisivanje imena procesa u neki od pretraživača<br />
Interneta. Ako je proces otprije poznat<br />
kao maliciozan, u većini slučajeva naći ćete i<br />
rješenje za njegovo brisanje s računala. U tom<br />
slučaju pratite upute ili prepustite brisanje programima<br />
specijaliziranim za tu svrhu. Ako želite<br />
sami pristupiti brisanju, morate biti svjesni da<br />
to činite na vlastitu odgovornost, ali onda se i<br />
naoružajte potrebnim alatima koji će vam omogućiti<br />
što brže i lakše brisanje procesa.<br />
Brisanje procesa pod<br />
<strong>Windows</strong>ima XP<br />
Maliciozni programi katkad se brane od<br />
jednostavnog brisanja na način da se prika-<br />
( KillBox - malen, ali moćan program u borbi<br />
protiv nametnika na računalu<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
zuju (maskiraju) važnim dijelovima operativnog<br />
sustava. Kao takve bit će ih nemoguće jednostavno<br />
obrisati. Prvo morate biti ulogirani kao<br />
administrator ili imati administratorske ovlasti na<br />
svom računu. Zatim pokrenite program naziva<br />
KillBox koji možete preuzeti s adrese www.killbox.net/downloads/KillBox.exe.<br />
On služi za<br />
brisanje datoteka ili procesa koji su u aktivnom<br />
stanju, dakle pokrenuti su prilikom podizanja<br />
sustava ili su dijelovi aktivnog programa.<br />
Locirajte maliciozni proces i pronađite koje su<br />
sve datoteke vezane za njega. Kada to napravite,<br />
označite da želite izbrisati proces i po mogućnosti<br />
sve datoteke vezane za njega. Ukoliko<br />
ne uklonite sve datoteke, velika je vjerojatnost<br />
da ćete prilikom sljedećeg pokretanja sustava<br />
dobiti upozorenje kako sustav nije mogao<br />
pokrenuti određeni program (to je onaj koji ste<br />
obrisali, ali ne u potpunosti). Još jedna problematična<br />
situacija može nastati ako maliciozni<br />
program upiše u registry vezu sa svojom DLL<br />
datotekom. Ukoliko uklonite registriranu datoteku,<br />
ali ne i samu registraciju, <strong>Windows</strong>i će<br />
pokušati pokrenuti vezu između dotične datoteke<br />
i DLL datoteke. Međutim, kako u tome neće<br />
uspjeti, pojavit će se poruka o grešci.<br />
Da biste to spriječili, ovaj je program opremljen<br />
opcijom brisanja veza datoteka i DLL<br />
datoteka iz registryja. Opcija se nalazi pod<br />
nazivom Unregister .dll before deleting. Ako<br />
vam KillBox nije pri ruci, možete sami ukloniti<br />
vezu s DLL komponentom iz registryja koristeći<br />
naredbu REGSRV32. Otiđite na Start - Run,<br />
upišite naredbu "cmd" i potvrdite izbor tipkom<br />
Enter. Otvorit će se command prompt prozor<br />
u koji upisujete sljedeću sintaksu: "REGSVR32<br />
/u xxxxx.DLL", u kojoj xxx zamjenjujete imenom<br />
DLL datoteke čije spominjanje morate<br />
ukloniti iz registryja. Ukoliko je proces uspješno<br />
okončan, dobit ćete potvrdu na ekranu u<br />
obliku poruke DllUnregisterServer in xxxxx.dll<br />
succeeded.<br />
Registri i dodatne mogućnosti<br />
Nakon brisanja procesa svakako pokrenite<br />
Regedit prateći put Start - Run - regedit.exe<br />
(potvrda unosa pomoću tipke Enter) i dođite<br />
( System Restore uvijek pravite kada imate<br />
operativni sustav čist od nametnika<br />
do stavki HKEY_CURRENT_USER - Software<br />
- Microsoft - <strong>Windows</strong> - CurrentVersion - Run<br />
i HKEY_LOCAL_MACHINE - Software - Microsoft<br />
- <strong>Windows</strong> - CurrentVersion - Run. Unutar<br />
ovih ključeva nalaze se skoro svi procesi i programi<br />
koji se pokreću prilikom podizanja operativnog<br />
sustava. Bilo bi poželjno kada biste<br />
i iz registra na navedenim adresama uklonili<br />
linkove na maliciozne aplikacije.<br />
KillBox ima još opcija koje možete pametno<br />
iskoristiti u borbi protiv nametnika na svom<br />
računalu. Standard File Kill označava brisanje<br />
EXE datoteke koja je pokrenuta. Zastoj od par<br />
sekundi, koji će se pojaviti dok KillBox izvršava<br />
vašu naredbu, normalna je pojava. Delete on<br />
Reboot označava datoteku i zapisuje da se<br />
datoteka briše nakon ponovnog podizanja<br />
sustava, dok Replace on Reboot zamjenjuje<br />
datoteke datotekama po vašem izboru ili generira<br />
lažnu datoteku koja će služiti kao zamjena<br />
(Use Dummy). Uvijek kada imate maliciozne<br />
programe na svom računalu pametno je počistiti<br />
sve TMP mape koje imate, jer se u njima<br />
nerijetko kriju kopije.<br />
Također je potrebno isključiti System Restore<br />
jer se maliciozne aplikacije uvijek uredno<br />
uguraju u datoteku koja sadrži vašu sistemsku<br />
sliku. Tako biste prilikom povratka sustava na<br />
ranije stanje uredno vratili i maliciozne datoteke<br />
koje ste izbrisali. System Restore treba<br />
biti isključen, a zatim treba ponovno pokrenuti<br />
računalo kako bi se mapa predviđena za ovaj<br />
proces ispraznila. Tek kada utvrdite da vam je<br />
računalo čisto, možete System Restore ponovo<br />
uključiti.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
177
helpdesk tips & tricks<br />
Thunderbird na šminkanju<br />
Svaki korisnik računala ima svoje navike, a od programa koji koristi traži određene kvalitete.<br />
Ukoliko sam može izabrati temu ili dodatak koji mu olakšava rad u programu, zadovoljniji<br />
je, a rad u programu mu je lakši. Thunderbird nudi tu mogućnost<br />
Piše: Predrag Kurtović<br />
Postoje raznoliki dodaci za Mozillu Thunderbird.<br />
Ukoliko vam je dosadio izgled<br />
koji dobijete instalacijom ovog programa,<br />
posegnite za par dobrih skinova ili ekstenzija<br />
koje će promijeniti izgled ovog programa ili<br />
mu dodati neku novu opciju. Dodaci i skinovi<br />
instaliraju se jednostavno i za to nije potrebno<br />
nikakvo korisnikovo znanje. Najbolje mjesto<br />
za potragu za novim skinovima ili dodacima<br />
svakako je https://addons.mozilla.org/thunderbird.<br />
Na ovom mjestu sav se takav softver<br />
uredno skuplja i ažurira, a po potrebi se<br />
ispravljaju pogreške i izdaju nove, poboljšane<br />
verzije. Stoga zavirimo u svijet dodataka za<br />
Gromovitu Pticu.<br />
Teme naše svagdašnje<br />
Temama mijenjate izgled Thunderbirda.<br />
Možda vam početni izgled nije dovoljno pregledan<br />
ili ne želite takvo sučelje svog e-mail<br />
klijenta. Otiđite na stranicu https://addons.<br />
mozilla.org/thunderbird/themes/ pa na ovom<br />
zbirnom mjestu nađite mnoštvo tema koje su<br />
posložene po različitim kriterijima. Odaberite<br />
željenu temu, slijedite link koji se nalazi uz<br />
nju i preuzmite je s Interneta. Sve teme imaju<br />
ekstenziju JAR. Svaku datoteku u kojoj je tema<br />
prvo morate snimiti na tvrdi disk svog računala.<br />
Kada ste snimili temu, pratite putanju Tools<br />
- Themes i otvorite prozor. Sada u taj prozor<br />
"unesite" datoteku koju ste upravo prenijeli s<br />
Interneta. Program će vas upitati želite li instalirati<br />
dotičnu temu. Potvrdno odgovorite i time<br />
ste uspješno instalirali temu u Thunderbird.<br />
Morate još označiti da želite koristiti ovu temu,<br />
( Ovako će otprilike izgledati Thunderbird s<br />
novom temom<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
( Zborno mjesto za Thunderbirdove dodatke i<br />
teme<br />
a to radite pomoću opcije Use Theme koja<br />
se nalazi pri dnu ovog prozora. Program vas<br />
obavještava da će novi izgled programa biti<br />
omogućen tek nakon ponovnog pokretanja.<br />
Približan izgled koji možete očekivati s novom<br />
temom možete vidjeti u desnoj polovici ovog<br />
prozora. Sljedeći put kada pokrenete ovaj<br />
program dočekat će vas novi izgled. Broj tema<br />
koje su instalirane unutar ovog programa ničim<br />
nije ograničen. Ukoliko radi bolje preglednosti<br />
instaliranih tema želite ukloniti one koje iz bilo<br />
kojeg razloga ne koristite, odaberite opciju<br />
Uninstall i tema će biti obrisana s vašeg računala.<br />
Povećana funkcionalnost<br />
pomoću dodataka<br />
Osim novog izgleda, svom e-mail klijentu<br />
možete dodati i nove mogućnosti. Ove dodatke<br />
pronaći ćete na adresi https://addons.<br />
mozilla.org/thunderbird/extensions/. Dodaci<br />
su uredno poredani po grupama i funkcijama,<br />
stoga vrlo brzo možete pronaći dodatak koji<br />
želite. Postoji popis najboljih dodataka, kao i<br />
onih dodataka koji imaju najveći broj preuzimanja.<br />
Instalacija ekstenzija unutar Thunderbirda<br />
ni po čemu se ne razlikuje od instalacije tema.<br />
Dodatak za Thunderbird preuzmete s Interneta,<br />
snimite ga na svoje računalo, a zatim<br />
iz prozora do kojeg dođete prateći putanju<br />
Tools - Extensions instalirate dotični dodatak.<br />
Sve ekstenzije nose nastavak XPI. Drugi način<br />
instaliranja ekstenzije izvodi se pomoću opcije<br />
Install koja se nalazi pri dnu navedenog prozora.<br />
Nakon novog pokretanja program je obogaćen<br />
novom mogućnošću. Ukoliko ste instalirali<br />
više od jednog dodatka, ne morate svaki put<br />
ponovo pokretati program, nego to možete<br />
učiniti nakon instalacije posljednjeg dodatka.<br />
Novi dodatak i njegove opcije za podešavanje,<br />
ukoliko ih ima, možete pronaći unutar prozora<br />
Tools - Extensions. Odaberite dodatak, a zatim<br />
i opciju Options u kojoj možete izvršiti dodatna<br />
podešavanja ekstenzije. Nove verzije dodataka<br />
i tema za Thunderbird pojavljuju se često.<br />
Kako biste uvijek imali aktualne verzije, dovoljno<br />
je odabrati opciju Find Updates. Kad se<br />
pojavi nova verzija, o tome ćete biti obaviješteni,<br />
a nakon što je preuzmete, slijedi ponovno<br />
pokretanje ovog programa.<br />
Moćniji e-mail klijent<br />
Thunderbird nije savršen, ali ga možete<br />
poboljšati. Evo male liste dodataka koji će<br />
ovaj program učiniti ugodnijim za rad. Želite li<br />
poboljšati imenik, instalirajte ekstenziju imena<br />
Contact sidebar, koja je trenutno u verziji<br />
0.6. Ovaj imenik možete učiniti vidljivim ili ga<br />
deaktivirati jednostavnim pritiskom tipke F4.<br />
Ukoliko želite dati svoj doprinos u borbi protiv<br />
spam poruka, instalirajte ekstenziju simpatična<br />
imena Okopipi verzije 1.8.5. Imate li više e-mail<br />
poslužitelja i potrebu za čestim mijenjanjem<br />
postavki, uvelike će vam pomoći dodatak<br />
imena ConnSets 0.9.0.9. Želite li Thunderbird<br />
učiniti šarolikijim i veselijim, svakako instalirajte<br />
dodatak Crystal SVG, koji možete pronaći na<br />
adresi www.cutemenuproject.com. Sučelje<br />
slično Gmailovu možete imati ako instalirate<br />
dodatak imena GMailUI 0.5. On će vam pomoći<br />
u pretraživanju vaših e-mail poruka.<br />
Kako se instalacija tema i dodataka za Firefox<br />
obavlja preko istog sučelja, morate paziti ako<br />
želite preuzeti temu ili dodatak za Thunderbird<br />
pomoću Firefoxa. Svakako koristite desnu<br />
tipku miša i opciju Save Link As. Ako to ne<br />
napravite, Firefox će pokušati instalirati dodatak<br />
ili temu samom sebi, što nije bio naš cilj.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
179
helpdesk mreže<br />
Bluetooth - simbioza<br />
neusklađenih protokola<br />
Velik broj pitanja naših čitatelja odnosi se na probleme s Bluetooth tehnologijom i<br />
njezinim radom u sprezi s osobnim računalom. Ovdje ćemo pokušati objasniti razloge<br />
problema kroz prezentaciju mogućnosti Bluetootha<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
Pred Bluetooth, tehnologiju povezivanja,<br />
stavljen je vrlo težak zadatak ujednačavanja<br />
naizgled različitih uređaja, odnosno<br />
omogućavanja njihove međusobne komunikacije.<br />
Tehnologija Bluetooth postala je vrlo<br />
popularna zbog svoje cijene, jednostavnosti<br />
korištenja koja se uspoređuje s klasičnom<br />
potrošačkom elektronikom te velikog broja<br />
mogućnosti koje se mogu proširivati zbog<br />
otvorenosti standarda. No često se javljaju<br />
problemi u obliku nekompatibilnih uređaja,<br />
drivera i drugih elemenata koji čine složenom<br />
upotrebu tehnologije koja je prvotno zamišljena<br />
da ju koriste korisnici bez znatnog informatičkog<br />
predznanja. Kako bismo razumjeli zašto<br />
se ti problemi događaju, opisat ćemo ukratko<br />
kako radi Bluetooth.<br />
Tehnologija Plavog Zuba<br />
Tehnologija Bluetooth vrlo je popularna zbog<br />
toga što koristi vrlo jeftine čipove. Ta ju činjenica<br />
smješta u korisničko tržište kao vrlo jednostavnu<br />
alternativu skupljim bežičnim rješenjima,<br />
kao što je bežični LAN (WLAN). Domet Bluetooth<br />
uređaja ograničen je, a ponajviše ovisi<br />
o jakosti primopredajnika i količini električne<br />
energije koju potroši. Standardni Bluetooth<br />
uređaji imaju domet od deset metara, a postoje<br />
i uređaji koji imaju manji (1 m) i veći (100 m)<br />
domet. Manji domet obično imaju Bluetooth<br />
slušalice za koje je izuzetno bitno da imaju<br />
manju potrošnju energije, a veći domet imaju<br />
mobilni telefoni (10 m) i Bluetooth adapteri za<br />
<strong>PC</strong> (100 m) kojima je potreban toliki domet za<br />
stvaranje osobnih Bluetooth mreža (PAN).<br />
Profili su bitni za razumijevanje rada Bluetooth<br />
uređaja budući da oni određuju primjene<br />
Bluetootha. Tako ćemo naći profil za korištenje<br />
mobilnog telefona kao modema, profil koji<br />
omogućuje razmjenu podataka između mobilnih<br />
uređaja, profil za prijenos zvuka putem Bluetooth<br />
slušalice kao i neke druge profile.<br />
Tehnologija Bluetooth koristi radiovalove,<br />
stoga, za razliku od infracrvenog povezivanja<br />
uređaja, nije potrebna direktna optička vidljivost<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
( Podaci o Bluetooth dongleu instaliranom u<br />
računalu u programu Bluesoleil<br />
među uređajima koje spajamo. Budući da radi<br />
na relativno niskoj frekvenciji, ni različite prepreke<br />
ne bi trebale predstavljati veći problem<br />
ukoliko se oba uređaja nalaze na optimalnoj<br />
razdaljini primopredajnika. Tek se u graničnim<br />
ekstremnim slučajevima primijeti veći gubitak u<br />
performansama.<br />
Bluetooth uređaji danas dolaze u tri različite<br />
verzije: 1.1, 1.2 i 2.0. Bluetooth 2.0 koristi<br />
tehnologiju EDR (Enhanced Data Rate) koja<br />
daje do tri puta veću brzinu Bluetooth transfera<br />
omogućujući tako prijenos stereo zvučnog<br />
signala (za Bluetooth stereoslušalice) i upotrebu<br />
Bluetootha u VoIP okruženju. Većina<br />
uređaja na tržištu koristi protokole u verzijama<br />
1.1 i 1.2.<br />
Uređaji međusobno komuniciraju u klijentserver<br />
načinu rada, tako da je jedan uređaj<br />
(osobno računalo) server, a drugi (mobilni<br />
uređaj) klijent. Server može povezati do sedam<br />
klijentskih uređaja, a moguća je i komunikacija<br />
između dva klijentska uređaja. Uparivanje<br />
uređaja je obavezan dio spajanja Bluetooth<br />
uređaja.<br />
( Početni prozor programa Bluesoleil je<br />
intuitivan i početnik bi odmah trebao znati što<br />
treba napraviti<br />
Bluetooth stogovi<br />
Bluetooth stog (stack) najjednostavnije je<br />
opisati kao međusloj koji komunicira s jezgrom<br />
operacijskog sustava i upravljačkim programima<br />
specifičnog USB uređaja. Svaki Bluetooth<br />
uređaj, osim odgovarajuće softverske (driveri i<br />
softverski programi) i hardverske podrške (Bluetooth<br />
primopredajnik), ima i set biblioteka koji<br />
služi kao posrednik između operacijskog sustava<br />
uređaja i upravljačkog programa hardvera.<br />
O Bluetooth stogu najviše ovise kompatibilnost<br />
i performanse uređaja, stoga ćemo njemu<br />
posvetiti posebnu pozornost.<br />
Bluetooth stog skup je programskih API-ja<br />
što ih iskorištavaju različite aplikacije, a bez<br />
obzira na to koji koristimo ovi API-ji su uglavnom<br />
standardizirani kako bi različite aplikacije mogle<br />
komunicirati bez potrebe da znaju koji se hardver<br />
nalazi u uređaju. Programske API-je koriste<br />
aplikacije kako bi komunicirale s Bluetooth uređajem<br />
i, ukoliko se ne radi o specijalnim aplikacijama<br />
(pisanim za specifični hardver), one ne bi<br />
uopće trebale znati koji se Bluetooth stog koristi.<br />
Proizvođači hardvera odlučuju koji će Bluetooth<br />
stog koristiti (što ujedno ovisi o korištenom<br />
Bluetooth čipu), a trenutno su tri najpopularnija:<br />
IVT-ov BlueSoleil, Widcommov (Broadcom) Bluetooth<br />
stog i Microsoftov Bluetooth stog.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
181
helpdesk mreže<br />
Rječnik pojmova<br />
A2DP - Advanced Audio Distribution Profile<br />
- zadužen je za prijenos stereo zvučnog<br />
signala do Bluetooth slušalice. Podržava i<br />
prijenos komprimiranih audioinformacija kao<br />
što je MP3. Ovaj profil podržavaju Bluetooth<br />
1.2 te 2.0 uređaji.<br />
DUN - Dial-Up Networking - Profil koji omogućuje<br />
korištenje modema ugrađenog u Bluetooth<br />
uređaj (najčešće mobitel) za spajanje na<br />
Internet uređaja koji je s njime povezan.<br />
HID - Human Interface Device - profil namijenjen<br />
za rad s uređajima kao što su tipkovnice,<br />
miševi, igraći kontroleri i slično.<br />
HSP - Handset Profile - Koristi se za povezivanje<br />
sa slušalicama i prijenos nekomprimiranih<br />
zvučnih informacija do uređaja. Ne<br />
podržava prijenos komprimiranih zvučnih informacija kao što je format MP3. Ovaj profil<br />
podržavaju svi Bluetooth uređaji.<br />
OBEX - Object Exchange - Mogućnost Bluetooth uređaja da razmjenjuju podatke. Produžena<br />
OBEX podrška omogućuje instalaciju, ispis i učitavanje poslanih objekata (datoteka,<br />
kontakata) u predefiniranu aplikaciju.<br />
PAN - Personal Area Networking - Omogućuje umrežavanje dvaju uređaja koji podržavaju<br />
ovaj profil. Na taj je način jednostavno izmjenjivati podatke putem lokalne mreže ili ispisivati<br />
dokumente putem mrežnog pisača.<br />
SPP - Serial Port Profile - Profil zadužen za komunikaciju s eksternim aplikacijama koje<br />
se ne isporučuju uz Bluetooth stog. Funkcionira na principu virtualnog serijskog porta koji<br />
aplikacije koriste za komunikaciju s Bluetooth hardverom.<br />
Svaki od navedenih stogova ima svoje mogućnosti<br />
te različit način korištenja. Prednost<br />
Microsoftova stoga je u njegovoj jednostavnosti<br />
i integraciji u operacijski sustav zbog<br />
toga što koristi standardne dijaloge i funkcije<br />
operacijskog sustava na koje su korisnici već<br />
navikli. Primjera radi, za ispis s Bluetooth pisača<br />
koristi se standardni dijalog, kakav vidimo i<br />
kod drugih pisača, kopiranje datoteka vrlo se<br />
jednostavno vrši putem <strong>Windows</strong> Explorera, a<br />
povezivanje na Internet također se vrši putem<br />
standardnog prozora za povezivanje na Internet.<br />
Druga prednost jest što je sam Microsoftov<br />
Bluetooth stog integriran u <strong>Windows</strong>e XP<br />
nakon što na njega instaliramo SP2 (Service<br />
Pack 2). Microsoftov Bluetooth stog ćemo,<br />
osim u <strong>Windows</strong>ima, naći i u mobilnim uređajima<br />
(dlanovnicima i mobitelima) koje pogoni<br />
( Widcommov stog dopustit će nam podešavanje<br />
mnoštva opcija vezanih uz svaki servis<br />
( Pronađeni servisi koji se mogu koristiti s<br />
označenim uređajem<br />
operacijski sustav <strong>Windows</strong> Mobile, ukoliko<br />
proizvođač specifičnog hardvera nije odlučio<br />
koristiti Widcommovo rješenje.<br />
Bluesoleil je proizvod njemačke tvrtke IVT.<br />
Nama je radio relativno stabilno, iako će<br />
naprednim korisnicima nedostajati vrlo velik set<br />
mogućnosti te činjenica da je najmanje popularan<br />
od navedena tri, što rezultira izostankom<br />
podrške specifičnih aplikacija (npr. Nokia <strong>PC</strong><br />
Suite). Drugi problem jest što Bluesoleil koristi<br />
vlastite dijaloge i vlastita rješenja za komunikaciju,<br />
koja ponekad nisu kompatibilna s drugim<br />
uređajima i aplikativnim rješenjima. S druge<br />
( Popis servisa koji trebaju autentifikaciju da<br />
bi funkcionirali sa specifičnim uređajem<br />
strane, kod IVT-a sve će mogućnosti raditi stabilno<br />
i pouzdano i s njime smo imali najmanje<br />
problema oko konfiguracije.<br />
Na kraju dolazimo do najpopularnijeg rješenja,<br />
koje se nalazi na praktično 90 posto<br />
uređaja što ih proizvođači isporučuju krajnjim<br />
korisnicima. Naravno, radi se o Widcommovu<br />
Bluetooth stogu, koji je nakon kratkog razdjeljivanja<br />
došao do poznatog proizvođača bežičnih<br />
čipova - Broadcoma. S razlogom se radi o<br />
najpopularnijem rješenju s obzirom na to da<br />
njegov sklop mogućnosti odgovara i početnicima<br />
(jer za većinu mogućnosti koristi standardne<br />
<strong>Windows</strong> dijaloge) i naprednim korisnicima<br />
(stabilnost i kompatibilnost s velikom količinom<br />
softvera i hardvera).<br />
Problemi i nedostaci rješenja<br />
Nažalost, Bluetooth stogovi ne mogu funkcionirati<br />
istovremeno, što dovodi do većine<br />
problema koje korisnici susreću. Predefinirano<br />
se prilikom instalacije novog Bluetooth hardvera<br />
na računalo instalira Microsoftov Bluetooth<br />
stog, no ukoliko hardver zahtijeva drugi stog,<br />
odgovarajući softver će se sam instalirat. To se<br />
najčešće događa ako ugrađeni (Microsoftov)<br />
Bluetooth stog ne podržava primopredajnik<br />
(transceiver) na Bluetooth dongleu. Problem se<br />
javlja ukoliko instalacija ispravno ne ukloni stari<br />
Bluetooth stog, pa se tu javlja dosta problema<br />
oko neprepoznavanja uređaja, neispravnog<br />
rada softvera i slično. U tom slučaju najčešće<br />
je rješenje reinstalacija aplikacije, a ponekad i<br />
reinstalacija <strong>Windows</strong>a, budući da je nalaženje<br />
datoteka koje stvaraju probleme vrlo teško.<br />
Ovaj problem dosta se često manifestirao u<br />
starijim verzijama Widcommova drivera, ali se<br />
u ovom trenutku čini da je instalacija znatno<br />
dorađena pa tijekom korištenja ovog softvera<br />
nismo naišli na veće probleme. Najveći problem<br />
kod Microsoftova Bluetooth stoga jest<br />
vrlo loša stabilnost te kompatibilnost. Ista<br />
situacija vlada i na mobilnim uređajima, stoga<br />
proizvođači PDA-ova i mobitela češće koriste<br />
licenciran Widcommov stog. Problemi u radu<br />
s Microsoftovim Bluetooth stogom, osim ograničenog<br />
sklopa mogućnosti koje podržava,<br />
manifestiraju se u problemima s uparivanjem<br />
i pronalaženjem različitog bežičnog hardvera<br />
kao što su slušalice, tipkovnice i miševi te<br />
mobilni telefoni, pa čak i dlanovnici koji koriste<br />
isti Microsoftov Bluetooth stog. Upravo zbog<br />
toga većina proizvođača Bluetooth hardvera<br />
izbjegava korištenje generičkog (Microsoftova)<br />
rješenja i okreće se drugim rješenjima, najčešće<br />
Widcommovom.<br />
Uparivanje i korištenje<br />
uređaja<br />
Kao što smo prethodno objasnili, da bi Bluetooth<br />
uređaji mogli međusobno komunicirati,<br />
potrebno je omogućiti Bluetooth prijemnike na<br />
oba uređaja između kojih želimo uspostaviti<br />
komunikaciju. Pritom najčešće jedan uređaj<br />
funkcionira kao klijent, a drugi kao server.<br />
Server je obično onaj prema kojem se šalju<br />
podaci, ali je moguća i dvosmjerna komunikacija<br />
ukoliko to uređaj podržava. Serveri su<br />
obično kompleksniji uređaji, stoga će, ukoliko<br />
uparujemo PDA i mobitel, server najčešće biti<br />
PDA, a klijent će biti mobitel. Problem se javlja<br />
182 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
pri komunikaciji između dva klijentska uređaja<br />
kad oba uređaja pretpostavljaju da će drugi<br />
uređaj inicirati prijenos podataka pa onda<br />
dolazi do problema u komunikaciji. Pojedini<br />
uređaji jednostavno nisu namijenjeni obavljanju<br />
pojedinih funkcija koje su potpuno tipične za<br />
druge uređaje istog tipa (npr. razmjena datoteka<br />
između dva mobitela). Nakon što smo omogućili<br />
Bluetooth na oba uređaja, potrebno ih je<br />
upariti. Otkrivanje uređaja obično pokrećemo<br />
na serveru, koji će potom pronaći sve Bluetooth<br />
uređaje u dometu. Nakon što odaberemo<br />
uređaj s kojim se želimo spojiti, potrebno je<br />
na klijentu potvrditi spajanje uređaja i potom<br />
razmijeniti ključeve (passkey) koje uređaji koriste<br />
da zaštite podatke što ih šalju i primaju. U<br />
operativni sustav instalirat će se različiti hardverski<br />
uređaji (npr. Bluetooth modem) ukoliko<br />
se spajanje odvija prvi put. Nakon instalacije<br />
uređaji su spremni za upotrebu.<br />
Ovisno o Bluetooth uređaju koji smo spojili<br />
te Bluetooth stogu bit će raspoloživ različit set<br />
mogućnosti. Najbitnije od svega jest da će<br />
prilikom spajanja biti instaliran virtualni serijski<br />
(COM) port što će ga različite aplikacije koristiti<br />
kako bi komunicirale s Bluetoothom. Osim<br />
virtualnog serijskog porta instalirat će se podrška<br />
za prijenos datoteka, ispisivanje na pisaču,<br />
modem za spajanje na Internet i slično. U slučaju<br />
Bluesoleila svi ovi postupci odvijat će se<br />
unutar samog programa. Otkrivanje i uparivanje<br />
uređaja temelji se na istom principu, a nakon<br />
što smo spojili uređaj podržani servisi (prikazani<br />
u obliku jednostavnih ikona) bit će osvijetljeni.<br />
Neke mogućnosti (kao što je Bluetooth Dial-<br />
Up Networking) dostupne su i izvan samog<br />
programa. Prijenos datoteka neće se vršiti<br />
jednostavnim slanjem datoteke putem opcije<br />
Send To nego odabirom opcije Bluetooth File<br />
Transfer unutar glavnog programa. Pokretanjem<br />
te opcije dobit ćete sadržaj lokalnog<br />
računala i Bluetooth uređaja, odakle će biti vrlo<br />
jednostavno prebaciti odgovarajuće podatke.<br />
Ukoliko koristimo Widcommov i Microsoftov<br />
Bluetooth stog, datoteke na Bluetooth uređaj<br />
moći ćemo slati desnim klikom na datoteku<br />
koju želimo poslati i odabirom opcije Send To<br />
- Bluetooth Device. Isto vrijedi i za primanje<br />
datoteke na računalo, a jedina razlika jest da<br />
ćemo u opcijama Bluetootha (Control Panel<br />
- Bluetooth) morati uključiti opciju Make this<br />
device discoverable. Nakon toga primit ćemo<br />
datoteku, najčešće u direktorij Moji dokumenti<br />
Kako funkcionira<br />
( Uparivanje novog uređaja će neminovno<br />
zahtijevati razmjenu tajnog ključa (passkey)<br />
Prilikom uparivanja Bluetooth uređaji<br />
izmjenjuju informacije kao što su<br />
adresa prijemnika (obično oblika kao<br />
MAC adresa mrežne kartice), ime uređaja,<br />
dostupni servisi te sigurnosni ključ (passkey).<br />
Sigurnosni ključ koristi se za zaštitu<br />
informacija od mogućeg pregledavanja.<br />
Iako postoje mnogo sofisticiranije metode<br />
"prisluškivanja" informacija koje putuju<br />
putem Bluetootha, passkey je najčešće<br />
dovoljan za osnovnu zaštitu od nepoželjnih<br />
upada. Sigurnosni ključ obično se unosi<br />
putem tipkovnice uređaja, a ukoliko se radi<br />
o jednostavnijem hardveru (kao što su bežične<br />
Bluetooth slušalice), unos sigurnosnog<br />
ključa neće ni biti potreban.<br />
ili u jedan od poddirektorija (najčešće imena<br />
My Bluetooth Places). Isto vrijedi i za slanje<br />
ostalih objekata, kao što su kontakt-informacije<br />
(vCard) i slično.<br />
Podrška za OBEX korisna je ukoliko želimo<br />
napraviti nešto s datotekom nakon što ju<br />
pošaljemo, stoga ćemo je koristiti, primjerice,<br />
za instalaciju Java igara na mobitel, dodavanje<br />
novog kontakta u Outlook ili ispis nekog teksta<br />
ili slike. Da bi OBEX funkcionirao, Bluetooth<br />
uređaji moraju ga podržavati da bi znali što s<br />
njim napraviti. Na nekim uređajima, kao na primjer<br />
<strong>Windows</strong> Mobile PDA-ovima i mobitelima,<br />
potrebno je omogućiti OBEX podršku podešavanjima,<br />
a često je ista mogućnost duboko<br />
"zakopana" u sistemski registry.<br />
helpdesk mreže<br />
( Instalacija će ukloniti stare Bluetooth drivere<br />
i stog prije nego što krene s instalacijom novog<br />
softvera<br />
( Pronalaženje novih uređaja u okolini računala<br />
vrši se putem čarobnjaka iz prozora My<br />
Bluetooth Places<br />
Naprednije mogućnosti<br />
Da bi svaka aplikacija pristupala Bluetooth<br />
uređaju, potreban je virtualni serijski (COM)<br />
port. Razlika između ugrađenih i dodatnih<br />
aplikacija jest u tome što ugrađene aplikacije<br />
znaju o kojem se portu radi budući da<br />
direktno komuniciraju s Bluetooth stogom.<br />
S druge strane, vanjske aplikacije koje samo<br />
koriste usluge stoga ne znaju koji je taj port.<br />
Kako neke aplikacije zbog lošije implementacije<br />
Bluetooth API-ja imaju ograničen raspon<br />
COM portova koje mogu koristiti, često će biti<br />
potrebno promijeniti ulazni i izlazni COM port<br />
kako bi aplikacija mogla ispravno komunicirati<br />
s Bluetooth hardverom, a potom i s uređajem<br />
koji je spojen na Bluetooth. Takve aplikacije<br />
obično upravljaju radom samih uređaja, najčešće<br />
mobitela, dlanovnika i drugih kompleksnijih<br />
uređaja. Između ostalog, neke od takvih<br />
aplikacija su razni phone manageri (kao što je<br />
to Nokia <strong>PC</strong> Suite, Oxygen Phone Manager,<br />
MobilEdit, Motorola Phone Tools i sl.), programi<br />
za instalaciju aplikacija, promjenu softvera<br />
uređaja itd. Često će pojedine aplikacije imati<br />
ugrađenog čarobnjaka (wizard) koji će olakšati<br />
korisniku povezivanje uređaja, bez potrebe da<br />
zna dodjeljivati ili mijenjati COM portove unutar<br />
postavki Bluetooth adaptera.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 183
helpdesk Internet<br />
Googleom do veće produktivnosti<br />
Iako je Google mnogima sinonim za tražilicu internetskih sadržaja, ponuđenim je spektrom<br />
dodatnih usluga odavno prerastao puko indeksiranje i pretraživanje informacija po<br />
velikoj mreži. Ovoga ćemo puta proučiti neke od tih dodatnih besplatnih alata koji nam<br />
mogu pomoći u radu i pojednostaviti svakodnevnu rutinu<br />
Piše: Tomislav Ocvirek<br />
Google je zaista izrastao u internetskog<br />
diva. Search, Images, Video (pojačan<br />
nedavno kupljenim You Tubeom),<br />
News, Maps, Earth, Suggest, Froogle, Groups,<br />
Books, Schoolar, Ad-Sense i još niz servisa,<br />
kojih smo se već na razne načine više ili manje<br />
dotakli, samo su djelić onoga što Google<br />
zapravo ima u svojoj ponudi. Očito model<br />
financiranja preko oglasa stvara dovoljno profita<br />
da sve ove usluge ostanu besplatne te da<br />
neprestano rastu i budu obogaćivane novim<br />
mogućnostima. Ne znamo čime se hrane<br />
Googleovi menadžeri i programeri, ali val hiperprodukcije<br />
novih usluga donio nam je zaista<br />
mnogo zanimljivih online, ali i desktop alata koji<br />
najširem krugu korisnika mogu pomoći u podizanju<br />
produktivnosti. Zato smo odlučili napraviti<br />
pregled nekih besplatnih alata i usluga koji ne<br />
zahtijevaju kompliciranu instalaciju, a mogu<br />
pomoći u poslu. Jedina bitna pretpostavka je<br />
da imamo stalnu vezu prema Internetu.<br />
Gmail<br />
Iako e-mail ima iznimno važnu primjenu u<br />
modernom poslovanju, većina svih e-mailova<br />
koji kruže Internetom su spam ili beskorisne<br />
šale. Međutim, onaj manji dio korisnog e-maila<br />
dovoljno je važan da mu se moramo kvalitetno<br />
posvetiti te osigurati kvalitetnu infrastrukturu<br />
za nesmetanu korespondenciju. Budući da<br />
su broadband i stalna veza postali dobavljivi<br />
standardi, možemo razmotriti mogućnost da emailove<br />
više ne čuvamo isključivo na lokalnom<br />
tvrdom disku za offline način rada, već da ih<br />
( Planirajte i organizirajte svoje vrijeme<br />
držimo online te da njima upravljamo webmail<br />
klijentom. Upravo ovdje počinje priča o Gmailu<br />
koji nije samo još jedan webmail klijent. Naime,<br />
to je pravi kvantni skok u kontekstu e-mail<br />
usluge bazirane na web tehnologijama. Najbolje<br />
ga je opisati nizom temeljnih karakteristika:<br />
besplatnost, dostupnost, vrhunsko interaktivno<br />
sučelje bazirano na Ajaxu, mogućnosti<br />
naprednog pretraživanja mailova, obilježavanje<br />
mailova oznakama (label) umjesto razvrstavanja<br />
u mape, rad s privicima i njihovo pregledavanje<br />
online (Word, Excel, PDF), više od dva gigabajta<br />
prostora, kvalitetan i pretraživ adresar s<br />
grupama, programibilni filtri, integracija s kalendarom<br />
i instant messengerom, mogućnost<br />
pohrane datoteka online, vrhunska antivirusna<br />
i antispam zaštita i tako dalje. Za one koji<br />
ne mogu bez e-maila čak i kada nisu pored<br />
računala, a nemaju uređaj BlackBerry, postoji<br />
odličan Gmail klijent koji radi na većini Java<br />
enabled mobitela, a omogućuje gotovo sve<br />
bitne funkcije za mobilan način rada, pa čak i<br />
pregledavanje privitaka uz neka razumna ogra-<br />
ničenja. Program možete besplatno preuzeti<br />
na mobitel s adrese http://gmail.com. Onima<br />
koji ipak žele imati svoje poruke u offline načinu<br />
rada Gmail omogućava klasično preuzimanje i<br />
slanje e-maila putem POP protokola, a Google<br />
Desktop Search može lokalno indeksirati sadržaj<br />
svih vaših e-mailova, tako da će vam biti<br />
dostupni za pretraživanje i čitanje i kad niste<br />
spojeni na Internet.<br />
Google Talk<br />
Instant messaging i chat sve su prisutniji u<br />
poslovnom okruženju jer su brži od SMS-a,<br />
koncizniji od telefonskog poziva i omogućuju<br />
razmjenu informacija na način koji ne omogućava<br />
niti jedan drugi medij. Budući da smo<br />
nedavno radili recenziju IM alata, GoogleTalk<br />
ćemo tek usputno spomenuti i izdvojiti mogućnost<br />
pohrane chat historyja direktno u Gmailov<br />
korisnički račun, uz logičnu mogućnost<br />
kasnijeg pretraživanja. Osim toga, već je tijekom<br />
pisanja e-maila moguće inicirati chat uko-<br />
184 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Nemate Word? Nije vam ni potreban<br />
liko je sugovornik online, a posebno je zanimljiva<br />
mogućnost korištenja chata izravno iz web<br />
sučelja, bez potrebe za dodatnom instalacijom<br />
GoogleTalk klijenta.<br />
Calendar<br />
Sljedeća vrlo važna stvar u poslovanju je<br />
evidencija i planiranje aktivnosti i zadaća, a<br />
tu nezamjenjivu ulogu ima kalendar. Google<br />
Calendar je vrhunski online kalendar s brojnim<br />
naprednim mogućnostima i interaktivnim<br />
sučeljem baziranim na Ajaxu. Osim agende,<br />
dnevnog, tjednog i mjesečnog pregleda, tu je<br />
i detaljno pretraživanje, mogućnost notifikacija<br />
u obliku maila i SMS poruka (podržane su<br />
T-Mobileova i Vipnetova mreža), predbilježba<br />
na javne kalendare (HR blagdani, kulturni program),<br />
publikacija vlastitih kalendara, dijeljenje<br />
kalendara, integracija s Gmailom uz mogućnost<br />
pozivanja sudionika na sastanke i niz<br />
drugih opcija kakve mogu zatrebati ozbiljnom<br />
poslovnom korisniku. Naravno, niste ograničeni<br />
na samo jedan kalendar, nego ih možete imati<br />
proizvoljno mnogo, a kod pregleda možete izabrati<br />
koji kalendar želite vidjeti. Osim gledanja<br />
na ekranu, kalendar možete i ispisati u formatu<br />
pogodnom za pin-board. Kalendar je kompatibilan<br />
s Outlookom, Macovim Icalom, a postoji<br />
i mogućnost publiciranja privatnog kalendara<br />
kroz RSS kanal, što je vrlo praktično budući<br />
da većina novijih mobitela ima ugrađene RSS<br />
agregatore, stoga je dnevnu agendu moguće<br />
pratiti i kada niste za računalom.<br />
Google na Desktopu<br />
( Gmail je više od običnog webmail klijenta ( Brzi izračuni na djelu<br />
Apps for your Domain<br />
Ovo je izuzetno zanimljiva groupware usluga<br />
namijenjena tvrtkama i organizacijama koje već<br />
imaju vlastitu domenu, ali ne žele investirati u<br />
dodatne licence za softver i zatim ga držati na<br />
vlastitom poslužitelju, već žele koristiti dostupne<br />
Googleove aplikacije za potrebe korespondencije<br />
i organizacije poslovanja. To znači da<br />
e-mail adrese kojima tvrtka raspolaže može<br />
zadržati u postojećem obliku "ime@domena.<br />
net", ali se kao webmail može koristiti Gmail sa<br />
svim pripadnim karakteristikama i to s punih 2<br />
GB raspoloživog prostora po jednom korisničkom<br />
računu. Doduše, da bi to bilo moguće,<br />
potrebno je unutar DNS zapisa vlastite domene<br />
izmijeniti Mail Exchange zapise (MX Records) te<br />
na taj način odrediti da su sve operacije mailom<br />
preusmjerene na Gmail. Naravno, u tom<br />
slučaju neophodan je angažman sistemskog<br />
administratora koji će znati izvesti ovu osjetljivu<br />
operaciju, no kada je to jednom podešeno,<br />
vaše će poslovanje biti obogaćeno mnoštvom<br />
novih mogućnosti. Naravno, unutar domene<br />
možete koristiti i Calendar i GoogleTalk, koji su<br />
tijesno integrirani s Gmailom. Čak je moguće<br />
kreirati i rudimentarne web stranice pomoću<br />
Google Page Creatora, online editora stranica.<br />
Apps for your Domain je zanimljiva groupware<br />
alternativa i preporučamo da je svakako proučite<br />
na adresi https://www.google.com/a/<br />
help/intl/en/admins/overview.html.<br />
Docs & Spreadsheets<br />
Ukoliko imate povremenu potrebu za jednostavnijim<br />
tabličnim kalkulacijama i pisanjem<br />
Za razliku od navedenih online aplikacija, Desktop Search je klasična klijentska aplikacija<br />
koja zahtijeva instalaciju. No ideja koja stoji iza Desktop Searcha je sjajna. Zamislite<br />
da na svoje vlastite diskove, mape, datoteke, dokumente, mrežne diskove i e-mailove<br />
možete primijeniti istu snagu pretraživanja kakvu nudi online Googleova tražilica. Upravo<br />
to je Desktop Search. Nakon instalacije potrebno je neko vrijeme dok se izvrši indeksiranje<br />
sadržaja vaših diskova i e-mailova. To ovisi o veličini vaših diskova i količini dokumenata<br />
kojima baratate; u "normalnim" okolnostima indeksiranje bi trebalo biti dovršeno unutar<br />
jednog dana. Kada je indeksiranje završeno, možete superbrzo i pregledno pretraživati<br />
sve svoje informacije jednostavnim upisivanjem ključnih riječi. Polje za brzo pretraživanje<br />
(Quick Search Box) moguće je u bilo kojem trenutku pozvati jednostavnim dvoklikom<br />
na tipku Ctrl. Osim toga, Desktop Search je opremljen i konfigurabilnim side-barom koji<br />
možete opremiti raznim widgetima poput System Monitora, raznih to-do lista, kalendara i<br />
mnogih drugih. Ako vas zanimaju dodatne aktivnosti i projekti na kojima Google marljivo<br />
radi, svakako pogledajte stranicu http://labs.google.com jer se tu nalazi popis svih projekata<br />
u ranoj fazi razvoja, ali i onih zrelih, od kojih su neki već godinama u širokoj upotrebi,<br />
iako u vječnoj beta-fazi.<br />
jednostavnih dokumenata, a Office vam<br />
predstavlja nepotreban trošak, postoji online<br />
rješenje i za to. Kada ste prijavljeni na Gmail, u<br />
gornjem desnom kutu ekrana nalazi se popis<br />
dostupnih servisa. Jedan od linkova je Docs &<br />
Spreadsheets. Njegovim pokretanjem dolazite<br />
do jednostavnog file managera unutar kojeg<br />
možete kreirati nove dokumente, spreadsheetove<br />
ili izvršiti upload postojeće datoteke<br />
(Word, Excel). Dokumente pišemo i uređujemo<br />
u web editoru koji podržava WYSIWYG način<br />
rada. Ovdje ćemo vas podsjetiti na činjenicu<br />
da je Google nedavno kupio servis Writley na<br />
kojem se nalazio upravo takav weboliki uređivač<br />
dokumenata. Evidentno je da je ovdje<br />
našao svoj novi dom. Iako je prilično rudimentaran,<br />
u njemu ćete moći bez većih problema<br />
napisati većinu dokumenata i dopisa. Drugi,<br />
spreadsheet editor, vrlo je zanimljiv jer izgleda<br />
kao pojednostavljeni Excel koji radi iz web browsera.<br />
I ova se aplikacija u velikoj mjeri oslanja<br />
na Ajax, tako da udobnost rada s ovako interaktivnim<br />
web sučeljem ne zaostaje mnogo za<br />
Excelom. Unos podataka i navigacija kroz ćelije<br />
pregledni su i brzi. Tablice je moguće obogatiti<br />
formulama i raznim formatima, a podatke<br />
je moguće i sortirati. Sve osnovne funkcije<br />
tabličnog kalkulatora su vam na raspolaganju.<br />
Završeni se dokumenti spremaju online,<br />
unutar korisničkog računa, i dostupni su iz file<br />
managera, a moguće ih je u svakom trenutku<br />
preuzeti u nekom od popularnih formata kao<br />
što su DOC, XLS i PDF. Dodatna pogodnost<br />
ovih online dokumenata je to što je omogućen<br />
simultani rad više korisnika na istom dokumentu.<br />
Bookmarks<br />
helpdesk Internet<br />
Onima kojima pretraživanje Interneta i pregledavanja<br />
web stranica ulazi u opis posla bit će<br />
zanimljiva mogućnost spremanja bookmarka u<br />
online repozitorij. Na taj ćete način moći svojim<br />
"knjižnim oznakama" pristupiti bilo kad i bilo<br />
gdje. Ako pak koristite Firefox, zasigurno će<br />
vam biti vrlo zanimljiva ekstenzija Google Browser<br />
Sync koja omogućuje da se vaši bookmarci<br />
i history sinkroniziraju između svih računala<br />
na kojima radite i koristite Firefox uz dotičnu<br />
ekstenziju. Izuzetno korisna stvar. Na primjer,<br />
ako na poslu posjetite neku stranicu, kad dođete<br />
kući, ona će se već nalaziti u historyju. Također,<br />
bookmark koji ste kreirali na poslu bit će<br />
vam dostupan i na računalu kod kuće. Sinkronizacija<br />
je potpuno transparentna i brza. Najavljena<br />
je i integracija mogućnosti Bookmarksa i<br />
Browser Synca, ali za sada još nije ostvarena.<br />
Nadamo se da su vam ove informacije bile<br />
korisne i da ćete pronaći načina da si olakšate<br />
posao nekim od ovih Googleovih rješenja.<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 185
helpdesk Internet<br />
Za početak godine - astrološki<br />
softver!<br />
Početak je godine. Ako biste rado zavirili u ono što vas, prema položaju zvijezda, očekuje,<br />
treba se znati uputiti na pravo mjesto. Bila astrologija za vas zabava, posao ili nešto<br />
treće, u ovom tekstu pronaći ćete rijetko opsežan vodič kroz ponajbolje aplikacije i prava<br />
mjesta na Internetu<br />
Piše: Tedi Viškanić<br />
I<br />
astrološki softver ima svoju povijest. Otac<br />
astrološkog softvera je fizičar i programer<br />
Alois Treindl, osnivač i direktor tvrtke Astrodienst<br />
iz Švicarske. On je još 1988. godine kreirao<br />
Placalc - planetarne kalkulacijske rutine - i<br />
time stvorio matematičko-informatičku osnovu<br />
na temelju koje su se počeli razvijati kvalitetni<br />
astrološki programi. Naravno, nije stao na<br />
tome. Godine 1993. započeo je projekt Swiss<br />
Ephemeris (švicarske efemeride su sinonim<br />
švicarske točnosti planetarnih kalkulacija) koji je<br />
do kraja realiziran 1997. godine, pa se slobodno<br />
može reći da u većini današnjih astroloških<br />
programa "ispod haube" kuca po jedan švicarski<br />
sat Astrodiensta. Daleko od toga da je to<br />
sve. Ono što je bitno naznačiti jest da se tvrtka<br />
Astrodienst nalazi iza popularnog astrološkog<br />
sitea www.astro.com, kojim ćemo se u ovom<br />
tekstu podrobnije pozabaviti.<br />
Ne zaboravimo astrologe<br />
Na www.astro.com nalazi se najpotpunija<br />
i najkorisnija astrološka usluga na Internetu,<br />
barem koliko je autoru ovih redaka poznato.<br />
Osim poprilične količine edukativnog materijala,<br />
( Na www.astro.com/atlas pronaći ćete zemljopisne<br />
koordinate više od 250 tisuća gradova<br />
glavnina ponude sadržana je u praktičnim online<br />
alatima za astrologe i ljubitelje astrologije. Tu<br />
možete izračunati astrološku kartu uz mnogo<br />
dodatnih astroloških kalkulacija, možete se<br />
koristiti i velikom bazom zemljopisnih koordinata<br />
gradova i mjesta po cijelom svijetu (bez kojih<br />
izračunavanje astroloških karata nije moguće),<br />
a možete se i besplatno registrirati ako kliknete<br />
na My Astro te na taj način omogućiti pohranjivanje<br />
čak 100 astroloških karata, kao i njihovo<br />
pretraživanje u svako doba.<br />
Postupak izračunavanja karte možete započeti<br />
na adresi www.astro.com/atlas upisom i<br />
traženjem mjesta rođenja. Kada se mjesto koje<br />
tražite pojavi na ekranu u obliku linka, kliknite<br />
na njega i uslijedit će otvaranje dodatnih polja<br />
o podacima u vezi rođenja koje valja ispuniti i<br />
naposljetku potvrditi klikom na Continue.<br />
Ukoliko ste astrolog istraživač koji je krenuo<br />
u potragu za astrološkim efemeridama (efemeride<br />
su planetarne kalkulacije za određeni<br />
datum) iz, recimo, 17. stoljeća, nećete naći<br />
preciznije, cjelovitije i grafički kvalitetnije prezentirane<br />
izračune od švicarskih efemerida<br />
na adresi astro.com. Na adresi www.astro.<br />
com/swisseph/swepha_e.htm pronaći ćete<br />
izračune za čak 3200 godina, dijelom čak i u<br />
formi starog julijanskog kalendara (efemeride<br />
su prezentirane u PDF-u).<br />
No, da ne odemo previše u ozbiljne astrološke<br />
vode, valja napomenuti kako spomenute<br />
usluge laiku neće biti od prevelike koristi<br />
budući da služe u svrhu kompleksnih izračuna<br />
kakve razumiju samo educirani astrolozi.<br />
Pozabavimo se, dakle, jednostavnijim i svima<br />
razumljivim mogućnostima. Malo ozbiljnijim<br />
opcijama astroloških izračuna pozabavit ćemo<br />
se kasnije pri opisu astrološkog softvera.<br />
Astrološka tumačenja za<br />
svakoga<br />
Vratimo se na početak. Nova je godina<br />
tek počela i žarko želite saznati što će vam<br />
( Astro Click Portrait - interaktivna astrološka<br />
karta s opsežnim tumačenjima elemenata<br />
se u ovoj godini događati. Što vam je za to<br />
potrebno? Osim računala i veze s Internetom<br />
neophodno je poznavanje engleskog jezika.<br />
Ukoliko ste tim osnovnim uvjetima oboružani,<br />
vrijeme je da u web preglednik utipkate www.<br />
astro.com. Na stranici koja će vam se otvoriti<br />
naći ćete mnogo sadržaja, a ono što vama<br />
treba su besplatne usluge koje se nalaze ispod<br />
linka naziva Free Horoscopes. Nakon što kliknete<br />
na to mjesto, uslijedit će cijeli niz ponuda,<br />
no najvjerojatnije vam neće zatrebati više<br />
od njih nekoliko. Imajte u vidu da se ponuda<br />
dijeli na besplatne usluge i one koje se plaćaju,<br />
a razlika između to dvoje sadržana je u količini<br />
teksta tumačenja. Također, važno je znati da<br />
se ovakve ponude astroloških tumačenja bitno<br />
razlikuju od direktnog obraćanja astrologu. Na<br />
ovom siteu dobit ćete unaprijed definirane tekstove<br />
(reports) u skladu s planetarnim pozicijama<br />
rođenja, dok vam educirani astrolog može<br />
ponuditi tumačenja in vivo, odnosno ona koja<br />
su primjenjiva samo u vašem slučaju.<br />
Na samom početku vjerojatno ćete poželjeti<br />
"baciti pogled" na svoj osobni portret i pronaći<br />
osnovne smjernice o tome "tko ste i što ste".<br />
Kliknite na Personal Portrait. Ukoliko niste regi-<br />
186 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
( Besplatna astrološka tumačenja za svakog<br />
strirani, ovo je trenutak u kojem trebate upisati<br />
svoje podatke rođenja kako biste na osnovi<br />
toga i mogli dobiti tumačenje. Vrlo je dobro to<br />
što stranice pamte vaše upise čak i ako niste<br />
registrirani. To čini korištenje besplatnih usluga<br />
daleko lakšim jer podatke ne morate iznova<br />
upisivati. Personal Portrait baziran je na, astrološkim<br />
rječnikom rečeno, najbitnijim pozicijama<br />
nebeskih tijela u vašoj karti rođenja i proteže se<br />
na nekoliko stranica, što je i više nego dovoljno<br />
za početak. Uz plaćanje, stječete uvjete da<br />
dođete u posjed 20-30 stranica teksta. Ukoliko<br />
ste radoznali i želite mnogo više od toga,<br />
nema potrebe išta uplaćivati. Dovoljno se vratiti<br />
na početni izbornik Free Horoscopes i kliknuti<br />
na Astro Click Portrait. Radi se o interaktivnoj<br />
karti rođenja (natalnoj karti). Klikom na bilo koji<br />
element karte iskočit će pop-up izbornik s vrlo<br />
opsežnim tumačenjima, tako da ćete se uz<br />
Astro Click Portrait moći zabavljati satima.<br />
Nakon što ste se temeljito pozabavili time tko<br />
ste i kakvi ste, red je da se upoznate i s onim<br />
što će tek biti. Tu su vam na raspolaganju dvije<br />
besplatne usluge - Forecast i Personal Daily<br />
Horoscope. Uz uslugu Forecast dobit ćete uvid<br />
u kretanja sporijih nebeskih tijela. Za razliku<br />
od toga, Personal Daily Horoscope bavi se<br />
analizom bržih nebeskih tijela aktualnog dana.<br />
Dakle, Forecast je primjenjiv na duže vremensko<br />
razdoblje, a Personal Daily Horoscope na<br />
kratko. Za ovaj drugi vrijedi spomenuti kako<br />
svakog utorka možete dobiti prošireno tumačenje<br />
potpuno besplatno.<br />
Osim navedenih usluga, naići ćete i na brojne<br />
druge opcije. Ako je astrologija područje za<br />
koje njegujete trajno zanimanje, stranice www.<br />
astro.com postat će vašim nezaobilaznim<br />
odredištem, jer njihove mogućnosti zaslužuju<br />
neprestano istraživanje.<br />
Bez alata nema...<br />
Kao i kod svih računalnih programa, ponuda<br />
je poprilična i kada su oni astrološki u pitanju.<br />
Ponajbolje od njih možemo nabaviti isključivo<br />
kupnjom. Za Astrolabov Solar Fire (www.<br />
alabe.com), Win*Star tvrtke Matrix (www.<br />
astrologysoftware.com) ili Kepler (www.<br />
astrosoftware.com) potrebno je izdvojiti između<br />
200 i 300 američkih dolara. Ni nešto niže<br />
rangirani astrološki programi ne zaostaju previše<br />
cijenom, pa će vas tako izdanje Pro programa<br />
Astrocalc (www.astrocalc.com) koštati<br />
244 eura, ali su zato "slabija" izdanja (ona<br />
s manjim brojem ugrađenih modula) znatno<br />
jeftinija. Sve ovisi o tome kakvi su vaši zahtjevi<br />
i potrebe. Svakako, mnogo će toga ovisiti i o<br />
mjestu kupovine. Ukoliko se odlučite na kupnju<br />
i želite to realizirati po najpovoljnijoj tržišnoj<br />
cijeni, najbolje da odaberete specijaliziranu<br />
trgovinu na web odredištu www.astrologysoftwareshop.com.<br />
Srećom, nisu sve dobre stvari istovremeno<br />
i skupe. Pronašli smo i nešto entuzijasta koji<br />
svoje programerske radove nude potpuno<br />
besplatno. Prvi i najstariji od njih program je<br />
jednostavnog naziva Astrolog. Programirao ga<br />
je Walter D. Pullen. Program je stekao brojna<br />
priznanja, osobito sredinom devedesetih godina,<br />
a može ga se pronaći na web odredištu<br />
www.astrolog.org.<br />
Nadalje, na web adresi www.astrowin.org<br />
nalazi se cijeli niz besplatnih astroloških programa:<br />
Astro123, program koji interpretira astrološku<br />
kartu, AstroWin, program za izračunavanje<br />
i brojne dodatne proračune, MatchMaker, program<br />
za usporednu astrologiju, ProgTran, koji<br />
je specijalni program za prognostičku astrologiju,<br />
te razni drugi programi. Ime toga vrijednog<br />
astrologa i programera je Allen Edwall. Osnovni<br />
motiv njegove ponude bio je da svima koji se<br />
bave astrologijom pruži alate i mogućnost niza<br />
dodatnih proračuna koje je ili iznimno teško<br />
izračunati ili im pak treba posvetiti previše vremena.<br />
Razlog besplatne ponude je taj što Allen<br />
Edwall pripada organizaciji Rosicrucian Fellowship<br />
kojoj je osnovni princip djelovanja takav da<br />
sve usluge pruža besplatno.<br />
Vrijedan pozornosti je i program What Watch<br />
koji se nalazi na adresi www.papertv.com.<br />
Program ima lijepo sučelje, a krase ga i brojne<br />
mogućnosti. Dobar dio njih nećete naći ni u<br />
jednom drugom programu.<br />
Od ostalih besplatnih programa treba spomenuti<br />
Kairon za Macintosh računala (http://kilian.stern.net/Kairon_e.htm)<br />
te Junior Jyotish<br />
(www.jyotishtools.com) za indijsku astrologiju.<br />
Horoskopski interpreteri<br />
Dosad spomenuti programi bit će ponajviše<br />
korisni astrolozima koji znaju interpretirati<br />
astrološku kartu. Svi koji ne pripadaju toj grupi<br />
bit će više zainteresirani za sasvim drugu vrstu<br />
programa - one jeftinije, odnosno programe<br />
koji nude mogućnosti interpretacije.<br />
helpdesk Internet<br />
( Najbolji među astrološkim online uslugama<br />
- www.astro.com<br />
( Sav softver na jednom mjestu - www.<br />
astrologysoftwareshop.com<br />
Najzanimljiviji od njih zasigurno su WOW<br />
(World of Wisdom) programi na odredištu<br />
www.world-of-wisdom.com. Najvažnije je<br />
odmah reći da oni od vas ne zahtijevaju nikakvo<br />
poznavanje astrologije i astroloških metoda.<br />
Na izbor su vam tu ponuđena tri programa:<br />
Horoscope Interpreter, Astrology for Lovers i<br />
Astrological Calendar. Horoscope Interpreter,<br />
kao što mu samo ime kaže, interpretirat će<br />
vašu astrološku kartu, ali i ponuditi prognoze<br />
za bilo koje razdoblje života. Astrology for<br />
Lovers uspoređuje astrološke karte dvoje ljudi<br />
te analizira kvalitetu njihova odnosa, a Astrological<br />
Calendar poslužit će vam kao planer koji<br />
prikazuje kretanje i tumačenje planeta svakog<br />
dana.<br />
WOW programima iznimno je jednostavno<br />
upravljati. Astrološka karta je interaktivna pa<br />
klikom na bilo koji element karte dobivate izbor<br />
cijelog niza tumačenja. Sva tri programa koštaju<br />
po 85 američkih dolara, ali na raspolaganju<br />
imate i trial verzije funkcionalne 30 dana. Astrological<br />
Calendar ima i svoju online verziju. Pronaći<br />
ćete je na adresi www.astrowow.com.<br />
Relativno sličan interpretacijski program<br />
obogaćen interaktivnom kartom je i Astroworld<br />
Suite 2001 (www.astroworld.net). Primijetili<br />
smo da ga astrolozi s ovih naših prostora<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 187
helpdesk Internet<br />
( Astroworld Suite 2001, jedan od popularnijih<br />
interpretacijskih programa na našim prostorima<br />
dosta koriste. Nešto je skuplji (cijena pune verzije<br />
iznosi 125, a pro izdanja čak 299 eura), ali<br />
su zato njegove mogućnosti solidne i vrijedne<br />
svake pažnje.<br />
Inozemna web odredišta<br />
Za astrološku edukaciju ili dopunska istraživanja<br />
korisno je poznavati prava mjesta koja obiluju<br />
tekstovima eminentnih astrologa ili raznim<br />
vidovima prezentacije korisnih astroloških informacija.<br />
Navest ćemo neke od njih. Na adresi<br />
www.stariq.com nalazi se američki online<br />
magazin čiji sadržaj najbolje možemo uklopiti<br />
u područje popularne, žurnalističke astrologije.<br />
Ovdje se nalaze astrološki tekstovi primjereniji<br />
početnicima u astrologiji. Skyscript Astrology<br />
Pages (www.skyscript.co.uk) nezaobilazno<br />
je mjesto za ljubitelje tradicionalne astrologije.<br />
Ovdje se mogu pronaći i pročitati vrlo kvalitetni<br />
astrološki tekstovi. Korisno za početnike, ali i<br />
napredne studente astrologije. Widget's Astrology<br />
World (www.widgetsworld.co.uk) možemo<br />
nazvati velikom astrološkom sabirnicom.<br />
Radi se o odredištu na kojem se nalazi najveći<br />
zbir astroloških članaka koji smo ikada vidjeli.<br />
Vrlo korisno i edukativno mjesto koje sasvim<br />
lako može postati početnom točkom svake<br />
vaše buduće potrage za naprednom astrološkom<br />
edukacijom.<br />
Međunarodni astrološki istraživački centar<br />
C.U.R.A. (http://cura.free.fr/artic-en.html)<br />
sadrži vrlo ozbiljne astrološke studije i nada-<br />
( What Watch - zanimljiv, lijep i posve<br />
besplatan softver<br />
Astrološka literatura<br />
Za astrološku literaturu (na engleskom<br />
jeziku) nezaobilazna je online knjižara<br />
Amazon (www.amazon.com), ali treba imati<br />
u vidu da u tolikom mnoštvu literature nije<br />
nimalo lako pronaći kvalitetnu knjigu. Stoga<br />
vam savjetujemo da u kupovinu odete na<br />
temelju preporuke, odnosno da tražite<br />
točno određenog autora ili djelo. U tome će<br />
vam uvelike pomoći izvrsna interna tražilica.<br />
Kada je Amazon u pitanju, valja uzeti<br />
u obzir i udaljenost Amerike jer se dogodi<br />
da na dostavu knjige čekate više tjedana.<br />
Zaputite li se, međutim, na britanski<br />
Amazon (www.amazon.co.uk), naručena<br />
će knjiga stići u kraćem roku, odnosno za<br />
tjedan do dva.<br />
Kad smo već spomenuli Veliku Britaniju,<br />
neizostavno treba spomenuti i The London<br />
Astrology Shop na adresi www.londonastrology.com/books.<br />
U ovoj ćete knjižari<br />
pronaći dobar izbor kvalitetne astrološke<br />
literature, nerijetko i out of print izdanja<br />
kojih nema nigdje drugdje. Na spomenutoj<br />
adresi nudi vam se mogućnost pretraživanja<br />
po nekoliko kriterija, padajućim izbornikom<br />
cijelog niza astrološke kategorizacije<br />
kao što su The Ascendant, Aspects, Asteroids<br />
& the Fixed Stars, Astronomy i tako<br />
redom kroz pedesetak kategorija, zatim<br />
abecednim pretraživanjem po naslovu djela<br />
ili po imenu autora, kao i klasičnim pretraživanjem<br />
ključnih riječi.<br />
Internet vrvi brojnim besplatnim astrološkim<br />
knjigama i materijalima. Želite li vidjeti<br />
što se sve takvoga nudi, najbolje da vaša<br />
potraga započne od www.skyscript.co.uk/<br />
texts.html. Garantiramo vam da ćete godinama<br />
imati što čitati.<br />
sve birane tekstove kojima je cilj prezentirati<br />
astrologiju na znanstven način. Golem opus<br />
koji razrađuje i temeljito tumači područja astrološke<br />
teorije, filozofije, povijesti, sociologije,<br />
statističkih istraživanja, astroekonomije i slično.<br />
CyberWorld Khaldea (www.khaldea.com) bavi<br />
se humanističkom i transpersonalnom astrologijom.<br />
Na ovim ćete stranicama pronaći arhivu<br />
online knjiga velikog američkog filozofa, umjetnika<br />
i astrologa Dane Rudhyara, kao i velik<br />
broj članaka dubljeg i zanimljivog, vizionarskog<br />
pogleda na astrologiju.<br />
( Win*Star - jedan od ponajboljih profesionalnih<br />
astroloških alata<br />
( Online verziju astrološkog kalendara pronaći<br />
ćete na www.astrowow.com<br />
Također, prije ili kasnije, doći ćete u situaciju<br />
da tragate za astrološkim podacima aktualno<br />
popularnih ili pak povijesnih ličnosti. Naša je<br />
preporuka da posjetite stranice Astrology Data<br />
Bases (http://astroqueer.tripod.com/databases.html)<br />
gdje se nalazi pravo obilje linkova<br />
usmjerenih prema astrološkim bazama podataka<br />
na Internetu.<br />
Domaća web odredišta<br />
Domaćih stranica na temu astrologije baš i<br />
nema mnogo, barem ne onih koji astrologiju<br />
prezentiraju na prihvatljiv način. No, kako stvari<br />
stoje, realna je šansa da će takvu situaciju<br />
popraviti sve veća razvijenost blogosfere, kao<br />
i projekata koji je potiču ili podržavaju. Primjerice,<br />
svratite li na DvaNula, točnije na www.<br />
dvanula.com/rss.php?user=tedi, naići ćete<br />
na prikaz blogova, što domaćih što stranih, koji<br />
se redovito bave astrološkom tematikom.<br />
Od ostalih domaćih odredišta vrijedno je<br />
spomenuti news grupu hr.alt.astrologija koju<br />
možete čitati i na njoj diskutirati putem web<br />
sučelja na adresi http://groups.google.com/<br />
group/hr.alt.astrologija/. Na žalost, grupa nije<br />
aktivna koliko bi mogla biti, ali uz nešto više<br />
volje uključenih to se može brzo promijeniti.<br />
Na kraju ovoga pregleda želimo vam naklonost<br />
zvijezda u novoj godini i uspješno ovladavanje<br />
astrološkim alatima.<br />
( WOW (World of Wisdom) interpretacijski<br />
programi, idealni za laike<br />
188 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
helpdesk tips & tricks<br />
Uloviti sliku iz videozapisa<br />
Pogledali ste neki film ili drugu vrstu videozapisa i poželjeli izdvojiti samo jednu sliku koja<br />
vam se posebno svidjela. Pomoću jednog programa i par minuta slobodnog vremena<br />
ovaj posao postaje zabavna zadaća, a do zadovoljavajućeg rezultata dolazite vrlo brzo<br />
Piše: Predrag Kurtović<br />
Film ili neki drugi tip videodatoteke nije ništa<br />
drugo do slijed slika. Ako se ukaže potreba<br />
da iz videodatoteke izdvojite jednu ili<br />
više slika, morate posegnuti za programima koji<br />
su to u stanju učiniti. S druge strane, videozapis<br />
je komprimiran, a cijena kompresije je manja<br />
kvaliteta pojedinačne slike u videozapisu.<br />
Veličina i kvaliteta slike<br />
Ukoliko radite screenshot slike iz kvalitetne<br />
videodatoteke s niskim stupnjem kompresije,<br />
možete očekivati sliku koja će imati visoku kvalitetu.<br />
Primjer ovakve datoteke je DVD zapis.<br />
Izdvajate li sliku iz datoteke koja je kodirana<br />
visokim stupnjem kompresije, dobivena će<br />
slika biti loša. Svaka kompresija oduzima kvalitetu<br />
videomaterijalu. Što je veća kompresija, to<br />
je manja izlazna datoteka, ali je i manja njezina<br />
kvaliteta. Kod videodatoteka morate uzeti u<br />
obzir da su predviđene za gledanje, a ne za<br />
izdvajanje pojedine slike.<br />
Ako ste u mogućnosti, izdvojite par slika koje<br />
su razmaknute samo jednim frameom kako<br />
biste dobili mogućnost izbora najbolje slike.<br />
Sama razlučivost slike bit će jednaka razlučivosti<br />
videozapisa. Videozapis u rezoluciji od,<br />
primjerice, 640 x 480 piksela dat će sliku iste<br />
takve rezolucije. Povećanje rezolucije dobivene<br />
slike uvijek će i neizbježno voditi gubitku kvalitete.<br />
Smanjenje rezolucije će, naprotiv, doprinositi<br />
povećanju kvalitete.<br />
Bez alata nema zanata<br />
U svrhu izdvajanja slike iz videodatoteke možete<br />
koristiti besplatan alat imena VirtualDubMod,<br />
koji je modificirana inačica poznatog programa<br />
za obradu videozapisa. U ovom modificiranom<br />
programu dodane su opcije koje originalni<br />
program VirtualDub nema. Program možete<br />
preuzeti s adrese http://sourceforge.net/project/showfiles.php?group_id=65889,<br />
a cijela<br />
instalacija programa sastoji se u otpakiranju<br />
arhive u proizvoljnu mapu. Dekoderi su također<br />
bitni jer ovom programu omogućavaju dekodiranje<br />
videozapisa kodiranih raznim kompresijskim<br />
metodama. Stoga na svoje računalo instalirajte<br />
potrebne kodeke prije nego započnete s radom.<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
( Vrlo precizno možete odrediti frame koji vas<br />
zanima ( Još malo i imate sliku koju ste željeli<br />
Do željene slike u par<br />
koraka<br />
Pokrenite VirtualDubMod i učitajte datoteku<br />
iz koje želite izvući jednu ili više pojedinačnih<br />
slika. Prateći putanju File - Open Video File,<br />
dopustite ovom programu da napravi preview<br />
cijele učitane datoteke. Ako je datoteka ispravna,<br />
i preview će biti brzo generiran. Ukoliko<br />
postoji greška, ovaj program će je pokušati<br />
popraviti. Nakon što ugledate početni frame<br />
videodatoteke, možete je brzo pregledati<br />
pomoću kursorskih tipki. Kada dođete do<br />
zanimljive slike koju želite izdvojiti, pratite putanju<br />
Video - Snapshot source frame ili to isto<br />
napravite pomoću tipki Shift+1. Otvara se novi<br />
izbornik u kojem morate unijeti proizvoljno ime<br />
slike i format u kojem ćete sliku snimiti. Na<br />
raspolaganju vam stoje tri formata: BMP, TGA<br />
i PNG. Odabir od triju ponuđenih ovisi o vašim<br />
potrebama. BMP kao format nema kompresiju<br />
i zbog toga slika snimljena u ovom formatu<br />
ne gubi ništa na kvaliteti, ali je izlazna datoteka<br />
veća nego kod drugih formata. PNG ima<br />
mogućnost prikaza prozirne pozadine, što ga<br />
čini idealnim za razne efekte.<br />
"Uhvatite" sliku na ekranu<br />
Programi za reprodukciju videodatoteka<br />
često nude mogućnost imena capture frame.<br />
U osnovi, radi se o onome što možete napraviti<br />
i VirtualDubModom, samo što tamo imate<br />
veću kontrolu nad samom videodatotekom. U<br />
preglednicima videomaterijala morate ili točno<br />
znati trenutak kada dolazi željena scena ili zaustaviti<br />
reprodukciju pa napraviti frame capture.<br />
Ovisno o vrsti programa, slika se sprema na<br />
vaš tvrdi disk u obliku zadane datoteke ili pak<br />
ostaje u clipboardu, odakle ju je moguće dobaviti<br />
bilo kojim programom za obradu slike.<br />
Nemoćni Print Screen<br />
Na tipkovnici imate posebnu tipku zaduženu<br />
za ispis ekrana. Koristite li ovu opciju kako biste<br />
uhvatili željenu sliku dok se reproducira videodatoteka,<br />
bit ćete razočarani rezultatom. Naime,<br />
nakon ispisa te slike ili dobavljanja iz clipboarda<br />
na mjestu reprodukcije videodatoteke dočekat će<br />
vas crni prozor. Na ovaj način nije moguće uhvatiti<br />
"sliku" jer se prilikom reprodukcije videomaterijala<br />
koristi metoda koja zaobilazi procesiranje<br />
velike količine podataka koja je potrebna za ispis<br />
slike na ekranu. Na ovaj način procesor u računalu<br />
može obavljati druge, bitnije poslove. Navedeni<br />
razlog je krivac hvatanja crnog dijela ekrana<br />
pomoću aplikacija koje bez problema obavljaju<br />
svoj posao ako je u pitanju statična slika, tekst ili<br />
prikaz web stranice. Tako će, primjerice, IrfanView<br />
bez problema uhvatiti screenshot ekrana, ali neće<br />
moći uhvatiti jedinstvenu sliku iz videozapisa.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
189
helpdesk programiranje<br />
Ugrađene baze podataka<br />
Napravili ste svoju novu aplikaciju - Adresar. Morate li zaista korisnika tjerati da zajedno<br />
s vašom novom aplikacijom instalira i SQL Server ili Oracle kako bi je mogao koristiti?<br />
Možda se može i jednostavnije? Kako bi bilo da ugradite bazu podataka u svoju aplikaciju?<br />
Piše: Nikola Ratković<br />
Ako imate imalo doticaja s područjem ITja,<br />
teško ćete zaobići neku od popularnih<br />
baza podataka. Gotovo je nemoguće<br />
ne znati za njih. Vješti marketinški strojevi velikih<br />
proizvođača napunili su vam glavu raznim<br />
nazivima baza: Oracle, DB2, SQL Server,<br />
Sybase, MySQL.... I svi će vas pokušati uvjeriti<br />
kako vam treba baš njihov sustav. Veliki RDBM<br />
sustavi obično se "vrte" kao proces (ili više njih)<br />
na jednom ili više poslužitelja. Takvi su sustavi<br />
moćni, skalabilni i vjerojatno ćete naći jedan ili<br />
više njih koji će odgovarati vašim potrebama.<br />
No treba li vam sve to baš uvijek?<br />
Svemoćni adresar<br />
Primjerice, želite napraviti neku aplikaciju koja<br />
će služiti kao adresar. Često se događa da<br />
takve male jednostavne aplikacije zahtijevaju<br />
SQL Server, MySQL ili kakav drugi poslužiteljski<br />
RDBMS. Pretpostavimo da se radi o maloj<br />
desktop aplikaciji. Ta je aplikacija usmjerena<br />
na pojedinačnog korisnika koji će u adresaru<br />
držati popis svojih kontakata. Dakle, imamo<br />
scenarij s jednim korisnikom, koji ima svoj<br />
skup podataka što ih samo on koristi. Ima li u<br />
takvom slučaju smisla koristiti neki od velikih<br />
RDBM sustava? U ovakvim slučajevima to ne<br />
samo da nepotrebno opterećuje sustav, nego<br />
i zahtijeva od korisnika da instalira neki od tih<br />
"velikih" RDBM sustava na svoje računalo.<br />
Takvi se sustavi obično pokreću kao servisi i<br />
cijelo vrijeme zauzimaju manje ili više resursa.<br />
Umjesto njih možete koristiti vlastiti format ili<br />
XML. No vlastita rješenja rijetko opravdavaju<br />
uloženi rad. Tu na scenu stupaju tzv. ugrađene<br />
baze podataka (embedded databases). To su<br />
obično relacijske baze podataka koje nude<br />
većinu mogućnosti velikih relacijskih sustava,<br />
no uz neka ograničenja. Ovakve su baze<br />
jednostavne budući da zauzimaju malo resursa.<br />
Primjer takve baze je Access. Kod Accessa<br />
čitava baza dolazi u jednoj datoteci (MDB).<br />
Ne zahtijeva serversku instalaciju i solidnih je<br />
mogućnosti. Sam pogon baze podataka (database<br />
engine) dolazi s <strong>Windows</strong> operativnim<br />
sustavima, stoga obično nije potrebno koristiti<br />
dodatne biblioteke funkcija. Obično se kao<br />
nedostatak embedded baza navodi izostanak<br />
( Arhitektura ugrađenih baza podataka<br />
podrške za višekorisnički rad. To je djelomično<br />
točno, no činjenica je da za to nisu ni dizajnirane.<br />
Kako funkcionira ugrađena<br />
baza podataka<br />
Za razliku od baza podataka koje se neprestano<br />
vrte u svom procesu i čekaju da ih netko<br />
nešto upita, embedded sustavi ugrađeni su u<br />
samu aplikaciju. Vaša se aplikacija pokreće i<br />
pritom dinamički učitava čitav pogon (engine)<br />
baze podataka. To je obično vanjska biblioteka<br />
(npr. DLL ili više njih). Pristup toj bazi ostvaruje<br />
se u kontekstu procesa u kojem se aplikacija<br />
izvršava. Bazi se pristupa direktno preko<br />
aplikacijskih poziva samog pogona (API-ja),<br />
ili se ona koristi indirektno preko nekog od<br />
standardiziranih aplikacijskih sučelja (ODBC,<br />
JDBC, ADO.NET...). Indirektni pristup bazi<br />
preko nekog od standardnih sučelja umanjuje<br />
ovisnost aplikacije o bazi, a omogućuje i veću<br />
portabilnost programa. Baze su napravljene<br />
tako da onemogućuju narušavanje konzistentnosti<br />
što bi se dogodilo forsiranjem višekorisničkog<br />
rada. Obično se koriste metode zaklju-<br />
čavanja tablica, zapisa ili pak čitave datoteke<br />
u kojoj se nalaze podaci baze. Današnje<br />
ugrađene baze podataka poprilično su moćne<br />
i omogućavaju korištenje SQL poziva, transakcija<br />
i okidača, a obično podržavaju i referencijalni<br />
integritet. No imajmo na umu da ovakva<br />
baza nikad ne pokriva sve mogućnosti kao<br />
veliki RDBM sustavi.<br />
Namjena<br />
Embedded baze podataka koriste se prvenstveno<br />
u sklopu aplikacija u kojima je baza<br />
adekvatan način pohrane podataka. To su,<br />
primjerice, desktop aplikacije koje zahtijevaju<br />
takav sustav pohrane i manipulacije podacima.<br />
Adresar se obično uzima kao arhetip<br />
takvih aplikacija. To je jednostavna baza<br />
podataka u kojoj je moguće stvoriti veze<br />
između podataka (npr. tablice: osobe, gradovi,<br />
zemlje). Naravno, to je pomalo trivijalan<br />
primjer, ali dostatan za pokaz. Primjerice,<br />
mnoštvo aplikacija za pohranjivanje podataka i<br />
bilješki koristi neke od embedded baza podataka<br />
(outliners). Ovo su možda jednostavni i<br />
banalni primjeri, no imajte na umu da mnogo<br />
vaših telefona zapravo koristi neku od ugrađenih<br />
(embedded) baza podataka za pohranu<br />
vaših kontakata, SMS-ova, podsjetnika i<br />
raznih drugih informacija spremljenih u vašem<br />
telefonu. Što su telefoni "pametniji", to su<br />
baze podataka bolje i "jače". Sva ta "pamet"<br />
mora se smjestiti u neko pouzdano spremište.<br />
Dakle, još jedna prednost ovih baza je mogućnost<br />
rada na arhitekturama s ograničenim<br />
resursima, kao što su nedovoljno velik prostor<br />
za pohranu, slabi procesori ili mala količina<br />
memorije. Dobra ugrađena baza podataka<br />
radi bez administracije (zero-administration).<br />
Ipak, nemojte očekivati da ćete moći samo<br />
otrčati do korisnika i na brzinu mu podesiti<br />
bazu. Sve mora raditi pouzdano i izdržati<br />
korisnikove dobre i loše navike. Kod mobilnih<br />
uređaja obično se radi o komercijalnim implementacijama<br />
baza koje su razvili sami proizvođači<br />
tih uređaja ili ih kupuju od trećih proizvođača.<br />
Primarni interes ovog članka, doduše,<br />
nisu mobilni uređaji, no neke od spomenutih<br />
baza postoje i u tzv. mobilnoj verziji.<br />
190 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
SQL Server 2005 Compact Edition<br />
Microsoft je ovim proizvodom izazvao pravu konfuziju. Naime, ovaj je proizvod nedavno<br />
preimenovan u SQL Server 2005 CE. Tako se zvao i na početku kada je napravljen<br />
kao baza za mobilne uređaje (<strong>Windows</strong> CE). Nakon toga je preimenovan u SQL Server<br />
Mobile, a zatim u SQL Server Everywhere. Prije par mjeseci ponovo mu je vraćeno staro<br />
ime. Također, ova baza nije samo još jedna varijanta SQL Servera 2000 ili SQL Servera<br />
2005 ili pandan izdanju Express. Ovo je naprosto poseban proizvod koji nema direktne<br />
veze s bazom podataka SQL Server koju poznajemo pod sličnim imenom.<br />
Povremeno povezani<br />
sustavi<br />
Ova sintagma označava sustave koji su obično<br />
povezani s nekim poslužiteljskim sustavom<br />
od kojeg primaju podatke i šalju ih natrag. No<br />
uvjet je da sustavi mogu funkcionirati i kada ta<br />
veza ne postoji. Idealan primjer je čitač poruka<br />
e-pošte ili Usenet grupa. Ne možete uvijek<br />
očekivati postojanje veze prema poslužitelju,<br />
no korisniku morate omogućiti da radi i u tom<br />
slučaju - u tzv. offline načinu rada. Vratimo se na<br />
primjer rada s mail aplikacijom - to je slučaj kada<br />
nemate vezu s Internetom, no i dalje možete<br />
čitati poruke e-pošte preuzete s poslužitelja,<br />
označiti ih za brisanje ili napisati nove. Jednom<br />
kada sustav opet uspostavi vezu s poslužiteljem<br />
(servisom, aplikacijom, bazom podataka), vaši će<br />
se podaci sinkronizirati. Na poslužitelju se tada<br />
brišu poruke koje ste označili za brisanje, preuzimaju<br />
se nove te se šalju one koje su u embedded<br />
bazi označene za slanje. Ovakve aplikacije<br />
posjeduju dodatnu fleksibilnost: iako pisane kao<br />
klijentske aplikacije, preživljavaju i kada poslužitelji<br />
nisu dostupni. Dakle, embedded baze podataka<br />
idealne su za kreiranje klijentskih aplikacija te<br />
mogu raditi u offline načinu rada, pri čemu baza<br />
služi kao međuspremnik s podacima s kojima i<br />
dalje možete raditi. Ovakav način rada uobičajen<br />
je na raznim dlanovnicima i telefonima. Mi smo<br />
se odlučili istaknuti neke od prilično popularnih<br />
embedded sustava, koji su usto i besplatni.<br />
SQLite<br />
SQLite je štedljiva, mala i brza baza podataka<br />
čija osnovna varijanta ima samo 30 tisuća linija<br />
C-koda. Prilagođena je gotovo svim platformama,<br />
a postoji i podrška za mobilne uređaje<br />
(Pocket <strong>PC</strong>). Ova baza postaje sve popularnija<br />
i koristi se u mnogim komercijalnim i slobodnim<br />
aplikacijama. Sam pogon baze nalazi se u<br />
datoteci od nepunih 200 kB i podržava dobar<br />
dio specifikacije SQL-92 (http://en.wikipedia.<br />
( Administracija baze SQLite<br />
org/wiki/SQL-92). Baza štedljivo koristi resurse<br />
te je vrlo brza. Specifičnost baze je da nema<br />
strogo definirane tipove, već zapravo postoje<br />
afiniteti (TEXT, NUMERIC, INTEGER, REAL,<br />
NONE). Postoji mnoštvo sučelja za ovu bazu, pa<br />
ju je moguće koristiti na bilo kojoj platformi iz bilo<br />
kojeg jezika, kao i na gotovo svim operativnim<br />
sustavima. Sve potrebno možete pronaći na<br />
službenim stranicama www.sqlite.org.<br />
Firebird<br />
O ovom sustavu pisali smo u prošlom broju,<br />
no prvenstveno kao o poslužiteljskoj bazi<br />
podataka. Međutim ova baza podataka ima<br />
i drugu, mračniju stranu. Moguće ju je koristiti<br />
kao embedded bazu podataka i pritom<br />
zadržati većinu funkcionalnosti koje posjeduje<br />
poslužiteljska strana. Ovo je zapravo jedna od<br />
najmoćnijih ugrađenih baza podataka. Posjeduje<br />
zaista ogromne mogućnosti: okidače,<br />
sekvence, spremljene funkcije i procedure,<br />
transakcije, korisničke tipove podataka i niz<br />
drugih pogodnosti. Ova je baza zapravo hack<br />
originalnog Firebirda koji omogućuje takvo<br />
korištenje baze. Najbolje od svega je što istu<br />
bazu možete koristiti i u poslužiteljskom načinu<br />
rada, naravno ne istovremeno. Bazu podržavaju<br />
gotovo svi poznatiji operativni sustavi, a<br />
ona sama podržava i sva poznatija sučelja za<br />
pristup bazama. (Više na stranicama www.<br />
firebirdsql.org).<br />
helpdesk programiranje<br />
HSQLDB<br />
SQL Server 2005 Compact Edition<br />
HSQLDB je vrlo zanimljiv koncept. Ova baza je<br />
u potpunosti napisana u Javi, a čitava je biblioteka<br />
manja od 100 kB. Istovremeno je krase neke<br />
napredne mogućnosti. Tu su pogledi, okidači,<br />
spremljene procedure i funkcije koje mogu biti<br />
pisane u Javi. Tu je i podrška za transakcije i tablice.<br />
Tablice je moguće stvarati i u memoriji kako<br />
bi se postigle što bolje performanse. Ova baza<br />
koristi se i u paketu OpenOffice, a u svojim je<br />
proizvodima koriste i mnoge poznate tvrtke. Ukoliko<br />
razvijate aplikacije u Javi i potrebna vam je<br />
ugrađena baza - ovo je definitivno prvi izbor. Kada<br />
god koristite Javu, možete koristiti i ovu bazu.<br />
Ona radi i s Kaffe implementacijom Jave. Ova se<br />
baza može pokrenuti i u poslužiteljskom načinu<br />
rada. Sve potrebne datoteke i dokumentaciju<br />
možete naći na stranicama www.hsqldb.org.<br />
Microsoft SQL Server 2005<br />
Compact Edition<br />
Na prvi je pogled riječ o novom proizvodu na<br />
tržištu, no zapravo se radi o bazi SQL Server<br />
Everywhere, koja se pak prije zvala SQL Server<br />
Mobile. Prema sadašnjem nazivu moglo bi se<br />
zaključiti da se radi o još jednoj varijanti SQL Servera<br />
2005. No tome nije tako: ova baza nema<br />
praktički nikakve direktne veze sa SQL Serverom<br />
2005. Riječ je o embedded bazi podataka koja<br />
ne zahtijeva poseban proces (servis) u kojem se<br />
vrti, nego se ugrađuje u samu aplikaciju. Čitav je<br />
pogon smješten u nekoliko DLL-ova koje distribuirate<br />
uz svoju aplikaciju. Baza nema naprednih<br />
mogućnosti kao ostale baze - dakle, ništa od<br />
spremljenih procedura i funkcija, nema okidača,<br />
nema pogleda. No ovu bazu odlikuju velike<br />
mogućnosti replikacije i sinkronizacije s velikim<br />
bratom - SQL Serverom. Microsoft je osigurao<br />
potrebne biblioteke kako bi omogućio što<br />
jednostavnije i moćnije sinkroniziranje. Time je<br />
prvenstveno ciljao na tržište mobilnih uređaja, no<br />
sada ovu bazu pokušava nametnuti i za desktop<br />
računala. Trenutno postoji podrška za platforme<br />
<strong>Windows</strong> i <strong>Windows</strong> Mobile (<strong>Windows</strong> CE).<br />
Baza podataka HSQLDB Firebird SQLite SQL Server 2005 CE<br />
Podržane platforme Java Runtime <strong>Windows</strong>,<br />
Linux,<br />
MacOS<br />
i ostali<br />
unixoidi<br />
<strong>Windows</strong>,<br />
Linux, MacOS<br />
i ostali<br />
unixoidi<br />
<strong>Windows</strong>, <strong>Windows</strong><br />
CE<br />
Spremljene procedure i<br />
funkcije<br />
Da (Java) Da Ne Ne<br />
Transakcije Da Da Da Da<br />
SQL upiti Da Da Da Da<br />
Referencijalni integritet Da Da Da Da<br />
Okidači Da Da Da Ne<br />
Pogledi (Views) Da Da Da Ne<br />
Privremene tablice Da Ne Da Ne<br />
Podržana sučelja JDBC Sva poznata<br />
sučelja<br />
Sva poznata<br />
sučelja<br />
ADO.NET<br />
ACID karakteristike Ne potpuno Da Da Da<br />
siječanj <strong>2007.</strong> pc chip <strong>140</strong> 191
sadržaj DVD-a<br />
Novi programi za novu godinu<br />
Krenite u novu godinu s novim skupom besplatnih programa koje je za vas odabrala redakcija pc<br />
chipa. U sklopu ovomjesečne teme broja na DVD-u možete pronaći 105 korisnih besplatnih programa<br />
koji su detaljnije opisani u magazinu. Zbog teme broja nešto je promijenjen DVD za ovaj<br />
broj, no, sudeći po vašim reakcijama, to ste i željeli...<br />
Piše: Damir Šohar<br />
Iako nam nikad nije glavni cilj bio što veći<br />
broj programa, već njihova kvaliteta i korisnost,<br />
ovog mjeseca, zahvaljujući temi broja<br />
i suradnji većeg dijela redakcije, sakupili smo<br />
više programa nego inače. Na ovomjesečnom<br />
DVD-u naći ćete tako 150 različitih programa,<br />
igara, drivera i sličnog korisnog softvera. A<br />
većina toga potpuno je besplatna za korištenje.<br />
Kako je besplatnim programima iz teme broja<br />
posvećeno dovoljno prostora u magazinu,<br />
ovdje nećemo govoriti o njima. Na neke od njih<br />
već ste navikli u Klasici, a neki još do sada nisu<br />
objavljeni na našem DVD-u.<br />
Bez Klasike<br />
Klasika, omiljena rubrika većine naših vjernih<br />
čitatelja koji žele imati sve osnovne besplatne<br />
aplikacije na jednom mjestu, iz očitih razloga<br />
ne postoji na DVD-u <strong>140</strong>. Kako se u dobroj<br />
mjeri poklapa s temom broja, odlučili smo je<br />
privremeno ukloniti. Neke programe na koje ste<br />
navikli (npr. Firefox i Thunderbird) nećete naći u<br />
ovom broju. No to je iznimno, samo ovaj broj.<br />
Od sljedećeg broja Klasika će biti kombinacija<br />
stalnih programa te najboljih novih, opisanih<br />
u ovoj temi broja. I vi možete utjecati na to koji<br />
će programi ući u stalnu kolekciju ako nam<br />
pišete na dvd@pcchip.hr. Na toj adresi primamo<br />
i vaše želje za objavu i drugog softvera koji<br />
se smije javno distribuirati.<br />
Još jedan razlog naveo nas je na privremeno<br />
izbacivanje Klasike. Nekolicina čitatelja potužila<br />
se u zadnje vrijeme na velik broj programa koji<br />
se ponavljaju. Budući da se to može odnositi<br />
jedino na ovu rubriku, i njima smo ispunili želju.<br />
Za one koji ipak trebaju najnovije drivere za<br />
svoj hardver privremeno smo ovu rubriku prebacili<br />
među programe, ali od sljedećeg mjeseca<br />
naći ćete upravljačke programe tamo gdje<br />
ste i navikli, u rubrici Klasika.<br />
Igre nešto slabije<br />
Zbog velikog broja programa u temi broja<br />
najviše su stradale igre. Čak tri naslova koja<br />
smo već uvrstili na DVD morali smo ukloniti<br />
zbog manjka prostora. To je prije svih Gothic 3<br />
Demo, koji teži preko gigabajta, a na sljedeći<br />
DVD uvrstit ćemo ga ako nam se javite da<br />
biste htjeli isprobati ovaj RPG odlične grafike<br />
i atmosfere. Nadalje, ispao je i Open Season,<br />
demo igre koja je rađena prema istoimenom<br />
animiranom filmu, te Trickster online, nešto<br />
drugačiji MMORPG od onih na koje ste navikli.<br />
Bez obzira na izostanak ovih igara (koje<br />
ćemo objaviti na sljedećem DVD-u ako pokažete<br />
interesa za njih), na DVD smo uvrstili<br />
dovoljno naslova da se zabavite kroz siječanj.<br />
Prije svega, tu je FlatOut 2, nastavak igre s<br />
najviše razbijanja automobila, koja uz to ima<br />
odličan fizikalni model. Prije instalacije instalirajte<br />
posljednji Direct X (možete ga pronaći na<br />
prošlom DVD-u) jer bi to mogao biti razlog ako<br />
vam instalacija ne radi. Demo sadrži dvije trake<br />
i dva posebna događaja na kojima se možete<br />
okušati s tri automobila.<br />
Za one koji se više vole igrati rata nego voziti<br />
automobile tu je novi nastavak megahita Splinter<br />
Cell pod nazivom Double Agent. Iako je izašla<br />
i demo-verzija za više igraća, odlučili smo<br />
se za verziju za jednog igrača, jer u posljednje<br />
vrijeme objavljujemo mnogo igara koje se<br />
mogu igrati isključivo preko Interneta, kao što<br />
je demo za više igrača Splinter Cella.<br />
Onima koji imaju stalnu vezu preporučujemo<br />
Albatross18 ako ga već nisu isprobali. To je<br />
online simulacija golfa s elementima RPG-a<br />
(oprema igrača, razni dodaci koje možete<br />
pojesti, a daju vam snagu, preciznost ili slično).<br />
Na Internetu se održavaju i turniri, a kad god<br />
zaželite možete se okušati u partiji, jer će vas u<br />
svako doba čekati drugi ljubazni igrači iz cijelog<br />
192 pc chip <strong>140</strong> www.pcchip.hr
svijeta. Igra je besplatna, a plaćaju se samo<br />
razni dodaci unutar igre.<br />
Za one koji ne mogu prežaliti što je ispao<br />
Open Season Demo, tu je igra slične tematike<br />
(prema animiranom filmu Luca Bessona). Zove<br />
se Arthur and the Minimoys. Za ljubitelje animiranih<br />
likova i ekstremnih sportova tu je port sa<br />
Sega konzole, uspješnica Sonic Riders u kojoj<br />
vozite Airboard.<br />
Osim hitova, u rubrici Ostalo naći ćete još<br />
nekoliko igara, a svakako vam preporučujemo<br />
originalni Railroad Tycoon koji je izašao 1990.<br />
godine, a MicroProse ga sada daje besplatno.<br />
Programi :: Multimedija<br />
SUPER v2006.19<br />
Video i audio konverter čiji detaljan opis<br />
možete pronaći u pc chipu broj 138.<br />
Tema broja :: Razno<br />
Rainlendar Lite 2.0.1<br />
Jedan od najzanimljivijih programa opisanih u<br />
temi broja. Svakako isprobati!<br />
Linux :: Igre<br />
Frets On Fire<br />
Igra nalik na poznati Guitar Hero, samo što je<br />
ova u potpunosti besplatna. Svirajte što preciznije<br />
i izdržite što dulje u igri. Na DVD-u se nalazi i<br />
<strong>Windows</strong> inačica igre u rubrici Igre::Ostalo.<br />
siječanj <strong>2007.</strong><br />
sadržaj DVD-a<br />
DVD<strong>140</strong><br />
Igre :: Hitovi<br />
FlatOut 2 Demo<br />
Izašao je drugi nastavak popularne igre FlatOut u kojoj nije cilj samo biti što brži, već automobilom<br />
izvoditi svakakve vratolomije, a vozilo u potpunosti demolirati. Ovaj demo nudi vam dvije<br />
trake, dva posebna događaja i tri automobila. Prije instalacije igre instalirajte posljednji Direct X.<br />
Igre :: Hitovi<br />
Albatross18: Season Two v3.07a<br />
Jedna od najboljih online golf igara s elementima RPG-a. Zajednica igrača nevjerojatno je ljubazna,<br />
što je rijetkost u online igrama. Tvorci zarađuju na onima koji žele više od igre: nove likove, novu<br />
opremu (palice, loptice), ali u igri možete uživati i potpuno besplatno. Albatross18 je bio hit kada smo<br />
ga prvi put objavili na DVD-u, a kako je sada izašla nova, treća verzija, ponovo ju stavljamo na DVD.<br />
pc chip <strong>140</strong><br />
193
Change language