29.01.2015 Views

chip_167_screen - PC Chip

chip_167_screen - PC Chip

chip_167_screen - PC Chip

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Business<br />

dobro razrađene mini izlete, savršene konobare,<br />

recepcionere s vječitim osmijehom<br />

na licu kojima to nije poza, već vas<br />

stvarno vide. I to ne kao vreću novca, već<br />

kao dragog gosta. O tome bismo mogli naučiti<br />

dosta.<br />

Premijer je izjavio kako se sa sivom ekonomijom<br />

zarada penje na više od devet<br />

milijardi eura ako je sezona kao ona 2007.,<br />

kada je zarada iznosila sedam milijardi<br />

eura, sa šest posto noćenja više i osam<br />

posto više gostiju. Svaki postotak mi raspalimo<br />

na sve naslovnice kao da je tomu<br />

zaslužan itko doli prirodnih ljepota i par<br />

spretnih tour operatera koji se uspiju probiti<br />

kroz šumu jeftinijih i bogatijih aranžmana.<br />

Hrvatska nema strategije, nema<br />

središnje državne institucije, nema prave<br />

ljude na prvom mjestu, dobro, možda općenito,<br />

ali se to u turizmu itekako vidi. Zašto<br />

Pitanje je to vrijedno milijarde dolara.<br />

Doslovno.<br />

Sunce i more nisu dostatni<br />

Turizam je postao najdraža globalna aktivnost<br />

i odavno nije pristupačan samo najbogatijima.<br />

Dapače, putuje se više no ikad.<br />

No, s 50-ak milijuna turista prije 90-ih danas<br />

u Hrvatsku dolazi osam milijuna. Svaki<br />

grčki otok ima međunarodnu zračnu luku<br />

koja turista može dovesti iz njegova domicilnog<br />

grada do odredišta - otoka ili otočića<br />

sretno smještenog u azurnom moru.<br />

Podrazumijeva se da je hotel prvoklasno<br />

opremljen, da svaka soba ima televizor,<br />

internetski priključak, telefon i sve moguće<br />

blagodati današnjice, pa to nitko niti ne<br />

naglašava posebno u prospektima. U hotel<br />

smiju ući i mala djeca, dobrodošli su stariji<br />

turisti, a psa ne morate ostaviti u psećem<br />

hotelu ili kod rodbine jer je i on dobrodošao.<br />

Sve je tip-top i samo se s tugom u očima<br />

možete prisjetiti ljetovanja u Hrvatskoj<br />

gdje vas deru kao da je to nacionalni sport.<br />

Svatko tko nabada talijanski može vidjeti<br />

što o nama misle naši susjedi - turisti, tradicionalno<br />

vjerni ljetovanju na Jadranu,<br />

osobito u okvirima feragosta. Naravno da<br />

su dolazili kod nas u kolovozu jer je pola<br />

svijeta stizalo u Italiju. Zato nam se sasvim<br />

logičnim učinio prijedlog jednog gospodarstvenika,<br />

čovjeka velikog iskustva, kada<br />

je rekao kako bi Hrvati na more trebali ići u<br />

lipnju i rujnu, a srpanj i kolovoz prepustiti<br />

turistima. “Ionako je nepodnošljivo biti<br />

na plaži, pokušati naći mjesto za kavu ili<br />

sladoled, ručak, večeru, cijene divljaju, ne<br />

možeš se prošetati... sve vrvi”. Talijani vole<br />

zabavu, a ona je kod nas u teškom deficitu<br />

i ne može je spasiti ni par lounge barova<br />

ili poneki disco otvoren do jutra. Obraz<br />

donekle spašava novaljsko Zrće, ali je ono<br />

orijentirano na mlađu populaciju koja traži<br />

brzu zabavu uz mnogo alkohola i seksa.<br />

Hrvati koji su se s domaćeg terena odlijepili<br />

i krenuli na putovanja van Lijepe<br />

naše odavno su shvatili da je all inclusive<br />

i last minute ponuda nešto sasvim drugo i<br />

dobro - turska obala s hotelima koje su izgradili<br />

Nijemci, s osobljem koje su obučili<br />

Nijemci, kojima je urođena gostoljubivost<br />

izbrušena tečajevima i obrazovanjem kako<br />

dočekati gosta, kako ga ugostiti, kako učiniti<br />

sve da se osjeća famozno. A sve to vas<br />

stoji od dvije do tri tisuće kuna po osobi za<br />

tjedan dana. Obala nije kao naša, nemaju<br />

Hrvatska nema<br />

strategije, nema<br />

središnje državne<br />

institucije, nema<br />

prave ljude na<br />

prvom mjestu,<br />

dobro, možda<br />

općenito, ali se to u<br />

turizmu itekako vidi<br />

tisuću otoka, ali svi lebde oko vas i osjećate<br />

se kao da ste u Tisuću i jednoj noći, a bajka<br />

vas ne košta toliko.<br />

E-turizam u nas ne postoji. Ima ga Bosna,<br />

a mi ne, iako Bosna nema mora, a mi<br />

imamo. Imamo projekt e-Hrvatska koji ide<br />

polako ali sigurno, za sada, k ostvarenju.<br />

Imamo ideja, mnogo strategija, vladinih<br />

akcija. Za sada imamo i loše rezultate<br />

prvih bookinga u odnosu na prethodne<br />

godine. Mi i dalje imamo bagere u sezoni<br />

koja je kod nas i dalje predsezona. Toga nemaju<br />

oko nas, nemaju ni Turci. Računamo<br />

na Srbe koji u Tunis mogu otputovati na<br />

tjedan dana s ponudom punog pansiona<br />

za 150 eura.<br />

E-turizam u nas je, ali i u svijetu, objašnjava<br />

nam Maja Stanić, direktorica Hrvatske<br />

udruge turističkih agencija, zapravo razmjena<br />

informacija. Za pohvalu je i poneko<br />

iznenađenje činjenica da su prvu stranicu<br />

napravili 1995. Amerikanci, potom Australci<br />

pa Hrvati. Da, dobro ste pročitali. Pet je<br />

profesora s FER-a primijenilo svoje znanje i<br />

napravilo stranicu s bezbroj parametara.<br />

Rizici e-bookinga<br />

Danas na Internetu ima niz usluga vezanih<br />

za turizam. Kako je lakše napraviti web<br />

stranicu negoli naručiti tablu s natpisom<br />

“zimmer frei”, camere, rooms te češki i ruski<br />

ekvivalenti iste ponude, mnogo je privatnih<br />

iznajmljivača koji se oglašavaju na<br />

Webu i nude sobe. Hoteli imaju svoje stranice.<br />

Turističke agencije imaju svoje stranice.<br />

Preko Mreže možete kupiti avionsku<br />

kartu, iznajmiti automobil, unajmiti sobu,<br />

rezervirati, platiti, ali... Maja Stanić kaže<br />

kako tu nema sigurnosti i da se nije jednom<br />

dogodilo da uplaćen novac naprosto nestane<br />

u web prostranstvima. Zato je pametno<br />

koristiti se Internetom kao informacijskim<br />

sredstvom, a bukirati preko renomiranih<br />

agencija koje podliježu zakonima.<br />

Početkom 90-ih godina, kada se Internet<br />

počeo koristiti, krenulo je i korištenje Mreže<br />

u turizmu. Kako nam je rekla Maja Stanić,<br />

Internet je ušao u komercijalnu uporabu<br />

početkom rujna 1995. kada je američka<br />

udruga putničkih agencija na Mrežu stavila<br />

popis svojih članica. U studenom to<br />

radi i australska udruga, a 5. ožujka 1996.<br />

hrvatska udruga. Uskoro se na hrvatskim<br />

stranicama pojavljuje niz parametara po<br />

čemu je to bila prva takva stranica na svijetu.<br />

Surađivali su Ring net i pet profesora<br />

sa zagrebačkog FER-a. Samo tri dana kasnije,<br />

8. ožujka u Berlinu, tadašnji hrvatski<br />

ministar turizma Bulić pokazuje hrvatske<br />

stranice, kako se sjeća Stanić, na opće čuđenje.<br />

Njemački kolege to su napravili tek<br />

dvije godine kasnije... Dakle, na početku je<br />

krenulo i više nego dobro. Stanić ne misli<br />

da je e-turizam, odnosno e-informiranje<br />

(o turizmu) u nas loše jer moramo znati da<br />

velikog bukiranja preko Interneta nema.<br />

Više služi kao virtualni info-pult. U Hrvatskoj<br />

postoji i regulativa kako bi se od šume<br />

vidjelo drveće i kako bi se isključile prevare<br />

poput uplata na Kajmanske otoke, bez<br />

stvarnog postojanja agencije. U nas je od<br />

1999. to obveza svake agencije. Danas možete<br />

koristiti i e-mail i e-booking na Mreži<br />

preko kojekakvih agencija, ali s rizikom.<br />

Samo sunce i more<br />

Iako je razvoj korištenja Interneta zapravo<br />

progresivan, to je situacija u zemljama<br />

koje su, kako kažu, ekonomski razvijenije.<br />

Dakle, gdje se više putuje, a turisti su i<br />

djeca kojoj je prilagođena ponuda, postoje<br />

obiteljski paketi i oni za stariju populaci-<br />

travanj 2009.<br />

<strong>PC</strong> CHIP<br />

157

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!