You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
NA DVD-u:<br />
Burnout Paradise: Ultimate Box<br />
Website Layout Maker<br />
JEDNOSTAVNOST TEHNOLOGIJE<br />
The Pirate Bay<br />
Suđenje ne odlučuje samo o sudbini Pirate Baya, nego<br />
i o slobodi izražavanja na Internetu<br />
Netbook računala<br />
Ultraprijenosno, jeftino, prihvatljivo brzo i prije svega funkcionalno.<br />
Zašto smo bili prisiljeni čekati sve ove godine<br />
SSD - disk<br />
budućnosti<br />
broj <strong>167</strong> travanj 09. cijena 35kn bih 11km slo €5 srbija 250rsd<br />
STREAMING<br />
S neta na disk<br />
Kako i čime pratiti sve veću poplavu zvuka<br />
i slike na Internetu<br />
HELPDESK<br />
Vizualni efekti<br />
Sve što je potrebno je malo znanja i<br />
Blendera, te naravno - strpljenje
Oglas<br />
Nadnaslov<br />
2 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
3
Sadržaj<br />
<strong>PC</strong><strong>chip</strong> <strong>167</strong><br />
I M P R E S S U M<br />
www.pc<strong>chip</strong>.hr<br />
desk@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
tel/faks: +385 (1) 6117 355<br />
Jasmin Redžepagić<br />
glavni urednik<br />
Sandra Veić Sukreški<br />
izvršna urednica<br />
uredništvo:<br />
Hrvoje Jurman (Vijesti)<br />
Gordan Orlić (Igre)<br />
Slaven Pintarić (Hardver)<br />
Gordan Struić (Helpdesk)<br />
Ante Vukorepa (Softver)<br />
kolumnisti:<br />
Branko Špoljarić Barney<br />
Dubravko Grakalić<br />
Sanja Radović<br />
stalni suradnici:<br />
Miroslav Benak, Franko Buneta, Ivan<br />
Capan, Srđan Cvjetović, Željko Draščić,<br />
Ana Đorđević, Robert Gelo, Denis<br />
Habeković, Tomislav Jagušt, Magdalena<br />
Jurić, Ivan Jurišić, Boris Kretonić, Marko<br />
Kriška, Nenad Kubat, Predrag Kurtović,<br />
Leo Lokas, Dean Narandžić, Tomislav<br />
Ocvirek, Tomislav Perić, Ivo Rađa, Nikola<br />
Ratković, Tomo Sombolac, Marin Ujdur,<br />
Ante Vukorepa<br />
Ognjen Maravić (fotograf)<br />
Nikša Kuzmić (grafičar)<br />
Ana Đorđević (lektorica)<br />
Origami web studio<br />
(izrada i održavanje web portala)<br />
A1 VIDEO<br />
Žarko Milić<br />
direktor<br />
zarko@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
Dražen Seražin<br />
voditelj pretplate<br />
pretplata@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
podaci o izdavaču:<br />
A1 Video d.o.o., Cvijete Zuzorić 25<br />
10000 Zagreb, MB: 1148389<br />
žiro-račun:<br />
2402006-1100061977<br />
devizni račun:<br />
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Croatia<br />
A1 Video d.o.o. 700 100 – 1148389<br />
SWIFT: ESBCHR22<br />
Sva autorska prava magazina <strong>PC</strong><strong>chip</strong> zakonom su zaštićena. Pretisak,<br />
umnožavanje ili prenošenje teksta, grafike i slikovnog materijala u<br />
cijelosti ili djelomično nije dopušteno bez suglasnosti izdavača.<br />
Sve cijene navedene u magazinu izražene su s uračunatim porezom<br />
na dodanu vrijednost, osim cijena na inozemnom tržištu te ako u<br />
tekstu nije navedeno drugačije. Uredništvo magazina ne odgovara za<br />
istinitost cijena. Cijene su naveli sami dobavljači proizvoda u trenutku<br />
testiranja. Molimo da tehničke specifikacije proizvoda i cijene prilikom<br />
kupnje provjerite kod odgovarajućih tvrtki.<br />
22<br />
56<br />
Odvijač i mirna<br />
ruka<br />
Nakon što ste u pretprošlom<br />
broju pročitali što vam sve<br />
treba za sastavljanje vlastitog<br />
računala, evo sad i uputa kako<br />
se to radi. Bez brige, sve ćete<br />
obaviti u tren oka<br />
Novi duh<br />
u starom<br />
tijelu<br />
36<br />
Povratak u budućnost<br />
Jesu li mehanički tvrdi diskovi zaista na kraju svog puta Je li<br />
napokon došlo vrijeme za smjenu ne samo generacija, nego i<br />
tehnologije Možda, ali samo uz smanjenje cijene<br />
64<br />
Dođoh, vidjeh,<br />
pospremih<br />
Imamo li brzu vezu s Internetom,<br />
gotovo je sigurno da<br />
ćemo dio vremena potrošiti na<br />
YouTubeu ili nekom sličnom<br />
mjestu. Još kad bismo te zapise<br />
mogli i pohraniti u svoje<br />
računalo…<br />
Glavna odlika novih AMD-ovih<br />
AM3 procesora je integrirana<br />
podrška za sve popularniju DDR3<br />
memoriju. Vrlo je praktično<br />
što nove procesore možete<br />
koristiti i u starim AM2+ matičnim<br />
pločama<br />
72<br />
Sony Vegas<br />
Movie Studio<br />
Platinum 9<br />
Korisničko sučelje u ovoj se<br />
verziji nije promijenilo što će<br />
svakako pozdraviti svi potencijalni<br />
korisnici, a naročito oni<br />
navikli na konkurentske aplikacije<br />
za video obradu<br />
4 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Sadržaj<br />
index<br />
92<br />
Kupi loš site i zaradi!<br />
Imate nešto novca i vremena Ne znate kako ih iskoristiti Zašto<br />
ne biste prokrstarili Internetom, kupili poneki loš web site,<br />
preuredili ga i skupo prodali Može se dobro zaraditi<br />
96<br />
Helpdesk<br />
Kriptiranje važnih datoteka, kreiranje<br />
vizualnih efekata, korištenje<br />
računala kao centra kućne zabave<br />
samo su neke od stvari koje ćete<br />
naučiti u Helpdesku<br />
128<br />
Tanjur bez kojeg se ne može<br />
Bez obzira na kabelsku i internetsku<br />
konkurenciju, satelitsku opremu<br />
nećemo skoro ukloniti s krovova, zidova<br />
i iz dnevnih boravaka. Osim ako nas ne<br />
potjera lokalni inspektor<br />
hardver<br />
22......... Nov duh u starom tijelu<br />
24......... Netbook računala<br />
30......... Toshiba Tecra R10<br />
32......... Olympus mju Tough 8000/6000<br />
34......... Asus ENGTS250 Dark<br />
36......... Povratak u budućnost<br />
44......... Gadgeti<br />
46......... Western Digital TV HD<br />
47......... Antec Nine Hundred Two<br />
47......... Zalman GS1000<br />
48......... Point of View GTX285 EXO<br />
49......... ASRock X58 SuperComputer<br />
49......... ASUS Rampage II GENE<br />
50......... Level One FCS 5030<br />
51......... HG<strong>PC</strong> X-Treme PN-XVP38525<br />
51......... ComTrade Perfect 5700<br />
52......... MSI GX720X-025EU<br />
52......... Logitech G19<br />
53......... Samsung P2370<br />
54......... Canon PowerShot SX 10IS<br />
55......... Konica Minolta bizhub C20<br />
56......... Odvijač i mirna ruka<br />
internet<br />
92......... Kupi loš site, uredi ga i zaradi!<br />
95......... Više od CMS-a<br />
136...... Suđenje PirateBayu<br />
softver<br />
64 ........Dođoh, vidjeh, pospremih<br />
72......... Sony Vegas Movie Studio<br />
Platinum 9<br />
76......... Internet Filtering Proxy 3.0<br />
78......... SQLyog Enterprise 8<br />
79......... Wondershare PPT2DVD<br />
80......... Microsoft Small Basic 0.3.1<br />
82......... DeepSkyStacker 3.2.2<br />
84......... Adobe Soundbooth CS4<br />
86......... XBMC Media Center 8.10<br />
88......... Internet Explorer 8<br />
90......... WinSplit Revolution 9<br />
igre<br />
124...... Vijesti i najave<br />
126...... Flash igre<br />
stalne rubrike<br />
8........... Pisma<br />
12......... Vijesti<br />
20......... Barneyjeva pećina<br />
21......... <strong>PC</strong> Chick<br />
130...... Sadržaj DVD-a<br />
reportaže<br />
128...... Tanjur bez kojeg se ne može<br />
Open Source<br />
132...... Linux i multimedija<br />
helpdesk<br />
96......... Kriptirajte povjerljive datoteke<br />
98......... Vizualni efekti<br />
102...... Računalo kao centar zabave<br />
106...... Brži i stabilniji Windowsi<br />
108...... Tipkovnicom ili mišem<br />
109...... Zapakiraj i odnesi<br />
112...... Izrada Linux usmjernika<br />
115...... Fotografiju pretvorite u crtež<br />
116...... Iskoristite prednosti Operinih<br />
widgeta<br />
118...... Googleovi alati kao web rokovnik<br />
120...... Pitanja i odgovori<br />
Moby<br />
142...... Novi modeli<br />
144...... BlackBerry 9500 Storm<br />
148...... SMS spašava proračun<br />
150...... Nokia 8800 Carbon Arte<br />
poslovno<br />
152...... Vijesti<br />
153...... Prof. dr. Mladen Vedriš<br />
141 Moby<br />
BlackBerry 9500 Storm u zadnje vrijeme “iskače” iz gotovo svakog<br />
televizijskog reklamnog bloka, pa je red da i mi kažemo što mislimo<br />
o zadnjoj “bobici” iz kanadskog RIM-a<br />
151<br />
Poslovni prilog<br />
E-turizam<br />
Uobičajena kvaliteta<br />
kolumne profesora Vedriša i<br />
dalje predvodi naš popularni<br />
poslovni prilog u kojem smo<br />
progovorili o tom je li moguć<br />
e-turizam<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
5
Oglas<br />
Nadnaslov<br />
6 travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Vijesti<br />
12 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHiP<br />
M icrosoftovo preuzimanje Yahooa<br />
odavno je poprimilo oblik solidne<br />
sapunice s velikim brojem obrata, promjena<br />
mišljenja i napetosti. Vjerujemo<br />
da je povijest ove potencijalne akvizicije<br />
svima poznata - Microsoft je nudio dobar<br />
novac za preuzimanje Yahooa, no glavešine<br />
u toj kompaniji htjele su još više i na<br />
kraju se činilo da su pregovori završeni i<br />
da je ta priča gotova. No javili su se dioničari<br />
koji su prosvjedovali protiv odbijanja<br />
Microsofta jer su smatrali da je ponuđena<br />
cijena zadovoljavajuća te bi zadovoljila<br />
apetite većine njih. No, u Yahoou su<br />
se odlučili okrenuti Googleu, a njihova<br />
suradnja završila je neslavno. To je rezultiralo,<br />
kao što smo pisali u prošlom broju,<br />
najavom odlaska Jerryja Yanga, čime se<br />
ponovno otvorio prostor za suradnju ove<br />
kompanije s Microsoftom, što su ponovno<br />
zahtijevali i dioničari. Iako je Ballmer<br />
suradnju na početku odbio, u jednom je<br />
intervjuu za Wall Street Journal ponovno<br />
okrenuo ploču rekavši da je akvizicija Yahooa<br />
ne samo nužna, već da do nje treba<br />
doći što prije. Dionica Yahooa odmah je<br />
porasla te su počele razne špekulacije<br />
o eventualnoj cijeni dionice po kojoj bi<br />
došlo do preuzimanja, ali do zaključenja<br />
izlaska ovog broja ništa se još nije promijenilo.<br />
Zanimljivo je da je Ballmer u istom<br />
intervjuu za WSJ rekao da njegova kompanija<br />
ne pregovara s Yahooom, ali i da<br />
pregovara, to ne bi priznao u javnosti, što<br />
je povećalo sumnje da se pregovori zaista<br />
odvijaju. Usporedo s ovim informacijama<br />
ide i objava da je na mjesto Microsoftove<br />
Online Services Groupe (OSG) došao<br />
Qi Lu, bivši zaposlenik Yahooa koji je u<br />
toj kompaniji proveo desetak godina, što<br />
mnogi također smatraju znakovitim. No,<br />
kao i do sada - opet nemamo nikakvih<br />
konkretnih informacija - informacije o<br />
tome hoće li do akvizicije zaista doći i<br />
hoće li Microsoft preuzeti čitavu kompaniju<br />
ili samo njihovu tražilicu i dalje su<br />
nam nepoznate kao i svih ovih mjeseci.<br />
(hj)<br />
B l i ž i l i s e kr a j s a p u n i c i g o d i n e <br />
Microsoft je ponovno zainteresiran, no sudbina Yahooa i dalje je neizvjesna<br />
Preuzeti Yahoo ili ne, pita se Ballmer…<br />
Microline je s tvrtkom<br />
HP potpisao<br />
distributerski ugovor<br />
za IPG (Imaging<br />
and Printing<br />
Group) koji čine<br />
laserski i tintni pisači<br />
te višenamjenski<br />
uređaji, skeneri i pisači<br />
velikih formata.<br />
Microline je među<br />
najstarijim informatičkim<br />
tvrtkama u<br />
Hrvatskoj, uspješno<br />
posluje već gotovo<br />
20 godina. (hj)<br />
ukratko<br />
M i c r o l i n e<br />
distribuira<br />
H P - o v I P G<br />
HTC kupuje Palm<br />
P eter Chou iz HTC-a na<br />
jednoj je konferenciji za<br />
novinare krajem studenog<br />
iznio zanimljive podatke vezane<br />
uz prošlo, ali i buduće<br />
poslovanje te kompanije.<br />
Tako je obavijestio da će<br />
njegova kompanija povećati<br />
isporuke modela G1 te modela<br />
Touch Diamond koji<br />
pogoni Microsoftov Windows<br />
Mobile, što su odlične<br />
vijesti u vrijeme kada se<br />
govori o smanjenju porasta<br />
mobilnog tržišta uzrokovanog<br />
gospodarskom krizom.<br />
Ova je informacija i odgovor<br />
na kritike kako njegova kompanija<br />
smanjuje narudžbe,<br />
a demantirao je i glasine o<br />
tome kako će i u HTC-u uslijediti<br />
otkazi.<br />
Glasine koje su se pojavile o<br />
tome da ova kompanija planira<br />
određene akvizicije nije<br />
htio komentirati, no zanimljivo<br />
je da se na Internetu u<br />
smislu preuzimanja najčešće<br />
spominje Palmovo ime. Špekulira<br />
se da bi HTC mogao<br />
preuzeti Palm za relativno<br />
malen novac te bi mogao<br />
iskoristiti njegovo dugogodišnje<br />
iskustvo i najavljeni novi<br />
OS. No, kako je opet riječ o<br />
glasinama, pričekat ćemo<br />
službene informacije i objave<br />
iz ovih kompanija. (hj)<br />
Najpopularniji Palmov model<br />
trenutno je Centro<br />
Cijena preuzimanja<br />
Nakon što je cijena Yahooove dionice pala ispod deset dolara, informacija o preuzimanju ponovno<br />
ju je podigla za desetak posto, a postavlja se i pitanje po kojoj bi cijeni Microsoft sad mogao preuzeti<br />
tu kompaniju. Iz Ivory Investment Managementa, koji posjeduje 1,5 posto dionica Yahooa, vjeruju<br />
da bi, u slučaju dogovora s Ballmerom, cijena dionice mogla porasti na između 24 i 29 dolara. To<br />
je i dalje manji iznos od onog koji je prvotno početkom 2008. godine ponuđen Yahoou, a prema<br />
trenutnoj situaciji moguća cijena akvizicije bliža je iznosu od 24 nego 29 dolara. Ipak, do sada je bilo<br />
i previše špekulacija oko preuzimanja i eventualne cijene dionica, pa poželimo Microsoftu i Yahoou<br />
da u 2009. godini napokon riješe status i okončaju najveću IT sapunicu iz 2008. godine. (hj)<br />
JEDNOSTAVNOST TEHNOLOGIJE<br />
<strong>PC</strong> CHIP SIJEČANJ 09. 164 HD VIDEO / VODENA HLAĐENJA / SLUŠALICE ZA GAMING I VOIP / REPORTAŽA: CERN<br />
broj 164 siječanj 09. cijena 35kn bih 11km slo €5 srbija 250rsd<br />
NA DVD -u:<br />
AV VoizGame 6.0.32<br />
Fu s i o nD e s k St a r te r Ed i t i o n<br />
Tišina ima<br />
svoju<br />
c i j e n u<br />
VODENA HLAĐENJA<br />
Uk lo ni t i ve nt i lato r e i z<br />
d a n a š n j i h r a č u n a l a l a k š e<br />
je nego ikada prije<br />
S neprijateljem<br />
sada možete i<br />
razgovarati<br />
Slušalice za gaming<br />
i VoIP<br />
RAZGOVORI UGODNI<br />
H T C Tou c h H D<br />
i P h o n e konačno ima konkurenciju!<br />
K r i z a u I T-ju<br />
Radije bez sek sa nego bez Interneta,<br />
t vrdi 50 posto Amerikanki<br />
v i d e o<br />
H D<br />
Sadržaj<br />
4 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
<strong>PC</strong> <strong>chip</strong> 164<br />
Vodeno hlađenje jedini<br />
je način da maksimalno<br />
utišate svoje računalo i<br />
osigurate da svi njegovi<br />
važni elementi uvijek<br />
budu na optimalnoj<br />
radnoj temperaturi<br />
2 4<br />
Vodeno hlađenje<br />
Esencijalni HD<br />
www.pc<strong>chip</strong>.hr<br />
desk@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
tel/faks: +385 (1) 6117 355<br />
Jasmin Redžepagić<br />
glavni urednik<br />
Sandra Veić Sukreški<br />
izvršna urednica<br />
uredništvo:<br />
Hrvoje Jurman (Vijesti)<br />
Gordan Orlić (Igre)<br />
Slaven Pintarić (Hardver)<br />
Gordan Struić (Helpdesk)<br />
Ante Vukorepa (Softver)<br />
kolumnisti:<br />
Branko Špoljarić Barney<br />
Dubravko Grakalić<br />
Sanja Radović<br />
stalni suradnici:<br />
Miroslav Benak, Franko Buneta, Ivan<br />
Capan, Srđan Cvjetović, Željko Draščić,<br />
Ana Đorđević, Robert Gelo, Denis<br />
Habeković, Tomislav Jagušt, Magdalena<br />
Jurić, Ivan Jurišić, Boris Kretonić, Marko<br />
Kriška, Nenad Kubat, Predrag Kurtović,<br />
Leo Lokas, Dean Narandžić, Tomislav<br />
Ocvirek, Tomislav Perić, Ivo Rađa, Nikola<br />
Ratković, Tomo Sombolac, Marin Ujdur,<br />
Ante Vukorepa<br />
Ognjen Maravić (fotograf)<br />
Nikša Kuzmić (grafičar)<br />
Ana Đorđević (lektorica)<br />
Origami web studio<br />
(izrada i održavanje web portala)<br />
a1 VIdEO<br />
Žarko Milić<br />
direktor<br />
zarko@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
Željka Komuš-Sokač<br />
voditeljica pretplate<br />
pretplata@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
podaci o izdavaču:<br />
A1 Video d.o.o., Cvijete Zuzorić 25<br />
10000 Zagreb, MB: 1148389<br />
žiro-račun:<br />
2402006-1100061977<br />
devizni račun:<br />
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Croatia<br />
A1 Video d.o.o. 700 100 – 1148389<br />
SWIFT: ESBCHR22<br />
I M P R E S S U M<br />
Tri napajanja snage preko<br />
jednog kilovata dovoljna<br />
su za praktično bilo koji tip<br />
računala. Pogledajte koje su<br />
im prednosti i mane i odlučite<br />
isplati li ih se kupiti<br />
Digitalna televizija već se sasvim<br />
udomaćila. Pitanje je samo<br />
kad će se nešto slično dogoditi<br />
i s HD formatom emitiranja.<br />
S ovim ćete televizorom biti<br />
spremni za sve varijante<br />
Kombinacija slušalica i<br />
mikrofona naročito dolazi do<br />
izražaja kad se igrate preko<br />
Interneta. Ruke su vam i dalje<br />
slobodne, pa neprijatelja<br />
možete ubijati i dok s njim<br />
pričate<br />
3 0<br />
6 4<br />
ekskluzivno iz cern-a dolazi nam izvještaj<br />
koji potpisuje miroslav ambruš-kiš i u<br />
kojem ćete saznati sve što trebate znati o<br />
najvećem znanstvenom pokusu u povijesti<br />
Veliki hadronski<br />
s u d a r a č<br />
2 6<br />
Napajanja snage<br />
1200 W<br />
3 6<br />
Razgovori ugodni<br />
Sva autorska prava magazina <strong>PC</strong> <strong>chip</strong> zakonom su zaštićena. Pretisak,<br />
umnožavanje ili prenošenje teksta, grafike i slikovnog materijala u<br />
cijelosti ili djelomično nije dopušteno bez suglasnosti izdavača.<br />
Sve cijene navedene u magazinu izražene su s uračunatim porezom<br />
na dodanu vrijednost, osim cijena na inozemnom tržištu te ako u<br />
tekstu nije navedeno drugačije. Uredništvo magazina ne odgovara<br />
za istinitost cijena. Cijene su naveli sami dobavljači proizvoda u<br />
trenutku testiranja. Molimo da cijene prilikom kupnje provjerite kod<br />
odgovarajućih tvrtki.<br />
SADRŽAJ<br />
5<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Najveći helpdesk Jugoistočne Europe podučit će vas stvarima koje<br />
niste znali, a ako ste ih pomalo zaboravili, podsjetit će vas na jednostavan<br />
i svima razumljiv način<br />
1 0 2<br />
Helpdesk<br />
hardver<br />
24 Vodeno hlađenje<br />
26 Napajanja 1200W<br />
28 ASUS Eee S101<br />
30 Slušalice i mikrofoni<br />
34 Apple MacBook Pro<br />
36 Philips Essence TV<br />
37 Crypton MP4<br />
38 Logitechove nadzorne kamere<br />
39 Gigabyte X58<br />
40 SSD diskovi<br />
42 Raptoxx RT-600ABP-P<br />
42 ASUS WL-500W<br />
43 Lenovo ThinkPad T400<br />
44 A-DATA XPG 3GB DDR3 1600+<br />
44 Patriot Viper DDR3 1600 MHz<br />
45 Intel Core 2 Quad Q8200<br />
46 PowerColor HD4870 LCS<br />
46 M-AUDIO Delta 66<br />
47 Apple iPod nano<br />
48 KOOS Pro4AAAt<br />
49 Forcebook Las Vegas<br />
49 Logitech V550 Nano<br />
50 Dell Studio 17<br />
50 Canon IXUS 960IS<br />
51 Thecus Mini<strong>PC</strong><br />
52 Seagate Barracuda 1,5 TB<br />
52 Toshiba PX1396E-3TO1<br />
54 Creative ZEN 32 GB<br />
54 Canyon CNR-MSL7<br />
55 Fujitsu Siemens Amilo Xa 3530<br />
56 HD Video<br />
internet<br />
64 Veliki hadronski sudarač<br />
softver<br />
76 VirtualDub 1.8.6<br />
80 Profi video<br />
86 Google Picasa 3 beta<br />
88 Radmin 3.2<br />
89 Trojan Remover 6.7.3<br />
90 Undelete 2009 Professional Edition<br />
92 Abander PhotosControl 1.01 Beta<br />
94 LogMeIn Pro<br />
96 Steinberg Nuendo 4<br />
99 PDF Creator<br />
100 CrossOver Mac<br />
igre<br />
128 Vijesti i najave<br />
130 Call Of Duty: World At War<br />
132 Fallout 3<br />
134 Need For Speed Undercover<br />
stalne rubrike<br />
8 Pisma<br />
12 Vijesti<br />
22 Barneyjeva pećina<br />
23 <strong>PC</strong> chick<br />
135 Clarkeova putanja<br />
136 Sadržaj DVD-a<br />
helpdesk<br />
102 Rekonstrukcija podataka<br />
104 Paint.NET<br />
106 Vaša prva 3D animacija<br />
108 Perolako snimanje CD/DVD medija<br />
110 Kratki vodič kroz CamStudio<br />
114 Osnove relacijskih baza podataka<br />
118 IrfanView – malen, ali moćan<br />
120 Kako koristiti EventSentry Light<br />
122 Kako rascjepkati datoteku<br />
125 Prednosti SATA uređaja<br />
126 Pitanja i odgovori<br />
Moby<br />
140 Novi modeli<br />
141 Top-model: Nokia N97<br />
142 HTC Touch HD<br />
144 Nokia World ‘08<br />
147 Sony Ericsson K330<br />
148 Sony Ericsson S302 SnapShot<br />
poslovno<br />
150 Poslovne vijesti<br />
151 Kolumna: Marijan Vedriš<br />
152 ICT kriza<br />
156 Kriza je naše poslovno okruženje<br />
160 Besplatno ili komercijalno<br />
Novi LCD monitori u<br />
sprezi sa sve jeftinijim<br />
Blu-ray čitačima ili<br />
snimačima doveli su do<br />
tog da računalo postane<br />
jedan od glavnih kanala<br />
kojim HD tehnologija<br />
ulazi u naše domove<br />
Osobno računalo danas je sasvim sposobno obraditi bilo kakve<br />
AV materijale, pa čak i one s posve profesionalnim zahtjevima.<br />
Jedini je uvjet korištenje odgovarajućih aplikacija<br />
Nokia je opasno kročila na teren kojim<br />
dominira iPhone - tržište pametnih telefona<br />
s ekranima osjetljivim na dodir.<br />
Solid state diskovi predstavljaju budućnost pohrane podataka.<br />
Iako su danas još uvijek bitno preskupi za običnog korisnika,<br />
određenim grupama kupaca već su postali primamljivi<br />
index<br />
5 6<br />
8 0<br />
1 4 1<br />
4 0<br />
1 5 0<br />
Visoka definicija slike<br />
Profi video<br />
Top-model: Nokia N97<br />
Nagovještaj budućnosti<br />
Poslovni prilog<br />
Propast ili prilika za<br />
korak naprijed<br />
IT & KRIZA<br />
Davor Majetić<br />
Kriza je naše<br />
poslovno okruženje<br />
<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2009.<br />
40<br />
Hardver<br />
Solid state diskovi<br />
N a g o v j e š t a j<br />
b u d u ć n o s t i<br />
Nešto jeftiniji solid state diskovi konačno su postali<br />
dostupni i kod nas. Sučelili smo dva ovakva diska<br />
kapaciteta 64 gigabajta kako bismo vidjeli<br />
predstavljaju li isplativu investiciju<br />
S<br />
ve do sada solid state diskovi bili su nedostupni<br />
običnim smrtnicima prije svega<br />
zbog iznimno visoke cijene, kao i pripadajućeg<br />
relativno niskog kapaciteta. U posljednje<br />
vrijeme situacija se po ovom pitanju u dobroj<br />
mjeri izmijenila obzirom na to da su proizvođači<br />
počeli masovno koristiti MLC (multi level cell)<br />
NAND flash memoriju. Sličan smo trend uočili<br />
već ranije kod USB stickova. Naime, MLC NAND<br />
flash memorija daleko je jeftinija za proizvodnju<br />
i usto omogućava veći kapacitet. Moramo odmah<br />
napomenuti kako ovdje ne govorimo o SSD-ovima<br />
namijenjenim workstation ili serverskom tržištu<br />
već mainstream proizvodima, prije svega namijenjenim<br />
korištenju u prijenosnim računalima. MLC<br />
NAND flash memorija, jasno, nije bez mana, a<br />
ključne probleme predstavljaju niža brzina zapisivanja<br />
i kraći vijek trajanja u odnosu na SLC (single<br />
level cell) flash memoriju.<br />
Solid state u mainstream areni<br />
Kod nas su se prvi jeftiniji MLC solid state diskovi<br />
pojavili tek nedavno. Pozornost su nam prije<br />
svega privukla dva diska kapaciteta 64 gigabajta.<br />
Proizvođači su SuperTalent i Patriot, no valja<br />
naglasiti kako se svi jeftini MLC SSD-ovi trenutno<br />
dostupni na tržištu gotovo uopće ne razlikuju<br />
(jedina iznimka je Intelov 80 GB SSD koji smo<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
kapacitet 128 GB, MLC<br />
NAND flash, S-ATA II, RAID<br />
0,1, 0+1, dimenzije 99,88<br />
x 69,63x 9,3 mm<br />
masa: 91 g, vrijeme<br />
pristupa 0,1 s, vrijeme<br />
trajanja 1.500,000 sati<br />
USTUPIO<br />
HGspot, (01) 66 11 555<br />
www.patriotmem.com<br />
CIJeNa<br />
1499 KN<br />
Za<br />
brzina čitanja, robusnost,<br />
mala masa i potrošnja<br />
energije, tih rad<br />
PrOTIv<br />
cijena, kapacitet, brzina<br />
zapisivanja<br />
OCJeNa<br />
testirali u prošlom broju). Svi do jednog temeljeni<br />
su u pravilu na Samsungovim MLC NAND flash čipovima<br />
koji su postavljeni na relativno jednostavnu<br />
tiskanu pločicu. Također, svi posjeduju posve<br />
isti J-Micronov JMF 602 storage kontroler. S-ATA<br />
priključak sad se već podrazumijeva, što znači da<br />
ćete ih bez problema koristiti poput najobičnijeg<br />
mehaničkog tvrdog diska. Oba testirana diska svojim<br />
dimenzijama nimalo se ne razlikuju od većine<br />
2,5-inčnih diskova koji se obično ugrađuju u prijenosnike.<br />
Poželite li ih ugraditi u klasično stolno<br />
kućište, morat ćete pribaviti odgovarajući adapter<br />
jer su uobičajeni diskovi veličine 3,5 inča. Kod<br />
SSD-ova prvo što ćete zamijetiti svakako su male<br />
dimenzije i masa.<br />
Prednosti i mane<br />
Kako bismo dobili najbolji mogući uvid u stvarne<br />
mogućnosti ovih jeftinijih SSD-ova, isprobali smo<br />
ih u potpuno različitim okruženjima. Valja odmah<br />
naglasiti kako su u bilo kojim uvjetima jasno demonstrirali<br />
ključne prednosti SSD-ova u odnosu<br />
na mehaničke tvrde diskove, poput iznimno brzog,<br />
gotovo trenutnog vremena pristupa, robusnosti,<br />
malog zagrijavanja i tihog rada. Ugradite li ih u neko<br />
novije prijenosno računalo, imat ćete osjećaj kao da<br />
ste pribavili novi prijenosnik. Razlika u brzini rada<br />
je ogromna (operativni sustav se daleko brže podi-<br />
Hardver<br />
siječanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP 41<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
Kapacitet 64 GB, MLC<br />
NAND flash, S-ATA II, RAID<br />
0,1, 0+1, dimenzije: 100.20<br />
x 69.85 x 9.5 mm, vrijeme<br />
pristupa 0,1 s, vrijeme<br />
trajanja 1,000,000 sati<br />
USTUPIO<br />
Vemil d.o.o. (01) 30 33 810<br />
www.supertalent.com<br />
CIJeNa<br />
2109 KN<br />
Za<br />
brzina čitanja, robusnost,<br />
mala masa i potrošnja<br />
energije, tih rad<br />
PrOTIv<br />
cijena, kapacitet, brzina<br />
zapisivanja<br />
OCJeNa<br />
SuperTalent<br />
MasterDrive<br />
OX<br />
FTM64GL25H<br />
Patriot<br />
Warp V2 64<br />
GB<br />
HDTach čitanje<br />
MB/s<br />
141,1 140,5<br />
HDTach<br />
zapisivanje<br />
MB/s<br />
37,1 59,2<br />
Pogled na krivulju prilikom testa zapisivanja u HDTachu ukazuje na<br />
određene probleme uzrokovane J-Micronovim storage kontrolerom<br />
Svi noviji solid state diskovi posjeduju uobičajeni<br />
S-ATA II priključak<br />
Ukoliko pogledamo performanse u HDTachu, uočit<br />
ćemo kako je Patriotov SSD brži od SuperTalentova<br />
prilikom zapisivanja podataka<br />
že, aplikacije se učitavaju trenutno i sl.), što je prije<br />
svega posljedica sporosti diskova koji se ugrađuju u<br />
prijenosnike.<br />
Što se tiče samih performansi u klasičnim testovima<br />
na stolnom računalu, one su, najkraće rečeno,<br />
prilično dobre. Prilikom čitanja ovi će diskovi bez<br />
problema nadmašiti najbrži mehanički tvrdi disk,<br />
dok su ipak znatno sporiji prilikom zapisivanja podataka.<br />
Pritom treba reći kako je Patriotov disk u<br />
testnom zapisivanju podataka u HDTachu ostvario<br />
nešto bolji rezultat.<br />
Idealan sistemski disk<br />
Nakon svega probali smo ih koristiti i kao sistemske<br />
diskove. Na oba smo diska instalirali 64-bitnu Vistu.<br />
Pokazali su se odličnim rješenjem trebate li vrlo brz<br />
sistemski disk. Ovdje moramo još jednom spomenuti<br />
famozni J-Micronov JMF 602 storage kontroler.<br />
Naime, Internet je prepun priča nezadovoljnih<br />
korisnika koji upravo ovaj kontroler kod jeftinijih<br />
SSD-ova označavaju glavnim krivcem za probleme<br />
prilikom zapisivanja većeg broja manjih datoteka te<br />
određena zastajkivanja prilikom rada pod Vistom.<br />
Nema dvojbe kako su ovi diskovi sporiji prilikom<br />
zapisivanja većeg broja manjih datoteka, no mi nismo<br />
doživjeli ozbiljnije poteškoće tijekom rada pod<br />
Vistom. Sve to, jasno, ne znači da problem ne postoji<br />
budući da dosta toga ovisi i o pravilnoj optimizaciji<br />
operativnog sustava te načinu korištenja računala.<br />
Smatramo međutim kako je SSD idealno rješenje<br />
za sistemski disk te kako u paru s mehaničkim tvrdim<br />
diskom velikog kapaciteta (primjerice 1 TB)<br />
predstavlja kombinaciju iz snova. U našem slučaju<br />
Patriotov je Warp nešto isplativiji od SuperTalentova<br />
MasterDrivea prvenstveno zbog osjetno niže cijene i<br />
veće brzine zapisivanja.<br />
SSD-ovi svakako predstavljaju storage sustave<br />
budućnosti. Danas im je još uvijek cijena previsoka<br />
obzirom na kapacitet, no ubrzo bi se trebali pojaviti<br />
pristupačni SSD-ovi od 250 i više gigabajta.<br />
Slaven Pintarić<br />
46 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
PowerColor<br />
H D 4 8 7 0 L C S<br />
Hardver<br />
Grafička kartica / Zvučna kartica<br />
V<br />
eć raširena ATI-jeva serija Radeon HD4870<br />
poznata je po svojim iznimnim performansama,<br />
kao i po dosta visokom zagrijavanju.<br />
No straha nema jer je stigao lijek za<br />
uzavrele grafičke kartice. PowerColorov model<br />
HD4870 LCS dolazi s predinstaliranim blokom za<br />
vodeno hlađenje koji prekriva grafički procesor,<br />
memoriju i digitalnu regulaciju napona. Podrazumijeva<br />
se da, želite li koristiti ovu karticu, morate<br />
posjedovati kvalitetno vodeno hlađenje u čiji ćete<br />
krug priključiti karticu. Mi smo je za potrebe testiranja<br />
priključili na Cooler Masterov Aquagate<br />
Max koji je uz karticu hladio i Intelov procesor<br />
QX6850.<br />
Što se samih performansi kartice tiče, tu je sve<br />
već ispričano i odavno poznato. Reći ćemo samo<br />
da je radni takt lagano podignut na 800 MHz za<br />
grafički procesor i 950 MHz za GDDR5 memoriju.<br />
Što reći osim da blok odlično odrađuje svoj posao.<br />
Temperature pod opterećenjem rijetko su<br />
Ž<br />
alosna je istina da na<br />
našem tržištu manjka<br />
kvalitetnih zvučnih kartica,<br />
no situacija se lagano popravlja.<br />
U našim se rukama našla<br />
zvučna kartica M-AUDIO Delta 66, koja pripada<br />
u profesionalne zvučne kartice, što potvrđuje i<br />
njezina cijena.<br />
Ono bitno, a to je kvaliteta zvuka koji generira<br />
ova kartica, na vrlo je visokoj razini. Izlaz je vrlo<br />
čist, detaljan i dosta topao u odnosu na konkurenciju<br />
iz Creativea. U ovom slučaju vrlo visoko<br />
deklariran odnos signal/šum definitivno nije<br />
samo marketinška patka. Korisnicima će se svidjeti<br />
i dodatni vanjski modul koji nosi potrebne<br />
konektore, što će uvelike olakšati pristup istima.<br />
No, kada smo već kod konektora, moramo reći<br />
kako smo očekivali nešto veću raznolikost konektora.<br />
Naime, kartica koristi samo 5-milimetarske<br />
jackove. Mišljenja smo da bi bilo zgodno upakirati<br />
i pokoji činč ili čak optički ulaz/izlaz kao što to<br />
M - A U D I O D e l t a 6 6<br />
PowerColorova kartica HD4870<br />
posjeduje odličan EK-ov vodeni blok<br />
Delta 66 dio je vrhunske<br />
ponude M-AUDIO, no<br />
ipak nije bez mana<br />
EK-ov blok prekriva<br />
i odlično hladi grafički<br />
procesor, memoriju i<br />
digitalnu regulaciju napona<br />
Uz zvučnu karticu dolazi i vanjski modul na kojem se<br />
nalaze dodatni ulazno-izlazni konektori<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
grafički procesor ATI<br />
Radeon HD4870, 512<br />
MB GDDR5, 256-bitna<br />
memorijska sabirnica,<br />
CrossFireX, <strong>PC</strong>Ie 2.0<br />
USTUPIO<br />
Autronic, (01) 63 24 500<br />
www.powercolor.com<br />
CIJeNa<br />
3219 KN<br />
Za<br />
performanse, odlično<br />
hlađenje, multimedijalne<br />
mogućnosti<br />
PrOTIv<br />
visoka cijena<br />
OCJeNa<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
6 x 6 24-bit / 96kHz<br />
full-duplex audio sučelje,<br />
4 x 4 analog I/O, S/PDIF<br />
digital I/O, AC-3 and DTS<br />
surround podrška 103 dB<br />
odnos signal - šum, <strong>PC</strong>I<br />
USTUPIO<br />
Vemil d.o.o.,<br />
(01) 30 33 810<br />
www.m-audio.com<br />
CIJeNa<br />
1239 KN<br />
Za<br />
kvaliteta zvuka<br />
PrOTIv<br />
izostanak podrške<br />
za 64-bitni OS, vrlo<br />
ograničena podrška za<br />
MAC, relativno mali broj<br />
konektora, cijena<br />
OCJeNa<br />
kada prelazile 40 °C. U idleu temperatura grafičkog<br />
procesora iznosila je samo 30 °C. Iako smo<br />
znali da će rezultati biti dobri, nismo se ni nadali<br />
da će temperature biti ovako niske, čemu je pridonio<br />
i odličan Aquagate Max.<br />
Niske temperature dopuštale su i dosta dobar<br />
overclocking. Tako smo uspjeli podići radne taktove<br />
na 890 MHz za GPU, odnosno na 1100 MHz<br />
za memoriju, pri čemu temperature nisu prelazile<br />
45 °C pod opterećenjem.<br />
Sigurni smo da ćete se i vi smrznuti nakon pogleda<br />
na cijenu ove kartice. Preko tri tisuće kuna<br />
za Radeon HD4870 s 512 MB memorije sve je<br />
samo ne malo, pa čak i ako posjeduje EK-ov vodeni<br />
blok.<br />
Marin Ujdur<br />
ima i osjetno jeftinija konkurencija te na taj način<br />
još više olakšati korištenje.<br />
Šepava podrška<br />
Kaže se da je komad hardvera / softvera dobar onoliko<br />
koliko je dobra njegova podrška. U ovom slučaju ta<br />
bi izjava mogla ozbiljno naškoditi ocjeni Delte 66. Naime,<br />
ovu karticu moći ćete upogoniti samo na 32-bitnim<br />
verzijama Windowsa jer još uvijek ne postoje<br />
driveri za sve češće 64-bitne inačice. Također, podrška<br />
za Mac odnosi se samo na stare P<strong>PC</strong> bazirane modele,<br />
dok noviji Intel bazirani modeli Macova ne podržavaju<br />
ovu karticu. Iako se radi o odličnoj kartici, mane poput<br />
slabe podrške i visoke cijene dosta ruše ukupnu ocjenu<br />
u našim očima.<br />
Marin Ujdur<br />
Hardver<br />
<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2009.<br />
24<br />
Vodena hlađenja<br />
D a v i di G o l i j a t<br />
Iako vodena hlađenja nisu čest gost u našim trgovinama, testirali smo dva kompletna rješenja<br />
vodenog hlađenja za vaš stroj<br />
V<br />
eć zaista dugo vremena na testu nismo imali<br />
vodena hlađenja, a razlog je što nisu naročito<br />
zastupljena na našem tržištu. No, kako<br />
su u naš ispitni centar stigla dva zanimljiva gotova<br />
rješenja, bacili smo se na posao.<br />
Današnji akteri su novi i poboljšani Coolermasterov<br />
Aquagate Max i Thermaltakeov Tribe. Iako se oba<br />
hlađenja ubrajaju u eksterna gotova rješenja, ne radi<br />
se o usporedivim rješenjima, što se vidi i po njihovoj<br />
cijeni. Aquagate Max ipak je koplje ispred Tribea, što<br />
se zorno vidi i u dimenzijama hladnjaka koji dolazi<br />
s dva 120-milimetarska ventilatora. No uskoro ćemo<br />
vidjeti za što su sposobni. Zadatak je bio ohladiti<br />
Intelov Core 2 Quad QX6850 na 3 GHz, a usporedit<br />
ćemo ih i s OCZ-ovim Gladiatorom Max koji predstavlja<br />
kvalitetno zračno hlađenje.<br />
Mali Veliki<br />
Moramo reći kako smo na početku bili začuđeni<br />
prilično velikim dimenzijama Thermaltakeova<br />
Tribea. Zgodno hlađenje ukomponirano je<br />
u dosta veliko kućište izrađeno od perforiranog<br />
aluminija osrednje kvalitete izrade unutar kojeg<br />
se nalazi mali rezervoar, pumpa i mali hladnjak<br />
opremljen jednim 120-milimetarskim ventilatorom.<br />
Kada spominjemo osrednju kvalitetu izrade,<br />
pritom mislimo na činjenicu da na svaki dodir ili<br />
aaaaa<br />
Cooler Master<br />
aquagate Max<br />
sPeCIFIKaCIJe<br />
Primjenjivo na LGA775,<br />
AM2+ /940 /939 /754 /F,<br />
snaga hlađenja do 600<br />
W, 2x 120 mm ventilator<br />
850-2400 o/min, dimenzije<br />
radijatora 300 x 142 x 71<br />
mm, masa 1,7 kg<br />
ustuPIo<br />
Feniks kompjutori,<br />
(01) 29 10 400<br />
www.coolermaster.com<br />
CIJeNa<br />
1666 KN<br />
Za<br />
tih rad pumpe, male<br />
vibracije, iznimna snaga<br />
hlađenja, kompaktnost<br />
ProtIv<br />
cijena, senzori koriste<br />
standard ESA, ventilatori<br />
bučni na visokim okretajima<br />
oCJeNa<br />
Cooler Master Aquagate Max sastoji<br />
se od tri glavna dijela: vodenog<br />
bloka, hladnjaka te modula koji<br />
sadrži rezervoar i pumpu<br />
pomak kućište odgovara zvonjavom karakterističnom<br />
za perforirani lim. Tu će zasigurno modderi<br />
uskočiti s raznim gumicama koje će umrtviti<br />
kućište, no ono što neće moći umrtviti jest blago<br />
zujanje pumpe koja će im biti poznata još iz Big<br />
Watera. Najveće razočaranje jest količina praznog<br />
i neiskorištenog prostora unutar kućišta koji je<br />
mogao biti produktivnije iskorišten, recimo smještanjem<br />
većeg hladnjaka vode ili većeg rezervoara.<br />
Ovako preko polovice volumena kućišta naprosto<br />
zjapi prazno. Iskreno, zaista ne znamo gdje<br />
se uspjelo nakupiti preko četiri kilograma mase,<br />
no Thermaltake je deklarira na čak 4,4 kilograma,<br />
što nije malo.<br />
Mogućnosti ovog rješenja zadovoljavajuće su ako<br />
se ne bacite u overclockerske vode. Naime, dok je<br />
Intelov QX6850 na tvorničkim postavkama, tj. na 3<br />
GHz, temperature su zaista niske čak i pri najnižem<br />
broju okretaja, no ako povisimo radni takt na 3,5<br />
GHz i radni napon na oko 1,4 V, temperature skaču<br />
na oko 70 °C, što je rezultat ipak vrlo male količine<br />
tekućine i male disipacijske površine hladnjaka. No<br />
za korisnike koji ne žele izdvojiti previše novca za<br />
vodeno hlađenje Tribe će biti dovoljan, iako možda<br />
skup u odnosu na kvalitetno zračno hlađenje, koje<br />
će za osjetno manje novca imati tek malo lošije rezultate.<br />
<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2009.<br />
56<br />
Hardver<br />
HD video na računalu<br />
Reprodukcija videa visoke definicije postala je nezaobilazna tema kada spominjemo multimedijalne<br />
sposobnosti računala. Provjerili smo možete li na starijem računalu gledati HD filmove te detaljno<br />
objasnili sve što je potrebno znati za kvalitetnu reprodukciju videomaterijala visoke definicije<br />
V i s o k a<br />
d e f i n i c i j a<br />
s l i k e<br />
V<br />
eliki zahtjevi koji su filmovi visoke definicije<br />
postavljali pred osobno računalo, kao<br />
i mnoštvo zapreka s kojima se prosječni<br />
korisnik <strong>PC</strong>-ja morao suočiti, utjecali su na popularnost<br />
HD sadržaja. Prva i osnovna prepreka<br />
bio je hardver koji HD video zahtijeva za glatku<br />
reprodukciju, koji je bio cjenovno izvan dosega<br />
većine korisnika. Dodatni problemi odnosili su<br />
se na nepostojanje kvalitetne softverske podrške.<br />
Najpopularniji softverski DVD playeri nisu imali<br />
takve sposobnosti, a tek je pojavom verzije 7.3<br />
PowerDVD-a i Corelovim WinDVD-om 8 ovo tržište<br />
počelo sazrijevati.<br />
Dodatni problem bio je i nedostatak sadržaja,<br />
koji je pak uzrokovan činjenicom što je maleni<br />
broj korisnika imao računalo za reprodukciju HD<br />
sadržaja, što je utjecalo na distributere koji nisu<br />
htjeli posebno ulagati u potencijalno vrlo malo<br />
tržište. S vremenom se situacija izmijenila, iako<br />
ćemo primijetiti da po ponudi Blu-ray filmova<br />
Hrvatska još uvijek znatno zaostaje za ostatkom<br />
svijeta.<br />
Što nam sve treba<br />
Na svu sreću, obzirom na porast snage računala i<br />
pad cijena računalnih komponenti, kao i sve veću<br />
konkurenciju među dostupnim kućnim Blu-ray<br />
playerima, i distributeri i videoteke shvaćaju po-<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
trebu za povećanjem naslova, pa ćemo kroz koju<br />
godinu uz svaki DVD naslov moći pronaći i njegovu<br />
HD inačicu.<br />
Putovanje HD svijetom podijelili smo na nekoliko<br />
dijelova. Prvo smo istražili mogućnost korištenja<br />
starijih računala u svrhu reprodukcije Blu-ray diskova,<br />
odnosno HD videosadržaja. Drugi dio obuhvaćao<br />
je testiranje modernog sustava i koliko određeni<br />
videoprocesori mogu smanjiti opterećenje glavnog<br />
procesora preuzimajući dio ili čitav proces dekodiranja<br />
videa na sebe.<br />
Napravili smo i usporedni test Blu-ray čitača i testirali<br />
njihove sposobnosti vezane uz reprodukciju<br />
Blu-ray diskova. Konačno, usporedili smo nekoliko<br />
monitora te provjerili koliko njihove nazivne karakteristike<br />
realno utječu na kvalitetu prikaza. Naposljetku<br />
smo objasnili softversku priču - kako podesiti<br />
sustav za brzu i kvalitetnu reprodukciju Blu-ray<br />
diskova i drugih formata, koji softver koristiti za reprodukciju<br />
te dodatno razjasnili priču o različitim<br />
formatima videa i zvuka koji su se pojavili s videom<br />
visoke definicije.<br />
O “plavom disku”<br />
Donedavno je bila vrlo neizvjesno koji će standard<br />
HD videa prevladati, no pobjedu je konačno<br />
odnio Blu-ray. Sonyjev format odnio je prevagu<br />
zbog većeg broja filmskih studija koji su taj format<br />
Hardver<br />
siječanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP 57<br />
V i s o k a<br />
d e f i n i c i j a<br />
s l i k e<br />
podržali, ali i činjenice da Microsoft i Toshiba nisu<br />
dovoljno dobro surađivali u promociji HD-DVD-a<br />
kao njegove jednako dobre, ali znatno isplativije<br />
alternative.<br />
HD-DVD i Blu-ray dijele mnoge sličnosti. Već<br />
smo pisali o samoj tehnologiji koja stoji iza Bluraya,<br />
a sada ćemo spomenuti najznačajnije činjenice.<br />
Blu-ray, kao što mu i sam naziv govori, zasniva<br />
se na plavom laseru, koji zbog skraćene valne<br />
duljine omogućuje čitanje podataka zapisanih<br />
znatno većom gustoćom od one na DVD-u (koji<br />
koristi crveni laser). Tako se na jednoslojni Bluray<br />
može spremiti do 27 GB podataka, a u praksi<br />
govorimo o 23 GB podataka, što je tri puta više od<br />
dvoslojnog DVD medija.<br />
Dvoslojni Blu-ray disk na kojemu se isporučuje<br />
većina filmova ima kapacitet 50 GB te se u praksi<br />
na njega može zapisati oko 44 GB podataka. Takvi<br />
mediji još se uvijek tiskaju, iako postoje i odgovarajući<br />
mediji koji se mogu koristiti u snimačima,<br />
ali su zbog skupog proizvodnog procesa i velikog<br />
škarta još uvijek iznimno skupi.<br />
Visoki zahtjevi koje Blu-ray postavlja pred računalo<br />
uglavnom su zasluga visokokvalitetnog videa,<br />
koji mora zadovoljiti visoke zahtjeve kako bi se<br />
mogao prikazati na velikim ekranima.<br />
Tri su kodeka kojima je video kodiran na Blu-rayu,<br />
ali samo VC-1 i H.264 zadovoljavaju standarde koje<br />
video visoke definicije mora posjedovati. H.264 je<br />
najzahtjevniji i bolji format, jer nudi učinkovitije<br />
sažimanje materijala. VC-1 je derivat Microsoftova<br />
kodeka WMV 9. VC-1 koristi identične elemente dekodiranja<br />
sadržaja kao i H.264 - Bitstream Decoding,<br />
Frequency Transform, Pixel Prediction i Deblocking.<br />
Dekodiranje se u potpunosti ili djelomično može<br />
izvršavati na specijaliziranom hardveru (može ga na<br />
sebe, primjerice, preuzeti grafička kartica) što znatno<br />
utječe na brzinu reprodukcije zahtjevnijih sadržaja.<br />
Iako je kodek VC-1 nešto stariji, još uvijek može<br />
predstavljati izazov za moderno računalo s dvojezgrenim<br />
procesorom bez odgovarajuće hardverske<br />
akceleracije. Treći kodek je standardni MPEG-2 koji<br />
je tu samo zbog kompatibilnosti s formatom DVD.<br />
Patenti i zaštite<br />
Blu-ray je standard okružen s najviše patenata dosad.<br />
Kako silne kratice predstavljaju problem prosječnom<br />
korisniku, pokušat ćemo ukratko objasniti<br />
što znače za krajnjeg korisnika.<br />
Najznačajnija tehnologija zaštite uvedena s ovim<br />
formatom jest AACS (Advanced Access Content System).<br />
Riječ je o još naprednijoj metodi enkripcije<br />
68 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
REPORTAŽA<br />
CERN<br />
gađaja. Međutim, mnogo se toga još uopće ne zna o<br />
prirodi materije koja nas okružuje. Na primjer, što je<br />
masa, a što težina. Neke čestice imaju masu, a neke<br />
je nemaju. Nije nelogično što učenicima, a još manje<br />
kumici na placu, nije jasna razlika između jednoga<br />
kilograma i jednog kiloponda. Samo je slučajno<br />
što u praksi, na Zemlji, jedan kilopond teži jedan<br />
kilogram. U svemiru, bez gravitacije, masa će ostati<br />
ista, a težina će biti na nuli. Za masu se pretpostavlja<br />
da je stvara Higgsovo polje, a za gravitaciju - iako<br />
su joj parametri poznati još od Newtona, a po tim<br />
načelima mehanike svemirskim se letjelicama točno<br />
gađaju nebeska tijela - još ne znamo točno što je.<br />
Nepoznato je i mnoštvo drugih osnovnih stvari.<br />
Na primjer, zašto se elektron i proton u jezgri atoma<br />
privlače jednakim silama, a masa elektrona tisućama<br />
je puta manja od protona Ili, što to drži na okupu<br />
protone u jezgri atoma Zašto se ne razlete kad<br />
im je naboj isti<br />
“To su pitanja međudjelovanja jake i slabe sile na<br />
čestice u strukturi atoma. Ti nazivi nisu slučajni jer<br />
se do njih došlo i teorijskim promišljanjima i matematičkim<br />
modelima, ali i dosadašnjim pokusima”,<br />
kaže profesor dr. Tomislav Petković, eksperimentalni<br />
fizičar s FER-a.<br />
Ono što drži četiri vrste kvarkova u svakom protonu<br />
na okupu su čestice “ljepila”, gluoni. Kakvo je bilo<br />
stanje svemira kada su kvarkovi i gluoni bili “slobodna<br />
kozmička vatra”, energetska plazma, umjesto<br />
povezani u teškim česticama jezgri atoma, pokušat<br />
će na LHC-u istražiti eksperiment ALICE, jedan od<br />
četiriju velikih i još dva malo manja detektora na<br />
najvećem akceleratoru čestica u CERN-u.<br />
“Standardni model čestica je čvrsto fizikalno pravilo<br />
i potpuno je jasno što treba otkriti da bi ga se zaokružilo.<br />
Time se, po strogom programu, bave dva eksperimenta<br />
i dva detektora, ATLAS i Compact Muon<br />
Solenoid (CMS). Pa i jedan drugome na neki način<br />
konkuriraju. Mi, s ALICE, idemo neutabanim stazama”,<br />
kaže prof. dr. Guy Paić, danas šef Instituta za fizikalna<br />
istraživanja Autonomnog državnog sveučilišta<br />
u Ciudad de Mexicu. Nekadašnji ruđerovac također je<br />
među veteranima CERN-a. Član je savjeta za fiziku i<br />
kreator triju sustava detekcije na detektoru ALICE.<br />
U Velikom hadronskom sudaraču pokušava se<br />
između krhotina sudarenih protona pod iznimno<br />
visokim energijama razlučiti sitnije i neobične čestice<br />
te njihove osobine koje se uspiju detektirati u<br />
njihovu kratkotrajnom životu. Za ALICE se sudaraju<br />
cijele jezgre teških atoma. Pri sudaranju razvija<br />
se temperatura sto tisuća puta veća nego u jezgri<br />
Sunca, a tada pucaju sve veze u teškim česticama i<br />
raspadaju se na oslobođene kvarkove koje ne drže<br />
gluoni. To je prilika da se izmjeri koliko je zapravo<br />
jaka ta sila koja ih veže i posebno koje osobine ima<br />
plazma tih oslobođenih čestica. U tom je stanju također<br />
u jednom trenutku bio sav svemir. Kako se potom<br />
materija sastavila i počela formirati u složenije<br />
oblike prema vlastitim zakonitostima cijeli je sektor<br />
nepoznatoga.<br />
Početkom XX. stoljeća - kada se shvatilo da subatomske<br />
čestice imaju određene osobine magnetizma<br />
te da se kvarkovi obrću u posve određenom<br />
smjeru, tj. da imaju isti spin - fizičarima se nametalo<br />
da razmišljaju o zrcalnom svijetu. Zamisao antimaterije<br />
ubrzo su kao vrlo intrigantnu prihvatili pisci<br />
znanstvene fantastike, a u tom je svijetu svaka nova<br />
ideja teorijskih fizičara postala još zanimljivija. I dok<br />
se u literaturi i filmovima antimaterija uplitala u<br />
radnju, ljudske sudbine i skretala brodove s putanje,<br />
tek je u CERN-u prvi put prije nekoliko desetljeća u<br />
ponovljenim pokusima dokazano proizveden prvi<br />
antikvark. Temeljno pitanje koje muči nabolje kvantne<br />
fizičare toliko je razumno da ga razumije i malo<br />
dijete: pri Velikom prasku morala je nastati otprilike<br />
jednaka količina materije i antimaterije. Međutim,<br />
astronomi nikada i nigdje nisu otkrili ništa u svemiru<br />
što bi bio makar trag da u prirodi postoji antimaterija!<br />
Pa gdje je, osim tih antikvarkova proizvedenih<br />
teškom mukom eksperimenta u CERN-u Problem<br />
svjetova simetričnih našem izučava pokus LHC Beautiful<br />
ili skraćeno LHCb. Ondje se ustraje na tome<br />
da se shvati kamo odlazi antimaterija i zašto ne vidimo<br />
efekte njene egzistencije u našem svijetu. A nije<br />
Kriogenika je poseban<br />
dio znanosti na LHC-u<br />
jer tekući helij kojim<br />
se hladi magnetska<br />
cijev akceleratora treba<br />
dovesti na temperaturu<br />
od 1,9 kelvina<br />
Detektor Compact Muon<br />
Solenoid sastavljen je<br />
od slojeva magneta,<br />
izolacija i detektora, koji<br />
ciljano bilježe putanje i<br />
prirodu čestica nastalih<br />
sudaranjem protona<br />
Internet<br />
69<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
NaslovNica<br />
139<br />
siječanj 2009.<br />
Pc cHiP<br />
Nokia<br />
World 08<br />
Imperija uzvraća udarac<br />
Sony<br />
ERICSSon<br />
K330<br />
Osnovne funkcije po<br />
povoljnoj cijeni<br />
Mobilna budućnost<br />
Touch hD<br />
hTc<br />
ZaMJENa<br />
za osobno<br />
računalo<br />
Nokia N97<br />
148 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Moby<br />
Mobilni telefon<br />
Navigacija po izbornicima je isprva malo<br />
kompliciranija jer se tipke nalaze jako blizu<br />
Sony Ericsson<br />
S 3 0 2 S n a p S h o t<br />
Kao što mu samo ime govori, SnapShot je tu kako nam<br />
nijedan trenutak u životu ne bi ostao nezabilježen<br />
U<br />
izvrstan tanki dizajn koji je počeo prednjačiti<br />
kod novijih Sony Ericssonovih<br />
modela upakirano je 79 grama raznih<br />
funkcija. Vanjski dio napravljen je od ne baš<br />
preskupe plastike te se za sada može naći u<br />
dvije boje - blještavoplavoj i gromovitosivoj. S<br />
prednje strane u oko upada ekran solidne veličine<br />
od dva inča (176x220 piksela) s mogućnosti<br />
prikazivanja do 256k boja, stisnuta tipkovnica te<br />
famozni joystick. Iako bismo očekivali da će nam<br />
tipkovnica predstavljati problem i nabijati nepotrebnu<br />
agresiju prilikom pisanja poruka, iznenadili smo<br />
se što se na kraju sve svelo na manji softverski problem.<br />
Jedna od najomraženijih stvari kod svih Sony<br />
Ericssonovih telefona je središnja navigacijska tipka<br />
ili joystick, izuzev kod Xperije koja koristi optičku<br />
inačicu joysticka. Na modelu S302 nema joysticka<br />
kao, na primjer, kod K700 ili K700i, već je središnji<br />
klik odvojen od smjernica. S tim, puno boljim pristupom,<br />
trebali bi se izbjeći česti kvarovi, ali to još<br />
uvijek izgleda kao jeftina alternativa u odnosu na<br />
Xperijino optičko rješenje. Stražnja strana mobitela<br />
napravljena je od mat plastike i ugodno, bez klizanja,<br />
leži u znojnim ili masnim rukama, što će cijeniti<br />
oni koji ne mogu pustiti mobitel iz ruke dok jedu ili<br />
pak lagano džogiraju. Uređaj ima i 2 megapixelnu<br />
kameru koja, ruku na srce, ipak ima premalu razlučivost<br />
s obzirom da se s ovim mobitelom cilja kao<br />
na neku jeftiniju zamjenu za digitalni aparat. Željni<br />
bolje slike, morat će to ipak potražiti u nešto skupljim<br />
modelima K850i ili K770i, a za najentuzijastičnije<br />
tu je C905 s osam megapiksela koji bi ih trebao<br />
zadovoljiti. Po bočnim stranama nalaze se tipke koje<br />
znatno olakšavaju korištenje telefona, i ubrzavaju<br />
pristup dijelovima izbornika poput osnovnog stanja<br />
telefona (od memorije do preostalog života baterije),<br />
kamere, pristupa zadnjem zvučnoj datoteci koju<br />
smo snimili. Na lijevoj bočnoj strani nalazi se i poveći<br />
multifunkcijski utor za punjač, USB kabel i slušalice.<br />
Mobitel ima i mogućnost za dodatno proširivanje<br />
memorije Memory Stick Micro (M2) karticama,<br />
što dobro dođe uzevši u obzir 20 MB ugrađene<br />
memorije.<br />
Izgled ne vara<br />
Izbornik je organiziran na jednostavan način i već<br />
nakon 15 minuta korištenja osjećamo kao da mobi-<br />
SpecIfIkacIje<br />
101x46x11 mm,<br />
79 g, TFT 176x220,<br />
Memory Stick Duo (do<br />
4GB), 20 MB radne<br />
memorije, quad band,<br />
EDGE, vrijeme čekanja /<br />
razgovora (sati) 300/7<br />
UStUpIo<br />
Sony Ericsson,<br />
(062) 000 000<br />
www.sonyericsson.com<br />
cIjena<br />
899 kn<br />
Za<br />
ekran, funkcionalnost<br />
protIv<br />
ništa osobito<br />
ocjena<br />
Malen,<br />
dopadljiv i<br />
nadasve plav<br />
predstavnik<br />
mobitela za<br />
najširu moguću<br />
uporabu<br />
tel rabimo dulje vrijeme. Softver je solidan, ali u nekim<br />
menijima pokazuje loše karakteristike. Pri pomicanju<br />
po porukama ili datotekama osjeti se blago<br />
kašnjenje kao da je tipkovnica spojena na mobitel<br />
preko 56k modema. U početku se ovo čini zanimljivim<br />
jer podsjeća na jedan od efekata Windows Viste,<br />
ali kasnije to postane iritantno i poželimo to isključiti.<br />
Ali to nije moguće.<br />
Ukratko, S302 je model srednje klase u kojoj se dobro<br />
drži. Namijenjen je početnicima i onima koji ne<br />
žele da im se mobitel jednog dana pretvori u auto.<br />
Mlađi bi uzrast trebao oduševiti i zbog mladenačkog<br />
dizajna i boje, ali i mnoštva cool funkcija. Uređaj<br />
može poslužiti i kao odličan “drugi” mobitel za one<br />
koji ne posjeduju mobitel s mogućnošću primanja<br />
dviju SIM kartica.<br />
Igor Lisac<br />
Hardver<br />
20 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Jeftina prijenosna računala<br />
Planirate li pribaviti prijenosno računalo, a niste pri velikim novcima, imamo rješenje za vas. Testirali<br />
smo cjenovno najpovoljnije modele dostupne na našem tržištu<br />
P r i j e n o s n i c i<br />
z a š a k u k u n a<br />
P<br />
ad cijena komponenti - prvenstveno se to<br />
odnosi na monitore, procesore, baterije -<br />
omogućio je da danas možemo imati prijenosno<br />
računalo za cijenu sličnu onoj najjeftinijeg<br />
stolnog računala. Kako se radi o komponentama<br />
koje su prilagođene za rad u pokretu, jasno je da<br />
cijena ne može biti istovjetna komponentama<br />
koje se ugrađuju u stolno računalo. Stoga je činjenica<br />
da ćete za istu cijenu dobiti računalo koje je<br />
po hardverskim karakteristikama inferiorno stolnom<br />
računalu, no u našem slučaju to ne predstavlja<br />
prevelik problem. Većina zadataka koje prosječni<br />
korisnik obavlja na računalu neće profitirati<br />
od nešto većih performansi, dok će mogućnost<br />
korištenja računala na bilo kojem mjestu predstavljati<br />
znatno olakšanje i povećati upotrebljivost<br />
računala kao takvog.<br />
Testirali smo prijenosnike u cjenovnoj kategoriji<br />
do otprilike 4000 kuna (bez OS-a), odnosno do<br />
otprilike 4500 kuna s Windowsima (Vista Home<br />
Basic OEM košta 700 kuna). Naposljetku smo testirali<br />
12 prijenosnika koji odgovaraju navedenom<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
kriteriju, no sa šarolikim rezultatima koji nam<br />
govore u kojoj se primjeni prijenosnici najbolje<br />
snalaze. Uzmemo li u obzir da za 4000 kuna možemo<br />
složiti stolno računalo solidnih performansi<br />
koje će se moći pristojno nositi s većinom zadataka<br />
(izuzetak su noviji igraći naslovi), za istu cijenu<br />
moguće je nabaviti prijenosnik koji će obavljati<br />
većinu tih zadataka, a izuzetak jedino predstavljaju<br />
igre i zahtjevniji zadaci poput kodiranja videa,<br />
pokretanja više programa itd. Drugi je nedostatak<br />
prijenosnika što ga ne možete u potpunosti nadograditi<br />
i prilagoditi potrebama korisnika. Jednom<br />
kad prijenosnik zastari kupuje se novi. Osim kod<br />
određenih jačih modela, prijenosno računalo<br />
nema mogućnost nadogradnje specijaliziranih<br />
komponenti kao što su procesor, grafička kartica<br />
ili <strong>chip</strong>set, odnosno platforma.<br />
David protiv Golijata<br />
Iako je možda riječ o notornim činjenicama, pojasnit<br />
ćemo neke stvari. Kupovina jeftinog prijenosnika<br />
može se opravdati u nekoliko slučajeva, no<br />
21<br />
veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Hardver<br />
da bismo znali više o tome, moramo razmotriti<br />
koje prednosti prijenosnik ima nad stolnim računalom,<br />
pa ćete iz analize vidjeti treba li vam uopće<br />
prijenosnik.<br />
Glavna mu je prednost mobilnost, pa je moguće<br />
obavljati posao na bilo kojoj lokaciji. Kako svi podaci<br />
putuju s vama, ne morate razmišljati gdje se koji dokument<br />
nalazi i hoćemo li na drugom računalu moći<br />
obaviti posao koji smo započeli (npr. zbog izostanka<br />
softvera za uređivanje, odnosno pregledavanje određenog<br />
sadržaja). Druga prednost je količina buke<br />
koju prijenosnik proizvodi. Iako bi se zbog smanjenog<br />
prostora moglo pomisliti da je za rashlađivanje<br />
komponenti prijenosnika potrebno nabaviti jače<br />
ventilatore koji proizvode više buke, prijenosnici podržavaju<br />
napredne tehnologije za smanjenje potrošnje<br />
energije te stišavanje ventilatora - ovisno o situaciji.<br />
Većina prijenosnika na našem testu bila je vrlo<br />
tiha, odnosno ventilatori nisu radili punom brzinom<br />
čak ni u slučaju izvođenja zahtjevnijih operacija.<br />
Posljednja značajnija prednost jest što je prijenosnik<br />
idealan za studente i učenike, jer omogućuje<br />
lagano povezivanje<br />
na Internet putem<br />
mnogobrojnih bežičnih<br />
pristupnih točki koje su prisutne<br />
po fakultetima i školskim ustanovama,<br />
ali i drugdje u urbanim predjelima.<br />
Vidite li se u ovim kategorijama<br />
i smatrate li kako ove prednosti nadvladavaju<br />
nedostatke koje ćete dobiti kupnjom prijenosnika,<br />
odaberite jeftinije prijenosno računalo.<br />
Kompromisi i iznimke<br />
Kako bi zadržali nisku cijenu, prijenosnici u cjenovnom<br />
rangu do 4100 kuna (bez OS-a) donose nekoliko<br />
kompromisa. Jedan od osnovnih kompromisa<br />
jest izostanak odvojene grafičke kartice. To u pravilu<br />
znači da će se koristiti rješenje već implementirano<br />
u <strong>chip</strong>set i takve kartice ne pokazuju spektakularne<br />
Hardver<br />
27<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Silverstone Strider ST1200 posjeduje certifikat 80PLUS<br />
i čak šest +12V railova ukupne snage 1125 W<br />
Čitko opisani i pristupačni konektori modularnih kablova na Xilenceu XP1200W<br />
Pri radu atraktivan ventilator na Xilenceu XP1200W<br />
generira vrlo nisku razinu buke<br />
Cooler Master<br />
Real Power<br />
Pro 1250W<br />
Silverstone<br />
Strider ST1200<br />
Xilence XP<br />
1200W Gaming<br />
Edition<br />
ocjena aaaaa aaaaa aaaaa<br />
Broj konektora<br />
(molex / SaTa /<br />
PcIe)<br />
7+2 floppy / 8 / 9 6+1 floppy / 6 / 6 7+1 floppy / 12 / 6<br />
3,3V rail Idle / Load 3,39V / 3,35V 3,40V / 3,35V 3,41V / 3,33V<br />
5V rail Idle / Load 5,05V / 5,02V 5,14V / 5,10V 5,18V / 5,13V<br />
12V rail Idle / Load 12,18V / 12,06V 12,20V / 12,07V 12,10V / 11,94V<br />
Potrošnja stroja<br />
Idle / Load<br />
351W / 921W 338W / 901W 354W / 928W<br />
USTUPIo Feniks kompjutori Asbis-CR Lost<br />
TeLeFon (01) 29 10 400 (01) 60 09 900 (01) 30 27 163<br />
cIjena 2.323 kn 2.130 kn 1.434 kn<br />
Testna konfiguracija: DFI LanParty X48 T3RS, Intel QX6850 @3,5GHz, 2x 1GB DDR3, 2x ati Radeon HD4870X2 cFX, 750GB<br />
HDD, DVD-RW<br />
mreže vukao dvadesetak vata manje od Cooler Mastera<br />
i Xilencea.<br />
Kada već spominjemo Xilence, moramo reći kako<br />
smo ostali ugodno iznenađeni kvalitetom i mogućnostima<br />
ovog primjerka, posebice nakon svojevrsnog<br />
debakla modela XP800 u ranijem usporednom<br />
testu napajanja. Ne samo da je ovo napajanje izdržavalo<br />
sve torture, nego ih je prošlo bez ikakvih problema<br />
i uz relativno nisku razinu buke i zagrijavanja.<br />
Također modularan dizajn, bogata opremljenost i<br />
cijena ovog modela velik su plus. Neki bi mu mogli<br />
zamjeriti nešto slabiji stupanj efikasnosti i nedostatak<br />
certifikata 80PLUS koji posjeduju ostala dva kandidata,<br />
no to ćemo ostaviti vama na odluku.<br />
Blizanci<br />
Na testu su se našla i dva praktički identična napajanja.<br />
Radi se o modelima Cooler Master Real Power Pro<br />
1250W i Silverstone Strider ST1200, iako je Strider deklariran<br />
na 50 vata nižu snagu. U redu, postoje razlike<br />
u dizajnu, no ispod kože oba su produkt cijenjenog<br />
Enhancea, što dokazuje i pogled na unutrašnjost te na<br />
deklaraciju snage po railovima koja je identična. Oba<br />
napajanja raspolažu s ukupno šest +12V railova ukupne<br />
kontinuirane snage čak 1125 W. Kućišta su također<br />
ista, no razlika je u završnoj obradi koja je kod Stridera<br />
možda malo bolje pogođena budući da na Cooler<br />
Masterovoj glossy obradi ostaju vidljivi tragovi prstiju.<br />
Najveća i najočitija razlika je izlaz koji je kod Cooler<br />
Mastera izrađen na konvencionalan način s fiksnim<br />
kablovima, što kod napajanja s ovoliko konektora zna<br />
biti problem, dok je Strider potpuno modularnog dizajna,<br />
što se pokazalo mnogo praktičnijim rješenjem.<br />
Kada već spominjemo kablove i konektore, moramo<br />
spomenuti kako vam uz ova tri napajanja neće ponestati<br />
konektora, niti ćete imati problema s duljinom<br />
kablova.<br />
Skup, skuplji, najskuplji<br />
Ono što bi mogao biti problem jest njihova cijena.<br />
Posebice cijena Cooler Mastera i Silverstonea koja<br />
prelazi svotu od 2000 kuna. Xilence je tu u boljoj<br />
poziciji. Osjetno nižom cijenom i velikim brojem<br />
konektora nadoknađuje nešto slabiju regulaciju<br />
napona i efikasnost, no njemu ipak nedostaje<br />
ono što Cooler Master i Silverstone posjeduju<br />
godinama, a to je imidž, koji je često presudan<br />
kod odabira. Dakle, sva tri napajanja ponašaju<br />
se zaista odlično i, kada nisu pretjerano opterećena,<br />
razina buke im je iznimno niska. Na vama<br />
ostaje odluka hoćete li dati šansu novom licu na<br />
polici svoje trgovine ili ćete posegnuti za starim<br />
znancima.<br />
Marin Ujdur<br />
DVD SaDržaj<br />
131<br />
veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Backup je jedna od najbitnijih i najzanemarivanijih<br />
stavki kod osobnih računala.<br />
Jedan od razloga je i kompleksnost istog.<br />
Taj problem pokušava riješiti Deja Dup,<br />
čim jednostavnijim sučeljem uz dovoljno<br />
funkcionalnosti. Dobro se integrira u<br />
Gnome, ima samo dvije tipke u glavnom<br />
sučelju, backupe radi vremenski programirano,<br />
podatke enkriptira, a može ih slati<br />
i na Amazonov S3 servis ili razne druge<br />
repozitorije.<br />
Ovaj je “duh” jedan od vrlo bitnih alata<br />
za sigurnost podataka i mogućnost brzog<br />
oporavka od kalvarije. Baš kao i istoimeni<br />
Symantecov alat, stvorit će sliku diska koji<br />
se kasnije može iskoristiti za prijenos na<br />
ispravni disk. Slika će biti spremljena na<br />
drugi lokalni disk ili poslana na FTP server.<br />
Kasnije se može snimiti na CD/DVD i s tog<br />
medija napraviti spašavanje sustava i podataka.<br />
Koristi se i kod instalacije velikog<br />
broja računala.<br />
Program za pregledavanje, ali prvenstveno<br />
i poboljšavanje slika napravljenih<br />
digitalnim fotoaparatom. Može popraviti<br />
svjetlinu/kontrast, smanjiti izmaglicu<br />
i pojačati boje (ili smanjiti njihov broj),<br />
stvoriti HDR sliku (spajanje slika različitog<br />
osvjetljenja), spajati panoramske<br />
fotografije, popraviti efekt crvenog oka ili<br />
izravnati perspektivu, stvoriti mape slika<br />
za lakše pregledavanje i ima brojne druge<br />
mogućnosti.<br />
SuperAntiSpyware<br />
besplatna je<br />
aplikacija koja je temeljitija<br />
od većine<br />
skenera na tržištu.<br />
Pomoći će vam<br />
u uklanjanju neželjenih i zlonamjernih<br />
programa (Spywarea, Adware, Malware,<br />
Trojans, Worms, itd …) koje drugi programi<br />
mogu propustiti. Možete odabrati<br />
brzi, kompletni ili pojedinačni način rada<br />
skeniranja računala. Ovu aplikaciju koristi<br />
preko 12 milijuna korisnika. Vrijeme je da<br />
je isprobate i vi.<br />
Najnovija verzija<br />
UltraVNC<br />
jednostavan je<br />
alat koji može<br />
prikazivati<br />
ekran nekog<br />
drugog računala<br />
spojenog na Internet ili vašu mrežu. Slobodno<br />
dopušta korištenje vaše tipkovnice i<br />
miša za rad na udaljenom računalu uz razmjenu<br />
podataka između vašeg i spojenog<br />
računala. Ova aplikacija se najviše koristi<br />
za helpdesk podršku prema udaljenim klijentima<br />
zbog automatske konfiguracije i<br />
brze opcije za jednostavno povezivanje.<br />
Cryostasis: Sleep of Reason je horor pucačina u prvom licu. Radnja je smještena u 1968.,<br />
Arktik, točnije ruska stanica na Sjevernom polu ‘Pole 21’. Glavni je junak meteorolog,<br />
Alexander Nesterov, zarobljen unutar starog nuklearnog razbijača leda North Winda<br />
okovanog ledom. Najviše je problema zbog hčadnoće jer uvijek morate biti blizu izvora<br />
topline a nisu zanemarive ni horde mutanata koje vas napadaju. Drama o kapetanu i<br />
njegovom brodu, naglašena atmosfera životinjskog straha upotpunjena je s 15 strašnih<br />
neprijatelja, osam povijesno autentičnih vrsta oružja i sigurno vas neće ostaviti ravnodušnima.<br />
Cryostasis:<br />
Sleep of Reason<br />
Deja Dup Ghost for Linux Fotoxx<br />
SuperAntiSpyware<br />
Ultra VNC<br />
Vrsta:<br />
linux,<br />
desktop<br />
Licenca:<br />
Open<br />
Source<br />
Vrsta:<br />
Linux,<br />
sustav<br />
Licenca:<br />
Open<br />
Source<br />
Vrsta:<br />
Linux,<br />
desktop<br />
Licenca:<br />
Open<br />
Source<br />
Vrsta: sigurnost<br />
Licenca: freeware<br />
Vrsta: uslužni<br />
Licenca: Open Source<br />
Vrsta: igra<br />
Licenca: demo<br />
142 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Moby<br />
Digitalna glazba<br />
G l a z b a<br />
u p o k r e t u<br />
Ulazak Nokije i Sony Ericssona na tržište digitalne glazbe<br />
pokazuje da će mobiteli i mobilni glazbeni servisi imati<br />
veliku važnost za budućnost tržišta<br />
K<br />
ad smo krajem prošle godine pisali o trendovima<br />
koji će u 2008. obilježiti tržište<br />
digitalne glazbe, zaključili smo da će ove<br />
godine Amazon sa svojim glazbenim servisom zaprijetiti<br />
Appleu i njegovu iTunesu koji bi trebao početi<br />
gubiti udio na tržištu. Dva su glavna razloga za<br />
to - cijena, jer su pjesme i albumi općenito za kojih<br />
deset centi jeftiniji na Amazonovu servisu i, možda<br />
još važnije, Amazon prodaje pjesme bez DRM-a.<br />
Dakle, pjesme koje kupite na njihovu servisu možete<br />
reproducirati na kojem god uređaju želite, dok<br />
one kupljene na iTunesu dolaze s ograničenjima.<br />
No, usprkos prednostima Amazona, dosadašnji<br />
korisnici iTunesa ipak nisu napustili svoj omiljen<br />
servis - navika, privrženost Appleu i činjenica da<br />
dobar dio korisnika pjesme sluša većinom na iPodu<br />
i putem iTunesa razlozi su zbog kojeg svoj novac<br />
i dalje daju Appleu. Određeni broj korisnika jest<br />
zamijenio Apple Amazonom, no njihov je broj ipak<br />
zanemariv. No zato je Amazonov glazbeni servis<br />
privukao korisnike koji do tada nisu imali naviku<br />
kupovanja digitalne glazbe, ali trebat će proći još<br />
neko vrijeme prije nego ta kompanija zauzme veći i<br />
značajniji dio tržišta.<br />
Trendovi digitalne glazbe<br />
Trendovi u ovoj godini pokazuju nam pak da su za<br />
popularnost digitalne glazbe potrebni neki novi i<br />
različiti poslovni modeli koji bi privukli veći broj korisnika<br />
jer, kao što smo to vidjeli - jeftinije pjesme i<br />
izostanak DRM-a neće privući mase i novac. Trenutna<br />
situacija sugerira tri smjera kojima se kreće i kojim<br />
će se razvijati tržište digitalne glazbe. Prvi smjer<br />
su već spomenuti glazbeni servisi poput iTunesa i<br />
Amazon MP3-ja, drugi smjer vezan je uz društvene<br />
mreže - ulazak MySpacea na ovo tržište te špekulacije<br />
da u Facebooku razmišljaju o glazbeno-poslovnom<br />
modelu, a treći je onaj koji su pokrenuli mobilni<br />
proizvođači predstavivši vlastite glazbene servise i<br />
čiji nam se princip “all you can eat” najviše sviđa.<br />
Mobiteli sve važniji<br />
Obzirom na sve bolje mobilne telefone i sve veći<br />
broj glazbenih telefona, jasno je da će sve veći broj<br />
korisnika zamijeniti svoje MP3 playere telefonima.<br />
Dodamo li tome i sve veću popularnost mobilnog<br />
Interneta i 3G telefona s velikim brzinama prijenosa<br />
podataka, lako je zaključiti da ćemo u budućnosti<br />
sve više pjesama (i ostalog sadržaja) skidati direktno<br />
na svoje mobilne telefone. Nije teško zamisliti situaciju<br />
u kojoj se za koju godinu vozimo u tramvaju/<br />
autobusu, sjetimo se neke pjesme iz mladosti i poželimo<br />
je odmah čuti. Nema problema - mobitelom<br />
se spojimo na neki mobilni glazbeni servis, skinemo<br />
je u nekoliko desetaka sekundi i pojačamo na maksimum!<br />
NaslovNica<br />
Mladen Vedriš<br />
Zaustavite krizu<br />
Davor Majetić<br />
Kriza je naše<br />
poslovno<br />
okruženje<br />
Propast ili<br />
prilika za<br />
korak naprijed<br />
Business<br />
160 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
BusIness<br />
Investicije u IT-ju<br />
V<br />
rijeme je globalne<br />
recesije. Svakodnevno<br />
smo bombardirani<br />
informacijama o padu burzovnih<br />
indeksa, bankarskoj<br />
krizi te nastojanju vlada da<br />
financijskim injekcijama barem<br />
privremeno uspore galopirajući<br />
trend. Kako je logično<br />
da u ovakvim situacijama na<br />
tržištu nestaje novca, smanjuje<br />
se i ukupna potrošnja.<br />
Od tog scenarija nisu imuni<br />
niti poslovni subjekti, dapače<br />
obično su upravo oni prvi koji<br />
će ih osjetiti. Na listi troškova<br />
za rezanje svakako će vrlo<br />
brzo na red doći razmišljanje<br />
o alternativnim, cjenovno<br />
prihvatljivijim rješenjima<br />
informacijske tehnologije.<br />
Zabluda kako skuplji proizvod<br />
sa sobom nužno donosi viši<br />
stupanj kvalitete uvriježena je i<br />
kod investicija u informacijsku<br />
tehnologiju. Zbog nedostatka<br />
stručnosti i plošnog promatranja<br />
tržišta poslovni subjekti<br />
skloni su investirati u skuplje<br />
rješenje s bilo kojeg područja<br />
IT-ja. U iznimnim situacijama<br />
ili karakteriziranim dovoljno<br />
niskim financijskim i funkcionalnim<br />
značajem investicije za<br />
poslovni subjekt ovakav promašaj<br />
iznimno može ne utjecati<br />
značajnije na poslovanje.<br />
Ipak, vjerujemo da su ovakve<br />
situacije dovoljno rijetke te je<br />
vrlo pametno napraviti barem<br />
komparativnu analizu odgovarajućih<br />
besplatnih rješenja.<br />
Open Source<br />
Definicija pojma Open Source<br />
danas poprilično varira u<br />
ovisnosti o kontekstu u kojem<br />
se upotrebljava. Globalno<br />
možemo reći kako je riječ o<br />
inicijativi otvorenog programskog<br />
koda ili bilo kojeg drugog<br />
nositelja informacija, bilo u<br />
obliku teksta, slike ili videomaterijala,<br />
a karakterizira ga<br />
javna dostupnost bilo kojoj<br />
osobi, bez posebnih ograničenja.<br />
Ova inicijativa podrazumijeva<br />
nekoliko aktualnih licenci<br />
kojima se krajnjem korisniku<br />
ili grupi na raspolaganje daje<br />
sadržaj u digitalnom formatu.<br />
Trenutno su najpopularnije<br />
GPL (General Public Licence),<br />
GFDL (GNU Free Documentation<br />
License), CCL (Creative<br />
Commons License) te<br />
FAL - Free Art License. Svaka<br />
od navedenih licenci na svoj<br />
način definira prava i obveze<br />
autora sadržaja i osobe kojoj<br />
se sadržaj stavlja na raspolaganje,<br />
no svima je zajednička<br />
činjenica kako autor ne traži<br />
nikakav oblik kompenzacije<br />
za korištenje autorskog djela.<br />
Bitno je i napomenuti da činjenica<br />
kako korisnik nije dužan<br />
autoru plaćati za uporabu<br />
licenciranog sadržaja ne znači<br />
da sadržaj nema svoga autora.<br />
Open Source inicijativa je i javno<br />
dostupna na internetskoj<br />
adresi www.opensource.org.<br />
Kako ne biste pomislili da sugeriramo<br />
apsolutnu prednost<br />
Besplatno ili<br />
komercijalno<br />
Kolika je stvarna cijena besplatnih poslovnih aplikacija<br />
Piše: Leo Lokas<br />
Budućnost<br />
Početnu evolucijsku eru open source proizvoda obilježilo je pitanje “Kako je moguće<br />
zaraditi prodajom nečeg što je besplatno i slobodno”. Tada je jedan od zagovornika open<br />
source inicijative izrekao često citiranu rečenicu - “Besplatno kao što je sloboda govora,<br />
a ne kao besplatno pivo.”. U samim počecima tvrtke koje su nudile komercijalni softver<br />
svoj su teren pokušavale obraniti pravnim prijetnjama u kombinaciji s ismijavanjem i<br />
omalovažavanjem open source rješenja. O tome da se situacija s vremenom mijenjala<br />
govore brojni detalji poput onih o snižavanju cijena komercijalnog softvera, drugačijoj<br />
shemi tarifiranja, pokušajima otkupljivanja različitih open source projekata pa sve do 12.<br />
listopada 2007. godine, kada je čak i Microsoft, kao globalni lider u prodaji komercijalnog<br />
softvera, potpisao odobrenje za Open Source Initiative. Kako Open Source može biti<br />
profitabilan govori i činjenica da je Red Hat, koji naplaćuje za podršku svoga open<br />
source operativnog sustava, uprihodio 463 milijuna dolara u prethodnoj godini. Da je<br />
Open Source sve bliža budućnost u poslovanju govori Saugatuckovo istraživanje, koje<br />
je pokazalo kako 50 posto poslovnih subjekata najkasnije do 2012. godine namjerava<br />
koristiti operativni sustav Linux, za razliku od samo 18 posto koliko ih je prema istoj<br />
anketi koristilo 2007. godine.<br />
Business<br />
161<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHiP<br />
jednog koncepta ili proizvođača,<br />
napominjemo kako svaka,<br />
pa čak i ovakva inicijativa, sa<br />
sobom može povući izvjestan<br />
broj nedostataka.<br />
Prednosti i nedostaci<br />
Poslovne aplikacije svojom<br />
namjenom svakako bi<br />
trebale biti barem jedan<br />
korak ispred standardnih<br />
aplikacija, prvenstveno<br />
po pitanju<br />
stabilnosti, ali i<br />
korisničke podrške.<br />
Različite poslovne<br />
okolnosti jednostavno<br />
ne toleriraju “out of<br />
service” scenarij. U takvim<br />
situacijama često je cijena<br />
“out of service” statusa viša od<br />
komercijalne vrijednosti same<br />
aplikacije ili čak rješenja. Promatrano<br />
iz suprotnog kuta, životni<br />
ciklus verzija open source<br />
rješenja znatno je kraći, kao<br />
i kvaliteta, koja je zbog većeg<br />
broja različitih izvora također<br />
viša. Na kvalitetu uzrokovanu<br />
većim brojem različitih izvora<br />
lako bi se mogao staviti protuargument<br />
u obliku pouzdanosti<br />
rješenja nastalog dijelom ili<br />
potpuno iz neprovjerenih izvora.<br />
Fleksibilnost kao posljedica<br />
jednostavne mogućnosti<br />
uvida u izvorni kod i njegovu<br />
promjenu u ovakvim situacijama<br />
predstavlja dvosjekli mač<br />
za poslovne korisnike. Kompromisno<br />
rješenje u ovakvim<br />
situacijama može predstavljati<br />
vlastiti razvojni tim koji uz<br />
značajno niže troškove može<br />
prilagođavati poslovna rješenja<br />
iz domene Open Sourcea.<br />
Najozbiljniju nuspojavu<br />
ovakvog kompromisa mogu<br />
predstavljati problemi u kompatibilnosti.<br />
Cijena<br />
Činjenicu da je open source<br />
rješenje jeftinije od komercijalnog<br />
ponajprije bi trebalo<br />
promatrati kroz životni ciklus<br />
proizvoda: njegovo trajanje,<br />
zavisne i dopunske troškove u<br />
projiciranom paralelnom periodu<br />
upotrebe. Jednostavno<br />
je zaključiti kako su inicijalni<br />
troškovi open source rješenja<br />
značajno niži, ponekad zbog<br />
svojih relativno niskih sistemskih<br />
zahtjeva zaista izgledaju<br />
potpuno besplatni za implementaciju.<br />
Uostalom, to i jest<br />
glavni adut tvrtki koje se bave<br />
implementacijom poslovnih<br />
open source rješenja. Možda<br />
je najbolje paralelu povući s<br />
jeftinim mobilnim uređajima<br />
u paketu s različitim tarifnim<br />
modelima mobilnih operatera.<br />
Sukladno tome, stvarna cijena<br />
rješenja nikako se ne bi smjela<br />
izjednačavati s nabavnom cijenom<br />
isključujući dugoročnu<br />
podršku, održavanje, eventualni<br />
razvoj i druge materijalne<br />
troškove u kombinaciji<br />
s ukupnom upotrebljivošću<br />
proizvoda i produktivnošću.<br />
Nije za zanemariti niti činjenicu<br />
da uvođenje novog rješenja<br />
iz domene informacijske<br />
tehnologije vrlo rijetko prolazi<br />
bez potrebe za dodatnom edukacijom<br />
osoblja, koja može<br />
predstavljati vrlo ozbiljnu stavku<br />
uzmemo li u obzir opseg u<br />
kojem će takva edukacija osoblje<br />
udaljiti od svakodnevnih<br />
zadataka.<br />
Faktori odluke<br />
Razmatrajući težinu odluke u<br />
odabiru između open source<br />
i komercijalnog softvera, svakako<br />
je preporučljivo u obzir<br />
uzeti što veći broj karakterističnih,<br />
ali i korisnički specifičnih<br />
parametara. Primjerice,<br />
cijenu pojedinog rješenja<br />
važno je imati prikazanu u<br />
punoj vrijednosti, i to za zajednički<br />
promatrani period. Iako<br />
je problematika vezana uz početnu<br />
cijenu koju je potrebno<br />
odmah platiti bitna, svakako je<br />
pametno uzeti u obzir konačnu<br />
svotu koja će u budućnosti<br />
trebati biti plaćena. U posebnim<br />
situacijama faktor cijene<br />
razumno je ostaviti u drugom<br />
planu. Neke od takvih situacija<br />
mogu biti vezane uz sigurnosna<br />
ili pitanja egzistencije<br />
poslovnog projekta. Uz cijenu,<br />
jedna od važnijih stavki stupanj<br />
je sigurnosti koji platforma<br />
ili aplikacija mogu ponuditi.<br />
Generalno promatrajući,<br />
u ovakvim situacijama Open<br />
Source može ponuditi izvjesnu<br />
početnu prednost budući da<br />
javno dostupan kod može biti<br />
puno jednostavnije provjeren.<br />
Bitno je napomenuti kako<br />
stanje postojeće infrastrukture<br />
u odnosu na zahtijevanu te<br />
istovremene investicije u hardveru<br />
vrlo jednostavno mogu<br />
promijeniti sliku promatranog<br />
rješenja.<br />
Trajanje implementacije<br />
poslovnog rješenja obično<br />
donosi financijske gubitke, pa<br />
ga je nužno svesti na minimum<br />
72 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Softver<br />
Operativni sustav<br />
W i n d o w s7 B e t a<br />
Po svemu sudeći novi će Microsoftov operativni sustav u optjecaj i prije negoli smo se nadali. Da su<br />
autori ovaj put na dobrom putu dovoljno govori javna beta koju i sami možete isprobati<br />
L<br />
ijep pogled koji nam je trebala nuditi Vista<br />
nekako se zamutio još i prije negoli je došla<br />
u prodaju, a poboljšanju stvorene slike i percepcije<br />
nije pomogao ni prvi servisni paket (SP1).<br />
Pritom je za Microsoft najteže bilo to što Vistu nisu<br />
prihvatili ne samo obični korisnici, nego ni profesionalni<br />
korisnici, odnosno velike kompanije. Samim<br />
tim ni broj lukrativnih korporativnih licenci nije ni<br />
izbliza dosegao onu razinu koju je Microsoft očekivao,<br />
pa je postalo jasno kako će se nešto morati<br />
napraviti. Također je bilo jasno da se to “nešto” mora<br />
pojaviti relativno brzo, pa u tom smislu relativno<br />
brzo pojavljivanje novog operativnog sustava poznavatelje<br />
situacije i ne iznenađuje u prevelikoj mjeri.<br />
Da se Microsoft doista želi otresti Viste pokazuje<br />
i naziv koji je nadjenuo novom proizvodu, kojim se<br />
gotovo vratio na početak priče o Windowsima. Novi<br />
se operativni sustav zove Windows 7, a pred nama<br />
je beta-verzija koju je Microsoft doslovno pustio na<br />
isprobavanje svima koji to požele. Očito su svi u Microsoftu<br />
bili sigurni kako je već ova verzija dovoljno<br />
stabilna i sigurna za život u vanjskom svijetu, a po<br />
svemu sudeći izgleda da njihova predviđanja uopće<br />
nisu bila daleko od istine.<br />
aaaaa<br />
UStUPIo<br />
Microsoft, USA<br />
www.microsoft.com<br />
CIjena<br />
besplatna beta-verzija<br />
Za<br />
stabilnost, brzina, nova<br />
funkcionalnost<br />
ProtIv<br />
nema više klasičnog<br />
početnog izbornika<br />
oCjena<br />
Radi na svemu<br />
S Microsoftovih web stranica možete skinuti i<br />
32-bitnu i 64-bitnu verziju Windowsa 7. Mi smo skinuli<br />
i isprobali obje, ali smo težište ipak stavili na<br />
64-bitnu verziju, ne samo da bismo isprobali kako<br />
stoje stvari s 64-bitnim upravljačkim programima,<br />
nego i zato što je broj računala koja su opremljena<br />
ovim procesorima sve veći. Budući da je riječ o operativnom<br />
sustavu koji će definirati Microsoftov položaj<br />
tijekom relativno dugog budućeg perioda, lako<br />
je pretpostaviti kako će upravo 64-bitna verzija Windowsa<br />
7 biti ona koju će pribaviti dobar dio korisnika,<br />
osobito jačih i novih računala. Koju god verziju<br />
odabrali instalacija će biti jednaka, a moguće su različite<br />
varijante instaliranja. Od klasične instalacije<br />
gdje Windows 7 instalirate na novi disk, pa do tipičnog<br />
dograđivanja gdje prijašnju verziju Windowsa<br />
zamjenjujete novom. Moguća je i instalacija u virtualno<br />
računalo (VMware, Virtualbox), kao i dijeljenje<br />
diska uz odgovarajući multi-boot sustav. Pohvalno<br />
je što su sve varijante radile bez ikakvih problema,<br />
a prilikom instaliranja na čist disk javlja se i jedna<br />
zanimljivost. Disk se dijeli na dvije particije od kojih<br />
jedna zauzima oko dvije stotine megabajta, a druga<br />
Windows 7 donosi nam nove teme, ali i suptilno promijenjen izgled desktopa. Prvo ćete uočiti<br />
nešto deblji taskbar<br />
Piše: Branko Špoljarić-<br />
Barney<br />
U Visti smo ga ili mrzili ili isključivali,<br />
no ovdje UAC napokon postaje<br />
prijatelj korisnika. Gotovo da ga<br />
nećete zamijetiti<br />
Igre<br />
124 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Vijesti najave & ljestvice<br />
Company of<br />
Heroes:<br />
Tales of Valor<br />
I ako je isprva bilo govora o<br />
još jednom expansion packu<br />
za Company of Heroes, to na<br />
svu sreću nije istina i Tales of<br />
Valor bit će samostalna igra.<br />
No, kao što iz naslova možete<br />
zaključiti, to je i dalje Company<br />
of Heroes, pa ne očekujte<br />
čuda kada je riječ o poboljšanjima<br />
u igri.<br />
Singleplayer dio igre neće<br />
doživjeti gotovo nikakva poboljšanja.<br />
Pokoja kozmetička<br />
promjena, nova jedinica,<br />
oružje i mogućnost sve je što<br />
možete očekivati. Dakle, ako<br />
ste veliki ljubitelj CoH-a, bit<br />
ćete relativno zadovoljni, a ako<br />
niste, igra vam se neće niti najmanje<br />
svidjeti. Multiplayer bi<br />
mogao privući pokojeg novog<br />
igrača uvođenjem novih načina<br />
igranja. Proizvođač je škrt<br />
na informacijama, ali dade se<br />
naslutiti da se radi o načinima<br />
igranja koji kombiniraju co-op<br />
način igranja više igrača protiv<br />
računala i capture the flag<br />
način mrežne igre. Iskreno,<br />
ne očekujemo previše od ove<br />
igre, no očekuje nas nekoliko<br />
sušnih mjeseci, pa valja preživjeti<br />
i s nešto lošijim naslovima.<br />
(GO)<br />
Datum izlaska: ožujak 2009.<br />
godine<br />
N erijetko se žalimo da je<br />
većina igara slična kao<br />
jaje jajetu i da proizvođačima<br />
kronično nedostaje mašte. E,<br />
pa evo očiglednog primjera da<br />
smo (katkad) u krivu. Iako je Jack<br />
operirao u jesen 1888. godine, a<br />
Holmes se pojavio tek kasnije, to<br />
nije spriječilo autore igre da ih<br />
strpaju u isti scenarij. Ne zamjeramo<br />
im. Malo mašte nikom nije<br />
naškodilo. Ne, ovo nije akcija u<br />
kojoj se mlate dva navedena lika,<br />
već klasična avantura u kojoj ste<br />
stavljeni u ulogu Homesa koji<br />
rješava grozna ubojstva. Kako<br />
bi što lakše sakupljali tragove,<br />
igru ćete moći igrati u klasičnom<br />
point’n’click načinu iz trećeg<br />
lica, ali i iz prvog lica, što nije<br />
posve uobičajeno u avanturama.<br />
Sumnjamo da će ova igra<br />
osvojiti bilo kakvu nagradu, ali s<br />
obzirom na kroničan nedostatak<br />
avantura mogli biste joj dati šansu.<br />
Multiplayera naravno nema,<br />
kao niti spektakularne grafike,<br />
ali <strong>screen</strong>shotovi ipak izgledaju<br />
zadovoljavajuće. (GO)<br />
Datum izlaska: ožujak 2009.<br />
godine<br />
fl a s h<br />
Trinaest i<br />
» pol tisuća eura<br />
izgubio je neimenovani Danac<br />
u pokušaju da pravim<br />
n
Tehnologije<br />
IdeaPad S10<br />
Nove tehnologije, povoljna cijena, kvaliteta izrade<br />
- novi Lenovov netbook predstavlja naznaku nove<br />
generacije ove sve popularnije klase računala<br />
Integrirana kamera i<br />
mikrofon<br />
Zahvaljujući ugrađenoj podršci<br />
za snimanje slike i zvuka,<br />
komunikacija nikada nije<br />
bila lakša. Pokrenite svoj omiljeni<br />
program i jednostavno<br />
komunicirajte.<br />
Backup jednom tipkom<br />
Najbolje tehnologije koje<br />
Lenovo ima na raspolaganju<br />
u svojoj legendarnoj seriji<br />
prijenosnika ThinkPad prenesene<br />
su i u IdeaPad. Korisnik<br />
tako može iznimno jednostavno<br />
pohraniti sigurnosne<br />
kopije svojih podataka ili dozvati<br />
pomoć. Naravno, na raspolaganju<br />
je i cijeli Lenovov<br />
web sa savjetima za pomoć i<br />
korištenje prijenosnika.<br />
Solid state disk<br />
Odabrani modeli prijenosnika<br />
IdeaPad omogućavaju<br />
iznimno brzo pokretanje<br />
operacijskog sustava zahvaljujući<br />
velikoj brzini prijenosa<br />
podataka što je nude SSD<br />
diskovi. Svoje podatke istovremeno<br />
možete spremiti<br />
na klasični tvrdi disk velikog<br />
kapaciteta, čime se dobiva<br />
najbolje od obaju svjetova.<br />
Lenovo se u svojoj seriji IdeaPad odlučio poigrati tehnologijama<br />
koje je već imao na raspolaganju u svojim “ozbiljnim”<br />
ThinkPadima te iskoristiti mukotrpno i vrlo skupo stečeno<br />
znanje kako bi svojim korisnicima ponudio ono što sve više žele -<br />
netbook, po simpatičnoj i dostupnoj cijeni, no bez ustupaka koji bi<br />
značili da se na bilo koji način odustaje od tipične Lenovove pouzdanosti.<br />
IdeaPad je zato iznimno dopadljivo dizajniran, dostupan<br />
u cijelom nizu različitih boja, dok su kvaliteta izrade i ugodnost<br />
rada definitivno vrhunske. Svi vi koji ste se već imali prilike susresti<br />
s bilo kojim Lenovovim prijenosnikom u seriji IdeaPad osjećat ćete<br />
se kao da ste kod kuće, bez obzira na nešto manje dimenzije, dok<br />
sve nove korisnike očekuje iznenađenje - tehnologija i kvaliteta u<br />
kombinaciji koju do sada nisu doživjeli. Različita originalna tehnološka<br />
rješenja izdvajaju IdeaPad od ostatka konkurencije.<br />
Posebno vrijedi naglasiti da po vrlo povoljnoj cijeni novi model<br />
IdeaPad S10 u svijet netbooka donosi nešto potpuno novo - hibridni<br />
sustav diskova, koji kombinira SSD i klasični disk, čime se dobiva<br />
najbolje od obaju svjetova. Vaš sustav sada je brži nego ikada prije,<br />
dok i dalje imate i više nego dovoljno prostora za svoje podatke.<br />
Hladno i pouzdano<br />
Iako je riječ o iznimno malom<br />
prijenosnom računalu, ugodan<br />
rad na prvom je mjestu.<br />
Neugodno grijanje dijelova<br />
prijenosnika koji su u dodiru<br />
s korisnikovim rukama<br />
svedeno je na najmanju moguću<br />
mjeru, a tipkovnica je,<br />
iako smanjena, u potpunosti<br />
prilagođena intenzivnijem<br />
korištenju.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
7
PISMA<br />
¨<br />
Šaljite nam svoja pisma na<br />
adresu <strong>PC</strong> CHIP, Cvijete<br />
Zuzorić 25, 10000 Zagreb ili<br />
pisma@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
Ispitni centar <strong>PC</strong> <strong>chip</strong>a<br />
Voditelj: Slaven Pintarić<br />
Ispitni tim: Marko Kriška, Jasmin<br />
Redžepagić,<br />
Branko Špoljarić Barney, Marin Ujdur,<br />
Ante Vukorepa<br />
PREPORUKA<br />
Uredništvo na temelju<br />
provedenih testova i stečenih<br />
dojmova preporučuje<br />
proizvod koji je zaslužio ovu<br />
oznaku.<br />
PUN POGODAK<br />
Proizvod koji se na temelju<br />
provedenih testova i stečenih<br />
dojmova pokazao najboljim<br />
na usporednom testu među<br />
svim testiranim proizvodima.<br />
PRAVA PRILIKA<br />
Proizvod koji je na temelju<br />
provedenih testova i omjera<br />
cijene i mogućnosti uredništvo<br />
odabralo najboljim za kupnju<br />
u trenutku provođenja testa.<br />
Uredništvo je zaštićeno od<br />
napada virusa i crva pomoću<br />
antivirusnog programa NOD32<br />
Uredništvo koristi<br />
komunikacijsku opremu tvrtke<br />
Avaya<br />
Testna računala ustupio nam<br />
je Microline<br />
<br />
XP, Vista,<br />
“Sedmica”<br />
Tek sam prije nepunu godinu<br />
dana počeo čitati <strong>PC</strong> <strong>chip</strong><br />
i mogu reći da sam s onim što<br />
nam nudite prilično zadovoljan.<br />
Jasno mi je da smo svi različiti i<br />
da sigurno ima onih koji bi htjeli<br />
samo hardver, samo softver ili<br />
samo nešto treće, no smatram<br />
da ste dobro pogodili nekakvu<br />
zlatnu sredinu koja odgovara<br />
većem broju čitatelja. Meni<br />
PISMO MJESECA<br />
Bez instalacije<br />
Čitam dosta računalnih magazina,<br />
domaćih i stranih,<br />
i mogu reći kako pripadate<br />
krugu onih za koje mi se<br />
neće dogoditi da ih zaboravim<br />
kupiti kad god početkom<br />
mjeseca posjetim kiosk. No,<br />
prelistavajući zadnjih petšest<br />
brojeva, nigdje nisam<br />
vidio da ste pisali o takozvanim<br />
portable aplikacijama<br />
koje se navodno mogu<br />
koristiti bez ikakve potrebe<br />
za instalacijom. Malo sam<br />
istraživao po Internetu i zaključio<br />
da takvih programa<br />
ima podosta i da se mogu<br />
pokretati direktno s<br />
USB memorijskog<br />
sticka, što bi meni<br />
jako odgovaralo<br />
kad idem na<br />
teren i kad dosta<br />
često moram ili<br />
sređivati druga<br />
računala ili naprosto<br />
nemam<br />
tog trena pri ruci<br />
svoje prijenosno<br />
računalo. Pretpostavljam<br />
da bi mi<br />
dosta pomoglo u<br />
mom daljnjem<br />
radu, naročito<br />
sad kad sam<br />
saznao da se i<br />
kompletni Windowsi<br />
mogu<br />
stavit na USB<br />
Autora pisma mjeseca<br />
nagrađujemo<br />
kompletom za čišćenje<br />
“Ured u red” tvrtke<br />
Eurotrade d.o.o. iz<br />
Rovinja<br />
osobno, svakako. Ipak imam<br />
jednu malu primjedbu koja se<br />
tiče meni zanimljivijeg dijela<br />
magazina, pregleda softverskih<br />
aplikacija. Kao što sam već napisao,<br />
s tim sam dijelom uglavnom<br />
zadovoljan, ali nikako da<br />
ugledam malo više članaka o<br />
Visti koja je trenutno ipak glavni<br />
Microsoftov proizvod. Nemojte<br />
ovo shvatiti kao kritiku nego<br />
više kao dobrodušni komentar<br />
kojim odličan časopis pokušavam<br />
učiniti još boljim.<br />
Martin via Internet<br />
stick. Vjerujem kako bi dosta<br />
čitatelja rado pročitalo takav<br />
tekst.<br />
Josip via Internet<br />
Što da kažemo Gotovo da<br />
ste nam pročitali misli jer<br />
smo baš nedavno raspravljali<br />
o svrsishodnosti jednog<br />
takvog članka i zaključili kako<br />
to uopće nije loša ideja. Vaše<br />
nam pismo samo potvrđuje<br />
kako su nam razmišljanja bila<br />
ispravna i svakako ćemo u<br />
tom smislu nešto brzo učiniti.<br />
Portable aplikacije, kako ih<br />
se najčešće naziva, zaista su<br />
sve popularnije. Čak toliko<br />
popularne da već postoje i<br />
programi koji će postojeću<br />
aplikaciju pretvoriti u<br />
portable aplikaciju,<br />
čime će život krajnjeg<br />
korisnika biti<br />
itekako olakšan.<br />
Zašto Zato jer je<br />
iz prakse dobro<br />
poznato kako već i<br />
sama instalacija za<br />
određenu skupinu<br />
korisnika ponekad<br />
predstavlja ili jako<br />
težak ili posve<br />
nerješiv problem.<br />
U svakom slučaju<br />
pripazite na neki<br />
od sljedećih brojeva.<br />
Vaša želja<br />
mogla bi biti<br />
uslišana i prije<br />
nego što biste to<br />
očekivali.<br />
Hvala vam na lijepo sročenom<br />
pismu u kojem nas niste “na sva<br />
zvona” hvalili, nego realno sagledali<br />
stanje onako kako ga vi<br />
vidite. Kao i većina sličnih magazina<br />
(i domaćih i stranih) i mi se<br />
samo držimo onog što se događa<br />
na tržištu, a dobro je poznata<br />
činjenica da velik broj korisnika,<br />
naročito poslovnih, još uvijek<br />
nije prešao na Vistu. Tako neki<br />
autori i dalje uporno koriste<br />
Windows XP, dok su neki odmah<br />
utrčali u poluprozirni Vistin svijet.<br />
Možete ipak biti sigurni da i<br />
jedni i drugi itekako dobro znaju<br />
koristiti i jednu i drugu (kao<br />
i ostale) verziju Windowsa i da<br />
će, nađu li nešto što je bitno za<br />
izvođenje aplikacije, to svakako<br />
spomenuti. Jedino nam se čini<br />
kako će većina članaka uskoro<br />
biti povezana s Windowsima 7.<br />
Po svemu što smo do sad vidjeli<br />
izgleda da će to biti Windows XP<br />
za sljedeće desetljeće.<br />
POPIS OGLAŠIVAČA<br />
Algebra 19<br />
American College MT 31<br />
ASRock 35<br />
ASUS 105<br />
Epson 91<br />
Finder 48,54<br />
Formel 2<br />
Hgspot 9, 46<br />
Kodeks 162<br />
Konica Minolta 13<br />
Kvark 10, 147<br />
Lenovo Hrvatska 7<br />
LG Electronics 109<br />
Logitech 55<br />
Makro Mikro 50<br />
Melcomp 63<br />
Micro Edinmax 17<br />
Microline 3, 29, 33<br />
M-ROS 146<br />
Navigo 12<br />
New Technology 15<br />
Olympus 43<br />
Operacijski sustavi 159<br />
Optima telekom 163<br />
ouroboros 31<br />
<strong>PC</strong><strong>chip</strong> online 6<br />
Proaxis 155, 164<br />
Protrade 18<br />
Recro 135<br />
Šmit Electronics 53<br />
Telebit 16<br />
Tomsoft 77<br />
Toshiba 110<br />
Vemil d.o.o. 83<br />
Visoka škola inf. tehnologija 14<br />
8 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
9
Oglas<br />
Nadnaslov<br />
10 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Uvodnik<br />
Pozdrav<br />
Vi i vaša<br />
obitelj!<br />
Piše: Jasmin Redžepagić<br />
Ideja automatskog prevođenja spama<br />
otvorila je prevelik niz potpuno<br />
neočekivanih prilika da Googleov<br />
alat postane vrlo naporno i iznimno<br />
neželjeno smetalo<br />
Tema ove kolumne inicijalno su trebale biti nove tehnologije u Googleovu<br />
arsenalu, u gotovo potpunoj tišini predstavljen niz izmjena na servisu<br />
YouTube koji korisnicima omogućava do sada neviđenu razinu manipulacije<br />
videosadržajima. Iako su kontekstualni oglasi koji se sada mogu pojavljivati<br />
unutar videa većini korisnika glavna tema rasprave - jer je sada videoprozor,<br />
kao mjesto na kojem je glavni fokus naše pozornosti, odjednom postao odredište<br />
oglašivača koji doslovno od prve sekunde kada je tehnologija postala dostupna<br />
napadaju nesmiljenom žestinom - pomalo ispod radara provukla se tehnologija<br />
titlova, koje sada bilo tko može ubaciti ispod svojeg videa, i to na bilo kojem jeziku.<br />
Google, s druge strane, ne bi bio Google da u to nije dodao još jedan začin koji<br />
sve ovo čini ekstremno zanimljivom točkom razvoja za online videoservise - titlove<br />
je, naime, moguće izravno, u realnom vremenu, prevoditi korištenjem Google<br />
Translatea. U osnovi, bez obzira na jezik titlova, prijevod je sada dostupan s nekoliko<br />
klikova mišem, i to čak i na hrvatski, jer je i naš jezik podržan ovim servisom.<br />
Sve ovo potpuno me fasciniralo i vjerojatno bi na potencijalne implikacije koje<br />
ovakav razvoj tehnologije ima mogli potrošiti nekoliko strana, a ne samo ovu jednu<br />
stranicu uvodnika, da se nije gotovo istovremeno dokazalo da svaku tehnologiju,<br />
ma kako ona bila napredna, čovječanstvo istog trenutka zloupotrijebi. Naime,<br />
u redakciju je pristigao prvi nigerijski spam mail potpuno automatski preveden<br />
na hrvatski. “Pozdrav Vi i vaša obitelj” doduše jest impresivno nemušto preveden<br />
slijed riječi, no cijela poruka i dalje nije izgubila smisao. Nepoznat netko umro je<br />
negdje u bijelom svijetu i na strojno prevedenom hrvatskom putem svojeg odvjetnika<br />
prebacit će nam apsurdnu količinu novca ako mu se na vrijeme javimo.<br />
Zašto me to toliko iznenadilo Zato što cijeli taj zaplet zapravo znači da će<br />
odsad spam biti bitno teže detektirati. Priznali mi to ili ne, čak i ako dio svoje<br />
svakodnevne komunikacije obavljate na engleskom, većina poruka koje primate<br />
i dalje je na hrvatskom. Do sada je s gotovo stopostotnom preciznošću bilo moguće<br />
filtrirati poruke napisane na hrvatskom kao legitimnu poštu, dok je nakon<br />
toga spam bilo relativno jednostavno odvojiti od onih nekoliko poruka na engleskom<br />
dnevno. Korištenjem automatskog sustava prevođenja izgubili smo, dakle,<br />
još nekoliko minuta života, jer se sada pojavljuju poruke koje nam dodatno odvlače<br />
pozornost i gotovo ih potpuno nesvjesno preletimo pogledom da bismo bili<br />
sigurni kako je u pitanju neželjena pošta.<br />
Iako većinu Googleovih servisa smatram iznimno korisnim alatima, ideja automatskog<br />
prevođenja spama otvorila je prevelik niz potpuno neočekivanih prilika<br />
da Googleov alat postane vrlo naporno i iznimno neželjeno smetalo u svakodnevnom<br />
životu. Osim ako Google iskoristi svoj algoritam koji tako dobro sprečava<br />
neželjenu poštu na Gmailu te filtrira sve što Google Translate prevodi. Računalno<br />
poprilično zahtjevno rješenje, no upravo takva i očekujemo od Googlea jer,<br />
u konačnici, “oni ne čine zlo”.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
11
Vijesti<br />
flash<br />
»» Microsoft je izdao<br />
release candidate verziju<br />
svog drugog service<br />
packa za Windows<br />
Vistu koja je dostupna<br />
javnosti. Ovaj paket<br />
zakrpa donosi brojne<br />
popravke i poboljšanja<br />
u Windowsima, a<br />
među inim i podršku<br />
za snimanje Blu-raya<br />
i Bluetooth 2.1, jednostavnije<br />
podešavanje<br />
bežičnih mreža i<br />
Windows Search 4.0.<br />
Za njezino instaliranje<br />
potrebno je imati prvi<br />
SP za Vistu.<br />
»»Iskon je započeo<br />
s testiranjem digitalne<br />
televizije (IPTV-a)<br />
koju korisnicima u<br />
Hrvatskoj planira ponuditi<br />
u travnju. U ovoj<br />
kompaniji kažu da je<br />
njihova platforma koja<br />
će omogućiti gledanje<br />
digitalne televizije<br />
jedna od trenutno najnaprednijih<br />
na tržištu<br />
te kao takva osigurava<br />
niz mogućnosti, kao<br />
i razvoj novih broadband<br />
servisa.<br />
Offline Google Calendar<br />
dostupan svima<br />
Za one koji još ne znaju, za pregledavanje maila ili kalendara<br />
offline korisnici moraju imati instaliran i plugin Google Gears<br />
Nakon što je opcija<br />
dostupnosti<br />
Googleova kalendara<br />
prvo testirana u Google<br />
Appsima, sad su iz te<br />
kompanije objavili da je<br />
dostupna za sve njegove<br />
korisnike. Kako biste<br />
omogućili ovu opciju,<br />
trebate kliknuti Offline<br />
(beta) link, odnosno ako<br />
koristite hrvatsku verziju<br />
kliknete na Izvanmrežno<br />
(beta) izdanje u gornjem<br />
desnom dijelu kalendara.<br />
Za one koji još ne<br />
znaju, za pregledavanje<br />
maila ili kalendara<br />
offline korisnici moraju<br />
imati instaliran i plugin<br />
Google Gears. Prva<br />
sinkronizacija odnosi<br />
se samo na glavni korisnikov<br />
kalendar, dok se<br />
u postavkama to može<br />
promijeniti kako bi se u<br />
sinkronizaciju uključili i<br />
drugi kalendari. S obzirom<br />
na sve veću popularnost<br />
ovog kalendara i<br />
sve veći broj njegovih korisnika<br />
- pogotovo onih<br />
koji koriste više računala<br />
pa im je jednostavnije<br />
svoje obaveze uređivati<br />
na Internetu, a ne na više<br />
zasebnih kalendara - vjerujemo<br />
da će Google nastaviti<br />
poboljšavati svoj<br />
kalendar. Još jedna od<br />
zanimljivosti koje nam<br />
je Google predstavio jest<br />
mogućnost poništavanja<br />
poruke u Gmailu,<br />
koju se može blokirati u<br />
prvih nekoliko sekundi<br />
nakon pritiska na tipku<br />
Send. (hj)<br />
Brzi Internet<br />
T-Com povećao<br />
brzine MAXadsl-a<br />
T-Com je od 2.<br />
ožujka svojim postojećim<br />
i novim<br />
korisnicima MAXadsl-a<br />
besplatno automatski<br />
nadogradio<br />
postojeće pristupne<br />
brzine. Umjesto dosadašnjih<br />
pristupnih<br />
brzina od 2 Mb/s /<br />
256 kb/s korisnici<br />
tarife od 79 kuna<br />
mjesečno sada<br />
mogu koristiti brzine<br />
do 4 Mb/s/ 256 kb/s.<br />
Umjesto brzina 8<br />
Mb/s / 512 kb/s korisnici<br />
imaju na raspolaganju<br />
brzine do<br />
10 Mb/s/ 512 kb/s, a<br />
postojeće pristupne<br />
brzine od 16 Mb/s /<br />
768 kb/s nadograđene<br />
su novima do 20<br />
Mb/s / 768 kb/s. (hj)<br />
12 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
13
Vijesti<br />
Android uskoro i na netboocima<br />
Trenutno na tržištu malih prijenosnika dominira Windows XP, no Android bi mogao promijeniti tu situaciju<br />
Iako još uvijek jako malo uređaja radi na<br />
Androidu, mnogi ga smatraju mobilnim<br />
operativnim sustavom budućnosti. Pored<br />
toga što ćemo u budućnosti vidjeti sve više<br />
pametnih telefona na Googleovu<br />
OS-u, Android bi se trebao pojaviti<br />
i na netboocima i MID-ovima (mobile<br />
Internet device). Oni bi mogli<br />
konkurirati malim prijenosnicima<br />
koji rade na Windowsu XP, a u budućnosti<br />
će raditi na Windowsu 7.<br />
No, Androidu usprkos, Windows će<br />
sigurno još neko vrijeme biti dominantan<br />
operativni sustav za netbookove,<br />
dok je trenutni gubitnik na<br />
ovom tržištu Linux.<br />
Naime, pojavom prvih netbooka<br />
koji su radili na Linuxu činilo se da<br />
je ovaj operativni sustav napokon<br />
našao računala s kojima će zauzeti<br />
većinu tržišta i računala koja<br />
će iskoristiti sav njegov potencijal.<br />
Međutim, ljubitelji ovog OS-a nisu<br />
se dugo veselili jer je vrijednost ovog<br />
tržišta prepoznao i Microsoft, pa<br />
danas većina malih prijenosnika dolazi<br />
sa sustavom Windows. Tako su posljednja<br />
istraživanja pokazala da se Windows približava<br />
brojci od 90 posto na netbook tržištu<br />
i postotku koji inače ima na običnim<br />
stolnim i prijenosnim računalima. Tržišni<br />
analitičari pretpostavljaju da će uskoro Linux<br />
smanjiti svoj udio na tržištu, sa 70 posto<br />
u 2008. godini na manje od deset posto<br />
ove godine. Upravo zato vjeruju kako bi<br />
Android mogao promijeniti stvar na ovom<br />
Asus će predstaviti prvi netbook koji radi na Androidu<br />
Asus nadogradio svoj Eee Box<br />
Usporedno s netbook<br />
računalima sve popularnija<br />
postaju i tzv. nettop<br />
računala, odnosno stolna<br />
računala malih dimenzija i<br />
slabijih performansi, čija je<br />
najvažnija karakteristika niska<br />
cijena. Namijenjena su<br />
pretežno obavljanju jednostavnijih<br />
računalnih operacija<br />
- surfanju Mrežom, pisanju<br />
i multimediji, a jedan od zanimljivijih<br />
takvih uređaja jest<br />
Asusov Eee Box 206 koji je<br />
predstavljen još krajem prošle<br />
godine. S obzirom na sve<br />
veću popularnost HD videa,<br />
ova je kompanija odlučila<br />
nadograditi svoj Eee Box, pa<br />
tako sad ovo računalo dolazi<br />
s HDMI portom i grafikom<br />
ATI Radeon HD 3450 kako bi<br />
njegovi korisnici mogli uživati<br />
u videu visoke kvalitete.<br />
Ostale opcije ostale su manje-više<br />
iste - radi na 1,6-gigahercnom<br />
procesoru Atom<br />
N270, ima 1 GB RAM-a, 160<br />
GB tvrdog diska te dodatnih<br />
10 GB u Asusovu Eee online<br />
servisu za pohranu podataka.<br />
Cijena mu se kreće oko 440<br />
dolara. (hj)<br />
tržištu, no smatraju da se Google ne treba<br />
boriti s Microsoftom na tržištu kojim ovi<br />
sad dominiraju, već bi se trebali orijentirati<br />
na netbooke i MID-ove jeftinije od dvije<br />
stotine dolara.<br />
Još jedan od ključnih faktora za uspjeh<br />
na tržištu malih i jeftinih prijenosnih računala<br />
trebale bi biti online trgovine aplikacijama.<br />
Naime, nakon uspjeha Appleova<br />
App Storea i obzirom na velik broj aplikacija<br />
koje su skinute za njega, mnoge su<br />
kompanije (Microsoft, Nokia, RIM)<br />
pokrenule ili će pokrenuti vlastite<br />
online trgovine na kojima će prodavati<br />
aplikacije. Neki analitičari<br />
zato smatraju da bi Google s predstavljanjem<br />
Androida za netbooke<br />
mogao predstaviti i trgovinu aplikacijama<br />
u kojoj bi korisnici mogli<br />
naći sve potrebno za korištenje<br />
svog računala.<br />
Jedna od kompanija koja bi<br />
mogla popularizirati Android na<br />
netboocima upravo je Asus, koji je<br />
i zaslužan za velik razvoj ovog tržišta.<br />
No usprkos Asusovoj početnoj<br />
dominaciji, s vremenom su se i<br />
druge (u biti gotovo sve) kompanije<br />
uključile na ovo tržište, pa Asus<br />
lagano pada u drugi plan, a mnogi<br />
smatraju da je tome pridonijela i<br />
politika ove kompanije jer je predstavljeno<br />
jako puno varijanti Eee <strong>PC</strong>-ja,<br />
tako da se korisnici više nisu mogli snaći u<br />
tako velikom izboru. Zato su iz ove kompanije<br />
najavili da ćemo u 2009. vidjeti samo<br />
dva ili tri nova modela Eee <strong>PC</strong>-ja - Eee <strong>PC</strong><br />
Touch, Eee <strong>PC</strong> Seashell i eventualno još jedan,<br />
možda čak Android model. (hj)<br />
I video visoke definicije<br />
na Asusovu Eee Boxu<br />
14 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Vijesti<br />
Googleovi ciljani oglasi<br />
Google će pratiti online navike surfanja i prikazivati<br />
oglase iz naše domene interesa<br />
Najviše se igra na - iPhoneu<br />
Prema posljednjim istraživanjima<br />
Juniper Researcha,<br />
mobilne igre najviše igraju<br />
korisnici iPhonea. Izvještaj<br />
iste kompanije kaže da je broj<br />
skinutih Java igara tijekom<br />
2008. godine u Zapadnoj<br />
Europi i Sjevernoj Americi u<br />
padu, a sve je veći broj skinutih<br />
igara za iPhone. Zanimljivo<br />
je da je velik porast mobilnog<br />
igranja zabilježen u Aziji,<br />
Africi i na Bliskom istoku gdje<br />
je prihod od ovog tržišta povećan<br />
više od dvadeset posto.<br />
Ovo tržište predvodi Kina, a<br />
velik je porast i u Indiji koja bi<br />
sljedeće godine trebala prestići<br />
Europu kao drugo najveće<br />
tržište za mobilne igre. Prema<br />
općenitim sadržajem web stranica na kojima<br />
korisnici surfaju, a odsad će korisnici<br />
najčešće gledati oglase direktno vezane<br />
uz njihovo<br />
područje interesa,<br />
što bi trebalo<br />
odgovarati<br />
i Googleu<br />
i korisnicima,<br />
koji bi sad<br />
češće trebali<br />
klikati takve<br />
oglase. Naravno,<br />
uz ovakav<br />
način praćenja<br />
korisnika uvi-<br />
Google je predstavio novi program praćenja<br />
korisničkih navika na Internetu<br />
koji će omogućiti prikazivanje oglasa<br />
povezanih s<br />
materijalima koje<br />
korisnici najčešće<br />
pregledavaju na<br />
Mreži. Tako će<br />
se korisniku koji,<br />
primjerice, najviše<br />
gleda stranice<br />
vezane uz sport<br />
prikazivati oglasi<br />
vezani uz prodaju<br />
sportske opreme<br />
ili linkovi na stranice<br />
sa sportskom<br />
jek se postavlja<br />
i pitanje<br />
tematikom. Ovaj U Googleu smatraju da se radi o consumer-friendly<br />
se program temelji<br />
na tehnologi-<br />
ima li Google<br />
oglašavaju, ne o kršenju privatnosti<br />
privatnosti, tj.<br />
ji koju je Google<br />
pravo pratiti<br />
dobio prošle godine preuzimanjem servisa naše aktivnosti na Webu. U toj kompaniji<br />
takve optužbe odbacuju govoreći da<br />
za oglašavanje DoubleClick. Google bi s<br />
ovim programom trebao uskoro početi, a se radi o consumer-friendly oglašavanju<br />
oglasi će se, osim na tisućama stranica iz koje će koristiti i njima i samim korisnicima,<br />
pa smatraju da im to neće smetati. No<br />
Googleove oglašivačke mreže, prikazivati i<br />
na YouTubeu, što predstavlja još jedan od rješenje postoji i za one korisnike koji ne<br />
brojnih pokušaja ove kompanije da kapitalizira<br />
najpopularniji videoservis na svijetu. pa će oni moći izmijeniti te postavke i na<br />
žele da Google prati sve njihove aktivnosti,<br />
Dosad je ova kompanija vezivala prikazivanje<br />
oglasa s rezultatima pretraživanja i s rences isključiti tu opciju.<br />
adresi http://www.google.com/ads/prefe-<br />
(hj)<br />
izvješću ove kompanije, iPhone<br />
predvodi i po vremenu<br />
koje korisnici provode igrajući<br />
skinute igre te je kombinacija<br />
ovog Appleova telefona i<br />
njegova App Storea revolucionirala<br />
mobilno igranje. Prema<br />
njima iPhone je tako postao i<br />
iznimno bitna igraća platforma<br />
koja nudi velik broj iznimno<br />
atraktivnih igara te, što<br />
je također bitno, jednostavan<br />
način njihova skidanja/kupovanja.<br />
Osim samog igranja na<br />
mobilnim telefonima, Juniper<br />
Research ističe i povećanje<br />
mobilnog kockanja, tj. aplikacija<br />
i servisa za kockanje, čiji<br />
se daljnji porast očekuje ove<br />
godine. (hj)<br />
iPhone i kao dlanovna<br />
igraća konzola<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
15
Vijesti<br />
Symbian i dalje najpopularniji mobilni OS<br />
Sve je veća konkurencija na tržištu smartphonea, pa Symbianu prijete BlackBerry i iPhone, a čekamo<br />
i Windows Mobile 6.5 i Windows Mobile 7<br />
Gartnerovo istraživanje o globalnoj prodaji<br />
pametnih telefona po operativnom<br />
sustavu donijelo je manje-više očekivane<br />
rezultate. U četvrtom prošlogodišnjem kvartalu<br />
Symbian je imao najveći broj prodanih<br />
smartphonea - 47,1 posto, dok se na drugom<br />
mjestu nalazi BlackBerry s 19,5 posto. Treće<br />
mjesto pripada Microsoftovu operativnom<br />
sustavu za mobilne uređaje, a četvrti je Apple.<br />
Primjetno je da je u posljednjem prošlogodišnjem<br />
kvartalu prodaja Symbiana ipak smanjena<br />
za 21 posto, BlackBerryja povećana za<br />
85 posto, Windows Mobilea za 7,8 posto, dok<br />
je prodaja Mac OS-a X povećana za čak 111<br />
posto. Što se tiče situacije za cijelu godinu,<br />
Symbian je, naravno, prvi po prodaji, i to s<br />
52,4 posto tržišta, uz smanjen broj prodanih<br />
uređaja od 6,1 posto u odnosu na godinu<br />
ranije. Drugi je RIM-ov BlackBerry koji je po<br />
prodaji u prošloj godini zauzeo 16,6 posto uz<br />
porast od 96,7 posto, a treće mjesto pripada<br />
Microsoftovu Windows Mobileu s 11,8 posto<br />
tržišta i porastom od 12,2 posto. Ipak, najveći<br />
Symbian je prošle godine držao 52,4 posto<br />
tržišta smartphonea<br />
porast u 2008. godini zabilježio je Apple sa<br />
svojim Mac OS-om X koji je u 2008. godini<br />
zauzeo 8,2 posto tržišta uz porast od čak 245<br />
posto.<br />
Što se tiče budućnosti smartphone tržišta,<br />
prema predviđanjima iz analitičke kompanije<br />
Juniper Research do 2012. godine skoro četvrtina<br />
svih prodanih mobitela bit će pametni<br />
telefoni te će ih se godišnje prodavati oko 300<br />
milijuna. U toj kompaniji kažu da će sve veća<br />
potražnja za multimedijalnim aplikacijama i<br />
samim pametnim telefonima utjecati na sve<br />
veći broj proizvođača. Oni će se orijentirati<br />
na pametne telefone, čija bi cijena trebala<br />
biti sve povoljnija. Tome u korist ići će i sve<br />
veći broj online trgovina aplikacijama, poput<br />
Appleova App Storea koji je “probio led” i pokazao<br />
koliki novac leži u prodaji samih aplikacija<br />
te koliko one mogu povećati vrijednost i<br />
iskorištenost samih uređaja. Tako imamo sve<br />
veći broj online trgovina aplikacijama koje su<br />
predstavljene ili najavljene, i to one najvećih<br />
kompanija - Nokije, RIM-a, Microsofta i Palma,<br />
a trebao bi se pojaviti i alternativni app<br />
store za iPhone i iPod Touch.<br />
Što se ove godine tiče, od zanimljivijih vijesti<br />
na smartphone tržištu svakako je nova verzija<br />
(ili nove verzije) iPhonea koju očekujemo u<br />
lipnju, zatim dolazak Palmova Preeja te najave<br />
mobilnih proizvođača o predstavljanju pametnih<br />
telefona na Googleovu Androidu. (hj)<br />
16 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Vijesti<br />
Algebra predstavila<br />
program edukacije direktora<br />
informatike i IT menadžmenta<br />
Seminari će se odvijati jednom mjesečno kako bi bili prilagođeni<br />
poslovnjacima s vrlo malo slobodnog vremena<br />
Učilište Algebra<br />
njegova uloga u poduzeću<br />
svakim danom<br />
pokreće poseban<br />
program “IT Executive”<br />
- edukaciju vodećih<br />
ljudi kompanija, naročito<br />
onih menadžera<br />
koji se svakodnevno<br />
bave informacijskim<br />
tehnologijama. On<br />
će im omogućiti da<br />
se tijekom poludnevnih,<br />
Igor Lučić, Tomislav Dominković i Hrvoje Sagrak<br />
postaje sve važnija.<br />
Igor Lučić, tajnik<br />
Središnjeg državnog<br />
ureda za e-Hrvatsku,<br />
rekao je da ovaj program<br />
otvara prostor za<br />
intenzivnije osposobljavanje<br />
rukovodećih<br />
kadrova za prihvaćanje<br />
specijalističkih predavanja upoznaju s<br />
nekom od, zasad, jedanaest tema iz područja<br />
informatike, IT infrastrukture, mreža i mrežne<br />
sigurnosti, poslovnih aplikacija, baza podataka<br />
te upravljanja projektima i uslugama. Seminari<br />
će se odvijati jednom mjesečno - čime<br />
će biti prilagođeni poslovnim ljudima s vrlo<br />
malo slobodnog vremena, koji se ne mogu<br />
upuštati u dugotrajnu edukaciju, a sve će im<br />
teme biti najavljivane mjesec dana ranije.<br />
Prema riječima Tomislava Dominkovića,<br />
predsjednika uprave Algebre, razlog osmišljavanja<br />
ovog programa leži u činjenici što<br />
informatička tehnologija i sustavi postaju sve<br />
važniji dio svake kompanije, a CIO (direktor<br />
informatike) postaje ključna osoba u ostvarivanju<br />
i formiranju ciljeva poduzeća te time<br />
i korištenje informacijske tehnologije u<br />
redovnom poslovanju, planiranju i strateškom<br />
odlučivanju. Dodao je da i sama državna<br />
uprava prolazi kroz reformske procese jačanja<br />
kompetitivnosti zaposlenika i jačanja upravljačkih<br />
sposobnosti rukovodećih kadrova.<br />
Tako se u okviru Strategije razvoja elektroničke<br />
uprave osposobljenost rukovodećih<br />
kadrova u državnoj upravi definira kao jedan<br />
od preduvjeta uspješnog funkcioniranja informacijsko-dokumentacijske<br />
jedinice, kao i<br />
elektroničke uprave uopće. Kako bi uspješno<br />
ostvarili ove zadatke, rukovodeći kadrovi odgovorni<br />
za informacijsku tehnologiju u državnoj<br />
upravi imat će potrebu kontinuiranog osposobljavanja<br />
za složene procese upravljanja<br />
informacijskom tehnologijom. (hj)<br />
Video i na Flickru<br />
Svi korisnici Yahooova<br />
Flickra, jednog od<br />
najpopularnijih servisa za<br />
pohranu i dijeljenje fotografija,<br />
odsad će na njega<br />
moći uploadati i videozapise.<br />
Podsjetimo, postavljanje<br />
filmova na Flickr Yahoo je<br />
omogućio još prošle godine,<br />
no samo korisnicima Pro<br />
računa, koji su tu privilegiju<br />
morali plaćati 25 dolara<br />
mjesečno. Ovo je Yahooov<br />
pokušaj konkuriranja Googleu<br />
te je, iako je sigurno da<br />
se Flickr ne može mjeriti s<br />
YouTubeom, riječ o odličnoj<br />
opciji koju će cijeniti svi<br />
korisnici ovog fotoservisa.<br />
Vlasnici Pro računa moći će<br />
uploadati high-definition videozapise,<br />
a iz Flickra kažu<br />
da će se kratki videozapisi<br />
(do 90 sekundi) na njihove<br />
stranice moći uploadati<br />
zajedno s fotografijama<br />
i albumima koji se dijele s<br />
prijateljima. U toj kompaniji<br />
kažu da njihov cilj nije<br />
postati servis s najviše videozapisa,<br />
već nastoje donijeti<br />
“osobno video iskustvo”,<br />
pa će korisnici moći dijeliti<br />
filmove samo s prijateljima<br />
Videozapisi limitirani su na<br />
90 sekundi<br />
s kojima to žele, a ne sa svima,<br />
kao na YouTubeu. Inače,<br />
u Flickru kažu da imaju više<br />
od 35 milijuna registriranih<br />
članova i više od tri milijarde<br />
uploadanih fotografija i videozapisa.<br />
(hj)<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
17
Vijesti<br />
Olympus predstavio novi<br />
DSLR, Canon nove objektive<br />
Olympus je najavio novi aparat iz svoje<br />
serije digitalnih SLR-ova, model<br />
E-620, za koji u toj kompaniji kažu da je<br />
najmanji i najlakši kreativni DSLR s ugrađenom<br />
stabilizacijom slike. Riječ je o kompaktnom<br />
uređaju s rezolucijom od 12,3 MP<br />
koji dolazi s brojnim<br />
funkcijama<br />
što fotografi- ji<br />
daju više ra- zličitih<br />
efekata koji se<br />
mogu vidjeti<br />
u realnom<br />
vremenu,<br />
poput umjetničkih<br />
filtara<br />
- Pop Art, Pin<br />
Hole, Mekani<br />
fokus, Zrnati<br />
film i drugih.<br />
Također valjda<br />
izdvojiti funkcije<br />
višestruke<br />
ekspozicije te<br />
četiri različita<br />
omjera stranica -<br />
od 4:3 preko 6:6 do<br />
16:9. Ekran je veličine<br />
2,7 inča i može se okretati,<br />
a zahvaljujući funkciji Live View korisnici<br />
na njemu mogu vidjeti sliku u realnom<br />
vremenu. Od ostalih opcija izdvojit ćemo<br />
i ugrađenu stabilizaciju slike s maksimalnom<br />
efikasnošću od 4 EV koraka, zatim<br />
AF sustav sa sedam dvostrukih točaka (pet<br />
križnih točaka), tehnologije prepoznavanja<br />
lica i prilagodbe sjena, sustav zaštite<br />
Smanjenje isporuka računala u 2009.<br />
Kako se gospodarska kriza sve više osjeća u svim segmentima<br />
života i poslovanja, pa i u IT-ju, tako analitičke<br />
kompanije modificiraju svoja predviđanja oko<br />
ovogodišnje isporuke računala na globalnom tržištu. Tako<br />
će, prema Gartneru, isporuke osobnih računala doživjeti<br />
pad od 11,9 posto u odnosu na prošlu godinu te bi trebalo<br />
biti isporučeno 257 milijuna računala. Najveći pad<br />
doživjet će tržište stolnih računala - čak 31,9 posto, što će<br />
utjecati i na razvijena tržišta i na ona u razvoju. Potražnja<br />
za prijenosnicima, pogotovo za netboocima, i dalje će rasti,<br />
i to za devet posto, pa sad u Gartneru predviđaju da će<br />
biti isporučeno 155,6 milijuna prijenosnih računala. Iako<br />
su i ove brojke dovoljno loše, neki analitičari upozoravaju<br />
da još nismo osjetili najjači udar ove krize te se ne bismo<br />
čudili kad bi se ove brojke i predviđanja dodatno smanjili<br />
tijekom godine. (hj)<br />
od prašine Supersonic Wave Filter i ISO<br />
100-3200.<br />
Canon je najavio dva nova objektiva s<br />
funkcijom zakretanja i pomaka: ultraširokokutni<br />
objektiv TS-E 17mm f/4L te<br />
objektiv TS-E 24mm f/3.5L II,<br />
nadogradnju popularnog modela<br />
TS-E 24mm f/3.5L. Uz<br />
širinu od 17 mm, objektiv<br />
TS-E 17mm f/4L ima<br />
najširi kut prikaza<br />
na tržištu ovakvih<br />
objektiva, dok<br />
TS-E 24mm<br />
f/3.5L II sadrži<br />
Canonov SWC<br />
premaz koji je<br />
posebno osmišljen<br />
za smanjivanje<br />
popratnih<br />
slika i odbljesaka<br />
koje uzrokuje<br />
Najmanji i<br />
najlakši DSLR sa<br />
stabilizacijom slike<br />
unutarnja refleksija,<br />
čime pridonosi<br />
stvaranju oštrih,<br />
jasnih slika. Iz<br />
Canona su se pohvalili<br />
da su prva tvrtka koja je korisnicima<br />
35 mm fotoaparata ponudila kombinirani<br />
objektiv s funkcijom zakretanja i pomaka,<br />
pa je tako u ove modele ugrađena funkcija<br />
TS Rotation koja korisnicima omogućuje<br />
neovisno zakretanje i pomak objektiva. Ovi<br />
se objektivi također odlikuju većim brojem<br />
UD leća, koje smanjuju kromatsku aberaciju<br />
i optimiziraju mehanizme za fokusiranje.<br />
(hj)<br />
Najveći pad očekuje se na<br />
tržištu stolnih računala<br />
18<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
travanj 2009.
Vijesti<br />
U očekivanju Appleova netbooka<br />
predstavljen najmanji shuffle<br />
Tijekom godine očekujemo najavu Appleova netbooka s<br />
ekranom osjetljivim na dodir<br />
Bez previše iščekivanja i najava Apple je<br />
predstavio novu generaciju iPod shufflea<br />
koji je dodatno izgubio na dimenzijama,<br />
tako da će bez problema neprimjetno<br />
stati i u najmanji džep. On je za polovicu<br />
manji od dosadašnjeg shufflea, a može pohraniti<br />
4 GB podataka, odnosno<br />
oko tisuću pjesama.<br />
U ovoj kompaniji kažu da je<br />
ovo prvi glazbeni svirač koji<br />
“razgovara” sa svojim korisnicima,<br />
i to putem funkcije<br />
VoiceOver koja govori koja<br />
pjesma svira. To čini na 14<br />
jezika, što je jako korisna<br />
opcija s obzirom na to da<br />
ovaj uređaj nema ekran.<br />
Appleov najmanji iPod manji<br />
je od AA baterije i sve su<br />
kle, sav će se tekst upisivati<br />
Novi shuffle prvi je player<br />
koji razgovara s korisnicima<br />
putem ekrana osjetljivog na<br />
njegove kontrole smještene<br />
na kabelu slušalica te<br />
iPhonea, koji najvjerojatnije<br />
dodir. U iščekivanju novog<br />
su u skladu s minimalističkim izgledom dolazi u lipnju, Apple je objavio i službene<br />
informacije o softveru iPhonea 3.0, koji<br />
samog uređaja - play, pauza, mijenjanje<br />
pjesmama ili playlista (dakle, sad su tu i će napokon dobiti toliko željenu funkciju<br />
playliste) i jačine zvuka. Njegova cijena za copy-paste i podršku za MMS, a ljubitelji<br />
tržište SAD-a iznosi 79 dolara. Ljubitelji tekstualnog komuniciranja cijenit će i opciju<br />
čitanja i slanja mailova te SMS-ova i u<br />
Applea sad očekuju dvije stvari: novi iPhone<br />
i - netbook. Jer, iako su iz ove kompani-<br />
landscape modu. (hj)<br />
je rekli da ih tržište netbooka ne zanima,<br />
čini se da su ipak promijenili mišljenje.<br />
Naime, neki su kineski mediji objavili da<br />
će kompanija Wintek Appleu isporučivati<br />
10-inčne ekrane osjetljive na dodir za<br />
prijenosna računala. Detalji o ovakvim<br />
računalima još nisu poznati,<br />
osim da bi Wintek s isporukama<br />
trebao početi u trećem<br />
kvartalu. Neka nagađanja<br />
govore da bi cijena ovakvog<br />
računala trebala iznositi 699<br />
dolara. Također, možda neće<br />
biti riječ o klasičnom netbooku,<br />
već o MID-u koji neće<br />
imati hardversku tipkovnicu,<br />
već samo onu virtualnu. Da-<br />
Garmin predvodi tržište<br />
Iz Garmina su objavili da<br />
su u 2008. godini, drugu<br />
godinu za redom, zadržali<br />
vodeću poziciju u svijetu<br />
u prodaji osobnih uređaja<br />
za navigaciju (personal<br />
navigation device - PND)<br />
povećavši tržišni udio na<br />
globalnom tržištu u odnosu<br />
na 2007. godinu. Prema<br />
riječima Cliffa Pemblea,<br />
Garminova izvršnog direktora,<br />
usprkos ekonomski<br />
teškim vremenima, u toj<br />
kompaniji vjeruju da povećanje<br />
tržišnog udjela dolazi<br />
kao rezultat ispravnog pristupa<br />
tržištu te su sigurni<br />
da će nastaviti s ponudom<br />
proizvoda koji će biti<br />
najbolji u svom<br />
segmentu i time<br />
privući još više<br />
korisnika u nadolazećim<br />
godinama.<br />
Istraživanje o<br />
stanju na tržištu<br />
osobnih uređaja<br />
za navigaciju<br />
provela je kompanija<br />
Canalys,<br />
koja procjenjuje<br />
da je tržišni udio<br />
osobnih uređaja<br />
za navigaciju tvrtke<br />
Garmin u 2008.<br />
godini povećan na 32,9 posto<br />
u odnosu na 27,5 posto<br />
u 2007. godini, a podaci iz<br />
ovog istraživanja uključuju<br />
Garminov udio na tržištu osobnih<br />
uređaja za navigaciju iznosi 32,9 posto<br />
ukupan broj osobnih uređaja<br />
za navigaciju u cijelom<br />
svijetu za kalendarsku<br />
2008. godinu. (hj)<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
19
Kolumna<br />
Barneyjeva pećina<br />
Ima neka tajna veza<br />
Pretpostavljam kako među vama sigurno ima<br />
velik broj ljubitelja znanstvene fantastike.<br />
Otkad je SF-a ili, kako bi se politički korektnije<br />
reklo, ZF-a, kroz njegove brojne stranice u velikoj<br />
se mjeri provlačila i ideja o računalima. U početku<br />
se računala nisu previše spominjala ili su se spominjala<br />
u prenesenom smislu, upravo onako kako bi<br />
netko tko nikad ništa nije ni vidio ni čuo o računalu<br />
zamišljao računalo. I danas volim pročitati odličnu<br />
SF seriju velikog majstora “svemirske opere” E. E.<br />
Smitha nazvanu “Family D’Alembert” u kojoj se računalo<br />
opisuje kao “tipkovnica” određene generacije.<br />
Dotična “tipkovnica” nigdje nije precizno opisana, ali<br />
se dosta stranica potrošilo na opis njezinih mogućnosti<br />
i posve je jasno kako je riječ o tipičnom modernom<br />
integriranom računalnom sustavu, kakav Smith<br />
ipak još nije mogao opisati na način kako to danas<br />
može obaviti već i pučkoškolac. Svijet se, od sad već<br />
dalekih dana s početka prošlog stoljeća, ipak velikim<br />
koracima pomaknuo naprijed, tako da računala više<br />
ne samo da nisu tek puka želja nekog fantasta, nego<br />
su posve integrirana u život modernog čovjeka. Toliko<br />
integrirana da ponekad nije jasno određuju li ona<br />
ponašanje čovjeka ili čovjek još uvijek ima barem<br />
kakvu-takvu moć, ako ni za što drugo, onda da ih isključi<br />
kad stvari odu u neželjenom smjeru.<br />
Neparne katastrofe<br />
Sigurno se već pitate u kojem sam smjeru krenuo i<br />
zašto uopće povezujem SF i računala Odgovor je jednostavan<br />
iako ga možda u prvi tren nije lako dokučiti,<br />
a radi se o vrlo zanimljivoj vezi između jedne grane<br />
SF-a i jedne grane računalstva. S jedne strane imamo<br />
svijet popularne zabave u obliku čitave serije filmova<br />
koji opisuju svijet Star Treka, a s druge su strane dobri<br />
stari Windowsi, koji, štogod mi mislili o tom, u velikoj<br />
mjeri oblikuju naše poimanje računala. Toliko velikoj<br />
da će upravo Windowsi biti ono na što će većina ljudi,<br />
ne samo korisnika računala, pomisliti kad se spomene<br />
bilo koji od dvaju naziva. U svijesti popularne kulture<br />
Windowsi i računala (nažalost) su gotovo istovjetna<br />
stvar. No nećemo sad o tom. Raspravu o operativnim<br />
sustavima ostavit ćemo za neku drugu priliku jer je<br />
puno zanimljivije posvetiti se gotovo kozmičkoj povezanosti<br />
Star Trek filmova i Windowsa, u kojoj se svaka<br />
druga verzija gotovo neizostavno pretvara u katastrofu.<br />
I zaista, pogledajte malo kako je to išlo, pa recite da<br />
tu nema nekakvog vraga koji odozgo ili odozdo povlači<br />
konce. Krenimo s filmovima. Prvi film (“The Motion<br />
Picture”) bio je skoro potpuni promašaj. Slijedio je<br />
“Wrath Of Khan” koji većina ljubitelja ocjenjuje čistom<br />
peticom, da bi nakon tog došla “Potraga za Spockom”<br />
(The Search For Spock) u kojoj se, budimo iskreni, nije<br />
znalo ni tko pije, a bogme ni tko plaća.<br />
Piše:<br />
Branko Špoljarić Barney<br />
Svijet je pun<br />
koincidencija<br />
koje se ponekad<br />
toliko često<br />
ponavljaju da<br />
ih gotovo ni ne<br />
možemo nazvati<br />
koincidencijama.<br />
Prije bismo rekli<br />
kako je riječ o<br />
pravilu<br />
“The Voyage Home” možda nije dobio zlatnu kolajnu,<br />
ali prema mom skromnom mišljenju bio je jedan<br />
od boljih filmova iz cijele serije. Nakon njega imali smo<br />
“zadovoljstvo” vidjeti krajnju granicu (The Final Frontier)<br />
do koje film (ne samo SF provenijencije) može<br />
pasti, a onda se pojavila “Neotkrivena zemlja” (The<br />
Undiscovered Country) koja mi je vratila vjeru u cijelu<br />
franšizu. Svakako jedan od najboljih Star Trek izdanaka<br />
koje sam imao priliku vidjeti. I baš kad sam pomislio<br />
kako je sve krenulo dobrim putem, eto nam u posjet<br />
dolazi Generations za koji je bolje da ga nismo ni vidjeli,<br />
osim ako volite filmove i djela takozvanog “slobodnog<br />
toka misli”. Tko bi onda povjerovao da će sljedeće<br />
djelo biti, meni osobno, najbolje u cijelom serijalu.<br />
Uostalom, kad je riječ o Borgu, gotovo da se ne može<br />
pogriješiti, osim ako putujete s Voyagerom, no o tom<br />
bolje da ne počinjem, predugo bi trajalo. “Insurrection”<br />
je čak bio i zanimljiv uradak, no kad su počeli govoriti<br />
o vječnom životu, raju na Zem…, odnosno na nekom<br />
planetu, pa na kraju sve još začinili holivudskom opsesijom,<br />
zatezanjem kože, e onda mi se želudac okrenuo.<br />
Još jedan promašaj. Sreća da je “Nemesis” popravio situaciju<br />
napokon prikazujući kako bi u stvarnom životu<br />
izgledao svemirski brod. Naoružan do zuba i spreman<br />
da pokori bilo koga ili bilo što u svojoj blizini.<br />
Prekid veze<br />
Okrenimo se sad računalnom dijelu priče, odnosno<br />
našim dobrim starim Windowsima i pogledajmo kakva<br />
se pravilo kod njih razvilo tijekom svih ovih godina.<br />
Priča je nešto kraća jer je i broj inačica manji, ali<br />
od Windowsa 95, pa sve do Viste, lako je uočiti gotovo<br />
jednako pravilo. Jedna je verzija bila odlična ili barem<br />
vrlo dobra, dok je sljedeća uglavnom bila totalni<br />
promašaj koji smo ili zaobilazili ili što prije pokušali<br />
zaboraviti.<br />
Analiziramo li situaciju malo detaljnije, može se<br />
vidjeti kako na svaki loš film dolazi dobra verzija<br />
Windowsa, pa će biti vrlo zanimljivo vidjeti što će se<br />
dogoditi ove godine kad bi se i na jednoj i na drugoj<br />
strani priče trebali pojaviti novi nastavci. Budući da se<br />
Windowsi 7 predstavljaju kao jedna od dosad najboljih<br />
varijanti<br />
Windowsa, na što po uočenom nepisanom pravilu<br />
imaju i nekakvo pravo, postavlja se pitanje kakva će<br />
biti jedanaesta verzija Star Trek filma, koja bi po tom<br />
istom nepisanom pravilu trebala biti, ako ne katastrofalna,<br />
onda barem loša. Nadam se da se to neće<br />
dogoditi, no isto tako se nadam da zbog tog nećemo<br />
doći u situaciju da zaobilazimo Windowse 7 onako<br />
kako je većina, naročito poslovnih, korisnika zaobišla<br />
Vistu. Obzirom na krizu koja trenutno vlada posvuda<br />
u svijetu, dobro bi bilo da se “famozna” kozmička veza<br />
napokon razvrgne.<br />
20 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
pc chick<br />
Kolumna<br />
Ena me samo gleda<br />
i kaže “da, da, da”<br />
Nakon svih ovih godina provedenih u <strong>PC</strong> <strong>chip</strong>u,<br />
došlo je vrijeme da i ja napišem jednu<br />
recenziju računala, onako od srca. Zašto se<br />
to prije nije dogodilo pitate se možda, a odgovora<br />
ima više: prvi i osnovni je što sam godinama čekala<br />
da računala postanu atraktivna, jer to meni jednostavno<br />
puno znači - što ću, žensko je žensko i cipele<br />
su cipele. Ne mogu pisati s guštom o nečemu što me<br />
ne veseli čim ga pogledam. Srećom, stiglo je vrijeme<br />
da se moje želje ispune: gadgeti su postali lijepi,<br />
slatki, roza, sa šljokicama i dekorativnim elementima<br />
koje svaki pravi geek prezire. Nije više važno koji<br />
procesor i zašto pogoni taj stroj, je li grafička kartica<br />
ovaj ili onaj X - prosječan korisnik više ne mora o<br />
tome brinuti, jer sve što može kupiti u dućanu sasvim<br />
dobro zadovoljava njegove potrebe. Zašto onda<br />
ne bi sebi kupio nešto što je ujedno i lijepo<br />
Uz to, iskreno vjerujem da je subjektivan doživljaj<br />
nekog gadgeta jako važan, a subjektivan tekst<br />
dosad nije pripadao u ozbiljan, stručan IT magazin<br />
kakav <strong>PC</strong> <strong>chip</strong> jest. Pa eto, slijedi vam jedna sasvim<br />
subjektivna recenzija - jedna od onih kakve bih i<br />
sama voljela tu i tamo pročitati.<br />
Ena je moja!<br />
“Ena je pravo ime za nju. Nježna, bijela, naizgled<br />
krhka, a zapravo čvrsta i nepokoriva, opsjela me<br />
jednog dana kad sam je, skoro pa slučajno, zadržala<br />
na svojim koljenima. Rekla mi je ‘izvadi me iz ove<br />
kutije koja me sputava, osjeti me, daj mi da te razveselim’,<br />
a ja sam je poslušala i - dva i pol sata kasnije<br />
još sam je dirala, kao da je kakvo malo biće izuzetne<br />
kakvoće, izuzetne ljepote... Nisam je htjela ispustiti<br />
iz ruku, nisam je htjela maknuti sa sebe. Srasle smo<br />
te večeri Ena 2 i ja. Zajedno smo surfale internetskim<br />
prostranstvima, zajedno se veselile bespućima<br />
ljudske mašte. I da me sad pitate s kim bih najradije<br />
surfala ovih dana, moj je odgovor isti: da mi je Ena<br />
da mi bude družica!<br />
Ena 2 nije djeva, ali da jest bila bi plava, velikih<br />
plavih očiju, prelijepa, vitka i sitna, kao gazela. Bila<br />
bi naizgled nježna, a vatrena iznutra, čvrsta stava.<br />
Ena 2 nije obično računalo, nije samo gadget, ona je<br />
biće koje ima ime i koje bih rado prigrlila kao svoje.<br />
Piše:<br />
Sanja Radović<br />
Srećem Enu u<br />
svojim snovima<br />
otkako je ležala,<br />
nježna i moćna,<br />
na mojim<br />
koljenima<br />
Možda se pitate zašto pjevam ode računalu, ali<br />
Ena 2 nije obično računalo. U mojem svijetu posebni<br />
uređaji imaju svoja imena i svoju osobnost,<br />
a Ena je upravo ono što volim. Prekrasna u svojoj<br />
pojavnosti, moćna u svojim sposobnostima, jednostavno<br />
je - neodoljiva! Ima onu čudnovatu karakteristiku<br />
koja opsjeda čovjeka (ženu možda i više), a<br />
koja tjera na diranje, na taktilnu sponu.<br />
Kad je pogledate, lijepa je. Kad je dodirnete, neodoljiva<br />
je. Jednostavno, Ena 2 sve je što tražim od<br />
gadgeta. Želi se dirati, želi se maziti. Brza je izvan<br />
svakog očekivanja, sposobna, pametna, racionalna,<br />
a istovremeno subjektivna. Uvuče se pod kožu na<br />
onaj čudan način na koji se uvuku gadgeti iz obitelji<br />
jabuka. Traži dodir, ima nešto u njoj neopisivo<br />
privlačno, a nije glatke površine kao spomenuti<br />
jabučni gadgeti - ima čar koju je teško objasniti, a<br />
koju ponekad susretnete na osebujnim ženama.<br />
Zatelebala sam se, što sad<br />
Racionalno gledajući, na prvi pogled učinit će se<br />
manje praktična nego što to zaista jest: mala je,<br />
ekran je sitan, tipkovnica se na prvi dojam čini neudobna...<br />
No, čim počnete nešto raditi s njom, ona se<br />
podvrgne svim vašim željama. Tipkovnica je njezina<br />
iznenađujuće udobna, a svaka tipka daje fini zvuk,<br />
sočni ‘klik’... Kad Enu 2 otvorite, zaista na prvi pogled<br />
djeluje nezgrapno i maleno, ali taj dojam vara.<br />
Ekran je malen, ali širok i pregledan, a touchpad<br />
izvrstan, brz i precizan, s dvije tipke na dnu koje su<br />
čvrste i konkretne. Ena 2 istovremeno je ‘neobavezna,<br />
usputna’ te snažna i potrebna. Ena 2 izgleda<br />
kao igračka za djevojčice, a daleko je od igračke.<br />
Lagana je, može ju se dohvatiti jednom rukom, a čarobnjak<br />
koji ju je napravio kao da je znao da ćemo je<br />
htjeti držati na koljenima, pa je predvidio i da će ona<br />
željeti biti baš na tom mjestu: udobno ju je držati na<br />
sebi jer je njezin cijeli donji dio udobno zaobljen.<br />
Cinici bi joj zamjerili što nema tipku za otvaranje,<br />
jer je njezin poklopac slobodan, ali to nekako začudno<br />
ide uz cijeli njezin imidž neobavezne ljubimice<br />
koju je lako otvoriti i koristiti... Zamišljam kako je<br />
nosim na plažu i pišem svoje remek-djelo na njoj, uz<br />
velik smiješak.”<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
21
Hardver<br />
Procesori / matične ploče<br />
Nov duh<br />
u starom tijelu<br />
AMD je na tržište izbacio nove AM3 procesore koji nude<br />
podršku za DDR3 radnu memoriju, ali uz zadržavanje<br />
kompatibilnosti sa starijim AM2+ matičnim pločama<br />
AMD<br />
Phenom ii 720be<br />
AMD<br />
Phenom ii 810<br />
SPECIFIKACIJE<br />
AM3 (s940), jezgra Deneb,<br />
45 nm, radni takt 2,8GHz<br />
/ 2,6 GHz, integrirani<br />
memorijski kontroler za<br />
DDR2 i DDR3 memoriju,<br />
TDP 95W, L2 cache 3x<br />
512kB / 4x 512kB, L3<br />
cache 6 MB / 4 MB<br />
USTUPIO<br />
ASBIC-CR d.o.o.,<br />
(01) 60 09 900<br />
www.amd.com<br />
CIJENA<br />
Na upit<br />
ZA<br />
performanse,<br />
overclocking potencijal,<br />
kompatibilnost s AM2+<br />
pločama, mogućnost<br />
otključavanja četvrte<br />
jezgre kod trojezgraša<br />
PROTIV<br />
ništa posebno<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Dugo očekivani i najavljivani AM3 napokon<br />
je ugledao svjetlo dana. Iako<br />
možda ne u onom obliku kako je<br />
isprva bio zamišljen, AM3 donosi neke<br />
novosti, a najveća i najvažnija je podrška<br />
za DDR3 radnu memoriju. Novu<br />
platformu AM3 zasad čine AMD-ovi<br />
novi trojezgreni i četverojezgreni<br />
procesori s 45-nanometarskom<br />
jezgrom Deneb serije X3 700 i X4<br />
800 te AM3 matične ploče bazirane<br />
na AMD-ovim ili Nvidijinim<br />
<strong>chip</strong>setima. Zanimljiva je činjenica<br />
što AM3 procesore možete<br />
bez problema koristiti na već postojećim<br />
AM2+ matičnim pločama, što će zasigurno obradovati<br />
mnoge potencijalne kupce novih Phenoma.<br />
Međusobna kompatibilnost<br />
AMD-ov AM3 u početku je bio zamišljen kao potpuno<br />
nova i samostalna platforma kao što je to bio<br />
slučaj s platformom AM2 u odnosu na prijašnji s.939,<br />
no s vremenom se AM3 razvio tek u modificirani<br />
AM2. Konkretno, novi AM3 procesori koriste istu<br />
45-nanometarsku jezgru Deneb, kao i dosadašnji<br />
AM2+ procesori, no s jednom malom modifikacijom.<br />
Integrirani memorijski kontroler AM3 procesora uz<br />
podršku za DDR3 nudi i podršku za DDR2 radnu memoriju,<br />
što im omogućuje korištenje na dosadašnjim<br />
AM2+ matičnim pločama s DDR2 radnom memorijom.<br />
Takav potez AMD-a ugodno nas je iznenadio, a<br />
pozdravit će ga i mnogi korisnici budući da smanjuje<br />
financijski izdatak prelaska na novu platformu.<br />
Shodno tome zaključujemo da sadašnji AM3 procesori<br />
nisu ništa drugo nego već postojeći AM2+<br />
procesori s jezgrom Deneb i dodatnom podrškom<br />
za DDR3 radnu memoriju. Ako mislite da je odabir<br />
procesora komplicirana stvar, bacite oko na ponudu<br />
matičnih ploča i odabir istih.<br />
AM3 matične ploče gotovo da se i ne razlikuju od<br />
sadašnjih AM2+ matičnih ploča. Paradoks je tim veći<br />
što postoje AM3 ploče koje koriste striktno DDR2<br />
radnu memoriju. No upravo im to omogućuje da na<br />
njima prema potrebi koristite i dosadašnje AM2 procesore.<br />
Ovo možda djeluje kao kretanje u krug, ali je<br />
u principu vrlo jednostavno.<br />
Ako vas zanima podrška za nove AM3 procesore i<br />
novu DDR3 radnu memoriju, odabrat ćete novu AM3<br />
matičnu ploču s DDR3 DIMM utorima. No, ako već<br />
posjedujete stari AM2 procesor i nemate novca da<br />
odjednom kupite i novu ploču, procesor i DDR3 memoriju,<br />
odabrat ćete AM3 ploču s podrškom za DDR2.<br />
Asusov AM3<br />
U tom stilu Asus je na tržište izbacio dvije naizgled<br />
identične matične ploče. Riječ je o matičnim pločama<br />
M4A790 Deluxe i M4A79T Deluxe baziranim na<br />
AMD-ovu <strong>chip</strong>setu 790FX + SB750. Razlika u nazivu<br />
krije se samo u slovu T koje označava da ova ploča<br />
koristi isključivo DDR3, dok model M4A790 Deluxe<br />
koristi isključivo DDR2 radnu memoriju. Obje su<br />
bogato opremljene, stabilne, performansama vrlo<br />
bliske i nude odličan overclocking potencijal. Prema<br />
22 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Hardver<br />
Što odabrati DDR2 ili DDR3<br />
Mnogi od vas u ovom trenutku ne znaju što očekivati ako se odluče na prelazak na<br />
platformu AM3 s DDR3 memorijom, odnosno koliko će profitirati. Ovom malom usporednom<br />
tablicom pokušat ćemo vam dočarati kakve biste razlike u performansama<br />
mogli očekivati. U jednom slučaju Phenom II X3 720 BE uparen je s 2x 1GB DDR2 memorije<br />
radnoga takta 800 MHz uz latencije 5-5-5-15, dok je u drugom slučaju uparen s<br />
2x 1 GB DDR3 memorije radnoga takta 1333 MHz uz latencije 7-7-7-20.<br />
Kao što i sami imate priliku vidjeti, jedina veća razlika očituje se u sintetičkom testu<br />
memorijske propusnosti, dok u stvarnim aplikacijama nema osjetne razlike. Stoga,<br />
ako već posjedujete dovoljnu količinu kvalitetne DDR2 radne memorije, nema potrebe<br />
za dodatnim izdatkom kako biste prešli na DDR3.<br />
Stabilnih 290 MHz sabirnice postigli smo na Asusovoj<br />
ploči M4A79T Deluxe uz AMD-ov procesor Phenom II<br />
X3 720 BE<br />
baciti niti vrlo visok overclocking potencijal. Naime,<br />
ovi procesori u većini slučajeva bez problema rade na<br />
4 GHz. Još jedna posebnost ovih trojezgraša jest eventualna<br />
mogućnost otključavanja četvrte jezgre na pojedinim<br />
matičnim pločama postavljanjem u BIOS-u<br />
opcije ACC (Advanced Calibration Control) na Auto.<br />
Stoga, ako ste te sreće da vaš primjerak ima potpuno<br />
ispravnu zaključanu četvrtu jezgru, za cijenu trojezgraša<br />
možete imati punokrvnog četverojezgraša.<br />
tome, odluku koju ćete od njih dviju nabaviti diktira<br />
samo generacija radne memorije koju želite koristiti.<br />
Imajte na umu da od AM3 matičnih ploča jedino<br />
one s podrškom za DDR2 radnu memoriju nude i<br />
podršku za starije AM2 procesore. Modeli koji koriste<br />
DDR3 nisu kompatibilni sa starijim AM2 procesorima<br />
budući da njihov integrirani memorijski<br />
kontroler ne podržava DDR3 radnu memoriju. Stoga<br />
pažnja prilikom kupovine!<br />
Plati tri, uzmi četiri<br />
Pomak u performansama u odnosu na prve AMDove<br />
procesore Phenom ostvario se već pojavom prve<br />
serije procesora Phenom II s jezgrom Deneb. Osjetna<br />
poboljšanja u brzini obrade i protoka podataka<br />
popratio je i popriličan skok u overclocking potencijalu.<br />
Nova AM3 serija procesora prati ta poboljšanja<br />
i nudi vrlo dobre performanse kao i prvi Deneb, što<br />
možete vidjeti u tablici gdje smo usporedili stariji<br />
AM2+ Phenom II X4 940 s novim AM3 procesorom<br />
Phenom II X4 810.<br />
Osim AM3 četverojezgraša imali smo priliku isprobati<br />
i novi trojezgreni Phenom II X3 720 BE. Taj procesor<br />
krasi odličan omjer cijene i performansi, a nije za<br />
AMD Phenom II X3<br />
720 BE @2,8GHz<br />
Usporedba performansi novih AMD-vih procesora Phenom II<br />
Isplativost prelaska<br />
U ljudskoj je prirodi težiti boljem i ne sumnjamo<br />
u to da će mnogi korisnici sada poželjeti nabaviti<br />
noviji AM3 Phenom II bez obzira na smisao takve<br />
nadogradnje. Još je gore ako već posjeduju noviji<br />
AM2+ procesor kao što je, primjerice, Phenom II<br />
X4 900. Takva nadogradnja ne bi donijela ništa osim<br />
podrške za DDR3 radnu memoriju. Kako će na istoj<br />
matičnoj ploči s DDR2 radnom memorijom stariji<br />
AM2+ Phenom II X4 i potpuno novi AM3 Phenom II<br />
postizati praktički identične rezultate, sa strane performansi<br />
takva nadogradnja ne bi imala smisla.<br />
Isto tako, razlika u performansama između trojezgrenih<br />
i četverojezgrenih procesora Phenom II<br />
osjetit će se samo u aplikacijama koje imaju koristi<br />
od višejezgrenih procesora kao što je većina aplikacija<br />
za obradu slike, zvuka i 3D rendering. U ostalim<br />
situacijama veće i osjetne razlike neće biti.<br />
Zato, prije nego što se odlučite baciti u kupovinu,<br />
dobro razmislite što time dobivate i je li vam to u<br />
ovom trenutku potrebno. Jedno je zajedničko svim<br />
AM3 procesorima Phenom II, a to je vrlo dobar<br />
omjer cijene i performansi te odličan overclocking<br />
potencijal.<br />
<br />
Marin Ujdur<br />
AMD Phenom II X4<br />
810 @2,6GHz<br />
AMD Phenom II X4<br />
940BE @2,6GHz<br />
3DMark Vantage 11085 11613 11797<br />
<strong>PC</strong>Mark Vantage 5937 5992 5959<br />
Cinebench R10 xCPU 8860 10930 11075<br />
x264 [fps] 49,12 / 11,02 58,14 / 14,13 58,92 / 14,53<br />
WinRAR KB/s 1292 1774 1802<br />
FC2 [fps] 53,31 52,22 52,08<br />
Testna konfiguracija: Asus M4A79 Dlx, 2x 1GB DDR2 800MHz 5-5-5-15, ATI Radeon HD4870X2, CoolerMaster Real Power Pro 1250W<br />
ASUS M4A79<br />
DELUXE<br />
asus m4a79t<br />
deluxe<br />
SPECIFIKACIJE<br />
AM3, podrška za AM2 i<br />
AM3 procesore do 140 W<br />
TDP, AMD 790FX + SB750,<br />
DDR2 / DDR3 podrška,<br />
8+2-fazni dizajn digitalne<br />
regulacije napona, EPU,<br />
CrossFireX podrška, ATX<br />
USTUPIO<br />
M SAN Grupa,<br />
(01) 36 54 900<br />
www.dfi.com.tw<br />
CIJENA<br />
1569 / 1699 kn<br />
ZA<br />
performanse, stabilnost,<br />
overclocking potencijal,<br />
podrška za AM2 i AM3<br />
procesore<br />
PROTIV<br />
cijena<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
23
Hardver<br />
Usporedni test netbooka<br />
Prijenosnici<br />
za po Internetu<br />
Broj prodanih netbooka u posljednjih pet mjeseci prošle godine porastao je s jedan na 20 posto<br />
ukupnog broja prodanih prijenosnika. Usporedili smo najvažnije predstavnike ove klase kako bismo<br />
provjerili koji predstavlja idealan omjer cijene i mogućnosti<br />
Piše: Jasmin Redžepagić<br />
Intel Atom<br />
Iako za većinu korisnika netbook zapravo znači<br />
samo malo prijenosno računalo, riječ je o novoj<br />
klasi prijenosnika koja je u iznimno kratkom roku<br />
potpuno promijenila svijet. Ispočetka je cijeli koncept<br />
netbooka bio zapravo baziran oko jednostavne premise<br />
da se stvori računalo koje će korisnici koristiti kao<br />
sekundarni, bitno slabiji gadget, i to gotovo isključivo<br />
za surfanje Internetom ili čitanje pošte. Kao sekundarno<br />
računalo koje će funkcionirati uz bok nekog klasičnog<br />
prijenosnika ili stolnog računala, netbook je zamišljen<br />
kao slabija konfiguracija, koja neće niti brzinom<br />
niti veličinom ekrana konkurirati “ozbiljnim” računalima.<br />
No ono malo povijesti koje netbooci imaju na tržištu<br />
pokazalo je da korisnici zapravo ovu klasu računala<br />
nisu shvatili kako su zamišljena, nego prvenstveno kao<br />
zamjenu za klasični prijenosnik. Činjenicu da je brzina<br />
Mada postoje netbooci koji su bazirani na nekim drugim procesorima, prvenstveno<br />
starijim VIA C7 ili Celeron, danas je većina računala bazirana na Intelovu iznenađujuće<br />
uspješnom procesoru Atom. Atom je zapravo ime koje pokriva dvije tehnološki vrlo<br />
slične procesorske jezgre. Obje su izrađene 45-nanometarskom tehnologijom i bile su<br />
poznate pod kodnim imenima Silverthorne i Diamondville. Silverthorne, nešto skuplji<br />
i s nešto manjom potrošnjom energije, skriva se iza oznake Atom Z, dok je Diamondville<br />
jeftiniji, troši nešto više energije te je označen kao Atom N. TDP, tj. disipirana<br />
snaga, procesora Atom iznimno je mala, posebno ako ih usporedimo sa stolnim inačicama,<br />
od 0,65 do maksimalno 4 W. Naravno, i brzina im je nešto manja, pa možemo<br />
reći da je ekvivalentna polovici brzine koju su razvijali procesori Pentium M na istom<br />
taktu. Iako je Atom načelno jednojezgreni procesor, postoje i dvojezgrene inačice.<br />
računala relativno mala ili da je tipkovnica poprilično<br />
skučena većina korisnika zanemarila je u korist iznimne<br />
prenosivosti ovih računala te prvenstveno njihove<br />
cijene. Realno, većina nas prijenosno računalo gotovo i<br />
ne koristi ni za što drugo osim za čitanje i odgovaranje<br />
na elektroničku poštu te eventualno držanje prezentacija,<br />
a ako postavimo te zahtjeve, računalo koje bi bilo<br />
jače od prosječnog netbooka nije nam niti potrebno.<br />
Osnovne karakteristike<br />
Cijena je za većinu korisnika ono što ih i privlači kod<br />
ove klase prijenosnika, a cijena ujedno diktira cjelokupnu<br />
opremu računala. Obzirom na to da ovdje govorimo<br />
o računalima u rasponu od dvije do tri tisuće kuna<br />
(govoreći ugrubo), jasno je da netbooci nisu pretjerano<br />
opremljeni različitim opcijama, no istovremeno iznenađuje<br />
koliko je mala razlika među njima. Gotovo svi<br />
trenutno dostupni modeli zapravo su bazirani na istoj<br />
platformi, Intelovu Atomu, jednostavno zato što je to<br />
procesor koji najviše nudi po najnižoj cijeni i uz najmanju<br />
potrošnju, koja ujedno znači najbolji omjer trajanja<br />
baterije i performansi. Dva od testiranih računala<br />
bila su bazirana na nešto starijem Intelovu procesoru,<br />
dok smo na testu imali i predstavnika pomalo zaboravljene<br />
platforme VIA C7. I veličine diskova kod većine<br />
su računala gotovo identične, diskovi su ili klasični<br />
mehanički kapaciteta 120 ili 160 GB ili SSD manjeg<br />
kapaciteta, s time da neki modeli koriste samo SSD<br />
tehnologiju diskova, ili koriste hibridni pristup cijelom<br />
problemu i kombiniraju mali SSD disk za sustav s velikim<br />
klasičnim diskom za pohranu podataka. Ono po<br />
čemu pojedina računala zapravo možemo razlikova-<br />
24 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Hardver<br />
ti su izvedba i kvaliteta korištenih materijala, veličina<br />
ekrana i tipkovnica te, naravno, cijena.<br />
Operacijski sustavi<br />
Iako im se hardverska osnova relativno malo razlikuje,<br />
netbook računala ipak imaju jednu karakteristiku koja<br />
ih odvaja u jasne segmente - operacijski sustav. Prvi<br />
netbooci bili su, naime, zbog svoje cijene gotovo isključivo<br />
bazirani na Linuxu, dijelom zato što su proizvođači<br />
imali osjećaj da korisnici žele isključivo jednostavne<br />
i brze strojeve koji svoje funkcije obavljaju brzo, a<br />
dijelom zato što je Microsoft držao vrlo visoku cijenu<br />
operacijskog sustava. Vremenom su se iskristalizirale<br />
dvije klase - jedna bazirana na Linuxu i druga koja<br />
koristi Windows, Vistu ili XP. Zanimljivo je da su sva računala<br />
koja smo testirali s jedinim od ovih dvaju izbora<br />
dostupni i u drugoj inačici, proizvođači uglavnom ili<br />
nude Linux inačicu po nešto nižoj cijeni, ili se hardverski<br />
razlikuju u količini memorije.<br />
VoIP platforma<br />
Jedna od osnovnih namjena ove klase računala je komunikacija.<br />
Pravi netbook tako redovito ima ugrađene<br />
ne samo zvučnike nego i web kameru, obično niže<br />
razlučivosti, te mikrofon. Neka od računala koja smo<br />
testirali imali su i vrlo zanimljivi sustav od dva mikrofona,<br />
koji je rješenje upravo za ovakve male uređaje.<br />
Naime dva mikrofona koji istovremeno „čuju” zvuk<br />
omogućuju da se vrlo efikasno odstrani pozadinska<br />
buka, ali i da se izbjegne efekt mikrofonije. Obzirom<br />
na to da ćete svoj netbook često koristiti za videokonferencije,<br />
ovakva mogućnost je i više nego korisna.<br />
Ergonomija je kod netbooka još jedan veliki problem.<br />
Sama činjenica da kao korisnici želimo malo<br />
računalo diktira i velik broj njegovih vanjskih značajki.<br />
Ekran mora biti manji nego što bismo to željeli,<br />
pa je prva generacija netbookova koristila gotovo<br />
isključivo 8,9-inčne ekrane koji su zapravo na donjoj<br />
granici upotrebljivosti za nešto duži rad. Stariji netbooci<br />
su zbog cijene imali i klasično osvjetljenje ekrana,<br />
što znači da je i baterija bila nešto više opterećena te<br />
je kraće trajala. Tipkovnice su također žrtve veličine<br />
prijenosnika. Kako tipkovnica ne može nikako biti<br />
veća od samog računala (doduše, famozni ThinkPad<br />
Butterfly Keyboard dokazuje suprotno) površina koju<br />
pokriva ekran ujedno je i cijelo područje koje može<br />
zauzeti tipkovnica. Ovo je i najbolnija točka svakog<br />
netbooka i najviše ovisi o inteligenciji i sposobnosti<br />
razvojnih inženjera. Rješenja koja smo vidjeli kretala<br />
su se od jako dobrih (hp, Acer) preko osrednjih<br />
(Asus, MSI) do loših (Toshiba). Ovo je, naravno, naše<br />
osobno mišljenje, no smatramo da tipke koje gotovo<br />
da i nije moguće pojedinačno pritisnuti jer se nalaze<br />
preblizu jedna drugoj ili premala tipka Enter jednostavno<br />
ne mogu predstavljati osnovicu za ugodni rad.<br />
Tipkovnica će vas vjerojatno prisiliti i na nešto temeljitije<br />
analiziranje svakog prijenosnika. Naš savjet<br />
je da, ako poruke i stranice uglavnom namjeravate<br />
čitati, odaberete prijenosnik prema snazi konfiguracije.<br />
Namjeravate li ozbiljnije ili intenzivnije pisati,<br />
najveću pozornost posvetite tipkovnici.<br />
Spominjemo li ergonomiju, tu je i priča s touchpadom,<br />
klasičnom zamjenom za miša. Naime, kako<br />
je prostor istinski malen i ograničen, na nekim se<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
25
Hardver<br />
Usporedni test netbooka<br />
Popularnost je sve<br />
Netbook je svojim uspjehom kao koncept iznenadio ne samo korisnike nego i kompletnu<br />
računalnu industriju. Prema američkom PriceGrabberu, webu koji se bavi praćenjem<br />
cijena i potrošnje u Americi, netbook računala u zadnjih sedam mjeseci prošle<br />
godine s jedan uspjela su zauzeti 19 posto tržišta prijenosnika te su sada najveći pojedinačni<br />
segment u prodaji. Razloge možemo analizirati na više načina, no kako god<br />
okrenuli, cijena, veličina i činjenica da ljudi procesorsku snagu klasičnog prijenosnika<br />
rijetko trebaju korisnicima su očito prioritetni. Bilo kako bilo, analitičari očekuju da će<br />
u 2009. godini biti prodano preko 35 milijuna netbooka.<br />
računalima tipke koje simuliraju lijevu i desnu tipku<br />
miša ne nalaze ispod touchpada kako smo navikli,<br />
nego s njegove lijeve i desne strane. Naravno, ovakvo<br />
rješenje usporava svakodnevni rad, no vrlo brzo ćete<br />
se naviknuti, posebno ako prijenosnik možete držati<br />
na stolu dok radite, što znači da ćete moći lijevom rukom<br />
pritiskati tipke na mišu dok desnom upravljate.<br />
Acer na nekim modelima ima ugrađenu limitiranu,<br />
ali vrlo simpatičnu podršku za multitouch tehnologiju,<br />
koja prepoznaje ako podlogu dodirujemo s više<br />
od jednog prsta te shodno tome prilagođava rad sučelja.<br />
Posljedice su nešto ugodniji i brži rad, iako je to<br />
sve skupa još u ranijoj fazi eksperimentiranja. Drugi<br />
prijenosnici koriste već okušanu metodu korištenja<br />
jednog dijela poprilično široke podloge za aktivaciju<br />
scrollanja, odnosno pomicanja kroz tekst gore ili<br />
dolje.<br />
IdeaPad ima klasičnu zamjenu za miš, s ispravno<br />
raspoređenim tipkama<br />
Od najsporijeg do tople preporuke<br />
Uvjerljivo najbolju tipkovnicu za sve one koji su na<br />
putovanjima ili općenito na terenu prisiljeni više pisati<br />
ima HP. Oba njegova prijenosnika imaju, naime, gotovo<br />
identičnu tipkovnicu koja usprkos veličini računala ima<br />
tipke pune veličine. To je postignuto tako što je tipkovnica<br />
postavljena doslovno od ruba do ruba kućišta, bez<br />
ikakvih pokušaja da se prostor na neki način drugačije<br />
iskoristi. Posljedica je da su HP-ovi modeli, posebno<br />
2140, najugodniji u svakodnevnom radu, jer je pisanje<br />
ugodno i gotovo uopće ne zahtijeva navikavanje.<br />
Spominjemo li HP, moramo reći da je su njegova dva<br />
računala ujedno i dva krajnja ekstrema testa - model<br />
2133 bio je, zahvaljujući Via C7 procesoru, najsporiji<br />
od testiranih računala, iako je ostatak konfiguracije i<br />
više nego standardan, a 2140, njihov najnoviji netbook,<br />
s druge strane pogonjen je procesorom Atom, što se<br />
manifestira i ugodnijim radom. Zamjeramo činjenicu<br />
što je Vista standardno instalirana na HP-ov prijenosnik.<br />
Želite li da vaše računalo u potpunosti dođe do<br />
izražaja, preporučujemo “spuštanje” na Windows XP,<br />
prvenstveno kako bi se snaga relativno slabog Atoma<br />
usredotočila na korisne stvari, a ne gubila na animacije<br />
i eye candy.<br />
Acer<br />
Aspire One<br />
Acer<br />
Aspire One 10’’<br />
Asus<br />
EEE <strong>PC</strong> (1000HD)<br />
Asus<br />
EEE <strong>PC</strong> (904 HD)<br />
Gigabyte<br />
G912<br />
ocjena aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa<br />
Procesor Intel Atom N270 1,6 GHz Intel Atom N280 1,66 GHz Intel Celeron M 353 900 MHz Intel Celeron M 353 900 MHz Intel Atom N270 1,6 GHz<br />
Količina memorije 1 GB 1 GB 1 GB 1 GB 1 GB<br />
Tip diska HDD HDD HDD HDD HDD<br />
Veličina diska 160 GB 160 GB 160 GB 160 GB 160 GB<br />
Dodatni priključci<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
Veličina ekrana 8,9” 10,1” 10” 8,9” 8,9”<br />
Baterija 6 ćelija 6 ćelija Li-Poly 6 ćelija 4 ćelije<br />
Ustupio<br />
Manor Informatika,040<br />
364 988<br />
Manor Informatika,040<br />
364 988<br />
M SAN Grupa, (01) 36 54<br />
900 Links, (01) 30 96 946<br />
Links, (01) 30 96 946 /<br />
Hgspot,(01) 66 11 555<br />
Microline, (01) 27 97 700<br />
Cijena 2399 2999 2599/2899 2299/1999 (OS Linux) na upit<br />
26 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Hardver<br />
HP se kod svojh netbooka odlučio na jednostavnu<br />
kombinaciju metala, koji daje dojam ozbiljnosti, te<br />
klasičnog rasporeda priključaka<br />
Eee<br />
Najstariji predstavnici netbook klase računala bili<br />
su prijenosnici EEE, koji su zapravo i stvorili čitav<br />
koncept. U prošlom broju testirali smo dva najnovija<br />
modela koje je Asus opremio većim ekranima, boljim<br />
kamerama te diskovima većeg kapaciteta, a ovisno o<br />
modelu pojačan je i ostatak hardverskih specifikacija<br />
u odnosu na prvi netbook koji je i započeo cijeli cirkus.<br />
Tako se umjesto 900-megahercnog procesora Celeron-<br />
M, koji je Asus kod starijeg modela “spuštao” čak do<br />
571 MHz, sada u nekim konfiguracijama pojavljuje bitno<br />
brži i jači, a podjednako “hladan” Intel Atom, na čak<br />
1,6 GHz. Moramo naglasiti da dva testirana netbooka<br />
ne koriste Atom, nego nešto jače opterećenu inačicu<br />
već spomenutog Intel Celerona M ULV 353 koji ovdje<br />
radi na 630 MHz.<br />
Iz oznake modela zapravo su odmah vidljive i glavne<br />
karakteristike računala - dijagonala ekrana i elementarna<br />
konfiguracija. HD označava da je riječ o modelima<br />
koji imaju ugrađen tvrdi disk, u ovom slučaju<br />
kapaciteta 80 GB. Glavna razlika među njima je veličina<br />
ekrana - 904HD ima ekran dijagonale devet inča<br />
(22,6 cm), dok je ekran na 1000HD 10-inčni (25,9 cm).<br />
Razlučivost im je ista, 1024x600, što samo po sebi sugerira<br />
i omjer stranica ekrana. Zahvaljujući činjenici<br />
što oba računala koriste isto kućište, na modelu s<br />
manjim ekranom našlo se mjesta i za dva zvučnika s<br />
obje strane poklopca. Općenito, uspoređujemo li ova<br />
dva računala, imamo osjećaj da je osnovna ideja bila<br />
izbalansirati cijenu. Model s jačim ekranom tako ima<br />
i jaču kameru, no došao je bez operacijskog sustava.<br />
Baterije su im iste, vrlo velikog kapaciteta obzirom na<br />
korišteni procesor.<br />
Asusov Eee <strong>PC</strong> ovim je modelima dokazao da se pridržava<br />
osnovnog koncepta koji je Eee prvi i definirao<br />
- a gotovo svi ostali manje ili više uspješno iskopirali.<br />
Računalo nije pretjerano brzo, no sve poslove vezane<br />
uz pregledavanje Interneta, čitanje i slanje pošte te svakodnevnu<br />
komunikaciju obavlja besprijekorno. Ugrađeni<br />
disk samo povećava fleksibilnost u njegovu korištenju,<br />
tako da za koji god se model odlučite očekujte<br />
da će i Linux i Windows XP na njemu raditi podjednako<br />
dobro - ne savršeno, ali savršeno zadovoljavajuće.<br />
Acer Aspire One 10”<br />
Novi Acerov netbook na prvi je pogled po svemu nalik<br />
svom prethodniku. Čvrst, kompaktan, oku ugodnog<br />
dizajna i kvalitetne tipkovnice, puno bolje od one Eee<br />
<strong>PC</strong>-ja i tek možda malo lošije od tipkovnice HP-ovih<br />
konkurenata. No, čim se malo pažljivije usporede, na<br />
površinu će isplivati niz razlika koje novi model čine<br />
bitno superiornijim u odnosu na svog prethodnika<br />
- novi, štedljiviji i malčice brži procesor Atom N280,<br />
veći ekran, brži FSB, Bluetooth podrška, redizajnirani<br />
touchpad...<br />
hp<br />
2133<br />
hp<br />
2140<br />
Lenovo<br />
IdeaPad S10<br />
MSI<br />
Wind U100<br />
Toshiba<br />
NB100<br />
ocjena aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa<br />
Procesor VIA C7-M ULV 1,2 GHz Intel Atom N270 1,6 GHz Intel Atom N270 1,6 GHz Intel Atom N270 1,6 GHz Intel Atom N270 1,6 GHz<br />
Količina memorije 1 GB 2 GB 512 MB 1 GB 1 GB<br />
Tip diska HDD HDD HDD + SDD HDD HDD<br />
Veličina diska 120 GB 160 GB 160 GB + 4 GB 80 GB 120 GB<br />
Dodatni priključci<br />
VGA, RJ45, 2xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 2xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 2xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
VGA, RJ45, 3xUSB, Mic-In,<br />
Line-Out<br />
Veličina ekrana 8,9” 10,1” 10,2” 10” 8,9”<br />
Baterija 3 ćelije 3 ćelije 3 ćelije 6 ćelija 4 ćelije<br />
Ustupio HP Hrvatska,(01) 60 60 200 HP Hrvatska,(01) 60 60 200 Lenovo Technology<br />
Renoprom / TechnoMax,<br />
(01) 34 75 250<br />
SENSOmikro,(01) 30 30 700<br />
Cijena 3084 4316 2699 3399 3199<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
27
Hardver<br />
Usporedni test netbooka<br />
VGA priključak nužan je za svako računalo koje želimo koristiti ne samo za čitanje<br />
pošte i surfanje, nego i za održavanje pokoje poslovne prezentacije<br />
Linux ili Windows<br />
Acer Aspire One sada pogoni Atom N280, koji omogućava<br />
ugodan rad s tek minimalnim zastajkivanjem<br />
pri pokretanju pojedinih aplikacija. Povećani ekran ima<br />
dijagonalu od 10,1”, dok je rezolucija, kao i kod starijeg<br />
modela, 1024x600 piksela. Čitljivost ekrana pri direktnoj<br />
sunčevoj svjetlosti je vrlo dobra, što uz čvrstoću<br />
(koju bar naoko odaje) ovaj uređaj čini sve zanimljivijim<br />
kako se približavaju topliji dani.<br />
Ugrađeni Ethernet, Wi-Fi i Bluetooth adapteri omogućavaju<br />
laganu povezivost s drugim uređajima, no<br />
iako koristi superiorni <strong>chip</strong>set Atheros, Wi-Fi ne podržava<br />
802.11a, a ne možemo se oteti dojmu da je i pomalo<br />
“gluh”, što pripisujemo mogućnosti da je antena<br />
nešto lošija.<br />
Baterija ovisno o modelu i načinu upotrebe laptopa,<br />
traje oko 5,5 sati, slično kao i kod konkurentskih modela,<br />
disk je već standardni 160-gigabajtni, a tu su i tri<br />
USB priključka za spajanje vanjskih uređaja te potencijalno<br />
podizanje sustava s njih.<br />
Lenovo IdeaPad S10<br />
Iako je na test pristigao doslovno u zadnji čas,<br />
IdeaPad u potpunosti nas je iznenadio svojom<br />
kombinacijom tehnologije, cijene i mogućnosti.<br />
Iako je na prvi pogled riječ o klasičnom netbook<br />
računalu, moramo definitivno spomenuti da<br />
S10 zajedno s 10-inčnim Aspireom One predstavlja<br />
drugu generaciju netbooka. Lenovo je pažljivo<br />
proučio sve probleme koje su korisnici imali<br />
sa starijim modelima te ih ispravio i doradio. Na<br />
testu smo imali nešto slabiju podinačicu ovog<br />
modela, s klasičnim tvrdim diskom, no u trenutku<br />
Microsoft je na vrijeme shvatio da je za korisnika iznimno bitna cijena samog računala<br />
i da cijena Windowsa XP koja je vrijedila u trenutku kada su se na tržištu pojavili<br />
netbooci za većinu korisnika nema nikakvog smisla jer predstavlja značajni dio ukupne<br />
cijene cijelog računala. Shvativši da gubi bitku, Microsoft je relativno brzo cijene<br />
prilagodio stanju na tržištu te su sada cijene netbooka s Linuxom i Windowsima gotovo<br />
izjednačene - isti se model može dobiti s bilo kojim operacijskim sustavom, dok je<br />
razlika u cijeni zanemariva.<br />
Većina korisnika na svojem netbooku preferira Windows XP, iako je Linux u većini<br />
slučajeva brži. Najgora opcija koju smo imali prilike vidjeti je Vista, koja se na prosječnom<br />
netbooku uglavnom vuče na granici upotrebljivosti. Zanimljivo je da je istovremeno<br />
Windows 7 iznimno živahan na postojećim netboocima, pa je jasno da je<br />
Microsoft kao jedan od zahtjeva kod razvoja postavio upravo prihvatljiv rad na ovako<br />
ograničenoj platformi kao što je netbook. U konačnici, sami odabirete na kojoj platformi<br />
želite raditi.<br />
Kako je ekran na ovom modelu manji, uz njega se<br />
našlo mjesta i za dva zvučnika<br />
kada naš magazin izađe na kioske, već bi u prodaji<br />
trebao biti model sa hibridnom tehnologijom koja<br />
kombinira dva diska, jedan SSD namijenjen sustavu<br />
i brzom pokretanju i radu te klasični koji osigurava<br />
da vaše podatke imate gdje pohraniti bez<br />
plaćanja preskupe premije na SSD memoriju.<br />
IdeaPad je po kvaliteti izrade usporediv jedino s<br />
novim HP-ovim prijenosnikom. Iako je u potpunosti<br />
plastičan, sastavljen je gotovo besprijekorno<br />
i djeluje značajno čvršće i robusnije nego što<br />
to realno i jest. Model koji će se pojaviti u prodaji<br />
smatramo ujedno i trenutno najboljim odabirom<br />
ako birate performanse po pravoj cijeni. U ovom<br />
slučaju presudna je bitno niža cijena u odnosu na<br />
snažnijei 2140 te korištenje hibridne tehnologije<br />
koja bitno ubrzava rad.<br />
GigaByte M912<br />
Predstavnik tablet <strong>PC</strong> koncepcije prenesene u svijet<br />
netbooka, M912, zanimljiva je i, naravno, nešto<br />
skuplja inačica klasičnog dizajna. Računalo je neznatno<br />
manje od trenutno najprodavanijeg modela<br />
Acer Aspire ONE, no u svojem kućištu osim<br />
malo (nekoliko milimetara) većeg ekrana osjetljivog<br />
na dodir skriva i Bluetooth adapter. Procesor<br />
Atom kucka na 1,6 GHz, korisnik na raspolaganju<br />
ima i više nego dovoljan gigabajt memorije, a<br />
tu je i 160 GB tvrdog diska. Jedino što je stradalo<br />
dodavanjem novog ekrana su autonomija i težina.<br />
Autonomija se, nažalost, smanjila u odnosu na usporediva<br />
računala i sada iznosi oko dva sata rada<br />
sa standardnom baterijom, dok je težina nešto<br />
veća zbog redizajnirane šarke koja ekran fiksira na<br />
računalo. M912 djeluje malo, kompaktno i savršeno<br />
prenosivo, pa možemo pojednostavljeno reći<br />
da je za tablet <strong>PC</strong> svijet ovo računalo isto ono što<br />
je svijet prijenosnika postao netbook - manja, hardverski<br />
slabija inačica “velikog” računala, koja je<br />
istovremeno većini korisnika i više nego dovoljna<br />
alternativa. Osjetljivost ekrana iznenadila nas je,<br />
jer većina računala koju smo do sada imali prilike<br />
koristiti obično nije dobro funkcionirala ako nismo<br />
koristili priloženu olovku.<br />
Nažalost, cijena je ipak očekivano viša od klasičnog<br />
netbooka, pa se zapravo postavlja pitanje treba<br />
li vam ekran osjetljiv na dodir stvarno toliko da<br />
za isti novac ne kupite klasičan, hardverski bitno<br />
jači prijenosnik.<br />
28 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
29
Hardver<br />
Prijenosno računalo<br />
Toshiba Tecra<br />
R10-10S<br />
Toshibina poslovna serija prijenosnika dobila je novog<br />
člana koji se odlikuje implementacijom najnovije<br />
platforme Centrino 2 s vPro ekstenzijama<br />
Prijenosno računalo vrlo malenih dimenzija i<br />
impresivnih poslovnih sposobnosti<br />
SPECIFIKACIJE<br />
Centrino 2 vPro (GS45),<br />
Core 2 Duo SP9300, 2 GB<br />
DDR2-800, 250 GB SATA1<br />
5400, 8x DVD+-RW/RAM<br />
DL, Intel GMA X4500HD,<br />
14” 1280x800 LED glossy,<br />
gigabitni Ethernet,<br />
Intel WiFi Link 5100, BT<br />
2.1, Ericsson F3507g<br />
HSPA, VGA kamera, FPR,<br />
SD/MMC CR, 2xUSB,<br />
1xeSATA/USB, VGA,<br />
ExpressCard/54, docking<br />
sučelje, Vista Business SP1<br />
32-bitna, 1,97 kg<br />
USTUPIO<br />
SENSOmikro,<br />
(01) 30 30 700<br />
CIJENA<br />
8967 kn<br />
ZA<br />
Centrino 2 vPro,<br />
hardverske karakteristike,<br />
LED osvjetljenje ekrana,<br />
autonomija, sigurnosne<br />
mogućnosti, HSPA čip,<br />
težina<br />
PROTIV<br />
ništa posebno<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Tecra R10 prijenosnik je koji svojim karakteristikama<br />
pripada u sam vrh Toshibine ponude<br />
poslovnih prijenosnika. Ovaj model predstavlja<br />
beskompromisno poslovno računalo, zbog hardverskih<br />
karakteristika, autonomije, pratećeg softvera.<br />
Centrino za profesionalce<br />
Prijenosnik se odlikuje primjenom zadnje verzije platforme<br />
Centrino, a temelji se pritom na <strong>chip</strong>setu Intel<br />
GS45 koji je osnova za profesionalne prijenosnike bazirane<br />
na platformi Centrino 2. Sam <strong>chip</strong>set, u sprezi<br />
s adekvatnim procesorom, osigurava vPro ekstenzije<br />
koje centraliziranom sustavu uz pomoć Intelove tehnologije<br />
Active Management omogućavaju kontrolu svih<br />
stanica, bilo da su spojeni unutar mreže ili “na terenu”.<br />
Centrino 2 vPro osigurava centralizirano održavanje<br />
i servisiranje računala, udaljeni pristup, preusmjeravanje<br />
ispisa (uz pomoć konzola) i druge zadatke koji se<br />
odnose na pristup podacima. Sva je komunikacija kriptirana,<br />
pa se ne treba brinuti o neželjenom pristupu<br />
informacijama.<br />
Osim Centrina 2 s vPro ekstenzijama i ugrađeni je<br />
procesor u samom vrhu što se karakteristika tiče. Riječ<br />
je, naime, o modelu SP9300, umjerene potrošnje i vrlo<br />
jakih hardverskih karakteristika. Memorija veličine 2<br />
GB bit će dovoljna za većinu poslovnih zadataka. Manju<br />
zamjerku uputili bismo disku koji podržava stariju<br />
SATA/150 specifikaciju, no zato je aktivno podržan<br />
SMART i zaštita od vibracija.<br />
Povezivanje na četvrtu<br />
Gledamo li mogućnosti povezivanja, Toshibina Tecra<br />
R10 opremljena je apsolutno najboljim rješenji-<br />
Dodatni eSATA konektor prihvaća i USB uređaje, a<br />
uključuje Toshibinu inovaciju punjenja kad računalo<br />
nije uključeno<br />
ma. Intel WiFi Link 5100 podržava zadnju reviziju<br />
standarda 802.11n, a gigabitna žičana mreža podrazumijeva<br />
se na platformi Centrino 2. Testirani model<br />
opremljen je i Ericssonovim HSPA modulom koji<br />
podržava mobilni pristup Internetu brzinama do<br />
šest megabita u downloadu i 1,5 megabita u uploadu<br />
(tamo gdje je implementiran HSUPA). Osim toga,<br />
tu je i Bluetooth 2.1 koji je potrebno zasebno instalirati<br />
pokretanjem postavki Bluetootha u Toshibinim<br />
alatima. Wireless Manager koristi se za spajanje na<br />
mobilnu 2G/3G mrežu, pa neće biti potreban nikakav<br />
dodatni softver za to.<br />
Sigurnosne mogućnosti također su impresivne. Softver<br />
za podešavanje sigurnosnih mogućnosti (TruSuite<br />
Access) omogućava zaštitu podizanja sustava (standardnom<br />
lozinkom, ali i korištenjem memorijske kartice<br />
SD), prijave na računalo (uz pomoć otiska prsta) i<br />
pristup lozinkama za web stranice.<br />
Prijenosna stanica<br />
Na veličinu i težinu prijenosnika znatno utječe<br />
14-inčni ekran. U rukama prijenosnik djeluje vrlo<br />
lagano, znatno lakši u odnosu na veličinu. Vrijedi<br />
napomenuti da, osim pomalo lošije pozicije tipki<br />
Page Up i Page Down, laptop nije izgubio previše na<br />
ergonomiji (izuzmemo li standardno lošu Toshibinu<br />
tipkovnicu). Mehanizam za pričvršćivanje baterije<br />
nije najsretnije izveden. Autonomija je i više nego<br />
dobra - gotovo pet sati s isključenim bežičnim mogućnostima<br />
povezivanja odličan je rezultat.<br />
<br />
Tomislav Perić<br />
Čitač otiska prstiju uobičajen je dodatak kod<br />
prijenosnika ove klase<br />
30 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Hardver<br />
Digitalni fotoaparati<br />
Olympus<br />
mju Tough<br />
8000/6000<br />
Olympusov neuništivi dvojac Tough 8000 i Tough 6000 preživio<br />
je naše maltretiranje i pri tome napravio odlične fotografije<br />
Nevjerojatna otpornost na vremenske uvjete i njihove<br />
mogućnosti čine ove fotoaparate privlačnima širokom<br />
krugu korisnika<br />
SPECIFIKACIJE<br />
12 (10 MP 6000)<br />
megapiksela, dvostruka<br />
stabilizacija slike, optički<br />
zum 3,6 x (28-102 mm)<br />
f/3.5-5.1, ekran 2,7”<br />
HyperCrystalTM II LCD s<br />
230.000 piksela, brzina<br />
zatvarača 1/2000-4 s,<br />
ISO osjetljivost 64-1600,<br />
otpornost na padove<br />
s visine do 2 m (1,5 m<br />
6000), vodootpornost<br />
do pritiska vode<br />
ekvivalentnog dubini od<br />
10 (3 m 6000) metara,<br />
otpornost na teret do<br />
100 kg (8000), otpornost<br />
na smrzavanje do -10°C,<br />
preko 15 scenskih<br />
modova slikanja, video<br />
sa zvukom 640x480 s 30<br />
fr/s, koristi kartice xD i<br />
microSD (48 MB interno),<br />
punjač i Li-Ion baterija Li-<br />
42b u paketu, masa 182 g<br />
(137 g 6000)<br />
USTUPIO<br />
Olympus Hrvatska<br />
(01) 48 99 000<br />
www.olympus.hr<br />
CIJENA<br />
3099 / 2499 kn<br />
ZA<br />
robusnost, jednostavnost<br />
uporabe, metalno tijelo,<br />
širokokutni objektiv, veliki<br />
izbor modova snimanja<br />
PROTIV<br />
cijena<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Godinama smo upadali u razne nevolje sa suprotnim<br />
spolom jer smo tehničku opremu<br />
navodno tretirali nježnije od svojih djevojaka,<br />
a jednom prilikom izletjelo nam je da je razlog<br />
tomu velika vrijednost uređaja. Iako naš društveni<br />
život zbog toga još i danas pati, gadgete i dalje mazimo<br />
i pazimo, a kada nam iz ruke padne fotoaparat,<br />
uplašimo se za njegovu sudbinu. U slučaju Olympusovih<br />
modela Tough vrlo brzo nas je uhvatio strah za<br />
predmete na koje će oni pasti. Prilikom prvog testiranja<br />
njihove otpornosti na udarce, odnosno padove,<br />
osjećali smo određenu nelagodu i bojazan za ove<br />
oku ugodne kompakte. Nakon petog-šestog ispuštanja<br />
na pod počeli smo obraćati veću pozornost na<br />
predmete koji će se naći pod njima. Pločice i parket<br />
nisu bile pošteđeni od ožiljaka. Bilo kakve torbice za<br />
Olympusovu seriju Tough ne predstavljaju zaštitu<br />
za fotoaparate prilikom pada, već zaštitu za ono na<br />
što će oni pasti. Tough 8000 otporan je na udarce pri<br />
padu s visine do dva metra, dok Tough 6000 može<br />
izdržati padove s visine do 1,5 metara. Najvažnije je<br />
da su nakon tih padova i dalje funkcionirali bez ikakvih<br />
problema, a mi smo postali šampioni u njihovu<br />
bacanju.<br />
Otporni na sve<br />
Olympusovu seriju Tough moguće je koristiti i prilikom<br />
ronjenja. Tough 8000 vodootporan je do dubine<br />
od 10 metara (Tough 6000 do tri metra), tako da ih je<br />
moguće ponijeti sa sobom u more. Na žalost, nismo<br />
uspjeli dobiti odobrenje za tjedan dana na Karibima<br />
potrebnih za pravo testiranje vodootpornosti<br />
(što bi bio svojevrstan highlight ovog testa), pa smo<br />
se odlučili za najbližu moguću opciju - fotografiranje<br />
akvarija. Zadovoljni smo kvalitetom fotografija i<br />
bojama koje su reproducirali. Manje zadovoljni bili<br />
su vlasnici akvarija koji su tvrdili da smo im zagadili<br />
vodu - koji frikovi!<br />
Treći dio testa otpornosti odrađen je u suradnji s<br />
majkom prirodom. Ona nam je podarila niske temperature,<br />
pa smo se imali prilike provjeriti navode u<br />
specifikacijama o otpornosti na smrzavanje do -10<br />
stupnjeva Celzija. Drhtanje naših ruku srećom nije<br />
bilo preneseno na fotke zahvaljujući ugrađenoj dvostrukoj<br />
stabilizaciji slike (kombinirani mehanički i<br />
digitalni stabilizator).<br />
Tvrdi orasi<br />
Prije nego što smo imali prilike koristiti Olympus<br />
mju Tough 8000 i mju Tough 6000, zamišljali smo ih<br />
kao idealne prve fotoaparate koje bismo poklonili<br />
svojoj djeci kao prvu kariku za uvod u fotografiju.<br />
Ideja iza toga bila je sljedeća: modeli Tough dovoljno<br />
su čvrsti da mogu izdržati dječju nespretnost, uključujući<br />
svakojako ispadanje, grebanje, kao i neopreznosti<br />
poput ostavljanja na kiši ili upadanja u lokvicu.<br />
Već prvog dana testiranja promijenili smo svoje<br />
razmišljanje za 180 stupnjeva. Ne zbog toga što ovi<br />
fotoaparati to ne bi izdržali, već što bi sve oko njih<br />
bilo uništeno, a oni bi bili jedini preživjeli. Šalu na<br />
stranu, Olympusova serija Tough jest nešto posebno.<br />
Kada bismo morali odabrati samo jedan aparat s kojim<br />
bismo fotografirali u svim mogućim prilikama,<br />
bilo da se radi o zimovanju, ljetovanju, podvodnoj<br />
fotografiji, planinarenju ili svakodnevnom korištenju,<br />
naš bi izbor pao na jedan od ovih dvaju modela<br />
(točnije na Tough 8000).<br />
<br />
Boris Kretonić<br />
Fotografirate li pri lošem osvjetljenju Tough može<br />
spustiti rezoluciju na 3 megapiksela i snimati pri<br />
ISO2500<br />
32 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
33
Hardver<br />
Grafička kartica<br />
Asus<br />
ENGTS250 Dark<br />
GTS250 nova je Nvidijina grafička kartica u mainstream<br />
segmentu, bazirana na već provjerenom, ali i isluženom<br />
grafičkom procesoru G92<br />
Asusova verzija hladnjaka Dark Knight odlično hladi<br />
karticu uz relativno nisku razinu buke<br />
SPECIFIKACIJE<br />
<strong>PC</strong>Ie 2.0, 55 nm grafički<br />
procesor G92, 256-bitna<br />
memorijska sabirnica,<br />
512 MB GDDR3<br />
videomemorije, radni<br />
taktovi GPU-a 740 MHz,<br />
memorija: 1100 MHz,<br />
shaderi: 1836 MHz, SLI i<br />
3-Way SLI podrška<br />
USTUPIO<br />
M SAN Grupa,<br />
(01) 36 54 900<br />
www.asus.com<br />
CIJENA<br />
1499 kn<br />
ZA<br />
performanse, PhysX<br />
akceleracija, odličan<br />
hladnjak<br />
PROTIV<br />
cijena, bundle, ne<br />
podržava DX10.1<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Čini se da se netko u Nvidiji ozbiljno zaljubio<br />
u grafički procesor G92. Naime,<br />
ovo mu je već četvrta inkarnacija, a toplo<br />
se nadamo i posljednja. Ne zato što je to loš čip<br />
- naprotiv, radi se o odličnom proizvodu - nego<br />
je jednostavno ispran, pregažen, potrošen. No,<br />
kako god bilo, G92 doživio je ugradnju i u novu<br />
GTS250 grafičku karticu. U naš ispitni centar tako<br />
je stigao primjerak Asusove kartice ENGTS250<br />
Dark koja uz već spomenuti grafički procesor G92<br />
izrađen u 55-nanometarskom proizvodnom procesu<br />
koristi i nereferentni dizajn tiskane pločice i<br />
hladnjaka.<br />
Iz šupljeg u prazno<br />
Očito je da se Nvidia mora riješiti svojih viškova<br />
po svaku cijenu, pa svako malo igra na marketinšku<br />
kartu preimenovanja modela grafičke kartice<br />
koja koristi jedan te isti grafički procesor. Počelo<br />
je s modelom 8800GTS 512 koji je ubrzo preimenovan<br />
u 9800GTX. Zatim su odlučili smanjiti<br />
proizvodni proces grafičkog procesora G92 na 55<br />
nanometara i karticu preimenovati u 9800GTX+.<br />
Na kraju dolazimo do modela GTS250 koji je u<br />
principu preimenovani 9800GTX+.<br />
Asusova kartica GTS250 koristi čak istu tiskanu<br />
pločicu, kao i njihov model 9800GTX+ s dva<br />
6-pinska <strong>PC</strong>Ie naponska priključka, dok većina<br />
referentnih GTS250 kartica posjeduje samo jedan<br />
6-pinski <strong>PC</strong>Ie naponski priključak.<br />
Bez obzira na svu tu zavrzlamu s preimenovanjem<br />
postojećih modela i konstantno guranje<br />
već vremešnog grafičkog procesora G92, ostaje<br />
činjenica da je GTS250 vrlo dobra mainstream<br />
grafička kartica, kao što je to bio i njezin prethodnik<br />
9800GTX+.<br />
Stari znanac<br />
Po pitanju performansi GTS250 ne donosi nam<br />
ništa novoga. Performanse ove grafičke kartice<br />
ostale su na razini prijašnjeg modela 9800GTX+ i<br />
konkurentskog Radeona HD4850, no na žalost po<br />
znatno višoj cijeni, koja je, barem kod ovog modela,<br />
opasno zašla u domenu snažnijeg konkurenta<br />
Radeona HD4870. Konkretno u usporedbi s<br />
Radeonom HD4850, novi GTS250 postiže gotovo<br />
iste ili tek par postotaka bolje performanse ovisno<br />
o naslovu koji igrate. Pri tom ne smijemo smetnuti<br />
s uma da je Radeon HD4850 osjetno jeftiniji i samim<br />
time u mnogo boljem položaju. Ako uzmemo<br />
u obzir da se kod nas još mogu pronaći i nazivno<br />
stariji modeli 9800GTX+ po nešto povoljnijim cijenama,<br />
moramo se zapitati koliko će se korisnika<br />
odlučiti za GTS250. Siromašan bundle, na žalost,<br />
u današnje vrijeme nije ništa novo niti kod mnogo<br />
skupljih kartica, pa nas niti kod ove kartice<br />
tek standardni set adaptera i kablova nije previše<br />
iznenadio.<br />
Ono što nam se svidjelo kod Asusove kartice<br />
GTS250 Dark jest izvedba njezina hlađenja. Osim<br />
atraktivnosti ono pridonosi i boljem hlađenju grafičkog<br />
procesora, ali i kompletne kartice. Čak i pri<br />
najvećim opterećenjima temperatura grafičkog<br />
procesora nije prelazila 65 °C a da je pri tom ventilator<br />
na hladnjaku ostao relativno tih. Mišljenja<br />
smo da će se ovakav dizajn hladnjaka velikoj većini<br />
korisnika svidjeti i da neće biti primjedbi na<br />
razinu buke koju generira.<br />
Čitajući ovaj tekst, mogli biste dobiti predodžbu<br />
da nismo pretjerano zadovoljni ovom karticom,<br />
što zapravo nije istina. Radi se o vrlo dobroj grafičkoj<br />
kartici srednjeg cjenovnog razreda, no problem<br />
je što osim novog imena ne nudi ništa zanimljivo,<br />
zbog čega je naše oduševljenje splasnulo.<br />
<br />
Marin Ujdur<br />
Asus<br />
ENGTS250<br />
ATI<br />
Radeon<br />
HD4850<br />
3DMark Vantage 7902 7878<br />
Crysis Warhead<br />
1680x1050 mainstream<br />
FarCry2 1680x1050<br />
v.high<br />
World In Conflict<br />
1680x1050 v.high<br />
62,81 53,51<br />
46,92 48,44<br />
68 64<br />
Testna konfiguracija: Intel Core i7 940, 6GB DDR3 1066MHz, Cooler Master<br />
RealPower Pro 1250W<br />
34 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
35
Hardver<br />
Solid state diskovi<br />
Povratak<br />
u budućnost<br />
Mehanički tvrdi diskovi već su godinama s nama i polako se bliže kraju svojega puta. Solid state diskovi<br />
u potpunosti temeljeni na flash memoriji postaju sve pristupačniji, a kapacitet im raste iz dana u dan<br />
Pišu: Dean Narandžić i<br />
Slaven Pintarić<br />
Solid state pod povećalom<br />
Sve diskove testirali smo na dvjema Intelovim platformama, pri čemu smo koristili<br />
matične ploče s <strong>chip</strong>setima X38 i X58. Koristili smo 64-bitnu Windows Vistu SP1, a od<br />
klasičnih testova poslužili su nam HD Tach, <strong>PC</strong>Mark Vantage i ATTO benchmark. Osim<br />
ovih testova na svaki smo disk instalirali operativni sustav kako bismo se uvjerili kako<br />
se snalazi u ulozi sistemskog diska.<br />
Prilikom samog testiranja uvjerili smo se kako nije uvijek moguće dobiti konzistentne<br />
rezultate. U nekim slučajevima dobiveni su rezultati osjetno varirali, posebno<br />
ukoliko smo pojedini disk koristili neko vrijeme. Osim pod Vistom provjerili smo kakve<br />
su performanse i pod XP-om te najnovijim Windowsima 7, međutim značajnije razlike<br />
nije bilo.<br />
Današnji mehanički tvrdi diskovi predstavljaju<br />
nadaleko najsporiju komponentu<br />
modernih računala. Kapacitet im je više<br />
nego zadovoljavajuć, no brzina (iako višestruko<br />
povećana otkad su se pojavili) nije ni približno u<br />
skladu sa zahtjevima korisnika i mogućnostima<br />
modernih procesora. Njihova sporost posebno je<br />
dobro vidljiva prilikom simultanog rada više aplikacija,<br />
što je danas uobičajeno. Čak i ako vam se to<br />
ne čini tako jer imate otvorenu samo jednu aplikaciju,<br />
u pozadini se dešava mnogo toga: antivirusna<br />
provjera, nadogradnja sustava, evidencija raznih<br />
sistemskih parametara i događaja, prijenos podataka<br />
putem mreže... Stvari su još gore kada razmotrimo<br />
način rada mehaničkih diskova - podaci<br />
su pospremljeni na sektorima rasutim po disku u<br />
rasporedu koji nije idealan, pa glava za čitanje na<br />
disku (umjesto da čita ili piše podatke) gubi vrijeme<br />
na relokaciju ili čeka da se rotirajuća ploča<br />
smjesti na odgovarajuću poziciju. Kako bi popravili<br />
ovu situaciju, proizvođači su izmislili cijeli niz<br />
tehnologija i metoda koje taj postupak ubrzavaju:<br />
veliki cache, NCQ (optimizacija pristupa podacima),<br />
Prefetch (servis u operativnim sustavima MS<br />
Windows koji podatke čita i prije nego ih korisnik<br />
zatraži), defragmentacija i optimizacija podataka…<br />
Ne postoji još puno prostora za unapređenje<br />
performansi, međutim kapacitet im raste iz dana<br />
u dan, cijena pada, a prilikom jednozadaćnog<br />
sekvencijalnog čitanja i pisanja veće količine podataka<br />
njihove performanse još su uvijek dovoljno<br />
dobre. Ukratko, to ih čini idealnim za masovnu<br />
pohranu podataka, ali ne i za pokretanje i rad<br />
sustava.<br />
Revolucija u pohrani podataka<br />
Srećom nasljednici dobrog starog mehaničkog<br />
tvrdog diska već dobrano kucaju na naša vrata, a<br />
odazivaju se na ime solid state diskovi. Solid state<br />
označava kako je riječ o diskovima bez pokretnih<br />
mehaničkih dijelova koji su u cijelosti temeljeni<br />
na NAND flash memorijskih modulima. Flash<br />
memorije čuvaju podatke bez potrebe za stalnim<br />
napajanjem kao kod RAM memorije, a već ih duže<br />
vrijeme nalazimo u svim tim silnim USB stickovima<br />
i flash karticama.<br />
Solid state diskovi na prvi pogled djeluju kao<br />
idealno rješenje svih boljki od kojih pate mehanički<br />
tvrdi diskovi.<br />
Omogućavaju brz pristup podacima, koji ne pati<br />
od problema fragmentacije i eliminira čekanje na<br />
36 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Hardver<br />
pozicioniranje glave diska. Podaci su dostupni<br />
praktički odmah, a brzina transfera ovisi samo o<br />
propusnosti ugrađenih memorijskih čipova i kvaliteti<br />
ugrađenog kontrolera. Tu su i druge prednosti<br />
kao što su neosjetljivost na vibracije, manja<br />
potrošnja energije i zagrijavanje, a ne treba zaboraviti<br />
niti na manje dimenzije samih uređaja.<br />
Nije međutim baš sve tako jednostavno. Cijena<br />
i kapacitet SSD-ova u potpunosti ovise o cijeni<br />
i kapacitetu dostupnih NAND flash memorijskih<br />
čipova. Sve donedavno solid state diskovi<br />
smatrani su egzotičnim igračkama koje stanuju u<br />
moćnim radnim stanicama ili serverima velikih<br />
korporacija, a osim toga bili su zanimljivi samo<br />
šačici entuzijasta dubljeg džepa obzirom na mali<br />
kapacitet i nerealno visoke cijene. Stvari su se iz<br />
korijena počele mijenjati krajem prošle godine<br />
ponajprije zbog pada cijena NAND flash memorije,<br />
kao i početka korištenja MLC (Multi Level Cell)<br />
flash čipova koji omogućavaju znatno veći kapacitet<br />
i nižu cijenu.<br />
Smjena generacija<br />
Nedugo nakon toga i na našem tržištu pojavili su<br />
se prvi primjerci cjenovno pristupačnijih solid<br />
state diskova. Sve to skupa nagnalo nas je da se<br />
malo pobliže pozabavimo ovim uređajima. Ovaj<br />
usporedni test zapravo predstavlja svojevrsnu<br />
kompilaciju svih SSD-ova koji su kroz proteklih<br />
nekoliko mjeseci prošli kroz naš ispitni centar.<br />
Trenutno je tržište kada su u pitanju solid state<br />
diskovi iznimno dinamično te se novi proizvodi<br />
ubrzano pojavljuju. Zanimljivo je primijetiti kako<br />
trenutno u svemu prednjače brandovi koje smo<br />
dosad prije svega povezivali s RAM memorijama,<br />
dok se najveći proizvođači mehaničkih tvrdih diskova<br />
još drže po strani. Ne treba smetnuti s uma<br />
da je većina trenutno dostupnih SSD-ova ipak prvenstveno<br />
namijenjena korištenju u prijenosnim<br />
računalima.<br />
Već smo napomenuli kako je značajan pad cijena<br />
SSD uređaja prije svega posljedica sve većeg<br />
korištenja tehnologije MLC. Prvi solid state diskovi<br />
koristili su isključivo SLC (Single Layer Cell)<br />
tehnologiju čuvanja podataka, a kako bismo objasnili<br />
razlike između ovih dviju tehnologija moramo<br />
se prvo pozabaviti samim principom zapisivanja<br />
podataka kod NAND flash memorije.<br />
SLC vs. MLC<br />
Sam način funkcioniranja NAND flash memorije<br />
poprilično se razlikuje od, primjerice, RAM-a jer<br />
se podaci moraju zapisivati i brisati u blokovima<br />
određene veličine. Podaci se spremaju u ćelije<br />
koje se sastoje od tranzistora. Kod SLC flash memorija<br />
u svaku se ćeliju sprema po jedan bit podataka.<br />
Znači, podatak može biti 0 ili 1. Kako bi se<br />
smanjili troškovi i povećao kapacitet, izumljena<br />
je tehnologija MLC (Multi Layer Cell), pri čemu<br />
se u svaku ćeliju sprema po dva bita podataka,<br />
što efektivno znači da smo joj kapacitet povećali<br />
dvostruko - u njoj se sada može nalaziti raspon<br />
podataka od 00, preko 01 i 10 do 11.<br />
Na žalost ovakav pristup nije bez mana. Iako je i<br />
čitanje nešto sporije, najveći je problem tih diskova<br />
zapisivanje koje je primjetno sporije, a ujedno<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
37
Hardver<br />
Solid state diskovi<br />
Solidata X2-64 GB<br />
OCZ Apex 60 GB<br />
Transcend 64 GB SLC<br />
OCZ Core V2 256 GB<br />
Team Group Combo 64 GB<br />
Silicon Power 64 GB MLC<br />
SuperTalent MD FTM32GL25H<br />
GSkill FM-25S2S-128GB<br />
OCZ Solid 120 GB<br />
Patriot Warp V2 64 GB<br />
Samsung F-1 750 GB HDD<br />
32,7<br />
38,6<br />
53,1<br />
56,2<br />
59,2<br />
77<br />
77,7<br />
76,2<br />
74,1<br />
69,2<br />
84,8<br />
132,4<br />
142,1<br />
141,4<br />
140,6<br />
140,5<br />
148,7<br />
146,7<br />
145,4<br />
145,1<br />
181,8<br />
195,7<br />
0 20 40 60 80 100 120 140 160 180 200<br />
* više je bolje<br />
Svi testirani tvrdi diskovi<br />
su formata 2,5 inča te su prije<br />
svega namijenjeni ugradnji u prijenosna računala<br />
HDTach čitanje MB/s<br />
HDTach zapisivanje MB/s<br />
Prikaz performansi prilikom čitanja i zapisivanja u HD Tachu<br />
SSD kao sistemski disk<br />
im je trajnost bitno smanjena. Iako i magnetni<br />
zapis na diskovima ima ograničen vijek trajanja,<br />
ovaj problem još je više prisutan na SSD-ovima<br />
jer obzirom na princip rada (zapisivanje u blokove)<br />
flash memorije imaju određeni vijek trajanja.<br />
Ovo drugim riječima znači kako svaka flash memorija<br />
ima ograničen broj ciklusa, odnosno broj<br />
zapisivanja i brisanja. Tako je na MLC SSD-ove u<br />
pojedinu ćeliju, prema podacima proizvođača,<br />
moguće pisati svega otprilike 10.000 puta (npr.<br />
30-gigabajtni disk mogao bi postati neupotrebljiv<br />
nakon 300 terabajta pisanja ili par mjeseci<br />
konstantnog zapisivanja). Kod SLC NAND flasha<br />
ovo iznosi prosječno 100.000 ciklusa (zapisivanje/<br />
brisanje).<br />
Iako nisu pogodni za spremanje velike količine podataka, solid state diskovi idealni<br />
su za instalaciju operativnih sustava. Razlika u brzini rada u odnosu na klasične<br />
mehaničke tvrde diskove je zamjetna. U našem slučaju Vista je radila osjetno brže<br />
i cijeli je sustav nekako živnuo nakon instalacije na SSD. S druge strane, kod XP-a<br />
primijetili smo najveću razliku u brzini podizanja sustava. Zahvaljujući SSD-u, ovo<br />
je vrijeme bilo i do 40 posto kraće. Sve skupa je prije svega posljedica iznimno<br />
brzog, gotovo trenutnog vremena pristupa kod SSD-ova, zbog čega je osjećaj brzine<br />
prilikom rada odličan.<br />
Nakon što jednom instalirate operativni sustav na SSD, teško se vratiti mehaničkom<br />
tvrdom disku. Valja znati kako su današnji operativni sustavi pritom<br />
posve neoptimizirani za rad sa SSD-ovima, što bi se u bliskoj budućnosti trebalo<br />
promijeniti. SLC diskovi zbog svojih karakteristika u osnovi su pogodniji za instalaciju<br />
sustava.<br />
Unutrašnjost svakog SSD-a poprilično je nezanimljiva:<br />
NAND flash memorijski čipovi na jednostavnoj tiskanoj<br />
pločici, odgovarajući kontroler i to je otprilike to<br />
Vijek trajanja<br />
Kako bi se produžio vijek trajanja i povećala pouzdanost<br />
flash memorije, koriste se tzv. wear leveling<br />
algoritmi, kao i kodovi za otkrivanje i ispravljanje<br />
pogrešaka (ECC). U praksi to zapravo izgleda ovako.<br />
Kontroler kod svakog SSD-a brine da se zapisivanje<br />
statistički rasporedi podjednako na sve ćelije kako bi<br />
se izbjegla degradacija pojedinih ćelija koje sadrže<br />
podatke što se često mijenjaju. Nadalje, svi diskovi<br />
imaju u pričuvi određenu količinu ćelija kojima<br />
mogu zamijeniti nefunkcionalne i tako dodatno<br />
produžiti životni vijek uređaja.<br />
Drugi problem je što zbog načina adresiranja flash<br />
memorije nije moguće mijenjati manju količinu<br />
podataka (par kilobajta), već isključivo veće blokove<br />
odjednom. To znači da, ukoliko mijenjamo sadržaj<br />
tekstualnog dokumenta veličine svega par kilobajta,<br />
sustav mora pročitati cijeli blok koji može biti i veličine<br />
512 kB i zapisati ga na drugu lokaciju. Zapisivanje<br />
se dodatno može optimizirati korištenjem dodatne<br />
brze priručne DRAM memorije (cache) koju<br />
mehanički diskovi koriste već duže vremena.<br />
U svakom slučaju korištenje MLC NAND flash<br />
memorije uz sve navedene nedostatke omogućilo<br />
38 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Hardver<br />
Sporost prilikom zapisivanja boljka je mnogih MLC<br />
solid state diskova, što dobro možemo vidjeti i na<br />
ovom primjeru krivulje u HD Tachu<br />
OCZ Apex 60 GB<br />
Transcend 64 GB SLC<br />
OCZ Core V2 256 GB<br />
Silicon Power 64 GB MLC<br />
GSkill FM-25S2S-128GB<br />
Patriot Warp V2 64 GB<br />
OCZ Solid 120 GB<br />
SuperTalent MD FTM32GL25H<br />
Team Group Combo 64 GB<br />
Solidata X2-64 GB<br />
Samsung F-1 750 GB HDD<br />
4214<br />
<strong>PC</strong>Mark Vantage HDD<br />
10296<br />
11076<br />
11026<br />
10962<br />
10846<br />
1<strong>167</strong>6<br />
11298<br />
11116<br />
13363<br />
13076<br />
0 5000 10000 15000<br />
* više je bolje<br />
Prikaz performansi u HDD testu <strong>PC</strong>Mark Vantagea<br />
Optimizacija rada<br />
Većina SSD-ova trenutno dostupnih na tržištu temelji<br />
se na Samsungovim NAND flash memorijskih čipovima<br />
Ukoliko ste kupili SSD uređaj i niste zadovoljni njegovim radom, ipak ima nade da poboljšate<br />
njegove performanse. Sljedeći savjeti sigurno će vam pomoći i za produljenje<br />
ispravnog rada vašeg uređaja. Dosadašnja iskustva govore nam da je najveći problem<br />
u zapisivanju podataka, pa rješenje treba tražiti u smjeru njegova smanjivanja. Tu ne<br />
mislimo toliko na svakodnevni rad, već na optimizaciju rada operativnog sustava i stalno<br />
pokrenutih aplikacija.<br />
U prvom redu zaboravite na defragmentaciju podataka na SSD uređaju; ona ne samo<br />
da je nepotrebna, već je i štetna. Nadalje, premjestite datoteke virtualne memorije<br />
(page file) na drugi (mehanički) disk ukoliko ga imate, ili čak u potpunosti isključite virtualnu<br />
memoriju (ovo samo ukoliko imate dovoljno RAM-a, preporučujemo bar 4 GB).<br />
Isključite funkciju System Restore na SSD disku. Preselite sve privremene direktorije raznih<br />
aplikacija na drugi disk.<br />
je značajno povećanje kapaciteta i pad cijene solid<br />
state diskova.<br />
Od čega se sastoji SSD<br />
U osnovi je riječ o vrlo jednostavnim uređajima. U<br />
plastičnom ili metalnom kućištu skromnih dimenzija<br />
na jednostavnu tiskanu pločicu smješteni su<br />
NAND flash čipovi zajedno s odgovarajućim storage<br />
kontrolerom. Velika većina novijih solid state diskova<br />
koristi Serial-ATA sučelje, dok ćemo kod nekih<br />
naći i mini-USB priključak, što znači da ih možete<br />
koristiti i kao vanjske diskove. Svi trenutno dostupni<br />
SSD-ovi su 2,5-inčni, pa ćete za ugradnju u desktop<br />
kućište morati koristiti odgovarajući adapter jer su<br />
uobičajeni diskovi veličine 3,5 inča.<br />
Ključna komponenta svakog SSD-a je ugrađeni<br />
storage kontroler. NAND flash memorije same po<br />
sebi nisu dovoljno brze, pa se dodatna propusnost<br />
zapravo ostvaruje pristupanjem flash memorijskim<br />
čipovima putem više kanala. Također, kontroler<br />
mora posjedovati kvalitetne algoritme za optimizaciju<br />
zapisivanja i wear leveling. Većina pristupačnijih<br />
MLC SSD-ova koristi prvu reviziju JMicronova<br />
storage kontrolera JMF602 koji je brzo došao na loš<br />
glas zbog mogućih određenih problema u radu s<br />
ovim diskovima (zastajkivanja i kratke pauze). Intel<br />
je u svoje MLC diskove ugradio vlastiti kontroler<br />
(zapravo ga je razvio Micron) i tako riješio ove probleme,<br />
no njihovi SSD uređaji zbog toga su bitno<br />
skuplji i približavaju se cijeni SLC uređaja.<br />
OCZ-ova tri mušketira<br />
Nakon što smo detaljno objasnili princip rada i<br />
ključne komponente solid state diskova, vrijeme<br />
je da se pozabavimo samim uređajima koje smo u<br />
proteklih nekoliko mjeseci imali priliku isprobati.<br />
Velika većina njih koristi tehnologiju MLC, dok je<br />
samo jedan disk bio temeljen na SLC flash čipovima.<br />
Društvo je doista raznoliko, bilo da promotrimo<br />
cijenu, kapacitet ili pak samu brzinu.<br />
Odmah ćemo napomenuti kako smo iz konačne<br />
usporedbe izostavili Intelov X25-M prvenstveno<br />
zbog toga što ga nije moguće nabaviti kod nas.<br />
Riječ je o iznimno brzom disku o kojem smo već<br />
pisali, s posebno dizajniranim kontrolerom, međutim<br />
visoka cijena (vani) i nedostupnost naveli<br />
su nas da ga ovoga puta ne uspoređujemo direktno<br />
s ostalima.<br />
Od svih proizvođača na testu najviše je zastupljen<br />
OCZ. Zanimljivo je kako je OCZ među<br />
prvima počeo nuditi MLC SSD-ove namijenjene<br />
mainstream tržištu. Danas se mogu pohvaliti<br />
doista širokom ponudom, a novi modeli pojavljuju<br />
se velikom brzinom. Svaki od triju testiranih<br />
OCZ-ovih diskova pripada u drugačiju seriju te<br />
ima različit kapacitet. Serija diskova pod nazivom<br />
Core nominalno je najstarija, a nama je pristigao<br />
disk kapaciteta 256 gigabajta. Pravi golijat među<br />
SSD-ovima nudi već pozamašan kapacitet, a uz to<br />
je i poprilično brz. Zanimljivo je kako je prilikom<br />
testa zapisivanja u HD Tachu ovaj disk ostvario<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
39
Hardver<br />
Solid state diskovi<br />
neočekivano dobar rezultat, posebno budući da se<br />
temelji na MLC čipovima. S druge strane, jasno da<br />
se cijenom ne ubraja među pristupačnije.<br />
Najnoviji trikovi<br />
Vrlo sličan njemu je i OCZ-ov disk koji pripada novoj<br />
seriji pod nazivom Solid. Brzina im je poprilično<br />
usporediva, jedino im se ukupni kapacitet razlikuje.<br />
OCZ-ova serija Solid namijenjena je korisnicima koji<br />
žele pristupačan a opet dovoljno brz SSD pristojnog<br />
kapaciteta. Naša iskustva u dobroj mjeri slijede<br />
ovu teoriju, pa ćemo OCZ-ov Solid smjestiti u sam<br />
vrh ukoliko pogledamo omjer cijene, kapaciteta i<br />
performansi. Napomenut ćemo još kako oba dosad<br />
spomenuta OCZ-ova diska posjeduju i mini-USB<br />
priključke.<br />
Posljednji OCZ-ov SSD koji nam je stigao pripada u<br />
najnoviju seriju Apex i daleko je zanimljiviji. Naime,<br />
sva tri OCZ-ova SSD-a temelje se na Samsungovim<br />
MLC NAND flash čipovima te posjeduju JMicronov<br />
storage kontroler JMF602B. Međutim, disk iz serije<br />
Apex u unutrašnjosti krije dva ovakva kontrolera<br />
koja su povezana u interni RAID 0 sustav. Uz dva<br />
storage kontrolera tu je i JMicronov RAID kontroler.<br />
Konačan rezultat ovakvog eksperimenta poprilično<br />
je zanimljiv. OCZ-ov Apex disk jako je brz prilikom<br />
čitanja, a ostvario je i najbolji rezultat u <strong>PC</strong>Mark<br />
Vantageu. Nažalost, prilikom zapisivanja utapa se u<br />
prosječnost i ne odskače od ostalih MLC SSD-ova.<br />
Nadalje, znatno se više zagrijava od Core ili Solid<br />
diskova.<br />
Neki od dostupnih diskova posjeduju mini-USB<br />
priključak, pa ih možete bez problema koristiti poput<br />
svakog vanjskog diska<br />
Nismo mislili kako ćemo zagrijavanje previše<br />
spominjati kod SSD-ova, no razlika u toplini nakon<br />
intenzivnog rada doista je osjetna i ne ide u prilog<br />
diska iz serije Apex.<br />
Skupi SLC ili best buy<br />
Sa zagrijavanjem problema nema jedini SLC disk,<br />
a ujedno i jedini Transcendov proizvod, koji je<br />
svoje mjesto pronašao u ovom usporednom testu.<br />
Očekivano, njegova je cijena znatno viša od ostalih<br />
konkurenata, no za to obzirom na korištenje<br />
GSkill FM-25S2S-<br />
128GB<br />
OCZ Apex 60 GB<br />
OCZ Core V2 256<br />
GB<br />
OCZ Solid 120 GB<br />
Patriot Warp V2<br />
64 GB<br />
ocjena aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa<br />
Format 2.5” 2.5” 2.5” 2.5” 2.5”<br />
Kapacitet 128 GB 60 GB 256 GB 120 GB 64 GB<br />
Sučelje S-ATA II, mini-USB S-ATA II S-ATA II, mini-USB S-ATA II, mini-USB S-ATA II<br />
NAND flash MLC MLC MLC MLC MLC<br />
Vrijeme pristupa 0,2 s
Hardver<br />
Velika većina trenutno dostupnih SSD-ova koristi<br />
noviju reviziju JMicronova JMF602 storage kontrolera<br />
tehnologije SLC postoji opravdan razlog. Vanjskim<br />
se izgledom, jasno, ne razlikuje od ostalih diskova,<br />
a čak su mu i performanse prilikom čitanja vrlo<br />
slične. Prilikom zapisivanja pokazao se, međutim,<br />
osjetno bržim i po tom je pitanju u stanju nadmašiti<br />
i veliku većinu mehaničkih tvrdih diskova.<br />
Nasuprot Transcendovu disku dva su GSkillova<br />
SSD-a znatno cjenovno pristupačnija, no temelje<br />
se na tehnologiji MLC. Na kraju smo odlučili u<br />
ovaj test uvrstiti samo onaj veći, kapaciteta 128<br />
gigabajta.<br />
Performanse su im posve identične. Jedinu razliku<br />
predstavlja dostupni prostor za pohranu podataka<br />
i cijena. Povoljna cijena većeg GSkillova diska i vrlo<br />
dobre performanse čine ga vjerojatno najisplativijim<br />
SSD-om na domaćem tržištu.<br />
Imali smo priliku družiti se i s dva solid state diska<br />
poprilično nepoznatih tajvanskih proizvođača. Riječ<br />
je redom o Team groupu i Silicon Poweru. Oba su<br />
diska kapaciteta 64 gigabajta i posjeduju mini-USB<br />
priključak, pa ćete ih bez problema moći koristiti<br />
i kao vanjske diskove. Team Group je, zanimljivo,<br />
jedini proizvođač koji se odlučio na korištenje u<br />
cijelosti metalnog kućišta. Pokazali su se poprilično<br />
sporim prilikom zapisivanja, barem ukoliko vjerujemo<br />
HDTachu. Nije ipak baš sve tako crno. Naime, u<br />
Vantageu i benchmarku ATTO postigli su vrlo dobre<br />
rezultate.<br />
Crna ovca<br />
SSD koji nam je pristigao u zadnji tren pokazao se<br />
na kraju i najintrigantnijim. Proizvela ga je kompanija<br />
pod menom Solidata koja nam je poprilično<br />
nepoznata. Svejedno, bez predrasuda prionuli smo<br />
testiranju i isprva se oduševili izvrsnim performansama.<br />
Solidatin disk uredno je pomeo konkurenciju<br />
u benchmarcima HDTach i ATTO, s tim da su vrijednosti<br />
u HDTachu vrlo blizu rekordnima koje smo<br />
zabilježili kod bilo kojeg SSD-a. Nešto slabiji rezultat<br />
ostvaren je u testu <strong>PC</strong>Mark Vantage HDD.<br />
A onda smo nakon intenzivnog rada, najviše iz<br />
znatiželje, odlučili provjeriti grije li se. Na naše opće<br />
Silicon Power 64<br />
GB MLC<br />
Solidata X2-64<br />
GB<br />
SuperTalent MD<br />
FTM32GL25H<br />
Team Group<br />
Combo 64 GB<br />
Transcend 64<br />
GB SLC<br />
ocjena aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa aaaaa<br />
Format 2.5” 2.5” 2.5” 2.5” 2.5”<br />
Kapacitet 64 GB 64 GB 64 GB 64 GB 64 GB<br />
Sučelje S-ATA II, mini-USB S-ATA II S-ATA II S-ATA II, mini-USB S-ATA II, mini-USB<br />
NAND flash MLC MLC MLC MLC SLC<br />
Vrijeme pristupa 0,1 s 0,1 s 0,1 s 0,1 s 0,1 s<br />
Dimenzije 100 x 69.85 x 9.5 mm 100.3 x 69.85 x 9.4 mm 100.2 x 69.85 x 9.5 mm 100.2 x 69.85 x 9.5 mm 100 x 69.85 x 9.5 mm<br />
Masa 90 g n/a n/a n/a 48 g<br />
Radna temperatura 0°C ~ +70°C 0°C ~ +70°C 0°C ~ +70°C 0°C ~ +70°C 0°C ~ +70°C<br />
Vrijeme trajanja 1,500,000 sati 2,000,000 sati 1,000,000 sati 1,500,000 sati 1,000,000 sati<br />
ATTO bench<br />
1 KB zap./čit. MB/s 9,8/ 11,8 10,3/ 6,5 9,0/ 11,6 9,8/ 13,2 9,0/ 11,8<br />
128 KB zap./čit. MB/s 96,5/ 156,1 165,3/ 248,8 91,0/ 154,9 103,6/ 157,1 144,6/ 164,1<br />
8192 KB zap./čit. MB/s 96,0/ 156,4 135,3/ 249,1 92,2/ 150,5 98,5/ 157,3 144,6/ 166,4<br />
Ustupio Metadata Metadata Metadata Metadata M SAN Grupa<br />
Telefon (052) 212 386 (052) 212 386 (052) 212 386 (052) 212 386 (01) 36 54 900<br />
Cijena 1.495 kn 2.251 kn 963 kn 1.391 kn 4.939 kn<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
41
HARDVER<br />
Solid state diskovi<br />
Najnoviji trik kojim se povećavaju performanse je korištenje dva storage kontrolera<br />
spojena u interno RAID polje<br />
POJMOVNIK<br />
!<br />
Solid state disk - disk<br />
bez mehaničkih pokretnih<br />
dijelova u cijelosti temeljen<br />
na flash memoriji<br />
NAND flash - memorija<br />
koja omogućava<br />
pohranu podataka bez<br />
potrebe za stalnim napajanjem,<br />
za razliku od<br />
RAM memorije<br />
MLC, SLC - tehnologije<br />
spremanja podataka<br />
kod flash memorije;<br />
MLC omogućava spremanje<br />
dva bita podataka<br />
u svaku ćeliju, što<br />
efektivno omogućava<br />
udvostručenje dostupnog<br />
kapaciteta<br />
Wear leveling - algoritam<br />
koji brine da se<br />
zapisivanje statistički<br />
rasporedi podjednako<br />
na sve ćelije kod flash<br />
memorije kako bi se<br />
izbjegla degradacija<br />
pojedinih ćelija koje<br />
sadrže podatke što se<br />
često mijenjaju i produžio<br />
vijek trajanja.<br />
iznenađenje disk je bio toliko vruć da ga nismo mogli<br />
držati u ruci. Zagrijavanje je bilo, blago rečeno, pretjerano.<br />
Osjetno više nego kod najnovijih mehaničkih<br />
diskova. Pomislili smo stoga kako je možda riječ o neispravnom<br />
disku, pa smo odlučili direktno kontaktirati<br />
proizvođača. On nam je pak između redaka potvrdio<br />
kako su svjestan problema sa zagrijavanjem, no da će<br />
te poteškoće otkloniti novi modeli. Nakon svega odlučili<br />
smo zaviriti i u samu unutrašnjost diska.<br />
Otkrili smo kako Solidata koristiti Toshibine NAND<br />
flash čipove uz još nešto popratne elektronike i uobičajeni<br />
JMicronov kontroler. Teško je sa sigurnošću<br />
tvrditi što bi moglo biti uzrok ovakvom zagrijavanju,<br />
osim eventualno korištenja većeg radnog napona<br />
za flash memorijske čipove. Ovakvo zagrijavanje je,<br />
međutim, nedopustivo, pa bez obzira na performanse<br />
teško bilo kome možemo preporučiti ovakav SSD.<br />
Storage sustav budućnosti<br />
Ukupno gledano, nakon što smo nekoliko mjeseci<br />
imali priliku koristiti solid state diskove, smjelo možemo<br />
ustvrditi kako budućnost pripada upravo njima.<br />
Tijekom ovog vremena ovi su diskovi jasno demonstrirali<br />
ključne prednosti SSD-ova u odnosu na mehaničke<br />
tvrde diskove, poput iznimno brzog, gotovo trenutnog<br />
vremena pristupa, robusnosti (mnogo bolja otpornost<br />
na trešnju i udarce), malog zagrijavanje i tihog rada,<br />
malih dimenzija i mase. Moramo napomenuti kako su<br />
testirani diskovi prvenstveno namijenjeni ugradnji u<br />
prijenosna računala te kako nisu, niti mogu biti, namijenjeni<br />
korištenju kod servera ili radnih stanica.<br />
Što se tiče samih performansi, u klasičnim testovima<br />
možemo vidjeti kako su svi SSD-ovi znatno brži<br />
prilikom čitanja od, primjerice, Samsungova mehaničkog<br />
tvrdog diska. Prilikom zapisivanja situacija je<br />
nešto drugačija, no generalno gledano mehanički tvrdi<br />
diskovi ne mogu se mjeriti sa SSD-ovim kada govorimo<br />
o brzini.<br />
S druge strane, trenutno postoji nekoliko problema<br />
koji priječe daljnju popularizaciju SSD-ova. Ponajprije,<br />
ključan problem je ukupna cijena, odnosno<br />
cijena gigabajta dostupnog prostora. Kako ukupna<br />
cijena isključivo praktički ovisi o cijeni NAND flash<br />
memorijskih čipova, ovo ne omogućava toliko brzo<br />
sniženje cijena usporedo s povećanjem kapaciteta. U<br />
određenoj mjeri ovo se ipak desilo, ali samo zahvaljujući<br />
korištenju tehnologije MLC. Ova pak tehnologija<br />
u kombinaciji sa storage kontrolerima koji se trenutno<br />
koriste donosi izvjesne nedostatke. Prvenstveno ovdje<br />
Solidatin disk pokazao se poprilično brzim, međutim<br />
krivulja u HD Tachu prilikom zapisivanja daleko je<br />
od idealne i ukazuje na česte strmoglave padove<br />
performansi<br />
mislimo na svojevrsnu sporost prilikom zapisivanja<br />
podataka. Da budemo precizniji, većina SSD-a ima<br />
problema sa paralelnim nasumičnim zapisivanjem<br />
posebno kada je riječ o malim datotekama.<br />
Kupiti ili ne<br />
Nema dvojbi kako je moguće relativno brzo zagušiti<br />
postojeće kontrolere suočimo li ih s ovakvim<br />
zadacima. Noviji kontroleri svakako će biti daleko<br />
bolje optimizirani te opremljeni priručnom DRAM<br />
memorijom, što će omogućiti otklanjanje ovakvih<br />
poteškoća. Također, današnji operativni sustavi nisu<br />
na pravi način optimizirani za rad sa solid state diskovima,<br />
no već bi Windowsi 7 to mogli promijeniti.<br />
Ostaje također problem vijeka trajanja NAND<br />
flash čipova, kao i svojevrsna degradacija performansi<br />
koja neminovno zadesi svaki solid state disk<br />
nakon određenog vremena korištenja. Ovo je posve<br />
normalno i posljedica je samog principa zapisivanja<br />
i brisanja podataka (blokovi) kod flash memorije.<br />
Vijek trajanja će se, vjerujemo, znatno produžiti<br />
korištenjem sve boljih algoritama za wear leveling i<br />
kvalitetnijih kontrolera.<br />
Obzirom na iznimno dinamično tržište te prema<br />
sve viđenom možemo reći kako se kupnja SSD-a<br />
trenutno isplati, prije svega planirate li ga ugraditi<br />
u prijenosno računalo. Ovo je najbolja nadogradnja<br />
koju možete pružiti svojem prijenosniku i, vjerujte<br />
nam, napredak u brzini rada je ogroman. Osim<br />
toga, svaki SSD izvrsno će se snaći u ulozi sistemskog<br />
diska na koji ćete instalirati operativni sustav.<br />
U kombinaciji s velikim mehaničkim tvrdim diskom<br />
(1 TB) činit će trenutno kombinaciju iz snova ako želite<br />
iznimno brz storage sustav više nego dovoljnog<br />
kapaciteta. Jasno, ovakav sustav nije nimalo jeftin<br />
i njegova je isplativost vrlo dvojbena. Ukoliko si to<br />
možete priuštiti, preporučujemo da odaberete SSD<br />
kapaciteta barem 64 gigabajta.<br />
Jasno je kako SSD-ovi nisu pogodni za pohranu<br />
velike količine podataka, no savršeno će se snaći<br />
u ulozi sistemskog ili vrlo brzog eksternog diska.<br />
Budućnost nam pak donosi nove brže modele solid<br />
state diskova opremljene najnovijim i kvalitetnijim<br />
kontrolerima (Indilinx), povećani kapacitet (već su<br />
predstavljeni diskovi od 512 GB) i, nadamo, se još<br />
niže cijene.<br />
42 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
43
Gadgeti<br />
Nadnaslov<br />
Apacer Handy Steno AH422<br />
Apacerov USB stick uz osnovnu funkcionalnost služi i kao čitač memorijskih kartica<br />
microSD, ali i novijih microSDHC. Ima metalno kućište i narančaste je boje<br />
koja se neće svima svidjeti. Ako je sticku priključena memorijska kartica, operacijskom<br />
se sustavu prijavljuje kao dodatni disk. Uz pomoć ovog sticka na vrlo jednostavan<br />
način moguće je prebacivati sadržaj memorijskih kartica na računalo i<br />
ujedno zadržati osnovnu funkcionalnost USB sticka. Apacer Handy Steno AH422<br />
kapaciteta 4 GB omogućava jednostavno pohranjivanje podataka, može očitavati<br />
kartice microSD i uz to je cjenovno vrlo pristupačan. Uređaj su nam ustupili Microline<br />
i New Technology Hrvatska. (mk)<br />
CIJENA: 99 kn<br />
www.apacer.com<br />
Asus Eee Keyboard<br />
Vjerovali ili ne, Asus je proizveo novu tipkovnicu, ali to nije uobičajena tipkovnica.<br />
U ovoj se tipkovnici nalazi ugrađeno računalo, a ugrađeni su i žičana i bežična<br />
mreža, zvučnik i mikrofon. Pored navedenog, na desnom se boku tipkovnice nalazi<br />
ekran osjetljiv na dodir dijagonale pet inča. Zasad je ova tipkovnica još uvijek<br />
u konceptualnoj fazi, ali bismo je možda već uskoro mogli i koristiti. (mk)<br />
CIJENA: nije formirana<br />
www.asus.com<br />
Canyon CNR-MPV2G<br />
Canyonov MP3 player može reproducirati i<br />
video, a korisnike privlači zanimljivim dizajnom,<br />
mogućnostima i cijenom. Iako je već na<br />
prvi pogled visina kućišta veća negoli kod konkurentnih<br />
playera, ista je djelomično opravdana<br />
ugradnjom čitača kartica microSD kojima<br />
je moguće proširiti interni kapacitet od dva<br />
gigabajta. Potrebno je određeno vrijeme kako<br />
bi se korisnik privikao na uporabu tipki, jer<br />
upravljanje pomoću njih nije posve jednostavno.<br />
Tipka Play/Pause dovoljno je velika i osim<br />
za svoju osnovnu funkciju služi za uključivanje<br />
i isključivanje playera, zbog čega je i blago<br />
udubljena. Proširivost karticama microSD zanimljiva<br />
je mogućnost koja s obzirom na slabiju<br />
kvalitetu zvuka ne dolazi do izražaja. MP3<br />
player ustupio nam je ASBISC-CR d.o.o. (mk)<br />
CIJENA: 279 kn<br />
www.canyon-tech.com<br />
44 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Gadgeti<br />
Nintendo DSi<br />
Nasljednik prijenosne konzole Nintendo DS svojim je inovativnim pristupom i kvalitetnim<br />
igrama ponovno potvrdio vodeće mjesto u kategoriji prijenosnih konzola. No sada i<br />
DS Lite ima nasljednika koji donosi značajna poboljšanja. Prema službenim podacima,<br />
Nintendo DSi 12 je posto tanji od DS Litea, ima ugrađene dvije VGA kamere, može reproducirati<br />
glazbu i ima utor za memorijske kartice SD. Ekrani su za 0,25 inča veći nego<br />
kod DS Litea i radi lakše je prenosivosti uklonjen utor GBA. Promijenjen je i dosadašnji<br />
način uključivanja konzole jer je tipka smještena s unutarnje strane i, pored osnovne<br />
funkcije, služi za povratak u glavni izbornik. Zvučnici i mikrofon poboljšani su, a kapacitet<br />
baterijske ćelije smanjen je s 1000 mAh na 840 mAh. Svježi podatak o sto milijuna<br />
prodanih primjeraka DS Litea govori u prilog velike popularnosti ove prijenosne konzole<br />
kojom je Nintendo gotovo dvostruko premašio prodaju PSP-a. (mk)<br />
CIJENA: oko 178 dolara<br />
www.nintendo.com<br />
Logitech G13 Advanced Gameboard<br />
Pored brojnih tipkovnica namijenjenih igračima, postoje i posebni uređaji koji<br />
znatno olakšavaju igranje. Jedan od takvih uređaja je i Logitechov G13 Advanced<br />
Gameboard. Logitechov Gameboard nije samo funkcionalan uređaj, nego je i<br />
ergonomski oblikovan, čemu najviše doprinosi odmorište za zapešće. Odmorište<br />
ima dovoljno veliku površinu i podstavljeno je gumom, ali bi položaj šake bio prirodniji<br />
da je kut koji odmorište zatvara s osnovnim dijelom nešto veći. Ugrađeni<br />
LCD ima identičnu funkcionalnost kao i Logitechova tipkovnica G15, odnosno<br />
prikaz statistike iz igre i osnovnih podataka o sustavu. Logitech G13 Advanced<br />
Gameboard vrlo je funkcionalan dodatak koji igranje čini znatno ugodnijim. Gameboard<br />
nam je ustupio Logitech Hrvatska. (mk)<br />
CIJENA: 399 kn<br />
www.logitech.com<br />
Hama Webcam Metal Pro / Webcam<br />
Double Lens<br />
Hamine najnovije web kamere idealan su dodatak svakom stolnom ili prijenosnom<br />
računalu. Osim vrlo dopadljivim dizajnom, ove se kamere odlikuju jako<br />
dobrim karakteristikama i odličnom kvalitetom izrade. Računalu se priključuju<br />
na uobičajen način putem USB-a, a u radu su se pokazale vrlo pouzdanima.<br />
Web kamere Hama imaju integriran i mikrofon, što će se najviše svidjeti korisnicima<br />
Skypea. Web kamere Hama ustupio nam je Pro-Trade. (mk)<br />
Cijena: 169 / 369 kn<br />
www.hama.hr<br />
Razer Arctosa<br />
Razer je i dalje prvi izbor većine igrača, a tipkovnica Lycosa i novija Arctosa<br />
to potvrđuju. Arctosa ima tipke kratkog hoda kao tipkovnice prijenosnih<br />
računala. Tipke su izrađene od plastike, a i prednji je dio tipkovnice<br />
izrađen od sjajne plastike što privlači otiske prstiju i nečistoću, zbog čega<br />
tipkovnica može izgledati neuredno. Odmorište za zapešća moguće je odvojiti<br />
od tipkovnice, a isto je izrađeno od plastike, tako da nije najugodniji<br />
oslonac prilikom tipkanja. Tipkanje je vrlo ugodno i može se prilično brzo<br />
tipkati iako je tipkovnica američkog tipa. Razer Arctosa nema pozadinsko<br />
osvjetljenje kao Lycosa, pa je i jeftinija, a i tipke nisu gumirane kao Lycosine.<br />
Tipkovnicu nam je ustupio Links. (mk)<br />
CIJENA: 499 kn<br />
www.razerzone.com<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
45
Hardver<br />
HD media player<br />
SPECIFIKACIJE<br />
2 USB konektora,<br />
kompozitni izlaz,<br />
HDMI konektor, optički<br />
audioizlaz, daljinski<br />
upravljač, podržani<br />
videoformati: MPEG1/2/4,<br />
WMV9, AVI (MPEG4, XviD,<br />
AVC), H.264, MKV, MOV<br />
USTUPIO<br />
GameOver, (01) 38 65 930<br />
M SAN Grupa,<br />
(01) 36 54 900<br />
www.wdc.com<br />
CIJENA<br />
849/ 949 kn<br />
ZA<br />
mnoštvo podržanih<br />
multimedijalnih formata,<br />
optički audioizlaz,<br />
jednostavnost upotrebe<br />
PROTIV<br />
izostanak mrežnog (LAN)<br />
priključka<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Western<br />
Digital TV HD<br />
Posjedujete li eksterne diskove ili USB<br />
memory stickove, ovaj uređaj omogućit<br />
će vam da sadržaje s njih jednostavno<br />
streamate na svoj HD televizor<br />
Ovaj minijaturni uređaj, koji dolazi s još minijaturnijim<br />
daljinskim upravljačem, ima samo<br />
jednu zadaću - filmove, slike i glazbu s vaših<br />
diskova “pustiti” na televizor. Kako ne bi bilo zabune<br />
(i kako biste shvatili zašto je cijena tako niska), važno<br />
je napomenuti da uređaj nema ugrađen tvrdi disk niti<br />
na njega ne možete pohraniti nikakve multimedijalne<br />
datoteke. Za to će vam biti potreban eksterni USB disk<br />
ili memory stick.<br />
Jednostavno i upotrebljivo<br />
Upotreba je krajnje jednostavna. Spojite vanjski disk<br />
i televizor (kompozitnim ili HDMI kablovima) na<br />
uređaj, uključite uređaj i strpite se nekoliko trenutaka<br />
dok se datoteke razvrstaju u tri skupine: filmove,<br />
slike i glazbu. Nakon toga valja samo pritisnuti play.<br />
Uređaj će progutati gotovo svaki format filmova koji<br />
Jednostavnost i funkcionalnost odlikuju ovaj WD-ov<br />
multimedijalni plejer<br />
vam padne na pamet, a stavite li i novi firmware, koji<br />
možete pronaći na službenim stranicama, “premotavanje”<br />
filmova mnogo će vam brže raditi. Titlovi su<br />
podržani u formatu SRT.<br />
Nema nikakvog govora o zapinjanju filmova za vrijeme<br />
gledanja, ali ovisno o brzini spojenog diska možete<br />
naići na manje ugodno premotavanje i pokretanje filmova.<br />
Takve probleme najčešće smo primjećivali kod<br />
WMV datoteka. Iako uređaj posjeduje dva ženska USB<br />
A konektora, na njih možete spojiti isključivo diskove,<br />
memory stickove i, primjerice, kamere. Spajanje računala<br />
direktno ili, primjerice, čitača memorijskih kartica<br />
neće uspjeti.<br />
Jedina ozbiljna mana WD TV-u je što nema LAN priključak,<br />
pa film prvo morate prebaciti s računala na<br />
USB disk da biste ga mogli gledati.<br />
<br />
Gordan Orlić<br />
46 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Kućišta<br />
Hardver<br />
Antec Nine<br />
Hundred Two<br />
Nemojte od ovog kućišta očekivati nisku razinu buke ili<br />
inventivan dizajn - njegova su glavna svojstva velik protok<br />
zraka i minimalizam<br />
Prva stvar koju ćete na Antecovu modelu Nine<br />
Hundred Two (902), nasljedniku modela 900,<br />
zasigurno primijetiti jesu ventilatori. 902 dolazi<br />
s čak tri 120-milimetarska ventilatora te jednim<br />
masivnim 200-milimetarskim, promjera elise čak<br />
190 mm. Drugo njihovo bitno svojstvo jest završna<br />
obrada unutrašnjosti kućišta. Osim što su svi bridovi<br />
dobro obrađeni, sve su metalne površine u unutrašnjosti<br />
anodizirane (eloksirane) crnom bojom.<br />
Na stražnjoj strani kućišta, pri vrhu, smješten je<br />
panel s tri preklopke - jedna za odabir brzine stražnjeg<br />
ventilatora, jedna za gornji ventilator te treća<br />
za isključivanje njegove plave LED rasvjete. Prednji<br />
ventilatori, pak, imaju svaki svoj potenciometar,<br />
smješten u kutu rešetke, pa je njihovu brzinu moguće<br />
regulirati kontinuirano.<br />
Kućište ili helikopter<br />
Još jedna pohvale vrijedna stvar su filtri za prašinu.<br />
Oba prednja usisna ventilatora opremljena su filtri-<br />
Zalman GS1000<br />
Zalman je nakon nekoliko prilično<br />
skupih i specijaliziranih kućišta<br />
konačno napravio i jedno klasično,<br />
high-end kućište, a konačan rezultat<br />
vrlo je zanimljiv<br />
GS1000 upravo je nevjerojatan spoj jeftinih i<br />
skupih rješenja, promišljenosti i nepromišljenosti,<br />
inovacija i već viđenog. Protok zraka očigledno<br />
je osmišljen po uzoru na onaj u Cooler Masterovom<br />
Cosmosu 1000 - na dnu se nalaze tri usisa, jedan<br />
predviđen isključivo za napajanje te posve izoliran od<br />
ostatka kućišta, jedan ispod glavnog odjeljka za matičnu<br />
ploču te jedan ispod kaveza s tvrdim diskovima, dok<br />
se na vrhu kućišta nalaze tri ispuha, dva na “krovu” kućišta<br />
te jedan na vrhu stražnje stranice. No, dok se kod<br />
Cosmosa takvom rasporedu pribjeglo uz obilnu uporabu<br />
filtara protiv prašine te zvučne izolacije, GS1000 ne<br />
posjeduje ništa od toga.<br />
Intrigantan hibrid<br />
Pomalo je čudno i cable management. GS1000 desno<br />
od prostora za matičnu ploču posjeduje niz otvora kroz<br />
koje je kabele moguće provesti sa stražnje strane, kako<br />
Ne baš pretjerano<br />
inspiriran dizajn i<br />
konstrukciju velikim dijelom<br />
iskupljuje odlična kvaliteta izrade<br />
ma koji se daju izvaditi i oprati, a i otvor na bočnoj<br />
stranici također posjeduje filtar.<br />
Antecovu kućištu možemo zamjeriti prije svega<br />
dvije stvari - plastične dijelove i prevelik broj vijaka.<br />
Čitava gornja strana izrađena je od plastike, što<br />
samo po sebi nije niti čudno niti loše, no zbog dizajna<br />
i teksture izgleda jako jeftino, posve neusklađeno<br />
s ostatkom kućišta.<br />
Drugi problem je što Antec unatoč već opće prihvaćenom<br />
trendu za ovu, pa i znatno niže klase<br />
kućišta, nigdje nije koristio takozvana screwless ili<br />
bezalatna rješenja i thumbscrewove (vijke kojima se<br />
dade manipulirati prstima). Za mijenjanje i kartica i<br />
tvrdih diskova morat ćete posegnuti za odvijačem.<br />
<br />
Ante Vukorepa<br />
Privlačnost elegantnog<br />
dizajna narušava tek<br />
obilna količina plastike<br />
ne bi smetali. Ti su otvori,<br />
međutim, toliko udaljeni<br />
od ploče (i napajanja pri<br />
dnu) da ćete teško naći kabel dovoljno<br />
dugačak da ih iskoristite.<br />
No prijeđimo konačno na dobre strane model<br />
GS1000. Za početak, tu su poklopci s prednje strane, iza<br />
kojih se kriju hot-swap ladice za šest tvrdih diskova. Da,<br />
dobro ste pročitali, na GS1000 moguće je bez alata i bez<br />
otvaranja kućišta izmijeniti bilo koji tvrdi disk u bilo kojem<br />
trenutku. Potom, tu je jedinstvena “ladica” na koju<br />
se napajanje montira prije ugradnje, koja omogućava<br />
njegovu lakšu i brzu zamjenu. Konačno, tu su i performanse.<br />
Unatoč nekim upitnim rješenjima vezanim uz<br />
protok zraka, GS1000 u radu se pokazao upravo iznenađujuće<br />
efikasnim u odvlačenju topline s procesora i<br />
memorije.<br />
<br />
Ante Vukorepa<br />
SPECIFIKACIJE<br />
9 x 5,25” mjesta za<br />
ugradnju, dva uklonjiva<br />
kaveza za tvrde diskove,<br />
8 utora za proširenje,<br />
dimenzije 493 x 206 x<br />
467 mm, masa 8,4 kg, 3<br />
x 120 mm i 1 x 200 mm<br />
ventilator, konektori 2 x<br />
USB 2.0, 2 x audio, 1x eSATA<br />
USTUPIO<br />
M SAN Grupa,<br />
(01) 36 54 900<br />
www.antec.com<br />
CIJENA<br />
1109 kn<br />
ZA<br />
kvaliteta izrade, ventilatori,<br />
filtri za prašinu, regulacija<br />
brzine vrtnje<br />
PROTIV<br />
plastični dijelovi, nema<br />
FireWire utičnice,<br />
zahtijeva odvijač za<br />
gotovo sve operacije<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
SPECIFIKACIJE<br />
4 x 5,25” mjesta za<br />
ugradnju, 6 mjesta za<br />
tvrdi disk (3 hot-swap,<br />
dodatna 3 opcijski<br />
hot-swap), 7 utora za<br />
proširenje, dimenzije 220<br />
x 560 x 580 mm, masa 12<br />
kg, 5 mjesta za 120 mm<br />
ventilatore (dolazi s 2),<br />
konektori 2 x USB 2.0, 2 x<br />
audio, 1 x IEEE1394<br />
USTUPIO<br />
Links, (01) 30 96 946<br />
www.zalman.co.uk<br />
CIJENA<br />
1039 kn<br />
ZA<br />
kvaliteta izrade, dizajn,<br />
hot-swap ladice za<br />
diskove, ladica za<br />
napajanje, prostranost<br />
PROTIV<br />
plastični dijelovi,<br />
mjestimice upitna<br />
rješenja (kanal za vrući<br />
zrak, cable management)<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
47
Hardver<br />
Grafička kartica<br />
SPECIFIKACIJE<br />
<strong>PC</strong>Ie 2.0, 55nm grafički<br />
procesor GTX285,<br />
512-bitna memorijska<br />
sabirnica, 1 GB<br />
videomemorije, radni<br />
taktovi: GPU - 675 MHz,<br />
memorija - 1275 MHz,<br />
shader - 1537 MHz; SLI i<br />
3-Way SLI podrška<br />
USTUPIO<br />
HGspot, (01) 66 11 555<br />
www.pointofviewonline.com<br />
CIJENA<br />
3199 kn<br />
ZA<br />
performanse, količina<br />
memorije, PhysX<br />
akceleracija<br />
PROTIV<br />
cijena, bundle, ne<br />
podržava DX 10.1<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Point of View<br />
GTX285 EXO<br />
Nabrijana i vrlo skupa verzija Nvidijine<br />
kartice GTX 285, koja se može<br />
pohvaliti vrlo dobrim performansama<br />
Nvidijin model GTX280 prošao je lagano zatezanje<br />
bora i vratio nam se kao ‘’novi’’ model<br />
naziva GTX285. U principu, radi se samo<br />
o izmjeni grafičkog procesora, koji je sada izrađen<br />
u 55-nanometarskom proizvodnom procesu, čime<br />
Nvidia želi još malo uštedjeti prilikom proizvodnje<br />
čipova GT200. Kartica Point of View GTX285 EXO<br />
nabrijana je verzija modela GTX285 i diči se lagano<br />
povišenim radnim taktovima koji sada iznose 675/<br />
1275/1537MHz za GPU/memoriju/ shadere. Tako<br />
povišeni radni taktovi donose malo poboljšanje performansi<br />
u odnosu na GTX280 / GTX285, a ljubitelji<br />
3D Marka Vantage s ovom karticom na Intelovoj<br />
platformi Core i7 mogu očekivati oko 13.600 bodova,<br />
odnosno oko 15.200 bodova ako uključe PhysX akceleraciju.<br />
Bundle je više-manje uobičajeno siromašan,<br />
što baš i nije u skladu s dosta visokom cijenom<br />
ove grafičke kartice.<br />
Referentni hladnjak pri<br />
opterećenju generira<br />
zamjetnu razinu buke<br />
Nešto novo, nešto staro<br />
Sama kartica i hlađenje referentnog su dizajna,<br />
a referentni hladnjak relativno dobro hladi karticu<br />
pri opterećenju. Dok je kartica u ‘’praznom<br />
hodu’’, razina buke dosta je niska. No pri opterećenju<br />
postaje nametljiva, dok se temperatura<br />
grafičkog procesora penje do oko 86 °C. Iako se<br />
radi o nazivno novom modelu, u specifikacijama<br />
ćemo vidjeti da je GTX285 zapravo koktel stare<br />
kartice GTX280 s nešto izmijenjenim grafičkim<br />
procesorom i nešto nižim energetskim zahtjevima.<br />
U konačnici najveća prednost modela<br />
GTX285 nad starijim GTX280 jest korištenje dvaju<br />
6-pinskih dodatnih priključaka za napajanje i nešto<br />
bolje overclockerske mogućnosti, ali s druge<br />
strane stoji vrlo visoka cijena kao najveća mana<br />
ove kartice.<br />
<br />
Marin Ujdur<br />
48 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Matične ploče<br />
Hardver<br />
ASRock X58<br />
SuperComputer<br />
Iz ASRocka dolazi nam zanimljiva matična<br />
ploča namijenjena novim Intelovim LGA<br />
1366 procesorima Core i7<br />
Nova Intelova platforma postaje sve zanimljivija,<br />
stoga je i ponuda odgovarajućih<br />
matičnih ploča kod nas sve šarenija. Jedna<br />
od matičnih ploča vrijednih pozornosti zasigurno<br />
je i ASRockov model X58 SuperComputer. Radi se<br />
o još jednoj vrlo kvalitetnoj i kompletnoj matičnoj<br />
ploči baziranoj na Intelovu čipu X58.<br />
ASRockovu ploču krase dobro izveden layout i<br />
bogata oprema. Četiri <strong>PC</strong>Ie x16 utora druge generacije<br />
u paru s tri <strong>PC</strong>I utora ne viđamo često, a<br />
dojam upotpunjuje i do jedanaest USB priključaka.<br />
Nedostatak predstavlja samo šest SATA<br />
priključaka, jer konkurencija već nudi i do deset.<br />
Hlađenje je izvedeno školski, čisto i jednostavno,<br />
tako da po tom pitanju nema iznenađenja.<br />
Relativno mali heatpipe hladnjaci vrlo dobro<br />
odrađuju svoj posao i drže temperature pod kontrolom.<br />
Asus<br />
Rampage II GENE<br />
Asusova microATX LGA 1366 matična<br />
ploča naprosto nas je oduševila<br />
svojom opremljenošću<br />
Ponuda matičnih ploča formata microATX na<br />
našem je tržištu jednom riječju siromašna.<br />
Stanje je još gore ako tražimo neku kvalitetniju<br />
i opremljeniju matičnu ploču tog formata. No naziru<br />
se bolji dani. Imali smo prilike isprobati Asusovu<br />
matičnu ploču Rampage II GENE formata microATX<br />
baziranu na Intelovu čipu X58. Ovdje se praktički<br />
radi o matičnoj ploči Rampage II Extreme sabijenoj u<br />
dimenzije 24,4 x 24,4 cm. Zanimljiva je koliko je toga<br />
stalo na ovako malu ploču a da se pri tom zadržao<br />
uredan i smislen raspored komponenata.<br />
Iako osjetno manja od većeg ATX brata, ploča<br />
Rampage II GENE odlično je opremljena. Tu je<br />
šest utora za DDR3, dva <strong>PC</strong>Ie x16 utora s punom<br />
podrškom za SLI i CrossFire, 12 USB priključaka<br />
i još mnogo toga. Uz sve to ploča sadrži i odličan<br />
8+2+2+2 dizajn digitalne regulacije napona koja svoj<br />
posao odrađuje gotovo savršeno. Hlađenje je solid-<br />
Dobar raspored<br />
komponenata i bogata<br />
oprema krase ovu matičnu ploču<br />
BIOS je vrlo pregledan i relativno jednostavan za<br />
korištenje, a pruža i dovoljan broj informacija i opcija<br />
za overclockiranje. Tako smo bez pretjerane muke<br />
iz testne matične ploče izvukli stabilnih 220 MHz<br />
radnoga takta osnovne sabirnice.<br />
Kao i većina matičnih ploča baziranih na Intelovu<br />
čipu X58, ASRock X58 SuperComputer nudi podršku<br />
za nVidijin SLI i ATI-jev CrossFire. No zbog četiri<br />
raspoloživa <strong>PC</strong>Ie x16 utora korisnik će imati mogućnost<br />
slaganja i žešćih Quad / 3-Way SLI te CrossFireX<br />
multi GPU polja. Valja napomenuti da uz ploču<br />
u bundleu dobivate sve potrebne SLI i CrossFire<br />
mostiće za spajanje svoga multi GPU polja i slaganje<br />
vašeg računala iz snova.<br />
Osim svojim zvučnim imenom, ova ploča pozornost<br />
privlači i za ASRock ponešto višom cijenom, no<br />
to je kod X58 matičnih ploča već uobičajena stvar.<br />
<br />
Marin Ujdur<br />
Raspored<br />
komponenata<br />
unatoč malenim<br />
dimenzijama ne ostavlja dojam<br />
prenatrpanosti<br />
no izvedeno i svoj zadatak ispunjava i pri najvećim<br />
opterećenjima.<br />
Još jedna posebnost ove ploče jest mogućnost<br />
montiranja hladnjaka za LGA 775 procesore jer uz<br />
standardne rupe za montažu LGA 1366 hladnjaka<br />
nosi i rupe s razmakom jednakim onima na LGA 775<br />
matičnim pločama.<br />
BIOS je preuzet od većeg brata i nudi zaista velik<br />
broj opcija, pa u skladu s time ne zaostaje niti overclocking<br />
potencijal, koji je gotovo identičan onom<br />
Rampagea II Extreme. Uspjeli smo postići stabilnih<br />
222 MHz, a dalje nas je nažalost kočio procesor. Ako<br />
vam je potrebna kvalitetna, stabilna i dobro opremljena<br />
matična ploča ovog formata, Asus Rampage<br />
II GENE mogao bi biti vaš izbor. Jedina prepreka<br />
mogla bi biti njegova cijena.<br />
<br />
Marin Ujdur<br />
SPECIFIKACIJE<br />
LGA 1366 Core i7, Intel<br />
QPI do 6400 MT/s, Intel<br />
X58 + ICH10R, triple<br />
channel do 24 GB 2000/<br />
1866/ 1600/ 1333/ 1066<br />
MHz DDR3, 4x <strong>PC</strong>Ie 2.0<br />
x16, podrška za Quad /<br />
3-way SLI i CrossFireX,<br />
ATX<br />
USTUPIO<br />
Links, (01) 30 96 946<br />
www.asrock.com<br />
CIJENA<br />
1899 kn<br />
ZA<br />
performanse, stabilnost,<br />
podrška za Quad SLI i<br />
CrossFireX, opremljenost,<br />
overclocking potencijal<br />
PROTIV<br />
cijena, samo šest S-ATA<br />
priključaka<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
SPECIFIKACIJE<br />
LGA 1366 Core i7, Intel<br />
QPI do 6400 MT/s, Intel<br />
X58 + ICH10R, triple<br />
channel do 24 GB 2000/<br />
1866/ 1600/ 1333/ 1066<br />
MHz DDR3, podrška za<br />
SLI i CrossFire, microATX<br />
USTUPIO<br />
M SAN Grupa,<br />
(01) 36 54 900<br />
www.asus.com<br />
CIJENA<br />
2179 kn<br />
ZA<br />
performanse, stabilnost,<br />
podrška za SLI i<br />
CrossFire, opremljenost,<br />
overclocking potencijal,<br />
dimenzije<br />
PROTIV<br />
cijena<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
49
Hardver<br />
Nadzorna kamera<br />
Specifikacije<br />
senzor: 1/3” Color Sony<br />
CCD, objektiv: 8 mm, F2.0,<br />
fiksni fokus, 0 luksa uz<br />
ugrađeno osvjetljenje,12<br />
dioda, MPEG-4/MJPEG<br />
Dual Stream, razlučivost<br />
NTSC: 704x480, 352x240,<br />
176x120@30 fps, PAL:<br />
704x576, 352x288,<br />
176x144 @ 25 fps,<br />
10/100-BaseT, AAC, Audio<br />
In/out, 1010 g, 12 V<br />
Ustupio<br />
Elmaž, (01) 23 04 969<br />
Cijena<br />
3361 kn<br />
Za<br />
jednostavno korištenje,<br />
brz rad, dobra slika i u<br />
potpunom mraku<br />
Protiv<br />
nepraktično izvedeni<br />
konektori<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
LevelOne<br />
FCS-5030<br />
Za malo novca sada se može dobiti<br />
vrlo kvalitetna kamera s nizom funkcija<br />
LevelOne već godinama pratimo na stranicama<br />
našeg magazina, najvećim dijelom zato što je<br />
jedan od najzanimljivijih nerazvikanih brandova<br />
koji se drže filozofije “proizvodi ono što ljudima treba,<br />
kvalitetno”. Kamera koju smo testirali u ovom broju<br />
upravo je takav, kvalitetan komad hardvera, korektno<br />
sastavljen, po korektnoj cijeni. Iako se na prvi pogled<br />
čini da smo barem što se cijene tiče u krivu, jer se ipak<br />
ona mjeri u tisućama kuna, FCS-5030 kamera je koja za<br />
taj novac nudi dovoljno.<br />
Riječ je o kameri koja zapravo predstavlja mali dio<br />
kompletnog sustava videonadzora za koji je odgovoran<br />
LevelOne. Njezine glavne karakteristike su robusnost<br />
i jednostavnost upotrebe. Kamera je namijenjena prvenstveno<br />
montaži na nezaštićenim lokacijama, i to u<br />
uvjetima koji znače da će ponekad biti potrebno koristiti<br />
je i bez posebnog vanjskog osvjetljenja. Sve to skupa<br />
znači da kamera već izravno iz kutije sadržava sve<br />
što je neophodno za montažu i trenutni početak korištenja,<br />
od napajanja i neophodnih nosača, pa do zaštite<br />
Dominantne diode namijenjene su osvijetljenju u<br />
uvjetima niske vidljivosti<br />
nužne kako bi kamera funkcionirala u baš svim uvjetima.<br />
Osim slike, ova kamera može svojim korisnicima<br />
prenijeti i zvuk s lokacije koju gledamo. Zahvaljujući<br />
ugrađenom zvučniku, omogućit će i povratno slanje<br />
zvuka, čime je omogućena i elementarna komunikacija,<br />
čiji cilj je zapravo korisnike učiniti zainteresiranima<br />
da kameru postave pored nekog ulaza, primjerice u<br />
garažu, ili na neki prolaz koji je do sada bio povremeno<br />
posjećen, kao što su recimo rampe na parkiralištima.<br />
Što se udaljenog funkcioniranja tiče, kamera podržava<br />
standarde MPEG4 i MJPEG te je zamišljena da funkcionira<br />
kao dio sustava, a uz nju se isporučuje nadzorni<br />
softver koji podržava do 32 kamere odjednom.<br />
Slika je kvalitetnija ako koristimo dnevno svjetlo, no<br />
i snimke nastale pod osvjetljenjem ugrađenih dioda<br />
omogućit će jednostavnu identifikaciju objekata na slici.<br />
Ovu kameru preporučujemo ako ste odlučili napraviti<br />
jednostavan videonadzor i potrebna vam je robusna<br />
kamera koju je jednostavno montirati i lako održavati.<br />
<br />
Jasmin Redžepagić<br />
50 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Stolna računala<br />
Hardver<br />
HG<strong>PC</strong> X-Treme<br />
PN-XVP38525<br />
Brz procesor, velika količina memorije, disk<br />
velikog kapaciteta. Iz svega tog proizlazi brzo<br />
i kvalitetno računalo univerzalne namjene<br />
Iako je riječ o<br />
računalu koje će<br />
se dobro snaći<br />
u bilo kojoj<br />
ulozi, ponajprije<br />
ga vidimo<br />
u rukama<br />
ljubitelja igara<br />
Izgleda da je nekada popularna bež boja gotovo<br />
posve nestala s modernih računalnih kućišta. To<br />
nam potvrđuje i ovo računalo naprednih karakteristika<br />
čije je kućište crno i “razbijeno” relativno<br />
malenim ali dobro pozicioniranim elementima boje<br />
metala. Rješenje koje nam se u početku nije previše<br />
dopalo, ali se pokazalo da vremenom ipak sve sjedne<br />
na svoje mjesto, pa sad taj dizajn prihvaćamo bez<br />
ikakvih ograda. Sve kontrolne tipke, kao i dodatni<br />
audio i USB konektori, nalaze se na prednjem dijelu,<br />
na kojem je još samo DVD snimač. Floppy disk<br />
nećete naći, što je u skladu s modernim vremenima.<br />
Sve ostalo nalazi se u unutrašnjosti računala.<br />
Tu ćemo pak naći kvalitetne elemente čija je glavna<br />
odlika brzina rada, koju će ponajprije pozdraviti<br />
ljubitelji modernih 3D igara te, naravno, svi oni kojima<br />
u radu prije svega treba brzo i efikasno računalo.<br />
Brzini prije svega doprinosi Intelov procesor Core 2<br />
Duo E8500, a nikako se ne smije zanemariti ni do-<br />
prinos četiriju gigabajta Kingstonove radne memorije<br />
vrlo dobrih karakteristika. Ljubitelji igara pozdravit<br />
će i vrlo dobru ATI-jevu grafičku karticu Radeon<br />
4670 čije su karakteristike više nego dovoljne za<br />
ugodno igranje i zabavu. Naročito nam je drago što<br />
se nije štedjelo na tvrdom disku. Pet stotina gigabajta,<br />
koliki je kapacitet Hitachijeva SATA-II diska, sasvim<br />
je dovoljno za praktično svakog korisnika i sve<br />
potrebe, a pokazalo se i da je brzina tog diska zaista<br />
na visokom nivou. Baš ono što ovakvom računalu<br />
i treba. Svemu dodajmo još miša i tipkovnicu i eto<br />
nam računala koje ima visoke aspiracije.<br />
<br />
Barney<br />
SPECIFIKACIJE<br />
Intel Core2 Duo E8500, 4<br />
GB RAM-a, 500 GB HDD-a,<br />
ATI Radeon 4670, DVD<br />
snimač, miš i tipkovnica,<br />
400 W<br />
USTUPIO<br />
HGspot, (01) 66 11 555<br />
www.hgspot.hr<br />
CIJENA<br />
4999 kn<br />
ZA<br />
performanse,<br />
opremljenost<br />
PROTIV<br />
ništa osobito<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
ComTrade Perfect 5700<br />
Dobro odabrane komponente, uz<br />
odgovarajuću pozornost pri slaganju,<br />
rezultirale su kvalitetnim stolnim<br />
računalom koje će zadovoljiti širok<br />
krug korisnika<br />
Kako složiti efikasno, ali ne i preskupo računalo<br />
Odaberete solidne komponente i ugradite<br />
ih bez prevelike žurbe. Rezultat će gotovo<br />
sigurno biti dobar, baš kao što je bio dobar i u slučaju<br />
ispitanog računala. Provjereni Intelov <strong>chip</strong>set P35 i<br />
vrlo dobar Intelov procesor Core 2 Duo E8400 u zajednici<br />
s čak četiri gigabajta radne memorije ne mogu<br />
pogriješiti. Većini korisnika njihove će sposobnosti i<br />
brzina obrade podataka biti i više nego dovoljni, naročito<br />
kad se pogleda koliko se novca za ovo računalo<br />
traži. Ugrađena grafička kartica (GeForce 9600GT) s<br />
512 MB grafičke memorije bit će više nego dovoljna<br />
za ugodno igranje, dok o uredskom i drugom sličnom<br />
radu gotovo da ne moramo ni govoriti. Jedina stvarna<br />
zamjerka koju bismo mogli uputiti je ugradnja tvrdog<br />
diska kapaciteta “samo” 320 GB. U današnje doba<br />
ipak bismo očekivali barem 500 GB, što bi ovom računalu<br />
odlično odgovaralo.<br />
Postavljanje svih tipki<br />
i dodatnih USB i audio<br />
konektora na desnu<br />
stranu kućišta dosta je<br />
praktično rješenje<br />
Sve na svom mjestu<br />
Svi su elementi upakirani<br />
u elegantno crno<br />
kućište srednje veličine<br />
koje daje sasvim dovoljno<br />
mjesta ne samo za već ugrađene elemente, nego i<br />
za eventualna kasnija proširenja. To se odnosi i na<br />
dodatne kartice, kao i na dodatne uređaje. Iznenadit<br />
će vas što na prednjoj strani nećete pronaći standardni<br />
floppy disk uređaj. Umjesto njega tu je Apacerov<br />
univerzalni čitač memorijskih kartica, što smatramo<br />
mnogo boljim i korisnijim rješenjem. Ako vam floppy<br />
ikad zatreba, uvijek ga možete dodatno ugraditi<br />
ili naprosto pribaviti jedan od USB modela. Dobar<br />
dojam zaokružen je Logitechovim mišem i tipkovnicom,<br />
koji će biti od velike koristi čak i kad vam ovo<br />
nije prvo računalo.<br />
<br />
Barney<br />
SPECIFIKACIJE<br />
Intel Core 2 Duo E8400,<br />
4 GB RAM-a, HDD 320<br />
GB, grafička GeForce<br />
9600GT, DVD/CD snimač,<br />
čitač memorijskih<br />
kartica, Logitechov miš i<br />
tipkovnica<br />
USTUPIO<br />
New Technology<br />
Hrvatska, (01) 60 65 820<br />
www.comtrade.com<br />
CIJENA<br />
4250 kn<br />
ZA<br />
odabir komponenti,<br />
brzina<br />
PROTIV<br />
ništa osobito<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
51
Hardver<br />
Prijenosno računalo / Tipkovnica<br />
SPECIFIKACIJE<br />
dijagonala 22 inča,<br />
rezolucija 1680x1050,<br />
svjetlina 300 cd/qm,<br />
kontrast 1000:1, odziv<br />
6 ms, vidljivi kut H/V<br />
178°/178°, DVI-D, VGA,<br />
HDCP, USB hub, masa:<br />
5,5 kg<br />
USTUPIO<br />
Kodeks, (01) 36 88 666<br />
www.dell.com<br />
CIJENA<br />
2305 kn<br />
ZA<br />
kvaliteta slike, vidljivi kut,<br />
cijena<br />
PROTIV<br />
nema HDMI priključka<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Dell 2209WA<br />
Jedini dostupni 22-inčni monitor s<br />
S-IPS matricom odlikuje se odličnom<br />
kvalitetom slike i prihvatljivom cijenom<br />
Taman kada smo pomislili kako polako možemo<br />
arhivirati 22-inčne monitore dogodio se<br />
svojevrsni obrat koji ih je ponovo učinio nešto<br />
zanimljivijim. Naime, nekoliko se proizvođača odlučilo<br />
u svoje modele umjesto prevladavajućih TN ugraditi<br />
nešto kvalitetnije LCD matrice, a Dell je iznenađujuće<br />
odabrao S-IPS. Nekada davno S-IPS matrice opravdano<br />
su smatrane ponajboljim, no u posljednje vrijeme gotovo<br />
se više uopće ne razvijaju monitori temeljeni na ovoj<br />
vrsti matrice, pa se mogu nabrojiti na prste jedne ruke.<br />
Iskreno rečeno, IPS matrica ugrađena u ovaj monitor<br />
djelo je LG-Philipsa i stara je već pokoju godinu, no bez<br />
obzira na to ovaj će monitor svojim karakteristikama s<br />
lakoćom nadmašiti većinu konkurentnih modela.<br />
Sve skupa Dell je upakirao u svoj prepoznatljiv dizajn<br />
koji omogućava vrlo dobru ergonomiju. Opremljenost<br />
je sasvim solidna iako nam je nedostajala neka dodatna<br />
vrijednost, ali spomenut ćemo USB hub koji uvijek<br />
dobro dođe.<br />
Kako god bilo, ovaj ćete monitor kupiti zbog kvalitete<br />
slike. Iznimno širok vidljivi kut, homogeno osvjetljenje<br />
Obzirom na kvalitetu slike najnoviji Dellov monitor je<br />
zanimljiv odabir ukoliko su vam dovoljna 22 inča<br />
i prilično vjeran prikaz boja ključne su prednosti IPS<br />
matrice. Odziv od šest milisekundi na prvi pogled ne<br />
djeluje poprilično dojmljivo, međutim ovaj je monitor<br />
dovoljno brz kako za igranje tako i za gledanje filmova.<br />
Nakon kalibracije bez problema ćete ga koristiti i za<br />
jednostavniju obradu fotografija. Jedini nedostatak<br />
zapravo predstavlja neuvjerljiv prikaz tamnih tonova,<br />
što je stara boljka IPS matrica, iako treba reći kako od<br />
sličnih problema još uvijek pati velika većina dostupnih<br />
LCD monitora.<br />
<br />
Slaven Pintarić<br />
SPECIFIKACIJE<br />
GamePanel LCD,<br />
osvjetljenje tipki u<br />
različitim bojama, 12<br />
programibilnih tipki, 2<br />
x USB 2.0, način rada<br />
game/desktop, dodaci:<br />
ispravljač za struju, CD<br />
sa softverom, priručnik,<br />
podržava Microsoft<br />
Windows XP/Vistu, Mac<br />
OS X 10.4 ili noviji<br />
USTUPIO<br />
Logitech Hrvatska,<br />
(01) 55 35 054<br />
www.logitech.com<br />
CIJENA<br />
1299 kn<br />
ZA<br />
ergonomija,<br />
osvjetljenje tipki, profili,<br />
programibilne tipke<br />
PROTIV<br />
cijena<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Logitech G19<br />
Ultimativna tipkovnica za igrače<br />
koja svojim mogućnostima<br />
nadilazi većinu konkurencije<br />
U<br />
Logitechovoj ponudi od sada se nalazi<br />
nova ultimativna tipkovnica za igrače.<br />
Dobro poznate tipkovnice namijenjene<br />
igračima naziva G11 i G15 dobile su nasljednika<br />
u tipkovnici G19. Model G19 krasi odmah uočljiv<br />
LCD na kojem se pokazuju statistički podaci iz<br />
igre i koji je moguće zakretati po jednoj osi. Na<br />
lijevoj strani tipkovnice nalaze se programibilne<br />
tipke oznake G, točnije njih 12, čije je funkcije<br />
moguće vrlo jednostavno definirati u upravljačkom<br />
programu. Iznad tipki G nalaze se tipke<br />
M, koje služe za definiranje profila. LCD-om se<br />
upravlja pomoću posebnih tipki koje se nalaze s<br />
njegove lijeve strane. S desne strane tipkovnice<br />
nalazi se uobičajeni numerički dio, a iznad njega i<br />
multimedijalne tipke.<br />
Kameleon<br />
Tipke ove tipkovnice omogućavaju ugodno tipkanje,<br />
iako je potrebno određeno vrijeme privikavanja<br />
jer su malo tvrđe, što rezultira povećanim<br />
Futuristički dizajn i brojne mogućnosti svidjet će se<br />
velikom broju igrača<br />
otporom prilikom tipkanja. Sve su tipke uobičajenih<br />
dimenzija i na uobičajenim pozicijama, što<br />
pridonosi ergonomičnosti. Odmorište za zapešće<br />
moguće je odvojiti od tipkovnice, a isto omogućava<br />
ugodan dugotrajan rad iako se ne može<br />
uspoređivati s odmorištem tipkovnice Logitech<br />
Wave. Posebno je zanimljiva mogućnost podešavanja<br />
boje osvjetljenja tipki, što uvelike pridonosi<br />
atraktivnosti, kao i integrirani prekidač za prebacivanje<br />
između modova game/desktop. Njime se<br />
isključuju tipka Windows i tipka za kontekstualni<br />
izbornik jer one mogu smetati prilikom igranja.<br />
Logitech G19 iznimno je kvalitetna tipkovnica čije<br />
će napredne mogućnosti moći iskoristiti isključivo<br />
igrači dubljega džepa.<br />
<br />
Marko Kriška<br />
52 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
LCD monitori<br />
Hardver<br />
Samsung<br />
P2370<br />
Još jedan Samsungov monitor koji prije<br />
svega krasi dopadljiv i inovativan dizajn<br />
Dizajnerima Samsungovih monitora inspiracije<br />
doista ne manjka. Ni nakon dužeg vremena<br />
ne posustaju, pa je pred nama još jedan<br />
monitor koji se prije svega odlikuje uglađenom<br />
i dotjeranom vanjštinom. Ponajprije, međutim, moramo<br />
spomenuti kako je riječ o najtanjem monitoru<br />
koji smo ikada imali priliku vidjeti. Debljina samog<br />
kućišta iznosi svega 190 mm i, vjerujte nam na riječ,<br />
uživo izgleda doista impresivno. Kvaliteta izrade<br />
također je dojmljiva, pa usprkos tankom kućištu<br />
monitor djeluje vrlo čvrsto i robusno, a dopadljivom<br />
izgledu pridonosi prozirna površina više sivkaste<br />
nego crne boje uz posebno naglašen kristalni<br />
odsjaj. Moramo napomenuti kako je napajanje zbog<br />
dizajnerskih prohtjeva moralo van iz kućišta, pa<br />
ćete odgovarajuću “ciglu” morati smjestiti negdje<br />
pored monitora.<br />
Opremljenost i ergonomija slabe su točke ovog<br />
Samsungova uratka. Na raspolaganju vam je samo<br />
jedan DVI-I priključak, a monitor niti možete zakre-<br />
Inovativan i dopadljiv dizajn začinjen je iznimno<br />
tankim kućištem - debljine 190 mm<br />
tati niti podešavati po visini. Tipke za podešavanje<br />
slike osjetljive su na dodir.<br />
Full HD razlučivost i dijagonala od 23 inča naglašavaju<br />
multimedijalnu namjenu ovog monitora. Posebno<br />
je zanimljivo kako se Samsung odlučio ugraditi dvije<br />
štedljivije lampe, što pridonosi uštedi energije. Kvaliteta<br />
slike vrlo je dobra, možemo reći uobičajena za novije<br />
TN matrice. Izdvojit ćemo jako dobar kontrast, poprilično<br />
brz odziv i homogeno osvjetljenje. Vidljivi kut<br />
također je sasvim dobar, što je posebno važno obzirom<br />
na veličinu dijagonale. Sasvim pristojna kvaliteta slike<br />
ovoga puta ipak je ostala u sjeni impresivnog dizajna<br />
koji će se, vjerujemo, dopasti mnogima.<br />
<br />
Slaven Pintarić<br />
SPECIFIKACIJE<br />
dijagonala 23 inča,<br />
rezolucija 1920x1080,<br />
svjetlina 250 cd/qm,<br />
kontrast 50 000:1<br />
(dinamički), odziv 2 ms<br />
(grey to grey), vidljivi<br />
kut H/V 170°/160°, DVI-I,<br />
HDCP, masa 4,1 kg<br />
USTUPIO<br />
M SAN Grupa,<br />
(01) 36 54 900<br />
www.samsung.com<br />
CIJENA<br />
1999 kn<br />
ZA<br />
dizajn, vrlo dobra<br />
kvaliteta slike, vrlo tanak,<br />
mala potrošnja energije<br />
PROTIV<br />
ergonomija, opremljenost<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
53
Hardver<br />
Digitalni fotoaparat<br />
SPECIFIKACIJE<br />
10-megapikselni CCD<br />
senzor veličine 1/2,3’,<br />
optička stabilizacija slike<br />
(IS), face detection fokus,<br />
osjetljivost ISO 80 - 1600,<br />
2,5-inčni pomični LCD<br />
ekran rezolucije 0 230<br />
000 piksela, 1/3200 - 15s<br />
ekspozicije, 20X zoom,<br />
procesor slike DIGIC IV,<br />
640 x 480 (30 fps) video,<br />
SD/SDHC, MMC, MMC<br />
Plus, HC MMC Plus, 560 g<br />
USTUPIO<br />
Vemil d.o.o.,<br />
(01) 30 33 810<br />
www.canon.hr<br />
CIJENA<br />
1949 kn<br />
ZA<br />
ergonomija, brzina, širok<br />
raspon zooma, zakretni<br />
display, dobar macro<br />
mod<br />
PROTIV<br />
baterije, ponekad<br />
neprecizan fokus<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
Canon PowerShot<br />
SX 10 IS<br />
Prosumer digitalni fotoaparat uz koji<br />
se lako možete pretvoriti u paparazza<br />
Odlično osmišljene grupe digitalnih fotoaparata<br />
kod Canona doista daju velike<br />
mogućnosti odabira fotoaparata po Vašim<br />
željama. SX grupa je je smišljena sa jasnom niti<br />
vodiljom – veliki raspon zoom-a, a kod modela SX<br />
10 IS on iznosi točno 20X. Rasteže se od respektabilno<br />
širokih 28mm pa sve do 560mm (efektivno).<br />
Na telefoto kraju pati od klasične boljke fotoaparata<br />
ovakvog tipa – malog maksimalnog otvora<br />
blende. Stvar popravlja odličan IS sustav optičke<br />
stabilizacije. No ipak, samo pogledom na dimenzije<br />
objektiva, jasno je da nemožemo puno očekivati<br />
na telefoto kraju pri slabom svjetlu. Procesor<br />
slike je hvaljeni canonov Digic4 uz kojeg je još<br />
dodana funkcija servo AF praćenja, a i face detection<br />
sustav fokusiranja je dorađen. Ipak, kamera<br />
se zna ponekad “zbuniti” i ne fokusirati željeni<br />
objekt, pogotovo na telefotu.<br />
Kvaliteta slike je zadovoljavajuća, iako smo<br />
očekivali i bolje. Uz kvalitetan flash i sasvim do-<br />
Zbog dimenzija ovaj fotoaparat nećete svugdje<br />
nositi sa sobom, no kad ga ponesete, možete biti vrlo<br />
kreativni<br />
voljnih 10MP je ugodno raditi. Pažljivim pregledom<br />
se uočava gubitak oštrine prema rubovima<br />
fotke, lagane kromatske aberacije i tek osrednji<br />
rezultat pri visokom ISO-u. No to nebi smjelo<br />
puno zamarati prosječnog foto-amatera koji će<br />
sigurno više znati cijeniti odlične video sposobnosti<br />
ovog digitalca. Izrada je “Canonovski”<br />
dobra. Uređaj ima veliki grip za ruku, logično<br />
raspoređene tipke te se odlikuje brzim radom.<br />
Pomični LCD ekran je dobar i koristan, samo<br />
šteta što je tek 2,5 inčni. Također bi više voljeli<br />
vidjeti Li-ion punjivu bateriju nego 4 AA baterije<br />
koje se koriste ovoga puta.<br />
<br />
Marko Ćurković<br />
54 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Multifunkcionalni uređaj<br />
Hardver<br />
Konica-Minolta<br />
bizhub C20<br />
Atraktivnog dizajna,<br />
Konica Minolta bizhub<br />
C20 uklapa se<br />
u svaki uredski<br />
prostor<br />
Konica Minolta nedavno<br />
je predstavila svoj novi<br />
bizhub uređaj - model<br />
C20, A4 višefunkcijski uređaj atraktivnog<br />
dizajna i cijelog niza mogućnosti.<br />
Osnovna ideja ovog modela usklađen<br />
je rad manjih skupina koje barataju povjerljivim<br />
podacima, kao što su kadrovska<br />
služba i računovodstveni odjel. Također,<br />
C20 pruža sve komunikacijske mogućnosti,<br />
uključivši kopiranje, ispisivanje,<br />
skeniranje i faksiranje i može se centralno<br />
primijeniti preko Pagescope Web<br />
Connectiona i PageScope Netcarea.<br />
Zahvaljujući brzoj dvojnoj tehnologiji,<br />
bizhub C20 obavlja svoj posao brzo:<br />
ispisuje 24 stranice u minuti u boji i crno-bijelo.<br />
Skeniranje je jednako brzo kao<br />
i kopiranje i ispisivanje te ima napredne<br />
mrežne funkcije kao što su Scan-to-Email,<br />
Scan-to-SMB i Scan-to-USB, uz opcije<br />
TWAIN i WIA. Konica Minolta Bizhub<br />
C20 učinkovit je i kod faksiranja te treba<br />
izdvojiti njegovu opciju ECM/Super G3<br />
koja omogućava brzo slanje faksova, a zahvaljujući<br />
<strong>PC</strong> faks driveru, korisnici mogu<br />
slati faksove izravno sa svojih računala<br />
bez da ih prvo ispišu. Na testu u redakciji<br />
zapravo je najveći problem bio dovoljno<br />
ga opteretiti - iako nazivna brzina, naravno,<br />
nikada nije postignuta u potpunosti,<br />
uređaj stvarno i dalje radi vrlo brzo, oko<br />
20 stranica u minuti bio je standardni<br />
rezultat, no za razliku od nekih drugih<br />
uređaja nisu se javljala usporavanja zbog<br />
rekalibracije, pa je brojka od 20 stranica<br />
bila konstanta na nekoliko stotina stranica<br />
ispisa u komadu. Ovo će se posebno<br />
svidjeti svima koji često moraju kopirati<br />
dokumente u velikom broju primjeraka,<br />
jer je C20 zapravo stvoren za velike serije -<br />
kada jednom pokrenete ispis, samo je potrebno<br />
dodavati papir. Model koji smo mi<br />
testirali imao je manji kapacitet ladice za<br />
papir od maksimalne. Standardni kapacitet<br />
je 350 listova, dok je maksimalna konfiguracija<br />
bitno izdašnija što se prostora<br />
za papir tiče, pa je pisač moguće napuniti<br />
s čak 850 listova odjednom.<br />
<br />
Jasmin Redžepagić<br />
Specifikacije<br />
A4: 24 ppm (boja,<br />
c/b, autoduplex) prva<br />
stranica: boja: 28 sec.<br />
mono: 25 sec. ispis prve<br />
stranice 58 s. razlučivost:<br />
600 x 600 dpi, uvećanje<br />
25-400 %, regulirano<br />
po 1 %, PostScript 3,<br />
<strong>PC</strong>L6 (XL3.0), <strong>PC</strong>L 5e/c,<br />
izravni ispis TIFF, JPEG,<br />
PDF, XPS, USB, Scanto-eMail,<br />
Scan-to-SMB,<br />
Scan-to-FTP, Scan-to-USB<br />
Memory, ADF: 50 listova,<br />
ulazna kutija za papir: 350<br />
listova, maks. 850.<br />
Ustupio<br />
Konica Minolta Hrvatska,<br />
(01) 618 50 22<br />
Cijena<br />
10.370 KN<br />
ZA<br />
brzina rada,<br />
funkcionalnost<br />
PROTIV<br />
nista posebno<br />
OCJENA<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
55
Tips & Tricks<br />
Slaganje računala<br />
Odvijač i<br />
mirna ruka<br />
Sastavljanje računala istovremeno je složen i jednostavan posao. Složen ako ne znate što radite ili<br />
sumnjate u vlastite sposobnosti. Jednostavan ako ste sigurni u sebe i ako radite polako i postupno<br />
provjeravajući svaki korak koji ste upravo napravili<br />
Piše: Branko Špoljarić<br />
Barney<br />
U<br />
prošlom smo broju sagledali sve elemente<br />
koji čine moderno osobno računalo, pa nam<br />
sad ne preostaje ništa drugo nego instalirati<br />
ih u kućište i vidjeti hoće li se računalo na kraju<br />
te operacije probuditi, odnosno hoćete li moći ući<br />
u BIOS i podesiti osnovne postavke potrebne za<br />
uspješnu instalaciju odabranog operativnog sustava.<br />
Prije nego što započnete sa slaganjem, osigurajte<br />
si dovoljno vremena. Ne radite ni za kog drugog<br />
osim samog sebe, pa je nekako logično da pronađete<br />
to nesretno vrijeme za koje svi stalno pričamo kako<br />
ga nemamo dovoljno. Osim vremena, pronađite i<br />
radno mjesto s dovoljno prostora. Najbolje je da elemente<br />
vadite iz pakiranja upravo u onom trenutku<br />
kad vam trebaju. Tako ćete ih zaštititi od neželjenih<br />
događaja mehaničke, električke ili neke druge<br />
prirode.<br />
Sitnice bez kojih ne ide<br />
Obavezno priredite i nešto alata. Svakako pri ruci<br />
imajte univerzalna kliješta i nekakav nožić. I na kraju<br />
još samo jedna sitnica o kojoj se obično ne razmišlja,<br />
a prema našim iskustvima najveći broj ljudi za<br />
nju ni ne zna da postoji. Riječ je o narukvici za uzemljenje,<br />
odnosno o vodljivoj traci koju omotate oko<br />
ruke i koju spojite na neki uzemljeni metalni dio.<br />
Nije taj element tu da vas zaštiti od strujnog udara<br />
iz smjera računala, nego upravo suprotno, on štiti<br />
računalo od strujnog udara koji bi došao iz vašeg<br />
smjera. Zanimljivo je da praktično nitko, pa ni oni<br />
kojima je to zanimanje, ne razmišljaju o statičkom<br />
elektricitetu i svemu što on može učiniti osjetljivim<br />
elektroničkim elementima. A dogoditi se može svašta,<br />
sve do onog najgoreg, a to je potpuno uništenje<br />
pojedinog elementa. Zaštitna elektrostatička traka<br />
može se nabaviti u specijaliziranim trgovinama,<br />
a ako ste imalo domišljati, možete je napraviti od<br />
priručnog materijala. Ukoliko ta varijanta zaštite<br />
nije moguća, samo u glavu “utuvite” misao da prije<br />
svakog baratanja osjetljivim elementima dotaknete<br />
nešto za što ste sigurni da je uzemljeno. Na taj ćete<br />
se način “isprazniti” od statičkog elektriciteta, pa<br />
će i elektronika vašeg budućeg računala biti mnogo<br />
sigurnija.<br />
Krećemo<br />
Sve je dakle spremno. Radno mjesto je pred vama.<br />
Svi potrebni elementi lako su dostupni. Osvjetljenje<br />
je baš onakvo kakvo treba biti. Možete početi. Prvo<br />
što ćete izvaditi iz pakiranja je kućište, a za potrebe<br />
ovog teksta pretpostavit ćemo da koristite u nas najčešću<br />
izvedbu, toranj srednje veličine (midi tower).<br />
Takvi su tornjevi praktični jer ih možete postaviti<br />
praktično na svako mjesto u sobi ili uredu, ne zauzimaju<br />
puno prostora, a opet nude sasvim dovoljno<br />
mjesta za ugradnju gotovo svega što poželite ugraditi,<br />
bilo odmah bilo kasnije tijekom eksploatacije. S<br />
odvijačem ili bez njega, prvo morate ukloniti barem<br />
jednu stranicu (lijevu gledano sprijeda) kućišta, a<br />
onda bi bilo poželjno da možete iz njega izvući i<br />
strukturu na koju ćete učvrstiti matičnu ploču te<br />
nakon nje i dodatne kartice. Neka kućišta nemaju<br />
pomičnu bazu za matičnu ploču, pa će pristup biti<br />
nešto složeniji, no neće predstavljati osobit problem<br />
bilo kojem slagaču. Vijke koje ste morali osloboditi<br />
spremite na za to predviđeno mjesto i to tako da ih<br />
rasporedite u grupe. Na taj način nećete kasnije morati<br />
razmišljati o tom gdje koji vijak spada. Ako ništa<br />
drugo, barem ćete znati kojoj grupi pripada, pa ćete<br />
se onda i lakše prisjetiti njegova konačnog mjesta u<br />
56 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Tips & Tricks<br />
velikoj shemi stvari. Nemojte se sramiti: ako smatrate<br />
da nešto nećete zapamtiti ili znati vratiti na isto<br />
mjesto, lijepo uzmite u ruke olovku i komad papira<br />
pa zapišite ili nacrtajte potencijalno zbunjujuću situaciju.<br />
Kasnije ćete bez ikakvih problema moći sve<br />
spojiti kako treba i pritom neće doći do gubljenja<br />
previše vremena.<br />
Osnova<br />
Dok izvlačite nosač matične ploče ili dok stavljate<br />
matičnu ploču u kućište, baš kao pri svim radovima,<br />
obavezno pripazite na kabele koji se uvijek “motaju<br />
uokolo”. Dovoljan je malen trenutak nepažnje<br />
pa da se neki kabel prekine ili zaglavi i eto odjednom<br />
problema koje uopće niste trebali imati. Taj je<br />
problem manji kod novih kućišta, a pogotovo kod<br />
kućišta koja dolaze bez instaliranog napajanja, no<br />
računalo ćete ponekad slagati i u već korišteno kućište<br />
gdje će kabela biti “kao u priči”, stoga posebice<br />
naglašavamo kako treba paziti i ne žuriti se. Žurba je<br />
nepotrebna i zbog toga da ne bismo slučajno negdje<br />
prikliještili prste ili se možda porezali na neki od<br />
internih limova koji, pogotovo kod malo jeftinijih<br />
kućišta, nisu uvijek obrađeni kako treba.<br />
Sad kad je kućište posve slobodno najbolje je ugraditi<br />
ili zamijeniti napajanje. Imat ćete najviše mjesta<br />
za manipulaciju i, što je još važnije, za inicijalno vođenje<br />
svih kabela, kojih na modernim napajanjima<br />
može biti iznenađujuće mnogo. Ako ste kupili napajanje<br />
koje ima odvojene kabele, nakon ugradnje napajanja<br />
smjesta povežite većinu ili sve kabele koji će<br />
vam trebati. Iako je to naizgled lošija varijanta, vjerujte<br />
nam, kasnije će, s već postavljenim kabelima,<br />
sve biti kudikamo lakše i jednostavnije. Instalacija<br />
napajanja vrlo je jednostavna. Položite ga na za to<br />
predviđeno mjesto i onda s vanjske strane učvrstite<br />
vijcima koje ste ili dobili s novim napajanjem, ili ih<br />
već imate jer su učvršćivali staro napajanje, a moguća<br />
je (iako rijetka) i varijanta da se nalaze u paketu<br />
s ostalim vijcima koji se uobičajeno isporučuju s<br />
novim kućištima. Još eventualno treba priključiti različite<br />
kabele na samo napajanje, pri čemu preporučujemo<br />
korištenje samo onih kabela koje ćete zaista<br />
koristiti. Višak sačuvajte i upotrijebite samo u slučaju<br />
kad u računalo budete dodavali neki novi uređaj<br />
ili karticu koja će zahtijevati dodatno napajanje.<br />
Manji broj kabela smatramo boljim rješenjem i zbog<br />
termalnog stanja računala jer će s manjim brojem<br />
kabela i protok zraka kroz kućište, time i hlađenje<br />
računala, biti bolji.<br />
Matična ploča<br />
Sada je vrijeme da matičnu ploču koju ste (nadamo<br />
se) čuvali u zaštitnoj vodljivoj vrećici izvadite i pogledate<br />
kakav je na njoj raspored otvora za vijke. O<br />
tom rasporedu ovisit će i gdje ćete postaviti nosače<br />
koji odvajaju matičnu ploču od nosivog postolja. Tu<br />
treba biti prilično oprezan da vam negdje neki nosač<br />
ne dotiče krivi dio matične ploče jer to prilikom<br />
uključenja može dovesti do kratkog spoja i trenutnog<br />
uništenja matične ploče. Ako je ona koštala do<br />
petstotinjak kuna, još možemo razumjeti da ćete<br />
teško uzdahnuti, stisnuti zube i otići kupiti novu, no<br />
ako se kojim slučajem radi o naprednijem modelu<br />
koji košta dvije, pa i tri tisuće kuna, šteta uopće nije<br />
bezazlena, pa je jasno zašto upozoravamo na krajnju<br />
opreznost pri ovom koraku. Dvaput mjeri, jednom<br />
reži - stara je poslovica koju je narod odavno<br />
smislio i koja se na žalost (nekad i na sreću) i dalje<br />
često potvrđuje.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
57
Tips & Tricks<br />
Slaganje računala<br />
Bez alata nema zanata. Dobar set alata uvijek je poželjno imati.<br />
Ovakav komplet i više je nego što vam treba za slaganje računala, a<br />
bit će vrlo koristan i za druge poslove.<br />
Dva velika <strong>PC</strong>Ie utora označena (u našem slučaju) zelenom i plavom<br />
bojom prije svega služe za priključivanje grafičkih kartica. Drugi<br />
proizvođači mogu koristiti drugačije boje.<br />
Broj konektora na stražnjoj strani modernih matičnih ploča postao je zaista<br />
impozantan. Zanimljivo je zamijetiti kako više nema paralelnog i serijskih konektora.<br />
<strong>PC</strong>I je još uvijek s nama i obzirom na još uvijek velik<br />
broj <strong>PC</strong>I kartica praktično je ako matična ploča<br />
raspolaže barem dvama <strong>PC</strong>I konektorima. U ovom<br />
slučaju imamo ih čak tri.<br />
Uz svoju ste novu matičnu ploču sigurno dobili i<br />
odgovarajuću masku za kontakte na stražnjoj strani.<br />
Nemojte napraviti klasičnu grešku i misliti kako ćete je<br />
jednostavno dodati kasnije. Pravo vrijeme za ugradnju<br />
je sada, dok još niste počeli s ugrađivanjem matične<br />
ploče. Poslije će biti kasno.<br />
Sami nosači razlikuju se od proizvođača do proizvođača,<br />
pa tu nećemo ići u detalje, nego samo navesti<br />
kako na nosačima ne treba štedjeti. Iskoristite<br />
ih gdje god možete jer će tako matična ploča bolje<br />
i ravnomjernije ležati i neće se nigdje savijati, što je<br />
prilično značajno za dugotrajan i stabilan rad. Vijke<br />
kojima ćete učvrstiti matičnu ploču nemojte previše<br />
pritezati jer bi se ploča mogla oštetiti. Dovoljno<br />
je već lagano zatezanje jer će se sve kompenzirati<br />
kroz veći broj vijaka koji se u tu svrhu koriste. Kad je<br />
matična ploča napokon učvršćena, možete prijeći<br />
na sljedeći korak, a to je popunjavanje osnovnim<br />
elementima.<br />
Pamet i pamtilo<br />
Tu prije svega mislimo na procesor i memoriju koji<br />
zaista predstavljaju osnovni preduvjet da bi računalo<br />
moglo profunkcionirati. Na raspolaganju danas<br />
imamo priličan broj procesora, no svi oni su manjeviše<br />
jednaki po načinu na koji ih instaliramo i kako<br />
ih dalje koristimo. Stariji tipovi procesora na donjoj<br />
strani imaju velik broj osjetljivih nožica (PGA), stoga<br />
58 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Tips & Tricks<br />
Kao i obično, kreće se uklanjanjem vijaka koji<br />
osiguravaju desni i lijevi poklopac kućišta. Vijke nakon<br />
“oslobađanja” odmah pohranite na sigurno mjesto i,<br />
ako je moguće, razvrstajte u grupe. Tako ćete ih kasnije<br />
lakše pronaći i vratiti na pravo mjesto. Moguće je da<br />
vam na kućištu poput našeg odvijač neće trebati.<br />
vrhu imati ugrađen odgovarajući ventilator koji će<br />
na kraju trebati povezati s konektorom za napajanje<br />
i kontrolu broja okretaja koji se nalazi na matičnoj<br />
ploči. Način na koji su hladnjaci vezani za matičnu<br />
ploču, te samim tim i za procesor, uglavnom su<br />
dosta slični, pa tu s instalacijom ne bi trebalo biti<br />
nikakvih problema. Ovisno o ploči i procesoru još<br />
Ako možete, uvijek nabavite što je moguće veće kućište. Ne samo da će omogućiti<br />
lakšu instalaciju, nego će omogućiti i kasniji lakši i sigurniji rad računala jer ćete imati<br />
dovoljno prostora za postizanje dobrog prolaska zraka preko svih elemenata. Veliki<br />
toranj kod nas uvijek ima prednost.<br />
Može se dogoditi da kabeli isporučeni s kućištem budu<br />
povezani u jedan snop. Ako je moguće, iskoristite taj<br />
snop takav kakav jest, no ako raspored elemenata<br />
(konektora) na vašoj matičnoj ploči to ne dopušta,<br />
nemojte se ustručavati. Slobodno prerežite plastične<br />
spojnice koje drže snop na okupu.<br />
Matična ploča ne leži direktno na postolju, nego se oslanja na posebne nosače<br />
koji osiguravaju da ne dođe do neželjenog kontakta donje strane matične ploče i<br />
metalnih dijelova kućišta. Svaki proizvođač kućišta ima svoj tip nosača, no njihova je<br />
funkcija uvijek jednaka - osigurati potreban razmak.<br />
je potrebna dužna pozornost prilikom njihova postavljanja<br />
u odgovarajući utor. Noviji tipovi procesora<br />
nemaju nožice nego koriste posebne kontakte<br />
(LGA), dok se “nožice” nalaze na podnožju. To<br />
međutim ništa ne mijenja na proceduri koju i dalje<br />
morate obaviti s odgovarajućom pažnjom kako se<br />
ništa ne bi oštetilo i kako bi procesor pravilno sjeo<br />
na svoje mjesto. Kad je procesor tamo gdje treba<br />
biti, posao oko njega još nije gotov, jer morate postaviti<br />
hladnjak, a pod pretpostavkom da ste procesor<br />
kupili u prodajnom (retail) paketu hladnjak će na<br />
ćete vjerojatno trebati priključiti i dodatno napajanje<br />
procesora, no to ćete učiniti na kraju kad dođe<br />
vrijeme za priključivanje svih naponskih kabela.<br />
Time je posao oko procesora gotov, pa možete prijeći<br />
na memoriju, a tu nekih većih problema ne bi<br />
smjelo biti. Najvažniji posao obavili ste u trenutku kad<br />
ste memoriju kupovali jer ste u tom trenutku odabrali<br />
ono što vam (pretpostavljamo) najbolje odgovara.<br />
Također pretpostavljamo da ste kupili barem dvije<br />
(DDR2 memorija) ili tri (DDR3 memorija) pločice obzirom<br />
na broj kanala kojima moderni čipovi, odnosno<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
59
Tips & Tricks<br />
Slaganje računala<br />
Tipična moderna matična<br />
ploča izrađena prema specifikacijama<br />
formata ATX vidljivo je podijeljena na grupe koje<br />
čine slični ili funkcionalno srodni elementi. Na ovoj slici<br />
prikazana je straga. CPU podnožje i memorijski utori nalaze se na<br />
lijevoj strani, a <strong>PC</strong>Ie i <strong>PC</strong>I utori na desnoj strani matične ploče.<br />
Sad možemo prijeći na ugradnju procesora. Prvo<br />
moramo osloboditi poklopac koji zatvara pristup<br />
konektorima podnožja. Oslobodite metalnu ručku<br />
i postavite je u vertikalni položaj te nakon toga<br />
podignite poklopac. Sad možete pogledati kako<br />
izgledaju kontakti smješteni na dnu podnožja.<br />
Ova je matična ploča u stanju prihvatiti i DDR2 i DDR3 memorije,<br />
što može biti praktično ako namjeravate sačuvati postojeću DDR2<br />
memoriju. Ukoliko to nije slučaj, odabir DDR 3 memorije uvijek je<br />
bolja opcija, a pogrešno priključivanje gotovo je nemoguće zbog<br />
drugačijeg izgleda utora.<br />
Neovisno o tipu memorije, način instalacije uvijek je jednak.<br />
Oslobodite plastične držače sa svake strane utora, pozicionirate<br />
memoriju i, održavajući ravnomjeran pritisak, utisnete memoriju u<br />
utor. Kad čujete “klik” i vidite da su se plastični držači zatvorili, posao<br />
je gotov.<br />
procesori pristupaju memoriji. Koju ćete memoriju<br />
uzeti ovisi i o matičnoj ploči, pa tako s nekim pločama<br />
koje nude mogućnost korištenja i DDR2 i DDR3 memorije<br />
možete pričekati i neko vrijeme koristiti DDR2<br />
memoriju (za koju pretpostavljamo da je imate), a tek<br />
kasnije lako ćete prijeći na korištenje DDR3 memorije.<br />
Odgovarajuću memoriju možete instalirati samo<br />
u odgovarajući memorijski utor, a miješanje različitih<br />
tipova memorije nije dopušteno.<br />
Grafička kartica<br />
Iako dosta modernih matičnih ploča ima <strong>chip</strong>set<br />
s ugrađenom grafikom, pretpostavit ćemo da<br />
ste ipak kupili pravu grafičku karticu, a ona se<br />
ugrađuje na prvi 16x <strong>PC</strong>Ie utor koji ćete najlakše<br />
prepoznati po tom što se nalazi najbliže procesoru.<br />
Eventualno se između njega i procesora<br />
može naći jedan manji <strong>PC</strong>Ie utor, no on ni veličinom<br />
ni karakteristikama ne odgovara grafičkoj<br />
kartici, pa pri instalaciji ne možete pogriješiti.<br />
Ako eventualno ugrađujete dvije grafičke kartice<br />
koje ćete koristiti u SLI ili Crossfire sustavu,<br />
obavezno provjerite (još prije kupnje) podržava<br />
li ih vaša matična ploča. Neke ploče podržavaju<br />
samo SLI, neke samo Crossfire, a danas se javljaju<br />
i ploče koje podržavaju oba sustava korištenja<br />
više grafičkih kartica. Također provjerite je li vaše<br />
napajanje dovoljno jako da izdrži snagu koju vuku<br />
dvije jače, posve opterećene grafičke kartice. Ne bi<br />
bilo dobro da vam se nakon uključenja 3D načina<br />
rada računalo naprosto isključi zbog nedostatno<br />
snažnog napajanja. Samu karticu, nakon što ste je<br />
uglavili u odgovarajući <strong>PC</strong>Ie utor, dobro učvrstite<br />
na kućište. Ako treba, koristite i dva vijka, jer su<br />
moderne grafičke kartice prilično masivne te, ako<br />
kojim slučajem napuste utor i počnu padati po<br />
unutrašnjosti računala, mogu prouzročiti ozbiljne<br />
i skupe kvarove. Također bi bilo dobro da pomoću<br />
nekog drugog računala s Interneta skinete<br />
najnovije grafičke upravljačke programe. Kasnije<br />
će vam, tijekom instalacije operativnog sustava i<br />
drugog softvera, biti puno lakše.<br />
60 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Tips & Tricks<br />
Procesor u podnožje može stati samo na jedan način, pa teško da<br />
možete pogriješiti. Nakrivite ga samo onoliko koliko je potrebno za<br />
olakšavanje posla, a onda ga naprosto pustite da padne u podnožje.<br />
Nemojte upotrebljavati silu jer možete oštetiti neki od osjetljivih<br />
kontakata.<br />
Procesor je na svom mjestu, što znači da ga samo trebamo učvrstiti, a<br />
to se radi tako da metalni poklopac vratimo natrag u radni položaj. On<br />
će sad pritisnuti rubove procesora, a kad konačno vratimo i metalnu<br />
ručku na pravo mjesto, procesor će biti osiguran od bilo kakvog<br />
pomicanja ili ispadanja.<br />
Vrijeme je za postavljanje aktivnog hladnjaka koji ste dobili uz<br />
procesor. Hladnjak na procesor spuštajte pažljivo i pritom pazite da<br />
ga ne nakrivljujete. Kad plastične noge uđu u odgovarajuće otvore na<br />
ploči, pritisnite površine za učvršćivanje. Najbolje dvije po dvije, što<br />
osigurava dobro nalijeganje hladnjaka na procesor.<br />
Bez obzira na njegove impozantne dimenzije, aktivni hladnjak bio bi<br />
beskoristan ako ga ne priključimo na odgovarajući izvor napajanja<br />
koji se nalazi na svakoj matičnoj ploči. Nije uvijek na istom mjestu, pa<br />
ga treba potražiti, a najčešća oznaka uz njega bit će CPU FAN.<br />
Matičnu ploču treba pažljivo postaviti na nosače tako da kružni otvori<br />
na ploči točno nasjednu na odgovarajući nosač. Pripazite da stražnji<br />
konektori točno sjednu na proreze zaštitne maske. Kad je matična<br />
ploča smještena kako treba, možete prijeći na njezino učvršćivanje.<br />
Tijekom učvršćivanja matične ploče na kućište nemojte štedjeti na<br />
vijcima. Budući da praktično svi ostali elementi “vise” s matične ploče,<br />
ona im treba pružati dobru i stabilnu osnovu. Stoga čvrsto pritegnite sve<br />
vijke pazeći pritom da ipak ne pretjerate i slučajno slomite samu ploču.<br />
Optika i magnetizam<br />
Da bi računalo proradilo, potrebna su vam još dva elementa.<br />
Tvrdi disk i optički pogon. Zapravo, dovoljan<br />
vam je tvrdi disk, no danas je teško zamisliti računalo<br />
koje nema barem DVD snimač, a sve se više koriste<br />
i uređaji koji mogu snimati i na Blu-ray i HD-DVD<br />
medije. Svakako vam preporučujemo nabavu Blu-ray<br />
snimača koji će bez ikakvog problema snimati i na<br />
DVD i CD medije, a istovremeno će vam omogućiti i<br />
kvalitetnu reprodukciju HD filmova neovisno o tom<br />
jesu li snimljeni na Blu-ray ili HD-DVD medije. Lako je<br />
pretpostaviti da vaš novi LCD monitor zadovoljava barem<br />
HD ready zahtjeve, pa je kupnja Blu-ray pržilice<br />
svakako preporučljiva svim korisnicima. Pritom, baš<br />
kao i kod nabave tvrdog diska, preporučujemo kupnju<br />
uređaja koji koristi SATA vezu s računalom. Ne samo<br />
što je ta veza brža od stare IDE veze, nego s njom<br />
nemate problema oko podešavanja kratkospojnika i<br />
određivanja master i slave statusa pojedinog uređaja.<br />
Naprosto spojite svaki uređaj sa svojim SATA konektorom<br />
na matičnoj ploči i posao je obavljen. Jednostavno<br />
i bez ikakve muke s korisnikove strane. Pritom<br />
ni dužina kabela ne igra nikakvu osobitu ulogu jer su<br />
SATA kabeli sasvim dovoljno dugački da pokriju prak-<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
61
Tips & Tricks<br />
Slaganje računala<br />
Moderna kućišta iole bolje kvalitete više se ne<br />
isporučuju s ugrađenim napajanjem. Napajanje<br />
ćete morati nabaviti odvojeno i onda ga ubaciti na<br />
odgovarajuće mjesto. U ovom slučaju riječ je o ponešto<br />
specifičnom kućištu kod kojeg se napajanje nalazi u<br />
donjem dijelu kućišta.<br />
Možda najvažniji konektor na cijeloj matičnoj ploči<br />
je glavni konektor napajanja. On se razlikuje ovisno<br />
o procesoru, a moderna su napajanja opremljena<br />
univerzalnim konektorima koji “pokrivaju” sve<br />
trenutno važeće kombinacije. Dijelovi nekih konektora<br />
već su spojeni, dok neke morate spojiti sami.<br />
Pozicija glavnog<br />
konektora za napajanje<br />
različita je kod svake<br />
matične ploče.<br />
Proizvođači se trude<br />
donekle standardizirati<br />
tu poziciju, ali ništa<br />
nemojte uzimati<br />
zdravo za gotovo. Pri<br />
biranju matične ploče<br />
olakšajte si život tako da<br />
odaberete onu kod koje<br />
je pristup konektoru<br />
najlakši.<br />
Grafičku karticu stavit ćete u prvi <strong>PC</strong>Ie utor koji je<br />
kod nas označen zelenom bojom. Drugi proizvođači<br />
matičnih ploča mogu iskoristiti neku drugu boju.<br />
Pravila nema, no lako je zapamtiti da je prvi <strong>PC</strong>Ie utor<br />
predviđen za grafičku karticu onaj koji je najbliži<br />
procesoru.<br />
Karticu obavezno učvrstite pomoću vijaka. To vrijedi za<br />
sve kartice, a naročito se odnosi na grafičke kartice čija<br />
masa uopće nije malena i koje su u stanju (ako ispadnu iz<br />
utora) oštetiti i matičnu ploču i druge elemente računala.<br />
Nekoliko okreta odvijačem riješit će vas takvih problema.<br />
Svi su prostori na prednjem dijelu kućišta predviđeni<br />
za ugradnju 5,25-inčnih uređaja, a za dobar broj njih<br />
neće vam trebati ni odvijač. Budući da danas koristimo<br />
uređaje sa SATA konekcijom, udaljenost uređaja od<br />
matične ploče nije kritična kao nekad u doba paralelne<br />
(IDE) konekcije.<br />
Nakon što ste učvrstili adapter, dovoljno je disk ugurati<br />
u jedan od za to predviđenih 3,5-inčnih utora. U ovom<br />
praktičnom kućištu ti se utori nalaze na samom dnu i<br />
smješteni su ispod napajanja. Sigurnije mjesto teško<br />
da biste našli. Ne zaboravite samo prije zatvaranja<br />
kućišta priključiti SATA kabele.<br />
tično sve varijante unutar nebrojenih varijacija kućišta<br />
kakvih ima na današnjem tržištu. I tvrdi diskovi i<br />
optički pogoni učvršćuju se vijcima, a za njih postoje<br />
odgovarajuća mjesta za ugradnju. Ako kojim slučajem<br />
kućište nema mjesta po 3,5-inčnom formatu, tvrde<br />
diskove možete ugraditi korištenjem adaptera koji<br />
možete kupiti kod praktično bilo kojeg domaćeg trgovca<br />
IT opremom. Kapacitet tvrdog diska ostavljamo,<br />
naravno, vama na volju, ali tu se uvijek držimo dobrog<br />
starog pravila “što veći kapacitet, to bolje za korisnika”.<br />
Zaključak<br />
Jedno je jasno. Slaganje računala nije uopće tako<br />
težak posao kako bi čovjek inicijalno pomislio, no<br />
također nije riječ o poslu koji bismo preporučili<br />
baš svakom korisniku. Naročito ne brzopletom korisniku.<br />
Čak i ako ne znate sve detalje, možete složiti<br />
svoje računalo ukoliko pri slaganju radite polako<br />
i pazite na izvedbu svakog pojedinog koraka.<br />
U ovom poslu žurbe nema, osim ako ste serviser<br />
kojem iza leđa stoji gazda i viče kako je računalo<br />
već trebalo biti složeno i prije nego što je nalog za<br />
slaganje došao na vaš stol. No znajte da u trenutku<br />
kad je vaše računalo napokon složeno posao uopće<br />
nije gotov. Sad dolazi na red instalacija operativnog<br />
sustava bez kojeg je sav vaš trud samo hrpa<br />
beskorisnog željeza. O toj ćemo instalaciji nekom<br />
drugom prilikom.<br />
62 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
63
Softver<br />
Download streamova<br />
Dođoh, vidjeh,<br />
pospremih<br />
Naučite kako pospremiti omiljenu streamabilnu multimediju koju ste do sada gledali/slušali<br />
isključivo putem Interneta<br />
Piše: Darko Lukačević<br />
Imate li relativno brzu vezu na Internet (DSL) i<br />
računalo koje u trenutku streaminga nije preopterećeno<br />
obavljanjem ostalih zadaća, pregledavanje<br />
videozapisa i preslušavanje audiodatoteka<br />
direktno s Interneta predstavljaju uistinu praktičnu<br />
tehnologiju. Iako često želimo pregledati nešto na<br />
brzinu bez nepotrebnog čekanja, još češće se susrećemo<br />
sa situacijama kada isti sadržaj želimo trajno<br />
pohraniti na svoj tvrdi disk. Tada nerijetko, na svoje<br />
razočaranje, na web stranici ne nalazimo download<br />
link streamabilnog sadržaja, a ako ovaj i postoji,<br />
dosta smo se puta uvjerili u neefikasnost klasičnog<br />
postupka “desni klik” - Save as... No ništa nije nemoguće<br />
i postoji mnoštvo trikova i alata koji omogućuju<br />
takve radnje, čak i kad vam provider ne pruži<br />
mogućnost direktnog pospremanja sadržaja. Prije<br />
nego li vam predstavimo neka od rješenja spomenutog<br />
problema, valja napomenuti da, iako je tehnički<br />
izvedivo, ripanje streamabilnih materijala zaštićenih<br />
copyrightom može biti protuzakonito. Naime,<br />
osim što je streaming tehnologija izuzetno praktična<br />
s gledišta njezinih krajnjih korisnika, istovremeno<br />
izdavačima i vlasnicima prava na isporučivani<br />
sadržaj omogućava veću kontrolu nad istim te nad<br />
njegovom daljnjom distribucijom. Kako su svjesni<br />
da je gotovo svakom tehnološkom rješenju na neki<br />
način moguće doskočiti, oni se nastoje zaštititi ili<br />
korištenjem zakona ili ograničavanjem mogućnosti<br />
uporabe ponuđenog digitalnog sadržaja, aplicirajući<br />
na njega tzv. DRM (digital rights management).<br />
Upravo je to vrlo čest odgovor na pitanje zašto je<br />
nužno prolaziti kroz posebne metode “hvatanja”<br />
sadržaja, umjesto da nam se isti servira na<br />
“praktičniji” način, direktno sa stranice na kojoj je<br />
smješten. Stoga se informirajte o pravnom aspektu<br />
čitave priče prije nego što se upustite u radnje<br />
koje mogu značiti direktno kršenje prava nad nečijim<br />
intelektualnim vlasništvom te se u krajnjem<br />
slučaju klasificirati kao ilegalne. Kako bi kasniji<br />
tekst bio razumljiviji, objasnit ćemo neke osnovne<br />
pojmove vezane uz streaming video i audio sadržaja<br />
putem Interneta.<br />
Beskrajan protok informacija<br />
Sam izraz “streaming” odnosi se na način prijenosa<br />
određenog digitalnog materijala do krajnjeg<br />
korisnika prije nego li na sam medij koji se koristi<br />
prilikom transmisije. Tehnologija je utemeljena<br />
na gledanju na digitalne informacije, čiji najkonvencionalniji<br />
oblik predstavljaju datoteke, kao na<br />
potencijalno beskonačnu akumulaciju informacija<br />
čije procesiranje ne zahtijeva jasno određivanje<br />
njihove krajnje točke. U praksi to znači da softver<br />
koji omogućava streamanje informacija ne zahtijeva<br />
prethodnu detekciju završne točke datoteke<br />
koju primamo, već obrađuje njezine pojedine<br />
dijelove koje korisnik na vlastiti zahtjev može<br />
primati u omanjim paketićima informacija. Kao<br />
takav, ovaj je način prijenosa digitalnih podataka<br />
putem mreže izrazito zahvalan jer u konačnici<br />
vama štedi dragocjeno vrijeme (gotovo trenutnim<br />
započinjanjem reprodukcije). Logično, može se<br />
64 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
pretpostaviti kako se ovaj oblik transmisije razvijao<br />
usporedo s razvojem tehnologija kompresije datoteka,<br />
koje je u izvornom obliku zbog njihove veličine<br />
često vrlo nepraktično prenašati do krajnjih korisnika.<br />
Zbog navedenih prednosti tehnologije većina<br />
audiovizualnih sadržaja na Internetu danas se nudi<br />
putem nekog oblika streaminga, čemu nedvojbeno<br />
potpomaže i sve veća zastupljenost širokopojasnog<br />
Interneta, koji, mogli bismo reći, vrši svojevrsnu<br />
standardizaciju pristupa Mreži.<br />
Raznolikost formata<br />
Surfajući Webom, naići ćete na najrazličitije vrste<br />
audio i video streamova. Kompanije koje stoje iza<br />
nekih od najpopularnijih formata u svojoj ponudi<br />
imaju kako besplatne, tako i komercijalne verzije<br />
svojih playera koji iste podržavaju: tu su Microsoft<br />
s Windows Media Playerom, Real Networks s Real<br />
Playerom, Apple s Quicktime Playerom, Macromedia<br />
s Flash/Shockwave Playerom te Nullsoft sa<br />
svojim Winamp Media Playerom. Pored formata kao<br />
što su MP3, MPEG (MPG) ili AVI (koji u definiciji<br />
nije streamabilni format), ove su tvrtke u okvirima<br />
vlastitih multimedijalnih brandova razvile i neke od<br />
specifičnih tipova, pa ćete često čuti kako se priča o<br />
formatima Windows Media (ASF, WMV, WMP), Quicktime<br />
(MOV, QT, 3GP, MP4), Real Media (RA, RM),<br />
Flash/Shockwave (SWF, FLA) itd. Naravno, kako<br />
biste mogli streamati multimediju, ne morate posjedovati<br />
isključivo neki od njihovih playera - postoje i<br />
drugi, također vrlo kvalitetni playeri koji podržavaju<br />
najrazličitije tipove datoteka, od općenitih pa do<br />
nekih od navedenih (primjeri su VLC Player, Media<br />
Player Classic, MPlayer itd.). Streamanje putem web<br />
preglednika s embedanim playerom obično zahtijeva<br />
i instalaciju zasebnog plugina koji često ne dolazi<br />
automatski s instalacijom odgovarajućeg playera.<br />
Progressive download<br />
Usporedo s razvojem streaming tehnologije nastali<br />
su brojni protokoli namijenjeni isključivo streamanju<br />
multimedije (primjerice MMS, PNM, RTPS,<br />
UDP), iako se dobar dio siteova koristi standardnim<br />
protokolom HTTP. Ponuda streamanja multimedije<br />
putem istog idealno je rješenje ukoliko se računa s<br />
malim prometom, no predstavlja poteškoće ukoliko<br />
se želi iskoristiti još jedna od sjajnih mogućnosti<br />
tehnologije - prijenos nekog događaja uživo (live) -<br />
budući da taj protokol dopušta rad isključivo s kompletnim<br />
datotekama pohranjenima na server. Ovdje<br />
se u biti ne radi o pravom streamanju, već o njegovoj<br />
vjernoj, ali i ograničenoj imitaciji, tj. progresivnom<br />
downloadu, dok razlike između toga dvoga korisnici<br />
najčešće previđaju. Progresivni download funkcionira<br />
na način da web server na kojemu je, primjerice,<br />
pospremljena neka videodatoteka na klijentov<br />
zahtjev najbrže što može odašilje istu na njegovo<br />
računalo, pritom je tretirajući kao bilo koju drugu<br />
datoteku i ne vodeći računa o njezinim specifičnostima<br />
- bitrateu, formatu i strukturi. Iako krajnji<br />
korisnik s dostatnom brzinom može odmah početi s<br />
pregledom videa te ga ubrzati do određenog dijela,<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
65
Softver<br />
Download streamova<br />
... a potom ih pasteati u Internet Explorer te ih odatle<br />
downloadati s iznimnom lakoćom<br />
Preko kartice Applications u Firefoxovim opcijama<br />
možete izmijeniti akcije preglednika za pojedine<br />
formate te na taj način pokušati downloadati pojedine<br />
datoteke<br />
Podešavanje Firefoxa # 1<br />
ovisno o brzini kojom se on skida, oni sa slabijom<br />
konekcijom iskusit će česta zastajkivanja u pregledavanju<br />
kao cijenu za sporiji prikaz u originalnoj<br />
kvaliteti. Ukoliko protokol odgovoran za točnu i preciznu<br />
dostavu informacija na računalo (TCP) ustanovi<br />
da određeni paketić (dio) datoteke nedostaje,<br />
za potrebe slanja zahtjeva za tim dijelom prema serveru<br />
može potrošiti i više bandwidtha od onog što je<br />
potreban za gledanje videa.<br />
Takvi fileovi pospremaju se na vaše računalo kao<br />
Temporary Internet Files te ih nakon početnog<br />
gledanja možete odgledati ponovno bez potrebe<br />
da ih računalo ponovno downloada - jednostavno<br />
ih učita iz specifične mape u koju ih je pospremilo.<br />
Dobar dio Flash i Windows Media te Real Audio<br />
datoteka možete ugrabiti na ovaj način (uz malo<br />
navigacije u Windowsima), bez uporabe dodatnog<br />
softvera (važno je napomenuti kako valja odbiti<br />
otvaranje formata Windows Media u IE-u kada vas<br />
se za to zatraži!). Ovisno o pregledniku koji koristite,<br />
ta datoteka nalazi se u odgovarajućoj mapi<br />
do koje ćete u Windowsu XP doći slijedeći putanju<br />
C:Documents and Settingsuser_nameLocal SettingsApplication<br />
Data (prethodno ćete na kontrolnoj<br />
ploči pod Folder Options, kartica View, morati<br />
aktivirati opciju Show hidden files and folders).<br />
Recimo, Firefox će filmiće pospremiti u svoju mapu<br />
Kada naiđete na direktan link na neku media datoteku, preglednik vam obično nudi<br />
odabir između snimanja (save) i otvaranja (open) iste u nekom programu. No, kada<br />
je određeni tip datoteke povezan s nekim od odgovarajućih plugina web preglednika,<br />
ista će se otvoriti unutar novog prozora preglednika ili pak u nekom od eksternih<br />
media playera. Kako biste to promijenili te omogućili pospremanje takve datoteke klikom<br />
na link, u Firefoxu otvorite kategoriju Options te kliknite na karticu Applications.<br />
Primijetit ćete popis različitih tipova datoteka kojima je pridružena određena akcija<br />
- dovoljno je izmijeniti ju u Save file tamo gdje nije tako postavljena po defaultu. Naravno,<br />
ovo će promijeniti prirodu ponašanja direktnih linkova na multimediju, ali ne i<br />
onu koja je embedana na web stranicama.<br />
Nipošto ne zaboravite isključiti sve Flash datotečne<br />
formate pri konfiguraciji plugina QT u QT Playeru<br />
Cache, a Opera u cache4. Datoteku koju trebamo<br />
detektirat ćemo na način da odaberemo pogled<br />
Details te sortiramo datoteke u toj mapi prema kategoriji<br />
Date Modified. Prilikom streamanja sadržaja<br />
na popisu datoteka pojavit će se upravo ona koja<br />
odgovara tom istom sadržaju. Budući da je nećete<br />
moći lako detektirati prema nazivu, bit trebat ćete<br />
pri vrhu popisa potražiti neku od većih datoteka te<br />
pritiskom na F5, kada istu označite, možete provjeriti<br />
povećava li joj se veličina. Ukoliko je odgovor<br />
potvrdan, vrlo ste vjerojatno dobro pogodili te vam<br />
ostaje pričekati da se sadržaj učita, tj. downloada,<br />
do kraja, kopirati datoteku na željenu lokaciju te<br />
je otvoriti odgovarajućim media playerom. Ponekad<br />
ipak nećete biti uspješni u pronalaženju svoga<br />
zapisa u spomenutim mapama s obzirom na to da<br />
neki web servisi koriste tehnike streamanja koje se<br />
za prikaz videa služe isključivo radnom memorijom,<br />
ili su ovi jednostavno pospremljeni na nekoj<br />
drugoj lokaciji.<br />
Streaming media servers<br />
Za razliku od opisanog načina distribucije multimedijalnih<br />
sadržaja, streaming u punom značenju<br />
66 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Iako vas njegova demo-verzija limitira na veličinu isječka od 5 MB,<br />
Replay A/V možete koristiti za pronalaženje direktnih URL-ova na<br />
streamove...<br />
FVRDownload, add-on za FF- većina sličnih dodataka za preglednike<br />
funkcionira dobro s popularnim servisima (YouTube), no na duže<br />
staze ne pokazuju se odveć pouzdanima<br />
riječi podrazumijeva uporabu specifičnog softvera<br />
koji uspostavlja svojevrsnu komunikaciju s klijentovim<br />
multimedijalnim playerom te nadgleda kako<br />
posebnosti uvjeta njegova prihvaćanja sadržaja,<br />
njegovo upravljanje istim te brzinu njegove konekcije,<br />
tako i specifičnosti datoteke koja se isporučuje<br />
streamingom. To u konačnici omogućuje brojne<br />
beneficije, i korisniku i provideru. Ovaj potonji na<br />
taj način može racionalizirati potrošnju raspoloživog<br />
bandwidtha jer se korisniku isporučuje<br />
točno onoliko paketića datoteke koliko je trenutno<br />
potrebno, i to točno onom brzinom koja je nužna<br />
za optimalno pregledavanje tog sadržaja. Dakle,<br />
ukoliko imate sporiju konekciju, a videodatoteka<br />
je kodirana u mnogo većem bitrateu, server će prilagoditi<br />
kvalitetu materijala vašoj brzini (što znači<br />
da ćete se morati zadovoljiti lošijom kvalitetom,<br />
ali zato bez zastajkivanja i s mogućnošću trenutnog<br />
playbacka sadržaja u bilo kojoj točki vremenske<br />
linije). Osim toga, provider ovako dobiva veću<br />
kontrolu nad distribuiranom multimedijom s obzirom<br />
na to da se datoteka ne pohranjuje na vaše<br />
računalo kao kod progresivnog downloada (što nas<br />
tjera da pribjegnemo drugim metodama “hvatanja”<br />
istih, zbog čega i pišemo ovaj tekst), a može<br />
birati i između korištenja standardnog protokola<br />
(HTTP) te specijaliziranih koje smo već spomenuli,<br />
koji mu pružaju mogućnost punog iskorištavanja<br />
streaming tehnologije te sofisticiraniju isporuku<br />
sadržaja (npr. korištenjem protokola UDP izbjegavaju<br />
se situacije kada korisnik mora čekati da<br />
se pronađe nedostajući dio streamane datoteke, a<br />
kompenzira se momentalnim glitchevima u prikazu<br />
koji je ipak kontinuiran).<br />
Indirektno streamanje -<br />
QT i RM download trik<br />
Mnogi siteovi na koje ćete naići radit će po principu<br />
da vam omogućuju indirektno streamanje<br />
multimedije - to će učiniti tako što će vas klikom<br />
na link datoteke preusmjeriti na stranicu s embedanim<br />
videom odakle ga ne možete pospremiti<br />
(tipično za Quicktime) ili će, ako koristite postupak<br />
Save as..., na vaše računalo pohraniti metadata file<br />
koji je u principu datoteka s linkom na traženi sadržaj<br />
(format QT koristi HTML datoteku, a format<br />
RM RAM ili SLI datoteke). Otvaranjem potonjih u<br />
pregledniku ili tekst-editoru možete lako pronaći<br />
link na traženi sadržaj - no kada dođete do njega,<br />
nećete ga moći pospremiti. Naizgled bezizlaznu<br />
situaciju možete riješiti na sljedeći način - kopirajte<br />
taj direktni link, kreirajte novi dokument naziv.<br />
htm u Notepadu te mu pridružite formu . Otvorite<br />
dokument u pregledniku i pospremite link sa Save<br />
as.... I to je to - streamabilni sadržaj skida se na<br />
vaše računalo!<br />
U situacijama kada baš i nije tako lako ugrabiti<br />
željeni streamabilni sadržaj u pomoć vam priskaču<br />
određena softverska rješenja ne bi li čitav postupak<br />
učinila sofisticiranijim. Neka od njih potpuno<br />
su besplatna, dok dio najefikasnijih rješenja ipak<br />
morate platiti kako biste uživali u svim njihovim<br />
mogućnostima. U nastavku predstavit ćemo<br />
vam neke od alata za obavljanje takvih zadaća, no<br />
osvrnut ćemo se i na pojedina druga rješenja koja<br />
uključuju addone za preglednike te specijalizirane<br />
web stranice. Orijentirat ćemo se na najpopularnije<br />
streaming formate te isključivo na platformu<br />
Windows.<br />
Podešavanje Firefoxa # 2<br />
Prednost Internet Explorera nad Firefoxom jest u tome što prilikom odabira otvaranja<br />
nekog media filea u eksternom media playeru omogućuje gotovo trenutno<br />
započinjanje reprodukcije (streaming), dok kod ovog drugog morate čekati da prethodno<br />
downloada istu datoteku. Postoji nekoliko načina na koje možete simulirati<br />
ovakvo ponašanje i kod Firefoxa. Prvi je instalacija addona Launchy, koji će vam<br />
omogućiti instantan playback putem nekog od media playera, no taj addon relativno<br />
je nepouzdan i funkcionalnost mu nije uvijek na visini. Drugi addon koji možete<br />
isprobati je DownloadWith, a ovisno o svojoj verziji preglednika morat ćete izvršiti<br />
određene modifikacije istog (više o tome na http://kb.mozillazine.org/Updating_<br />
extensions#Updating_incompatible_extensions_for_a_new_application_version).<br />
Treća solucija je asocijacija željenih media formata s Quicktime pluginom pri čemu<br />
će FF moći simulirati streaming filea koji otvarate, i to korištenjem potonjeg plugina.<br />
Neke od streamova ipak nećete moći pokrenuti koristeći FF s obzirom na to da neki<br />
web siteovi iste testiraju i optimiziraju isključivo za IE. Ovom problemu možete pokušati<br />
doskočiti instalacijom addona User Agent Switcher kako biste “prevarili” spomenute<br />
siteove, no uspješnost nije uvijek zagarantirana.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
67
Softver<br />
Download streamova<br />
Uvijek možete pribjeći lukavim rješenjima - jedino što ćete morati<br />
pretrpjeti kod Cam Studija je što pri pospremanju doista dugo<br />
procesira materijal<br />
Na Shoutcastu čeka vas pravo mnoštvo glazbenih stanica koje možete<br />
pretraživati prema preferiranom glazbenom žanru<br />
Jedino je ograničenje brzina vaše veze - WM Recorder sposoban je ripati više<br />
streamova simultano<br />
Podešavanje Firefoxa # 3<br />
Video streaming (freeware rješenja)<br />
Orbit Downloader (trenutno na verziji V2.8.6) svakako<br />
je jedan od ponajboljih besplatnih download managera<br />
s podrškom za skidanje najfrekventnijih streaming<br />
formata. Dolazi s podrškom za većinu Real Audio i<br />
Video te FLV Flash datoteka koje se streamaju putem<br />
protokola HTTP i RTSP, odnosno formata WM putem<br />
protokola HTTP i MMS. Njegova najpraktičnija mogućnost,<br />
Grab++, automatski detektira podržane streamove<br />
prilikom otvaranja web stranice s istima te ih<br />
razvrstava prema kategorijama Video, Glazba i Flash.<br />
Ako Orbit nije uspješan u detekciji/skidanju sadržaja,<br />
svakako valja osvježiti stranicu te provjeriti streama li<br />
se ovaj. S ovim freeware programom namirit ćete većinu<br />
svojih potreba ukoliko ste čest gost na popularnim<br />
Kako biste uspješno konfigurirali Quicktime Player da automatski streama fileova putem<br />
Firefoxa, otvorite potonji te slijedite putanju Edit - Preferences - Quicktime preferences<br />
- Browser - MIME settings. Pod MIME settings pronaći ćete listu media formata<br />
koje možete asocirati s QT pluginom, tj. on će ih automatski otvoriti unutar preglednika<br />
kada naiđete na takvu datoteku na Mreži. Važno je naglasiti kako na izborniku valja<br />
ISKLJUČITI sve Flash formate, jer će u protivnom QT i Flash plugin doći u konflikt, a to<br />
će vam izazvati dodatne probleme (QT ionako nije najbolje rješenje za procesuiranje<br />
formata Flash). Kako biste provjerili je li asociranje prošlo uspješno, u adress bar FF-a<br />
upišite “about:plugins” te provjerite nalaze li se svi pridruženi file tipovi na popisu pd<br />
QT plugin. Ostaje vam testirati napravljeno na konkretnom primjeru, a kad se željena<br />
datoteka otvorena QT pluginom unutar FF-a učita do kraja, možete je pospremiti koristeći<br />
File - Save page as... u pregledniku.<br />
social video, ali i glazbenim servisima, kao što su You-<br />
Tube, MySpace, Imeem, Jango, Metacafe, Dailymotion<br />
i sl. Problematičnom bismo ocijenili jedino integraciju<br />
s pojedinim preglednicima (pogotovo Firefoxom), no<br />
sve u svemu riječ je o sjajnom besplatnom rješenju.<br />
Zgodno rješenje predstavlja i FlashGet koji podržava<br />
HTTP/RTSP/MMS WM te HTTP QT streamove, no<br />
zato vam prilikom instalacije uvaljuje spyware. Na sreću,<br />
možete ga ukloniti potpuno besplatnom registracijom<br />
svoje verzije programa. Njegova specifičnost kao<br />
managera izrazita je brzina koju postiže cijepanjem<br />
downloadanog filea na više dijelova, koje simultano<br />
procesira kad god je to moguće. Alternativno, za hvatanje<br />
WM i flash streamova preko protokola RTPS/MMS<br />
možete isprobati WebVideoCap koji, nakon što je video<br />
clip downloadan te pregledan unutar web browsera,<br />
output datoteku posprema na lokaciju na računalu<br />
koju odaberete.<br />
R7C Real7ime Converter, besplatna aplikacija za<br />
konverziju formata Real Media, ujedno omogućuje<br />
download RM streamova koji idu preko protokola<br />
HTTP, RTPS i PNM (podržani su RM, RA, RMVB<br />
te RAM). Radi na principu da u njegov box dovučete<br />
(drag and drop) multimediju koju želite konvertirati<br />
(odnosno u kućicu zalijepite URL streamanog sadržaja)<br />
u neki od raspoloživih formata: AVI, MP3 ili WAV.<br />
Skinete li na računalo RAM ili SLI fileove, otvorite ih<br />
Notepadom i potražite konkretan URL, jer bez njega<br />
nećete moći ništa.<br />
Real Player<br />
Direktan link na sadržaj koji streamamo preko preglednika<br />
ili media playera najčešće ostaje prikriven<br />
ili se nalazi unutar specifičnog metafilea koji može<br />
imati različite ekstenzije (ovisno o formatu streama),<br />
a koji prethodno morate pospremiti na računalo.<br />
Ukoliko je ovaj zaštićen passwordom, probajte pustiti<br />
video preko nekog playera te putem njegovih<br />
opcija pokušati doći do dodatnih informacija o clipu.<br />
Neka od freeware rješenja koja možete iskoristiti<br />
za potrebe otkrivanja URL-a predstavljaju Orbitov<br />
Grab++ i Proxomitron. Potonji analizira streamove<br />
koji idu preko preglednika nastojeći otkriti URL<br />
(podržava isključivo HTTP). URL-ove embedanih<br />
clipova možete otkriti na sljedeći način: za WM streamove<br />
često funkcionira “desni klik” - Properties<br />
68 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Konverzija formata materijala “uhvaćenih” aplikacijama Replay iznimno je brza i laka<br />
zahvaljujući podršci Replay Convertera<br />
Kad možete, koristite karticu Properties (WM),<br />
odnosno info opcije svojih multimedijskih playera<br />
ukoliko želite otkriti direktni link streama<br />
- View na video, a RM video možete nakon desnog<br />
klika pokušati otvoriti u Real Playeru te eventualno<br />
doznati željenu informaciju.<br />
Pripazite i na to da količina (dužina) snimljenog<br />
sadržaja direktno ovisi o raspoloživoj radnoj memoriji<br />
vašeg računala, jer se R7C jednostavno sruši<br />
kad se dosegne njezin limit. Kad su RM formati u<br />
pitanju, izrazito jednostavan za korištenje je i RM<br />
Downloader, a može ripati i Shoutcast te Icecast<br />
streamove (također zahtijeva poznavanje URL-a ili<br />
drag and drop metafilea).<br />
Zanimljivu i nadasve korisnu opciju Download this<br />
video donijela je i jedanaesta verzija popularnog<br />
Real Playera (build 6 +). Integrirajući u sebe mogućnost<br />
spremanja velike većine videomaterijala koji<br />
se može pronaći na popularnim streaming servisima,<br />
Real Player postao je iznimno privlačan media<br />
player s obzirom na to da će ga većina korisnika<br />
pronaći sasvim dostatnim softverom za download<br />
streamabilnih videa, čime eliminira potrebu za instalacijom<br />
zasebnih programa slične namjene.<br />
Jedan od programa u ovoj kategoriji koji ne smijemo<br />
izostaviti jest MPlayer koji dolazi s višeformatnom<br />
(WM, RM, QT) podrškom za download<br />
streamova putem HTTP-a, RTPS-a i MMS-a. Iako je<br />
prvenstveno namijenjen Linuxu, radi i s platformom<br />
Windows, a kao media player vrti uistinu široku lepezu<br />
formata. Naređivanje downloada streamova<br />
putem naredbenog retka i ne čini se baš pretjerano<br />
user-friendly za korisnike Windowsa naviknute na<br />
krajnje jednostavna sučelja, no neosporiva je efikasnost<br />
programa. Snimljenu stream dump datoteku<br />
jednostavno trebate preimenovati pridruživši joj ekstenziju<br />
željenog formata i to je to.<br />
Alternativa: addoni i web servisi<br />
Ne želite li imati posla s instalacijom ovih i sličnih<br />
aplikacija, možete pribjeći korištenju neke od preostalih<br />
opcija. Prva bi bili addoni (widgeti u slučaju<br />
Kad jednom uđete u recording mod s RMC-om, potonji će automatski ripati<br />
steamove kako ih vi budete pregledavali na web stranicama<br />
Opere) za web preglednike. Većina njih bazira se na<br />
izrazito jednostavnoj uporabi omogućujući gotovo<br />
instantno generiranje download linka, a podržavaju<br />
popularne video streaming servise. Neki od<br />
efikasnijih bili bi Download Helper, Flash Video<br />
Resources Downloader (Firefox), Leech Video (IE),<br />
Flash Video Downloader (Opera) itd. Druga mogućnost<br />
jest korištenje nekog od web servisa kao što su<br />
Zamzar, Splandoo, YouConvertIt ili YouTubeCather.<br />
Prednost pojedinih od tih siteova jest što podržavaju<br />
instant-konverziju streamabilnog videa u<br />
relativno velik broj formata koje možete pospremiti<br />
odmah ili po primitku linka koji vam pošalju na<br />
mail (ovisno koji servis koristite). Unatoč podržanosti<br />
popularnih servisa i izrazitoj jednostavnosti<br />
uporabe (copy-pasteanje linka stranice s videom),<br />
ova (kao i prethodna) metoda pokazat će se relativno<br />
neuspješnom s manje zastupljenim formatima<br />
i specifičnim protokolima. U tom slučaju ne preostaje<br />
vam drugo nego zatražiti pomoć konkretnijeg<br />
softverskog rješenja.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
69
Softver<br />
Download streamova<br />
Streamripper čuči na vašoj radnoj traci, a samo dva klika mišem dijele vas od ripanja<br />
vašeg omiljenog radijskog streama<br />
Prije početka ripanja u Replay Musicu možete odabrati<br />
željeni izlazni format, bitrate te mnoštvo drugih<br />
postavki<br />
Podešavanje Firefoxa # 4<br />
Prilikom pokušavanja otvaranja WM streamova u FF-u mnogi od njih zahtijevat će<br />
pregledavanje isključivo u IE-u. Jedno od rješenja je korištenje addona Greasemonkey<br />
koji dopušta određene izmjene u prikazu web stranica korištenjem JavaScripta. Apliciranjem<br />
skripte IE Media Mimic možete učiniti to da u sličnim situacijama multimediju<br />
procesuira WM plugin za Firefox umjesto da je morate otvarati u samom IE-u.<br />
Važno je spomenuti i kako su poteškoće u radu pojedinih media plugina rezultat<br />
konflikta s drugim pluginovima ili pojedinim addonima preglednika. Tako addoni Adblock<br />
Plus i Amazing Media Browser često onemogućuju vidljivost/upravljanje embedanom<br />
multimedijom, pa ih u krajnjem slučaju valja deinstalirati. Ukoliko je problem<br />
druge prirode, posjetite http://forums.mozillazine.org/ i potražite njihove detaljne<br />
vodiče za popravak media pluginova za FF.<br />
Također, u situacijama kada se emebedani audio file ne želi pokrenuti, a ne dobivate<br />
informaciju o pluginu koji nedostaje, nerijetko se radi o tome kako dotična web stranica<br />
koristi manje uobičajen tag “bgsound” za embedanje istog. U tom slučaju možete<br />
koristiti spomenuti IE Media Mimic koji automatski pretvara tagove “bgsound”<br />
u uobičajene tagove “embed”. Drugo rješenje je addon BGM conductor koji također<br />
zahtijeva dodatne izmjene prije nego što postane funkcionalan.<br />
Izbjegavanje prepreke zvane DRM<br />
Želite li u potpunosti zaobići komplikacije s DRMom<br />
kojim izdavači nerijetko štite svoju streamabilnu<br />
multimediju, možete pribjeći alternativnom rješenju<br />
- jednostavno “uživo” snimite video/glazbu koje<br />
vaše računalo reproducira prilikom streaminga, i to<br />
korištenjem za to namijenjenog softvera. Naravno,<br />
doskočiti tehničkom ograničenju ne znači i izuzeti<br />
se iz zakonskih mjera predviđenih za kršenje prava<br />
vlasnika sadržaja, stoga imajte to na umu. Među besplatnim<br />
rješenjima za snimanje videa i audija najviše<br />
nam se dopao CamStudio, i to zato što podržava<br />
eksportiranje snimljenog materijala u popularnim<br />
formatima AVI i SWF, a zanimljiv je i TechSmithov<br />
Jing utemeljen na konceptu online razmjene snimljenih<br />
videosadržaja. U pogledu sličnog softvera<br />
vezanog isključivo uz audiorecording, svidjeli su<br />
nam se besplatni Audacity te Freecorder Toolbar.<br />
Prvi pored eksportiranja zapisa snimljenog u formatima<br />
MP3, WAV i OGG dopušta i editiranje istog prije<br />
spremanja ili već postojećih fileova na vašem računalu.<br />
FT odlikuje se iznimnom lakoćom korištenja te<br />
kompatibilnošću s većinom zvučnih kartica, pa čak<br />
i onih koje defaultno ne podržavaju snimanje. Softver<br />
ovakvog tipa, bio freeware ili shareware, doista<br />
je brojan, a pored toga što svaki ima i dobrih i loših<br />
strana, zaobilaženje DRM-a očekivano plaća određenim<br />
gubitkom u kvaliteti snimanoga materijala.<br />
Audio streaming (freeware rješenja)<br />
Kako ripati omiljene audio streamove, uključujući<br />
internetski radio I ovdje ima i više nego dovoljno<br />
besplatnih softverskih opcija, a mi vam preporučujemo<br />
da među prvima isprobate Stream Ripper,<br />
koji je u biti plugin za Winamp. Uz njega gotovo da i<br />
nećete imati potrebe za traženjem drugih besplatnih<br />
rješenja budući da je krajnje jednostavan i pouzdan.<br />
Podržava ripanje MP3 i ACC Shoutcast i Icecast (Nullsoftovi<br />
serveri koji dopuštaju streamanje digitalnog<br />
audiosadržaja) streamova te OGG i NSV (Nullsoft<br />
Straming Video, koristi ga Winamp TV) streamova, i<br />
to na način da se aktivira u malom pop-up prozoru<br />
kada započnete streamati željeni audiosadržaj.<br />
Jednostavnim odabirom opcije Start ripping plugin<br />
započinje sa stvaranjem datoteke sve dok mu ne naredite<br />
da prekine, a pored kontinuiranog snimanja<br />
streama ima i mogućnost odvojenog pospremanja<br />
glazbenih fileova. To čini dobivanjem informacije<br />
o početku i kraju pojedine pjesme iz metafilea koji<br />
Shoutcast stream sadrži, odnosno analizom zatišja<br />
prilikom završetka pjesme. Ipak, metoda nije savršena<br />
te “silence detection” neće uvijek biti uspješan,<br />
pogotovo kod streamova koji koriste cross-fading<br />
efekt.<br />
Alternativno možete isprobati Cast Ripper, također<br />
jednostavan alat koji je zanimljiv ponajviše zbog<br />
mogućnosti razdvajanja snimanog streama u više<br />
datoteka, prema kriterijima dužine i podatkovne veličine<br />
generiranog MP3 filea (možete ih sami podesiti).<br />
Također ima mogućnost pospremanja pjesama<br />
kao individualnih datoteka i njihova automatskog<br />
taganja prema naslovu i izvođaču (kao i Stream Ripper)<br />
te prepoznavanje linka iz metafilea.<br />
70 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Download videa s Mreže nedvojbeno je jedno od većih iznenađenja<br />
jedanaeste verzije elegantnog Real Playera<br />
Replay A/V-ov Media guide uputit će vas na različite kategorije<br />
internetskog radijskog programa, podcastova i stanica<br />
Komercijalna rješenja<br />
Dosad opisan softver i više je nego dobar te će sasvim<br />
dobro služiti većem dijelu korisnika. Stoga,<br />
zašto platiti Neka od boljih komercijalnih rješenja<br />
koja ćemo predstaviti jednostavno su kompletnija<br />
u pogledu mogućnosti te dolaze s višeformatnom<br />
streaming podrškom, a jesu li, s obzirom na svoju<br />
efikasnost, vrijedna vašeg novca, najbolje da provjerite<br />
iz prve ruke downloadanjem besplatnih, probnih<br />
verzija istih (shareware).<br />
Replay Media Catcher oduševio nas je ponajprije<br />
iznimnom jednostavnošću korištenja, a potom nas<br />
zadovoljio i postignutim rezultatima. Naime, njemu<br />
ne morate čak niti ukazivati na streamibilnu multimediju<br />
koju želite pospremiti - dovoljno je pritisnuti<br />
Record i on će automatski pospremiti podržane formate<br />
pri učitavanju stranica s kojih ih streamate! Ne<br />
samo to, već ih može pospremati i više odjednom -<br />
ograničenje predstavlja samo brzina vaše konekcije.<br />
RMC je najefikasniji pri ripanju fomata FLV i MP3,<br />
no podržava i ripanje formata WM te RM te niz različitih<br />
protokola. Pored toga dolazi i s ugrađenim FLV<br />
playerom te mogućnošću konverzije pospremljenog<br />
sadržaja u niz najrazličitijih formata, odnosno<br />
ekstrahiranja MP3 datoteka iz streamanih video<br />
clipova. Doista, ovaj je program u obavljanju svoje<br />
zadaće nerijetko efikasniji od mnogih drugih te mu<br />
s iznimnom lakoćom uspijeva ono što drugima teže<br />
polazi za rukom. Jedino ograničenje demo-verzije<br />
je što će ripati 3/4 materijala, no zato ga možete bez<br />
ikakvog vremenskog ograničenja koristiti za potpuni<br />
download YouTube filmića.<br />
Sveobuhvatna solucija<br />
Isti proizvođač (Applian Technologies) u svojoj ponudi<br />
ima i Replay A/V relativno sličnog sučelja kao<br />
i RMC. Po instalaciji poveće datoteke (30-ak MB, za<br />
razliku od RMC-ovih osam) slobodni ste isprobati<br />
mogućnosti demo-verzije koja će vas ograničiti na<br />
pet minuta snimanja, odnosno 5 MB po datoteci.<br />
Program se osim dobrom podrškom formatima<br />
(MP3, WM, RM, QT, NSV, FLV, SWF) odlikuje i nekim<br />
individualnim posebnostima: integriranim media<br />
Uključite Grab++ i prepustite Orbitu da automatski detektira streamabilnu<br />
multimediju za vas<br />
guideom koji možete kasnije dopunjavati te mogućnošću<br />
odgode snimanja po vlastitoj želji. Softver<br />
podržava i snimanje streamova sa Siriusa i XM-a,<br />
popularnih satelitskih glazbenih servisa, a pored<br />
toga snima i audio reproduciran sa zvučnika vašeg<br />
računala u različite formate, kao i input zvuka u<br />
mikrofon. Kako bi bio još praktičniji, dolazi s jedinstvenim<br />
konverterom multimedije te podrškom za<br />
snimanje iste.<br />
Applian svoju ponudu dopunjava Replay Musicom,<br />
programčićem koji predstavlja ultimativni softver<br />
za potrebe snimanja audio streamova. Dok drugi<br />
slični programi većinom podržavaju Southcast/<br />
Icecast streamove, RM omogućuje snimanje gotovo<br />
pa bilo koje radijske stanice čije je slušanje dostupno<br />
preko mreže. Uredno taganje pjesama kao individualnih<br />
datoteka, podrška za prženje, mogućnost<br />
snimanja s LP ploča i audiokaseta... I što je najvažnije,<br />
korištenje je, baš kao i kod drugih Applianovih<br />
proizvoda, prilično intuitivno i lako. Demo-verzija<br />
limitira vas na 25 zasebno snimljenih audiotraka<br />
(datoteka).<br />
Na kraju, spomenimo još jednu sveobuhvatnu soluciju<br />
kad je u pitanju hvatanje streamova - WM Recorder<br />
(trenutna verzija je 12). Široka lepeza podržanih<br />
streaming formata i protokola te iziskivanje minimalne,<br />
gotovo nikakve interakcije s korisnikom pri “hvatanju”<br />
streamova uz niz mogućnosti sličnih ranije<br />
spominjanima čine ga izuzetno moćnim alatom.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
71
Softver<br />
Obrada videa<br />
Sony Vegas Movie<br />
Studio Platinum 9<br />
Nakon verzije osam dolazi nam verzija devet, koja poput svih sličnih aplikacija, uz sve ono na što<br />
smo već navikli, donosi i pokoju novost te generalno ubrzava rad u odnosu na prijašnju verziju<br />
Iza crno-bijelog početnog prozorčića krije se aplikacija kojom možete napraviti skoro sve<br />
Prilikom svakog pokretanja aplikacije pojavit će se i<br />
prozor iz kojeg možete pokrenuti brojne upute o tom<br />
kako se Vegas koristi<br />
Piše: Branko Špoljarić<br />
Barney<br />
Baš kao i u slučaju prethodnika, ni ova se verzija<br />
ne može pohvaliti osobito bogatim sadržajem<br />
prodajnog paketa. Dobit ćete, doduše,<br />
sve što trebate, no ako ste od onih koji vole čitati<br />
debele upute, nema vam druge nego istražiti što se<br />
sve nalazi na DVD mediju. Između ostalog naći ćete<br />
potpune korisničke upute u obliku neizbježne PDF<br />
datoteke, pa ih slobodno ispišite na sve vama drage<br />
načine. Ovaj put i mi smo se priklonili toj ekološki<br />
nepopularnoj ali za efikasno korištenje itekako korisnoj<br />
mjeri i moramo priznati kako je kvaliteta uputa<br />
odlična. U njima ćete pronaći odgovore na skoro sva<br />
pitanja koja ćete eventualno imati. Jedino što ćete se<br />
morati prisiliti na disciplinu i nekoliko čitanja prije<br />
nego što prihvatite sve što vam se pokušava objasniti.<br />
Mora se ipak kazati i kako tako ekstenzivne upute<br />
očekuju da nešto o obradi videa već znate. Potpunom<br />
početniku ipak će biti teže nego nekom tko zna<br />
što ga može očekivati.<br />
Osnove<br />
Kao i obično kad je u pitanju Vegas, nećete instalirati<br />
samo jednu aplikaciju, nego čitav set aplikacija,<br />
što će bez obzira na brzinu vašeg računala<br />
ipak potrajati neko vrijeme. Dok nam je za prošlu<br />
verziju trebalo dvadesetak minuta, verzija Platinum<br />
9 zahtijevala je skoro pola sata, ali smo na<br />
kraju na našem disku uz Vegas 9 Platinum imali<br />
instalirane i DVD Architect Studio 4.5, Sound Forge<br />
Audio Studio 9, plugin Cinescore Studio, Home<br />
Studio Soundtrack Pack Vol. 1, Pro Pack Cinescore<br />
teme, NewBlue MSPP 3D tranzicije i efekte, tisuću<br />
i jedan zvučni efekt te četrdeset i četiri različite<br />
DVD teme. Sasvim dovoljno da zadovolji sve tipove<br />
korisnika, od početnika koji najvjerojatnije ne<br />
bi ni znao što sa svim tim započeti pa do okorjelog<br />
profesionalca koji će dobro iskoristiti sve što<br />
mu je ponuđeno. Kompatibilnost sa starijim verzijama<br />
je odlična, pa smo tako bez ikakvih pro-<br />
72 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Importiranje već snimljenih AV datoteka ne<br />
omogućuje direktan pogled u njihov sadržaj. Moglo se<br />
to i praktičnije riješiti<br />
Korisničko sučelje možete mijenjati kako god vam padne na pamet. Sve ovisi o vašim<br />
željama, potrebama i veličini ekrana koji imate<br />
blema uspjeli učitati ne samo projekte napravljene<br />
prijašnjom verzijom, nego i s verzijom sedam<br />
koje se mnogi korisnici više i ne sjećaju.<br />
Korisničko sučelje, koje je u verziji osam doživjelo<br />
dosta velike izmjene, u ovoj se verziji nije<br />
mijenjalo, tako da neće biti potrebno nikakvo<br />
dodatno vrijeme privikavanja. Ako ste koristili<br />
prošlu verziju, moći ćete odmah “sjesti za volan”<br />
nove verzije i započeti s radom. Za one manje<br />
iskusne dovoljno je reći kako sve skupa itekako<br />
sliči sučelju koje nudi Adobeova aplikacija Premier<br />
Pro. Ekran je podijeljen na nekoliko osnovnih<br />
elemenata, a osnovna podjela je na gornji i donji<br />
dio. Na gornjem se dijelu nalaze preview prozor<br />
i prozor s različitim kontrolnim elementima, dok<br />
se na donjem dijelu nalazi neizbježna vremenska<br />
linija (timeline) u kojoj se definira što se u kojem<br />
trenutku događa s bilo kojim dijelom budućeg filma.<br />
Sličnost sa starim rivalom iz Adobeove kuće<br />
više nikog ne smeta, a baš kao što smo i predvidjeli<br />
testirajući prošlu verziju, pokazalo se da je<br />
to bila dobra odluka jer je dio isključivo Premierovih<br />
korisnika sada počeo koristiti i Vegas kao<br />
još jedan od boljih alata u svojoj kolekciji. Ako ste<br />
novi korisnik koji do sada nije radio ni s jednom<br />
sličnom aplikacijom, preporučujemo da provedete<br />
nekoliko dana intenzivno radeći i istovremeno<br />
konzultirajući upute. Odjednom ćete shvatiti da<br />
Sony Vegas nudi mnogo mogućnosti koje će vam<br />
itekako pomoći pri izradi budućih filmova.<br />
Projekti<br />
Jedna od glavnih novosti na koju nailazimo u ovoj<br />
verziji Sony Vegasa jest čarobnjak za projekte<br />
(Project Wizard) koji će vam prije početka novog<br />
projekta postaviti nekoliko pitanja i onda automatski<br />
podesiti sve potrebne parametre. Nije taj<br />
posao ni do sada bio težak, no može se reći kako<br />
je sad olakšan do krajnjih granica i zaista se više<br />
nijedan korisnik ne može izvući da nije znao što<br />
radi. Aplikacija je sad u potpunosti prilagođena<br />
radu s HD materijalima, pa tako može učitati<br />
Ne samo da svoje uratke možete eksportirati na<br />
YouTube, nego vam je na raspolaganju i priprema za<br />
Sonyjevu igraću konzolu PSP<br />
i HDV i ACHDC video, a također može prihvatiti<br />
brojne druge videoformate. Posao koji se pritom<br />
obavlja dobar je, ali ipak imamo malu zamjerku.<br />
Prilikom učitavanja nemate finu kontrolu, nego<br />
se pred vama nađe relativno jednostavan dijalog<br />
koji vam daje mogućnost ili da ne učitate ništa, ili<br />
da kompletan sadržaj s videokamere prebacite u<br />
direktorij na tvrdom disku. Direktorij možete definirati,<br />
pa će vam barem to olakšati posao. Također<br />
je pomalo iritantno što se DV i HDV materijali<br />
učitavaju u različitim sučeljima. Drugi konkurenti<br />
u tu svrhu koriste isto sučelje i time ne prisiljavaju<br />
korisnika da uči nešto što zapravo ni ne treba<br />
učiti. Mogli su to Sonyjevi programeri i ponešto<br />
bolje riješiti.<br />
Jednom kad učitate sve što vam je potrebno sve<br />
će se datoteke naći u prozoru Project Media, a sadržaj<br />
tog prozora možete uređivati kako god vam<br />
padne na pamet. Sloboda je odista velika i prava<br />
je nepoznanica zašto su autori aplikacije toliko<br />
ograničili inicijalno učitavanje različitih materijala.<br />
U njihovo znanje programiranja nismo ni<br />
sumnjali, samo se izgleda nekom nije dalo biti<br />
jednako dobar i konzistentan na svim mjestima<br />
unutar aplikacije. U svakom slučaju, korištenje<br />
prozora Project Media nadasve je jednostavno i<br />
omogućuje izradu vrlo složenih projekata za koje<br />
Specifikacije<br />
Intel Core2Duo, 2,4 GHz<br />
ili bolji, 1 GB RAM-a,<br />
Windows XP<br />
Ustupio<br />
Finder, (01) 23 37 731<br />
www.sonycreative<br />
software.com<br />
Cijena<br />
Na upit<br />
ZA<br />
preciznost,<br />
funkcionalnost<br />
PROTIV<br />
ništa osobito<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
73
Softver<br />
Obrada videa<br />
Osnovni parametri svakog projekta lako su dostupni<br />
iz glavnog izbornika. Za fine detalje morat ćete ipak<br />
“kopati” malo dublje, ali ne i preduboko<br />
Na raspolaganju nam je velik broj tranzicijskih efekata s kojima Vegas zna itekako<br />
dobro raditi. Preduvjet je, naravno, da to zna i korisnik<br />
DVD Architect Pro<br />
bi u nekim konkurentskim aplikacijama trebalo<br />
uložiti dosta više truda. Sa Sony Vegasom u ovoj<br />
inkarnaciji s tim nemate nikakvih problema. Većina<br />
rada obavlja se u timeline prozoru gdje vam je<br />
na raspolaganju ukupno sedam odvojenih traka.<br />
Tri videotrake, traka za naslove i tri audiotrake<br />
trebale bi biti dovoljne za većinu standardnih pa<br />
čak i poneki napredni projekt. Ako vam to nije<br />
dovoljno, možete dodati još jednu audio i jednu<br />
video traku, a ako u projekt uključite 5.1 surround<br />
podršku, sve potrebne trake bit će dodane<br />
automatski.<br />
Obrada<br />
Kao što smo već rekli, inicijalni raspored osnovnih<br />
elemenata ekrana smješta timeline prozor na<br />
donju polovicu ekrana, no to je sve podložno promjenama,<br />
tako da možete podesiti izgled ekrana<br />
upravo onako kako najbolje odgovara vašem<br />
načinu rada. Pritom gotovo da i nema granica<br />
mogućnostima promjene, kako razmještaja tako i<br />
veličine i oblika različitih prozora, pa po tom (za<br />
Ovaj smo dodatak i u prošlom testu izdvojili u zaseban okvir koji ćemo u ovom slučaju<br />
uglavnom ponoviti jer bitnih izmjena u odnosu na prošlu verziju nema. I dalje su<br />
nam na raspolaganju četrdeset i četiri DVD teme koje korisnik može izmijeniti i prilagoditi<br />
svojim željama i potrebama, a onda ih pohraniti za kasnije korištenje. Jedna<br />
od praktičnijih funkcija je “Reapply Theme Layout”, koja će, nakon što ste ih pomakli<br />
na sva moguća mjesta, tipke vratiti na osnovni raspored inicijalno zadan odabranom<br />
temom. Svi oni koji se vole igrati rasporedom elemenata DVD izbornika vrlo će brzo<br />
naučiti cijeniti ovu nadasve korisnu funkciju. Ostale funkcije editiranja već su dobro<br />
poznate, a dopala nam se integracija s aplikacijom Cinescore, čime je omogućeno<br />
jednostavno generiranje i integriranje glazbene pratnje. Sve se na kraju svodi na nekoliko<br />
klikova mišem i vaš je DVD izbornik učas dobio glas. Svi se zahvati pri kreiranju<br />
DVD-a mogu provjeriti odmah tijekom editiranja, pa se može reći kako ćete sa završetkom<br />
editiranja u pravilu završiti i s kreiranjem DVD-a.<br />
neke korisnike prilično važnom) pitanju možemo<br />
autorima aplikacije Sony Vegas udijeliti maksimalan<br />
broj bodova. Poput većine AV editora, Sony<br />
Vegas omogućuje vam mijenjanje videomaterijala<br />
na samoj vremenskoj liniji ili u posebnom prozoru,<br />
a zahvaljujući ekstenzivnim opcijama pregleda<br />
možete, primjerice, poslati sadržaj pomoću<br />
FireWire konekcije na monitor vezan uz vašu videokameru.<br />
Iskusni će korisnici vjerojatno kazati<br />
kako to i nije baš nešto novo te da tu mogućnost<br />
imaju i konkurenti. Složit ćemo se s tim, ali ćemo<br />
dodati kako iz Vegasa možete poslati preview<br />
nekom odvojenom programu kao što je, primjerice,<br />
neizbježni Windows Media Player, a to je<br />
mogućnost koju ti isti konkurenti ne nude i koja<br />
ponekad može biti prilično korisna za brzinsku<br />
kontrolu. Prilikom pregleda budućeg materijala<br />
možete odabrati nekoliko nivoa kvalitete, a sve<br />
se svodi na različitu oštrinu slike. Praksa pokazuje<br />
kako je inicijalna tvornička postavka sasvim<br />
dovoljna za većinu korisnika. Preview se može<br />
poslati na drugi monitor priključen na računalo,<br />
a ako taj monitor nemate, sve će biti obavljeno u<br />
full <strong>screen</strong> načinu rada na osnovnom monitoru.<br />
To je dobro rješenje, samo nije baš intuitivno, pa<br />
bez uvida u korisničke upute nećete lako doći do<br />
tog tipa pregleda.<br />
Zagrebemo li ispod površine i korisničkog sučelja,<br />
dolazimo do dijelova koji se ne vide, ali koji<br />
itekako utječu na vaš doživljaj rada s Vegasom.<br />
32-bitni sustav obrade, koji je uspješno zaživio<br />
u prošloj verziji, zadržan je i u ovoj inkarnaciji,<br />
čime je poboljšana ne samo preciznost obrade<br />
videopodataka, nego i brzina rada, koja se ili nalazi<br />
otprilike u istim granicama kao i brzina rada<br />
prošle verzije, ili je čak ponešto povećana. I ovdje<br />
se može zamijetiti povećanje dinamike, a bilo kakvi<br />
eventualni problemi s brzinom obrade lako se<br />
rješavaju već nešto bržim procesorom ili povećanjem<br />
radne memorije, što je i inače jedan od naj-<br />
74 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Iskusni će korisnik ove gradijente koristiti relativno malo i samo u specifičnim<br />
slučajevima. Amater će se, s druge strane, raspojasati kao malo dijete<br />
Direktni upload na servis YouTube prilično je zanimljiva<br />
opcija koja vam omogućuje da neke dijelove svog<br />
budućeg filma objavite kad god to poželite<br />
boljih načina za ubrzavanje rada cijelog računala.<br />
Ne samo pojedinih aplikacija. Ako ste “osuđeni”<br />
na računalo nešto slabijih performansi, tijekom<br />
rada možete koristiti klasičnu 8-bitnu preciznost.<br />
Pritom će brzina će biti i više nego zadovoljavajuća,<br />
a maksimalnu 32-bitnu preciznost uključit<br />
ćete tek kad budete radili završno renderiranje.<br />
Ne zaboravite da se takvim trikovima služe i profesionalci<br />
čak i u trenucima kad raspolažu svim<br />
potrebnim brzim hardverom jer praksa pokazuje<br />
da konstantan rad u maksimalnoj preciznosti ne<br />
daje nužno i najbolje rezultate.<br />
Efekti<br />
Broj efekata koje nam Vegas Movie Studio 9 donosi<br />
zaista nije malen, stoga pomalo čudi što se ponešto<br />
štedjelo kod korektivnih efekata. Pritom ponajviše<br />
mislimo na korekciju prejakog pozadinskog osvjetljenja<br />
i korekciju drhtavih snimki, što su dvije najčešće<br />
pogreške koje će kućni autori napraviti. Očito<br />
je da su autori aplikacije očekivali kako će se te<br />
pogreške riješiti još na nivou samog snimanja jer je<br />
dobro poznato da je većina modernih videokamera<br />
u stanju taj posao prilično dobro obaviti. Korekcija<br />
boja zato je odlična iako se zbog posve profesionalnog<br />
načina na koji se obavlja manje iskusni korisnici<br />
vjerojatno neće baš najbolje snaći. No nešto<br />
treba i naučiti, a ne samo očekivati kako će moderni<br />
programi obaviti baš sve operacije bez ikakve<br />
korisnikove pomoći. Ako je donekle siromašan kad<br />
su u pitanju korektivni efekti, Vegas briljira kad se<br />
dotaknemo artističkih efekata. Dovoljno je samo<br />
spomenuti jedan od najboljih chroma-key filtara, a<br />
vrlo je zanimljiv i filtar Cartoonr koji će vaše filmove<br />
doslovno pretvoriti u crtiće. Na raspolaganju su<br />
i stari favoriti poput lens-flare i light-rays filtara, a<br />
tu je i gotovo neizbježan old-film efekt koji će vašu<br />
snimku učiniti sličnom snimkama kakve su se radile<br />
još početkom prošlog stoljeća. Ne zaboravimo<br />
ni efekt News Print koji se najbolje dade opisati kao<br />
Kako će izgledati konačni rezultat možete odabrati već prilikom inicijalnog<br />
definiranja projekta. Ne bojte se, sve što ste definirali možete i promijeniti<br />
alat koji će vaše videouratke pretvoriti u portrete<br />
kakve smo navikli gledati u nekim ozbiljnijim američkim<br />
časopisima. Različiti tranzicijski efekti bili<br />
su i prije mnogobrojni, a sad im se pridružilo još<br />
nekoliko efekata, što će sigurno biti (pre)iskorišteno<br />
od brojnih početnika koju upravo obožavaju<br />
svako malo ubaciti poneku tranziciju. Pravi profesionalci<br />
odabrat će tranzicijske efekte vrlo štedljivo<br />
i upotrijebiti ih samo onda kad to zaista ima smisla.<br />
Jedna od glavnih Vegasovih osobina je mogućnost<br />
primjene pojedinih efekata na cijeli projekt, a<br />
istovremeno je jedini od poluprofesionalnih alata<br />
koji može primijeniti neki efekt na cijelu traku.<br />
Obje osobine mogu značajno uštedjeti na vremenu<br />
obrade pojedinog videa, što je svakako još jedan<br />
dobar razlog da Vegas uzmete u obzir prilikom razmatranja<br />
o kupnji. Nećete pogriješiti.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
75
Softver<br />
Proxy za kontrolu i ograničavanje pristupa Internetu<br />
Internet Filtering Proxy 3.0<br />
Ovaj program na jednostavan način rješava problem neproduktivnosti i surfanja u tvrtkama<br />
Nimalo ugodno sučelje za podešavanje proxyja<br />
Izvještaji o surfanju korisnika prilično su šturi<br />
Poruku koju će korisnici vidjeti kada pokušaju<br />
pristupiti zabranjenom sadržaju moguće je uređivati<br />
Ustupio<br />
Amplusnet Group, www.<br />
cyclope-series.com<br />
Cijena<br />
118 - 177 kn<br />
po korisniku<br />
ZA<br />
instalacija, cijena<br />
protiv<br />
katastrofalno<br />
administrativno sučelje,<br />
iole educirani korisnici<br />
znat će isključiti zaštitu<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
Ovaj program namijenjen je manjim tvrtkama<br />
koje svojim zaposlenicima žele onemogućiti<br />
surfanje “nepoželjnim” stranicama, ograničiti<br />
im pristup određenom tipu stranica ili sadržaja<br />
na Internetu, onemogućiti pristup Internetu u određeno<br />
doba dana ili naprosto nadzirati koliko, kada<br />
i kojim sadržajem pojedini zaposlenik surfa. Iako<br />
proizvođač kaže da je proizvod pogodan za tvrtke do<br />
50 zaposlenika, tj. računala, to je krajnje pretjerana<br />
brojka. Realno, ovo je proizvod za tvrtke do maksimalno<br />
deset zaposlenih čija se mrežna infrastruktura<br />
temelji na SOHO uređajima.<br />
Očajno sučelje<br />
Program valja instalirati na računalo koje će obavljati<br />
ulogu proxy servera. Sama instalacija svodi se na uobičajeno<br />
klikanje tipke Next. Podešavanje klijenata,<br />
tj. računala zaposlenika, problematični je dio. Ukoliko<br />
zaposlenici imaju potpunu kontrolu nad svojim<br />
računalom (drugim riječima, rade s korisničkim<br />
računom koji ima administrativne privilegije), ovaj<br />
je program besmislen. Na svakom računalu za svaki<br />
browser (Internet Explorer, Firefox, Operu itd.) valja<br />
podesiti proxy server, tj. podesiti ga na IP adresu računala<br />
na kojem ste netom instalirali Cyclope Proxy.<br />
Ako smatrate da vaši zaposlenici nisu kadri mijenjati<br />
te postavke u browserima ili im je to onemogućeno<br />
na razini korisničkih računa, problema nema, ali ako<br />
imate iole računalno pismene zaposlenike, tada je<br />
ovaj način kontrole i zabrana smiješan.<br />
Podešavanje proxya i pregledavanje aktivnosti korisnika<br />
odvija se kroz web sučelje. Osim što je isto<br />
prilično loše i aljkavo napravljeno, preplavljeno je<br />
greškama koje otežavaju rad. U Firefoxu ga je suludo<br />
uopće pokretati, a u Internet Exploreru radi relativno<br />
prihvatljivo.<br />
Zahvaljujući predefiniranim filtrima (ako ne želite<br />
previše razmišljati), osnovne zabrane možete uključiti<br />
u nekoliko klikova mišem tako da se poslužite<br />
whitelist ili blacklist načinom filtriranja siteova.<br />
Dakako, za iole pošteno podešavanje treba vremena<br />
jer valja definirati siteove kojima se (ne) smije surfati,<br />
vrijeme u kojem se smije surfati, datoteke koje<br />
korisnici smiju preuzimati i slično. S obzirom na to<br />
kome je proizvod namijenjen opcija ima dovoljno.<br />
Izvještaji nisu spektakularni, ali će vam dati jednostavne<br />
odgovore na pitanja kao što su “tko najviše<br />
surfa” ili “po kojem se siteu najviše surfa” što je,<br />
pretpostavljamo, većini “šefova” i jedino važno.<br />
Nije za svakog<br />
Ovo nije proizvod za svaku tvrtku i prije svega ga vidimo<br />
kao prijelazno, privremeno rješenje. Ako imate ozbiljnu<br />
potrebu za filtriranjem pristupa Internetu i nadzorom<br />
djelatnika, treba vam i ozbiljno hardversko i/ili<br />
softversko rješenje. Ovaj program to nije, no definitivno<br />
je solidan izbor za tvrtke s pet do šest zaposlenih gdje je<br />
povremeno potrebno onemogućiti pristup odabranim<br />
siteovima kako bi se “povećala produktivnost”.<br />
<br />
Gordan Orlić<br />
76 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
VoIP<br />
Softver<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
77
Softver<br />
Grafičko sučelje (GUI) za MySQL<br />
SQLyog Enterprise 8<br />
Svakom verzijom sve bolji, SQLyog postaje nezaobilazan alat svima koji se u svakodnevnom radu<br />
služe MySQL bazama podataka<br />
Jednostavno, pregledno sučelje nije doživjelo veće promjene, što<br />
je pozitivno<br />
Pohranjivanje SQL upita u Favorites značajno olakšava rad<br />
Ustupio<br />
Webyog Softworks<br />
www.webyog.com<br />
Cijena<br />
99 USD<br />
ZA<br />
ogromna količina alata<br />
i opcija, sjajno sučelje,<br />
brzina, podržane sve<br />
mogućnosti MySQL-a 5<br />
PROTIV<br />
ništa posebno<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
SQLyog u posljednje vrijeme slovi kao jedno<br />
od najkvalitetnijih grafičkih sučelja za rad s<br />
MySQL bazama podataka. Taj je status stekao<br />
pametnim dodavanjem novih mogućnosti, što pokazuje<br />
i u posljednjoj, osmoj verziji koju smo imali<br />
priliku isprobati. Mogućnosti i alata ima zaista mnogo,<br />
ali aplikacija ne djeluje “natrpano” zahvaljujući<br />
dobro osmišljenom sučelju.<br />
Lakoća korištenja<br />
Ako ste ikada prije koristili bilo koji GUI za MySQL, u<br />
SQLyogu ćete se začas snaći. S lijeve strane nalazi se<br />
popis baza podataka servera na koji ste trenutno spojeni.<br />
Klikom na pojedinu bazu “drvo” se otvara i dobivate<br />
popis tablica. SQLyog u potpunosti je kompatibilan sa<br />
svim novim mogućnostima MySQL-a 5, pa za pojedinu<br />
bazu osim tablica pregledavati i uređivati možete i poglede<br />
(view), procedure, funkcije i okidače (trigger).<br />
Rad s podacima u tablici jednostavan je i podatke je<br />
moguće uređivati čak i kada tablica nema definiran jedinstveni,<br />
primarni ključ. Podatke možete uređivati čak<br />
i kada gledate rezultate kompleksnih upita koji podatke<br />
povlače iz više tablica. U takvim slučajevima prvo ćete<br />
morati (jednim klikom) prebaciti stanje rezultata s “read-only”<br />
na “write”. Na prvi pogled radi se o nepotrebnom<br />
kompliciranju, ali nije, jer brzopletost korisnika<br />
može dovesti do uređivanja krivih podataka.<br />
Kreiranje i uređivanje upita u “query editoru” odvija<br />
se uz svu očekivanu pomoć autocompletea i sličnih<br />
funkcija. Riječi koda obojene su ovisno o njihovoj<br />
funkciji, a uz pomoć automatske funkcije formatiranja<br />
moći ćete i najveću “kobasicu od upita” pretvoriti<br />
u lako čitljivu naredbu. Mogućnost pohranjivanja upita<br />
u Favorites dodatno olakšava rad jer uklanja potrebu<br />
za spremanjem upita na treće lokacije.<br />
SQLyog ima zaista sve moguće alate koji vam ikada<br />
mogu zatrebati u radu s MySQL bazom. Import,<br />
eksport, sinkronizacija i kopiranje baza, upravljanje<br />
korisnicima i privilegijama, pregledavanje varijabli,<br />
statusa i procesa - sve je lako dostupno i jednostavno<br />
za korištenje. Novi alat u ovoj verziji je Profiler. Za<br />
svaki izvršeni upit prikazat će vam vrijednosti statusnih<br />
varijabli, kao i rezultat upita “explain” te “show<br />
profile”. Iako uvijek možete te upite ručno pokrenuti,<br />
SQLyog će vam omogućiti da radite brže i učinkovitije<br />
te pregledno prikazati rezultate.<br />
Savršen za napredne korisnike<br />
Ako se služite MySQL-om u svakodnevnom radu,<br />
SQLyog će vam u vrlo kratkom vremenu postati nezaobilazan<br />
alat i uštedjeti mnoge sate rada. Mane<br />
mu je zaista teško pronaći, prvenstveno zato što na<br />
jednom mjestu nudi apsolutno sve što vam treba, ali<br />
nije kompliciran za upotrebu i “natrpan”. Cijena mu<br />
nije mala, no ovo je ipak alat za napredne korisnike.<br />
Ako će vas zadovoljiti nešto manja lepeza mogućnosti,<br />
pogledajte izdanje Community koje je besplatno.<br />
<br />
Gordan Orlić<br />
78 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Download streamova<br />
Softver<br />
Wondershare PPT2DVD<br />
Snimite PowerPoint prezentaciju na DVD medij<br />
Opširan sustav pomoći stoji vam na raspolaganju<br />
Sami kreirajte izgled svog izbornika<br />
PowerPoint prezentacije možete prikazivati<br />
svugdje gdje imate računalo. Problem se javlja<br />
ukoliko imate prezentaciju, a na mjestu<br />
izvođenja nemate računalo. U tom slučaju možete je<br />
pretvoriti u videozapis pomoću mnogobrojnih aplikacija<br />
koji prave <strong>screen</strong>- capturing slike na monitoru<br />
ili pomoću aplikacije koja će prezentaciju pretvoriti<br />
u DVD zapis koji snimate na DVD. Potonji proces<br />
izvodi program imena Wondershare PPT2DVD.<br />
Ispravan odabir opcija<br />
Uvodni ekran ove aplikacije zahtijeva od vas odabir<br />
konverzije. PPT datoteku možete pretvoriti u DVD<br />
zapis i u WMV, AVI ili MPEG datoteku. Nakon potvrde<br />
odabira aplikacija vam nudi novi prozor u kojem<br />
odabirete koje PPT datoteke želite uvesti, a može ih<br />
biti maksimalno dvanaest. Program nije osjetljiv i<br />
prihvatit će kako PPT,<br />
tako i PPS datoteke. Sami možete odabrati vremenski<br />
interval među pojedinim prezentacijama i<br />
redoslijed kojim će se izvršavati. Pod opcijom Preferences<br />
odaberite obavezno sustav PAL za prikaz na<br />
televizoru (inicijalno je postavljen NTSC), a možete<br />
odabrati hoće li prezentacija biti prilagođena wide<strong>screen</strong><br />
ekranu odnosa 16:9 ili klasičnom odnosu 4:3.<br />
Raskoš DVD izbornika<br />
Kako je ovaj program u stanju renderirati DVD izbornik,<br />
tako ćete imati i potpunu funkcionalnost<br />
DVD medija putem daljinskog upravljača, što je vrlo<br />
korisna opcija. Program nudi preko 30 predložaka<br />
razvrstanih u četiri skupine, stoga predložak odabirete<br />
u skladu s tematikom prezentacije. Također<br />
možete odabrati font slova, njihovu veličinu i glazbu<br />
koja će se čuti dok prezentacija nije pokrenuta. Kada<br />
ste posložili sve grafičke detalje po svojoj želji unutar<br />
prozora DVD Menu, pomoću opcije Preview možete<br />
simulirati uporabu daljinskog upravljača. Nažalost,<br />
nemate potpunu funkcionalnost, ali je i ova<br />
sasvim dostatna da vam pokaže kako će vaša prezentacija<br />
izgledati jednom kada bude prenesena na<br />
DVD medij. Na kraju postupka sve što vam preostaje<br />
je umetnuti prazan DVD medij u snimač i pričekati<br />
da program konvertira sve datoteke, renderira glavni<br />
izbornik i cjelokupni sadržaj snimi na DVD. Prilikom<br />
konverzije pokreće se i PowerPoint koji morate imati<br />
instaliran na računalu. Njega ne smijete isključiti<br />
jer će se u tom slučaju konverzija prekinuti. Ukoliko<br />
ne želite snimati sadržaj na DVD ili jednostavno<br />
nemate prazan DVD medij pri ruci, možete odabrati<br />
opciju Create DVD image file, koja će vam omogućiti<br />
naknadno snimanje na DVD medij pomoću bilo<br />
kojeg programa za snimanje.<br />
Želite li PPT ili PPS datoteke pretvoriti u videodatoteku,<br />
postupak je sličan navedenom, osim<br />
što nemate dijela u kojem kreirate grafičko sučelje<br />
izbornika. Jedina mana ovog programa je cijena<br />
od skoro stotinu dolara, koja je možda prevelika za<br />
posao koji obavlja. No, ako imate velik broj prezentacija<br />
koje želite prenijeti na DVD, vjerujemo da se<br />
trošak isplati.<br />
<br />
Predrag Kurtović<br />
Ustupio<br />
Wondershare Software Co.<br />
www.ppt-to-dvd.com<br />
Cijena<br />
99,95 USD<br />
ZA<br />
brzina, intuitivno sučelje,<br />
jednostavnost rada<br />
PROTIV<br />
prevelika cijena<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
79
Softver<br />
Razvojni alat<br />
MS Small Basic 0.3.1<br />
Vjerovali ili ne, Microsoft se nije zaustavio samo na klasičnim i kvalitetnim programskim sustavima<br />
Visual Studio. Napravili su nešto i za potpune početnike<br />
I splash<strong>screen</strong> logo jednostavan je poput cijele aplikacije.<br />
Baš onako kako i treba biti za početnike<br />
Tekstualni ili konzolni prozor, kako bi ga dosta ljudi nazvalo,<br />
između ostalog dopušta promjenu boja teksta i pozadine<br />
Za ovu smo aplikaciju trebali svega oko minute, a otvorili smo i tekstualni i<br />
grafički prozor i kreirali dosta elemenata<br />
Specifikacije<br />
Intel Core2Duo, 2,4 GHz<br />
ili bolji, 1 GB RAM-a,<br />
Windows XP<br />
Ustupio<br />
Microsoft<br />
www.smallbasic.com<br />
Cijena<br />
besplatno<br />
Za<br />
ideja, izvedba<br />
Protiv<br />
klasična help datoteka<br />
dobro bi došla<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
U<br />
svijetu računala imamo popriličan broj sustava<br />
za razvoj aplikacija, no kad je u pitanju<br />
Windows, tj. sustavi za izradu Windows aplikacija.<br />
izbor je zapravo prilično malen. Zašto Pa,<br />
koliko god netko mrzio Microsoft, ne može poreći<br />
kako su njihovi sustavi za razvoj Windows aplikacija<br />
vrlo dobro zamišljeni, a pogotovo ne može poreći<br />
kako već u posve besplatnom izdanju Express zaista<br />
daju praktično sve što prosječan korisnik može zahtijevati.<br />
Mogućnosti tog izdanja takve su da ih koristi<br />
i dobar broj profesionalaca, samo što to ne žele<br />
priznati jer bi ispalo kako ne žele potrošiti novac na<br />
“prava” izdanja. U takvoj situaciji teško biste pomislili<br />
da se Microsoft bavi nekim drugim jezicima.<br />
Naročito onima namijenjenim potpunim početnicima.<br />
I pogriješili biste, jer se mali dio velikog Microsoftova<br />
stroja odista bavi još jednom inačicom jezika<br />
BASIC koju su nazvali MS Small Basic i koju možete<br />
potpuno besplatno skinuti s Microsoftovih web stranica.<br />
Cijeli paket ima oko pet megabajta, a čak i nakon<br />
instalacije neće narasti na više od šest i pol megabajta.<br />
Idealno za svakog tko poželi naučiti nešto o<br />
programiranju Windows aplikacija, zar ne<br />
Jednostavna instalacija<br />
Prije nego što krenemo dalje, ipak ćemo napomenuti<br />
kako vam za pravilan rad treba i .NET 3.5 podrška,<br />
no to za najveći broj korisnika Windowsa neće biti<br />
problem jer su odgovarajući framework već dobili ili u<br />
obliku automatske nadogradnje ili s nekom drugom<br />
aplikacijom, tako da prethodni zaključci o maloj veličini<br />
MS Small Basica i dalje stoje. U usporedbi s drugim<br />
Microsoftovim produktima instalacija je upravo<br />
nevjerojatno kratka. Na iole bržem računalu sve će biti<br />
gotovo praktično čim pokrenete instalacijsku datoteku,<br />
nakon čega smjesta možete započeti s radom. Baš<br />
onako kako smo navikli s originalnim Quick Basicom<br />
ili drugim sličnim jezicima. Sve to ima, međutim, i<br />
svoju manje dobru stranu, pa se tako MS Small Basic<br />
ne može pohvaliti pretjerano velikim vokabularom<br />
ključnih riječi i funkcija. Jezik je zaista minimalistički<br />
i ne možete očekivati kako ćete pomoću njega kreirati<br />
aplikacije zahvaljujući kojima više nećete morati zarađivati<br />
za život. No to mu i nije namjera. Osnovna svrha<br />
jest privući još više potencijalnih programera pod Windowsovo<br />
okrilje, a pritom se naročito cilja na one najmlađe<br />
za koje malen vokabular uopće nije nedostatak.<br />
80 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Grafički prozor djeluje puno zanimljivije, no njegova je izrada bila<br />
jednako jednostavna kao izrada tekstualnog prozora<br />
Zadnja verzija ponešto je “razbila” kompatibilnost s prijašnjim<br />
verzijama, no to ne bi trebao biti prevelik problem jer su sve greške<br />
lako vidljive<br />
Ako ste instalirali MS Small Basic i želite pogledati naš<br />
testni program, kliknite na Import i upišite “NKC280”.<br />
Morate biti povezani na Internet<br />
Ako niste povezani na Internet, prethodna operacija<br />
neće vam uspjeti, pa ćete dobiti odgovarajuću poruku<br />
Štoviše, može ga se smatrati i svojevrsnom prednošću<br />
jer olakšava rad i gotovo uvjetuje brzo prihvaćanje svega<br />
što MS Small Basic pruža.<br />
Jezik je “dogurao” do verzije 0.3.1 i sad se s njim<br />
može već napraviti dosta, a sudeći po svemu što se<br />
može naći na svjetskoj mreži, najčešće se koristi za<br />
izradu jednostavnih igara i izradu aplikacija koje prikazuju<br />
njegove sasvim pristojne grafičke sposobnosti.<br />
Što je prava šteta, jer on ima i drugih sposobnosti,<br />
kao što je, primjerice, mogućnost skidanja slika s<br />
Flickra, a naročito je zanimljivo što se te sposobnosti<br />
svakom novom verzijom stalno povećavaju i unapređuju.<br />
Problem je samo u tom što se Microsoft ipak<br />
ne može posve riješiti svog načina rada, pa tako ova<br />
verzija potpuno mijenja ponašanje nekih funkcija iz<br />
prijašnjih verzija. To bi se još moglo “progutati” da<br />
je riječ o relativno minornim funkcijama, no autori<br />
jezika odlučili su promijeniti i poneku osnovnu funkciju,<br />
pa tako dobar broj aplikacija koje su koristile<br />
GraphicsWindow sad moraju biti prilagođene novoj<br />
funkciji Shapes. Nikakav problem za nove korisnike<br />
koji tek uče jezik, ali dodatni posao za sve one koji su<br />
ekstenzivno koristili staru funkciju. Prihvatit ćemo,<br />
ipak, ovakvo stanje stvari jer je riječ o jeziku koji se<br />
tek razvija i pitanje je gdje će se uopće zaustaviti jer<br />
je već sad, u ovako ranoj fazi, narastao s četrnaest<br />
osnovnih komandi i funkcija na dvadeset i pet. Lako<br />
je moguće da opet pobijedi Microsoftovo dograđivanje<br />
funkcija, pa da za godinu dana MS Small Basic<br />
ostane malen samo po imenu, ali ne i po veličini datoteka<br />
i funkcijama.<br />
IntelliSense<br />
Razvojni sustav unutar kojeg se možete pozabaviti<br />
jezikom MS Small Basic prilično je simpatičan i za razliku<br />
od modernih IDE sustava plijeni upravo svojom<br />
jednostavnošću, a ne treba zanemariti ni velike, lijepo<br />
obojene ikone kao stvorene za nadobudne buduće<br />
programere. Uglavnom, cijeli ekran odiše jednostavnošću<br />
kakvu već dugo nismo vidjeli kod sličnih sustava, a<br />
ujedno ne možemo reći da nešto bitno nedostaje. Sve<br />
što vam treba lako je dostupno, a svi će programeri, od<br />
početnika pa sve do iskusnih veterana, pozdraviti sustav<br />
IntelliSense koji vam itekako pomaže ne samo da naučite<br />
jezik, nego i da ga ispravno iskoristite. IntelliSense<br />
prihvatit ćete učas i već nakon kratkog vremena shvatit<br />
ćete kako ga koristite i više nego što ste to očekivali. Iako<br />
je glavni razlog ugradnje ovog sustava pomoći u tom<br />
da korisniku uvelike olakša život, jasno je da postoje i<br />
drugi razlozi. Isti sustav koristi i Visual Studio, pa je lako<br />
očekivati kako će novopečeni korisnik MS Small Basica<br />
u jednom trenutku ipak poželjeti nešto više, a onda je<br />
korak prema produktima Visual Studio nekako logičan i<br />
obzirom na nultu cijenu izdanja Express posve logičan.<br />
Microsoftova benevolentnost ipak ne ide tako daleko<br />
kako biste na brzinu mogli pomisliti. Neovisno o tom<br />
MS Small Basicu možemo dati čistu četvorku - ne samo<br />
zbog toga što zaista obavlja dobar posao, nego i zbog<br />
same ideje koja će sigurno povećati Windowsovu programersku<br />
zajednicu. Tko zna, možda današnji početnik<br />
u Small Basicu za koju godinu postane autor neke<br />
nove, zanimljive i velikom broju ljudi korisne aplikacije.<br />
<br />
Barney<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
81
Softver<br />
Astrofotografija<br />
DeepSkyStacker 3.2.2<br />
Fotografiranje dalekih galaksija i nebula lak je posao s ovim programom<br />
DeespSkyStacker podržava osnovnu obradu formata TIFF<br />
Fotografije možete spajati na više načina, ovisno o<br />
svojim potrebama<br />
Ustupio<br />
Luc Coiffier<br />
http://deepskystacker.<br />
free.fr/english/index.html<br />
Cijena<br />
besplatan<br />
ZA<br />
dobar sustav pomoći,<br />
logično sučelje<br />
PROTIV<br />
ništa značajno<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
Astrofotografija oduvijek je bila nešto čime su<br />
se mogli baviti samo profesionalci. Pomoću<br />
ovog programa - koji koristi kompleksnu<br />
metodu preklapanja snimaka, značajno smanjuje<br />
šum i otklanja druge smetnje s fotografije - sada je<br />
moguće napraviti sasvim lijepe fotografije noćnog<br />
neba i u kućnoj radinosti. Kako program koristi slike<br />
zvijezda kao referentne točke, ne morate imati čak<br />
niti uređaj za navođenje. Sve potrebne kalkulacije<br />
program će izvesti umjesto vas.<br />
Sirova snaga fotografije<br />
Program može raditi s JPG datotekama, ali se preporučuje<br />
rad s formatom RAW. RAW zapis preslika<br />
je onog što je senzor aparata snimio, i to bez ikakve<br />
obrade. Na taj način sačuvan je svaki, pa i najfiniji<br />
detalj koji bi se u procesu obrade formata RAW u<br />
JPG izgubio. Rad s formatom RAW slike zahtijeva<br />
snažno računalo i veliku količinu radne memorije.<br />
Vlasnici računala s procesorima koji imaju više<br />
jezgri osjetit će značajno ubrzanje u obradi jer ih je<br />
program u stanju prepoznati i iskoristiti do maksimuma.<br />
Kako bi ovaj program mogao napraviti finalnu<br />
sliku, potrebno je snimiti tri seta fotografija. Na<br />
jednoj će se nalaziti snimka zvjezdanog neba (light<br />
frames). Drugi tip snimke bit će snimke načinjene u<br />
apsolutno istim uvjetima, ali će na leću biti stavljen<br />
zaštitni poklopac (dark frames). Zadnji tip fotografije<br />
je offset frame, a on se pravi sa zaštitnim poklopcem<br />
preko leće, ali s najbržom mogućom ekspozici-<br />
jom koju dotični aparat nudi. S ovim ste stvorili sve<br />
preduvjete za finalnu kompoziciju fotografije.<br />
Čarobnjak na svakom koraku<br />
Nakon što ste učitali sva tri seta slika u program, potrebno<br />
je ih je sve označiti opcijom Check all i odabirom<br />
opcije Register checked pictures obrada može<br />
započeti. Kroz cijeli postupak vodi vas čarobnjak koji<br />
ukratko objašnjava pojedine opcije te njihove prednosti<br />
i mane. Na taj način uz minimum truda i znanja<br />
možete dobiti najbolji mogući rezultat. Kako broj fotografija<br />
raste, tako se povećava i odnos signal - šum.<br />
Što je taj omjer veći, to će i rezultat biti bolji. Stoga vam<br />
savjetujemo da snimite barem po 20 fotografija iz svakog<br />
seta slika. Rezultat obrade snima se u format TIFF i<br />
tako stvorena slika imat će veličinu od 50 do 150 MB.<br />
Finalna obrada<br />
Nakon što je program učitao finalnu datoteku, Deep-<br />
SkyStacker nudi limitirani oblik obrade TIFF slike.<br />
Mnogim korisnicima smeta što je slika koja se dobije<br />
nakon obrade potpuno mračna i na njoj se ne vidi ništa<br />
osim najsjajnijih zvijezda. Pomoću dostupnih kontrola<br />
možete kontrolirati kanale boja (RGB) te osvjetljenje<br />
i zasićenost boja na cijeloj fotografiji. Ovaj tekst daje<br />
samo osnovne upute koje su vam potrebne da biste<br />
uspješno kreirali svoju prvu fotografiju neba. S vremenom<br />
ćete moći kreirati znatno bolje slike pomoću<br />
mnoštva kombinacija i opcija što ih ovaj program nudi.<br />
<br />
Predrag Kurtović<br />
82 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
83
Softver<br />
Uređivanje zvuka<br />
Adobe<br />
Soundbooth CS4<br />
Predstavljaju li vam cijena i kompleksnost Adobeova Auditiona prevelik zalogaj, bacite pogled na<br />
neke od mogućnosti njegova mlađeg brata, Soundbootha CS4<br />
Radnu površinu u cijelosti možete prilagoditi potrebama projekta<br />
Panel Tasks vrlo ćete često<br />
susretati, jer objedinjuje pet<br />
najčešće korištenih funkcija<br />
USTUPIO<br />
Adobe Systems<br />
Incorporated<br />
www.adobe.com<br />
CIJENA<br />
199 / 79 USD<br />
(full / upgrade)<br />
ZA<br />
jednostavnost, format<br />
ASND, transkribiranje<br />
audiozapisa<br />
PROTIV<br />
ograničeno editiranje u<br />
višekanalnom okruženju<br />
OCJENA<br />
Jednostavnost prije svega<br />
Po uzoru na ostale Adobeove aplikacije, sučelje Soundbootha<br />
CS4 prilično je lijepo osmišljeno, vrlo pregledno<br />
i privikavanje na rad ne bi trebalo potrajati više<br />
od nekoliko trenutaka. Ovisno o odabranom načinu<br />
organizacije radne površine moći ćete se jednostavno<br />
orijentirati među najčešće korištenim alatima koji su<br />
uredno posloženi u panele. Svaki panel možete izdvojiti,<br />
proizvoljno premještati ili mu promijeniti veličinu<br />
kako biste dodatno radnu površinu prilagodili potrebama<br />
konkretnog projekta. Po defaultu središnji dio glavnog<br />
prozora rezerviran je za Editor, koji služi prikazu<br />
zvučnog zapisa, selektiranju njegova određenog dijela,<br />
ali i brzom uređivanju (npr. click and drag pristupom<br />
funkciji fade in/out, “trimanju” ili podešavanju glasnoće<br />
audiozapisa). Kako je u Soundboothu naglasak<br />
stavljen na brzinu i jednostavnost, panel s kojim ćete se<br />
vrlo često susretati jest Tasks, koji objedinjuje pet najaaaaa<br />
Iako će poveći broj korisnika vičnijih radu s aplikacijama<br />
za obradu zvuka na spomen tvrtke<br />
Adobe bez previše razmišljanja uprijeti prstom<br />
u Audition i pomalo se nostalgično prisjećati njegova<br />
prethodnika (legendarnog Cool Edita Pro), iz<br />
iste nam tvrtke dolazi još jedan program namijenjen<br />
audioeditiranju - Soundbooth. Pored očite razlike<br />
u cijeni (349 dolara za Audition, odnosno 199<br />
dolara za Soundbooth), razlika između ovih dvaju<br />
programa ponajviše se očituje u njihovoj namjeni.<br />
Naime, za razliku od Auditiona, koji će zbog svojih<br />
mogućnosti redovito biti izbor audioprofesionalaca,<br />
Soundbooth je namijenjen svima onima koji<br />
nisu izravno povezani s glazbenom produkcijom<br />
i njezinim tehnikama, već su im u obavljanju njihovih<br />
poslova (poput videoeditiranja, dizajniranja<br />
itd.) ključne brzina i jednostavnost uređivanja<br />
zvučnih zapisa.<br />
84 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Spektralni način prikaza iskoristite za uklanjanje neželjenih zvukova<br />
Prebacivanje iz jednokanalnog u višekanalni način rada vrlo je<br />
jednostavno<br />
češće korištenih funkcija. Pored vrlo praktične opcije<br />
ujednačavanja glasnoće svih ili samo nekih zvučnih<br />
zapisa u projektu, Soundbooth omogućuje i promjenu<br />
brzine izvođenja audiozapisa, odnosno njegove<br />
frekvencije, kao i kreiranje loopova. Međutim, posebno<br />
bismo izdvojili dvije funkcije koje bi mogle biti iznimno<br />
korisne prilikom uklanjanja neželjenih pozadinskih<br />
zvukova u snimci. Naime, zahvaljujući spektralnom načinu<br />
prikaza, vizualnom usporedbom određenih boja<br />
moguće je identificirati različite karakteristike zvučnog<br />
zapisa, što omogućuje da neželjene zvukove, poput<br />
zvonjave mobitela, automobilske trube ili alarma, koje<br />
ste slučajno snimili elegantno selektirate i uklonite. Isto<br />
tako, u svega nekoliko klikova mišem audiozapis možete<br />
jednostavno očistiti od šumova, pucketanja ili drugih<br />
neželjenih zvučnih artefakata.<br />
Zvučni dokument<br />
U odnosu na prethodnu verziju Soundbootha primijetili<br />
smo da je u Editoru omogućeno prebacivanje<br />
iz jednokanalnog u višekanalni način rada, pa ćete u<br />
istom projektu moći kombinirati i više zapisa, odnosno<br />
njihovih dijelova (primjerice, slobodno ih premještati iz<br />
jednog kanala u drugi) te kreirati kompleksnije uratke.<br />
Međutim, iako biste i u višekanalnom okruženju mogli<br />
obaviti neke osnovne zahvate na pojedinom zapisu<br />
(npr. prilagoditi mu glasnoću, proizvoljno rezati i lijepiti<br />
njegove dijelove), valja napomenuti da ćete za bilo<br />
kakve dodatne radnje uvijek morati prebacivati zapis u<br />
jednokanalni način rada.<br />
Kako bi u cijelosti omogućio tzv. nedestruktivno editiranje,<br />
Adobe je u Soundbooth CS4 ugradio podršku<br />
za format ASND (Adobe Sound Document) kojim je<br />
moguće u bilo kojem trenutku pohraniti cijeli projekt,<br />
ali i listu svih kreiranih slika stanja (snapshots) koje<br />
služe kao točke vraćanja. Na taj biste način mogli posve<br />
bezbrižno eksperimentirati projektom (npr. izbaciti pojedine<br />
audiozapise, isprobati različite efekte) te kreirati<br />
nekoliko različitih verzija njegova uređivanja bez imalo<br />
straha od eventualnih kobnih posljedica po uradak, jer<br />
uvijek postoji mogućnost povratka na neku od ranijih<br />
točaka. Isto tako, projekt spremljen u ovom formatu<br />
Soundbooth CS4 omogućuje transkribiranje audiozapisa, kao i pretraživanje<br />
transkripta<br />
možete ubaciti u Adobeov Premiere Pro, After Effects ili<br />
Flash Professional.<br />
Transkripcija audiozapisa<br />
Iako bismo mogli izdvojiti još poneku korisnu opciju,<br />
primjerice preview zvučnog zapisa sa željenim stupnjem<br />
kompresije prije njegova spremanja u format<br />
MP3, daleko najzanimljiviju novost Soundbootha CS4<br />
predstavlja mogućnost transkribiranja audiozapisa,<br />
kao i pretraživanja transkripta. Međutim, kako će rezultati<br />
prepoznavanja izgovorenih riječi ponajviše ovisiti<br />
o razgovijetnosti izgovora, nemojte očekivati velika<br />
čuda ukoliko ne raspolažete dovoljno “čistim” zapisom.<br />
Naime, pored šumova, na točnost rezultata prepoznavanja<br />
mogla bi utjecati iole glasnija glazbena pozadina,<br />
ali i bilo kakvo drugo preklapanje s govorom u istom<br />
zapisu.<br />
Naposljetku, osvrnimo se ukratko i na praktičnu stranu.<br />
Kao što se od programa jednog tako renomiranog<br />
proizvođača moglo i očekivati, Soundbooth CS4 pokazao<br />
se vrlo stabilnim prilikom rada na kompleksnijim<br />
testnim projektima brzo izvršavajući zadane procese.<br />
Solidan broj efekata, lista podržanih formata, jednostavnost<br />
korištenja, ali i relativno podnošljivi hardverski<br />
zahtjevi samo potvrđuju vrlo dobar ukupan dojam.<br />
<br />
Gordan Struić<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
85
Softver<br />
Multimedija<br />
XBMC Media<br />
Center 8.10<br />
Programi za kućne multimedijalne centre dobili su veliku konkurenciju<br />
USTUPIO<br />
xbmc.org<br />
www.xbmc.org<br />
CIJENA<br />
besplatan<br />
ZA<br />
sučelje, proširivost,<br />
stabilnost<br />
PROTIV<br />
nepostojanje podrške za<br />
snimanje TV programa<br />
OCJENA<br />
Evolucija<br />
Zalaskom Xboxa projekt XBMC prešao je granice<br />
konzole i postao dostupan za veći broj operativnih<br />
sustava i platformi, a sve u duhu Open Sourcea. U<br />
trenutnoj verziji program je dostupan u inačicama<br />
za operativne sustave Windows, Linux i Macintosh<br />
(uključujući u Apple TV) te postoji live izdanje utemeljeno<br />
na bootabilnoj Linux inačici koje služi za<br />
isprobavanje programa prije konačne instalacije. Inačica<br />
za konzolu Xbox još se uvijek razvija, ali je pitanje<br />
do kada jer zahtijeva mnogo više vremena za razvoj i<br />
optimizacije, ponajprije zbog ograničenog hardvera.<br />
S obzirom da XBMC nije službeno podržana Microsoftova<br />
aplikacija, za pokretanje iste potrebno je imati<br />
ugrađen mod čip. Prva najveća zamjerka programu<br />
je nemogućnost praćenja TV programa te snimanja<br />
istog, što je već dulje vrijeme standardna mogućnost<br />
ostalih programa u ovoj kategoriji. XBMC jednostavaaaaa<br />
Gledano s povijesne distance, Microsoftova<br />
prva igraća konzola Xbox jednostavno nije<br />
imala sreće. Tehnički možda malo kvalitetnija<br />
od svoje konkurencije, nažalost se pojavila na<br />
tržištu u vrijeme Sonyjeva Playstationa 2 i Nintendove<br />
konzole GameCube. Uzmemo li u obzir i Microsoftovo<br />
neiskustvo na tom području, jasnije je zašto<br />
je konzola kao igraći sustav relativno loše prošla. Isto<br />
tako, Microsoftu je generirala uglavnom gubitke. S<br />
druge strane, zbog svoje arhitekture i sustava temeljenog<br />
na standardnom <strong>PC</strong> hardveru i operativnom<br />
sustavu Windows, programiranje za istu pokazalo se<br />
lakšim nego za ostale konkurentske konzolne sustave.<br />
Posljedica je prilično velik broj emulatora starijih<br />
igraćih platformi, kao i prvih verzija XBMC softvera<br />
koji je prosječnu konzolu pretvarao u vrhunski kućni<br />
zabavni centar na kojem smo mogli igrati igre, gledati<br />
filmove i fotografije te preslušavati glazbu.<br />
86 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
XBMC Media centar poslužit će i kao glazbeni sustav<br />
Preglednik slika nije najbolji na svijetu, ali može dobro poslužiti svrsi<br />
Dodatak za pregled vremenske prognoze sa servisa Weather.com<br />
Podrška za Apple Movie Trailers izvedena je kao dodatak u Pythonu<br />
no ne prepoznaje ugrađenu TV karticu u računalu i<br />
time mnogo gubi na upotrebljivosti te će određeni<br />
broj korisnika odbiti već u startu, što bi bila velika<br />
šteta jer kvaliteta ostatka programa dobrim dijelom<br />
nadoknađuje ovaj nedostatak.<br />
Multimedija svih formata<br />
XMBC Media Center u stanju je prikazati slikovne,<br />
audio i video datoteke svih zamislivih formata. Pored<br />
multimedijalnih zapisa na disku omogućena je reprodukcija<br />
ili download audio i video zapisa u streaming<br />
formatu kao što su YouTube za videozapise ili internetske<br />
radijske stanice u formatima Podcast ili SHO-<br />
UTCast. Za ljubitelje glazbe podržano je i slušanje<br />
glazbe sa servisa Last.fm. Istina, za neke od ovih mogućnosti<br />
potrebno je instalirati proširenja, ali ukupno<br />
gledajući zbog jednostavnosti i lakoće instalacije to<br />
predstavlja mali napor obzirom na proširene mogućnosti<br />
koje time dobivamo. Multimedijalne datoteke<br />
fizički se mogu nalaziti na lokalnom tvrdom disku,<br />
mrežnim diskovima, kao i na FTP serverima. Podržan<br />
je, naravno, i format DVD, dok o podršci za Blu-ray<br />
diskove za sada nema mnogo govora, ali to i ne čudi<br />
imamo li u vidu još uvijek relativno malu penetraciju<br />
tog formata u odnosu na sveprisutni DVD standard.<br />
Prilagodba prije svega<br />
Grafičko sučelje programa vizualno je upečatljivo,<br />
a opet jednostavno, pregledno i izuzetno prilagodljivo<br />
pomoću velikog broja dostupnih skinova. Prilagodljivost<br />
i proširivost nisu ograničene isključivo<br />
na izgled, već XBMC-ov sustav plugina baziran na<br />
programskom jeziku Pyton omogućuje proširenje<br />
sustava, primjerice, preglednikom YouTube filmića<br />
ili jednostavnijim igrama. Mogućnosti koje pružaju<br />
proširenja najbolje ćete vidjeti pregledom svih dostupnih<br />
na adresi www.xbmcscripts.com. Domaćim<br />
korisnicima svidjet će se što je program skoro u<br />
potpunosti lokaliziran na hrvatski jezik. Lokalizacija<br />
je izvedena samo za glavni program, dok ćete se za<br />
prijevod proširenja nažalost sami morati potruditi.<br />
Podređeno korisniku<br />
XBMC je sustav koji je već mnogo godina u razvoju<br />
i to je vidljivo na svakom dijelu aplikacije. Uloženo<br />
je mnogo vremena i truda grupe te je uistinu teško<br />
naći zamjerke izuzev neshvatljivog nepostojanja<br />
podrške za gledanje i snimanje TV programa. Nije<br />
li vam ta mogućnost neophodna, ovaj je program u<br />
stanju ispuniti svaku vašu želju i potrebu.<br />
<br />
Željko Draščić<br />
XBMCova djeca<br />
O kvaliteti XBMC-a mnogo govori i činjenica da nekoliko iznimno kvalitetnih programa<br />
za HT<strong>PC</strong> sustave svoje porijeklo vuče iz njegova programskog koda, a u mnogim<br />
su dijelovima s njime još uvijek i kompatibilni. MediaPortal (www.team-mediaportal.<br />
com) kao projekt odvojio se još 2004. godine, da bi tek nedavno zaživio u verziji 1.0<br />
donoseći sa sobom i podršku za praćenje i snimanje TV programa. Za sada postoji<br />
isključivo u inačici za operativni sustav Windows. Plex (www.plexapp.com) i Boxee<br />
(www.boxee.tv) dva su novija projekta nastala odvajanjem od projekta XBMC, a prema<br />
svemu sudeći pred njima stoji svijetla budućnost.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
87
Softver<br />
Web preglednik<br />
Internet Explorer 8<br />
Krajem ožujka, potiho, na naša se računala ušuljala najnovija i možda najznačajnija varijanta Internet<br />
Explorera, svakako najpopularnijeg browsera današnjice<br />
Brz pregled thumbnailova svih trenutno otvorenih web stranica poznajemo još od<br />
Opere. Sad ga imate i u Internet Exploreru 8<br />
Nova verzija Internet Explorera samo je na prvi pogled<br />
jednaka staroj. Ispod haube nalazi se dosta novih<br />
elemenata<br />
Specifikacije<br />
Intel Core 2 Duo, 2,4<br />
GHz ili više, 1 GB RAM-a,<br />
Windows XP<br />
Ustupio<br />
Microsoft<br />
www.microsoft.com/ie8<br />
Cijena<br />
besplatno<br />
Za<br />
nova funkcionalnost,<br />
kompatibilnost<br />
Protiv<br />
brzina s više otvorenih<br />
siteova<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
Instalacija je jednostavna, no budite pripravni da pričekate<br />
dok se skinu svi potrebni dijelovi nove aplikacije.<br />
Osnovna je instalacijska datoteka velika svega<br />
šesnaest megabajta, no ako iole poznate Microsoftove<br />
načine rješavanja downloada, bit će vam smjesta jasno<br />
da nećete proći jeftino i bezbolno. Sve skupa ovisit će<br />
o brzini vaše veze s Internetom, no za razliku od nekih<br />
prijašnjih verzija gubitak vremena neće biti prevelik.<br />
Više ćete izgubiti na odgovaranje na različita pitanja<br />
koja će pomoći pri postavljanju osnovnih radnih parametara<br />
nego što ćete čekati da se s Mreže skine sve što<br />
IE 8 zahtijeva. Na ta pitanja možete odgovoriti i kasnije,<br />
odnosno radne parametre možete postaviti na klasičan<br />
način, pa Microsoftova ponuda da se dio tog posla<br />
obavi odmah tijekom instalacije može djelovati pomalo<br />
čudno, naročito ako IE 8 instalirate kao potpuni početnik<br />
koji još ni ne shvaća što različiti parametri znače<br />
i što mogu donijeti, a što oduzeti od vašeg surferskog<br />
doživljaja.<br />
Vraćanje k pameti<br />
Drago nam je što su autori preglednika ponovno vratili<br />
favorites toolbar koji je u verziji 7 bio isključen i morali<br />
ste ga posebno uključivati. Zašto su ga u toj verziji<br />
maknuli valjda je jasno samo onom tko je donio tu<br />
odluku, a da je odluka bila pogrešna dobro pokazuje<br />
i vraćanje toolbara natrag na odgovarajuće mjesto<br />
gdje će svakako biti od velike koristi i nimalo štete.<br />
Uostalom, uključivanje favorites toolbara bio je jedan<br />
od prvih postupaka svakog iole iskusnijeg korisnika Internet<br />
Explorera 7, pa inicijalno uključivanje u verziji 8<br />
svakako pozdravljamo. Favorites toolbar dobio je i neke<br />
nove, korisne funkcije poput tipke koju je dovoljno kliknuti<br />
samo jednom i već ste dodali web site na kojem<br />
se upravo nalazite. Puno jednostavnije od klasičnog<br />
dodavanja u veliku listu favorita i kasnijeg slaganja na<br />
mjesto na kojem taj link zaista želite imati. Otvorite li<br />
više web stranica unutar istog prozora, pojavit će se odgovarajući<br />
broj tabova (tabbed browsing), što nije ništa<br />
novo, ali će tabovi s istog skupa stranica biti označeni<br />
istom bojom, što uvelike olakšava snalaženje i sigurni<br />
smo kako će i proizvođači drugih preglednika u sljedećim<br />
verzijama sigurno krenuti tim putem. Kako više<br />
otvorenih stranica može rezultirati i nešto težim snalaženjem,<br />
dodana je mogućnost brzog pregleda, gdje se<br />
na jednom ekranu mogu vidjeti mini slike (thumbnails)<br />
stranica koje se upravo prikazuju, a moguće je dobiti<br />
i tekstualnu listu iz koje se onda brzo može aktivirati<br />
željeni tab. Kad otvarate novu praznu stranicu, na njoj<br />
će se pojaviti mogućnost izbora otvaranja prethodno<br />
zatvorenih stranica, početka takozvanog privatnog rada<br />
ili pokretanja određenih aktivnosti na bazi teksta koji<br />
smo već kopirali s drugih stranica.<br />
Traganje<br />
IE 8 napokon je dostigao konkurenciju kad je u pitanju<br />
automatsko sugeriranje linkova dok ih ukucavamo u<br />
adresno polje (address bar). Elementi sugestije prili-<br />
88 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Softver<br />
Povezane web stranice označene su tabovima istih boja. Simpatično i u praksi vrlo korisno rješenje<br />
Način InPrivate kod kojeg se ništa ne bilježi prilikom surfanja, što bi trebalo zaštititi<br />
korisnika od kasnijeg špijuniranja<br />
Sugestije ovise o tom upisujete li adresu ili počinjete<br />
pretragu, a format prikaza lako je čitljiv i teško da ćete<br />
promašiti željeni link<br />
kom upisa adrese ovise o tom na kojim ste stranicama<br />
već bili (ne samo tijekom tog dana) i koje favorite već<br />
imate zabilježene. Pri upisivanju u polje za pretragu<br />
sve će ovisiti o search engineu i povijesti vašeg surfanja.<br />
Koristite li Windows XP, morat ćete instalirati<br />
Microsoftov desktop search - inače od lijepih sugestija<br />
za pretragu neće biti ništa. Same sugestije nisu bitno<br />
drugačije od konkurencije, ali je Microsoft ugradio<br />
dodatnu funkcionalnost koju je nazvao Visual Search i<br />
Live Search. Kod prvog sustava nude vam se i slike (ako<br />
ih search engine ima), dok kod drugog sustava možete<br />
pritiskom na jednu tipku promijeniti pretragu s Googlea<br />
na Yahoo ili na Microsoftov search engine. Na taj<br />
način jednostavno i efikasno možete brzo pronaći što<br />
vam treba čak i kad pojedine pretrage iz samo njima<br />
znanih razloga kriju neke od rezultata. Novi dodatak<br />
su akceleratori koji mogu pokrenuti određenu akciju<br />
koristeći tekst koji smo označili za kopiranje. U tom<br />
trenutku uz njega će se pojaviti mala svijetloplava ikona<br />
iza koje se krije lista opcija (akcija) koje možemo<br />
pokrenuti. Tako označeni tekst možemo poslati kao<br />
e-mail, možemo ga poslati na blog, a možemo ga, ako<br />
je riječ o imenu mjesta, prikazati u novom prozoru na<br />
mapi. Što se može učiniti ovisi o tom što ste definirali,<br />
ali i o tom što sama stranica nudi, iz čega proizlazi<br />
kako će tek o autorima stranica ovisiti maksimalne<br />
mogućnosti ove tehnologije. Osnovni akceleratori<br />
mogu se podesiti već tijekom instalacije Internet<br />
Explorera 8, no možete ih dodati i prilagoditi i kasnije,<br />
kad vam to možda više odgovara.<br />
Svakom svoje<br />
Iako na prvi pogled djeluje gotovo istovjetno prethodnoj<br />
verziji 7, novi preglednik donosi dosta promjena<br />
ispod haube, a one se prije svega očituju u većoj stabilnosti<br />
i većoj kompatibilnosti sa standardima, tako da je<br />
Internet Explorer 8 sad kudikamo bliži i bolji protivnik<br />
glavnom konkurentu, poznatom Firefoxu. Osim tih<br />
najvažnijih parametara, promjene su se dogodile i na<br />
Koristite li već Windows 7, nemate sreće. Taj sustav već<br />
ima jednu verziju aplikacije IE 8, ali zadnja verzija vam<br />
je nedostupna<br />
elementima koji unapređuju navigaciju, pretraživanje,<br />
privatnost i općenito sigurnost u radu. Sve to trebalo bi<br />
zadržati prednost koju Internet Explorer još uvijek ima,<br />
a naravno da Microsoft očekuje kako će možda i vratiti<br />
dio korisnika ili barem preuzeti nove korisnike koji tek<br />
trebaju odabrati preglednik koji će najčešće koristiti.<br />
Nakon prvih nekoliko dana korištenja konačne verzije<br />
imamo dojam da su Microsoftova očekivanja ponešto<br />
pretjerana jer se pokazalo da je IE 8 još uvijek sporiji od<br />
Firefoxa, a također se ne može govoriti ni da je brži od<br />
drugih konkurenata kao što su Opera, Safari 4 ili Chrome.<br />
Dosta tog ovisi o tipu stranice koja se prikazuje, no<br />
najveće usporenje javlja se u trenucima kad je browser<br />
zaista opterećen. U trenucima kad otvorimo velik broj<br />
stranica i kad se intenzivno prebacujemo s jedne na<br />
drugu. Stoga ćemo zaključiti kako je za napredne korisnike<br />
Firefox još uvijek bolji izbor. Korisnici koji ne<br />
namjeravaju previše opteretiti preglednik i koji se lako<br />
“hvataju” na novu funkcionalnost uglavnom bi trebali<br />
biti zadovoljni.<br />
<br />
Barney<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
89
Softver<br />
Alat za pozicioniranje prozora<br />
WinSplit Revolution 9<br />
Drastičnim povećanjem veličine i rezolucije ekrana pojavila se potreba za naprednijim upravljanjem<br />
veličinom prozora aktivnih programa koje nema smisla pokretati u maksimiziranim prozorima<br />
Jednim pritiskom tipki do savršeno pozicioniranih prozora<br />
Podešavanje predefiniranih veličina i<br />
pozicija prozora<br />
Ustupio<br />
WinSplit Revolution,<br />
www.winsplitrevolution.com<br />
Cijena<br />
besplatno<br />
ZA<br />
olakšava rad na<br />
monitorima velike<br />
rezolucije, jednostavnost<br />
PROTIV<br />
ništa posebno<br />
Ocjena<br />
aaaaa<br />
Većina web stranica napravljena je tako da se<br />
svojom širinom od oko 960 piksela može bez<br />
horizontalnog scrolla prikazati na monitorima<br />
rezolucije 1024x768 (17-inčni monitori). To je, naime,<br />
rezolucija koja se statistički i dalje vrti na najviše monitora<br />
(40-tak posto). No trend se drastično mijena i sve<br />
je više velikih, wide<strong>screen</strong> monitora čije se rezolucije<br />
kreću oko 1920x1200 piksela.<br />
Suludo je pregledavati web stranice na takvom monitoru<br />
u maksimiziranom web pregledniku. Sa svake<br />
strane imat ćete barem 500 piksela bijele površine koja<br />
ne samo da ne služi ničemu i trati prostor, već i narušuje<br />
izgled web stranice. Očito je da prozor Firefoxa ili<br />
Internet Explorera treba smanjiti na prihvatljivu veličinu.<br />
U upravljanju razmještajem i veličinom prozora<br />
pomoći će vam WinSplit Revolution.<br />
Krajnja jednostavnost<br />
WinSplit Revolution velik je tek nešto preko jednog<br />
megabajta, pa preuzimanje programa i instalacija traju<br />
zaista kratko. Inicijalne postavke dobre su za većinu<br />
korisnika i preporučujemo da ih ne mijenjate dok se ne<br />
počnete aktivno koristiti programom.<br />
Ideja WinSplita krajnje je jednostavna. Kako bismo<br />
optimalno iskoristili monitor i istovremeno na ekranu<br />
prikazali što je više moguće informacija, prozore valja<br />
poslagati tako da se što manje preklapaju. Primjerice,<br />
Outlooku dodijelimo lijevu trećinu monitora, Firefoxu<br />
srednju trećinu, a za Word nam ostane desna trećina.<br />
Istina, za to vam ne treba nikakav program, već samo<br />
miš, ali dok vi mišem odokativno određujete širinu i<br />
natežete prozore, mogli ste samo pritisnuti Ctrl+Alt+5<br />
i Firefox bi bio pozicioniran točno na sredinu ekrana i<br />
podešen na predefiniranu širinu.<br />
Držeći pritisnute tipke Ctrl i Alt, možete pritisnuti bilo<br />
koju tipku na numeričkom dijelu tipkovnice i na taj<br />
način pomaknuti prozor aktivnog programa na željeno<br />
mjesto i promijeniti mu veličinu. Brojka 5 predstavlja<br />
sredinu ekrana, a brojka 3 donji desni kut. Osim mogućnosti<br />
kontroliranja pojedinog prozora, tj. programa,<br />
WinSplit omogućava i pozicioniranje više programa<br />
istovremeno prema predefiniranim obrascima. Primjerice,<br />
sve otvorene programe možete poslagati u mozaik<br />
tako da svaki program zauzme jednu devetinu ekrana.<br />
Sve veličine i pozicije prozora moguće je podešavati,<br />
kao i tipkovničke kratice uz pomoć kojih se postižu željeni<br />
efekti.<br />
Programčić bez kojeg se ne može<br />
Ako imate iole veći monitor, počevši od 22 inča, ovaj<br />
vam program treba, bili vi toga svjesni ili ne. Pravilnim<br />
iskorištavanjem silnih piksela i prikazom što<br />
je moguće više informacija na ekranu istovremeno<br />
povećat ćete produktivnost i olakšati si svakodnevni<br />
rad. Rad s programom je trivijalan, dobro razrađen<br />
i prilagođen maksimalnoj brzini u svakodnevnom<br />
radu. WinSplit na jednostavan će vam način omogućiti<br />
da izvučete maksimum iz svojeg monitora, bez<br />
puno muke i filozofije.<br />
<br />
Gordan Orlić<br />
90 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
91
Internet<br />
Dodavanje vrijednosti<br />
Kupi loš site,<br />
uredi ga i zaradi!<br />
Imate nešto novca i vremena i ne znate kako ih iskoristiti Kupite neki loš web site, uredite ga i prodajte!<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
U<br />
većini europskih zemalja nije neobična<br />
praksa da osobe ulažu novac tako da<br />
kupe malu tvrtku. Štoviše, sve više ljudi<br />
prilično dobro zarađuje tako da osnuju malu<br />
tvrtku, riješe svu potrebnu papirologiju, pokrenu<br />
posao te je nakon tjedan ili dva dana prodaju.<br />
Slično je s nekretninama - kupe zapuštenu kuću,<br />
urede je i nakon toga prodaju uz određenu dobit.<br />
Ovaj se trend, vjerovali ili ne, proširio i na Internet.<br />
Naravno, govorimo u svjetskim razmjerima,<br />
jer je u Hrvatskoj internetsko poslovanje još<br />
sasvim u povojima. Međutim, jednako vrijedi i<br />
za tip internetskog poslovanja kojim se bavimo<br />
u ovom tekstu i koji pomalo ruši onu koncepciju<br />
da je potrebno imati dobru ideju da se zaradi<br />
na Internetu. Prema njemu je, naime, dovoljno<br />
zapaziti tuđu dobru ideju, kupiti je, razviti i na<br />
njoj zaraditi.<br />
Do novca bez puno muke<br />
Dave Hermansen nije imao niti pticu niti krletku<br />
kad je prije tri godine za 1800 dolara kupio online<br />
trgovinu www.bird-cage.com. Na nju je slučajno naišao<br />
surfajući Internetom, vidio da je stranica “jako,<br />
jako loše napravljena” te nagovorio vlasnika da mu<br />
je proda. Redizajnirao ju je, aplicirao jedan od mnogobrojnih<br />
reklamnih sustava s Interneta i pustio<br />
stranicu u promet. Nakon dvije godine, prošlog prosinca,<br />
prodao ju je za 173 tisuće dolara. Time je ovaj<br />
30-godišnjak u manje od 30 mjeseci zaradio oko 171<br />
tisuću dolara od prodaje projekta, plus još oko 150<br />
USD, koliko mu stranica donijela od oglasa i ostalog<br />
internetskog prometa u tom razdoblju (govorimo o<br />
čistom profitu, nakon odbijanja svih izdataka).<br />
Hermansen nije usamljen primjer ove, slobodno<br />
možemo reći nove generacije internetskih poduzetnika<br />
koji za male novce kupuju male i specijalizira-<br />
92 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Internet<br />
ne web stranice što se bave određenim nišama. Iste<br />
onda, ponovo za mali novac, urede i prodaju dalje<br />
pokušavajući pri tome, jasno, što više zaraditi.<br />
Od nekretnina do weba<br />
Ovaj način poslovanja u “pravom” je svijetu odavno<br />
poznat, posebno u području nekretnina. Međutim,<br />
u posljednje se dvije godine sve više preslikava u<br />
virtualni svijet. Zbog relativno jednostavnog načina<br />
zarade postaje sve popularniji, jer se s minimalnim<br />
ulogom može sasvim pristojno zaraditi. Naravno, ne<br />
treba ove “poslovne poduhvate” uspoređivati s Googleovom<br />
akvizicijom YouTubea, Condé Nastovom<br />
kupovinom Wired Newsa za 25 milijuna dolara ili<br />
poslovnom suradnjom kompanije Guardian News<br />
and Media i vlasnika servisa PaidContent teškog 30<br />
milijuna dolara, ali nekoliko stotina ili tisuća dolara<br />
više u džepu nije za podcijeniti.<br />
Štoviše, mnogi od tih takozvanih “trgovaca siteovima”<br />
i računaju s manjim iznosima, pa kupuju veći<br />
broj manjih, loše dizajniranih i pozicioniranih stranica<br />
na Internetu, koje onda preuređuju i optimiziraju,<br />
kako dizajnerski, tako i programerski. Stranice<br />
potom postaju bolje pozicionirane na Internetu,<br />
dobivaju više posjeta i lakše se nalaze pretragom na<br />
tražilicama. Uz moderne internetske oglašivačke<br />
platforme, poput Googleova AdSensea, stranice generiraju<br />
profit, nakon čega ih je lako prodati dalje.<br />
Rast prodaje stranica<br />
Nema službenih podataka o prodaji web siteova, no<br />
broj siteova prodanih na eBayu udvostručio se u posljednjih<br />
pola godine, objavili su iz te tvrtke.<br />
Matt Mickiewicz, osnivač SitePointa, tvrtke na kojoj<br />
se web stranice mogu ponuditi na aukciji, kaže<br />
da se prodaja stranica u posljednjoj godini povećala<br />
čak četiri puta. Prema njemu, najviše uspjeha u<br />
prodaji imaju nišne stranice s bogatim sadržajem i<br />
malom konkurencijom, poput stranica o igračkama<br />
na daljinsko upravljanje, vrtnim roštiljima, ribolovu<br />
na velikim dubinama, bonsai drvcima i tako dalje.<br />
Ključ uspjeha je, dakle, naći stranicu s nišnom tematikom,<br />
nečim što je specifično i zanimljivo određenoj<br />
publici koja u tome u potpunosti uživa. Što<br />
je tematika projekta fokusiranija tim bolje, jer ju je<br />
lakše i jednostavnije popularizirati među ciljanom<br />
publikom, a samim time je i lakše privući oglašivače<br />
koji traže ciljanu publiku.<br />
Stalni posao<br />
Dave Hermansen, bivši vlasnik projekta Bird Cage,<br />
kaže da je idealna stranica za kupnju ona koja ima<br />
fokusiranu temu, veliki search volumen (lako ju je<br />
pozicionirati na vrh različitih pretraga) i malu konkurenciju.<br />
Prije projekta Bird Cage Hermansen je<br />
tako kupio i stranicu s tematikom paintballa te stranicu<br />
posvećenu igračkama na daljinsko upravljanje.<br />
I na njima je profitirao, premda je zarada od nekoliko<br />
desetaka tisuća dolara bitno manja od vrijednosti<br />
posla s projektom Bird Cage. Ipak, zajednički uspjeh<br />
projekata potaknuo je Hermansena da napusti svoj<br />
dotadašnji stalni posao kako bi se posvetio svojoj<br />
novoj karijeri internetskog poduzetnika. Prema riječima<br />
Matta Mickiewicza, osnivača SitePointa, tvrtke<br />
čijim se posredstvom web stranice mogu ponuditi<br />
Celebrity Baby Blog pravi je primjer nišne tematike, a stranica je svom vlasniku<br />
priskrbila milijune<br />
na aukciji, on nije jedini. “Ako imate stranicu vrijednu<br />
milijune američkih dolara, angažirat ćete investicijsku<br />
banku ili brokera za prodaju”, kaže Mickiewicz.<br />
“No, ako imate nešto malo, time se morate sami<br />
baviti. Takvi projekti zahtijevaju puno radno vrijeme,<br />
ali nagrada je velika - možete ih prodati za bilo<br />
koji iznos, od 20 do 220 tisuća dolara.”<br />
Malo statistike i cijena<br />
Gledajući brojke u proteklih šest mjeseci, prosječna<br />
prodajna cijena stranice na eBayu bila je oko 100<br />
dolara. Od zanimljivih nišnih projekata u oko su<br />
nam upali online trgovina specijalizirana za košare<br />
za voće (fruit baskets), kutije za poklone te vrtne<br />
roštilje.<br />
Na tržištu stranica na SitePointu (http://marketplace.sitepoint.com)<br />
našli smo zanimljivu ponudu.<br />
Woman Hair Magazine, čija je tematika jasna iz<br />
imena, na prodaju je za 500 dolara, dok je FindTwist,<br />
aplikacija za Twiter, samo deset dolara. Projekt Start<br />
Tajna je u nišnom pristupu<br />
Iako je tema glavnog teksta kupnja postojećih web stranica i njihovo tweakanje kako<br />
bi kasnije bile prodane za još više novca, svatko može kapitalizirati osnovnu premisu<br />
teme - web stranica s fokusiranom, nišnom tematikom izuzetno je zanimljiva oglašivačima,<br />
ali i većim medijskim kućama za akviziciju.<br />
Uzmimo, na primjer, Celebrity Baby Blog, za koji je ideju njegova vlasnica Danielle<br />
Friedland dobila dok je gledala dodjelu Zlatnog Globusa 2004. godine. Primijetila je<br />
kako među glumicama ima mnogo trudnica koje će uskoro roditi. Kreirala je tako blog<br />
i svi ljubitelji celebrity gluposti dobili su novu, specijaliziranu destinaciju.<br />
Nakon godinu dana na taj je web oko bacio People.com, u njemu pronašao nepopunjenu<br />
nišu poznatih mladih mama i kupio blog. U ovom slučaju cijena nije objavljena,<br />
a neke spekulacije govore i o svoti od nekoliko milijuna dolara.<br />
Takva zarada u Hrvatskoj je još sanak pusti, ali nišne web destinacije svakako imaju<br />
budućnost. Velik broj Hrvata tako luduje za, na primjer, Dungeons and Dragons roleplayem,<br />
biciklizmom, maketama aviona i automobila, određenom vrstom glazbe, filmova<br />
ili knjiga i tako dalje. Sve spomenute teme pretočene u male web stranice brzo<br />
bi i jednostavno prikupile ciljanu publiku te samim time svojim vlasnicima otvorile<br />
mogućnost za zaradu.<br />
I mi imamo primjer za to - naš urednik Gordan Orlić jedan je od tvoraca projekta<br />
Who is hosting this, tražilice web hostinga, koju je prije nekoliko mjeseci prodao međunarodnoj<br />
online marketinškoj tvrtki Quality Nonsense.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
93
Internet<br />
Dodavanje vrijednosti<br />
Na servisu SitePoint broj web stranica koje se nude na aukciji povećao<br />
se čak četiri puta u posljednjoj godini<br />
WhoIsHostingThis hrvatski je primjer kako nišne web stranice i servisi<br />
mogu postati izuzetno uspješni<br />
Dave Hermansen kupio je www.bird-cage.com za 1800, a prodao za<br />
173 tisuće dolara<br />
Woman Hair Magazine, čija je tematika jasna iz imena, u vrijeme<br />
pisanja teksta bio je na prodaju za 500 USD<br />
Your Own Garden u dva je sata na aukciji otišao sa<br />
40 na 83 USD, dok je stranica sa savjetima za vježbanje<br />
kod kuće, tipično američki hobi, stavljena na<br />
aukciju isti dan kad je napravljena - imala je četiri<br />
teksta, a cijena joj je s deset narasla na 93 dolara u<br />
nekoliko sati.<br />
Ne postoji posebno pravilo koja je prava cijena<br />
za ove male web projekte, ali jasno je da variraju.<br />
Projekti koji su na tržištu duže vremena, na primjer<br />
pola godine ili godinu dana, imaju veću vrijednost<br />
iz dva razloga - jedan je samo vrijeme koliko postoje<br />
i publika koju su generirali, a drugi je mogućnost<br />
realne procjene koliko projekt vrijedi i kolika mu je<br />
cijena. Takvi projekti prodaju se za svote koje su od<br />
dva do pet puta veće od kvartalnih, polugodišnjih ili<br />
godišnjih prihoda.<br />
Zamke poslovanja<br />
Do sada smo naveli cijeli niz pozitivnih elemenata<br />
ove nove vrste internetskog poslovanja, kao i neke<br />
primjere uspjeha. Naravno, cijela priča ima i svoje<br />
naličje te krije cijeli niz zamki za potencijalne zainteresirane.<br />
Prva zamka svakako je u pravoj procjeni<br />
vrijednosti projekta - ako je na Internetu kratko,<br />
teško je realno procijeniti njegovu vrijednost. Drugi<br />
problem je u činjenici što mnogi vlasnici web stranica<br />
lažiraju podatke o broju posjeta, prometu i<br />
generiranoj vrijednosti kako bi umjetno podigli<br />
cijenu. Stoga treba biti izuzetno oprezan prilikom<br />
kupnje relativno novog projekta. Treći problem<br />
upravo je u manipulaciji brojem posjeta i inkorporiranju<br />
generatora prometa, čime se umjetno podiže<br />
vrijednost stranice. Dodatni problem u ovoj situaciji<br />
je i činjenica što pravni sustav u većini europskih<br />
zemalja ne poznaje ovu vrstu prijevare, u kojoj<br />
platite web stranicu više nego što ona zaista vrijedi,<br />
zbog zablude ili malicioznog ponašanja prethodnog<br />
vlasnika, kojem je manipuliranje vrijednošću<br />
stranice zapravo put do lakog bogaćenja. Međutim,<br />
ako ste pažljivi i potpuno posvećeni ovom tipu internetskog<br />
poslovanja, iskustva mogu biti više nego<br />
pozitivna. Čovjek s početka priče, Dave Hermansen,<br />
tako se nedavno nagradio za uspjeh s projektom<br />
Bird Cage kupnjom papagaja Sunnyja. Prije nekoliko<br />
mjeseci s bratom je otvorio robnu kuću i započeo<br />
s prodajom vlastite linije krletki. Sunny živi u<br />
jednoj od krletki u robnoj kući i maskota je Daveova<br />
najnovijeg sitea InnovativeCages.com. Hermansen<br />
kaže da je našao još jednu neispunjenu nišu -<br />
luksuzne, skupe krletke za ptice. Ne treba posebno<br />
napominjati da mu je i ovdje krajnji cilj “prodati<br />
projekt za dobru svotu novca”.<br />
94 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
iSite konferencija<br />
internet<br />
Više od CMS-a<br />
I ove je godine konferencija korisnika iSitea, CMS-a tvrtke Perpetuum Mobile, donijela tri radionice<br />
i cijeli jedan track posvećen općim web temama: web usabilityju, pisanju za web, poslovanju preko<br />
Interneta...<br />
takvo. Zadatak za ispitanike u testiranju upotrebljivosti<br />
posve je jednostavan - provesti neku tipičnu<br />
namjeru s kojom dolazimo na site, primjerice na<br />
web siteu tvrtke pronaći informacije o otvorenim<br />
radnim mjestima i kontakt-podatke s tim u vezi. Put<br />
koji ispitanik prijeđe do ostvarenja svog cilja (uključujući<br />
snalaženje na homepageu, tijek navigacije,<br />
točne i pogrešne klikove itd.) i vrijeme koje mu je za<br />
to potrebno daju mnogo korisnih informacija o upotrebljivosti<br />
sitea.<br />
Rezultate metodološki nešto drugačijeg istraživanja<br />
upotrebljivosti hrvatskih web portala u svom je<br />
predavanju, pak, predstavio Nikola Marangunić s<br />
Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Splitu.<br />
Keynote predavanje i cjelodnevnu radionicu na temu web usabilityja održala je web<br />
konzultantica Caroline Jarrett<br />
Iako je on neophodan, za izgradnju i održavanje<br />
kvalitetnog i uspješnog web sitea potrebno<br />
je mnogo više od dobrog CMS-a. Nakon što su<br />
(konačno) postojanje vlastite web stranice prihvatile<br />
kao nužnost, hrvatske tvrtke pomalo postaju svjesne<br />
i te činjenice. Usporedo s tom spoznajom uviđa se i<br />
potreba za produbljivanjem specijalističke edukacije<br />
ljudi koji sudjeluju u web projektima, jer se ona<br />
dosad često svodila tek na ovladavanje radom u<br />
određenom CMS-u. Toga su svjesni i u tvrtki Perpetuum<br />
Mobile, čiji je iSite najrasprostranjeniji sustav<br />
za upravljanje web sadržajem u Hrvatskoj, pa su<br />
svojim korisnicima na godišnjoj konferenciji ponudili<br />
mnogo sadržaja koji nije izravno vezan uz njihov<br />
glavni proizvod.<br />
Upotrebljivost web stranica<br />
Glavna predavačica na ovogodišnjoj konferenciji<br />
bila je Caroline Jarrett, neovisna web konzultantica<br />
iz Velike Britanije, čije su specijalnosti testiranje<br />
upotrebljivosti web stranica i kreiranje web formi.<br />
Upotrebljivost web stranica iznimno je bitna, objasnila<br />
je, zato što Web više ne služi samo kao izvor<br />
informacija, već se na njemu danas sve vrti oko<br />
usluga. Osim keynote predavanja, Jarrett je u sklopu<br />
konferencija održala i cjelodnevnu radionicu na<br />
kojoj su sudionici, mahom voditelji internetskih i<br />
intranetskih portala, mogli mnogo naučiti o metodologiji<br />
testiranja web siteova i sami provesti jedno<br />
Vođenje web projekata<br />
iSite konferencija okupila je i nekoliko uglednih gostiju<br />
iz susjednih zemalja, sve odreda vrlo uspješnih<br />
voditelja raznih internetskih projekata. Insiderski<br />
pogled na razvoj portala B92.net, najposjećenijeg u<br />
Regiji, donio je njegov dugogodišnji voditelj Dejan<br />
Restak, intervju s kim ste mogli pročitati u prošlom<br />
broju našeg magazina. Svoj recept za izgradnju trajnih<br />
odnosa s korisnicima dao je Jugoslav Petković,<br />
direktor najuspješnijeg slovenskog webshopa Mimovrste.<br />
Dobar odnos s korisnicima, kaže on, ne može<br />
se ostvariti bez dobrog odnosa prema suradnicima<br />
unutar tvrtke. Call centar i helpdesk najvažniji su segmenti<br />
poslovanja, jer je zadovoljni korisnik najbolji<br />
marketing svake tvrtke.<br />
Zbog velikog prošlogodišnjeg interesa radionicu<br />
o pisanju za web ponovno je držao stručnjak za internetsko<br />
komuniciranje Vuk Ćosić, a druga njegova<br />
radionica bavila se ulogom internetskih društvenih<br />
mreža u poslovanju današnjih tvrtki. Ukupno gledajući,<br />
četvrta iSite konferencija bila je jedinstvena<br />
prilika da u Hrvatskoj, na jednom mjestu i od relevantnih<br />
stručnjaka mnogo čujete i naučite o raznim<br />
aspektima izgradnje i održavanja web portala.<br />
<br />
Ana Đorđević<br />
Nova verzija i stranice<br />
Osim što je čitav jedan track bio posvećen radu s iSiteom,<br />
Perpetuum Mobile iskoristio je četvrtu iSite konferenciju<br />
za najavu njegove nove verzije, 3.5, u kojoj je<br />
unaprijeđena podrška za web 2.0 servise. Također su<br />
ponosno predstavili novi, redizajnirani web site tvrtke.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
95
Helpdesk<br />
Nadnaslov<br />
Iz broja u broj stručni tim autora rubrike Helpdesk stoji vam na raspolaganju, nastojeći pronaći odgovore na Vaša<br />
pitanja te pružiti praktične savjete i trikove kako biste što uspješnije koristili računalo u svakodnevnom životu<br />
Kriptirajte povjerljive<br />
datoteke<br />
Zaštitite podatke osjetljivog sadržaja jednostavnim i posve besplatnim alatom za kriptiranje datoteka<br />
Piše: Gordan Struić<br />
Podatke osjetljivog sadržaja<br />
možemo zateći na<br />
računalu gotovo svakog<br />
iole iskusnijeg korisnika, no<br />
malen je broj onih koji doista<br />
vode računa o potrebi njihove<br />
zaštite. Uostalom, ako ste na<br />
poslu ili kod kuće prisiljeni dijeliti<br />
računalo s još nekim korisnikom,<br />
zacijelo ste i sami, bar<br />
jednom, iskusili koliko je važno<br />
imati “kutak za sebe” i štititi<br />
svoju privatnost.<br />
Zaštita kriptiranjem<br />
Iako postoji nekoliko metoda<br />
zaštite privatnosti (primjerice,<br />
jedna od zanimljivijih sastoji se<br />
od kreiranja skrivene i lozinkom<br />
zaštićene mape namijenjene<br />
odlaganju povjerljivih datoteka,<br />
o čemu smo detaljnije pisali u<br />
broju 165), ovog ćemo se puta<br />
osvrnuti na zaštitu podataka<br />
kriptiranjem. Naravno, uvijek će<br />
se naći kriptografski maheri koji<br />
bi na temu efikasnosti zaštite<br />
mogli prezrivo frknuti nosom<br />
dodajući kako se i do zaštićenih<br />
podataka može doprijeti uz dovoljno<br />
znanja, truda, vremena<br />
i novca. Međutim, iako to nije<br />
nimalo sporno, imajte na umu<br />
sljedeće - što je kompleksnija<br />
šifra koju se odlučite koristiti,<br />
težim, sporijim i, u konačnici,<br />
Datoteke u projektu možete kriptirati opcijom Encrypt u izborniku Project<br />
manje isplativim učinit ćete posao<br />
svakome onome tko je nastoji<br />
otkriti, pa bi upravo u tome<br />
valjalo tražiti praktičnu vrijednost<br />
kriptografskih alata.<br />
Uvrštavanje u projekt<br />
Iz popriličnog mnoštva kvalitetnih<br />
alata ove namjene odlučili<br />
smo vam predstaviti vrlo jednostavan,<br />
funkcionalan, ali i posve<br />
besplatan program pod nazivom<br />
Kruptos 2, čiju instalacijsku<br />
datoteku (veličine 2,1 MB) možete<br />
preuzeti sa stranice www.<br />
kruptos2.co.uk/files/k2.zip.<br />
Nakon nekoliko uobičajenih<br />
klikova u postupku instalacije, s<br />
prvim ćete pokretanjem Kruptosa<br />
2 najprije moći provjeriti je<br />
li u međuvremenu objavljena<br />
nova verzija programa (Check<br />
for updates), no automatsku<br />
provjeru možete i isključiti<br />
(Turn automatic update checking<br />
off). Namjeravate li šifrirati<br />
samo jednu datoteku, uvrstite<br />
je u projekt prateći putanju Pro-<br />
96 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Stalni stručni tim rubrike Helpdesk čine<br />
Gordan Struić<br />
uređuje rubriku, uživa<br />
u pisanju o multimediji<br />
i nastoji vam<br />
pomoći u korištenju<br />
zanimljivih i korisnih<br />
programa<br />
Tomo Sombolac<br />
Som posvetio se<br />
demistificiranju<br />
softvera i internetskih<br />
usluga onima<br />
kojima informatika<br />
nije zvanje<br />
Helpdesk<br />
Predrag Kurtović<br />
ponajviše voli pisati<br />
o optimizaciji sustava,<br />
a u slobodno<br />
vrijeme bavi se 3 D<br />
grafikom i fotografijom<br />
Pri upisivanju lozinke vrlo je<br />
korisno popratiti indikator<br />
njezine jačine<br />
ject - Add File. Ako želite zaštititi<br />
sve datoteke u nekoj mapi,<br />
praktičnije je odabrati opciju<br />
Add Folder.<br />
Da biste dekriptirali datoteku, dovoljno je<br />
ispravno upisati lozinku<br />
Kriptiranje datoteka<br />
Datoteke koje ste uvrstili u projekt<br />
možete kriptirati opcijom<br />
Encrypt u izborniku Project. Alternativno,<br />
to biste mogli učiniti<br />
izravno iz Windows Explorera<br />
tako da desnom tipkom miša<br />
kliknete na određenu datoteku<br />
te iz kontekstnog izbornika<br />
odaberete Kruptos 2 - Encrypt<br />
file. U dijaloškom će vas okviru<br />
dočekati nekoliko opcija, no za<br />
brzo kriptiranje dovoljno je upisati<br />
lozinku kojom kanite zaštititi<br />
datoteku (prilikom upisivanja<br />
lozinke vrlo je korisno popratiti<br />
indikator njezine jačine), eventualno<br />
utipkati pitanje koje će vam<br />
poslužiti kao podsjetnik na postavljenu<br />
lozinku (Optional Hint)<br />
i još samo kliknuti na Encrypt.<br />
Kako bi se datoteke dodatno<br />
zaštitile, njihov će originalni<br />
naziv biti automatski zamijenjen<br />
novim, sastavljenim od nasumičnog<br />
niza brojeva i slova.<br />
Ne svidi li vam se to što ni sami<br />
nećete znati o kojoj se kriptiranoj<br />
datoteci radi, u opcijama<br />
programa (Options) ovu zaštitu<br />
možete onemogućiti tako da<br />
u dijaloškom okviru uklonite<br />
kvačicu pokraj stavke Obfuscate<br />
Filenames.<br />
Perolako dekriptiranje<br />
Da biste dekriptirali datoteku,<br />
dostajat će vam samo dvostruki<br />
klik (alternativno, mogli<br />
biste kliknuti desnom tipkom<br />
miša na kriptiranu datoteku<br />
te iz kontekstnog izbornika<br />
odabrati Kruptos 2 - Decrypt<br />
file) i ispravno upisana lozinka.<br />
Za otvaranje datoteke nakon<br />
dekripcije ostavite kvačicu kraj<br />
stavke Open file after decryption,<br />
a za ponovnu enkripciju datoteke<br />
nakon njezina korištenja<br />
odaberite opciju Encrypt file<br />
after use.<br />
Na samom kraju<br />
spomenimo i vrlo<br />
korisnu opciju<br />
za korisnike koji<br />
kriptirane datoteke<br />
namjeravaju nositi<br />
sa sobom (npr. na USB sticku).<br />
Naime, ako ih planirate dekriptirati<br />
na bilo kojem drugom računalu<br />
na kojem nije instaliran<br />
Kruptos 2, svakako iskoristite<br />
mogućnost kreiranja samoraspakiravajuće<br />
arhive (Project<br />
- Create Self-Extracting file). Potonja<br />
će opcija kriptirati datoteku<br />
i zatim je pretvoriti u izvršnu<br />
(EXE), pa je u tom slučaju samo<br />
potrebno upisati lozinku kako<br />
bi se datoteka ekstrahirala na<br />
označenu lokaciju.<br />
Kako do naprednih opcija<br />
Za pristup naprednim opcijama<br />
kliknite na Show Advanced u<br />
dijaloškom okviru Options<br />
Da biste pristupili naprednim opcijama, u dijaloškom okviru Options<br />
kliknite na Show Advanced. Iskusniji korisnici odmah će uočiti da se<br />
po defaultu koristi simetrični kriptografski algoritam Blowfish, ali i da<br />
postoji mogućnost izbora između SHA-256 i MD5 hash algoritma. Poželite<br />
li sigurno izbrisati datoteku, pod opcijom File Shredder možete<br />
označiti koliko će se puta prepisivati prostor koji zauzimaju označene<br />
datoteke (veći broj znači veću sigurnost).<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
97
Helpdesk<br />
Primjena 3D grafike<br />
Vizualni efekti<br />
Da biste sami kreirali vizualne efekte, nije vam potreban Hollywood, već nešto znanja i Blender<br />
Efektan prolazak kamere kroz rep kometa sa Suncem u pozadini<br />
Piše: Damir Prebeg<br />
Pod pojmom vizualnih<br />
efekata (Visual F/X ili<br />
VFX) razumijevaju se<br />
razne tehnike pomoću kojih<br />
se stvaraju prikazi okruženja<br />
i događaja koje je nemoguće<br />
snimiti pravom kamerom ili<br />
u stvarnosti jednostavno ne<br />
postoje. Odličan primjer za to<br />
predstavlja SF serijal Zvjezdane<br />
staze koji bi bio nezamisliv<br />
bez upotrebe takvih efekata.<br />
No, da biste kreirali slične<br />
vizualne efekte, ne morate na<br />
put sve do Hollywooda. Na vlastitom<br />
računalu pomoću potpuno<br />
besplatnog softvera možete<br />
realizirati gotovo sve što<br />
vam padne na pamet, a ograničenje<br />
su vam samo znanje i<br />
mašta. Inspirirani spomenutim<br />
serijalom, pokazat ćemo<br />
vam kako napraviti animaciju<br />
sudara dvaju kometa, a kako<br />
je Blender postao stalan gost<br />
našeg magazina, upotrijebit<br />
ćemo upravo taj fantastičan<br />
program. Uz pretpostavku da<br />
ste se, čitajući prošle brojeve<br />
<strong>PC</strong> <strong>chip</strong>a, upoznali barem s<br />
osnovnim pojmovima u Blenderu,<br />
detaljnije ćemo opisati<br />
postupke o kojima do sada nismo<br />
pisali.<br />
Izrada modela kometa<br />
Slike stvarnog kometa (Tempel<br />
1) možete vidjeti na stranici<br />
deepimpact.umd.edu/gallery/<br />
Making_Composite.html.<br />
Osim što je nepravilnog oblika,<br />
površina mu je puna kratera<br />
od udaraca manjih asteroida.<br />
Po uzoru na te slike svoje<br />
modele kometa napravit ćemo<br />
pomoću Blenderove Ikosfere<br />
(IcoSphere) koju ćemo deformirati<br />
u skulptorskom načinu<br />
rada (Sculpt Mode).<br />
Umjesto kocke, u centar scene<br />
dodajte spomenutu sferu<br />
(u dijalogu Add Ico Sphere vrijednost<br />
subdivision postavite<br />
na 5) i UV mapirajte sfernom<br />
projekcijom iz pogleda sprijeda.<br />
U izborniku načina rada<br />
Blendera (zaglavlje 3D pogleda,<br />
desno od izbornika Object)<br />
odaberite stavku Sculpt Mode<br />
i oko kursora miša pojavit će<br />
se kružnica koja vizualizira<br />
veličinu četke (brush) alata<br />
Sculpt. Aktivirajte panel Sculpt<br />
Properties (N) u kojem ćete vidjeti<br />
šest različitih tipova četki.<br />
Udubine, tj. kratere, na našem<br />
modelu stvorite četkom Inflate<br />
uz aktivirane opcije Sub i<br />
Airbrush, a oblik kometa izmijenite<br />
upotrebom četke Grab.<br />
Kad ste zadovoljni izgledom<br />
modela, vratite se u objektni<br />
način rada (Object Mode) i<br />
smanjite model tako da su mu<br />
dimenzije oko 0.15 Blender<br />
jedinica.<br />
Aktivirajte tipke materijala<br />
(F5) te u kartici Links and<br />
Pipeline kliknite na tipku Add<br />
New, čime ćete svom kometu<br />
dodati novi materijal. U<br />
krajnjem desnom panelu pod<br />
karticom Texture vidjet ćete<br />
desetak praznih tipki, odnosno<br />
slotova tekstura i drugu veliku<br />
tipku Add New. Klikom na nju<br />
materijalu ćete dodati novu<br />
teksturu (na jednoj od praznih<br />
98 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
Slike Mjeseca odlične su i za<br />
teksturiranje asteroida i kometa<br />
Model kometa najlakše je kreirati<br />
pomoću Blenderove Ico sfere<br />
tipki pisat će Tex), a panel će<br />
dobiti dvije dodatne kartice -<br />
Map Input i Map To.<br />
Postavke materijala i<br />
tekstura<br />
Za teksturiranje upotrijebit<br />
ćemo teksture Mjeseca koje<br />
možete preuzeti sa stranice<br />
planetpixelemporium.com/<br />
earth.html (slike na dnu stranice).<br />
U kartici Map Input<br />
kliknite na tipku UV, čime<br />
će tekstura biti mapirana<br />
pomoću UV koordinata, a u<br />
kartici Map To aktivna tipka<br />
Col znači da ta tekstura utječe<br />
na boju materijala. Vratite se<br />
na karticu Texture i aktivirajte<br />
sljedeću praznu tipku<br />
tekstura. Ponovite postupak<br />
dodavanja teksture, ali u kartici<br />
Map To sada deaktivirajte<br />
tipku Col i kliknite dva puta<br />
na tipku Nor (naziv tipke će<br />
požutjeti). Ta tekstura bit će<br />
korištena za mapiranje neravnina,<br />
a dva klika na tipku Nor<br />
znače da će tamni dijelovi<br />
slike predstavljati udubljenja,<br />
a svijetli uzvisine. Na istoj<br />
kartici pronađite klizač Nor i<br />
postavite njegovu vrijednost<br />
na 1, čime ćete pojačati efekt<br />
neravnina.<br />
U tipkama tekstura (F6) u<br />
kartici Texture kliknite na prvu<br />
tipku tekstura, promijenite<br />
Texture Type u Image, a u<br />
panelu Image koji se pojavio<br />
krajnje desno kliknite na tipku<br />
Load. Pronađite preuzetu color<br />
map sliku i učitajte je (naziv<br />
datoteke trebao bi biti moonmap1k.jpg).<br />
Postupak ponovite<br />
za drugu teksturu, ali umjesto<br />
color učitajte bump map<br />
sliku (moonbump1k.jpg). Na<br />
kraju aktivirajte tipke materijala<br />
i u kartici Shaders postavite<br />
vrijednost klizača Spec na 0.20,<br />
odnosno smanjite refleksiju<br />
svjetla na materijalu, uslijed<br />
čega će model kometa izgledati<br />
prašnjaviji.<br />
Plinoviti rep<br />
Rep kometa nastaje kad se komet<br />
počne približavati Suncu<br />
i njegova nestabilna površina<br />
počne isparavati. Mi ćemo ga<br />
kreirati pomoću sustava čestica,<br />
a za početak modelu ćete<br />
dodijeliti novi materijal koji<br />
će dati boju tim česticama.<br />
U Editing tipkama (F9) pod<br />
karticom Link and Materials<br />
imate dvije tipke New. Klikom<br />
na desnu tipku dodajte kometu<br />
novi materijal te u tipkama<br />
materijala pod karticom Links<br />
and Pipelines kliknite na tipku<br />
Halo. U kartici Shaders postavite<br />
vrijednosti Halo Size na<br />
0.05, Hard na 127 i aktivirajte<br />
tipku Soft.<br />
Na prvom frameu animacije,<br />
u kartici Material, postavite<br />
vrijednost klizača Alpha na 0.2<br />
i ubacite Alpha keyframe (dok<br />
je kursor miša iznad prozora s<br />
tipkama, pritisnite tipku I te iz<br />
izbornika Insert Key odaberite<br />
Alpha). Postavite aktivni frame<br />
animacije na 120, pomaknite<br />
klizač Alpha na 0 i umetnite<br />
novi Alpha keyframe. Čestice<br />
povezane s tim materijalom<br />
izblijedjet će nakon 120 frameova.<br />
Pritisnite tipku F7 par puta<br />
dok ne ugledate karticu Particle<br />
System. Kliknite na tipku<br />
Add New i pod Basic postavkama<br />
promijenite vrijednosti<br />
polja Amount (broj čestica) u<br />
2000, End (zadnji frame emitiranja<br />
čestica) u 746, a Life<br />
(dužinu trajanja čestica) u 150.<br />
Pod Emit From postavkama<br />
kliknite na tipku Random i<br />
odaberite Faces, a opciju Jittered<br />
promijenite u Random. U<br />
kartici Bake na istom panelu<br />
promijenite vrijednost End u<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
99
Helpdesk<br />
Primjena 3D grafike<br />
U Blenderu je pomoću<br />
čestica i sfere lako<br />
napraviti zvjezdanu<br />
kulisu<br />
Kometi su nestali u kataklizmičkoj<br />
eksploziji nakon snažnog sudara<br />
Sustav čestica za simulaciju repa kometa i<br />
sve njegove postavke<br />
Funkcija Stars<br />
900 kako bi Blender izračunao<br />
položaje čestica za sve frameove<br />
filma. U kartici Physics<br />
promijenite vrijednost Normal<br />
u 0.02, a u kartici Visualisation<br />
kliknite na tipku Emiter i<br />
promijenite vrijednost polja<br />
Material u 2, čime ćete povezati<br />
Halo materijal sa sustavom<br />
čestica koji ste upravo stvorili.<br />
Eksplozija<br />
Pod karticom Particle System<br />
kliknite na desnu strelicu indikatora<br />
broja sustava čestica<br />
(u indikatoru piše 1 Part 1)<br />
Blenderova funkcija za generiranje zvjezdanog polja nalazi se u World<br />
tipkama, pod karticom Mist/Stars/Physics. Klikom na tipku Stars aktivirate<br />
tu funkciju, a svojstva zvijezda mijenjate vrijednostima Star-<br />
Dist (prosječna udaljenost između dviju zvijezda), MinDist (najmanja<br />
udaljenost od zvijezda do kamere), Size (prosječna veličina zvijezda) i<br />
Colornoise (slučajne boje). Po našem mišljenju MinDist uzrokuje preveliko<br />
treperenje zvijezda kada kamera nije statična, jer zvijezde bliže<br />
od te vrijednosti jednostavno nestanu. Da bismo to treperenje sveli na<br />
najmanju moguću mjeru, za njihovo kreiranje koristili smo čestice.<br />
i dobit ćete prazan panel s<br />
tipkom Add New. Klikom na<br />
nju modelu ćete dodati novi<br />
sustav čestica koji će simulirati<br />
eksploziju. Postavite vrijednosti<br />
polja Amount na 5000, End<br />
na 757, a Sta na 747 (tim redoslijedom<br />
jer vrijednost Sta ne<br />
može biti veća od vrijednosti<br />
End). Vrijednost polja Life promijenite<br />
u 120. Postavke Emit<br />
From, kao i vrijednosti u karticama<br />
Bake i Visualisation, podesite<br />
jednako kao i za čestice<br />
repa, osim polja Normal čiju<br />
vrijednost promijenite u 0.3.<br />
Ovaj sustav čestica simulirat će<br />
eksploziju s početkom na 747.<br />
frameu animacije, a eksplozija<br />
će trajati 120 frameova.<br />
U tipkama Edit, pod karticom<br />
Modifiers, sad biste trebali<br />
imati dva Particle modifikatora.<br />
U izborniku Add Modifier<br />
odaberite Explode i u postavkama<br />
modifikatora deaktivirajte<br />
tipku Dead. Taj će modifikator<br />
uzrokovati da se poligoni<br />
modela “razlete” zajedno s<br />
česticama eksplozije. Ako vam<br />
u probnim renderiranjima kometu<br />
nedostaju poligoni i prije<br />
eksplozije, vratite animaciju na<br />
prvi frame i u postavkama modifikatora<br />
kliknite na tipku Refresh<br />
(učinite to za svaki model<br />
kojem ste ga dodali).<br />
Osvjetljenje scene<br />
Bez izvora svjetlosti kometi su<br />
jednostavno nevidljivi u tami<br />
svemira. Isto vrijedi za našu<br />
scenu u koju ćemo uz svjetlo<br />
dodati i jednostavan model<br />
Sunca. Postavite x koordinatu<br />
kometa na 15, a y i z na 0. U<br />
sceni nam je potrebno samo<br />
jedno svjetlo, pa odaberite<br />
postojeće i u tipkama svjetala<br />
(F5), a u kartici Preview promijenite<br />
tip svjetla u Sun. U<br />
kartici Lamp boju svjetla promijenite<br />
u blijedožutu (npr.<br />
postavite vrijednosti R na 0.95,<br />
G na 0.95 i B na 0.85). Poništite<br />
rotaciju svjetla (Alt+R)<br />
i rotirajte ga oko y osi za -90<br />
stupnjeva.<br />
Kreirajte novu sferu (Sunce)<br />
s radijusom 0.1 Blender jedini-<br />
100 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
ce. Dodijelite joj novi materijal<br />
boje jednake boji svjetla,<br />
ali s aktiviranom opcijom<br />
Shadeles. X koordinatu sfere<br />
postavite na -20, a y na -3. Da<br />
biste kreirali Sunčevu koronu,<br />
trebat ćete model sa samo<br />
jednom točkom (verteksom).<br />
U scenu dodajte objekt Empty<br />
Mesh i u uređivačkom načinu<br />
rada dodajte mu jednu točku<br />
(Shift+desni klik miša u 3D<br />
pogledu). U izborniku Snap<br />
odaberite stavku Selection -<br />
Cursor, što će pomaknuti taj<br />
verteks na koordinate 3D kursora.<br />
Završite editiranje i modelu<br />
dodajte novi materijal kojem<br />
ćete aktivirati opciju Halo<br />
i dati boju za nijansu tamniju<br />
od boje svjetla (npr. postavite<br />
vrijednost B na 0.60). Halo<br />
Size postavite na 1 i aktivirajte<br />
opciju Flare. Na kraju koronu<br />
pomaknite na iste koordinate<br />
na kojima je i model Sunca.<br />
NASA je uspjela snimiti slike pravog kometa<br />
iz velike blizine<br />
Animacija<br />
U panelu View Properties (izbornik<br />
View) anulirajte koordinate<br />
3D kursora. Odaberite<br />
model kometa i u panelu Transform<br />
promijenite vrijednost<br />
RotY u 1800 te u prvom frameu<br />
animacije umetnite LocRot<br />
keyframe (izbornik Insert Key).<br />
Za sudar su nam potrebna dva<br />
objekta, pa duplicirajte originalni<br />
model kometa i postavite<br />
centar rotacije na 3D kursor<br />
(tipka Točka). Rotirajte duplikat<br />
oko osi z za -160 stupnjeva<br />
i vertikalno ga pomaknite za -5<br />
Blender jedinica. U izborniku<br />
Make Single User (tipka U)<br />
odaberite stavku Ipos (time<br />
kreirate kopiju Ipo krivulja<br />
vezanu samo uz taj model) i<br />
dodajte novi LocRot keyframe.<br />
Postavite aktivni frame<br />
na 750 i poništite promjenu<br />
lokacije kometa (Alt+G). Vratite<br />
vrijednost RotY na 0 i umetnite<br />
sljedeći LocRot keyframe.<br />
Odaberite originalni komet, no<br />
uz lokaciju poništite i rotaciju<br />
te umetnite zadnji LocRot keyframe.<br />
U Editoru animacijskih<br />
krivulja za oba kometa odaberite<br />
sve krivulje i u izborniku<br />
Ipo Type (T) odaberite stavku<br />
Linear.<br />
Postavite animaciju na prvi<br />
frame, odaberite kameru i uz<br />
pritisnutu tipku Shift odaberite<br />
originalni komet. U izborniku<br />
Make Track (Ctrl+T) odaberite<br />
stavku TrackTo Constraint<br />
- kamera će se usmjeriti prema<br />
njemu i pratiti ga tijekom cijele<br />
animacije. Kako u animaciji<br />
želimo postići da kamera prođe<br />
kroz sam rep kometa, postavite<br />
aktivni frame animacije<br />
na 50. Odaberite samo kameru<br />
i poništite joj lokaciju i rotaciju<br />
te postavite koordinatu x na<br />
7.5, a y na -3. Ubacite LocRot<br />
keyframe i postavite aktivni<br />
frame animacije na 850. Promijenite<br />
zatim y koordinatu<br />
kamere u 4 te ubacite drugi i<br />
posljednji LocRot keyframe za<br />
kameru.<br />
Zvjezdana kulisa<br />
Blender ima zasebnu funkciju<br />
za renderiranje zvijezda (pod<br />
World tipkama), no za svoju<br />
animaciju upotrijebit ćemo<br />
alternativni način i kreirati<br />
ih pomoću sustava čestica.<br />
Dodajte novu Ico sferu u<br />
centar scene (subdivision kao<br />
i kod kometa promijenite u<br />
5). Postavite joj skalu na 80 i<br />
povežite s njom novi materijal<br />
kojem ćete aktivirati opciju<br />
Halo, a vrijednost Halo Size<br />
postaviti na<br />
0.15. Kreirajte<br />
sustav<br />
čestica sa<br />
sljedećim<br />
postavkama:<br />
Amount postavite na 10000,<br />
Sta na 0, End na 1. Emit From<br />
opcije postavite kao u prva<br />
dva sustava čestica. Na kraju<br />
pod karticom Visualisation aktivirajte<br />
opciju Died, čime ćete<br />
čestice fiksirati u sceni.<br />
Aktivirajte World tipke (F8)<br />
i u panelu Preview aktivirajte<br />
sve tri tipke (Blend, Paper,<br />
Real), a u panelu World postavite<br />
vrijednosti HoR i HorG na<br />
0, a HorB na 0.25. U Render<br />
tipkama (F10) pod karticom<br />
Anim postavite vrijednost<br />
polja End na 900 te u panelu<br />
Format odaberite željene<br />
dimenzije filma kao i format<br />
datoteke (npr. AVI, JPEG).<br />
Kliknite na tipku Anim i animacija<br />
će za nekoliko minuta<br />
biti dovršena. Naposljetku, gotovu<br />
animaciju, kao i BLEND<br />
datoteku, možete pronaći na<br />
adresi www.blenderhr.co.cc/<br />
kometi.<br />
Sculpt način rada jedna je<br />
od specifičnih mogućnosti<br />
Blendera<br />
Planetpixelemporium.com nudi<br />
mnoštvo besplatnih tekstura<br />
planeta<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
101
Helpdesk<br />
HT<strong>PC</strong><br />
Računalo kao<br />
centar zabave<br />
Učinite računalo sastavnim dijelom dnevnog boravka i gomilu uređaja zamijenite - samo jednim<br />
Kućište HT<strong>PC</strong>-ja ističe se svojim<br />
linijskim dizajnom<br />
Piše: Marin Režić<br />
HT<strong>PC</strong>-ji (home theater<br />
<strong>PC</strong>) već su vrlo dugo<br />
s nama, no rijetko su<br />
bila izbor većeg broja korisnika.<br />
Najveću prepreku nešto<br />
boljoj prihvaćenosti uglavnom<br />
su predstavljale performanse<br />
koje za uložen novac<br />
jednostavno nisu bile dovoljne.<br />
Sama računala morala su<br />
biti kompaktna te se uklopiti<br />
među ostale uređaje. Upravo<br />
je linijski dizajn doveo do<br />
neminovnog manjka prostora<br />
unutar kućišta i potrebe za<br />
ugradnjom komponenata koje<br />
se manje zagrijavaju, što je donedavno<br />
u prijevodu značilo<br />
ugradnju štedljivijih i sporijih<br />
komponenata. Nerijetko su<br />
takva računala bila opremljena<br />
integriranom grafičkom<br />
karticom, sporijim diskovima<br />
manjeg kapaciteta, sporim<br />
procesorima, manjom količinom<br />
memorije itd.<br />
Ipak, u zadnje smo vrijeme<br />
svjedoci da većina proizvođača<br />
predstavlja komponente<br />
proizvedene u “manjem”<br />
razvojnom procesu, što uz<br />
višestruko poboljšanje performansi<br />
dovodi i do nižeg<br />
zagrijavanja, odnosno manje<br />
potrošnje energije. To je kao<br />
posljedicu dovelo do izrade<br />
zaista snažnih HT<strong>PC</strong>-ja, koji<br />
bez problema pariraju standardnim<br />
računalima. Danas,<br />
102 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
HELPDESK<br />
POJMOVNIK<br />
Microsoft u prodaji nudi posebno izdanje<br />
Windowsa XP, Media Center, opremljeno<br />
aplikacijom za upravljanje multimedijom<br />
daljinskim upravljačem<br />
Svojim performansama HT<strong>PC</strong>-ji često su višestruko<br />
napredniji od uredskih računala te stoje uz bok igraćim<br />
strojevima<br />
HT<strong>PC</strong> - home theater<br />
<strong>PC</strong>, računalo koje kombinira<br />
svojstva običnog<br />
računala i DVR uređaja<br />
te se umjesto na monitor<br />
spaja na televizijski<br />
prijemnik<br />
HDMI - high-definition<br />
multimedia<br />
interface, priključak za<br />
prijenos slike i zvuka u<br />
visokoj definiciji<br />
DVI - digital visual<br />
interface, priključak za<br />
prijenos videozapisa u<br />
digitalnom obliku<br />
stoga, nije nimalo neobično<br />
vidjeti takvo računalo koje je<br />
svojim performansama višestruko<br />
ispred uredskih te uz<br />
bok igraćim strojevima. Pored<br />
poboljšanja samog hardvera,<br />
ne smijemo izostaviti još jednu<br />
bitnu činjenicu - pad cijene.<br />
Upravo je pojeftinjenje računalnih<br />
komponenti mnogima<br />
omogućilo kupovinu još jednog<br />
računala, a to možda bude<br />
upravo HT<strong>PC</strong>.<br />
Ono što HT<strong>PC</strong>-je čini idealnim<br />
za dnevni boravak je<br />
njihova svestranost. Dok je<br />
većina uređaja priključena na<br />
televizor ograničena samo na<br />
jednu zadaću, kao primjerice<br />
glazbena linija, DVD player,<br />
Blu-ray player, igraća konzola,<br />
videorekorder, satelitski prijemnik,<br />
DVB-T prijemnik i slični<br />
uređaji, HT<strong>PC</strong> sve te uređaje<br />
u velikoj mjeri može zamijeniti.<br />
Nije naodmet spomenuti<br />
ni uštedu prostora koju HT<strong>PC</strong><br />
donosi, kao i sve one kabele i<br />
daljinske upravljače koje može<br />
zamijeniti. Ako i vas povoljnija<br />
cijena, bolje performanse i<br />
svestranost motiviraju za kupovinu<br />
ili samogradnju HT<strong>PC</strong>ja,<br />
provest ćemo vas kroz<br />
komponente na koje trebate<br />
obratiti pozornost.<br />
Srce računala<br />
Kao i kod svakog računala, najvažniju<br />
stavku predstavlja njegova<br />
konfiguracija. Kod biranja<br />
komponenti za HT<strong>PC</strong> malo<br />
veći naglasak trebali bismo staviti<br />
na količinu topline i buke<br />
koju te komponente generiraju.<br />
Procesor bi svakako trebao<br />
biti dvojezgren, uz što nižu potrošnju<br />
i zagrijavanje. Dva najveća<br />
proizvođača, AMD i Intel,<br />
nalaze se jedan drugome gotovo<br />
uz bok. Što se tiče štedljivosti<br />
i zagrijavanja Intel je malo<br />
ispred konkurentskog AMD-a,<br />
dok je u pogledu cijene AMD<br />
malo povoljniji. Stvar izbora<br />
procesora tako ovisi o preferencijama<br />
korisnika i iznosu<br />
koji je spreman izdvojiti.<br />
Izbor procesora određuje<br />
nam izbor matične ploče. Ona<br />
bi trebala biti standardnog<br />
ATX ili manjeg, mATX formata.<br />
Format matične ploče kasnije<br />
će nam odrediti dimenzije kućišta<br />
koje ćemo uzeti, ali nas<br />
i ograničiti na broj utora koje<br />
možemo koristiti za proširenje.<br />
Poželjno je da matična ploča<br />
nema integriranu grafiku,<br />
jer zasebno grafičko rješenje<br />
često donosi višestruko veće<br />
performanse, ali nam i ostavlja<br />
izbor za eventualnu kasniju<br />
promjenu grafičkog sustava ili<br />
njegovu nadogradnju. Također<br />
je potrebno uzeti u obzir podršku<br />
za procesore koje ploča<br />
podržava, jer bi - odlučimo li<br />
se ikad za promjenu - bilo poželjno<br />
da su podržani i najnoviji<br />
procesori na tržištu.<br />
Memorije su danas povoljnije<br />
nego ikad, tako da većina<br />
korisnika posjeduje dva, tri ili<br />
četiri gigabajta radne memorije.<br />
Ako se odlučimo za četiri<br />
ili više gigabajta, morali bismo<br />
uzeti u obzir i 64-bitni sustav<br />
kojim ćemo moći iskoristiti<br />
svu tu količinu memorije.<br />
Kako i DDR3 memorije postaju<br />
sve povoljnije, trebalo bi i<br />
njih uzeti kao mogućnost. Bez<br />
obzira na to jeste li odabrali<br />
DDR2 ili DDR3 memoriju, vodite<br />
računa o radnoj frekvenciji,<br />
koja bi trebala biti što viša.<br />
Obrada i pohrana<br />
podataka<br />
Osnovna razlika između standardnog<br />
računala i HT<strong>PC</strong>-ja,<br />
osim izgleda, jest kartica koja<br />
omogućava primanje određenog<br />
videosignala na to računalo.<br />
Ovisno o tipu signala definira<br />
se i naziv same videokartice<br />
- tako, primjerice, za primanje<br />
televizijskog programa postoje<br />
TV kartice, koje se pak dijele<br />
na analogne i digitalne (ovisno<br />
o tipu signala koji primaju) te<br />
hibridne koje (uz radijski) primaju<br />
oba signala. Potom imamo<br />
satelitske kartice za prijem<br />
satelitskog programa, koje se,<br />
opet, dijele na digitalne i analogne.<br />
Kod odabira videokartice<br />
u posljednje se vrijeme<br />
nude i modeli koji su sposobni<br />
primati i videozapise u visokoj<br />
definiciji. Iako je sama kartica<br />
zadužena za primanje signala,<br />
njegova je obrada, tj. procesuiranje,<br />
zadaća koju obavlja procesor<br />
te nas HD signal dodatno<br />
obavezuje na kupnju nešto<br />
snažnijeg procesora. Kartice se<br />
razlikuju i po načinu spajanja<br />
na matičnu ploču, a svakako<br />
je preporučljivo uzeti one koje<br />
koriste <strong>PC</strong>Ie utore zbog veće<br />
brzine prijenosa podataka.<br />
Pored same kartice za prijem<br />
signala, bitna stavka je i<br />
DVB-T - Digital Video<br />
Broadcasting - Terrestrial,<br />
zemaljski prijenos<br />
digitalnog videosignala<br />
DVR - digital video<br />
recorder, uređaj za snimanje<br />
videosadržaja,<br />
označava se još i kao<br />
PVR (personal video<br />
recorder)<br />
HD – High Definition,<br />
oznaka za visoku razlučivost<br />
<strong>PC</strong>I-E - peripheral<br />
component interconnect<br />
express, utor<br />
koji je u velikoj mjeri<br />
zamijenio još uvijek<br />
primjenjivani <strong>PC</strong>I utor<br />
ATX/mATX – Advanced<br />
Technology Extended<br />
/ Micro Advanced<br />
Technology Extended,<br />
standardi u kojima se<br />
danas proizvode matične<br />
ploče<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
103
Helpdesk<br />
HT<strong>PC</strong><br />
Ono što HT<strong>PC</strong> u osnovi razlikuje<br />
od običnog računala je neka od<br />
kartica za prijem videosignala<br />
Zbog videozapisa u HD formatu<br />
preporučljivo je ugraditi i danas<br />
gotovo standardan dvojezgreni<br />
procesor<br />
Kapacitet današnjih<br />
diskova dosegao je granicu<br />
od vrtoglavih 2 TB te će<br />
zadovoljiti većinu korisnika<br />
grafička kartica. Kao i kod procesora,<br />
kod grafičkih kartica<br />
možemo izdvojiti dva vodeća<br />
proizvođača: ATI i Nvidiju.<br />
Izbor proizvođača ponovno<br />
se svodi na samog korisnika,<br />
a striktne preporuke jednostavno<br />
nema. I ATI i Nvidia<br />
nude kartice različitog ranga i<br />
performansi, tako da je uglavnom<br />
novčana potpora ta koja<br />
će vam odrediti koju karticu<br />
odabrati. Ako se odlučite da<br />
vaš HT<strong>PC</strong> izvodi i sadržaje u<br />
visokoj definiciji, minimum<br />
je Nvidijina serija kartica 8, odnosno<br />
ATI-jeva serija HD3000.<br />
Od ovih serija kartice su opremljene<br />
i hardverskim dekodiranjem<br />
HD videozapisa što<br />
uvelike rasterećuje procesor (i<br />
kompletno računalo), a korisno<br />
je i ako kartica posjeduje<br />
HDMI izlaz ili barem konverter<br />
iz DVI-ja u HDMI izlaz. Iako je<br />
većina matičnih ploča opremljena<br />
solidnim čipovima za<br />
obradu zvuka, dobro je znati<br />
kako se u ponudi mogu naći<br />
i zasebna rješenja koja posao<br />
obrade zvuka odrađuju još bolje<br />
i kvalitetnije.<br />
Kako su HT<strong>PC</strong>-ji zamišljeni<br />
kao centar zabave, na njima će<br />
se vjerojatno naći velika količina<br />
fotografija, videozapisa,<br />
glazbenih datoteka, filmova,<br />
igara i sličnih sadržaja - velik<br />
kapacitet diskovnog prostora<br />
jednostavno je neophodan.<br />
Tome u prilog ide i činjenica<br />
da mnogi korisnici svoja HT<strong>PC</strong><br />
računala umreže u kućnu mrežu,<br />
pa bi HT<strong>PC</strong> mogao poslužiti<br />
i kao server za pohranu multimedijskih<br />
datoteka. Kao što<br />
smo već spomenuli, pad cijene<br />
hardvera učinio je i diskove<br />
velikog kapaciteta dostupnim<br />
po vrlo prihvatljivim cijenama.<br />
Tvrdi diskovi kapaciteta 500<br />
gigabajta gotovo se smatraju<br />
standardnima, a u zadnje vrijeme<br />
pod velikim kapacitetom<br />
smatraju se diskovi s monstruoznih<br />
2000 gigabajta (dva<br />
terabajta). Spomenutih 500<br />
megabajta velikoj većini korisnika<br />
bit će sasvim dovoljno<br />
za početak, no ponovno bismo<br />
istaknuli - ako se odlučite za<br />
pohranu HD materijala, ipak<br />
razmislite o većem kapacitetu.<br />
Svestranost<br />
Kao što smo spomenuli u<br />
uvodnom tekstu, glavna odlika<br />
HT<strong>PC</strong>-ja jest njihova svestranost.<br />
Praktički gledano, sam<br />
korisnik određuje za što će<br />
mu sve poslužiti računalo.<br />
Za izvođenje pojedine radnje<br />
potrebna nam je određena softverska<br />
i hardverska podrška.<br />
Ako želimo zavrtjeti Blu-ray ili<br />
DVD naslove, računalo ćemo<br />
opremiti odgovarajućim čitačima,<br />
odnosno snimačima. Ako<br />
se odlučimo za snimače, HT<strong>PC</strong><br />
ćemo moći (uz odgovarajući<br />
softver) koristiti i kao punokrvni<br />
DVR uređaj. Satelitski,<br />
televizijski, radijski prijem,<br />
digitalni ili analogni... sve će<br />
to ovisiti o komponentama<br />
koje smo ugradili i softverskoj<br />
podršci. Glazbeni svirač, igraći<br />
stroj, mogućnost pregleda<br />
fotografija i nebrojeno mnogo<br />
datoteka.<br />
Microsoft u ponudi ima i<br />
posebno izdanje Windowsa<br />
XP, Media Center Edition, koje<br />
- kao što je vidljivo iz njegova<br />
naziva - dolazi s aplikacijom<br />
koja okuplja multimediju na<br />
računalu te omogućava jednostavno<br />
upravljanje daljinskim<br />
upravljačem. Windows Vista<br />
od inačice Home Premium<br />
standardno je opremljena<br />
ovakvom aplikacijom. Pored<br />
mnoštva drugih komercijalnih<br />
rješenja, uglavnom programa<br />
koji se naknadno instaliraju,<br />
postoje i besplatne distribucije<br />
Linuxa namijenjene isključivo<br />
HT<strong>PC</strong>-jima čiji se broj konstantno<br />
povećava.<br />
Ako se smatramo modno<br />
osviještenima, mnogo pozornosti<br />
posvetit ćemo i kućištu.<br />
Ono bi trebalo biti linijskog<br />
dizajna, kao i većina drugih<br />
uređaja koja se koriste uz<br />
televizijski prijemnik. Izbor<br />
kućišta je velik te vrijedi pravilo<br />
“koliko platimo toliko<br />
dobijemo”. Skuplja kućišta<br />
često su kvalitetnije izrađena,<br />
uz korištenje kvalitetnije<br />
plastike ili u najboljem slučaju<br />
aluminija. Neovisno o samom<br />
kućištu, trebamo računa voditi<br />
i o napajanju te razmisliti - s<br />
obzirom na ugrađene komponente<br />
- o nabavci snažnijeg.<br />
Kao dodatak računalu možemo<br />
kupiti daljinski upravljač -<br />
preporučljivo je umjesto standardnih<br />
IR upravljača izabrati<br />
neki od modela koji koriste<br />
poseban prijemnik i radiovalove<br />
za komunikaciju. U ponudi<br />
su i bežične multimedijalne<br />
tipkovnice koje za spajanje s<br />
računalom također koriste radiovalove.<br />
104 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
105
HELPDESK<br />
Optimizacija sustava<br />
Brži i stabilniji<br />
Windowsi<br />
Svaki operacijski sustav možete optimizirati služeći se nizom jednostavnih pravila<br />
Microsoft Regclean<br />
možete primijeniti i na<br />
Windows XP<br />
Lista svih servisa Windowsa XP<br />
Prikaz i stupanj<br />
fragmentiranosti<br />
datoteka na tvrdom<br />
disku<br />
Piše: Predrag Kurtović<br />
Optimizaciju operacijskog<br />
sustava možete<br />
vršiti uređivanjem Registryja,<br />
brisanjem nepotrebnih<br />
datoteka, isključivanjem<br />
nepotrebnih procesa, defragmentacijom<br />
tvrdog diska i korištenjem<br />
svježih upravljačkih<br />
programa.<br />
Najnoviji driveri<br />
Upravljački programi za sve<br />
računalne komponente stalno<br />
se usavršavaju, pa ih je uvijek<br />
potrebno nadograditi što<br />
svježijom verzijom koju ćete<br />
preuzeti s Interneta. Često<br />
su, naime, u novim verzijama<br />
ispravljene ranije pogreške,<br />
pa je to još jedan razlog zašto<br />
bi bilo poželjno koristiti najnovije<br />
upravljačke programe.<br />
Kako se nove generacije raznih<br />
uređaja neprestano izdaju, često<br />
se događa da su najnoviji<br />
driveri optimizirani upravo za<br />
njih, dok se kod starijih uređaja<br />
njihovim korištenjem brzina<br />
rada smanjuje. Ovaj fenomen<br />
naročito je izražen kod grafičkih<br />
kartica, ali je, na svu sreću,<br />
i lako mjerljiv. Potrebno je<br />
samo pokrenuti jedan od niza<br />
3DMark programa (sukladno<br />
snazi vaše grafičke kartice)<br />
koji će vam brojčano pokazati<br />
koji su upravljački programi<br />
najpogodniji za vaš tip kartice.<br />
Ukoliko s njima nemate problema<br />
niti prilikom igranja,<br />
nemate nikakvog razloga ne<br />
koristiti ih. U tom slučaju bilo<br />
bi poželjno da ih arhivirate ili<br />
snimite na medij kako bi vam<br />
bili dostupni sljedeći put kada<br />
vam zatrebaju (npr. prilikom<br />
reinstalacije operacijskog sustava<br />
ili u sličnoj prigodi).<br />
Defragmentacija<br />
Podatke na tvrdom disku s vremena<br />
na vrijeme morate defragmentirati.<br />
Nažalost, nema<br />
jasnog pravila kad je to po-<br />
106 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
trebno učiniti, no primijetite li<br />
da se vaše računalo usporilo u<br />
radu, svakako izvršite ovu radnju.<br />
Tom prilikom Windows će<br />
pregledati tvrdi disk, utvrditi<br />
eventualna oštećenja i - ako ih<br />
nema - pristupiti defragmentaciji.<br />
Postupak defragmentacije<br />
najlakše si možete predočiti<br />
kao slaganje datoteka logičnim<br />
redoslijedom. Sama operacija<br />
posve je automatizirana i na<br />
nju nemate nikakvog utjecaja<br />
ukoliko koristite program koji<br />
dobivate s operacijskim sustavom.<br />
Vrijeme izvršavanja ove<br />
radnje ovisi o brzini vašeg tvrdog<br />
diska, zauzeću procesora<br />
i količini slobodnog mjesta na<br />
tvrdom disku. Stoga je najbolje<br />
ovu operaciju pokrenuti i ostaviti<br />
računalo na miru dok se<br />
operacije privedu kraju.<br />
Prije negoli pokrenete defragmentaciju,<br />
nužno je izbrisati<br />
sve datoteke iz TEMP mapa.<br />
Jednu takvu mapu pronaći<br />
ćete unutar mape Windows,<br />
dok se druga mapa nalazi<br />
unutar mape koja se pridodaje<br />
svakom korisniku. Također je<br />
poželjno obrisati one datoteke<br />
koje Internet Explorer privremeno<br />
pohranjuje na tvrdi<br />
disk - tek kad obrišete sadržaj<br />
u svim navedenim mapama,<br />
pristupite defragmentaciji. Ne<br />
izbrišete li ove datoteke, defragmentacija<br />
će trajati dulje. Kad<br />
ih napokon izbrišete, ostavit<br />
će velik prazan prostor, što će<br />
dovesti do potrebe za ponovnom<br />
defragmentacijom. Stoga<br />
vam preporučujemo logičan<br />
redoslijed operacija koji će dati<br />
optimalan rezultat u najkraćem<br />
mogućem vremenu.<br />
Što je manje zapisa u registrima, sustav je stabilniji i brži<br />
Odabrani procesi<br />
Kako se s pokretanjem Windowsa<br />
pokreću i mnogi procesi<br />
koji nam nisu potrebni, bilo bi<br />
ih poželjno isključiti. Samim<br />
time dobili biste na brzini pokretanja<br />
sustava, a rad u sustavu<br />
bio bi znatno brži i fleksibilniji,<br />
jer bi bilo učitano manje<br />
procesa. Pritom morate biti<br />
pažljivi i dobro znati koje procese<br />
smijete, a koje ne smijete<br />
isključiti - neki od procesa od<br />
ključne su važnosti za ispravan<br />
rad sustava. S druge strane,<br />
mnoge procese koji se pokreću<br />
nikada nećete koristiti. Stoga<br />
vam nabrajamo listu procesa<br />
za koje je malo vjerojatno<br />
da ih koristite. Procese pod<br />
imenima Alerter, Distributed<br />
Link Tracking Client, Indexing<br />
Service, IPSEC Services, Remote<br />
Registry Service, Secondary<br />
Logon, Telnet i Upload Manager<br />
možete isključiti bez velike<br />
bojazni da će utjecati na rad<br />
vašeg sustava.<br />
Velike rasprave vodile su se<br />
oko procesa Indexing Service.<br />
Naime, kako računalo neprekidno<br />
pravi popis svih datoteka<br />
na tvrdom disku i osvježava<br />
indekse, time vam omogućava<br />
da u vrlo kratkom vremenskom<br />
roku pronađete željenu datoteku.<br />
S druge strane, jedina “šteta”<br />
koju ćete imati isključivanjem<br />
ovog servisa bit će malo<br />
sporije pretraživanje računala.<br />
Navedeni proces isključujete<br />
tako da desnom tipkom miša<br />
kliknete na ikonu My Computer<br />
i odaberete opciju Properties,<br />
a potom i sve dostupne<br />
particije ili tvrde diskove. Odaberite<br />
ponovno opciju Properties<br />
i skinite kvačicu s opcije<br />
Allow Indexing Service to index<br />
this disk for fast file searching.<br />
Nakon toga odaberite Apply<br />
changes to subfolders and files<br />
i potvrdite svoj izbor.<br />
Svaki od navedenih procesa<br />
možete isključiti prateći putanju<br />
Control Panel- Administrative<br />
Tools - Services Shorcut.<br />
Odaberite željeni proces, zaustavite<br />
ga opcijom Stop i odaberite<br />
Startup type - Disabled.<br />
Ključan Registry<br />
Registry je mjesto u operacijskom<br />
sustavu u kojemu svaki<br />
program prilikom instalacije<br />
ostavlja svoj potpis. Nažalost,<br />
u velikoj većini slučajeva prilikom<br />
deinstalacije tog istog<br />
programa zapisi i dalje ostaju.<br />
Na taj način Registry postaje<br />
sve veći, a veći<br />
Registry ujedno<br />
znači sporiji te<br />
manje stabilan<br />
sustav. Alata<br />
koji će počistiti<br />
Registry ima<br />
mnogo, no često<br />
znaju napraviti<br />
veću štetu<br />
nego korist, jer<br />
krivo prepoznaju zapise ili ih<br />
uklone tek djelomično. Ručno<br />
brisanje zapisa također nije<br />
preporučljivo, jer morate znati<br />
što brišete. Jednom obrisani<br />
zapis nije moguće vratiti,<br />
osim ako ste ga eksportirali<br />
prije brisanja. S druge strane,<br />
korisnik ne može naći sva mjesta<br />
na koja je program ostavio<br />
zapis, nego samo najuočljivija.<br />
Stoga je i pojedinačno brisanje<br />
Registryja zapravo mučan i dugotrajan<br />
proces vrlo neizvjesna<br />
rezultata.<br />
Internet je prepun aplikacija<br />
kojima je jedina zadaća čišćenje<br />
Registryja. Osim što čiste<br />
Registry od nepotrebnih zapisa,<br />
oni ga i defragmentiraju<br />
te na taj način mogu značajno<br />
smanjiti njegovu veličinu.<br />
Jedini alat koji je Microsoft<br />
izdao za ovu svrhu nosi ime<br />
RegClean, no nažalost odavno<br />
je povučen sa svih Microsoftovih<br />
stranica. Odlično je radio<br />
svoj posao na sustavima Windows<br />
95, 98 i ME. Možete ga<br />
isprobati i pod Windowsom XP.<br />
Obzirom na to da radi sigurnosnu<br />
kopiju svega što je obrisao,<br />
štete vrlo vjerojatno neće<br />
biti. Prije nego li pokrenete<br />
ovaj program bilo bi poželjno<br />
napraviti Restore point. Na taj<br />
način bit ćete dvostruko osigurani<br />
i moći ćete vratiti sustav<br />
u prvobitno stanje bez većih<br />
problema ukoliko se za tim pokaže<br />
potreba.<br />
Ako su podaci razbacani,<br />
vrijeme je za defragmentaciju<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
107
Helpdesk<br />
Tipkovničke prečice<br />
Tipkovnicom ili mišem<br />
Ubrzajte si i olakšajte posao u Windowsima i Officeu kombinacijom tipkovničkih tipki<br />
Kombinacijom tipaka s tipkovnice često je ekonomičnije obaviti<br />
posao nego mišem<br />
Za prikaz raspoloživih prečica upišite c:\windows\help\keyshort.chm<br />
u polje Run<br />
Piše: Vesna Stanković<br />
Benak<br />
Tipkovničke prečice (hotkeys)<br />
nisu relikt starih<br />
računalnih vremena.<br />
Smisao im je u ekonomičnosti<br />
- da se pritiskom kombinacije<br />
tipki s tipkovnice neki postupak<br />
skrati.<br />
Tipkovničke prečice mogu se<br />
i korisnički “preprogramirati”,<br />
a moguće ih je i zabraniti u Registryju.<br />
Također, u Windowsima<br />
može biti manjih razlika<br />
u podržanosti hotkeya. Što je<br />
točno podržano u vašoj inačici<br />
lako ćete provjeriti tako da u<br />
polje Run upišete c:\windows\<br />
help\keyshort.chm (ako vam<br />
je instalacija Windowsa na<br />
C:). Razlika, zatim, može biti<br />
i s obzirom na vrstu i namjenu<br />
tipkovnice. Stoga ćemo se<br />
zadržati na hotkeys funkcijama<br />
koje se uglavnom mogu obaviti<br />
sa standardnih tipkovnica u<br />
Windowsima.<br />
Prečice u Wordu<br />
Prosječnom poslovnom, a<br />
vjerojatno i kućnom, korisniku<br />
rad u Wordu uzima većinu<br />
produktivnog vremena, pa su<br />
ušteda vremena i ubrzanje<br />
rada dobrodošli. Pritisnemo li<br />
tipku Ctrl, zadržimo pritisak i<br />
pritisnemo tipku B, podebljat<br />
(bold) ćemo dio selektiranog<br />
sadržaja ili riječ (objekt) u kojoj<br />
se nalazi pokazivač miša. Na<br />
isti način, ali pritiskom na I,<br />
tekst će se pojaviti u kurzivu<br />
(italic), a tipkom U dobit će<br />
se podcrtan tekst (underline).<br />
Pomoću Ctrl+A selektirat ćemo<br />
sav sadržaj dokumenta, Ctrl+C<br />
kopira sadržaj na clipboard, a<br />
Ctrl+V umeće (paste) sadržaj s<br />
clipboarda na označeno mjesto<br />
u dokumentu. Ctrl+Enter<br />
prelama stranicu, pomoću<br />
Ctrl+Home dolazi se na početak<br />
dokumenta, a Ctrl+End na<br />
kraj. Pomoću Ctrl+N otvara se<br />
novi dokument i tako redom,<br />
do nekoliko desetaka funkcija.<br />
Neke od ovih funkcija univerzalno<br />
su važeće u Windows<br />
programima.<br />
Prečice u Excelu<br />
U Excelu je vrlo isplativo znati<br />
pokoju prečicu. Navodimo nekolicinu<br />
i podsjećamo da sve<br />
navedeno za editiranje i navigaciju<br />
u Wordu u pravilu važi i<br />
u Excelu. Ako imamo više otvorenih<br />
radnih knjiga (workbooks),<br />
pomoću Ctrl+F6 kretat<br />
ćemo se među njima, dok će ih<br />
Ctrl+F4 zatvarati.<br />
Ctrl+PageDown omogućuje<br />
prelazak na sljedeći radni list<br />
(worksheet), a Ctrl+Up na prethodni,<br />
dok same tipke PageUp<br />
i PageDown listaju sadržaj za<br />
jedan ekran gore ili dolje. Među<br />
ćelijama (cell) najjednostavnije<br />
se kretati navigacijskim<br />
tipkama (4 smjera), a za ćeliju<br />
dalje u istom redu tipkom Tab.<br />
Ako mnogo teksta u ćeliji previše<br />
širi tablicu, prijelom teksta<br />
u ćeliji postiže se pomoću<br />
Alt+Enter. Započeta radnja u<br />
ćeliji napušta se pomoću tipke<br />
Esc, dok F2 omogućuje editiranje<br />
aktivne ćelije. Shift+F11<br />
otvorit će novi radni list.<br />
Prečice u PowerPointu<br />
PowerPoint je u smislu korištenja<br />
prečica prilično “neistražena<br />
zemlja”, a one mogu biti<br />
iznimno korisne. Evo par trikova.<br />
Pritisnite obje tipke miša<br />
na dvije sekunde kako biste se<br />
vratili na prvi slajd prezentacije,<br />
dok pritisak na Esc zatvara<br />
način prezentacijskog prikaza<br />
slajdova. Ctrl+P mijenja pokazivač<br />
u “olovku”, a Ctrl+A<br />
upravo obrnuto. Tipkom S naizmjenično<br />
može se pokretati<br />
ili zaustaviti automatsko odvijanje<br />
prezentacije.<br />
Alt+Shift+Plus izlistat će sav<br />
tekst ispod naslova slajda, dok<br />
će Alt+Shift+Minus skriti sav<br />
taj tekst. Tipkom E najjednostavnije<br />
i najbrže uklonit ćete<br />
sve što ste tijekom prezentacije<br />
“olovkom” pisali po slajdu.<br />
108 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
109
110 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Fotostrip<br />
Helpdesk<br />
Zapakiraj i odnesi<br />
U Publisheru 2007 poslužite se vrlo praktičnom funkcijom Pack and Go kako biste na bilo kojem<br />
računalu postavke publikacije zadržali identičnima<br />
1Da biste publikaciju mogli spremiti u format PUB, PDF ili XPS, najprije preuzmite add-in sa stranice<br />
www.microsoft.com/downloads/details.aspxdisplaylang=hr&FamilyID=4d951911-3e7e-4ae6-b059-<br />
a2e79ed87041, čime dobivate podršku za ove formate u devet Officeovih programa.<br />
2<br />
Za prenošenje PUB publikacije<br />
u nepromijenjenom obliku<br />
na drugo računalo ili u sustav<br />
za tisak otvorite je, iz izbornika File pokrenite<br />
naredbu Pack and Go i slijedite<br />
čarobnjaka u svega nekoliko koraka.<br />
Ponuđene mogućnosti ovisit će o korisnikovu<br />
odabiru i sadržaju publikacije.<br />
3<br />
U pravilu, čarobnjak može<br />
zapakirati i prenijeti fontove<br />
i grafiku, pokrenuti Design<br />
Checker, provjeriti poteškoće i izvijestiti<br />
o njima, osvježiti veze (linkove) za sve izmjene<br />
grafike (naravno, prije pakiranja).<br />
O tome što u paketu prenosi čarobnjak<br />
izvještava na početku pakiranja.<br />
4<br />
U nekoliko sljedećih koraka možete odabrati<br />
lokaciju spremanja paketa publikacije, odnosno<br />
izostaviti nešto od ponuđenoga za spremanje:<br />
fontove, podršku za linkanu i za ugrađenu grafiku. Preostaje<br />
još samo klik na Finish i zipana PUB datoteka bit će<br />
spremna za prijenos.<br />
6<br />
ZIP ili PDF paket spremite na odredište.<br />
ZIP otpakirajte naredbom iz<br />
brzog izbornika i spremite. Pogledate<br />
li sadržaj ZIP paketa, vidjet ćete da se<br />
osim PUB datoteke tu nalazi i XML datoteka<br />
koja će se “pobrinuti” da publikacija na<br />
odredištu sadrži sve ono što ste spremili na<br />
izvoru.<br />
5<br />
Želite li pakirati i prenijeti<br />
publikaciju i/ili kao PDF i XPS,<br />
iz izbornika File odaberite<br />
Publish as PDF or XPS. Preduvjet da<br />
je ova opcija dostupna jest instalacija<br />
Officeova paketa opisanog u prvom<br />
koraku. Preporučljivo je spremati publikacije<br />
različitih formata, kao i pojedinačne<br />
publikacije, u zasebne pakete.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
111
HELPDESK<br />
Linux<br />
Izrada linux<br />
usmjernika<br />
Iskoristite staro računalo za izradu moćnog usmjernika i firewalla zasnovanog na Linuxu za<br />
kućnu ili uredsku upotrebu<br />
Prije kraja instalacije potrebno je stvoriti korisnički račun i dati naziv računalu<br />
Konfiguracija statičke IP adrese sučelja prema lokalnoj mreži eth1<br />
Piše: Bruno Batarelo<br />
U<br />
današnje je vrijeme<br />
tehnologija ADSL već<br />
poprilično udomaćena<br />
kod korisnika Interneta,<br />
a slobodno bismo mogli<br />
primijetiti kako nije rijetkost<br />
da kod kuće - osim stolnog<br />
računala - imamo i laptop,<br />
neku vrstu Wi-Fi telefona i<br />
slično. Kako nam priključak na<br />
Mrežu svih mreža može dati<br />
sasvim pristojnu podatkovnu<br />
propusnost, vrlo je zgodno<br />
omogućiti svim uređajima<br />
istovremen pristup Internetu,<br />
a ni umrežavanje dotičnih<br />
uređaja nije naodmet. Rješenje<br />
je izrazito jednostavno i dolazi<br />
u vidu uređaja koji nazivamo<br />
usmjernik (engl. router)<br />
pomoću kojeg lokalnu mrežu<br />
računala možemo spojiti na<br />
Internet. Kako spomenuti uređaji<br />
više nisu skupi kao nekad,<br />
često ih pružatelji internetskih<br />
usluga nude u sklopu samog<br />
priključka, no nezanemariv je<br />
broj i onih korisnika koji već<br />
otprije posjeduju Ethernet<br />
ADSL modem. Ako se ubrajate<br />
u potonju kategoriju korisnika,<br />
a htjeli biste pristup Internetu<br />
podijeliti među više računala,<br />
jednostavno kupite usmjernik<br />
ili izradite vlastiti - pomoću<br />
starog računala.<br />
Tehnički detalji<br />
Ethernet ADSL modemi, u<br />
pravilu, imaju dva priključka.<br />
Jednim ih se spaja na mrežu<br />
pružatelja internetskih usluga,<br />
a drugim na mrežnu karticu<br />
računala na kojem će Internet<br />
biti dostupan. Mrežna oprema<br />
je jeftina, pouzdana i dovoljno<br />
brza za ovakvu upotrebu, a<br />
Ethernet lokalne mreže mogu<br />
služiti kao podloga za različite<br />
protokole, pa tako i za Pointto-Point-Protocol<br />
koji je najčešće<br />
korišten pri spajanju na<br />
Internet.<br />
Usmjerniku trebaju dva<br />
mrežna priključka - jedan za<br />
komunikaciju s modemom, a<br />
drugi s ostalim računalima na<br />
mreži (putem mrežnog preklopnika,<br />
tj. switcha). Drugim<br />
riječima, za uspješno spajanje<br />
vaših računala na Internet u<br />
kući ili uredu trebat će vam<br />
UTP kabel, jedno otpisano<br />
112 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
Niste li sigurni ili se ne želite opterećivati izgledom particija, prepustite<br />
installeru da odradi particioniranje za vas odabirom opcije<br />
Guided - Use entire disk<br />
ali ispravno računalo s dvije<br />
mrežne kartice i jedan preklopnik.<br />
Od softvera možete<br />
iskoristiti bilo koju distribuciju<br />
Linuxa koja može pokrenuti<br />
skriptu homeLANsecurity<br />
i koja će prepoznati obje<br />
mrežne kartice te sama skripta<br />
koju možete pronaći na adresi<br />
http://homelansecurity.sourceforge.net.<br />
Distribucija na<br />
kojoj je ovaj tekst zasnovan jest<br />
Ubuntu 8.10.<br />
Pripremne radnje obuhvaćaju<br />
ugradnju jedne ili dviju<br />
mrežnih kartica u računalo i<br />
pripremu Ubuntuova instalacijskog<br />
medija. Ako ne planirate<br />
koristiti računalo-usmjernik<br />
ni za što drugo osim za zaštitu<br />
lokalne mreže i osiguravanje<br />
pristupa Internetu, ne bi bilo<br />
loše izvaditi sav suvišan hardver<br />
i u BIOS-u isključiti nepotrebne<br />
integrirane uređaje.<br />
Instalacija Linuxa<br />
Prije svega, umetnite pripremljeni<br />
instalacijski medij i<br />
podignite računalo s njega. U<br />
boot izborniku odaberite jezik<br />
i opciju instalacije sustava, a<br />
nakon nekog vremena pojavit<br />
će se installer. Informacije koje<br />
će se od vas tražiti slične su<br />
kao i kod instalacije Windowsa,<br />
a svode se na jezik instalacije,<br />
lokaciju, podatke o particijama<br />
itd. Ako se ne namjeravate zamarati<br />
shemom particioniranja<br />
tvrdog diska pod Linuxom,<br />
a htjeli biste cijeli prostor na<br />
disku ostaviti novom sustavu,<br />
prepustite installeru da za vas<br />
odradi automatsko particioniranje.<br />
Nakon toga kreirajte<br />
korisnički račun, odredite naziv<br />
računalu i nakon instalacije<br />
(koja bi mogla i potrajati) ponovo<br />
pokrenite sustav. Ukoliko<br />
je sve prošlo u redu, prilikom<br />
sljedećeg pokretanja uslijedit<br />
će login dijalog, a nakon provjere<br />
identiteta i prikaz radne<br />
površine.<br />
Konfiguracija mreže<br />
Budući da su na usmjernik<br />
fizički spojene dvije mreže,<br />
potrebno ih je konfigurirati.<br />
Prateći putanju System<br />
- Administration, odaberite<br />
Network. Ukoliko su oba<br />
mrežna sučelja prepoznata,<br />
trebala bi biti navedena kao<br />
eth0 i eth1. Da biste otključali<br />
dijalog, kliknite na Unlock.<br />
Prvo ćemo konfigurirati lokalnu<br />
mrežu koju usmjernik<br />
dijeli s ostalim računalima,<br />
pa odaberite sučelje eth0 i<br />
kliknite na Properties. Kao tip<br />
konfiguracije odaberite Static<br />
IP address, za IP adresu unesite<br />
192.168.1.1, a subnet mask<br />
postavite na 255.255.255.0.<br />
Potvrdite konfiguraciju i ponovite<br />
postupak za drugo mrežno<br />
sučelje (eth1), s time da IP<br />
adresu tog sučelja postavite na<br />
192.168.0.1. Zatvorite aplikaciju<br />
za konfiguraciju mreže.<br />
Sljedeći korak predstavlja<br />
konfiguracija klijenata - priključite<br />
klijentsko računalo na<br />
sučelje eth0 usmjernika pomoću<br />
crossover UTP kabela ili<br />
običnim kabelima preko preklopnika.<br />
Novije mrežne kartice<br />
ne zahtijevaju crossover<br />
kabel kod direktnog spajanja<br />
dvaju računala. U postavkama<br />
mrežnog adaptera (pod Windowsom)<br />
postavite IP adresu<br />
računala na 192.168.1.2, subnet<br />
masku na 255.255.255.0<br />
i default gateway na adresu<br />
usmjernika - 192.168.1.1. Adrese<br />
DNS poslužitelja različite su<br />
za svakog ISP-a i prije unosa<br />
Statička konfiguracija mrežnog adaptera pod sustavom Windows<br />
XP. Potrebno je ručno unijeti IP konfiguraciju, kao i adrese DNS<br />
poslužitelja vašeg ISP-a<br />
ih je potrebno nekako saznati<br />
(obično su navedene na web<br />
stranicama, a ako ih trenutno<br />
ne znate, dopisat ćete ih<br />
kasnije). Nakon što potvrdite<br />
konfiguraciju, pokrenite<br />
naredbeni redak (Start - Run<br />
i upišite “cmd.exe”) i unesite<br />
naredbu ping 192.168.1.1. Ako<br />
je kabliranje korektno i ako ste<br />
pogodili ispravno sučelje na<br />
usmjerniku, trebali biste dobiti<br />
odgovor usmjernika. Ukoliko<br />
ga nema, pokušajte s drugim<br />
priključkom. Ovim bismo<br />
testom ujedno morali otkriti<br />
koja mrežna kartica fizički<br />
predstavlja sučelje eth0, a koja<br />
eth1. Ostalim računalima u<br />
mreži trebali biste dodjeljivati<br />
IP adrese redom 192.168.1.3,<br />
4, 5 itd.<br />
Konfiguracija priključka<br />
na Internet<br />
Vratimo se natrag na usmjernik.<br />
Priključite ADSL modem<br />
na sučelje eth1 - pobrinite se<br />
da modem radi ispravno i detektira<br />
DSL signal. Pokrenite<br />
terminalski prozor pomoću<br />
izbornika Applications - Accessories<br />
- Terminal. Unesite<br />
naredbu “sudo su”, potvrdite<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
113
Helpdesk<br />
Linux<br />
Za izradu Linux usmjernika<br />
koristili smo Ubuntu 8.10<br />
Prikaz raspoloživih mrežnih sučelja pod Linuxom - eth0 i eth1 predstavljaju fizičke mrežne kartice usmjernika<br />
svoju lozinku i zatim izvršite<br />
naredbu pppoeconf. Slijedeći<br />
upute na ekranu, prihvatite<br />
sve predefinirane vrijednosti<br />
te unesite korisničko ime i lozinku<br />
koju vam je dodijelio ISP.<br />
Nakon što potvrdite konfiguraciju,<br />
trebali biste imati vezu na<br />
Internet na samom usmjerniku.<br />
Vratite se u konfiguraciju<br />
mreže i osim sučelja eth0<br />
i eth1 trebali biste ugledati<br />
sučelje ppp0 za koje Network<br />
Manager prijavljuje da nije<br />
konfigurirano. Konfigurirajte<br />
ga klikom na Properties i u<br />
odjeljku General pod Connection<br />
Type postavite PPPoE te<br />
ponovo unesite korisničko<br />
ime i lozinku za ISP. U odjeljku<br />
Modem postavite Ethernet<br />
interface na eth1, a u odjeljku<br />
Options označite sve tri opcije.<br />
Potvrdite konfiguraciju i u<br />
glavnom prozoru s popisom<br />
svih sučelja omogućite sučelje<br />
ppp0 tako da postavite kvačicu<br />
pored njegova naziva.<br />
Konfiguracija firewalla<br />
Otvorite web preglednik (s<br />
Ubuntuom dolazi Mozilla<br />
Firefox) i skinite na desktop<br />
skriptu homeLANsecurity - u<br />
trenutku pisanja ovog teksta<br />
naziv aktualne datoteke je<br />
homeLANsecurity-1.7.0.tar.<br />
gz. Otvorite terminal i izvršite<br />
naredbe: sudo su, cd Desktop,<br />
tar -xvvzf homeLANsecurity-<br />
1.7.0.tar.gz, cd homeLANsecurity-1.7.0<br />
i ./install. Skripta<br />
će se instalirati u direktorij /<br />
etc/hls.<br />
Kako nam je važno postaviti<br />
osnovne parametre skripte<br />
pomoću tekstualnog editora,<br />
unesite naredbu nano /<br />
etc/hls/hls.conf. Ako dobijete<br />
poruku da nano ne postoji,<br />
instalirajte ga naredbom<br />
apt-get install nano. Kada ste<br />
otvorili datoteku hls.conf,<br />
izmijenite prva tri parametra<br />
u: WANIFACE=ppp0,<br />
LANIFACE=eth0 i NAT=SNAT,<br />
zatvorite editor pomoću kratice<br />
Ctrl+X i potvrdite promjene.<br />
Pokrenite zatim skriptu<br />
naredbom /etc/hls/home-<br />
LANsecurity up. Dobijete li<br />
poruku SYSTEM IS PROTEC-<br />
TED, uspješno ste konfigurirali<br />
svoj usmjernik, a u tom<br />
trenutku trebali biste imati<br />
pristup Internetu sa svih spojenih<br />
i ispravno postavljenih<br />
klijenata (sjetite se da morate<br />
na klijentima unijeti adrese<br />
DNS poslužitelja). Da biste<br />
postavili automatsko pokretanje<br />
skripte prilikom svakog<br />
spajanja na ISP, unesite naredbu<br />
nano /etc/ppp/ip-up.d/<br />
firewall te dodajte liniju /etc/<br />
hls/homeLANsecurity up. Nakon<br />
toga poslužite se kraticom<br />
Ctrl+X, potvrdite pohranu i<br />
izvršite naredbu chmod 755<br />
/etc/ppp/ip-up.d/firewall<br />
pomoću koje dajete prava izvršavanja<br />
stvorenoj datoteci<br />
firewall.<br />
Ostale mogućnosti<br />
usmjernika<br />
Skripta homeLANsecurity je<br />
moćna skripta koja, osim što<br />
usmjerava internetski promet<br />
između jednog sučelja (ppp0)<br />
i klijenata na mreži, štiti lokalnu<br />
mrežu. U datoteci hls.conf<br />
možete otvarati ili blokirati<br />
određene mrežne portove, a u<br />
datoteci custom.conf možete<br />
dodavati vlastita pravila za<br />
prosljeđivanje portova (engl.<br />
port forwarding) i slično. Također,<br />
ako ste zainteresirani,<br />
možete instalirati DHCP<br />
poslužitelj koji će automatski<br />
konfigurirati mrežne postavke<br />
klijenata, možete na njemu<br />
držati filmove, programe i<br />
mailove te mu pristupati iz<br />
bilo kojeg kraja svijeta ako instalirate<br />
podršku za dinamičke<br />
DNS servise (npr. dyndns.<br />
org). U svakom slučaju, u svijet<br />
Linuxa možete zakoračiti i na<br />
ovaj način.<br />
114 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
FotoSketcher<br />
Helpdesk<br />
Fotografiju pretvorite u crtež<br />
Provjerite kako jednostavno i brzo pretvoriti fotografiju u crtež pomoću FotoSketchera<br />
Prebirući po svojoj digitalnoj<br />
fotoarhivi, svatko bi<br />
od nas zasigurno mogao<br />
izdvojiti barem nekoliko (desetaka)<br />
fotografija koje su ispale<br />
sasvim korektno, ali istovremeno<br />
djeluju i suviše - obično. Srećom,<br />
postoji način da ih učinite<br />
jedinstvenima te uz malo mašte<br />
i dodatnog truda kreirate prilično<br />
zanimljive umjetničke uratke<br />
koje možete iskoristiti, primjerice,<br />
za izradu čestitke, kalendara<br />
ili kao ilustraciju. Naime, služeći<br />
se krajnje intuitivnim i posve besplatnim<br />
programom pod nazivom<br />
FotoSketcher, provest ćemo<br />
vas kroz nekoliko jednostavnih<br />
koraka u postupku pretvaranja<br />
fotografije u crtež. Instalacijsku<br />
datoteku posljednje stabilne verzije<br />
FotoSketchera (1.85) možete<br />
preuzeti sa stranice www.fotosketcher.com/download.htm.<br />
Sučelje FotoSketchera vrlo je pregledno i omogućuje jednostavno snalaženje<br />
Podešavanje parametara<br />
Po prvom će vas pokretanju<br />
programa dočekati ljepuškasto<br />
i vrlo logično organizirano<br />
sučelje, pa privikavanje na rad<br />
ne bi trebalo potrajati više od<br />
nekoliko trenutaka. Lijeva strana<br />
glavnog prozora namijenjena<br />
je prikazu originalne fotografije,<br />
dok je desna strana rezervirana<br />
za prikaz crteža, odnosno skice.<br />
Prvi korak sastoji se od uvrštavanja<br />
željene fotografije u projekt<br />
(za sada su podržani samo<br />
formati BMP i JPG), pa u izborniku<br />
File odaberite opciju Open<br />
a picture ili pritisnite kombinaciju<br />
tipki Ctrl+O. U dijaloškom<br />
okviru Drawing parameters<br />
(tipka F10) najprije pod opcijom<br />
Drawing style odaberite koji biste<br />
način crtanja, odnosno skiciranja<br />
htjeli emulirati. Ovisno o<br />
tome za koji ste se mod odlučili<br />
- primjerice, za rad s olovkom,<br />
tušem i slično - za svaku od dostupnih<br />
opcija (npr. intenzitet<br />
boja, svjetlinu itd.) FotoSketcher<br />
će vam ponuditi nekoliko predefiniranih<br />
vrijednosti koje su<br />
svojstvene odabranom modu.<br />
Svaku od tih vrijednosti možete<br />
proizvoljno mijenjati pomicanjem<br />
klizača te kombinirati s<br />
vrijednostima drugih dostupnih<br />
opcija. Kako je omogućen pretpregled,<br />
toplo vam preporučujemo<br />
da prilikom podešavanja<br />
pozorno popratite na koji će se<br />
način promjene vrijednosti pojedinih<br />
parametara reflektirati<br />
na promjenu konačnog izgleda<br />
crteža. Nakon što uz malo neizbježnog<br />
eksperimentiranja<br />
opcijama postignete zadovoljavajući<br />
rezultat obrade, nove vrijednosti<br />
možete snimiti naredbom<br />
Save parameters. Da biste<br />
primijenili odabrane vrijednosti,<br />
kliknite na tipku Draw it.<br />
Obrada više fotografija<br />
Želite li iste vrijednosti primijeniti<br />
na veći broj fotografija, u<br />
izborniku File odaberite opciju<br />
Batch processing (Ctrl+B), kliknite<br />
na Add files i označite fotografije<br />
koje namjeravate obraditi.<br />
Nakon što kliknete na tipku<br />
Process - jednako kao i prilikom<br />
obrade samo jedne fotografije<br />
- odaberite koji biste način crtanja,<br />
odnosno skiciranja htjeli<br />
emulirati, podesite vrijednosti<br />
željenih parametara i kliknite na<br />
tipku Draw it.<br />
Naposljetku, prije nego što<br />
spremite uradak (Ctrl+S) ili<br />
odaberete opciju njegova ispisa<br />
(Ctrl+P), mogli biste ga ukrasiti<br />
nekim okvirom (Add a frame),<br />
dodati tekst (Add text) ili mu<br />
promijeniti teksturu (Texture).<br />
Gordan Struić<br />
Odaberite jedan od način<br />
crtanja, odnosno skiciranja koji<br />
biste htjeli emulirati<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
115
Helpdesk<br />
Operini widgeti<br />
Iskoristite prednosti<br />
Operinih widgeta<br />
Instalacija widgeta na radnom mjestu može povećati vašu produktivnost, ali ćete možda morati<br />
nadređenima objasniti da su Tetris i Zmija dio web preglednika<br />
Piše: Kristijan Puljek<br />
Iako widgete mnogi korisnici<br />
pomalo posprdno<br />
gledaju kao Operin pokušaj<br />
imitacije Firefoxovih ekstenzija,<br />
programerima iz Opera<br />
Softwarea to nikada nije bio<br />
cilj. Ideja je bila stvoriti poligon<br />
na kojemu će se korisnici<br />
moći okušati i prilagoditi svoj<br />
desktop (kao i web) vlastitim<br />
potrebama, bez zadiranja u<br />
osnovni kód Opere. Tako je<br />
Opera zadržala svoju sigurnost<br />
i stabilnost te istovremeno<br />
dobila mogućnosti koje su<br />
ograničene jedino maštom<br />
njezinih korisnika.<br />
Što su widgeti<br />
Operini widgeti male su web<br />
aplikacije koje se pokreću<br />
izravno iz Opere, ali se ne<br />
integriraju u njezino sučelje,<br />
već se iscrtavaju na radnoj<br />
površini poput Vista Sidebar<br />
Widgeta ili Yahoo! Widgeta.<br />
Pomalo je nezgodno što morate<br />
imati pokrenutu Operu<br />
kako biste ih mogli koristiti,<br />
ali je iskupljujući faktor to što<br />
je Opera jako štedljiva s vašim<br />
sistemskim resursima, pa sustav<br />
neće biti preopterećen.<br />
Ispod svoje šarene površine<br />
widget je jednostavna web<br />
stranica napisana u HTML-u,<br />
JavaScriptu i CSS-u. Njihove<br />
je specifikacije Opera prijavila<br />
kod W3C-ja i tako jasno<br />
definirala standarde pisanja<br />
widgeta. Ukoliko W3C prihvati<br />
tu specifikaciju kao web<br />
standard, Operini se widgeti<br />
više neće vezati isključivo uz<br />
nju, već će postati samostalne<br />
aplikacije. Njihova je velika<br />
prednost što ih je moguće<br />
pokrenuti iz bilo koje verzije<br />
Opere, neovisno o platformi i<br />
operacijskom sustavu.<br />
Mogućnosti<br />
Isprva su widgeti bili jednostavni,<br />
ali kako su korisnici<br />
istraživali njihove mogućnosti<br />
i prihvaćali novu platformu<br />
za razvoj aplikacija, nakupila<br />
se velika količina widgeta koji<br />
ispunjavaju najraznovrsnije<br />
zadaće. Widgete je vrlo jednostavno<br />
instalirati. Dovoljno<br />
je pod izbornikom Widgets<br />
odabrati opciju Add Widgets i<br />
Opera će vas automatski odvesti<br />
na http://widgets.opera.<br />
com/ gdje jednostavnim klikom<br />
miša na Launch pored<br />
željenog widgeta pokrećete<br />
instalaciju koja neće potrajati<br />
dulje od nekoliko sekundi.<br />
Widget će se odmah pokrenuti,<br />
a Opera će vas pitati želite li<br />
ga zadržati, tako da neželjene<br />
widgete možete odmah i ukloniti.<br />
Također, zgodno je spomenuti<br />
da instalacija Widgeta<br />
ne zahtijeva ponovno pokretanje<br />
preglednika.<br />
Za svakoga ponešto<br />
Među najpopularnijim widgetima<br />
nalazi se Facebook<br />
Widget koji vam na radnu<br />
površinu donosi podatke o<br />
Facebook prijateljima, osvježavanjima<br />
njihovih statusa i<br />
obavještava vas imate li novih<br />
poruka. Ako preferirate<br />
Twitter, postoji widget koji se<br />
spaja na tu vrlo popularnu socijalnu<br />
mrežu. Želite li prikratiti<br />
vrijeme dok vaše računalo<br />
nešto radi ili jednostavno povremeno<br />
volite nešto neobvezno<br />
na brzinu nacrtati, Artist’s<br />
Sketchbook je widget za vas.<br />
Sadrži nekoliko različitih alata<br />
za crtanje, osnovne boje i malenu<br />
površinu za skiciranje na<br />
kojoj je uz malo truda moguće<br />
naslikati vrlo impresivne uratke.<br />
Za online kupovinu pobrinut<br />
će se eBay Watcher koji<br />
omogućava praćenje do deset<br />
aukcija. Svakako je zanimljiv<br />
i Browser Security Widget<br />
koji u malenom prozorčiću<br />
prikazuje koliko je poznatih<br />
sigurnosnih rupa u najpopularnijim<br />
browserima. Podatke<br />
uzima s http://secunia.com.<br />
Tu je još i kolekcija digitalnih i<br />
analognih satova, widgeta koji<br />
će vam ispisivati vremensku<br />
prognozu za odabrani grad,<br />
kao i kalendara za vašu radnu<br />
površinu koje nije potrebno<br />
posebno opisivati, jer je odabir<br />
posve estetske prirode. Za<br />
kraj valja spomenuti kako u<br />
obliku widgeta postoji i poveća<br />
kolekcija malih igara. Među<br />
popularnijima su SimAquari-<br />
116 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
HELPDESK<br />
VideoDownloader omogućuje jednostavno preuzimanje Flash Video (FLV) datoteka s<br />
YouTubea i drugih poznatijih videoservisa<br />
RSS na vašoj radnoj površini. Ovakvih widgeta ima na<br />
tone i ne treba ih posebno predstavljati<br />
Opera na svojim stranicama korisnicima omogućuje kreiranje<br />
vlastitog widgeta u tri jednostavna koraka<br />
um, koji je zapravo simulacija<br />
akvarija, i Circular Tetris, svojevrsna<br />
“kružna” inačica Tetrisa.<br />
One nisu nešto što će vam<br />
pomoći u bržem obavljanju<br />
poslova, ali će vam prikratiti<br />
pet minuta kada nemate što<br />
raditi, a i zgodan su tehnološki<br />
prikaz svih mogućnosti<br />
widgeta, koje u nekim ozbiljnijim<br />
aplikacijama možda ne<br />
dolaze do izražaja.<br />
Općenito bismo mogli zaključiti<br />
kako je vrlo teško individualno<br />
opisati widgete, jer<br />
je danas njihova ponuda toliko<br />
raznovrsna da ih je gotovo<br />
nemoguće i sortirati. Potreban<br />
vam je Google Translate na<br />
radnoj površini Tražilica za<br />
torrente Ravnalo za ekran,<br />
BlackJack ili uvijek popularna<br />
Zmija Možda biste radije<br />
pratili piramide preko web<br />
kamere Sve je to već “widgetizirano”<br />
i nalazi se na svega<br />
dva klika miša od vaše radne<br />
površine.<br />
Ako i uz svu tu silu widgeta<br />
ne pronađete neki koji vam je<br />
potreban, čak i ako ne znate<br />
ništa o programiranju, Opera<br />
ima rješenje za vas. Na adresi<br />
http://widgets.opera.com/<br />
widgetize/ omogućeno je pretvaranje<br />
bilo kojeg RSS feeda<br />
u widget na vrlo jednostavan<br />
i bezbolan način, u svega tri<br />
koraka. Dovoljno je unijeti<br />
adresu feeda koji želite pratiti<br />
te odabrati naslov vašeg widgeta<br />
i shemu boja koju želite.<br />
Ostalo će obaviti Widgetize<br />
te vam odmah ponuditi da<br />
Klasični Weather Widget u<br />
Operinu izdanju. Postoji ih<br />
nekoliko, a osnovna razlika<br />
je u tome što preuzimaju<br />
informacije iz različitih izvora,<br />
tako da Hrvatska nije u svima<br />
podržana<br />
isprobate svoj widget. Ovo je<br />
idealno ako želite pratiti neku<br />
manje poznatu stranicu ili<br />
možda nečiji blog, a uz jedan<br />
od petnaestak skinova za Operu<br />
zasigurno će se uklopiti u<br />
dizajn vaše radne površine.<br />
Widgeti su vrlo brzo pronašli<br />
svoje mjesto u zajednici<br />
korisnika Opere. Postoje<br />
oni koji ih obožavaju, ali i oni<br />
koji ih mrze. Nemoguće je<br />
predložiti koje točno widgete<br />
treba isprobati, raznovrsni su<br />
upravo kao i potrebe krajnjih<br />
korisnika. Stoga, koristite li<br />
Operu, a svoju ste radnu memoriju<br />
poklonili i nekom od<br />
specijaliziranih Widget managera,<br />
dajte priliku Operinim<br />
widgetima i tako “ubijte dvije<br />
muhe jednim udarcem”.<br />
POJMOVNIK<br />
Widget - interaktivni<br />
virtualni alat koji<br />
prikazuje raznovrsne<br />
informacije izravno na<br />
vašoj radnoj površini;<br />
aplikacija koja pruža<br />
uslugu widgeta naziva<br />
se Widget Engine, a<br />
najpoznatiji je Yahoo!<br />
Widgets<br />
W3C (World Wide<br />
Web Consortium) -<br />
međunarodna organizacija<br />
koja se bavi<br />
standardima World<br />
Wide Weba<br />
RSS (Really Simple<br />
Syndication) - skupina<br />
web formata koji se<br />
koriste za objavljivanje<br />
često osvježavanih sadržaja<br />
poput blogova<br />
ili portala s vijestima;<br />
RSS dokument još se<br />
naziva Feed, a sadrži<br />
sažetak sadržaja neke<br />
web stranice ili čak cijeli<br />
tekst<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
117
Helpdesk<br />
Google<br />
Googleovi alati<br />
kao web rokovnik<br />
Želite li se organizirati na jednostavan i funkcionalan način, provjerite što vam nudi Google<br />
iGoogle je usluga koja omogućuje potpunu slobodu u kreiranju vaše početne stranice<br />
Korisničko sučelje Gmaila vrlo je jednostavno i<br />
funkcionalno<br />
Piše: Grgo Čupić<br />
Google, tvrtka koja svojim sloganom “Don’t<br />
be evil” nastoji poslati poruku kako je njezin<br />
cilj uzvišeniji od pukog profita, zaista ima u<br />
ponudi usluge koje bi većini korisnika mogle olakšati<br />
život. Kombinirajući Gmail, Google Calendar<br />
te iGoogle, na jednom mjestu možete imati gotovo<br />
sve - mail(ove), vlastiti kalendar te početnu stranicu<br />
prilagođenu svojim potrebama.<br />
Gmail<br />
Gmail nudi veličinu mailboxa od 7 GB, zaštitu od<br />
spama, video chat, lako pretraživanje i filtriranje<br />
mailova, listu kontakta te još mnogo vrlo korisnih<br />
funkcija. Prvo što će vam biti potrebno jest Gmailov<br />
korisnički račun. Spojite se na stranicu http://mail.<br />
google.com i uz nekoliko se klikova registrirajte kako<br />
biste otvorili Gmailov račun s kojim ćete moći slati i<br />
primati mailove, chatati itd.<br />
Postavke su dostupne u gornjem desnom kutu<br />
stranice - na raspolaganju vam stoji ukupno osam<br />
kartica. Pod katicom Accounts i opcijom Get mail<br />
from other accounts definiraju se POP3 mail računi<br />
za koje želite da se skidaju u Gmailov sandučić. Kliknite<br />
na Add another mail account i unesite e-mail<br />
adresu te postavke (korisničko ime, POP server) -<br />
mailovi poslani na tu adresu stizat će vam u Gmailov<br />
sandučić s oznakom da su poslani na drugu adresu.<br />
Send mail as opcija je koja omogućuje da pošaljete<br />
e-mail s Gmaila, ali tako da se primatelju pojavi kao<br />
da ste ga poslali s neke druge adrese. Klikom na Add<br />
another email address otvorit će se novi prozor u<br />
koji upisujete korisničko ime i e-mail adresu s koje<br />
želite slati, a nakon njezine verifikacije moći ćete<br />
odmah početi s korištenjem ove usluge. Uključivanjem<br />
opcije Reply from the same address to which<br />
the message was sent Gmail će kod odgovora slati s<br />
one adrese na koju ste primili mail.<br />
Ustrebate li pristup mailovima u pokretu, na adresi<br />
m.google.com/mail pronaći ćete Gmail Java aplikaciju<br />
koja se može instalirati na većini današnjih<br />
mobitela. Aplikacija omogućava i čitanje i slanje<br />
mailova preko Gmaila. Konfigurirate li Gmailov račun<br />
tako da prima mailove s ostalih POP3 računa, i<br />
oni će vam stizati na mobitel.<br />
Google calendar<br />
Google calendar (www.google.com/calendar)<br />
omogućuje mnoštvo naprednih opcija, kao što su<br />
118 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
Google calendar omogućuje biranje između<br />
dnevnog, tjednog i mjesečnog pregleda<br />
U postavkama možete mijenjati i teme - na slici je<br />
selektirana tema Tree<br />
dijeljenje kalendara, pozivnice, javno<br />
objavljivanje događaja, integracija<br />
s uslugom Gmail, slanje podsjetnika<br />
na mobilni telefon i mogućnost<br />
sinkronizacije s ostalim kalendarskim<br />
alatima. Sinkronizaciju možete<br />
izvoditi dvosmjerno s Microsoft Outlookom,<br />
BlackBerryjem te programima<br />
koji koriste standard CalDAV<br />
(Apple iCal i Mozilla Sunbird).<br />
Sučelje Google calendara funkcionalno<br />
je i vrlo jednostavno - glavnim<br />
i središnjim dijelom ekrana vlada prikaz kalendara<br />
s trenutnim obvezama. U gornjem desnom<br />
kutu ekrana možete birati između dnevnog, tjednog<br />
i mjesečnog pregleda. Za dodavanje događaja<br />
u kalendar na raspolaganju vam stoje dva načina.<br />
Prvi, navodno jednostavniji, sastoji se od odabira<br />
opcije Quick add. Otvorit će se polje u kojem upisujete<br />
kratke detalje događaja (mjesto i vrijeme),<br />
a Google će zatim sam dodati događaj u kalendar<br />
prepoznajući ključne riječi. U stvarnosti ovo rješenje<br />
ne funkcionira baš najbolje, pa savjetujemo<br />
“teži” način.<br />
Klikom na ćeliju s odgovarajućim vremenom<br />
i datumom otvorit će se prozor u koji upisujete<br />
opis događaja. Ustreba li vam više detalja, odabirom<br />
Edit details otvorit će se nova stranica u koju<br />
možete unijeti više podataka o događaju. Na desnoj<br />
strani nalazi se podizbornik Guests u koji se<br />
unose e-mail adrese osoba kojima želite uputiti<br />
pozivnicu za taj događaj. Vrlo je korisna i mogućnost<br />
povratne informacije o tome jesu li prihvatile<br />
poziv.<br />
Google calendar ima mogućnost prikazivanja<br />
više kalendara istovremeno. Naime, s lijeve strane<br />
nalaze se dva izbornika - My calendars i Other<br />
calendars, a među potonje možete uvrstiti, primjerice,<br />
kalendare svojih prijatelja. Zgodno je što<br />
ostale kalendare možete dodati direktno putem<br />
URL-a ili pak uploadati bilo koju iCal datoteku.<br />
Šlag na kraju predstavljaju mobilni podsjetnici.<br />
Pod izbornikom Settings i karticom Mobile setup<br />
unesite broj mobitela i Google calendar će vam<br />
svaki put prije određenog događaja poslati SMS<br />
Aplikacija koju možete skinuti s<br />
stranice Google calendar omogućava<br />
sinkronizaciju između Google<br />
calendara i Microsoft Outlooka<br />
podsjetnik. Usluga je<br />
trenutno podržana<br />
samo za T-Mobileovu i<br />
Vipnetovu mrežu (korisnici<br />
Tele2 zasad je<br />
ne mogu koristiti).<br />
Simbioza - iGoogle<br />
iGoogle je usluga koja<br />
omogućuje potpunu<br />
slobodu u kreiranju<br />
vaše početne stranice<br />
točno onakvom kakvom je želite. Na iGoogle<br />
stranicu možete dodavati tisuće gotovih, više ili<br />
manje korisnih gadgeta. Imate li već korisnički<br />
račun, spojite se na www.google.com, logirajte i u<br />
gornjem desnom kutu izaberite iGoogle. Za dodavanje<br />
novih gadgeta kliknite na Add stuff. Otvorit<br />
će se nova stranica u kojoj možete pretraživati<br />
dostupne gadgete - pretraživanje se vrši korištenjem<br />
polja Search, prema tematskim kategorijama<br />
ili broju korisnika gadgeta. Kad pronađete željene<br />
gadgete, kliknite na njih, a zatim i na Add kako<br />
biste ih dodali na iGoogle stranicu. Razmještanje<br />
gadgeta u željene grupe izvodi se po principu drag<br />
and drop.<br />
iGoogle stranicu možete koristiti i kao RSS feed<br />
preglednik. Naime, kako većina današnjih web<br />
portala podržava i RSS, većinu vijesti moći ćete<br />
pratiti direktno iz iGooglea. Nakon što pronađete<br />
RSS koji vas zanima, kliknite na njega - otvorit će<br />
se prozor u kojem ćete odabrati iGoogle kao preglednik.<br />
Feed se pojavljuje na iGoogle stranici u<br />
obliku malog prozorčića s naslovima.<br />
Ne sviđa li vam se tema s bijelom bojom, možete<br />
je promijeniti putem izbornika Add stuff.<br />
Nama se posebno svidjela tema Earth-light koja<br />
prikazuje koji je dio planeta trenutno osvijetljen<br />
suncem. Učini li vam se nakon nekog vremena<br />
da vam iGoogle stranica zapravo nije dovoljna za<br />
prikaz svih gadgeta i vijesti koje ste na nju dodali,<br />
postoji rješenje i za to. S lijeve strane nalaze se<br />
tabovi - klikom na strelicu možete stvarati nove<br />
tabove te u njih opet slagati gadgete i feedove<br />
onako kako vam najviše odgovara.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
119
Pitanja uputite na adresu pitanja@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
ili ih pošaljite na Cvijete Zuzorić 25, 10 000<br />
Zagreb, a dobrodošli ste i na Usenet grupi<br />
hr.mag.pc<strong>chip</strong><br />
Pitanja<br />
odgovori<br />
Lozinke u Firefoxu<br />
Poštovanje, <strong>chip</strong>ovci! Zanima<br />
me može li se i na koji način doći<br />
do lozinki u Firefoxu. Planiram<br />
se uskoro prebaciti na novo računalo,<br />
pa bih voljela sačuvati<br />
sve svoje lozinke, a kako ih ima<br />
dosta, nisam ih sve upamtila.<br />
Lidija<br />
Do lozinki spremljenih u<br />
Firefoxu možete doći<br />
tako da u izborniku Tools<br />
najprije odaberete Options i u<br />
dijaloškom okviru pod<br />
karticom Security kliknete na<br />
opciju Saved Passwords. U<br />
novom dijaloškom okviru<br />
prikazat će se popis svih web<br />
stranica i korisničkih imena uz<br />
koja ste upisivali svoje lozinke.<br />
Password Exporter omogućit će vam da jednostavno izvezete i<br />
uvezete popis lozinki u jednom od podržanih formata (CSV ili XML)<br />
Međutim, da bi vam se pored<br />
stranica i korisničkih imena<br />
mogle prikazati i sve spremljene<br />
lozinke, morat ćete kliknuti<br />
i na opciju Show Passwords te<br />
potvrditi svoj izbor.<br />
Ipak, kako ste nam dobrim<br />
dijelom objasnili pravi razlog<br />
svog pitanja, moramo primijetiti<br />
da bi vam za potrebe spomenutog<br />
prebacivanja umjesto<br />
opcije Saved Passwords<br />
znatno više koristila upotreba<br />
ekstenzije pod nazivom Password<br />
Exporter koju možete<br />
preuzeti sa stranice https://addons.mozilla.org/en-US/firefox/addon/2848.<br />
Naime, ovaj<br />
će vam koristan dodatak omogućiti<br />
da u dijaloškom okviru<br />
Options pod karticom Security<br />
odaberete još jednu opciju<br />
- Import/Export Passwords.<br />
Njezinim biste odabirom mogli<br />
sasvim jednostavno izvesti<br />
popis lozinki (Export Passwords)<br />
u jednom od podržanih<br />
formata (CSV ili XML) i kasnije<br />
ga ponovno uvesti (Import).<br />
Gordan Struić<br />
Norton Ghost<br />
Možete li mi reći čemu zapravo<br />
služi program Norton Ghost<br />
Stipe35<br />
Norton Ghost namijenjen<br />
je preslikavanju<br />
odabrane particije sa svim<br />
podacima koji se na njoj<br />
nalaze u jednu jedinstvenu<br />
datoteku. Ta se datoteka<br />
popularno zove ghost image.<br />
Ako vam se sustav zarazi<br />
računalnim virusima ili se<br />
tvrdi disk ošteti, ovim<br />
programom možete vratiti sve<br />
podatke koji su se nalazili na<br />
vašem računalu u trenutku<br />
izrade preslike. Na taj način<br />
možete uštedjeti mnogo sati<br />
koje biste potrošili na ponovno<br />
instaliranje i podešavanje<br />
sustava.<br />
Prije nego što pokrenete<br />
postupak vraćanja podataka,<br />
morat ćete napraviti sigurnosnu<br />
kopiju svih vama bitnih<br />
datoteka i prebaciti ih na koji<br />
drugi medij ili particiju tvrdog<br />
diska, jer će particija na kojoj<br />
se izvodi radnja nepovratno<br />
biti obrisana. Istu funkciju ima<br />
i Acronis True Image. Najnovije<br />
verzije ovih programa u stanju<br />
su praviti sliku sustava u realnom<br />
vremenu dok je operacijski<br />
sustav učitan u memoriju,<br />
što kod prijašnjih verzija nije<br />
bio slučaj. Moramo napomenuti<br />
da niti jedan od navedenih<br />
programa nije besplatan,<br />
već ih je potrebno kupiti.<br />
Predrag Kurtović<br />
Nestašni Outlook<br />
Poštovanje! Zamolio bih vas za<br />
pomoć. Imam licencirani Windows<br />
XP Home i koristim Microsoft<br />
Outlook 2007. U međuvremenu<br />
sam instalirao program<br />
Vista Icon Pack 3.0. Mislim da<br />
otad ne mogu otvoriti Backup<br />
Personal Folder (PST) za e-mail<br />
poruke u Outlooku. Dobivam<br />
poruku “Cannot start Microsoft<br />
120 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Helpdesk<br />
Office Outlook. The command<br />
line argument is not valid. Verify<br />
the switch you are using”. Molim<br />
za pomoć.<br />
Mujo<br />
Uključite opciju Use ToggleKeys da biste<br />
zvučnim signalom bili obaviješteni svaki<br />
put kad pritisnete tipku Caps Lock<br />
Pogreška koju ste naveli<br />
vrlo je općenita i<br />
vjerojatno prouzročena<br />
programom koji ste instalirali.<br />
Prvo što nam pada na pamet je<br />
vraćanje sustava na dan prije<br />
instalacije Vista Icon Packa.<br />
Potražite odgovarajući restore<br />
point i, prateći proceduru,<br />
vratite stanje sustava. Ne<br />
pomogne li vam ovo rješenje,<br />
pogledajte ima li možda PST<br />
datoteka postavljen atribut<br />
read-only. To bi moglo<br />
prouzrokovati problem koji ste<br />
naveli. Microsoft na adresi<br />
http://office.microsoft.com/<br />
en-us/outlook/<br />
HP012185891033.aspx<br />
prikazuje sve moguće<br />
kombinacije kratica koje se<br />
mogu upotrebljavati s ovim<br />
programom i daje njihovo<br />
detaljno objašnjenje.<br />
Predrag Kurtović<br />
Use ToggleKeys<br />
Postoji li kojim slučajem neka<br />
funkcija u Windowsima XP ili<br />
možda besplatan specijalizirani<br />
programčić koji bi me zvukom<br />
obavještavao svaki put kad<br />
slučajno pritisnem Caps Lock<br />
Također bi mi bilo zanimljivo<br />
ako znate za način da je skroz<br />
onemogućim, pa molim da mi<br />
odgovorite bar na jedno od ovih<br />
dvaju pitanja.<br />
Keko<br />
Što se tiče odgovora na<br />
vaše prvo pitanje, nećete<br />
morati koristiti nikakav<br />
poseban program - dovoljno je<br />
u Windowsima uključiti opciju<br />
Use ToggleKeys kako biste<br />
zvučnim signalom bili<br />
obaviješteni svaki put kad<br />
pritisnete tipku Caps Lock,<br />
Scroll Lock ili Num Lock. Da<br />
biste omogućili ovakav način<br />
obavještavanja, najprije<br />
odaberite Start - Control Panel<br />
- Accessibility Options, zatim u<br />
dijaloškom okviru pod karticom<br />
Keyboard stavite kvačicu pokraj<br />
stavke Use ToggleKeys i još<br />
samo kliknite na OK.<br />
Kao moguće rješenje istog<br />
problema - čime ujedno koristimo<br />
priliku da odgovorimo<br />
i na vaše drugo pitanje - preporučili<br />
bismo vam korištenje<br />
jednostavnog te posve besplatnog<br />
programa znakovitog<br />
naziva CapsUnlock, čiju instalacijsku<br />
datoteku (veličine<br />
svega 33 kB) možete preuzeti<br />
sa stranice www.brainsystems.<br />
com/capsunlock/InstCu14.<br />
exe. Po dovršetku instalacije<br />
kliknite desnom tipkom miša<br />
na ikonu CapsUnlocka smještenu<br />
u području obavijesti<br />
(na desnoj strani programske<br />
trake) i provjerite nalazi li<br />
se u kontekstnom izborniku<br />
kvačica pokraj opcije Disable<br />
CapsLock. Ako je potonja<br />
opcija uključena, nećete više<br />
morati voditi računa o (nenamjernom)<br />
korištenju tipke<br />
Caps Lock.<br />
Gordan Struić<br />
Uspavani USB<br />
USB stick jednostavno mi je<br />
prestao raditi. Probala sam ga<br />
i na drugim računalima, no rezultat<br />
je isti. Postoji li bilo kakav<br />
jednostavan način pomoću<br />
kojeg mogu provjeriti njegovu<br />
ispravnost<br />
Vedrana<br />
USB stickovi, kao i svi<br />
ostali uređaji koje<br />
priključujete na USB priključke<br />
svoga računala, moraju<br />
trošiti manje od 500 mA.<br />
Ukoliko je potrošnja vašeg<br />
uređaja iz nekog razloga veća<br />
od granične struje, može doći<br />
do oštećenja matične ploče.<br />
Prateći potrošnju uređaja,<br />
saznat ćete njegovo stanje.<br />
USB miševi troše oko 100 mA,<br />
USB stickovi i do 200 mA. Ukoliko<br />
priključeni uređaj ne troši<br />
ništa ili ima malenu prikazanu<br />
potrošnju (5 -10 mA), velika je<br />
vjerojatnost da nije ispravan.<br />
Predrag Kurtović<br />
Potrošnja USB uređaja govori o<br />
njegovu stanju i ne smije prijeći<br />
500 mA<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
121
WEB.HR<br />
5<br />
Prvih<br />
čitatelja koji<br />
se pretplate na naše<br />
tiskano izdanje na 12 ili 24<br />
mjeseca na poklon dobivaju<br />
komplet za čišćenje “Ured<br />
u red” tvrtke Eurotrade<br />
d.o.o. iz Rovinja<br />
Pretplati<br />
STARI BROJEVI<br />
Svaki od prošlih brojeva stoji samo<br />
15 kuna (osobno preuzimanje) ili<br />
20 kuna s uključenom poštarinom<br />
unutar Hrvatske.<br />
br. 166 br. 165<br />
br. 164 br. 163<br />
br. 162<br />
br. 161 br. 160<br />
br. 159/158<br />
Ime i prezime (naziv tvrtke) Ulica / mjesto / država Tel./fax<br />
PLAĆANJE<br />
Općom uplatnicom na žiro račun A1 VIDEO d.o.o. Zagreb 2402006-1100061977<br />
Br. kartice<br />
vrijedi do<br />
Predračunom (pravne osobe)<br />
Osobno (<strong>PC</strong> <strong>chip</strong>, Cvjete Zuzorić 25, Zagreb)<br />
Kreditnom karticom:<br />
122 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.<br />
Upišite svoj porezni broj<br />
Ukupna vrijednost pretplate<br />
Uz narudžbenicu obavezno poslati fotokopiju uplatnice ili faksirati istu<br />
na broj: 01/6117 356<br />
Vlastoručni potpis<br />
kn
WEB.HR<br />
se i uštedi!<br />
NARUDŽBENICA ZA PRETPLATU<br />
Cijena dvogodišnje pretplate za Hrvatsku je 560 kn, godišnje pretplate je 299 kn.<br />
Za inozemstvo moguća je jedino godišnja pretplata (90 EUR) Uplatu izvršite na devizni račun: Erste & Steiermarkiche Bank d.d. Croatia A1 Video d.o.o. 700 100 - 1148389 swift: ESBCHR22<br />
Produženje pretplate 6 mjeseci 12 mjeseci 24 mjeseca<br />
Ime i prezime (naziv tvrtke) Ulica / mjesto / država Tel./fax<br />
PLAĆANJE<br />
Općom uplatnicom na žiro račun A1 VIDEO d.o.o. Zagreb 2402006-1100061977<br />
Br. kartice<br />
vrijedi do<br />
Predračunom (pravne osobe)<br />
Upišite svoj porezni broj<br />
Ukupna vrijednost pretplate<br />
kn<br />
Osobno (<strong>PC</strong> <strong>chip</strong>, Cvjete Zuzorić 25, Zagreb)<br />
Uz narudžbenicu obavezno poslati fotokopiju uplatnice ili faksirati istu<br />
na broj: 01/6117 356<br />
Kreditnom karticom:<br />
Vlastoručni potpis<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
123
Igre<br />
Vijesti najave & ljestvice<br />
flash<br />
»» Smanjuju se Eidosovi<br />
dugovi, a prijavili su i nešto<br />
veću dobit od očekivane za<br />
posljednjih šest mjeseci 2008.<br />
godine. Sada duguju “samo”<br />
3,2 milijuna GBP. Ironija priče<br />
je što im je bolje poslovanje<br />
omogućio Tomb Raider:<br />
Underworld koji je prodan<br />
u nešto više od 2,6 milijuna<br />
primjeraka. Da, to je ista igra<br />
koju je Eidos prije nekoliko<br />
mjeseci “mrzio” zbog loše<br />
prodaje.<br />
»» Zarazni WoW je, prema<br />
istraživanju Švedskog zdravstvenog<br />
instituta, jedna od<br />
igara koje najčešće stvaraju<br />
ovisnost kod igrača. Ovisnost<br />
o WoW-u uspoređuju s kokainskom<br />
ovisnošću, a navode<br />
još jedan zabrinjavajući<br />
podatak - navodno nije bilo<br />
niti jednog slučaja ovisnosti<br />
o igrama u kojem WoW nije<br />
imao svoje prste. Švedska<br />
organizacija Youth Care Foundation,<br />
koja se bavi svim<br />
vrstama ovisnosti, godišnje<br />
zaprimi oko 200 poziva (oko<br />
deset posto) vezanih uz ovisnost<br />
o igrama.<br />
»» Street Fighter IV ovog bi<br />
se ljeta trebao pojaviti i na<br />
<strong>PC</strong>-ju. Igra je nedavno izašla<br />
na PlayStationu 3 i Xboxu<br />
360 i, kao što u ljestvicama<br />
možete vidjeti, prodaje se<br />
više nego dobro. Budući da<br />
na <strong>PC</strong>-ju već duže vrijeme<br />
nemamo niti jednu poštenu<br />
tučnjavu, ne sumnjamo da će<br />
igra biti hit i na toj platformi.<br />
»» EVE Online se širi. Hvaljeni<br />
MMO dobio je još jednu<br />
besplatnu nadogradnju - EVE<br />
Online: Apocrypha. Ta najveća<br />
nadogradnja do sada<br />
donijela je mnoge novosti,<br />
poput crvotočina i novih tehnologija<br />
koje će omogućavati<br />
izgradnju novih brodova. Poboljšani<br />
tutorijali pomoći će<br />
igračima da se snađu s novim<br />
mogućnostima igre. Više informacija<br />
potražite na www.<br />
eveonline.com/apocrypha.<br />
Joker će pasti, samo je pitanje vremena<br />
Batman:<br />
Arkham<br />
Asylum<br />
ulozi braće McCall tražit<br />
U ćete legendarno zlato Juareza<br />
boreći se pritom sa svima<br />
koji će vam stati na put i poželjeti<br />
uzeti “vaše” zlato. Avantura će<br />
vas voditi kroz cijeli Divlji zapad,<br />
sve do Meksika.<br />
Braća imaju prilično različite<br />
stilove borbe. Ray se voli boriti<br />
iz blizine, dok Thomas preferira<br />
gađati neprijatelje iz puške s<br />
velike udaljenosti. Različito im<br />
je i “pomoćno” oružje. Jedan voli<br />
laso, drugi dinamit. Zahvaljujući<br />
različitim likovima, Eidos<br />
se nada napraviti izrazito dinamičnu<br />
igru koja će omogućiti<br />
igračima da odaberu lik koji im<br />
najviše odgovara. Iako je igra<br />
pucačina, neće nedostajati niti<br />
elemenata akcije kao niti pokoji<br />
RPG element. Naime, oružje će<br />
Call of Juarez: Bound in Blood<br />
Braća McCall glavni su akteri ove vestern-priče<br />
Smjestivši ga u ludnicu, činilo<br />
se da se Batman jednom<br />
zauvijek uspio obračunati s<br />
Jokerom i njegovom ekipom.<br />
No naš krilati junak nije ni slutio<br />
kako je sve to zapravo bila<br />
samo zamka. Okružen luđacima,<br />
Batman mora još jednom<br />
izvući živu glavu i spasiti svijet.<br />
Ne sumnjamo da će se izvući<br />
i ovaj put, ali čeka ga “luda”<br />
borba.<br />
Inače se ježimo na sam spomen<br />
igara napravljenih po<br />
filmovima, ali ova reinkarnacija<br />
Batmana ima sve preduvjete<br />
da bude zaista kvalitetna. Kao<br />
što na slikama možete vidjeti,<br />
mračna (i luda) atmosfera jedno<br />
je od osnovnih obilježja akcije<br />
u kojoj ćete više-manje ubijati<br />
svakog na kog naiđete. Joker, tj.<br />
ekipa iz Eidosa, Batmanu sprema<br />
mnoga iznenađenja na koja<br />
će on odgovoriti unaprijeđenim<br />
sustavom borbe i mnogim specijalnim<br />
potezima. Ne bi smjelo<br />
nedostajati niti gadgeta po<br />
kojima je krilati junak poznat.<br />
Iako će se igra pojaviti na <strong>PC</strong>-ju,<br />
Xboxu 360 i PlayStationu 360 za<br />
tek nešto više od mjesec dana,<br />
drugih detalja nema. Trailer<br />
možete pogledati na gameland.com.hr/vijesti/batmanarkham-asylum-izgleda-sjajno-2/.<br />
(G. O.)<br />
Datum izlaska: 26. svibnja<br />
2009. godine<br />
se moći nadograđivati, a vještine<br />
braće s vremenom će se poboljšavati<br />
ovisno o načinu igranja.<br />
Online multiplayer komponenta<br />
temeljit će se na sustavu nagrađivanja<br />
lova na osobe za kojima<br />
su raspisane tjeralica i nagrada.<br />
(G. O.)<br />
Datum izlaska: svibanj 2009.<br />
godine<br />
124 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Igre<br />
Besplatan BB<br />
Taks ušao u open<br />
beta fazu<br />
iPhone sve popularnija<br />
platforma za igranje<br />
TOP 5 KONZOLE<br />
PlayStation 2<br />
Ako je recesija uistinu “kriva” za pravu<br />
navalu besplatnih igara, ne preostaje<br />
nam reći ništa drugo već - živjela recesija!<br />
BB Tanks zapravo je moderna verzija<br />
legendarnog Scorched Eartha. Ako ste<br />
nešto mlađi i nikada niste igrali SE, ne<br />
brinite. Radi se o klasičnom napucavanju<br />
tenkovima. Odredite kut i snagu<br />
te ispalite projektil na neprijatelja. BB<br />
Tanks igra se na poteze. Jedan po jedan<br />
igrač ima na raspolaganju 15 sekundi<br />
da se malo pomakne, namjesti, provjeri<br />
smjer i snagu vjetra te ispali projektil na<br />
neprijatelje. Grafika nije spektakularna<br />
i cijela je igra realizirana kao strip, što<br />
doprinosi nimalo lošem općem dojmu.<br />
Igru možete preuzeti s bbt.ogplanet.<br />
com. Preuzimanje igre, registracija i sve<br />
ostale potrebne radnje traju tek nekoliko<br />
minuta, a zahvaljujući malim hardverskim<br />
zahtjevima igra se može pokrenuti<br />
i na prilično starim računalima.<br />
Istraživanja Juniper Researcha<br />
pokazala su da je<br />
preuzimanje Java igara u<br />
Sjevernoj Americi i Zapadnoj<br />
Europi u padu, dok<br />
je kupovina igara preko<br />
Appleova<br />
App Storea u<br />
porastu. Sektor<br />
mobilnih<br />
igra prošle je<br />
godine zabilježio<br />
porast<br />
od gotovo 20<br />
posto i ostvario<br />
promet od<br />
3,8 milijardi<br />
funti.<br />
Krajnji istok<br />
i Kina su i<br />
dalje najveća<br />
tržišta za mobilni<br />
gaming.<br />
Indija bilježi<br />
značajan<br />
rast i lako je moguće da<br />
će u 2009. preteći Europu<br />
po broju kupljenih igara.<br />
Važno je napomenuti očiglednu<br />
kvalitetu iPhonea<br />
kao platforme kada je riječ<br />
o igrama obzirom na to da<br />
su igrači odigrali mnogo<br />
više “razina po igri” na iPhoneu<br />
nego na bilo kojoj<br />
drugoj mobilnoj igraćoj<br />
platformi.<br />
Iako se trenutno<br />
većina<br />
kvalitetnih<br />
igara plaća,<br />
kroz dvije do<br />
tri godine igre<br />
bi se trebale<br />
financirati<br />
isključivo<br />
oglašavanjem,<br />
što znači da<br />
ćemo ih moći<br />
dobiti za<br />
nula kuna. Za<br />
uspjeh gaminga<br />
na iPhoneu<br />
zaslužan je taj<br />
uređaj koliko<br />
i App Store koji pruža izuzetno<br />
kvalitetnu uslugu<br />
omogućavajući igračima<br />
da u samo nekoliko klikova<br />
dođu do željenih igara.<br />
1. Ben 10: Alien Force<br />
2. Call of Duty: World at War<br />
3. FIFA 09<br />
4. Tomb Raider: Underworld<br />
5. Pro Evolution Soccer 2009<br />
PlayStation 3<br />
1. Killzone 2<br />
2. Street Fighter IV<br />
3. Sega Mega Drive Ultimate<br />
Collection<br />
4. Silent Hill: Homecoming<br />
5. FIFA 09<br />
top 10 pc<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
5<br />
6<br />
7<br />
Warhammer 40,000: Dawn of War II<br />
THQ<br />
Football Manager 2009<br />
Sega<br />
World of Warcraft: Wrath of the Lich King<br />
Blizzard<br />
F.E.A.R 2: Project Origin<br />
Warner Bros. Interactive<br />
Command and Conquer: Red Alert 3<br />
EA Games<br />
The Sims 2: Double Deluxe<br />
EA Games<br />
Grand Theft Auto IV<br />
Rockstar<br />
8<br />
The Sims 2:<br />
Apartment<br />
Life<br />
EA Games<br />
9 Tom<br />
Clancy’s<br />
Endwar<br />
Ubisoft<br />
10<br />
Call of<br />
Duty:<br />
World at<br />
War<br />
Activision<br />
GamesLeisure<br />
software charts compiled by Chart Track,<br />
(C)2009 ELSPA Ltd<br />
Xbox 360<br />
1. Halo Wars<br />
2. Street Fighter IV<br />
3. Sega Mega Drive Ultimate<br />
Collection<br />
4. Silent Hill: Homecoming<br />
5. Call of Duty: World at War<br />
Wii<br />
1. Wii Fit<br />
2. Wii Fit<br />
3. The House of the Dead:<br />
Overkill<br />
4. Mario & Sonic at the<br />
Olympic Games<br />
5. Ben 10: Alien Force<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
125
Igre<br />
flash<br />
<strong>PC</strong> <strong>chip</strong> i GameLand (gameland.com.hr), najposjećeniji hrvatski site posvećen igrama, donose vam<br />
mjesečni pregled najpopularnijih flash igara uz koje se možete opustiti na poslu ili kod kuće<br />
Dječji bejzbol<br />
Nakon nekoliko sati provedenih u školi napokon je stiglo vrijeme za veliki odmor.<br />
Kako biste se približili ostvarenju sna i postali profesionalni igrač bejzbola, odlučili<br />
ste iskoristiti svaku priliku za vježbu. U školskom dvorištu postavljen je teren, a<br />
sve što trebate učiniti je pogoditi lopticu i postići optrčavanje. S vremenom možete<br />
zaigrati za malu ligu, a na kraju igre čeka vas ulazak u profesionalnu ligu.<br />
Leteći hrčak<br />
Hrčci koje ćete ovdje susresti sigurno dosad<br />
niste vidjeli. Njima je prilično dosadno<br />
i, kako bi se zabavili, odlučili su se za<br />
čudnu igru. Kolut u kojem inače bezbrižno<br />
trčkaraju iskoristili su kao katapult. Vi<br />
ćete upravljati hrčkom koji će ispaljivati<br />
druge iz improvizirane praćke i zatim<br />
pratiti let sretnog hrčka koji će koristiti<br />
svaku napravu u zraku kako bi produžio<br />
svoj let i stigao negdje kamo ni sam ne<br />
zna da ide.<br />
Leteći majmun<br />
Ovaj majmun voli avanture i pritom<br />
uživa bušiti balone te zapisivati svoje<br />
nove rekorde. Odlučio se na let cepelinom<br />
kako bi dohvatio i one balone<br />
koji su u zraku. Kako vaš let napreduje,<br />
cepelin postaje sve brži i stoga je njime<br />
sve teže upravljati. Iznad vas nalaze se<br />
teški sivi oblaci koji vas tjeraju prema<br />
dolje, a ispod vas je beskrajna šuma<br />
visokog drveća koje vas tjera gore. Vaš<br />
zadatak je, pogađate, oprezno upravljati<br />
cepelinom.<br />
Ninja<br />
Kroz ovu zanimljivu avanturu vodi<br />
vas mali nindža koji je pokazao<br />
zavidan talent. Vrlo brzo se naučio<br />
koristiti svim poznatim vještinama.<br />
Na svome putu naići će na mnogo<br />
neprijatelja. Na nekima će moći<br />
isprobavati svoj novi mač, dok<br />
ćete drugima pokazati kako pravi<br />
nindža izbjegava napade. Čuvajte<br />
se napada više protivnika, ne zaboravite<br />
se braniti i provedite ovog<br />
malog nindžu kroz nezaboravnu<br />
avanturu.<br />
Ozlijedite suigrača<br />
U ovoj igri možete pokazati da ne mora svaki<br />
trening biti ozbiljan. Kako biste vježbali<br />
udarac u hokeju, osim gađanja gola vi ste odlučili<br />
gađati i vlastite igrače. Tako ćete dobiti<br />
više bodova ukoliko pogodite igrača nego<br />
ako pogodite gol, a najviše bodova dobit ćete<br />
ako pogodite igrača kojeg ste već srušili na<br />
pod. Sve se odvija vrlo brzo, stoga morate biti<br />
prilično precizni. Na kraju vam svakako mora<br />
ostati dovoljno snage za bijeg jer vjerujemo<br />
da vaši suigrači neće biti izrazito sretni nakon<br />
ovog treninga.<br />
126 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Igre<br />
Pucaj i skupljaj<br />
Dosad smo igrali mnogo igara u kojima<br />
je trebalo gađati određenu metu<br />
ili pak skupljati razne objekte koji<br />
padaju s neba. Ova igra sve dovodi na<br />
sasvim novu razinu. Slika je podijeljena<br />
na dva dijela, a vaš je zadatak istovremeno<br />
braniti bazu od raketa koje<br />
ne prestaju padati i skupljati voće.<br />
Nemojte propustiti niti posebne stvari<br />
koje padaju s neba kao što su veća<br />
kolica ili unaprijeđeno obrambeno<br />
oružje. One vam mogu uvelike olakšati<br />
i produžiti igru.<br />
Rat na vodi<br />
Dječja igra u pijesku na plaži brzo se pretvorila<br />
u rat. Nakon što je dječak pronašao<br />
blago, na plažu su stigli razni neprijatelji<br />
koji ga također žele. Budući da su dječaci<br />
vrlo hrabri, odlučili su se zaratiti s neprijateljem.<br />
Igru igrate na poteze. Potrebno je<br />
pogoditi neprijatelja jednom od bombi koje<br />
su vam na raspolaganju. Kako napredujete<br />
i skupljate bodove, možete unapređivati<br />
svoje oružje ili povećati flotu da biste bili<br />
veća opasnost neprijatelju koji se nikada ne<br />
predaje.<br />
Spašavajte dvorac<br />
Dvorac je pod opsadom. Jedini borac<br />
koji ga možete spasiti ste vi. Dok<br />
snažni neprijatelji nalijeću na dvorac<br />
vitlajući mačevima, vi ih trebate zaustaviti<br />
samo pomoću luka i strijele. U<br />
zadanom vremenu pokušajte pogoditi<br />
što više neprijatelja i pri tome pazite<br />
da propustite redovnike. Sudbina<br />
cijelog naroda doslovno je u vašim<br />
rukama, stoga se pripremite i niti jednom<br />
neprijatelju ne dopustite da vam<br />
se približi.<br />
Mali spasitelj<br />
Uđite u posljednju borbu, u borbu protiv velikih, snažnih, brzih<br />
stvorenja koja se bave magijom i žele preuzeti svijet. Kao spasitelj<br />
svijeta stojite pred neprijateljem naoružani samo mačem i<br />
velikom hrabrošću. Neprijatelja valja precizno udariti mačem,<br />
izbjegavati njegove napade, ali i pratiti lopove te skupljati razne<br />
vrste kristala koji će vam omogućiti unapređenje vaših mogućnosti<br />
i oružja.<br />
Tom i Jerry<br />
Svi volimo gledati neprestana podbadanja i borbe Toma i<br />
Jerryja. Sada imate priliku zaigrati Flash igru u ulozi jednog<br />
od njih. U ulozi Toma vodenim balonima gađat ćete Jerryja i<br />
njegove rođake dok pretrčavaju preko užeta i tako skupljati<br />
bodove. U ulozi Jerryja pak trebate skupljati sir iz hladnjaka<br />
dok vas Tom prati i gađa bilijarskim kuglama koje vam predstavljaju<br />
veliku opasnost. Koju god igru izabrali, sigurno<br />
ćete se dobro nasmijati.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
127
Usluge<br />
Clarkeova putanja<br />
Tanjur bez<br />
kojeg se<br />
ne može<br />
Bez obzira na kablovsku i internetsku konkurenciju,<br />
satelitsku opremu nećemo skoro ukloniti s krovova, zidova<br />
i iz dnevnih boravaka<br />
Satelitska televizija stara je vijest. Tehnološki<br />
osviješteni konzumenti elektroničke zabave i<br />
informacija, koji su prije desetak, pa i dvadesetak<br />
godina, postavljali skupe i komplicirane satelitske<br />
sustave danas posjeduju samo gomilu retro opreme.<br />
Veliki “tanjuri”, satelitske antene promjena od 120 do<br />
200 centimetara ili još veće, sve se rjeđe mogu vidjeti po<br />
krovovima zgrada ili dvorištima obiteljskih kuća. Aktuatori<br />
ili “motori što pogone velike antene na polarmountima”<br />
u nas se gotovo više ne mogu kupiti. Majstori koji<br />
znaju podesiti azimut i namjestiti antenu za hvatanje<br />
dvadesetak satelita, recimo od 68 stupnjeva istočno do<br />
35 zapadno, što je horizont koji pretražuju hrvatski entuzijasti<br />
Clarkeove putanje, mogu se nabrojiti na prste<br />
jedne ruke.<br />
Ponuda veća nego ikada<br />
Sve nas to navodi na pitanje - ima li gledanje televizijskog<br />
(i slušanje radijskog) programa preko satelita<br />
danas istu važnost i aktualnost kao prije nekoliko godina<br />
Jesu li kablovske mreže, internetska televizija, ali i<br />
DSL veze s brzim downloadima medijskih streamova,<br />
zamijenili “dobru staru” satelitsku televiziju te “tanjure”<br />
okrenute prema Astri, Hot Birdu, Intelsatu ili nekom<br />
drugom “gnijezdu” digitalno zapakiranih informacija<br />
Je li, naime, “satelit” mrtav, zakopan i nadmašen od<br />
strane navedene konkurencije<br />
Odmah valja reći - satelitska televizija dio je svakodnevnice<br />
koju tehnološki konkurenti nisu još nadmašili<br />
i ozbiljnije ugrozili. Možda broj prodanih satelitskih<br />
prijemnika ne raste - iako je, zahvaljujući azijskim proizvođačima,<br />
broj modela iznimno velik, zacijelo se u<br />
Europi prodaje manje golemih antenskih sustava - ali<br />
ponuda programa i sadržaja preko satelita veća je nego<br />
ikada. Čak i kada se radi o ponudi namijenjenoj isključivo<br />
našem tržištu, iako satelitski provideri koji komer-<br />
Satelitski tanjuri ipak neće nestati s krovova, zidova i iz<br />
dnevnih boravaka<br />
cijalno pokrivaju hrvatsko tržište HDTV programe imaju<br />
tek u dalekim najavama.<br />
Satelitski prijem je, banalno rečeno, moguć svugdje,<br />
osim u podzemlju. Za kablovsku mrežu potrebne su<br />
dodatne komunalne instalacije, kakve imaju veći gradovi.<br />
Za IPTV televiziju (konkretno, T-Comov MAXtv),<br />
treba imati DSL ili barem dobru običnu telefonsku<br />
liniju.<br />
Drugim riječima, satelitska televizija ima značajnu<br />
prednost u tome što za njezin prijem ne ovisite ni<br />
o kakvom mrežnom, kablovskom sustavu. Možete,<br />
ako želite, maleni prijemnik poput Dreamboxa 500<br />
priključiti na automobilski akumulator, na krov vozila<br />
staviti maleni “tanjur” te gledati Fishing channel dok<br />
ste na ribičiji. “Mrežne” su televizije - bez obzira na<br />
to spajate li se na međumrežje ili na posebnog analognog<br />
ili digitalnog kablovskog providera - fiksne i<br />
nepromjenjive. Na njih ne utječe loše vrijeme, poput<br />
jake kiše, ali utječu radovi po ulici.<br />
Satelitska televizija ima još jednu važnu prednost<br />
nad mrežnom, dakle urbanom konkurencijom.<br />
Jednom kad instalirate sustav, bio on pokretan ili<br />
za samo jedan satelit, na gledanje programa više ne<br />
morate potrošiti niti novčića. Free-to-air programi -<br />
nekodirani i besplatni - i dalje zadovoljavaju potrebe<br />
milijuna korisnika, koji ne žele plaćati mjesečnu<br />
pretplatu. Korisnici kablovske televizije ili IPTV-a<br />
128 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Usluge<br />
Može se reći da je ponuda programa svih komercijalnih<br />
providera dosta slična i u cijeni i u sadržaju<br />
uopće ne mogu pristupiti toj usluzi bez plaćanja,<br />
čak i ako odaberu gledanje “paketa” TV programa<br />
koji preko satelita idu posve besplatno.<br />
Besplatni programi, koji se mogu pronaći na najpopularnijim<br />
satelitima, svakako će najviše zadovoljiti<br />
info-junkije. Ovisnici o vijestima mogu, uvijek,<br />
besplatno pogledati njemačke ili talijanske informativne<br />
programe, BBC News i CNN, France 24 ili<br />
Al Jazeeru (i na engleskom). Programe za zabavu<br />
na njemačkom jeziku na kanalima ARD i ZDF, male<br />
talijanske stanice i Dnevnik HRT-a također mogu<br />
gledati bez kartica i plaćanja. Besplatnog sporta i<br />
glazbe, što je prije dvadesetak godina, još u doba<br />
Superchannela, bila “definicija” satelitske televizije,<br />
više nema.<br />
Satelitska se televizija promijenila: digitalizirani payper-view<br />
svežnjevi u ovom trenutku nude najatraktivnije<br />
i najtraženije sadržaje. Želite li National Geographic,<br />
MTV ili VH-1, morat ćete malo i platiti za taj užitak. Ali<br />
ne morate platiti davatelju usluga satelitske digitalne<br />
zabave - možete uzeti kablovsku ili IP televiziju. U tom<br />
segmentu satelitska televizija dobila je oštre protivnike,<br />
koji otimaju gledatelje i uvode ih u svoje sustave distribucije<br />
TV informacija.<br />
Kablovska i internetska televizija, kao glavna konkurencija<br />
satelitima, korisnicima nude praktički isti sadržaj,<br />
ali na tehnološki drukčiji način. Na hrvatskom tržištu<br />
isti se televizijski kanali mogu gledati preko kabela,<br />
satelita i IPTV-a, po približno istim cijenama.<br />
Na domaćoj sceni kolač TV zabave neravnomjerno<br />
se dijeli na tri glavna igrača. To su Digi TV, satelitski<br />
provider koji je prikupio, po nekim podacima, oko 40<br />
tisuća pretplatnika, kablovska televizija B.net, koja je<br />
nastala spajanjem Adriatic kabela i DCM-a, te IPTV<br />
T-Coma, MAXtv, sa svojih stotinu tisuća pretplatnika.<br />
Na satelitskoj sceni u prosincu se pojavio Total TV Hrvatska,<br />
s ponudom vrlo sličnom Digi TV-u te približnim<br />
cijenama svoje usluge. Kablovska mreža B.net ima<br />
konkurenciju u manjim operaterima, poput CATV-a, ali<br />
i određene prednosti u ekskluzivnosti nekih TV kanala<br />
koje nudi.<br />
Novi satelit<br />
Može se reći da je ponuda programa navedenih<br />
komercijalnih providera dosta slična, iako na svim<br />
stranama ima mjesta za poboljšanja. Konkretno,<br />
svežanj Digi TV i novi Total TV Hrvatska bili bi<br />
znatno atraktivniji da uvedu filmske kanale “na<br />
zahtjev”, odnosno ponude plaćanje filmova po<br />
“komadu” i gledanju, kako to imaju Sky, Premiere<br />
i drugi veliki europski satelitski provideri. Sustav<br />
pay-per-view filmova mogao bi zaživjeti i na<br />
kablovskim TV mrežama. Tada bi mogli konkurirati<br />
MAVtvu, koji preko broadbanda nudi veliku<br />
“videoteku” filmova, po cijenama izjednačenim s<br />
klasičnim videotekama. Konkretno, Digi TV ima u<br />
svojoj ponudi četrdesetak kanala, a dodatno nudi<br />
HBO i HBO Comedy. Nudi i programe hrvatskih<br />
televizija, osim HRT-a, što je zanimljivo gledateljima<br />
s lošim prijemom zemaljskih signala. Total<br />
TV nudi nešto više programa, ali su najatraktivniji,<br />
poput paketa Discovery, National Geographica,<br />
Hallmarka i TV 1000, istovjetni onima s Digi TV-a.<br />
Total TV u svom proširenom izdanju nudi desetak<br />
programa iz susjednih zemalja - posebice Bosne i<br />
Hercegovine te Srbije - ali nema Novu TV i RTL Hrvatska.<br />
Kablovska mreža B.net ima sve to, ali nudi<br />
i nekoliko kanala koje satelitski gledatelji nemaju,<br />
poput FoX Lifea. B.net je zanimljiv korisnicima HD<br />
TV-a jer s digitalnim prijemnikom tog kablovskog<br />
operatera mogu gledati nekoliko kanala u high definiton<br />
tehnici. Među njima je i Nova TV te Luxe TV<br />
i Melody Zen TV.<br />
Lansiranje novih satelita, poput Hot Birda 10, pokazuje<br />
kako satelitska televizija predstavlja standard<br />
koji neće brzo odumrijeti. Više nije riječ o egzotici, kao<br />
krajem osamdesetih godina, niti je stvar društvenog<br />
prestiža staviti što veći “tanjur” na svoj balkon, kako se<br />
smatralo u devedesetima. Sateliti su, uz svoje prednosti<br />
i nedostatke, sastavnica bez koje više ne možemo ni<br />
zamisliti gledanje TV programa.<br />
Popularnost satelitske televizije je smanjena, ali daleko<br />
smo od situacije u kojoj bi “tanjuri” po zgradama<br />
predstavljali samo spomenike tehnološke prošlosti.<br />
<br />
Dubravko Grakalić<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
129
Raj oktana<br />
Isprobajte oktanski raj na cesti, moru i zraku u igrama koje su predstavljene na našem najnovijem<br />
DVD-u. Obnovljena kolekcija besplatnih programa u rubrici Klasika ponudit će vam gotovo sve što bi<br />
vam moglo zatrebati u radu na računalu<br />
Piše: Nenad Kubat<br />
Tom Clancys H.A.W.X.<br />
Radnja igre smještena je u blisku budućnost,<br />
u kojoj postoje privatne vojne<br />
kompanije koje ratuju za bilo koga, ali za<br />
popriličnu svotu novca. Tom Clancys radi<br />
za jednu takvu kompaniju, a priča počinje<br />
kada vojne kompanije počinju djelovati<br />
na području SAD-a. Tom Clancys ne želi<br />
se boriti protiv domovine i odlazi u redove<br />
vojske SAD-a. Igra ima solidnu grafiku i<br />
podržan je DirectX 10.<br />
Vrsta: igra<br />
Licenca:<br />
demo<br />
World of Goo<br />
Vrsta:<br />
igra<br />
Licenca:<br />
demo<br />
Vrlo zabavna i zanimljiva igra u kojoj goo<br />
kuglice trebate s jednog mjesta dovesti do<br />
cijevi (cilja) koja ih usiše. Kako razine postaju<br />
sve teže, zahtijevaju sve kompliciranije<br />
konstrukcije preko raznih ponora, prepreka<br />
i trebate sve više goo kuglica dovesti<br />
do cijevi. Svim skupljenim goo kuglicama<br />
gradite toranj i automatski se svrstavate u<br />
top-ljestvicu svih igrača u svijetu.<br />
Ship Simulator<br />
Igra Ship Simulator uvodi vas u simulaciju<br />
upravljanja raznim brodovima. U ovoj demo-verziji<br />
upravljate spasilačkim brodom,<br />
kojim krećete u akciju spašavanja ljudi<br />
koje je zadesilo nevrijeme, što uključuje<br />
velike valove i kišu. Uspješnim obavljanjem<br />
zadataka dobivate sve veće brodove,<br />
a s njima i sve veće probleme. Igra ne<br />
zahtijeva preveliko poznavanje morskih<br />
vještina, a bit će zanimljiva mlađim generacijama.<br />
Vrsta: igra<br />
Licenca:<br />
demo<br />
BESPLATNO I KVALITETNO<br />
Python 3.0.1<br />
Vrsta: programiranje<br />
Licenca: open source<br />
Python je dinamičan objektno<br />
usmjeren programski jezik koji<br />
se može koristiti za razvoj raznih<br />
vrsta softvera. Uključuje snažnu<br />
podršku za integraciju s drugim<br />
jezicima i alatima. Niste li upoznati<br />
s ovom aplikacijom, pomoći<br />
će vam velika biblioteka koja<br />
dolazi s njim, tako da ćete ga za<br />
nekoliko dana uspješno naučiti.<br />
Mnogi Pythonovi korisnici garantiraju<br />
poboljšanje vaše produktivnosti.<br />
Website Layout<br />
Maker 2.64<br />
Ova vam aplikacija<br />
omogućava<br />
izradu<br />
vlastite web<br />
stranice vrlo<br />
jednostavno,<br />
a predviđena<br />
je za početnike.<br />
Popularna<br />
je zbog izrade<br />
sučelja metodom drag and drop. Koristite<br />
ponuđene oblike koje prilagođavate kako<br />
vam odgovaraju i smještate ih na mjesta<br />
gdje želite da budu pozicionirani na budućoj<br />
web stranici. Između ostalog, za svaki<br />
oblik i uzorak moguće je imati vlastitu pozadinu,<br />
sve u svrhu boljeg dizajna.<br />
Vrsta: uslužni<br />
Licenca: demo<br />
130 <strong>PC</strong> CHIP<br />
travanj 2009.
DVD Sadržaj<br />
Vista Transformation<br />
Pack 9.0.1<br />
Mnogobrojni korisnici<br />
koji nisu<br />
baš bili zadovoljni<br />
s performansama<br />
Viste vratili su se<br />
na operativni sustav<br />
Windows XP.<br />
Bude li vam nedostajao Vistin atraktivan<br />
izgled, pronašli smo rješenje za vas - Vista<br />
Transformation Pack. Pomoću ovog programa<br />
cjelokupno grafičko sučelje izgledat<br />
će vam identično kao u Visti. U predstavljenoj<br />
najnovijoj verziji riješeni su svi prijašnji<br />
problemi i kompatibilna je sa sustavom<br />
Windows XP Service Pack 3.<br />
Vrsta: ostalo<br />
Licenca: freeware<br />
Alcohol 120% 1.9.8.7421<br />
Aplikacija koja<br />
prebacuje podatke<br />
s vašeg<br />
originalnog<br />
CD-a ili DVD-a<br />
igre, softvera<br />
ili multimedije<br />
na tvrdi<br />
disk u obliku<br />
virtualnog DVD uređaja. Brzina korištenja<br />
podataka više ne ovisi o brzini DVD uređaja,<br />
nego o brzini vašeg računala. Pojavom<br />
jeftinih velikih tvrdih diskova ova aplikacija<br />
postaje sve korisnija radi brzog pronalaženja<br />
sadržaja i uklanjanja potrebe za<br />
traženjem originalnog DVD-a.<br />
Vrsta: multimedija<br />
Licenca: trial<br />
Burnout paradise:<br />
Ultimate Box<br />
Vrsta: igra<br />
Licenca: trial<br />
Evo i igre koja je raj za ljubitelje auto-moto nadmetanja - bez sankcioniranja prometnih<br />
prekršaja od strane policije. Počinjete s, na prvi pogled, lošim i dotrajalim automobilom,<br />
koji popravljate, nadograđujete i krećete u prve vožnje. U utrkama ne morate koristiti<br />
samo javne ceste, već i razne prečice (ograđene makadamske putove) koje vam mogu<br />
donijeti malu prednost nad protivnicima. Pobjedama punite svoj budžet, pa možete<br />
nadograditi ili nabaviti brži i atraktivniji automobil ili motor. Grafika i korišteni efekti na<br />
vrlo su visokoj razini, a usporene scene razbijanja vozila ostavit će vas bez daha.<br />
NAPOMENA:<br />
Provjeravajući DVD nakon što je pristigao s procesa umnožavanja, primijetili smo da kod nekolicine<br />
DVD-a postoji mogućnost da se prilikom otvaranja u Flash Playeru neke aplikacije ne otvore.<br />
Problem se ne javlja uvijek i nastao je greškom u programskom sučelju. Rješenje ovoga problema<br />
je da pokrenete DVD u HTML obliku (pritiskom na ikonu HTML). Ispričavamo se ako DVD ne radi u<br />
potpunosti na vašoj konfiguraciji.<br />
Vrsta:<br />
linux,<br />
distribucija<br />
Licenca:<br />
open<br />
source<br />
Vrsta:<br />
linux,<br />
igra<br />
Licenca:<br />
open<br />
source<br />
Linux Mint 6.0 XFCE<br />
Mint, još uvijek nedovoljno priznata desktop<br />
distribucija Linuxa, u osnovi je prepakirani<br />
Ubuntu s dodanim kodecima za<br />
multimediju, pluginima za browser, podrškom<br />
za DVD i Javom, odnosno sve ono što<br />
se ne stavlja u osnovni Ubuntu. Dodatno<br />
se prilagođava i olakšava korištenje s nekim<br />
specifičnim konfiguracijskim alatima<br />
i web baziranom instalacijom paketa. Posljednja<br />
verzija je ona s grafičkim sučeljem<br />
XFCE.<br />
Smokin’ Guns<br />
Kompleksna i velika FPS igra, još jedna u<br />
nizu igara baziranih na open source engineu<br />
Quake 3 Arena. Cilj joj je što vjernije<br />
prenijeti atmosferu Divljeg zapada uz niz<br />
vestern-aktivnosti poput pljački banaka i<br />
revolveraških obračuna, i to uz mnogo country<br />
glazbe i sličnih detalja, uključujući i<br />
povijesno autentične podatke o tipovima<br />
oružja, realnim ozljedama i slično. Jedna je<br />
od rijetkih koja je pokušala biti originalna<br />
u svojoj ideji. John Wayne is back!<br />
Vrsta: linux, distribucija<br />
Licenca: open source<br />
BackTrack<br />
Live distribucija sa skupom alata za sigurnost<br />
i forenziku, posebno popularna u<br />
posljednje vrijeme zbog svoje cjelovitosti.<br />
Bazirana na Slackwareu i SLAX-u, često<br />
se koristi za testiranje sigurnosti bežičnih<br />
mreža. Novije verzije temelje se na DEB<br />
varijantama (Debian je osnova, a paketi su<br />
iz Ubuntuova repozitorija). Na DVD-u je<br />
starija verzija 3.0 jer je nova još u beti.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
131
Open Source<br />
Video i audio izazovi<br />
Linux i multimedija<br />
Davno su prošla vremena kada je Linux simbolizirala monokromatska konzola - multimedija je<br />
zaživjela i na otvorenom kodu<br />
Urednik slika vas<br />
čeka predinstaliran<br />
u UbuntuStudio<br />
distribuciji<br />
DigiKam se bez<br />
problema nosi<br />
sa poslovima<br />
skeniranja<br />
Lives nudi zavidne<br />
mogućnosti u<br />
obradi videa<br />
Piše: Leo Lokas<br />
Vrijeme blagdana je iza nas. Obično to znači da<br />
su različiti multimedijalni uređaji poput digitalnih<br />
fotoaparata, kamera pa čak i mobitela<br />
napunjeni prigodnim sadržajima. Možda ste čak nekoga<br />
od obitelji ili prijatelja obećali počastiti svojim<br />
multimedijalnim uradcima bilo u digitalnom ili papirnatom<br />
formatu. Kako god bilo, prvi je korak svakako<br />
prenošenje sadržaja s nekog od uređaja na računalo.<br />
Jednom kada sadržaji budu preneseni na računalo<br />
lakše ih je pregledavati, preslušavati, kategorizirati, a<br />
možda poželite i nekoga izrezati s novogodišnjih fotografija.<br />
Ukoliko ste vještiji s nekim od alata za obradu<br />
slike i zvuka, možda padne pokoja fotomontaža ili<br />
sklizaviji kadar “izleti” iz snimljenih videomaterijala.<br />
Oni kojima je pri srcu dobra stara papirnata fotografija<br />
barem će imati priliku nekoliko puta pregledati i<br />
odabrati fotografije koje će odnijeti u fotostudio na<br />
izradu. Koliko god uvriježeno bilo suprotno mišljenje,<br />
Linux je spreman kvalitetno odgovoriti na sve navedene<br />
izazove. Jedina važnija napomena odnosi se na<br />
opciju Delete budući da će jednom obrisane datoteke<br />
i mape s datotečnog sustava ext3 ili ext2 (koji koriste<br />
sve distribucije Linuxa) biti iznimno teško spasiti.<br />
Stoga je mudro držati prste dalje od tipke s natpisom<br />
Del kako nezaboravni trenuci blagdana ne bi ostali<br />
prepušteni samo vašem sjećanju.<br />
Hardver<br />
Kako bismo od početka bili na pravom putu, bitno je<br />
provjeriti hardverske mogućnosti samog multimedijalnog<br />
uređaja na kojem se nalazi sadržaj, kao i opremu<br />
priključenu na računalo. U ovakvim situacijama,<br />
zbog velikog broja srodnih standarda i ostalih mogućih<br />
sličnosti, svakako se nije zgorega referencirati<br />
na tehničke specifikacije, odnosno upute za uporabu<br />
multimedijalnog uređaja i računala. Kada precizno<br />
132 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Open Source<br />
utvrdimo komunikacijske kanale i standarde kojima<br />
raspolažemo, mnogo je lakše pronaći kombinaciju<br />
najjednostavnijeg i najefikasnijeg načina spajanja.<br />
Naravno, uvijek je preporučljivo držati se generalnih i<br />
široko rasprostranjenih standarda poput USB sučelja<br />
ili čitača memorijskih kartica. Ukoliko se odlučite na<br />
proučavanje pripadajuće dokumentacije multimedijalnih<br />
uređaja, ne dajte se zbuniti mogućim tvrdnjama<br />
proizvođača kako je za spajanje s računalom<br />
najbolje koristiti neki vama nepoznat protokol i<br />
sučelje. Vrlo je vjerojatno tu riječ o dobro upakiranoj<br />
samoreklami budući da je izgledno da je ista kompanija<br />
vlasnik isticanog sučelja i protokola, dok je<br />
vama namijenjena uloga naivnog kupca. U svakom<br />
slučaju, možemo reći da su priključci danas dobro<br />
standardizirani te je mala vjerojatnost da bi bilo koji<br />
od iole ozbiljnijih proizvođača svoj proizvod ostavio<br />
neopremljenim standardnim priključkom. Slično mišljenje<br />
dijeli vaš operativni sustav. Kako je nov u ovom<br />
području, Linux voli standardne uređaje. Jednom<br />
riječju, držite se USB kabela, Bluetootha i adaptera<br />
za memorijske kartice. Ukoliko prvi put pokušavate<br />
spojiti svoj multimedijalni uređaj s računalom, a<br />
ne sjećate se da ste pri otpakiranju uočili išta nalik<br />
opremi za spajanje, nemojte previše vremena potratiti<br />
u potrazi, jer dio čak i renomiranih proizvođača<br />
izostavlja takvu opremu iz ambalaže pokušavajući<br />
sniziti cijenu svoga proizvoda u odnosu na konkurenciju,<br />
ali i nadajući se kako ćete pri odlasku u trgovinu<br />
odabrati baš njihovu opremu, često i nekoliko puta<br />
skuplju od standardne. Nakon što ste se naoružali<br />
svom potrebnom opremom, vrijeme je za prelazak na<br />
onaj zahtjevniji dio vezan uz upravljačke programe i<br />
korisničke aplikacije.<br />
Foto<br />
Fotografija je danas najrašireniji multimedijalni format,<br />
a to će vjerojatno još dugo i ostati. Poplava različitih<br />
modela na tržištu natjerala je sve proizvođače<br />
na globalnu utrku u cijenama. U takvoj utrci obično<br />
na kraju stradaju oni koje nitko od velikih ne štiti, a<br />
to ste, dragi korisnici Linuxa i Open Sourcea, upravo<br />
- vi. Upravljački programi i korisničke aplikacije koje<br />
je proizvođač zakonski obavezan isporučiti uz fotoaparat<br />
obično se zaustavljaju na svojoj inačici za Windows.<br />
Uz rijetke izuzetke najčešće možete računati na<br />
ovakvu situaciju. Jedan od dodatnih razloga za ovakvu<br />
situaciju svakako su procesi globalizacije i rapidnog<br />
razvoja tehnologije na ovom području. Najbolja<br />
prevencija, ukoliko je ikako izvodiva, jest guglanje o<br />
ovoj temi. Iako malena, vjerojatnost da je community<br />
razvio svoje pogonske programe, prilagodio neke od<br />
postojećih ili našao treće rješenje problema s vašim<br />
uređajem uvijek je moguća. Šansa da kupljeni uređaj<br />
ima punu podršku za Linux vrlo je mala, pa ćemo se<br />
fokusirati na alternativna rješenja ovakvih situacija.<br />
Ukoliko koristite prijenosno računalo novijeg datuma,<br />
najvjerojatnije ste lišeni muka oko improvizacije.<br />
Gotovo sva prijenosna računala kupljena u posljednje<br />
dvije godine opremljena su “6 u 1” ili “7 u 1” setom<br />
čitača memorijskih kartica. Velika je vjerojatnost da i<br />
vaš uređaj koristi jednu od takvih kartica za spremanje<br />
snimljenih fotografija. Ovakvi čitači kartica<br />
pod Linuxom su uredno podržani već ugrađenim<br />
upravljačkim programima, pa ne bi trebalo biti većih<br />
problema. Sve što je potrebno napraviti kako bismo<br />
fotografije prenijeli s fotoaparata na računalo jest<br />
memorijsku karticu izvaditi iz fotoaparata i umetnuti<br />
u odgovarajući čitač ugrađen u prijenosno računalo.<br />
Korisnici standardnih stolnih računala mogu ovakav<br />
uređaj po vrlo prihvatljivim cijenama pronaći u<br />
najbližoj trgovini hardvera, a potrebno je, naravno,<br />
pripaziti na postojanje upravljačkih programa. Treći<br />
najpopularniji način spajanja računala i fotoaparata,<br />
pogotovo ako je fotoaparat dio mobitela, smartphonea<br />
ili nekog drugog multifunkcijskog uređaja, svakako<br />
je Bluetooth. Ukoliko su vaše računalo i prijenosni<br />
uređaj opremljeni Bluetoothom, jedina prepreka sigurnom<br />
transferu mogla bi biti kod nekih proizvođača<br />
komplicirana procedura definiranja početnih postavki.<br />
Nakon inicijalnog postavljanja, komunikacija<br />
putem Bluetootha trebala bi biti krajnje jednostavna.<br />
Najveća prednost Bluetootha, uz bežičan prijenos<br />
podataka, jest mogućnost iniciranja transfera s ishodišnog<br />
uređaja, odnosno onoga na kojemu se nalaze<br />
fotografije. Detalji prijenosa, poput mogućnosti definiranja<br />
više fotografija odjednom ili brzina prijenosa,<br />
ovisit će o kvaliteti upravljačkih programa, ali i usklađenosti<br />
hardverskih inačica vaših Bluetooth uređaja,<br />
naravno prema logici najslabije karike.<br />
Fotosoftver<br />
Čim je vanjska jedinica spojena, najveći broj distribucija<br />
Linuxa o tome će vas odmah i obavijesti te dati<br />
kratke smjernice za akcije koje će dovesti do prijenosa<br />
fotografija na lokalni disk računala. Ukoliko imate naviku<br />
razmještaja fotografija po direktorijima u svrhu<br />
katalogiziranja, od koristi bi vam mogle biti aplikacije<br />
za višestruko preimenovanje koje će imena fotografija<br />
prilagoditi imenima direktorija u kojima se nalaze.<br />
Svima koji preferiraju rješenja all-in-one tipa svakako<br />
iskreno preporučujemo softver digiKam. Mnogi<br />
će reći apsolutno najbolje rješenje, a mi bismo se ovaj<br />
put svakako složili. Da je riječ o vrlo ozbiljnom softveru<br />
možda najbolje govori činjenica o preko 1000<br />
podržanih digitalnih fotoaparata. Podrška je osigurana<br />
od strane projekta Gphoto2, iza kojeg stoji cijeli<br />
tim volontera koji korisnicima Linuxa pokušava osigurati<br />
ono što najveći broj proizvođača fotouređaja<br />
nije bio u stanju. Ipak, odmah vas upozoravamo kako<br />
je digiKam namijenjen KDE grafičkim sučeljima, no<br />
vjerujemo da je ovakav softver vrijedan nekoliko sto-<br />
Multimedijalne distribucije<br />
Multimedija se oduvijek vezivala uz popularne “obične korisnike”, pa danas definitivno<br />
možemo reći da je Linux vrlo ozbiljno ušao na tržište “običnih” korisnika računala. Iako<br />
su svaki open source kod oduvijek krasile otvorenost i mogućnost jednostavne prilagodbe<br />
pojedincu ili interesnoj skupini, pojava specijaliziranih distribucija ozbiljan je<br />
pokazatelj interesa za open source platformu. Velika količina predrasuda temeljenih<br />
na neznanju i davnoj prošlosti predstavlja kočnicu percepciji Linuxa kao operativnog<br />
sustava namijenjenog multimedijalnim sadržajima. Najbolji odgovor kritičarima<br />
i skepticima svakako su projekti poput distribucije UbuntuStudio koja u sebi sadrži<br />
dobar dio najboljeg od Linux multimedije, a možete je pronaći na adresi www.ubuntustudio.org.<br />
Već po instalaciji operativnog sustava pripremljeni vas čekaju alati za<br />
obradu zvuka, fotografije i videa. Ukoliko je autorima nešto promaklo ili imate izrazito<br />
istančan ukus pri odabiru aplikacija, uvijek se možete referencirati na adrese kao što<br />
su http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_free_audio_software, http://en.wikipedia.<br />
org/wiki/Comparison_of_image_viewers ili http://en.wikipedia.org/wiki/List_of_video_editing_software.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
133
Open Source<br />
Video i audio izazovi<br />
Kao i svoj stariji<br />
brat Ultamatex<br />
besprijekorno<br />
odrađuje posao<br />
instalacijskog<br />
menadžera<br />
U novoj inačici Amarok<br />
nudi integraciju sa<br />
svim poznatijim online<br />
servisima<br />
tina megabajta<br />
koliko oduzima<br />
dodavanje<br />
sučelja KDE vašoj distribuciji. Ubrzo nakon što krenete<br />
u akciju bit ćete zahvalni autorima na intuitivnom<br />
sučelju, ali i količini opcija koje aplikacija nudi,<br />
što je zaista rijetkost. Aplikacija je proširiva kroz KIPI<br />
(KDE Image Plugin Interface), putem kojeg se služi<br />
i najčešćim dodacima KPhotoAlbumom, Showimgom<br />
i GwenViewom. Osim proširenja namijenjenih<br />
osnovnim funkcijama, direktno iz aplikacije digiKam<br />
uz pomoć dostupnih proširenja, fotografije možete<br />
postaviti na svoj račun pri jednom od popularnih<br />
internetskih servisa poput Facebooka, Flickra, Google<br />
Picase, urediti vrijeme nastanka fotografije, povezati<br />
je s GPS lokacijom ili kroz tek nekoliko koraka kreirati<br />
vrlo efektivne galerije u formatima Flash i HTML. Dio<br />
aplikacije koji nudi mogućnost korekcija fotografija<br />
možda nas je i ponajviše iznenadio. Slične aplikacije<br />
obično su u jednoj od dviju krajnosti. Ili su pretjerano<br />
banalizirane, pa se nakon nekoliko trenutaka počinjete<br />
pitati postoji li još neka funkcija osim Rotate.<br />
U suprotnim slučajevima vrlo se često zna dogoditi<br />
da od količine funkcija kojima je nakrcana korisnička<br />
maska teško uspijevate locirati onih nekoliko koje<br />
vam zaista stalno služe. Mali je broj onih koji poput<br />
digiKama pripadaju nekoj zlatnoj sredini, pritom zadržavajući<br />
funkcionalnost.<br />
Video<br />
Ulaskom na područje videa i svih aktivnosti vezanih<br />
za manipulaciju njime dolazimo na relativno svježe<br />
područje za Linux. Široko poznata činjenica da od<br />
samih svojih početaka Linux nije bio prvotno razvijan<br />
za najširu publiku, niti prilagođen korisnicima početnicima,<br />
danas je i više nego očita u nekim segmentima<br />
multimedije. Dok se razlika u broju dostupnih<br />
kvalitetnih aplikacija s područja fotografije polagano<br />
izjednačava s konkurentskim operativnim sustavima,<br />
situacija s aplikacijama namijenjenim uređivanju i<br />
obradi videa nažalost je nešto drugačija, barem u sferi<br />
nekomercijalnih rješenja. Razvoj dodatno koče problemi<br />
s licencama i autorskim pravima, što umnogome<br />
komplicira situaciju s podržanim videoformatima.<br />
Kako naknadna instalacija kodeka zna biti vrlo<br />
komplicirana, svakako vam preporučujemo Ultamatix.<br />
Riječ je samo o novom imenu za već dobro poznat<br />
projekt koji nam je uspješno rješavao slične probleme<br />
u prošlosti pod imenom Automatix. Ultamatix,<br />
kao i njegov prethodnik, vrlo jednostavno i efikasno<br />
rješava slične probleme. Budući da u kategoriji videa<br />
ne postoji aplikacija koja dominira kategorijom<br />
poput digiKama kod fotografije, možda je najbolje<br />
prošetati Ultramatrixovim<br />
izbornikom<br />
gdje možete<br />
izabrati zasebnu<br />
aplikaciju za svaku<br />
od potencijalnih aktivnosti s videom poput kodeka<br />
koji omogućuju prikazivanje videa na vašem računalu,<br />
softvera za kopiranje videa na disk računala ili<br />
aplikacija poput xDVDshrinka koja će vam omogućiti<br />
izradu kopija vaših DVD-a. Ukoliko se odlučite<br />
poigrati sadržajem videomaterijala, Lives je dobar<br />
izbor. Da bi autorsko djelo s vanjske strane bilo jednako<br />
kvalitetno, pobrinut će se DVD styler, koji će<br />
velikim brojem predložaka omogućiti jednostavnije<br />
kreiranje željenog izgleda. Bitno je naglasiti kako je<br />
sve veća količina komercijalnog softvera iz kategorije<br />
videa, otprije poznatih s drugih operativnih sustava,<br />
odnedavno dostupna i u Linux inačicama. Koliko<br />
god ovakva činjenica govorila u prilog popularizaciji<br />
Linuxa kao operativnog sustava, očito je da njegovu,<br />
kao ni poantu Open Sourcea, velike korporacije nisu<br />
baš shvatile.<br />
Audio<br />
Rijetki su korisnici računala koji se u jednom trenutku<br />
rada ne požele opustiti uz glazbu. Ponuda audio<br />
playera, kao i cjelokupna podrška za audiokomponentu<br />
multimedije na Linuxu i više je nego zadovoljavajuća.<br />
Oni koji će se prvi put sresti s operativnim<br />
sustavom Linux zasigurno će biti iznenađeni količinom<br />
dostupnih playera - od ušminkanih ljepotana<br />
s malom količinom mogućnosti do pravih gutača<br />
multimedijalnih sadržaja svih poznatih formata i<br />
kodiranja. Mnogobrojni su oni, pogotovo iz stare generacije<br />
korisnika, koji će svoje muke riješiti nekim<br />
od univerzalnih svirača poput VLC playera za koji još<br />
nismo našli datoteku multimedijalnog karaktera što<br />
je nije uspio odsvirati ili prikazati. Ono što bi mu se<br />
moglo prigovoriti je ograničena podrška za Internet<br />
streaming, što pomalo kvari izvrstan opći dojam.<br />
Nezanemariva skupina današnjih korisnika Linuxa<br />
pridošlice su s operativnog sustava Windows. XMMS<br />
je vjerojatno ime koje vam ne bi mnogo značilo do<br />
prvog susreta. Već na prvi pogled sasvim je jasno da je<br />
riječ o vizualnoj kopiji popularnog Winampa. Nakon<br />
kratke šetnje po opcijama jasno je da je kopija puno<br />
vjernija od očekivanoga, pa ćete pronaći gotovo identičnu<br />
strukturu izbornika uz tek poneku opciju manje<br />
od starijega i poznatijega brata. Zatvoriti temu vezanu<br />
uz audiokategorije u Linuxu, a da se prethodno ne<br />
spomene neki od legendarnih svirača poput Amaroka<br />
jednostavno ne bi bilo fer. Tim više što je krajem prethodne<br />
godine Amarok stigao u dugo očekivanu, drugu<br />
verziju. Tako novu verziju odlikuje podrška novom<br />
KDE4 frameworku, potpuno redizajnirano i modernizirano<br />
korisničko sučelje, ali i tješnja integracija s popularnim<br />
internetskim servisima poput Magnatunea,<br />
Jamenda, MP3tunesa, Last.fma i Shoutcasta.<br />
134 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
135
aktualno<br />
Suđenje Pirate Bayu<br />
Proces stoljeća za<br />
slobodu Interneta<br />
Suđenje Pirate Bayu u Stockholmu još je jednom pokazalo svu zabludu u kojoj živi glazbena i filmska<br />
industrija koja za svoje loše poslovanje krivi Internet, umjesto da pogleda u svoje dvorište<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
Političko suđenje stoljeća, borba za slobodu<br />
Interneta, početak novog doba surfanja ili<br />
kraj Interneta kakvog poznamo, korisnička<br />
sloboda protiv gramzljivosti glazbene i filmske<br />
industrije… samo su neki od izraza kojima se krajem<br />
siječnja i početkom veljače najavljivao početak<br />
suđenja četvorici osnivača servisa Pirate Bay u<br />
Švedskoj. I premda će nekima zvučati preuveličano,<br />
nisu sasvim daleko od istine. Jer kakva<br />
god presuda osnivačima Pirate Baya bude<br />
izrečena polovinom/krajem travnja, postavit će<br />
presedan unutar Europske unije, a imat će i velik<br />
utjecaj na sve slične buduće procese u ostatku<br />
svijeta.<br />
(Ne)normalan svijet<br />
Ključno pitanje na koje će sud morati odgovoriti je<br />
jesu li osnivači servisa Pirate Bay, koji je sam po sebi<br />
legalan internetski servis, krivi zbog činjenice da su<br />
korisnici servisa isti zloupotrebljavali za dijeljenje<br />
datoteka zaštićenih autorskim pravom. Pojednostavljeno<br />
- jesu li osnivači legalnog servisa krivi za to<br />
što su ga drugi koristili za nelegalne radnje.<br />
Odgovor na ovo pitanje u normalnom je svijetu<br />
jasan - ne. Je li proizvođač automobila kriv što je<br />
neka budala vozila 120 na sat u centru grada i<br />
skrivila nesreću s teškim ili smrtnim posljedicama<br />
Je li proizvođač poljoprivrednih<br />
kemijskih preparata kriv jer je netko pesticid<br />
upotrijebio da otruje susjeda Cijeli je<br />
niz ovakvih primjera u normalnom svijetu za<br />
koje je odgovor jasan sam po sebi. Štoviše,<br />
samo takvo pitanje u potpunosti je<br />
glupo!<br />
Međutim, svijet u kojem žive i rade<br />
glazbena i filmska industrija sve je<br />
samo ne normalan. Ne zaboravimo<br />
svi da kupnjom svakog praznog<br />
CD-a, DVD-a, računala i ostalih<br />
IT uređaja plaćate i naknadu za<br />
raznorazne pjevače i “pjevače”<br />
samo zato jer na medijima i IT<br />
uređajima možete imati sadržaj<br />
136 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
AKTUALNO<br />
Pc <strong>Chip</strong> na suđenju<br />
Tekst o sudskom procesu Pirate Bayu pratili smo iz prve i druge ruke u Stockholmu. Iz<br />
prve ruke ili na licu mjesta ili pak preko radiostanice koja je u Stockholmu cijeli proces<br />
prenosila uživo. Iz druge smo ruke pak pratili proces pažljivo čitajući švedske medije<br />
koji su, očekivano, jako puno teksta posvetili ovom procesu.<br />
Ipak, tekstu nedostaju fotografije s lica mjesta s obzirom na to da je procedura registracije<br />
novinara i fotografa, zbog velikog interesa medija, bila izuzetno stroga, a<br />
samo snimanje događaja, bilo slike ili zvuka, ograničeno na nekoliko medija. Ipak, vjerujemo<br />
da u ovom slučaju riječi ipak vrijede više nego slike.<br />
Nama omiljeni dio servisa Pirate Bay je Legal Threats,<br />
gdje možete čitati dopisivanje Pirate Bayeve ekipe s<br />
odvjetnicima glazbenih i filmskih studija<br />
Kako je za vrijeme suđenja bilo izuzetno teško dobiti dozvolu za snimanje u sudnici,<br />
kolege iz švedskih medija s nama su podijelili svoje rješenje u opremanju teksta -<br />
ilustracije<br />
zaštićen autorskim pravom! U tom nenormalnom<br />
svijetu suđenje Pirate Bayu izuzetno je važno jer je u<br />
pitanju religija kojoj se spomenute industrije danas<br />
klanjaju.<br />
Međutim, kako ćete pročitati u tekstu koji slijedi,<br />
suđenje Pirate Bayu pokazalo je cijeli niz rupa u optužnici,<br />
paradoks razmišljanja industrije u odnosu<br />
na stvarnost i što je najbolje od svega - pokazalo je<br />
da je cijela IT zajednica stala uz Pirate Bay, a isto<br />
je napravio i velik broj pravnih stručnjaka, pa čak i<br />
glazbenika. Prema kretanju suđenja, uvjereni smo<br />
da će isto napraviti i sud. U protivnom, budućnost<br />
Interneta je crna!<br />
Dva scenarija budućnosti<br />
Zašto je suđenje Pirate Bayu toliko važno pojasnio<br />
nam je Rick Falkvinge, predsjednik Pirate Partyja ili<br />
Stranke pirata, političke stranke koja se u Švedskoj<br />
zalaže za promjena zakona o autorskom pravu na<br />
način da se svima omogući nesmetano uživanje u<br />
kreativnosti autorskih radova, ali da se u isto vrijeme<br />
zaštiti i pošteno plati naknada autorima za njihov<br />
rad (postojeći sustav raspodjele naknada smatraju<br />
nepravičnim). Prema Felkvingeu, razvoj tehnologije<br />
omogućio je svima nama da skupljamo, pohranjujemo<br />
i dijelimo digitalizirane informacije na način<br />
i u količinama koje su većini ljudi nezamislive. I ta<br />
situacija danas se nalazi na prijelomnici nakon koje<br />
se budućnost može kretati u dva pravca. Prvi pravac<br />
u ishodište stavlja pojedinca, korisnika. Svaki korisnik<br />
Interneta danas nadohvat ruke ima cjelokupno<br />
kolektivno znanje i kulturu svijeta. Tehnologija time<br />
mijenja svijet onako kako su to nekoć činile javne<br />
knjižnice i pojava dnevnog tiska.<br />
Sasvim suprotno tome, postoji grupa ljudi koja<br />
svijet želi odvesti u drugom smjeru te iskoristiti tehnologiju<br />
kao sredstvo nadzora nad svima nama i koji<br />
žele spriječiti aktivnu razmjenu ideja, kulture i znanja<br />
među korisnicima.<br />
Jer činjenica da su na Internetu svi jednaki i da<br />
svi mogu dobivati i razmjenjivati informacije brzo,<br />
jednostavno i besplatno plaši glazbenu i filmsku industriju.<br />
Zahvaljujući Internetu, gube kontrolu nad<br />
ponašanjem korisnika, koji više neće vjerovati reklamama<br />
i zagrabiti u novčanik da kupe sve ono što mu<br />
industrija servisa.<br />
Međutim, Felkvinge naglašava kako to ne znači da<br />
osobe koje žive od kreativnosti i umjetnosti ne zaslužuju<br />
nagradu za svoj rad. Baš naprotiv, Internet je<br />
idealan medij da zarade još više i distribuiraju svoj<br />
rad većem broju korisnika, samo moraju naučiti<br />
kako da ga kapitaliziraju.<br />
F**k you!<br />
Upravo je kapitalizacija pojam koji su tužitelji istaknuli<br />
u optužnici protiv osnivača Pirate Baya. Hans Fredrik<br />
Neij, Gottfrid Svartholm Warg, Peter Sunde i Carl Lundström<br />
optuženi su da su bili supočinitelji u kaznenim<br />
djelima povrede autorskih prava te da su od toga, preko<br />
servisa Pirate Bay, zaradili pravo bogatstvo.<br />
Da je suđenje Pirate Bayu izuzetno važno glazbenoj<br />
i filmskoj industriji pokazao je i izbor pravnika<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
137
AKTUALNO<br />
Suđenje Pirate Bayu<br />
Fredrik Neij je osnivač i bivši vlasnik tvrke PRQ, web hostinga na kojem su<br />
smješteni serveri Pirate Baya te jedan od ključnih opinion makera što se tiče<br />
file sharinga<br />
Kada su Petera Sundea pitali imali kakav savjet za suca koji<br />
vodi njihov slučaj, poručio mu je da ne vjeruje tužiteljima jer<br />
oni ne znaju što rade<br />
- krema švedskih odvjetnika koji se bave autorskim<br />
pravom zastupa grupu tužitelja, čija je osnovna premisa<br />
da Pirate Bay nije samo tražilica ili BitTorrent<br />
tracker, već aktivni dio procesa “koji cilja i dovodi<br />
do toga da je materijal zaštićen autorskim pravom<br />
dostupan svima”.<br />
S druge strane, grupa odvjetnika koji brani Pirate<br />
Bay kao svoj argument navodi činjenice, a ne<br />
pravničke fraze - na serverima Pirate Baya ne samo<br />
da nema materijala zaštićenog autorskim pravom,<br />
nego nema nikakvog materijala; servis je samo tražilica<br />
datoteka koje korisnici međusobno dijele.<br />
Optuženi su medijima pak iznijeli još jednostavnije<br />
komentare. Peter Sunde izjavio je da su optužbe<br />
“idiotske”, dok je Warg poručio glazbenoj industriji<br />
da se nosi, pri čemu je upotrijebio vrlo eksplicitan<br />
izraz.<br />
Još je cijeli niz zainteresiranih stranaka dijelio<br />
svoje komentare u medijima uoči početka suđenja.<br />
Nama je u oči upao komentar Ludviga Wernera,<br />
predsjednika švedskog ogranka organizacije International<br />
Federation of the Phonographic Industry<br />
(IFPI), koji je izjavio da su osnivači Pirate Baya kršenjem<br />
zakona o autorskim pravima onemogućili “sve<br />
koji žive od kreativnosti, od glazbenika i izdavačkih<br />
kuća do nezavisnih umjetnika, da dobiju poštenu<br />
nagradu za svoj rad”. Ova izjava kod neupućenih bi<br />
mogla stvoriti dojam da je Pirate Bay najveća mafijaška<br />
organizacija na svijetu. Upućeni će se samo<br />
nasmijati još jednom izljevu bezobraznosti industrije,<br />
ako ne i laži, s obzirom na to da umjetnici moraju<br />
biti članovi monopolističkih organizacija za zaštitu<br />
autorskih prava kako bi mogli uopće prismrdjeti<br />
raspodjeli kolača od tantijema. Unatoč tome, često<br />
ostanu zakinuti za pošteni novac, jer je način raspodjele<br />
sredstava od tantijema veća tajna od svih svjetskih<br />
teorija zavjere.<br />
Logika pobjeđuje<br />
Sve bedastoće koje su glazbena i filmska industrija<br />
u povijesti izrekle o Internetu ponovili su tužitelji na<br />
otvaranju rasprave. Hans Fredrik Neij, Gottfrid Svartholm<br />
Warg, Peter Sunde i Carl Lundström optuženi<br />
su za “promicanje povreda autorskih prava”, jer su<br />
bili supočinitelji tih dijela, a u postupku su zaradili i<br />
bogatstvo od oglašavanja. Zbog toga su tužitelji tražili<br />
dvije godine zatvora za svakog od njih, oko 800<br />
tisuća eura kazne za švedsku državu (koja je te novce<br />
izgubila od poreza) te sitnicu od oko 14 milijuna<br />
dolara, koliko traže glazbena i filmska industrija.<br />
Uvodna riječ obrane ponovo je bila prizemna ali<br />
efektna - servisi za razmjenu datoteka mogu se koristiti<br />
u legalne i ilegalne svrhe i sama činjenica da su<br />
osnivači napravili servis koji omogućuje pretragu za<br />
takvim datotekama ne čini ih kriminalcima. Odvjetnik<br />
obrane to je vrlo jednostavno objasnio: “Potpu-<br />
Hakerski napadi potpore<br />
Za vrijeme suđenja Pirate Bayu cijela je internetska zajednica bila na strani četvorice<br />
optuženih. Forumi, komentari, društvene mreže - svi su bili isključivo na strani Pirate<br />
Baya. No neki su u izražavanju potpore otišli predaleko. Švedska verzija stranice<br />
International Federation of the Phonographic Industry (IFPI), jednog od tužitelja u<br />
procesu, bila je za vrijeme suđenja nekoliko puta napadnuta u znak potpore Pirate<br />
Bayu. Hakeri su ostavili poruku tužitelju HĂĄkanu Roswallu da “prestane lagati”. “To je<br />
bio glup potez. To nam daje samo loš imidž, pogotovo sada kada smo blizu pobjedi”,<br />
rekao je glasnogovornik PB-a Sunde.<br />
Suđenje Pirate Bayu prenošeno je uživo preko<br />
Interneta, radija i televizije, uz prisutnost novinara i<br />
demonstranata iz cijelog svijeta<br />
138 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
AKTUALNO<br />
Ljudi iza Pirate Baya<br />
Na optuženičkoj klupi našla su se četvorica ključnih ljudi iza Pirate Baya - Peter Sunde,<br />
Carl Lundström, Fredrik Neij i Gottfrid Svartholm Warg.<br />
Peter Sunde poznat je kao glasnogovornik servisa, 30 mu je godina. Sebe opisuje<br />
kao internetskog poduzetnika i IT konzultanta. Carl Lundström jest financijer servisa,<br />
osoba koja je u posljednjih 15 godina stekla bogatstvo pametnim i malim investicijama<br />
u projekte koje je kasnije skupo prodao.<br />
Fredrik Neij je osnivač i bivši vlasnik tvrke PRQ, web hostinga na kojem su smješteni<br />
serveri Pirate Baya. Osim brige o serverima, Neij je u posljednjih nekoliko godina<br />
postao jedan od ključnih opinion makera što se tiče file sharinga.<br />
Gottfrid Svartholm Warg je suosnivač i bivši vlasnik PRQ-a, ali i osoba koja je zaslužna<br />
za izum tracker softvera koji koristi Pirate Bay.<br />
ili igru mogu pronaći na brojnim drugim tražilicima,<br />
poput Googlea.<br />
Carl Lundström je financijer servisa, čovjek koji je kroz<br />
posljednjih 15 godina stekao bogatstvo investicijama<br />
u projekte koje je kasnije skupo prodao<br />
no je legalno ponuditi uslugu koja može biti korištena<br />
i legalno i nelegalno. Tako bismo mogli optužiti i<br />
kazniti proizvođače automobila za činjenicu da neki<br />
od vozača voze pod utjecajem alkohola.”<br />
Vrlo jednostavno, efektno, logično i na kraju<br />
uspješno objašnjenje, koje je očigledno trebalo biti<br />
izrečeno na sudu da se glazbena i filmska mašinerija<br />
malo zamisle.<br />
Prva pobjeda<br />
Da su argumenti obrane jaki pokazuje i činjenica da<br />
je već drugog dana suđenja tužiteljstvo odustalo od<br />
gotovo polovine optužbi. Četvorku više ne optužuje<br />
za supočiniteljstvo u kršenju autorskog prava, već za<br />
omogućavanje kršenja istog. Ukratko, nakon jednog<br />
dana suđenja Pirate Bay krenuo je prema pobjedi<br />
praktički dobivši pola parnice.<br />
Tužiteljstvo je svoj slučaj od tada temeljilo na dva<br />
elementa - Pirate Bay daje korisnicima mogućnost<br />
da pribave materijal zaštićen autorskim pravom, pri<br />
čemu industrija trpi veliku štetu. Ponovo, ne trebate<br />
biti pravnik da shvatite glupost ovih konstrukcija,<br />
ali nema veze. Tužiteljstvo je pri tome i samo sebi<br />
napravilo medvjeđu uslugu, jer je pokazalo pravo<br />
nepoznavanje tehnologije. Naime, kao primjere<br />
kako Pirate Bay omogućava korisnicima da pribave<br />
materijal zaštićen autorskim pravom sudu su<br />
kao dokaz prikazali nelegalne kopije filmova Harry<br />
Potter, Syriana i Walk the Line te igre Diablo 2. Međutim,<br />
pri tome nisu dokazali da su isti skinuti upravo<br />
pretraživanjem TORRENT datoteka preko Pirate<br />
Baya. Odvjetnici obrane, kao i jedan od optuženih, u<br />
svojim su iskazima tvrdili da se TORRENT datoteke<br />
potrebne da korisnik može downloadati film, glazbu<br />
Tko je kriv<br />
Što se tiče naknade štete koju industrija traži, 14<br />
milijuna dolara, ona je izračunata za 33 zasebna<br />
glazbena i filmska djela, kao i računalne igre. Sama<br />
je šteta prezentirana kao gubitak koji je industrija<br />
imala za svako od tih djela koje je skinuto s Interneta<br />
umjesto da je prodano na legalan način. I samim<br />
time industrija si puca u nogu - nemoguće je, naime,<br />
utvrditi koliko je puta pojedino djelo skinuto s Interneta,<br />
nemoguće je utvrditi do koliko su “skinutih”<br />
djela korisnici došli preko Pirate Baya te, kao najvažniji<br />
argument, da nije moguće utvrditi koliko bi korisnika<br />
skinuto djelo zaista nabavilo na legalan način,<br />
kao i koliko je korisnika određeno djelo nabavilo na<br />
legalan način isključivo zato jer ga je prethodno skinulo<br />
s Interneta da ga “procijeni”.<br />
Uz spomenute argumente, obrana je ponovo istaknula<br />
da na serverima Pirate Baya nema materijala<br />
zaštićenog autorskim pravom, već da se isti nalazi<br />
na računalima korisnika koji su omogućili dijeljenje.<br />
“Mi ne znamo identitet tih korisnika. Ne znamo<br />
kako su oni došli u posjed materijala zaštićenog<br />
autorskim pravom. I najvažnije od svega - kako su<br />
optuženi na bilo koji način poticali dijeljenje materijala<br />
zaštićenog autorskim pravom”, argumentirao je<br />
odvjetnik Fredrika Neija, jednog od osnivača Pirate<br />
Baya. Tu su izjavu osnažili argumentom iz direktive<br />
Europske unije o e-poslovanju koja kaže da servis za<br />
prijenos podataka nije odgovoran za sadržaj podataka<br />
koji se njima prenose.<br />
Struka protiv pohlepe<br />
Svakako najzanimljiviji dio procesa bilo je izlaganje<br />
i ispitivanje stručnog svjedoka, Rogera Wallisa,<br />
skladatelja i profesora medijskih kultura na Royal<br />
Instituteu of Technology (KTH) u Švedskoj. Wallis<br />
je sudu prezentirao svoje, kao i niz drugih istraživanja<br />
koji pokazuju da ne postoji čvrsta i dokaza veza<br />
između file sharinga i pada legalne prodaje glazbe.<br />
“Previše je faktora koji utječu na pad prodaje glazbe.<br />
Osim toga, velik je broj istraživanja koja pokazuju da<br />
jako mnogo osoba koje downloadaju glazbu konzumira<br />
više kulture i zapravo na kraju kupuju legalno<br />
tu istu glazbu mnogo više nego ostali korisnici”,<br />
rekao je Wallis. Objasnio je da su glazbena i filmska<br />
industrija protiv file sharinga jer uništava njihov<br />
poslovni model - ljudi manje troše na kupovanje<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
139
AKTUALNO<br />
Suđenje Pirate Bayu<br />
Optuženi, ali i njihovi fanovi, na suđenje su dolazili vrlo prikladnim prijevoznim<br />
sredstvom. Tih je dana bilo popularno biti pirat u Stockholmu<br />
17. travanj nije kraj borbe<br />
glazbe i filmova, a više iste gledaju u kinu ili u istima<br />
uživaju na koncertima. “Ne postoji apsolutno nikakav<br />
argument da će osobe koje downloadaju glazbu<br />
u slučaju zabrane file sharinga istu trčati kupiti sutra<br />
u trgovine. Kvaliteta glazbe pada, kvantiteta raste i<br />
ljudi koriste download kao način da testiraju ono što<br />
će kasnije kupiti”, poentirao je Wallis.<br />
Završne riječi<br />
Na kraju Wallisova svjedočenja svoje su izjave dala i<br />
četvorica iza Pirate Baya, koji su se držali svoje stare<br />
priče - Pirate Bay je napravljen s namjerom legalnog<br />
dijeljenja datoteka među korisnicima, što pokazuje<br />
i podatak da je velik dio sadržaja koji se može naći<br />
preko tog servisa legalan. Također su kritizirali tužitelje<br />
zbog njihova nepoznavanja i nerazumijevanja<br />
tehnologije.<br />
U završnoj riječi tužitelj Håkan Roswall ipak je<br />
smanjio svoje zahtjeve - ostaje pri novčanim potraživanjima,<br />
ali je, na iznenađenje svih, tražio godinu<br />
dana zatvora za četvorku, umjesto dvije.<br />
Roswall je odbacio sve argumente obrane i još<br />
jednom podvukao činjenicu da je na Pirate Bayu<br />
moguće pretraživati i sadržaj zaštićen autorskim<br />
pravom i da je to jedino važno. Činjenica da se iste<br />
Suđenje Pirate Bayu bilo je prilično kratko - trajalo je dva tjedna, a samu se presudu<br />
čeka dodatnih mjesec dana. Sud je zakazao izricanje presude za 17. travnja i to je dan<br />
koji će internetska zajednica posebno iščekivati. Međutim, bez obzira na rezultat presude,<br />
taj dan nije kraj slučaja Pirate Bay. Naime, bez obzira na presudu, već je sada jasno<br />
da će doći do žalbe. Ako četvorka bude proglašena nevinom, žalit će se tužitelj, a<br />
ako je presuda da su krivi, žalit će se Pirate Bay, ali možda i tužitelj, ovisno o izrečenoj<br />
kazni. Sigurni smo da će tražiti kompletnu svotu koju su naveli kao štetu ako dobiju<br />
manju.<br />
Postoji i treća mogućnost - da sud zatraži mišljenje pravnih tijela Europske unije, što<br />
je tražila obrana pozivajući se na direktivu o elektroničkom poslovanju koja kaže da<br />
servisi za prijenos podataka nisu odgovorni za sadržaj podataka koji se njima prenose.<br />
U tom se slučaju proces može odužiti i do godine dana.<br />
Rick Falkvinge, predsjednik Pirate Partyja ili Stranke<br />
pirata, političke stranke koja se zalaže za reformu<br />
zakona o intelektualnom vlasništvu, smatra da je ovo<br />
suđenje stoljeća<br />
stvari mogu naći i na drugim servisima nije ga previše<br />
zanimala: “Ne sudimo tehnologiji, već tehnologiji<br />
Pirate Baya “, rekao je.<br />
Obrana je, naravno, odbacila optužbe - Pirate Bay<br />
je servis koji je potpuno legalan. “I ako već sudimo<br />
isključivo Pirate Bay tehnologiji, onda optužbe treba<br />
odbaciti, jer je servis legalan i napravljen s legalnom<br />
namjerom”, izjavio je Jonas Nilsson, jedan od<br />
odvjetnika obrane. “Ne poričemo da se preko njega<br />
može naći materijal zaštićen autorskim pravom, ali<br />
isto vrijedi i za cijeli Internet. File sharing je problem<br />
cijelog Interneta, ne samo Pirate Baya.”<br />
U očekivanju epske pobjede<br />
Suđenje Pirate Bayu završeno je krajem ožujka i sve<br />
što nas sada očekuje je brojanje dana do 17. travnja,<br />
kad će presuda biti objavljena. U Pirate Bayju uvjereni<br />
su da će im presuda donijeti - epsku pobjedu!<br />
Tako je glasnogovornik Peter Sunde rekao u razgovoru<br />
za Torrent Freak da su jako zadovoljni suđenjem<br />
te su uvjereni<br />
u pobjedu, iako se nikad ne zna, tako da su pripremljeni<br />
i na najgori scenarij. Ako se Pirate Bay u<br />
budućnosti više ne bude mogao koristiti, vjeruju da<br />
će razlog za to biti samo u novim i naprednim tehnologijama<br />
zbog kojih će Pirate Bay zastarjeti, a ne<br />
zbog rezultata suđenja.<br />
Također, tijekom suđenja sniman je i dokumentarni<br />
film o Pirate Bayu, pa koga zanima neka ga potraži<br />
na Mreži kad izađe.<br />
Kada su Sundea pitali imali kakav savjet za suca koji<br />
vodi njihov slučaj, samo mu je poručio da ne vjeruje<br />
tužiteljima jer - oni ne znaju što rade. I to je jedino<br />
što su tužitelji uspjeli dokazati u ovom procesu, naš je<br />
dojam sa suđenja koje smo pratili iz dana u dan.<br />
140 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Nokia 8800<br />
carbon<br />
Naslovnica<br />
arte<br />
Telefon koji donosi<br />
više prestiža nego<br />
funkcija<br />
Poslovni telefon<br />
BlackBerry<br />
9500 Storm<br />
SMS Spašava proračun<br />
Očajna vremena<br />
i očajni potezi<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
141
Moby<br />
novi modeli<br />
Motorola ZN300<br />
Nokia N86<br />
Još jedan mobilni telefon iz multimedijalne Nokijine<br />
serije namijenjen je ponajviše mobilnim<br />
fotografima, ali će s njim na svoje doći i ljubitelji<br />
multimedije i surfanja Internetom. Ono po čemu<br />
se ovaj uređaj razlikuje od konkurencije jest,<br />
osim kamere rezolucije 8 MP s Carl Zeissovom<br />
lećom koja jamči kvalitetu fotografija i dual LED<br />
bljeskalice, varijabilni otvor blende - F2.4/3.2/<br />
F4.8, koji korisnici mogu prilagođavati ovisno o<br />
potrebi, odnosno situaciji. Ovaj telefon videozapise<br />
snima u rezoluciji 640 x 480 pri 30 fps, a<br />
snimljeni isječci mogu se gledati na 2,6-inčnom<br />
OLED ekranu rezolucije 240 x 320 piksela ili na<br />
televizoru uz pomoć dostupnog TV izlaza. Nokia<br />
N86 na Internet se spaja putem HSDPA ili Wi-<br />
Fija, a oni koji vole putovati cijenit će i ugrađeni<br />
GPS. Na ovaj se mobitel može pohraniti čak 8 GB<br />
datoteka, a kome niti to nije dosta, tu je i utor za<br />
memorijske kartice microSDHC. Ljubitelji glazbe<br />
cijenit će i 3,5-milimetarski konektor. Ovaj mobitel<br />
na tržištu možemo očekivati tijekom drugog<br />
ovogodišnjeg kvartala.<br />
Novi Motorolin uređaj ne oduševljava svojim opcijama te će mu, kad se<br />
pojavi na tržištu, najveći adut vjerojatno biti cijena. Riječ je o quad-band<br />
kliznom telefonu koji dolazi sa za današnje pojmove ipak prilično malim<br />
2,1-inčnim ekranom rezolucije 240 x 320 piksela i s 3,1-megapikselnom kamerom<br />
koja ima flash, ali joj nedostaje autofokus. Njom se mogu snimati i<br />
videozapisi pri brzini od 15 fps, što nekima ipak neće biti dovoljno. Motorola<br />
ZN300 dolazi i s opcijom direktnog uploada videozapisa na YouTube te s podrškom<br />
za servise MySpace, Facebook i Photobucket, čime ovaj telefon postaje<br />
još privlačniji njihovim korisnicima. No ono što će razočarati ljubitelje<br />
mobilnog Interneta jest činjenica da ovaj telefon nema podršku za WiFi i 3G,<br />
tako da će uploadanje filmova i fotografija biti prilično sporo. Na tržištu bi se<br />
trebao naći krajem prvog ili u drugom kvartalu.<br />
HTC Magic<br />
Napokon smo dočekali još<br />
jedan pametni telefon koji<br />
dolazi na operativnom sustavu<br />
Android. I ovog puta riječ je o<br />
HTC-ovu uređaju koji je ova<br />
kompanija predstavila u suradnji<br />
s Vodafoneom. Za razliku od<br />
modela G1, koji je po mnogima<br />
napravljen ipak malo prebrzo,<br />
Magic je usavršen model<br />
- i hardverski i softverski.<br />
Najvažnija je novost to što više<br />
nema tipkovnice, zbog čega je<br />
ovaj telefon tanji, kompaktniji i<br />
ljepši. Što se funkcija tiče, HTCov<br />
pametnjaković ima klasične<br />
opcije te tu nema nikakvih<br />
iznenađenja - 3,2-inčni QVGA<br />
ekran osjetljiv na dodir s 3,2<br />
MP kamerom s bljeskalicom te<br />
s podrškom za Wi-Fi i HSDPA.<br />
Novi HTC-ov model dolazi i s<br />
nadograđenim operativnim<br />
sustavom u kojem su popravljeni<br />
mnogi propusti i koji je<br />
sad jednostavniji za upravljanje,<br />
uz brže surfanje Mrežom.<br />
Na tržištu bi se Magic trebao<br />
pojaviti tijekom travnja, a mi u<br />
Hrvatskoj još iščekujemo i prvi<br />
Android, tako da nam se Magic<br />
trenutno čini jako dalekim.<br />
IZDVAJAMO<br />
Sony Ericsson Idou HTC Touch Pro2 Samsung S5600<br />
Sony Ericssonov Idou prvenstveno je<br />
multimedijalni uređaj koji se može pohvaliti<br />
fotoaparatom rezolucije čak 12<br />
megapiksela sa ksenonskom bljeskalicom<br />
i velikim 3,5-inčnim 16:9 touch<strong>screen</strong>om razlučivosti<br />
360 x 640 piksela, idealnim za surfanje<br />
Internetom ili pregledavanje videozapisa. Ovaj telefon<br />
radi na Symbianu te će doći sa standardnim<br />
funkcijama za ovu klasu telefona - podrškom za<br />
Wi-Fi, HSDPA, Bluetooth i, naravno, GPS.<br />
HTC Touch Pro2 dolazi s velikim,<br />
3,6-inčnim WVGA ekranom<br />
osjetljivim na dodir, 3,2-megapikselnom<br />
kamerom i baterijom<br />
kapaciteta 1500 mAh. Kao i novi Diamond,<br />
ovaj telefon radi na Qualcommovu 528-megahercnom<br />
procesoru MSM7200A i Microsoftovu<br />
operativnom sustavu Windows Mobile<br />
6.1 Professional ima 512 MB ROM-a i 288 MB<br />
RAM-a te, naravno, podršku za Wi-Fi, 3G i GPS.<br />
Samsung S5600 ima 2,8-inčni ekran<br />
rezolucije 240 x 320 piksela te fotoaparat<br />
razlučivosti 3,2 megapiksela<br />
s LED bljeskalicom i opcijom prepoznavanja<br />
osmijeha. Ljubitelji mobilnog surfanja<br />
cijenit će podršku za HSDPA brzine 7,2 Mb/s, no<br />
razočarat će ih što ovaj telefon ne podržava Wi-Fi<br />
bežične mreže. Sam telefon ima 80 MB interne<br />
memorije, a microSD utor podržava kartice kapaciteta<br />
do 16 GB.<br />
142<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
travanj 2009.
top-model<br />
Moby<br />
Nokia 5730 XpressMusic<br />
Nova glazbena Nokia, 5730 XpressMusic, pametni je telefon namijenjen korisnicima koji od<br />
telefona traže brojne napredne opcije i uređaj koji im može u potpunosti zamijeniti MP3<br />
player. Sam telefon jako je sličan modelu E75, no kad se u trećem ovogodišnjem kvartalu<br />
pojavi na tržištu, trebao bi biti jeftiniji od njega, zbog čega se očekuje da će privući veliki<br />
broj korisnika. Kao i navedeni model, Nokia 5730 dolazi sa svim naprednim opcijama<br />
povezivanja - Wi-Fijem, HSDPA i Bluetoothom, a tu je i podrška za GPS s predinstaliranim<br />
Nokijinim mapama te za N-Gage, što znači da će se na njemu moći igrati brojne igre. Rezolucija<br />
kamere iznosi 3,15 MP te ona ima autofokus i bljeskalicu, tako da možemo očekivati<br />
solidnu kvalitetu fotografija.<br />
Glazba<br />
Kako je riječ o XpressMusic telefonu, jasno je da je uređaj prilagođen<br />
uživanju u glazbi, pa dolazi s posebnim tipkama za upravljanje glazbom,<br />
FM radijem s RDS-om te opcijom Say-and-Play zahvaljujući kojoj<br />
korisnici svojim glasom mogu upravljati glazbenim playerom. Za pohranu<br />
podataka tu je 100 MB interne memorije te memorijska kartica kapaciteta<br />
8 GB koja se isporučuje sa samim telefonom. Kome niti to nije<br />
dosta, može nabaviti kartice kapaciteta 16 GB, koliko je maksimalno podržano.<br />
Za što bolje uživanje u glazbi tu su stereozvučnici i 3,5-milimetarski<br />
priključak za slušalice, a treba izdvojiti i opciju Ovi Contacs putem<br />
koje korisnici mogu vidjeti koje pjesme slušaju njihovi Ovi prijatelji.<br />
Ekran i tipkovnica<br />
Ekran je 2,4-inčni, rezolucije 240 x<br />
320 piksela, što je sasvim dovoljno za<br />
pregledavanje mailova, web stranica<br />
i videozapisa snimljenih kamerom.<br />
Jedan od velikih aduta ovog telefona<br />
jest tipkovnica. Kao i model E75, ovaj<br />
telefon ima dvije tipkovnice - klasičnu<br />
brojčanu, koja se nalazi ispod ekrana<br />
i namijenjena je pisanju kratkih tekstualnih<br />
poruka, te kliznu QWERTY<br />
tipkovnicu s kojom niti pisanje dugih<br />
mailova ne bi trebalo biti problem.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
143
Moby<br />
3G komunikator<br />
BlackBerry<br />
9500 Storm<br />
Kanadski RIM svoju je ponudu bobičastog voća za e-mail ovisnike nedavno dopunio prvim<br />
modelom s touch <strong>screen</strong>om. Ima li BlackBerry bez tipkovnice smisla Da, ali s nekoliko kvaka...<br />
Piše: Ante Vukorepa<br />
SPECIFIKACIJE<br />
EDGE/HSDPA 7,2 Mb/s;<br />
3,25” touch LCD, 360<br />
x 480, akcelerometar;<br />
3,15 MP kamera,<br />
autofokus, LED<br />
bljeskalica; Bluetooth<br />
2.0 A2DP, GPS, 3,5 mm<br />
stereo jack, DivX, WMV,<br />
MPEG4; 128 MB RAM-a,<br />
1 GB ROM-a, 8 GB<br />
microSD; 112,5 x 62,2 x<br />
14 mm, 155 g<br />
USTUPIO<br />
VIPnet, 091 7700<br />
CIJENA<br />
4991 kn<br />
ZA<br />
kvaliteta ekrana,<br />
multimedijske<br />
sposobnosti, baterijski<br />
vijek (obzirom na klasu),<br />
dizajn, sučelje<br />
PROTIV<br />
SurePress očito je još<br />
u povojima, baš kao i<br />
softver; nema WLAN<br />
Ocjena<br />
Izuzmemo li očiglednu razliku - ogroman, na<br />
dodir osjetljiv ekran i izostanak tipkovnice -<br />
Storm od svoga bliskog rođaka Curvea 8900<br />
(Bold, čini se, pripada nekoj drugoj razvojnoj seriji<br />
i generaciji, a čistom je igrom slučaja na tržištu<br />
završio paralelno s ovom dvojicom) razlikuje<br />
tek trunku zaobljenije i više simetrično kućište,<br />
prilagođenije držanju u horizontalnim orijentacijama.<br />
Po debljini, širini i duljini razlikuju<br />
se doslovce tek za par milimetara, koriste istu<br />
bateriju, kućišta izrađena od istih materijala, a<br />
pretjerano se ne razlikuju niti po težini (Storm je<br />
teži, pretpostavljamo zbog ekrana i pripadajućeg<br />
mehanizma o kojemu više kasnije u tekstu).<br />
Po pitanju hardvera, Storm je svojevrsni<br />
amalgam spomenutih dvaju modela. Kao i<br />
Bold, posjeduje 3G podršku i procesor takta<br />
624 MHz (Curveov “kuca” na 512 MHz), ali mu<br />
je ekran razlučivosti 360 x 480, kao onaj na Curveu.<br />
Kamera s njegove stražnje strane identična<br />
je Curveovoj (3,15 megapiksela, autofokus),<br />
ali ima 128 MB RAM-a kao Bold, dok Curve<br />
ima dvostruku količinu. S druge strane, Storm<br />
nema WLAN podršku, za razliku od obaju spomenutih<br />
modela, što će mu mnogi nesumnjivo<br />
zamjeriti. RIM se očigledno svojski potrudio<br />
maksimalno diferencirati tri inače relativno<br />
slična modela.<br />
Kanadski sokol klikavac<br />
Osim što je prvi BlackBerry s na dodir osjetljivim<br />
ekranom, Storm je zanimljiv po još jednoj<br />
specifičnosti - mehanizmu SurePress ispod<br />
ekrana. Zaključivši, naime, kako je glavni nedostatak<br />
ekrana osjetljivih na dodir manjak<br />
taktilnog feedbacka, RIM je odlučio čitav ekran<br />
pretvoriti u jednu divovsku tipku. Dodir na<br />
ekran (u većini slučajeva) ne izvodi funkciju pod<br />
vašim prstom, već je tek odabire, a kako biste je<br />
izvršili, bit će potrebno doista utisnuti ekran, što<br />
rezultira prilično intenzivnim klikom mikrosklopke<br />
sakrivene pod njim.<br />
144 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Moby<br />
Browser je identičan onome na ostalim recentnim BlackBerry modelima,<br />
ali je zahvaljujući velikom ekranu i touch sučelju udobniji za korištenje<br />
Kamera je identična onoj na novom Curveu - fotofile, naravno, neće<br />
zadovoljiti, ali je za jedan poslovni uređaj sasvim dostatna<br />
Ovo je, naravno, napravljeno kako bi se prilikom tipkanja<br />
na virtualnoj, on-<strong>screen</strong> tipkovnici, što je vjernije<br />
moguće reproducirao doživljaj tipkanja na pravoj, “hardverskoj”.<br />
Sama je ideja odlična i hvale vrijedna, no prijeđemo<br />
li preko toga, postoje dva bitna problema s ovim<br />
konceptom. Prvi je pitanje žele li korisnici uopće virtualnu<br />
tipkovnicu koja pruža osjećaj tipkanja po pravoj. Korisnike<br />
koji ih nikad nisu koristili SurePress i njegovo razlikovanje<br />
dodirivanja (tap) i pritiskanja (click) ekrana Storm bi<br />
potencijalno mogao beskrajno zbunjivati. Veterane touch<br />
<strong>screen</strong>a i virtualnih tipkovnica, pak, potreba za pritiskivanjem<br />
ekrana nepotrebno usporava u radu. Drugi problem<br />
je, pak, konkretna izvedba ove tehnologije na Stormu...<br />
PureStress (TM)<br />
Vjerojatno najbolji opis inicijalnog doživljaja tipkanja<br />
na Stormu dao je poznati glumac, komičar, bloger i<br />
tehnofil Stephen Fry - gledati nekog kako piše e-mail<br />
poruku na Stormu otprilike je kao gledati antilopu kako<br />
otvara kutiju cigareta. Doista ne znamo kako bismo<br />
vam bolje predočili naš prvi susret.<br />
Hod ekrana prilikom klikanja posve je različit u sredini<br />
i na rubovima, općenito je bio prevelik, a mehanizam<br />
je davao prejak otpor, a svako treće slovo bivalo je<br />
ili krivo protumačeno ili se uopće nije pojavilo. Sve to<br />
rezultiralo je brzinom tipkanja od možda jednog slova<br />
u sekundi: sporije nego na ijednom telefonu s klasičnom<br />
numeričkom (T9) tipkovnicom, a kamoli na bilo<br />
kojem BlackBerryju ikad proizvedenom. Doista grozno.<br />
Zvuk i osjećaj koje mehanizam SurePress proizvode<br />
nimalo pri tom nije pomagao. Jedan od opisa na koje<br />
smo naletjeli, a koji nam se (zbog svoje slikovitosti)<br />
posebno svidio jest - poput slomljenog nosa koji netko<br />
mrda prstima. Bonus u čitavoj priči jest što smo,<br />
nakon što smo Storm ispustili iz ruku i primili drugi<br />
touch <strong>screen</strong> uređaj, gotovo polomili ekran pokušavajući<br />
ga utisnuti.<br />
Svjetlo na kraju tunela<br />
No nakon inicijalne zgroženosti, a za razliku od mnogih<br />
drugih recenzenata, odlučili smo provjeriti je li<br />
Storm doista toliko neupotrebljiv ili SurePressovim<br />
boljkama ima lijeka. Prvi korak u rješavanju problema<br />
uključivao je “specijalnu” opremu koju u mobilnim<br />
telefonima nismo vidjeli još iz ranih Siemensovih<br />
dana (više o tome u okviru uz tekst), drugi instalaciju<br />
posljednje verzije BlackBerryjeva softvera (igrom slučaja,<br />
najsvježija je verzija u trenutku testiranja bila ona<br />
sa stranica slovenskog SiMobila), a treći malo igranja<br />
RIM je u prilagođavanje korisničkog sučelja svog OS-a touch <strong>screen</strong>u uložio znatno<br />
više truda i promišljanja od Nokije<br />
postavkama. Krajnji rezultat Storm je postao gotovo<br />
posve upotrebljiv za tipkanje duljih e-mail poruka, no<br />
s naglaskom na gotovo. Za navikavanje nam je još uvijek<br />
trebalo kojih tjedan dana, a i nakon toga događalo<br />
nam se da nam promakne koje slovo, najčešće stoga<br />
što se tipkovnica kod prelaska s velikih na mala slova ili<br />
brojeve i simbole na trenutak zna smrznuti i propustiti<br />
jedan klik. Obzirom na to da se taj konkretan bug pojavio<br />
tek s posljednjom verzijom softvera (onom istom<br />
koja je tipkovnicu učinila općenito responzivnijom i<br />
preciznijom), ne sumnjamo kako će biti ispravljen u<br />
nekoj od sljedećih nadogradnji.<br />
Tipkovničke kratice bez tipkovnice<br />
Za razliku od Nokije, koja je svoje postojeće Series<br />
60 sučelje upravo nevjerojatno diletantski i nemarno<br />
prilagodila ekranima osjetljivim na dodir, RIM je<br />
u taj posao uložio znatno više truda i promišljanja.<br />
Osim po elementarnim sitnicama, poput scrollanja,<br />
veličini grafičkih -elemenata i ikona te njihova smještaja<br />
na ekranu, vidljivo je to i po gomili korisnih gesta<br />
i kratica koje uvelike olakšavaju svakodnevni rad.<br />
Tako je, primjerice, tekst moguće selektirati pritiskom<br />
jednim prstom na početak odabira, a drugim<br />
(istovremeno) na kraj, bez klika, što je prilično inovativna<br />
uporaba multitouch sposobnosti ekrana<br />
(koje su, na žalost, u ostatku sučelja neiskorištene).<br />
Ovaj trik, pritom, radi ne samo na tekstu, već i u<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
145
Moby<br />
3G komunikator<br />
Storm, kava, dokolica i salveta<br />
Vjerovali ili ne, kako bismo Storm vrijedan 4991 kunu učinili upotrebljivim alatom za pisanje<br />
duljih poruka (što bi mu trebala biti osnovna namjena), bilo nam je potrebno samo par minuta<br />
vremena za čitanje nekoliko postova na siteu BlackBerry Forums, minuta dokolice na jednoj<br />
kavi te salveta vrijedna možda koju frakciju jedne lipe.<br />
Ispostavlja se, naime, da je većinu problema s osjećajem i osjetljivošću SurePress mehanizma,<br />
a time i tipkanjem na virtualnoj tipkovnici, moguće popraviti umetanjem papirića različitih<br />
debljina iznad i ispod baterije - nešto čime smo se zadnji put bavili još u vrijeme Siemensove<br />
serije 35 i pripadajućih problema sa SIM kontaktima.<br />
Umetanjem papirića jedne do dvije debljine tipične posjetnice ispod baterije, što je bliže<br />
centru uređaja, izjednačava se osjećaj klika na rubovima i centru uređaja te malo smanjuje sila<br />
potrebna za pritiskivanje. Umetanjem papirića iznad baterije moguće je, pak, fino, prema vlastitim<br />
preferencijama prilagoditi dubinu (hod) klika i brzinu vraćanja opruge. Ne, ne šalimo se,<br />
smrtno smo ozbiljni. A taman ste mislili da ste čuli za sve...<br />
Od BlackBerryju svojstvene tipkovnice na Stormu su preostale tek četiri tipke u dnu ekrana -<br />
zelena i crvena, BlackBerry (Menu) te Back<br />
gotovo svim listama - kontakata, poruka,<br />
pa čak i događaja u kalendaru! Iznimno<br />
praktičan i brz način za, primjerice, brisanje<br />
većeg broja poruka ili njihovo markiranje.<br />
Tu su, potom, takozvani flickovi - kratki<br />
pokreti prstom lijevo, desno, gore ili dolje<br />
- kojima se moguće brzo kretati među<br />
porukama (na prethodnu, odnosno sljedeću)<br />
te otkrivati i sakrivati tipkovnicu.<br />
Zatim dugi tap (bez klika) na imena i subjecte<br />
u pretincu s porukama, što aktivira<br />
filtriranje liste poruka na samo one koje<br />
je poslao taj pošiljatelj ili koje pripadaju<br />
tom threadu. Pa dvostruki tap u browseru<br />
za zoom (po uzoru na iPhone) iz kojeg<br />
se moguće vratiti na pregled pune širine<br />
stranice jednostavnim pritiskom na tipku<br />
Back (Escape).<br />
Svakoga dana, u svakom<br />
pogledu...<br />
Konačno, tu su kratice i funkcije poznate<br />
s klasičnih BlackBerry modela, koje su na<br />
Stormu modificirane kako bi rad s uređajem<br />
bez tipkovnice učinile što bržim i<br />
ugodnijim. Primjerice, dvostruki pritisak<br />
na tipku BlackBerry (odnosno Menu)<br />
otvara izbornik te odmah izvršava njegovu<br />
defaultnu operaciju, primjerice šalje<br />
poruku. Dugi pritisak na zelenu slušalicu,<br />
pak, s bilo kojeg ekrana i iz bilo koje aplikacije<br />
otvara listu kontakata.<br />
Neke od ovih kratica i gesti još uvijek baš<br />
ne rade kako bi trebale, a neke su dosta<br />
loše objašnjene u popratnim uputama<br />
i sustavu pomoći. Primjerice, sakrivanje<br />
i otkrivanje alatne trake u browseru<br />
običnim tapom ne uspijeva baš uvijek, jer<br />
Storm, ne pogodite li prstom posve okomito<br />
ekran, dodir tumači kao (neuspjeli)<br />
pokušaj scrollanja, a kako biste sakrili<br />
tipkovnicu, potrebno je prstom povući<br />
prema dnu ekrana preko njezinih tipaka i<br />
započeti točno od vrha (a ne iznad njega).<br />
Jednom kad naučite ove trikove, međutim,<br />
problema ne bi smjelo biti, što se ne<br />
može reći za pozicioniranje kursora u tekstualnim<br />
poljima. Za razliku od iPhonea,<br />
koji iznad mjesta na kojem se vaš prst<br />
nalazi iscrtava malo povećalo s uvećanim<br />
prikazom prostora oko kursora, na Stormu<br />
takvih pomagala nema, pa ćete morati<br />
nabadati naslijepo ili svako malo odmicati<br />
prst kako biste vidjeli koje se točno<br />
slovo ispod njega nalazi. Recentnije verzije<br />
softvera malo su poboljšale situaciju<br />
dodavši plavi pravokutni okvir (svojevrsni<br />
“nišan”) oko selektiranog područja, no to<br />
je još daleko od zadovoljavajućeg rješenja.<br />
Nadamo se kako će RIM nastaviti unositi<br />
poboljšanja i u sljedećim verzijama.<br />
146 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
147
Moby<br />
Regulativa<br />
SMS spašava<br />
proračun<br />
Očajna vremena, očajni potezi - da pokrpa proračunsku rupu, Vlada razmišlja o uvođenju trošarina<br />
na komunikacijske usluge. Da nije tragično, bilo bi komično<br />
Piše: Dražen Jurman<br />
Već više od sedam<br />
godina na stranicama<br />
magazina <strong>PC</strong><br />
<strong>chip</strong> i Moj Moby pratimo<br />
razvoj domaćeg tržišta<br />
elektroničkih komunikacija<br />
te kako ono svakodnevno<br />
mijenja i poboljšava naše<br />
živote. Kroz to smo vrijeme<br />
vidjeli uspona i padova<br />
tržišta, operatera i usluga,<br />
lijepih događaja i raznih bisera,<br />
poskupljenja i pojeftinjenja<br />
te štošta drugoga - i<br />
zaista smo bili uvjereni da<br />
smo vidjeli sve. Međutim,<br />
prevarili smo se!<br />
Ideja koja je proteklog<br />
mjeseca izišla iz glava<br />
vladajućih struktura ove<br />
države bila bi komična da<br />
nije posve suprotno - potpuno<br />
tragična. Radi se o<br />
“briljantnoj” ideji da se u Hrvatskoj uvede porez ili<br />
trošarina na usluge mobilne telefonije, među kojima<br />
i na SMS usluge, kao način da se na brzinu zakrpa<br />
proračunska rupa. Izračuni su pokazali da bi se uvođenjem<br />
trošarine od samo 10 lipa po SMS-u u državnu<br />
blagajnu slilo oko milijarde kuna, što je između<br />
polovine i jedanaestine novca koji će proračunu nedostajati<br />
(ovaj nerazmjer brojki nije greška niti naša<br />
neupućenost, već samo pretpostavka temeljena<br />
na medijskim napisima o proračunskom deficitu).<br />
Ako se uzmu u obzir i prihodi od trošarina na ostale<br />
usluge, Vlada može računati na sasvim pristojnu<br />
svotu novca. Međutim, što će to značiti za korisnike,<br />
operatere i domaće gospodarstvo<br />
Ako se povise cijene usluga, za očekivati<br />
je da će korisnici plaćati više za osnovnu<br />
komunikacijsku uslugu, izjavili su u Vipnetu<br />
Očajne mjere<br />
Odgovor na prethodno pitanje jednostavan je - ništa<br />
dobro, nova poskupljenja i/ili financijske gubitke.<br />
Naime, premda će država uvesti trošarine operaterima,<br />
oni će, bez sumnje,<br />
većinu ili cijeli trošak<br />
prevaliti na korisnike. To<br />
će zasigurno značiti veće<br />
cijene usluga koje su ionako<br />
skupe! I tu leži najveći<br />
paradoks cijele priče - unatoč<br />
tržišnoj utakmici, padu<br />
cijena u svim segmentima<br />
elektroničkih komunikacija<br />
i cijelom nizu različitih paketa<br />
i opcija, u odnosu na<br />
cijene na većini europskih<br />
tržišta, naše su još uvijek<br />
previsoke, pogotovo kad se<br />
uzme u obzir usporedba<br />
cijena sa stupnjem razvoja<br />
gospodarstva i životnim<br />
standardom. Međutim,<br />
kako je komunikacija<br />
osnovna životna potreba<br />
(što su, uostalom, priznali i<br />
Ujedinjeni narodi), ne čudi<br />
stupanj korištenosti u Hrvatskoj, pogotovo usluge<br />
SMS-a, koja je jedno vrijeme bila sinonim za jeftinu<br />
komunikaciju (50 lipa za SMS malo je u odnosu na<br />
3,66 kuna za minutu razgovora). Dodatno podizanje<br />
cijena zbog trošarina neće previše promijeniti navike<br />
korištenja mobitela, ali će svakako imati utjecaja<br />
na račune građana, ali i prihode operatera.<br />
Što se potonjih tiče, rijetki će s njima suosjećati,<br />
s obzirom na godišnje profite koje imaju. Pri tome<br />
većina ipak gleda na dva najveća, a ne na cijeli niz<br />
malih i alternativnih operatera, koji ionako imaju<br />
dovoljno troškova u poslovanju u vrijeme dok se<br />
pokušavaju osoviti na noge i uzeti svoj dio tržišnog<br />
kolača da im novi nameti, bez obzira na iznos, zaista<br />
ne trebaju.<br />
Kolaps gospodarstva<br />
Naime, svi operateri konstantno investiraju velike<br />
svote novca u infrastrukturu te poboljšanje kvalite-<br />
148 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Moby<br />
Uvođenje trošarina podnijeti bi mogli jedino veliki operateri, smatra Adrian Ježina iz B.neta<br />
U Tele2 kažu da je mobilna komunikacija svakodnevna<br />
potreba, a ne luksuz koji bi iziskivao uvođenje nameta<br />
te i kvantitete usluga (premda će se korisnici tome<br />
često nasmijati). Uvođenje dodatnih trošarina koje<br />
će sami plaćati, bez da ih prevale na korisnike, značit<br />
će manje novca za investiranje, a samim time i<br />
usporavanje razvoja domaćeg tržišta elektroničkih<br />
komunikacija. A kako je isto jedan od generatora<br />
domaćeg gospodarstva u cjelini, kao i preduvjet<br />
famoznog društva znanja, koje naši političari toliko<br />
prostituiraju u svojim nastupima, svako usporavanje<br />
razvoja tržišta ili stagnacija istog znači spoticanje<br />
noge razvoju gospodarstva i u konačnici puno više<br />
štete nego koristi. No pitamo se vide li to vladajući,<br />
koji su poznati po tome da gledaju samo kratkoročno,<br />
ne mareći za dugoročne posljedice njihovih<br />
odluka.<br />
Ono što je čudno u cijeloj priči je i činjenica da su<br />
uvođenje trošarina na SMS poruke i ostale usluge<br />
elektroničke komunikacije predlagali i neki ekonomisti<br />
još u vrijeme usvajanja proračuna, a ideju su<br />
nedavno podržali i predsjednik HGK Nadan Vidošević<br />
te dopredsjednik Matice hrvatskih sindikata<br />
Vilim Ribić, također član Ekonomskog vijeća.<br />
Što kažu operateri<br />
Nikoga neće začuditi što su operateri na ovu ideju<br />
reagirali burno i nezadovoljno, do stupnja da se u<br />
medijima pisalo o žestokoj svađi predsjednika uprave<br />
T-HT-a i premijera.<br />
Premda nisu decidirano izjavili hoće li u hipotetskoj<br />
situaciji uvođenja trošarina cijenu istih prenijeti<br />
na svoje korisnike ili će je podnijeti sami, za očekivati<br />
je ovaj drugi scenarij.<br />
Na tom su tragu i izjave operatera. “Ako dođe do<br />
uvođenja spomenute mjere, za očekivati je da će<br />
korisnici plaćati više za osnovnu komunikacijsku<br />
uslugu. To nije mjera za probleme koje građani ionako<br />
mogu očekivati u doba recesije”, izjavili su nam u<br />
Vipnetu. Slično komentiraju i iz Tele2, čiji je deklarirani<br />
stav kako je “mobilna komunikacija svakodnevna<br />
potreba, a ne luksuz koji bi iziskivao uvođenje<br />
nameta”, s čime se apsolutno slažemo.<br />
Direktnu posljedicu potencijalnog uvođenja trošarina<br />
osjetit će i gospodarstvo. Ova ideja “nije u skladu<br />
s deklariranom strategijom razvoja broadbanda<br />
jer će utjecati na smanjenje investicija u njegov<br />
razvoj. Ujedno, ta bi mjera istovremeno negativno<br />
djelovala na gospodarstvo jer vjerujemo da nitko<br />
ne dvoji da daljnji razvoj broadbanda ima pozitivan<br />
utjecaj na gospodarstvo”, izjavili su u Vipnetu.<br />
Slično razmišljaju i u T-TH-u, čiji planovi za daljnja<br />
ulaganja u razvoj optičke infrastrukture i širokopojasni<br />
pristup Internetu trošarinama dolaze u pitanje<br />
- “nijedna kompanija na konkurentnom tržištu ne<br />
može ulagati ukoliko joj se istovremeno administrativnim<br />
mjerama režu prihodi, odnosno destimulira<br />
potrošnja”.<br />
Dodatni negativni efekt smanjivanja investicija<br />
znači gubitak posla i prihoda za brojne kooperante<br />
T-HT-a. Posljedično, potencijalno smanjenje dobiti<br />
tvrtke svakako bi imalo utjecaj i na dividendu za više<br />
stotina tisuća malih dioničara, hrvatskih građana.<br />
No nekako nam se ne čini da su građani prioritet<br />
vlasti u ovom trenutku. Jer kako drukčije objasniti<br />
činjenicu da se uopće razmišlja o uvođenju trošarina<br />
na komunikacijske usluge koje su ionako skupe, a<br />
ne predstavljaju nikakav luksuz, već osnovnu potrebu<br />
svakog pojedinca!<br />
Alternativni operateri dvostruko pogođeni<br />
Potencijalnim uvođenjem trošarina na usluge elektroničkih komunikacija nastat će<br />
vrlo velik problem u daljnjoj liberalizaciji telekomunikacijskog tržišta. Naime, alternativni<br />
fiksni telekomunikacijski operateri tek su nedavno barem malo uspjeli uhvatiti<br />
dah nakon što su snižene i usklađene cijene interkonekcije među operaterima, pa bi<br />
ovo bio novi udar na njihovo poslovanje, a samim time i na razvoj tržišta i konkurencije.<br />
“Nastala bi situacija u kojoj se protežiraju veliki operateri, koji bi jedini mogli podnijeti<br />
takve dodatne troškove, uz ponovno otežavanje rada alternativnim operaterima”,<br />
izjavio nam je Adrian Ježina, predsjednik uprave alternativnog operatera B.neta.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
149
Moby<br />
3G fashion telefon<br />
Nokia 8800<br />
Carbon Arte<br />
Ni najnoviji, ugljikovim vlaknima ukrašen član Nokijine luksuzne serije<br />
Arte ne mora biti uključen kako bi obavio svoju najvažniju funkciju<br />
Najveća greška koju s luksuznim fashion telefonima<br />
poput ovog možete napraviti jest da ih<br />
promatrate izvan konteksta njihove kategorije.<br />
U tom biste se slučaju mogli, primjerice, zapitati zašto<br />
ekran kliznog telefona zauzima tek polovicu njegove<br />
površine u sklopljenom stanju, čemu ugradnja akcelerometra<br />
ako ga ne mislite iskoristiti za automatsku promjenu<br />
orijentacije ekrana ili kako model ove cjenovne<br />
kategorije može biti bez radija i ijedne LED-ice koja bi<br />
služila kao bljeskalica. No to je pogrešno, geekovsko<br />
gledište, jer u segmentu uređaja koji su statusni simboli<br />
vrijede posebna pravila.<br />
Prepoznatljivom<br />
dizajnu<br />
serije Arte<br />
dodatnu su<br />
dozu hi-tech<br />
otmjenosti<br />
dala ugljikova<br />
vlakna<br />
specifikacije<br />
109 x 45,6 x 14,6 mm;<br />
150 g, ekran 240 x<br />
320O LED, 16M boja,<br />
2,0 inča; tri-band GSM,<br />
EDGE, 3G (384 kb/s), 4<br />
GB ROM-a, fotoaparat<br />
3,15 MP s autofokusom,<br />
kamera VGA @ 15<br />
fps, MP3/AAC/eAAC<br />
player, akcelerometar,<br />
Bluetooth + A2DP;<br />
razgovor / čekanje: 2:45<br />
/ 288 h<br />
ustupio<br />
Nokia Croatia,<br />
(0800) 222 781<br />
cijena<br />
9990 kn<br />
za<br />
izrada, prodajni paket<br />
protiv<br />
cijena, izostanak<br />
naprednih funkcija<br />
ocjena<br />
Luksuz<br />
Fashion telefon najviše klase na prvi pogled i dodir<br />
mora vam dati do znanja da imate privilegiju susresti se<br />
s nečim luksuznim. Carbon Arte to čini vrlo uspješno,<br />
ponajprije zahvaljujući svojoj izradi i upotrijebljenim<br />
materijalima. Ugljikova vlakna, titan, nehrđajući čelik<br />
i polirano staklo već na papiru čine elitno društvance<br />
kad govorimo o izradi bilo kojeg uređaja, a pomno<br />
osmišljen dizajn karakterističan za seriju Arte daje im<br />
dodatnu dozu otmjenosti. Kriteriji pri dizajniraju i izboru<br />
materijala očito nisu bili isključivo praktične prirode,<br />
što je još jedna od značajki ove kategorije uređaja.<br />
Naime, slažemo se da poveća težina telefona u kombinaciji<br />
s kvalitetnim materijalima u pravilu daje osjećaj<br />
izdržljivosti, ali 150 grama po našem je mišljenju<br />
ipak prevelik uteg za svaki, a kamoli džep skupocjenog<br />
odijela. Da ne kažemo kako je malčice apsurdno što je<br />
iznimno težak telefon koji se u nazivu diči ultralaganim<br />
ugljikovim vlaknima. No, kvragu, opet smo zašli na geekovsku<br />
stranputicu...<br />
Dizajnerska vizija čistih ploha<br />
vjerojatno je zaslužna što na telefonu<br />
nalazimo samo jedan utor,<br />
micro USB, ali i kriva što objektivu<br />
društvo ne čini nijedna LED-ica<br />
niti kamera ima svoju, dediciranu<br />
tipku. Kvaliteta izrade zaista je besprijekorna<br />
i zajedno s upotrijebljenim<br />
materijalima daje dojam<br />
kako bi ovaj telefon mogao trajati<br />
vječno. Klizni je mehanizam savršeno<br />
izveden, pa ćete se nesvjesno<br />
početi njime igrati i zbog toga telefon<br />
još teže ispustiti iz ruke.<br />
Raskošan prodajni paket,<br />
između ostalog, sadrži Bluetooth<br />
slušalicu, masivan stalak za<br />
punjenje i kožnu torbicu<br />
Ekran OLED tipa, potpomognut senzorom ambijentalnog<br />
osvjetljenja, također je izvrstan, odličnog<br />
kontrasta i svjetline, a vjerojatno ga i baterija voli. Šteta<br />
je, međutim, što je jednostavno premalen - dijagonala<br />
mu je majušna dva inča, zbog čega smo apriori odbacili<br />
ideju o surfanju Webom. S druge strane, iako je malena,<br />
brojčanu tipkovnicu prilično je ugodno koristiti jer su<br />
sve tipke izbočene, a pritiskanje zadnjeg reda tipki olakšano<br />
je praznim redom ispod njih.<br />
Konfekcija<br />
Iako ovo nije telefon koji se kupuje zbog njegovih telekomunikacijskih<br />
sposobnosti, pristojno je reći koju<br />
i o njima. Elementarne funkcije telefona Carbon Arte<br />
obavlja odlično, a naprednije ni ne nudi. Kamera i<br />
glazbeni player sasvim su prosječni. Uz standardni set<br />
aplikacija Nokijine serije 40 predinstaliranu nalazimo<br />
Operu Mini, koja bi valjda trebala kompenzirati hendikep<br />
ekrana. Kao mali odmak od sivila prosječnosti tu<br />
je nekoliko vrlo atraktivnih animiranih pozadina, posebno<br />
skladanih tonova zvona, opcija<br />
utišavanja zvonjave okretanjem telefona<br />
licem prema dolje i ona prikaza<br />
sata lupkanjem po pokrovu zatvorene<br />
tipkovnice.<br />
Međutim, sve netom rečeno zapravo<br />
je nebitno jer, kao i svaki statusni simbol,<br />
Nokiju Carbon Arte nećete kupiti<br />
kako biste je intenzivno koristili, nego<br />
kako biste posjedovali i pokazivali svoj<br />
komadić luksuza. Obzirom na tu svoju<br />
osnovnu, sasvim legitimnu svrhu ovaj<br />
model čak i nije preskup.<br />
Ana Đorđević<br />
150 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Naslovnica<br />
Poslovni<br />
P R I L O G<br />
E-turizam - mit<br />
ili stvarnost<br />
Mladen Vedriš<br />
Turistička<br />
industrija<br />
Zlatan Karabegović<br />
Model hrvatskog<br />
turizma je<br />
pogrešan
Business<br />
Vijesti<br />
Produljeno jamstvo<br />
ComTrade Computera<br />
Korisnici ComTrade Computera<br />
u budućnosti mogu računati<br />
na dodatnu sigurnost, jer su<br />
jamstva na serije ComTrade<br />
ConneCT i ComTrade ImpaCT<br />
od 1. ožujka 2009. produljena<br />
za dodatnih 12 mjeseci.<br />
ConneCT serija sada ima jamstvo<br />
u trajanju od dvije godine,<br />
dok ImpaCT računala stižu s<br />
jamstvom u trajanju od čak<br />
tri godine, što je do sada imala<br />
samo najkvalitetnija serija<br />
ComTrade PerfeCT. Isporuči<br />
li se računalo s originalnim<br />
Microsoftovim operativnim<br />
sustavom, jamstveni rok traje<br />
tri godine bez obzira o kojem<br />
modelu je riječ. Produljeno<br />
jamstveno razdoblje potvrđuje<br />
kvalitetu ComTrade Computera,<br />
računala koja se proizvode<br />
na automatiziranoj liniji koja<br />
sadrži jedinicu za detaljno<br />
testiranje. Za vrijeme trajanja<br />
jamstvenog roka osiguran<br />
je besplatan servis koji u<br />
New Technologyju znači brzu<br />
i efikasnu uslugu, jer ga obavljaju<br />
stručni serviseri koji na<br />
raspolaganju imaju originalne<br />
komponente.<br />
Prva IT akademija s<br />
tečajevima Windows<br />
Viste<br />
NetAkademija Tehničkog veleučilišta<br />
u Zagrebu među<br />
prvima u Hrvatskoj pokreće<br />
tečaj Microsoft Windows Viste.<br />
Obzirom da je NetAkademija<br />
ujedno i Microsoftova IT akademija<br />
tečaj je prvenstveno<br />
namijenjen studentima i svim<br />
zaposlenicima u obrazovnom<br />
sustavu Republike Hrvatske.<br />
Microsoftov program IT akademija<br />
izrađen je kako bi se akreditiranim<br />
obrazovnim institucijama<br />
omogućilo da educiraju<br />
studente, učenike i nastavnike<br />
za najmodernije Microsoftove<br />
tehnologije, a polaznici Vista<br />
edukacije steći će napredna<br />
znanja u području Windows<br />
Vista operativnog sustava.<br />
Edukacija će se vršiti prema<br />
službenim Microsoftovim programima<br />
– Microsoft Official<br />
Curriculum (MOC) te će se<br />
prolaziti MOC 5115 (instaliranje<br />
i podešavanje Windows Vista<br />
operativnog sustava) i MOC<br />
5116 (podešavanje alata i aplikacija<br />
za Windowse Vista).<br />
Završila Makro Mikro<br />
nagradna igra Kupi i<br />
osvoji<br />
Da u vrijeme krize i nije sve<br />
tako crno dokazala je tvrtka<br />
Makro Mikro koja je 27. 02.<br />
2009. jednom od svojih sretnih<br />
kupaca poklonila automobil<br />
Renault Twingo Expression 1.2.<br />
Sretnom dobitniku glavne nagrade,<br />
Dariju Iveljiću iz Zagreba,<br />
ključeve novog automobila<br />
predao je Damir Bartulović,<br />
direktor maloprodaje tvrtke<br />
Makro Mikro, u prostorijama<br />
tvrtke u Slavonskoj aveniji.<br />
Drugu nagradu, skuter marke<br />
Baotian BT49QT, osvojila je<br />
Anita Lepan iz Dugog Sela dok<br />
je treća nagrada, LCD TV marke<br />
Grundig, otišla u Rijeku, u<br />
ruke Martine Krpan.<br />
IBM kupuje Sun<br />
Prema pisanju Wall Street Journala, IBM je započeo s pregovorima<br />
oko preuzimanje kompanije Sun Microsystems za najmanje 6,5<br />
milijardi USD. Odmah nakon te objave dionice Suna su porasle, a<br />
iz WSJ-a kažu da ćemo možda već ovaj tjedan saznati hoće li doći<br />
do akvizicije, no također postoji mogućnost da od dogovora ovih<br />
kompanija na kraju ne bude ništa. Dionica Suna tako je porasla<br />
čak 64 posto – na 8,17 USD, dok je ona IBM-a pala za oko dva posto<br />
– na 91,14 USD.<br />
Prema Wall Street Journalu, preuzimanje Suna pomoglo bi IBM-u<br />
na financijskim i telekomunikacijskim tržištima, dok bi u Sunu<br />
mogli biti zadovoljni navedenom cifrom od oko 6,5 milijardi USD<br />
jer je do prvih objava oko preuzimanja vrijednost ove kompanije<br />
iznosila oko četiri milijarde USD. Kako iz ovih kompanija ne žele<br />
komentirati ove navode, ostaje nam sačekati još koji dan i saznati<br />
koliko ima istine u pisanju WSJ-a. (hj)<br />
Ericsson prodaje udio u<br />
Sony Ericssonu<br />
Još smo prošle godine pisali o<br />
mogućem raspadu kompanije<br />
Sony Ericsson i o namjerama<br />
Ericssona da izađe iz ove kompanije.<br />
Poslovni rezultati Sony<br />
Ericssona sve su slabiji, a i njihova<br />
pozicija na mobilnom tržištu<br />
sve je lošija, tako da su se<br />
sad ponovno pojavile glasine<br />
kako Ericsson namjerava prodati<br />
svoj udio u ovoj kompaniji.<br />
Izvori koji su bliski s trenutnom<br />
situacijom smatraju da<br />
bi sam Sony mogao otkupiti te<br />
dionice i postati potpuni vlasnik<br />
ove kompanije. Naravno,<br />
s obzirom na loše prošlogodišnje<br />
financijske rezultate ove<br />
kompanije i trenutnu krizu, pitanje<br />
je hoće li se u Sonyju odlučiti<br />
na takav potez, pogotovo<br />
kad se zna da su otpustili osam<br />
tisuća ljudi te da namjeravaju<br />
zatvoriti deset posto svojih<br />
pogona. Iz Ericssona nisu htjeli<br />
komentirati ove navode jer<br />
kažu da nikad ne komentiraju<br />
glasine. (hj)<br />
Sony zamrznuo plaće<br />
U Sonyju na sve načine pokušavaju<br />
smanjiti troškove pa su,<br />
nakon što su otpustili tisuće<br />
radnike, najavili da će ostalima<br />
od sljedećeg mjeseca zamrznuti<br />
plaće za fiskalnu godinu. Kako<br />
prenosi Reuters, Sony obično<br />
godišnje povećava plaće zaposlenicima<br />
ovisno o njihovoj ulozi<br />
i radu, no ove fiskalne godine<br />
to se neće dogoditi. Također,<br />
ova je kompanija već i smanjila<br />
plaće nekim zaposlenima, i to<br />
između deset i dvadeset posto. S<br />
obzirom na snagu trenutne krize<br />
koja je jako pogodila Japance<br />
i japanske tvrtke, nakon Sonyja<br />
i druge kompanije poput Hitachija,<br />
Toshibe i drugih razmišljaju<br />
u uvođenju istih mjera kako<br />
bi smanjili troškove. (hj)<br />
RECRO-NET dobio Ciscovu<br />
specijalizaciju<br />
Tvrtka RECRO-NET prva je IT<br />
tvrtka u Hrvatskoj koja je dobila<br />
Cisco Advanced Data Center<br />
Networking Infrastructure specijalizaciju.<br />
U ovoj kompaniji<br />
kažu da od početka strateški<br />
ulažu u znanje svojih zaposlenika<br />
i stvaranje kvalitetnog<br />
i stručnog tima, što rezultira<br />
najvišim partnerskim statusima<br />
i priznanjima kod partnera.<br />
Advanced Data Center Networking<br />
Infrastructure je specijalizacija<br />
koja prepoznaje partnera<br />
u njegovu znanju prodaje, dizajniranja,<br />
instalacije i podrške<br />
Data Centar rješenja koje<br />
uključuje infrastrukturu i aplikacije.<br />
Cilj te specijalizacije je<br />
pomoći partnerima u zadovoljenju<br />
širokog spektra korisničkih<br />
zahtjeva od malih i srednjih<br />
poduzeća (SMB – small and<br />
medium-sized businessess) sve<br />
do velikih enterprise korisnika.<br />
152 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
kolumna<br />
Business<br />
Mladen Vedriš<br />
Industrija - ovaj put turistička<br />
Kada nemate vremena za odmor, vrijeme je da se odmorite.<br />
S. Y. Harris<br />
U Anadoliji je sila sportaša<br />
koji su na pripremama, na<br />
Azurnu obalu dolazi rijeka<br />
poslovnih ljudi. A sve na<br />
razini o kojoj možemo sanjati<br />
Svijet u kojem danas živimo - često se kaže - potpuno je<br />
drugačiji od onoga jučer. Globalizacija, IT tehnologije,<br />
komunikacija u realnom vremenu, nove tehnologije,<br />
biotehnologije Sve je to točno. Ali, kada svjedok polaže<br />
prisegu na sudu, potvrđuje da će reći “istinu, samo istinu, (ali)<br />
i cijelu istinu”. Što bi to ovdje, za naš redovni život značilo<br />
Jesmo li i mi kao ljudi po svojem ponašanju, interesima, emocijama,<br />
željama i brigama baš mnogo drugačiji od onih jučer<br />
ili prekjučer<br />
Pogledajmo na stvari iz drugog kuta. Kada naši na nogometnoj<br />
utakmici zabiju gol, skače se u zrak isto kao<br />
i prije dvadeset-trideset-pedeset godina. Dobri<br />
restorani osnovani prije stoljeća i danas su, ili<br />
posebno danas, na glasu; traženi i popunjeni.<br />
Jednak je i osjećaj sreće i ugode kada se spremate<br />
na turističko putovanje. Novo ili već poznato<br />
odredište, odmor ili avantura, poslovno<br />
ili privatno - turistička industrija počiva na<br />
adrenalinu želje za promjenom. No uza tu svoju<br />
afektivnu vrijednost, turistička industrija je i<br />
- industrija. Biznis koji mora biti profitabilan.<br />
Industrija doživljaja tako ima svoje čvrste ekonomske<br />
zakonitosti. Ona je kapitalno intenzivna:<br />
uključuje ulaganja u svu infrastrukturu, od<br />
prometnica do energetike, uređenja okoliša zvanog<br />
landscaping, preko sportskih terena, pa do aerodroma te<br />
kongresnih i velebnih kongresnih dvorana. I stalno zahtijeva<br />
nova ulaganja i podizanje razine kvalitete i vrste ponude.<br />
Bitna je također i ukupnost odnosa: atraktivnost zemlje kao<br />
destinacije, regije ili grada kao neposrednog okruženja, a tek<br />
zatim (ali neizostavno) kvaliteta konkretne adrese, hotela ili<br />
resorta.<br />
U tom turizmu današnjeg vremena u novim resortima<br />
Anadolije istovremeno boravi i priprema se više od tisuću<br />
sportskih ekipa (nogometnih, košarkaških, teniskih, rukometnih<br />
itd.) i u tom bubnju velikih brojeva svatko ima svoju<br />
infrastrukturu (sportski teren i welness) te tretman i pažnju.<br />
Sezona traje gotovo čitavu godinu i zakon velikih brojeva čini<br />
svoje. Opravdava ulaganja, zapošljava, osigurava plaćanje poreza,<br />
doprinosa, stvara novu kupovnu moć, poticaje i poljoprivredi<br />
i trgovini, prometu i bankama i... tako redom.<br />
Ili - turistička industrija na klasičnoj destinaciji s dugom<br />
tradicijom koja privlači i one čija mašta naginje brojevima.<br />
Naime, nikad nije tako komplicirano pronaći slobodno mjesto<br />
u hotelu, i to izvan pune sezone, uz more na kojem se vrlo<br />
rijetko tko kupa i sunča, kao što je to u ožujku u Cannesu. Više<br />
tjedana ranije potrebna je najava i plaćena (ne “samo” potvrđena)<br />
rezervacija. Inače, spava se tridesetak kilometara južnije<br />
ili sjevernije... Nije u pitanju filmski festival, on dolazi na<br />
dnevni red događanja mjesec-dva kasnije. Na mjesto događanja<br />
stižu posebni turisti u tamnoplavim ili tamnosivim odijelima,<br />
gotovo svi s kravatama i bez interesa za obližnju plažu, i<br />
to uređena kao za izložbu svih mogućih morskih rekvizita.<br />
Činjenica je da je daleko najunosniji turizam onaj kongresni.<br />
Dakle, adrese, hoteli i ukupna infrastruktura koja okuplja<br />
one koji žele dio vremena zajednički raditi, a zatim i u proširenom<br />
(obiteljskom) sastavu provesti još malo svojeg slobodnog<br />
vremena na tom atraktivnom mjestu. Cijena je dnevnog<br />
boravka u hotelu često jednaka cijeni povoljnog tjednog<br />
aranžmana, a cijena poslovnog ručka jednaka ukupnom<br />
trošku tjedne izvanpansionske potrošnje ljetnog gosta, čije se<br />
noćenje tako brižno i ponosno registrira. Tu se s obale ne vide<br />
otoci, jer ih nema. Ali pijesak se dovozi još u veljači i ožujku i<br />
stvara plaža. Zelenilo se njeguje kao kod vlastite kuće, a žarulje<br />
na čarobnoj vanjskoj rasvjeti mijenjaju, shodno potrebi, i<br />
brže nego u vlastitom stanu. Prodaje se, uspješno i šarmantno,<br />
poslovnost i biznis, imidž i ugoda; stvoreni i njegovani<br />
brand izuzetne ljepote. Prirodne ljepote (komparativne prednosti)<br />
dobro su došle, ali živi se, prodaje i naplaćuje stvorene<br />
konkurentne prednosti.<br />
Temeljna os oko koje se sve okreće jest kongresna palača,<br />
uz marinu gdje se na brodovima svih vrsta i veličina (koji ponekad<br />
isplove) održavaju prijemi i vode poslovni razgovori. I<br />
još - turistička regija Cotè d’Azzur više ne prihvaća biti samo<br />
ekskluzivna turistička destinacija. Poslovnoj zajednici upućeni<br />
su i pozivi i poticaji za dolazak poglavito IT industrije. Jer,<br />
kažu i oglašavaju se, ovdje se najbolje radi i razmišlja, a istovremeno<br />
i živi; ono što razvijeni Zapad naziva quality time. I<br />
to zaista znači: ni na Zapadu ni na Istoku nema ništa novo.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
153
Business<br />
Hrvatska turistička zajednica, Viviana Vukelić<br />
Hrvatska turistička zajednica<br />
osnovala Službu za Internet<br />
E-marketing, kao poseban segment marketinga čija se primjena temelji na korištenju Interneta, sve<br />
više dobiva na značaju i u Hrvatskoj<br />
Internet kao medij dobiva sve veću ulogu<br />
u turističkom marketingu. Broj korisnika<br />
Interneta neprekidno raste, a nove usluge<br />
i mogućnosti koje pruža brzo se razvijaju<br />
i postaju dio svakodnevice. Prilagodba<br />
tim promjenama i implementacija novih<br />
mogućnosti preduvjeti su opstanka i na turističkom<br />
tržištu.<br />
Kad je riječ o e-promidžbi, kao elementu<br />
e-marketinškog miksa, potrebno je naglasiti<br />
da web stranice i dalje ostaju najvažnije<br />
promidžbeno sredstvo u sklopu e-marketinga.<br />
Međutim, za razliku od prije desetak<br />
godina kad su web stranice imale isključivo<br />
funkciju informiranja potencijalnih potrošača<br />
o sadržajima u turističkim odredištima,<br />
odnosno većinom služile kao elektroničke<br />
brošure, danas uključuju velik broj<br />
dodatnih funkcionalnosti, kaže Viviana Vukelić<br />
iz Hrvatske turističke zajednice.<br />
S jedne strane, Internet omogućuje online<br />
putovanje. Potencijalni turisti mogu zaista<br />
“osjetiti” mjesto i dobiti gotovo sve potrebne<br />
informacije. Na raspolaganju im je velik<br />
broj fotografija i multimedijalnog sadržaja;<br />
mogu se planirati itinereri, tražiti dodatne<br />
informacije, razmijeniti iskustva. S druge<br />
strane, predstavlja idealan alat za komunikaciju<br />
u odnosu na trend hipersegmentiranosti<br />
turističkog tržišta. Web stranice omogućuju<br />
usmjerenost promidžbe na ciljne<br />
tržišne segmente, tj. oblikovanje poruka i<br />
oblikovanje informacija prema specifičnim<br />
zahtjevima potencijalnih turista.<br />
S obzirom na sve veći značaj Interneta<br />
u turizmu, jasno je da i e-marketing, kao<br />
poseban segment marketinga čija se primjena<br />
temelji na korištenju Interneta, sve<br />
više dobiva na značaju, kako u svijetu tako<br />
i u Hrvatskoj. Upravo je zbog toga Hrvatska<br />
turistička zajednica u siječnju 2009. osnovala<br />
Službu za Internet. U prvoj fazi ustroja<br />
Službe temeljni zadaci se provode kroz<br />
strukturiranje, uređivanje, oblikovanje i izgradnju<br />
sadržaja portala HTZ-a.<br />
Nakon početne faze uspostave portala temeljni<br />
zadatak Službe jest provedba obrazovanja<br />
i potpore u oblikovanju sadržaja u<br />
Internet omogućuje<br />
online putovanje<br />
a potencijalni<br />
turisti mogu zaista<br />
“osjetiti” mjesto i<br />
dobiti sve potrebne<br />
informacije<br />
CMS sustavu među zaposlenicima HTZ-a<br />
kako bi oni na stručan način mogli uređivati<br />
sadržaje iz svog područja kompetencija, a<br />
potom i povećavanje ukupne svjesnosti zaposlenika<br />
HTZ-a o potencijalu informacijskih<br />
tehnologija i širenje spoznaje o novim<br />
tehnologijama za promidžbu na Internetu.<br />
Služba će odrađivati poslove osmišljavanja,<br />
implementacije i uporabe novih internetskih<br />
usluga koje pridonose ispunjenju<br />
ciljeva HTZ-a, poput sustava za razmjenu<br />
multimedijskih sadržaja na Internetu (You-<br />
Tube, Flickr), društvenih mreža (Facebook,<br />
LinkedIn), virtualnih svjetova (SecondLife),<br />
otvorenih enciklopedija (Wikipedia) i sl. Na<br />
sve veću potrebu za razvojem i implementacijom<br />
e-marketinške strategije ukazuju i<br />
trendovi povećanja broja osoba koje imaju<br />
pristup Internetu, povećanja broja kućanstava<br />
sa širokopojasnim pristupom Internetu<br />
te sve većeg udjela online turističkog<br />
tržišta u ukupnom svjetskom turističkom<br />
tržištu.<br />
Zbog rastuće uloge Interneta kao kanala<br />
promidžbe i prodaje (ili podrške prodaji)<br />
Hrvatskoj turističkoj zajednici predstoji<br />
jača orijentacija prema “svijetu Weba” te<br />
intenzivnije korištenje mogućnosti koje on<br />
nudi. U tom smislu stranicama www.croatia.hr<br />
predstoji redizajn koji ponajviše odnosi<br />
na sam koncept, odnosno sadržaj stranica.<br />
Polaznu točku redizajna predstavlja<br />
novi marketinški plan za hrvatski turizam<br />
te će provedba e-branding strategije uvelike<br />
ovisiti o preporukama navedenog dokumenta.<br />
Do kraja lipnja trebao bi biti gotov<br />
i novi web portal HTZ-a. U cilju ostvarenja<br />
ambicije da Hrvatska bude prepoznatljivo<br />
turističko odredište, između ostaloga i<br />
po tome da tržištu nudi kvalitetne i ažurne<br />
informacije a pri tome koristi najnovije<br />
moderne alate koji stoje na raspolaganju,<br />
Hrvatskoj turističkoj zajednici predstoji<br />
intenziviranje aktivnosti iz područja e-marketinga.<br />
154 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Business<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
155
Business<br />
Turizam bez strategije<br />
E-turizam - stvarnost,<br />
tlapnja ili futur<br />
Kao država koja polaže velike nade u turizam, i tako svakog proljeća, gotovo je nevjerojatno da<br />
nemamo nikakve strategije, pa se svakoga ljeta, iznova, oslanjamo na sreću<br />
a vidjeli su ih, osim tiskara, samo odabrani<br />
koji su sve te listove papira stavili na dno<br />
neke političke ladice.<br />
Današnji je turist moderan čovjek, a ne<br />
šljaker iz Njemačke, i samo je jedna zabluda<br />
više kako je “nekad” bilo puno dobrih gostiju.<br />
Nisu kod nas dolazili oni dubljeg džepa,<br />
ali zato dolaze danas. Dođu bogati ruski<br />
turisti kojima nije problem platiti skupi vez,<br />
iznajmiti sve golf-autiće na Brijunima, naručiti<br />
večeru s x sljedova i dobro se provesti.<br />
Problem je što se brzo zasite. Noviji su trend<br />
turisti koji putuju crusierima do Dubrovnika.<br />
Najljepši biser ovog dijela Mediterana<br />
ponudi im obilazak zidina, a onda pokušaju<br />
pojesti lignje za manje od sto eura... Ali i njih<br />
je, razočaranih, sve manje. To neminovno<br />
mijenja stvari, ali i ponudu koju nemamo.<br />
Imamo moderne autoceste, istinabog s<br />
niz falingi, male privatne hotele s ljubaznim<br />
i uslužnim osobljem, velike koji su u<br />
ponudu stavili razne spa i wellness aranžmane,<br />
plaže na kojima možete unajmiti<br />
ležaljke i suncobrane, a možda i naručiti<br />
koje piće, ali su ekvivalent ljetovanju na<br />
kredit i praznim novčanicima. Kod nas i dalje<br />
postoje cijene za strance i one za domaće<br />
goste. Ne shvaćamo da je gost gost i da<br />
strana valuta ne znači nužno da se ponudi<br />
sunce i more, a da sve ostalo moraju masno<br />
platiti. I da svakog gosta nije tri dana dosta<br />
ako se želimo ozbiljno baviti turizmom.<br />
Iako se na turizam u nas gleda kao na<br />
izvorište novca, osobito sada kada se svi<br />
boje bankrota države, zanimalo nas je<br />
kako se i gdje spajaju e i turizam, mreže,<br />
IT tehnologija, portali i koliko smo in, a<br />
koliko van trendova. Neke su stvari jasne.<br />
Odavno je prošlo vrijeme masovnog turizma<br />
kada su se duž Jadrana gradili megalomanski<br />
socrealistički hoteli, a svi turisti bili<br />
zadovoljni što su na godišnjem odmoru.<br />
Prošlo je i vrijeme kada je Hrvatska mogla<br />
ponuditi more, sunce i galebove uz tonu<br />
smeća po plažama, osrednje hotele i neljubazne<br />
konobare koji ribu vade iz zamrzivača.<br />
Te su se činjenice, doduše, donekle<br />
osvijestile, pa je o tome napisano oko tone<br />
i pol stranica tekstova, ali i strategija i planova<br />
kako poboljšati ponudu, napuniti<br />
turizam sadržajima i privući nove goste.<br />
Nijedan od tih uradaka nikada nije zaživio,<br />
Boje hrvatskog turizma<br />
Turizam je jedino što je Hrvatskoj ostalo<br />
gotovo netaknuto i od čega može postati<br />
mala Švicarska ili još manja Austrija u smislu<br />
priljeva raznih valuta. Svaki dan susrećemo<br />
japanske turiste po Gornjem gradu<br />
koji lutaju s mapama, kartama i navigacijskim<br />
sustavima. Za divno čudo isti ti japanski<br />
turisti imaju ruke krcate vrećicama<br />
s logom White Towera ili Londona ili pak<br />
bečke Albertine, dok iz Zagreba nose samo<br />
uspomene na lijepu oronulu arhitekturu<br />
i mračnu Radićevu ulicu. Zagreb bilježi<br />
rekordne brojke vikend-turista, ali rekordne<br />
samo nama. Tko upućuje turiste u<br />
Mimaru gdje su platna Goye i Van Gogha,<br />
u Strossmayerovu gdje je krasan Velasquez<br />
ili tko promovira hrvatska platna razbacana<br />
po Hrvatskoj Jedan Beč zarađuje od<br />
kulturnog, kongresnog, vikend, city break i<br />
gastro turizma ogroman novac.<br />
Iako se još sezona 2007. našla među četiri<br />
najbolje do sada, a 2008. je popunila državne<br />
blagajne, ipak se svi plaše ljeta 2009.<br />
jer recesija uključuje i smanjene obiteljske<br />
budžete, dakle ljetovanja. Sa zimovanjima<br />
nemamo problema jer ih ne nudimo<br />
iako bismo mogli. Proljeće na Jadranu nije<br />
više in jer je lakše otići out - u neku ne tako<br />
daleku zemlju koja nema tako razvedenu<br />
obalu, ali ima agilne turističke djelatnike i<br />
156 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Business<br />
dobro razrađene mini izlete, savršene konobare,<br />
recepcionere s vječitim osmijehom<br />
na licu kojima to nije poza, već vas<br />
stvarno vide. I to ne kao vreću novca, već<br />
kao dragog gosta. O tome bismo mogli naučiti<br />
dosta.<br />
Premijer je izjavio kako se sa sivom ekonomijom<br />
zarada penje na više od devet<br />
milijardi eura ako je sezona kao ona 2007.,<br />
kada je zarada iznosila sedam milijardi<br />
eura, sa šest posto noćenja više i osam<br />
posto više gostiju. Svaki postotak mi raspalimo<br />
na sve naslovnice kao da je tomu<br />
zaslužan itko doli prirodnih ljepota i par<br />
spretnih tour operatera koji se uspiju probiti<br />
kroz šumu jeftinijih i bogatijih aranžmana.<br />
Hrvatska nema strategije, nema<br />
središnje državne institucije, nema prave<br />
ljude na prvom mjestu, dobro, možda općenito,<br />
ali se to u turizmu itekako vidi. Zašto<br />
Pitanje je to vrijedno milijarde dolara.<br />
Doslovno.<br />
Sunce i more nisu dostatni<br />
Turizam je postao najdraža globalna aktivnost<br />
i odavno nije pristupačan samo najbogatijima.<br />
Dapače, putuje se više no ikad.<br />
No, s 50-ak milijuna turista prije 90-ih danas<br />
u Hrvatsku dolazi osam milijuna. Svaki<br />
grčki otok ima međunarodnu zračnu luku<br />
koja turista može dovesti iz njegova domicilnog<br />
grada do odredišta - otoka ili otočića<br />
sretno smještenog u azurnom moru.<br />
Podrazumijeva se da je hotel prvoklasno<br />
opremljen, da svaka soba ima televizor,<br />
internetski priključak, telefon i sve moguće<br />
blagodati današnjice, pa to nitko niti ne<br />
naglašava posebno u prospektima. U hotel<br />
smiju ući i mala djeca, dobrodošli su stariji<br />
turisti, a psa ne morate ostaviti u psećem<br />
hotelu ili kod rodbine jer je i on dobrodošao.<br />
Sve je tip-top i samo se s tugom u očima<br />
možete prisjetiti ljetovanja u Hrvatskoj<br />
gdje vas deru kao da je to nacionalni sport.<br />
Svatko tko nabada talijanski može vidjeti<br />
što o nama misle naši susjedi - turisti, tradicionalno<br />
vjerni ljetovanju na Jadranu,<br />
osobito u okvirima feragosta. Naravno da<br />
su dolazili kod nas u kolovozu jer je pola<br />
svijeta stizalo u Italiju. Zato nam se sasvim<br />
logičnim učinio prijedlog jednog gospodarstvenika,<br />
čovjeka velikog iskustva, kada<br />
je rekao kako bi Hrvati na more trebali ići u<br />
lipnju i rujnu, a srpanj i kolovoz prepustiti<br />
turistima. “Ionako je nepodnošljivo biti<br />
na plaži, pokušati naći mjesto za kavu ili<br />
sladoled, ručak, večeru, cijene divljaju, ne<br />
možeš se prošetati... sve vrvi”. Talijani vole<br />
zabavu, a ona je kod nas u teškom deficitu<br />
i ne može je spasiti ni par lounge barova<br />
ili poneki disco otvoren do jutra. Obraz<br />
donekle spašava novaljsko Zrće, ali je ono<br />
orijentirano na mlađu populaciju koja traži<br />
brzu zabavu uz mnogo alkohola i seksa.<br />
Hrvati koji su se s domaćeg terena odlijepili<br />
i krenuli na putovanja van Lijepe<br />
naše odavno su shvatili da je all inclusive<br />
i last minute ponuda nešto sasvim drugo i<br />
dobro - turska obala s hotelima koje su izgradili<br />
Nijemci, s osobljem koje su obučili<br />
Nijemci, kojima je urođena gostoljubivost<br />
izbrušena tečajevima i obrazovanjem kako<br />
dočekati gosta, kako ga ugostiti, kako učiniti<br />
sve da se osjeća famozno. A sve to vas<br />
stoji od dvije do tri tisuće kuna po osobi za<br />
tjedan dana. Obala nije kao naša, nemaju<br />
Hrvatska nema<br />
strategije, nema<br />
središnje državne<br />
institucije, nema<br />
prave ljude na<br />
prvom mjestu,<br />
dobro, možda<br />
općenito, ali se to u<br />
turizmu itekako vidi<br />
tisuću otoka, ali svi lebde oko vas i osjećate<br />
se kao da ste u Tisuću i jednoj noći, a bajka<br />
vas ne košta toliko.<br />
E-turizam u nas ne postoji. Ima ga Bosna,<br />
a mi ne, iako Bosna nema mora, a mi<br />
imamo. Imamo projekt e-Hrvatska koji ide<br />
polako ali sigurno, za sada, k ostvarenju.<br />
Imamo ideja, mnogo strategija, vladinih<br />
akcija. Za sada imamo i loše rezultate<br />
prvih bookinga u odnosu na prethodne<br />
godine. Mi i dalje imamo bagere u sezoni<br />
koja je kod nas i dalje predsezona. Toga nemaju<br />
oko nas, nemaju ni Turci. Računamo<br />
na Srbe koji u Tunis mogu otputovati na<br />
tjedan dana s ponudom punog pansiona<br />
za 150 eura.<br />
E-turizam u nas je, ali i u svijetu, objašnjava<br />
nam Maja Stanić, direktorica Hrvatske<br />
udruge turističkih agencija, zapravo razmjena<br />
informacija. Za pohvalu je i poneko<br />
iznenađenje činjenica da su prvu stranicu<br />
napravili 1995. Amerikanci, potom Australci<br />
pa Hrvati. Da, dobro ste pročitali. Pet je<br />
profesora s FER-a primijenilo svoje znanje i<br />
napravilo stranicu s bezbroj parametara.<br />
Rizici e-bookinga<br />
Danas na Internetu ima niz usluga vezanih<br />
za turizam. Kako je lakše napraviti web<br />
stranicu negoli naručiti tablu s natpisom<br />
“zimmer frei”, camere, rooms te češki i ruski<br />
ekvivalenti iste ponude, mnogo je privatnih<br />
iznajmljivača koji se oglašavaju na<br />
Webu i nude sobe. Hoteli imaju svoje stranice.<br />
Turističke agencije imaju svoje stranice.<br />
Preko Mreže možete kupiti avionsku<br />
kartu, iznajmiti automobil, unajmiti sobu,<br />
rezervirati, platiti, ali... Maja Stanić kaže<br />
kako tu nema sigurnosti i da se nije jednom<br />
dogodilo da uplaćen novac naprosto nestane<br />
u web prostranstvima. Zato je pametno<br />
koristiti se Internetom kao informacijskim<br />
sredstvom, a bukirati preko renomiranih<br />
agencija koje podliježu zakonima.<br />
Početkom 90-ih godina, kada se Internet<br />
počeo koristiti, krenulo je i korištenje Mreže<br />
u turizmu. Kako nam je rekla Maja Stanić,<br />
Internet je ušao u komercijalnu uporabu<br />
početkom rujna 1995. kada je američka<br />
udruga putničkih agencija na Mrežu stavila<br />
popis svojih članica. U studenom to<br />
radi i australska udruga, a 5. ožujka 1996.<br />
hrvatska udruga. Uskoro se na hrvatskim<br />
stranicama pojavljuje niz parametara po<br />
čemu je to bila prva takva stranica na svijetu.<br />
Surađivali su Ring net i pet profesora<br />
sa zagrebačkog FER-a. Samo tri dana kasnije,<br />
8. ožujka u Berlinu, tadašnji hrvatski<br />
ministar turizma Bulić pokazuje hrvatske<br />
stranice, kako se sjeća Stanić, na opće čuđenje.<br />
Njemački kolege to su napravili tek<br />
dvije godine kasnije... Dakle, na početku je<br />
krenulo i više nego dobro. Stanić ne misli<br />
da je e-turizam, odnosno e-informiranje<br />
(o turizmu) u nas loše jer moramo znati da<br />
velikog bukiranja preko Interneta nema.<br />
Više služi kao virtualni info-pult. U Hrvatskoj<br />
postoji i regulativa kako bi se od šume<br />
vidjelo drveće i kako bi se isključile prevare<br />
poput uplata na Kajmanske otoke, bez<br />
stvarnog postojanja agencije. U nas je od<br />
1999. to obveza svake agencije. Danas možete<br />
koristiti i e-mail i e-booking na Mreži<br />
preko kojekakvih agencija, ali s rizikom.<br />
Samo sunce i more<br />
Iako je razvoj korištenja Interneta zapravo<br />
progresivan, to je situacija u zemljama<br />
koje su, kako kažu, ekonomski razvijenije.<br />
Dakle, gdje se više putuje, a turisti su i<br />
djeca kojoj je prilagođena ponuda, postoje<br />
obiteljski paketi i oni za stariju populaci-<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
157
Business<br />
Turizam bez strategije<br />
ju, ali tamo vas kao korisnika štiti sustav.<br />
E-turizam, zovimo ga tako, omogućuje<br />
da iz bilo kojeg mjesta na svijetu zatražite<br />
uslugu i preskočite posrednike, iako<br />
su oni, u ovom slučaju, vaša sigurnosna<br />
mreža. Jasno je kao dan da je u nas turizam<br />
temeljen na prirodnoj vizuri, ali i njoj je potreban<br />
pokoji zahvat. Sunce i more Bogom<br />
nam je dano i razumjelo se samo po sebi<br />
da Hrvatska ima turizam. Zgodno zvuči<br />
činjenica da je 60-ih i 70-ih godina prošlog<br />
stoljeća postojao planski razvoj Jadrana,<br />
tada na razini bivše države, da se sustavno<br />
radilo na primanju i primamljivanju gostiju,<br />
gradnji hotela koji su se morali uklopiti<br />
u okoliš. Stoga nemamo, poput Španjolaca,<br />
nebodere na plaži ili borovoj šumici.<br />
Kako je pripadnost EU obitelji izglednija,<br />
doduše ovisno na koju nam se nogu toga<br />
tjedna Premijer ustao, jasno je da moramo<br />
sačuvati što imamo - more, obalu, zemljište,<br />
vodu. Posljednjih godina turist, koji<br />
je moderniji i mobilniji, a time i izloženiji<br />
stresu, želi osamu u zelenilu, s čistim morem<br />
i sadržajima. Na posljednjoj premisi<br />
Hrvatska pada s pijedestala savršene zemlje<br />
za odmor. Možda imamo Mediteran<br />
kakav je nekada bio, ali je on, na žalost, na<br />
toj razini i ostao - nikako u dobrom smislu.<br />
Osim infrastrukture i usluge ponuda nam<br />
je prosjačka. Obiteljski odmor ne uključuje<br />
ćevape na plaži i bazen s morskom vodom<br />
nego niz ponuda, za svakoga ponešto.<br />
Djeca moraju imati ponuđene opcije, otac<br />
sport, a majka wellness, masažu ili neku<br />
radionicu. Istina je da Dubrovnik, naš grodslučaj,<br />
ima hotele s pet zvjezdica, ali nema<br />
i sadržaje. Trebalo bi ih planski razvijati,<br />
poput raznih radionica crtanja, imati u ponudi<br />
gastro izlete, ili imati mogućnost da,<br />
na primjer, naučite raditi s crnom glinicom<br />
koja je fenomen samo na dva lokaliteta -<br />
kod Dubrovnika i u Međimurju.<br />
Pod e-turizmom svatko ima neku svoju viziju.<br />
Osim električne trgovine koja ima svojih<br />
prednosti, ali i mana, tu je priča o bookingu,<br />
potom informiranju preko Interneta,<br />
promidžba zemlje... Ali ne postoji e-turizam.<br />
Iako sve s predznakom e- nosi profit,<br />
ispada da u nas i nema “običnog” turizma<br />
kao državne strategije, državnog cilja, vizije<br />
ili interesa, već se stihijski čeka da nagrnu<br />
turisti, pa kako bude. Čak i kada se nad svima,<br />
pa i Hrvatskom, tj. njezinom turističkom<br />
sezonom, nadvio oblak recesije i ekonomske<br />
krize koji bi mogao imati gigantske proporcije.<br />
Koliko god nas tješi da ionako stalno imamo<br />
krizu ili pak da kod nas ništa nije uspjelo<br />
pa neće ni kriza, na kraju ostaje gorak okus<br />
u ustima. Jer i našem je ministru turizma<br />
jasno, a osobito nakon što je nedavno pokleknuo<br />
pred argumentima struke i “ljudi s<br />
terena” da valja pod hitno mijenjati i ulagati<br />
u ono što nas svake godine spasi. A ne samo<br />
čekati da kapne koja milijarda dolara u državnu<br />
blagajnu pa da se tim novcem pokrpaju<br />
rupe koje su, kao na starim čarapama,<br />
sve veće. Iako i dalje kod nas turizam ostvaruje<br />
najveći promet u pojedinačnom, tj. B2C<br />
segmentu, naš odnos prema toj najprofitabilnijoj<br />
grani nije strategija, zar ne Zapravo,<br />
mi je i nemamo.<br />
Sandra Veić Sukreški<br />
Truli turizam<br />
Da je nešto trulo u odnosu prema turizmu i da je lako zatvoriti<br />
oči bilo je vidljivo i nedavno kada su u studio ugurali “ljude s<br />
terena” i ministra turizma. “Moramo poštovati ugovore koje smo<br />
potpisali, a gdje stoji kako ne možemo subvencionirati”, ponovio<br />
je Bajs više puta i time odgovorio na samo dio kritika zašto nije<br />
osigurao olakšice za hotelijere. Naime, Vlada RH i Ministarstvo<br />
turizma temeljem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU,<br />
potpisanom 29. listopada 2001. godine, obvezali su se da neće<br />
davati subvencije domaćim i stranim putničkim agencijama i<br />
turoperaterima za dovođenje organiziranog turističkog prometa.<br />
Zapravo, Bajs se sedam godina kasnije pokušao izvući na bivšu<br />
vladu. Kako su navodili mediji, Goran Štrok je ljutito rekao Bajsu<br />
kako to što govori nije dobro.<br />
“To je govor iz prošlosti. Jako dobro znate da država ima ogromne<br />
mogućnosti da pomogne turizam. Vi se vraćate na taj ugovor,<br />
a zašto ne spominjete primjerice smanjenje PDV-a u turizmu<br />
Ako propadne turizam, Hrvatska ide u bankrot! To nisu floskule,<br />
već ozbiljne ekonomske analize s Wall Streeta i ekonomskih<br />
analitičara koji prate Hrvatsku”, rekao je Štrok dodajući kako je<br />
turizam najveća izvozna grana naše države, pa je za očekivati crne<br />
prognoze. Štrok je ministru Bajsu otvoreno zamjerio kako nije na<br />
vrijeme krenuo u saniranje šteta.<br />
“Vi ste meni otvoreno rekli da ne govorim o osnivanju ‘kriznog<br />
stožera’. Zašto se toga sramite kad veliki Englezi to priznaju Čega<br />
se sramite Pokrenite se!” rekao je Štrok. Miroslav Dragičević,<br />
direktor konzultantske kuće Horwath Consulting, rekao je ministru<br />
kako nema nikakvih razloga za optimizam te je otvoreno zamjerio<br />
defanzivu u borbi s Vladom u smislu postizanja jačeg budžeta za<br />
aktivnosti na turističkom tržištu.<br />
I opet se, ovaj put i na dalekovidnici, reklo kako Hrvatska sve ove<br />
godine nije donijela jasnu strategiju razvoja turizma, iako su se<br />
naručivale studije koji nikada ne samo da nisu objavljene, već se<br />
nije radilo ni na prihvaćanju nekakvih zaključaka i određivanja<br />
strategije.<br />
Bajs rekao je kako je kao ozbiljan ministar donio program razvoja<br />
turizma u četverogodišnjem razdoblju, a već je donio i niz zakona<br />
koji će to omogućiti. Svakako bi trebalo pomoći izgubljenom brodu<br />
hrvatskog turizma. Volonteri, javite se.<br />
158 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Business<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
159
Business<br />
intervju, Zlatan Karabegović<br />
E turizam nije moguće provesti<br />
Zlatan Karabegović osmislio je e kiosk koji kupuju države koje u turizmu vide nešto više nego li<br />
Hrvatska koja se busa u prsa kako je turistička velesila<br />
E<br />
turizam je nemoguće provesti u Hrvatskoj<br />
ma što da on zapravo značio.<br />
Zašto Prvo zbog Vlade, premijera<br />
i predsjednika, drugo, zbog ministra turizma,<br />
treće zbog Nike Bulića i Hrvatske<br />
turističke zajednice. Zašto zbog njih Jer su<br />
nemoćni napraviti išta da se u Hrvatskoj<br />
turizam stvarno krene događati kako bi<br />
trebao a model turizma u nas zasnovan je<br />
na pogrešnom konceptu.<br />
Naime, što god da netko od “moćnika”<br />
ili vladajućih tijela odluči neće imati utjecaja<br />
na terenu. Oni, zapravo mogu dati<br />
samo preporuku”, kaže Zlatan Karabegović,<br />
direktor zagrebačke tvrtke IPR kojem<br />
je turizam, bolna točka iako od 1987. vodi<br />
uspješnu tvrtku.<br />
U Hrvatskoj nema decession makera,<br />
odluke donose lokalni moćnici koji vode<br />
turističke zajednice i što god da država<br />
želi od turizma ostvarenje zapinje na prvoj<br />
stepenici – na lokalnoj upravi. Karabegović<br />
smatra da turizam treba centralizirati<br />
jer se jedino tako odluka koju bi, po njemu<br />
trebao donijeti Sabor i odmah krenuti u,<br />
kako se popularno kaže, implementaciju.<br />
Model hrvatskog turizma je sasvim pogrešan”,<br />
kaže Karabegović čiji su know-how<br />
ali i proizvod koji je, usput budi rečeno<br />
potpuno proizveden u Zagrebu, naišli na<br />
odličan prijem u okolnim zemljama.<br />
Ideja je Karabegovićeva koji je kao dipl.<br />
ing. strojarstva i s 25 godina iskustva u<br />
informatici želio da se u svim gradovima<br />
Hrvatske postave kiosci informatori. Ideja<br />
je jednostavna: nađete li se u Crikvenici<br />
na ljetovanju i zadesi vas kiša pitanje je što<br />
ćete sami sa sobom. Tada na najbližem IPR<br />
Kisoku koji je postavljen na javnom mjestu<br />
dodirom na monitor pokrećete Kiosk Informator<br />
i Navigator sustav. Stisnete neku<br />
od tipki, ovisno što vas zanima i samo<br />
morate donijeti odluku kamo ćete krenuti.<br />
Dakle, možete pronaći i koristiti interaktivne,<br />
multimedijalne, višejezične – 21 jezik,<br />
kategorizirane informacije o turizmu,<br />
gastro objektima, noćnom životu, zabavi,<br />
iznajmljivanju, vremenskoj prognozi, kupovini,<br />
kulturi i umjetnosti, sportu, zdravstvu,<br />
poslovne informacije, povijest grada<br />
i okolice, smještaju…. Kada nađete željene<br />
informacije sustav vas vodi direktno na<br />
Zlatan Karabegović<br />
web stranice, na mapi vam, pokazuje gdje<br />
se nalazite vi a gdje mjesto koje želite posjetiti,<br />
imate adresu, e mail, foto i video<br />
galeriju. Dodirnete li dugme telefon koji<br />
se nalazi odmah pokraj telefonskog broja<br />
npr restorana ili tvrtke, Kiosk postaje telefonska<br />
govornica VoIP i možete rezervirati<br />
stol u restoranu, dogovoriti unajmljivanje<br />
automobila… Također možete pogledati<br />
događanja u gradu danas ali i sutra, u<br />
sljedećih par dana ili poslati elektronsku<br />
razglednicu. Kako Kiosk ima i web kameru<br />
možete snimiti fotografiju, snimiti glasovnu<br />
ili video poruku i poslati je e-mailom.<br />
Sve usluge Kioska dostupne su 24 sata<br />
dnevno, sedam dana u tjednu na 21 jeziku.<br />
Karte grada usklađene su s lokacijom svakog<br />
Kioska.<br />
Proizvod je prepoznala vlada Crne Gore,<br />
Kosova i Bosne i Hercegovine. U Hrvatskoj<br />
je postavljeno 20ak kioska ali…<br />
Sam kisok stoji 2500 eura a “filanje”<br />
informacijama 99 eura mjesečno. Tu bi<br />
nadopunu trebao platiti korisnik usluge,<br />
na primjer Crikvenica, turistička zejednica<br />
ili grad. Kako u Hrvatskoj “filanje”<br />
kioska nitko ne plaća Karabegović to radi<br />
sam. Ali, kako kaže, neće više. A projekt je<br />
najavljen još 2006. kada je objavljeno kako<br />
je Crikvenica dobila pilot projekt elektroničkog<br />
sustava informiranja e-turizam,<br />
prvi te vrsti u nas. U taj sustav, u koji je<br />
Crikvenica utrošila 200.000 kuna, najavili<br />
su dnevno unošenje svih podataka važnog<br />
za elektroničko informiranje turista i<br />
građana. Projekt Kiosk gradski vodič ikao<br />
najavljivan pompozno na kraju samo je<br />
trivia - prije tri godine uveo ga je London,<br />
a potom Crikvenica među prvima u svijetu<br />
uvodi e-turizam.Tako se pisalo. Kako e-turizam<br />
kod nas nit postoji nit je zaživio na<br />
ovoj razini ostaje samo vijest o genijalnoj<br />
ideji - u arhivi.<br />
Pitanje je tko je ovdje lud<br />
Istovremeno, ministar Bajs se pomirio s činjenicom<br />
da je recesija u svijetu i da će se<br />
ona ogledati na ovoj sezoni. Kaže kako će<br />
nam se smanjiti dotok gostiju, a Karabegović<br />
kaže povećat ćemo izvan pansionsku<br />
potrošnju i spasiti turističku sezonu. Kako<br />
Tako da Sabor odmah donese odluku o<br />
centralizaciji turizma, da se odmah donese<br />
strategija bez mnogo cifranja i milijun<br />
stranica kojekakvih studija i započne s radom-<br />
odmah.<br />
Turističke zajednice dobivaju novac, a<br />
Karabegović kaže da bi, s desetinom tog<br />
novca koji “lokalni moćnici” šibaju kako i<br />
gdje im padne na pamet, na kojekakve postere<br />
i letkiće, u svim gradovima postavio<br />
Kioske.<br />
Kako bilo, ako Kosovo shvaća koliko je<br />
turizam bitan i uloži 300.000 eura u projekt<br />
Kioska, i iako kao siromašnija država<br />
smogne taj novac od Svjetske banke, ako<br />
Crnogorci koji će ove sezone napuniti sve<br />
kapacitete kupuju Kioske za istu svotu i<br />
postavljaju ih na mjesta starih telefonskih<br />
govornica, ako susjedna BIH prepozna<br />
projekt i u Hercegovini su spremni uložiti<br />
70 000 eura pitanje je tko ovdje ne vidi<br />
od šume drvo – ili tko ovdje želi zadržati<br />
pogrešan model turizma jer mu osobno<br />
odgovara a vlada i premijer nisu obaviješteni<br />
jer samo oni mogu prerezati postojeću<br />
situaciju i pokrenuti turizama kakav<br />
po ljepotama imamo ali koji nije iskorišten<br />
do kraja<br />
160 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Ouroboros<br />
Business<br />
Imamo konja za trku, ali...<br />
Hrvatska se po pitanju automatizacije poslovanja u turizmu nalazi po educiranoj procjeni na oko 15<br />
posto, dok su na istoj ljestvici SAD i druge razvijene zemlje na 80 do 90 posto gledano relativno u<br />
odnosu na dostupnu ponudu i trenutnu situaciju automatizacije poslovanja u putničkoj industriji<br />
Zagrebačka tvrtka Ouroboros razvija<br />
značajan i strateški projekt u turizmu<br />
u svijetu znan pod nazivom GDS (global<br />
distribution system) koji se postavlja kao<br />
posrednik između turističkih subjekata koji<br />
prodaju turističke usluge krajnjim kupcima i<br />
onih koji te usluge obavljaju/nude poput hotela,<br />
rent-a-cara, apartmana. “To je inovativan<br />
koncept s kojim će se neke stvari u hrvatskom<br />
turizmu standardizirati i dovesti u red”, kaže<br />
direktor Božo Juretić.<br />
Stanje u Republici Hrvatskoj<br />
Iako u Hrvatskoj djeluju neki od svjetskih globalnih<br />
distribucijskih sustava, poput Amadeusa<br />
koji ima i ured u Hrvatskoj, a jedan je od<br />
vlasnika tvrtke i Croatia Airlines, isti sustavi u<br />
Republici Hrvatskoj nisu pustili onako duboko<br />
korijenje kako su to učinili u razvijenijim<br />
zemljama. Razloga je više, ali prema našim<br />
istraživanjima u direktnoj komunikaciji s malim,<br />
srednjim i vodećim putničkim agencijama,<br />
razlozi leže u neprilagodljivosti istih tvrtki<br />
na lokalne specifičnosti poslovanja, u zastarjelim<br />
ili neprilagođenim tehničkim rješenjima,<br />
relativnoj skupoći uvođenja za hrvatske<br />
prilike te neprilagođenosti lokalnih hotela,<br />
vlasnika apartmana, vlasnika plovila i drugih<br />
pružatelja direktnih usluga automatiziranom<br />
načinu poslovanja kakav traži GDS.<br />
Hrvatska se po pitanju automatizacije poslovanja<br />
u turizmu nalazi po educiranoj procjeni<br />
na oko 15 posto, gdje su na istoj ljestvici<br />
SAD i druge razvijene zemlje na 80 do 90 posto<br />
gledano relativno u odnosu na dostupnu<br />
ponudu i trenutnu situaciju automatizacije<br />
poslovanja u putničkoj industriji.<br />
Imamo i mi svog konja za trku<br />
Ouroboros od 2004. nudi uslugu naplate kreditnih<br />
kartica na Internetu kroz uslugu Ouroboros<br />
Payment Gateway te tijesno surađuje s<br />
velikim brojem putničkih agencija i pružatelja<br />
direktnih usluga iz Hrvatske, po riječima<br />
Juretića “u idealnoj je poziciji pružiti uslugu<br />
regionalnog distribucijskog sustava putničkoj<br />
industriji”.<br />
U Ouroborosu, koji inače ima 45 posto<br />
tržišnog udjela u segmentu internetskog plaćanja<br />
u Hrvatskoj, smatraju kako se nalaze<br />
na odličnom raskrižju putova između hotela,<br />
Božo Juretić<br />
Naš cilj je razviti industriju<br />
tako da i najmanji pružatelj<br />
usluga ili putnička<br />
agencija može ponuditi<br />
svoje kapacitete velikim<br />
partnerima,<br />
putničkih agencija i drugih sudionika poslovnih<br />
transakcija u putničkoj industriji da pruže<br />
upravo takvu uslugu.<br />
“Analizom tržišne potrebe za uvođenjem lokalne<br />
usluge distribucije u putničkoj industriji<br />
koja je maksimalno prilagođena lokalnim<br />
uvjetima poslovanja, zakonima i mogućnostima<br />
tržišta dobili smo pozitivnu povratnu<br />
informaciju od doslovno svih putničkih subjekata<br />
s kojima smo razgovarali o mogućnosti<br />
suradnje. Dapače, s jednom od top tri<br />
putničke agencije u RH već surađujemo na<br />
najmu plovila, što je prvi korak prema masovnijem<br />
nuđenju usluge”.<br />
Objedinjavanje ponude<br />
“Dok je očito kako ne možemo direktno konkurirati<br />
sustavima poput Sabre ili Amadeusa<br />
možemo objediniti ponudu kompletne istočne<br />
Europe u kojoj navedeni sustavi nemaju<br />
značajnu prisutnost, a koje tržište smatramo<br />
svojim zbog još manje razvijenosti putničke<br />
industrije nego li je to u nas. Tako se možemo<br />
pojaviti kao manji igrač u svjetskim razmjerima,<br />
ali značajan igrač u razmjerima šire SEE<br />
regije.”<br />
“Implementacija regionalnog distribucijskog<br />
sustava može biti od velikog značaja<br />
za prodaju hrvatskih turističkih kapaciteta,<br />
jer velike strane putničke agencije koje rade<br />
ogromni promet žele surađivati samo s lokalnim<br />
partnerima koji mogu ponuditi kompletnu<br />
automatizaciju poslovanja - strane tvrtke<br />
ne trpe neefikasnost. Trenutno u Hrvatskoj<br />
takvo poslovanje mogu ponuditi tri do četiri<br />
putničke agencije. Naš cilj je razviti industriju<br />
tako da i najmanji pružatelj usluga ili putnička<br />
agencija može ponuditi svoje kapacitete<br />
velikim partnerima, jer je u sredini visokoautomatizirani<br />
Ouroboros distribucijski sustav,<br />
koji daje određena ozbiljna tehnička i poslovna<br />
jamstva stranim partnerima.”<br />
Ouroboros je razvio tehničko rješenje za<br />
GDS koje trenutno testira s velikim partnerima<br />
u industriji, a pravi izlazak na tržište bit će<br />
krajem 2009. godine.<br />
travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
161
Oglas<br />
Nadnaslov<br />
162 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
Nadnaslov<br />
164 <strong>PC</strong> CHIP travanj 2009.
Oglas<br />
travanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP<br />
163
Change language