You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Oglas<br />
Nadnaslov<br />
6 travanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Vijesti<br />
12 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHiP<br />
M icrosoftovo preuzimanje Yahooa<br />
odavno je poprimilo oblik solidne<br />
sapunice s velikim brojem obrata, promjena<br />
mišljenja i napetosti. Vjerujemo<br />
da je povijest ove potencijalne akvizicije<br />
svima poznata - Microsoft je nudio dobar<br />
novac za preuzimanje Yahooa, no glavešine<br />
u toj kompaniji htjele su još više i na<br />
kraju se činilo da su pregovori završeni i<br />
da je ta priča gotova. No javili su se dioničari<br />
koji su prosvjedovali protiv odbijanja<br />
Microsofta jer su smatrali da je ponuđena<br />
cijena zadovoljavajuća te bi zadovoljila<br />
apetite većine njih. No, u Yahoou su<br />
se odlučili okrenuti Googleu, a njihova<br />
suradnja završila je neslavno. To je rezultiralo,<br />
kao što smo pisali u prošlom broju,<br />
najavom odlaska Jerryja Yanga, čime se<br />
ponovno otvorio prostor za suradnju ove<br />
kompanije s Microsoftom, što su ponovno<br />
zahtijevali i dioničari. Iako je Ballmer<br />
suradnju na početku odbio, u jednom je<br />
intervjuu za Wall Street Journal ponovno<br />
okrenuo ploču rekavši da je akvizicija Yahooa<br />
ne samo nužna, već da do nje treba<br />
doći što prije. Dionica Yahooa odmah je<br />
porasla te su počele razne špekulacije<br />
o eventualnoj cijeni dionice po kojoj bi<br />
došlo do preuzimanja, ali do zaključenja<br />
izlaska ovog broja ništa se još nije promijenilo.<br />
Zanimljivo je da je Ballmer u istom<br />
intervjuu za WSJ rekao da njegova kompanija<br />
ne pregovara s Yahooom, ali i da<br />
pregovara, to ne bi priznao u javnosti, što<br />
je povećalo sumnje da se pregovori zaista<br />
odvijaju. Usporedo s ovim informacijama<br />
ide i objava da je na mjesto Microsoftove<br />
Online Services Groupe (OSG) došao<br />
Qi Lu, bivši zaposlenik Yahooa koji je u<br />
toj kompaniji proveo desetak godina, što<br />
mnogi također smatraju znakovitim. No,<br />
kao i do sada - opet nemamo nikakvih<br />
konkretnih informacija - informacije o<br />
tome hoće li do akvizicije zaista doći i<br />
hoće li Microsoft preuzeti čitavu kompaniju<br />
ili samo njihovu tražilicu i dalje su<br />
nam nepoznate kao i svih ovih mjeseci.<br />
(hj)<br />
B l i ž i l i s e kr a j s a p u n i c i g o d i n e <br />
Microsoft je ponovno zainteresiran, no sudbina Yahooa i dalje je neizvjesna<br />
Preuzeti Yahoo ili ne, pita se Ballmer…<br />
Microline je s tvrtkom<br />
HP potpisao<br />
distributerski ugovor<br />
za IPG (Imaging<br />
and Printing<br />
Group) koji čine<br />
laserski i tintni pisači<br />
te višenamjenski<br />
uređaji, skeneri i pisači<br />
velikih formata.<br />
Microline je među<br />
najstarijim informatičkim<br />
tvrtkama u<br />
Hrvatskoj, uspješno<br />
posluje već gotovo<br />
20 godina. (hj)<br />
ukratko<br />
M i c r o l i n e<br />
distribuira<br />
H P - o v I P G<br />
HTC kupuje Palm<br />
P eter Chou iz HTC-a na<br />
jednoj je konferenciji za<br />
novinare krajem studenog<br />
iznio zanimljive podatke vezane<br />
uz prošlo, ali i buduće<br />
poslovanje te kompanije.<br />
Tako je obavijestio da će<br />
njegova kompanija povećati<br />
isporuke modela G1 te modela<br />
Touch Diamond koji<br />
pogoni Microsoftov Windows<br />
Mobile, što su odlične<br />
vijesti u vrijeme kada se<br />
govori o smanjenju porasta<br />
mobilnog tržišta uzrokovanog<br />
gospodarskom krizom.<br />
Ova je informacija i odgovor<br />
na kritike kako njegova kompanija<br />
smanjuje narudžbe,<br />
a demantirao je i glasine o<br />
tome kako će i u HTC-u uslijediti<br />
otkazi.<br />
Glasine koje su se pojavile o<br />
tome da ova kompanija planira<br />
određene akvizicije nije<br />
htio komentirati, no zanimljivo<br />
je da se na Internetu u<br />
smislu preuzimanja najčešće<br />
spominje Palmovo ime. Špekulira<br />
se da bi HTC mogao<br />
preuzeti Palm za relativno<br />
malen novac te bi mogao<br />
iskoristiti njegovo dugogodišnje<br />
iskustvo i najavljeni novi<br />
OS. No, kako je opet riječ o<br />
glasinama, pričekat ćemo<br />
službene informacije i objave<br />
iz ovih kompanija. (hj)<br />
Najpopularniji Palmov model<br />
trenutno je Centro<br />
Cijena preuzimanja<br />
Nakon što je cijena Yahooove dionice pala ispod deset dolara, informacija o preuzimanju ponovno<br />
ju je podigla za desetak posto, a postavlja se i pitanje po kojoj bi cijeni Microsoft sad mogao preuzeti<br />
tu kompaniju. Iz Ivory Investment Managementa, koji posjeduje 1,5 posto dionica Yahooa, vjeruju<br />
da bi, u slučaju dogovora s Ballmerom, cijena dionice mogla porasti na između 24 i 29 dolara. To<br />
je i dalje manji iznos od onog koji je prvotno početkom 2008. godine ponuđen Yahoou, a prema<br />
trenutnoj situaciji moguća cijena akvizicije bliža je iznosu od 24 nego 29 dolara. Ipak, do sada je bilo<br />
i previše špekulacija oko preuzimanja i eventualne cijene dionica, pa poželimo Microsoftu i Yahoou<br />
da u 2009. godini napokon riješe status i okončaju najveću IT sapunicu iz 2008. godine. (hj)<br />
JEDNOSTAVNOST TEHNOLOGIJE<br />
<strong>PC</strong> CHIP SIJEČANJ 09. 164 HD VIDEO / VODENA HLAĐENJA / SLUŠALICE ZA GAMING I VOIP / REPORTAŽA: CERN<br />
broj 164 siječanj 09. cijena 35kn bih 11km slo €5 srbija 250rsd<br />
NA DVD -u:<br />
AV VoizGame 6.0.32<br />
Fu s i o nD e s k St a r te r Ed i t i o n<br />
Tišina ima<br />
svoju<br />
c i j e n u<br />
VODENA HLAĐENJA<br />
Uk lo ni t i ve nt i lato r e i z<br />
d a n a š n j i h r a č u n a l a l a k š e<br />
je nego ikada prije<br />
S neprijateljem<br />
sada možete i<br />
razgovarati<br />
Slušalice za gaming<br />
i VoIP<br />
RAZGOVORI UGODNI<br />
H T C Tou c h H D<br />
i P h o n e konačno ima konkurenciju!<br />
K r i z a u I T-ju<br />
Radije bez sek sa nego bez Interneta,<br />
t vrdi 50 posto Amerikanki<br />
v i d e o<br />
H D<br />
Sadržaj<br />
4 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
<strong>PC</strong> <strong>chip</strong> 164<br />
Vodeno hlađenje jedini<br />
je način da maksimalno<br />
utišate svoje računalo i<br />
osigurate da svi njegovi<br />
važni elementi uvijek<br />
budu na optimalnoj<br />
radnoj temperaturi<br />
2 4<br />
Vodeno hlađenje<br />
Esencijalni HD<br />
www.pc<strong>chip</strong>.hr<br />
desk@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
tel/faks: +385 (1) 6117 355<br />
Jasmin Redžepagić<br />
glavni urednik<br />
Sandra Veić Sukreški<br />
izvršna urednica<br />
uredništvo:<br />
Hrvoje Jurman (Vijesti)<br />
Gordan Orlić (Igre)<br />
Slaven Pintarić (Hardver)<br />
Gordan Struić (Helpdesk)<br />
Ante Vukorepa (Softver)<br />
kolumnisti:<br />
Branko Špoljarić Barney<br />
Dubravko Grakalić<br />
Sanja Radović<br />
stalni suradnici:<br />
Miroslav Benak, Franko Buneta, Ivan<br />
Capan, Srđan Cvjetović, Željko Draščić,<br />
Ana Đorđević, Robert Gelo, Denis<br />
Habeković, Tomislav Jagušt, Magdalena<br />
Jurić, Ivan Jurišić, Boris Kretonić, Marko<br />
Kriška, Nenad Kubat, Predrag Kurtović,<br />
Leo Lokas, Dean Narandžić, Tomislav<br />
Ocvirek, Tomislav Perić, Ivo Rađa, Nikola<br />
Ratković, Tomo Sombolac, Marin Ujdur,<br />
Ante Vukorepa<br />
Ognjen Maravić (fotograf)<br />
Nikša Kuzmić (grafičar)<br />
Ana Đorđević (lektorica)<br />
Origami web studio<br />
(izrada i održavanje web portala)<br />
a1 VIdEO<br />
Žarko Milić<br />
direktor<br />
zarko@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
Željka Komuš-Sokač<br />
voditeljica pretplate<br />
pretplata@pc<strong>chip</strong>.hr<br />
podaci o izdavaču:<br />
A1 Video d.o.o., Cvijete Zuzorić 25<br />
10000 Zagreb, MB: 1148389<br />
žiro-račun:<br />
2402006-1100061977<br />
devizni račun:<br />
Erste & Steiermarkische Bank d.d. Croatia<br />
A1 Video d.o.o. 700 100 – 1148389<br />
SWIFT: ESBCHR22<br />
I M P R E S S U M<br />
Tri napajanja snage preko<br />
jednog kilovata dovoljna<br />
su za praktično bilo koji tip<br />
računala. Pogledajte koje su<br />
im prednosti i mane i odlučite<br />
isplati li ih se kupiti<br />
Digitalna televizija već se sasvim<br />
udomaćila. Pitanje je samo<br />
kad će se nešto slično dogoditi<br />
i s HD formatom emitiranja.<br />
S ovim ćete televizorom biti<br />
spremni za sve varijante<br />
Kombinacija slušalica i<br />
mikrofona naročito dolazi do<br />
izražaja kad se igrate preko<br />
Interneta. Ruke su vam i dalje<br />
slobodne, pa neprijatelja<br />
možete ubijati i dok s njim<br />
pričate<br />
3 0<br />
6 4<br />
ekskluzivno iz cern-a dolazi nam izvještaj<br />
koji potpisuje miroslav ambruš-kiš i u<br />
kojem ćete saznati sve što trebate znati o<br />
najvećem znanstvenom pokusu u povijesti<br />
Veliki hadronski<br />
s u d a r a č<br />
2 6<br />
Napajanja snage<br />
1200 W<br />
3 6<br />
Razgovori ugodni<br />
Sva autorska prava magazina <strong>PC</strong> <strong>chip</strong> zakonom su zaštićena. Pretisak,<br />
umnožavanje ili prenošenje teksta, grafike i slikovnog materijala u<br />
cijelosti ili djelomično nije dopušteno bez suglasnosti izdavača.<br />
Sve cijene navedene u magazinu izražene su s uračunatim porezom<br />
na dodanu vrijednost, osim cijena na inozemnom tržištu te ako u<br />
tekstu nije navedeno drugačije. Uredništvo magazina ne odgovara<br />
za istinitost cijena. Cijene su naveli sami dobavljači proizvoda u<br />
trenutku testiranja. Molimo da cijene prilikom kupnje provjerite kod<br />
odgovarajućih tvrtki.<br />
SADRŽAJ<br />
5<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Najveći helpdesk Jugoistočne Europe podučit će vas stvarima koje<br />
niste znali, a ako ste ih pomalo zaboravili, podsjetit će vas na jednostavan<br />
i svima razumljiv način<br />
1 0 2<br />
Helpdesk<br />
hardver<br />
24 Vodeno hlađenje<br />
26 Napajanja 1200W<br />
28 ASUS Eee S101<br />
30 Slušalice i mikrofoni<br />
34 Apple MacBook Pro<br />
36 Philips Essence TV<br />
37 Crypton MP4<br />
38 Logitechove nadzorne kamere<br />
39 Gigabyte X58<br />
40 SSD diskovi<br />
42 Raptoxx RT-600ABP-P<br />
42 ASUS WL-500W<br />
43 Lenovo ThinkPad T400<br />
44 A-DATA XPG 3GB DDR3 1600+<br />
44 Patriot Viper DDR3 1600 MHz<br />
45 Intel Core 2 Quad Q8200<br />
46 PowerColor HD4870 LCS<br />
46 M-AUDIO Delta 66<br />
47 Apple iPod nano<br />
48 KOOS Pro4AAAt<br />
49 Forcebook Las Vegas<br />
49 Logitech V550 Nano<br />
50 Dell Studio 17<br />
50 Canon IXUS 960IS<br />
51 Thecus Mini<strong>PC</strong><br />
52 Seagate Barracuda 1,5 TB<br />
52 Toshiba PX1396E-3TO1<br />
54 Creative ZEN 32 GB<br />
54 Canyon CNR-MSL7<br />
55 Fujitsu Siemens Amilo Xa 3530<br />
56 HD Video<br />
internet<br />
64 Veliki hadronski sudarač<br />
softver<br />
76 VirtualDub 1.8.6<br />
80 Profi video<br />
86 Google Picasa 3 beta<br />
88 Radmin 3.2<br />
89 Trojan Remover 6.7.3<br />
90 Undelete 2009 Professional Edition<br />
92 Abander PhotosControl 1.01 Beta<br />
94 LogMeIn Pro<br />
96 Steinberg Nuendo 4<br />
99 PDF Creator<br />
100 CrossOver Mac<br />
igre<br />
128 Vijesti i najave<br />
130 Call Of Duty: World At War<br />
132 Fallout 3<br />
134 Need For Speed Undercover<br />
stalne rubrike<br />
8 Pisma<br />
12 Vijesti<br />
22 Barneyjeva pećina<br />
23 <strong>PC</strong> chick<br />
135 Clarkeova putanja<br />
136 Sadržaj DVD-a<br />
helpdesk<br />
102 Rekonstrukcija podataka<br />
104 Paint.NET<br />
106 Vaša prva 3D animacija<br />
108 Perolako snimanje CD/DVD medija<br />
110 Kratki vodič kroz CamStudio<br />
114 Osnove relacijskih baza podataka<br />
118 IrfanView – malen, ali moćan<br />
120 Kako koristiti EventSentry Light<br />
122 Kako rascjepkati datoteku<br />
125 Prednosti SATA uređaja<br />
126 Pitanja i odgovori<br />
Moby<br />
140 Novi modeli<br />
141 Top-model: Nokia N97<br />
142 HTC Touch HD<br />
144 Nokia World ‘08<br />
147 Sony Ericsson K330<br />
148 Sony Ericsson S302 SnapShot<br />
poslovno<br />
150 Poslovne vijesti<br />
151 Kolumna: Marijan Vedriš<br />
152 ICT kriza<br />
156 Kriza je naše poslovno okruženje<br />
160 Besplatno ili komercijalno<br />
Novi LCD monitori u<br />
sprezi sa sve jeftinijim<br />
Blu-ray čitačima ili<br />
snimačima doveli su do<br />
tog da računalo postane<br />
jedan od glavnih kanala<br />
kojim HD tehnologija<br />
ulazi u naše domove<br />
Osobno računalo danas je sasvim sposobno obraditi bilo kakve<br />
AV materijale, pa čak i one s posve profesionalnim zahtjevima.<br />
Jedini je uvjet korištenje odgovarajućih aplikacija<br />
Nokia je opasno kročila na teren kojim<br />
dominira iPhone - tržište pametnih telefona<br />
s ekranima osjetljivim na dodir.<br />
Solid state diskovi predstavljaju budućnost pohrane podataka.<br />
Iako su danas još uvijek bitno preskupi za običnog korisnika,<br />
određenim grupama kupaca već su postali primamljivi<br />
index<br />
5 6<br />
8 0<br />
1 4 1<br />
4 0<br />
1 5 0<br />
Visoka definicija slike<br />
Profi video<br />
Top-model: Nokia N97<br />
Nagovještaj budućnosti<br />
Poslovni prilog<br />
Propast ili prilika za<br />
korak naprijed<br />
IT & KRIZA<br />
Davor Majetić<br />
Kriza je naše<br />
poslovno okruženje<br />
<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2009.<br />
40<br />
Hardver<br />
Solid state diskovi<br />
N a g o v j e š t a j<br />
b u d u ć n o s t i<br />
Nešto jeftiniji solid state diskovi konačno su postali<br />
dostupni i kod nas. Sučelili smo dva ovakva diska<br />
kapaciteta 64 gigabajta kako bismo vidjeli<br />
predstavljaju li isplativu investiciju<br />
S<br />
ve do sada solid state diskovi bili su nedostupni<br />
običnim smrtnicima prije svega<br />
zbog iznimno visoke cijene, kao i pripadajućeg<br />
relativno niskog kapaciteta. U posljednje<br />
vrijeme situacija se po ovom pitanju u dobroj<br />
mjeri izmijenila obzirom na to da su proizvođači<br />
počeli masovno koristiti MLC (multi level cell)<br />
NAND flash memoriju. Sličan smo trend uočili<br />
već ranije kod USB stickova. Naime, MLC NAND<br />
flash memorija daleko je jeftinija za proizvodnju<br />
i usto omogućava veći kapacitet. Moramo odmah<br />
napomenuti kako ovdje ne govorimo o SSD-ovima<br />
namijenjenim workstation ili serverskom tržištu<br />
već mainstream proizvodima, prije svega namijenjenim<br />
korištenju u prijenosnim računalima. MLC<br />
NAND flash memorija, jasno, nije bez mana, a<br />
ključne probleme predstavljaju niža brzina zapisivanja<br />
i kraći vijek trajanja u odnosu na SLC (single<br />
level cell) flash memoriju.<br />
Solid state u mainstream areni<br />
Kod nas su se prvi jeftiniji MLC solid state diskovi<br />
pojavili tek nedavno. Pozornost su nam prije<br />
svega privukla dva diska kapaciteta 64 gigabajta.<br />
Proizvođači su SuperTalent i Patriot, no valja<br />
naglasiti kako se svi jeftini MLC SSD-ovi trenutno<br />
dostupni na tržištu gotovo uopće ne razlikuju<br />
(jedina iznimka je Intelov 80 GB SSD koji smo<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
kapacitet 128 GB, MLC<br />
NAND flash, S-ATA II, RAID<br />
0,1, 0+1, dimenzije 99,88<br />
x 69,63x 9,3 mm<br />
masa: 91 g, vrijeme<br />
pristupa 0,1 s, vrijeme<br />
trajanja 1.500,000 sati<br />
USTUPIO<br />
HGspot, (01) 66 11 555<br />
www.patriotmem.com<br />
CIJeNa<br />
1499 KN<br />
Za<br />
brzina čitanja, robusnost,<br />
mala masa i potrošnja<br />
energije, tih rad<br />
PrOTIv<br />
cijena, kapacitet, brzina<br />
zapisivanja<br />
OCJeNa<br />
testirali u prošlom broju). Svi do jednog temeljeni<br />
su u pravilu na Samsungovim MLC NAND flash čipovima<br />
koji su postavljeni na relativno jednostavnu<br />
tiskanu pločicu. Također, svi posjeduju posve<br />
isti J-Micronov JMF 602 storage kontroler. S-ATA<br />
priključak sad se već podrazumijeva, što znači da<br />
ćete ih bez problema koristiti poput najobičnijeg<br />
mehaničkog tvrdog diska. Oba testirana diska svojim<br />
dimenzijama nimalo se ne razlikuju od većine<br />
2,5-inčnih diskova koji se obično ugrađuju u prijenosnike.<br />
Poželite li ih ugraditi u klasično stolno<br />
kućište, morat ćete pribaviti odgovarajući adapter<br />
jer su uobičajeni diskovi veličine 3,5 inča. Kod<br />
SSD-ova prvo što ćete zamijetiti svakako su male<br />
dimenzije i masa.<br />
Prednosti i mane<br />
Kako bismo dobili najbolji mogući uvid u stvarne<br />
mogućnosti ovih jeftinijih SSD-ova, isprobali smo<br />
ih u potpuno različitim okruženjima. Valja odmah<br />
naglasiti kako su u bilo kojim uvjetima jasno demonstrirali<br />
ključne prednosti SSD-ova u odnosu<br />
na mehaničke tvrde diskove, poput iznimno brzog,<br />
gotovo trenutnog vremena pristupa, robusnosti,<br />
malog zagrijavanja i tihog rada. Ugradite li ih u neko<br />
novije prijenosno računalo, imat ćete osjećaj kao da<br />
ste pribavili novi prijenosnik. Razlika u brzini rada<br />
je ogromna (operativni sustav se daleko brže podi-<br />
Hardver<br />
siječanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP 41<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
Kapacitet 64 GB, MLC<br />
NAND flash, S-ATA II, RAID<br />
0,1, 0+1, dimenzije: 100.20<br />
x 69.85 x 9.5 mm, vrijeme<br />
pristupa 0,1 s, vrijeme<br />
trajanja 1,000,000 sati<br />
USTUPIO<br />
Vemil d.o.o. (01) 30 33 810<br />
www.supertalent.com<br />
CIJeNa<br />
2109 KN<br />
Za<br />
brzina čitanja, robusnost,<br />
mala masa i potrošnja<br />
energije, tih rad<br />
PrOTIv<br />
cijena, kapacitet, brzina<br />
zapisivanja<br />
OCJeNa<br />
SuperTalent<br />
MasterDrive<br />
OX<br />
FTM64GL25H<br />
Patriot<br />
Warp V2 64<br />
GB<br />
HDTach čitanje<br />
MB/s<br />
141,1 140,5<br />
HDTach<br />
zapisivanje<br />
MB/s<br />
37,1 59,2<br />
Pogled na krivulju prilikom testa zapisivanja u HDTachu ukazuje na<br />
određene probleme uzrokovane J-Micronovim storage kontrolerom<br />
Svi noviji solid state diskovi posjeduju uobičajeni<br />
S-ATA II priključak<br />
Ukoliko pogledamo performanse u HDTachu, uočit<br />
ćemo kako je Patriotov SSD brži od SuperTalentova<br />
prilikom zapisivanja podataka<br />
že, aplikacije se učitavaju trenutno i sl.), što je prije<br />
svega posljedica sporosti diskova koji se ugrađuju u<br />
prijenosnike.<br />
Što se tiče samih performansi u klasičnim testovima<br />
na stolnom računalu, one su, najkraće rečeno,<br />
prilično dobre. Prilikom čitanja ovi će diskovi bez<br />
problema nadmašiti najbrži mehanički tvrdi disk,<br />
dok su ipak znatno sporiji prilikom zapisivanja podataka.<br />
Pritom treba reći kako je Patriotov disk u<br />
testnom zapisivanju podataka u HDTachu ostvario<br />
nešto bolji rezultat.<br />
Idealan sistemski disk<br />
Nakon svega probali smo ih koristiti i kao sistemske<br />
diskove. Na oba smo diska instalirali 64-bitnu Vistu.<br />
Pokazali su se odličnim rješenjem trebate li vrlo brz<br />
sistemski disk. Ovdje moramo još jednom spomenuti<br />
famozni J-Micronov JMF 602 storage kontroler.<br />
Naime, Internet je prepun priča nezadovoljnih<br />
korisnika koji upravo ovaj kontroler kod jeftinijih<br />
SSD-ova označavaju glavnim krivcem za probleme<br />
prilikom zapisivanja većeg broja manjih datoteka te<br />
određena zastajkivanja prilikom rada pod Vistom.<br />
Nema dvojbe kako su ovi diskovi sporiji prilikom<br />
zapisivanja većeg broja manjih datoteka, no mi nismo<br />
doživjeli ozbiljnije poteškoće tijekom rada pod<br />
Vistom. Sve to, jasno, ne znači da problem ne postoji<br />
budući da dosta toga ovisi i o pravilnoj optimizaciji<br />
operativnog sustava te načinu korištenja računala.<br />
Smatramo međutim kako je SSD idealno rješenje<br />
za sistemski disk te kako u paru s mehaničkim tvrdim<br />
diskom velikog kapaciteta (primjerice 1 TB)<br />
predstavlja kombinaciju iz snova. U našem slučaju<br />
Patriotov je Warp nešto isplativiji od SuperTalentova<br />
MasterDrivea prvenstveno zbog osjetno niže cijene i<br />
veće brzine zapisivanja.<br />
SSD-ovi svakako predstavljaju storage sustave<br />
budućnosti. Danas im je još uvijek cijena previsoka<br />
obzirom na kapacitet, no ubrzo bi se trebali pojaviti<br />
pristupačni SSD-ovi od 250 i više gigabajta.<br />
Slaven Pintarić<br />
46 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
PowerColor<br />
H D 4 8 7 0 L C S<br />
Hardver<br />
Grafička kartica / Zvučna kartica<br />
V<br />
eć raširena ATI-jeva serija Radeon HD4870<br />
poznata je po svojim iznimnim performansama,<br />
kao i po dosta visokom zagrijavanju.<br />
No straha nema jer je stigao lijek za<br />
uzavrele grafičke kartice. PowerColorov model<br />
HD4870 LCS dolazi s predinstaliranim blokom za<br />
vodeno hlađenje koji prekriva grafički procesor,<br />
memoriju i digitalnu regulaciju napona. Podrazumijeva<br />
se da, želite li koristiti ovu karticu, morate<br />
posjedovati kvalitetno vodeno hlađenje u čiji ćete<br />
krug priključiti karticu. Mi smo je za potrebe testiranja<br />
priključili na Cooler Masterov Aquagate<br />
Max koji je uz karticu hladio i Intelov procesor<br />
QX6850.<br />
Što se samih performansi kartice tiče, tu je sve<br />
već ispričano i odavno poznato. Reći ćemo samo<br />
da je radni takt lagano podignut na 800 MHz za<br />
grafički procesor i 950 MHz za GDDR5 memoriju.<br />
Što reći osim da blok odlično odrađuje svoj posao.<br />
Temperature pod opterećenjem rijetko su<br />
Ž<br />
alosna je istina da na<br />
našem tržištu manjka<br />
kvalitetnih zvučnih kartica,<br />
no situacija se lagano popravlja.<br />
U našim se rukama našla<br />
zvučna kartica M-AUDIO Delta 66, koja pripada<br />
u profesionalne zvučne kartice, što potvrđuje i<br />
njezina cijena.<br />
Ono bitno, a to je kvaliteta zvuka koji generira<br />
ova kartica, na vrlo je visokoj razini. Izlaz je vrlo<br />
čist, detaljan i dosta topao u odnosu na konkurenciju<br />
iz Creativea. U ovom slučaju vrlo visoko<br />
deklariran odnos signal/šum definitivno nije<br />
samo marketinška patka. Korisnicima će se svidjeti<br />
i dodatni vanjski modul koji nosi potrebne<br />
konektore, što će uvelike olakšati pristup istima.<br />
No, kada smo već kod konektora, moramo reći<br />
kako smo očekivali nešto veću raznolikost konektora.<br />
Naime, kartica koristi samo 5-milimetarske<br />
jackove. Mišljenja smo da bi bilo zgodno upakirati<br />
i pokoji činč ili čak optički ulaz/izlaz kao što to<br />
M - A U D I O D e l t a 6 6<br />
PowerColorova kartica HD4870<br />
posjeduje odličan EK-ov vodeni blok<br />
Delta 66 dio je vrhunske<br />
ponude M-AUDIO, no<br />
ipak nije bez mana<br />
EK-ov blok prekriva<br />
i odlično hladi grafički<br />
procesor, memoriju i<br />
digitalnu regulaciju napona<br />
Uz zvučnu karticu dolazi i vanjski modul na kojem se<br />
nalaze dodatni ulazno-izlazni konektori<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
grafički procesor ATI<br />
Radeon HD4870, 512<br />
MB GDDR5, 256-bitna<br />
memorijska sabirnica,<br />
CrossFireX, <strong>PC</strong>Ie 2.0<br />
USTUPIO<br />
Autronic, (01) 63 24 500<br />
www.powercolor.com<br />
CIJeNa<br />
3219 KN<br />
Za<br />
performanse, odlično<br />
hlađenje, multimedijalne<br />
mogućnosti<br />
PrOTIv<br />
visoka cijena<br />
OCJeNa<br />
aaaaa<br />
SPeCIFIKaCIJe<br />
6 x 6 24-bit / 96kHz<br />
full-duplex audio sučelje,<br />
4 x 4 analog I/O, S/PDIF<br />
digital I/O, AC-3 and DTS<br />
surround podrška 103 dB<br />
odnos signal - šum, <strong>PC</strong>I<br />
USTUPIO<br />
Vemil d.o.o.,<br />
(01) 30 33 810<br />
www.m-audio.com<br />
CIJeNa<br />
1239 KN<br />
Za<br />
kvaliteta zvuka<br />
PrOTIv<br />
izostanak podrške<br />
za 64-bitni OS, vrlo<br />
ograničena podrška za<br />
MAC, relativno mali broj<br />
konektora, cijena<br />
OCJeNa<br />
kada prelazile 40 °C. U idleu temperatura grafičkog<br />
procesora iznosila je samo 30 °C. Iako smo<br />
znali da će rezultati biti dobri, nismo se ni nadali<br />
da će temperature biti ovako niske, čemu je pridonio<br />
i odličan Aquagate Max.<br />
Niske temperature dopuštale su i dosta dobar<br />
overclocking. Tako smo uspjeli podići radne taktove<br />
na 890 MHz za GPU, odnosno na 1100 MHz<br />
za memoriju, pri čemu temperature nisu prelazile<br />
45 °C pod opterećenjem.<br />
Sigurni smo da ćete se i vi smrznuti nakon pogleda<br />
na cijenu ove kartice. Preko tri tisuće kuna<br />
za Radeon HD4870 s 512 MB memorije sve je<br />
samo ne malo, pa čak i ako posjeduje EK-ov vodeni<br />
blok.<br />
Marin Ujdur<br />
ima i osjetno jeftinija konkurencija te na taj način<br />
još više olakšati korištenje.<br />
Šepava podrška<br />
Kaže se da je komad hardvera / softvera dobar onoliko<br />
koliko je dobra njegova podrška. U ovom slučaju ta<br />
bi izjava mogla ozbiljno naškoditi ocjeni Delte 66. Naime,<br />
ovu karticu moći ćete upogoniti samo na 32-bitnim<br />
verzijama Windowsa jer još uvijek ne postoje<br />
driveri za sve češće 64-bitne inačice. Također, podrška<br />
za Mac odnosi se samo na stare P<strong>PC</strong> bazirane modele,<br />
dok noviji Intel bazirani modeli Macova ne podržavaju<br />
ovu karticu. Iako se radi o odličnoj kartici, mane poput<br />
slabe podrške i visoke cijene dosta ruše ukupnu ocjenu<br />
u našim očima.<br />
Marin Ujdur<br />
Hardver<br />
<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2009.<br />
24<br />
Vodena hlađenja<br />
D a v i di G o l i j a t<br />
Iako vodena hlađenja nisu čest gost u našim trgovinama, testirali smo dva kompletna rješenja<br />
vodenog hlađenja za vaš stroj<br />
V<br />
eć zaista dugo vremena na testu nismo imali<br />
vodena hlađenja, a razlog je što nisu naročito<br />
zastupljena na našem tržištu. No, kako<br />
su u naš ispitni centar stigla dva zanimljiva gotova<br />
rješenja, bacili smo se na posao.<br />
Današnji akteri su novi i poboljšani Coolermasterov<br />
Aquagate Max i Thermaltakeov Tribe. Iako se oba<br />
hlađenja ubrajaju u eksterna gotova rješenja, ne radi<br />
se o usporedivim rješenjima, što se vidi i po njihovoj<br />
cijeni. Aquagate Max ipak je koplje ispred Tribea, što<br />
se zorno vidi i u dimenzijama hladnjaka koji dolazi<br />
s dva 120-milimetarska ventilatora. No uskoro ćemo<br />
vidjeti za što su sposobni. Zadatak je bio ohladiti<br />
Intelov Core 2 Quad QX6850 na 3 GHz, a usporedit<br />
ćemo ih i s OCZ-ovim Gladiatorom Max koji predstavlja<br />
kvalitetno zračno hlađenje.<br />
Mali Veliki<br />
Moramo reći kako smo na početku bili začuđeni<br />
prilično velikim dimenzijama Thermaltakeova<br />
Tribea. Zgodno hlađenje ukomponirano je<br />
u dosta veliko kućište izrađeno od perforiranog<br />
aluminija osrednje kvalitete izrade unutar kojeg<br />
se nalazi mali rezervoar, pumpa i mali hladnjak<br />
opremljen jednim 120-milimetarskim ventilatorom.<br />
Kada spominjemo osrednju kvalitetu izrade,<br />
pritom mislimo na činjenicu da na svaki dodir ili<br />
aaaaa<br />
Cooler Master<br />
aquagate Max<br />
sPeCIFIKaCIJe<br />
Primjenjivo na LGA775,<br />
AM2+ /940 /939 /754 /F,<br />
snaga hlađenja do 600<br />
W, 2x 120 mm ventilator<br />
850-2400 o/min, dimenzije<br />
radijatora 300 x 142 x 71<br />
mm, masa 1,7 kg<br />
ustuPIo<br />
Feniks kompjutori,<br />
(01) 29 10 400<br />
www.coolermaster.com<br />
CIJeNa<br />
1666 KN<br />
Za<br />
tih rad pumpe, male<br />
vibracije, iznimna snaga<br />
hlađenja, kompaktnost<br />
ProtIv<br />
cijena, senzori koriste<br />
standard ESA, ventilatori<br />
bučni na visokim okretajima<br />
oCJeNa<br />
Cooler Master Aquagate Max sastoji<br />
se od tri glavna dijela: vodenog<br />
bloka, hladnjaka te modula koji<br />
sadrži rezervoar i pumpu<br />
pomak kućište odgovara zvonjavom karakterističnom<br />
za perforirani lim. Tu će zasigurno modderi<br />
uskočiti s raznim gumicama koje će umrtviti<br />
kućište, no ono što neće moći umrtviti jest blago<br />
zujanje pumpe koja će im biti poznata još iz Big<br />
Watera. Najveće razočaranje jest količina praznog<br />
i neiskorištenog prostora unutar kućišta koji je<br />
mogao biti produktivnije iskorišten, recimo smještanjem<br />
većeg hladnjaka vode ili većeg rezervoara.<br />
Ovako preko polovice volumena kućišta naprosto<br />
zjapi prazno. Iskreno, zaista ne znamo gdje<br />
se uspjelo nakupiti preko četiri kilograma mase,<br />
no Thermaltake je deklarira na čak 4,4 kilograma,<br />
što nije malo.<br />
Mogućnosti ovog rješenja zadovoljavajuće su ako<br />
se ne bacite u overclockerske vode. Naime, dok je<br />
Intelov QX6850 na tvorničkim postavkama, tj. na 3<br />
GHz, temperature su zaista niske čak i pri najnižem<br />
broju okretaja, no ako povisimo radni takt na 3,5<br />
GHz i radni napon na oko 1,4 V, temperature skaču<br />
na oko 70 °C, što je rezultat ipak vrlo male količine<br />
tekućine i male disipacijske površine hladnjaka. No<br />
za korisnike koji ne žele izdvojiti previše novca za<br />
vodeno hlađenje Tribe će biti dovoljan, iako možda<br />
skup u odnosu na kvalitetno zračno hlađenje, koje<br />
će za osjetno manje novca imati tek malo lošije rezultate.<br />
<strong>PC</strong> CHIP siječanj 2009.<br />
56<br />
Hardver<br />
HD video na računalu<br />
Reprodukcija videa visoke definicije postala je nezaobilazna tema kada spominjemo multimedijalne<br />
sposobnosti računala. Provjerili smo možete li na starijem računalu gledati HD filmove te detaljno<br />
objasnili sve što je potrebno znati za kvalitetnu reprodukciju videomaterijala visoke definicije<br />
V i s o k a<br />
d e f i n i c i j a<br />
s l i k e<br />
V<br />
eliki zahtjevi koji su filmovi visoke definicije<br />
postavljali pred osobno računalo, kao<br />
i mnoštvo zapreka s kojima se prosječni<br />
korisnik <strong>PC</strong>-ja morao suočiti, utjecali su na popularnost<br />
HD sadržaja. Prva i osnovna prepreka<br />
bio je hardver koji HD video zahtijeva za glatku<br />
reprodukciju, koji je bio cjenovno izvan dosega<br />
većine korisnika. Dodatni problemi odnosili su<br />
se na nepostojanje kvalitetne softverske podrške.<br />
Najpopularniji softverski DVD playeri nisu imali<br />
takve sposobnosti, a tek je pojavom verzije 7.3<br />
PowerDVD-a i Corelovim WinDVD-om 8 ovo tržište<br />
počelo sazrijevati.<br />
Dodatni problem bio je i nedostatak sadržaja,<br />
koji je pak uzrokovan činjenicom što je maleni<br />
broj korisnika imao računalo za reprodukciju HD<br />
sadržaja, što je utjecalo na distributere koji nisu<br />
htjeli posebno ulagati u potencijalno vrlo malo<br />
tržište. S vremenom se situacija izmijenila, iako<br />
ćemo primijetiti da po ponudi Blu-ray filmova<br />
Hrvatska još uvijek znatno zaostaje za ostatkom<br />
svijeta.<br />
Što nam sve treba<br />
Na svu sreću, obzirom na porast snage računala i<br />
pad cijena računalnih komponenti, kao i sve veću<br />
konkurenciju među dostupnim kućnim Blu-ray<br />
playerima, i distributeri i videoteke shvaćaju po-<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
trebu za povećanjem naslova, pa ćemo kroz koju<br />
godinu uz svaki DVD naslov moći pronaći i njegovu<br />
HD inačicu.<br />
Putovanje HD svijetom podijelili smo na nekoliko<br />
dijelova. Prvo smo istražili mogućnost korištenja<br />
starijih računala u svrhu reprodukcije Blu-ray diskova,<br />
odnosno HD videosadržaja. Drugi dio obuhvaćao<br />
je testiranje modernog sustava i koliko određeni<br />
videoprocesori mogu smanjiti opterećenje glavnog<br />
procesora preuzimajući dio ili čitav proces dekodiranja<br />
videa na sebe.<br />
Napravili smo i usporedni test Blu-ray čitača i testirali<br />
njihove sposobnosti vezane uz reprodukciju<br />
Blu-ray diskova. Konačno, usporedili smo nekoliko<br />
monitora te provjerili koliko njihove nazivne karakteristike<br />
realno utječu na kvalitetu prikaza. Naposljetku<br />
smo objasnili softversku priču - kako podesiti<br />
sustav za brzu i kvalitetnu reprodukciju Blu-ray<br />
diskova i drugih formata, koji softver koristiti za reprodukciju<br />
te dodatno razjasnili priču o različitim<br />
formatima videa i zvuka koji su se pojavili s videom<br />
visoke definicije.<br />
O “plavom disku”<br />
Donedavno je bila vrlo neizvjesno koji će standard<br />
HD videa prevladati, no pobjedu je konačno<br />
odnio Blu-ray. Sonyjev format odnio je prevagu<br />
zbog većeg broja filmskih studija koji su taj format<br />
Hardver<br />
siječanj 2009. <strong>PC</strong> CHIP 57<br />
V i s o k a<br />
d e f i n i c i j a<br />
s l i k e<br />
podržali, ali i činjenice da Microsoft i Toshiba nisu<br />
dovoljno dobro surađivali u promociji HD-DVD-a<br />
kao njegove jednako dobre, ali znatno isplativije<br />
alternative.<br />
HD-DVD i Blu-ray dijele mnoge sličnosti. Već<br />
smo pisali o samoj tehnologiji koja stoji iza Bluraya,<br />
a sada ćemo spomenuti najznačajnije činjenice.<br />
Blu-ray, kao što mu i sam naziv govori, zasniva<br />
se na plavom laseru, koji zbog skraćene valne<br />
duljine omogućuje čitanje podataka zapisanih<br />
znatno većom gustoćom od one na DVD-u (koji<br />
koristi crveni laser). Tako se na jednoslojni Bluray<br />
može spremiti do 27 GB podataka, a u praksi<br />
govorimo o 23 GB podataka, što je tri puta više od<br />
dvoslojnog DVD medija.<br />
Dvoslojni Blu-ray disk na kojemu se isporučuje<br />
većina filmova ima kapacitet 50 GB te se u praksi<br />
na njega može zapisati oko 44 GB podataka. Takvi<br />
mediji još se uvijek tiskaju, iako postoje i odgovarajući<br />
mediji koji se mogu koristiti u snimačima,<br />
ali su zbog skupog proizvodnog procesa i velikog<br />
škarta još uvijek iznimno skupi.<br />
Visoki zahtjevi koje Blu-ray postavlja pred računalo<br />
uglavnom su zasluga visokokvalitetnog videa,<br />
koji mora zadovoljiti visoke zahtjeve kako bi se<br />
mogao prikazati na velikim ekranima.<br />
Tri su kodeka kojima je video kodiran na Blu-rayu,<br />
ali samo VC-1 i H.264 zadovoljavaju standarde koje<br />
video visoke definicije mora posjedovati. H.264 je<br />
najzahtjevniji i bolji format, jer nudi učinkovitije<br />
sažimanje materijala. VC-1 je derivat Microsoftova<br />
kodeka WMV 9. VC-1 koristi identične elemente dekodiranja<br />
sadržaja kao i H.264 - Bitstream Decoding,<br />
Frequency Transform, Pixel Prediction i Deblocking.<br />
Dekodiranje se u potpunosti ili djelomično može<br />
izvršavati na specijaliziranom hardveru (može ga na<br />
sebe, primjerice, preuzeti grafička kartica) što znatno<br />
utječe na brzinu reprodukcije zahtjevnijih sadržaja.<br />
Iako je kodek VC-1 nešto stariji, još uvijek može<br />
predstavljati izazov za moderno računalo s dvojezgrenim<br />
procesorom bez odgovarajuće hardverske<br />
akceleracije. Treći kodek je standardni MPEG-2 koji<br />
je tu samo zbog kompatibilnosti s formatom DVD.<br />
Patenti i zaštite<br />
Blu-ray je standard okružen s najviše patenata dosad.<br />
Kako silne kratice predstavljaju problem prosječnom<br />
korisniku, pokušat ćemo ukratko objasniti<br />
što znače za krajnjeg korisnika.<br />
Najznačajnija tehnologija zaštite uvedena s ovim<br />
formatom jest AACS (Advanced Access Content System).<br />
Riječ je o još naprednijoj metodi enkripcije<br />
68 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
REPORTAŽA<br />
CERN<br />
gađaja. Međutim, mnogo se toga još uopće ne zna o<br />
prirodi materije koja nas okružuje. Na primjer, što je<br />
masa, a što težina. Neke čestice imaju masu, a neke<br />
je nemaju. Nije nelogično što učenicima, a još manje<br />
kumici na placu, nije jasna razlika između jednoga<br />
kilograma i jednog kiloponda. Samo je slučajno<br />
što u praksi, na Zemlji, jedan kilopond teži jedan<br />
kilogram. U svemiru, bez gravitacije, masa će ostati<br />
ista, a težina će biti na nuli. Za masu se pretpostavlja<br />
da je stvara Higgsovo polje, a za gravitaciju - iako<br />
su joj parametri poznati još od Newtona, a po tim<br />
načelima mehanike svemirskim se letjelicama točno<br />
gađaju nebeska tijela - još ne znamo točno što je.<br />
Nepoznato je i mnoštvo drugih osnovnih stvari.<br />
Na primjer, zašto se elektron i proton u jezgri atoma<br />
privlače jednakim silama, a masa elektrona tisućama<br />
je puta manja od protona Ili, što to drži na okupu<br />
protone u jezgri atoma Zašto se ne razlete kad<br />
im je naboj isti<br />
“To su pitanja međudjelovanja jake i slabe sile na<br />
čestice u strukturi atoma. Ti nazivi nisu slučajni jer<br />
se do njih došlo i teorijskim promišljanjima i matematičkim<br />
modelima, ali i dosadašnjim pokusima”,<br />
kaže profesor dr. Tomislav Petković, eksperimentalni<br />
fizičar s FER-a.<br />
Ono što drži četiri vrste kvarkova u svakom protonu<br />
na okupu su čestice “ljepila”, gluoni. Kakvo je bilo<br />
stanje svemira kada su kvarkovi i gluoni bili “slobodna<br />
kozmička vatra”, energetska plazma, umjesto<br />
povezani u teškim česticama jezgri atoma, pokušat<br />
će na LHC-u istražiti eksperiment ALICE, jedan od<br />
četiriju velikih i još dva malo manja detektora na<br />
najvećem akceleratoru čestica u CERN-u.<br />
“Standardni model čestica je čvrsto fizikalno pravilo<br />
i potpuno je jasno što treba otkriti da bi ga se zaokružilo.<br />
Time se, po strogom programu, bave dva eksperimenta<br />
i dva detektora, ATLAS i Compact Muon<br />
Solenoid (CMS). Pa i jedan drugome na neki način<br />
konkuriraju. Mi, s ALICE, idemo neutabanim stazama”,<br />
kaže prof. dr. Guy Paić, danas šef Instituta za fizikalna<br />
istraživanja Autonomnog državnog sveučilišta<br />
u Ciudad de Mexicu. Nekadašnji ruđerovac također je<br />
među veteranima CERN-a. Član je savjeta za fiziku i<br />
kreator triju sustava detekcije na detektoru ALICE.<br />
U Velikom hadronskom sudaraču pokušava se<br />
između krhotina sudarenih protona pod iznimno<br />
visokim energijama razlučiti sitnije i neobične čestice<br />
te njihove osobine koje se uspiju detektirati u<br />
njihovu kratkotrajnom životu. Za ALICE se sudaraju<br />
cijele jezgre teških atoma. Pri sudaranju razvija<br />
se temperatura sto tisuća puta veća nego u jezgri<br />
Sunca, a tada pucaju sve veze u teškim česticama i<br />
raspadaju se na oslobođene kvarkove koje ne drže<br />
gluoni. To je prilika da se izmjeri koliko je zapravo<br />
jaka ta sila koja ih veže i posebno koje osobine ima<br />
plazma tih oslobođenih čestica. U tom je stanju također<br />
u jednom trenutku bio sav svemir. Kako se potom<br />
materija sastavila i počela formirati u složenije<br />
oblike prema vlastitim zakonitostima cijeli je sektor<br />
nepoznatoga.<br />
Početkom XX. stoljeća - kada se shvatilo da subatomske<br />
čestice imaju određene osobine magnetizma<br />
te da se kvarkovi obrću u posve određenom<br />
smjeru, tj. da imaju isti spin - fizičarima se nametalo<br />
da razmišljaju o zrcalnom svijetu. Zamisao antimaterije<br />
ubrzo su kao vrlo intrigantnu prihvatili pisci<br />
znanstvene fantastike, a u tom je svijetu svaka nova<br />
ideja teorijskih fizičara postala još zanimljivija. I dok<br />
se u literaturi i filmovima antimaterija uplitala u<br />
radnju, ljudske sudbine i skretala brodove s putanje,<br />
tek je u CERN-u prvi put prije nekoliko desetljeća u<br />
ponovljenim pokusima dokazano proizveden prvi<br />
antikvark. Temeljno pitanje koje muči nabolje kvantne<br />
fizičare toliko je razumno da ga razumije i malo<br />
dijete: pri Velikom prasku morala je nastati otprilike<br />
jednaka količina materije i antimaterije. Međutim,<br />
astronomi nikada i nigdje nisu otkrili ništa u svemiru<br />
što bi bio makar trag da u prirodi postoji antimaterija!<br />
Pa gdje je, osim tih antikvarkova proizvedenih<br />
teškom mukom eksperimenta u CERN-u Problem<br />
svjetova simetričnih našem izučava pokus LHC Beautiful<br />
ili skraćeno LHCb. Ondje se ustraje na tome<br />
da se shvati kamo odlazi antimaterija i zašto ne vidimo<br />
efekte njene egzistencije u našem svijetu. A nije<br />
Kriogenika je poseban<br />
dio znanosti na LHC-u<br />
jer tekući helij kojim<br />
se hladi magnetska<br />
cijev akceleratora treba<br />
dovesti na temperaturu<br />
od 1,9 kelvina<br />
Detektor Compact Muon<br />
Solenoid sastavljen je<br />
od slojeva magneta,<br />
izolacija i detektora, koji<br />
ciljano bilježe putanje i<br />
prirodu čestica nastalih<br />
sudaranjem protona<br />
Internet<br />
69<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
NaslovNica<br />
139<br />
siječanj 2009.<br />
Pc cHiP<br />
Nokia<br />
World 08<br />
Imperija uzvraća udarac<br />
Sony<br />
ERICSSon<br />
K330<br />
Osnovne funkcije po<br />
povoljnoj cijeni<br />
Mobilna budućnost<br />
Touch hD<br />
hTc<br />
ZaMJENa<br />
za osobno<br />
računalo<br />
Nokia N97<br />
148 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Moby<br />
Mobilni telefon<br />
Navigacija po izbornicima je isprva malo<br />
kompliciranija jer se tipke nalaze jako blizu<br />
Sony Ericsson<br />
S 3 0 2 S n a p S h o t<br />
Kao što mu samo ime govori, SnapShot je tu kako nam<br />
nijedan trenutak u životu ne bi ostao nezabilježen<br />
U<br />
izvrstan tanki dizajn koji je počeo prednjačiti<br />
kod novijih Sony Ericssonovih<br />
modela upakirano je 79 grama raznih<br />
funkcija. Vanjski dio napravljen je od ne baš<br />
preskupe plastike te se za sada može naći u<br />
dvije boje - blještavoplavoj i gromovitosivoj. S<br />
prednje strane u oko upada ekran solidne veličine<br />
od dva inča (176x220 piksela) s mogućnosti<br />
prikazivanja do 256k boja, stisnuta tipkovnica te<br />
famozni joystick. Iako bismo očekivali da će nam<br />
tipkovnica predstavljati problem i nabijati nepotrebnu<br />
agresiju prilikom pisanja poruka, iznenadili smo<br />
se što se na kraju sve svelo na manji softverski problem.<br />
Jedna od najomraženijih stvari kod svih Sony<br />
Ericssonovih telefona je središnja navigacijska tipka<br />
ili joystick, izuzev kod Xperije koja koristi optičku<br />
inačicu joysticka. Na modelu S302 nema joysticka<br />
kao, na primjer, kod K700 ili K700i, već je središnji<br />
klik odvojen od smjernica. S tim, puno boljim pristupom,<br />
trebali bi se izbjeći česti kvarovi, ali to još<br />
uvijek izgleda kao jeftina alternativa u odnosu na<br />
Xperijino optičko rješenje. Stražnja strana mobitela<br />
napravljena je od mat plastike i ugodno, bez klizanja,<br />
leži u znojnim ili masnim rukama, što će cijeniti<br />
oni koji ne mogu pustiti mobitel iz ruke dok jedu ili<br />
pak lagano džogiraju. Uređaj ima i 2 megapixelnu<br />
kameru koja, ruku na srce, ipak ima premalu razlučivost<br />
s obzirom da se s ovim mobitelom cilja kao<br />
na neku jeftiniju zamjenu za digitalni aparat. Željni<br />
bolje slike, morat će to ipak potražiti u nešto skupljim<br />
modelima K850i ili K770i, a za najentuzijastičnije<br />
tu je C905 s osam megapiksela koji bi ih trebao<br />
zadovoljiti. Po bočnim stranama nalaze se tipke koje<br />
znatno olakšavaju korištenje telefona, i ubrzavaju<br />
pristup dijelovima izbornika poput osnovnog stanja<br />
telefona (od memorije do preostalog života baterije),<br />
kamere, pristupa zadnjem zvučnoj datoteci koju<br />
smo snimili. Na lijevoj bočnoj strani nalazi se i poveći<br />
multifunkcijski utor za punjač, USB kabel i slušalice.<br />
Mobitel ima i mogućnost za dodatno proširivanje<br />
memorije Memory Stick Micro (M2) karticama,<br />
što dobro dođe uzevši u obzir 20 MB ugrađene<br />
memorije.<br />
Izgled ne vara<br />
Izbornik je organiziran na jednostavan način i već<br />
nakon 15 minuta korištenja osjećamo kao da mobi-<br />
SpecIfIkacIje<br />
101x46x11 mm,<br />
79 g, TFT 176x220,<br />
Memory Stick Duo (do<br />
4GB), 20 MB radne<br />
memorije, quad band,<br />
EDGE, vrijeme čekanja /<br />
razgovora (sati) 300/7<br />
UStUpIo<br />
Sony Ericsson,<br />
(062) 000 000<br />
www.sonyericsson.com<br />
cIjena<br />
899 kn<br />
Za<br />
ekran, funkcionalnost<br />
protIv<br />
ništa osobito<br />
ocjena<br />
Malen,<br />
dopadljiv i<br />
nadasve plav<br />
predstavnik<br />
mobitela za<br />
najširu moguću<br />
uporabu<br />
tel rabimo dulje vrijeme. Softver je solidan, ali u nekim<br />
menijima pokazuje loše karakteristike. Pri pomicanju<br />
po porukama ili datotekama osjeti se blago<br />
kašnjenje kao da je tipkovnica spojena na mobitel<br />
preko 56k modema. U početku se ovo čini zanimljivim<br />
jer podsjeća na jedan od efekata Windows Viste,<br />
ali kasnije to postane iritantno i poželimo to isključiti.<br />
Ali to nije moguće.<br />
Ukratko, S302 je model srednje klase u kojoj se dobro<br />
drži. Namijenjen je početnicima i onima koji ne<br />
žele da im se mobitel jednog dana pretvori u auto.<br />
Mlađi bi uzrast trebao oduševiti i zbog mladenačkog<br />
dizajna i boje, ali i mnoštva cool funkcija. Uređaj<br />
može poslužiti i kao odličan “drugi” mobitel za one<br />
koji ne posjeduju mobitel s mogućnošću primanja<br />
dviju SIM kartica.<br />
Igor Lisac<br />
Hardver<br />
20 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Jeftina prijenosna računala<br />
Planirate li pribaviti prijenosno računalo, a niste pri velikim novcima, imamo rješenje za vas. Testirali<br />
smo cjenovno najpovoljnije modele dostupne na našem tržištu<br />
P r i j e n o s n i c i<br />
z a š a k u k u n a<br />
P<br />
ad cijena komponenti - prvenstveno se to<br />
odnosi na monitore, procesore, baterije -<br />
omogućio je da danas možemo imati prijenosno<br />
računalo za cijenu sličnu onoj najjeftinijeg<br />
stolnog računala. Kako se radi o komponentama<br />
koje su prilagođene za rad u pokretu, jasno je da<br />
cijena ne može biti istovjetna komponentama<br />
koje se ugrađuju u stolno računalo. Stoga je činjenica<br />
da ćete za istu cijenu dobiti računalo koje je<br />
po hardverskim karakteristikama inferiorno stolnom<br />
računalu, no u našem slučaju to ne predstavlja<br />
prevelik problem. Većina zadataka koje prosječni<br />
korisnik obavlja na računalu neće profitirati<br />
od nešto većih performansi, dok će mogućnost<br />
korištenja računala na bilo kojem mjestu predstavljati<br />
znatno olakšanje i povećati upotrebljivost<br />
računala kao takvog.<br />
Testirali smo prijenosnike u cjenovnoj kategoriji<br />
do otprilike 4000 kuna (bez OS-a), odnosno do<br />
otprilike 4500 kuna s Windowsima (Vista Home<br />
Basic OEM košta 700 kuna). Naposljetku smo testirali<br />
12 prijenosnika koji odgovaraju navedenom<br />
Piše: Tomislav Perić<br />
kriteriju, no sa šarolikim rezultatima koji nam<br />
govore u kojoj se primjeni prijenosnici najbolje<br />
snalaze. Uzmemo li u obzir da za 4000 kuna možemo<br />
složiti stolno računalo solidnih performansi<br />
koje će se moći pristojno nositi s većinom zadataka<br />
(izuzetak su noviji igraći naslovi), za istu cijenu<br />
moguće je nabaviti prijenosnik koji će obavljati<br />
većinu tih zadataka, a izuzetak jedino predstavljaju<br />
igre i zahtjevniji zadaci poput kodiranja videa,<br />
pokretanja više programa itd. Drugi je nedostatak<br />
prijenosnika što ga ne možete u potpunosti nadograditi<br />
i prilagoditi potrebama korisnika. Jednom<br />
kad prijenosnik zastari kupuje se novi. Osim kod<br />
određenih jačih modela, prijenosno računalo<br />
nema mogućnost nadogradnje specijaliziranih<br />
komponenti kao što su procesor, grafička kartica<br />
ili <strong>chip</strong>set, odnosno platforma.<br />
David protiv Golijata<br />
Iako je možda riječ o notornim činjenicama, pojasnit<br />
ćemo neke stvari. Kupovina jeftinog prijenosnika<br />
može se opravdati u nekoliko slučajeva, no<br />
21<br />
veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Hardver<br />
da bismo znali više o tome, moramo razmotriti<br />
koje prednosti prijenosnik ima nad stolnim računalom,<br />
pa ćete iz analize vidjeti treba li vam uopće<br />
prijenosnik.<br />
Glavna mu je prednost mobilnost, pa je moguće<br />
obavljati posao na bilo kojoj lokaciji. Kako svi podaci<br />
putuju s vama, ne morate razmišljati gdje se koji dokument<br />
nalazi i hoćemo li na drugom računalu moći<br />
obaviti posao koji smo započeli (npr. zbog izostanka<br />
softvera za uređivanje, odnosno pregledavanje određenog<br />
sadržaja). Druga prednost je količina buke<br />
koju prijenosnik proizvodi. Iako bi se zbog smanjenog<br />
prostora moglo pomisliti da je za rashlađivanje<br />
komponenti prijenosnika potrebno nabaviti jače<br />
ventilatore koji proizvode više buke, prijenosnici podržavaju<br />
napredne tehnologije za smanjenje potrošnje<br />
energije te stišavanje ventilatora - ovisno o situaciji.<br />
Većina prijenosnika na našem testu bila je vrlo<br />
tiha, odnosno ventilatori nisu radili punom brzinom<br />
čak ni u slučaju izvođenja zahtjevnijih operacija.<br />
Posljednja značajnija prednost jest što je prijenosnik<br />
idealan za studente i učenike, jer omogućuje<br />
lagano povezivanje<br />
na Internet putem<br />
mnogobrojnih bežičnih<br />
pristupnih točki koje su prisutne<br />
po fakultetima i školskim ustanovama,<br />
ali i drugdje u urbanim predjelima.<br />
Vidite li se u ovim kategorijama<br />
i smatrate li kako ove prednosti nadvladavaju<br />
nedostatke koje ćete dobiti kupnjom prijenosnika,<br />
odaberite jeftinije prijenosno računalo.<br />
Kompromisi i iznimke<br />
Kako bi zadržali nisku cijenu, prijenosnici u cjenovnom<br />
rangu do 4100 kuna (bez OS-a) donose nekoliko<br />
kompromisa. Jedan od osnovnih kompromisa<br />
jest izostanak odvojene grafičke kartice. To u pravilu<br />
znači da će se koristiti rješenje već implementirano<br />
u <strong>chip</strong>set i takve kartice ne pokazuju spektakularne<br />
Hardver<br />
27<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Silverstone Strider ST1200 posjeduje certifikat 80PLUS<br />
i čak šest +12V railova ukupne snage 1125 W<br />
Čitko opisani i pristupačni konektori modularnih kablova na Xilenceu XP1200W<br />
Pri radu atraktivan ventilator na Xilenceu XP1200W<br />
generira vrlo nisku razinu buke<br />
Cooler Master<br />
Real Power<br />
Pro 1250W<br />
Silverstone<br />
Strider ST1200<br />
Xilence XP<br />
1200W Gaming<br />
Edition<br />
ocjena aaaaa aaaaa aaaaa<br />
Broj konektora<br />
(molex / SaTa /<br />
PcIe)<br />
7+2 floppy / 8 / 9 6+1 floppy / 6 / 6 7+1 floppy / 12 / 6<br />
3,3V rail Idle / Load 3,39V / 3,35V 3,40V / 3,35V 3,41V / 3,33V<br />
5V rail Idle / Load 5,05V / 5,02V 5,14V / 5,10V 5,18V / 5,13V<br />
12V rail Idle / Load 12,18V / 12,06V 12,20V / 12,07V 12,10V / 11,94V<br />
Potrošnja stroja<br />
Idle / Load<br />
351W / 921W 338W / 901W 354W / 928W<br />
USTUPIo Feniks kompjutori Asbis-CR Lost<br />
TeLeFon (01) 29 10 400 (01) 60 09 900 (01) 30 27 163<br />
cIjena 2.323 kn 2.130 kn 1.434 kn<br />
Testna konfiguracija: DFI LanParty X48 T3RS, Intel QX6850 @3,5GHz, 2x 1GB DDR3, 2x ati Radeon HD4870X2 cFX, 750GB<br />
HDD, DVD-RW<br />
mreže vukao dvadesetak vata manje od Cooler Mastera<br />
i Xilencea.<br />
Kada već spominjemo Xilence, moramo reći kako<br />
smo ostali ugodno iznenađeni kvalitetom i mogućnostima<br />
ovog primjerka, posebice nakon svojevrsnog<br />
debakla modela XP800 u ranijem usporednom<br />
testu napajanja. Ne samo da je ovo napajanje izdržavalo<br />
sve torture, nego ih je prošlo bez ikakvih problema<br />
i uz relativno nisku razinu buke i zagrijavanja.<br />
Također modularan dizajn, bogata opremljenost i<br />
cijena ovog modela velik su plus. Neki bi mu mogli<br />
zamjeriti nešto slabiji stupanj efikasnosti i nedostatak<br />
certifikata 80PLUS koji posjeduju ostala dva kandidata,<br />
no to ćemo ostaviti vama na odluku.<br />
Blizanci<br />
Na testu su se našla i dva praktički identična napajanja.<br />
Radi se o modelima Cooler Master Real Power Pro<br />
1250W i Silverstone Strider ST1200, iako je Strider deklariran<br />
na 50 vata nižu snagu. U redu, postoje razlike<br />
u dizajnu, no ispod kože oba su produkt cijenjenog<br />
Enhancea, što dokazuje i pogled na unutrašnjost te na<br />
deklaraciju snage po railovima koja je identična. Oba<br />
napajanja raspolažu s ukupno šest +12V railova ukupne<br />
kontinuirane snage čak 1125 W. Kućišta su također<br />
ista, no razlika je u završnoj obradi koja je kod Stridera<br />
možda malo bolje pogođena budući da na Cooler<br />
Masterovoj glossy obradi ostaju vidljivi tragovi prstiju.<br />
Najveća i najočitija razlika je izlaz koji je kod Cooler<br />
Mastera izrađen na konvencionalan način s fiksnim<br />
kablovima, što kod napajanja s ovoliko konektora zna<br />
biti problem, dok je Strider potpuno modularnog dizajna,<br />
što se pokazalo mnogo praktičnijim rješenjem.<br />
Kada već spominjemo kablove i konektore, moramo<br />
spomenuti kako vam uz ova tri napajanja neće ponestati<br />
konektora, niti ćete imati problema s duljinom<br />
kablova.<br />
Skup, skuplji, najskuplji<br />
Ono što bi mogao biti problem jest njihova cijena.<br />
Posebice cijena Cooler Mastera i Silverstonea koja<br />
prelazi svotu od 2000 kuna. Xilence je tu u boljoj<br />
poziciji. Osjetno nižom cijenom i velikim brojem<br />
konektora nadoknađuje nešto slabiju regulaciju<br />
napona i efikasnost, no njemu ipak nedostaje<br />
ono što Cooler Master i Silverstone posjeduju<br />
godinama, a to je imidž, koji je često presudan<br />
kod odabira. Dakle, sva tri napajanja ponašaju<br />
se zaista odlično i, kada nisu pretjerano opterećena,<br />
razina buke im je iznimno niska. Na vama<br />
ostaje odluka hoćete li dati šansu novom licu na<br />
polici svoje trgovine ili ćete posegnuti za starim<br />
znancima.<br />
Marin Ujdur<br />
DVD SaDržaj<br />
131<br />
veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Backup je jedna od najbitnijih i najzanemarivanijih<br />
stavki kod osobnih računala.<br />
Jedan od razloga je i kompleksnost istog.<br />
Taj problem pokušava riješiti Deja Dup,<br />
čim jednostavnijim sučeljem uz dovoljno<br />
funkcionalnosti. Dobro se integrira u<br />
Gnome, ima samo dvije tipke u glavnom<br />
sučelju, backupe radi vremenski programirano,<br />
podatke enkriptira, a može ih slati<br />
i na Amazonov S3 servis ili razne druge<br />
repozitorije.<br />
Ovaj je “duh” jedan od vrlo bitnih alata<br />
za sigurnost podataka i mogućnost brzog<br />
oporavka od kalvarije. Baš kao i istoimeni<br />
Symantecov alat, stvorit će sliku diska koji<br />
se kasnije može iskoristiti za prijenos na<br />
ispravni disk. Slika će biti spremljena na<br />
drugi lokalni disk ili poslana na FTP server.<br />
Kasnije se može snimiti na CD/DVD i s tog<br />
medija napraviti spašavanje sustava i podataka.<br />
Koristi se i kod instalacije velikog<br />
broja računala.<br />
Program za pregledavanje, ali prvenstveno<br />
i poboljšavanje slika napravljenih<br />
digitalnim fotoaparatom. Može popraviti<br />
svjetlinu/kontrast, smanjiti izmaglicu<br />
i pojačati boje (ili smanjiti njihov broj),<br />
stvoriti HDR sliku (spajanje slika različitog<br />
osvjetljenja), spajati panoramske<br />
fotografije, popraviti efekt crvenog oka ili<br />
izravnati perspektivu, stvoriti mape slika<br />
za lakše pregledavanje i ima brojne druge<br />
mogućnosti.<br />
SuperAntiSpyware<br />
besplatna je<br />
aplikacija koja je temeljitija<br />
od većine<br />
skenera na tržištu.<br />
Pomoći će vam<br />
u uklanjanju neželjenih i zlonamjernih<br />
programa (Spywarea, Adware, Malware,<br />
Trojans, Worms, itd …) koje drugi programi<br />
mogu propustiti. Možete odabrati<br />
brzi, kompletni ili pojedinačni način rada<br />
skeniranja računala. Ovu aplikaciju koristi<br />
preko 12 milijuna korisnika. Vrijeme je da<br />
je isprobate i vi.<br />
Najnovija verzija<br />
UltraVNC<br />
jednostavan je<br />
alat koji može<br />
prikazivati<br />
ekran nekog<br />
drugog računala<br />
spojenog na Internet ili vašu mrežu. Slobodno<br />
dopušta korištenje vaše tipkovnice i<br />
miša za rad na udaljenom računalu uz razmjenu<br />
podataka između vašeg i spojenog<br />
računala. Ova aplikacija se najviše koristi<br />
za helpdesk podršku prema udaljenim klijentima<br />
zbog automatske konfiguracije i<br />
brze opcije za jednostavno povezivanje.<br />
Cryostasis: Sleep of Reason je horor pucačina u prvom licu. Radnja je smještena u 1968.,<br />
Arktik, točnije ruska stanica na Sjevernom polu ‘Pole 21’. Glavni je junak meteorolog,<br />
Alexander Nesterov, zarobljen unutar starog nuklearnog razbijača leda North Winda<br />
okovanog ledom. Najviše je problema zbog hčadnoće jer uvijek morate biti blizu izvora<br />
topline a nisu zanemarive ni horde mutanata koje vas napadaju. Drama o kapetanu i<br />
njegovom brodu, naglašena atmosfera životinjskog straha upotpunjena je s 15 strašnih<br />
neprijatelja, osam povijesno autentičnih vrsta oružja i sigurno vas neće ostaviti ravnodušnima.<br />
Cryostasis:<br />
Sleep of Reason<br />
Deja Dup Ghost for Linux Fotoxx<br />
SuperAntiSpyware<br />
Ultra VNC<br />
Vrsta:<br />
linux,<br />
desktop<br />
Licenca:<br />
Open<br />
Source<br />
Vrsta:<br />
Linux,<br />
sustav<br />
Licenca:<br />
Open<br />
Source<br />
Vrsta:<br />
Linux,<br />
desktop<br />
Licenca:<br />
Open<br />
Source<br />
Vrsta: sigurnost<br />
Licenca: freeware<br />
Vrsta: uslužni<br />
Licenca: Open Source<br />
Vrsta: igra<br />
Licenca: demo<br />
142 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Moby<br />
Digitalna glazba<br />
G l a z b a<br />
u p o k r e t u<br />
Ulazak Nokije i Sony Ericssona na tržište digitalne glazbe<br />
pokazuje da će mobiteli i mobilni glazbeni servisi imati<br />
veliku važnost za budućnost tržišta<br />
K<br />
ad smo krajem prošle godine pisali o trendovima<br />
koji će u 2008. obilježiti tržište<br />
digitalne glazbe, zaključili smo da će ove<br />
godine Amazon sa svojim glazbenim servisom zaprijetiti<br />
Appleu i njegovu iTunesu koji bi trebao početi<br />
gubiti udio na tržištu. Dva su glavna razloga za<br />
to - cijena, jer su pjesme i albumi općenito za kojih<br />
deset centi jeftiniji na Amazonovu servisu i, možda<br />
još važnije, Amazon prodaje pjesme bez DRM-a.<br />
Dakle, pjesme koje kupite na njihovu servisu možete<br />
reproducirati na kojem god uređaju želite, dok<br />
one kupljene na iTunesu dolaze s ograničenjima.<br />
No, usprkos prednostima Amazona, dosadašnji<br />
korisnici iTunesa ipak nisu napustili svoj omiljen<br />
servis - navika, privrženost Appleu i činjenica da<br />
dobar dio korisnika pjesme sluša većinom na iPodu<br />
i putem iTunesa razlozi su zbog kojeg svoj novac<br />
i dalje daju Appleu. Određeni broj korisnika jest<br />
zamijenio Apple Amazonom, no njihov je broj ipak<br />
zanemariv. No zato je Amazonov glazbeni servis<br />
privukao korisnike koji do tada nisu imali naviku<br />
kupovanja digitalne glazbe, ali trebat će proći još<br />
neko vrijeme prije nego ta kompanija zauzme veći i<br />
značajniji dio tržišta.<br />
Trendovi digitalne glazbe<br />
Trendovi u ovoj godini pokazuju nam pak da su za<br />
popularnost digitalne glazbe potrebni neki novi i<br />
različiti poslovni modeli koji bi privukli veći broj korisnika<br />
jer, kao što smo to vidjeli - jeftinije pjesme i<br />
izostanak DRM-a neće privući mase i novac. Trenutna<br />
situacija sugerira tri smjera kojima se kreće i kojim<br />
će se razvijati tržište digitalne glazbe. Prvi smjer<br />
su već spomenuti glazbeni servisi poput iTunesa i<br />
Amazon MP3-ja, drugi smjer vezan je uz društvene<br />
mreže - ulazak MySpacea na ovo tržište te špekulacije<br />
da u Facebooku razmišljaju o glazbeno-poslovnom<br />
modelu, a treći je onaj koji su pokrenuli mobilni<br />
proizvođači predstavivši vlastite glazbene servise i<br />
čiji nam se princip “all you can eat” najviše sviđa.<br />
Mobiteli sve važniji<br />
Obzirom na sve bolje mobilne telefone i sve veći<br />
broj glazbenih telefona, jasno je da će sve veći broj<br />
korisnika zamijeniti svoje MP3 playere telefonima.<br />
Dodamo li tome i sve veću popularnost mobilnog<br />
Interneta i 3G telefona s velikim brzinama prijenosa<br />
podataka, lako je zaključiti da ćemo u budućnosti<br />
sve više pjesama (i ostalog sadržaja) skidati direktno<br />
na svoje mobilne telefone. Nije teško zamisliti situaciju<br />
u kojoj se za koju godinu vozimo u tramvaju/<br />
autobusu, sjetimo se neke pjesme iz mladosti i poželimo<br />
je odmah čuti. Nema problema - mobitelom<br />
se spojimo na neki mobilni glazbeni servis, skinemo<br />
je u nekoliko desetaka sekundi i pojačamo na maksimum!<br />
NaslovNica<br />
Mladen Vedriš<br />
Zaustavite krizu<br />
Davor Majetić<br />
Kriza je naše<br />
poslovno<br />
okruženje<br />
Propast ili<br />
prilika za<br />
korak naprijed<br />
Business<br />
160 siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
BusIness<br />
Investicije u IT-ju<br />
V<br />
rijeme je globalne<br />
recesije. Svakodnevno<br />
smo bombardirani<br />
informacijama o padu burzovnih<br />
indeksa, bankarskoj<br />
krizi te nastojanju vlada da<br />
financijskim injekcijama barem<br />
privremeno uspore galopirajući<br />
trend. Kako je logično<br />
da u ovakvim situacijama na<br />
tržištu nestaje novca, smanjuje<br />
se i ukupna potrošnja.<br />
Od tog scenarija nisu imuni<br />
niti poslovni subjekti, dapače<br />
obično su upravo oni prvi koji<br />
će ih osjetiti. Na listi troškova<br />
za rezanje svakako će vrlo<br />
brzo na red doći razmišljanje<br />
o alternativnim, cjenovno<br />
prihvatljivijim rješenjima<br />
informacijske tehnologije.<br />
Zabluda kako skuplji proizvod<br />
sa sobom nužno donosi viši<br />
stupanj kvalitete uvriježena je i<br />
kod investicija u informacijsku<br />
tehnologiju. Zbog nedostatka<br />
stručnosti i plošnog promatranja<br />
tržišta poslovni subjekti<br />
skloni su investirati u skuplje<br />
rješenje s bilo kojeg područja<br />
IT-ja. U iznimnim situacijama<br />
ili karakteriziranim dovoljno<br />
niskim financijskim i funkcionalnim<br />
značajem investicije za<br />
poslovni subjekt ovakav promašaj<br />
iznimno može ne utjecati<br />
značajnije na poslovanje.<br />
Ipak, vjerujemo da su ovakve<br />
situacije dovoljno rijetke te je<br />
vrlo pametno napraviti barem<br />
komparativnu analizu odgovarajućih<br />
besplatnih rješenja.<br />
Open Source<br />
Definicija pojma Open Source<br />
danas poprilično varira u<br />
ovisnosti o kontekstu u kojem<br />
se upotrebljava. Globalno<br />
možemo reći kako je riječ o<br />
inicijativi otvorenog programskog<br />
koda ili bilo kojeg drugog<br />
nositelja informacija, bilo u<br />
obliku teksta, slike ili videomaterijala,<br />
a karakterizira ga<br />
javna dostupnost bilo kojoj<br />
osobi, bez posebnih ograničenja.<br />
Ova inicijativa podrazumijeva<br />
nekoliko aktualnih licenci<br />
kojima se krajnjem korisniku<br />
ili grupi na raspolaganje daje<br />
sadržaj u digitalnom formatu.<br />
Trenutno su najpopularnije<br />
GPL (General Public Licence),<br />
GFDL (GNU Free Documentation<br />
License), CCL (Creative<br />
Commons License) te<br />
FAL - Free Art License. Svaka<br />
od navedenih licenci na svoj<br />
način definira prava i obveze<br />
autora sadržaja i osobe kojoj<br />
se sadržaj stavlja na raspolaganje,<br />
no svima je zajednička<br />
činjenica kako autor ne traži<br />
nikakav oblik kompenzacije<br />
za korištenje autorskog djela.<br />
Bitno je i napomenuti da činjenica<br />
kako korisnik nije dužan<br />
autoru plaćati za uporabu<br />
licenciranog sadržaja ne znači<br />
da sadržaj nema svoga autora.<br />
Open Source inicijativa je i javno<br />
dostupna na internetskoj<br />
adresi www.opensource.org.<br />
Kako ne biste pomislili da sugeriramo<br />
apsolutnu prednost<br />
Besplatno ili<br />
komercijalno<br />
Kolika je stvarna cijena besplatnih poslovnih aplikacija<br />
Piše: Leo Lokas<br />
Budućnost<br />
Početnu evolucijsku eru open source proizvoda obilježilo je pitanje “Kako je moguće<br />
zaraditi prodajom nečeg što je besplatno i slobodno”. Tada je jedan od zagovornika open<br />
source inicijative izrekao često citiranu rečenicu - “Besplatno kao što je sloboda govora,<br />
a ne kao besplatno pivo.”. U samim počecima tvrtke koje su nudile komercijalni softver<br />
svoj su teren pokušavale obraniti pravnim prijetnjama u kombinaciji s ismijavanjem i<br />
omalovažavanjem open source rješenja. O tome da se situacija s vremenom mijenjala<br />
govore brojni detalji poput onih o snižavanju cijena komercijalnog softvera, drugačijoj<br />
shemi tarifiranja, pokušajima otkupljivanja različitih open source projekata pa sve do 12.<br />
listopada 2007. godine, kada je čak i Microsoft, kao globalni lider u prodaji komercijalnog<br />
softvera, potpisao odobrenje za Open Source Initiative. Kako Open Source može biti<br />
profitabilan govori i činjenica da je Red Hat, koji naplaćuje za podršku svoga open<br />
source operativnog sustava, uprihodio 463 milijuna dolara u prethodnoj godini. Da je<br />
Open Source sve bliža budućnost u poslovanju govori Saugatuckovo istraživanje, koje<br />
je pokazalo kako 50 posto poslovnih subjekata najkasnije do 2012. godine namjerava<br />
koristiti operativni sustav Linux, za razliku od samo 18 posto koliko ih je prema istoj<br />
anketi koristilo 2007. godine.<br />
Business<br />
161<br />
siječanj 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHiP<br />
jednog koncepta ili proizvođača,<br />
napominjemo kako svaka,<br />
pa čak i ovakva inicijativa, sa<br />
sobom može povući izvjestan<br />
broj nedostataka.<br />
Prednosti i nedostaci<br />
Poslovne aplikacije svojom<br />
namjenom svakako bi<br />
trebale biti barem jedan<br />
korak ispred standardnih<br />
aplikacija, prvenstveno<br />
po pitanju<br />
stabilnosti, ali i<br />
korisničke podrške.<br />
Različite poslovne<br />
okolnosti jednostavno<br />
ne toleriraju “out of<br />
service” scenarij. U takvim<br />
situacijama često je cijena<br />
“out of service” statusa viša od<br />
komercijalne vrijednosti same<br />
aplikacije ili čak rješenja. Promatrano<br />
iz suprotnog kuta, životni<br />
ciklus verzija open source<br />
rješenja znatno je kraći, kao<br />
i kvaliteta, koja je zbog većeg<br />
broja različitih izvora također<br />
viša. Na kvalitetu uzrokovanu<br />
većim brojem različitih izvora<br />
lako bi se mogao staviti protuargument<br />
u obliku pouzdanosti<br />
rješenja nastalog dijelom ili<br />
potpuno iz neprovjerenih izvora.<br />
Fleksibilnost kao posljedica<br />
jednostavne mogućnosti<br />
uvida u izvorni kod i njegovu<br />
promjenu u ovakvim situacijama<br />
predstavlja dvosjekli mač<br />
za poslovne korisnike. Kompromisno<br />
rješenje u ovakvim<br />
situacijama može predstavljati<br />
vlastiti razvojni tim koji uz<br />
značajno niže troškove može<br />
prilagođavati poslovna rješenja<br />
iz domene Open Sourcea.<br />
Najozbiljniju nuspojavu<br />
ovakvog kompromisa mogu<br />
predstavljati problemi u kompatibilnosti.<br />
Cijena<br />
Činjenicu da je open source<br />
rješenje jeftinije od komercijalnog<br />
ponajprije bi trebalo<br />
promatrati kroz životni ciklus<br />
proizvoda: njegovo trajanje,<br />
zavisne i dopunske troškove u<br />
projiciranom paralelnom periodu<br />
upotrebe. Jednostavno<br />
je zaključiti kako su inicijalni<br />
troškovi open source rješenja<br />
značajno niži, ponekad zbog<br />
svojih relativno niskih sistemskih<br />
zahtjeva zaista izgledaju<br />
potpuno besplatni za implementaciju.<br />
Uostalom, to i jest<br />
glavni adut tvrtki koje se bave<br />
implementacijom poslovnih<br />
open source rješenja. Možda<br />
je najbolje paralelu povući s<br />
jeftinim mobilnim uređajima<br />
u paketu s različitim tarifnim<br />
modelima mobilnih operatera.<br />
Sukladno tome, stvarna cijena<br />
rješenja nikako se ne bi smjela<br />
izjednačavati s nabavnom cijenom<br />
isključujući dugoročnu<br />
podršku, održavanje, eventualni<br />
razvoj i druge materijalne<br />
troškove u kombinaciji<br />
s ukupnom upotrebljivošću<br />
proizvoda i produktivnošću.<br />
Nije za zanemariti niti činjenicu<br />
da uvođenje novog rješenja<br />
iz domene informacijske<br />
tehnologije vrlo rijetko prolazi<br />
bez potrebe za dodatnom edukacijom<br />
osoblja, koja može<br />
predstavljati vrlo ozbiljnu stavku<br />
uzmemo li u obzir opseg u<br />
kojem će takva edukacija osoblje<br />
udaljiti od svakodnevnih<br />
zadataka.<br />
Faktori odluke<br />
Razmatrajući težinu odluke u<br />
odabiru između open source<br />
i komercijalnog softvera, svakako<br />
je preporučljivo u obzir<br />
uzeti što veći broj karakterističnih,<br />
ali i korisnički specifičnih<br />
parametara. Primjerice,<br />
cijenu pojedinog rješenja<br />
važno je imati prikazanu u<br />
punoj vrijednosti, i to za zajednički<br />
promatrani period. Iako<br />
je problematika vezana uz početnu<br />
cijenu koju je potrebno<br />
odmah platiti bitna, svakako je<br />
pametno uzeti u obzir konačnu<br />
svotu koja će u budućnosti<br />
trebati biti plaćena. U posebnim<br />
situacijama faktor cijene<br />
razumno je ostaviti u drugom<br />
planu. Neke od takvih situacija<br />
mogu biti vezane uz sigurnosna<br />
ili pitanja egzistencije<br />
poslovnog projekta. Uz cijenu,<br />
jedna od važnijih stavki stupanj<br />
je sigurnosti koji platforma<br />
ili aplikacija mogu ponuditi.<br />
Generalno promatrajući,<br />
u ovakvim situacijama Open<br />
Source može ponuditi izvjesnu<br />
početnu prednost budući da<br />
javno dostupan kod može biti<br />
puno jednostavnije provjeren.<br />
Bitno je napomenuti kako<br />
stanje postojeće infrastrukture<br />
u odnosu na zahtijevanu te<br />
istovremene investicije u hardveru<br />
vrlo jednostavno mogu<br />
promijeniti sliku promatranog<br />
rješenja.<br />
Trajanje implementacije<br />
poslovnog rješenja obično<br />
donosi financijske gubitke, pa<br />
ga je nužno svesti na minimum<br />
72 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Softver<br />
Operativni sustav<br />
W i n d o w s7 B e t a<br />
Po svemu sudeći novi će Microsoftov operativni sustav u optjecaj i prije negoli smo se nadali. Da su<br />
autori ovaj put na dobrom putu dovoljno govori javna beta koju i sami možete isprobati<br />
L<br />
ijep pogled koji nam je trebala nuditi Vista<br />
nekako se zamutio još i prije negoli je došla<br />
u prodaju, a poboljšanju stvorene slike i percepcije<br />
nije pomogao ni prvi servisni paket (SP1).<br />
Pritom je za Microsoft najteže bilo to što Vistu nisu<br />
prihvatili ne samo obični korisnici, nego ni profesionalni<br />
korisnici, odnosno velike kompanije. Samim<br />
tim ni broj lukrativnih korporativnih licenci nije ni<br />
izbliza dosegao onu razinu koju je Microsoft očekivao,<br />
pa je postalo jasno kako će se nešto morati<br />
napraviti. Također je bilo jasno da se to “nešto” mora<br />
pojaviti relativno brzo, pa u tom smislu relativno<br />
brzo pojavljivanje novog operativnog sustava poznavatelje<br />
situacije i ne iznenađuje u prevelikoj mjeri.<br />
Da se Microsoft doista želi otresti Viste pokazuje<br />
i naziv koji je nadjenuo novom proizvodu, kojim se<br />
gotovo vratio na početak priče o Windowsima. Novi<br />
se operativni sustav zove Windows 7, a pred nama<br />
je beta-verzija koju je Microsoft doslovno pustio na<br />
isprobavanje svima koji to požele. Očito su svi u Microsoftu<br />
bili sigurni kako je već ova verzija dovoljno<br />
stabilna i sigurna za život u vanjskom svijetu, a po<br />
svemu sudeći izgleda da njihova predviđanja uopće<br />
nisu bila daleko od istine.<br />
aaaaa<br />
UStUPIo<br />
Microsoft, USA<br />
www.microsoft.com<br />
CIjena<br />
besplatna beta-verzija<br />
Za<br />
stabilnost, brzina, nova<br />
funkcionalnost<br />
ProtIv<br />
nema više klasičnog<br />
početnog izbornika<br />
oCjena<br />
Radi na svemu<br />
S Microsoftovih web stranica možete skinuti i<br />
32-bitnu i 64-bitnu verziju Windowsa 7. Mi smo skinuli<br />
i isprobali obje, ali smo težište ipak stavili na<br />
64-bitnu verziju, ne samo da bismo isprobali kako<br />
stoje stvari s 64-bitnim upravljačkim programima,<br />
nego i zato što je broj računala koja su opremljena<br />
ovim procesorima sve veći. Budući da je riječ o operativnom<br />
sustavu koji će definirati Microsoftov položaj<br />
tijekom relativno dugog budućeg perioda, lako<br />
je pretpostaviti kako će upravo 64-bitna verzija Windowsa<br />
7 biti ona koju će pribaviti dobar dio korisnika,<br />
osobito jačih i novih računala. Koju god verziju<br />
odabrali instalacija će biti jednaka, a moguće su različite<br />
varijante instaliranja. Od klasične instalacije<br />
gdje Windows 7 instalirate na novi disk, pa do tipičnog<br />
dograđivanja gdje prijašnju verziju Windowsa<br />
zamjenjujete novom. Moguća je i instalacija u virtualno<br />
računalo (VMware, Virtualbox), kao i dijeljenje<br />
diska uz odgovarajući multi-boot sustav. Pohvalno<br />
je što su sve varijante radile bez ikakvih problema,<br />
a prilikom instaliranja na čist disk javlja se i jedna<br />
zanimljivost. Disk se dijeli na dvije particije od kojih<br />
jedna zauzima oko dvije stotine megabajta, a druga<br />
Windows 7 donosi nam nove teme, ali i suptilno promijenjen izgled desktopa. Prvo ćete uočiti<br />
nešto deblji taskbar<br />
Piše: Branko Špoljarić-<br />
Barney<br />
U Visti smo ga ili mrzili ili isključivali,<br />
no ovdje UAC napokon postaje<br />
prijatelj korisnika. Gotovo da ga<br />
nećete zamijetiti<br />
Igre<br />
124 veljača 2009.<br />
<strong>PC</strong> CHIP<br />
Vijesti najave & ljestvice<br />
Company of<br />
Heroes:<br />
Tales of Valor<br />
I ako je isprva bilo govora o<br />
još jednom expansion packu<br />
za Company of Heroes, to na<br />
svu sreću nije istina i Tales of<br />
Valor bit će samostalna igra.<br />
No, kao što iz naslova možete<br />
zaključiti, to je i dalje Company<br />
of Heroes, pa ne očekujte<br />
čuda kada je riječ o poboljšanjima<br />
u igri.<br />
Singleplayer dio igre neće<br />
doživjeti gotovo nikakva poboljšanja.<br />
Pokoja kozmetička<br />
promjena, nova jedinica,<br />
oružje i mogućnost sve je što<br />
možete očekivati. Dakle, ako<br />
ste veliki ljubitelj CoH-a, bit<br />
ćete relativno zadovoljni, a ako<br />
niste, igra vam se neće niti najmanje<br />
svidjeti. Multiplayer bi<br />
mogao privući pokojeg novog<br />
igrača uvođenjem novih načina<br />
igranja. Proizvođač je škrt<br />
na informacijama, ali dade se<br />
naslutiti da se radi o načinima<br />
igranja koji kombiniraju co-op<br />
način igranja više igrača protiv<br />
računala i capture the flag<br />
način mrežne igre. Iskreno,<br />
ne očekujemo previše od ove<br />
igre, no očekuje nas nekoliko<br />
sušnih mjeseci, pa valja preživjeti<br />
i s nešto lošijim naslovima.<br />
(GO)<br />
Datum izlaska: ožujak 2009.<br />
godine<br />
N erijetko se žalimo da je<br />
većina igara slična kao<br />
jaje jajetu i da proizvođačima<br />
kronično nedostaje mašte. E,<br />
pa evo očiglednog primjera da<br />
smo (katkad) u krivu. Iako je Jack<br />
operirao u jesen 1888. godine, a<br />
Holmes se pojavio tek kasnije, to<br />
nije spriječilo autore igre da ih<br />
strpaju u isti scenarij. Ne zamjeramo<br />
im. Malo mašte nikom nije<br />
naškodilo. Ne, ovo nije akcija u<br />
kojoj se mlate dva navedena lika,<br />
već klasična avantura u kojoj ste<br />
stavljeni u ulogu Homesa koji<br />
rješava grozna ubojstva. Kako<br />
bi što lakše sakupljali tragove,<br />
igru ćete moći igrati u klasičnom<br />
point’n’click načinu iz trećeg<br />
lica, ali i iz prvog lica, što nije<br />
posve uobičajeno u avanturama.<br />
Sumnjamo da će ova igra<br />
osvojiti bilo kakvu nagradu, ali s<br />
obzirom na kroničan nedostatak<br />
avantura mogli biste joj dati šansu.<br />
Multiplayera naravno nema,<br />
kao niti spektakularne grafike,<br />
ali <strong>screen</strong>shotovi ipak izgledaju<br />
zadovoljavajuće. (GO)<br />
Datum izlaska: ožujak 2009.<br />
godine<br />
fl a s h<br />
Trinaest i<br />
» pol tisuća eura<br />
izgubio je neimenovani Danac<br />
u pokušaju da pravim<br />
n
Change language