92 RAZVOJNA ULOGA KREATIVNOG SEKTORA I NJEGOVA POZICIJA U INVESTICIONOJ POLITICI abstract: The paper deals with the effects of fixed capital reallocation from non-creative to creative sector. We are starting form the analysis of relevant literature in historical and comparative context that provide a variety of methodological concepts for analyzing creative sector development role as well as its quantification. Assessment of fixed capital reallocation is based on general two-sector disequilibrium model and the concrete results have been tested on the data for the Finnish economy and its creative sector in the period 1975-2007. KeY words: creative sector, economic development, fiXed capital realocation 1. uvod EkonomskE idEjE i praksa | BroJ 3 | DECEMBar 2011. Kreativni sektor dugo nije bio predmet političkih i ekonomskih debata, ali su istraživanja krajem ’90-ih godina prošlog veka u najrazvijenijim zemljama poka<strong>za</strong>la da je on relevantan izvor rasta bruto domaćeg proizvoda i <strong>za</strong>poslenosti, da potencijalno ima karakteristike “vukućeg” sektora koji može postati generator rasta celokupne ekonomije, kao i da pojedine njegove grane (di<strong>za</strong>jn, arhitektura i sl) mogu obezbediti sekundarnu ekspanziju ekonomskih aktivnosti. Prilično brzo prihvatanje kreativnog sektora kao koncepta <strong>za</strong> rešavanje razvojnih problema doprinelo je da nekada sporedna oblast, danas postane ključni element u osmišljavanju ekonomskih politika i strateškom planiranju razvoja. Sve su izraženija nastojanja u razvijenim zemljama da se razvojne performanse mere opsegom i razvojem kreativnog sektora i koncentracijom i mobili<strong>za</strong>cijom kreativne klase. 2 Sve su prisutnija mišljenja da savremena ekonomija postaje dominantno kreativna ekonomija, u kojoj dematrerijalizovani resursi poput talenta, kreativnosti, ideja, znanja i sl. primarno određuju dalje tokove njenog razvoja. 3 Na početku 20. veka manje od 10% radne snage bilo je angažovano u kreativnom sektoru, dok je danas taj udeo porastao na 25-30%. 4 Neekonomski efekti kreativnog sektora ogledaju se u doprinosu izgradnji novog vrednosnog sistema, afirmaciji kreativnosti, talenata i izvrsnosti, podsticanju kulturne raznolikosti, očuvanju nacionalnog kulturnog identiteta, jačanju socijalne kohezije i integracije marginalnih grupa i sl. dok doprinos rastu bruto domaćeg proizvoda, otvaranju novih radnih mesta, poboljšanju spoljnotrgovinskog bilansa, jačanju konkurentnosti preduzeća i nacionalne ekonomije, kao i povećanju društvenog blagostanja predstavljaju njegove najznačajnije ekonomske učinke. Polazeći od dugoročne orijentacije Srbije ka posti<strong>za</strong>nju sve višeg stepena ekonomskog razvoja, pouke razvijenih zemalja u domenu razvojnog podsticanja kreativnog sektora mogu biti korisne <strong>za</strong> izbor našeg novog modela rasta i razvoja. u tom pogledu, može biti relevantan primer Finske: u periodu 1975-2007. njena BDV je rasla 2,74% prosečno godišnje, prosečan udeo investicija u BDV bio je 25,9%, udeo kreativnog sektora u ukupnoj BDV dosti<strong>za</strong>o je oko 12,5%, prosečan godišnji rast BDV kreativnog sektora iznosio je 2,21%, udeo investicija 2,0%, a ostvarena BDV u kreativnom sektoru 2007. bila <strong>za</strong> 2,5 puta veća u odnosu na nivo iz 1975. Poslednjih nekoliko godina Finska je među vodećim zemljama prema globalnom indeksu konkurentnosti i vodeća je zemlja u pogledu faktora inovativnosti i poslovne sofisticiranosti; vodeća je u Eu prema evropskom indeksu kreativnosti, a pojedine njene oblasti predstavljaju najkonkurentnije evropske regione (npr. uusimaa, Etela- Soumi, Pohjois-Suomi, Lansi-Suomi). ovaj njen napredak se pripisuje visokom udelu kreativne klase u ukupnoj <strong>za</strong>poslenosti (28,6%) i njenim stopama rasta (oko 3% 2 Već duži niz godina praćenje razvojnih tendencija u kreativnom sektoru predstavlja jedan od stubova merenja konkurentnosti u Velikoj Britaniji (videti više: Huggins, R. and Thompson P. (2010) UK Competitiveness Index), a poslednjih nekoliko godina ova praksa je prihvaćena u merenju regionalne konkurentnosti na nivou EU (videti više: Kozovska, K and Annoni P. (2010) European Regional Competitiveness Index). Osim ovoga, razvoj kreativno–profesionalnnih usluga uveliko se prati kao komponenta <strong>za</strong> izračunavanje globalnog indeksa konkurentnosti u domenu faktora inovativnosti i poslovne sofisticiranosti-stubovi 11 i 12 (videti više: World Economic Forum (2011) The Global Copettitivness Report 2010-2011). 3 UNDP (2008); UNDP (2010); Howkins (2002); Ellmeier (2003). 4 Florida and Tinagli (2004), str. 11. 93